Professional Documents
Culture Documents
Alternativni Nacini Rješavanja Spora Medijacija Arbitraza PDF
Alternativni Nacini Rješavanja Spora Medijacija Arbitraza PDF
Alternativni Nacini Rješavanja Spora Medijacija Arbitraza PDF
POETNA OBUKA
za
STRUNE SARADNIKE U PRAVOSUU BiH
TREA GODINA
MODUL
3 Alternativno
rjeavanje sporova
POETNA OBUKA
TREA GODINA
MODUL 3
ALTERNATIVNO
RJEAVANJE SPOROVA
MEDIJACIJA I ARBITRAA
PRIRUNIK ZA STRUNE SARADNIKE
U SUDOVIMA
Autori:
Sarajevo, 2009.
Alternativno rjeavanje sporova
UVOD
Edukativni modul koji se nalazi pred Vama rezultat je podrke koju Kanada-Bosna i Hercegovina
Projekat pravosudne reforme (JRP) prua Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i
Herecegovine i Centrima za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike
Srpske, u cilju kreiranja i efikasnog provoenja programa poetne obuke strunih saradnika i
savjetnika koji djeluju u sudovima i tuilatvima u Bosni i Hercegovini.
Visoko sudsko i tuilako vijee i Upravni odbori Centara usvojili su trogodinji Program
poetne obuke za strune saradnike i savjetnike. Ovaj Program obuhvata edukaciju strunih
saradnika/savjetnika u razliitim oblastima od znaaja za izgradnju kapaciteta ove ciljane kategorije
kako sa aspekta trenutne uloge i djelovanja u ukupnom pravosudnom sistemu, tako i sa aspekta
kreiranja kvalitetnih kadrova za izbor buduih sudija i tuilaca.
Program se sastoji od ukupno 12 edukativnih modula, koji e se realizirati putem pruanja
obuke po 4 edukativna modula u toku jedne godine. Sadraj edukativnih modula je kreiran
uvaavajui potrebe i ciljeve poetne obuke, meunarodne standardne i trendove koji tretiraju
poloaj, principe i inovativne metode djelovanja sudskog i tuilakog sistema u modernom
demokratskom drutvu, te pozitivnu zakonsku regulativu i praksu u BiH u specifinim oblastima.
Metodologija izrade modula bazirana je na pozitivnim iskustvima na meunarodnom nivou
i u BiH i predstavlja kombinaciju teorije, prakse i vjebi u odgovarajuoj oblasti.
U izradi modula uestvovali su strunjaci iz razliitih oblasti iz cijele Bosne i Hercegovine, uz
relativnu podrku meunarodnog konsultanta i lanova tima RJP-a, kojima ovim putem elimo
odati priznanje i zahvalnost.
Oni su svojim radom na izradi ovog edukativnog materijala, pokazali da pravosue Bosne i
Hercegovine svojim strunim kapacitetima moe odgovoriti specifinoj potrebi profesionalnog
razvoja strunih saradnika i savjetnika, kao i potrebi pravosua za kreiranjem visoko kvalificirane
baze buduih sudskih i tuilakih kadrova.
Strunu i finansijsku podrku u procesu izrade Programa poetne obuke i edukativnih modula
pruio je Kanada-Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme (JRP) kojeg finansira Vlada
Kanade putem Kanadske agencije za meunarodni razvoj (CIDA), a implementira Konzorcijum
Genivar-Univerzitet Otawa.
Sa nadom da e realizacija programa poetne obuke i ovih modula doprinijeti razvoju
kapaciteta strunih saradnika/savjetnika kroz obezbjeivanje praktinog alata za njihov svakod-
nevni rad, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine i Centri za edukaciju sudija i
tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske se posebno zahvaljuju Kanada-Bosna
i Hercegovina Projektu pravosudne reforme, bez kojeg izrada Programa poetne obuke i ovih
edukativnih modula ne bi bila mogua.
Kategorije Modul u prvom dijelu daje kratak pregled osnovnih pojmova u vezi sa
konfliktima i alternativnim rjeavanjem sporova. U nastavku obrauje
pojmove medijacije i arbitrae, domai pravni okvir: odgovarajue
odredbe zakona o parninom postupku i zakona o krivinom postupku u
Bosni i Hercegovini, koji omoguavaju alternativno rjeavanje sporova,
Zakon o postupku medijacije, Zakon o prenoenju poslova medijacije na
udruenje medijatora, te pravilnike Udruenja medijatora u Bosni i Her-
cegovini. Posebna panja posveena je segmentima alternativnog rjea-
vanja sporova, u kojima je znaajna uloga suda: kriterijumi po kojima se
spor moe ocijeniti pogodnim za medijaciju, prednosti svakog od alter-
nativnih naina rjeavanja sporova za stranke, obrasci i upute za upuiva-
nje stranaka u alternativno rjeavanje sporova. Na kraju je dat pregled
meunarodnih, regionalnih i domaih dokumenata znaajnih za oblast
alternativnog rjeavanja sporova, literatura, korisne web stranice, te spisak
koritenih zakona i dokumenata.
Kljune rijei za pretraivanje su: konflikt, pozicije, interesi, komunikacija,
alternativno rjeavanje sporova, medijacija, udruenje medijatora,
medijator, arbitraa, arbitar, predlaganje postupka medijacije, ugovor o
medijaciji, sporazum o nagodbi, ugovor o arbitrai, arbitrana odluka,
izvrna isprava.
Trajanje 2 dana
5
Modul 3
6
Alternativno rjeavanje sporova
Materijali Link: Literatura, korisne web stranice, Zakoni i drugi dokumenti koriteni
u pripremi prirunika
7
Alternativno rjeavanje sporova
SADRAJ:
SADRAJ ................................................................................................................................................ 9
1. KONFLIKT ........................................................................................................................................ 15
1.1. POJAM KONFLIKTA ................................................................................................................. 17
1.2. NIVOI KONFLIKATA ............................................................................................................. 18
1.3. POZICIJE, INTERESI I POTREBE ........................................................................................ 18
1.4. PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA ............................................................................. 21
1.5. REAKCIJE NA KONFLIKT ....................................................................................................... 23
1.6. NEUTRALNOST ...................................................................................................................... 24
9
Modul 3
6. ARBITRAA .................................................................................................................................... 77
6.1. ARBITRAA ............................................................................................................................. 79
6.2. PREDNOSTI POSTUPKA ARBITRAE .............................................................................. 79
6.3. ARBITRAA U BOSNI I HERCEGOVINI ZAKONSKI OKVIR ................................... 80
6.4. PRIKAZ KRETANJA PREDMETA U POSTUPKU ARBITRAE ...................................... 81
10
Alternativno rjeavanje sporova
8. DODATAK ........................................................................................................................................ 87
8.1. MEUNARODNI I REGIONALNI PRAVNI OKVIR ....................................................... 89
8.2. PREPORUKE SAVJETA EVROPE ......................................................................................... 91
8.3. UNCITRAL ................................................................................................................................ 92
8.4. STRATEKI DOKUMENTI U BOSNI I HERCEGOVINI
U OBLASTI ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA ............................................ 94
8.5. ODREDBE PROCESNIH PROPISA U BIH KOJE UPUUJU NA MEDIJACIJU .......... 95
8.6. ZAKON O POSTUPKU MEDIJACIJE .................................................................................... 98
8.7. ZAKON O PRENOSU POSLOVA MEDIJACIJE NA UDRUENJE MEDIJATORA ... 104
8.8. IZVOD IZ ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU - POSTUPAK
PRED ARBITRAOM ........................................................................................................... 106
11
Alternativno rjeavanje sporova
UVODNE NAPOMENE
Alternativni naini rjeavanja sporova koje obuhvata ovaj modul (medijacija i arbitraa)
predstavljaju vansudsko rjeavanje sporova, ali sud ima kljunu ulogu u predlaganju postupka
medijacije strankama, kao i rjeavanju spornih pitanja do kojih moe doi u postupku arbitrae.
Ovaj program obuke i pratei prirunik obuhvata sve oblasti koje mogu biti od znaaja sudu
za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva - od pojma konflikta i pristupa rjeavanju konflikata,
neutralnosti kao kljunog pristupa tree strane u rjeavanju sporova, te specifinosti postupaka
medijacije i arbitrae i uloge suda u njima.
Program obuke i prirunik predstavljaju spoj zakonske regulative i prakse koja je nastala u relativno
kratkom periodu primjene, alternativnog naina rjeavanja sporova, a koja e se, nadamo se i uz
pomo polaznika ovog programa obuke dalje unapreivati.
Polaznicima ovog modula e biti ponuena znanja i vjetine kojima e u budunosti moi
aktivno podravati razvoj i primjenu alternativnog rjeavanja sporova, te doprinijeti da
medijacija i arbitraa postanu jedan od redovnih puteva kojem stranke pristupaju u rjeavanju
meusobnih sporova.
Autori
13
Modul 3
Planirano trajanje modula je 2 dana. Precizna satnica e biti odreena prilikom organizacije
modula. Okvirni prijedlog dnevnog reda:
Dan 1. Dan 2.
Predstavljanje programa
Upoznavanje i oekivanja uesnika
Uloga suda u upuivanju stranaka
Pojam konflikta
u postupak medijacije
Reakcije, pristupi i naini
Vjeba
rjeavanja konflikata
Vjeba
Pauza Pauza
Pauza Pauza
Arbitraa
Medijacija
Uloga suda u postupku arbitrae
Uloga medijatora
Razlike sudskog postupka i alternativnog
Faze u postupku medijacije
rjeavanja sporova
Pauza Pauza
14
1. KONFLIKT
POJAM KONFLIKTA
KONFLIKTA
POZICIJE, INTERESI I POTREBE
REAKCIJE NA KONFLIKT
PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA
NEUTRALNOST
Alternativno rjeavanje sporova
Konflikt je odnos izmeu dvije ili vie strana (pojedinaca ili grupa) koji imaju, ili misle da
imaju, nepomirljive stavove. Rije konflikt potjee od latinske rijei confligere to znai udariti
jedno o drugo.
Iako rije konflikt najee izaziva negativne asocijacije, on sam po sebi nije ni lo, ni dobar
ni negativan, ni pozitivan. On je znak da su postojei odnosi i stanja zreli za promjenu. Nain
na koji regaujemo na konflikt i nain na koji se nosimo s njim moe biti dobar ili lo. Negativne
asocijacije proizlaze iz linih loih iskustava sa odnosom prema konfliktu. Razvoj i ishod konflikta
moe biti konstruktivan ili destruktivan, u zavisnosti ta ukljuene i tree strane preduzmu
u vezi s njim. Meutim, nisu svi uesnici sukoba, jednako spremni i nemaju jednaka znanja i
vjetine da konstruktivno pristupe rjeavanju konflikta.
Zanimljivo je da znak za konflikt u kineskom pismu doarava prethodno navedene tvrdnje.
Ovaj znak se satoji od dva simbola, od kojih prvi oznaava opasnost, a drugi priliku, mogunost.
Kada konflikt nastupa, svi mu pristupamo sa odreenim pretpostavkama. Neke od njih mogu
biti od pomoi za njegovo rjeavanje, ali neke nas zasljepljuju i oteavaju da razumijemo drugu
stranu, shvatamo ta elimo i kakve sve kreativne mogunosti postoje da se on rijei na miran
nain. Da bi se ovo postiglo potrebni su postupci koji e pomoi da preispitamo sve ove pretpo-
stavke i razradimo mogunosti da se on rijei efektivno, brzo i sa trajnim rezultatima.
Postoje razlitite teorije o uzrocima konflikata i njegovim rjeenjima. Neke tvrde da je glavni
uzrok loa komunikacija i pristpaju mu iz ugla uspostavljanja razumijevanja, tolerancije i
meusobnog prihvatanja uesnika u konfliktu. Druge smatraju da su uzroci u nepomirljivim
pozicijama i razliitim vienjima konflikta, te da u postupku rjeavanja konflikta treba odvojiti
linost od problema i traiti obostrano prihvatljiv okvir konflikta i u njemu odgovarajui sporazum.
Teorije osnovnih ljudskih potreba govore o ugroenim osnovnim ljudskim potrebama, pa
upuuju na traenje rjeenja za njihovo zadovoljenje. Postoje i teorije koje upuuju da su uzrok
konflikata ugroeni identiteti strana u njemu i da u dijalogu sa drugom stranom treba otkrivati
zato postoji strah, ta ih to ugroava i kretati se ka pomirenju. Transformativni pristup govori o
strukturama koje su postavljene na temelju nejednakosti i izazivaju nepravdu, te da treba raditi
na njenom mijenjanju.
U svakoj od ovih teorija prepoznajemo dio uzroka i konflikata sa kojima se svakodnevno
susreemo ili uestvujemo u njima, a naini rjeavanja sporova o kojima e biti rijei u ovom
priruniku kombinovae razliite pristupe njihovom rjeavanju.
Da bismo lake utvrdili naine na koje emo pristupati rjeavanju konflikata vano je uoiti
razlike u njihovoj sloenosti i nivoima. Neki su prilino jednostavni, kratkotrajni, te lako i brzo
se rjeavaju, a drugi vieslojni, u njima su nagomilana brojna pitanja, a konflikt koji vidimo na
povrini samo je povod okida, a ne stvarni uzrok svih reakcija koje strane manifestuju. U slje-
deoj tabeli pojednostavljeno su predstavljeni razliiti nivoi konflikata, koje treba imati u vidu u
bilo kojem pristupu rjeavanju konflikata.
17
Modul 3
Prilikom suoavanja sa konfliktom, bez obzira da li smo jedna od stranaka u njemu ili
posmatrai, vano je uoiti razliku u nivoima zahtjeva koje stranke u konfliktu iznose kao eljena
rjeenja.
Na povrinskom nivou u toku direktne konfrontacije stranaka u sukobu manifestuju se
pozicije. Svaka stranka na svoj nain je sagledala nastalu situaciju i odnose i osmislila zahtjev
koji javno postavlja drugoj strani za rjeenje problema. Pozicije su jasno izraeni i vidljivi stavovi,
zahtjevi, uslovi, gotova rjeenja koja se postavljaju pred drugu stranu. To moe biti novac, roba,
izvrenje odreenih radnji, trpljenje odreene obaveze i td. Stranke u konfliktu svoje pozicije
argumentuju nezadovoljavajuim ponaanjem i radnjama druge stranke. Ako posmatramo
sudski postupak, pozicije su jasno izraene u tubenom zahtjevu i odgovoru na tubu.
