Erasmus Plus Programme Guide - HR PDF

Erasmus+
Vodi kroz program
U sluaju nepodudaranja u znaenju izmeu verzija na razliitim jezicima,

verzija na engleskom jeziku ima prednost.
Verzija 2. (2017.): 20. 1. 2017.
1
Sadraj
KRATICE ................................................................................................................. 3
UVOD ...................................................................................................................... 4
Kako itati Vodi kroz program .......................................................................................................................... 4
DIO A OPE INFORMACIJE O PROGRAMU ERASMUS+........................................ 5
Koji su ciljevi i glavne znaajke programa Erasmus+? ........................................................................................ 7
Opi cilj ........................................................................................................................................................ 7
Vane znaajke programa Erasmus+ ........................................................................................................... 7
Kakva je struktura programa Erasmus+? ......................................................................................................... 11
Kljuna mjera 1. Mobilnost pojedinaca .................................................................................................. 11
Kljuna mjera 2. Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse ............................................................ 11
Kljuna mjera 3. Potpora za reformu politike ......................................................................................... 11
Aktivnosti programa Jean Monnet ............................................................................................................ 12
Sport .......................................................................................................................................................... 12
Koliki je proraun? ........................................................................................................................................... 13
Tko provodi program Erasmus+? ..................................................................................................................... 14
Europska komisija ...................................................................................................................................... 14
Koja su druga tijela ukljuena u provedbu Programa? .............................................................................. 15
Tko moe sudjelovati u programu Erasmus+? ................................................................................................. 20
Sudionici .................................................................................................................................................... 20
Organizacije sudionice ............................................................................................................................... 20
Prihvatljive drave ..................................................................................................................................... 21
DIO B INFORMACIJE O AKTIVNOSTIMA OBUHVAENIM OVIM VODIEM ........ 25
Obrazovanje i osposobljavanje ........................................................................................................................ 26
Koje se mjere podupiru? ........................................................................................................................... 26
Koji su ciljevi navedenih aktivnosti? .......................................................................................................... 26
Mladi................................................................................................................................................................ 27
Koje se mjere podupiru? ........................................................................................................................... 27
Koji su ciljevi navedenih aktivnosti? .......................................................................................................... 27
Tri kljune mjere .............................................................................................................................................. 28
Kljuna mjera 1.: mobilnost u svrhu uenja za pojedince ..................................................................... 29
Projekti mobilnosti u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih .............................................. 31
Projekt mobilnosti za studente i osoblje u ustanovama visokog obrazovanja .................................... 33
Projekt mobilnosti za uenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ....................... 51
Projekt mobilnosti za nastavno osoblje u kolama .............................................................................. 62
Projekt mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih ......................................................................... 69
Projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima ................................................................... 76
Velika dogaanja Europske volonterske slube ................................................................................. 101
Zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus ...................................................................................... 108
Zajmovi za diplomske studije Erasmus+ ............................................................................................. 116
Kljuna mjera 2.: suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse........................................................ 117
Strateka partnerstva u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih ........................................ 119
Udruenja znanja................................................................................................................................ 138
Jaanje sposobnosti u podruju visokog obrazovanja ....................................................................... 147
Jaanje sposobnosti u podruju mladih ............................................................................................. 168
Kljuna mjera 3.: potpora reformi politike .............................................................................................. 185
Strukturirani dijalog: sastanci izmeu mladih ljudi i donositelja odluka u podruju mladih ............. 187
Aktivnosti programa Jean Monnet ................................................................................................................ 194
Koje se mjere podupiru? ......................................................................................................................... 194
Koji su ciljevi programa Jean Monnet? .................................................................................................... 194
Moduli programa Jean Monnet .............................................................................................................. 196
Katedra Jean Monnet .............................................................................................................................. 200
Centri izvrsnosti Jean Monnet ................................................................................................................. 204
Potpora udrugama u okviru programa Jean Monnet .............................................................................. 208
Mree Jean Monnet (rasprava o politici s akademskim svijetom) ........................................................... 212
Projekti programa Jean Monnet (rasprava o politici u akademskom svijetu) ......................................... 216
1
Jedinini trokovi programa Jean Monnet .............................................................................................. 220
Sport .............................................................................................................................................................. 224
Koje se mjere podupiru? ......................................................................................................................... 224
Suradnika partnerstva............................................................................................................................ 225
Mala suradnika partnerstva ................................................................................................................... 234
Neprofitna europska sportska dogaanja ............................................................................................... 239
DIO C INFORMACIJE ZA PODNOSITELJE ......................................................... 243
Kako podnijeti prijedlog u okviru programa Erasmus+? ................................................................................ 243
Prvi korak: Registracija na Portalu za sudionike ...................................................................................... 243
Drugi korak: Provjera ispunjavanja kriterija programa ............................................................................ 244
Trei korak: Provjera financijskih uvjeta .................................................................................................. 247
etvrti korak: Popuniti i predati obrazac zahtjeva ................................................................................... 250
to slijedi nakon podnoenja zahtjeva? ......................................................................................................... 252
Postupak ocjenjivanja .............................................................................................................................. 252
Konana odluka ....................................................................................................................................... 252
Obavijest o odlukama o dodjeli bespovratnih sredstava ......................................................................... 253
to se dogaa ako je zahtjev odobren? ......................................................................................................... 253
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava/odluka ................................................................................... 253
Iznos bespovratnih sredstava .................................................................................................................. 253
Postupci plaanja..................................................................................................................................... 254
Rokovi u okviru trajanja projekta i naini plaanja .................................................................................. 255
Ostale vane ugovorne odredbe .................................................................................................................... 257
Financijska jamstva .................................................................................................................................. 257
Podugovaranje i dodjela ugovora o nabavi ............................................................................................. 257
Korisnik moe koristiti podugovaranje ili ugovore o provedbi za odreene tehnike usluge koje
zahtijevaju posebne vjetine (u pravnom, raunovodstvenom, poreznom podruju te podruju ljudskih
potencijala, IT-a i slino). Trokovi koji su korisniku nastali za takve vrste usluga mogu se stoga smatrati
prihvatljivim trokovima pod uvjetom da ispunjavaju sve ostale kriterije opisane u ugovoru ili odluci o
dodjeli bespovratnih sredstava. ................................................................................................................. 257
Ako provedba projekta zahtjeva nabavu robe, radova ili usluga (ugovor o provedbi), korisnici moraju
ugovor dodijeliti ekonomski najpovoljnijoj ponudi, odnosno, ponudi koja nudi najbolju vrijednost za
novac, ili , ako je primjerno, ponudi koja nudi najniu cijenu i moraju osigurati da nema sukoba interesa i
da se uva dokumentacija za sluaj revizije. .............................................................................................. 257
U sluaju ugovora o provedbi koji prelazi 60 000 EUR Ili (25 000 EUR za mjeru jaanja sposobnosti u
podruju visokog obrazovanja), nacionalna ili Izvrna agencija mogu, uz pravila iz prethodnog odlomka,
odrediti posebna pravila za korisnika. Ta e posebna pravila biti objavljena na web-mjestima nacionalnih
agencija i Izvrne agencije. ........................................................................................................................ 257
Informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima ............................................................................. 257
Objava ..................................................................................................................................................... 258
Provjere i revizije ..................................................................................................................................... 258
Zatita podataka ...................................................................................................................................... 258
Otvorena dozvola i prava intelektualnog vlasnitva ................................................................................ 259
Primjenjiva pravila ................................................................................................................................... 260
PRILOG I. ........................................................................................................... 261
Projekt mobilnosti za studente i osoblje u ustanovama visokog obrazovanja ............................................... 262
Projekt mobilnosti za uenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ................................. 267
Projekt mobilnosti za nastavno osoblje u kolama ........................................................................................ 272
Projekt mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih ................................................................................... 275
Projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima ............................................................................ 277
Zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus ................................................................................................. 282
Strateka partnerstva..................................................................................................................................... 285
Jaanje sposobnosti u podruju visokog obrazovanja ................................................................................... 297
PRILOG II. IRENJE I ISKORITAVANJE REZULTATA ..................................... 306
Uvod .............................................................................................................................................................. 306
PRILOG III. POJMOVNIK ................................................................................. 313
PRILOG IV. KORISNE REFERENCE I KONTAKTNI PODACI .............................. 321
2
KRATICE
GU EAC: Glavna uprava za obrazovanje i kulturu
EACEA: Izvrna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu
ECAS: Servis Europske komisije za provjeru autentinosti
ECHE: Povelja Erasmus za visoko obrazovanje
ECTS: Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova
ECVET: Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
EHEA: Europski prostor visokog obrazovanja
EIB: Europska investicijska banka
ELL: Europska jezina oznaka
EP: Europski parlament
EPALE: Elektronika platforma za obrazovanje odraslih u Europi
EQAR: Europski registar za osiguranje kvalitete
EQAVET: Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
EKO: Europski kvalifikacijski okvir
ESCO: Europske vjetine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja
EU: Europska unija
FU: Financijska uredba
UVO: Ustanova visokog obrazovanja
HERE: Strunjaci za reformu visokog obrazovanja
IKT: Informacijska i komunikacijska tehnologija
ISP: Intenzivni studijski program
EMJMD: Zdrueni diplomski studij Erasmus Mundus
NA: Nacionalna agencija
NARIC: Nacionalni informacijski centar za akademsko priznavanje
NEO: Nacionalni ured za Erasmus+
NKO: Nacionalni kvalifikacijski okvir
OECD: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
OER: Otvoreni obrazovni sadraji
OMC: Otvorena metoda koordinacije
PIC: Identifikacijska oznaka sudionika
URF: Jedinstveni sustav za registraciju
VET: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje
3
UVOD
Ovaj Vodi kroz program predstavlja alat za svakoga tko se eli detaljno upoznati s programom Erasmus+. Ovaj je dokument
uglavnom upuen onima koji ele biti:
organizacije sudionice: odnosno one organizacije, ustanove, tijela koja organiziraju aktivnosti koje se podupiru u
okviru Programa;
sudionici: odnosno one osobe (studenti, vjebenici, naunici, uenici, odrasli polaznici, mladi ljudi, volonteri ili
profesori, uitelji, voditelji osposobljavanja, osobe koje rade s mladima, strunjaci u podruju obrazovanja,
osposobljavanja, mladih i sporta itd.) koje sudjeluju u aktivnostima koje organiziraju organizacije sudionice.
Svake godine organizacije iz cijele Europe predaju tisue projekata kako bi dobile financijsku potporu iz programa Erasmus+;
zato je Komisija uspostavila transparentni proces ocjenjivanja iji je cilj osigurati bespovratna sredstva za najbolje projekte:
za veinu su aktivnosti sva pravila i uvjeti za dobivanje bespovratnih sredstava iz Programa navedeni u ovom
Vodiu kroz program;
za neke su druge aktivnosti, koje se spominju samo u ovom Vodiu kroz program, pravila i uvjeti za dobivanje
bespovratnih sredstava opisani u posebnim pozivima za podnoenje prijedloga koje objavljuje Europska komisija ili
se objavljuju u njezino ime.
Kada se planiraju prijaviti, potencijalne organizacije sudionice mogu dobiti nadahnue i informacije iz drugih referentnih
dokumenata, a neki od tih dokumenata navedeni su u Prilogu IV. ovom Vodiu.
KAKO ITATI VODI KROZ PROGRAM

Vodi kroz program sastoji se od tri glavna dijela:
Dio A nudi opi pregled Programa. U njemu su navedene informacije o ciljevima, prioritetima i glavnim znaajkama
Programa, o dravama sudionicama u programu, provedbenim strukturama i opem dostupnom proraunu. Taj je
odjeljak namijenjen onima koji ele dobiti opi pregled podruja primjene i strukture Programa.
Dio B nudi posebne informacije o aktivnostima Programa koje obuhvaa ovaj Vodi. Taj je odjeljak uglavnom
namijenjen onima koji ele saznati vie o tome kakve se vrste projekata podupiru Programom. Informacije iz tog
odjeljka podrobnije su opisane u Prilogu I. ovom Vodiu.
Dio C nudi detaljne informacije o postupcima podnoenja zahtjeva za bespovratna sredstva i odabiru projekata,
kao i o financijskim i administrativnim odredbama povezanima s dodjelom bespovratnih sredstava programa
Erasmus+. Taj je odjeljak namijenjen svima onima koji ele predati prijedlog projekta u okviru programa Erasmus+.
Nadalje, u ovaj su Vodi ukljueni sljedei prilozi:
Prilog I.: Dodatna pravila i informacije u vezi s aktivnostima obuhvaenima Vodiem kroz program
Prilog II.: Smjernice za irenje za korisnike
Prilog III.: Pojmovnik glavnih pojmova koji se koriste u ovom Vodiu
Prilog IV.: Korisne reference i kontaktni podaci
4
Dio A Ope informacije o programu Erasmus+
DIO A OPE INFORMACIJE O

PROGRAMU ERASMUS+
1
Erasmus+ je Program EU-a za podruje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta za razdoblje 2014. 2020. Podruje
obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta moe znatno pridonijeti rjeavanju glavnih socio-ekonomskih izazova s kojima
e se Europa suoavati do kraja desetljea, kao i provedbi europske politike za rast, radna mjesta, jednakost i socijalnu
ukljuenost.
Borba protiv rastue nezaposlenosti posebno meu mladima postala je jedna od najhitnijih zadaa europskih vlada.
Previe mladih ljudi prerano naputa kolovanje i postoji rizik da e ostati nezaposleni i socijalno marginalizirani. Ista
opasnost prijeti i velikom broju odraslih niskokvalificiranih radnika. Tehnologija mijenja nain funkcioniranja drutva i stoga
je potrebno osigurati koritenje tehnologije na najbolji mogui nain. Poduzea u EU-u moraju postati konkurentnija uz
pomo talenta i inovacija.
Europi trebaju drutva koja karakterizira vea kohezija i ukljuenost kako bi se graanima omoguilo aktivno sudjelovanje u
demokratskom ivotu. Obrazovanje i mladi kljuni su za promicanje zajednikih europskih vrijednosti, poticanje socijalne
integracije, unaprjeivanje meukulturnog razumijevanja i osjeaja pripadnosti zajednici te spreavanja nasilne
radikalizacije. Erasmus+ je uinkovit instrument za promicanje ukljuivanja osoba u nepovoljnom poloaju, a u njih se
ubrajaju i novopridoli migranti.
Drugi se izazov odnosi na razvoj drutvenog kapitala meu mladim ljudima, osnaivanje mladih i njihovu sposobnost da
aktivno sudjeluju u drutvu, u skladu s odredbama Ugovora iz Lisabona o poticanju sudjelovanja mladih ljudi u
demokratskom ivotu u Europi. Ti se problemi takoer mogu rjeavati neformalnim aktivnostima uenja, iji je cilj jaanje
vjetina i sposobnosti mladih i njihovog aktivnog graanstva. Osim toga, organizacijama mladih i osobama koje rade s
mladima potrebno je omoguiti prilike za osposobljavanje i suradnju u cilju razvoja strunosti te europske dimenzije rada s
mladima.
Uinkoviti sustavi obrazovanja i osposobljavanja te politike za mlade omoguuju osobama da savladaju vjetine koje se trae
na tritu rada i u gospodarstvu te im istovremeno omoguuju da igraju aktivnu ulogu u drutvu i postignu osobno
ispunjenje. Reformama u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih ostvaruje se vei napredak u ostvarenju tih ciljeva,
na osnovi zajednike vizije izmeu donositelja politika i dionika te vrstih dokaza i suradnje u razliitim podruja i na
razliitim razinama.
Svrha je programa Erasmus+ podrati napore drava sudionica u Programu da uinkovito iskoriste potencijal europskog
talenta i socijalnog kapitala za cjeloivotno uenje, povezivanjem potpore formalnom, neformalnom i informalnom uenju u
podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Programom se takoer pruaju vee prilike za suradnju i mobilnost s
partnerskim dravama, posebno u podrujima visokog obrazovanja i mladih.
U skladu s jednim od novih elemenata koji su uvedeni u Ugovor iz Lisabona, programom Erasmus+ podravaju se i aktivnosti
namijenjene razvoju europske dimenzije u sportu, promicanjem suradnje izmeu tijela nadlenih za sport. Programom se
promie stvaranje i razvoj europskih mrea, omoguavanjem prilika za suradnju meu dionicima, te razmjena i prenoenje
znanja i iskustva u razliitim podrujima povezanima sa sportom i tjelesnom aktivnou. Pojaana suradnja u okviru
Programa imat e pozitivne uinke na razvoj potencijala europskog ljudskog kapitala jer e pridonijeti smanjenju socijalnih i
gospodarskih trokova tjelesne neaktivnosti.
Programom e se podrati aktivnosti, suradnja i alati koji su u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i njezinim vodeim
inicijativama, kao to su Mladi u pokretu i Program za nove vjetine i radna mjesta. Programom e se takoer pridonijeti
ostvarenju ciljeva Stratekog okvira za obrazovanje i osposobljavanje, koji se odnosi na europsku suradnju u obrazovanju i
osposobljavanju, i Europske strategije za mlade, putem otvorenih metoda koordinacije.
To ulaganje u znanje, vjetine i kompetencije bit e vano za pojedince, ustanove, organizacije i drutvo u cjelini jer e se
njime pridonijeti rastu i osiguranju jednakosti, blagostanja i socijalnog ukljuivanja u Europi i izvan nje.
1
UREDBA (EU) br. 1288/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije
za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport
(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013R1288-20131221&qid=1475659554503&from=EN)
5
Vodi kroz
program
Vodi kroz program Erasmus+ izraen je u skladu s Godinjim programom rada za Erasmus+ koji je donijela Europska komisija i
stoga se moe revidirati kako bi se u njemu odraavali prioriteti i linije djelovanja definirane u programima rada donesenima u
sljedeim godinama. Provedba ovog Vodia takoer ovisi o dostupnosti dodijeljenih sredstava predvienih u nacrtu prorauna
nakon to proraunsko tijelo donese proraun za predmetnu godinu ili kako je predvieno u sustavu privremenih dvanaestina.
NASTAVLJANJE NA PRETHODNO ISKUSTVO, USMJERENOST PREMA BUDUNOSTI

Program Erasmus+ nastavlja se na postignua ostvarena tijekom vie od 25 godina provedbe europskih programa u
podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih koji obuhvaaju dimenziju suradnje unutar Europe i meunarodne
suradnje. Erasmus+ rezultat je integracije sljedeih europskih programa koje je Komisija provodila u razdoblju 2007. 2013.:
Programa cjeloivotnog uenja

programa Mladi na djelu
programa Erasmus Mundus
programa Tempus
programa Alfa
programa Edulink
programa suradnje s industrijaliziranim zemljama u podruju visokog obrazovanja.
Tim su se programima podupirale aktivnosti u podrujima visokog obrazovanja (ukljuujui njegovu meunarodnu
dimenziju), strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kolskog obrazovanja, obrazovanja odraslih i mladih (ukljuujui
njihovu meunarodnu dimenziju).
Programom Erasmus+ nastoji se ostvariti vie nego tim programima promicanjem sinergija i uzajamnog poticanja u razliitim
podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih, uklanjanjem umjetnih granica izmeu razliitih aktivnosti i vrsta
projekata, razvojem novih ideja, privlaenjem novih dionika iz poslovnog svijeta i civilnog drutva i poticanjem novih oblika
suradnje.
Stoga je od kljune vanosti povezati Program sa snanim brendom koji je posvuda prepoznatljiv. Zbog toga e se o svim
aktivnostima i djelovanjima koje se podupiru u okviru Programa u prvom redu morati priopavati putem oznake Erasmus+.
Meutim, kako bi se sudionicima i korisnicima bivih programa pomoglo da se snau u programu Erasmus+, za potrebe
komuniciranja i irenja informacija uz zajedniku oznaku Erasmus+ za aktivnosti usmjerene na odreeni sektor mogu se
koristiti i sljedei nazivi:
Erasmus+: Comenius za aktivnosti Programa koje su iskljuivo povezane s podrujem kolskog obrazovanja;
Erasmus+: Erasmus za aktivnosti Programa koje su iskljuivo povezane s podrujem visokog obrazovanja i
usmjerene na zemlje sudionice u Programu;
Erasmus+: Erasmus Mundus u vezi sa zdruenim diplomskim studijima Erasmus Mundus;
Erasmus+: Leonardo da Vinci, za aktivnosti Programa koje su iskljuivo povezane s podrujem strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja;
Erasmus+: Grundtvig za aktivnosti Programa koje su iskljuivo povezane s podrujem obrazovanja odraslih;
Erasmus+: Mladi na djelu za aktivnosti Programa koje su iskljuivo povezane s podrujem neformalnog i
informalnog uenja mladih;
Erasmus+: Jean Monnet za aktivnosti Programa koje su iskljuivo povezane s podrujem studija o Europskoj
uniji;
Erasmus+: Sports, za aktivnosti Programa koje su iskljuivo povezane s podrujem sporta.
6
KOJI SU CILJEVI I GLAVNE ZNAAJKE PROGRAMA ERASMUS+?

OPI CILJ
Programom Erasmus+ doprinosi se ostvarenju:
2
ciljeva strategije Europa 2020., ukljuujui vodei cilj u podruju obrazovanja ;
ciljeva stratekog okvira za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET 2020.), ukljuujui odgovarajua
mjerila;
odrivog razvoja partnerskih drava u podruju visokog obrazovanja;
ukupnih ciljeva obnovljenog okvira za europsku suradnju u podruju povezanim s mladima (2010. 2018.);
cilja razvijanja europske dimenzije u sportu, posebno sportu na lokalnoj razini, u skladu s programom rada EU-a za
sport;
3
promicanja europskih vrijednosti u skladu s lankom 2. Ugovora o Europskoj uniji .
VANE ZNAAJKE PROGRAMA ERASMUS+

Sljedeim je znaajkama Programa potrebno posvetiti posebnu pozornost. Neke od njih podrobno su prikazane na web-
mjestu Komisije.
PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE VJETINA I KVALIFIKACIJA

Programom Erasmus+ podupiru se alati EU-a za transparentnost i priznavanje vjetina i kvalifikacija posebno Europass,
Youthpass, Europski kvalifikacijski okvir (EKO), Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS), Europski sustav bodova
u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET), Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom
obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET), Europski registar za osiguranje kvalitete (EQAR), Europsko udruenje za osiguranje
kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) te mree koje postoje diljem EU-a u podruju obrazovanja i osposobljavanja i koje
podravaju te alate, posebno Nacionalni informacijski centar za akademsko priznavanje (NARIC), mree Euroguidance,
nacionalni centri Europass i nacionalne koordinacijske toke za EKO.
Zajednika svrha tih alata jest osigurati lake priznavanje i bolje razumijevanje vjetina i kvalifikacija, unutar i izvan
nacionalnih granica, u svim podsustavima obrazovanja i osposobljavanja te na tritu rada, bez obzira jesu li one steene
formalnim obrazovanjem i osposobljavanjem ili drugim iskustvima uenja (npr. radnim iskustvom, volontiranjem,
internetskim uenjem). Alatima bi se takoer trebalo osigurati da se politikama za obrazovanje, osposobljavanje i mlade
dalje pridonosi ostvarenju ciljeva Europe 2020., koji se odnose na pametan, odriv i ukljuiv rast, te ciljnih vrijednosti
strategije, vezanih uz obrazovanje i zapoljavanje, putem bolje integracije trita rada i vee mobilnosti.
Kako bi se njima mogli ostvariti ti ciljevi, dostupnim bi se alatima trebali moi rjeavati novi izazovi, kao to je
internacionalizacija obrazovanja i sve vea uporaba digitalnog uenja, te podrati stvaranje fleksibilnih oblika uenja u skladu
s potrebama i ciljevima uenika. To znai da e se alati moda u budunosti morati razvijati, to bi trebalo dovesti do vee
usklaenosti i opeg pojednostavnjenja procesa koji bi uenicima i radnicima trebali omoguiti slobodno kretanje radi
daljnjeg obrazovanja ili potrage za poslom.
Vie informacija dostupno je na: https://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/skills-qualifications_hr
IRENJE I KORITENJE REZULTATA PROJEKTA

irenje i koritenje rezultata kljuna su podruja ivotnog ciklusa projekta Erasmus+. Time se organizacijama sudionicama
daje prilika za priopavanje i razmjenu rezultata i proizvoda, ime se proiruje uinak njihovih projekata, poboljava njihova
odrivost i opravdava europska dodana vrijednost Erasmusa+. Kako bi mogle uspjeno iriti i koristiti rezultate projekta, od
organizacija koje sudjeluju u projektima u okviru programa Erasmus+ trai se da dobro razmisle o aktivnostima irenja i
iskoritavanja prilikom izrade i provedbe projekta. Razina intenziteta tih aktivnosti trebala bi biti razmjerna ciljevima, opsegu
i postignuima razliitih aktivnosti Erasmusa+. Rezultati ostvareni provedbom odreenog projekta mogu biti vani i zanimljivi
u podrujima koja nisu obuhvaena projektom te ovisi o pojedinim projektima hoe li se njima razviti strategije i metode
kojima e se osigurati da drugi mogu pristupiti onome to je razvijeno i proizvedeno. Posebne smjernice u tome smislu
nalaze se u Prilogu II. ovom Vodiu kroz program.
2
Glavni je obrazovni cilj smanjiti stopu ranog naputanja kolovanja na manje od 10 % i poveati postotak visokoobrazovanih osoba na barem 40 % do 2020.
3
Unija je utemeljena na vrijednostima potovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i potovanja ljudskih prava,
ukljuujui prava manjina. Te su vrijednosti zajednike dravama lanicama u drutvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda,
solidarnost i ravnopravnost ena i mukaraca.
7
Vodi kroz
program
ZAHTJEV ZA OTVORENI PRISTUP OBRAZOVNIM MATERIJALIMA, DOKUMENTIMA I MEDIJIMA PROIZVEDENIM U

OKVIRU PROGRAMA ERASMUS+
Programom Erasmus+ promie se otvoreni pristup materijalima, dokumentima i medijima koji su korisni za uenje,
pouavanje, osposobljavanje i rad s mladima i nastaju kao rezultat provedbe projekata koji se financiraju iz Programa.
Korisnici bespovratnih sredstava programa Erasmus+ koji pripremaju takve materijale, dokumente i medije u okviru
financiranog projekta moraju ih objaviti, u digitalnom obliku, na internetu i omoguiti im pristup na temelju otvorenih
dozvola. Korisnicima je doputeno da definiraju najprikladniju razinu otvorenog pristupa, ukljuujui ogranienja (npr.
zabrana komercijalnog iskoritavanja treim stranama) ako je to primjereno s obzirom na prirodu projekta i vrstu materijala.
Zahtjevom otvorenog pristupa ne dovode se u pitanje prava intelektualnog vlasnitva korisnika bespovratnih sredstava.
MEUNARODNA DIMENZIJA
Erasmus+ ima snanu meunarodnu dimenziju (tj. suradnju s partnerskim dravama), posebno u podruju visokog
obrazovanja i mladih.
U podruju visokog obrazovanja programom Erasmus+ podupiru se sljedee kljune mjere usmjerene na suradnju s
partnerskim dravama:
meunarodna mobilnost bodova i zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus (u okviru kljune mjere 1.) kojima
se promie mobilnost uenika i osoblja iz partnerskih drava i u tim dravama;
projekti jaanja sposobnosti u visokom obrazovanju (u okviru kljune mjere 2.) kojima se promiu suradnja i
partnerstva koji utjeu na modernizaciju i internacionalizaciju ustanova i sustava visokog obrazovanja u
partnerskim dravama, uz poseban naglasak na partnerske drave u susjedstvu EU-a;
podupiranje dijaloga o politici (u okviru kljune mjere 3.) s pomou mree strunjaka za reformu visokog
obrazovanja u partnerskim dravama u susjedstvu EU-a, meunarodne organizacije studenata, dijaloga o politici s
partnerskim dravama te meunarodne privlanosti i promidbenih dogaanja;
aktivnosti Jean Monnet s ciljem poticanja pouavanja, istraivanja i razmiljanja u podruju studija o Europskoj
uniji diljem svijeta.
U podruju mladih programom Erasmus+ podupiru se sljedee glavne aktivnosti:
mobilnost za mlade i osobe koje rade s mladima (u okviru kljune mjere 1.) kojom se promiu razmjene mladih,
Europska volonterska sluba i mobilnost osoba koje rade s mladima u suradnji s partnerskim dravama u
susjedstvu EU-a;
projekti za jaanje sposobnosti u podruju mladih (u okviru kljune mjere 2.) kojima se promie suradnja i
aktivnosti mobilnosti koje vre pozitivan utjecaj na kvalitativan razvoj rada s mladima, politika za mlade i sustava za
mlade, kao i na priznavanje neformalnog obrazovanja u partnerskim dravama, a posebice u afrikim, karipskim i
pacifikim (AKP) te azijskim i dravama Latinske Amerike;
sudjelovanje mladih ljudi i organizacija mladih iz partnerskih drava u susjedstvu EU-a u strukturiranom dijalogu o
mladima (u okviru kljune mjere 3.) kroz njihovo sudjelovanje na meunarodnim sastancima, konferencijama i
dogaajima koji promiu dijalog mladih ljudi i donositelja odluka.
Osim toga, u drugim aktivnostima Programa (strateka partnerstva, udruenja znanja, udruenja sektorskih vjetina,
suradnika partnerstva) mogu sudjelovati i organizacije iz partnerskih drava, ako njihovo sudjelovanje projektu donosi
dodanu vrijednost (dodatne informacije moete pronai u dijelu B ovog Vodia).
VIEJEZINOST
Viejezinost je jedan od osnovnih dijelova europskog projekta i snaan simbol nastojanja EU-a da bude ujedinjen u
raznolikosti. Strani jezici imaju vanu ulogu meu vjetinama kojima e se pomoi ljudima da se bolje spreme za trite rada i
iskoriste sve dostupne prilike. EU je utvrdio cilj da svaki graanin mora imati priliku nauiti barem dva strana jezika, od rane
dobi.
Promicanje uenja jezika i jezine raznolikosti jedan je od posebnih ciljeva Programa. Nedostatak jezinih sposobnosti jedna
je od glavnih prepreka za suradnju u europskim programima za obrazovanje, osposobljavanje i mlade. Cilj je prilika u kojima
8
se prua jezina potpora poduprijeti uinkovitost i djelotvornost mobilnosti, poboljati rezultate uenja i time pridonijeti
posebnom cilju Programa.
Jezina potpora dostupna je za jezik koji sudionici koriste za uenje, obavljanje strune prakse ili volontiranje u inozemstvu u
okviru aktivnosti dugorone mobilnosti koje se podupiru u okviru kljune mjere 1. Jezina potpora uglavnom se nudi putem
jezine potpore na internetu Erasmus+ jer su prednosti e-uenja jezika pristupanost i fleksibilnost. Jezina potpora na
internetu Erasmus+ (http://erasmusplusols.eu) ukljuuje obveznu procjenu jezinih sposobnosti i dobrovoljne teajeve
jezika. Ocjena znanja jezika kljuan je vid ove inicijative kojom se osigurava odgovarajua priprema svakog sudionika i
prikupljaju dokazi o jezinim vjetinama sudionika u programima mobilnosti EU-a. Prema tome, ocjena znanja jezika
sudionika vri se prije mobilnosti i na kraju mobilnosti u cilju praenja ostvarenog napretka u znanju jezika. Rezultati
ocjenjivanja znanja jezika kojem se sudionici podvrgavaju prije odlaska nee ih sprijeiti da sudjeluju u aktivnosti mobilnosti,
bez obzira na rezultat. Internetsko ocjenjivanje znanja jezika stoga se ne primjenjuje da bi se odabrali sudionici mobilnosti u
sklopu programa Erasmus+, ve da bi se sudionicima pruila prilika da unaprijede svoju razinu znanja u podrujima u kojima
im je to potrebno. Pruanje jezine potpore temelji se na uzajamnom povjerenju ustanova poiljateljica i primateljica:
ustanova poiljateljica odgovorna je za pruanje najprikladnije jezine potpore sudionicima kako bi se osiguralo da do
poetka mobilnosti oni postignu preporuenu razinu znanja koja je dogovorena s ustanovom primateljicom.
Dok ne budu razvijeni internetski alati za sve jezike, korisnici projekata mobilnosti dobit e financijska sredstva za pruanje
jezine potpore na jezicima koji nisu dostupni putem internetske usluge koju nudi Komisija.
U okviru kljune mjere 2. poticat e se strateka partnerstva u podruju pouavanja i uenja jezika. Inovacije i dobra praksa
kojima se promiu jezine vjetine mogu ukljuivati, primjerice, naine pouavanja i ocjenjivanja, razvoj nastavnog
materijala, istraivanja, uenje jezika potpomognuto raunalom i poduzetnike pothvate u kojima se koriste strani jezici.
Nadalje, korisnicima stratekih partnerstava koji organiziraju dugorone aktivnosti osposobljavanja i pouavanja za osoblje,
osobe koje rade s mladima i osobe koje se obrazuju mogu se, ako je potrebno, osigurati financijska sredstva za jezinu
potporu.
U vezi s nagradom Europske jezine oznake (ELL) nacionalne se agencije potie da organiziraju redovita (godinja ili
dvogodinja) nacionalna natjecanja u dravama sudionicama u Programu, u kojima je sudjelovanje dobrovoljno. Nagrada
ELL-a trebala bi sluiti kao poticaj za iskoritavanje i irenje rezultata izvrsnosti u podruju viejezinosti i za poticanje
interesa za uenje jezika.
U okviru kljune mjere 3. i da bi se poduprli napori drava lanica za integraciju izbjeglica u europske sustave obrazovanja i
osposobljavanja, jezina potpora na internetu (OLS) Erasmus+ koja se prua sudionicima programa Erasmus+ proiruje se u
korist otprilike 100 000 izbjeglica u okviru poziva za 2016., 2017. i 2018. godinu te do kada dostupna proraunska sredstva
ne budu potroena, a ta e potpora njima biti besplatna.
Sudjelovanje nacionalnih agencija za program Erasmus+ i ustanova/organizacija korisnica u potpunosti je dobrovoljno. U

okviru tog poziva korisnici programa Erasmus+ koji ele sudjelovati dobivaju odreenu koliinu dodatnih licencija za OLS koje
se dodjeljuju iskljuivo izbjeglicama koje namjeravaju uiti jedan od jezika dostupnih u OLS-u. Ustanove/organizacije
korisnice bit e odgovorne za raspodjelu licencija izbjeglicama i za izvjetavanje o uporabi tih licencija.
JEDNAKOST I UKLJUIVANJE
Cilj je programa Erasmus+ promicati jednakost i ukljuivanje olakavanjem pristupa sudionicima koji dolaze iz nepovoljnijih
sredina i koji imaju manje mogunosti u usporedbi s vrnjacima u svim sluajevima kada takva situacija ograniava ili
sprjeava sudjelovanje u transnacionalnim aktivnostima iz razloga poput:
invaliditeta (tj. sudionici s posebnim potrebama): osobe s psihikim (intelektualnim, kognitivnim, povezanim s
uenjem), fizikim, osjetilnim ili drugim invaliditetom;
obrazovnih potekoa: mladi ljudi s potekoama u uenju; osobe koje rano naputaju kolovanje;
niskokvalificirane odrasle osobe; mladi ljudi s loim rezultatima u koli;
ekonomskih prepreka: osobe s niskim standardom ivota, niskim prihodima, ovisni o sustavu socijalne skrbi ili
beskunici; mladi ljudi koji su dugorono nezaposleni ili siromani; osobe koje su u dugovima ili imaju financijskih
problema;
kulturolokih razlika: useljenici ili izbjeglice ili osobe podrijetlom iz obitelji useljenika ili izbjeglica; pripadnici
nacionalnih ili etnikih manjina; osobe koje imaju potekoe s jezinom i kulturolokom prilagodbom;
zdravstvenih problema: osobe s kroninim oboljenjima, tekim bolestima ili psihijatrijskim oboljenjima;
socijalnih prepreka: osobe koje su rtve diskriminacije zbog spola, dobi, etnikog podrijetla, vjere, seksualne
orijentacije, invaliditeta itd.; osobe s ogranienim drutvenim vjetinama i asocijalnim ili rizinim ponaanjem;
osobe u opasnim situacijama; (bivi) zloinci; (bivi) ovisnici o drogama ili alkoholu; mladi i/ili samohrani roditelji;
siroad;
9
Vodi kroz
program
zemljopisnih prepreka: ljudi iz udaljenih ili ruralnih podruja; ljudi koji ive na malim otocima ili u perifernim
regijama; ljudi iz problematinih gradskih zona; ljudi iz udaljenih podruja (ogranieni javni prijevoz, loa
infrastruktura).
U podruju mladih, strategija za ukljuenost i raznovrsnost osmiljena je kao zajedniki okvir za podupiranje sudjelovanja i
4
ukljuivanja mladih ljudi u nepovoljnijem poloaju u program Erasmus+. Strategija je dostupna na web-mjestu Europske
komisije.
ZATITA I SIGURNOST SUDIONIKA

Zatita i sigurnost sudionika u projektima programa Erasmus+ vana su naela Programa. Sve osobe koje sudjeluju u
programu Erasmus+ trebale bi imati priliku potpuno iskoristiti mogunosti za osobni razvoj i struno usavravanje i uenje.
Za to bi trebalo osigurati sigurno okruenje u kojem se potuju i tite prava svih osoba.
U tu svrhu svaka organizacija koja sudjeluje u programu Erasmus+ mora uspostaviti uinkovite postupke i rjeenja za
promicanje i jamenje sigurnosti i zatite sudionika u svojim aktivnostima. U tom smislu svi studenti, vjebenici, naunici,
uenici, odrasli polaznici, mladi ljudi, osoblje i volonteri, koji sudjeluju u aktivnosti u okviru kljunih mjera 1. ili 2. programa
Erasmus+, moraju se osigurati od rizika u vezi s njihovim sudjelovanjem u tim aktivnostima. Osim Europske volonterske
slube koja predvia posebnu policu osiguranja (vidjeti Prilog I. ovom Vodiu) u programu Erasmus+ nije utvren jedinstveni
oblik osiguranja niti se u njemu preporuuju odreena osiguravajua drutva. Programom se preputa organizatorima
projekta da pronau najprikladniju policu osiguranja prema vrsti projekta koji se provodi i dostupnim oblicima osiguranja na
nacionalnoj razini. Nadalje, nije se nuno pretplatiti na osiguranje specifino za odreeni projekt ako su sudionici ve
pokriveni postojeim policama osiguranja organizatora projekta.
U svakom sluaju, moraju biti obuhvaena sljedea podruja:
ako je vano, putno osiguranje (ukljuujui oteenje ili gubitak prtljage);

odgovornost tree strane (ukljuujui, ako je mogue, osiguranje od profesionalne tete ili osiguranje od
odgovornosti);
nesrea ili teka bolest (ukljuujui stalnu ili privremenu nesposobnost);
smrt (ukljuujui povratak u dravu podrijetla u sluaju projekata koji se provode u inozemstvu).
Ako je primjenjivo, preporua se da sudionici u transnacionalnim aktivnostima imaju europsku karticu zdravstvenog
osiguranja. To je besplatna kartica kojom se omoguuje pristup nunoj, javnoj zdravstvenoj skrbi za vrijeme privremenog
boravka u bilo kojoj od 28 drava EU-a, Islandu, Lihtentajnu i Norvekoj uz uvjete i trokove (besplatno u nekim dravama)
jednake onima koje imaju osobe koje su osigurane u toj dravi. Dodatne informacije o kartici i o tome kako je moete dobiti
dostupne su na http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=559.
I konano, ako u projektima sudjeluju osobe mlae od 18 godina, organizacije sudionice moraju dobiti prethodnu suglasnost
za sudjelovanje od njihovih roditelja ili osoba koje djeluju u njihovo ime.
4
Strategija za ukljuenost i raznolikost u podruju mladih u okviru programa Erasmus+:
http://ec.europa.eu/youth/library/reports/inclusiondiversity-strategy_en.pdf
10
Dio A Kakva je struktura Programa
KAKVA JE STRUKTURA PROGRAMA ERASMUS+?

Kako bi mogao ostvariti svoje ciljeve, u okviru programa Erasmus+ provode se sljedee aktivnosti:
KLJUNA MJERA 1. MOBILNOST POJEDINACA

Ovom se kljunom mjerom podupiru:
mobilnost uenika i osoblja: prilike za studente, vjebenike, mlade ljude i volontere te profesore, nastavnike,
uitelje, voditelje osposobljavanja, osobe koje rade s mladima, osoblje obrazovnih ustanova i organizacija civilnog
drutva da doive iskustvo uenja i/ili rada u drugoj dravi;
zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus: integrirani meunarodni studijski programi visoke razine koje
provode konzorciji ustanova visokog obrazovanja koji dodjeljuju stipendije najboljim studentima diplomskih studija
u cijelom svijetu;
zajmovi za diplomske studije Erasmus+: studenti u visokom obrazovanju iz partnerskih drava mogu se u okviru
programa prijaviti za zajam za odlazak na diplomski studij u inozemstvo. Studenti bi se trebali obratiti nacionalnim
bankama ili agencijama za studentske zajmove koji sudjeluju u programu.
KLJUNA MJERA 2. SURADNJA ZA INOVACIJE I RAZMJENA DOBRE PRAKSE

transnacionalna strateka partnerstva iji je cilj razviti inicijative posveene jednom ili vie podruja obrazovanja,
osposobljavanja i mladih te promicati inovacije, razmjene iskustava i praktinog znanja izmeu razliitih vrsta
organizacija koje se bave obrazovanjem, osposobljavanjem i mladima ili drugim relevantnim podrujima.
Odreene se aktivnosti mobilnosti podupiru ako pridonose ciljevima projekta;
udruenja znanja izmeu ustanova visokog obrazovanja i poduzea koja nastoje poticati inovacije, poduzetnitvo,
kreativnost, zapoljivost, razmjenu znanja i/ili multidisciplinarno pouavanje i uenje;
udruenja sektorskih vjetina koja podupiru osmiljavanje i isporuku zajednikih kurikuluma, programa i
metodologija za pouavanje i osposobljavanje u sklopu strukovnog osposobljavanja, a za iju su se izradu koristili
dokazi o trendovima u pojedinom gospodarskom sektoru i vjetinama potrebnim za postizanje uspjeha u jednom
ili vie strukovnih podruja;
projekti za jaanje sposobnosti koji podupiru suradnju s partnerskim dravama u podrujima visokog obrazovanja i
mladih. Cilj je projekata jaanja sposobnosti podrati organizacije/ustanove i sustave u njihovom postupku
modernizacije i internacionalizacije. Odreene vrste projekata za jaanje sposobnosti podupiru aktivnosti u
podruju mobilnosti ako one pridonose ciljevima projekta;
platforme za informatiku podrku kao to su e-Twinning, Portal za kolsko obrazovanje, Europska platforma za
obrazovanje odraslih (EPALE) i Europski portal za mlade koje nude virtualne prostore za suradnju, baze podataka
o prilikama, strukovne zajednice i druge internetske usluge za nastavnike, voditelje osposobljavanja i osobe koje
rade u podruju kolskog obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i za mlade, volontere i osobe koje rade s mladima
diljem Europe i ire.
KLJUNA MJERA 3. POTPORA ZA REFORMU POLITIKE

znanje u podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih za donoenje politika koje se temelje na dokazima i
za praenje, posebice:
o analiza za pojedine zemlje i tematska analiza, ukljuujui kroz suradnju s akademskim mreama;
o suradniko uenje i suradnike revizije otvorenim metodama koordinacije u podruju obrazovanja,
osposobljavanja i mladih;
inicijative za inovacije politika kako bi se meu dionicima poticao inovativan razvoj politika i javnim tijelima
omoguilo da ispituju uinkovitost inovativnih politika terenskim pokusima koji se temelje na dobrim
metodologijama ocjenjivanja;
11
Vodi kroz
program
potpora europskim alatima za politike kako bi se olakala transparentnost i priznavanje vjetina i kvalifikacija te
prijenos bodova, poticalo osiguranje kvalitete, podravalo vrednovanje neformalnog i informalnog uenja,
upravljanje vjetinama i usmjeravanje. Ova aktivnost ukljuuje potporu mreama kojima se olakava razmjena
diljem Europe, uenje i radna mobilnost graana i razvoj fleksibilnih putova uenja izmeu razliitih podruja
obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
suradnja s meunarodnim organizacijama opepriznate strunosti i analitikih sposobnosti (kao to su OECD i

Vijee Europe) kako bi se ojaao utjecaj i dodana vrijednost politika u podrujima obrazovanja, osposobljavanja i
mladih;
dijalog s dionicima te promicanje politika i programa koji ukljuuju javna tijela, pruatelje i dionike u podrujima
obrazovanja, osposobljavanja i mladih u svrhu jaanja svijesti o europskim politikim planovima, posebice Europi
2020., Obrazovanju i osposobljavanju 2020., Europskoj strategiji za mlade, kao i o vanjskoj dimenziji europskih
politika za obrazovanje, osposobljavanje i mlade. Te su aktivnosti vane i za razvoj sposobnosti dionika za aktivno
podupiranje provedbe politika poticanjem koritenja rezultata Programa i ostvarivanjem opipljivog uinka.
AKTIVNOSTI PROGRAMA JEAN MONNET

Aktivnostima programa Jean Monnet podupirat e se:
akademski moduli, katedre, centri izvrsnosti kako bi se produbilo pouavanje o studijima europskih integracija
utjelovljeno u slubeni kurikulum ustanove visokog obrazovanja te da bi se provodila, pratila i nadzirala istraivanja
o temama iz podruja EU-a, ukljuujui i za druge obrazovne razine kao to su osposobljavanje uitelja i obvezno
obrazovanje. Cilj je tih aktivnosti takoer osigurati dubinsko pouavanje o pitanjima europskih integracija za
budue strunjake u podrujima za kojima postoji potranja na tritu rada te istovremeno poticati, savjetovati i
voditi mlade generacije uitelja i istraivaa u podrujima projekata europskih integracija;
rasprava o politici s akademskim svijetom koju podupiru: a) mree kako bi se poboljala suradnja razliitih
sveuilita diljem Europe i svijeta, poticala suradnja i stvorila platforma za razmjenu znanja na visokoj razini s
javnim dionicima i slubama Komisije o temama od izuzetne vanosti za EU; b) projekti za inovaciju i uzajamno
poticanje te irenje tema iz podruja EU-a kojima se nastoji promicati rasprava, razmiljanje o problemima
povezanim s EU-om i unaprijediti znanje o EU-u i njegovim postupcima;
potpora udrugama u svrhu organiziranja i provedbe zakonskih aktivnosti udruga koje se bave europskim studijima
i pitanjima EU-a te objavljivanje injenica o EU-u iroj javnosti ime se potie aktivno europsko graanstvo.
Aktivnosti Jean Monnet takoer pruaju operativna bespovratna sredstva imenovanim ustanovama koje ostvaruju cilj od
europskog interesa i organiziraju studije i konferencije ija je svrha pruiti nove spoznaje i konkretne prijedloge tvorcima
politika.
SPORT
Aktivnostima u podruju sporta podupirat e se:
suradnika partnerstva iji je cilj promicati integritet sporta (suzbijanje dopinga, borba protiv namjetanja
utakmica, zatita maloljetnika), podravati inovativne pristupe za provedbu naela EU-a o dobrom upravljanju u
sportu te strategija EU-a u podruju socijalne ukljuenosti i jednakih mogunosti, poticati sudjelovanje u sportu i
tjelesnim aktivnostima (podravati provedbu smjernica EU-a o tjelesnim aktivnostima, volontiranje, zapoljavanje
u sportu te obrazovanje i osposobljavanje u sportu) i podravati provedbu smjernica EU-a o dvostrukim karijerama
sportaa. U ta se partnerstva ubrajaju i mala suradnika partnerstva iji je cilj poticati socijalnu ukljuenost i
jednake mogunosti u sportu, promicati tradicionalne europske sportove i igre, podravati mobilnost volontera,
trenera, upravitelja i osoblja neprofitnih sportskih organizacija te zatititi sportae, posebice one najmlae, od
zdravstvenih i sigurnosnih rizika unaprjeenjem uvjeta treniranja i natjecanja;
neprofitna europska sportska dogaanja, dodjelom bespovratnih sredstava pojedinanim organizacijama

zaduenim za pripremu, organizaciju i praenje odreenog dogaanja. Ukljuene aktivnosti obuhvaat e
organizaciju aktivnosti osposobljavanja za sportae i volontere tijekom priprema za dogaanje, sveanosti
otvaranja i zatvaranja, popratne aktivnosti uz sportsko dogaanje (konferencije, seminare) te provedbu aktivnosti
koje slijede nakon toga, kao to su ocjenjivanje ili naknadne aktivnosti;
12
Dio A Kakva je struktura Programa
jaanje baze dokaza za donoenje politika pomou studija; prikupljanja podataka, anketa; mrea; konferencija i
seminara kojima se iri dobra praksa iz drava sudionica u Programu i sportskih organizacija te jaaju mree na
razini EU-a kako bi nacionalni lanovi tih mrea imali koristi od sinergija i razmjena s partnerima;
dijalog s relevantnim europskim dionicima, a to su prvenstveno godinji Forum EU-a za sport i potpora sportskim
dogaanjima predsjednitva koje organiziraju drave lanice EU-a koje predsjedaju EU-om. Prema potrebi mogu se
organizirati i drugi ad hoc sastanci i seminari vani za osiguranje optimalnog dijaloga s dionicima u sportu.
KOLIKI JE PRORAUN?
Ukupna indikativna financijska omotnica Programa iznosi 14,774 milijarde EUR u okviru proraunske stavke 1. i 1,68 milijardi
EUR u okviru proraunske stavke 4. prorauna EU-a za sedam godina (2014. 2020.). Godinji proraun donosi proraunsko
tijelo. Razliiti koraci za donoenje prorauna EU-a mogu se pratiti na:
http://ec.europa.eu/budget/explained/management/deciding/deciding_detail/decide_detail_en.cfm
Informacije o dostupnim proraunskim sredstvima po pojedinoj aktivnosti, planiranom broju projekata kojima trebaju biti
dodijeljena bespovratna sredstva te okvirnim prosjenim iznosima bespovratnih sredstava potraite u Godinjem programu
5
rada za Erasmus+ za 2017. godinu (http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/index_en.htm).
5
Podrka za aktivnosti u podruju visokog obrazovanja koje su usmjerene na mobilnost i suradnju s partnerskim dravama osigurana je i sredstvima iz
proraunske stavke 4. koja su dodijeljena u okviru Godinjeg programa rada za 2016. godinu
(http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/index_en.htm)
13
Vodi kroz
program
TKO PROVODI PROGRAM ERASMUS+?

EUROPSKA KOMISIJA
Za provedbu programa Erasmus+ u konanici je odgovorna Europska komisija. Ona kontinuirano upravlja proraunom i
odreuje prioritete, ciljeve i kriterije Programa. Nadalje, usmjerava i prati opu provedbu, daljnje postupanje i procjenu
Programa na europskoj razini. Europska komisija takoer snosi opu odgovornost za nadzor i koordinaciju struktura
zaduenih za provedbu Programa na nacionalnoj razini.
Izvrna agencija Europske komisije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (u daljnjem tekstu: Izvrna agencija)
odgovorna je za provedbu centraliziranih aktivnosti programa Erasmus+ na europskoj razini. Izvrna agencija zaduena je za
potpuno upravljanje ivotnim ciklusom tih projekata, od promicanja programa, analize zahtjeva za bespovratna sredstva,
praenja projekata na licu mjesta do irenja rezultata projekta i Programa. Takoer je odgovorna za objavu posebnih poziva
na podnoenje prijedloga za odreene aktivnosti Programa koje nisu obuhvaene ovim Vodiem.
Preko Izvrne agencije Europska je komisija takoer odgovorna za:
provedbu studija u podrujima koja obuhvaa Program;

provedbu istraivanja i aktivnosti koje se temelje na dokazima preko mree Eurydice;
jaanje vidljivosti i sustavnog uinka Programa irenjem informacija i iskoritavanjem rezultata Programa;
osiguravanje ugovornog upravljanja i financiranja tijela i mrea koje podupire program Erasmus+;
upravljanje pozivima na podnoenje ponuda za usluge u okviru Programa.
NACIONALNE AGENCIJE
Provedba programa Erasmus+ uglavnom se vri neizravnim upravljanjem, to znai da Europska komisija povjerava zadatke
provedbe prorauna nacionalnim agencijama. Razlog tome je namjera da se program Erasmus+ to vie priblii korisnicima i
da se prilagodi razliitosti nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja i sustava za mlade. U tu svrhu, svaka drava
sudionica u Programu imenuje jednu ili vie nacionalnih agencija (kontaktne podatke potraite u Prilogu IV. ovom Vodiu). Te
nacionalne agencije promiu i provode Program na nacionalnoj razini i djeluju kao poveznica izmeu Europske komisije i
organizacija sudionica na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. One imaju sljedee zadae:
pruati odgovarajue informacije o programu Erasmus+;

upravljati pravinim i transparentnim postupkom odabira prijava za projekte koji e se financirati u svojoj dravi;
pratiti i procjenjivati provedbu Programa u njihovoj dravi;
pruati podrku podnositeljima prijava za projekte i organizacijama sudionicama tijekom itavog trajanja projekta;
uinkovito suraivati s mreom svih nacionalnih agencija i Europskom komisijom;
osigurati vidljivost Programa;
promicati irenje i iskoritavanje rezultata Programa na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Osim toga, nacionalne agencije igraju vanu ulogu posrednikih struktura za kvalitativni razvoj programa Erasmus+ tako to:
provode aktivnosti osim zadataka upravljanja trajanjem projekta koje podravaju kvalitativnu provedbu
Programa i/ili pokreu promjene politika u podrujima koja obuhvaa Program;
pruaju podrku novopridolima i ciljnim skupinama koje se nalaze u nepovoljnijem poloaju kako bi uklonile
prepreke za njihovo potpuno sudjelovanje u Programu;
uspostavljaju suradnju s vanjskim tijelima kako bi poveale uinak Programa u svojoj dravi.
Cilj podrke koju pruaju nacionalne agencije jest usmjeravati korisnike Programa kroz sve faze, od prvog doticaja s
Programom tijekom postupka podnoenja prijave do realizacije projekta i zavrne ocjene. Naelo nije u sukobu s pravinosti i
transparentnosti postupaka odabira. Ono se temelji na ideji da je, kako bi se zajamile jednake mogunosti za sve, nuno
pruiti vie potpore nekim ciljnim skupinama Programa putem sustava savjetovanja, praenja i treniranja koji su prilagoeni
njihovim potrebama.
14
Dio A Tko provodi Program?
KOJA SU DRUGA TIJELA UKLJUENA U PROVEDBU PROGRAMA?

