Zavarljivost SL https://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/sl.

html

SIVI LIJEV

Sivi lijev (SL) je Fe legura s >2 %C, koja kristalizira mjeovito. Primarna kristalizacija i prvi dio sekundarne kristalizacije je
stabilan, a drugi dio sekundarne kristalizacije je metastabilan.

Stabilna kristalizacija kod istih Fe-C legura je mogua pri vrlo sporom hlaenju (vhl@ Y ). Ako se doda Si ~ 1.5 % ili vie kao
grafitizator, pospjeit e se stabilna kristalizacija.

Kemijski sastav SL orijentacijski se kree u granicama:

2.5 - 4.5 C

1.0 - 4.0 Si

0,3 - 1.0 Mn

0,1 - 1.5 P

< 0.1 S

Mangan - je cementator i nije poeljan. Potreban je, jer ima afinitet prema S i tvori MnS, koji nije tetan za razliku od FeS koji je
nepovoljan. MnS je laki i ispliva u talinu. Sadraj Mn se odreuje odnosom: Mn = 1.7 S+0.3

Fosfor ini odjevak krhkijim, ali se dodaje SL, jer poveava livljivost budui da poveava itkost taline, pa talina bolje ispunjava
kalupe tankostijenih odljevaka. Zato radijatori za centralno grijanje sadre 0.8 - 1.5 P.

Sumpor se nalazi u obliku MnS i ne treba ga biti vie od 0.12 %, jer ini SL tvrdim, krhkim i slabije itkim, pa smanjuje sposobnost
lijevanja.

Mehanika svojstva ovise o kemijskom sastavu i kreu se u granicama:

Rm = 200 - 400 MPa

Re = (0.8 - 0.9)Rm

HB= 100 - 340

A5 < 0.5 %

U odnosu na elik SL ima slabija mehanika svojstva, ali se koristi jer je jeftiniji. Od dobrih svojstava za SL se navode: antifrikcijska
svojstva i priguenje vibracija.

Zbog izluenog grafita u SL u obliku listia koji su nemetalni ukljuci, diskontinuiteti i koncentratori naprezanja u temeljnoj elinoj
perlitno-feritnoj ili perlitnoj strukturi (matrici) SL, istezljivost A5 je vrlo mala, to ini SL krhkim i teko zavarljivim uobiajenim
postupcima zavarivanja "u hladnom stanju". Boja preloma SL je siva od grafita, koji se nalazi na prelomnoj povrini. Bijeli lijev ima
sav ugljik vezan u cementit i prelomna povrina je bijele boje, a bijeli lijev je krhak i tvrd.

Prikaz strukture sivog lijeva sa izluenim grafitom u obliku listia - shematski prikaz feritno-perlitne strukture matrice

Modificirane vrste lijevova kod kojih se grafit izluuje u obliku ploica, zvijezdica ili kuglica (cijepljeni, kovkasti ili ilavi -
nodularni lijev) imaju bitno bolju istezljivost i do 15 %, to povoljnije utjee na zavarljivost.

1 of 4 3.6.2016. 13:52
Zavarljivost SL https://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/sl.html

Glavna tekoa pri zavarivanju SL je nepovoljan kemijski sastav i izlueni grafit, koji pri taljenju i brzom hlaenju pri zavarivanju
daju tvrde i krhke strukture. Ve iznad 0.25 % C se smatra elik tee zavarljivim, a SL sadri 3-4 % C.

Zavarivanje i zavarljivost SL

U daljnjem tekstu se razmatra zavarljivost i zavarivanje klasinog SL sa izluenim grafitom u obliku listia. Zavarivanje i
navarivanje dijelova se primjenjuje za popravak oteenih dijelova. U sline svrhe se koristi zavarivanje i navarivanje SL u
ljevaonicama SL za popravak defektnih novih odljevaka. Zavarivanje SL se ne primjenjuje u prizvodnji novih dijelova.

Za zavareni spoj ili za navar se postavljaju najee slijedei zahtjevi:

- samo mehanika nosivost,

- samo nepropusnost,

- dobra mogunost strojne obrade,

- kombinacije gornjih zahtjeva.