Skriveni ispod pozicija nalaze se interesi, kao stvarni lini razlozi i motivi koji su nas naveli
da zauzmemo odreenu poziciju. To su elje, strahovi, zabrinutosti Dok su pozicije bile usm-
jerene ka drugoj strani, u iskazivanju interesa, stranka u konfliktu se mora okrenuti sebi. Interesi
predstavljaju odgovor na pitanje zato je strana u sukobu zauzela odreenu poziciju i ta njome
eli da postigne za sebe. U toku analize interesa, oni se mogu grupisati na razliite naine: krat-
korone i dugorone, pojedinane i zajednike ili grupne, racionalne i emocionalne i td.
Konano, u srcu su najvanije ljudske potrebe koje pokreu ljude na razliite akcije, ukljuujui
i stupanje u konfliktne situacije. Nezadovoljena potreba izazvala je odreene stavove, formulisanje
interesa i stupanje u konfliktnu situaciju u kojoj se one ele zadovoljiti.
18
Alternativno rjeavanje sporova
Pozicije
Interesi
Potrebe
Pozicija A Pozicija B
Otvori prozor!, Ukljui klimu! Zatvori prozor!, Ne ukljuuj klimu!
Na ovom nivou rjeenje je nemogue jer se istovremeno ne moe udovoljiti zahtjevima obje
strane. Ako se razgvor nastavi na nivou pozicija, svaka strana e nastaviti da argumentuje zato
rjeenje te situacije treba da bude ba takvo i postajae sve privrenija vlastitoj poziciji. Vrlo brzo
strane u konfliktu e poeti posmatrati jedna drugu kao dio problema.
Interes A Interes B
Da, neugodno je. Ovako ne mogu raditi. Meni e biti neugodno ako se prozor
Ne mogu se koncentrisati otvori. Ni ja neu moi pratiti rad
19
Modul 3
Vidimo da su interesi stranaka istovjetni. Obje ele ugodnu atmosferu i uslove za rad, ali su
osmislile drugaija rjeenja za njihovo ostvarenje. I dok smo ranije imali samo dvije predloene
opcije za rjeenje, sada ako postavimo pitanje kako jo moemo uiniti da se osjeate ugodnije,
moemo dobiti i vie odgovora. Bez uoavanja svojih i interesa druge strane ne moemo rijeiti
konflikt na zadovoljavajui nain.
Ako bismo dublje analizirali kakve potrebe se kriju iza ovih interesa, vidjeemo da su i one jednake:
Potreba A Potreba B
potreba za sigurnou i zdravljem, potreba za sigurnou i zdravljem,
potreba za uenjem potreba za uenjem
U ovom primjeru stranke u sukobu su imale iste interese i potrebe. Nekada e se dogoditi da
su i interesi i potrebe razliite, ali da je ipak mogue pristupiti rjeavanju sukoba na nain da se
svi interesi zadovolje i da ih rjeenja ne ugroavaju.
20
Alternativno rjeavanje sporova
U postupcima rjeavanja konflikata kod strana u sukobu postoje tri pristupa, pristupi
zasnovani na:
MOI
PRAVU
INTERESU
U zavisnosti od stranaka, u nekim situacijama dominira jedan od pristupa, a nekada se oni prepliu.
Interesi
Prava Mo
21
Modul 3
Zadatak:
1. Razmislite kako biste situacije iz primjera iz prethodne vjebe (zaguljiv prostor
i neplaeni ruak) rjeavali svakim od navedenih pristupa.
22
Alternativno rjeavanje sporova
Svakodnevno smo svjedoci razliitih koflikata, od onih kada nam prijatelji dolaze i ale se na
probleme sa drugim ljudima, do onih meunarodnih o kojima saznajemo iz medija. Konflikt je,
kao to je prethodno definisano, znak da su odreena stanja ili odnosi zreli za promjenu. On,
osim to na prvi pogled moe izgledati zastraujue, predstavlja i priliku da se postignu rjeenja
i da se odnosi strana u konfliktu urede na bolji nain nego to je to bilo ranije. Da bi konflikt imao
zadovoljavajui ishod od velike vanosti je nain na koji na njega reagujemo. Analizirajmo jednu
situaciju: Kolegica Vam se ali na probleme sa drugim radnim kolegom, kojeg takoe poznajete.
Nali ste se izmeu dvije vatre. Mogue reakcije bi bile:
Zadatak:
1. Kako biste vi postupili?
2. Razmislite o moguim posljedicama svake od navedenih reakcija?
3. Sjetite se stvarne situacije u kojoj ste reagovali na neki od predstavljenih naina?
Kakav je bio rezultat?
23
Modul 3
1.6. NEUTRALNOST
Neke od navedenih reakcija nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste
direktno ukljueni, postanete jedna od strana u konfliktu. Na konflikte sa kojima se suoavamo
moemo reagovati i konstruktivno, tako da stranama pomognemo da same dou do rjeenja.
Neutralnim odnosom im moemo pomoi da situaciju sagledaju iz razliitih uglova, smire emocije,
uoe svoje interese, pronau neto zajedniko i dogovore se oko rjeenja, a da se istovremeno ne
uvuemo u problem, da ne upadnemo u vatru, odnosno da nas i jedna i druga strana doivljavaju
neutralnim pomagaem.
Neutralnost u pristupu konfliktu ne znai biti nezainteresovan, pasivan, bez uvjerenja,
miljenja i principa. Naprotiv neutralan pristup podrazumijeva aktivan pristup koji e strankama
pomoi da analiziraju svoj konflikt i same dou do rjeenja, ali pristup u kojem neutralna osoba
svoja miljenja i uvjerenja nee umijeati u cjelokupne odnose meu stranama u konfliktu. Kako
bi se ovi zahtjevi lake postigli, potrebno je potovati sljedee principe neutralnosti:
1. PROVJERAVAJTE SAGLASNOST
Prije pristupanja postupku rjeavanja konflikta, neutralna strana mora osigurati saglasnost
obiju stranaka da one ele da im se pomogne u rjeavanju sukoba, te da je upravo ona ta kojoj je
ukazano povjerenje. Ovu saglasnost treba traiti i pri drugim koracima u razgovorima kada se
eli prei na drugi nivo sukoba ili razgovarati o nekoj drugoj temi. Proces bez saglasnosti onih
kojima je namijenjen je nametnut, a ne neutralan.
2. UVAAVAJTE I POTUJTE
Kao neutralna osoba potrebno je uvaavati i potovati obje strane u sukobu. Budite primjer
ponaanja kakvo elite meu ukljuenima u process. Za postizanje rjeenja potrebno je da stranke
odvoje linost od problema i da sa meusobnog linog kritikovanja, kritiki pristupe rjeavanju
problema. Dogovorite se na poetku o dostojanstvenom komuniciranju u toku procesa i svojim
primjerom od samog poetka pokaite da ste Vi prvi koji e to prihvatiti. Vratie vam se
uzajamnim potovanjem svih prisutnih.
24
Alternativno rjeavanje sporova
6. ODGOVORITE, NE REAGUJTE
I neutralni su ljudi, koji imaju svoju prolost, osjeanja, probleme, dobar i lo dan. Biete u
situacijama da budete pogoeni ili povrijeeni neim iz izlaganja stranaka, da neto od izreenog
u vama probudi osjeanja ili Vas iritira. Ne smijete upasti u zamku da pokaete saaljenje i
saosjeanje ili impulsivno reagujete na drugi nain. Pokaite razumijevanje i uvaavanje onoga
o emu se govori, ali ostanite neutralni. Uvijek mislite na to da i strane u sporu sude o vaem po-
naanju.
8. POKAITE NEUTRALNOST
Osim ponaanja i pitanja i poloaj vaeg tijela mora odavati utisak neutralnosti. Jednako se
postavite u odnosu na obje stranke, pazite na vizuelni kontakt. Ne zapostavljajte ni jednu stranu.
Dajte priliku svima da govore.
Zadatak:
1. Da li ste u situacijama kojih ste se sjetili u prethodnoj vjebi primjenjivali neki
od navedenih principa i koji?
2. Kako je to djelovalo na strane u sukobu?
25
2. ALTERNATIVNO
RJEAVANJE
SPOROVA
1
ema je preuzeta iz prirunika Medijacija Prirunik za obuku medijatora, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini,
Banja Luka 2004.
29
Modul 3
Suenje postupak rjeavanja sporova u okviru sudskog sistema u kojem strane u konfliktu
nastoje ostvariti svoja prava. Sudija je kao i osobe u prethodnim postupcima neutralna i
nepristrasna osoba, koja donosi presudu u predmetnom sporu na osnovu predoenih dokaza i
vaeih zakonskih propisa.
Arbitraa - Podrazumijeva nain rjeavanja spora u koji je ukljuena trea strana, s tim to
za razliku od medijacije i mirenja, arbitar odluuje i njegova odluka obavezuje strane u sporu.
Arbitar uvaava razloge za i protiv nakon sasluanja u kojem svaka strana ima mogunost da
predstavi dokaze i argumente. Arbitraa je proceduralno manje formalna od sudskog postupka,
procesna pravila mogu odrediti stranke.
Mirenje2 Mirenje je proces u kojem se trea strana sastaje odvojeno sa strankama u sporu
u nastojanju da uspostavi obostrano razumijevanje osnovnih uzroka spora i time promovie rje-
enje na prijateljski, neantagonistiki nain. Ciljevi mirenja su analiza posljedica konflikta, ana-
liza drugaijih miljenja, podravanje razmiljanja stranke u konfliktu, pruanje pomoi stranci
u konfliktu u prihvatanju i izboru sljedeeg pozitivnog koraka u vezi sa rjeavanjem konflikta.
2
Pojam mirenje koristi se i za oznaavanje drugih procesa, npr. mirenje u porodinim sporovima prilikom razvoda braka, u
Republici Hrvatskoj pojmom mirenje oznaava se postupak medijacije i td.
30
Alternativno rjeavanje sporova
Alternativno rjeavanje sporova obuhvata razliite postupke rjeavanja sporova koji se odvijaju
van suda, odnosno kao alternativa redovnom sudskom postupku, koji je u naim uslovima jo
uvijek najei nain rjeavanja spornih odnosa. Postupci alternativnog rjeavanja sporova naje-
e se odvijaju uz pomo tree neutralne strane, koja u zavisnosti od vrste postupka, moe imati
razliite uloge i razliit nivo uticaja na rjeenje spora. Najpoznatiji i najee koriteni modeli su
medijacija i arbitraa.
U zemljama sa duom tradicijom u alternativnom rjeavanju sporova, ovaj termin se
postepeno prestaje koristiti, jer su takvi postupci uli u redovnu primjenu, a stranke ih sve ee
koriste kao predsudski postupak, te se o njima govori kao o redovnim i adekvatnim postupcima
rjeavanja sporova.
Ove zemlje su uspjele razviti novu kulturu rjeavanja sporova, u kojoj je strankama od
izuzetnog znaaja, brz i efikasan pristup pravdi.
U Bosni i Hercegovini neki od ovih postupaka su zaivjeli u redovnoj primjeni, ali se jo
uvijek posmatraju kao alternativa sudu.
Rjeavanje sporova van suda nije nova pojava. Takvi postupci bili su prisutni u rjeavanju
sporova u tradiciji mnogih naroda, a posebno u Africi i Aziji, gdje su se drutvene zajednice vo-
dile naelom da rjeavanje sporova treba da ostane u rukama onih koji su ih i izazvali. Najee
se radilo o tome da se rjeavanje sporova povjeravalo uglednim ili starijim ljudima u zajednici,
ili osobama koje su iz drugih razloga zasluile povjerenje u rjeavanju spora, a pri emu je u tim
postupcima u uestvovala i cjelokupna zajednica.
Razliiti vidovi rjeavanja sporova koristili su se kroz istoriju i u rjeavanju meunarodnih
sporova odnosno u politikoj sferi, npr. arbitrae u rjeavanju konflikata izmeu grkih polisa,
te posredovanje katolikih papa u rjeavanju konflikata izmeu evropskih drava u periodu
renesanse, te u meunarodnim naporima da se ouva svjetski mir krajem 18. i poetkom
19. vijeka3.
Van politike sfere, alternativni oblici rjeavanja sporova su se sporadino koristili u
rjeavanju radnih i privrednih sporova tokom 20. vijeka, ali intenzivan razvoj doivljavaju
sedamdesetih godina u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Uvoenje novih zakona koji tite
individualna prava, promoviu toleranciju i zabranjuju diskriminaciju, izazvalo je povean
priliv tubi u sudove. Pravosudni sistem je postao preoptereen, to je uzrokovalo kanjenja, ali
ponekad i procesne greke u postupcima. Vansudski postupci rjeavanja sporova, u prvom redu
medijacija i arbitraa, postali su popularni naini da se doe do brzog i povoljnog rjeenja, koje
zadovoljava interese svih ukljuenih strana, te da se kao posljedica u neto kasnijem periodu
osjeti i smanjenje pritiska na sudski sistem.
3
http://www.gama.com/HTML/history.html
31
Modul 3
4
Christie, N: Conflict as property, British Journal of Criminology, Vol.14, no.13, 1977.
5
Karamarkovi, Leposava, Poravnanje i medijacija, Fakultet za poslovno pravo Beograd, Beograd, 2004, str. 27.
32
Alternativno rjeavanje sporova
B) obaveze stranaka koje one preuzimaju u postupku alternativnog rjeavanja sporova, postupci
mogu biti:
Obavezujui kada se stranke ulaskom u postupak obavezuju da prihvate odluku koju u
njemu donese tree lice, npr. arbitraa.
Neobavezujui kada trea strana ne moe donijeti odluku o rjeenju spora, ve to mogu
samo stranke dogovorom, npr. medijacija.
D) odnos tree neutralne strane prema strankama i sadraju njihovog spora, taj odnos moe
biti:
Facilitativan - u kojem trea neutralna strana ne ocjenjuje stavove stranaka u sporu, ne iznosi
svoja miljenja, ve pomae strankama u komunikaciji i olakavanjem razgovora nastoji osi-
gurati da se one meusobno razumijevaju, te kreu prema zajednikom okviru problema i
opcijama za njegovo rjeenje
Evaluativan u kojem trea neutralna strana iznosi svoje miljenje o sutini spora, izlaganjima
stranaka, te daje prijedloge rjeenja.