Osim prethodno navedenih tijela, strukture navedene u nastavku pruaju komplementarna struna znanja provedbi
programa Erasmus+:
MREA EURYDICE
Mrea Eurydice prvenstveno je usredotoena na nain na koji je obrazovanje strukturirano i organizirano na svim razinama u
Europi i njezin je cilj doprinijeti boljem uzajamnom razumijevanju sustava u Europi. Ona osobama odgovornim za obrazovne
sustave i politike u Europi prua usporedne analize na europskoj razini i nacionalne specifine podatke u podrujima
obrazovanja i sporta, koje e im pomoi prilikom odluivanja.
Mrea Eurydice proizvodi opsene izvore informacija, ukljuujui detaljne opise i preglede nacionalnih obrazovnih sustava
(nacionalni obrazovni sustavi i politike), komparativna tematska izvjea posveena pojedinim temama koje su u interesu
Zajednice (tematska izvjea), indikatore i statistike (serije kljunih podataka) te serije injenica i brojanih podataka
povezanih s obrazovanjem, kao to su nacionalne obrazovne strukture, nastavni kalendari, usporedbe nastavnikih plaa i
propisanog broja nastavnih sati po dravama i stupnjevima obrazovanja (injenice i brojani podaci).
Sastoji se od sredinje koordinacijske jedinice koja se nalazi u sklopu Izvrne agencije i nacionalnih jedinica koje se nalaze u
svim dravama sudionicama u programu Erasmus+ te u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.
Vie informacija dostupno je na web-mjestu Izvrne agencije.
MREA NACIONALNIH DOPISNIKA WIKIJA ZA MLADE

U skladu sa Strategijom EU-a za mlade i s ciljem unaprjeenja znanja o problemima mladih u Europi prua se financijska
potpora nacionalnim strukturama koje doprinose stvaranju i odravanju Wikija za mlade, interaktivnog alata koji na
dosljedan, auriran i iskoristiv nain nudi informacije o situaciji u kojoj se nalaze mladi u Europi i o nacionalnim politikama za
mlade.
Financijska se potpora prua tijelima koja se nalaze u dravi sudionici u Programu, a koja odrede nacionalna tijela te drave,
za aktivnosti koje ona provode za proizvodnju informacija o pojedinoj dravi, usporedivih dravnih opisa i pokazatelja koji
pridonose boljem uzajamnom razumijevanju sustava i politika za mlade u Europi.
SLUBE ZA POTPORU E-TWINNING

E-Twinning je zajednica nastavnika koji rade na razinama od predkolske do srednjokolske, udomljena na sigurnoj platformi
kojoj smiju pristupiti samo nastavnici koje su provjerila i odobrila nacionalna tijela. Sudionici se mogu pridruiti mnogim
aktivnostima: provedbi projekata s drugim kolama ili razredima; raspravama s kolegama i razvoju strunog umreavanja;
sudjelovanju u razliitim prilikama za struno usavravanje (internetom i uivo) itd. E-Twinning se financira u okviru kljune
mjere 2. programa Erasmus+. Od svog zaetka 2005. godine u zajednicu se registriralo vie od 380 000 nastavnika iz vie od
160 000 kola te je provedeno gotovo 50 000 projekata u dravama sudionicama u Programu.
Nastavnici i kole koji sudjeluju u e-Twinningu primaju podrku od svojih nacionalnih slubi za potporu. To su organizacije
koje su imenovala nadlena nacionalna tijela. One pomau kolama za vrijeme postupka registracije, traenja partnera i
provedbe aktivnosti projekta, u promidbi aktivnosti, dodjeli nagrada i oznaka kvalitete te organiziraju aktivnosti strunog
usavravanja za uitelje.
Rad nacionalnih slubi za potporu koordinira Sredinja sluba za potporu koja je takoer odgovorna za razvoj internetske
platforme e-Twinning i za organiziranje aktivnosti strunog usavravanja nastavnika na europskoj razini.
Popis svih slubi i dodatne informacije dostupne su na:

http://www.etwinning.net/en/pub/get_support/contact.htm
PORTAL ZA KOLSKO OBRAZOVANJE SCHOOL EDUCATION GATEWAY (SEG)
Portal za kolsko obrazovanje je europska internetska platforma za kolsko obrazovanje, trenutano dostupna na 23 jezika
EU-a, a njezina je namjena pruiti sve to je nastavnicima potrebno po pitanju informacija, uenja i strunog usavravanja,
potpore kolega i umreavanja, prilika za suradnike projekte i mobilnost, uvide u politike itd. Osim nastavnike zajednice,
ciljana korisnika skupina SEG-a ukljuuje sve stranke koje sudjeluju u aktivnostima u sklopu programa Erasmus+ kao to su:
kole i druge obrazovni dionici i organizacije; donositelji politika i nacionalna tijela; nevladine organizacije; poduzea itd. S
15
Vodi kroz
program
obzirom na to da je to javno web-mjesto, internetom mu mogu pristupiti svi (tj. i osobe iz drava izvan EU-a). Oekuje se da
e taj iroki domet poboljati veze izmeu politike i prakse u europskom kolskom obrazovanju te pomoi promicati politiku
koja se temelji na stvarnim okolnostima u kolstvu i stvarnim potrebama trita rada.
SEG nudi raznovrstan sadraj kao to su: dobre prakse iz europskih projekata; mjesene objave na blogu i videointervjui s
europskim strunjacima za kolsko obrazovanje; internetski teajevi za nastavnike koji e im pomoi u suoavanju s
aktualnim izazovima u uionici; resursi kao to su nastavni materijali, tutorijali i Europski alat za kole; informacije o
politikama koje se tiu kolskog obrazovanja; aktualne novosti i dogaanja itd. Nudi posebne alate kojima se nastavnicima i
kolskom osoblju prua potpora u pronalasku prilika za osposobljavanje i mobilnost radi strunog usavravanja (terenski
teajevi, promatranje na radnom mjestu, zadae pouavanja itd.) koje se mogu financirati u okviru kljune mjere 1.
programa Erasmus+:
alat Erasmus+ Katalog teajeva (prilike za izravnu obuku);

alat Erasmus+ Mogunosti mobilnosti (za mobilnost nastavnika u okviru kljune mjere 1.).
http://schooleducationgateway.eu
EPALE
Elektronika platforma za obrazovanje odraslih u Europi poznata pod nazivom EPALE inicijativa je Europske komisije koja
se financira programom Erasmus+. Dostupna je nastavnicima, voditeljima osposobljavanja i volonterima, kao i tvorcima
politika, istraivaima, medijima i lanovima akademske zajednice koji se bave obrazovanjem odraslih.
Na web-mjestu dostupne su interaktivne mree kojima se korisnicima omoguuje povezivanje s ostalim korisnicima iz itave
Europe, sudjelovanje u raspravama i razmjena dobre prakse. Meu mnogim alatima i sadrajem, EPALE nudi instrumente od
posebnog interesa za (potencijalne) korisnike programa Erasmus+. Neki od primjera su:
kalendar teajeva i dogaanja koji se moe upotrebljavati

o za pronalazak prilika za mobilnost za korisnike projekata u okviru kljune mjere 1.;
o za promicanje teajeva i dogaanja koji se organiziraju u sklopu projekata u okviru kljune mjere 2.;
alat za pretraivanje partnera, koristan za pronalazak partnera za pripremanje projekta koji financira EU odnosno
za pronalazak ili ponudu prilike za promatranje na radnom mjestu;
strukovne zajednice nude dodatan prostor za povezivanje s osobama i organizacijama koje imaju sline interese;
prostori za suradnju u kojima partneri u projektu mogu u sigurnoj okolini raditi na razvoju svog projekta;
resursni centar u kojem se korisnici projekta mogu koristiti lancima, izvjeima, prirunicima i svim ostalim
materijalima koji su proizvedeni u sklopu njihova projekta ili organizacije, ime se nudi dodatna prilika za irenje
materijala;
blog na kojem sudionici u projektima mogu razmjenjivati svoja iskustva ili uitati videozapise u kojima svoje
rezultate predstavljaju na neformalan i dinamian nain.
Projekte koji se financiraju iz sredstava EU-a potie se da informacije o svojim aktivnostima i rezultatima dijele s drugima na
platformi objavama na blogu, novostima, dogaanjima i drugim vrstama aktivnosti.
EPALE provode Sredinja sluba za potporu i mrea nacionalnih slubi za potporu drava sudionica u programu Erasmus+
koje su zaduene za pronalaenje zanimljivih informacija i poticanje dionika na koritenje platforme i davanje doprinosa
platformi. EPALE je dostupan na: http://ec.europa.eu/epale.
NACIONALNI UREDI ZA ERASMUS+

U predmetnim partnerskim dravama (zapadni Balkan, drave istonog i junog Mediterana, Rusija i sredinja Azija)
nacionalni uredi za Erasmus+ pomau Komisiji, Izvrnoj agenciji i lokalnim tijelima u provedbi programa Erasmus+. Oni
predstavljaju sredinju toku u tim dravama za njihove dionike ukljuene u program Erasmus+ u podruju visokog
obrazovanja. Oni pridonose poboljanju svijesti, vidljivosti, vanosti, uinkovitosti i uinka meunarodne dimenzije programa
Erasmus+.
Nacionalni uredi za Erasmus+ odgovorni su za:
pruanje informacija o aktivnostima programa Erasmus+ u podruju visokog obrazovanja u kojima mogu
sudjelovati predmetne drave;
16
savjetovanje i pruanje pomoi potencijalnim podnositeljima prijava;

praenje projekata u sklopu programa Erasmus+;
koordinaciju lokalnog tima strunjaka za reformu visokog obrazovanja;
praenje naknadnih aktivnosti programa Tempus IV. (2007. 2013.);
doprinos studijama i dogaanjima;
pruanje potpore dijalogu o politici;
odravanje kontakata s lokalnim tijelima i delegacijama EU-a;
praenje razvoja politike u podruju visokog obrazovanja u svojoj dravi.
TAJNITVO AKP-A
U predmetnim partnerskim dravama (drave AKP-a) provedba odreenih aktivnosti vrit e se u bliskoj suradnji s Odborom
veleposlanika skupine afrikih, karipskih i pacifikih drava koji zastupa Tajnitvo AKP-a koje sudjeluje u izradi programa i
provedbi tih aktivnosti.
MREA STRUNJAKA ZA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA

U predmetnim partnerskim dravama (zapadni Balkan, drave istonog i junog Mediterana, Rusija i sredinja Azija)
nacionalni timovi strunjaka za reformu visokog obrazovanja lokalnim tijelima i dionicima omoguuju pristup skupu strunih
znanja kako bi promicali reformu i poboljali napredak u visokom obrazovanju. Oni sudjeluju u razvoju politika u visokom
obrazovanju u svojim dravama. Aktivnosti Mree strunjaka za reformu visokog obrazovanja temelje se na kontaktima
meu strunjacima. Svaki nacionalni tim sastoji se od pet do petnaest lanova. lanovi Mree strunjaka za reformu visokog
obrazovanja strunjaci su u podruju visokog obrazovanja (rektori, zamjenici rektora, dekani, akademici, slubenici nadleni
za meunarodne odnose, studenti itd.).
Misija Mree strunjaka za reformu visokog obrazovanja ukljuuje pruanje podrke:
razvoju politika u predmetnim dravama podupiranjem modernizacije, reformskih postupaka i strategija u visokom
obrazovanju, u bliskom kontaktu s predmetnim lokalnim tijelima;
dijalogu s EU-om u podruju politike visokog obrazovanja;
aktivnostima osposobljavanja i savjetovanja koje su namijenjene lokalnim dionicima, a posebice ustanovama
visokog obrazovanja i njihovom osoblju;
projektima Erasmus+ (posebice onima koji se provode u okviru mjere jaanja sposobnosti) irenjem njihovih
rezultata i ishoda, a posebice dobrih praksi i inovativnih inicijativa te iskoritavanjem istih u svrhe osposobljavanja.
MREA EUROGUIDANCE
Euroguidance je europska mrea nacionalnih resursnih i informacijskih centara. Svi centri Euroguidancea imaju dva
zajednika cilja:
promicati europsku dimenziju u usmjeravanju u podruju obrazovanja i strukovnog osposobljavanja;

pruanje kvalitetnih informacija o cjeloivotnom usmjeravanju i mobilnosti za potrebe uenja.
Glavna ciljna skupina Euroguidancea su osobe koje se bave usmjeravanjem i donositelji politika iz obrazovnog sektora i
sektora zapoljavanja u svim europskim dravama.
Vie informacija dostupno je na: http://euroguidance.eu/
NACIONALNI CENTRI EUROPASS

Cilj Europassa jest pomoi pojedincima da predstave i dokumentiraju svoje vjetine i kvalifikacije na jasan i transparentan
nain diljem Europe. Ovom inicijativom olakava se komunikacija izmeu traitelja zaposlenja i poslodavaca, te mobilnost za
potrebe rada ili uenja.
U svakoj dravi (Europska unija i Europski gospodarski prostor plus biva jugoslavenska republika Makedonija i Turska)
nacionalni centar Europass koordinira sve aktivnosti povezane s dokumentima Europass. To je prva toka kontakta za svaku
osobu ili organizaciju koja je zainteresirana za upotrebu Europassa ili koja eli dodatne informacije o njemu.
Vie informacija dostupno je na: http://europass.cedefop.europa.eu/en/about/national-europass-centres
17
Vodi kroz
program
NACIONALNE KOORDINACIJSKE TOKE (NKP) ZA EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR (EKO)

Nacionalne koordinacijske toke za EKO pruaju potporu nacionalnim tijelima za uspostavu nacionalnih kvalifikacijskih
okvira. Aktivnosti nacionalnih koordinacijskih toaka za EKO odnose se na:
upuivanje nacionalnih kvalifikacijskih sustava na europske referentne razine;

upuivanje potvrda o kvalifikacijama, diploma i dokumenata Europass koje su izdala nadlena tijela na
odgovarajuu razinu EKO-a.
Vie informacija dostupno je na: http://ec.europa.eu/ploteus/
MREA NACIONALNIH REFERENTNIH TOAKA ZA EQAVET

Nacionalna tijela uspostavljaju nacionalne referentne toke za EQAVET koje spajaju postojea mjerodavna tijela, ukljuujui
predmetne socijalne partnere i dionike na nacionalnoj i europskoj razini, kako bi doprinijela provedbi Europskog okvira za
osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Nacionalne referentne toke za EQAVET nastoje: 1.)
pruati aktivnu potporu provedbi programa rada za EQAVET, 2.) pokretati konkretne inicijative za promicanje daljnjeg razvoja
okvira EQAVET u nacionalnom kontekstu, 3.) podupirati samoprocjenu kao komplementarno i uinkovito sredstvo osiguranja
kvalitete koje omoguuje mjerenje uspjenosti i utvrivanje podruja u kojima su potrebna poboljanja i 4.) osigurati
uinkovito irenje informacija dionicima.
Vie informacija dostupno je na: http://www.eqavet.eu/
NACIONALNI INFORMACIJSKI CENTRI ZA AKADEMSKO PRIZNAVANJE (NARIC)

Mrea NARIC prua informacije o priznavanju diploma i razdoblja studiranja u drugim europskim dravama te savjete o
stranim akademskim diplomama u dravi u kojoj postoji NARIC. Mrea NARIC prua pouzdane savjete svima koji putuju u
inozemstvo radi posla ili daljnjeg obrazovanja, ali i ustanovama, studentima, savjetnicima, roditeljima, uiteljima i moguim
poslodavcima.
Europska komisija podupire rad mree NARIC razmjenom informacija i iskustava meu zemljama, utvrivanjem dobrih
praksi, komparativnom analizom sustava i politika u ovom podruju te raspravom i analizom tema iz podruja interesa
zajednike obrazovne politike.
Vie informacija dostupno je na: http://www.enic-naric.net/
MREA NACIONALNIH TIMOVA STRUNJAKA ZA ECVET

Nacionalni timovi strunjaka za ECVET pruaju skup strunih znanja kojima se podupire provedba Europskog sustava bodova
u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET). Oni promiu donoenje, primjenu i koritenje ECVET-a u dravama
sudionicama u programu i daju savjete nadlenim tijelima i ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.
Vie informacija dostupno je na: http://www.ecvet-secretariat.eu i

http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/ecvet_en.htm
RESURSNI CENTRI ZA MLADE SALTO

Cilj resursnih centara za mlade SALTO jest pomoi u unaprjeenju kvalitete projekata Erasmus+ u podruju mladih. Na
temelju tematskog (sudjelovanje, ukljuivanje, osposobljavanje i suradnja, informiranje, kulturoloka razliitost) ili
zemljopisnog (zemlje Istonog partnerstva i Rusija, juni Mediteran, zapadni Balkan) usmjerenja, oni pruaju resurse,
informacije i osposobljavanje u odreenim podrujima za nacionalne agencije i druge dionike ukljuene u rad s mladima i
potiu priznavanje neformalnog i informalnog uenja.
Njihov rad ukljuuje:
organiziranje teajeva osposobljavanja, studijskih posjeta, foruma i aktivnosti za izgradnju partnerstva;

razvijanje i dokumentiranje osposobljavanja te metoda i alata za rad s mladima;
pruanje pregleda europskih aktivnosti za osposobljavanje koje su dostupne osobama koje rade s mladima
pomou europskog kalendara osposobljavanja;
izdavanje praktinih publikacija;
18
pruanje auriranih informacija o radu s mladima u Europi i razliitim prioritetima;

pruanje baze podataka voditelja osposobljavanja i ljudskih resursa u podruju rada s mladima i osposobljavanja;
koordiniranje provedbe Youthpassa;
provedbu akreditacije organizacija Europske volonterske slube u partnerskim dravama u susjedstvu EU-a.
Vie informacija dostupno je na: www.salto-youth.net.
Otlas alat za pronalaenje partnera
Jedan od alata koje su razvili i koje udomljuju resursni centri za mlade SALTO jest Otlas, sredinji internetski alat za
pronalaenje partnera za organizacije koje djeluju u podruju mladih. Organizacije mogu registrirati svoje kontaktne podatke
i podruja interesa u Otlasu te izraditi partnerske zahtjeve za projektne ideje.
Vie informacija dostupno je na: www.salto-youth.net/otlas ili www.otlas.eu.
MREA EURODESK
Mrea Eurodesk nudi informacijske usluge mladima i osobama koje rade s mladima o europskim prilikama u podrujima
obrazovanja, osposobljavanja i mladih te o sudjelovanju mladih u europskim aktivnostima.
Mrea Eurodesk prisutna je u svim dravama sudionicama u programu, njome na europskoj razini koordinira Eurodeskov
ured u Bruxellesu, a ona prua usluge odgovaranja na upite, informacije o financiranju, dogaanja i publikacije. Ona takoer
pridonosi animaciji Europskog portala za mlade.
Europski portal za mlade nudi europske i nacionalne informacije i prilike koje mogu zanimati mlade ljude koji ive, ue i rade
u Europi. Tamo se mogu pronai informacije o osam glavnih tema, on obuhvaa 33 drave i dostupan je na 27 jezika.
Europskom portalu za mlade moete pristupiti na sljedeoj adresi: http://europa.eu/youth/splash_en. Za vie informacija o
Eurodesku posjetite: http://www.eurodesk.org/edesk/.
19
Vodi kroz
program
TKO MOE SUDJELOVATI U PROGRAMU ERASMUS+?

Pojedinci studenti, vjebenici, naunici, uenici, odrasli polaznici, mladi ljudi, volonteri, profesori, uitelji, voditelji
osposobljavanja, osobe koje rade s mladima, strunjaci u organizacijama koje djeluju podruju obrazovanja, osposobljavanja
i mladih glavna su ciljna populacija Programa. Meutim, Programom se dolazi do tih pojedinaca putem organizacija,
ustanova, tijela ili skupina koje organiziraju takve aktivnosti. Uvjeti pristupa Programu odnose se na dva dionika: sudionike
(pojedince koji sudjeluju u Programu) i organizacije sudionice (ukljuujui skupine od najmanje etvero mladih ljudi
aktivne u radu s mladima, ali ne nuno u kontekstu organizacija za mlade, koje se esto nazivaju i neformalnim skupinama
mladih ljudi). Uvjeti sudjelovanja sudionika i organizacija sudionica ovise o dravi u kojoj se nalaze.
SUDIONICI
Sudionici u projektima Erasmus+ u naelu moraju imati poslovni nastan u dravi sudionici u Programu. Neke aktivnosti,
posebno u podrujima visokog obrazovanja i mladih, otvorene su i za sudionike iz partnerskih drava.
Posebni uvjeti sudjelovanja u projektu Erasmus+ ovise o vrsti predmetne aktivnosti.
Opi uvjeti:
za projekte koji su relevantni za podruje visokog obrazovanja glavne su ciljne populacije: studenti (kratak ciklus,
prvi, drugi ili trei ciklus), nastavnici i profesori u sustavu visokog obrazovanja, zaposlenici ustanova visokog
obrazovanja, voditelji osposobljavanja i strunjaci u poduzeima;
za projekte koji su relevantni za podruje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja glavne su ciljne populacije:
naunici i studenti u strukovnom obrazovanju, strunjaci i voditelji osposobljavanja u strukovnom
osposobljavanju, zaposlenici organizacija za poetno strukovno obrazovanje, voditelji osposobljavanja i strunjaci
u poduzeima;
za projekte koji su relevantni za podruje kolskog obrazovanja glavne su ciljne populacije: ravnatelji kola,
nastavnici i kolsko osoblje, uenici u predkolskom, osnovnokolskom i srednjokolskom obrazovanju;
za projekte koji su relevantni za podruje obrazovanja odraslih glavne su ciljne populacije: lanovi ustanova za
nestrukovno obrazovanje odraslih, voditelji osposobljavanja, osoblje i polaznici nestrukovnog obrazovanja
odraslih;
6
za projekte koji su relevantni za podruje mladih glavne su ciljne populacije: mladi u dobi od 13 do 30 godina,
osobe koje rade s mladima, osoblje i lanovi organizacija koje djeluju u podruju mladih;
za projekte koji su relevantni za podruje sporta glavne su ciljne populacije: strunjaci i volonteri u podruju
sporta, sportai i treneri.
Vie detalja o uvjetima za sudjelovanje u svakoj pojedinoj aktivnosti potraite u dijelu B i Prilogu I. ovom Vodiu.
ORGANIZACIJE SUDIONICE
Projekte Erasmus+ predaju i njima upravljaju organizacije sudionice koje zastupaju sudionike. Ako je projekt odabran,
organizacija podnositeljica postaje korisnik bespovratnih sredstava programa Erasmus+. Korisnici potpisuju ugovor o dodjeli
bespovratnih sredstava ili ih se obavjetava o odluci o bespovratnim sredstvima na temelju koje imaju pravo na dobivanje
financijske potpore za provedbu projekta (ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava ne potpisuju se sa sudionicima
pojedincima). U nekim aktivnostima Programa mogu sudjelovati neformalne skupine mladih ljudi.
Organizacije sudionice u projektima Erasmus+ u naelu moraju imati poslovni nastan u dravi sudionici u Programu. U nekim
aktivnostima mogu sudjelovati organizacije iz partnerskih drava, posebno u podruju visokog obrazovanja i mladih.
Posebni uvjeti sudjelovanja u projektu Erasmus+ ovise o vrsti aktivnosti koja se podupire u okviru Programa. Openito
govorei, u Programu moe sudjelovati bilo koja organizacija koja djeluje u podruju obrazovanja, osposobljavanja, mladih ili
sporta. U nekim aktivnostima mogu sudjelovati i drugi dionici trita rada.
Vie detalja potraite u dijelu B i Prilogu I. ovom Vodiu.
6
Razliite dobne granice ovisno o razliitim vrstama aktivnosti. Za vie informacija, pogledajte dio B i Prilog I. ovom Vodiu. Takoer uzmite
u obzir sljedee:
donja dobna granica sudionici moraju imati minimalan traeni broj godina u trenutku poetka provedbe aktivnosti.
gornja dobna granica sudionici ne smiju biti stariji od navedene gornje dobne granice u trenutku roka za podnoenje prijedloga.
20
Dio A Tko moe sudjelovati u Programu?
PRIHVATLJIVE DRAVE
U programu Erasmus+ mogu sudjelovati sljedee drave:
DRAVE SUDIONICE U PROGRAMU

Sljedee drave mogu u potpunosti sudjelovati u svim aktivnostima programa Erasmus+:
7
Drave lanice Europske unije (EU)
Belgija Grka Litva Portugal
Bugarska panjolska Luksemburg Rumunjska
eka Francuska Maarska Slovenija
Danska Hrvatska Malta Slovaka
Njemaka Italija Nizozemska Finska
Estonija Cipar Austrija vedska
Irska Latvija Poljska Ujedinjena Kraljevina
Tree drave sudionice u Programu

biva jugoslavenska Island Norveka
republika Makedonija Lihtentajn Turska
PARTNERSKE DRAVE
Sljedee drave mogu sudjelovati u nekim aktivnostima Programa, u skladu s posebnim kriterijima ili uvjetima (vie
informacija potraite u dijelu B ovog Vodia). Financijska sredstva dodijelit e se organizacijama u dravama ije je dravno
podruje priznato meunarodnim pravom. Podnositelji zahtjeva i sudionici moraju potovati sva ogranienja koja je
Europsko Vijee uvelo u odnosu na vanjsku pomo EU-a. Prijedlozi projekata moraju biti u skladu s opim vrijednostima EU-a
potivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i potivanja ljudskih prava,
ukljuujui prava pripadnika manjina, kao to je propisano u lanku 2. Ugovora o Europskoj uniji.
7
U skladu s lankom 33. stavkom 3. Odluke Vijea 2013/755/EU* o pridruivanju prekomorskih zemalja i podruja Europskoj uniji, donesene
25. studenoga 2013. (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02013D0755-
20140101&qid=1475749593578&from=EN), Unija osigurava da su pojedinci i organizacije iz prekomorskih zemalja i podruja (PZP-ovi)
prihvatljivi za Erasmus+, pri emu podlijeu pravilima Programa i rjeenjima koja se primjenjuju na dravu lanicu s kojom su predmetni PZP-
ovi povezani. To znai da pojedinci i organizacije iz prekomorskih zemalja i teritorija sudjeluju u Programu u statusu drave sudionice u
Programu, pri emu je drava sudionica u Programu drava lanica s kojom su povezani. Popis prekomorskih zemalja i teritorija moe se
pronai na: https://ec.europa.eu/europeaid/regions/overseas-countries-and-territoriesocts/eu-oct-dialogue_en
21
Vodi kroz
program
PARTNERSKE DRAVE U SUSJEDSTVU EU-A8
Zemlje Istonog partnerstva Zemlje junog Mediterana Ruska Federacija (regija 4.)
Zapadni Balkan (regija 1.)
(regija 2.) (regija 3.)
Albanija Armenija Alir Dravno podruje Rusije priznato

Bosna i Hercegovina Azerbajdan Egipat meunarodnim pravom
9
Kosovo Bjelarus Izrael
Crna Gora Gruzija Jordan
Srbija Moldova Libanon
Dravno podruje Ukrajine Libija
priznato meunarodnim Maroko
10
pravom Palestina
Sirija
Tunis
OSTALE PARTNERSKE DRAVE

U nekim aktivnostima Programa mogu sudjelovati sve partnerske drave u svijetu navedene u nastavku. Za ostale aktivnosti
zemljopisno podruje primjene je ue.
Partnerske drave navedene u nastavku podijeljene su u skupine prema financijskim instrumentima za vanjsko djelovanje
EU-a.
Regija 5. Andora, Monako, San Marino, Drava Vatikanskoga Grada, vicarska
11
Regija 6. Afganistan, Banglade, Butan, Kamboda, Kina, DNR Koreja, Indija, Indonezija, Laos, Malezija, Maldivi,
Azija Mongolija, Mjanmar, Nepal, Pakistan, Filipini, ri Lanka, Tajland i Vijetnam
12
Regija 7. Kazahstan, Kirgistan, Tadikistan, Turkmenistan, Uzbekistan
Sredinja Azija
13
Regija 8. Argentina, Bolivija, Brazil, ile, Kolumbija, Kostarika, Kuba, Ekvador, El Salvador, Gvatemala,
Latinska Amerika Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Urugvaj, Venezuela
14
Regija 9. Iran, Irak, Jemen
15
Regija 10. Juna Afrika
Regija 11. Angola, Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Benin, Bocvana, Burkina Faso, Burundi,
AKP Kamerun, Kabo Verde, Srednjoafrika Republika, ad, Komori, Kongo, Demokratska Republika Kongo,
Cookovi otoci, Cte dIvoire, Dibuti, Dominika, Dominikanska Republika, Ekvatorska Gvineja, Eritreja,
Etiopija, Fidi, Gabon, Gambija, Gana, Grenada, Gvineja, Gvineja Bisau, Gvajana, Haiti, Jamajka,
Kenija, Kiribati, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Maralovi Otoci, Mauritanija, Mauricijus,
Savezne Drave Mikronezije, Mozambik, Namibija, Nauru, Niger, Nigerija, Niue, Palau, Papua Nova
Gvineja, Ruanda, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Samoa, Sveti Toma i
Prinsipe, Senegal, Sejeli, Sijera Leone, Salomonovi Otoci, Somalija, Juni Sudan, Sudan, Surinam,
Svazi, Demokratska Republika Istoni Timor, Tanzanija, Togo, Tonga, Trinidad i Tobago, Tuvalu,
Uganda, Vanuatu, Zambija, Zimbabve.
16
Regija 12. Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Industrijalizirane:
8
Kriteriji prihvatljivosti navedeni u obavijesti Komisije br. 2013/c-205/05 (SL C-205 od 19.7.2013., str. 9.11.) primjenjuju se na sve mjere
koje se provode putem ovog Vodia kroz program, ukljuujui i one u odnosu na tree strane koje dobivaju financijsku potporu kada
odgovarajua mjera ukljuuje financijsku potporu treim stranama u smislu koritenja bespovratnih sredstava u skladu s lankom 137.
Financijske uredbe EU-a.
9
Ovom se oznakom ne dovodi u pitanje stajalita o statusu i u skladu je s UNSCR 1244/99 i s miljenjem Meunarodnog suda o deklaraciji o neovisnosti Kosova.
10
OVAJ SE NAZIV NE TUMAI KAO DA SE NJIME PRIZNAJE DRAVA PALESTINA NITI SE NJIME DOVODE U PITANJE POJEDINANA STAJALITA DRAVA LANICA U TOM POGLEDU.
11
Klasifikacija koja se koristi u okviru Instrumenta za razvoj i suradnju (DCI).
12
Vidjeti gore.
13
Vidjeti gore.
14
Vidjeti gore.
15
Vidjeti gore.
16
Klasifikacija koja se koristi u okviru Instrumenta za partnerstvo (PI).
22
Dio A Tko moe sudjelovati u Programu?
lanice Zaljevskog
vijea za suradnju
17
Regija 13. Australija, Brunej, Kanada, Hong Kong, Japan, Republika Koreja, Makao, Novi Zeland, Singapur,
Ostale Tajvan, Sjedinjene Amerike Drave.
industrijalizirane
drave
Vie informacija potraite u detaljnim opisima aktivnosti Programa u dijelu B ovog Vodia.
ZAHTJEVI U VEZI S VIZAMA I DOZVOLAMA BORAVKA

Sudionici u projektima Erasmus+ moda e morati dobiti vizu za boravak u inozemstvu u dravi sudionici u Programu ili
partnerskoj dravi koja je domain aktivnosti. Sve organizacije sudionice dune su osigurati dobivanje svih potrebnih
odobrenja (viza za kratkoroan ili dugoroan boravak, ili dozvole boravka) prije provedbe planirane aktivnosti. Snano se
preporuuje traiti odobrenja od nadlenih tijela puno unaprijed jer taj postupak moe trajati nekoliko tjedana. Nacionalne
agencije i Izvrna agencija mogu pruiti daljnje savjete i podrku u vezi s vizama, dozvolama boravka, socijalnim osiguranjem
itd. Portal EU-a za imigraciju sadri ope informacije o vizama i dozvolama boravka, bilo za kratkoroan ili dugoroan
boravak: http://ec.europa.eu/immigration/tab2.do?subSec=11&language=7$en.
17
Klasifikacija koja se koristi u okviru Instrumenta za partnerstvo (PI).
23
Vodi kroz
program
24
Dio B Informacije o aktivnostima obuhvaenim ovim Vodiem
DIO B INFORMACIJE O AKTIVNOSTIMA OBUHVAENIM OVIM

VODIEM
U ovom e dijelu itatelji pronai, za sve aktivnosti i djelovanja obuhvaene Vodiem kroz program Erasmus+, sljedee
informacije:
opis njihovih ciljeva i oekivanog uinka;

opis podranih aktivnosti;
tablice u kojima se predstavljaju kriteriji koji se primjenjuju za ocjenjivanje prijedloga projekta;
dodatne korisne informacije za bolje razumijevanje vrsta projekata koje projekt podrava;
opis pravila financiranja.
Prije podnoenja prijave preporua se da podnositelji paljivo proitaju itav odjeljak koji se tie aktivnosti u okviru koje se
ele prijaviti. Takoer se preporua da podnositelji paljivo proitaju dodatne informacije navedene u Prilogu I. ovom
Vodiu.
25
Vodi kroz
program
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE
Mogunosti u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kolskom obrazovanju i obrazovanju
odraslih.
KOJE SE MJERE PODUPIRU?

U sljedeim odjeljcima Kljuna mjera 1., Kljuna mjera 2. , Kljuna mjera 3. prikazane su konkretne aktivnosti kojima se
ostvaruju ciljevi u podruju obrazovanja i osposobljavanja. Mjere koje su uglavnom, ali ne iskljuivo, povezane s podrujem
obrazovanja i osposobljavanja sljedee su:
projekti mobilnosti za osobe koje stjeu znanja i osoblje u visokom obrazovanju te strukovnom obrazovanju i
osposobljavanju;
projekti mobilnosti za osoblje u kolskom obrazovanju i obrazovanju odraslih;
zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus;
zajmovi za diplomske studije Erasmus+;
strateka partnerstva;
udruenja znanja;
udruenja sektorskih vjetina (provode se posebnim pozivom na podnoenje prijedloga);
jaanje sposobnosti u podruju visokog obrazovanja.
U odjeljku o kljunoj mjeri 3. navedeni su podaci o aktivnostima programa Erasmus+ koje pruaju potporu politikama
vezanim uz obrazovanje i osposobljavanje, ukljuujui analizu politike i suradniko uenje, inicijative za inovacije u podruju
politike, alate i mjere, suradnju s meunarodnim organizacijama i dijalog s donositeljima politika i organizacijama dionika. Te
se aktivnosti provode putem posebnih poziva na podnoenje prijedloga kojima upravlja izravno Europska komisija ili njezina
Izvrna agencija. Za vie informacija posjetite web-mjesta Komisije i Izvrne agencije.
KOJI SU CILJEVI NAVEDENIH AKTIVNOSTI?

POSEBNI CILJEVI
Programom Erasmus+ nastoje se ostvariti sljedei posebni ciljevi u podruju obrazovanja i osposobljavanja:
unaprijediti stupanj kljunih kompetencija i vjetina, posebno u odnosu na njihovu vanost za trite rada i njihov
doprinos kohezivnom drutvu, osobito irenjem mogunosti za obrazovnu mobilnost te jaanjem suradnje izmeu
svijeta obrazovanja i osposobljavanja i svijeta rada;
poticati poboljanja kvalitete, izvrsnost u inovacijama i internacionalizaciju na razini ustanova za obrazovanje i

osposobljavanje, osobito jaanjem transnacionalne suradnje izmeu pruatelja usluga obrazovanja i
osposobljavanja i drugih zainteresiranih strana;
promicati nastanak europskog prostora cjeloivotnog uenja i podizati svijest o tom prostoru, ija je svrha
nadopuniti reforme politike na nacionalnoj razini i podupirati modernizaciju sustava obrazovanja i
osposobljavanja, osobito pojaanom politikom suradnjom, boljom upotrebom instrumenata Unije za
transparentnost i priznavanje te irenjem dobre prakse;
unaprijediti meunarodnu dimenziju obrazovanja i osposobljavanja, osobito suradnjom izmeu ustanova Unije i
ustanova zemalja partnera u podruju VET-a te u podruju visokog obrazovanja, jaanjem privlanosti europskih
ustanova visokog obrazovanja i podupiranjem vanjskog djelovanja Unije, ukljuujui njegove razvojne ciljeve,
promicanjem mobilnosti i suradnje izmeu ustanova visokog obrazovanja u Uniji i dravama partnerima te ciljanim
jaanjem sposobnosti u dravama partnerima;
poboljati pouavanje i uenje jezika te poticati iroku jezinu raznolikost u Uniji i meukulturalnu osvijetenost.
26
Dio B Informacije o aktivnostima obuhvaenim ovim Vodiem
MLADI
Mogunosti neformalnog i informalnog obrazovanja u podruju mladih.

U sljedeim odjeljcima Kljuna mjera 1., Kljuna mjera 2., Kljuna mjera 3. prikazane su konkretne aktivnosti kojima se
nastoje ostvariti ciljevi Programa u podruju povezanim s mladima. Mjere koje su uglavnom, ali ne iskljuivo, povezane s
mladima (neformalno i informalno uenje) ukljuuju:
projekte za mobilnost mladih ljudi (razmjene mladih i Europska volonterska sluba) i osobe koje rade s mladima;
velika dogaanja Europske volonterske slube;
strateka partnerstva;
jaanje sposobnosti u podruju mladih;
sastanke izmeu mladih ljudi i donositelja odluka u podruju mladih.
U odjeljku o kljunoj mjeri 3. navedeni su podaci o mjerama programa Erasmus+ koje pruaju potporu politikama vezanim uz
mlade, ukljuujui analizu politike i suradniko uenje, mogue inicijative, alate i mjere, suradnju s meunarodnim
organizacijama i dijalog s organizacijama dionika, koji e se promicati u okviru potpore programa Erasmus+ za potporu
sustavima za mlade. Ove se mjere provode putem posebnih poziva na podnoenje prijedloga kojima upravlja izravno
Europska komisija ili njezina Izvrna agencija. Za vie informacija posjetite web-mjesta Komisije i Izvrne agencije.
KOJI SU CILJEVI NAVEDENIH AKTIVNOSTI?

POSEBNI CILJEVI
Posebni ciljevi koji se nastoje ostvariti programom Erasmus+ u podruju mladih sljedei su:
unaprijediti stupanj kljunih sposobnosti i vjetina mladih, ukljuujui mlade koji imaju manje prilika, te promicati
sudjelovanje u demokratskom ivotu u Europi i na tritu rada, aktivno graanstvo, meukulturni dijalog,
drutvenu ukljuenost i solidarnost, osobito poveavanjem prilika za obrazovnu mobilnost mladih, osoba aktivnih
u radu s mladima ili organizacija mladih i voa mladih, te jaanjem veza izmeu podruja povezanog s mladima i
trita rada;
poticati poboljanja kvalitete rada s mladima, osobito preko pojaane suradnje izmeu organizacija u podruju
povezanim s mladima i/ili drugih zainteresiranih strana;
nadopunjavati reforme politike na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te podravati razvoj znanja i politike za
mlade koja se temelji na dokazima kao i priznavanje neformalnog i informalnog uenja, osobito pojaanom
politikom suradnjom, boljom upotrebom instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje te irenjem dobre
prakse;
pojaati meunarodnu dimenziju aktivnosti mladih i pojaati kapacitete osoba koje rade s mladima i organizacija u
njihovoj potpori mladim osobama, to nadopunjava vanjsko djelovanje Unije, osobito promicanjem mobilnosti i
suradnje izmeu Unije i zainteresiranih strana iz drava sudionica u Programu, partnerskih drava i meunarodnih
organizacija.
U razdoblju 2014. 2020. 10 % prorauna dodijelit e se za potporu mogunostima neformalnog i informalnog uenja u
podruju mladih.
27
Vodi kroz
program
TRI KLJUNE MJERE

Mjere u podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih zajedniki e biti predstavljene u sljedeim odjeljcima s obzirom
na to da su:
sve aktivnosti organizirane u okviru koji se temelji na trima kljunim mjerama;

nekoliko aktivnosti predstavlja instrumente za podupiranje ciljeva u podruju obrazovanja i osposobljavanja i
mladih;
cilj je programa Erasmus+ promicati sinergije, suradnju i uzajamno poticanje razliitih podruja.
Ovakvim e se pristupom takoer izbjei nepotrebna ponavljanja u ovom Vodiu.
28
Dio B Obrazovna mobilnost pojedinaca
KLJUNA MJERA 1.: MOBILNOST U SVRHU UENJA ZA POJEDINCE

projekti mobilnosti u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
velika dogaanja Europske volonterske slube;
zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus;
zajmovi za diplomske studije Erasmus+.
Oekuje se da e aktivnosti koje se podupiru u okviru te kljune mjere imati pozitivne i dugorone uinke na sudionike i
organizacije sudionice te na sustave politika u kojima su takve aktivnosti oblikovane.
Aktivnostima mobilnosti u okviru te kljune mjere trebali bi se ostvariti sljedei rezultati u odnosu na studente, vjebenike,
naunike, mlade ljude i volontere:
bolji obrazovni rezultati;

bolja zapoljivost i bolje prilike za napredak;
vei osjeaj za inicijativu i poduzetnitvo;
vea osnaenost i samopouzdanje;
bolje znanje stranih jezika;
vea meukulturalna osvijetenost;
aktivnije sudjelovanje u drutvu;
vea svijest o europskom projektu i vrijednostima EU-a;
vea motiviranost za sudjelovanje u buduem (formalnom/neformalnom) obrazovanju ili osposobljavanju nakon
razdoblja mobilnosti u inozemstvu.
Aktivnostima mobilnosti trebali bi se ostvariti sljedei rezultati u odnosu na osoblje, osobe koje rade s mladima i strunjake
koji sudjeluju u obrazovanju:
vee kompetencije u vezi s njihovim strunim profilom (pouavanje, osposobljavanje, rad s mladima itd.);
bolje razumijevanje praksi, politika i sustava u obrazovanju, osposobljavanju ili podrujima povezanim s mladima u
raznim dravama;
poveana sposobnost za pokretanje promjena u smislu modernizacije i otvaranja njihovih obrazovnih ustanova
meunarodnom tritu;
bolje razumijevanje meusobnih veza izmeu formalnog i neformalnog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i
trita rada;
bolja kvaliteta njihovog rada i aktivnosti u korist studenata, vjebenika, naunika, uenika, odraslih polaznika,
mladih ljudi i volontera;
bolje razumijevanje i reagiranje na drutvenu, jezinu i kulturnu razliitost;
poveana sposobnost za rjeavanje problema osoba u nepovoljnom poloaju;
poveana potpora aktivnostima mobilnosti uenika i njihovo promicanje;
vie prilika za struno usavravanje i napredak u karijeri;
vea motiviranost i zadovoljstvo u svakodnevnom radu.
Oekuje se da e aktivnosti koje se podupiru u okviru ove mjere imati sljedei utjecaj na organizacije sudionice:
poveana sposobnost za rad na razini EU-a / meunarodnoj razini: bolje sposobnosti upravljanja i strategije
internacionalizacije; pojaana suradnja s partnerima iz drugih drava; poveana dodjela financijskih sredstava
(osim sredstava EU-a) za organizaciju projekata EU-a / meunarodnih projekata; bolja kvaliteta pripreme,
provedbe, nadzora i praenja projekata EU-a/meunarodnih projekata;
inovativan i bolji nain rada prema ciljnim skupinama osiguranjem, na primjer: privlanijih programa za studente,
vjebenike, naunike, mlade ljude i volontere u skladu s njihovim potrebama i oekivanjima; poveanja kvalifikacija
nastavnikog osoblja i voditelja osposobljavanja; unaprijeenih postupaka priznavanja i potvrivanja kompetencija
steenih za vrijeme razdoblja uenja u inozemstvu; uinkovitijih djelovanja u korist lokalnih zajednica; bolje
metode i prakse za rad s mladima u cilju aktivnog ukljuivanja mladih i/ili obuhvaanja skupina u nepovoljnom
poloaju itd.
29
Vodi kroz
program
modernije, dinaminije, posveenije i strunije okruenje u organizaciji: spremnost za ukljuivanje dobre prakse i
novih metoda u svakodnevne aktivnosti; otvorenost za sinergije s organizacijama aktivnim u razliitim drutvenim i
obrazovnim podrujima i podrujima obrazovanja; strateko planiranje strunog razvoja osoblja na temelju
pojedinanih potreba i organizacijskih ciljeva; ako je relevantno, koje moe privui izvrsne studente i akademsko
osoblje iz cijelog svijeta.
Dugorono se oekuje da e nekoliko tisua projekata koji se podupiru u okviru te kljune mjere imati uinak na sustave
obrazovanja, osposobljavanja i mladih u dravama sudionicama i potaknuti reforme politike te privui nova sredstva za
aktivnosti mobilnosti u Europi i izvan nje.
30
Dio B Obrazovna mobilnost pojedinaca
PROJEKTI MOBILNOSTI U PODRUJU OBRAZOVANJA, OSPOSOBLJAVANJA I MLADIH

KOJI SU CILJEVI PROJEKTA MOBILNOSTI?
Aktivnosti u podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih igraju kljunu ulogu u pruanju ljudima svih dobi nuna
sredstva za aktivno sudjelovanje na tritu rada i drutvu u cjelini. Projektima u okviru ove aktivnosti promiu se
transnacionalne aktivnosti mobilnosti usmjerene na osobe koje stjeu znanja (studente, vjebenike, naunike, mlade ljude i
volontere) i osoblje (profesore, nastavnike, voditelje osposobljavanja, osobe koje rade s mladima i osobe koje rade u
organizacijama aktivnim u podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih) i njihov je cilj:
pomoi osobama koje stjeu znanja u postizanju ishoda uenja (znanje, vjetine i kompetencije) u cilju poboljanja
njihovog osobnog razvoja, njihovog sudjelovanja u drutvu kao uviavnih i aktivnih graana i njihove zapoljivosti
na europskom tritu rada i ire;
podrati struno usavravanje osoba koje rade u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih u cilju inovacija i
poboljanja kvalitete pouavanja, osposobljavanja i rada s mladima diljem Europe;
poveati znanje stranih jezika sudionika;
poveati svijest sudionika i razumijevanje drugih kultura i drava nudei im mogunost za izgradnju mrea
meunarodnih kontakata, za aktivno sudjelovanje u drutvu i razvoj osjeaja europskog graanstva i identiteta;
poveati sposobnosti, privlanost i meunarodnu dimenziju organizacija aktivnih u podrujima obrazovanja,
osposobljavanja i mladih kako bi one mogle ponuditi aktivnosti i programe koji bolje odgovaraju potrebama osoba,
unutar i izvan Europe;
pojaati sinergije i prijelaz izmeu formalnog obrazovanja, neformalnog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja,
zapoljavanja i poduzetnitva;
osigurati bolje priznavanje kompetencija steenih za vrijeme razdoblja uenja u inozemstvu.
Tom se mjerom takoer podupiru aktivnosti meunarodne mobilnosti iz partnerskih drava i u partnerske drave u
podrujima visokog obrazovanja i mladih. Osim toga, tom se mjerom pridonosi suradnji izmeu EU-a i prihvatljivih
partnerskih drava te se odraavaju ciljevi, prioriteti i naela vanjskog djelovanja EU-a, a oni su:
poveati privlanost visokog obrazovanja u Europi i pruiti potporu ustanovama visokog obrazovanja u Europi
prilikom natjecanja na tritu visokog obrazovanja u cijelom svijetu;
18
podrati prioritete utvrene u Komunikacijama Poveanje uinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu i
19
Europsko visoko obrazovanje u svijetu ;
podrati internacionalizaciju, privlanost, kvalitetu, jednakost pristupa i modernizaciju ustanova visokog
obrazovanja izvan Europe u cilju promicanja razvoja partnerskih drava;
promicati razvoj te ciljeve i naela vanjske politike ukljuujui nacionalno vlasnitvo, socijalnu koheziju, jednakost,
odgovarajuu zemljopisnu ravnoteu i razliitost. Posebna pozornost posvetit e se najmanje razvijenim zemljama i
studentima u nepovoljnom poloaju iz siromanih socioekonomskih pozadina te studentima s posebnim
potrebama;
promicati neformalno uenje i suradnju u podruju mladih s partnerskim dravama.
TO JE PROJEKT MOBILNOSTI?
Organizacije aktivne u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih primit e potporu iz programa Erasmus+ za provedbu
projekata kojima se promiu razliite vrste mobilnosti. Projekt mobilnosti sastojat e se od sljedeih faza:
pripreme (ukljuujui praktina rjeenja, odabir sudionika, uspostavu sporazuma s partnerima i sudionicima,
jezinu i kulturoloku pripremu sudionika te pripremu za zadae prije odlaska);
provedbe aktivnosti mobilnosti;
praenja (ukljuujui ocjenjivanje aktivnosti, formalno priznavanje, ako je primjenjivo, ishoda uenja sudionika za
vrijeme trajanja aktivnosti te irenje i uporaba rezultata projekta).
Vana inovacija koja je uvedena u Erasmus+ u usporedbi s mnogim aktivnostima mobilnosti koje se podravaju u okviru
prethodnih programa jest da se programom Erasmus+ pojaava potpora koja se nudi sudionicima aktivnosti mobilnosti za
poboljanje znanja stranih jezika prije i za vrijeme boravka u inozemstvu. Europska komisija postupno je, poevi od 2014.,
uvela europsku internetsku slubu za jezinu potporu. Sudionicima u aktivnostima dugorone mobilnosti ta sluba daje
priliku da ocijene svoje znanje jezika kojim e se koristiti za uenje, rad ili volontiranje u inozemstvu te da pohaaju
internetski teaj jezika kako bi poboljali svoje sposobnosti. Sudionici koji su savladali najmanje razinu B2 glavnog jezika
18
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija,13.2.2011., COM(2011) 637 final.
19
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija,11.7.2013. COM(2013) 499 final.
31
Vodi kroz
program
pouavanja, rada ili volontiranja mogu OLS-om pohaati teaj jezika drave primateljice, ako je dostupan (vie detalja o
podrci za uenje jezika potraite u Prilogu I.).
Nadalje, programom Erasmus+, vie nego prethodnim programima, nudi se prostor za razvoj aktivnosti mobilnosti koje
ukljuuju partnerske organizacije iz razliitih okruenja koje su aktivne u razliitim podrujima ili socioekonomskim
sektorima (npr. struna praksa studenata ili sudionika u strukovnom osposobljavanju u poduzeima, nevladinim
organizacijama, javnim tijelima; uitelji u kolama struno se usavravaju u poduzeima ili centrima za osposobljavanje;
poslovni strunjaci dre predavanja ili osposobljavanje u ustanovama visokog obrazovanja, poduzea aktivna u podruju
korporativne drutvene odgovornosti razvijaju programe volontiranja s udruenjima i socijalnim poduzeima itd.).
Trei element inovacije i kvalitete aktivnosti mobilnosti jest da organizacije koje sudjeluju u programu Erasmus+ mogu
organizirati aktivnosti mobilnosti unutar ireg stratekog okvira i u srednjem roku. Na temelju jednog zahtjeva za dodjelu
bespovratnih sredstava, koji obuhvaa razdoblje do dvije godine, koordinator projekta mobilnosti moi e organizirati
nekoliko aktivnosti mobilnosti, ime e se mnogim pojedincima omoguiti da odlaze u inozemstvu u razne drave. Uslijed
toga, u okviru programa Erasmus+, organizacije podnositeljice zahtjeva moi e osmisliti projekt u skladu s potrebama
sudionika, ali i u skladu s unutarnjim planovima za internacionalizaciju, jaanje sposobnosti i modernizaciju.
Ovisno o profilu ukljuenih sudionika, u okviru kljune mjere 1. programa Erasmus+ podravaju se sljedee vrste aktivnosti
mobilnosti:
u podruju obrazovanja i osposobljavanja:

projekt mobilnosti za studente i osoblje u ustanovama visokog obrazovanja;
projekt mobilnosti za uenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;
projekt mobilnosti za nastavno osoblje u kolama;
projekt mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih.
u podruju mladih:
projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima.
Dugorona mobilnost osoblja, kratkorona i dugorona mobilnost uenika te spojena mobilnost odraslih polaznika podupire
se u okviru Kljune mjere 2. Strateka partnerstva.
U odjeljcima u nastavku prikazane su detaljne informacije o kriterijima i uvjetima koji se primjenjuju na svaku vrstu projekta
mobilnosti.
32
Dio B Mobilnost studenata i osoblja u sustavu visokog obrazovanja
PROJEKT MOBILNOSTI ZA STUDENTE I OSOBLJE U USTANOVAMA VISOKOG OBRAZOVANJA

Ovaj projekt mobilnosti moe obuhvaati jednu ili vie sljedeih aktivnosti:
Mobilnost studenata:
razdoblje studiranja u inozemstvu u partnerskoj ustanovi visokog obrazovanja (UVO);

20 21
struna praksa (zapoljavanje) u inozemstvu u poduzeu ili na nekom drugom relevantnom radnom mjestu .
Razdoblje studiranja u inozemstvu moe ukljuivati i razdoblje obavljanja strune prakse. Takva kombinacija stvara sinergiju
akademskog i strunog iskustva u inozemstvu i moe se organizirati na razliite naine, ovisno o sadraju: bilo jedna
aktivnost nakon druge ili obje istovremeno. Kombinacija je u skladu s pravilima financiranja i minimalnim trajanjem
obrazovne mobilnosti.
Kako bi se osigurale visokokvalitetne aktivnosti mobilnosti s najveim moguim uinkom, aktivnost mobilnosti mora
odgovarati obrazovanju studenta u okviru podruja studija te osobnim razvojnim potrebama. Razdoblje studiranja u
inozemstvu mora biti dio studentova programa studija kojim se omoguuje stjecanje diplome u kratkom ciklusu, prvom
ciklusu (preddiplomski ili istovjetni studij), drugom ciklusu (diplomski ili istovjetni studij) i treem ili doktorskom ciklusu.
Obavljanje strune prakse u inozemstvu na radnom mjestu podupire se za vrijeme kratkog, prvog, drugog i treeg ciklusa
studija i u roku od najvie godinu dana nakon diplomiranja. To ukljuuje i praksu za studente nastavnikog usmjerenja.
Ako je mogue, struna praksa trebala bi biti sastavni dio studentova programa studija.
Mobilnost studenta moe se odvijati u bilo kojem podruju studija / akademskoj disciplini.
Mobilnost osoblja:
razdoblja pouavanja: ovom se aktivnou omoguuje nastavnom osoblju UVO-a ili osoblju iz poduzea da pouavaju u
partnerskom UVO-u u inozemstvu. Mobilnost osoblja moe se odvijati u bilo kojem podruju studija / akademskoj
disciplini;
razdoblja osposobljavanja: ovom se aktivnou podrava struno usavravanje nastavnog i nenastavnog osoblja UVO-a
u obliku osposobljavanja u inozemstvu (osim konferencija) i razdoblja promatranja / traenja
zaposlenja / osposobljavanja u partnerskom UVO-u ili u drugoj relevantnoj organizaciji u inozemstvu.
Tijekom razdoblja provedenoga u inozemstvu mogu se kombinirati aktivnosti uenja i osposobljavanja.
Veina proraunskih sredstava za ovu mjeru koristit e se za aktivnosti koje ukljuuju mobilnost izmeu drava sudionica u
Programu. Meutim, ogranienim dijelom proraunskih sredstava koja su dostupna za ovu mjeru mogu se financirati
meunarodne aktivnosti izmeu drava sudionica u Programu i svih partnerskih drava u svijetu, osim onih u 5. i 12. regiji
(vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia).
Financiranje mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava osigurava se iz nekoliko financijskih
instrumenata Europske unije namijenjenih vanjskoj suradnji. Kako bi osigurala da je ova mjera u skladu s vanjskim
prioritetima EU-a, Komisija je postavila nekoliko ciljeva i pravila za suradnju s partnerskim dravama.
Podnositelji zahtjeva za projekte mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava moraju uzeti u obzir
raspoloiv proraun za mobilnosti izmeu razliitih svjetskih regija i prioritete koji su objanjeni u odjeljku Dodatne
informacije za mobilnost izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava.
KOJU ULOGU IMAJU ORGANIZACIJE KOJE SUDJELUJU U OVOM PROJEKTU?