Izbor postupka zavarivanja ovisi o postavljenim zahtjevima i mogunostima realizacije.

Postupci (naini zavarivanja SL)

1. U toplom ili polutoplom stanju. Cijeli se predmet se zagrijava na 580 - 600 (ponekad i do 800) oC. Ako se zagrijava samo dio uz
zavareni spoj, tada se predgrijavanje vri na 300 - 400 oC i naziva se polutoplo zavarivanje. Polutoplo zavarivanje se doputa za
odljevke jednostavne konfiguracije.

2. U hladnom stanju, kada se ne predgrijava predmet.

Zavarivanje SL u toplom i polutoplom stanju.

Najbolji rezultati zavarivanja SL se postiu ako se predmet zagrije na 580 - 600 oC. Zagrijavanje se vri u nekoj pei, obino
provizornoj, koja odrava temperaturu predgrijavanja tijekom zavarivanja. Zagrijavanje predmeta na temperaturu predgrijavanja
mora biti dovoljno sporo, da se izbjegnu razlike u temperaturama pojedinih mjesta odljevka. Razlike u temperaturi uzrokuju
temperaturna naprezanja, a posljedica mogu biti pukotine ili lom po itavom presjeku komada. Doputena brzina zagrijavanja ovisi o
sloenosti odljevka. Za sloene odljevke kakovi su napr. blokovi motora, s tankim i debelim stijenkama brzina zagrijavanja treba biti
napr. 10 - 15 oC/h to e zahtijevati vrlo dugo vrijeme zagrijavanja na 600 oC (39 h). Svakako bi za komplicirane odljevke brzina
zagrijavanja trebala biti najvie 40 oC/h.

Predmet predgrijan na 600 oC se pokrije izolacijom, a samo se mjesto zavarivanja ostavi pristupano, jer predmet isijava toplinu i
zavariva bi teko mogao raditi. Izolacija i tedi energiju, te se postie bre zagrijavanje na temperaturu predgrijavanja. Nakon
zavretka zavarivanja predmet se treba to sporije hladiti; istom brzinom kao i pri zagrijavanju. Ako tijekom zavarivanja predmet nije
bio jednoliko zagrijan, tada ga treba jednoliko zagrijati na temperaturu za poputanje zaostalih napetosti, 650 oC, pa sporo hladiti,
napr. 15 oC/h. Sporo hlaenje se moe postii hlaenjem u pei, ako je masa predmeta i pei dovoljno velika. Za predmete, koji nisu
kompliciranog oblika (rebra za ukruenja, tanke i debele stijenke na istom predmetu) i hlaenje kao i zagrijavanje mogu biti znatno
bri.

Ako je odljevak jednostavnog oblika i kontinuiranog presjeka (napr. cijev), tada se moe samo lokalno zagrijati mjesto zavarivanja ili
navarivanja, jer e biti omogueno istezanje i stezanje pri zagrijavanju, zavarivanju i hlaenju. U ovom sluaju je mogue odljevak
predgrijati samo lokalno, po opsegu, pa se ovakav postupak zavarivanja naziva u "polu toplom stanju"

U toplom stanju se moe zavarivati elektrolunim ili plinskim postupkom zavarivanja.

Dodatni materijal za zavarivanje u toplom ili polutoplom stanju je takoer sivi lijev sastava (%): 3.0-3.6 C, preko 3.0 Si, 0.5 -
0.8 Mn, najvie 0.6 P, najvie 0.1 S.

Moe se uoiti visok sadraj Si u odnosu na osnovni materijal, koji treba osigurati potpuno izluivanje grafita u zoni taljenja.
Debljina ipki dodatnog materijala je 4-12mm, a za elektroluno zavarivanje i do 20 mm. Presjek je okrugli, kvadratni, pravokutni ili
trapezni. ipke su pune ili imaju lijebove s topiteljima, koji olakavaju preiavanje kupke ili stabiliziraju elektrini luk kod
elektrolunog zavarivanja.