33
Modul 3
Zadatak:
1. Analizirajte u koje od navedenih grupa spadaju modeli rjeavanja sporova koje
poznajete?
34
3. MEDIJACIJA U
BOSNI I
HERCEGOVINI
Iako su u prethodnom sistemu postojali neki oblici mirenja, na naim prostorima, savremeni
model medijacije uvode domae i strane nevladine organizacije krajem devedesetih godina
prolog vijeka nakon traginog rata na prostorima bive Jugoslavije, kroz razliite programe
rjeavanja konflikata i pomirenja u lokalnim zajednicama. Iz jednog takvog programa proizala
je i ideja za formiranje Udruenja medijatora u BiH, koje je glavni nosilac ideje i aktivnosti u
uvoenju i primjeni medijacije u Bosni i Hercegovini.
Udruenje je osnovala grupa polaznika programa obuke Trea neutralna strana koju je
provodio Kanadski institut za rjeavanje sukoba, u okviru projekta jaanja kapaciteta i edukacije
zaposlenih u institucijama i organizacijama koje djeluju na polju ljudskih prava, povratka izbje-
glica i interetnikog pomirenja (1998.-2002.). U ovoj obuci u najveem broju uestvovali su
aktivisti nevladinih organizacija, socijalne slube, prosvjetni radnici, a od 2000. godine za
program obuke su se zainteresovao i sve vei broj sudija i tuilaca. Program je obuhvatao teorijsku
i praktinu obuku o pristupima rjeavanju sukoba, neutralnosti, facilitaciji, medijaciji, rjeavanju
sukoba u grupama i td.
Tridesetak polaznika obuke, meu kojima su i prireivai ovog modula, prepoznalo je
mogunost da se potencijal usvojenih znanja i vjetina iskoristi u procesu reforme pravosua i
uvede medijacija u pravni sistem u Bosni i Hercegovini, te su u martu 2002. godine osnovali
Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini.
Osnovni cilj Udruenja u to vrijeme bio je stvaranje uslova za uvoenje medijacije kao naina
rjeavanja sporova radi breg i efikasnijeg pristupa pravdi za graane i pravna lica i rastereenja
sudova. Kao osnovne aktivnosti Udruenje je definisalo: obavljanje poslova medijacije, provo-
enje programa obuke za trenere medijacije i certifikovanje trenera, obuke za medijatore i certifi-
kovanje medijatora, te posebnih programa obuke za sudije, advokate, korisnike medijacije i druge
zainteresovane grupe, promociju medijacije kao naina mirnog rjeavanja sporova, praenje
dostignua u razvoju medijacije u regiji i svijetu i povezivanje sa slinim organizacijama.
6
Zakon o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 36/04; Zakon o
parninom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 58/03; Zakon o parninom postupku Federa-
cije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 53/03; Zakon o krivinom postupku Federacije
Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 35/03; Zakon o krivinom postupku Republike
Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 50/03; vidjeti Dodatak
37
Modul 3
ukoliko ocijeni da je to svrsishodno moe predloiti strankama da spor pokuaju rijeiti medi-
jacijom, te da isti prijedlog sporazumno mogu dati i stranke.
Dopune procesnih zakona otvorile su put stvaranju punog pravnog okvira. Osim institucija,
koje su uestvovale u prethodnim reformama, za dalji razvoj medijacije interes je pokazao i
Program za razvoj preduzetnitva u jugoistonoj Evropi SEED, koji je u saradnji sa Udruenjem
medijatora u BiH pokrenuo projekat uvoenja alternativnog rjeavanja sporova. U aprilu 2003.
godine sa ovom organizacijom Udruenje medijatora potpisuje partnerski sporazum koji je obu-
hvatio sljedee aktivnosti: izradu nacrta zakona o postupku medijacije, provoenje programa
obuke o medijaciji, izradu metodologije za provoenje pilot projekta u sudovima, javnu
kampanju radi informisanja javnosti o prednostima medijacije, te pruanje tehnike pomoi
Udruenju medijatora sa ciljem izgradnje kapaciteta.
Iste godine formirana je radna grupa za izradu Zakona o postupku medijacije koju su inili
predstanvici Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini, Nezavisne sudske komisije, Ministar-
stva pravde Federacije BiH, Ministarstva pravde Republike Srpske Kancelarije visokog predsta-
vnika (OHR), SEED, Amerike advokatske komore (ABA CEELI). Nacrt zakona predat je u
proceduru Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, koji ga je u decembru 2003. godine uputio
na usvajanje Parlamentarnoj skuptini BiH. Zakon o postupku medijacije je usvojen u junu
2004. godine.
Zakon detaljno definie principe i postupak medijacije, uslove za obavljanje medijacije i ulogu
medijatora u procesu, te pretpostavke i rokove za voenje postupka medijacije, ukoliko je
povodom spora u toku sudski postupak.
Zakon definie medijaciju kao postupak u kojem trea neutralna osoba (medijator) pomae
strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rjeenje spora, te utvruje da
medijator ne moe strankama nametnuti rjeenje spora.
Prema zakonskom rjeenju, u BiH je predviena neobavezna vansudska medijacija. To
podrazumijeva da se stranke u sporu mogu sporazumjeti da prije pokretanja sudskog postupka
spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije, a takva mogunost im ostaje otvorena i u sporovima
koji su procesuirani u sudovima, ako se do zakljuenja glavne rasprave sporazumiju da spor
rijee medijacijom, ili se na proces medijacije saglasno odlue nakon to im sudija na
pripremnom roitu predloi ovaj nain alternativnog rjeavanja sporova, kao podoban za
konkretan sluaj.
7
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 37/04, vidjeti Dodatak
38
Alternativno rjeavanje sporova
Stranke se mogu prije i u toku sudskog postupka sporazumjeti da pokuaju spor rijeiti u
postupku medijacije. Medijatora stranke biraju sa liste koju utvruje udruenje medijatora, a ako
se o tome ne mogu dogovoriti medijatora moe odrediti udruenje.
Postupak medijacije pokree se pismenim ugovorom o medijaciji koji potpisuju stranke u
sporu i medijator. Ako su se stranke u toku sudskog postupka sporazumjele da spor pokuaju
rijeiti u postupku medijacije sud e odgoditi roite na period od 30 dana.
Na poetku postupka medijacije, medijator kratko upoznaje stranke s ciljem medijacije,
postupkom koji e biti proveden i ulogom medijatora, kao i stranaka u postupku.
U toku postupka medijacije, medijator moe voditi i odvojene razgovore sa strankama. Kada
stranke u postupku medijacije dou do rjeenja spora, uz pomo medijatora sainjavaju i
potpisuju pismeni sporazum o nagodbi, koji ima snagu izvrne isprave.
Prema zakonskom rjeenju, medijacijom se mogu baviti sve osobe koje ispunjavaju opte
uslove za zapoljavanje, uz posebne uslove koji se odnose na visoku strunu spremu, zavrenu
obuku o medijaciji i registrovanje medijatora.
Meutim, ovaj Zakon je ostao nedoreen, pa time i neprimjenljiv, jer je lanom 1, stav 2,
propisano da e se poslovi medijacije posebnim zakonom prenijeti na udruenje ili udruenja
medijatora po proceduri utvrenoj tim zakonom. Dakle, definisano je da e se pitanje ovlatenog
Udruenja za voenje poslova medijacije regulisati posebnim zakonom.
Upravni odbor Udruenja medijatora aktivno se ukljuio u zagovaranje donoenja novog
zakona kojim bi se rijeila ova pitanja i nakon godinu dana aktivnosti prema Ministarstvu
pravde BiH i poslanikim klubovima u Parlamentarnoj skuptini BiH, ovaj zakonski projekat je
pripremljen za parlamentarnu proceduru. Zakon o prenosu poslova medijacije na udruenje
medijatora8 donesen je 28. jula 2005. godine. Ovim Zakonom Udruenje medijatora u Bosni i
Hercegovini ovlateno je za obavljanje poslova medijacije, a Zakon omoguava da se u budu nosti
Ministarstvu pravde za obavljanje ovih poslova prijave i druga udruenja.
8
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 52/05, vidjeti prilog
39
Modul 3
Od aprila 2004. do aprila 2006. godine trajali su pilot projekti uvoenja medijacije u pred-
metima Osnovnog suda Banja Luka i Opinskog suda Sarajevo, koje su realizovali Udruenje
medijatora u BiH i SEED. U tom periodu odrano provedeno je oko 600 medijacija od kojih je
oko 56% zavreno dogovorom stranaka. U oko 90% sluajeva stranke koje su potpisale sporazum,
dobrovoljno su ga djelimino ili u potpunosti izvravale, to je znailo da medijacija i djeluje, jer
se ti predmeti nee vraati u izvrni postupak.
Upravni odbor Udruenja medijatora u u februaru 2006. godine usvojio je set pravilnika i
Kodeks medijatorske etike9, koji reguliu procedure procedure upuivanja predmeta na medijaciju,
izbor medijatora, trokove medijacije i osiguravaju kvalitet usluga:
Pravilnik o registru medijatora propisuje uspostavljanje, uslove za upis, nain voenja i
brisanje iz Registra medijatora Udruenja medijatora u BiH. Pravo na obavljanje poslova
medijator stie danom upisa u Registar. Uslovi za upis u Registar medijatora su: visoka
struna sprema, zavrena obuka o medijaciji prema programu Udruenja ili drugom pro-
gramu koji priznaje Udruenje, zadovoljavajua ocjena intervjua i lanstvo u Udruenju.
Pravilnik o listi medijatora ureuje sadraj i objavljivanje liste medijatora, koju utvruje
Udruenje i dostavlja svim sudovima na teritoriji BiH, centrima za medijaciju, te objavljuje
u slubenim glasnicima drave, entiteta i Brko Distrikta.
Pravilnik o upuivanju na medijaciju propisuje postupak upuivanja predmeta na medi-
jaciju. Prema odredbama ovog pravilnika, postupak medijacije mogu inicirati strane u
sporu zajedno, jedna strana u sporu ili trea strana zainteresovana za rjeenje spora.
U prvom sluaju stranke podnose pismeni zahtjev za medijaciju Udruenju medijatora u
BiH, biraju medijatora, a Udruenje posreduje u zakazivanju sastanka medijacije. U druga
dva sluaja na osnovu pismenog zahtjeva Udruenje kontaktira sve strane u sporu radi
pribavljanja saglasnosti, nakon ega nastavlja sa zakazivanjem postupka medijacije.
Kodeks medijatorske etike sadri norme profesionalnog ponaanja medijatora u vrenju
poslova medijacije, meu kojima su poten, dobronamjeran i nepristrasan pristup, poto-
vanje volje stranaka, povjerljivosti i sl.
Pravilnik o odgovornosti medijatora za tetu priinjenu u toku obavljanja poslova
medijacije propisuje obavezu osiguranja medijatora od odgovornosti za tetu.
Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti utvruje pravila disciplinske odgovornosti medi-
jatora, vrste disciplinskih povreda, organe i procedure za voenje disciplinskog postupka.
Pravilnik o nagradi i naknadi trokova medijacije odreuje da trokovi medijacije uklju-
uju: naknadu uz zahtjev za medijaciju, administrativne troove za provoenje postupka
medijacije, nagradu i naknadu trokova medijatora.
9
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 21/06
40
Alternativno rjeavanje sporova
U novembru 2006. godine objavljen je poziv za upis u registar medijatora, a prvi medijatori
su upisani u Registar u maju 2007. godine.
Medijacije se nisu odmah poele odravati iz vie razloga. Bilo je potrebno nekoliko mjeseci
da se ustale nove procedure u dva suda koja su ve imala iskustvo u upuivanju na postupak
medijacije u okviru pilot projekata. Nadalje, javnost jo uvijek nije bila dovoljno upoznata sa
postupkom, a s druge strane, nakon to je pilot projekat zavren, stranke same moraju snositi
trokove postupka medijacije.
U periodu od registracije medijatora do kraja 2007. godine odrano je 12 medijacija po
redovnoj proceduri, a u 2008. godini broj se poveava na 42 medijacije. Istovremeno se javljaju
i prve stranke koje pokuavaju rijeiti sporove u postupku medijacije prije pokretanja sudskog
postupka. Trend porasta interesa za medijaciju se nastavlja i u 2009. godini.
Od ukupnog broja sporova u kojima je proveden postupak medijacije po redovnoj proceduri,
75% sporova je okonano sporazumom stranaka, to je napredak u odnosu na pilot projekat.
Kroz upitnik o zadovoljstvu stranaka i evaluaciju postupka medijacije dolo se do podataka da
vie od 95% stranaka smatra medijaciju pogodnim nainom rjeavanja njihovog spora, daje
visoku ocjenu postupku, te da sve stranke ija vrijednost spora je bila vea od 3000 KM smatraju
da su u postupku medijacije utedjele znatno vrijeme i novana sredstva.
Medijacija se pokazala posebno pogodnom u privrednim i radnim sporovima, sporovima oko
podjele brane tekovine, te drugim sporovima gde postoji dobra volja obje stranke da se spor
rijei sporazumom o nagodbi, a da to nije protivno prinudnim propisima.
Brko Distrikt Bosne i Hercegovine je prije ostalog dijela Bosne i Hercegovine u parnini
postupak uveo posredovanje, koje ima elemente medijacije. Postupak posredovanja imao je
karakter obaveznog, sudskog posredovanja kroz odredbe prethodnog Zakona o parninom
postupku10. Primjenjivao se u svim graanskim stvarima, stanjima i odnosima fizikih i pravnih
osoba, dakle, i u svim porodinim stvarima. Prema odredbama Zakona, nakon odranog
pripremnog roita predmet se upuivao drugom sudiji istog suda na posredovanje.
Pravilnikom o postupku posredovanja koji je donijela Pravosudna komisija Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine 2002. godine, ureena su pravila postupanja Osnovnog suda Brko
Distrikta BiH, stranaka i drugih uesnika u postupku posredovanja u predmetima pred sudom.