Organizacije koje sudjeluju u projektu mobilnosti imaju sljedee uloge i zadae:
Organizacija podnositeljica prijedloga iz drave sudionice u Programu: odgovorna za prijedlog projekta mobilnosti,
potpisivanje i upravljanje ugovorom o dodijeli bespovratnih sredstava i za izvjeivanje. Podnositelj zahtjeva moe
20
Strune prakse izmeu drzava sudionia u Programu i partnerskih drzava nisu predviene u 2017. godini i nisu dostupne ni za studente koji koriste
bespovratna sredstva programa Erasmus+, ni za studente koji dobivaju nulta bespovratna sredstva iz fondova EU-a.
21 Pohaanje programa u ustanovi visokog obrazovanja ne smatra se strunom praksom.
33
Vodi kroz program
biti koordinator konzorcija: voditi konzorcij za mobilnost koji se sastoji od partnerskih organizacija u istoj dravi i
iji je cilj organizacija raznih vrsta mobilnosti studenata i osoblja.
Organizacija poiljateljica: odgovorna za odabir studenata/osoblja i njihovo slanje u inozemstvo. To ukljuuje
isplatu bespovratnih sredstava (sudionicima u dravama sudionicama u Programu), pripreme, praenje i
priznavanje u vezi s razdobljem mobilnosti.
Organizacija primateljica: odgovorna za primanje studenata/osoblja iz inozemstva i za ponudu programa
studiranja/strune prakse ili programa aktivnosti osposobljavanja, ili koja ima koristi od aktivnosti pouavanja.
Posrednika organizacija: to je organizacija koje ja aktivna na tritu rada ili u podrujima obrazovanja,
osposobljavanja i rada s mladima u dravi sudionici u Programu. Ona moe biti partner u nacionalnom konzorciju
za mobilnost, ali nije organizacija poiljateljica. Ona ima ulogu razmjenjivati i pojednostavljivati administrativne
postupke za ustanove visokog obrazovanja poiljateljice te za usklaivanje profila studenata s potrebama poduzea
kada se radi o strunoj praksi, ili za zajedniku pripremu sudionika.
U okviru mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava, samo ustanove visokog obrazovanja iz drava
sudionica u Programu mogu podnositi zahtjeve i izvravati plaanja za ulaznu i izlaznu mobilnost.
Organizacije poiljateljice i primateljice, zajedno sa studentima/osobljem, moraju se dogovoriti o aktivnostima koje moraju
poduzimati studenti, u okviru Sporazuma o uenju ili lanovi osoblja u okviru Sporazuma o mobilnosti, prije poetka
razdoblja mobilnosti. U tim se sporazumima definiraju ciljnih rezultati uenja za razdoblje uenja u inozemstvu, navode
odredbe za formalno priznavanje i propisuju se prava i obveze svake stranke. Kada se aktivnost odvija izmeu dvije ustanove
visokog obrazovanja (mobilnost u svrhu studija i mobilnost osoblja u svrhu pouavanja), mora postojati meuinstitucionalni
sporazum izmeu ustanove poiljateljice i primateljice prije poetka razmjene.
Potpisivanjem Povelje Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE) ustanove visokog obrazovanja obvezuju se pruati svu
potrebnu potporu sudionicima u programu mobilnosti, ukljuujui jezinu pripremu. Kao oblik potpore, u okviru Programa
postupno se provodi internetska jezina potpora za sve aktivnosti dugorone mobilnosti izmeu drava sudionica u
Programu koje traju dva mjeseca ili dulje. Povelju je Europska komisija stavila na raspolaganje prihvatljivim sudionicima za
procjenu njihova znanja stranih jezika i kako bi ponudila, ako je potrebno, najprikladniji nain uenja jezika prije i/ili tijekom
mobilnosti (za vie pojedinosti vidjeti Prilog I. ovom Vodiu). Ustanove visokog obrazovanja iz partnerskih drava ne mogu
potpisati ECHE te stoga pojedinosti o jezinoj potpori za sudionike u programu mobilnosti trebaju biti izriito navedene u
meuinstitucionalnom sporazumu.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE OVOG PROJEKTA?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti u podruju visokog obrazovanja mora ispuniti kako bi bio
prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru programa Erasmus+:
OPI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI
U sluaju prijave jednog UVO-a: ustanove visokog obrazovanja s poslovnim nastanom

u dravi sudionici u Programu i kojima je dodijeljena Povelja Erasmus za visoko
obrazovanje (ECHE). Za vie informacija o Povelji vidjeti odjeljak Povelja Erasmus za
visoko obrazovanje u nastavku i Prilog I. ovom Vodiu).
U sluaju prijave kao nacionalni konzorcij za mobilnost: koordinacijske organizacije s

poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu koje koordiniraju konzorcij kojem
je dodijeljena akreditacija konzorcija za visoko obrazovanje. Organizacije koje nemaju
valjanu akreditaciju konzorcija mogu zatraiti akreditaciju u ime konzorcija za
Tko moe predati mobilnost u trenutku podnoenja zahtjeva za bespovratna sredstva za mobilnost. Sve
zahtjev? ukljuene ustanove visokog obrazovanja iz prihvatljivih drava sudionica u Programu
moraju imati Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). Te organizacije bit e
prihvatljive za projekt mobilnosti samo ako dobiju akreditaciju konzorcija.
Studenti i osoblje u podruju visokog obrazovanja ne mogu izravno zatraiti bespovratna

sredstva; kriterije za odabir za sudjelovanje u aktivnostima mobilnosti definira ustanova visokog
obrazovanja u kojoj studiraju ili su zaposleni u skladu s odredbama navedenim u Prilogu I.
ovome Vodiu.
34
Projekt mobilnosti u visokom obrazovanju mora obuhvaati jednu ili vie sljedeih aktivnosti:
mobilnost studenata u svrhu studiranja;
22
Prihvatljive aktivnosti mobilnost studenata u svrhu obavljanja strune prakse ;
mobilnost osoblja za pouavanje;
mobilnost osoblja za osposobljavanje.
Mobilnost izmeu drava sudionica u Programu:
sve drave sudionice u Programu
Mobilnost izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava:
Prihvatljive drave
sve drave sudionice u Programu i
sve partnerske drave u svijetu, osim onih iz 5. i 12. regije (vidjeti odjeljak
Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia).
U obrascu zahtjeva moe biti navedena jedna organizacija (podnositelj zahtjeva). To moe biti
UVO ili koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost s poslovnim nastanom u dravi
sudionici u Programu.
Broj organizacija
U provedbu projekta mobilnosti moraju biti ukljuene najmanje dvije organizacije (jedna
sudionica
organizacija poiljateljica i jedna primateljica) iz razliitih drava sudionica u Programu. U
projekte mobilnosti u kojima sudjeluju partnerske drave mora biti ukljuena najmanje jedna
organizacija iz drave sudionice u Programu te jedna iz prihvatljive partnerske drave.
Podnositelj prijedloga mora odabrati trajanje u fazi podnoenja prijedloga, na temelju opsega
projekta i vrste planiranih aktivnosti.
Trajanje projekta
Mobilnost izmeu drava sudionica u Programu: od 16 do 24 mjeseca.
Mobilnost izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava: od 16 do 26 mjeseci.
Kome predati zahtjev? Nacionalnoj agenciji drave u kojoj organizacija podnositelj ima poslovni nastan.
Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 2. veljae u 12:00 (podne po
Kada predati zahtjev? briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 1. lipnja iste godine.
Kako predati zahtjev? Detalje o tome kako se prijaviti potraite u dijelu C ovog Vodia.
UVO moe nacionalnoj agenciji predati zahtjev za bespovratna sredstva putem dva razliita
kanala:
izravno, kao zaseban UVO,

putem konzorcija ija je lanica.
UVO moe predati zahtjev samo jednom, u krugu odabira za projekt mobilnosti izmeu drava
Ostali kriteriji sudionica u Programu, kao zasebna UVO i/ili kao lanica konzorcija. Meutim, UVO moe biti
dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko nacionalnih konzorcija za mobilnost koji podnose
zahtjev u isto vrijeme. Isto vrijedi i za projekte mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu i
partnerskih drava.
Oba kanala (zasebna prijava i prijava putem konzorcija) mogu se koristiti u isto vrijeme.
Meutim, UVO/odjel odgovorna je za sprjeavanje dvostrukog financiranja sudionika kada se
oba kanala koriste u istoj akademskoj godini.
Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za iskljuenje i kriterija za odabir. Za vie
informacija, pogledajte dio C ovog Vodia.
22
Strune prakse izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava nisu predviene u 2017. godini i nisu dostupne ni za studente koji koriste
35
Vodi kroz program
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA VRIJEME PROVEDBE MOBILNOSTI STUDENATA
Mobilnost studenata u svrhu studiranja:

Sve organizacije sudionice iz drava sudionica u Programu (poiljateljice i primateljice) moraju
biti UVO-i koji imaju ECHE. Sve organizacije iz partnerskih drava moraju biti UVO-i koje priznaju
nadlena tijela i moraju prije poetka razdoblja mobilnosti imati potpisane meuinstitucionalne
sporazume s partnerima iz drava sudionica u Programu.
23
Mobilnost studenata u svrhu obavljanja strune prakse :
Organizacija poiljateljica mora biti UVO koji ima ECHE.
24
Organizacija primateljica moe biti :
o bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tritu rada ili u podrujima
obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Na primjer, takva organizacija moe biti:
javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzee (ukljuujui socijalna
Prihvatljive organizacije poduzea);
sudionice javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, ukljuujui gospodarske
komore, obrtnika/struna udruenja i sindikate;
istraivaki institut;
zaklada;
kola/institut/obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predkolske do
srednjokolske razine, ukljuujui strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih);
o neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija;
o tijelo koje prua usluge savjetovanja u pogledu budue karijere, usluge profesionalne
orijentacije i informacijske usluge;
o UVO iz drave sudionice u Programu koji ima ECHE.
25
Razdoblje studiranja: od 3 do 12 mjeseci (ukljuujui razdoblje obavljanja strune prakse, ako
je planirano).
Obavljanje strune prakse: od 2 do 12 mjeseci.
26
Isti student moe sudjelovati u razdobljima mobilnosti do najvie 12 mjesec iza svaki ciklus
27
studija , neovisno o broju i vrsti aktivnosti mobilnosti. Sudjelovanje s nultom stopom
bespovratnih sredstava iz fondova EU-a takoer se ubraja u najvee doputeno trajanje:
Trajanje aktivnosti
za vrijeme prve razine studija (preddiplomska ili istovjetna) ukljuujui kratki ciklus (5. i 6.
razina EKO-a);
za vrijeme drugog ciklusa studija (diplomski ili istovjetni studij 7. razina EKO-a); i
za vrijeme treeg ciklusa kao doktorski kandidat (doktorska razina ili 8. razina EKO-a).
Trajanje strune prakse studenata koji su nedavno diplomirali rauna se prema maksimalnom
razdoblju od 12 mjeseci ciklusa za vrijeme kojeg su predali zahtjev za obavljanje strune prakse.
Studenti moraju obavljati svoju aktivnost mobilnosti u dravi sudionici u Programu ili
Mjesto(a) provedbe
partnerskoj dravi koja nije drava organizacije poiljateljice ili drava u kojoj je student
aktivnosti
smjeten za vrijeme studija.
23
Strune prakse izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava nisu predviene u 2017. godini i nisu dostupne ni za studente koji koriste
24
Sljedee vrste organizacija nisu prihvatljive kao organizacije primateljice za strunu praksu studenata:
institucije EU-a i ostala tijela EU-a, ukljuujui specijalizirane agencije (popis svih organizacija dostupan je na http://europa.eu/european-union/about-
eu/institutions-bodies_hr); organizacije koje upravljaju programima EU-a kao to su nacionalne agencije (radi izbjegavanja mogueg sukoba interesa i/ili
dvostrukog financiranja).
25
Najmanje trajanje razdoblja studiranja iznosi 3 mjeseca, ili 1 akademsku godinu ili tromjeseje.
26
Prethodno iskustvo u okviru Programa LLP-Erasmus i/ili u svojstvu stipendista Erasmus Mundus rauna se u 12 mjeseci po ciklusu studija.
27
U studijskim programima od jednog ciklusa, kao to je medicina, mobilnost studenta moe trajati do 24 mjeseca.
36
Studenti registrirani u UVO-u i upisani u studij na kraju kojeg e stei priznatu diplomu ili neku
drugu priznatu kvalifikaciju na tercijarnoj razini (do razine doktorata). U sluaju mobilnosti u
svrhu studiranja, studenti moraju biti upisani barem na drugu godinu studija u ustanovi visokog
Prihvatljivi sudionici obrazovanja. Taj se uvjet ne primjenjuje na strunu praksu.
Studenti koji su nedavno diplomirali mogu sudjelovati u obavljanju strune prakse. Njih mora
odabrati UVO za vrijeme posljednje godine studija i oni svoju strunu praksu u inozemstvu
moraju obaviti u roku od godine dana nakon diplomiranja.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA VRIJEME PROVEDBE MOBILNOSTI OSOBLJA
Mobilnost osoblja za pouavanje:

Organizacija primateljica mora biti UVO iz drave sudionice u Programu koji ima ECHE, ili UVO iz
partnerske drave koji priznaju nadlena tijela i koji je potpisao meuinstitucionalni sporazum s
partnerom iz drave sudionice poiljateljice prije poetka mobilnosti.
Organizacija poiljateljica mora biti:
o UVO iz drave sudionice u Programu koji ima ECHE ili UVO iz partnerske drave koji
priznaju nadlena tijela i koji je potpisao meuinstitucionalni sporazum s partnerom
drave sudionice primateljice ili
o bilo koja javna ili privatna organizacija iz drave sudionice aktivna na tritu rada ili u
podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Na primjer, takva organizacija
moe biti:
poduzea);
javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
Prihvatljive organizacije istraivaki institut;
sudionice zaklada;
neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija;
tijelo koje prua usluge savjetovanja u pogledu budue karijere, usluge
profesionalne orijentacije i informacijske usluge.
Mobilnost osoblja za osposobljavanje:
Organizacija poiljateljica mora biti UVO iz drave sudionice u Programu koji ima ECHE ili UVO iz
partnerske drave koji priznaju nadlena tijela i koji je potpisao meuinstitucionalni sporazum s
partnerom drave sudionice primateljice, prije poetka mobilnosti.
Organizacija primateljica mora biti:
o UVO iz drave sudionice u Programu koji ima ECHE ili UVO iz partnerske drave koji
priznaju nadlena tijela i koji je potpisao meuinstitucionalni sporazum s partnerom
drave sudionice primateljice ili
o bilo koja javna ili privatna organizacija iz drave sudionice aktivna na tritu rada ili u
podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Vidjeti primjere na prethodnoj
stranici.
Od 2 dana (5 dana iz partnerskih drava i u partnerske drave) do 2 mjeseca, ne ukljuujui

vrijeme putovanja. U mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu najmanje dva dana
Trajanje aktivnosti moraju biti uzastopna. Aktivnost pouavanja u svim sluajevima mora obuhvaati najmanje 8
sati pouavanja tjedno (ili krae razdoblje boravka). Ako mobilnost traje due od jednog tjedna,
minimalan broj sati nastave u nepunom tjednu mora biti proporcionalan trajanju tog tjedna.
Mjesto(a) provedbe Osoblje mora aktivnosti mobilnosti obavljati u dravi sudionici u Programu ili partnerskoj dravi
aktivnosti koja je drugaija od drave u kojoj se nalazi organizacija poiljateljica i drava boravita.
37
Vodi kroz program
Mobilnost osoblja za pouavanje: osoblje koje radi u UVO-u u dravi sudionici u Programu ili
partnerskoj dravi. Osoblje koje radi u bilo kojoj javnoj ili privatnoj organizaciji iz drave
sudionice u Programu koja je aktivna na tritu rada u podrujima obrazovanja, osposobljavanje
Prihvatljivi sudionici i mladih (ukljuujui zaposlene doktorske kandidate) koje je bilo pozvano da predaje na UVO-u u
dravi sudionici u Programu.
Mobilnost osoblja za osposobljavanje: osoblje koje radi u UVO-u u dravi sudionici u Programu
ili partnerskoj dravi.
DODATNE INFORMACIJE ZA MOBILNOST IZMEU DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU I PARTNERSKIH DRAVA
Proraun za mobilnost izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava podijeljen je izmeu razliitih svjetskih
regija u 12 proraunskih omotnica koje se razlikuju u iznosima. Dodatne informacije o sredstvima koja su dostupna u
pojedinim proraunskim omotnicama bit e objavljena na mrenim stranicama nacionalnih agencija.
Openito je pravilo da se sredstva moraju koristiti na zemljopisno uravnoteen nain. EU je postavila odreeni broj ciljnih
vrijednosti koje se odnose na zemljopisnu uravnoteenost i prioritete koji se moraju ostvariti na europskoj razini tijekom
cijelog trajanja programa (2014. 2020.). Ciljne vrijednosti ne moraju ostvariti pojedinane ustanove visokog obrazovanja,
ve se njima vode nacionalne agencije pri raspodjeli dostupnog prorauna. Osim toga, ustanove visokog obrazovanja potiu
se na rad s partnerima u najsiromanijim i najmanje razvijenim partnerskim dravama.
Ovo su zemljopisne ciljne vrijednosti postavljene za mobilnost izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava na
razini EU-a do 2020. godine:
s Azijom i Latinskom Amerikom u razvoju, 25% mobilnosti trebalo bi biti organizirano s najmanje razvijenim
zemljama u regiji. Te su zemlje:
o za Aziju: Afganistan, Banglade, Kamboda, Laos, Nepal, Butan i Mjanmar;
o za Latinsku Ameriku: Bolivija, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva i Paragvaj;
najvie 30 % prorauna odreenog za Aziju moe se potroiti na mobilnost s Kinom i Indijom;
najvie 35 % prorauna odreenog za Latinsku Ameriku na Brazil i Meksiko.
28
Zbog zahtjeva za provoenjem mobilnosti sa zemljama u 6., 7., 8., 9., 10., i 11. regiji , koje predstavljaju oblik pomoi u
razvoju, mobilnost za studente kratkih ciklusa i studente prvog i drugog ciklusa ograniena je na ulaznu mobilnost iz
29
partnerskih drava u drave sudionice u Programu . Izlazna mobilnost prema tim regijama dostupna je samo na doktorskoj
razini i za osoblje.
Meutim, za odreene partnerske drave bit e nekoliko iznimaka. Molimo pogledajte mrene stranice nacionalne agencije.
Na kraju, ustanove visokog obrazovanja mogu podnijeti zahtjev za 100 % mobilnosti osoblja ili 100 % mobilnosti studenata,
ili bilo koju kombinaciju mobilnosti osoblja i studenata, pod uvjetom da to udovoljava bilo kojem od sekundarnih kriterija
koje utvruju nacionalne agencije (pogledajte donji odjeljak).
SEKUNDARNI KRITERIJI ZA MOBILNOST IZMEU DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU I PARTNERSKIH DRAVA KOJE POSTAVLJAJU
NACIONALNE AGENCIJE
Kada su proraunske omotnice za odreenu partnersku regiju ili dravu ograniene, nacionalna agencija moe dodati jedan
ili vie sekundarnih kriterija s donjeg popisa. Ako se nacionalna agencija odlui na primjenu sekundarnih kriterija, odluku o
tome objavit e prije isteka roka, prvenstveno na mrenim stranicama nacionalne agencije.
Obrazovni stupanj (na primjer ograniavanje zahtjeva samo na jednu ili dvije razine - preddiplomska, diplomska ili
doktorska).
Davanje prednosti iskljuivo mobilnosti osoblja ili iskljuivo mobilnosti studenata.
Ograniavanje trajanja razdoblja mobilnosti (primjerice, ograniavanje mobilnosti studenata na 6 mjeseci ili
ograniavanje mobilnosti osoblja na 10 dana).
28
Samo indikativno. Podlijee odredbama izmijenjenog Sporazuma o partnerstvu iz Cotonoua i viegodinjeg financijskog okvira za
razdoblje 2014. 2020.
29 Vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia.
38
30
KRITERIJI ZA DODJELU ZA PROJEKT MOBILNOSTI UNUTAR DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU
Nema kvalitativne ocjene (kvaliteta se ocjenjuje u fazi podnoenja zahtjeva za ECHE Ili prilikom odabira nacionalnog
konzorcija za mobilnost) i stoga nema kriterija za dodjelu.
Sredstva e biti dodijeljena svakom prihvatljivom zahtjevu za bespovratna sredstva (nakon provjere prihvatljivosti).
Najvei dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava ovisit e o nizu elemenata:
broju razdoblja mobilnosti i mjesecima/danima za koje je zatraen;

posljednjim rezultatima podnositelja zahtjeva u smislu broja razdoblja mobilnosti, dobroj kvaliteti u provedbu
provedbenih aktivnosti i dobrom financijskom upravljanju, ako je podnositelj zahtjeva dobio slian iznos
bespovratnih sredstava prethodnih godina;
ukupan nacionalni proraun dodijeljen za aktivnost mobilnosti.
KRITERIJI ZA DODJELU ZA PROJEKT MOBILNOSTI IZMEU DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU I PARTNERSKIH DRAVA
Prihvatljivi zahtjevi za bespovratna sredstva (koji su proli provjeru prihvatljivosti) ocjenjuju se na temelju sljedeih kriterija:
Mjera do koje je planirani projekt mobilnosti znaajan za strategiju

Vanost strategije internacionalizacije ukljuenih ustanova visokog obrazovanja (u dravi sudionici
(najvie 30 bodova) u Programu i u partnerskoj dravi) i logika osnova za odabir mobilnosti osoblja
i/ili studenata.
Kvaliteta sporazuma o suradnji Mjera do koje organizacija podnositeljica zahtjeva ima prethodno iskustvo sa
(najvie 30 bodova) slinim projektima s ustanovama visokog obrazovanja u partnerskoj dravi i
jasnoa opisa odgovornosti, uloga i zadaa izmeu stranaka.
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Potpunost i kvaliteta rjeenja za odabir sudionika, potpora koja im se prua i
(najvie 20 bodova) priznavanje njihovog razdoblja mobilnosti (posebno u partnerskoj dravi).
Mogui uinak projekta na sudionike, korisnike, partnerske organizacije, na

Uinak i irenje lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i kvaliteta mjera usmjerenih na irenje
(najvie 20 bodova) rezultata projekta mobilnosti na razini fakulteta i ustanova i dalje, ako je
primjenjivo, u dravama sudionicama u programu i partnerskim dravama.
Podnositelji zahtjeva objasnit e na koji nain projekt zadovoljava etiri navedena kriterija iz perspektive svoje ustanove (ili
ustanova u sluaju zahtjeva koji podnose konzorciji) i perspektive ustanova iz partnerskih drava.
Da bi se mogli uzeti u obzir za financiranje, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova ukupno, od ega najmanje 15
bodova mora biti u kategoriji Vanost strategije.
U svrhu dodjeljivanja dostupnog prorauna za svaku regiju, mobilnosti planirane sa svakom partnerskom dravom poredat
e se s obzirom na njihovo regionalno rangiranje.
Bespovratna sredstva dodijeljena ustanovi visokog obrazovanja ovisit e o nizu elemenata:

proraunu dodijeljenom dravi ili regiji;
zemljopisnoj ravnotei u regiji ili podregiji.
Nacionalna agencija moe financirati mobilnost s partnerskom dravom nieg ranga prema regionalnom rangiranju, kada je
to potrebno da bi se osigurala zemljopisna ravnotea unutar te regije, kako je definirano prethodno navedenim zemljopisnim
ciljnim vrijednostima.
Nacionalna agencija nije obvezna financirati sve zatraene mobilnosti za pojedinu partnersku dravu ako se smatra da je
zahtjev prekomjeran u odnosu na dostupna proraunska sredstva.
30
Mobilnost u oba smjera.
39
Vodi kroz program
Kada je to mogue, uz krovne kriterije prvenstva i zemljopisne ravnotee, Nacionalna agencija nastojat e iroko
rasprostraniti dostupna proraunska sredstva kako bi se izbjegla dominacija malog broja UVO-a. Nacionalna agencija
nastojat e biti to vie ukljuiva, poveavajui sudjelovanje dionika bez naruavanja kvalitete, zemljopisne ravnotee ili
minimalne kritine veliine po projektu mobilnosti kako bi se osigurala izvedivost.
KAKVU AKREDITACIJU PODNOSITELJI MORAJU IMATI ZA OVAJ PROJEKT MOBILNOSTI?
POVELJA ERASMUS ZA VISOKO OBRAZOVANJE
Dodjela Povelje Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE) preduvjet je za sve ustanove visokog obrazovanja s poslovnim
nastanom u dravi sudionici u Programu koje ele sudjelovati u projektu mobilnosti u podruju visokog obrazovanja kao
samostalne ustanove visokog obrazovanja ili kao lanice nacionalnog konzorcija za mobilnost. Europska komisija, svake
godine, putem Izvrne agencije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, objavljuje poseban poziv na podnoenje
prijedloga u kojem su utvreni detaljni uvjeti koje je potrebno slijediti te kvalitativni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti za
dobivanje ECHE-a. Taj je poziv dostupan samo na web-mjestu Izvrne agencije.
UVO-i u partnerskoj dravi moraju imati akreditaciju mjerodavne nacionalne akreditacijske agencije. Budui da oni ne mogu
dobiti ECHE, moraju imati sklopljen meuinstitucionalni sporazum s partnerima iz drave sudionice u Programu u kojem su
ukljuena naela ECHE-a.
AKREDITACIJA KONZORCIJA U VISOKOM OBRAZOVANJU
Organizacija iz drave sudionice u Programu koja podnosi zahtjev u ime nacionalnog konzorcija za mobilnost mora imati
valjanu akreditaciju za konzorcij. Tu akreditaciju dodjeljuje ista Nacionalna agencija koja ocjenjuje zahtjev za financiranje
projekta mobilnosti u visokom kolstvu. Zahtjev za akreditaciju i zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava mogu se predati
istovremeno. Meutim, bespovratna sredstva za projekte mobilnosti dodjeljuju se samo onim UVO-ima i organizacijama koji
uspjeno prou postupak akreditacije. Za dobivanje akreditacije za konzorcij potrebno je zadovoljiti sljedee uvjete:
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI
Nacionalni konzorcij za mobilnost u podruju visokog obrazovanja moe se sastojati od sljedeih

organizacija sudionica:
ustanove visokog obrazovanje koje imaju valjanu Povelju Erasmus za visoko
obrazovanje (za vie informacija o Povelji, pogledajte odjeljak Povelju Erasmus za
Prihvatljive organizacije
visoko obrazovanje i Prilog I. ovom Vodiu) i
sudionice
bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tritu rada ili u podrujima
obrazovanja, osposobljavanja i mladih (vidi primjere prihvatljivih organizacija
sudionica na prethodnoj stranici).
Svaka organizacija sudionica mora imati poslovni nastan u istoj dravi sudionici u Programu.
Tko moe predati Bilo koja prihvatljiva organizacija sudionica moe djelovati kao koordinator i podnijeti zahtjev u
zahtjev? ime svih organizacija ukljuenih u konzorcij.
Nacionalni konzorcij za mobilnost mora se sastojati najmanje od tri prihvatljive organizacije

Broj organizacija sudionice, ukljuujui dva UVO-a poiljatelja.
sudionica Sve organizacije lanice nacionalnog konzorcija za mobilnost moraju biti utvrene u trenutku
podnoenja zahtjeva za izdavanje akreditacije za konzorcij.
Valjanost akreditacije za
Svi uzastopni godinji pozivi zakljuno s pozivom 2020.
konzorcij
Podnositelji moraju predati zahtjev za akreditaciju do 2. veljae u 12:00 (podne po briselskom

Kada predati zahtjev?
vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 1. lipnja iste godine.
Kako predati zahtjev? Pogledajte dio C ovog Vodia za pojedinosti o tome kako se prijaviti.
40
KRITERIJI ZA DODJELU
Prijedlog za akreditaciju ocjenjuje se na temelju sljedeih kriterija:
Vanost prijedloga za:

- ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi projekta mobilnosti);
- potrebe i ciljeve organizacija koje sudjeluju u konzorciju i pojedinih
sudionika.
Vanost konzorcija
(najvie 30 bodova) Stupanj do kojeg prijedlog moe:
- proizvoditi visokokvalitetne rezultate uenja za sudionike;
- jaati kapacitete i meunarodno podruje primjene organizacija koje
sudjeluju u konzorciju;
- dodavati dodane vrijednosti na razini EU-a pomou rezultata koji se ne
bi mogli ostvarivati aktivnostima koje provodi svaki pojedinani UVO.
Stupanj do kojeg prijedlog:

- konzorcij ima odgovarajui sastav ustanova visokog obrazovanja
poiljateljica s, ako je primjereno, komplementarnim organizacijama
sudionicama iz drugih socioekonomskih sektora s nunim profilom,
Kvaliteta sastava konzorcija i sporazuma iskustvom i strunou za uspjeno ostvarivanje svih vidova projekta;
o suradnji - koordinator konzorcija ima prethodno iskustvo u upravljanju
(najvie 20 bodova) konzorcijem ili slinom vrstom projekta;
- podjela uloga, odgovornosti i zadaa/resursa dobro je definirana i
pokazuje opredijeljenost i aktivan doprinos svih organizacija
sudionica;
- zadae/resursi se okupljaju i dijele;
- jasno su definirane odgovornosti za ugovorna pitanja i pitanja
financijskog upravljanja;
- konzorcij ukljuuje nove sudionike u aktivnosti.
Jasnoa, potpunost i kvaliteta svih faza projekta mobilnosti (priprema,

provedba aktivnosti mobilnosti i praenje).
Kvaliteta praktinih rjeenja, naini upravljanja i pruanja potpore (npr.
pronalaenje organizacija primateljica, spajanje, informiranje, jezina i
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti u meukulturoloka potpora, praenje).
konzorciju Kvaliteta suradnje, koordinacije i komunikacije izmeu organizacija
(najvie 20 bodova) sudionice te s drugim mjerodavnim dionicima.
Ako je primjenjivo, kvaliteta rjeenja za priznavanje i potvrivanje rezultata
uenja sudionika te dosljedno koritenje alata za transparentnost i
priznavanje.
Ako je primjenjivo, primjerenost mjera za odabir sudionika u aktivnostima
mobilnost i za poticanje osoba u nepovoljnom poloaju na sudjelovanje u
aktivnostima mobilnosti.
Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata aktivnosti koje predvodi konzorcij.

Mogui uinak projekta:
Uinak i irenje - na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja
(najvie 30 bodova) projekta;
- izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na
institucionalnoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili meunarodnoj
razini.
Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na irenje rezultata aktivnosti
koje prevodi konzorcij unutar i izvan organizacija sudionica i partnera.
Da bi dobili akreditaciju, prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova ukupno. Osim toga, moraju dobiti najmanje polovicu
maksimalnog broja bodova za svaki kriterij.
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O OVOJ MJERI?

Posebna pravila i kriteriji i dodatne korisne informacije o ovoj aktivnosti nalaze se u Prilogu I. ovom Vodiu. Mole se
zainteresirane organizacije da paljivo proitaju mjerodavne odjeljke ovog Priloga prije nego to zatrae financijsku potporu.
41
Vodi kroz program
KOJA SU PRAVILA FINANCIRANJA?

Podnositelji prijedloga za projekte mobilnosti studenata visokog obrazovanja moraju u obrascu zahtjeva navesti sljedee
podatke:
broj studenata i osoblja koji bi trebali sudjelovati u aktivnosti mobilnosti;

ukupno trajanje planiranih aktivnosti mobilnosti.
Na osnovi toga nacionalne agencije iz drave sudionice u Programu dodjeljuju bespovratna sredstva podnositeljima za
podupiranje odreenog broja aktivnosti mobilnosti, do najvieg broja koji zatrai podnositelj.
Podnositelj koji podnese prijedlog projekta mobilnosti s partnerskim dravama ispunjava zaseban obrazac koji se odnosi na
mobilnost u partnersku dravu i iz nje.
Zasebna se bespovratna sredstva dodjeljuju za mobilnost s partnerskim dravama.
Sljedea se pravila primjenjuju na financijsku potporu za te aktivnosti:
A) PRAVILA FINANCIRANJA KOJA SE PRIMJENJUJU NA SVE AKTIVNOSTI MOBILNOSTI
Mehanizam
Prihvatljivi trokovi Iznos Pravilo za dodjelu
financiranja
do 100 sudionika: 350 EUR
Trokovi izravno povezani s po sudioniku
provedbom aktivnosti Doprinos
Organizacijska + Na temelju broja
mobilnosti (osim trokova jedininim
potpora od 100 sudionika nadalje: sudionika u mobilnosti
dnevnica i putnih trokova trokovima
sudionika) 200 EUR po dodatnom
sudioniku
Uvjet: zahtjev za
financijsku potporu
Dodatni trokovi izravno 100 % prihvatljivih trokova mora biti valjan i dobro
Potpora za
povezani sa sudionicima s Stvarni trokovi koje je odobrila nacionalna obrazloen u
posebne potrebe
invaliditetom agencija. posebnom obrascu
zahtjeva nakon odabira
sudionika
Trokovi pruanja
financijskog jamstva, ako je
to zatraila nacionalna
agencija. Trokovi financijskog
jamstva: 75 % prihvatljivih Uvjet: zahtjev za
trokova financijsku potporu
Izvanredni Za mobilnost izmeu Stvarni trokovi mora biti valjan i dobro
trokovi drava sudionica u obrazloen nakon
Programu: Visoki putni Visoki putni trokovi: najvie odabira sudionika
trokovi sudionika iz do 80 % prihvatljivih trokova
najudaljenijih regija i
prekomorskih drava i
teritorija te u njih
BESPOVRATNA SREDSTVA ZA ORGANIZACIJSKU POTPORU ZA KORISNIKA (USTANOVE VISOKOG OBRAZOVANJA ILI KONZORCIJI):
Bespovratna sredstva za organizacijsku potporu ine doprinos troku koji ustanova ima u odnosu na aktivnosti pruanja
potpore za mobilnost studenata i osoblja, koji dolaze iz inozemstva i odlaze u inozemstvo, u cilju usklaivanja s Poveljom
Erasmus za visoko obrazovanje u dravama sudionicama u programu te s naelima ECHE-a koji se odraavaju u
meuinstitucionalnim sporazumima dogovorenima kada se radi o ustanovama iz partnerskih drava. Na primjer:
organizacijska rjeenja s partnerskim ustanovama, ukljuujui posjete potencijalnim partnerima, u cilju dogovora o
uvjetima meuinstitucionalnih sporazuma za odabir, pripremu, primanje i integraciju sudionika u mobilnosti; te za
auriranje tih meuinstitucionalnih sporazuma;
osiguravanje aurnih kataloga studija za meunarodne studente;
davanje informacija i pomoi studentima i osoblju;
odabir studenata i osoblja;
priprema sporazuma o uenju kako bi se osiguralo priznavanje obrazovnih komponenti studenata; priprema i
priznavanje sporazuma o mobilnosti za osoblje;
42
jezina i kulturoloka priprema za studente i osoblje koji odlaze u inozemstvo i koji dolaze iz inozemstva koja slui
kao nadopuna usluzi jezine potpore na internetu programa Erasmus+;
olakavanje integracije dolazeih sudionika u mobilnosti u UVO;
osiguravanje uinkovitih rjeenja za mentorstvo i nadzor sudionika u mobilnosti;
posebni mehanizmi za osiguranje obavljanja strune prakse studenata u poduzeima;
osigurati priznavanje obrazovnih komponenti i povezanih bodova, izdavanje prijepisa evidencije i nadopuna
diploma;
potpora za ponovnu integraciju sudionika u mobilnosti i za nadogradnju na steene nove kompetencije u korist
UVO-a i suradnika.
Ustanove visokog obrazovanja u dravama sudionicama u programu i u partnerskim dravama obvezuju se potovati naela
Povelje kako bi osigurale visokokvalitetnu mobilnost, ukljuujui sljedee: osigurati da su sudionici u mobilnosti koji odlaze
u inozemstvo spremni za mobilnost te da su stekli nunu razinu jezinog znanja i pruiti odgovarajuu jezinu potporu
sudionicima u mobilnosti koji dolaze iz inozemstva. Potrebno je iskoristiti postojee mogunosti u ustanovama za uenje
jezika. U sluaju mobilnosti izmeu programskih zemalja, oni UVO-i koji mogu ponuditi visokokvalitetnu mobilnost
studenata i osoblja, ukljuujui jezinu potporu, uz manji troak (ili zato to se financiraju iz drugih izvora uz sredstva EU-a)
moi e prenijeti dio bespovratnih sredstava za organizacijsku potporu za financiranje vie aktivnosti mobilnosti. U tom se
pogledu razina fleksibilnosti utvruje ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.
Korisnici e u svim sluajevima biti obvezani ugovorom pruati takve kvalitetne usluge i njihov e rad nadzirati i provjeravati
nacionalne agencije, uzimajui u obzir povratne informacije koje daju studenti i osoblje putem Alata za mobilnost+ i koje su
izravno dostupne nacionalnim agencijama i Komisiji.
U sluaju mobilnosti unutar drava sudionica u Programu, bespovratna sredstva za organizacijsku potporu izraunavaju se na
temelju broja svih sudionika u mobilnosti koji odlaze u inozemstvo i koji primaju potporu (ukljuujui sudionike u mobilnosti
koji primaju nulti iznos bespovratnih sredstava iz fondova EU-a za vrijeme trajanja mobilnosti - vidjeti u nastavku) i osoblja
koje dolazi iz poduzea i predaje na UVO-u, odnosno, korisnika ili lana konzorcija za mobilnost. Sudionici u mobilnosti koji
dobivaju nulta bespovratna sredstva iz fondova EU-a u cijelom razdoblju mobilnosti smatraju se sudionicima u mobilnosti jer
imaju koristi od okvira za mobilnost i organizacijskih aktivnosti. Organizacijska potpora isplauje se i za te sudionike.
U sluaju mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava, bespovratna sredstva za organizacijsku
potporu izraunavaju se na temelju broja svih sudionika u mobilnosti koji odlaze iz drava sudionica u Programu i svih
sudionika u mobilnosti koji dolaze iz partnerskih drava. Sudionici u mobilnosti koji dobivaju nulta bespovratna sredstva iz
sredstava EU-a tijekom cijelog razdoblja mobilnosti mogu se smatrati sudionicima u mobilnosti koji primaju potporu, budui
da oni imaju koristi od okvira mobilnosti i organizacijskih aktivnosti.
Kada je rije o nacionalnim konzorcijima za mobilnost, ta se bespovratna sredstva mogu razdijeliti izmeu svih nacionalnih
lanova u skladu s pravilima koja su meusobno dogovorili. Bespovratna sredstva za organizacijsku potporu za mobilnost
izmeu partnerskih drava i drava sudionica u Programu dijele se meu partnerima na uzajamno prihvatljiv nain koji su
dogovorile ustanove sudionice.
SUDIONICI U MOBILNOSTI KOJI DOBIVAJU NULTA BESPOVRATNA SREDSTVA EU-A
Studenti i osoblje koji sudjeluju u mobilnosti i dobivaju nulta sredstva sudionici su koji ne primaju bespovratna sredstva EU-a
za putne trokove i dnevnice, ali inae ispunjavaju sve kriterije mobilnosti studenata i osoblja te koriste sve prednosti
sudjelovanja u programu Erasmus+. Oni mogu dobiti regionalnu, nacionalnu ili drugu vrstu bespovratnih sredstava za
pokrivanje trokova mobilnosti. Broj sudionika u mobilnosti koji dobivaju nulta bespovratna sredstva EU-a u cijelom
razdoblju mobilnosti biljei se u statistike svrhe kao pokazatelj rezultata koji se koristi za raspodjelu prorauna EU-a meu
dravama, za mobilnost unutar drava sudionica u Programu i mobilnost izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih
drava.
POTPORA ZA POSEBNE POTREBE
Osoba s posebnim potrebama je mogui sudionik ije je fiziko, psihiko ili zdravstveno stanje takvo da njegovo/njezino
sudjelovanje u projektu ili aktivnosti mobilnosti ne bi bilo mogue bez dodatne financijske potpore. Ustanove visokog
obrazovanja koje su odabrale studente i/ili osoblje s posebnim potrebama mogu zatraiti dodatna bespovratna sredstva od
nacionalne agencije za pokrivanje dodatnih trokova njihovog sudjelovanja u aktivnostima mobilnosti. Za osobe s posebnim
potrebama bespovratna sredstva mogu biti vea od najviih pojedinih iznosa potpore navedenih u nastavku. Ustanove
visokog obrazovanja opisat e na svom web-mjestu kako studenti i osoblje s posebnim potrebama mogu zatraiti takva
dodatna bespovratna sredstva.
Dodatna financijska sredstva za studente i osoblje s posebnim potrebama mogu se osigurati i iz drugih izvora na lokalnoj,
regionalnoj i/ili nacionalnoj razini.
43
Vodi kroz program
Osobe u pratnji studenata ili osoblja s posebnim potrebama imaju pravo na doprinos na osnovi stvarnih trokova.
Svaka se ustanova visokog obrazovanja, potpisivanjem Povelje Erasmus za visoko obrazovanje, obvezuje osigurati jednaki
pristup i mogunosti sudionicima iz svih sredina. Stoga studenti i osoblje s posebnim potrebama mogu imati koristi od
usluga potpore koje ustanova primateljica nudi svojim lokalnim studentima i osoblju.
DRUGI IZVORI FINANCIRANJA
Studenti i osoblje mogu, uz bespovratna sredstva EU-a, ili umjesto njih, (sudionici u mobilnosti koji primaju nulta
bespovratna sredstva EU-a) dobivati regionalna, nacionalna ili druga bespovratna sredstva kojima upravlja organizacija koja
nije nacionalna agencija (npr. ministarstvo ili regionalna tijela). Na takvu vrstu bespovratnih sredstava koja se pruaju iz
drugih izvora financiranja, a ne iz prorauna EU-a, ne primjenjuju se gornje i donje granice navedene u ovom dokumentu.
B) BESPOVRATNA SREDSTVA ZA MOBILNOST STUDENATA
Studenti mogu dobiti bespovratna sredstva EU-a kao doprinos za njihove trokove putovanja i dnevnica za vrijeme razdoblja
studiranja ili obavljanja strune prakse u inozemstvu. Te e iznose utvrditi nacionalne agencije u dogovoru s nacionalnim
tijelima i/ili ustanovama visokog obrazovanja na temelju objektivnih i transparentnih kriterija koji su opisani u nastavku.
Toni iznosi bit e objavljeni na web-mjestima nacionalnih agencija i ustanova visokog obrazovanja.
Drave sudionice u Programu podijeljene su u sljedee tri skupine:
1. skupina
Danska, Irska, Francuska, Italija, Austrija, Finska, vedska, Ujedinjena Kraljevina,
Drave sudionice u Programu s
Lihtentajn, Norveka
viim trokovima ivota
2. skupina
Belgija, eka Republika, Njemaka, Grka, panjolska, Hrvatska, Cipar, Luksemburg,
Drave sudionice u Programu sa
Nizozemska, Portugal, Slovenija, Island, Turska
srednjim trokovima ivota
3. skupina
Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovaka, biva
Drave sudionice u Programu s
jugoslavenska republika Makedonija
niim trokovima ivota
MOBILNOST UNUTAR DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU KRITERIJ 1. DRAVE POILJATELJICE I PRIMATELJICE STUDENATA
Bespovratna sredstva EU-a koja se dodjeljuju studentu ovisit e o smjeru njihove mobilnosti, kako slijedi:
mobilnost prema dravi sa slinim trokovima ivota: studenti e dobiti srednji iznos bespovratnih sredstava EU-a;
mobilnost prema dravi s viim trokovima ivota: studenti e dobiti vii iznos bespovratnih sredstava EU-a;
mobilnost prema dravi s niim trokovima ivota: studenti e dobiti nii iznos bespovratnih sredstava EU-a.
Iznosi koje su utvrdile nacionalne agencije utvruju se u okviru gornje i donje granice:
Srednji iznos bespovratnih sredstva EU-a: srednji iznos, izmeu 200 i 450 EUR mjeseno, primjenjuje se na
aktivnosti mobilnosti prema dravi sa slinim trokovima ivota: a) iz Skupine 1. u Skupinu 1., b) iz Skupine 2. u
Skupinu 2. i c) iz Skupine 3. u Skupinu 3.
Vii iznos bespovratnih sredstava EU-a: odgovara srednjem iznosu koji primjenjuje nacionalna agencija plus barem
50 EUR i iznosi izmeu 250 i 500 EUR mjeseno. Primjenjuje se na aktivnosti mobilnosti prema drave s veim
trokovima ivota: a) iz drava Skupine 2. u Skupinu 1. i b) iz drava Skupine 3. u Skupine 1. i 2.
Nii iznos bespovratnih sredstava EU-a: odgovara srednjem iznosu koji primjenjuje nacionalna agencija plus barem
50 EUR i iznosi izmeu 150 i 400 EUR mjeseno. Primjenjuje se na aktivnosti mobilnosti prema dravi s niim
trokovima ivota: a) iz drava Skupine 1. u Skupinu 2 i 3. i b) iz drava Skupine 2. u Skupinu 3.
Prilikom definicije iznosa koji e primjenjivati korisnici u njihovoj dravi, nacionalne agencije uzimaju u obzir dva posebna
kriterija:
dostupnost i razina drugih izvora sufinanciranja iz privatnih ili javnih tijela na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj
razini kojima se nadopunjuju bespovratna sredstva EU-a;
opa razina potranje za studentima koji planiraju studirati ili se osposobljavati u inozemstvu.
44
Nacionalne agencije mogu omoguiti fleksibilnost svojim ustanovama visokog obrazovanja na nain da odrede raspone
umjesto iznosa na nacionalnoj razini. To bi se trebalo temeljiti na opravdanim osnovama, na primjer u dravama u kojima je
sufinanciranje dostupno na regionalnoj ili institucionalnoj razini.
MOBILNOST UNUTAR DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU KRITERIJ 2. DODATNA POTPORA ZA POSEBNE CILJNE SKUPINE, AKTIVNOSTI I
DRAVE/REGIJE POILJATELJICE
Studenti u nepovoljnijem poloaju (osim onih s posebnim potrebama)

Nacionalna nadlena tijela mogu odluiti zajedno s nacionalnim agencijama odgovornim za provedbu programa Erasmus+ u
odreenoj dravi sudionici u Programu (na temelju mogunosti za sudjelovanja/nesudjelovanja, ovisno o potpori koja se ve
prua na nacionalnoj razini) da bi UVO-i u njihovoj dravi trebali na potporu bespovratnih sredstava za studente iz
nepovoljnih pozadina (ukljuujui izbjeglice, azilante i migrante) dodati, u jednoj uplati, izmeu 100 i 200 EUR mjeseno.
Toan iznos, koji se isplauje jednom mjeseno, i kriterije koji e se primjenjivati utvrdit e nadlena tijela na nacionalnoj
razini.
Studenti koji obavljaju strunu praksu

Studenti koji obavljaju strunu praksu dobit e dodatnih 100 do 200 EUR mjeseno iz bespovratnih sredstava EU-a. Toan
iznos utvrdit e nacionalne agencije i/ili ustanove visokog obrazovanja u skladu s razinom potranje i razinom sufinanciranja
za takvu vrstu mobilnosti. U svim sluajevima, isti iznos trebali bi dobiti svi studenti u istoj ustanovi visokog obrazovanja,
neovisno o dodatku i/ili doprinosu u naravi koji student moe dobiti od poduzea domaina. Studenti u nepovoljnijem
poloaju koji obavljaju strunu praksu imaju pravo na dodatak za studente u nepovoljnijem poloaju umjesto dodatka za
strunu praksu, u sluaju da je iznos dodatka za strunu prasku nii.
Studenti iz najudaljenijih drava sudionica u Programu i regija