Iste ipke se u principu mogu koristiti i za plinsko i elektroluno zavarivanje. Jakost struje kod elektrolunog zavarivanja se kree pd
180 A za ipku-elektrodu 4 mm promjera, pa do 1000 - 1500 A za promjer 20 mm. Veliine sapnica (dizni) za plinsko zavarivanje se
kree od malih do najveih za najdeblje ipke. REL zavarivanje se moe provoditi i ugljenim elektrodama uz dodatni materijal-ipke.

Poznata je i primjena elektrodnih ica s jezgrom za automatsko i poluautomatsko zavarivanje i navarivanje SL u zatiti CO2. Sastav
depozita se moe postii po elji.

2 of 4 3.6.2016. 13:52
Zavarljivost SL https://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/sl.html

Toplo zavarivanje uz visoko predgrijavanje, kada SL moe izdrati deformacije omoguava postizanje kvalitetnog homogenog spoja,
bez pukotina. Takoer, sporo hlaenje kupke, a kasnije zavara skupa s odljevkom rezultirat e u kvalitetnom zavarenom spoju bez
pukotina.

Hladno zavarivanje

Vrlo esto nije mogue iz raznih razloga zavarivati SL u toplom stanju: velik predmet, fino obraene povrine s tolerancijama, veliki
trokovi..., pa se zavarivanje vri u hladnom stanju i to samo REL postupkom zavarivanja.

Dodatni materijal - elektrode za hladno zavarivanje SL su bitno razliite od sastava SL. Koriste se ove vrste:

1. Obina nelegirana elektroda bazina, kisela...

2. CrNi visolegirana

3. Monel (67 % Ni, 33 % Cu)

4. Ni

5. Fero-nikl (50 % Ni, 50 % Fe)

Za postizanje nepropusnih zavarenih spojeva preporuavaju se razliite izvedbe prema slici 2. Monel, Ni i CrNi elektrode su skupe,
pa se nastoje koristiti jeftine nelegirane elektrode gdje god je to mogue.

Sl. 2 Primjeri razliitih izvedbi korienja dodatnog materijala pri hladnom zavarivanju SL.

Kod hladnog zavarivanja treba osigurati da predmet ostane to hladniji i da se ne nagomilavaju zaostale napetosti. Zato se
preporuavaju napr. kratki zavari 15-20 mm za monel elektrode i 40-60 mm za obine nelegirane elektrode. Time se ujedno moe
udovoljiti zahtjevu da nakon ohlaivanja dijela zavara temperatura mjesta na kojem se nastavlja zavar ne treba biti via od 70 oC.
Jednostavna kontrola ove temperature je dranje ruke na mjestu kontrole. Ruka moe izdrati jo tu temperaturu. Da se izbjegnu
visoka zaostala naprezanja i loklno zagrijavanje treba zavarivati kratke zavare, primjenjivati rakov korak, zavarivanje na preskok i
mijenjati mjesto zavarivanja.

Za smanjenje sila stezanja preporuuje se primjena ekianja zavara (sl. 3).

Sl. 3. ekianjem se smanjuju sile stezanja i smanjuje vjerojatnost pojave pukotina.

Za prijenos mehanikih sila preporua se na spojevima predvidjeti rupe s navojima u koje se uvru vijci (sl. 4). Zavarivanjem preko
vijaka se postie meusobna mehanika veza. Ako su se pojavile pukotine u ZT ili u ZUT, tada e sile prenositi spoj vijaka sa
zavarom. Pojaanje zavara SL se moe izvesti i prema slici 5. slika 6 pokazuje slijed navarivanja upljine na odljevku iz SL.

3 of 4 3.6.2016. 13:52
Zavarljivost SL https://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/sl.html

Slika 4. Priprema lijeba za zavarivanje SL. Za vee debljine se mogu ugraditi zatini vijci. Rupe s navojima treba buiti na razliite
debljine da se smanji opasnost od loma. Ako su rupe iste dubine postoji opasnost loma.

Slika 5. elina mehanika pojaanja na SL

Sl. 6. Slijed navarivanja upljine na odljevku iz SL

Povratak na poetnu stranicu - povratak na popis pitanja iz Tehnologije zavarivanja - popis pitanja iz Zavarivanja !!

4 of 4 3.6.2016. 13:52