10
Stari Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine br. 5/2000, 1/2001, 6/2002
41
Modul 3
11
Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 08/09
42
Alternativno rjeavanje sporova
12
Postupke medijacije i posredovanja nevladine organizacije neformalno nastavljaju primjenjivati i kasnije, a pojedine organi-
zacije, kao i dravne institucije primjenjuju ih i u redovnim internim postupcima rjeavanja sporova, pod nazivima medijacija,
posredovanje, mirenje i td. Ovi postupci ne odgovaraju nuno naelima medijacije opisanim u ovom priruniku.
43
4. POJAM I NAELA
POSTUPKA
MEDIJACIJE
Medijacija je postupak rjeavanja sporova u kojem trea neutralna strana medijator pomae
strankama da postignu obostrano zadovoljavajue rjeenje spora. Termin medijacija potie od
latinske rijei medius, to znai nepristrasan, neutralan ili onaj koji ide srednjim putem.
Uloga medijatora je da pomae strankama u pregovaranju, tako to e vjetinom postavljanja
pitanja i usmjeravanja stranaka na razgovore o razliitim aspektima njihovog spora, uspostaviti
dijalog, sluanje i razumijevanje meusobnih interesa, to e rezultirati veom mogunou
njegovog rjeenja. Stranke u sporu najee imaju razliito vienje spora i postavile su sebi
razliite, nerijetko suprotstavljene ciljeve, kao i za sebe idealna rjeenja vlastitog problema.
Medijacija polazi od stanovita da bez obzira na suprotstavljene pozicije i emotivni naboj stranaka,
sporove treba posmatrati kao izazov. Sporovi su svakodnevne situacije, koje nam alju signale
da ljudi koji su u njih ukljueni nisu zadovoljni stanjem ili meusobnim odnosima i da ele
promjenu transformaciju spornog odnosa. Ako stranke uspiju konfliktne situacije posmatrati
kao izazov iz kojeg treba da proizau novi odnosi i stanja, lake e ih i rjeavati. Ovaj transfor-
mativni karakter medijacije je jedna od njenih najveih prednosti, jer stranke koje su donijele
odluku o rjeenju svog problema na obostrano zadovoljstvo, uspostavljaju novi, trajniji, povoljniji
odnos, koji poiva na zdravim, a samim tim i vrim osnovama.
Cilj medijacije, dakle, nije da se utvrdi koja je stranka u pravu u svom vienju spora ili da se
utvrdi opravdanost njenih zathtjeva i da se na osnovu toga donese odluka, ve da omogui
strankama postavljanje novog zajednikog okvira problema zajednikog izazova, koji
ukljuuje interese i potrebe obje strane, iz kojeg e potencijalno proizai i konaan obostrano
zadovoljavajui dogovor.
Parnienjem stranke e nastojati dokazati koja od njih je u pravu, zaotravati svoje pozicije
i odnose i vjerovatno e samo jedna biti zadovoljna odlukom suda kojom se rjeava spor. U
medijaciji stranke razmatraju sve aspekte spornog odnosa, pa tako povodom spora o isplati duga,
stranke razmatraju razloge koji su uticali na to da dug nije plaen (npr. kao posljedica teke
finansijske situacije dunika), potrebe povjerioca za novcem (radi nastavka proizvodnje ili
vraanja kredita), pa e pokuati postaviti zajedniki, realan okvir za rjeenje spora. Kada
postignu saglasnost o tom okviru, unutar njega e razmotriti mogue opcije.
Medijator e pomoi u uspostavljanju pozitivne atmosfere, dvosmjerne komunikacije, sluanja,
razumijevanja i empatije, te pomoi strankama u pronalaenju i analizi realnih opcija koje mogu
zadovoljiti njihove interese. Sporazumi utemeljeni u interesima stranaka imaju znatno veu
vjerovatnou da budu potovani i provedeni u praksi, a stranke nose osjeaj odgovornosti za ono
to su same dogovorile.
Iz navedenog se moe zakljuiti da u medijaciji centralnu poziciju, u pogledu iznalaenja
rijeenja spora, zauzimaju stranke. Kako su one te koje su napravile konflikt, princip na kome se
zasniva postupak medijacije i jeste da konflikt ostavi u vlasnitvu stranaka i da one odlue i o
njegovom rjeenju.
Razliite zemlje utvrdile su razliite okvire za primjenu medijacije, ali osnovni principi su
svima zajedniki. Radi se, prije svega, o povjerljivom postupku rjeavanja sporova, koji vodi
medijator kao neutralna i nepristrasna osoba. Princip povjerljivosti prua garanciju da se
izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez njihovog odobrenja koristiti u
47
Modul 3
nekom drugom postupku, prenositi treim licima ili u javnost Navedeni aspekti povjerljivost
postupka omoguuju strankama da slobodno iskau svoje stavove i predlau mogue opcije za
rjeenje spora, bez bojazni da e njihove izjave biti iskoritene protiv njih u drugom postupku,ako
sporazum o nagodbi ne bude postignut u postupku medijacije..
Medijator koji vodi postupak ne smije imati predrasude ili favorizovati stranke ili odreena
rjeenja u smislu sadraja spora. Time se nastoji osigurati da stranke u postupku budu u potpu-
nosti ravnopravne.
Jo jedan vaan princip je dobrovoljnost, to znai da se stranke ne mogu prisiliti na postu-
pak medijacije, niti prihvatanje bilo kakvih rjeenja ili odluka u pogledu ishoda spora. Princip
dobrovoljnosti se ogleda u slobodnoj i saglasnoj odluci stranaka kojom se opredjeljuju na
postupak medijacije. Odluku mogu donijeti prije pokretanja sudskog postupka, a ta mogunost
im stoji na raspolaganju i u sporovima koji su procesuirani pred sudom. Dakle,pristup sudu nije
uslovljen prethodnim voenjem postupka medijacije,a ukoliko je sudski postupak pokrenut,
stranke se mogu u toku tog postupka odluiti na postupak medijacije.Pri tome im uvijek ostaje
mogunost vraanja u sudski proces,ukoliko ne doe do sporazuma u postupku medijacije..
Ovaj princip pojedine zemlje nisu inkorporirale u potpunosti, pa tako zakonom obavezuju
stranke da, za pojedine vrste sporova, pristupe medijaciji prije sudskog odluivanja o sporu
(obavezna medijacija), ali u samom postupku stranke o svemu dalje odluuju dobrovoljno, te im
se ne mee nametnuti rjeenje spora.
Prednosti postupka medijacije za stranke su brojne. Ako posmatramo kroz naela postupka
medijacije, prednosti se ogledaju u sljedeem:
Uspostavlja pozitivno okruenje za rad,
Fokusira se na pitanja koja su strankama vana,
Otvara mogunost da stranke iskau svoje miljenje, sasluaju jedna drugu i razviju
razumijevanje,
Otvara prostor za kreativna i realna rjeenja,
Stvara mogusnost da stranke spoznaju kako razlike, tako i zajednike interese,
Usmjerena je na budunost i ka stvaranju trajnih rjeenja.
48
Alternativno rjeavanje sporova
13
Odnosi se na medijaciju u Bosni i Hercegovini, u skladu sa lanom 25. Zakona o postupku medijacije. U mnogim dravama
sporazum sklopljen u postupku medijacije nema snagu izvrne isrpave.
49
Modul 3
14
Prema lanu 31. Zakona o postupku medijacije, medijator moe biti osoba koja ispunjava opte uslove za zapoljavanje, ima
visoku strunu spremu, zavrenu obuku prema programu Udruenja medijatora ili prema drugom programu koji priznaje
Udruenje, te je upisana u registar medijatora koji vodi Udruenje.
50
Alternativno rjeavanje sporova
stranke u konfliktu najee angauju advokate, kojima je stalo da zatite interese i prava
svojih klijenata, te u tim postupcima oni zajedniki sainjavaju sporazum o nagodbi,
Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini organizuje programe kontinuiranog
usavravanja.
Otvorena pitanja
Otvorena pitanja od osobe kojoj su upuena zahtijevaju razmiljanje, iru informaciju i
pojanjenje. Ona ne mogu biti odgovorena kratko, sa da ili ne. Sljedea su npr. otvorena pitanja:
Kako ste vi to doivjeli?, Recite mi neto vie o tome? Ona ohrabruju stranke na razgovor, koji
pomae da se uspostavi atmosfera sluanja, i vode otkrivanju onoga to je bitno u sporu. Otvo-
renim pitanjima, medijator i druga strana e dobiti iskaze koji e pojasniti stavove, uvjerenja,
vrijednosti i konano i interese stranaka. Posebno su korisna u poetnim fazama medijacije, u
dijelu iznoenja problema i pozicija, prelasku sa pozicija na interese i iznoenju opcija. Ona u
kombinaciji sa drugim tehnikama, pomau i u situacijama kada se pregovori stranaka vrte u
krug, tako to e se postaviti pitanje koje e stranke navesti da razmiljaju i odvoje se od onoga
gdje su blokirali. U kakvim biste uslovima voljeli da radite?, Kako bi na vas uticalo ukoliko
danas ne postignete dogovor sa drugom stranom?
Zatvorena pitanja
Zatvorena pitanja od stranke trae jednostavan odgovor: DA ili NE ili odgovor od samo
nekoliko rijei. Npr. takva pitanja su: Da li vjerujete u to? ili Da li pristajete na to? Ona
omoguavaju medijatoru da brzo doe do informacije, a korisna su i kada medijator eli brzo
pojasniti stav stranke. Zatvorena pitanja mogu se koristiti tokom cijelog postupka, ali ih se u
poetnoj fazi ne preporuuje previe, jer stranke mogu stei utisak da su na ispitivanju, odnosno
51
Modul 3
da im se uskrauje mogunost da svojim rijeima iskau svoje vienje situacije i svoje elje.
Sugestivna pitanja su takoe jedna vrsta zatvorenog pitanja, koje u sebi ve nosi dio odgovora
za koji se od osobe kojoj je upueno najee oekuje potvrda. Sugestivna pitanja u medijaciji
mogu doi u obzir u kombinaciji sa parafraziranjem. Drugim rijeima, dio pitanja za koji se eli
potvrda ne bi smio biti prijedlog ili miljenje medijatora, ve neto to je stranka (ili stranke) ve
rekla, pokazala ili to su njene rijei ili ponaanja implicirali. To to ste rekli znai da vam je stalo
da se saradnja vaih kompanija nastavi, zar ne? Sa sugestivnim pitanjima treba biti oprezan i
voditi rauna o tome da ih stranke ne shvate kao rjeenje ili miljenje koje nudi medijator.
AKTIVNO SLUANJE
Aktivno sluanje podrazumijeva sluanje sa razumijevanjem iznesenog sadraja. Ono, dakle,
obuhvata tri radnje: sluati uti razumjeti. Aktivno sluanje jedan je od osnovnih principa,
kojih se medijator mora drati. On mora biti siguran da je sve dobro razumio i osigurati da su to
razumjele i sve prisutne stranke. Aktivno sluajui, medijator lake dolazi i do pitanja koja e
postaviti u narednim fazama medijacije. Koliko god je vano za njega da slua stranke, vano je
i da uoi na koji nain stranke sluaju jedna drugu, te i njih navede na aktivno sluanje.
Jedino tako one se mogu u potpunosti razumjeti, biti u mogunosti da to provjere i potvrde
u daljem postupku. Aktivno sluanje e svima pomoi da se jasno utvrdi ta sukobljene strane
misle, ele i osjeaju, to ponekad moe biti veliki korak u rjeavanju problema.
PARAFRAZIRANJE I SAIMANJE
Parafraziranje je tehnika kojom medijator moe ponaviti svojim rijeima ono to je uo i
razumio iz izlaganja stranaka. Prednosti ove tehnike su to omoguava da svi uesnici na jednak
nain ponu razumijevati tok razgovora, te daje medijatoru priliku da neke izjave ublai i da im
pozitivnu notu ili da kombinacijom parafraziranih izlaganja stranaka istakne dijelove u kojima
se stranke slau i razdvoji ih od onih u kojima jo uvijek postoje nesuglasice. Parafraza se ne
smije previe udaljiti od izreenog originala i treba da izraava njegovu sutinu. Paralelno sa
parafraziranjem medijator e koristiti i saimanje, odnosno skraivanje. To je tehnika kojom
kratko i jasno prepriava dosadanji tok rasprave stavljajui akcenat na kljune njene dijelove.
I saimanjem se potvruje da su se sagovornici razumjeli. Kao parafraziranje, i ova vjetina je u
sukobima posebno vana kada stranke iz jedne faze pregovora prelaze u drugu i kada se oko
dogovorenog treba sloiti, ukazati na napredak i odrediti polazne take za novu fazu razgovora.
Parafraziranje i saimanje su vjetine kojima e se medijator sluiti da uputi stranke na
kljune momente u njihovim izlaganjima, ukae na jo uvijek ne rijeene probleme koje su strane
navele, podsjeti na dogovoreno (na pravila medijacije ili na bilo koji dogovor koji je postignut
u toku medijacije), odnosno na svaki eventualni napredak u pregovorima i bilo ta iz izlaganja
stranaka to bi moglo voditi ka napretku.
52
Alternativno rjeavanje sporova
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Tijelo, gestovi, mimika, njegov poloaj u odnosu na drugu stranu, te na ukupan izgled,
potpomae proces komunikacije. Neverbalna komunikacija ima vanu ulogu, jer moe prenijeti
bezbroj poruka drugoj strani. Ona uspostavlja i regulie odnose i podrava verbalnu komunikaciju,
a nekada poruke tijela otkrivaju vie nego same rijei. Poruke koje se alju neverbalno u procesu
medijacije mogu obuhvatati mimiku i gestikulaciju, poloaj u prostoru, te koritenje odjee i
predmeta. Osmijeh, klimanje glavom, blagi pokreti rukama ili dranje ruku na stolu mogu
odraavati mirnu komunikaciju i pomoi postizanju dogovora. S druge strane, upiranje prstom,
mahanje rukama, kolutanje oima i razliite grimase uz povien ton, pregovore mogu voditi u
propast. Nezgodna je i situacija u kojoj jedna ili obje strane ute, namrtene su, ruke su im pre-
krene i odmaknute su ili zakrenute leima jedna prema drugoj. To je znak da neto nije u redu.
Poruke mimikom mogu pojasniti, ali i biti u kontradikciji sa porukom koja se alje. Medijator
mora stalno pratiti kako se neverbalna komunikacija stranaka odraava na njihov tok. Ukoliko
uoi probleme, mora neto preduzeti. Sa nezgodnom neverbalnom komunikacijom moe se
nositi na licu mjesta ili odvojenim razgovorima sa strankama.