S obzirom na ogranienja koja proizlaze iz udaljenosti od drugih drava sudionica u Programu, studenti iz najudaljenijih
regija, Cipra, Islanda i Malte te prekomorskih zemalja i teritorija, dobit e sljedee vie iznose pojedinane potpore:
Od Primatelj Iznos
Drave 1. skupine 750 EUR mjeseno
Najudaljenije regije, Cipar, Island i Malta,
Prekomorske zemlje i teritoriji
Uz navedene iznose za pojedinanu potporu, studenti iz tih drava dobit e sljedee dodatne iznose kao potporu za
pokrivanje trokova putovanja:
31
Udaljenost Iznos
Izmeu 10 i 99 km: 20 EUR po sudioniku
Izmeu 100 i 499 km 180 EUR po sudioniku
8000 km ili vie 1300 EUR po sudioniku
Dodatak za obavljanje strune prakse ili studente u nepovoljnijem poloaju u ovom se sluaju ne primjenjuje.
Razina financijske potpore koju utvruju ustanove visokog obrazovanja

Od ustanova visokog obrazovanja u svim se sluajevima trai da potuju sljedea naela i kriterije prilikom definiranja i/ili
primjene iznosa EU-a u njihovoj ustanovi:
Jednom kada ustanove utvrde iznose, oni se ne smiju mijenjati tijekom trajanja projekta mobilnosti. Nije mogue
smanjiti ili poveati razinu bespovratnih sredstava unutar istog projekta;
Iznosi moraju biti utvreni i/ili primijenjeni na objektivan i transparentan nain uzimajui u obzir sva naela i
prethodno opisano metodologiju (tj. uzimajui u obzir smjer mobilnosti i dodatno posebno financiranje);
31
Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenosti se moraju izraunavati pomou kalkulatora za izraun udaljenosti koji podupire Europska komisija .
(http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/tools/distance_en.htm). Udaljenost jednosmjernog putovanja mora se upotrijebiti za izraun iznosa
bespovratnih sredstava EU-a kojima e se financirati povratni put.
45
Vodi kroz program
Isti iznos bespovratnih sredstava mora se dodijeliti svim studentima koji odlaze u istu skupinu zemalja za istu vrstu
mobilnosti studij ili struna praksa (osim studentima u nepovoljnom poloaju ili s posebnim potrebama).
MOBILNOST IZMEU DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU I PARTNERSKIH DRAVA
Iznos pojedinane potpore izraunava se kako slijedi:
Od Primatelj Iznos
Drave sudionice u Programu 1. skupine 850 EUR mjeseno
Prihvatljive partnerske drave Drave sudionice u Programu 2. skupine 800 EUR mjeseno
Drave sudionice u Programu 3. skupine 750 EUR mjeseno
Drave sudionice u Programu Partnerske drave 650 EUR mjeseno
Studenti koji putuju u partnerske drave ili iz partnerskih drava dobit e sljedee dodatne iznose kao potporu za pokrivanje
trokova putovanja:
32
Udaljenost Iznos
Izmeu 100 i 499 km 180 EUR po sudioniku
8000 km ili vie 1100 EUR po sudioniku
32
Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenosti se moraju izraunavati pomou kalkulatora za izraun udaljenosti koji podupire Europska komisija .
(http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/tools/distance_en.htm). Udaljenost jednosmjernog putovanja mora se upotrijebiti za izraun iznosa
bespovratnih sredstava EU-a kojima e se financirati povratni put.
46
C) BESPOVRATNA SREDSTVA ZA MOBILNOST OSOBLJA
Osoblje e dobiti bespovratna sredstva EU-a za pokrivanje trokova putovanja i dnevnica za vrijeme boravka u inozemstvu prema sljedeem rasporedu:
Mehanizam
financiranja
Za udaljenosti izmeu 10 i 99 km:
a. mobilnost osoblja izmeu drava sudionica u Programu: 20 EUR
po sudioniku
b. mobilnost osoblja izmeu drava sudionica u Programu i
partnerskih drava: 0 EUR po sudioniku
180 EUR po sudioniku
Na temelju udaljenosti po sudioniku.
Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 KM: Udaljenost se mora izraunavati
275 EUR po sudioniku pomou alata Europske komisije za
Doprinos za putne trokove 33
izraun udaljenosti . Podnositelj
Doprinos
sudionika od mjesta podrijetla do Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 KM: zahtjeva mora navesti udaljenost
Putovanje jedininim
mjesta u kojem se provodi aktivnost i 360 EUR po sudioniku jednosmjernog putovanja kako bi se
trokovima
natrag mogao izraunati iznos bespovratnih
Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 KM: 34
sredstava za povratno putovanje .
Za udaljenosti izmeu 4000 i 7999 KM:
Za udaljenosti od 8000 km ili vie:
a. mobilnost osoblja izmeu drava sudionica u Programu: 1300
EUR po sudioniku
b. mobilnost osoblja izmeu drava sudionica u Programu i
partnerskih drava: 1100 EUR po sudioniku
Za visoke domae putne trokove vee
Dodatak za visoke Dodatna potpora:
Doprinos Za domae putne trokove vee od 225 EUR: od 225 EUR (po povratnom putovanju)
domae putne za povratno putovanje do jedininim 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji) za povratno i pod uvjetom da su ti trokovi valjani i
trokove [samo za glavnog prijevoznikog vorita trokovima 35
dobro obrazloeni nakon odabira
putovanje
mobilnosti izmeu / zrane luke i (ili) sudionika.
33
http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/tools/distance_en.htm
Na, ako osoba iz Madrida (panjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se odvija u Rimu (Italija), sudionik a) izraunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km) ; b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. izmeu 500 i 1999 km) i c)
34
izraunava bespovratna sredstva EU-a kojima e osigurati doprinos trokova putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
35 Ako je opravdano, sudionik moe imati pravo na dva dodatka za visoke domae putne trokove radi sudjelovanja u istoj aktivnosti mobilnosti: jedan za dolazak do glavnog prijevoznikog vorita / zrane luke i/ili eljeznikog/autobusnog
kolodvora u matinoj dravi i jo jedan za dolazak do udaljenog konanog odredita u dravi primateljici.
47
Vodi kroz program
drava sudionica u eljeznikog/autobusnog

Programu] kolodvora u matinoj dravi
i/ili
za povratno putovanje do
udaljenog konanog odredita
(od glavnog prijevoznikog
vorita / zrane luke i (ili)
eljeznikog/autobusnog
kolodvora) u dravi primateljici
do 14. dana aktivnosti: A1.1 u sluaju mobilnosti izmeu drava

sudionica u Programu ili A1.2 u sluaju mobilnosti izmeu drave
sudionice u Programu i partnerske drave, po danu po sudioniku Na temelju trajanja boravka po
Pojedinana Trokovi izravno povezani s Doprinos sudioniku (ako je potrebno ukljuujui i
trokovima ivota sudionika za jedininim + jedan dan putovanja prije poetka
potpora vrijeme trajanja aktivnosti trokovima izmeu 15. i 60. dana aktivnosti: 70 % A1.1 u sluaju mobilnosti aktivnosti i jedan dan putovanja nakon
izmeu drava sudionica u Programu ili A1.2 u sluaju mobilnosti zavretka aktivnosti.
izmeu drave sudionice u Programu i partnerske drave po danu po
sudioniku
48
Dio B Projekt mobilnosti za uenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i
osposobljavanju (VET)
TABLICA A POJEDINANA POTPORA (IZNOSI U EUR PO DANU)
Iznosi ovise o dravi primateljici. Ti e se iznosi odrediti u okviru raspona od najmanjeg do najvieg iznosa navedenih u tablici
u nastavku. Prilikom definiranja iznosa koje e primjenjivati korisnici u njihovoj dravi, nacionalne agencije, u dogovoru s
nacionalnim tijelima vlasti, uzimaju u obzir dva posebna kriterija.
dostupnost i razina drugih izvora sufinanciranja iz privatnih ili javnih tijela na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj
razini kojima se nadopunjuju bespovratna sredstva EU-a;
opa razina potranje za osobljem koje planira pouavati ili se osposobljavati u inozemstvu.
Isti postotak u okviru raspona treba primijeniti na sve odredine drave. Nije mogue dati isti iznos za sve odredine drave.
Osoblje iz drava sudionica u

Osoblje iz partnerskih drava
Programu
Drava primateljica
Min.-Maks. (po danu) Iznos (po danu)
A1.1 A1.2
Danska, Irska, Nizozemska, vedska,

80 160 160
Ujedinjena Kraljevina
Belgija, Bugarska, eka Republika, Grka,

Francuska, Italija, Cipar, Luksemburg,
70 140 140
Maarska, Austrija, Poljska, Rumunjska,
Finska, Island, Lihtentajn, Norveka, Turska
Njemaka, panjolska, Latvija, Malta,

Portugal, Slovaka, biva jugoslavenska 60 120 120
republika Makedonija
Estonija, Hrvatska, Litva, Slovenija 50 100 100
Partnerske drave 160 Nije prihvatljivo
Za aktivnosti mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu nacionalne agencije mogu svojim ustanovama visokog
obrazovanja omoguiti fleksibilnost utvrivanjem raspona umjesto iznosa na nacionalnoj razini. To bi se trebalo temeljiti na
opravdanim osnovama, na primjer u dravama u kojima je sufinanciranje dostupno na regionalnoj ili institucionalnoj razini.
Toni iznosi bit e objavljeni na web-mjestu svake nacionalne agencije i ustanova visokog obrazovanja.
SUDIONICI IZ NAJUDALJENIJIH REGIJA I PREKOMORSKIH DRAVA I TERITORIJA TE U NJIMA
U skladu s Uredbom o osnivanju programa Erasmus+, u kojoj se poziva da se u provedbi programa u obzir uzmu ogranienja
koja su posljedica udaljenosti najudaljenijih regija i prekomorskih drava i teritorija (OCT) Europske unije od drugih drava
sudionica u Programu, uvedena su posebna pravila financiranja kako bi se olakalo pokrivanje visokih trokova putovanja za
sudionike iz najudaljenijih regija i OCT-a koji nisu dovoljno pokriveni standardnim pravilima financiranja (na temelju
doprinosa jedininim trokovima utvrenima s obzirom na raspon udaljenosti).
Korisnicima projekata mobilnosti omoguit e se potraivanje financijske potpore za putne trokove sudionika iz
najudaljenijih regija i OCT-a i u njima pod stavkom izvanredni trokovi (do najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova: Ova
49
Vodi kroz program
mogunost dostupna je pod uvjetom da podnositelj moe dokazati da se sukladno standardnim pravilima financiranja (na
temelju doprinosa jedininim trokovima utvrenima s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih
trokova sudionika.
50
PROJEKT MOBILNOSTI ZA UENIKE I OSOBLJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU I

OSPOSOBLJAVANJU
Projekt mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju moe obuhvaati jednu ili vie sljedeih aktivnosti:
Mobilnost uenika:
struna praksa u okviru VET-a u inozemstvu do 12 mjeseci.
U ovoj aktivnosti mogu sudjelovati vjebenici i uenici u ustanovama za strukovno osposobljavanje. Ovi uenici sudjeluju u
strukovnom osposobljavanju u inozemstvu. Uenici odlaze na radno mjesto (u poduzee ili drugu relevantnu organizaciju) ili
u ustanovu za strukovno osposobljavanje (s razdobljima uenja kroz rad u poduzeu ili drugoj relevantnoj organizaciji).
Svaka aktivnost mobilnosti utvruje se unutar okvira kvalitete koji je dogovoren izmeu organizacija poiljateljica i
primateljica u cilju osiguranja visoke razine kvalitete aktivnosti, ukljuujui Sporazum o uenju.
Rezultati uenja slubeno se priznaju i vrednuju na institucionalnoj razini, sadraj se prilagoava po potrebi kako bi se
osiguralo da se razdoblje mobilnosti u inozemstvu uklapa u studij u koji je upisan naunik/uenik u VET-u.
U cilju jaanja zapoljivosti mladih ljudi i olakavanja njihovog prelaska na trite rada, u ovoj aktivnosti mogu sudjelovati i
osobe koje su nedavno diplomirale iz kola za VET ili poduzea koja pruaju VET naunicima.
Mobilnost osoblja:
zadae pouavanja/osposobljavanja: putem ove aktivnosti omoguuje se kolama za VET da pouavaju u partnerskoj
koli za VET u inozemstvu. Njome se takoer omoguuje zaposlenicima poduzea da pouavaju u organizaciji VET-a u
inozemstvu.
osposobljavanje osoblja: ovom se aktivnou podrava struno usavravanje osoblja u VET-u u obliku rasporeda na
radno mjesto ili promatranja u poduzeu ili drugoj organizaciji za VET u inozemstvu.
Programom Erasmus+ podrava se obrazovna mobilnost osoblja koje:
- obuhvaeno je stratekim pristupom organizacija sudionica (koji je usmjeren na modernizaciju i internacionalizaciju

njihove misije);
- odgovara na jasno definirane potrebe osoblja za razvoj i popraena je odgovarajuim odabirom, pripremom i mjerama
praenja;
- osigurava primjereno priznavanje rezultata uenja osoblja koje sudjeluje u programu i osigurava irenje i koritenje
rezultata uenja u organizaciji.
Za osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju navedene su aktivnosti takoer prilika za stjecanje kompetencija
potrebnih da se odgovori na potrebe polaznika u nepovoljnijem poloaju. U aktualnom kontekstu u vezi s migrantima,
izbjeglicama i azilantima, posebna e se pozornost takoer pridati projektima usmjerenim na osposobljavanje osoblja u
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u podrujima kao to su osposobljavanje djece izbjeglica, meukulturalni razredi,
pouavanje mladih na njihovom drugom jeziku te tolerancija i razliitosti unutar razreda.

Organizacija podnositeljica prijedloga: odgovorna za prijedlog projekta mobilnosti, potpisivanje i upravljanje

ugovorom o dodijeli bespovratnih sredstava i za izvjeivanje. Podnositelj zahtjeva moe biti koordinator
konzorcija: vodi nacionalni konzorcij za mobilnost koji se sastoji od partnerskih organizacija u istoj dravi i iji je cilj
slanje uenika i osoblja u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u inozemstvo. Koordinator nacionalnog
konzorcija za mobilnost takoer moe, ali ne nuno, djelovati kao organizacija poiljateljica.
Organizacija poiljateljica: odgovorna za odabir studenata/osoblja u okviru strukovnog obrazovanja i njihovo slanje
u inozemstvo.
Organizacija primateljica: odgovorna za primanje studenata/osoblja u okviru VET-a iz inozemstva i za ponudu
programa aktivnosti ili koja ima koristi od aktivnosti osoblja u VET-u.
Posrednika organizacija: to je organizacija koje je aktivna na tritu rada ili u podrujima obrazovanja,
osposobljavanja i mladih. Ona je partner u nacionalnom konzorciju za mobilnost, ali nije organizacija poiljateljica.
Njezina je uloga osigurati razmjenu i pojednostavljenje administrativnih postupaka za ustanove strukovnog
51
Vodi kroz program
obrazovanja koje su poiljateljice, usklaivati profile vjebenika/uenika s potrebama poduzea u sluaju strune
prakse te zajedniki pripremati sudionike.
Organizacije poiljateljice i primateljice, zajedno sa studentima/osobljem, moraju se dogovoriti o aktivnostima koje moraju
poduzimati studenti, u okviru Sporazuma o uenju ili lanovi osoblja u Sporazumu o mobilnosti, prije poetka razdoblja
mobilnosti. U tim se sporazumima definiraju ciljnih rezultati uenja za razdoblje uenja u inozemstvu, navode odredbe za
formalno priznavanje i propisuju se prava i obveze svake stranke.
Uenici u VET-u koji odlaze na mobilnost na 19 dana ili due mogu dobiti jezinu potporu. Jezina potpora putem interneta
postupno se uvodi u provedbu programa. Nju je Europska komisija stavila na raspolaganje prihvatljivim sudionicima za
procjenu njihova znanja stranih jezika i kako bi ponudila, ako je potrebno, najprikladniji nain uenja jezika prije i/ili tijekom
mobilnosti (za vie pojedinosti vidjeti Prilog I. ovom Vodiu).
Organizacije koje podnose prijedloge projekata mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju mogu to uiniti s
Poveljom Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju ili bez nje, ovisno o tome je li ukljuenim
organizacijama u prethodnoj godini dodijeljena povelja. Kriteriji prihvatljivosti i kriteriji za odabir za koji se odnose na ova
dva modela podnoenja prijedloga navedeni su nie.
PROJEKTI MOBILNOSTI ZA UENIKE I OSOBLJE U VET-U BEZ POVELJE ERASMUS+ ZA MOBILNOST U VET-U
U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti u podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mora
ispuniti kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:
Projekt mobilnosti u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mora obuhvaati jednu ili
vie sljedeih aktivnosti:
strunu praksu sudionika u VET-u u strukovnim institutima u inozemstvu;
Prihvatljive aktivnosti strunu praksu sudionika u VET-u u poduzeima u inozemstvu;
zadae pouavanja/pruanja osposobljavanja u inozemstvu;
osposobljavanje osoblja u inozemstvu.
Organizacija sudionica moe biti:

bilo koja javna ili privatna organizacija(ili njezina podrunica/poslovnica) aktivna u
podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (definirana kao organizacija za
VET); ili
obrazovanja, osposobljavanja i mladih.
Ta organizacija, na primjer, moe biti:
kola/institut/centar za strukovno obrazovanje;
poduzea);
Prihvatljive organizacije socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, ukljuujui gospodarske
sudionice komore, obrtnika/struna udruenja i sindikate;
zaklada;
kola/institut/obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predkolske razine do
srednjokolske razine, ukljuujui obrazovanje odraslih);
profesionalne orijentacije i informacijske usluge;
tijelo odgovorno za politike u podruju strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja.
Svaka organizacija sudionica mora imati poslovni nastan u dravi sudionici u Programu.
52
Organizacija za strukovno obrazovanje (ili njezina podrunica/poslovnica) koja alje

uenike i osoblje u inozemstvo;
Tko moe predati
Koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost.
zahtjev?
Pojedinci ne mogu izravno zatraiti bespovratna sredstva.
Aktivnost mobilnost transnacionalna je aktivnost i ukljuuje barem dvije organizacije sudionice

(barem jedna organizacija poiljateljica i jedna organizacija primateljica) iz razliitih drava.
Broj organizacija U sluaju projekata koje predstavlja nacionalni konzorcij za VET, svi lanovi konzorcija moraju biti
sudionica iz iste drave sudionice u Programu i moraju biti utvreni u trenutku predavanja zahtjeva za
bespovratna sredstva. Konzorcij mora obuhvaati barem 3 organizacije za strukovno
obrazovanje i osposobljavanje.
1 do 2 godine. Podnositelj zahtjeva mora odabrati trajanje u fazi podnoenja zahtjeva, na

Trajanje projekta
temelju cilja projekta i vrste aktivnosti ija se provedba planira za vrijeme trajanja projekta.
Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 2. oujka u 12:00 (podne po

briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje izmeu 1. lipnja i 31. prosinca iste
godine.
Mogui naknadni rok:
Kada predati zahtjev? Nacionalne agencije mogu organizirati drugi krug podnoenja zahtjeva ako sredstva ostanu
neiskoritena, a na koji e se takoer primjenjivati pravila utvrena ovim Vodiem. Nacionalne
agencije takvu e mogunost oglasiti putem svojih mrenih stranica.
U sluaju organiziranja drugog kruga za podnoenje zahtjeva, podnositelji su duni svoj zahtjev
za bespovratnim sredstvima predati do 4. listopadu 12:00 (podne po briselskom vremenu) za
projekte ija provedba zapoinje izmeu 1. sijenja i 31. svibnja sljedee godine.
Organizacija za VET (ili njezina podrunica/poslovnica) ili nacionalni konzorcij za mobilnost mogu
se prijaviti samo jednom u svakom krugu odabira. Meutim, organizacija za VET moe biti dio
Ostali kriteriji
nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko nacionalnih konzorcija za mobilnost koji podnose
zahtjev u isto vrijeme.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA MOBILNOST UENIKA
Trajanje aktivnosti od 2 tjedna (odnosno, deset radnih dana) do 12 mjeseci, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Mjesto(a) provedbe Sudionici aktivnost mobilnosti moraju obavljati u inozemstvu, u drugoj dravi sudionici
aktivnosti programa.
Naunici ili polaznici u VET-u (iji programi obino ukljuuju uenje uz rad) iz drave organizacije
poiljateljice. Osobe koje su u pratnji polaznika VET-a u inozemstvu.
Prihvatljivi sudionici Osobe koje su nedavno diplomirale iz kole za VET ili zavrile praksu (bivi naunici) u poduzeu
mogu takoer sudjelovati u aktivnosti. Osobe koje su nedavno diplomirale moraju
osposobljavanje u inozemstvu obaviti u roku od godinu dana od diplomiranja.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA MOBILNOST OSOBLJA
Od 2 dana do 2 mjeseca, ne ukljuujui vrijeme putovanja.

Trajanje aktivnosti
Najmanje dva dana moraju biti uzastopna.
53
Vodi kroz program
Osoblje zadueno za VET (kao to su uitelji, voditelji osposobljavanja, slubenici zadueni za

meunarodnu mobilnost, osoblje s administrativnim ili voditeljskim funkcijama itd.) koje radi u
organizacijama poiljateljicama Te drugo osoblje ukljueno u strateki razvoj organizacije.
U sluaju zadaa pouavanja/osposobljavanja, aktivnost je otvorena i osobama iz poduzea,
Prihvatljivi sudionici
javnog sektora i/ili organizacija civilnog drutva.
Takoer, u sluaju zadaa pouavanja/osposobljavanja, aktivnost je otvorena voditeljima
osposobljavanja iz poduzea koji su pozvani da pouavaju u organizaciji VET-a koja podnosi
zahtjev i/ili u organizacijama u konzorciju, kada je primjenjivo.
Organizacije podnositeljice zahtjeva ocjenjuju se na temelju mjerodavnih kriterija za iskljuenje i kriterija za odabir. Vie
informacija potraite u dijelu C ovog Vodia.
Projekti se ocjenjuju na temelju sljedeih kriterija:

Vanost projekta - potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika, osobito
(najvie 30 bodova) uzimajui u obzir odredbe Europskog razvojnog plana.
Stupanj do kojeg se prijedlogom mogu:
- jaati kapacitet i meunarodni doseg organizacija sudionica.
provedba aktivnosti mobilnosti i praenje)
Usklaenost izmeu ciljeva projekta i predloenih aktivnosti;
Kvaliteta Europskog razvojnog plana organizacije koja podnosi zahtjev;
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Kvaliteta praktinih rjeenja, naina upravljanja i potpore
(najvie 40 bodova) Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima
Kvaliteta rjeenja za priznavanje i vrednovanje rezultata uenja sudionika te
dosljedna uporaba europskih alata za transparentnost i priznavanje;
Primjerenost mjera za odabir i/ili ukljuivanje sudionika u aktivnostima
mobilnosti
Ako je primjenljivo, kvaliteta aktivnosti suradnje i komunikacije izmeu
organizacija sudionica, te s drugim mjerodavnim dionicima.
Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata projekta;
- na sudionike i organizacije sudionice, za vrijeme i nakon trajanja
Uinak i irenje projekta;
(najvie 30 bodova) - izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na
institucionalnoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj
razini.
Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na irenje rezultata projekta
unutar i izvan organizacija sudionica
Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti barem pola
od najvieg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih Kriterija za dodjelu (najmanje 15 bodova za kategorije
Vanost projekta i Uinak i irenje; 20 bodova za kategoriju Kvaliteta plana i provedbe projekta).
DODJELA BESPOVRATNIH SREDSTAVA
Najvei dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava za odabrane projekte ovisit e o nizu elemenata:
broju i trajanju razdoblja mobilnosti za koje je podnesen zahtjev;

54
SUDIONICI IZ NAJUDALJENIJIH REGIJA I PREKOMORSKIH DRAVA I TERITORIJA
Podnositeljima prijedloga projekata mobilnosti omoguit e se potraivanje financijske potpore za trokove puta sudionika iz
najudaljenijih regija i OCT-a, te u njih, pod stavkom izvanredni trokovi (do najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova:
Koja su pravila financiranja? Ova mogunost dostupna je pod uvjetom da podnositelj moe dokazati da se sukladno
standardnim pravilima financiranja (na temelju doprinosa jedininim trokovima utvrenima s obzirom na raspon
udaljenosti) ne pokriva najmanje 70 % putnih trokova sudionika.
OSTALE INFORMACIJE
Vie obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o ovoj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiu. Mole se
PROJEKTI MOBILNOSTI ZA UENIKE I OSOBLJE U VET-U S POVELJOM ERASMUS+ ZA MOBILNOST U VET-U
U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti u podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mora
ispuniti kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:
Pojedinane organizacije ili konzorciji s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu koje
Tko moe predati 36
su nosioci Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju .
zahtjev?
Projekt mobilnosti u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mora obuhvaati jednu ili
vie sljedeih aktivnosti:
strunu praksu sudionika u VET-u u strukovnim institutima u inozemstvu;
Prihvatljive aktivnosti strunu praksu sudionika u VET-u u poduzeima u inozemstvu;
zadae pouavanja/pruanja osposobljavanja u inozemstvu;
osposobljavanje osoblja u inozemstvu.

Broj organizacija
U sluaju projekata koje predstavlja nacionalni konzorcij za mobilnost koji je nositelj Povelje
sudionica
Erasmus+ za mobilnost u VET-u, organizacija poiljateljica i organizacija primateljica moraju biti
iz razliitih drava.
Trajanje projekta 1 do 2 godine. Podnositelj zahtjeva mora odabrati trajanje u fazi podnoenja zahtjeva.
36
Za vie informacija o povelji, proitajte odjeljak Povelja Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i Prilog I. ovom Vodiu.
55
Vodi kroz program

godine.
Mogui naknadni rok:

Nacionalne agencije mogu organizirati drugi krug podnoenja zahtjeva ako sredstva ostanu
Kada predati zahtjev? neiskoritena, a na koji e se takoer primjenjivati pravila utvrena ovim Vodiem. Nacionalne
Organizacija za VET ili nacionalni konzorcij za mobilnost mogu se prijaviti samo jednom u
Ostali kriteriji svakom krugu odabira. Meutim, organizacija za VET moe biti dio nekoliko konzorcija ili
koordinirati nekoliko nacionalnih konzorcija za mobilnost koji podnose zahtjev u isto vrijeme.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA MOBILNOST UENIKA
Trajanje aktivnosti Od 2 tjedna (odnosno, deset radnih dana) do 12 mjeseci, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Naunici ili polaznici u VET-u (iji programi obino ukljuuju uenje uz rad) iz drave organizacije
poiljateljice. Osobe koje su u pratnji polaznika VET-a u inozemstvu.
Prihvatljivi sudionici Osobe koje su nedavno diplomirale iz kole za VET ili zavrile praksu (bivi naunici) u poduzeu
mogu takoer sudjelovati u aktivnosti. Osobe koje su nedavno diplomirale moraju
osposobljavanje u inozemstvu obaviti u roku od godinu dana od diplomiranja.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA MOBILNOST OSOBLJA

Trajanje aktivnosti
Osoblje zadueno za VET (kao to su uitelji, voditelji osposobljavanja, slubenici zadueni za

meunarodnu mobilnost, osoblje s administrativnim ili voditeljskim funkcijama itd.) koje radi u
organizacijama poiljateljicama Te drugo osoblje ukljueno u strateki razvoj organizacije.
U sluaju zadaa pouavanja/osposobljavanja, aktivnost je otvorena i osobama iz poduzea,
javnog sektora i/ili organizacija civilnog drutva.
Takoer, u sluaju zadaa pouavanja/osposobljavanja, aktivnost je otvorena voditeljima
osposobljavanja iz poduzea koji su pozvani da pouavaju u organizaciji VET-a koja podnosi
zahtjev i/ili u organizacijama u konzorciju, kada je primjenjivo.
KRITERIJI ZA DODJELU ZA ZAHTJEVE NOSITELJA POVELJE ZA MOBILNOST U VET-U
Ne provodi se ocjenjivanje kvalitete (procjena kvalitete provedena je u fazi podnoenja zahtjeva za dodjelom Povelje za
mobilnost u VET-u) i stoga ne postoje kriteriji za dodjelu.
Sredstva e biti dodijeljena svakom prihvatljivom zahtjevu za bespovratna sredstva (nakon provjere prihvatljivosti).
56
Najvei dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava ovisit e o nizu elemenata:

KAKVU AKREDITACIJU PODNOSITELJI MORAJU IMATI ZA OVAJ PROJEKT MOBILNOSTI?
POVELJA ERASMUS+ ZA MOBILNOST U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU I OSPOSOBLJAVANJU
Cilj je Povelje Erasmus+ za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju poboljati europske strategije
internacionalizacije u podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te ih uiniti odrivijima, na taj nain unaprjeujui
kvalitetu i kvantitetu transnacionalne mobilnosti u okviru VET-a. Pozivi za dodjeljivanje Povelje za mobilnost u strukovnom
obrazovanju i osposobljavanju objavljuju se svake godine na web-mjestima nacionalnih agencija.
Stjecanje Povelje za mobilnost u VET-u nositelju povelje prua mogunost pojednostavljenog postupka podnoenja zahtjeva
u okviru Kljune mjere 1. programa Erasmus+ namijenjene mobilnosti uenika i osoblja u VET-u.
najudaljenijih regija i OCT-a i u njima pod stavkom izvanredni trokovi (do najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova: Koja
su pravila financiranja? Ova mogunost dostupna je pod uvjetom da podnositelj moe dokazati da se sukladno standardnim
pravilima financiranja (na temelju doprinosa jedininim trokovima utvrenima s obzirom na raspon udaljenosti) ne pokriva
najmanje 70 % putnih trokova sudionika.
OSTALE INFORMACIJE
57
Vodi kroz
program
Proraun projekta mobilnosti mora se izraditi na temelju sljedeih pravila za financiranje (u EUR):
A) PRAVILA FINANCIRANJA KOJA SE PRIMJENJUJU NA SVE AKTIVNOSTI MOBILNOSTI
Prihvatljivi trokovi Mehanizam financiranja Iznos Pravilo za dodjelu

20 EUR po sudioniku
Za udaljenosti izmeu 100 i 499 km: Na temelju udaljenosti po
180 EUR po sudioniku sudioniku. Udaljenost se
Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 KM: mora izraunavati pomou
alata Europske komisije za
275 EUR po sudioniku 37
Doprinos za putne trokove sudionika, ukljuujui izraun udaljenosti .
osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta Doprinos jedininim Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 KM: Podnositelj zahtjeva mora
Putovanje navesti udaljenost
podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost trokovima 360 EUR po sudioniku
i natrag. jednosmjernog putovanja
Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 KM: kako bi se mogao izraunati
530 EUR po sudioniku iznos bespovratnih sredstava
38
Za udaljenosti izmeu 4000 i 7999 KM: za povratno putovanje .
37
38
Na, ako osoba iz Madrida (panjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se odvija u Rimu (Italija), sudionik a) izraunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km) ; b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. izmeu 500 i 1999 km) i c)
izraunava bespovratna sredstva EU-a kojima e osigurati doprinos trokova putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
58
Dodatna potpora:
za povratno putovanje do glavnog
prijevoznikog vorita / zrane luke i (ili)
eljeznikog/autobusnog kolodvora u Za visoke domae putne
matinoj dravi trokove vee od 225 EUR (po
Dodatak za visoke Za domae putne trokove vee od 225 EUR:
i/ili Doprinos jedininim povratnom putovanju) i pod
domae putne 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji) za
trokove za povratno putovanje do udaljenog trokovima
povratno putovanje
39 uvjetom da su ti trokovi
konanog odredita (od glavnog valjani i dobro obrazloeni u
prijevoznikog vorita / zrane luke i (ili) obrascu zahtjeva.
eljeznikog/autobusnog kolodvora) u dravi
primateljici
Trokovi izravno povezani s provedbom aktivnosti

mobilnosti (osim trokova ivota sudionika), do 100. sudionika: 350 EUR po sudioniku
Organizacijska ukljuujui pripremu (nastavnu, kulturoloku, Doprinos jedininim +
Na temelju broja sudionika
potpora jezinu), praenje i potporu sudionicima za trokovima od 100. sudionika nadalje: 200 EUR po dodatnom
vrijeme mobilnosti, vrednovanje rezultata uenja, sudioniku
aktivnosti irenja rezultata.
Dodatni trokovi koji se izravno odnose na
sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji Uvjet: zahtjev za financijsku
Potpora za (ukljuujui trokove puta i dnevnica,ako su potporu za posebne potpore
Stvarni trokovi Do 100 % prihvatljivih trokova
posebne potrebe opravdani i ako bespovratna sredstva za te mora biti obrazloen u
sudionike nisu zatraena u okviru proraunskih obrascu zahtjeva
kategorija putovanje i pojedinana potpora).
Dodatni trokovi za podupiranje sudjelovanja
uenika u nepovoljnijem poloaju (osim putnih
Trokovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih trokova
trokova i trokova pojedinane potpore za
sudionike i osobe u pratnji). Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova
Trokovi pruanja financijskog jamstva, ako je to Uvjet: zahtjev za financijsku
Izvanredni zatraila nacionalna agencija. Stvarni trokovi potporu mora biti obrazloen
trokovi
u obrascu zahtjeva.
Visoki putni trokovi sudionika iz najudaljenijih
Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
regija i prekomorskih drava i teritorija (za
trokova
pojedinosti pogledajte odjeljak to biste jo
trebali znati o ovoj mjeri).
39 Ako je opravdano u obrascu zahtjeva , sudionik moe imati pravo na dva dodatka za visoke domae putne trokove radi sudjelovanja u istoj aktivnosti mobilnosti: jedan za dolazak do glavnog prijevoznikog vorita / zrane luke i/ili
eljeznikog/autobusnog kolodvora u matinoj dravi i jo jedan za dolazak do udaljenog konanog odredita u dravi primateljici.
59
Vodi kroz
program
B) DODATNA FINANCIJSKA SREDSTVA ZA MOBILNOST UENIKA U VET-U
Mehanizam
financiranja
Na temelju trajanja boravka

do 14 dana aktivnosti: A2.1 po danu po sudioniku po sudioniku (ako je
Trokovi izravno povezani s trokovima ivota potrebno ukljuujui i jedan
Pojedinana Doprinos jedininim +
sudionika i osoba u pratnji za vrijeme trajanja dan putovanja prije poetka
potpora trokovima izmeu 15 dana aktivnosti do 12 mjeseci. 70 % A2.1 po
aktivnosti. 40 aktivnosti i jedan dan
danu po sudioniku putovanja nakon zavretka
aktivnosti).
Uvjet: podnositelji moraju

zatraiti potporu na jeziku
Trokovi u vezi s potporom koja se nudi sudionicima
prije odlaska ili za vrijeme aktivnosti u cilju Doprinos jedininim Samo za aktivnosti u trajanju od 19 dana do 12 mjeseci: aktivnosti, na temelju
Jezina potpora potreba sudionika za jezicima
poboljanja znanja jezika koji e koristiti za studij ili trokovima 150 EUR po sudioniku kojem je potrebna jezina potpora
koji nisu ponueni u okviru
osposobljavanje za vrijeme aktivnosti.
Jezine potpore na internetu
programa Erasmus+.
C) DODATNA FINANCIJSKA SREDSTVA ZA MOBILNOST OSOBLJA U VET-U
Mehanizam
financiranja
Na temelju trajanja boravka
do 14 dana aktivnosti: A2.2 po danu po sudioniku po sudioniku (ako je
Trokovi izravno povezani s trokovima ivota potrebno ukljuujui i jedan
Pojedinana Doprinos jedininim +
sudionika i osoba u pratnji za vrijeme trajanja dan putovanja prije poetka
potpora trokovima izmeu 15 i 60 dana aktivnosti: 70 % A2.1 po danu po
aktivnosti aktivnosti i jedan dan
sudioniku putovanja nakon zavretka
aktivnosti).
40
NA OSOBE U PRATNJI PRIMJENJUJU SE IZNOSI ZA OSOBLJE U VET-U. VIDJETI PRORAUNSKI NASLOV POJEDINANA POTPORA U ODJELJKU C) DODATNA FINANCIJSKA SREDSTVA ZA MOBILNOST OSOBLJA U VET-U. U IZNIMNIM SLUAJEVIMA, AKO OSOBA U PRATNJI MORA OSTATI U INOZEMSTVU DUE OD
60 DANA, DODATNI TROKOVI IVOTA IZNAD 60. DANA FINANCIRAJU SE U OKVIRU PRORAUNSKE STAVKE POTPORA ZA POSEBNE POTREBE.
60
TABLICA 1. POJEDINANA POTPORA (IZNOSI U EUR PO DANU)
Iznos ovisi o dravi u kojoj se provodi aktivnost. Svaka e nacionalna agencija na temelju objektivnih i transparentnih
kriterija utvrditi iznose koji se primjenjuju na projekte podnesene u njihovoj dravi. Ti e se iznosi odrediti u okviru raspona
od najmanjeg do najvieg iznosa navedenih u tablici u nastavku. Toni iznosi bit e objavljeni na web-mjestu svake
nacionalne agencije.
Mobilnost osoblja
Mobilnost uenika
(ili osoba u pratnji)
Min.-Maks. (po danu) Min.-Maks. (po danu)
A2.1 A2.2
Belgija 23 92 70 140
Bugarska 23 92 70 140
eka Republika 23 92 70 140
Danska 27 108 80 160
Njemaka 21 84 60 120
Estonija 18 72 50 100
Irska 25 100 80 160
Grka 22 88 70 140
panjolska 21 84 60 120
Francuska 25 100 70 140
Hrvatska 18 72 50 100
Italija 23 92 70 140
Cipar 24 96 70 140
Latvija 21 84 60 120
Litva 18 72 50 100
Luksemburg 24 96 70 140
Maarska 22 88 70 140
Malta 21 84 60 120
Nizozemska 26 104 80 160
Austrija 23 92 70 140
Poljska 22 88 70 140
Portugal 20 80 60 120
Rumunjska 22 88 70 140
Slovenija 18 72 50 100
Slovaka 21 84 60 120
Finska 24 96 70 140
vedska 26 104 80 160
Ujedinjena Kraljevina 28 112 80 160
biva jugoslavenska republika Makedonija 21 84 60 120
Island 25 100 70 140
Lihtentajn 22 88 70 140
Norveka 22 88 70 140
Turska 22 88 70 140
61
Vodi kroz
program
PROJEKT MOBILNOSTI ZA NASTAVNO OSOBLJE U KOLAMA

Mobilnost osoblja:
zadae pouavanja: ovom se aktivnou omoguuje uiteljima ili drugom nastavnom osoblju u kolama da pouavaju u
partnerskoj koli u inozemstvu.
strukturirani teajevi ili osposobljavanja u inozemstvu: podrka strunom usavravanju uitelja, ravnatelja kola ili
drugog nastavnog osoblja;
promatranje na radnom mjestu: uiteljima, ravnateljima kola ili drugom nastavnom osoblju prua priliku da provedu
odreeno vrijeme u inozemstvu u partnerskoj koli ili drugoj relevantnoj organizaciji koja djeluje u podruju kolskog
obrazovanja.
Za osoblje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju navedene su aktivnosti takoer prilika za stjecanje kompetencija
potrebnih da se odgovori na potrebe polaznika u nepovoljnijem poloaju. U aktualnom kontekstu u vezi s migrantima,
izbjeglicama i azilantima, posebna e se pozornost takoer pridati projektima usmjerenim na osposobljavanje osoblja u
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u podrujima kao to su osposobljavanje djece izbjeglica, meukulturalni razredi,
pouavanje mladih na njihovom drugom jeziku te tolerancija i razliitosti unutar razreda.


ugovorom o dodijeli bespovratnih sredstava i za izvjeivanje. Ako je organizacija podnositeljica zahtjeva kola, ona
je takoer i organizacija poiljateljica. Podnositelj zahtjeva moe biti koordinator konzorcija: vodi nacionalni
konzorcij partnerskih organizacija u istoj dravi i iji je cilj slanje nastavnog osoblja na aktivnosti u inozemstvo.
Organizacija poiljateljica: odgovorna za odabir nastavnog osoblja i njihovog slanja u inozemstvo
Organizacija primateljica: odgovorna za primanje uitelja i drugog nastavnog osoblja i za ponudu programa
aktivnosti ili koja ima koristi od nastavnog rada tog osoblja.
Posebna uloga organizacije primateljice ovisi o vrsti aktivnosti i odnosu s organizacijom poiljateljicom. Organizacija
primateljica mora biti:
organizacija u kojoj se odvija studij (u sluaju sudjelovanja u strukturiranom studiju ili dogaanju osposobljavanja);
partnerska kola ili druga odgovarajua organizacija (u sluaju promatranja na radnom mjestu ili zadaa
pouavanja). U tom bi sluaju organizacija poiljateljica i organizacija primateljica trebale sklopiti ugovor prije
poetka aktivnosti. U tom bi ugovoru trebali biti utvreni ciljevi i aktivnosti za vrijeme trajanja boravka u
inozemstvu te prava i obveze svake stranke.
ugraena je u Europski plan razvoja za organizaciju poiljateljicu (u cilju modernizacije i internacionalizacije njihove
misije);
odgovara jasno definiranim razvojnim potrebama osoblja;
popraena je odgovarajuim mjerama odabira, pripreme i praenja;
osigurava primjereno priznavanje rezultata uenja osoblja koje sudjeluje u aktivnosti;
osigurava irenje i koritenje rezultata uenja unutar organizacije.

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispunjavati projekt mobilnosti u okviru kolskog obrazovanja kako bi bio
prihvatljiv za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:
62
Dio B Projekt mobilnosti nastavnika
Projekt mobilnosti u okviru kolskog obrazovanja mora obuhvaati jednu ili vie sljedeih
aktivnosti:
Prihvatljive aktivnosti zadae pouavanja;
strukturirani teajevi ili osposobljavanja u inozemstvu;
promatranje na radnom mjestu.
Zadae pouavanja:
Organizacije poiljateljice i primateljice moraju biti kole (tj. ustanove koje pruaju ope,
41
strukovno ili tehniko obrazovanje na bilo kojoj razini, od predkolskog do srednjokolskog) .
Osposobljavanje osoblja:
Organizacija poiljateljica mora biti kola.
Organizacija primateljica moe biti:
o kola; ili
o bilo koja javna ili privatna organizacija aktivna na tritu rada ili u podrujima
obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Na primjer, takva organizacija moe biti:
kola/institut/obrazovni centar za VET ili obrazovanje odraslih;
ustanova visokog obrazovanja;
poduzea);
Prihvatljive organizacije socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, ukljuujui gospodarske
sudionice komore, obrtnika/struna udruenja i sindikate;
zaklada;
profesionalne orijentacije i informacijske usluge;
organizacija koja organizira teajeve ili osposobljavanje.
U odnosu na zahtjeve koje podnosi nacionalni konzorcij za mobilnost:
Koordinacijska organizacija moe biti:
o lokalno ili regionalno tijelo nadleno za kole; ili
42
o tijelo za koordinaciju kola
Ostale organizacije koje sudjeluju u nacionalnom konzorciju moraju biti kole.
kola koja svoje osoblje alje u inozemstvo (pojedinani zahtjev);
Tko moe predati Koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost (zahtjev konzorcija)
zahtjev?

Organizacije primateljice ne moraju biti utvrene u trenutku podnoenja zahtjeva za
bespovratna sredstva.
Broj organizacija
sudionica U sluaju projekata koje predstavlja nacionalni konzorcij za VET, svi lanov konzorcija moraju biti
iz iste drave sudionice u Programu i moraju biti utvreni u trenutku predavanja zahtjeva za
bespovratna sredstva. Konzorcij se mora sastojati od barem 3 organizacije (koordinator i barem
dvije kole). kole u konzorciju moraju biti organizacijski povezane s organizacijom koja je
koordinator konzorcija.

Trajanje projekta
41
Pogledajte popis prihvatljivih kola u svakoj dravi. Za vie informacija obratite se nacionalnoj agenciji u dravi.
42
Pogledajte popis prihvatljivih organizacija u svakoj dravi. Za vie informacija obratite se nacionalnoj agenciji u dravi.
63
Vodi kroz
program

Trajanje aktivnosti
Mjesto(a) provedbe
Aktivnosti mobilnosti moraju se obavljati u inozemstvu, u drugoj dravi sudionici u projektu.
aktivnosti
Osoblje zadueno za kolsko obrazovanje (nastavno i nenastavno, ukljuujui upravitelje kola,

ravnatelje itd.) koje je u radnom odnosu sa kolama poiljateljicama i drugo kolsko osoblje
(kolski inspektori, kolski savjetnici, pedagoki savjetnici, psiholozi) ukljueno u strateki razvoj
kola poiljateljica.
43
Kome predati zahtjev? Nacionalnoj agenciji drave u kojoj organizacija podnositelj ima poslovni nastan .

godine.
Mogui naknadni rok:

Kada predati zahtjev? Nacionalne agencije mogu organizirati drugi krug podnoenja zahtjeva ako sredstva ostanu
Organizacija ili nacionalni konzorcij za mobilnost mogu se prijaviti samo jednom u svakom krugu
Ostali kriteriji odabira. Meutim, organizacija moe biti dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko
nacionalnih konzorcija za mobilnost koji podnose zahtjev u isto vrijeme.

Vanost projekta - potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika kako je
(najvie 30 bodova) navedeno u Europskom razvojnom planu.
Stupanj do kojeg prijedlog moe:
Dosljednost izmeu ciljeva projekta i predloenih aktivnosti.
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Kvaliteta Europskog razvojnog plana organizacije koja podnosi zahtjev.
(najvie 40 bodova) Primjerenost mjera za odabir i/ili ukljuivanje sudionika u aktivnostima
mobilnosti.
Kvaliteta praktinih rjeenja, naina upravljanja i potpore.
Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima.
dosljedna uporaba europskih alata za transparentnost i priznavanje.
43
Napomena: kole pod nadzorom nacionalnih tijela druge drave (npr. francuske kole, njemake kole, kole vojnih snaga UK-a) podnose
zahtjev nacionalnoj agenciji drave nadzornice.
64
Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata projekta.

- na pojedinane sudionike i organizacije sudionice za vrijeme i nakon
Uinak i irenje trajanja projekta;
razini.
unutar i izvan organizacija sudionica.
OSTALE INFORMACIJE
65
Vodi kroz
program

Mehanizam
financiranja
20 EUR po sudioniku
Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 km: Udaljenost se mora izraunavati pomou
275 EUR po sudioniku alata Europske komisije za izraun
Doprinos za putne trokove sudionika, 44
udaljenosti . Podnositelj zahtjeva mora
Doprinos Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 km:
ukljuujui osobe koje putuju kao pratnja, od navesti udaljenost jednosmjernog
Putovanje jedininim
mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi 360 EUR po sudioniku putovanja kako bi se mogao izraunati
trokovima
aktivnost i natrag. Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 km: iznos bespovratnih sredstava za povratno
45
530 EUR po sudioniku putovanje .

Dodatna potpora:
eljeznikog/autobusnog kolodvora u Za domae putne trokove vee od 225 EUR: Za visoke domae putne trokove vee
Dodatak za visoke Doprinos
matinoj dravi od 225 EUR (po povratnom putovanju) i
domae putne jedininim 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji) za
i/ili 46 pod uvjetom da su ti trokovi valjani i
trokove trokovima povratno putovanje
za povratno putovanje do udaljenog dobro obrazloeni u obrascu zahtjeva.
konanog odredita (od glavnog
eljeznikog/autobusnog kolodvora) u
44
45
Na primjer, ako osoba iz Madrida (panjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se odvija u Rimu (Italija), sudionik a) izraunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km); b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. izmeu 500 i 1999
km) i c) izraunava bespovratna sredstva EU-a kojima e osigurati doprinos trokova putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
66
dravi primateljici
Trokovi izravno povezani s provedbom

aktivnosti mobilnosti (osim trokova ivota do 100 sudionika: 350 EUR po sudioniku
Doprinos
Organizacijska sudionika), ukljuujui pripremu (nastavnu, +
jedininim Na temelju broja sudionika
potpora kulturoloku, jezinu), praenje i potporu od 100 sudionika nadalje: 200 EUR po dodatnom
trokovima
sudionicima za vrijeme mobilnosti, vrednovanje sudioniku
rezultata uenja, aktivnosti irenja rezultata.
do 14 dana aktivnosti: A2.1 po danu po sudioniku Na temelju trajanja boravka po sudioniku

Trokovi izravno povezani s trokovima ivota Doprinos (ako je potrebno ukljuujui i jedan dan
Pojedinana +
sudionika i osoba u pratnji za vrijeme trajanja jedininim putovanja prije poetka aktivnosti i jedan
potpora izmeu 15 i 60 dana aktivnosti: 70 % A3.1 po danu po
aktivnosti trokovima dan putovanja nakon zavretka
sudioniku aktivnosti).
Doprinos 70 EUR po sudioniku po danu
Trokovi studija Trokovi izravno vezani uz plaanje upisnine jedininim
Najvie 700 EUR po sudioniku u projektu mobilnosti
trokovima
sudionike s invaliditetom i osobe u pratnji
(ukljuujui trokove puta i dnevnica,ako su
Potpora za
opravdani i ako bespovratna sredstva za te Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova
posebne potrebe
sudionike nisu zatraena u okviru proraunskih
kategorija putovanje i pojedinana
potpora).
Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
pokrivanje trokova studija, trokova za
posebne potrebe i izvanrednih trokova
Trokovi pruanja financijskog jamstva, ako je to mora biti obrazloen u obrascu zahtjeva
75 % prihvatljivih trokova
zatraila nacionalna agencija.
Izvanredni
Stvarni trokovi
trokovi
Visoki putni trokovi sudionika iz najudaljenijih
trokova
pojedinosti pogledajte odjeljak to biste jo
67
Vodi kroz
program
Mobilnost osoblja
Drava primateljica
Min.-Maks. (po danu)
A3.1
Danska, Irska, Nizozemska, vedska, Ujedinjena Kraljevina 80-160
Belgija, Bugarska, eka Republika, Grka, Francuska, Italija, Cipar,

Luksemburg, Maarska, Austrija, Poljska, Rumunjska, Finska, 70-140
Island, Lihtentajn, Norveka, Turska
Njemaka, panjolska, Latvija, Malta, Portugal, Slovaka, biva

60-120
Estonija, Hrvatska, Litva, Slovenija 50-100
68
Dio B Projekt mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih
PROJEKT MOBILNOSTI ZA OSOBLJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Mobilnost osoblja:
zadae pouavanja/osposobljavanja: ovom se aktivnou omoguuje osoblju iz organizacija za obrazovanje odraslih da

pouavaju ili vode osposobljavanje u partnerskoj organizaciji u inozemstvu
strukturirani teajevi ili osposobljavanja u inozemstvu: podrka strunom usavravanju osoblja u obrazovanju odraslih.
promatranje na radnom mjestu: osoblju u obrazovanju odraslih prua priliku da provede odreeno vrijeme u
inozemstvu u bilo kojoj relevantnoj organizaciji koja djeluje u podruju obrazovanja odraslih.
Za osoblje iz ustanova za obrazovanje odraslih navedene su aktivnosti takoer prilika za stjecanje kompetencija potrebnih da
se odgovori na potrebe odraslih polaznika u nepovoljnijem poloaju. U aktualnom kontekstu u vezi s mladim migrantima,
izbjeglicama i azilantima, posebna e se pozornost takoer pridati projektima usmjerenim na osposobljavanje osoblja iz
ustanova za obrazovanje odraslih u podrujima kao to su osposobljavanje odraslih uenika koji su izbjeglice, meukulturalni
razredi, pouavanje odraslih uenika na njihovom drugom jeziku te tolerancija i razliitosti unutar razreda.


ugovorom o dodijeli bespovratnih sredstava i za izvjeivanje. Podnositelj zahtjeva moe biti koordinator
konzorcija: on vodi nacionalni konzorcij za mobilnost partnerskih organizacija u istoj dravi i njegov je cilj slanje
osoblja koje radi u obrazovanju odraslih na aktivnosti u inozemstvo. Koordinator konzorcija takoer moe, ali ne
nuno, djelovati kao organizacija poiljateljica.
Organizacija poiljateljica: odgovorna za odabir osoblja i drugih strunjaka u podruju obrazovanja odraslih i za
njihovo slanje u inozemstvo. Organizacija poiljateljica je organizacija podnositeljica zahtjeva ili partnerska
organizacija unutar nacionalnog konzorcija za mobilnost.
Organizacija primateljica: odgovorna za primanje osoblja koje radi u obrazovanju odraslih iz drugih drava te
ponudu programa aktivnosti, ili ima koristi od aktivnosti tog osoblja.
Posebna uloga organizacije primateljice ovisi o vrsti aktivnosti i odnosu s organizacijom poiljateljicom. Organizacija
primateljica mora biti:
organizacija u kojoj se odvija studij (u sluaju sudjelovanja u strukturiranom studiju ili dogaanju osposobljavanja);
partnerska ili druga odgovarajua organizacija u podruju obrazovanja odraslih (u sluaju promatranja na radnom
mjestu ili zadaa pouavanja). U tom sluaju bi organizacija poiljateljica i organizacija primateljica dogovaraju
ciljeve i aktivnosti za vrijeme trajanja boravka u inozemstvu te prava i obveze svake stranke prije poetka
aktivnosti.
ugraena je u Europski plan razvoja za organizaciju poiljateljicu (u cilju modernizacije i internacionalizacije njihove
misije);
odgovara jasno definiranim razvojnim potrebama osoblja;
popraena je odgovarajuim mjerama odabira, pripreme i praenja;
osigurava primjereno priznavanje rezultata uenja osoblja koje sudjeluje u programu i
osigurava irenje i koritenje rezultata uenja unutar organizacije.

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispunjavati projekt mobilnosti u podruju obrazovanja odraslih kako bi
bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:
69
Vodi kroz
program
Projekt mobilnosti u podruju obrazovanja odraslih mora obuhvaati jednu ili vie sljedeih
aktivnosti:
Prihvatljive aktivnosti zadae pouavanja/osposobljavanja;

strukturirani teajevi ili osposobljavanja u inozemstvu;
osposobljavanje osoblja.

bilo koja javna ili privatna organizacija koja djeluje u podruju nestrukovnog
obrazovanja odraslih (definirana kao organizacija za obrazovanje odraslih)
ili
obrazovanja, osposobljavanja i mladih.
kola/institut/centar za obrazovanje odraslih;
ustanova za obrazovanje odraslih s posebnim potrebama;
ustanova visokog obrazovanja (ukljuujui one koje pruaju obrazovne prilike za
Prihvatljive organizacije odrasle);
sudionice javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzee (ukljuujui socijalna
poduzea);
zaklada;
kola/institut/obrazovni centar;
kulturna organizacija, knjinica, muzej;
Organizacija za nestrukovno obrazovanje odraslih koja svoje osoblje alje u
inozemstvo.
Organizacija za nestrukovno obrazovanje odraslih koja vri dunost koordinatora
Tko moe predati
nacionalnog konzorcija za mobilnost organizacija za nestrukovno obrazovanje
zahtjev?
odraslih.
U trenutku podnoenja zahtjeva za bespovratna sredstva mora biti utvrena samo organizacija
poiljateljica.
Meutim, u sluaju projekata koje predstavlja nacionalni konzorcij za mobilnost, svi lanovi
Broj organizacija konzorcija moraju biti iz iste drave sudionice u Programu i moraju biti utvreni u trenutku
sudionica predavanja zahtjeva za bespovratna sredstva. Konzorcij se mora sastojati od barem tri
organizacije za obrazovanje odraslih.
U provedbi projekta mobilnosti moraju biti ukljuene najmanje dvije organizacije (barem jedna
organizacija poiljateljica i jedna primateljica) iz razliitih drava sudionica u Programu.

Trajanje projekta

Trajanje aktivnosti
70
Osoblje koje se bavi obrazovanjem odraslih koje je u radnom odnosu s organizacijama

Prihvatljivi sudionici poiljateljicama iz podruja obrazovanja odraslih, te njihovo osoblje ukljueno u strateki razvoj
organizacije.

godine.
Mogui naknadni rok:
Kada predati zahtjev? neiskoritena, a na koji e se takoer primjenjivati pravila utvrena ovim Vodiem. Nacionalne
Organizacija za obrazovanje odraslih ili nacionalni konzorcij za mobilnost organizacija za

obrazovanje odraslih mogu se prijaviti samo jednom u svakom krugu odabira. Meutim,
Ostali kriteriji
organizacija za obrazovanje odraslih moe biti dio nekoliko konzorcija ili koordinirati nekoliko
konzorcija koji podnose zahtjev u isto vrijeme.

Vanost projekta
- potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika.
(najvie 30 bodova)
Usklaenost izmeu ciljeva projekta i predloenih aktivnosti.
Kvaliteta Europskog razvojnog plana organizacije koja podnosi zahtjev.
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Kvaliteta praktinih rjeenja, naina upravljanja i potpore.
(najvie 40 bodova) Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima.
Primjerenost mjera za odabir i/ili ukljuivanje sudionika u aktivnosti
mobilnosti.
Ako je primjenljivo, kvaliteta aktivnosti suradnje i komunikacije izmeu
organizacija sudionica, te s drugim mjerodavnim dionicima.
71
Vodi kroz
program

projekta;
Uinak i irenje
razini.
unutar i izvan organizacija sudionica (ukljuujui primjenu EPALE-a, kada je
relevantna).
OSTALE INFORMACIJE
72

Mehanizam
financiranja
20 EUR po sudioniku
Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 KM: Udaljenost se mora izraunavati pomou
Doprinos Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 KM:
ukljuujui osobe koje putuju kao pratnja, od navesti udaljenost jednosmjernog
Putovanje jedininim
mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi 360 EUR po sudioniku putovanja kako bi se mogao izraunati
trokovima
aktivnost i natrag. Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 KM: iznos bespovratnih sredstava za povratno
48

Dodatna potpora:
eljeznikog/autobusnog kolodvora u Za domae putne trokove vee od 225 EUR: Za visoke domae putne trokove vee
Dodatak za visoke Doprinos
matinoj dravi od 225 EUR (po povratnom putovanju) i
domae putne jedininim 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji) za
i/ili 49 pod uvjetom da su ti trokovi valjani i
trokove trokovima povratno putovanje dobro obrazloeni u obrascu zahtjeva.
za povratno putovanje do udaljenog
eljeznikog/autobusnog kolodvora) u
47
48
73
Vodi kroz
program
dravi primateljici

aktivnosti mobilnosti (osim trokova ivota do 100 sudionika: 350 EUR po sudioniku
Doprinos
Organizacijska sudionika), ukljuujui pripremu (nastavnu, +
jedininim Na temelju broja sudionika
potpora kulturoloku, jezinu), praenje i potporu od 100 sudionika nadalje: 200 EUR po dodatnom
trokovima
sudionicima za vrijeme mobilnosti, vrednovanje sudioniku
rezultata uenja, aktivnosti irenja rezultata.
do 14 dana aktivnosti: A4.1 po danu po sudioniku Na temelju trajanja boravka po sudioniku

Trokovi izravno povezani s trokovima ivota Doprinos (ako je potrebno ukljuujui i jedan dan
Pojedinana +
sudionika i osoba u pratnji za vrijeme trajanja jedininim putovanja prije poetka aktivnosti i jedan
potpora izmeu 15 i 60 dana aktivnosti: 70 % A4.1 po danu po
aktivnosti trokovima dan putovanja nakon zavretka
sudioniku aktivnosti).
Doprinos 70 EUR po sudioniku po danu
Trokovi studija Trokovi izravno vezani uz plaanje upisnine jedininim
Najvie 700 EUR po sudioniku u projektu mobilnosti
trokovima
(ukljuujui trokove puta i dnevnica,ako su
Potpora za
opravdani i ako bespovratna sredstva za te Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
posebne potrebe
sudionike nisu zatraena u okviru proraunskih pokrivanje trokova studija, trokova za
kategorija putovanje i pojedinana posebne potrebe i izvanrednih trokova
potpora). mora biti obrazloen u obrascu zahtjeva
Trokovi pruanja financijskog jamstva, ako je to 75 % prihvatljivih trokova
zatraila nacionalna agencija.
Izvanredni
Visoki putni trokovi sudionika iz najudaljenijih Stvarni trokovi
trokovi
pojedinosti pogledajte odjeljak to biste jo Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
trebali znati o ovoj mjeri). trokova
74
Mobilnost osoblja
Drava primateljica
Min.-Maks. (po danu)
A4.1
Danska, Irska, Nizozemska, vedska, Ujedinjena Kraljevina 80-160

Luksemburg, Maarska, Austrija, Poljska, Rumunjska, Finska, 70 140

60-120
Estonija, Hrvatska, Litva, Slovenija 50-100
75
Vodi kroz
program
PROJEKT MOBILNOSTI ZA MLADE I OSOBE KOJE RADE S MLADIMA50

U okviru ove mjere podupiru se dvije vrste projekata:
Projekti mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima koji se mogu sastojati od aktivnosti razmjena mladih,
Europske volonterske slube i/ili osoba koje rade s mladima.
Projekti mobilnosti za mlade usredotoeni na aktivnosti Europske volonterske slube za iskusne organizacije
koordinatorice EVS-a.
Tijekom 2017. godine u odabiru projekata naglasak e staviti na:
ukljuivanju marginaliziranih mladih ljudi, promicanje razliitosti, meukulturalnom i meureligijskom dijalogu,

zajednikim vrijednostima slobode, tolerancije i potivanja ljudskih prava kao i na projekte kojima se unapreuje
medijska pismenost, kritiko miljenje i inicijativa kod mladih ljudi, kao i
razvijanje kompetencija i metoda kod osoba koje rade s mladima potrebnih za prenoenje temeljnih zajednikih
drutvenih vrijednosti, osobito mladim osobama do kojih je teko doprijeti, te prevencije nasilne radikalizacije
mladih.
S tim u vezi, a uzimajui u obzir kritini kontekst u Europi te injenicu da rad mladih, neformalne aktivnosti uenja i
volonterstvo mogu u znaajnoj mjeri pomoi u odgovaranju na potrebe izbjeglica, azilanata i migranata i/ili jaanju svijesti o
ovom pitanju u lokalnim zajednicama, osobit e se naglasak takoer staviti na podravanje projekata mladih koji ukljuuju ili
su usmjereni na izbjeglice/azilante i migrante.
Vie informacija o inicijativi o Europskim snagama solidarnosti i o tome kako se ukljuiti:

https://europa.eu/youth/solidarity_hr.
DOPRINOS EUROPSKE VOLONTERSKE SLUBE INICIJATIVI EUROPSKIH SNAGA SOLIDARNOSTI

Kako bi se ojaala kohezija i poticala solidarnost u europskom drutvu, Europska komisija osnovala je Europske snage
51
solidarnosti radi stvaranja zajednice mladih ljudi koji su voljni ukljuiti se u irok raspon aktivnosti solidarnosti, bilo
volontiranjem ili stjecanjem profesionalnog iskustva pomaganjem u rjeavanju izazovnih situacija diljem Europske unije i
izvan nje.
U svojoj poetnoj fazi Europske snage solidarnosti oslanjaju se na trenutano postojee programe EU-a. Europska
volonterska sluba jedan je od glavnih programa financiranja kojim se doprinosi Europskim snagama solidarnosti. Europske
snage solidarnosti stoga e dati zamah i veu vidljivost aktivnostima Europske volonterske slube, istodobno postavljajui
volontiranje na europskoj razini u iri okvir i dodajui daljnje dugorone mogunosti za volontiranje.
52
Partnerstvo izmeu programa Erasmus+ i LIFE
Osim toga, kako bi se ojaala volonterska dimenzija Europskih snaga solidarnosti, uspostavljeno je partnerstvo izmeu
programa Erasmus+ i programa LIFE, a njegov je cilj u 2017. omoguiti daljnje dugorone mogunosti EVS-a u podrujima
zatite okolia, ouvanja prirode i klimatske politike, omoguujui mladim volonterima stjecanje osjeaja vlasnitva nad
prirodnim kapitalom u cijeloj Europi i svijesti o tome da je njegova zatita zajednika odgovornost.
PROJEKTI MOBILNOSTI ZA MLADE I OSOBE KOJE RADE S MLADIMA KOJI MOGU OBUHVAATI RAZMJENE MLADIH,
EUROPSKU VOLONTERSKU SLUBU I/ILI AKTIVNOSTI OSOBA KOJE RADE S MLADIMA
Projekt mobilnosti moe kombinirati jednu ili vie sljedeih aktivnosti:
50
Glavni proraun za ovu mjeru dodjeljuje se za potporu transnacionalnim aktivnostima u kojima sudjeluju organizacije i sudionici iz drava sudionica u
Programu. Meutim, otprilike 25 % proraunskih sredstava dostupnih za ovu mjeru moe se upotrebljavati za financiranje meunarodnih aktivnosti u kojima
sudjeluju organizacije i sudionici iz drava sudionica u Programu i partnerskih drava u susjedstvu EU-a (od 1. do 4. regije; vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u
dijelu A ovog Vodia).
51 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM:2016:942:FIN
52 HTTP://EC.EUROPA.EU/ENVIRONMENT/LIFE
76
Dio B Projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima
Mobilnost mladih ljudi:
Razmjene mladih:
Razmjenama mladih omoguuje se skupinama koje ine najmanje dvije mlade osobe iz razliitih zemalja da se sastaju i
zajedno ive do 21 dan. Za vrijeme razmjene mladih, sudionici, uz podrku voditelja skupine, zajedniki provode program
rada (mjeavine radionica, vjebi, rasprava, igranja uloga, simulacija, aktivnosti na otvorenom itd.) koji su osmislili i pripremili
prije Razmjene. Razmjenama mladih omoguuje se mladim ljudima da: razvijaju kompetencije; postanu svjesni drutveno
vanih tema/tematskih podruja; otkrivaju nove kulture, navike i naine ivota, uglavnom putem suradnikog uenja; jaaju
vrijednosti kao to su solidarnost, demokracija, prijateljstvo itd. Postupak uenja u Razmjenama mladih potiu metode
neformalnog obrazovanja. Razmjerno kratko trajanje razmjene povoljno je za ukljuivanje mladih koji imaju manje
mogunosti. Razmjena mladih prua mogunost iskustva meunarodne mobilnosti u sigurnom okruenju skupine uz
mogunost ukljuenosti odgovarajueg broja voditelja skupine koji se brinu za sudionike. Razmjena mladih takoer moe biti
prikladno okruenje za raspravu i uenje o pitanjima socijalne ukljuenosti i razliitosti. Razmjene mladih temelje se na
transnacionalnoj suradnji izmeu dvaju ili vie organizacija sudionica iz razliitih zemalja i izvan Europske unije.
Sljedee aktivnosti nisu prihvatljive za bespovratna sredstva u okviru Razmjene mladih: akademska studijska putovanja;
aktivnosti razmjene usmjerene na ostvarivanje financijske dobiti; aktivnosti razmjene koje se smatraju turizmom; festivali;
putovanja na godinji odmor; turneje s nastupima
Europska volonterska sluba:

Putem ove aktivnosti omoguuje se mladim ljudima u dobi izmeu 17 i 30 godina da izraze svoju osobnu posveenost putem
neplaenog dobrovoljnog rada s punim radnim vremenom u razdoblju do 12 mjeseci u nekoj drugoj dravi unutar ili izvan
Europske unije. Mladi volonteri imaju priliku doprinositi svakodnevnom radu organizacija koje se bave informiranjem mladih i
politikama za mlade, osobnim i sociopedagokim razvojem mladih, angairanjem graana, socijalnom skrbi, ukljuivanjem
osoba u nepovoljnom poloaju, okoliem, programima neformalnog obrazovanja, IKT-om i medijskom pismenou, kulturom
i kreativnou, razvojnom suradnjom itd. Mladi koji imaju ograniene mogunosti mogu primiti dodatnu potporu kako bi se
omoguilo njihovo sudjelovanje i moe im biti omogueno sudjelovanje u EVS-u na krae vremensko razdoblje (2 tjedna i
vie).
Zahvaljujui partnerstvu izmeu programa Erasmus+ i programa LIFE, mladi volonteri imat e dodatne mogunosti da
pridonose zatiti okolia i klime ukljuujui se u aktivnosti kao to su praenje vrsta i stanita, sudjelovanje u istraivanjima i
nadziranju, ponovno poumljavanje i briga o drveu, inicijative osvjeivanja javnosti, spreavanje umskih poara, otkrivanje
i iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta, ekoloka obnova, izgradnja staza i ienje okolia (npr. smea iz mora).
Projekt moe ukljuivati izmeu 1 i 30 volontera koji mogu volontirati samostalno ili u skupini.
Organizacije sudionice odgovorne su za:
o plaanje trokova ivota, smjetaj i lokalni prijevoz volontera;

o planiranje zadaa i aktivnosti za volontere koje su u skladu s kvalitativnim naelima Europske volonterske slube,
kako je opisano u Povelji EVS-a;
o pruanje trajne potpore volonterima u radu, jezine potpore, osobne i administrativne potpore za cijelo vrijeme
trajanja aktivnosti.
Za mobilnosti obuhvaene podrujem djelovanja Europskih snaga solidarnosti (tj. sluba u trajanju od 2 do 12 mjeseci i koja
se odvija u dravi sudionici u Programu), organizacije sudionice snano se potiu da odaberu svoje volontere iz EVS-a
upotrebom baze podataka Europskih snaga solidarnosti u kojoj mladi ljudi koji su voljni ukljuiti se u volonterske aktivnosti
unose svoje profile.
Sudjelovanje u aktivnosti EVS-a mora za volontere biti besplatno, osim mogueg doprinosa za putne trokove (ako
bespovratnim sredstvima programa Erasmus+ ti trokovi nisu u potpunosti pokriveni) te dodatne trokove koji nisu povezani
s provedbom aktivnosti. Nuni trokovi sudjelovanja volontera u aktivnosti EVS-a obuhvaeni su bespovratnim sredstvima
Erasmusa+ ili drugim sredstvima koje osiguravaju organizacije sudionice.
Uz potpore koju volonterima pruaju organizacije sudionice, nacionalne agencije i regionalni SALTO-i organiziraju ciklus
53
osposobljavanja i ocjenjivanja u kojem mora sudjelovati svaki volonter i koji se sastoji od: a) osposobljavanja po dolasku za
volonterske slube u trajanju od dva mjeseca i vie; b) srednjoronog ocjenjivanja, za volontiranje u trajanju od 6 mjeseci i
vie.
Sljedee se aktivnosti ne smatraju Europskom volonterskom slubom u okviru programa Erasmus+: povremeno,
53
Pojedinosti moete proitati u dokumentu Smjernice za ciklus osposobljavanja i ocjenjivanja i minimalni standardi kvalitete za EVS:
http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/sites/erasmusplus/files/library//evs-training-evaluation-guidelines_en.pdf
77
Vodi kroz
program
nestrukturirano volontiranje na pola radnog vremena; rad u poduzeu; plaeni rad; rekreativna ili turistika aktivnost; teaj
jezika; iskoritavanje jeftine radne snage; razdoblje studiranja ili strukovnog osposobljavanja u inozemstvu.
Mobilnost osoba koje rade s mladima:
Osposobljavanje i umreavanja osoba koje rade s mladima:

Ovom se aktivnou podupire struno usavravanje osoba koje rade s mladima provedbom aktivnosti kao to su
transnacionalni/meunarodni seminari, teajevi osposobljavanja, dogaanja za uspostavljanje kontakta, studijske posjete itd.
ili razdoblja promatranja rada u organizaciji u inozemstvu aktivnoj u podruju mladih. Sve te aktivnosti organiziraju
organizacije sudionice u projektu. Sudjelovanje osoba koje rade s mladima u takvim aktivnostima doprinosi jaanju
sposobnosti njihove organizacije i trebalo bi imati jasan utjecaj na svakodnevni rad osoba koje rade s mladima. Rezultate
uenja trebalo bi nastaviti iriti u podruju mladih.
Koordinator projekta mobilnosti mladih: podnoenje zahtjeva za cijeli projekt u ime partnerskih organizacija.
Organizacija poiljateljica: odgovorna za slanje mladih ljudi i osoba koje rade s mladima u inozemstvo (to ukljuuje:
praktinu organizaciju; pripremu sudionika prije odlaska; pruanje potpore sudionicima u svim fazama projekta).
Organizacija primateljica: odgovorna za organizaciju aktivnosti, razvoj programa aktivnosti za sudionike u suradnji
sa sudionicima i partnerskim organizacijama, pruanje potpore sudionicima u svim fazama projekta.
Mladi volonteri koji sudjeluju u Europskoj volonterskoj slubi u trajanju od dva mjeseca ili due mogu dobiti jezinu potporu.
Jezina potpora putem interneta postupno se uvodi u provedbu programa. Nju je Europska komisija stavila na raspolaganje
prihvatljivim sudionicima za procjenu njihova znanja stranih jezika i kako bi ponudila, ako je potrebno, najprikladniji nain
uenja jezika prije i/ili tijekom mobilnosti (za vie pojedinosti vidjeti Prilog I. ovom Vodiu).
U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mobilnosti mora ispuniti kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva
iz program Erasmus+:
Projekt mobilnosti mladih mora obuhvaati jednu ili vie sljedeih aktivnosti:
razmjene mladih;
Prihvatljive aktivnosti
Europska volonterska sluba;
osposobljavanje i umreavanja osoba koje rade s mladima.
78

Europska nevladina organizacija za mlade;
socijalno poduzee;
javno tijelo na lokalnoj razini;
skupina mladih ljudi aktivnih u podruju rada s mladima, ali ne nuno u kontekstu
organizacije mladih (tj. neformalna skupina mladih ljudi).
kao i:
sudionice
javno tijelo na regionalnoj ili nacionalnoj razini54;
udruenje regija;
Europska grupacija za teritorijalnu suradnju;
tijelo koje ostvaruje dobit i koje je aktivno u podruju korporativne socijalne
odgovornosti
s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu ili u partnerskoj dravi u susjedstvu EU-a
(regije od 1. do 4.; vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia).
55
Zahtjev moe predati organizacija sudionica ili skupina s poslovnim nastanom u dravi
sudionici u Programu. Ova organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u
projektu.
Projekt mobilnosti mladih financira se na poseban nain (vidjeti odjeljak pravila financiranja)
ako je podnositelj:
Tko moe predati 56
zahtjev? javno tijelo na regionalnoj ili nacionalnoj razini ;
udruenje regija;
odgovornosti.

(organizaciju poiljateljicu i organizaciju primateljicu) iz razliitih drava. Ako je projektom
mobilnosti mladih predviena samo jedna aktivnosti, koordinator mora djelovati i kao
organizacija poiljateljica ili primateljica, osim ako je posrijedi Europska volonterska sluba. Ako
je projektom mobilnosti predvieno vie od jedne aktivnosti, koordinator projekta moe, ali ne
mora, djelovati kao organizacija poiljateljica ili primateljica. Koordinator ni u kojem sluaju ne
Broj i profil organizacija
moe biti organizacija iz partnerske drave koja se nalazi u susjedstvu EU-a.
sudionica
Aktivnosti u dravama sudionicama u programu: sve organizacije sudionice moraju biti iz
drave sudionice u Programu.
Aktivnosti s partnerskim dravama u susjedstvu EU-a: aktivnost mora ukljuivati barem jednu
organizaciju sudionicu iz drave sudionice u Programu i jednu organizaciju sudionicu iz
partnerske drave u susjedstvu EU-a.
Trajanje projekta od 3 do 24 mjeseca
Podnositelji moraju predati zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava do sljedeih datuma:

2. veljae u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte ija provedba
zapoinje izmeu 1. svibnja i 30. rujna iste godine;
26. travnja u 12:00(podne po briselskom vremenu) za projekte ija provedba
zapoinje izmeu 1. kolovoza i 31. prosinca iste godine;
4. listopada u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte ija provedba
zapoinje izmeu 1. sijenja i 31. svibnja sljedee godine.
54 U ovom kontekstu javnim tijelom na nacionalnoj ili regionalnoj razini smatra se javno tijelo koje 1.) prua usluge ili ije podruje administrativne nadlenosti
obuhvaa itavo nacionalno ili regionalno podruje i 2.) ima monopol, u smislu da ne postoje druga tijela koja vre iste funkcije u dravi ili regiji (uobiajeni
primjeri: ministarstva, dravne agencije, regionalna javna tijela itd.). U tom su smislu, kole, sveuilita ili ostala tijela, ak i ako su uspostavljena nacionalnim
pravom, iskljuena iz te kategorije i kvalificiraju se kao javna tijela na nacionalnoj razini.
55 U sluaju neformalne skupine, jedan od lanova skupine koji ima najmanje 18 godina preuzima ulogu predstavnika i preuzima odgovornost u ime skupine).
56 Vidjeti prethodnu napomenu.
79
Vodi kroz
program
Raspored za svaku aktivnost koja se planira u okviru projekta mora se priloiti uz obrazac
Ostali kriteriji
zahtjeva.
DODATI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA RAZMJENE MLADIH
Trajanje aktivnosti Od 5 do 21 dan, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Mjesto(a) provedbe
Aktivnost se mora provoditi u dravi jedne od organizacija koje sudjeluju u aktivnosti.
aktivnosti
57
Mladi ljudi u dobi izmeu 13 i 30 godina koji su rezidenti drava u kojima se nalaze
58
Prihvatljivi sudionici organizacije poiljateljice i primateljice. Voditelji skupina koji sudjeluju u programima
Razmjene mladih moraju imati najmanje 18 godina.
Najmanje 16 i najvie 60 sudionika (voditelji skupina nisu ukljueni).

Broj sudionika i sastav
Najmanje 4 sudionika po skupini (voditelji skupina nisu ukljueni).
nacionalnih skupina
Svaka nacionalna skupina mora imati barem jednog voditelja skupine.
Kako bi se zadrala jasna veza s dravom u kojoj se nalazi nacionalna agencija, barem jedna od
organizacija poiljateljica ili organizacija primateljica u svakoj aktivnosti mora biti iz drave u
kojoj se nalazi nacionalna agencija kojoj je podnesen zahtjev.
Unaprijed planirani posjet (APV):
Ostali kriteriji Ako je u projektu predvien APV, moraju se potovati sljedei kriteriji prihvatljivosti:
trajanje APV-a: najvie 2 dana (bez putovanja);
broj sudionika: 1 sudionik po skupini. Broj sudionika moe se povisiti na 2 pod
uvjetom da je drugi sudionik mlada osoba koja sudjeluje u aktivnosti, ali nema ulogu
voditelja skupine ili osposobljavanja.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA EUROPSKU VOLONTERSKU SLUBU
Sve organizacije sudionice ukljuene u aktivnosti Europske volonterske slube moraju imati
Akreditacija valjanu akreditaciju za EVS u trenutku mjerodavnog roka za podnoenje prijave (vie informacija
potraite u odjeljku o EVS-u u Prilogu I. ovom Vodiu).
59
Dugotrajne aktivnosti EVS-a: od 2 do 12 mjeseci, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
60
Kratkotrajne aktivnosti EVS-a: od 2 tjedna do 2 mjeseca , ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Trajanje slube Uvjet: kratkotrajne aktivnosti EVS-a mogu se organizirati za aktivnosti koje ukljuuju najmanje
deset volontera koji volontersku slubu obavljaju zajedno (grupna sluba) ili u sluaju kada u
aktivnosti EVS-a sudjeluje jednak broj ili veina mladih koji imaju manje mogunosti.
Volonter iz drave sudionice u Programu mora vriti svoju slubu u drugoj dravi sudionici u
Programu ili u partnerskoj dravi u susjedstvu EU-a.
Mjesto(a) vrenja slube
Volonter iz partnerske drave u susjedstvu EU-a mora vriti svoju slubu u dravi sudionici u
Programu.
57
Treba uzeti u obzir sljedee:
donja dobna granica sudionici moraju imati minimalan zahtijevani broj godina u trenutku poetka provedbe aktivnosti.
58 Voditelj skupina odrasla je osoba koja se pridruila mladim ljudima koji sudjeluju u programu Razmjene mladih radi osiguranja njihovog uinkovitog uenja,
zatite i sigurnosti.
59
Dugotrajne aktivnosti EVS-a su one ije je trajanje due od 60 dana, ne ukljuujui dane putovanja.
60
Kratkotrajne aktivnosti EVS-a su one koje traju do 59 dana, ne ukljuujui dane putovanja.
80
61
Mladi ljudi u dobi izmeu 17 i 30 godina , koji imaju prebivalite u dravi organizacije
poiljateljice.
Prihvatljivi sudionici 62
Volonter moe sudjelovati samo u jednoj Europskoj volonterskoj slubi . Iznimka: volonteri koji
su obavljali kratkotrajne aktivnosti EVS-a mogu sudjelovati u dodatnim aktivnostima Europske
volonterske slube.
Broj sudionika Najvie 30 volontera za cijeli projekt.
organizacija poiljateljica ili organizacija primateljica u svakoj aktivnosti mora biti iz drave u
Unaprijed planirani posjet (APV): samo za aktivnosti EVS-a koje se odnose na mlade ljude s
Ostali kriteriji ogranienim mogunostima.
Ako je u projektu predvien APV, moraju se potovati sljedei kriteriji prihvatljivosti:
broj sudionika: 1 sudionik po organizaciji poiljateljici. Broj sudionika moe se
poveati pod uvjetom da su svi dodatni sudionici koji sudjeluju u aktivnosti volonteri
s ogranienim mogunostima.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA MOBILNOST OSOBA KOJE RADE S MLADIMA

Trajanje aktivnosti
Mjesto(a) provedbe
aktivnosti
Nema dobne granice. Sudionici, osim voditelja osposobljavanja i posrednika, moraju biti
rezidenti drave u kojoj se nalazi njihova organizacija poiljateljica ili primateljica.
Do 50 sudionika (ukljuujui, ako je primjenjivo, voditelje osposobljavanja i posrednike) u svakoj

Broj sudionika
aktivnosti planiranoj u okviru projekta.
Ostali kriteriji organizacija poiljateljica ili organizacija primateljica u svakoj aktivnosti mora biti iz drave u
61 Vidjeti prethodnu biljeku za dobne granice.

62 Ovo se primjenjuje na EVS-e u okviru programa Erasmus+ i prethodnih programa.
81
Vodi kroz
program

- ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi projekta mobilnosti):
- potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika.
- ukljuivati mlade u nepovoljnom poloaju, ukljuujui izbjeglice,
azilante i migrante;
- promicati razliitosti, meukulturalni i meureligijski dijalog,
Vanost projekta zajednike vrijednosti slobode, tolerancije i potivanja ljudskih prava
(najvie 30 bodova) kao i projekata kojima se unapreuje medijska pismenost, kritiko
miljenje i inicijativa kod mladih ljudi;
- razvijati kompetencije i metode kod osoba koje rade s mladima koje
su potrebne za prenoenje temeljnih zajednikih drutvenih
vrijednosti, osobito mladim osobama do kojih je teko doprijeti, te
sprjeavati nasilnu radikalizaciju mladih.
provedba aktivnosti mobilnosti i praenje);
Usklaenost izmeu ciljeva projekta i predloenih aktivnosti;
Kvaliteta praktinih rjeenja, naina upravljanja i potpore;
Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima;
Kvaliteta predloenih participativnih metoda neformalnog uenja i aktivno
sudjelovanje mladih ljudi na svim razinama projekta.
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti
(najvie 40 bodova)
mobilnosti;
U sluaju aktivnosti EVS-a koje su obuhvaene podrujem djelovanja
Europskih snaga solidarnosti, za odabir volontera upotrebljava se baza
podataka Europskih snaga solidarnosti;
U sluaju aktivnosti s partnerskim dravama u susjedstvu EU-a,
uravnoteena zastupljenost organizacija iz programskih i partnerskih
drava;
Kvaliteta suradnje i komunikacije izmeu organizacija sudionice te s drugim
mjerodavnim dionicima.
razini.
82
PROJEKTI MOBILNOSTI ZA MLADE USREDOTOENI NA AKTIVNOSTI EUROPSKE VOLONTERSKE SLUBE: STRATEKI

PROJEKTI EVS-A
Ova vrsta projekta pruat e potporu iskusnim organizacijama koordinatoricama EVS-a za razvoj projekata koji stvaraju
sustavan uinak na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini. Strateki projekt EVS-a na strateki e nain
primjenjivati aktivnosti EVS-a kako bi se posvetio rjeavanju utvrenog izazova u skladu s prioritetima u okviru programa
Erasmus+. Komplementarno s aktivnostima EVS-a, projektom se mogu izgraditi veze s pridruenim partnerima koji
doprinose kvaliteti provedbe i jaaju mogunost projekta da ostvari strateke ciljeve. Jaanje svijesti o vrijednosti
volontiranja za mlade ljude i za zajednice te jaanje priznavanja steenih vjetina i sposobnosti takoer su vani elementi
stratekog projekta EVS-a.
TO JE STRATEKI PROJEKT EVS-A?
Potpomognuti projekti sastoje se od sljedeih faza:
priprema (ukljuujui praktina rjeenja, odabir sudionika, jezina/kulturna priprema sudionika i priprema za
obavljanje zadaa prije odlaska);
provedba aktivnosti i dodatnih aktivnosti Europske volonterske slube;
praenje (ukljuujui ocjenjivanje aktivnosti EVS-a, formalno priznavanje, ako je primjenjivo, rezultata uenja
sudionika za vrijeme aktivnosti te irenje i uporaba rezultata projekta za jaanje strateke primjene volontiranja u
organizaciji i meu partnerima).
KOJE SE AKTIVNOSTI PODUPIRU U OKVIRU OVE MJERE?

EUROPSKA VOLONTERSKA SLUBA
Stratekim projektom EVS-a provodit e se standardne aktivnosti EVS-a.
Tim se aktivnostima mladim ljudima u dobi izmeu 17 i 30 godina omoguuje da izraze svoju osobnu posveenost preko
neplaenog dobrovoljnog rada s punim radnim vremenom u razdoblju do 12 mjeseci u nekoj drugoj dravi unutar ili izvan
Europske unije. Mladi koji imaju ograniene mogunosti mogu primiti dodatnu potporu kako bi im se omoguilo da
sudjeluju i moe im se omoguiti sudjelovanje u EVS-u na krae vremensko razdoblje (od 2 tjedna i vie). Mladi volonteri
imaju priliku doprinositi svakodnevnom radu organizacija koje se bave informiranjem mladih i politikama za mlade, osobnim
i sociopedagokim razvojem mladih, angairanjem graana, socijalnom skrbi, ukljuivanjem osoba u nepovoljnom poloaju,
programima neformalnog obrazovanja, IKT-om i medijskom pismenou, kulturom i kreativnou, razvojnom suradnjom itd.
Zahvaljujui partnerstvu izmeu programa Erasmus+ i programa LIFE mladi volonteri imat e dodatne mogunosti da
pridonose zatiti okolia i klime ukljuujui se u aktivnosti kao to su praenje vrsta i stanita, sudjelovanje u istraivanjima i
nadziranju, ponovno poumljavanje i briga o drveu, inicijative osvjeivanja javnosti, spreavanje poara koji se naglo ire,
otkrivanje i iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta, ekoloka obnova, izgradnja staza i ienje okolia (npr. smea iz mora).
Da bi se postigao snaan sustavni uinak, u projektu bi trebalo sudjelovati vie volontera. Volonteri mogu volontirati
samostalno ili u skupini.
Organizacija podnositeljica zahtjeva odgovorna je (po mogunosti i preko ostalih organizacija sudionica) za:
plaanje trokova ivota, smjetaj i lokalni prijevoz volontera;
planiranje zadaa i aktivnosti za volontere koje su u skladu s kvalitativnim naelima Europske volonterske slube,
kako je opisano u Povelji EVS-a;
pruanje trajne potpore volonterima u radu, jezine potpore, osobne i administrativne potpore za cijelo vrijeme
trajanja aktivnosti EVS-a, uz pomo mentora za sudionike;
provedbu aktivnosti irenja i informiranja;
angairanje pridruenog partnera za relevantne zadatke u sklopu projekta (ukljuujui dodatne aktivnosti). Za
aktivnosti koje su obuhvaene tematskim podrujima i podrujem djelovanja Europskih snaga solidarnosti (tj.
83
Vodi kroz
program
slube u trajanju od 2 do 12 mjeseci i koje se odvijaju u dravi sudionici u Programu), snano se potie odabir
volontera s pomou baze podataka Europskih snaga solidarnosti.
DODATNE AKTIVNOSTI
Projekt moe ukljuivati organiziranje relevantnih dodatnih aktivnosti za postizanje ciljeva projekta i jaanje njegova
sustavnog uinka. Te dodatne aktivnosti mogu biti promatranje na radnom mjestu, sastanci, radionice, konferencije,
seminari, teajevi osposobljavanja, treniranje itd.
Organizacije koje sudjeluju u aktivnostima EVS-a imaju sljedee uloge i zadae:
Organizacija podnositeljica prijedloga: zaduena za podnoenje prijedloga, potpisivanje ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava i upravljanje njime te za koordinaciju itavog projekta i izvjetavanje o
njemu. Organizacija podnositeljica prijedloga takoer preuzima ukupnu odgovornost za provedbu
aktivnosti EVS-a. Podnositelj takoer moe, ali ne mora nuno, djelovati kao organizacija poiljateljica ili
primateljica.
Organizacije poiljateljice i primateljice: provedba aktivnosti EVS-a i pruanje podrke volonterima

tijekom svih faza projekta.
Pridrueni partneri: Uz organizacije koje formalno sudjeluju u aktivnostima EVS-a i nositeljice su valjanih akreditacija za EVS,
u strateki projekt EVS-a mogu biti ukljueni i pridrueni partneri iz javnog ili privatnog sektora koji pridonose provedbi
pojedinih zadaa/aktivnosti projekta ili podupiru irenje i odrivost projekta. Za potrebe upravljanja ugovorima, pridrueni
partneri ne smatraju se partnerima u projektu i ne dobivaju financijska sredstva. Meutim, njihovo sudjelovanje i uloga u
projektu i razliite aktivnosti trebaju biti jasno opisane, kao to to mora biti i nain na koji oni mogu donijeti dodanu
vrijednost planiranim aktivnostima ulaganjem resursa i praktinog znanja.

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mora ispuniti kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva u okviru
programa Erasmus+:

Europski nevladina organizacija za mlade;
socijalno poduzee;
javno tijelo na lokalnoj razini
kao i:
Prihvatljive javno tijelo na regionalnoj ili nacionalnoj razini63;
organizacije sudionice udruenje regija;
odgovornosti
(regije od 1. do 4.; vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia).
Tko moe predati
zahtjev? Bilo koja organizacija sudionica s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu koja je, u
63 U ovom kontekstu javnim tijelom na nacionalnoj ili regionalnoj razini smatra se javno tijelo koje 1.) prua usluge ili ije podruje administrativne nadlenosti
obuhvaa itavo nacionalno ili regionalno podruje i 2.) ima monopol, u smislu da ne postoje druga tijela koja vre iste funkcije u dravi ili regiji (uobiajeni
primjeri: ministarstva, dravne agencije, regionalna javna tijela itd.). U tom su smislu, kole, sveuilita ili ostala tijela, ak i ako su uspostavljena nacionalnim
pravom, iskljuena iz te kategorije i kvalificiraju se kao javna tijela na nacionalnoj razini.
84
trenutku mjerodavnog roka za podnoenje zahtjeva, nositeljica valjane akreditacije za

organizaciju koordinatoricu EVS-a.
U obrascu zahtjeva moe biti navedena jedna organizacija (podnositelj zahtjeva).
U provedbu aktivnosti mobilnosti moraju biti ukljuene najmanje dvije organizacije (najmanje
jedna organizacija poiljateljica i jedna primateljica) iz razliitih drava.
Broj organizacija
sudionica Aktivnosti u dravama sudionicama u programu: sve organizacije sudionice moraju biti iz
Aktivnosti s partnerskim dravama u susjedstvu EU-a: aktivnost mora ukljuivati barem jednu
organizaciju sudionicu iz drave sudionice u Programu i jednu organizaciju sudionicu iz
partnerske drave u susjedstvu EU-a.
Organizacije sudionice, osim podnositelja, moraju biti nositeljice valjane akreditacije poevi od
Akreditacija
prvog dana aktivnosti EVS-a u kojoj sudjeluje predmetna organizacija.
od 12 do 36 mjeseca
Trajanje projekta
U svim sluajevima provedba projekta mora zavriti najkasnije 31. kolovoza 2020.
64
Dugotrajne aktivnosti EVS-a: od 2 do 12 mjeseci, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
65
Kratkotrajne aktivnosti EVS-a: od 2 tjedna do 2 mjeseca , ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Trajanje slube
Uvjet: kratkotrajne aktivnosti EVS-a mogu se organizirati za aktivnosti koje ukljuuju najmanje
deset volontera koji volontersku slubu obavljaju zajedno (grupna sluba) ili u sluaju kada u
aktivnosti EVS-a sudjeluje jednak broj ili veina mladih koji imaju manje mogunosti.
Volonter iz drave sudionice u Programu mora vriti svoju slubu u drugoj dravi sudionici u
Programu ili u partnerskoj dravi u susjedstvu EU-a.
Volonter iz partnerske drave u susjedstvu EU-a mora vriti svoju slubu u dravi sudionici u
Programu.
Mladi ljudi u dobi izmeu 17 i 30 godina koji su rezidenti drave u kojoj se nalazi organizacija
poiljateljica. Volonter moe sudjelovati samo u jednoj Europskoj volonterskoj slubi.
Iznimka: volonteri koji su obavljali kratkotrajne aktivnosti Europske volonterske slube mogu
sudjelovati u dodatnim aktivnostima Europske volonterske slube.
Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 26. travnja u 12:00 sati (podne
po briselskom vremenu) za projekte koji poinju izmeu 1. rujna iste godine i 31. sijenja
sljedee godine.
Nije nuno da e sve nacionalne agencije biti u mogunosti provesti ovu mjeru. Podnositelji se
pozivaju da posjete web-mjesto njihove nacionalne agencije za detaljnije informacije.
Kada predati zahtjev? Mogui naknadni rok:

za bespovratna sredstva predati do 4. listopada u 12:00 sati (podne po briselskom vremenu) za
projekte ija provedba zapoinje izmeu 1. veljae i 31. svibnja sljedee godine.
64 Dugotrajne aktivnosti EVS-a su one ije je trajanje due od 60 dana, ne ukljuujui dane putovanja.
65 Kratkotrajne aktivnosti EVS-a su one koje traju do 59 dana, ne ukljuujui dane putovanja.
85
Vodi kroz
program
Zahtjev se mora predati nacionalnoj agenciji matine drave podnositelja.

Svaka organizacija smije podnijeti samo jedan zahtjev po pozivu za strateki projekt EVS-a.
organizacija poiljateljica ili organizacija primateljica u svakoj aktivnosti EVS-a mora biti iz drave
u kojoj se nalazi nacionalna agencija kojoj je podnesen zahtjev.
Ostali kriteriji
Unaprijed planirani posjet (APV): samo za aktivnosti EVS-a koje se odnose na mlade ljude s
ogranienim mogunostima.
Ako je u projektu predvien APV, moraju se potovati sljedei kriteriji prihvatljivosti:
broj sudionika: 1 sudionik po organizaciji poiljateljici. Broj sudionika moe se
poveati pod uvjetom da su svi dodatni sudionici koji sudjeluju u aktivnosti volonteri s
ogranienim mogunostima.

- potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinih sudionika;
- dokazano razumijevanje naela Europske volonterske slube
utvrenih Poveljom EVS-a i strateku primjenu ove aktivnosti za
rjeavanje prepoznatih izazova u skladu s prioritetima u okviru
programa Erasmus+.
Vanost projekta - ukljuivati mlade u nepovoljnom poloaju, ukljuujui izbjeglice,
(najvie 35 bodova) azilante i migrante;
- promicati razliitosti, meukulturalni i meureligijski dijalog,
zajednike vrijednosti slobode, tolerancije i potivanja ljudskih prava
kao i projekata kojima se unapreuje medijska pismenost, kritiko
miljenje i inicijativa kod mladih ljudi;
- u sluajevima u kojima sudjeluju pridrueni partneri: ukljuivati
pridruene partnere u relevantne zadatke.
Jasnoa, potpunost i kvaliteta stratekih ciljeva primjene EVS-a, ukljuujui
sve faze prijedloga projekta (priprema, provedba aktivnosti mobilnosti i
praenje).
Dosljednost izmeu stratekih ciljeva projekta i predloenih aktivnosti;
Odgovarajue prethodno iskustvo podnositelja kako bi mogao ostvariti
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti ciljeve mjere.
(najvie 30 bodova) Kvaliteta rjeenja za priznavanje i vrednovanje rezultata uenja sudionika te
mobilnosti.
U sluaju aktivnosti EVS-a koje su obuhvaene podrujem djelovanja
Europskih snaga solidarnosti, za odabir volontera upotrebljava se baza
podataka Europskih snaga solidarnosti;
Kvaliteta planova za odabir partnera u projektu i za suradnju s njima.
86

razini.
unutar i izvan organizacija sudionica
od najvieg broja bodova u svakoj od kategorija prethodno navedenih Kriterija za dodjelu (najmanje 17,5 bodova za
kategorije Vanost projekta i Uinak i irenje; 15 bodova za kategoriju Kvaliteta plana i provedbe projekta).
87
Vodi kroz
program
najudaljenijih regija i OCT-a pod stavkom izvanredni trokovi (do najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova: Koja su
pravila financiranja? Ova mogunost dostupna je pod uvjetom da podnositelj moe dokazati da se sukladno standardnim
OSTALE INFORMACIJE
88

A) RAZMJENE MLADIH
Mehanizam
financiranja
20 EUR po sudioniku
180 EUR po sudioniku Na temelju udaljenosti po sudioniku.
Doprinos za putne trokove sudionika, Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 km: Udaljenost se mora izraunavati
ukljuujui osobe koje putuju kao 275 EUR po sudioniku pomou alata Europske komisije za
pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta u 66
kojem se provodi aktivnost i natrag. Doprinos jedininim Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 km:
Putovanje zahtjeva mora navesti udaljenost
trokovima 360 EUR po sudioniku jednosmjernog putovanja kako bi se
Osim toga, ako je primjenjivo, za putne Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 km: mogao izraunati iznos bespovratnih
67
trokove za Unaprijed planirani posjet. 530 EUR po sudioniku sredstava za povratno putovanje .
Dodatna potpora:
prijevoznikog vorita / zrane luke Za visoke domae putne trokove vee
Dodatak za visoke Za domae putne trokove vee od 225 EUR:
i (ili) eljeznikog/autobusnog Doprinos jedininim od 225 EUR (po povratnom putovanju) i
kolodvora u matinoj dravi trokovima 68 pod uvjetom da su ti trokovi valjani i
trokove povratno putovanje
i/ili dobro obrazloeni u obrascu zahtjeva.
za povratno putovanje do
udaljenog konanog odredita (od
66
67
Na, ako osoba iz Madrida (panjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se odvija u Rimu (Italija), sudionik a) izraunava udaljenost od Madrida do Rima (1365,28 km); b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj.
izmeu 500 i 1999 km) i c) izraunava bespovratna sredstva EU-a kojima e osigurati doprinos trokova putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag (275 EUR).
89
Vodi kroz
program
glavnog prijevoznikog vorita /

zrane luke i (ili)
Na temelju trajanja aktivnosti po

sudioniku (ako je potrebno ukljuujui i
Organizacijska Trokovi izravno povezani s provedbom Doprinos jedininim 69
A5.1 po danu aktivnosti po sudioniku jedan dan putovanja prije poetka
potpora aktivnosti mobilnosti trokovima
aktivnosti i jedan dan putovanja nakon
zavretka aktivnosti).
Dodatni trokovi koji se izravno odnose
na sudionike s invaliditetom i osobe u
pratnji (ukljuujui trokove puta i
Potpora za dnevnica,ako su opravdani i ako
Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova
posebne potrebe bespovratna sredstva za te sudionike
nisu zatraena u okviru proraunskih
kategorija putovanje i organizacijska
potpora).
Trokovi viza i povezani trokovi, trokovi
dozvola boravka, cjepiva.
Trokovi za potporu sudjelovanja mladih Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
ljudi s ogranienim mogunostima pod pokrivanje trokova za posebne
jednakim uvjetima (osim putnih trokova potrebe te izvanrednih trokova mora
Trokovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih trokova
i organizacijske potpore za sudionike i biti obrazloen u obrascu zahtjeva
osobe u pratnji).
Izvanredni Trokovi smjetaja sudionika za vrijeme trokova
Stvarni trokovi
trokovi Unaprijed planiranog posjeta.
Trokovi pruanja financijskog jamstva, Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova
ako je to zatraila nacionalna agencija.
Visoki putni trokovi sudionika iz
najudaljenijih regija i prekomorskih
drava i teritorija (za pojedinosti
pogledajte odjeljak to biste jo trebali
znati o ovoj mjeri).
69
Ukljuujui voe skupina i osobe u pratnji.
90
B) EUROPSKA VOLONTERSKA SLUBA
Mehanizam
financiranja
20 EUR po sudioniku

Doprinos za putne trokove sudionika, Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 KM: Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se
ukljuujui osobe koje putuju kao pratnja, 275 EUR po sudioniku mora izraunavati pomou alata Europske komisije
70
od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se Doprinos za izraun udaljenosti . Podnositelj zahtjeva mora
provodi aktivnost i natrag. Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 KM: navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi
Putovanje jedininim
trokovima 360 EUR po sudioniku se mogao izraunati iznos bespovratnih sredstava za
71
Osim toga, ako je primjenjivo, za putne Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 KM: povratno putovanje .
trokove za Unaprijed planirani posjet. 530 EUR po sudioniku
Dodatna potpora:
prijevoznikog vorita / zrane luke i
(ili) eljeznikog/autobusnog
kolodvora u matinoj dravi Za visoke domae putne trokove vee od 225 EUR
Dodatak za Doprinos Za domae putne trokove vee od 225 EUR:
(po povratnom putovanju) i pod uvjetom da su ti
visoke domae i/ili jedininim 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji)
72 trokovi valjani i dobro obrazloeni u obrascu
putne trokove za povratno putovanje do udaljenog trokovima za povratno putovanje zahtjeva.
70
71
72 Ako je opravdano u obrascu zahtjeva, sudionik moe imati pravo na dva dodatka za visoke domae putne trokove radi sudjelovanja u istoj aktivnosti mobilnosti: jedan za dolazak do glavnog prijevoznikog vorita / zrane luke i/ili
91
Vodi kroz
program
Na temelju trajanja boravka po sudioniku (ako je

Doprinos
Organizacijska Trokovi izravno povezani s provedbom 73 potrebno ukljuujui i jedan dan putovanja prije
jedininim A5.2 po danu po volonteru
potpora aktivnosti mobilnosti poetka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon
trokovima
zavretka aktivnosti.
Doprinos
Pojedinana Deparac volonteru za dodatne osobne potrebno ukljuujui i jedan dan putovanja prije
potpora trokove. poetka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon
trokovima
Trokovi povezani s potporom koja se nudi
Uvjet: podnositelji moraju zatraiti potporu na
sudionicima prije odlaska ili za vrijeme Doprinos Samo za aktivnosti u trajanju od 2 do 12 mjeseci:
jeziku aktivnosti, na temelju potreba sudionika za
Jezina potpora aktivnosti u cilju poboljanja znanja jedininim 150 EUR po sudioniku kojem je potrebna jezina
jezicima koji nisu ponueni u okviru Jezine potpore
jezika koji e koristiti za vrijeme trokovima potpora
na internetu programa Erasmus+.
volontiranja
Trokovi dnevnica osoba u pratnji i putni
trokovi, ako su opravdani i ako
bespovratna sredstva za te sudionike nisu
zatraena u okviru proraunske kategorije
Potpora za putovanje. Dodatni trokovi koji se
Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za posebne
posebne izravno odnose na sudionike s Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova
potpore mora biti obrazloen u obrascu zahtjeva.
potrebe invaliditetom (ukljuujui trokove puta i
dnevnica,ako su opravdani i ako
zatraena u okviru proraunskih kategorija
putovanje i organizacijska potpora).
73 Ukljuujui osobe u pratnji za volontere EVS-a s ogranienim mogunostima.
92

Trokovi za podupiranje sudjelovanja
mladih u nepovoljnom poloaju pod
jednakim uvjetima, ukljuujui trokove
posebne pripreme i pojaanog mentorstva
Trokovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih
(osim putnih trokova i trokova
trokova
organizacijske potpore za sudionike i osobe
Izvanredni u pratnji). Uvjet: zahtjev za financijsku potporu mora biti
Stvarni trokovi Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
trokovi Trokovi smjetaja sudionika za vrijeme trokova obrazloen u obrascu zahtjeva.
Unaprijed planiranog posjeta.
Trokovi pruanja financijskog jamstva, ako Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova
je to zatraila nacionalna agencija.
najudaljenijih regija i prekomorskih drava
i teritorija (za pojedinosti pogledajte
odjeljak to biste jo trebali znati o ovoj
mjeri).
C) MOBILNOST OSOBA KOJE RADE S MLADIMA

Za udaljenosti izmeu 100 i 499 km: Udaljenost se mora izraunavati
ukljuujui osobe koje putuju kao Doprinos jedininim Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 km:
Putovanje zahtjeva mora navesti udaljenost
pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta trokovima 275 EUR po sudioniku jednosmjernog putovanja kako bi se
u kojem se provodi aktivnost i natrag. Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 km: mogao izraunati iznos bespovratnih
75
360 EUR po sudioniku sredstava za povratno putovanje .
74
75
93
Vodi kroz
program

Dodatna potpora:
prijevoznikog vorita / zrane
luke i (ili) eljeznikog/autobusnog
kolodvora u matinoj dravi
Za visoke domae putne trokove vee
Dodatak za visoke i/ili Za domae putne trokove vee od 225 EUR:
Doprinos jedininim od 225 EUR (po povratnom putovanju) i
domae putne za povratno putovanje do 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji) za
trokovima 76 pod uvjetom da su ti trokovi valjani i
trokove udaljenog konanog odredita (od povratno putovanje dobro obrazloeni u obrascu zahtjeva.
glavnog prijevoznikog vorita /
zrane luke i (ili)
Na temelju trajanja boravka po