PREOBLIKOVANJE
Stranke ulaze u rjeavanje konflikata sa svojim linim interpretacijama problema. Razlog je to
to nemaju iste informacije na poetku sukoba, to zbog svojih prethodnih iskustava razliito
tumae svijet (da li je aa do pola puna ili do pola prazna), vaniji nam je lini interes od interesa
druge strane. Tako svaka strana formira lini stav o tome ko je zapoeo konfliktnu situaciju, ko
je kriv, u emu je problem i ta bi za nju bilo najbolje rjeenje. Stranka, je dakle sama sagledala
sukob i o njemu oblikovala odreeno miljenje, pa je taj proces u teoriji sukoba poznat pod
nazivom oblikovanje. Meutim, treba biti svjestan da je stranka u sukobu to miljenje oblikovala
samostalno ili pod uticajem neke bliske osobe, da ga je oblikovala pod pritiskom emocija i da ni
u kom sluaju nije imala dovoljno informacija o tome ta je drugu stranu navelo da ue u
konfliktan odnos. Prvo to medijator treba da uradi na putu preoblikovanja problema je da od
stranaka dobije njihovo objanjenje i vienje situacije. Tako e svi prisutni dobiti predstavu o
tome kako stranke vide konflikt. U veini sluajeva ue se potpuno razliite verzije konflikta. Na
primjer, u poetku se stranke obino postavljaju neprijateljski, svaljuju krivicu jedna na drugu,
negativno se odnose i postavljaju prema linosti druge strane i od nje trae da ispuni razliite
zahtjeve. Zadatak medijatora je da postavljanjem pitanja koja su usmjerena ka uoavanju
53
Modul 3
razliitih aspekata spora i izraavanjem onoga to stranke govore na nain koji e izazvati manje
otpora ili neprijateljstva, dovede do preoblikovanja poetnih stavova i pozicija i naina na koji ra-
zmiljaju o sporu. Potrebno je doi do novog vienja problema, koji e olakati njihovu saradnju.
Proces preoblikovanja moe se odvijati brzo, ako su stranke za to otvorene, a moe trajati i
due ako nisu. Prilikom preoblikovanja medijator mora koristiti i kombinovati sve prethodno
navedene vjetine komunikacije. Jedna mogunost je postavljanje pitanja, koja navode stranke da
se pozabave svojim osjeanjima, to moe i te kako pomoi u komunikaciji. Postoji nekoliko
elemenata od kojih se najee sastoji okvir problema koji je sama napravila stranka. To su:
optuivanje, prijetnje, subjektivni doivljaji sa atribucijom, fokusiranje na prolost i fokusiranje
na lini, pojedinani problem. Kada je rije o optuivanju i prijetnji, treba pokuati provjeriti ta
se iza njih krije, navodei stranku da ovakvu konstrukciju konflikta preoblikuje u sliku vlastitih
interesa i potreba. Fokusiranje na prolost, treba usmjeriti na pogled u budunost. A fokusiranje
na pojedinani problem, usmjeriti ka razmiljanju o optem problemu i optoj dobrobiti. Sve
ovo, najee je praeno subjektivnim doivljajima osobe uz pripisivanje atributa odnosno
etiketiranje druge strane, pa je potrebno navesti stranku da se izrazi objektivnim informacijama,
a ne doivljajem.
1) PREDMEDIJACIJA:
Informisanje stranaka o mogunosti medijacije (sud, Udruenje medijatora ili same
stranke)
Administrativna priprema, pribavljanje osnovnih informacija o sporu, kontakt podataka
stranka i sl. (Udruenje medijatora)
Izbor medijatora (stranke i Udruenje medijatora)
Preliminarni kontakt medijatora sa strankama (izabrani medijator)
Potpisivanje ugovora o medijaciji (medijator i stranke)
Upoznavanje stranaka sa procesom i ustanovljavanje osnovnih pravila u procesu medijacije
(medijator)
Efektivno orijentisati proces medijacije (medijator)
Odrediti vrijeme, mjesto i uesnike (medijator i stranke)
Odrediti potrebne informacije za sastanak medijacije (medijator i stranke)
Ostvariti povjerenje u proces i u ulogu tree neutralne strane (medijator)
15
Faze u postupku medijacije predstavljene u ovom poglavlju karakteristine su za model medijacije u Bosni i Hercegovini. U
zavisnosti od zakonskih rjeenja, te koncepta medijacije (sudska-vansudska, obavezna-dobrovoljna, obavezujua-neobave-
zujua, itd) ova ema se moe razlikovati. Faza 2) tok medijacijskog sastanka u veini sluajeva se provodi na ovaj nain bez
obzira na model medijacije.
54
Alternativno rjeavanje sporova
2) MEDIJACIJSKI SASTANAK
A) PREDSTAVLJANJE:
Predstavljanje uesnika, uspostavljanje prijateljske atmosfere, davanje pozitivnog tona
sastanku
Uspostavljanje saglasnosti osnovnih pravila, potpisivanje ugovora o medijaciji (ako nije
ranije potpisan), provjeravanje vremenskih okvira
Razjanjenje uloga u procesu i smjernica u ponaanju
Ustanovljavanje autoriteta u sluaju krenja dogovorenih pravila ponaanja
Opis procesa
Obezbijediti obostrani pristanak za razmatranje opcija te demonstrirati fleksibilnost
Razjasniti upotrebu odvojenog razgovora sa jednom od stranaka, kao i pravila o povjerljivosti
informacija
Dati prostora eventualnim pitanjima
55
Modul 3
E) PRIJEDLOZI I SPORAZUM
Razjasniti dostignute sporazume kako bi se izbjegla eventualna dvosmislenost
Dogovoriti proceduru i korake implementacije sporazuma
Dokumentovanje sporazuma
Obaveze stranaka o izvjetavanju suda (ako je u toku sudski postupak) o ishodu medijacije
Izmirenje preostalih trokova postupka
3) OBAVJETAVANJE SUDA
(vai samo za sporove u kojima je u toku sudski postupak)
Stranke su dune obavijestiti sud o ishodu medijacije dostavljanjem primjerka sporazuma,
a ukoliko ele tu obavezu mogu u sporazumu prenijeti na Udruenje medijatora
Udruenje obavjetava sud o ishodu postupka medijacije dostavljanjem obavijesti o ishodu
medijacije (medijacija zavrila sporazumom ili prekinuta bez sporazuma)
56
Alternativno rjeavanje sporova
Ipak, u toku procesa doi e do situacije kada e medijator ili stranke u sukobu smatrati da je
za uspjeno rjeavanje konflikta potreban odvojeni sastanak sa jednom strankom, jer iz razliith
razloga stranke odreene informacije nisu spremne iznijeti jedna pred drugom.
57
Modul 3
Postavlja se i pitanje da li medijator i stranke imaju koristi od odvojenih razgovora, ako stranka
ne daje mandat da se informacije iznesene u odvojenom razgovoru kasnije prenesu drugoj strani.
Svakako da koristi ima.
Stranka je razmiljala o sporu i stanje vie nije isto kao to je bilo prije razgovora. Stranka
moe razmiljati i otvoreno govoriti o opcijama: ta ako... Stranka je uz podrku medijatora
imala vremena za predah, koncentrisanje i odluku o tome kako nastaviti. Na kraju medijator ima
bolji uvid u to u kojem pravcu i do koje mjere je stranka spremna dalje pregovarati, bez obzira
to te informacije ne moe izloiti.
Dakle, i odvojeni razgovori pruaju veliku mogunost da se ispolji transformativna priroda
medijacije.
58
5. SUD I MEDIJACIJA
Iskustva sudije i drugih radnika suda koji su ukljueni u informisanje i upuivanje stranaka
u postupak medijacije, njihovo povjerenje i stav prema postupku medijacije od kljune su
vanosti za uspjenost i razvoj medijacije.
Osim to stranama u sporu prua odgovarajui i efikasan nain rjeavanja spora, medijacija
ima i tu prednost to predstavlja priliku za rastereenje suda od nagomilanih predmeta. S obzirom
da stranke u postupku medijacije dogovaraju rjeenja koja su postavljena u realnom okviru i
obostrano su prihvatljiva, manja je vjerovatnoa da e doi do novih spornih odnosa, odnosno
do nepotovanja potpisanog sporazuma, to ujedno rastereuje i izrna odjeljenja sudova.
Dugorono, kada se razvije kultura mirnog rjeavanja sporova, stranke e prvo pokuati
postupak medijacije, a tek ako u njemu ne uspiju potraie sudsku zatitu. Moe se oekivati da
e tada, kao i u drugim zemljama mnogi sporovi biti rijeeni prije suda, te da e do sudija
dolaziti mnogo manji broj predmeta nego danas.
61
Modul 3
Zadatak:
1. Osmislite emu rada suda, tako da on ispuni prethodno navedene uloge.
62
Alternativno rjeavanje sporova
Sudija koji predlae strankama postupak medijacije, treba da vodi rauna o pogodnosti pred-
metnog spora za rjeavanje u postupku medijacije. Kljuni kriterijum je da stranke, u skladu sa
prinudnim propisima, mogu disponirati predmetom spora.Dosadanja iskustva su pokazala da
su ostali kriterijumi za odabir predmeta uglavnom u domenu odnosa stranaka, te da vrsta spora,
niti njegova vrijednost ne igraju veliku ulogu u odreivanju da li je spor pogodan za rjeavanje
u postupku medijacije16.
16
U definisanju kriterijuma koritena je praksa sudija sa kojima saraivalo Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, kao i
sljedei izvori: Dasovi Markovi Vesna i drugi, Prirunik za upuivanje graanskih i privrednih predmeta na medijaciju
za sudije u Bosni i Hercegovini, Projekat pravosudne reforme Kanada Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 2007, str 20-21;
Milutinovi, Ljubica, Medijabilnost predmeta praktikum za sudije, International finance corporation, Ministarstvo
pravde Republike Srbije, Beograd, 2007, str. 55-57; imac, Sran, Mirenje i suci, Hrvatska pravna revija, br. 6, svibanj 2004,
Inenjerski biro d.d., Zagreb, str. 100-110
63
Modul 3
Zadatak:
1. Sjetite se predmeta iz vlastite prakse koji su bili pogodni za medijaciju?
2. Sjetite se predmeta iz vlastite prakse u kojima ne biste predloili medijaciju?
3. Sjetite se predmeta u kojima biste bili u dilemi da li predloiti medijaciju?
64
Alternativno rjeavanje sporova
1) POETAK POSTUPKA
Zvanini datum poetka postupka medijacije je datum kada obje ili sve stranke i medijator
potpiu ugovor o medijaciji.
2) ZAVRETAK POSTUPKA
Postupak medijacije se zavrava na jedan od sljedeih naina:
a) Stranke su postigle potpun dogovor i pripremaju i potpisuju sporazum o nagodbi. Sudski
postupak se zavrava.
b) Stranke ili medijator prekidaju postupak medijacije, jer smatraju da nastavak postupka nije
svrsishodan. U ovom sluaju sudski postupak se nastavlja.
c) Stranke su postigle nagodbu o dijelu pitanja, ali ne o svim pitanjima. Sudski postupak se
moe nastaviti o dijelu nerijeenih pitanja.
65
Modul 3
Stranke nita ne gube prihvatanjem postupka medijacije, ali bez izuzetka u tom postupku
dobijaju:
Utedu vremena
Utedu novca
Priliku za prihvatljivo rjeenje spora, koje su sami odredili
Izbjegavaju situacije koje pogoravaju meusobne odnose
Bitno je informisati stranke o vanosti njihove uloge u dobroj pripremi za medijaciju, kako u
smislu samih pregovora, tako i u smislu dokumentacije za koju smatraju da moe doprinijeti
postupku. Sudija obavjetava stranke i da u ih postupku mogu zastupati punomonici, osim u
sluaju gdje su stranke fizika lica17, gdje je obavezno i njihovo prisustvo. Punomonici kao i
drugi strunjaci za koje misle da mogu biti od pomoi za rjeenje spora mogu prisustvovati po-
stupku medijacije.
Vano je istai i povjerljivost postupka medijacije, te da se izjave stranaka iznesene u tom
postupku bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku18. Sudija
treba osigurati da su stranke razumjele prednosti medijacije i na temeljima potpunog razumijevanja
postupka donijele odluku o prihvatanju ili neprihvatanju.
Ukoliko su stranke opredijeljene za medijaciju moe se omoguiti kratko vrijeme za pitanja,
a za dodatne informacije uputiti ih na Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini.
Kada su stranke pristale na medijaciju sudija donosi rjeenje o upuivanju u postupak
medijacije, to se konstatuje i u zapisniku sa pripremnog roita. Sud obavjetava Udruenje
medijatora o pristanku stranaka na postupak medijacije na obrascu: Obavijest suda Udruenju
medijatora o saglasnosti stranaka za pokretanje postupka medijacije
Zadatak:
1. Osmislite izlaganje kojim biste na pripremnom roitu predstavili strankama
postupak medijacije i predloili im da pristanu na rjeavanje svog spora tim
putem?
17
lan 15 Zakona o postupku medijacije
18
lan 7 Zakona o postupku medijacije
66
Alternativno rjeavanje sporova
Obrasci koji se nalaze u ovom poglavlju slue kao primjer i model koji sudovi u Bosni i
Hercegovini mogu koristiti radi informisanja stranaka i upuivanja predmeta u postupak medi-
jacije. Obrasci u ovoj ili slinoj formi ve su u upotrebi u nekoliko sudova u Bosni i Hercegovini.
Sudovi su slobodni izraditi i vlastite procedure i formulare za ove svrhe.
67
Modul 3
Potovani(a),
U skladu sa vaeim propisima ovaj sud vas upoznaje sa mogunou da spor osim putem
suda moete pokuati rjeiti i u postupku medijacije.
Medijacija je proces u kojem trea neutralna osoba (medijator) pomae strankama u njihovima
nastojanjima usmjerenim prema postizanju obostrano prihvatljivog rjeenja njihovog spora.
Medijator uspostavlja i olakava pregovore izmeu stranaka, tako da oni mogu postii svoj cilj.