77 sudioniku (ako je potrebno ukljuujui i
Organizacijska Trokovi izravno povezani s provedbom Doprinos jedininim A5.4 po danu aktivnosti po sudioniku .
78 jedan dan putovanja prije poetka
potpora aktivnosti mobilnosti trokovima Najvie 1 100 EUR po sudioniku
pratnji (ukljuujui trokove puta i Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
Potpora za dnevnica,ako su opravdani i ako pokrivanje trokova za posebne
posebne potrebe bespovratna sredstva za te sudionike potrebe te izvanrednih trokova mora
nisu zatraena u okviru proraunskih biti obrazloen u obrascu zahtjeva
potpora).
77 Ukljuujui voditelje osposobljavanja, posrednike, osobe u pratnji.
94
Trokovi viza i povezani trokovi,

trokovi dozvola boravka, cjepiva.
Trokovi pruanja financijskog jamstva, Trokovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih trokova
ako je to zatraila nacionalna agencija. Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
Izvanredni trokova
Visoki putni trokovi sudionika iz Stvarni trokovi
trokovi Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova
drava i teritorija (za pojedinosti
pogledajte odjeljak to biste jo
95
Vodi kroz
program
D) STRATEKI EVS
Mehanizam
financiranja
20 EUR po sudioniku

Doprinos za putne trokove sudionika, Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 km: Na temelju udaljenosti po sudioniku. Udaljenost se
ukljuujui osobe koje putuju kao pratnja, 275 EUR po sudioniku mora izraunavati pomou alata Europske komisije
79
od mjesta podrijetla do mjesta u kojem se Doprinos za izraun udaljenosti . Podnositelj zahtjeva mora
provodi aktivnost i natrag. Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 km: navesti udaljenost jednosmjernog putovanja kako bi
Putovanje jedininim
trokovima 360 EUR po sudioniku se mogao izraunati iznos bespovratnih sredstava za
80
Osim toga, ako je primjenjivo, za putne Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 km: povratno putovanje .
trokove za Unaprijed planirani posjet. 530 EUR po sudioniku
Dodatna potpora:
kolodvora u matinoj dravi Za visoke domae putne trokove vee od 225 EUR
Dodatak za Doprinos Za domae putne trokove vee od 225 EUR:
i/ili (po povratnom putovanju) i pod uvjetom da su ti
visoke domae jedininim 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji)
za povratno putovanje do udaljenog 81 trokovi valjani i dobro obrazloeni u obrascu
putne trokove trokovima za povratno putovanje
konanog odredita (od glavnog zahtjeva.
79
80
96

Doprinos
Organizacijska Trokovi izravno povezani s provedbom 82 potrebno ukljuujui i jedan dan putovanja prije
potpora aktivnosti mobilnosti poetka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon
trokovima
Doprinos
Pojedinana Deparac volonteru za dodatne osobne potrebno ukljuujui i jedan dan putovanja prije
potpora trokove. poetka aktivnosti i jedan dan putovanja nakon
trokovima
Trokovi povezani s potporom koja se nudi
Uvjet: podnositelji moraju zatraiti potporu na
sudionicima prije odlaska ili za vrijeme Doprinos Samo za aktivnosti u trajanju od 2 do 12 mjeseci:
jeziku aktivnosti, na temelju potreba sudionika za
Jezina potpora aktivnosti u cilju poboljanja znanja jedininim 150 EUR po sudioniku kojem je potrebna jezina
jezicima koji nisu ponueni u okviru Jezine potpore
jezika koji e koristiti za vrijeme trokovima potpora
na internetu programa Erasmus+.
volontiranja
Trokovi dnevnica osoba u pratnji i putni
trokovi, ako su opravdani i ako
zatraena u okviru proraunske kategorije
Potpora za putovanje. Dodatni trokovi koji se
Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za posebne
posebne izravno odnose na sudionike s Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova
potpore mora biti obrazloen u obrascu zahtjeva.
potrebe invaliditetom (ukljuujui trokove puta i
dnevnica,ako su opravdani i ako
zatraena u okviru proraunskih kategorija
putovanje i organizacijska potpora).
97
Vodi kroz
program

posebne pripreme i pojaanog mentorstva
Trokovi financijskog jamstva: 75 % prihvatljivih
(osim putnih trokova i trokova
trokova
organizacijske potpore za sudionike i osobe
Izvanredni u pratnji). Uvjet: zahtjev za financijsku potporu mora biti
Stvarni trokovi Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
trokovi Trokovi smjetaja sudionika za vrijeme trokova obrazloen u obrascu zahtjeva.
Unaprijed planiranog posjeta.
najudaljenijih regija i prekomorskih drava
i teritorija (za pojedinosti pogledajte
odjeljak to biste jo trebali znati o ovoj
mjeri).
Svaki troak koji je izravno povezan s

provedbom dodatnih aktivnosti projekta.
Neizravni trokovi:
Paualni iznos, koji ne prelazi 7 %
Trokovi prihvatljivih izravnih trokova dodatnih Uvjet: zahtjev za financijsku potporu mora biti
dodatnih aktivnosti, prihvatljiv je u okviru neizravnih Stvarni trokovi Najvie do 80 % prihvatljivih trokova obrazloen u obrascu zahtjeva te obrazloen u
aktivnosti trokova, koji predstavljaju ope odnosu na planirane aktivnosti.
administrativne trokove korisnika koji se
mogu naplatiti dodatnim aktivnostima
(npr. rauni za elektrinu energiju ili
Internet, trokovi najma prostora, trokovi
stalnih zaposlenika, itd.)
98
E) ORGANIZACIJSKA POTPORA
Iznosi ovise o dravi u kojoj se provodi aktivnost mobilnosti. Za projekte koje su predloili: javno tijelo na regionalnoj ili
nacionalnoj razini; udruenje regija; Europska grupacija za teritorijalnu suradnju; tijelo koje zarauje dobit aktivno u
podruju korporativne socijalne odgovornosti, navedeni iznosi smanjuju se za 50 %.
Mobilnost osoba
Europska volonterska
Razmjene mladih koje rade s
sluba
(EUR po danu) mladima
(EUR po danu)
(EUR po danu)
A5.1 A5.2 A5.4

Belgija 37 20 65
Bugarska 32 17 53
eka Republika 32 17 54
Danska 40 21 72
Njemaka 33 18 58
Estonija 33 18 56
Irska 39 21 74
Grka 38 21 71
panjolska 34 18 61
Francuska 37 19 66
Hrvatska 35 19 62
Italija 39 21 66
Cipar 32 21 58
Latvija 34 19 59
Litva 34 18 58
Luksemburg 36 21 66
Maarska 33 17 55
Malta 37 20 65
Nizozemska 39 21 69
Austrija 39 18 61
Poljska 34 18 59
Portugal 37 20 65
Rumunjska 32 17 54
Slovenija 34 20 60
Slovaka 35 19 60
Finska 39 21 71
vedska 39 21 70
Ujedinjena Kraljevina 40 21 76
biva jugoslavenska
28 15 45
Island 39 21 71
Lihtentajn 39 21 74
Norveka 40 21 74
Turska 32 17 54
Partnerska drava 29 15 48
99
Vodi kroz
program
F) POJEDINANA POTPORA
Iznosi ovise o dravi u kojoj se provodi aktivnost mobilnosti.
Europska volonterska sluba

(EUR po danu)
A5.3
Belgija 4
Bugarska 3
eka Republika 4
Danska 5
Njemaka 4
Estonija 3
Irska 5
Grka 4
panjolska 4
Francuska 5
Hrvatska 4
Italija 4
Cipar 4
Latvija 3
Litva 3
Luksemburg 4
Maarska 4
Malta 4
Nizozemska 4
Austrija 4
Poljska 3
Portugal 4
Rumunjska 2
Slovenija 3
Slovaka 4
Finska 4
vedska 4
Ujedinjena Kraljevina 5
biva jugoslavenska republika
2
Makedonija
Island 5
Lihtentajn 5
Norveka 5
Turska 3
Partnerska drava 2
100
Dio B Velika dogaanja Europske volonterske slube
VELIKA DOGAANJA EUROPSKE VOLONTERSKE SLUBE

KOJI SU CILJEVI VELIKOG DOGAANJA EVS-A?
Cilj ove mjere jest pruati potporu velikim volonterskim projektima (u koje je ukljueno najmanje 30 volontera EVS-a) u
okviru europskih ili svjetskih dogaanja u podruju mladih, kulture i sporta (npr. svjetski sastanci mladih, europske
prijestolnice kulture, europske prijestolnice mladih, europska sportska prvenstva itd.).
TO JE VELIKO DOGAANJA EVS-A?

Potpomognuti projekti sastoje se od sljedeih faza:
Priprema (ukljuujui praktina rjeenja, odabir sudionika, jezina/kulturna priprema sudionika i priprema za
obavljanje zadaa prije odlaska);
Provedba aktivnosti i dodatnih aktivnosti Europske volonterske slube;
Praenje (ukljuujui ocjenjivanje aktivnosti EVS-a, formalno priznavanje, ako je primjenjivo, rezultata uenja
sudionika za vrijeme aktivnosti, te irenje i uporaba rezultata projekta).
Europska volonterska sluba
Omoguuje se mladim ljudima u dobi izmeu 17 i 30 godina da izraze osobnu opredijeljenost putem naplaenog volontiranja s
punim radnim vremenom u trajanju do 2 mjeseca u drugoj dravi. Volonteri imaju priliku pridonijeti voenju aktivnosti i
inicijativa koje se organiziraju u okviru europskog/meunarodnog dogaanja.
Veliko dogaanje EVS-a mora ukljuivati barem 30 volontera.
Organizacije sudionice odgovorne su za:
o plaanje trokova ivota, smjetaj i lokalni prijevoz volontera;

o planiranje zadaa i aktivnosti za volontere koje su u skladu s kvalitativnim naelima Europske volonterske slube, kako
je opisano u Povelji EVS-a;
o pruanje trajne potpore volonterima u radu, jezine potpore, osobne i administrativne potpore za cijelo vrijeme
trajanja aktivnosti EVS-a, uz pomo mentora za sudionike.
Sudjelovanje u aktivnosti EVS-a mora za volontere biti besplatno, osim mogueg doprinosa za putne trokove (ako
bespovratnim sredstvima programa Erasmus+ ti trokovi nisu u potpunosti pokriveni) te dodatne trokove koji nisu povezani s
provedbom aktivnosti. Nuni trokovi sudjelovanja volontera u aktivnosti EVS-a obuhvaeni su bespovratnim sredstvima
Erasmusa+ ili drugim sredstvima koje osiguravaju organizacije sudionice.
Sljedee se aktivnosti ne smatraju Europskom volonterskom slubom u okviru programa Erasmus+: povremeno,
nestrukturirano volontiranje na pola radnog vremena; rad u poduzeu; plaeni rad; rekreativna ili turistika aktivnost; teaj
jezika; iskoritavanje jeftine radne snage; razdoblje studiranja ili strukovnog osposobljavanja u inozemstvu.
Dodatne aktivnosti
Projekt moe ukljuivati organizaciju popratnih aktivnosti kao to su konferencije, seminari, sastanci i radionice koje su
usmjerene na promicanje vrijednosti volontiranja (i posebno Europske volonterske slube) za vrijeme trajanja dogaanja.

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti veliko dogaanje EVS-a kako bi bilo prihvatljivo za bespovratna
sredstva u okviru programa Erasmus+:
101
Vodi kroz
program
Bilo koja javna ili privatna organizacija s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu koja
je izravno ukljuena u organizaciju europskog/meunarodnog dogaanja u podruju mladih,
Tko moe predati kulture ili sporta, ili koja je sklopila formalni, pisani ugovor o suradnji s organizatorima
zahtjev? dogaanja.
Uz aktivnosti Europske volonterske slube, veliko dogaanje EVS-a moe ukljuivati i

komplementarne aktivnosti, kao to su konferencije, seminari, dogaanja i radionice.
Trajanje projekta Od 3 do 12 mjeseci.
Mjesto provedbe Veliki projekt EVS-a mora se provoditi u dravi sudionici u Programu u kojoj se odrava
projekta europsko/meunarodno dogaanje u podruju mladih, kulture ili sporta.
Izvrnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedite u

Kome predati zahtjev?
Bruxellesu.
Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 5. travnja u 12:00 (podne po

Kada predati zahtjev? briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje izmeu 1. listopada iste godine i 31.
srpnja sljedee godine.
Trajanje aktivnosti Od 14 do 59 dana, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Mladi ljudi u dobi izmeu 17 i 30 godina, iz drave sudionice u Programu (osim drave u kojoj se
Prihvatljivi sudionici provodi projekt) ili iz partnerske drave u susjedstvu EU-a. Volonter moe sudjelovati samo u
jednom velikom projektu EVS-a za vrijeme trajanja programa Erasmus+.
Broj sudionika Najmanje 30 volontera.

- ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi projekta mobilnosti).
Vanost projekta
(najvie 30 bodova)
- jaati svijest o vrijednosti volontiranja;
- jaati svijest o prilikama koje nudi Europska volonterska sluba.
Stupanj do kojeg u projektu sudjeluju mlade osobe s ogranienim
mogunostima.
102
Jasnoa, potpunost i kvaliteta svih faza prijedloga projekta (priprema,

provedba aktivnosti i praenje).
Usklaenost ciljeva projekta i predloenih aktivnosti.
Kvaliteta praktinih rjeenja, naina upravljanja i potpore.
Kvaliteta pripreme koja je osigurana sudionicima.
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Kvaliteta predloenih participativnih metoda neformalnog uenja i aktivno
(najvie 40 bodova) sudjelovanje mladih ljudi na svim razinama projekta.
mobilnosti.
Kvaliteta suradnje i komunikacije izmeu organizacija sudionica te s drugim
mjerodavnim dionicima.
Organizacije sudionice potuju naela Povelje EVS-a.
Uinak i irenje
projekta;
(najvie 30 bodova)
- izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
103
Vodi kroz
program

Proraun projekta mora se izraditi na temelju sljedeih pravila za financiranje (u EUR):
Najvei iznos bespovratnih sredstava dodijeljen za veliko dogaanje EVS-a: 200 000 EUR
PRAVILA ZA FINANCIRANJE AKTIVNOSTI EUROPSKE VOLONTERSKE SLUBE KOJE SE PROVODE ZA VRIJEME DOGAANJA
Financiranja
mehanizam
20 EUR po sudioniku
Za udaljenosti izmeu 100 i 499 km: Na temelju udaljenosti
180 EUR po sudioniku po sudioniku. Udaljenost
se mora izraunavati
Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 KM: pomou alata Europske
275 EUR po sudioniku komisije za izraun
83
Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 KM: udaljenosti . Podnositelj
Doprinos za putne trokove sudionika, ukljuujui
Putovanje Doprinos jedininim 360 EUR po sudioniku zahtjeva mora navesti
osobe koje putuju kao pratnja, od mjesta podrijetla
trokovima udaljenost
do mjesta u kojem se provodi aktivnost i natrag.
Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 KM: jednosmjernog putovanja
530 EUR po sudioniku kako bi se mogao
izraunati iznos
Za udaljenosti izmeu 4000 i 7999 KM: bespovratnih sredstava
84
za povratno putovanje .

Dodatna potpora: Za visoke domae putne
Dodatak za visoke Za domae putne trokove vee od 225 EUR: trokove vee od 225
za povratno putovanje do glavnog Doprinos jedininim EUR (po povratnom
domae putne prijevoznikog vorita / zrane luke i (ili) 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji) za
trokovima 85 putovanju) i pod uvjetom
trokove eljeznikog/autobusnog kolodvora u matinoj povratno putovanje da su ti trokovi valjani i
dravi
dobro obrazloeni u
83
84
104
i/ili obrascu zahtjeva.

za povratno putovanje do udaljenog konanog
odredita (od glavnog prijevoznikog vorita /
zrane luke i (ili) eljeznikog/autobusnog
Organizacijska Trokovi izravno povezani s provedbom aktivnosti Doprinos jedininim 86 Na temelju trajanja
A 6.1 po danu aktivnosti po volonteru
potpora mobilnosti u okviru projekta. trokovima boravka po sudioniku
Pojedinana Doprinos jedininim Na temelju trajanja

Deparac volonteru za dodatne osobne trokove. A6.2 po danu aktivnosti po volonteru
potpora trokovima boravka po sudioniku
Trokovi dnevnica osoba u pratnji i putni trokovi,

ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te
sudionike nisu zatraena u okviru proraunske
kategorije putovanje.
Potpora za Dodatni trokovi koji se izravno odnose na sudionike

posebne potrebe s invaliditetom (ukljuujui trokove puta i
dnevnica,ako su opravdani i ako bespovratna
sredstva za te sudionike nisu zatraena u okviru Uvjet: zahtjev za
proraunskih kategorija putovanje i organizacijska financijsku potporu za
potpora). pokrivanje trokova za
posebne potrebe te
Trokovi viza i povezani trokovi, trokovi dozvola izvanrednih trokova
boravka, cjepiva. mora biti obrazloen u
obrascu zahtjeva
Trokovi za podupiranje sudjelovanja mladih u
nepovoljnom poloaju pod jednakim uvjetima, Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
ukljuujui trokove posebne pripreme i pojaanog trokova
Izvanredni
mentorstva (osim putnih trokova i trokova Stvarni trokovi
trokovi
organizacijske potpore za sudionike i osobe u pratnji).
Visoki putni trokovi sudionika iz najudaljenijih regija Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova
i prekomorskih drava i teritorija i u njih (pojedinosti
potraite u odjeljku to biste jo trebali znati o ovoj
mjeri).
105
Vodi kroz
program
PRAVILA ZA FINANCIRANJE DODATNIH AKTIVNOSTI KOJE SE PROVODE ZA VRIJEME DOGAANJA (IZBORNO FINANCIRANJE)
Svaki troak koji je izravno povezan s provedbom

dodatnih aktivnosti projekta, ukljuujui:
Organizaciju seminara, sastanaka, radionica;
irenje;
Meukulturalnu pripremu volontera / pripremu
volontera za obavljanje zadataka;
Trokove zaposlenika: ti se trokovi ne mogu
namiriti bespovratnim sredstvima EU-a; oni
Uvjet: traeni proraun
Trokovi mogu biti prihvatljivi ako se pokrivaju iz drugih
aktivnosti izvora. U tom sluaju, ti trokovi predstavljaju Stvarni trokovi Najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova. opravdan je u odnosu na
planirane aktivnosti.
najvie 30 % ukupnog vanjskog sufinanciranja.
Neizravni trokovi:
Paualni iznos, koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih
trokova projekta, prihvatljiv je u okviru neizravnih
trokova, koji predstavljaju ope administrativne
trokove korisnika koji se mogu naplatiti projektu (npr.
rauni za elektrinu energiju ili internet, trokovi
najma prostora, trokovi stalnih zaposlenika itd.)
106
TABLICA A AKTIVNOSTI EUROPSKE VOLONTERSKE SLUBE (IZNOSI U EUR PO DANU)
Iznos ovisi o dravi u kojoj se odvija dogaanje Europske volonterske slube.
Organizacijska potpora Pojedinana potpora

A6.1 A6.2
Belgija 20 4
Bugarska 17 3
eka Republika 17 4
Danska 21 5
Njemaka 18 4
Estonija 18 3
Irska 21 5
Grka 21 4
panjolska 18 4
Francuska 19 5
Hrvatska 19 4
Italija 21 4
Cipar 21 4
Latvija 19 3
Litva 18 3
Luksemburg 21 4
Maarska 17 4
Malta 20 4
Nizozemska 21 4
Austrija 18 4
Poljska 18 3
Portugal 20 4
Rumunjska 17 2
Slovenija 20 3
Slovaka 19 4
Finska 21 4
vedska 21 4
Ujedinjena Kraljevina 21 5
biva jugoslavenska republika Makedonija 15 2
Island 21 5
Lihtentajn 21 5
Norveka 21 5
Turska 17 3
107
Vodi kroz
program
ZDRUENI DIPLOMSKI STUDIJI ERASMUS MUNDUS

KOJI SU CILJEVI ZDRUENIH DIPLOMSKIH STUDIJA ERASMUS MUNDUS?
Ciljevi zdruenih diplomskih studija Erasmus Mundus (EMJMD) su sljedei:
poticati poboljanje kvalitete, inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju u ustanovama visokog obrazovanja (UVO-
ima);
poveati kvalitetu i privlanost Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i podupirati vanjsko djelovanje EU-
a u podruju visokog obrazovanja nudei stipendije najboljim studentima diplomskih studija u cijelom svijetu;
poboljati razinu kompetencija i vjetina diplomanata, a posebno vanost zdruenih diplomskih studija za trite
rada, preko vee ukljuenosti poslodavaca.
U tom se smislu oekuje da e se zdruenim diplomskim studijima Erasmus Mundus (EMJMD) pridonijeti ciljevima strategije
Europa 2020. i Stratekom okviru za obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET 2020.), ukljuujui odgovarajuim mjerilima
utvrenim u tim politikama.
EMJMD-ove se poziva da se aktivno posvete izazovima strukturnih reformi povezanih s osiguranjem kvalitete i
87
kvalifikacijskim okvirima EHEA-e, kako je navedeno u priopenju iz Erevana , takozvanom Europskom pristupu za osiguranje
kvalitete zdruenih programa kojeg je usvojila Konferencija ministara odgovorna za visoko obrazovanje u sklopu EHEA-e /
Bolonjskog procesa, te da time doprinesu promicanju transparentnosti i uzajamnog povjerenja u visoko obrazovanje u EHEA-
i.
EMJMD-ovima e se nastaviti i jaati uspjeno iskustvo zapoeto diplomskim studijima u okviru Erasmus Mundus (EMMC) je
e se u svijetu poveati privlanost EHEA-a i pokazati izvrsnost i visok stupanj integracije zdruenih studijskih programa koje
pruaju europski UVO-i.
Ovom se mjerom takoer podupire vanjsko djelovanje EU-a, ciljevi i prioriteti u podruju visokog obrazovanja u njihovim
razliitim aspektima.
TO JE ZDRUENI DIPLOMSKI STUDIJ ERASMUS MUNDUS?

EMJMD je integrirani meunarodni studijski program visoke razine koji donosi 60, 90 ili 120 ECTS bodova, a izvodi ga
meunarodni konzorcij UVO-a iz razliitih zemalja i, ako je primjenjivo, drugi partneri u okviru obrazovnog sustava ili izvan
njega koji su posebno struni i zainteresirani za podruja studija/struna podruja obuhvaena zdruenim programom.
88
Posebnost tih programa lei u visokom stupnju integracije/zdruenosti i u izvrsnom akademskom sadraju i metodologiji
koju nude. Ne postoje ogranienja u odnosu na discipline. Popis zdruenih programa koji se financiranju u okviru programa
Erasmus+ dostupan je na web-mjestu Izvrne agencije.
Svi UVO-i koji sudjeluju u programu i koji imaju poslovni nastan u dravi sudionici u Programu moraju biti ustanove koje
provode diplomske studije, a diplomu o zavrenom studiju koja obuhvaa cjelokupni studijski program EMJMD-a moraju
akreditirati (ako je primjenjivo) nadlena nacionalna tijela u dravama u kojima ti UVO-i imaju poslovni nastan. Nakon
uspjenog zavretka EMJMD-a mora se dodijeliti zdruena diploma (tj. jedna diploma koja se izdaje u ime barem dva UVO-a
iz razliitih drava sudionica u Programu i koja je akreditirana u tim dravama) ili vie nacionalnih diploma (tj. barem dvije
diplome koje izdaju dvije ustanove visokog obrazovanja iz razliitih drava sudionica u Programu i koje su akreditirane u tim
dravama). Ako je to doputeno u nacionalnom zakonodavstvu, zdruene se diplome potiu jer predstavljaju potpunu
integraciju postupaka uenja i pouavanja. Uz UVO-e iz drava sudionica u Programu koji dodjeljuju diplome, u dodjelu
zdruenih ili viestrukih diploma mogu biti ukljueni i drugi UVO-i iz partnerskih drava.
U prijedlozima EMJMD-ova u fazi podnoenja prijave moraju biti predstavljeni potpuno razvijeni zdrueni programi studija,
spremni za izvoenje i oglaavanje u cijelom svijetu odmah nakon odabira. U tom e kontekstu postupak odabira EMJMD-
ova biti vrlo selektivan kako bi se mogli podrati samo najbolji prijedlozi.
Odabranim EMJMD-ovima biti e dodijeljena znaajna financijska sredstva za upis triju generacija studenata kako bi se
omoguilo poveanje njihove vidljivosti u cijelom svijetu te jaanje njihove odrivosti.
U odjeljcima u nastavku opisana je priroda, nain odabira i uvjeti financiranja odabranih EMJMD-ova te uvjeti koje moraju
ispuniti ve odabrani EMMC-ovi koji provode upise studenata u okviru postojeih okvirnih ugovora o partnerstvu zakljuenih
unutar programa Erasmus Mundus.
87 Kojeg su donijeli europski ministri obrazovanja tijekom ministarske konferencije u Erevanu 14. 15. svibnja 2015. Vie informacija o donesenim mjerama
politike: http://bologna-yerevan2015.ehea.info/pages/view/documents
88
Od EMJMD-a se oekuje da imaju skup zajedniki osmiljenog i potpuno integriranog akademskog kurikuluma sa zajednikim postupcima provedbe, npr.
zdrueni zahtjevi studenata, pravila o odabiru, prihvaanju i ispitivanju te zajedniki mehanizmi za osiguranje kvalitete.
108
Dio B Zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus

U okviru ove mjere podupirat e se sljedee aktivnosti:
pruanje programa EMJMD-a koji odgovara 60, 90 ili 120 ECTS bodova i koji se organizira preko meunarodnog
konzorcija UVO-a, ukljuujui sudjelovanje profesora (gostujuih predavaa) pozvanih u svrhu provedbe
pouavanja, osposobljavanja i/ili istraivanja;
dodjela stipendija izvrsnim studentima u cijelom svijetu za sudjelovanje u jednom od ovih programa EMJMD-a.
KOJU ULOGU IMAJU ORGANIZACIJE KOJE SUDJELUJU U PROGRAMIMA ZDRUENIH DIPLOMSKIH STUDIJA ERASMUS
MUNDUS?
Programe EMJMD-a prua meunarodni konzorcij ustanova visokog obrazovanja (UVO) i, ako je primjenjivo, druge vrste
organizacija (poduzea, javna tijela, istraivake organizacije itd.) koje pridonose provedbi EMJMD-a.
Konzorcij za EMJMD sastoji se od:
Podnositelj/koordinator: UVO s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu koji predaje prijedlog projekta
u ime svih partnera. Kada se EMJMD odobri, podnositelj/koordinator postaje glavni korisnik bespovratnih
sredstava EU-a i potpisuje ugovor o bespovratnim sredstvima za vie korisnika u ime konzorcija za EMJMD. Ta
koordinacijska uloga obuhvaa sljedee zadae:
o predstavljanje skupine i djelovanje u ime skupine organizacija sudionica u odnosima prema Europskoj
komisiji;
o snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuu operativnu, upravnu i financijsku provedbu
cijelog projekta;
o koordinaciju EMJMD-a u suradnji s drugim partnerima u projektu.
Partneri: UVO-i koji dodjeljuju akademske stupnjeve i koje su priznala nadlena tijela programa ili drave sudionice
u Programu u kojoj imaju poslovni nastan i bilo koja privatna ili javna organizacija koja aktivno pridonosi pripremi,
provedbi i ocjenjivanju EMJMD-ova. Svaki partner mora potpisati punomo kojom koordinatoru daje ovlast da
djeluje u njegovo ime i da ga zastupa za vrijeme provedbe projekta.
Pridrueni partneri (izborno): studijskom programu EMJMD-a koristiti moe i ukljuenost pridruenih partnera. Te
organizacije neizravno pridonose provedbi odreenih zadaa/aktivnosti i/ili podravaju irenje i odrivost EMJMD-
a. Takav doprinos moe, primjerice, biti u obliku prijenosa znanja i vjetina, pruanja dodatnih teajeva ili
mogunosti upuivanja na rad ili zapoljavanja. U svrhe ugovora, pridrueni partneri ne smatraju se dijelom
konzorcija za EMJDM jer imaju ogranienu ulogu u provedbu EMJDM-a s obzirom da se njihovo iskustvo trai na ad
hoc osnovi.
Prije upisivanja prvih studenata u program EMJMD-a mora se osigurati nuna institucionalna opredijeljenost svih
organizacija koje sudjeluju u konzorciju za EMJMD kako bi se zajamilo vrsto institucionalno okruenje ili pozadina. Ugovor
o konzorciju za EMJMD (vidi smjernice i modele dostupne na web-mjestu Izvrne Agencije) bit e kljuni element kojim e se
to osigurati i morat e ga potpisati sve partnerske ustanove prije pokretanja prvog postupka podnoenja molbi za stipendije i
odabira. Ugovor o konzorciju za EMJMD morat e obuhvaati to preciznije mogue sve akademske, operativne, upravne i
financijske aspekte provedbe EMJMD-a i upravljanja stipendijama za EMJMD.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA ZDRUENE DIPLOMSKE STUDIJE ERASMUS MUNDUS?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti EMJMD kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz
program Erasmus+:
109
Vodi kroz
program
Organizacija sudionica moe biti bilo koja javna ili privatna organizacija s poslovnim nastanom u
dravi sudionici u Programu ili u partnerskoj dravi koja izravno ili neizravno pridonosi pruanju
EMJMD-a.
ustanova visokog obrazovanja (UVO);
javno ili privatno, malo, srednje ili veliko poduzee (ukljuujui socijalna poduzea);
sudionice
UVO-i s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu moraju imati valjanu Erasmus
Povelju za visoko obrazovanje (ECHE). UVO-i sudionici iz partnerskih drava ne moraju imati
ECHE.
UVO-i s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu moraju moi dokazati u fazi
podnoenja zahtjeva akreditaciju na nacionalnoj razini svakog diplomskog programa kojim se
dodjeljuje akademski stupanj na temelju kojeg je sastavljen program EMJMD-a. Za nove
zdruene diplomske programe koji jo nemaju diplomante potrebna je akreditacija nadlenih
nacionalnih tijela u fazi podnoenja zahtjeva.
UVO s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu. UVO podnosi zahtjev u ime
Tko moe predati konzorcija za EMJMD. Podrunice UVO-a iz partnerske drave s poslovnim nastanom u dravi
zahtjev? sudionici u Programu ili podrunice UVO-a iz drave sudionice u Programu s poslovnim
nastanom u partnerskoj dravi nisu prihvatljive organizacije za sudjelovanje.
EMJMD je transnacionalan i ukljuuje partnerske UVO-e iz barem tri razliite drave sudionice u
Programu.
UVO-i iz drava sudionica u Programu moraju moi fiziki ugostiti studente EMJMD-a i
Broj i profil organizacija
omoguiti barem najmanji broj ECTS bodova za razdoblje studiranja provedeno u njihovoj
sudionica
ustanovi.
Sve partnerske organizacije iz programa ili partnerske drave moraju biti utvrene u trenutku
podnoenja zahtjeva za bespovratna sredstva.
Studenti diplomskih studija, osoblje organizacija sudionica, pozvani znanstvenici (gostujui

predavai) iz drava sudionica u Programu ili partnerskih drava.
Prihvatljivi sudionici Studenti se prijavljuju za stipendiju izravno konzorciju za EMJMD po vlastitom izboru i moraju
proi konkurentni postupak odabira koji organizira konzorcij UVO-a.
Konzorcij za EMJMD odgovoran je za odabir, zapoljavanje i praenje pojedinanih stipendista.
Bespovratnim sredstvima EMJMD-a financirat e se najvie 20 nositelja studentskih stipendija

(tj. najvie 60 studentskih stipendija tijekom tri generacije) i najmanje 4 znanstvenika /
gostujua predavaa pozvana po generaciji koji e na aktivnostima EMJMD-a raditi ukupno
89
barem 8 tjedana .
Broj sudionika Znanstvenici / gostujui predavai moraju se odabirati u skladu s posebnim kriterijima
konzorcija za odabir znanstvenika i donositi konkretnu dodanu vrijednost izvoenju EMJMD-a.
Nadalje, konzorciji za EMJMD mogu se prijaviti za najvie 8 dodatnih studentskih stipendija po
generaciji (tj. najvie 24 stipendije tijekom tri generacije) za jednu ili vie prioritetnih
regija/drava u svijetu.
89
Ti se okvirni podaci primjenjuju samo na novoodabrane EMJMD-ove. Za zdruene diplomske studije Erasmus Mundus koji su u tijeku moe se ponuditi manji
broj stipendija.
110
Razdoblje studija EMJMD-a mora se odravati u barem dvije drave sudionice u Programu koje
su predstavljene u konzorciju (tj. moraju biti barem dva razdoblja mobilnosti za sve studente).
Dodatna razdoblja studiranja (npr. istraivanje, rasporeivanje na radno mjesto, priprema
Mjesto(a)
zavrnog rada) mogu se odravati u drugim organizacijama sudionicama iz drava sudionica u
Programu ili partnerskih drava, pod uvjetom da se predmetne aktivnosti provode pod izravnim
nadzorom jednog od UVO-a partnera u konzorciju.
Ovisno o trajanju EMJMD-a (1 do 2 godine) i o tome je li se konzorcij odluio za provedbu

Trajanje projekta pripremne godine, konzorcij e dobiti ugovor o bespovratnim sredstvima na najmanje tri i
najvie pet godina za financiranje triju uzastopnih godina upisa novih studenata.
Izborna pripremna godina: 1 akademska godina

Trajanje aktivnosti Provedba programa EMJMD-a: 3 upisa za redom u trajanju od 1 do 2 akademske godine
(60/90/120 ECTS bodova).

Bruxellesu.
Kada predati zahtjev? briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje izmeu 1. kolovoza i 31. listopada iste
godine.
DODATI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA STUDENTSKE STIPENDIJE
Studentska stipendija dodjeljuje se iskljuivo za redovni upis na diplomski studij i obuhvaa

Trajanje aktivnosti
cjelokupno trajanje studijskog programa EMJMD-a.
Studenti na diplomskoj razini koji su stekli diplomu preddiplomskog studija ili koji su dokazali da
imaju priznati istovjetan stupanj obrazovanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom
u dravama koje dodjeljuju akademske stupnjeve.
Studenti koji su ve dobili stipendiju za EMJMD ili stipendiju za diplomski studij u okviru
Prihvatljivi sudionici Erasmusa Mundusa / zdrueni doktorski studij ne smiju se prijaviti za dodatnu stipendiju u
okviru mjere EMJMD.
Dobitnici stipendija za EMJMD ne mogu biti korisnici drugih stipendija koje financira EU za isti
program EMJMD-a za cijelo vrijeme trajanja studija.
Najmanje 75 % stipendija za EMJMD namijenjeno je kandidatima iz partnerskih drava.
Nakon uspjenog zavretka EMJMD-a mora se dodijeliti zdruena diploma (tj. jedna diploma
koja se izdaje u ime barem dvije ustanove visokog obrazovanja iz razliitih drava sudionica u
Programu i koja je uredno akreditirana u tim dravama) ili vie nacionalnih diploma (tj. barem
dvije diplome koje izdaju dvije ustanove visokog obrazovanja iz razliitih drava sudionica u
Programu i koje su uredno akreditirane u tim dravama).
Studenti e morati skupiti sve ECTS bodove koji su obuhvaeni EMJDM-om (60, 90 ili 120).
Rezultati uenja Pored toga, tijekom svakog od obveznih razdoblja studija u najmanje dvije Programske drave,
oni e morati stei najmanje 20 ECTS bodova (za studijske programe od 60 ECTS bodova), ili 30
ECTS bodova (za studijske programe od 90 ili 120 ECTS bodova).
Razdoblja mobilnosti ne mogu se zamijeniti virtualnom mobilnou (uenjem na daljinu), to
znai da se oekuje fizika prisutnost studenata tijekom itavog trajanja diplomskog programa.
Nadalje,razdoblja mobilnosti ne mogu se odvijati u ustanovama izvan konzorcija za EMJMD (tj.
partnera i/ili pridruenih partnera).
111
Vodi kroz
program
Elementi zdruenosti/integracije, izrade i strukture prijedloga prilagoeni su i uinkoviti

za ostvarenje ciljeva EMJMD-a.
U prijedlogu se opisuje kako je EMJMD integriran u kataloge diploma partnera i opisuje se
koje se diplome planiraju izdavati, a osobito se navodi mogunost dodjele zdruene
diplome EMJMD-a, ako je to doputeno u nacionalnom zakonodavstvu.
Vanost projekta Predloeni EMJMD odgovor je na jasno utvrene potrebe u akademskom podruju.
(najvie 40 bodova) Prijedlog definira kako EMJMD namjerava poveati privlanost Europskog prostora visokog
obrazovanja i poticati izvrsnost, inovacije i konkurentnost u smislu ciljanih akademskih
podruja/predmeta.
Predloeni konzorcij za EMJMD ima veliku vanost za internacionalizaciju visokog
obrazovanja i razvijen je s ciljem maksimalnog koritenja prilika za mobilnost
studenata/osoblja.
Prijedlog definira akademski program i rezultate uenja te detaljno opisuje kako e se

nuditi izvrstan akademski sadraj.
U prijedlogu se opisuje skup unutarnjih i vanjskih metoda ocjenjivanja EMJMD-a, kako e
ih se provoditi u praksi i primjenjivati za praenje, nadograivanje i poboljanje kvalitete
studija.
Prijedlog definira nain organizacije mobilnosti studenata i vanost mobilnosti za ciljeve
studija te predstavlja nacrt strategije/planiranja za uinkovito sudjelovanje
znanstvenika/gostujuih predavaa.
Kvaliteta plana i provedbe U prijedlogu se detaljno opisuju sve vane informacije koje se daju
aktivnosti studentima/akademskom osoblju prije upisa u studijski program te usluge koje se nude u
(najvie 20 bodova) smislu pomoi za smjetaj, uenje jezika, administrativne formalnosti (npr. vize) i
osiguranje.
U prijedlogu se jasno opisuju pravila studija te prava i obveze studenata u vezi s
akademskim, administrativnim i financijskim vidovima provedbe EMJMD-a.
U prijedlogu se opisuju predviene aktivnosti/instrumenti za osiguranje uinkovite
integracije/umreavanja studenata EMJMD-a u okviru njihova drutvenog, kulturnog i
profesionalnog okruenja.
U prijedlogu se jasno opisuje suradnja izmeu EMHMD-a i dionika izvan obrazovnog
sektora u provedbi studija.
U prijedlogu su jasno prikazana podruja strunosti ukljuenih partnera/osoblja i nain na

koji se oni nadopunjavaju i dodaju vrijednost provedbi EMJMD-a. Ako je primjenjivo, u
prijedlogu se opisuje kako su poboljani postojei sporazumi o suradnji u cilju ispunjenja
ciljeva EMJMD-a.
U prijedlogu je opisana posveenost institucija svakog partnera ostvarenju ciljeva EMJMD-
Kvaliteta projektnog tima a, navedene su uloga i zadae svakog partnera u provedbi EMJMD-a i opisani naini rada
i sporazuma o suradnji
upravljakih tijela i alata za upravljanje.
(najvie 20 bodova)
U prijedlogu su, meu ostalim, opisani zajedniki kriteriji, naela i uvjeti za prijavu
studenata, uvjeti za odabir i upis te naini ispitivanja i vrednovanja rada studenata.
U prijedlogu je objanjeno kako su izraunati trokovi sudjelovanja studenata te je naveden
opis naina na koji e se mobilizirati i raspodijeliti financijska sredstva, ukljuujui dodatna
sredstva te kako e se njima upravljati u okviru partnerstva.
112
Prijedlogom se nudi uvjerljiva srednjorona/dugorona strategija razvoja/odrivosti i

opisuju realistine projekcije za razdoblje nakon zavretka financiranja iz sredstava EU-a te
naine mobilizacije drugih izvora financiranja za stipendije i studente koji sami snose
trokove studija.
U prijedlogu je objanjen utjecaj EMJMD-a na institucionalnoj razini (fakultet/sveuilite)
te kako e se EMJMD-om unaprijediti strategija internacionalizacije partnera u konzorciju
prema vanim zainteresiranim stranama na nacionalnoj/europskoj/meunarodnoj razini;
Uinak i irenje (najvie
U prijedlogu je opisano kako se predloenim EMJMD-om potie poduzetnitvo i inicijativa i
20 bodova)
kako e poslodavci biti ukljueni u provedbu studija u cilju poboljanja kompetencija i
vjetina studenata i poveanja zapoljivosti diplomanata.
U prijedlogu su opisane vrsta i metode mehanizama promidbe/irenja, ciljne skupine i
konkretne zadae partnera u strategiji jaanja svijesti o EMJMD-u. Objanjeno je kako se
planiraju privui izvrsni studenti iz cijelog svijeta.
Ako je vano, u projektu se opisuje kako e materijali, dokumenti i producirani mediji biti
dostupni i promovirati se otvorenim dozvolama te on ne sadri nerazmjerna ogranienja.
Prijedlozi moraju dobiti barem 70 bodova od ukupnih 100 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga,
moraju dobiti barem 75 % od najvieg broja bodova u sklopu kriterija za dodjelu Vanost projekta (tj. najmanje 30 bodova
od 40). U sluaju da vie prijedloga bude imalo jednaki broj bodova, prioritet e imati projekti koji su dobili najvei broj
bodova u sklopu kriterija Vanost projekta.
DODATNE STIPENDIJE ZA STUDENTE IZ CILJANIH REGIJA SVIJETA

Podnositelji zahtjeva mogu se prijaviti za dodatne stipendije za jednu ili vie regija partnerskih drava u svijetu koje se
financiraju iz sljedeih instrumenata EU-a za vanjsko financiranje:
90
Instrumenata za razvojnu suradnju (DCI)
91
Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI)
92
Instrumenta za partnerstvo (PI)
Europski razvojni fond (EDF)
EMJMD-ovima koji su predloeni za financiranje mogu se dodijeliti do 24 dodatne studentske stipendije tijekom itavog
trajanja diplomskog studija (tri generacije). Te dodatne stipendije nude se kao odgovor na prioritete vanjske politike EU-a u
vezi s visokom obrazovanjem i uzimaju u obzir razliite razine gospodarskog i socijalnog razvoja u relevantnim partnerskim
dravama. Stipendije se moraju dodijeliti studentima iz osam razliitih regija navedenih u nastavku:
zemlje Istonog partnerstva (2. regija);

zemlje junog Mediterana (3. regija);
93
Azija (6. regija) s posebnom dodjelom stipendija za najmanje razvijene zemlje ;
94
Sredinja Azija (7. regija) s posebnom dodjelom stipendija za drave s niskim ili srednje niskim dohotkom ;
95
Latinska Amerika (8. regija) s posebnom dodjelom stipendija za drave sa srednje niskim dohotkom i
maksimalnom dodjelom Brazilu/Meksiku;
Juna Afrika (10. regija);
Afrike, karipske i pacifike drave (11. regija); i
drave Zaljevskog vijea za suradnju (12. regija).
DODATNI KRITERIJ ZA DODJELU
Prijedloge koji prijeu minimalni prag u sklopu kriterija za dodjelu Vanost projekta i ukupno dobiju najmanje 70 bodova
(ukupni prag za financiranje) procijenit e se za dodjelu dodatnih stipendija za ciljane regije prema sljedeem dodatnom
kriteriju.
90 90
UREDBA (EU) BR. 233/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 11. oujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju u
razdoblju 2014. 2020.:
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0044:0076:EN:PDF
91
UREDBA (EU) BR. 232/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 11. oujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo: http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2014:077:0027:0043:EN:PDF
92
UREDBA (EU) BR 234/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 11. oujka 2014. o uspostavi Instrumenta za partnerstvo za suradnju s treim zemljama:
93
Afganistan, Banglade, Butan, Kamboda, Laos, Mjanmar, Nepal
94 94
Kirgistan, Tadikistan, Uzbekistan
95 95
Bolivija, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva, Paragvaj
113
Vodi kroz
program
U prijedlogu su opisane metode koje se koriste za privlaenje najtalentiranijih studenata

iz ciljane regije/regija
Vanost projekta u
ciljanoj regiji/regijama
Prijedlogom se potie suradnja s UVO-ima i/ili ostalim prihvatljivim organizacijama
(Da/Ne)
sudionicama iz partnerskih drava u ciljanoj regiji/regijama. Jasno je objanjena dodana
vrijednost takve suradnje za EMJMD.

Vie obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o ovoj aktivnosti nalazi se u Prilogu I. ovom Vodiu. Taj prilog
ukljuuje:
uvjete povezane s pripremom Zdruenih diplomskih studija Erasmus Mundus;

uvjete koji se odnose na studente diplomskog studija;
uvjete u vezi s praenjem i osiguranjem kvalitete;
postupak odabira konzorcija EMJMD-a.
Mole se zainteresirane organizacije da paljivo proitaju mjerodavne odjeljke ovog Priloga prije nego to zatrae financijsku
potporu.
KATALOG ZDRUENIH DIPLOMSKIH STUDIJA ERASMUS MUNDUS
U cilju poticanja promidbe, vidljivosti i pristupanosti stipendija za studente u okviru Erasmusa+ koje e postojei EMJMD-
ovi ponuditi najboljim studentima diplomskih studija u cijelom svijetu, EMJMD-ovi e biti ukljueni u internetski katalog na
web-mjestu Izvrne agencije.
U katalogu EMJMD-a oglaavat e se zdrueni diplomski programi u okviru kojih se nude stipendije programa Erasmus+ za
sljedeu akademsku godinu. To e ukljuivati nove EMJMD-ove i diplomske studije Erasmus Mundus s postojeim okvirnim
sporazumom o partnerstvu.
Uz pomo kataloga EMJMD-ova, potencijalnim studentima omoguit e se odabir EMJMD-ova po izboru te podnoenje
zahtjeva za stipendiju u okviru programa Erasmus+ izravno predmetnom konzorciju.