Medijator ne donosi nikakve odluke o tome kako se moe rijeiti spor i postupa neutralno, bez
ikakvih predrasuda u odnosu na stranke i predmet spora. Stranke u postupku imaju podjednaka
prava. Postupak medijacije je povjerljive prirode i ako isti ne rezultira sporazumom prihvatljivim
za obe strane sve to stranke izjave i predoe u postupku medijacije sudu e ostati nepoznato i
nedostupno.
Iskustva u prethodnoj primjeni medijacije u Bosni i Hercegovini pokazala su da oko 60%
predmeta upuenih na medijaciju zakljueno je tako to su stranke postigle sporazum. Praksa je
pokazala da stranke u skoro svakom predmetu dobrovoljno i blagovremeno izvravaju obaveze
koje su preuzeli, pri emu je tome doprinijela injenica da su oni sami pronali rjeenje spora kroz
medijaciju.
Postupak medijacije je brz i efikasan, to smanjuje trokove koje moe uzrokovati dugotrajniji
postupak rjeavanja spora. Prethodna praksa je pokazala da postupak u prosjeku traje do tri sata.
Trokovi medijacije ukljuuju administrativne trokove organizacije medijacije koju provodi
Udruenje medijatora, naknade za rad medijatora i pripadajue poreze, te druge eventualne
trokove ako su rezultat posebnih elja stranaka u pogledu mjesta na kojem e se obaviti medi-
jacija i porez na dodanu vrijednost (PDV). Stranke dijele trokove medijacije na jednake dijelove.
Sporazum o nagodbi koji se potpie u toku postupka medijacije obavezuje stranke u postupku
i ima snagu izvrne isprave. Za dodatne informacije o medijaciji i odabiru medijatora, te tro-
kovima postupka medijacije moete posjetiti web-stranicu Udruenja medijatora u BiH na
adresi www.umbih.co.ba ili direktno kontaktirati kancelarije Udruenja medijatora u BiH na
brojeve telefona 051/316-682 (Banja Luka) i 033/215-825 (Sarajevo), svakim radnim danom.
68
Alternativno rjeavanje sporova
Odluka o vaem ueu je na dobrovoljnoj osnovi i vaa je slobodna odluka da li ete prihvatiti
ovaj poziv. Molimo vas da obavijestite sud o vaoj odluci tako to ete dostaviti popunjen
obrazac Odgovor na upit suda o pokretanju postupka medijacije koji se nalazi u prilogu ovog
akta.
Ako vi i druge stranke u ovom sporu prihvatite mogunost rjeavanja spora putem medijacije,
sud e o toj injenici odmah obavjestiti Udruenje medijatora, a najkasnije u roku od 30 dana.
Udruenje medijatora e uspostaviti kontakt s vama i zakazati postupak medijacije u toku
najvie 30 dana. Takoe u cilju breg zakazivanja medijacije predlog da se spor rjei putem
medijacije se moe direktno podnijeti Udruenju medijatora u BIH, pri emu sud moli stranke
da ga o ovoj injenici obavijeste.
Ako se sporazum ne postigne u medijaciji ili stranke ne prihvate prijedlog suda da spor rijee
medijacijom, sudski postupak e se nastaviti kao da medijacija nije ni provedena, odnosno
predloena.
69
Modul 3
Molimo Vas da obrazac popunite itko tampanim slovima. Obrazac sadri dio koji se odnosi na:
1) opte podatke o predmetu, 2) stranke u sporu, zakonske zastupnike, te punomonike i
3) odgovor na prijedlog suda. Izjasnite se na nain da zaokruite ponueni odgovor sa kojim ste
saglasni ili popunite praznu rubriku slijedei uputstva. Informacije iznesene u ovom formularu
koristie sudu i administrativnoj slubi Udruenja medijatora u BiH za eventualni budui kontakt
radi pripreme vaeg sastanka medijacije. Molimo Vas da popunjen obrazac sudu dostavite
najkasnije 30 dana od prijema istog.
70
Alternativno rjeavanje sporova
Potpis: _____________________ M. P.
71
Modul 3
lino
posredstvom zakonskog zastupnika
posredstvom punomonika
Adresa: ______________________________________________________________(popuniti)
Faks:_________________________________________ (popuniti)
72
Alternativno rjeavanje sporova
2.
tueni
protivpredlaga
lino
zakonski zastupnik
punomonik
Adresa: ______________________________________________________________(popuniti)
Faks:_________________________________________ (popuniti)
Sudija:
__________________________
73
Modul 3
Kada je u sporu u kojem tee sudski postupak postignut sporazum o nagodbi u postupku
medijacije stranke su dune o tome obavijestiti sud dostavljanjem jednog primjerka sporazuma.
Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini takoe e sudu dostaviti informaciju o tome da je
predmetni spor zavren sporazumom o nagodbi stranaka o svim pitanjima.
Zakon o parninom postupku odreuje samo mogunost predlaganja medijacije strankama,
dok nije dosljedno regulisao nain na koji sudija okonava predmet u sluaju postizanja sporazuma
o nagodbi. Zakon o postupku medijacije takoe nije regulisao ovo pitanje.
Ostaje mogunost da tuilac povue tubu, a tuena strana pristane na povlaenje tube.
Izjave o tome stranke mogu ugraditi i u sporazum o nagodbi, a ukoliko to nije sluaj sudija mora
odrati roite na kojem bi se na ovaj nain okonao sudski postupak.
Meutim, s obzirom da se u povlaenju tube radi o dobrovoljnom aktu stranaka, kako u
postupku medijacije, tako i u sudskom postupku, te da stranke u sluaju da to ne urade, sudski
predmet ostaje otvoren u rijeenom sporu, bilo bi potrebno zakonski urediti ovo pitanje na nain
da sudija moe na osnovu sporazuma o nagodbi, s obzirom da on ima snagu izvrne isprave,
okonati sudski postupak.
74
Alternativno rjeavanje sporova
Kada sporazum u postupku medijacije nije postignut ili je postignut u dijelu pitanja, Udruenje
medijatora e o tome dostaviti informaciju sudu, kako bi se sudski postupak nastavio. U drugom
navedenom sluaju, stranke su ponovo dune dostaviti sudu primjerak sporazuma o nagodbi.
75
6. ARBITRAA
ARBITRAA
PREDNOSTI ARBITRAE
ARBITRAA U BOSNI I HERCEGOVINI
ZAKONSKI OKVIR
PRIKAZ KRETANJA PREDMETA ODNOS
SUDSKOG POSTUPKA I POSTUPKA ARBITRAE
Alternativno rjeavanje sporova
6.1. ARBITRAA
Arbitraa predstavlja nain alternativnog rjeavanja sporova u kojem trea neutralna strana -
arbitar ili arbitrano tijelo - donosi odluku o rjeenju spora, na osnovu informacija predstavljenih
u toku arbitrae. Arbitar ili panel arbitara organizuje proces prikupljanja informacija, koji uklju-
uje npr. razmjenu dokumenata, izlaganja stranaka u sporu, te izjave svjedoka, nakon ega
donosi odluku. Stranke saglasnom voljom ugovaraju nadlenost tree neutralne strane arbi-
tranog tijela, za donoenje odluke u nastalom ili buduem sporu.
Prema organizacionom kriterijumu, arbitrae se dijele na stalne ili institucionalne i ad hoc
odnosno povremene arbitrae. Stalne arbitrae imaju razvijenu organizacijsku strukturu,
tehnike uslove za rad, pravilnike za postupanje, liste arbitara i najee su formirane pri
privrednim komorama ili drugim profesionalnim udruenjima. Ad hoc arbitrae se formiraju
radi rjeavanja jednog spora, nakon ega prestaju da postoje. Formiraju ih stranke imenujui
jednog ili vie arbitara (neparan broj).
U oba sluaja za odluivanje arbitri primjenjuju pravne standarde.
Iako se arbitraa najee koristi za rjeavanje privrednih sporova, njena upotreba u svijetu se
iri i na druge domene, te se organizuju arbitrae oko granica, imovinskih sporova i td. Kao i za
medijaciju i za arbitrau vai pravilo da stranke ne mogu ugovoriti arbitrau u onim sporovima,
koji u skladu sa zakonom predstavljaju iskljuivu nadlenost suda, odnosno u njima vae odredbe
imperativnog karaktera, koje se ne mogu mijenjati voljom stranaka, niti arbitranom odlukom.
S obzirom da u arbitrai neutralna strana donosi obavezujuu odluku i volja stranaka u odlu-
ivanju ne igra znaajnu ulogu, od arbitra se najee zahtijeva da bude pravnik ili strunjak u
oblasti koja je predmet spora.
79
Modul 3
80
Alternativno rjeavanje sporova
81
7. POREENJE
POSTUPAKA
RJEAVANJA
SPOROVA
Alternativno rjeavanje sporova
Sloboda izbora
Ne.
osobe koja vodi Da Da
Odreuje sud.
postupak
Neutralnost i
Neutralan i
nepristrasnost osobe Nepristrasan Nepristrasan
nepristrasan
koja vodi postupak
Uglavnom Proceduralno
neformalan, ali sa manje formalan od
Formalnost odreenom sudskog postupka, Strogo formalan,
postupka osnovnom ali procedure regulisan zakonom
strukturom i postoje, odreuju
pravilima ih stranke
Zasnovanost
odluivanja na Interes, uz
Pravo Pravo
primjeni prava potovanje prava
ili interesa
Sporni odnos iz
Sporni odnos iz
prolosti, sa fokusom Iskljuivo sporni
prolosti, uz manju
na budunost. odnos iz prolosti,
Predmet mogunost
Stranke imaju na koji se postupak
fokusiranja na
slobodu da proire fokusira.
druga pitanja
predmet pregovora.
19
Prilagoeno iz Goldberg, S. B., Frank E.A. Sander, et al, Dispute Resolution; Negotiation, Mediation, and Other Processes.
New York, NY, Aspen Law & Business, 2003 i Rozdeiczer, Lukasz; Alvarez de la Campa, Alejandro, Alternative Dispute
Resolution Manual: Implementing Commercial Mediation, Small and Medium Enterprise Department, The World Bank
Group, 2006
85
Modul 3
Usmjereni na
razumijevanje i Suprotstavljeni, Suprotstavljeni,
Odnosi stranaka u
traenje obostrano usmjereni na usmjereni na
postupku
zadovoljavajueg pobjedu pobjedu
interesa
Uticaj stranaka na
odluku o rjeenju Veliki Srednji Mali
spora
Relevantnost linih
stavova, uvjerenja,
Da Ne Ne
emocija, vrijednosti
stranaka
Potreba iznoenja
Ne Da Da
dokaza
Dokument
Sporazum Odluka arbitra Presuda
o rjeenju spora
Zadovoljstvo
Zadovoljna jedna ili Zadovoljna jedna ili
stranaka Obostrano
nijedna strana nijedna strana
rjeenjem spora
86
8. DODATAK
20
Green paper on alternative dispute resolution in civil and commercial law, Brussels, 19.04.2002 COM(2002) 196 final,
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2002/com2002_0196en01.pdf
21
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,
http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/70ED854D-0A0B-4D87-859D-51C79FE38CA2/0/SerbianSerbe.pdf i
http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/8E8F1266-6754-4880-80DD-BBA9D2677D9C/0/CroatianCroate.pdf
22
Summary of responses to the Green Paper on alternative dispute resolution in civil and commercial law, JAI/19/03-EN,
31.01.2003, http://ec.europa.eu/justice_home/news/consulting_public/adr/resume_comments_en.pdf
89
Modul 3
Proces je zavren kada su Evropski parlament i Savjet Evropske unije u maju 2008. godine
usvojili Direktivu 2008/52EC o odreenim aspektima medijacije u graanskim i privrednim
stvarima23. Ova Direktiva ima za cilj da kroz organizovanje medijacije u prekograninim spo-
rovima unaprijedi pristup pravdi, dostupnost medijacije kao naina rjeavanja obezbijedi sigu-
ran pravni okvir i promovie sporazumno rjeavanje sporova. Iako se odnosi se na prekogranine
sporove, u njoj se navodi da drave lanice nita ne spreava da principe iz ove direktive uvedu
i u svoje unutranje modele medijacije. Medijacija bi trebalo da bude neturalna, povjerljiva i
dobrovoljna, ali se drave ne spreavaju da uvedu i obaveznu medijaciju sve dok ona ne spreava
pristup sudu, te da osiguraju da stranke mogu izdejstvovati izvrnost sporazuma postignutog u
postupku medijacije.
Direktiva se primjenjuje u prekograninim sporovima u graanskim i trgovakim predme-
tima, osim to se tie prava i obveza s kojima stranke slobodno ne raspolau. Ne obuhvata,
naroito, porezne, carinske ili upravne predmete ili na odgovornost drave za djela ili propuste
u vrenju vlasti.
Direktiva definie medijaciju kao struktuirani proces, bilo kako nazvan u zemljama lani-
cama, u kojem dvije ili vie stranaka spora nastoji izmeu sebe na dobrovoljnoj osnovi postii
sporazum ili nagodbu uz podrku medijatora. Taj proces mogu pokrenuti stranke, moe ga
narediti sud ili moe biti propisan pravom drave lanice. To ukljuuje i mirenje koje vodi sudija
koji nije odgovoran ni za jedan pravni postupak u predmetnom sporu. Ova Direktiva ne obuh-
vata pokuaje suda ili sudije koji vodi postupak da rijei spor poravnanjem.
Drave lanice Evropske unije obavezne su da predvide mehanizme za kontrolu kvaliteta rada
medijatora, da reguliu nain upuivanja na medijaciju i ispunjavanje obaveza koje proistiu iz
sporazuma sklopljenog tokom medijacije.
Drave lanice treba da osiguraju da stranke sadraj pisanog sporazuma potpisan u postupku
medijacije mogu uiniti izvrnim. Sadraj sporazuma moe proglasiti izvrnim sud ili drugo
nadleno tijelo presudom ili odlukom, ili u autentinom instrumentu u skladu s pravom drave
lanice u kojoj je uinjen zahtjev. Dravi lanici treba omoguiti da odbije sporazum uiniti
izvrnim samo ako su njegove odredbe u suprotnosti sa njenim zakonima, ukljuujui domae i
meunarodno pravo ili ako njen zakon ne omoguava izvrnost sadraja specifinog sporazuma
o kojem je rije.