Odabrani EMJMD-ovi podupirat e se na temelju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji obuhvaa jednu pripremnu
godinu (podnositelj prijedloga odluio je ne prijaviti pripremnu godinu)i tri uzastopna upisna ciklusa.
Bespovratna sredstva EMJMD-a izraunavaju se u skladu sa sljedeim naelima financiranja:
bespovratna sredstva za naknade za upravljanje konzorcijem i za mobilnost akademskog osoblja;

promjenjiv broj studentskih stipendija u iznosu od najvie 25 000 EUR godinje; i
promjenjiv broj dodatnih studentskih stipendija u iznosu od najvie 25 000 EUR godinje za ciljane regije svijeta.
Proraun za EMJMD mora se izraditi u skladu sa sljedeim pravilima financiranja (u EUR):
A) Upravljanje zdruenim diplomskim studijima Erasmus Mundus:
Doprinos trokovima za
96 20 000 EUR za izbornu pripremnu godinu
upravljanje konzorcijem i
trokovima pozvanih
profesora i gostujuih
50 000 EUR po upisu u EMJMD
predavaa
B) Stipendije za studente zdruenih diplomskih studija Erasmus Mundus:
96
Trokove pridruenih partnera konzorcij za EMJMD moe nadoknaditi samo iz Doprinosa trokovima za upravljanje konzorcijem EU-a (paualni iznos).
114
Studentskim stipendijama za EMJMD pokrivat e se trokovi sudjelovanja studenata (ukljuujui naknade za kolarine,
osiguranje i druge obvezne trokove povezane sa sudjelovanjem studenata u studiju), doprinos trokovima putovanja
studenata i nastanjenja te dnevnice tijekom trajanja studijskog programa EMJMD-a. Pojedinosti o iznosu studentskih
stipendija za EMJMD navedene su u nastavku:
97
do 9 000 EUR godinje po stipendistu iz partnerske drave
Doprinos trokovima do 4 500 EUR godinje po stipendistu iz drave sudionice u Programu

sudjelovanja
Svaki iznos koji prelazi te najvee doprinose mora pokriti organizacija sudionica i oni se ne
smiju naplatiti stipendistu.
1 000 EUR godinje po stipendistu s boravitem u dravi sudionici u Programu za trokove
putovanja
2 000 EUR godinje za trokove putovanja + 1 000 EUR za trokove nastanjenja za

Doprinos trokovima stipendiste s boravitem u partnerskoj dravi koja se nalazi manje od 4 000 km od UVO-a
putovanja i postavljanja koji koordinira EMJMD.
3 000 EUR godinje za trokove putovanja + 1 000 EUR za trokove nastanjenja po

stipendistu koji ima boravite u partnerskoj dravi koja se nalazi 4 000 ili vie km od UVO-a
koji koordinira EMJMD.
1 000 EUR mjeseno za vrijeme trajanja studijskog programa EMJMD-a (najvie 24
mjeseca). Doprinos za trokove ivota ne daje se stipendistima za razdoblja EMJMD-a
(istraivanje/razvoj/praksa/priprema teza) provedena u njihovoj zemlji boravita, niti
Doprinos trokovima ivota
stipendistima iz partnerske drave za periode EMJMD-a koje su proveli u bilo kojoj
partnerskoj dravi due od jednog tromjeseja (odnosno 3 mjeseca ili ekvivalent 15 ECTS
bodova).
DODJELA BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Stvarni iznos pojedinanih stipendija, a ujedno i najvei dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava za odabrane projekte, ovisit
e o nizu elemenata:
a) trajanju EMJMD-a (60, 90 ili 120 ECTS bodova);

b) trokovima sudjelovanja u EMJMD-u koje definiraju konzorciji;
c) provedbi neobavezne pripremne godine;
d) broju stipendija u dravama sudionicama u programu / partnerskim dravama.
Na temelju navedenih parametara, bespovratna sredstva EMJMD-a za pripremnu godinu i tri generacije studenata iznosit e
otprilike 4 milijuna EUR.
97
Studenti koji nisu rezidenti drave sudionice u Programu niti su u njoj obavljali glavnu aktivnost (studij, osposobljavanje ili rad) dulje od ukupno 12 mjeseci u
posljednjih pet godina. Referentno razdoblje od pet godina za ovo pravilo 12 mjeseci izraunava se unatrag od roka za predaju koji su odredili konzorciji za
prijavu za studentske stipendije u okviru EMJMD-a.
115
Vodi kroz
program
ZAJMOVI ZA DIPLOMSKE STUDIJE ERASMUS+

Studenti diplomskog studija koji ele zavriti cijeli studij diplomske razine u drugoj dravi sudionici u Programu mogu imati
mogunost zatraiti zajam za koji jamstvo daje EU koji e im pomoi u pokrivanju trokova.
Zajmovima za diplomske studije Erasmus+ potencijalnim studentima diplomskih studija omoguit e se pristup zajmovima
(koje izdaju pojedine banke i za koje jami EU preko Europskog investicijskog fonda kao partnera) kojima e se podrati
njihovi studiji u inozemstvu za vrijeme razdoblja provedbe programa Erasmus+. U proraunu EU-a uspostavit e se ravnotea
s viestrukim iznosom financiranja iz bankarskog sektora za zajmove mobilnim studentima diplomskog studija.
U vrijeme objavljivanja ovog Vodia 90 milijuna EUR dostupno je za zajmove za diplomske studije preko 3 banke sudionice u
panjolskoj i Francuskoj. Zahtjev za zajam mogu podnijeti studenti iz obje zemlje koji ele pohaati poslijediplomski studij u
inozemstvu; studenti iz sve 33 drave sudionice u Programu mogu podnijeti zahtjev za zajam da bi studirali u navedenim
dravama.
Program je pokrenut 2015. godine, a zajmovi za diplomske studije Erasmus+ tijekom godina e postupno postajati dostupni
u vie drava i za vie studenata, poevi od akademske godine 2015. 2016.
Zajmovi iznose do 12 000 EUR za jednogodinji diplomski studij i do 18 000 EUR za najvie
dvogodinji diplomski studij i mogu pokrivati trokove stanovanja, kolarine i druge trokove
studiranja u bilo kojoj od 33 drave sudionice u programu Erasmus+.
Kljune socijalne zatitne mjere ukljuuju: nema kolaterala za studenta ili roditelje, povoljna
kamatna stopa, povoljni uvjeti otplate.
Iznos i cilj zajmova
Dodijeljena sredstva iz prorauna EU-a u iznosu od 517 milijuna EUR za jamstva (kojima
struno upravlja Europski investicijski fond, dio grupe Europske investicijske banke) otpustit
e viestruki iznos financiranja iz bankarskog sektora (do 3,2 milijarde EUR) za zajmove
mobilnim studentima diplomskog studija.
Stoga e do 200 000 studenata moi imati potporu za pohaanje svog diplomskog studija u
drugoj dravi sudionici u Programu Erasmus+.
Da bi bili prihvatljivi za podnoenje prijave, studenti moraju:
Biti rezidenti jedne od drava sudionica u programu Erasmus+.
- Uspjeno zavriti prvi ciklus studija visokog obrazovanja (preddiplomski ili istovjetni studij).
- Biti primljeni u program drugog ciklusa (diplomski ili istovjetni studij) u priznatoj ustanovi
visokog obrazovanja (UVO) koja je nositeljica Povelje Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE).
Kriteriji prihvatljivosti
Diplomski (ili istovjetan) studij kojeg namjeravaju pohaati mora:
- Odravati se u dravi koja nije drava u kojoj imaju prebivalite i u kojoj su stekli svoju
prvostupanjsku diplomu (ili istovjetnu diplomu koja im omoguuje da pristupe diplomskom
studiju).
- Biti redoviti program studija kojim e stei (drugostupanjsku ili istovjetnu) diplomu.
Izravno bankama ili institucijama koje nude studentske zajmove, a koje sudjeluju u
programu.
Vie informacija o programu i financijskim institucijama koje sudjeluju u njemu dostupno je na web-mjestu Europske
komisije: https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/node/11_en
116
Dio B Suradnja za inovacije i razmjena najbolje prakse
KLJUNA MJERA 2.: SURADNJA ZA INOVACIJE I RAZMJENA DOBRE PRAKSE

strateka partnerstva u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
udruenja znanja;
udruenja sektorskih vjetina (provode se posebnim pozivom na podnoenje prijedloga);
jaanje sposobnosti u podruju visokog obrazovanja;
jaanje sposobnosti u podruju mladih.
Oekuje se e aktivnosti koje se podupiru u okviru ove Kljune mjere donijeti pozitivne i dugorone uinke za organizacije
koje sudjeluju u programu, na sustave politika u koje su takve mjere uokvirene te na osobe i organizacije koje su izravno ili
neizravno ukljuene u organizirane mjere.
Oekuje se da e Kljuna mjera donijeti razvoj, prijenos i/ili provedbu inovativne prakse na organizacijskoj, lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini.
Oekuje se da e projekti koji se podupiru u okviru ove Kljune mjere proizvesti sljedee ishode za organizacije sudionice:
inovativne pristupe usmjerene na ciljne skupine, osiguravajui na primjer: privlanije programe obrazovanja i
osposobljavanja u skladu s potrebama i oekivanjima pojedinaca; uporabu participativnih pristupa i metodologija
utemeljenih na IKT-u; nove i poboljane postupke za priznavanje i potvrivanje kompetencija; veu uinkovitost
aktivnosti u korist lokalnih zajednica; nove ili poboljane prakse kojima se zadovoljavaju potrebe skupina u
nepovoljnom poloaju i koje se bave razlikama u rezultatima uenja povezanima sa zemljopisnim i
socioekonomskim nejednakostima; nove pristupe koji se bave socijalnom, etnikom, jezinom i kulturnom
razliitosti; nove pristupe boljem podupiranju konkurentnosti i zapoljavanja, posebno na regionalnoj i lokalnoj
razini; priznavanje izvrsnosti u uenju i pouavanju jezika putem Europske oznake jezika.
modernije, dinaminije, posveenije i strunije okruenje u organizaciji: spremnost za ukljuivanje dobre prakse i
novih metoda u svakodnevne aktivnosti; otvorenost za sinergije s organizacijama aktivnima u razliitim podrujima
ili drugim socioekonomskim sektorima; strateko planiranje profesionalnog razvoja osoblja u skladu s potrebama
pojedinaca i organizacijskim ciljevima;
veu sposobnost i strunost za rad na meunarodnoj razini / razini EU-a: bolje sposobnosti za upravljanje i
strategije internacionalizacije; bolju suradnju s partnerima iz drugih drava, iz drugih obrazovnih podruja,
osposobljavanja i mladih i/ili drugih socioekonomskih sektora; dodjelu vie financijskih sredstava (osim sredstava
EU-a) za organizaciju projekata EU-a i meunarodnih projekata u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
veu kvalitetu u pripremi, provedbi, nadzoru i praenju projekata EU-a/meunarodnih projekata.
Projekti koje se financiraju u okviru ove Kljune mjere takoer e vjerojatno imati pozitivan uinak na osobe koje su izravno
ili neizravno ukljuene u aktivnosti, kao to su:
vei osjeaj za inicijativu i poduzetnitvo;

vei stupanj digitalnih kompetencija;
bolje razumijevanje i odgovaranje na drutvenu, etniku, jezinu i kulturnu raznolikost;
vea razina vjetina za zapoljivost i osnivanje novih poduzea (ukljuujui socijalno poduzetnitvo);
aktivnije sudjelovanje u drutvu;
pozitivniji stav prema europskom projektu i vrijednostima EU-a;
bolje razumijevanje i priznavanje vjetina i kvalifikacija u Europi i izvan nje;
bolje kompetencije povezane sa strunim profilima (pouavanje, osposobljavanje, rad s mladima itd.);
bolje razumijevanje prakse, politika i sustava u podruju obrazovanja, osposobljavanja ili mladih u svim dravama;
bolje razumijevanje meusobne povezanosti izmeu formalnog, neformalnog obrazovanja, strukovnog
osposobljavanja, drugih oblika uenja i trita rada;
vie prilika za struno usavravanje;
vea motivacija i zadovoljstvo u svakodnevnom radu.
117
Vodi kroz
program
Na sustavnoj razini oekuje se da e se njima pokrenuti modernizacija i pojaati odgovori sustava obrazovanja i
osposobljavanja te politika za mlade na glavne izazove u dananjem svijetu: zapoljavanje, gospodarska stabilnost i rast, ali i
potreba za promicanjem drutvenih, graanskih i meukulturalnih kompetencija, meukulturalnog dijaloga, demokratskih
vrijednosti i temeljnih prava, socijalne ukljuenosti, nediskriminacije i aktivnog graanstva, kritikog miljenja i medijske
pismenosti.
Prema tome, ova Kljuna mjera ima sljedei predvieni uinak:

poveana kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja i rada s mladima u Europi i izvan nje: kombiniranjem vieg
stupnja izvrsnosti i privlanost s poveanim prilikama za sve, ukljuujui one u nepovoljnom poloaju;
sustavi obrazovanja, osposobljavanja i mladih koji su bolje usklaeni s potrebama i prilikama koje se nude na
tritu i bolje veze s poduzeima i zajednicom;
poboljano pruanje i ocjenjivanje osnovnih i transverzalnih vjetina, a posebice: poduzetnitva, drutvenih,
graanskih, meukulturalnih i jezinih kompetencija, kritikog miljenja, digitalnih vjetina i medijske pismenosti;
poveane sinergije i veze i bolji prijelaz izmeu razliitih sustava za obrazovanje, osposobljavanje i mlade s boljom
uporabom europskih referentnih alata za priznavanje, vrednovanje i transparentnost kompetencija i kvalifikacija;
vea uporaba ishoda uenja prilikom opisivanja i definiranja kvalifikacija dijelova kvalifikacija i kurikuluma za
podupiranje uenja i ocjenjivanja;
nova i poveana meuregionalna i transnacionalna suradnja javnih tijela u podruju obrazovanja, osposobljavanja
i mladih;
strateka i integrirana uporaba IKT-ova i otvorenih obrazovnih sadraja (OER) u sustavima obrazovanja,
vea motivacija za uenje jezika preko inovativnih metoda pouavanja ili bolje povezanosti s praktinom uporabom
jezinih vjetina potrebnih na tritu rada;
pojaana interakcija izmeu prakse, istraivanja i politike.
118
Dio B Strateka partnerstva u podruju obrazovanja, osposobljavanja i
mladih
STRATEKA PARTNERSTVA U PODRUJU OBRAZOVANJA, OSPOSOBLJAVANJA I MLADIH

KOJI SU CILJEVI I PRIORITETI STRATEKOG PARTNERSTVA?
Cilj je stratekih partnerstava poticati razvoj, prijenos i/ili provedbu inovativne prakse te provedbu zajednikih inicijativa
kojima se promie suradnja, suradniko uenje i razmjena iskustva na europskoj razini.
S obzirom na cilj i sastav stratekog partnerstva, projekte dijelimo u dvije skupine:
Strateka partnerstva za poticanje inovacija;

Od projekata se oekuje razvijanje inovativnih rezultata i/ili ukljuivanje u intenzivne aktivnosti irenja i koritenja postojeih
ili novih proizvoda ili inovativnih ideja. Podnositelji zahtjeva imaju mogunost zatraiti namjenski proraun za intelektualne
rezultate i dogaanja s multiplicirajuim uinkom u cilju izravnog odgovaranja na zahtjev za inovacijama koji postavlja ova
mjera. Ove su vrste projekata otvorene za sva podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih.
Strateka partnerstva kojima se podrava razmjena dobre prakse:

Primarni je cilj organizacijama omoguiti razvijanje i osnaivanje mrea, poveanje sposobnosti djelovanja na
transnacionalnoj razini, dijeljenje i usporeivanje ideja, praksa i metoda. Odabrani projekti mogu takoer proizvesti opipljive
rezultate i oekuje se provoenje aktivnosti irenja rezultata, ali na nain koji odgovara cilju i opsegu projekta. Ovi rezultati i
aktivnosti bit e sufinancirani putem standardnog prorauna za upravljanje projektom i provedbu projekta. Strateka
partnerstva koja se odnose na podruje visokog obrazovanja nee podravati ovu vrstu projekata.
Bez obzira na vrstu projekta koju podnositelj odabere i na podruje na koje projekt ima uinak, strateka partnerstva
otvorena su svim vrstama organizacija koje su aktivne u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih ili u drugim
socioekonomskim sektorima te organizacijama koje provode aktivnosti koje zadiru u druga podruja (npr. lokalna i
regionalna tijela, centri za priznavanje i potvrivanje, gospodarske komore, trgovinske organizacije, centri za usmjeravanje,
kulturne organizacije). Ovisno o prioritetu i ciljevima projekta, u strateka partnerstva trebali bi biti ukljueni najprikladniji i
raznoliki partneri koji mogu ponuditi svoje iskustvo, profile i posebnu strunost te proizvesti relevantne i visokokvalitetne
rezultate provedbe projekta.
Da bi ih se moglo financirati, strateka se partnerstva moraju baviti ili a) barem jednim horizontalnim prioritetom ili b)
barem jednim posebnim prioritetom relevantnim za podruje obrazovanja, osposobljavanja i mladih na koji se moe vriti
najvei uinak, kako je opisano u nastavku. Meu tim prioritetima nacionalne agencije mogu dati prednost onima koji su od
posebne vanosti u svom nacionalnom kontekstu (Europski prioriteti u nacionalnom kontekstu). Nacionalne agencije
moraju propisno obavijestiti potencijalne podnositelje preko svojih slubenih web-mjesta.
HORIZONTALNI PRIORITETI
Usvajanje relevantnih i visokokvalitetnih vjetina i kompetencija: potpora pojedincima za usvajanje i razvoj kljunih
kompetencija ukljuujui osnovne, transverzalne i meke vjetine, poduzetnitvo, strani jezik i digitalne vjetine kako
bi se poticala zapoljivost, sociopedagoki i profesionalan razvoj. Program e takoer podravati aktivnosti kojima se
razvijaju ili ire alati za ocjenu navedenih kompetencija, kao i aktivnosti koje primjenjuju pristupe rezultata uenja u
provedbi aktivnosti u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih, odnosno ocjenjivanja njihove kvalitete i
relevantnosti.
Socijalna ukljuenost: prioritet e imati aktivnosti koje promiu posebice inovativnim integriranim pristupima
ukljuenost, razliitost, ravnopravnost, rodnu jednakost i nediskriminaciju u aktivnostima u podruju obrazovanja,
osposobljavanja i mladih. Program e podravati projekte iji je cilj: 1.) poticati razvoj drutvenih, graanskih i
98
meukulturalnih kompetencija, medijske pismenosti i kritikog miljenja te suzbijati diskriminaciju, segregaciju,
rasizam, vrnjako nasilje i nasilje; 2.) poboljati pristup, sudjelovanje i obrazovne rezultate uenika u nepovoljnijem
poloaju, ime se smanjuju nejednakosti u rezultatima uenja.
Otvorene i inovativne prakse u digitalno doba: prioritet e imati aktivnosti koje promiu inovativne metode i pedagoke
pristupe, sudioniko upravljanje (kada je primjenjivo), kojima se razvijaju nastavni materijali i alati te aktivnosti koje
podravaju uinkovitu uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u podruju obrazovanja,
98 To je takoer u skladu sa zakljucima Vijea od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritikog miljenja obrazovanjem i
osposobljavanjem.
119
Vodi kroz
program
osposobljavanja i mladih. To ukljuuje potporu sinergijama s istraivakim i inovacijskim aktivnostima i promicanjem

novih tehnologija koje su pokretai poboljavanja politika u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih.
Obrazovni djelatnici: prioritet e imati aktivnosti koje jaaju zapoljavanje, odabir i uvoenje najboljih i najprikladnijih
kandidata za obrazovna zanimanja, kao i aktivnosti koje podravaju promicanje visokokvalitetnog pouavanja,
osposobljavanja i rada s mladima. Program e podupirati struno usavravanje obrazovnih djelatnika (kao to su
nastavnici, profesori, instruktori, mentori itd.) i osoba koje rade s mladima, posebice po pitanju bavljenja s ranim
naputanjem kolovanja, uenicima u nepovoljnijem poloaju, razliitou u uionici te drugim kontekstima i uenjem
kroz rad.
Transparentnost i priznavanje vjetina i kvalifikacija: prioritet e imati aktivnosti koje olakavaju zapoljivost te
obrazovnu mobilnost i mobilnost radne snage, koje olakavaju prijelaze izmeu razliitih razina i vrsta obrazovanja i
osposobljavanja, izmeu obrazovanja/osposobljavanja i svijeta rada te izmeu razliitih radnih mjesta. Prioritet e imati
aktivnosti koje promiu priznavanje te transparentnost i usporedivost kvalifikacija i rezultata uenja, ukljuujui
pruanjem boljih usluga i informiranja/savjetovanja o vjetinama i kvalifikacijama. To ukljuuje promicanje inovativnih
rjeenja za priznavanje i podrku vrednovanja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj/meunarodnoj razini
kompetencija usvojenih informalnim, neformalnim, digitalnim i otvorenim uenjem.
Odrivo ulaganje, uspjenost i uinkovitost: prioritet e imati aktivnosti koje podravaju uinkovitu provedbu Plana
ulaganja za Europu, ukljuujui promicanjem modela financiranja koji privlae privatne dionike i kapital, kao i
podravanjem osmiljavanja reformi koje se temelje na dokazima i omoguuju kvalitetu sustava i politika u podruju
obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Prioritet e imati i aktivnosti koje podravaju razvoj inovativnih naina
osiguravanja odrivih ulaganja u sve oblike uenja, formalnog i neformalnog, ukljuujui financiranje utemeljeno na
uspjenosti i podjelu trokova.
PRIORITETI PO PODRUJIMA
U podruju visokog obrazovanja prioritet e imati sljedee aktivnosti u skladu s izazovima utvrenim u sklopu javnog
savjetovanja o reviziji Plana EU-a za modernizaciju visokog obrazovanja:
o unaprjeenje kvalitete i relevantnosti znanja i vjetina studenata, promicanje pristupa uenju koji su vie
usredotoeni na studente, bolja uporaba IKT-a, bolja povezanost ustanova visokog obrazovanja i poslodavaca
ili socijalnih poduzea;
o podravanje drutvene angairanosti ustanova visokog obrazovanja i promicanje meukulturalnih i
graanskih kompetencija studenata;
o podravanje inovacija i kreativnosti partnerstvima te interdisciplinarnim i transdisciplinarnim pristupima, kao
i regionalno jaanje uloge visokog obrazovanja;
o osiguravanje uzajamnog podupiranja obrazovanja i istraivanja, poticanje i nagraivanje dobrog pouavanja;
o poboljavanje institucionalnog upravljanja i upravljanja na razini sustava, transparentnosti i mehanizama za
povratne informacije;
o promicanje internacionalizacije, priznavanja i mobilnosti, podravanje promjena u skladu s naelima i alatima
Bolonjskog procesa.
U podruju kolskog obrazovanja prioritet e imati:
Jaanje profila obrazovnih zanimanja ukljuujui nastavnika, ravnatelja kola i voditelja usavravanja nastavnika
aktivnostima koje imaju sljedee ciljeve: poveati privlanost karijera; jaati odabir i zapoljavanje; poboljati struno
usavravanje nastavnika i povezati razliite faze usavravanja u kontinuitet od poetnog obrazovanja nastavnika i
uvoenja u struku do nastavka strunog usavravanja; podravati nastavnike u bavljenju s razliitou u uionici
(ukljuujui uenike migrante); podravati nastavnike u usvajanju suradnikih i inovativnih praksi; jaati vodstvo u
obrazovanju, ukljuujui ulogu i profil ravnatelja kola, raspodjelu vodstva u koli i vodstvo nastavnika.
Promicanje usvajanja vjetina i kompetencija, primjerice: brigom o ispodprosjenim postignuima u matematici,

znanosti i pismenosti kroz uinkovito i inovativno pouavanje i ocjenjivanje; promicanjem poduzetnikog obrazovanja;
promicanjem kritikog miljenja, posebice pouavanjem znanosti u ekolokom i/ili kulturalnom kontekstu; usvajanjem
holistikog pristupa pouavanju i uenju jezika koji se nadograuje na razliitost dananjih sve ee viejezinih
razreda.
Pruanje podrke kolama u suzbijanju ranog naputanja kolovanja (ESL) i nejednakosti te u pruanju kvalitetnog
obrazovanja kako bi se svim uenicima od najnie do najvie razine akademske uspjenosti, ukljuujui djecu migrante
koji se mogu suoavati s posebnim (npr. jezinim) izazovima omoguilo da postignu uspjeh; jaanje suradnje meu
svim dionicima u kolama, kao i s obiteljima i drugim vanjskim dionicima; poboljavanje prijelaza izmeu razliitih
120
mladih
obrazovnih faza; pruanje podrke umreavanju kola koje promiu suradnike i holistike pristupe pouavanju i uenju;
poboljavanje ocjenjivanja i osiguravanja kvalitete.
Podravanje napora za poveanje pristupa povoljnom i visokokvalitetnom obrazovanju i skrbi u ranom djetinjstvu
(ECEC). Unaprjeenje kvalitete sustava ECEC-a i odredbi o ECEC-u kako bi se poticao razvoj djece primjeren njihovoj
dobi, postigli bolji rezultati uenja i osigurao dobar poetak obrazovanja za svih posebice daljnjim razvojem
kvalitativnog okvira EU-a za ECEC i osiguravanjem da se koristi obrazovanja u ranom djetinjstvu prenose na ostale
stupnjeve kolskog obrazovanja te projektima koji razvijaju nove modele provedbe, upravljanja i financiranja ECEC-a.
U podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (VET) prioritet e imati:
Razvoj poslovnih partnerstava s VET-om iji je cilj promicati sve oblike uenja kroz rad, pri emu se posebna panja
pridaje osposobljavanju naukovanjem, ukljuivanjem socijalnih partnera, tvrtki i pruatelja VET-a, s posebnim
naglaskom na lokalnu i regionalnu dimenziju kako bi se proizveli konkretni rezultati na terenu;
Uspostavljanje sustava povratnih informacija kako bi se pruanje VET-a moglo prilagoavati na temelju rezultata,
ukljuujui sustave za praenje uenika nakon mature, u sklopu sustava osiguranja kvalitete u skladu s preporukom
EQAVET-a, a sve u svrhu poboljanja kvalitete pruanja VET-a;
Daljnje jaanje kljunih kompetencija u VET-u, ukljuujui zajednike metodologije za uvoenje tih kompetencija u
kurikulume, kao i za dobivanje, isporuku i ocjenu rezultata uenja u okviru tih kurikuluma. Naglasak bi trebao biti na
poetnom VET-u i trajnom VET-u;
Poboljavanje pristupa osposobljavanju i kvalifikacijama za svih, pri emu se posebna panja posveuje
niskokvalificiranim radnicima kroz trajni VET, posebice poveanjem kvalitete, ponude i dostupnosti trajnog VET-a,
vrednovanjem neformalnog i informalnog uenja, promicanjem uenja na radnom mjestu, osiguravanjem pruanja
uinkovitih i integriranih usluga savjetovanja te fleksibilnih i propusnih naina uenja;
Uvoenje sustavnih pristupa i prilika za poetno i kontinuirano struno usavravanje nastavnika, voditelja
osposobljavanja i mentora u VET-u, bilo onih koji pouavaju u kolama ili u okviru uenja kroz rad, s naglaskom na
razvoj uinkovitog otvorenog i inovativnog obrazovanja uporabom IKT-a.
U podruju obrazovanja odraslih prioritet e imati:
Poboljavanje i proirivanje ponude visokokvalitetnih prilika za uenje koje su prilagoene potrebama pojedinanih
niskokvalificiranih odraslih osoba kako bi mogle stei pismenost, vjetine raunanja ili digitalne vjetine, ukljuujui
vrednovanjem vjetina steenih informalnim i neformalnim uenjem;
Poveanje potranje i iskoritenosti uinkovitim strategijama privlaenja, savjetovanja i motivacije kojima se
niskokvalificirane odrasle osobe potie da razvijaju i nadograuju svoju pismenost, vjetine raunanja i digitalne
vjetine;
Poveanje i razvoj kompetencija nastavnog osoblja, posebice po pitanju uinkovitog pouavanja pismenosti, vjetina
raunanja i digitalnih vjetina niskokvalificiranim odraslim osobama, ukljuujui uinkovitom uporabom IKT-a.
U podruju mladih prioritet e imati:
Promicanje kvalitetnog rada s mladima. Prednost se daje projektima koji: podupiru jaanje sposobnosti osoba koje rade
s mladima; podupiru osobe koje rade s mladima da razvijaju i razmjenjuju uinkovite metode za ukljuivanje
marginaliziranih mladih osoba i sprjeavanje rasizma i netolerancije meu mladima; promiu ukljuivanje i zapoljivost
mladih osoba s ogranienim mogunostima (ukljuujui mlade koji nisu zaposleni, ne koluju se i ne osposobljavaju se
[NEET]), uz poseban naglasak na mlade kojima prijeti opasnost od marginalizacije i mlade migrante, ukljuujui
novopridole useljenike i mlade izbjeglice; promiu meukulturalni dijalog i poboljavaju razumijevanje i prihvaanje
raznolikosti u drutvu; otvaraju mogunost meusektorske suradnje u radu s mladima, ime se omoguuju vee
sinergije u svim podrujima djelovanja koja se tiu mladih; mladima olakavaju prijelaz iz mladosti u odraslu dob, a
posebice integraciju u trite rada; razvijaju njihove kompetencije, odreuju standarde kvalitete, etike i strukovne
kodekse; jaaju veze izmeu politike, istraivanja i prakse; promiu bolje razumijevanje situacije u kojoj se nalaze mladi i
politika za mlade, priznavanje i vrednovanje rada s mladima te informalno i neformalno uenje na europskoj,
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Promicanje osnaivanja: jaanje meusektorske suradnje ime se omoguuju vee sinergije svih podruja djelovanja
koja se tiu mladih, s posebnim naglaskom na pristup pravima, neovisnost, sudjelovanje (ukljuujui e-sudjelovanje) i
aktivno graanstvo mladih, posebice onih kojima prijeti rizik od socijalne iskljuenosti, projektima koji: potiu jae
sudjelovanje svih mladih ljudi u demokratskom i graanskom ivotu u Europi; proiruju i produbljuju politiko i
121
Vodi kroz
program
drutveno sudjelovanje mladih na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj ili svjetskoj razini; potiu volonterstvo
meu mladima; poveavaju socijalnu ukljuenost svih mladih ljudi, uzimajui u obzir temeljne europske vrijednosti;
promiu raznolikost, meukulturalni i meureligijski dijalog, zajednike vrijednosti slobode, tolerancije i potivanja
ljudskih prava; unaprjeuju kritiko miljenje i medijsku pismenost mladih; potiu inicijativu, osobito u drutvenom
podruju; potiu mlade da se povezuju, izraavaju svoje miljenje i utjeu na izabrane tvorce politika, javnu upravu,
interesne skupine, organizacije civilnog drutva ili pojedinane graane u okviru bilo kojeg politikog ili drutvenog
procesa koji utjee na njihove ivote.
Promicanje poduzetnikog obrazovanja i socijalnog poduzetnitva meu mladima. Prioritet e imati projekti u obliku
transnacionalnih inicijativa mladih koje skupinama mladih omoguuju provoenje ideja u djelo, ukljuujui preko
socijalnih poduzea, hvatanje u kotac s izazovima i utvrenim problemima u njihovim svakodnevnim ivotima.
122
mladih
KOJE SE AKTIVNOSTI PODUPIRU U OKVIRU STRATEKOG PARTNERSTVA?
Za vrijeme trajanja projekta, i ovisno o vrsti stratekog partnerstva, mogu se ostvarivati brojne aktivnosti, na primjer:
aktivnosti kojima se jaa suradnja i umreavanje organizacija;

testiranje i/ili provedba inovativne prakse u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
aktivnosti kojima se olakava priznavanje i vrednovanje znanja, vjetina i kompetencija steenih formalnim,
neformalnim i informalnim uenjem;
aktivnosti suradnje izmeu regionalnih tijela u cilju promicanja razvoja sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih i
integracije u aktivnostima lokalnog i regionalnog razvoja;
aktivnosti kojima se uenicima s invaliditetom / posebnim potrebama prua podrka da zavre cikluse kolovanja i
olakava im se prijelaz na trite rada, ukljuujui suzbijanjem segregacije i diskriminacije marginaliziranih zajednica u
obrazovanju;
aktivnosti za bolju pripremu i koritenje obrazovanja i osposobljavanja strunjaka za izazove povezane s jednakosti,
razliitosti i ukljuivanjem u okolini za uenje;
aktivnosti za promicanje integracije izbjeglica, azilanata i novopridolih migranata i jaanje svijesti o pitanjima u vezi s
izbjeglikom krizom u Europi;
transnacionalne inicijative kojima se potie razvoj poduzetnikog naina razmiljanja i vjetina, kako bi se potaknulo
aktivno graanstvo i poduzetnitvo (ukljuujui socijalno poduzetnitvo), koje zajedniki provode dvije ili vie skupina
mladih ljudi iz razliitih zemalja.
Strateka partnerstva mogu organizirati transnacionalne aktivnosti uenja, pouavanja i osposobljavanja pojedinaca ako
one donose dodanu vrijednost u odnosu na ostvarenje ciljeva projekta. Neke od tih aktivnosti osobito se odnose na jedno ili
vie podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih, kako je navedeno u tablici nie. Detaljniji opis aktivnosti koje se
podupiru nalazi se u Prilogu I.
Vrsta aktivnosti Posebno vana za

Spojena mobilnost uenika Sva podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih
Kratkorone razmjene skupina uenika kolsko obrazovanje
Intenzivni studijski programi Visoko obrazovanje
Dugorona mobilnost uenika u svrhu uenja kolsko obrazovanje
Visoko obrazovanje, VET, kolsko obrazovanje i obrazovanje
Dugotrajne zadae pouavanja ili osposobljavanja
odraslih
Dugorona mobilnost osoba koje rade s mladima Mladi
Kratkorono zajedniko osposobljavanje osoblja Sva podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih
TKO MOE SUDJELOVATI U STRATEKOM PARTNERSTVU?

Strateka partnerstva u naelu su usmjerena na suradnju izmeu organizacija s poslovnim nastanom u dravama
sudionicama u programu. Meutim, organizacije iz partnerskih drava mogu biti ukljuene u Strateko partnerstvo kao
partneri (ne podnositelji zahtjeva), ako njihovo sudjelovanje donosi bitnu dodanu vrijednost za projekt.
Uz organizacije koje formalno sudjeluju u projektu i primaju sredstva EU-a, u strateka partnerstva mogu biti ukljueni i
pridrueni partneri iz javnog ili privatnog sektora koji pridonose provedbi pojedinih zadaa/aktivnosti projekta ili podupiru
irenje i odrivost projekta. Za potrebe upravljanja ugovorima, pridrueni partneri ne smatraju se partnerima u projektu i ne
dobivaju financijska sredstva. Meutim, njihova ukljuenost i uloga u projektu i razliite aktivnosti moraju biti jasno opisani.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU U OCJENJIVANJU STRATEKOG PARTNERSTVA?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti Strateko partnerstvo kako bi bio prihvatljivo za bespovratna
123
Vodi kroz
program
dravi sudionici u Programu ili u partnerskoj dravi u svijetu (vidjeti odjeljak Prihvatljive drave
u dijelu A ovog Vodia).
socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog svijeta, ukljuujui gospodarske
komore, industriju, obrtnika/struna udruenja i sindikate;
sudionice zaklada;
centar za osposobljavanje izmeu poduzea;
poduzea koja pruaju zajedniko osposobljavanje (suradniko osposobljavanje);
tijelo koje prua usluge savjetovanja u pogledu budue karijere, usluge profesionalne
orijentacije i informacijske usluge;
tijelo koje vrednuje znanje, vjetine i kompetencije neformalnim i informalnim
uenjem;
europska nevladina organizacija za mlade;
skupina mladih ljudi aktivnih u podruju rada s mladima, ali ne nuno u kontekstu
99
organizacije mladih (tj. neformalna skupina mladih ljudi ).
Ustanove visokog obrazovanja (UVO) s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu
moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). UVO-i sudionici u
partnerskim dravama ne moraju imati ECHE, ali e morati prihvatiti njezina naela.
Svaka organizacija sudionica s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu moe biti
Tko moe predati
podnositelj zahtjeva. Ova organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u
zahtjev?
projektu.
Strateko partnerstvo je transnacionalno i ukljuuje barem tri organizacije iz tri razliite drave
sudionice u Programu. Ne postoji maksimalan broj organizacija sudionica. Meutim, proraun
za upravljanje i provedbu projekta ogranien je (i odnosi se na 10 organizacija sudionica). Sve
organizacije sudionice moraju biti utvrene u trenutku podnoenja zahtjeva za bespovratna
sredstva.
Broj i profil organizacija U iznimnim sluajevima, sljedee vrste projekata mogu ukljuivati najmanje dvije organizacije iz
sudionica dviju drava sudionica u Programu:
strateka partnerstva u podruju mladih;
100
strateka partnerstva samo za kole . Ova vrsta partnerstva primjenjuje se samo na
projekte kojima se podupire razmjena dobre prakse izmeu organizacija iz drava sudionica
u Programu.
Sve aktivnosti u okviru Stratekog partnerstva moraju se odravati u dravama organizacija koje
sudjeluju u projektu. Aktivnosti se takoer mogu odravati u sjeditima institucija Europske
unije, ak i ako u projektu ne sudjeluje ni jedna organizacija iz drave u kojoj se nalazi sjedite
Mjesto provedbe dane institucije EU-a .
101
aktivnosti
Dogaanja s multiplicirajuim uinkom mogu se odravati u dravi bilo kojeg od pridruenih
partnera koji sudjeluju u stratekom partnerstvu, pod uvjetom da je to opravdano u odnosu na
ciljeve projekta.
99
U sluaju neformalne skupine, jedan od lanova skupine preuzima ulogu predstavnika i snosi odgovornost u ime skupine.
100
Ovisno o dravi u kojoj je kola registrirana, na ovu se vrstu partnerstva primjenjuje posebna definicija prihvatljive kole. Definicija i/ili
popis prihvatljivih kola objavljuje se na web-mjestu svake nacionalne agencije. Osim toga, imajte na umu da se model ugovaranja
stratekih partnerstava samo za kole razlikuje od ostalih stratekih partnerstava i temelji se na ugovorima o dodjeli bespovratnih
sredstava s jednim korisnikom. Vie detalja potraite u dijelu C ovog Vodia ili se obratite svojoj nacionalnoj agenciji.
101
Sjedita institucija Europske unije jesu Bruxelles, Frankfurt, Luksemburg, Strasbourg i Haag.
124
mladih
Partnerstva u podruju visokog obrazovanja: izmeu 24 i 36 mjeseci

Partnerstva u podruju VET-a, kolskog obrazovanja i obrazovanja odraslih: izmeu 12 i
36 mjeseci
Partnerstva u podruju mladih: izmeu 6 i 36 mjeseci.
Trajanje projekta O trajanju je potrebno odluiti u fazi podnoenja zahtjeva na temelju cilja projekta i vrste
aktivnosti koja se planira.
U iznimnim sluajevima, trajanje Stratekog partnerstva moe se produiti, na zahtjev korisnika i
u dogovoru s nacionalnom agencijom, do 6 mjeseci pod uvjetom da ukupno trajanje ne prelazi
3 godine. U takvom sluaju ne mijenja se ukupan iznos bespovratnih sredstava. Svi projekti
moraju zavriti najkasnije 31. kolovoza 2020. godine.
102
Nacionalnoj agenciji drave u kojoj organizacija podnositelj ima poslovni nastan .
Kome predati zahtjev? Na svakom roku isti konzorcij partnera moe predati jedan zahtjev i to samo jednoj nacionalnoj
agenciji.
Partnerstva u podruju visokog obrazovanja, VET-a, kolskog obrazovanja i obrazovanja

odraslih:
podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do 29. oujka u 12:00 sati
(podne po briselskom vremenu) za projekte koji poinju izmeu 1. rujna i 31.
prosinca iste godine.
Partnerstva u podruju mladih:

podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva do:
zapoinje izmeu 1. lipnja i 30. rujna iste godine;
26. travnja u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte ija provedba
zapoinje izmeu 1. rujna iste godine i 31. sijenja sljedee godine;
zapoinje izmeu 1. veljae i 31. svibnja sljedee godine.
Za Strateka partnerstva u podruju mladih: za svaki od tri roka nacionalne agencije mogu
otvoriti rok ili za obje vrste Stratekih partnerstava (npr. podravanje inovacija i podravanje
razmjene dobre prakse) ili za samo jednu vrstu projekata. Podnositelji se pozivaju da posjete
web-mjesto njihove nacionalne agencije za detaljnije informacije.
Ako su stratekim partnerstvom predviene transnacionalne aktivnosti uenja, pouavanja i osposobljavanja, uz prethodno
navedene kriterije moraju se potovati i sljedei kriteriji:
102
Napomena: kole pod nadzorom nacionalnih tijela druge drave (npr. francuske kole, njemake kole, kole vojnih snaga UK-a) podnose zahtjev nacionalnoj
agenciji drave nadzornice.
125
Vodi kroz
program
Spojena mobilnost uenika i polaznika u kojoj se spajaju kratkorona fizika

mobilnost (5 dana do 2 mjeseca; osim dana provedenih na putu) i virtualna
mobilnost
Kratkotrajne razmjene skupina uenika (5 dana do 2 mjeseca; osim dana provedenih
na putu)
Intenzivni studijski programi za studente visokog obrazovanja (5 dana do 2 mjeseca;
osim dana provedenih na putu) na koje je pozvano nastavno osoblje UVO-a i drugi
mjerodavni strunjaci za visoko obrazovanje
Dugorona obrazovna mobilnost uenika (2 do 12 mjeseci)
Dugotrajne zadae pouavanja ili osposobljavanja (2 do 12 mjeseci)
Dugorona mobilnost osoba koje rade s mladima (2 do 12 mjeseci)
Zajednika dogaanja za osposobljavanje osoblja (3 dana do 2 mjeseca; osim dana
provedenih na putu).
Neke su od navedenih aktivnosti vane za neka podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih,

ali ne i za druga. Vie informacija dostupno je u odjeljku o Stratekim partnerstvima u Prilogu
I. ovom Vodiu.
Aktivnosti uenika te dugorone aktivnosti osoblja ili osoba koje rade s mladima iz partnerskih
drava i u partnerske drave nisu prihvatljive.
Kratkorona zajednika osposobljavanja osoblja te osoblje iz drava sudionica u Programu koje
predaje u okviru intenzivnih studijskih programa smatraju se prihvatljivim aktivnostima.
Studenti registrirani u UVO-u sudioniku i upisani u studije koji zavravaju priznatom
diplomom ili drugim priznatim sveuilinim diplomama, do i ukljuujui doktorsku
razinu (u aktivnostima intenzivnih studijskih programa i spojene mobilnosti)
Naunici, uenici u VET-u, odrasli polaznici, uenici i mladi ljudi u spojenoj mobilnosti
Uenici bilo koje dobi u pratnji nastavnog osoblja (u okviru kratkoronih razmjena
skupina uenika)
Uenici u dobi od 14 godina ili vie upisani u redoviti studij u koli koja sudjeluje u
Stratekom partnerstvu (u dugoronoj mobilnosti uenika za potrebe studija)
103
Nastavnici, uitelji, voditelji osposobljavanja, nastavno i administrativno osoblje
zaposleno u organizacijama sudionicama te osobe koje rade s mladima.
Samo za Strateka partnerstva kojima se promie razmjena dobre prakse: financirat
Broj sudionika e se najvie 100 sudionika u aktivnostima uenja, pouavanja i osposobljavanja po
projektu (ukljuujui osobe u pratnji).
Ovisno o ciljevima projekta, ukljuenim organizacijama sudionicama, oekivanom uinku i drugim elementima, Strateka
partnerstva mogu biti razliitih veliina i u skladu s tim prilagoavati svoje aktivnosti. Jednostavnije reeno, ovom se
aktivnou omoguuje organizacijama sudionicama stjecanje iskustva u meunarodnoj suradnji i jaanje njihovih kapaciteta,
ali i proizvodnja visokokvalitetnih inovativnih rezultata. Kvalitativna ocjena projekta bit e razmjerna ciljevima suradnje i
prirodi ukljuenih organizacija.
103 U podruju kolskog obrazovanja, to ukljuuje obrazovno osoblje koje intervenira u kolama kao to su prosvjetni inspektori, kolski savjetnici, pedagozi,
psiholozi itd.
126
mladih

- ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi i prioriteti
Stratekog partnerstva).
- Ako se prijedlog odnosi na horizontalni prioritet ukljuivo
obrazovanje, osposobljavanje i mladi, smatrat e se da je vrlo vaan.
- Ako se prijedlog odnosi na jedan ili vie Europskih prioriteta u
nacionalnom kontekstu, u skladu s onime to objavi nacionalna
agencija, smatrat e se da je vrlo vaan.
Vanost projekta
(najvie 30 bodova) Stupanj do kojeg:
- prijedlog je utemeljen na stvarnoj i primjerenoj analizi potreba;
- ciljevi su jasno definirani, realistini i odnose se na pitanja koja su
vana za organizacije sudionice i ciljne skupine;
- prijedlog je primjeren za ostvarivanje sinergija izmeu razliitih
podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
- prijedlog je inovativan i/ili nadopunjuje druge inicijative koje
organizacije sudionice ve provode;
- prijedlog donosi dodanu vrijednost na razini EU-a preko rezultata koji
se ne bi mogli ostvariti da se aktivnosti provode u jednoj dravi.
Jasnoa, potpunost i kvaliteta svih faza programa rada, ukljuujui
odgovarajue faze pripreme, provedbe, nadzora, ocjenjivanja i irenja
Usklaenost ciljeva projekta i predloenih aktivnosti
Kvaliteta i izvedivost predloene metodologije
Postojanje i vanost mjera za kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da je
provedba projekta visoke kvalitete, dovrena na vrijeme i u okviru
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti prorauna
(najvie 20 bodova)
Mjera do koje je projekt trokovno uinkovit i u kojoj se njime raspodjeljuju
primjerena sredstva za svaku aktivnost.
Ako su u okviru projekta planirane aktivnosti osposobljavanja, pouavanja i
uenja:
Stupanj do kojeg su te aktivnosti primjerene za ciljeve projekta i ukljuuju
odgovarajui broj sudionika
Kvaliteta rjeenja za priznavanje i vrednovanje rezultata uenja sudionika u
skladu s europskim pravilima i naelima za transparentnost i priznavanje.
Stupanj do kojeg:
- projekt ukljuuje odgovarajuu mjeavinu komplementarnih
organizacija sudionica s nunim profilom, iskustvom i strunou za
uspjenu provedbu svih vidova projekta;
- raspodjela odgovornosti i zadaa pokazuje posveenost i aktivan
Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o doprinos svih organizacija sudionica;
suradnji - ako je to vano za vrstu projekta, projekt ukljuuje sudjelovanje
(najvie 20 bodova) organizacija iz razliitih podruja obrazovanja, osposobljavanja, mladih
i drugih socioekonomskih imbenika;
- projekt ukljuuje nove sudionike u Aktivnosti.
Postojanje uinkovitih mehanizama za koordinaciju i komunikaciju izmeu
organizacija sudionica, te s drugim mjerodavnim zainteresiranim stranama;
Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg ukljuenost organizacije sudionice iz
partnerske drave donosi nunu dodanu vrijednost projektu (ako taj uvjet
nije ispunjen, nee se razmatrati prihvaanje projekta).
127
Vodi kroz
program
Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata projekta

projekta;
- izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
Uinak i irenje (najvie 30 bodova) Kvaliteta plana irenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na irenje
rezultata projekta u okviru i izvan organizacija sudionica;
Ako je vano, stupanj do kojeg je u projektu opisano kako e materijali,
dokumenti i mediji biti slobodno dostupni i kako e se promicati otvorenim
dozvolama i ne sadri nerazmjerna ogranienja;
Kvaliteta planova za osiguranje odrivosti projekta: sposobnost za
nastavljanje stvaranja uinaka nakon prestanka isplate bespovratnih
sredstava EU-a.
Vanost projekta i Uinak i irenje; 10 bodova za kategoriju Kvaliteta plana i provedbe projekta i Kvaliteta projektnog
tima i rjeenja za suradnju). Prijedlozi kojima nije obuhvaen barem jedan prioritet mjere nee se financirati.

Strateka partnerstva podravaju irok i fleksibilan raspon aktivnosti u cilju provedbe kvalitetnih projekata, promicanja
razvoja i modernizacije organizacija i podupiranja razvoja politika na europskoj, nacionalnoj i regionalnog razini.
partnerstva mogu biti razliitih veliina i u skladu s tim prilagoavati svoje aktivnosti.
Meu velikim brojem aktivnosti i formata projekata, sljedea Strateka partnerstva imaju neke posebne znaajke:
STRATEKA PARTNERSTVA SAMO ZA KOLE
Ova Strateka partnerstva u podruju kolskog obrazovanja nastoje podrati razmjenu dobre prakse meu kolama iz
razliitih drava sudionica u Programu. U mnogim sluajevima aktivnosti suradnje kombiniraju se s razmjenama razreda,
projektima e-Twinninga i/ili dugoronom mobilnosti uenika iz kola koje sudjeluju u projektu. Posebna je znaajka ovog
formata stratekog partnerstva nain sklapanja ugovora s korisnicima. Iako jedna od kola koje sudjeluju u projektu preuzima
vodstvo i podnosi zahtjev u ime svih kola sudionica, nakon to je strateko partnerstvo samo za kole izabrano, svaka kola
sudionica potpisuje zaseban ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s nacionalnom agencijom koja ima poslovni nastan u
toj dravi. Meutim, kola podnositeljica nastavlja vriti ulogu koordinatorice tijekom itavog trajanja projekta i odgovorna je
za izvjetavanje o rezultatima projekta.
STRATEKA PARTNERSTVA ZA REGIONALNU SURADNJU U KOLSKOM OBRAZOVANJU
Strateka partnerstva u podruju kolskog obrazovanja imaju mogunost prijaviti se za projekte koji se temelje na
prekograninoj suradnji regija ili opina iz razliitih drava. Posebna znaajka ovih partnerstava strateko je sudjelovanje
lokalnih i/ili regionalnih tijela nadlenih za kolstvo. Da bi se izradila uspjena prijava, lokalna ili regionalna tijela trebaju
preuzeti vodeu ulogu u planiranju aktivnosti kojima se zajedniki problem rjeava ukljuivanjem organizacija iz javnog i
privatnog sektora i kola iz njihove zajednice.
104
TRANSNACIONALNE INICIJATIVE MLADIH
Stratekim partnerstvima u podruju mladih potie se drutvena posveenost i poduzetniki duh meu mladima. Te
inicijative, primjerice, mogu obuhvaati:
uspostavu (mrea) socijalnih poduzea, udruenja, klubova i nevladinih organizacija;

razvoj i pruanje teajeva i osposobljavanja o poduzetnikom obrazovanju (posebno socijalno poduzetnitvo i
uporaba IKT-a);
104 Promotori projekata koji podnose prijavu za transnacionalnu inicijativu mladih moraju se prijaviti u okviru stratekih partnerstava koja podravaju
razmjene dobre prakse.
128
mladih
aktivnosti informiranja, poticanja medijske pismenosti, senzibilizacije ili aktivnosti kojima se potie graanska
dunost meu mladim ljudima (npr. rasprave, konferencije, dogaanja, savjetovanja, inicijative o europskim
temama itd.);
aktivnosti u korist lokalnih zajednica (npr. potpora ranjivim skupinama kao to su starije osobe, manjine, migranti,
osobe s invaliditetom itd.);
umjetnike i kulturne inicijative (predstave, izlobe, koncerti, tribine itd.).
Posebna je znaajka ovog formata Stratekih partnerstava da inicijative mladih pokreu, uspostavljaju i provode mladi.
Prijedloge projekata podnose i provode neformalne skupine mladih.
SUDIONICI IZ NAJUDALJENIJIH REGIJA I PREKOMORSKIH DRAVA I TERITORIJA U AKTIVNOSTIMA TRANSNACIONALNOG

OSPOSOBLJAVANJA, POUAVANJA I UENJA
najudaljenijih regija i OCT-a, te u njih, pod stavkom izvanredni trokovi (do najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova: vidi
Koja su pravila financiranja?). Ova mogunost dostupna je pod uvjetom da podnositelj moe dokazati da se sukladno
OSTALE INFORMACIJE
Uz gore navedene informacije, vie obveznih kriterija i dodatnih korisnih informacija o ovoj aktivnosti, kao i primjeri
projekata u okviru ove mjere, nalaze se u Prilogu I. ovom Vodiu. Mole se zainteresirane organizacije da paljivo proitaju
mjerodavne odjeljke ovog Priloga prije nego to zatrae financijsku potporu.