Kako bi se stranke ohrabrile da koriste medijaciju drave lanice treba da osiguraju da
njihovi propisi o ogranienjima i periodima zastare ne spreavaju stranke u obraanju sudu ili
arbitrai, ako medijacija nije uspjela.
Implementacija Direktive podrazumeva obavezu drava lanica da usklade svoja zakono-
davstva i preduzmu mere u cilju promovisanje medijacije i njene to ire primene u reavanju
sporova.
23
Directive 2008/52/EC of The European Parliament and of The Council of 21 May 2008 on certain aspects of mediation in civil
and commercial matters; Official Journal of the European Union, L136, 24.5.2008. godine, web-stranica: http://eurlex.
europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:136:0003:0008:EN:PDF
90
Alternativno rjeavanje sporova
Savjet Evrope, ija je Bosna i Hercegovina lanica, usvojio je niz preporuka o medijaciji i
alternativnom rjeavanju sporova, sa ciljem usklaivanja zakonske regulative i prakse u
zemljama lanicama i omoguavanju breg i efikasnijeg pristupa pravdi. To su:
Preporuka REC (2002)10 Komiteta ministara dravama lanicama o medijaciji u graan-
skim stvarima24
Preporuka br. R (99) 19 Komiteta ministara zemljama lanicama o medijaciji u krivinim
stvarima25
Preporuka REC(98)1 Komiteta ministara dravama lanicama o porodinoj medijaciji26,
te u vezi s njom Preporuka REC1639(2003) o porodinoj medijaciji i ravnopravnosti
polova27
Preporuka REC (2001)9 o alternativama sudskom postupku izmeu upravnih organa i
privatnih stranaka28
24
Neslubeni prevod, Udruenje medijatora u bosni i Hercegovini, web stranica:
http://www.umbih.co.ba/bih/Rijec%20vise/Preporuka_REC_2002_10_o_medijaciji_u_gradjanskim_stvarima.pdf
25
Neslubeni prevod, Udruenje medijatora u bosni i Hercegovini, web stranica:
http://www.umbih.co.ba/bih/Rijec%20vise/Preporuka_Rec_99_19_o_medijaciji_u_krivicnim_stvarima.pdf
26
Neslubeni prevod, Udruenje medijatora u bosni i Hercegovini, web stranica:
http://www.umbih.co.ba/bih/Rijec%20vise/Preporuka_REC_2002_10_o_medijaciji_u_gradjanskim_stvarima.pdf
27
Recommendation 1639 (2003) Family mediation and gender equality, Parlamentarna skuptina Savjeta Evrope, 2003,
web stranica: http://assembly.coe.int/Documents/AdoptedText/ta03/EREC1639.htm
28
Recommendation Rec(2001) 9 of the Committee of Ministers to member states on alternatives to litigation between
administrative authorities and private parties, Savjet Evrope, 2001, web stranica: http://www.coe.int/t/e/legal_affairs/legal_
cooperation/administrative_law_and_justice/Texts_&_Documents/Conv_Rec_Res/Recommendation(2001)9.asp
91
Modul 3
Komisija je, kako bi pomogla dravama lanicama Savjeta Evrope u primjeni preporuka o
medijaciji, usvoila Smejrnice za bolje provoenje postojeih preporuka u vezi sa porodinom
medijacijom u graanskim sporovima29. Ove smjernice detaljnije razrauju preporuke Savjeta
Evrope, te istiu vanost uloge institucija vlasti, sudija i advokata u informisanju stranaka o me-
dijaciji i promociji ovog vida rjeavanja sporova, minimum standarda obuke i akreditacije me-
dijatora, te preporuuju da trokovi medijacije budu znatno manji u odnosu na druge vidove
rjeavanja sporova, te da teko imovinsko stanje ne smije onemoguiti stranke da pokuaju po-
stupak medijacije. Dravama se preporuuje da otklone rizik zastarjevanja potraivanja za stranke
koje se opredijele za medijaciju prekidom zastare.
8.3. UNCITRAL
29
Guidelines for a better implementation of the existing Recommendations, Evropska komisija za efikasnost pravosua, 2007,
web stranica: http://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/WCD/Guidelines_fr.asp#
30
http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/arbitration/ml-arb/07-86998_Ebook.pdf
31
http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/arbitration/ml-conc/ml-conc-e.pdf
92
Alternativno rjeavanje sporova
93
Modul 3
Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je krajem juna 2008. godine Strategiju reforme
sektora pravde za period 2008-2012 godine, koja obuhvata detaljan plan razvoja pravosua u
Bosni i Hercegovini. Njen cilj je stvaranje reformskog okvira za institucije u sektoru pravde u
Bosni i Hercegovini koji sadri usaglaene prioritete za njegov razvoj u cjelini, kao i realistine
reformske aktivnosti. Izradila su je ministarstava pravde Bosne i Hercegovine, entiteta, i
kantona, Pravosudna Komisija Brko Distrikta i Visoki sudski i tuilaki savjet, a uz konsultacije
sa drugim kljunim institucijama iz sektora pravde, profesionalnim udruenjima sudija i tuilaca,
advokatskim komorama, udruenjem medijatora i nevladinim organizacijama. Strategija je
podijeljena u pet oblasti: pravosue, izvrenje krivinih sankcija, pristup pravdi, podrka
ekonomskom razvoju i dobro usklaivanje i upravljanje sektorom. Oblast Podrka ekonomskom
razvoju, ukljuuje mjere za razvoj medijacije i alternativnog rjeavanja sporova i predvia:
Izradu akcionog plana za razvoj alternativnog rjeavanja sporova,
Promociju vrijednosti alternativnog rjeavanja sporova na nivou izvrnih vlasti,
Promociju alternativnog rjeavanja sporova prema privrednicima, pravnim profesionalcima,
akademskoj zajednici,
Jaanje uloge Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine u definisanju politika iz oblasti al-
ternativnog rjeavanja sporova, sistema evaluacije i praenja primjene i efekata medijacije,
Unapreenje ljudskih kapaciteta, standardizacije, obuke, licenciranja i pruanja usluga u
Udruenju medijatora u Bosni i Hercegovini,
Obuku sudija o upuivanju predmeta u postupak medijacije,
Osiguranje pruanja usluga medijacije na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine,
Izradu studije o iroj primjeni medijacije ostalih vidova alternativnog rjeavanja sporova,
Izradu akcionog plana unapreenja rada privrednih odjeljenja u sudovima.
U sklopu ove Strategije Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je izradilo Akcioni plan za
razvoj medijacije u Bosni i Hercegovini32, koji definie konkretne aktivnosti i mehanizme u ovoj
oblasti. Plan obuhvata aktivnosti u oblasti razvoja sudskih sistema, opte promocije i promocije
prema advokatskoj i privrednoj zajednici, praenje i izvjetavanje, te finansiranje.
32
http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Projekti/Bosnia_Action_Plan_June_2008_Bos_FINAL.pdf
94
Alternativno rjeavanje sporova
lan 53.
lan 86.
lan 457.
Odredbe lana 86. ovog zakona poee se primjenjivati nakon stupanja na snagu posebnog
zakona kojim se ureuje postupak medijacije.
33
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 36/04
34
Slubeni glasnik Republike Srpske br. 58/03
95
Modul 3
lan 86.
lan 457.
Odredbe lana 86. ovog zakona poet e se primjenjivati nakon stupanja na snagu posebnog
zakona kojim se ureuje postupak medijacije.
lan 199.
35
Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 53/03
36
Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 08/09
96
Alternativno rjeavanje sporova
lan 212.
lan 108.
37
Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 35/03
38
Slubeni glasnik Republike Srpske br. 50/03
97
Modul 3
ZAKON
O POSTUPKU MEDIJACIJE39
I Ope odredbe
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se postupak medijacije na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Poslovi medijacije posebnim zakonom prenose se na udruenje ili udruenja po proceduri
utvrenoj tim zakonom.
lan 2.
Medijacija, u smislu ovog zakona, postupak je u kojem trea neutralna osoba (medijator)
pomae strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rjeenje spora.
Medijator ne moe nametnuti strankama rjeenje spora.
lan 3.
Postupak medijacije vodi medijator pojedinac osim ako se stranke dogovore da postupak vodi
vie medijatora.
Medijator je trea neutralna osoba koja posreduje u rjeavanju spora izmeu stranaka u skladu
s principima medijacije.
lan 4.
Stranke u sporu mogu se sporazumjeti, prije i nakon pokretanja sudskog postupka do
zakljuenja glavne rasprave, da spor rijee u postupku medijacije.
Ako stranke prije pokretanja sudskog postupka nisu pokuale rijeiti spor u postupku
medijacije, sudija koji vodi sudski postupak moe, ako ocijeni da je to svrsishodno, na pripremnom
roitu predloiti strankama da spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije.
39
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 37/04
98
Alternativno rjeavanje sporova
lan 5.
Stranke zajedniki biraju medijatora s liste medijatora koje utvruje Udruenje.
Ako se stranke ne mogu dogovoriti oko izbora medijatora, medijatora imenuje Udruenje.
Pisani akt-sporazum iz stava 1. ili akt Udruenja medijatora iz stava 2. ovog lana dostavlja se
i ulae u spis predmeta kod postupajueg suda ukoliko je postupak medijacije pokrenut u toku
ili nakon pokretanja sudskog postupka.
lan 6.
Strane u sporu pokreu postupak medijacije i uestvuju u postizanju obostrano prihvatljivog
sporazuma dobrovoljno.
lan 7.
Postupak medijacije povjerljive je prirode. Izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne
mogu se bez odobrenja stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom postupku.
Medijator e informacije koje mu budu dostavljene u toku odvojenih sastanaka sa svakom
strankom posebno zadrati u tajnosti i nee o njima raspravljati s drugom stranom, ukoliko
drugaije nije dogovoreno.
lan 8.
Stranke u postupku medijacije imaju jednaka prava.
lan 9.
Medijator e posredovati na neutralan nain, bez ikakvih predrasuda u pogledu stranaka i
predmeta spora.
99
Modul 3
lan 10.
Postupak medijacije pokree se pismenim ugovorom o medijaciji koji potpisuju stranke u
sporu i medijator.
lan 11.
Ugovor o medijaciji mora sadravati: podatke o ugovornim stranama, zakonskim zastupnicima
ili punomonicima, predmet medijacije (opis spora), izjavu o prihvaanju naela medijacije
definiranih ovim zakonom, mjesto odravanja medijacije kao i odredbe o trokovima postupka,
to ukljuuje i naknadu medijatoru.
lan 12.
Nakon potpisivanja ugovora o medijaciji, medijator u dogovoru sa strankama odreuje
vrijeme i blie mjesto-prostoriju odravanja sastanka za medijaciju.
lan 13.
Ako je sudski postupak ve u toku, stranke koje su se sporazumjele da spor rijee u postupku
medijacije dune su o tome obavijestiti sudiju koji vodi sudski postupak, dostavljanjem kopije
ugovora o medijaciji.
lan 14.
Ako su se stranke u toku parninog postupka, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog sudije,
sporazumjele da spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije, sud e odgoditi roite na period
od najdue 30 dana.
lan 15.
Ukoliko su stranke u sporu fizike osobe, njihovo prisustvo postupku je obavezno.
Interese stranaka u postupku mogu zastupati njihovi zakonski zastupnici ili punomonici.
Radnju u postupku medijacije, ukljuujui i potpisivanje sporazuma o nagodbi, koje predu-
zima punomonik, imaju isto pravno djelovanje kao da ih je preduzela sama stranka.
lan16.
Pored medijatora, stranka,odnosno njihovih zastupnika, postupku mogu prisustovati i tree
osobe, uz saglasnost stranaka.
Sve tree osobe koje prisustvuju postupku medijacije moraju se u pismenoj formi obavezati
da e potovati princip povjerljivosti postupka medijacije.
100
Alternativno rjeavanje sporova
lan 17.
Stranke moraju, blagovremeno, dostaviti medijatoru svu relevantnu dokumentaciju u vezi s
predmetom spora.
lan 18.
Na poetku postupka medijacije, medijator ukratko upoznaje stranke s ciljem medijacije,
postupkom koji e biti proveden i ulogom medijatora, kao i stranaka u postupku.
lan 19.
Postupak medijacije moe prekinuti svaka stranka u bilo kojem trenutku u toku postupka.
Medijator moe prekinuti postupak medijacije, ako ocijeni da dalje voenje postupka nije
svrsishodno.
Medijator e prekinuti postupak medijacije ako postoje ili se u toku postupka pojave razlozi
koji ga spreavaju da bude neutralan i nepristrasan.
Pisanu ili usmenu izjavu stranke o prekidu medijacije, odnosno ocjenu medijatora da je dalje
voenje postupka nesvsishodno, medijator e konstatirati u formi posebnog akta, potpisati i
dostaviti postupajuem sudu.
lan 20.
Medijator je duan provesti postupak medijacije bez odugovlaenja.
lan 21.
U toku postupka medijacije, medijator moe voditi i odvojene razgovore sa svakom strankom
pojedinano.
lan 22.
Medijator nee davati obeanja niti e garantirati odreeni rezultat iz postupka medijacije.
lan 23.
Na zahtjev stranke, istaknut u odvojenom razgovoru, medijator moe dati prijedlog opcija za
rjeavanje spora, ali ne i rjeenje.
lan 24.
Kada stranke u postupku medijacije iznau rjeenje spora, uz pomo medijatora, sainit e
pismeni sporazum o nagodbi i odmah ga potpisati.
101
Modul 3
lan 25.
Sporazum o nagodbi iz lana 24. ovog zakona ima snagu izvrne isprave.
lan 26.
Kada je parnica u toku, stranke su dune obavijestiti sud o ishodu postupka medijacije odmah,
a najkasnije do odravanja roita zakazanog u skladu s lanom 14. ovog zakona, dostavljanjem
sporazuma o nagodbi.
lan 27.
Medijator podlijee odgovornosti za tetu koju nanese stranci svojim nezakonitim postupanjem
prema opim pravilima odgovornosti za tetu, te disciplinskoj odgovornosti u skladu s aktima
Udruenja.
IV Sukob interesa
lan 28.
Medijator ne moe postupati u predmetima u kojima ima ili je imao, odnosno ukoliko se u
meuvremenu pojavi lini interes, lini, porodini ili poslovni odnos sa strankom u sporu ili ako
postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
Medijator nee postupati u predmetima u kojima je prethodno postupao kao sudija, bio
punomonik, zakonski zastupnik ili savjetnik jedne od stranaka.
lan 29.
Medijator moe voditi postupak medijacije i u sluajevima iz lana 28. ovog zakona, ukoliko
su stranke, i nakon to su obavijetene o postojanju tih okolnosti, saglasne da on vodi postupak.
lan 30.
Nagradu i naknadu trokova medijatora, u visini propisanoj aktom Udruenja kao i druge
trokove neophodne za provoenje postupka medijacije, stranke snose na jednake dijelove osim
ako ugovorom o medijaciji nije drugaije predvieno.
102
Alternativno rjeavanje sporova
lan 31.
Medijator moe biti osoba koja ispunjava ope uslove za zapoljavanje.
Pored uslova iz stava 1. ovog lana, medijator mora ispunjavati sljedee uslove:
a) visoka struna sprema,
b) zavrena obuka prema programu Udruenja ili prema drugom programu koji priznaje
Udruenje,
c) upis u registar medijatora koji vodi Udruenje.
Osobi koja sa uspjehom zavri obuku za medijatora izdat e se odgovarajui certifikat koji
slui kao osnov za upis u registar medijatora.
lan 32.
Strani dravljanin koji je ovlaten da obavlja poslove medijacije u drugoj dravi moe u
pojedinanin sluajevima, pod uslovom reciprociteta, voditi postupak medijacije u Bosni i
Hercegovini, uz prethodnu saglasnost Ministarstva pravde i Udruenja medijatora u Bosni i
Hercegovini.
Zavrne odredbe
lan 33.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH
i slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta BiH.
PS BiH broj 76 / 04
29. juna 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajui Predsjedavajui
Predstavnikog doma Doma naroda
Martin Ragu,s.r Goran Milojevi, s. r.
103
Modul 3
Na osnovu lana IV. 4a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine, na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 21. aprila 2005. godine, i na sjednici
Doma naroda, odranoj 28. jula 2005. godine, donijela je
ZAKON
O PRENOSU POSLOVA MEDIJACIJE NA UDRUENJE MEDIJATORA40
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se postupak prenosa poslova medijacije i odreivanje udruenja
graana koja e obavljati poslove medijacije u Bosni i Hercegovini, u skladu sa Zakonom o
postupku medijacije (Slubeni glasnik BiH broj 37/04), te prenos poslova na udruenje
medijatora.
lan 2.
(1) Prenos poslova medijacije provodi se na osnovu zahtjeva koji se podnosi Ministarstvu
pravde BiH.
(2) Ministarstvo pravde BiH priprema tekst zakona o prenosu poslova medijacije na konkretno
udruenje ukoliko je udruenje podnosilac zahtjeva uredno registrovano za cijelo podruje
Bosne i Hercegovine
lan 3.
Poslovi medijacije prenose se na Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini registrovano
Rjeenjem Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH, broj RU/44/02 od 5.11.2002. godine.
lan 4.
(1) Kada i ako kod Ministarstva pravde BiH, nakon stupanja na snagu ovoga zakona, bude
registrirana jedna ili vie novih udruga medijatora za podruje cijele Bosne i Hercegovine,
dopunama lanka 3, ovoga zakona poslovi medijacije prenijet e se i na novoutemeljenu
udrugu ili udruge koje, nakon to budu uredno registrirane u mjerodavnom ministarstvu,
podnesu zahtjev Ministarstvu pravde BiH.
40
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 52/05
104
Alternativno rjeavanje sporova
(2) Ministarstvo pravde BiH e odmah po primitku zahtjeva, pripremiti tekst i inicirati kod
Vijea ministara BiH utvrivanje prijedloga dopuna ovoga zakona u smislu stavka (1) ovoga
lanka. Zakon usvaja Parlamentarna skuptina BiH.
(3) Ukoliko je zahtjev za prijenos poslova medijacije uredno podnesen, dopune zakona u smislu
stavka (1) ovoga lanka, moe predloiti i drugi ovlateni predlaga zakona.
lan 5.
Poslovi medijacije obavljaju se sukladno Zakonu o postupku medijacije (Slubeni glasnik
BiH, broj 37/04).
lan 6.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenom glasniku BiH.
Predsjedavajui Predsjedavajui
Predstavnikog doma Doma naroda
Parlamentarne skuptine BiH Parlamentarne skuptine BiH
efik Daferovi, s.r. Velimir Juki, s. r.
105
Modul 3
lan 413.
Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora provjere arbitrai, osim ako se radi o
zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu clana 3. stav 2. Ovog zakona42.
lan 414.
(1) Ugovor o arbitrai moe da se zakljui kako u pogledu odreenog spora, tako i upogledu
buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai
punovaan je samo ako je zakljuen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.
(2) Ugovor o arbitrai zakljuen je u pismenom obliku i kad je zakljuen razmjenom pisama,
telegrama, teleksa ili drugih sredstava telekomunikacija koja omoguavaju pismeni dokaz o
zakljuenom ugovoru.
(3) Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je zakljuen razmjenom tube u
kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kome tueni to ne osporava.
(4) Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama.
lan 415.
Ugovor o arbitrai je punovano zakljuen i kad je odredba o nadlenosti arbitrae sadrana
u optim uslovima za zakljuenje pravnog posla.
lan 416.
(1) Broj arbitara arbitrae mora biti neparan.
(2) Ako ugovorom stranaka nije odredjen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra,
a oni biraju predsjednika.
41
Zakon o parninom postupku Republike Srpske, Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o
parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. S obzirom da su tekstovi Zakona u ovom dijelu uglavnom
istovjetni, izuzev rednih brojeva lanova zakona, te naziva nadlenih sudova, za ilustraciju je naveden tekst Zakona o
parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
42
lan 3.
(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka.
(2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.
106
Alternativno rjeavanje sporova
lan 417.
(1) Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost arbitrae, Osnovni sud
ako mu je podnesena tuba u istom sporu i meu istim strankama, na prigovor tuenog, oglasie
se nenadlenim, ukinuti sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu.
(2) Prigovor iz stava 1. ovog lana tueni moe staviti najkasnije u odgovoru na tubu.
lan 418.
(1) Stranku, koja po ugovoru o arbitrai treba da postavi arbitra, moe pozvati protivna stranka
da u roku od 15 dana izvri to postavljenje i da je o tome obavijesti.
(2) Poziv u smislu stava 1. ovog lana punovaan je samo ako je stranka koja ga upuuje postavila
svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku.
(3) Kad na osnovu ugovora o arbitrai postavljanje arbitra treba da izvri tree lice, svaka stranka
moe uputiti poziv iz stava 2. ovog lana tom licu.
(4) Lice koje je pozvano da postavi arbitra arbitrae vezano je za postavljenje koje je izvreno im
je to postavljenje saopteno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.
lan 419.
(1) Ako arbitar arbitrae ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi to drugo, arbitra
e na prijedlog stranke postaviti sud.
(2) Ako arbitri ne mogu da se sloe o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizlazi to drugo,
predsjednika e na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud.
(3) Za postavljenje arbitra, odnosno predsjednika arbitrae, nadlean je Osnovni sud.
(4) Protiv rjeenja suda nije doputena alba.
(5) Stranka koja se ne eli koristiti ovlatenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog lana moe tubom
zahtijevati da Osnovni sud proglasi prestanak vanosti ugovora o arbitrai.
lan 420.
(1) Osim sluaja iz lana 419. ovog zakona, svaka stranka moe tubom zahtijevati da sud pro-
glasi prestanak vanosti ugovora o arbitrai:
1) ako stranke ne mogu da se sloe o izboru arbitara koje one zajedniki treba da postave;
2) ako lice koje je u samom ugovoru o arbitrai postavljeno za arbitra arbitrae nee ili ne
moe da vri tu dunost.
(2) O zahtjevu odluuje Osnovni sud.
(3) Na roite za raspravljanje po zahtjevu sud e pozvati stranke.
107
Modul 3
lan 421.
(1) Arbitar arbitrae duan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzee iz lana 111.43 ovog
zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzee arbitra arbitrae.
(2) Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom strankom postavila arbitra moe zahtijevati
njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega saznala nakon to
je arbitar postavljen.
(3) Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje Osnovni sud.
lan 422.
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitri e odrediti postupak pred arbitraom.
lan 423.
(1) Prema svjedocima, strankama i drugim licima koja uestvuju u postupku, arbitraa ne moe
upotrijebiti prinudna sredstva niti izricati kazne.
(2) Arbitraa moe zatraiti od Osnovnog suda da izvede pojedine dokaze koji se pred arbitraom
ne mogu izvesti.
(3) Na postupak za izvoenje dokaza primijenie se odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza
pred Osnovnim sudom.
lan 424.
Arbitraa moe donijeti presudu po pravinosti, samo ako su joj stranke dale takva ovlatenja.
43
lan 111.
Sudija ne moe suditi:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlacenika, saobaveznika ili
regresnog obaveznika, ili ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak;
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomocnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u
pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili mu je brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik
vanbranog druga do drugog stepena, bez obzira da li su brak, odnosno vanbracna zajednica prestali ili ne;
3) ako je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika;
4) ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa;
5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
108
Alternativno rjeavanje sporova
lan 425.
(1) Kad se arbitraa sastoji od vie nego jednog arbitra, presuda se donosi veinom glasova, ako
u ugovoru o arbitrai nije drugaije odreeno.
(2) Ako se ne moe postii potrebna veina glasova, arbitraa je duna da o tome obavijesti
stranke.
(3) Ako se za sluaj iz stava 2. ovog lana stranke nisu drugaije sporazumjele, svaka od stranaka
moe tubom zahtijevati da Osnovni sud izrekne prestanak vaenja ugovora o arbitrai.
lan 426.
(1) Presuda arbitrae mora biti obrazloena, ako stranke nisu to drugo ugovorile.
(2) Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda vai i kad koji arbitar uskrati
da je potpie, ako je presudu potpisala vecina arbitara i na presudi utvrdila to uskraivanje
potpisa.
(3) Strankama se dostavljaju prepisi presude preko Osnovnog suda.
lan 427.
Izvornik presude i potvrde o izvrenom dostavljanju uvaju se kod Osnovnog suda.
lan 428.
(1) Presuda arbitrae ima prema strankama snagu pravosnane presude, ako ugovorom nije
predviena mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stepena.
(2) Na zahtjev stranke Osnovni sud stavie na prepisu presude potvrdu o pravosnanosti i
izvrnosti.
lan 429.
(1) Presuda arbitrae moe se ponititi po tubi stranke.
(2) Za rjeavanje o tubi nadlean je Osnovni sud.
109
Modul 3
lan 430.
Ponitenje presude arbitrae moe se zahtijevati:
1) ako uopte nije zakljucen ugovor o arbitrai ili ako taj ugovor nije punovaan;
2) ako je u pogledu sastava arbitrae ili u pogledu odluivanja povrijeena koja odredba ovog
zakona ili ugovora o arbitrai;
3) ako presuda nije obrazloena u smislu lana 426. stav 1. ovog zakona ili ako original i prepisi
presude nisu potpisani na nain odreen u lanu 426. stav 2. ovog zakona;
4) ako je arbitraa prekoraila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjena;
6) ako je presuda arbitrae u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Statutom Brko
Distrikta Bosne i Hercegovine i
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz lana 363.44 ovog zakona.
44
lan 363.
Postupak koji je odlukom suda pravosnano zavren moe se na prijedlog stranke ponoviti:
1) ako je pri donoenju odluke uestvovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost daraspravlja pred sudom;
3) ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno
lice nije zastupalo ovlateno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski za-
stupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebna ovlatenja za voenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku,
ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je ovjerena ne-
istinita sadrina;
5) ako je do odluke suda dolo zbog krivinog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili
koga treeg lica;
6) ako stranka sazna za nove injenice ili nade ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku
mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku.
110
Alternativno rjeavanje sporova
lan 431.
(1) Tuba za ponitenje presude arbitrae moe se podnijeti Osnovnom sudu u roku od 30 dana.
(2) Ako se ponitenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u clanu 430. ta. 1. do 6. ovog zakona,
rok za tubu se rauna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog
saznala kasnije, rok se rauna od dana saznanja.
(3) U pogledu raunanja roka kad se ponitenje zahtijeva iz razloga navedenog u lanu 430, taka
7. ovog zakona, primjenjivae se odgovarajue odredbe lana 366, stav 1. i 2. ovog zakona45.
(4) Nakon isteka jedne godine od pravosnanosti presude arbitrae, ne moe se zahtijevati
ponitenje te presude.
lan 432.
Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene odredbi lana 421. stav 1. i 2, lana 426. stav
2 i 3 i lana 429. do 431. ovog zakona.
45
lan 363.
(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:
1) u sluaju iz lana 363. take 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
2) u slucaju iz lana 363. take 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci;
3) u slucaju iz lana 363. take 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti
stranka u postupku i to:
- od dana kad je odluka dostavljena tom licu; ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlateno lice ili ako parnicno
nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik
- od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik, odnosno
punomocnik stranke nijeimao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku
- od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
4) u sluajevima iz lana 363. ta. 4. i 5. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za pravosnanu presudu u krivinom
postupku, a ako se krivini postupak ne moe provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za
okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti;
5) u sluaju iz lana 363. taka 6. ovog zakona od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove injenice, odnosno nova
dokazna sredstva.
(2) Ako bi rok odreen u stavu 1. ovog lana poeo tei prije nego to je odluka postala pravosnana, taj rok raunae se od
pravosnanosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostavljanja odluke albenog vijea
Apelacionog suda.
111
Alternativno rjeavanje sporova
113
Modul 3
Third Party Neutral 3 Developing Mediation Skills Resource Guide, Canadian Institute
for Conflict Resolution, Ottawa, 2001
Uletilovi, Dragan i drugi, Mogunosti primjene medijacije u sistemu maloljetnikog
pravosua, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Banja Luka 2008.
Ury, William, Kako izbjei NE Pregovarajte s nepopustljivima, Durieux, Zagreb, 1994.
Vodi kroz medijaciju u Bosni i Hercegovini, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini,
Kanadski projekat pravosudne reforme, Sarajevo, 2007.
114
Alternativno rjeavanje sporova
115
Modul 3
116