Strateka partnerstva obuhvaaju sve od jednostavnih projekata suradnje izmeu malih organizacija (kao to su kole ili
neformalne skupine mladih ljudi) do razraenih i velikih projekata koji su usmjereni na razvoj i razmjenu inovativnih
rezultata u svim podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Trokovi koji nastaju u razliitim vrstama projekata u
skladu s tim e se razlikovati.
Uslijed toga, predloeni model financiranja sastoji se od izbornika stavaka trokova iz kojih e podnositelji birati ovisno o
aktivnostima koje ele provoditi i rezultatima koje ele ostvariti. Prve dvije stavke, upravljanje projektom i provedba i
transnacionalni projektni sastanci ine stavke trokova koje mogu zatraiti sve vrste Stratekih partnerstava jer je njihova
svrha pridonijeti trokovima koji e nastati u bilo kojem projektu. Druge stavke trokova mogu se odabrati samo za projekte
kojima e se ostvarivati materijalniji ciljevi u smislu intelektualnih rezultata/proizvoda, irenja ili ugraenih aktivnosti
pouavanja, osposobljavanja i uenja. Osim toga, ako je to opravdano aktivnostima/izlaznim vrijednostima projekta, mogu
biti pokriveni izvanredni trokovi i trokovi sudjelovanja osoba s posebnim potrebama.
Ukupan iznos bespovratnih sredstava promjenjiv je i izraunava se tako da se 12 500 EUR pomnoi s duljinom trajanja
projekta (u mjesecima) i ogranien je na 450 000 EUR za projekte koji traju 36 mjeseci.
129
Vodi kroz
program
Maksimalan iznos bespovratnih sredstava:

promjenjiv iznos koji se izraunava mnoenjem 12 500 EUR s duljinom trajanja projekta (u mjesecima) do najvie 450 000 EUR za projekte koji traju 36 mjeseci
Neki od maksimalnih iznosa navedenih u prethodnim tablicama imaju mjesena ogranienja i izraunavaju se primjenom proporcionalnog pristupa, tako da dodijeljena bespovratna sredstva
podijeljena s brojem mjeseci mogu iznositi najvie 12 500 EUR. Meutim, korisnici mogu iskoristiti ukupan iznos bespovratnih sredstava EU-a dodijeljenih za projekt na najfleksibilniji nain,
tijekom itavog trajanja projekta i prema kronolokom redoslijedu kojim se aktivnosti trebaju provoditi u skladu s planom rada.
Mehanizam Iznos Pravilo za dodjelu

Prihvatljivi trokovi
financiranja
Upravljanje projektom (tj. planiranje, financije, Doprinos za aktivnosti
koordinacija i komunikacija izmeu partnera itd.); Doprinos organizacije koordinatorice:
materijali, alati, pristupi itd. malog opsega za jedininim
uenje/pouavanje/osposobljavanje; Virtualna trokovima
500 EUR mjeseno Na temelju trajanja Stratekog
suradnja i lokalne projektne aktivnosti (npr. rad na
Upravljanje partnerstva i broju ukljuenih
projektima s uenicima u uionicama, aktivnosti za rad Najvie 2 750 EUR
projektom i Doprinos za aktivnosti drugih prihvatljivih organizacija
s mladima, organizacija i mentorstvo u ugraenim mjeseno
provedba aktivnostima uenja/osposobljavanja itd.); Doprinos organizacija sudionica:
informiranje, promidba i irenje (npr. broure, letci, jedininim
informacije na internetu). Trokovi povezani s trokovima 250 EUR mjeseno po
provedbom transnacionalnih inicijativa za mlade. organizaciji
Za udaljenosti izmeu 100 i 1 999 KM:

Sudjelovanje u sastancima izmeu projektnih partnera
koje organizira jedna od organizacija sudionica za 575 EUR po sudioniku po sastanku
Transnacionalni potrebe provedbe i koordinacije. Doprinos trokovima Doprinos Uvjet: podnositelji moraju opravdati
sastanci u okviru putovanja i ivota. jedininim potrebu za sastancima u smislu broja
projekta trokovima sastanaka i ukljuenih sudionika.
Za udaljenosti od 2 000 km ili vie: Udaljenosti se moraju izraunavati
pomou kalkulatora za izraun
760 EUR po sudioniku po sastanku udaljenosti koji podupire Europska
komisija.
130
mladih

financiranja
Uvjet: podugovaranje mora biti vezano uz
Doprinos stvarnim trokovima koji se odnose na 75 % prihvatljivih trokova usluge koje organizacije sudionice ne mogu
Izvanredni podugovaranje ili kupnju proizvoda i usluga. izravno pruati iz opravdanih razloga.
Stvarni trokovi Najvie 50 000 EUR po projektu (izuzimajui
trokovi Oprema se ne moe odnositi na uobiajenu
Trokovi pruanja financijskog jamstva, ako je to zatraila trokove pruanja financijskog jamstva) uredsku opremu ili opremu koju obino
nacionalna agencija.
koriste organizacije sudionice
Potpora za Dodatni trokovi izravno povezani sa sudionicima s Uvjet: zahtjev za te trokove mora biti
posebne potrebe invaliditetom105 opravdan u obrascu zahtjeva.
DODATNA FINANCIJSKA SREDSTVA ZA STRATEKA PARTNERSTVA KOJA PODRAVAJU INOVACIJE U PODRUJU OBRAZOVANJA, OSPOSOBLJAVANJA I MLADIH
Uvjet: oekuje se da su trokovi voditelja i

B1.1 po voditelju po danu rada na projektu
administrativnog osoblja ve obuhvaeni
stavkom Upravljanje projektom i provedba.
B1.2 po istraivau / nastavniku / voditelju Da bi se sprijeilo mogue preklapanje s tom
osposobljavanja /osobi koja radi s mladima po stavkom, podnositelji e trebati opravdati
Intelektualni/materijalni rezultati projekta (kao to su danu rada na projektu vrstu i opseg trokova osoblja za koje
Doprinos podnose zahtjev u vezi sa svakim
Intelektualni kurikulumi, pedagoki materijali i materijali za rad s
jedininim predloenim izlaznim rezultatom projekta.
rezultati mladima, otvoreni obrazovni sadraji (OER), informatiki
trokovima B1.3 po tehniaru po danu rada na projektu
alati, analize, studije, metode uzajamnog uenja itd.) Izlazni rezultati trebali bi biti znatni u smislu
kvalitete i kvantitete da bi bili prihvatljivi za
dodjelu ove vrste bespovratnih sredstava.
B1.4 po lanu administrativnog osoblja po danu Izlazni rezultati trebaju dokazati svoj
rada na projektu potencijal za iru primjenu i iskoritavanje,
kao i za uinak.
100 EUR po lokalnom sudioniku Uvjet: potpora za dogaanja s

Doprinos trokovima povezanima s nacionalnim i multiplicirajuim uinkom prua se samo ako
(tj. sudionici iz drave u kojoj se
transnacionalnim konferencijama, seminarima, dogaanjima su izravno povezana s intelektualnim
Dogaanja s Doprinos odvija dogaanje) Najvie 30 000
na kojima se razmjenjuju i ire intelektualni rezultati rezultatima projekta. Projekt kojem nisu
multiplicirajuim jedininim EUR po
ostvareni u okviru projekta (iskljuujui putne trokove i odobrena bespovratna sredstva za
uinkom trokovima 200 EUR po meunarodnom projektu
dnevnice predstavnika organizacija sudionica ukljuenih u intelektualne rezultate ne moe primati
projekt). sudioniku (tj. sudionici iz drugih potporu za organiziranje dogaanja s
drava) multiplicirajuim uinkom.
105
Ukljuujui trokove koji su izravno povezani sa sudionicima s posebnim potrebama i osobama u pratnji koji sudjeluju u transnacionalnim aktivnostima uenja, pouavanja i osposobljavanja. To moe ukljuivati trokove dnevnica i putne
trokove, ako su opravdani i ako bespovratna sredstva za te sudionike nisu zatraena u okviru proraunskih kategorija putovanje i individualna potpora.
131
Vodi kroz
program
PRAVILA FINANCIRANJA ZA TRANSNACIONALNE AKTIVNOSTI UENJA, POUAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA KOJE SE PROVODE U OKVIRU STRATEKOG PARTNERSTVA (IZBORNO FINANCIRANJE)
Mehanizam Iznos
Prihvatljivi trokovi Pravilo za dodjelu
financiranja
20 EUR po sudioniku Uvjet: podnositelji e
morati opravdati da su
aktivnosti mobilnosti
180 EUR po sudioniku nune za ostvarivanje
Za udaljenosti izmeu 500 i 1999 KM: ciljeva i rezultata
Doprinos za putne trokove projekta.
sudionika, ukljuujui osobe Udaljenost se mora
Doprinos Za udaljenosti izmeu 2000 i 2999 KM:
koje putuju kao pratnja, od izraunavati pomou
Putovanje jedininim 360 EUR po sudioniku
mjesta podrijetla do mjesta u alata Europske komisije
trokovima
kojem se provodi aktivnost i za izraun
natrag. Za udaljenosti izmeu 3000 i 3999 KM: udaljenosti .
106
530 EUR po sudioniku Podnositelj zahtjeva

mora navesti udaljenost
Za udaljenosti izmeu 4000 i 7999 KM: jednosmjernog
820 EUR po sudioniku putovanja kako bi se
Za udaljenosti od 8000 km ili vie: mogao izraunati iznos
1300 EUR po sudioniku bespovratnih sredstava
EU-a za povratno
Dodatna potpora: putovanje
107
za povratno putovanje do Podnositelj mora u

glavnog prijevoznikog obrascu zahtjeva
vorita / zrane luke i (ili) obrazloiti zahtjev za
Doprinos Za domae putne trokove vee od 225 EUR:
Dodatak za visoke eljeznikog/autobusnog financiranje visokih
jedininim 108
domae putne trokove kolodvora u matinoj 180 EUR po sudioniku (ukljuujui osobe u pratnji) za povratno putovanje domaih putnih
trokovima
dravi trokova veih od 225
i/ili EUR (po povratnom
za povratno putovanje do putovanju).
udaljenog konanog
106
107
132
mladih
odredita (od glavnog

prijevoznikog vorita /
zrane luke i (ili)
kolodvora) u dravi
primateljici
Dugorone zadae do 14. dana aktivnosti: B1.5 po danu po sudioniku

pouavanja i +
osposobljavanja izmeu 15. i 60. dana aktivnosti: B1.6 po danu po
sudioniku
Dugorona mobilnost +
osoba koje rade s izmeu 61. dana aktivnosti do 12 mjeseci: B1.7 po danu
mladima po sudioniku
Kratkorono zajedniko
osposobljavanje
osoblja
do 14. dana aktivnosti: 100 EUR po danu po sudioniku
Jedinini troak po danu za Pouavanje ili strune +
pokrivanje trokova ivota Doprinos usluge u intenzivnim izmeu 15. i 60. dana aktivnosti: 70 EUR po danu po
Pojedinana potpora sudionika, ukljuujui osobe u jedininim programima studija sudioniku
pratnji, za vrijeme provedbe trokovima
aktivnosti
osobe u pratnji u svim
109
aktivnostima
Dugorona mobilnost
B1.8 po mjesecu po sudioniku
uenika
Kratkorone aktivnosti
za uenike do 14. dana aktivnosti: 55 EUR po danu po sudioniku
(spojena mobilnost, +
kratkorona mobilnost izmeu 15. i 60. dana aktivnosti: 40 EUR po danu po
uenika, intenzivni sudioniku
studijski programi).
109
Osobe u pratnji imaju pravo na dodjelu istog iznosa, neovisno od kratkoronih ili dugoronih aktivnosti u kojima sudjeluju. U posebnim sluajevima, kada osoba u pratnji mora ostati u inozemstvu vie od 60 dana, potpora za dodatne trokove
ivota nakon 60. dana bit e dodijeljena u okviru proraunske stavke Potpora za posebne potrebe.
133
Vodi kroz
program
Trokovi povezani s potporom Uvjet: zahtjev za

Doprinos
koja se nudi sudionicima u cilju Samo za aktivnosti u trajanju od 2 do 12 mjeseci: financijsku potporu
Jezina potpora jedininim
poboljanja znanja jezika za 150 EUR po sudioniku kojem je potrebna jezina potpora mora biti obrazloen u
trokovima
pouavanje ili rad obrascu zahtjeva
Visoki putni trokovi sudionika
Uvjet: zahtjev za
iz najudaljenijih regija i
financijsku potporu za
prekomorskih drava i teritorija
Izvanredni trokovi Stvarni trokovi Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih trokova izvanredne trokove
i u njih (pojedinosti potraite u
mora biti obrazloen u
odjeljku to biste jo trebali
obrascu zahtjeva
znati o ovoj mjeri).
134
mladih
TABLICA A INTELEKTUALNI REZULTATI (IZNOSI U EURO PO DANU)
Ova se sredstva mogu koristiti samo za trokove zaposlenika organizacija koje sudjeluju u projektu za ostvarivanje intelektualnih rezultata. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u
projektu i b) dravi organizacije sudionice iji osoblje sudjeluje u provedbi.
Uitelj / voditelj
osposobljavanja /
Administrativno
Voditelj istraiva Tehniar
osoblje
Osoba koja radi s
mladima
B1.1 B1.2 B1.3 B1.4
Danska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, vedska, Lihtentajn, Norveka 294 241 190 157
Belgija, Njemaka, Francuska, Italija, Finska, Ujedinjena Kraljevina, Island 280 214 162 131
eka Republika, Grka, panjolska, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija 164 137 102 78
Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Maarska, Poljska, Rumunjska, Slovaka, biva
88 74 55 39
jugoslavenska republika Makedonija, Turska
135
Vodi kroz
program
TABLICA B INTELEKTUALNI REZULTATI (IZNOSI U EUR PO DANU)
Ova se sredstva mogu koristiti samo za trokove zaposlenika organizacija koje sudjeluju u projektu za ostvarivanje intelektualnih rezultata. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u
projektu i b) dravi organizacije sudionice iji osoblje sudjeluje u provedbi.
Uitelj / voditelj
osposobljavanja /
Administrativno
osoblje
Osoba koja radi s
mladima
B1.1 B1.2 B1.3 B1.4
Australija, Kanada, Kuvajt, Makao, Monako, Katar, San Marino, vicarska, Sjedinjene Amerike
294 241 190 157
Drave
Andora, Brunej, Japan, Novi Zeland, Singapur, Ujedinjeni Arapski Emirati, Drava Vatikanskoga
280 214 162 131
Grada
Bahami, Bahrein, Hong Kong, Izrael, Koreja (Republika) Oman, Saudijska Arabija, Tajvan 164 137 102 78
Afganistan, Albanija, Angola, Alir, Antigva i Barbuda, Argentina, Armenija, Azerbajdan,

Banglade, Barbados, Bjelarus, Belize, Benin, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Bocvana, Brazil,
Burkina Faso, Burundi, Butan, Cookovi otoci, Cte dIvoire, Crna Gora, ad, ile, Demokratska
Republika Istoni Timor, Demokratska Republika Kongo, Dominika, Dominikanska Republika,
Dibuti, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Egipat, El Salvador, Eritreja, Etiopija, Fidi, Filipini, Gabon,
Gambija, Gruzija, Gana, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Gvineja Bisau, Gvajana, Haiti, Honduras,
Indija, Indonezija, Iran, Irak, Jamajka, Jemen, Jordan, Juna Afrika, Juni Sudan, Kabo Verde,
Kamerun, Kamboda, Kina, Kongo, Kostarika, Kolumbija, Komori, Kuba, Kazahstan, Kenija, Kiribati,
Koreja (DNR), Kosovo, Kirgistan, Laos, Libanon, Liberija, Libija, Lesoto, Madagaskar, Malavi,
Maldivi, Malezija, Mali, Maralovi Otoci, Mauritanija, Mauricijus, Meksiko, Mikronezija 88 74 55 39
Federativne drave, Moldova, Mongolija, Maroko, Mozambik, Mjanmar, Namibija, Nauru, Nepal,
Nikaragva, Niger, Nigerija, Niue, Pakistan, Palau, Palestina, Panama, Papua Nova Gvineja,
Paragvaj, Peru, Ruanda, Samoa, Sirija, Sveti Toma i Prinsipe, Senegal, Sejeli, Sijera Leone,
Salomonovi Otoci, Somalija, Srbija, Srednjoafrika Republika, Sveta Lucija, Sveti Vincent i
Grenadini, Sveti Kristofor i Nevis, Sudan, Surinam, Svazi, ri Lanka, Tadikistan, Tajland, Tanzanija,
dravno podruje Rusije priznato meunarodnim pravom, dravno podruje Ukrajine priznato
meunarodnim pravom, Togo, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda,
Urugvaj, Uzbekistan, Vanuatu, Venezuela, Vijetnam, Zambija, Zimbabve
136
mladih
TABLICA C IVOTNI TROKOVI SUDIONIKA U TRANSNACIONALNIM AKTIVNOSTIMA UENJA, POUAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA (U

EUR PO DANU/MJESECU)
Rasponi doprinosa jedininim trokovima mijenjaju se prema: a) vrsti mobilnosti i b) dravi u kojoj se provodi aktivnost:
Dugorono pouavanje ili osposobljavanje mobilnost Dugorone aktivnosti

osoba koje rade s mladima uenika
(u EUR po danu) (u EUR po mjesecu)
B1.5 B1.6 B1.7 B1.8
Belgija 105 74 53 110
Bugarska 105 74 53 70
Danska 120 84 60 145
Njemaka 90 63 45 110
Estonija 75 53 38 85
Irska 120 84 60 125
Grka 105 74 53 100
Francuska 105 74 53 115
Hrvatska 75 53 38 90
Italija 105 74 53 115
Cipar 105 74 53 110
Latvija 90 63 45 80
Litva 75 53 38 80
Maarska 105 74 53 90
Malta 90 63 45 110
Austrija 105 74 53 115
Poljska 105 74 53 85
Portugal 90 63 45 100
Slovaka 90 63 45 95
Finska 105 74 53 125
vedska 120 84 60 115
biva jugoslavenska
90 63 45 60
Island 105 74 53 135
Norveka 105 74 53 135
Turska 105 74 53 80
137
Vodi kroz
program
UDRUENJA ZNANJA
KOJI SU CILJEVI I PRIORITETI UDRUENJA ZNANJA?
Cilj je Udruenja znanja jaati europski inovacijski kapacitet i poticati inovacije u visokom obrazovanju, poslovanju i irokog
socioekonomskog okruenja. Svrha im je ostvariti jedan ili dva od sljedeih ciljeva:
razviti nove, inovativne i multidisciplinarne pristupe obrazovanju i uenju;

poticati poduzetnitvo i poduzetnike vjetine osoblja u visokom obrazovanju i osoblja u poduzeima;
olakati razmjenu, protok i stvaranje znanja.
Najvei naglasak stavlja se na projekte kojima se pridonosi modernizaciji europskih sustava visokog obrazovanja u skladu s
110
Komunikacijom EU-a o Planu modernizacije visokog obrazovanja iz 2011. u cilju poveanja razina postignua; poboljanja
kvalitete i vanosti visokog obrazovanja, jaanja kvalitete kroz mobilnost i prekograninu suradnju, primjene trokuta znanja
poboljanja upravljanja i financiranja.
Takoer se naglaava koritenje postojeih inicijativa i inteligentno koritenje digitalnih alata u skladu s Komunikacijom EU-a
111
o otvaranju obrazovanja iz 2013. godine .
TO JE UDRUENJE ZNANJA?
Udruenja znanja su transnacionalni strukturirani projekti usmjereni na rezultate, posebno izmeu visokog obrazovanja i
poduzea. Udruenja znanja otvorena su bilo kojoj disciplini, sektoru i meusektorskoj suradnji. Partneri dijele zajednike
ciljeve i zajedno rade u cilju ostvarenja uzajamno korisnih rezultata i ishoda. Rezultati i oekivani ishodi jasno su definirani,
realistini su i odnose se na pitanja utvrena u analizi potreba.
Udruenja znanja trebala bi imati kratkoroan i dugoroan uinak na velik broj ukljuenih dionika, na pojedinanoj,
organizacijskoj i sustavnoj razini.
Openito je pravilo da su Udruenja znanja usmjerena na suradnju izmeu organizacija s poslovnim nastanom u dravama
sudionicama u projektu. Meutim, organizacija iz drava sudionica u Programu moe biti ukljuena u Udruenja znanja, kao
partneri (ne kao podnositelji), ako njihovo sudjelovanje donosi dodanu vrijednost projektu.

Udruenjima znanja provodi se dosljedan sveobuhvatan skup meusobno povezanih aktivnosti koje su fleksibilne i mogu se
prilagoditi razliitih postojeih i buduih konteksta i razvoja u cijeloj Europi. Na sljedeem popisu navedeni su primjeri
aktivnosti:
Poticanje inovacija u visokom obrazovanju, poduzeima i irem socioekonomskom okruenju:

o zajedniki razvoj i provedba novih metoda uenja i pouavanja (kao to su novi multidisciplinarni kurikulumi,
usmjereni na uenike i pouavanje i uenje usmjereno na stvarnim problemima);
o organizacija trajnih obrazovnih programa i aktivnosti s poduzeima i unutar poduzea;
o zajedniki razvoj rjeenja problematinih pitanja, inovacije proizvoda i procesa (zajedniki rad studenata,
profesora i osoba koje rade u predmetnom podruju).
Razvijanje poduzetnikog naina razmiljanja i vjetina:

o stvaranje shema uenja transverzalnih vjetina i primjena programa visokog obrazovanja koji su razvijeni u
suradnji s poduzeima i usmjereni na jaanje zapoljivosti, kreativnosti i novih karijera;
o uvoenje poduzetnikog obrazovanja u sve discipline kako bi studenti, istraivai, osoblje i nastavno osoblje
steklo znanje, vjetine i motivaciju za sudjelovanje u poduzetnikim aktivnostima u nizu okruenja;
o otvaranje novih prilika za uenje kroz praktinu primjenu poduzetnikih vjetina, to ukljuuje i/ili vodi do
komercijalizacije novih usluga, proizvoda i prototipa, do osnivanja novih poduzea i spin-off poduzea.
Poticanje protoka i razmjene znanja izmeu visokog obrazovanja i poduzea:

o aktivnosti u poduzeima u vezi s obrazovnim podrujem, koja su potpuno ugraena u kurikulum, priznata i
akreditirana;
110
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0567:FIN:EN:PDF
111
Komunikacija EU-a o otvaranju obrazovanja iz 2013. godine: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52013DC0654&from=EN
138
Dio B Udruenja znanja
o organizacija pokusa i ispitivanja inovativnih mjera;

o razmjena studenata, istraivaa, nastavnog osoblja i zaposlenika u poduzeima na ogranieno vremensko
razdoblje;
o ukljuenost zaposlenika u poduzeima u pouavanje i istraivanje.
Udruenje znanja moe organizirati aktivnosti mobilnosti studenata, istraivaa i zaposlenika u svrhu uenja jer se njima
podupiru/nadopunjuju druge aktivnosti udruenja i donosi dodana vrijednost ostvarivanju ciljeva projekta. Aktivnosti
mobilnosti ne ine glavne aktivnosti Udruenja znanja; proirenje i prilagodbu tih aktivnosti potrebno je podrati putem
Kljune mjere 1. ovog Programa i drugih instrumenata financiranja.
KOJE SU OSNOVNE ZNAAJKE UDRUENJA ZNANJA?

Glavne znaajke Udruenja znanja sljedee su:
Inovacije u visokom obrazovanju i inovacije preko visokog obrazovanja u poduzeima i njihovom

socioekonomskom okruenju: inovacije se smatraju vrhunskim, specifinim za projekte i povezanim s kontekstom
partnerstva i analiziranim potrebama.
Odrivost suradnje izmeu sveuilita i poduzea. Snano i posveeno partnerstvo s uravnoteenom suradnjom
poduzea i ustanova visokog obrazovanja od kljune su vanosti za uspjeh Udruenja znanja. Svaka organizacija
sudionica i pridrueni partner moraju imati posebnu i komplementarnu ulogu.
Uinak koji se proiruje dalje od trajanja projekta i organizacija ukljuenih u Udruenje. Oekuje se da e
partnerstvo i aktivnosti nastaviti postojati. Da bi se to moglo ostvariti, aktivnosti mogu biti povezane s / integrirane
u postojee pothvate, programe, projekte, platforme, poduzea itd. Promjene u ustanovama visokog obrazovanja i
poduzeima moraju biti mjerljive. Rezultati i rjeenja moraju biti prenosivi i pristupani iroj publici.
Udruenja znanja konkurentan su dio programa Erasmus+. Uspjeni prijedlozi imaju sljedee zajednike znaajke:
pouzdani odnosi izmeu ustanova visokog obrazovanja i poduzea: Udruenja znanja moraju pokazati posveenost
i dodanu vrijednost svih partnera, pri emu je vana snana i uravnoteena ukljuenost poslovnog sektora i sektora
visokog obrazovanja. Dobro osmiljeni prijedlog rezultat je uske suradnje izmeu buduih partnera i temelji se na
detaljnoj analizi potreba;
njihova inovativna i transnacionalna obiljeja vidljiva su u svim kriterijima.
Odgovarajuom analizom potreba pojanjava se logika podloga, utjee se na odabir partnera, prijedlog postaje specifiniji,
pomae se poveati potencijal za uinak i osigurava se ukljuenost krajnjeg korisnika i ciljnih skupina u projektne aktivnosti.
KOJU ULOGU IMAJU ORGANIZACIJE KOJE SUDJELUJU U UDRUENJU ZNANJA?

Podnositelj/koordinator: organizacija sudionica koja predaje prijedlog projekta u ime svih partnera. Koordinator preuzima
potpunu odgovornost kako bi osigurao da se projekt provodi u skladu sa sporazumom. Koordinator obuhvaa sljedee
zadae:
predstavlja Udruenje i djeluje u njegovo ime prema Europskoj komisiji;

snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuu operativnu, upravnu i financijsku provedbu cijelog
projekta;
koordinira Udruenje u suradnji s partnerima u projektu.
Punopravni partneri one su organizacije koje sudjeluju u projektu i aktivno pridonose ostvarivanju ciljeva Udruenja znanja.
Svaki punopravni partner mora potpisati punomo kojom se organizaciji koordinatorici prenosi odgovornost da djeluje kao
glavni korisnik i da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe projekta. Ako je primjenjivo, isto se odnosi na partnere iz
partnerskih drava.
Pridrueni partneri (izborno): U Udruenja znanja mogu biti ukljueni pridrueni partneri koji pridonose provedbi pojedinih
zadaa projekta/aktivnosti ili podupiru irenje i odrivost Udruenja. Za potrebe upravljanja ugovorima, pridrueni partneri
ne smatraju se partnerima u projektu i ne dobivaju financijska sredstva. Meutim, njihova ukljuenost i uloga u projektu i
razliite aktivnosti moraju biti jasno opisani.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE PRIJEDLOGA UDRUENJA ZNANJA?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti Udruenje znanja kako bi bio prihvatljivo za bespovratna sredstva
u okviru programa Erasmus+:
139
Vodi kroz
program
dravi sudionici u Programu ili u partnerskoj dravi u svijetu (vidjeti odjeljak Prihvatljive drave
u dijelu A ovog Vodia).
Takva organizacija, na primjer, moe biti:
sudionice
organizacija aktivna u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
posrednik ili udruga koja predstavlja organizacije za obrazovanje, osposobljavanje ili mlade;
posrednik ili udruga koji predstavlja poduzea;
tijelo za akreditaciju, potvrivanje ili kvalifikacije.
Ustanove visokog obrazovanja s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu moraju
imati valjanu Erasmus Povelju za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju imati UVO-i koji
sudjeluju u programu iz partnerskih drava.
Tko moe predati
zahtjev?
projektu.
Udruenja znanja su transnacionalna i ukljuuju najmanje est neovisnih organizacija iz barem

Broj organizacija
tri drave sudionice u Programu, od ega barem dvije ustanove visokog obrazovanja i barem dva
sudionica
poduzea.
2 ili 3 godine. O trajanju je potrebno odluiti u fazi podnoenja zahtjeva na temelju cilja projekta
i vrste aktivnosti koja se planira.
Trajanje projekta U iznimnim je sluajevima mogue produiti trajanje Udruenja znanja, na zahtjev korisnika i u
dogovoru s Izvrnom agencijom, do 6 mjeseci. U takvom sluaju ne mijenja se ukupan iznos
bespovratnih sredstava.

Bruxellesu.
Podnositelji moraju predati zahtjev za bespovratna sredstva najkasnije do 28. veljae u 12:00
Kada predati zahtjev? (podne po briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 1. studenoga iste godine ili
1. sijenja sljedee godine.
Projekt se ocjenjuje na temelju sljedeih kriterija:
Vanost prijedloga Svrha: prijedlog je vaan za ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su
ciljevi i prioriteti Udruenja znanja)
(najvie 25 bodova)
Dosljednost: prijedlog se temelji na dobroj i pouzdanoj analizi potreba;
ciljevi i rezultati su jasno definirani, realistini i odnose se na pitanja koja
su relevantna za organizacije sudionice i za mjeru
Inovacije: prijedlog obuhvaa najnaprednije metode i tehnike i vodi do
inovativnih rezultata i rjeenja posebnih za projekte
Europska dodana vrijednost: u prijedlogu je jasno prikazana dodana
vrijednost koja nastaje zahvaljujui njegovim transnacionalnim
140
znaajkama i moguoj prenosivosti.
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Koherentnost: u prijedlogu je prikazan koherentan i sveobuhvatan skup
(najvie 25 bodova) primjerenih aktivnosti za zadovoljavanje utvrenih potreba i
ostvarivanje oekivanih rezultata
Struktura: program rada jasan je i razumljiv i obuhvaa sve faze
Upravljanje: pravovremenost, organizacija, zadae i odgovornosti jasno
su definirani i realistini. Prijedlogom se odgovarajua sredstva
raspodjeljuju na svaku aktivnost
Kvaliteta i financijska kontrola: posebnim mjerama za ocjenjivanje
procesa i rezultata osigurava se da je provedba projekta visoke kvalitete
i trokovno uinkovita.
Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o Konfiguracija: predloeno Udruenje znanja ukljuuje odgovarajuu
suradnji mjeavinu partnera iz sustava visokog obrazovanja i poduzea s nunim
profilima, vjetinama, iskustvom i potporom za upravljanje koja je nuna
(najvie 30 bodova)
za njihovu uspjenu provedbu
Posveenost: svaka organizacija sudionica potpuno je ukljuena u skladu
s vlastitim sposobnostima i posebnim podrujem strunosti
Partnerstvo: doprinosi visokog obrazovanja i poslovnih partnera
znaajni su, vani i komplementarni
Suradnja/timski duh: prijedlog ukljuuje jasna rjeenja i odgovornosti za
transparentno i uinkovito odluivanje, rjeavanje sporova, izvjeivanje
i komunikaciju izmeu organizacija sudionica
Nagrada: Projekt jasno osigurava dodanu vrijednost i koristi svim
partnerskim organizacijama
Ukljuenost partnerskih drava: ako je primjenjivo ukljuenost
organizacije sudionice iz partnerske drave donosi bitnu dodanu
vrijednost projektu (ako taj uvjet nije ispunjen, projekt se nee uzeti u
obzir prilikom odabira).
Uinak i irenje Iskoritavanje: U prijedlogu je prikazano kako e partneri i druge

zainteresirane stane koristiti rezultate i kako e to dovesti do oekivanih
(najvie 20 bodova)
ishoda. Postoje odgovarajue mjere vrednovanja ishoda projekta. U
projektu se navode sredstva za mjerenje iskoritavanja u okviru trajanja
projekta i nakon toga
irenje: u prijedlogu je predvien jasan plan za irenje rezultata i
ukljuene su odgovarajue aktivnosti, alati i kanali kako bi se osiguralo
uinkovito irenje rezultata i koristi zainteresiranim stranama i publici
koja ne sudjeluje u projektu za vrijeme i nakon trajanja projekta
Uinak: prijedlog ima drutvenu i gospodarsku vanost i utjecaj. Njime
se osiguravaju mjere za praenje napretka i ocjenjuje se oekivani
uinak (kratkoroni i dugoroni)
Otvoreni pristup: Ako je vano, u projektu se opisuje kako e materijali,
dokumenti i producirani mediji biti dostupni i promovirati se putem
otvorenih dozvola te on ne sadri nerazmjerna ogranienja
Odrivost: prijedlog ukljuuje odgovarajue mjere i resurse za osiguranje
da e se partnerstvo, rezultati projekta i koristi odrati i nakon trajanja
projekta.
Prijedlozi moraju dobiti najmanje 70 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Nadalje, moraju dobiti najmanje
13 bodova za kategorije Vanost projekta i Kvaliteta plana i provedbe projekta, 16 bodova za kategoriju Kvaliteta
projektnog tima i rjeenja za suradnju i 11 bodova za kategoriju Uinak i irenje.

Osiguranje kvalitete mora biti ugraeno o projekt kako bi se osiguralo da se Udruenjima znanja uspjeno ostvaruju
oekivani rezultati i uinak koji se ne odnosi samo na partnerske organizacije. Udruenja znanja potrebna su za ostvarivanje
ciljanih aktivnosti irenja koje bi trebale biti usmjerene na zainteresirane strane, donositelje politika, strunjake i poduzea.
141
Vodi kroz
program
Udruenja znanja trebala bi usput objavljivati publikacije kao to su izvjea, prirunici, vodii itd. Ako je primjenjivo,
rezultati bi trebali biti na raspolaganju kao otvoreni obrazovni sadraji (OER) te na mjerodavnim nastavnim platformama,
sektorskim platformama ili platformama nadlenih tijela. Udruenja znanja trebala bi generirati nove naine i instrumente za
olakavanje njihove suradnje i za osiguranje postojanja partnerstva izmeu visokog obrazovanja i poduzea.
Udruenja znanja nova su i ambiciozna aktivnost. Na njih se primjenjuje praenje koje zahtijeva aktivnu suradnju sudionika i
dionika. U okviru Udruenja znanja potrebno je predvidjeti njihovo sudjelovanje u tematskim klasterima kojima se podrava
uzajamno poticanje, razmjena dobre prakse i uzajamno uenje. Osim toga, u okviru prorauna za Udruenja znanja trebala
bi biti predviena sredstva za predstavljanje projekta i rezultata sveuilino-poslovnom forumu i/ili na drugim vanim
dogaanjima (do pet za vrijeme trajanja projekta).
142

Najvei doprinos EU-a dodijeljen za dvogodinje Udruenje znanja: 700 000 EUR
Najvei doprinos EU-a dodijeljen za trogodinje Udruenje znanja: 1 000 000 EUR
Mehanizam
financiranja
Uvjet: podnositelji zahtjeva
Doprinos bilo kojoj aktivnosti koja je izravno povezana B2.1 po ukljuenom voditelju po danu rada na projektu morat e opravdati vrstu i
s provedbom projekta (osim za moguu ugraenu
koliinu resursa koji su
mobilnost), ukljuujui: upravljanje projektom,
B2.2 po istraivau / uitelju / voditelju osposobljavanja po potrebni za provedbu
projektni sastanci, intelektualni rezultati (kao to su
Doprinos danu rada na projektu predloenih aktivnosti i izlaznih
Potpora za kurikulumi, pedagoki materijali, otvoreni obrazovni
rezultata.
provedbu sadraji (OER), informatiki alati, analize, studije itd.), jedininim
trokovima Izlazni rezultati trebali bi biti
irenje, sudjelovanje u dogaanjima, konferencije, B2.3 po ukljuenom tehniaru po danu rada na projektu
putovanja itd. znatni u smislu kvalitete i
kvantitete da bi bili prihvatljivi
Broj dana i profil ukljuenog osoblja po dravi osnova
B2.4 po lanu administrativnog osoblja po danu rada na za dodjelu ove vrste
je za izraun doprinosa EU-a.
projektu bespovratnih sredstava.
DODATNA PRAVILA ZA FINANCIRANJE AKTIVNOSTI MOBILNOSTI KOJE SE OSTVARUJU U OKVIRU UDRUENJA ZNANJA (IZBORNO FINANCIRANJE)
Mehanizam
financiranja
Za udaljenosti izmeu 100 i 1 999 KM: Uvjet: podnositelji e morati
Doprinos za putne trokove sudionika od mjesta Doprinos opravdati da su aktivnosti
Putovanje podrijetla do mjesta u kojem se provodi aktivnost i jedininim mobilnosti nune za
natrag trokovima Za udaljenosti od 2 000 km ili vie:
ostvarivanje ciljeva i rezultata
projekta. Udaljenost se mora
Aktivnosti usmjerene na osoblje izraunavati pomou alata
Doprinos Europske komisije za izraun
Doprinos za trokove ivota sudionika za vrijeme do 14. dana aktivnosti: 100 EUR po danu po sudioniku 112
Trokovi ivota jedininim udaljenosti . Podnositelj
trajanja aktivnosti +
trokovima zahtjeva mora navesti
izmeu 15. i 60. dana aktivnosti: 70 EUR po danu po sudioniku
udaljenost jednosmjernog
112
143
Vodi kroz
program
putovanja kako bi se mogao

Aktivnosti usmjerene na uenike: izraunati iznos bespovratnih
do 14 dana aktivnosti: 55 EUR po danu po sudioniku sredstava EU-a za povratno
113
+ putovanje .
izmeu 15 i 60 dana aktivnosti: 40 EUR po danu po sudioniku
113
km) i c) izraunava bespovratna sredstva EU-a kojima e osigurati doprinos trokova putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag.
144
TABLICA A PROVEDBA PROJEKTA (IZNOSI U EUR PO DANU) U DRAVAMA SUDIONICAMA U PROGRAMU
Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u projektu i b) dravi organizacije sudionice iji osoblje sudjeluje u provedbi.
Uitelj / voditelj
osposobljavanja /
Administrativno
osoblje
Osoba koja radi s
mladima
B2.1 B2.2 B2.3 B2.4
106 88 66 47
145
Vodi kroz
program
TABLICA B PROVEDBA PROJEKTA (IZNOSI U EUR PO DANU) U PARTNERSKIM DRAVAMA
Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u projektu i b) dravi organizacije sudionice iji osoblje sudjeluje u provedbi.
Uitelj / voditelj
Administrativno
Voditelj osposobljavanja / Tehniar
osoblje
istraiva
B2.1 B2.2 B2.3 B2.4

353 289 228 189
Drave
336 257 194 157
Grada

146
Dio B Jaanje sposobnosti u podruju visokog obrazovanja
JAANJE SPOSOBNOSTI U PODRUJU VISOKOG OBRAZOVANJA

Ova mjera, iji je cilj podrati modernizaciju, pristupanost i internacionalizaciju visokog obrazovanja u partnerskim
dravama, provodit e se u kontekstu prioriteta utvrenih u komunikacijama Poveanje uinka razvojne politike EU-a: plan
114 115
za promjenu i Europsko visoko obrazovanje u svijetu .
Ona se provodi u okviru vanjskih politika EU-a koje su definirane financijskim instrumentima Europske unije kojima se
podupire ova mjera, odnosno u okviru:
116
Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI)
117
Instrumenata za razvojnu suradnju (DCI)
118
Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA)
Europskog razvojnog fonda
Ovom se mjerom pridonosi razvoju odrivog i ukljuivog socioekonomskog rasta u partnerskim dravama i trebao bi se
osigurati razvoj i ostvarenje ciljeva i naela vanjskog djelovanja EU-a, ukljuujui nacionalno vlasnitvo, socijalnu koheziju,
ravnopravnost, odgovarajuu zemljopisnu ravnoteu i raznolikost. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti najmanje
razvijenim zemljama te studentima u nepovoljnom poloaju podrijetlom iz siromanih socioekonomskih sredina i
studentima s posebnim potrebama.
Sljedei odjeljak trebalo bi itati usporedno s Prilogom I. ovome Vodiu (Posebna pravila i podaci u vezi s jaanjem
sposobnosti u podruju visokog obrazovanja).
TO JE PROJEKT JAANJA SPOSOBNOSTI?

Projekti jaanja sposobnosti transnacionalni su projekti suradnje koji se temelje na viestranim partnerstvima, u prvom redu
izmeu ustanova visokog obrazovanja (UVO) iz drava sudionica u Programu i prihvatljivih partnerskih drava koji se
financiraju iz navedenih instrumenata. Oni mogu ukljuivati i partnere izvan akademske zajednice u cilju poboljanja veza sa
drutvom i poslovnim sektorom te jaanja sustavnog uinka projekata. Kroz strukturiranu suradnju, razmjenu iskustva, dobru
praksu i mobilnost pojedinaca, projektima jaanja sposobnosti eli se:
poduprijeti modernizaciju, pristupanost i internacionalizaciju podruja visokog obrazovanja u prihvatljivim

partnerskim dravama;
pomoi prihvatljivim partnerskim dravama da rijee probleme u svojim sustavima i ustanovama visokog
obrazovanja, ukljuujui probleme u pogledu kvalitete, relevantnosti, jednakog pristupa, planiranja, naina izvedbe
i upravljanja;
pridonijeti suradnji izmeu EU-a i prihvatljivih partnerskih drava (i meu prihvatljivim partnerskim dravama);
promicati dobrovoljno usklaivanje s promjenama u visokom obrazovanju u EU-u;
promicati kontakte meu ljudima, meukulturnu svijest i razumijevanje.
Ti se ciljevi nastoje ostvariti u prihvatljivim partnerskim dravama mjerama kojima se:
poboljava kvaliteta visokog obrazovanja i njegova vanost za trite rada i drutvo;

poveava razina sposobnosti i vjetina u UVO-ima razvojem novih i inovativnih obrazovnih programa;
jaaju sposobnosti za upravljanje i inovacije te internacionalizacija UVO-a;
poveavaju sposobnosti nacionalnih tijela za modernizaciju sustava visokog obrazovanja podupiranjem
odreivanja, provedbe i praenja politika reforme
119
potie regionalna integracija i suradnja izmeu razliitih regija svijeta zajednikim inicijativama, razmjenom
dobre prakse i suradnjom.
114
Poveanje uinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom
odboru i Odboru regija, Bruxelles, 13. 10. 2011., COM(2011) 637 final
115
Europsko visoko obrazovanje u svijetu, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru
regija, Bruxelles, 11.07.2013. COM(2013) 499 final
116
UREDBA (EU) BR. 232/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 11. oujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo
117
UREDBA (EU) BR. 233/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 11. oujka 2014. o uspostavi financijskog instrumenta za razvojnu suradnju za razdoblje
2014. 2020.
118
UREDBA (EU) BR. 231/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 11. oujka 2014. o uspostavljanju instrumenta pretpristupne pomoi (IPA II)
119
U okviru ove mjere, regija se definira kao skupina drava koje pripadaju odreenoj makrogeografskoj regiji. Klasifikacija regija koja se primjenjuje u okviru
programa Erasmus+ u skladu je s kategorizacijama razliitih instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje.
147
Vodi kroz
program
Podupiru se dvije kategorije projekata jaanja sposobnosti:
Zdrueni projekti: cilj im je proizvesti rezultate od kojih u prvom redu i izravno korist imaju organizacije iz prihvatljivih
partnerskih drava koje sudjeluju u projektu. Ti projekti uglavnom ukljuuju tri razliite vrste aktivnosti:
razvoj kurikuluma;
modernizaciju upravljanja, vodstva i funkcioniranja UVO-a;
jaanje odnosa izmeu UVO-a i ireg gospodarskog i drutvenog okruenja.
Strukturni projekti: cilj im je proizvesti uinke na sustave visokog obrazovanja i promicati reforme na nacionalnoj i/ili
regionalnoj razini u prihvatljivim partnerskim dravama. Ti su projekti u naelu usmjereni na dvije razliite kategorije
aktivnosti:
modernizaciju politika, upravljanja i vodstva u sustavima visokog obrazovanja;
jaanje odnosa izmeu sustava visokog obrazovanja i ireg gospodarskog i drutvenog okruenja.
Projekti Jaanja sposobnosti mogu se provoditi kao:

Nacionalni projekti, tj. projekti koji ukljuuju ustanove iz samo jedne prihvatljive partnerske drave;
Projekti koji ukljuuju vie drava u jednoj regiji i koji ukljuuju najmanje dvije drave iz te regije;
Projekti koji ukljuuju vie drava iz vie od jedne regije i koji ukljuuju najmanje jednu dravu iz svake ukljuene
regije.
Kod projekata jaanja sposobnosti koji su usmjereni na prihvatljive partnerske drave iz regija 1., 2. i 3. (vidjeti odjeljak
Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia), obje kategorije projekata (Zdrueni i strukturni projekti) mogu ukljuivati i
Posebnu liniju za mobilnost za osoblje i studente. Ta e se linija za mobilnost ocjenjivati kao zasebna sastavnica.
Posebna linija za mobilnost mora biti od kljune vanosti za ciljeve projekta (integrirana mobilnost) i mora se provoditi kroz
meuinstitucionalne sporazume. Meutim, vano je napomenuti da ta komponenta projekta moe biti odbijena (ne dobiti
financiranje) ak i ako projekt bude odabran; odbijanje te komponente ne bi trebalo ugroziti provedbu ostalih aktivnosti
predvienih u projektu. Posebna linija za mobilnost trebala bi se smatrati dodatnom potporom koju EU prua za jaanje
intervencijske logike projekta, ali ne moe biti uvjet za uspjenu provedbu glavnih ciljeva projekta. Financiranje Posebne
linije za mobilnost u okviru odabranog projekta ovisit e o rezultatima posebne kvalitativne ocjene prijedloga i o dostupnom
proraunu. Oekuje se da e najvie 40% zdruenih ili strukturnih projekata iz 1., 2. i 3. regije dobiti ovakva bespovratna
sredstva.

U okviru programa Erasmus+ postoji velika fleksibilnost u odnosu na aktivnosti koje se mogu provoditi u okviru projekta
jaanja sposobnosti ako je u prijedlogu dokazano da se tim aktivnostima najlake mogu ostvariti ciljevi projekta.
U okviru zdruenih projekata obino se moe provoditi velik broj aktivnosti kao to su:
razvoj, ispitivanje, prilagodba:
- kurikuluma, teajeva, nastavnih materijala i alata;
- metoda uenja i pouavanja i pedagokih pristupa, posebno onih kojima se omoguuje stjecanje kljunih
kompetencija i osnovnih vjetina, jezinih vjetina, poduzetnikog obrazovanja i usmjerenost na uporabu IKT-a;
- novih oblika programa praktinog osposobljavanja i prouavanja sluajeva iz stvarnog ivota u poduzeima i
industriji;
- suradnje izmeu sveuilita i poduzea, ukljuujui osnivanje novih poduzea;
- novih oblika uenja i pruanja obrazovanja i osposobljavanja, posebno strateke uporabe otvorenog i fleksibilnog
uenja, virtualne mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadraja i boljeg iskoritavanja potencijala IKT-a;
- smjernica, savjetovanja i metoda i alata za osposobljavanje;
- alata i metoda za struno usavravanje i struni razvoj akademskog i administrativnog osoblja;
- osiguranja kvalitete na razini programa i ustanova;
- novih sustava i struktura za upravljanje;
- modernih sveuilinih usluga, npr. za financijsko upravljanje, meunarodne odnose, savjetovanje studenata,
akademska pitanja i istraivanje;
jaanje internacionalizacije UVO-a i sposobnosti za uinkovito umreavanje u podruju istraivanja, znanstvenih i
tehnolokih inovacija (meunarodna otvorenost kurikuluma, studentskih usluga, meuinstitucionalnih programa
mobilnosti, znanstvene suradnje i prijenosa znanja);
nadogradnja sredstava potrebnih za provedbu inovativne prakse (npr. za nove kurikulume i metode pouavanja, razvoj
novih usluga itd.);
148
organizacija osposobljavanja nastavnog i pomonog osoblja, tehniara, administrativnog osoblja sveuilita te

upravitelja.
Oekuje se da e projekti reforme kurikuluma posebno ukljuivati osposobljavanje nastavnog osoblja i obuhvaati pitanja
poput osiguranja kvalitete i zapoljivosti diplomanata putem veza s tritem rada. Studijski programi moraju biti slubeno
akreditirani prije zavretka trajanja projekta. Predavanje na novim ili auriranim teajevima mora zapoeti za vrijeme
trajanja projekta s odgovarajuim brojem studenata i ponovno osposobljenim nastavnicima i mora se odvijati tijekom barem
jedne treine trajanja projekta. Osposobljavanje za vrijeme projekata reforme kurikuluma moe ukljuivati i administrativno
osoblje kao to su knjiniari, laboratorijsko osoblje i informatiari.
Strukturnim projektima moe se obino provoditi niz aktivnosti, kao to su:

jaanje internacionalizacije sustava visokog obrazovanja;
uvoenje reformi po uzoru na Bolonjski proces (sustav ciklusa od tri razine, osiguranje kvalitete, vrednovanje itd.);
provedba alata transparentnosti kao to su sustavi bodova, postupci akreditacije, smjernice za priznavanje prethodnog i
neformalnog uenja itd.;
uspostava nacionalnih kvalifikacijskih okvira;
razvoj i provedba unutarnjih i vanjskih sustava/smjernica za osiguranje kvalitete;
razvoj i provedba novih pristupa i alata za donoenje politika i praenje, ukljuujui osnivanje predstavnikih tijela,
organizacija i udruenja;
jaanje integracije obrazovanja, istraivanja i inovacija.
Te aktivnosti konkretnije mogu ukljuivati:

ankete i studije o posebnim pitanjima reformi;
savjete o politici i strune savjete;
organizaciju konferencija, seminara, radionica, okruglih stolova (na kojima bi trebalo doi do operativnih zakljuaka i
preporuka);
organizaciju osposobljavanja osoblja o politici;
organizaciju osposobljavanja osoblja (koje moe ukljuivati izradu prirunika i smjernica) koje obuhvaa nastavno i
pomono osoblje, tehniare i administrativno osoblje sveuilita te upravitelje;
organizaciju kampanja za podizanje svijesti.
U obje kategorije prethodno opisanih projekata moe se odobriti Posebna linija za mobilnost koja obuhvaa jednu ili vie
sljedeih aktivnosti i odnosi se iskljuivo na projekte s partnerskim dravama koje su prihvatljive za Posebnu liniju za
mobilnost:
razdoblje studiranja u inozemstvu u partnerskom UVO-u.
Kako bi se osigurale visokokvalitetne aktivnosti mobilnosti s najveim moguim uinkom, aktivnost mobilnosti mora
odgovarati obrazovanju studenta u okviru podruja studija te osobnim razvojnim potrebama. Razdoblje studiranja u
inozemstvu mora biti dio studentova programa studija kojim se omoguuje stjecanje diplome u kratkom ciklusu, prvom
ciklusu (preddiplomski ili istovjetni studij), drugom ciklusu (diplomski ili istovjetni studij) i treem ili doktorskom ciklusu.
Mobilnost studenata mora biti povezana s temom ili tematskim podrujem kojima se bavi projekt.
struna praksa (zapoljavanje) u inozemstvu u poduzeu ili na bilo kojem drugom relevantnom radnom mjestu u
jednoj od drava lanica konzorcija. Obavljanje strune prakse u inozemstvu na radnom mjestu podupire se za vrijeme
kratkog, prvog, drugog i treeg ciklusa studija. To ukljuuje i praksu za studente nastavnikog usmjerenja.
Ako je mogue, struna praksa trebala bi biti sastavni dio studentova programa studija.
Kombinacija studiranja i prakse.
Mobilnost osoblja:
razdoblje pouavanja: ovom se aktivnou doputa nastavnom osoblju UVO-a ili osoblju iz bilo koje organizacije
149
Vodi kroz
program
sudionice da predaje u partnerskim UVO-ima u inozemstvu.
razdoblje osposobljavanja u jednoj od drava lanica konzorcija: ovom se aktivnou prua potpora strunom
usavravanju nastavnog i nenastavnog osoblja UVO-a u obliku: a) sudjelovanja u strukturiranim teajevima, ukljuujui
profesionalno usmjerene teajeve jezika ili osposobljavanje u inozemstvu (izuzimajui konferencije); b) razdoblja
promatranja na radnom mjestu/osposobljavanja u partnerskim UVO-ima ili u nekoj drugoj relevantnoj organizaciji u
inozemstvu.
KOJU ULOGU IMAJU ORGANIZACIJE KOJE SUDJELUJU U PROJEKTU JAANJA SPOSOBNOSTI?

Ovisno o ciljevima, projekti jaanja sposobnosti trebali bi ukljuivati najprikladnije i najraznolikije partnere kako bi imali
koristi od njihovih razliitih iskustava, profila i posebne strunosti za proizvoenje relevantnih i visokokvalitetnih rezultata
projekta. Bit e vano osigurati ravnopravno i aktivno sudjelovanje razliitih pantera na temelju primjerene podjele zadaa i
jasnog prikaza mogunosti umreavanja i radi poveanja uinka, kako bi se mogle iskoristiti razliite razine partnerstva, a ne
samo sudjelovanje pojedinanih organizacija.
120
Partneri moraju dostaviti punomoi koje su potpisali koordinator i svaki partner i u kojima se potvruje da koordinatoru
daju punomo da djeluje u njihovo ime i za njihov raun kod potpisivanja moguih sporazuma i u naknadnim odnosima s
Izvrnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu.
U skladu s podrujem primjene i ciljevima mjere, projekt jaanja sposobnosti usmjeren je na organizacije sudionice iz
prihvatljivih partnerskih drava. Aktivnosti i rezultati opisani u prijedlogu moraju koristiti prihvatljivim partnerskim
dravama, njihovim ustanovama i sustavima visokog obrazovanja.
Potiu se UVO iz prihvatljivih partnerskih drava da podnesu prijedloge pod uvjetom da imaju potrebnu financijsku i
operativnu sposobnost.
Organizacije sudionice iz drava sudionica u Programu donose svoje iskustvo i strunost u odnosi na ciljeve projekta. Njihova
je uloga pridonijeti ostvarenju ciljeva projekta i njihove potrebe ne bi trebale utjecati na izradu projekta. Te organizacije
mogu dobiti udio prorauna u odnosu na trokove koji su nastali njihovom ulogom.
Osim toga, projektu jaanja sposobnost u podruju visokog obrazovanja mogla bi koristiti i ukljuenost pridruenih partnera
(izborno). Te organizacije (primjerice partneri izvan akademske zajednice) izravno pridonose provedbi posebnih
zadaa/aktivnosti i/ili podupiru irenje i odrivost projekta. Takav doprinos moe, primjerice, biti u obliku prijenosa znanja i
vjetina, pruanja dodatnih teajeva ili mogunosti upuivanja na rad ili zapoljavanja. Pridrueni partneri ne ubrajaju se u
minimalan broj ustanova visokog obrazovanja ili ministarstava koji je potreban za sastavljanje partnerstva. Za potrebe
upravljanja ugovorima, pridrueni partneri ne smatraju se dijelom konzorcija i stoga se ne smatraju korisnicima, pa se
njihovi trokovi ne uzimaju u obzir za izraun iznosa bespovratnih sredstava EU-a.
Ako je projektom predviena posebna linija za mobilnost:
organizacije poiljateljice ili primateljice, zajedno sa studentima/osobljem, moraju prije poetka razdoblja mobilnosti
dogovoriti aktivnosti koje e poduzimati studenti u Sporazumu o uenju ili lanovi osoblja u Sporazumu o
mobilnosti. U tim sporazumima (vidjeti u nastavku) definiraju se ciljni rezultati uenja za razdoblje provedeno u
inozemstvu, navode se odredbe o formalnom priznavanju i prava i obveze svake stranke. Ako se aktivnost odvija izmeu
dvije ustanove visokog obrazovanja (mobilnost studenata za potrebe studija i mobilnost osoblja za potrebe nastavnog
rada), prije poetka razmjene ustanova primateljica i poiljateljica moraju potpisati meuinstitucionalni sporazum.
KOJA JE ULOGA ORGANIZACIJA KOJE SUDJELUJU U PROJEKTIMA JAANJA SPOSOBNOSTI U PODRUJU VISOKOG
OBRAZOVANJA?
Podnositelj/koordinator: organizacija sudionica koja predaje prijedlog projekta u ime svih partnera. Koordinator preuzima
potpunu odgovornost kako bi osigurao da se projekt provodi u skladu sa sporazumom. Koordinator obuhvaa sljedee
zadae:
120
Punomo koju je potpisao zakonski zastupnik partnerske organizacije prilae se kao prilog uz ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i ima pravnu snagu. U
svim se sluajevima mora koristiti predloak koji je izradila Agencija bez ikakvih izmjena ili prilagodbi. Punomoi se daju na temelju predloka koji se objavljuje
sa slubenim ispravama poziva na podnoenje ponuda.
150
zastupa projektne partnere i djeluje u njihovo ime prema Europskoj komisiji;

snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuu operativnu, upravnu i financijsku provedbu cijelog
projekta;
koordinira projektom u suradnji s projektnim partnerima.
Punopravni partneri: to su one organizacije sudionice iz drava sudionica u Programu ili partnerskih drava koje aktivno
pridonose ostvarivanju ciljeva projekta jaanja sposobnosti. Svaki punopravni partner mora potpisati punomo kojom se
organizaciji koordinatorici prenosi odgovornost da djeluje kao glavni korisnik i da djeluje u njegovo ime za vrijeme provedbe
projekta.
Pridrueni partneri (izborno): U projekte jaanja sposobnosti mogu biti ukljueni pridrueni partneri koji pridonose provedbi
pojedinih zadaa projekta/aktivnosti ili podupiru irenje i odrivost projekta. Za potrebe upravljanja ugovorima, pridrueni
partneri ne smatraju se partnerima u projektu i ne dobivaju financijska sredstva, niti se ne ubrajaju u organizacije koje se
uzimaju u obzir pri raunanju minimalnog broja organizacija za sastav konzorcija. Meutim, njihova ukljuenost i uloga u
projektu i razliite aktivnosti moraju biti jasno opisani.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE PROJEKTA JAANJA SPOSOBNOSTI?
U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti projekt jaanja sposobnosti u visokom obrazovanju kako bi bio
prihvatljiv za bespovratna sredstva programa Erasmus+:
Prihvatljive partnerske Ukljuujui partnerske drave iz 1. 4. i 6. 11. regije (vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u
drave dijelu A ovog Vodia).

bilo koja javna ili privatna organizacija koja nudi redovite programe koji vode k
stjecanju stupnja visokog obrazovanja i priznatih diploma na tercijarnoj obrazovnoj
122
kvalifikacijskoj razini (definirane kao ustanove visokog obrazovanja i kao takve ih
je priznalo nadleno tijelo);
ili
obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ta organizacija, na primjer, moe biti:
poduzea);
121 javno tijelo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini (ukljuujui
sudionice
ministarstva);
zaklada;
kola/institut/obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predkolske razine do
neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija (ukljuujui nacionalne ili
meunarodne udruge ili mree ustanova visokog obrazovanja, udruenja
studenata ili uitelja itd.);
121
Sljedee vrste organizacija nisu prihvatljive:
Institucije EU-a i ostala tijela EU-a, ukljuujui specijalizirane agencije (popis svih organizacija dostupan je na
ec.europa.eu/institutions/index_en.htm);
Nacionalni uredi za Erasmus+ u prihvatljivim partnerskim dravama (radi izbjegavanja mogueg sukoba interesa i/ili
dvostrukog financiranja).
Organizacije koje upravljaju programima EU-a, kao to su nacionalne agencije u dravama sudionicama u programu, vie
informacija mogu potraiti u dijelu C ovog Vodia.
122 Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED 2011.), tercijarno obrazovanje najmanje 5. razine. Postsekundarno ne-
tercijarno obrazovanje, razina 4 (ISCED 2011) nije prihvatljivo.
151
Vodi kroz
program

Svaka organizacija sudionica mora imati poslovni nastan u dravi sudionici u Programu ili u
prihvatljivoj partnerskoj dravi.
Ustanove visokog obrazovanja (UVO) s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu

moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). UVO-i sudionici u
partnerskim dravama ne moraju imati ECHE, ali e morati prihvatiti njezina naela. Meutim,
za Posebnu liniju za mobilnost, UVO-i s poslovnim nastanom u prihvatljivim dravama
sudionicama u programu moraju imati institucionalne sporazume sa svim partnerskim UVO-ima
u kojima su potvrena naela ECHE-a.
Fakulteti/kole/veleuilita/odjeli/centri/zaklade/instituti ili ostale sastavnice, koje su

sastavni dijelovi ustanova visokog obrazovanja, ali osnovane kao zasebna pravna tijela, smatraju
se neprihvatljivima (ak i ako imaju PIC Identifikacijsku oznaku sudionika), osim ako mogu
dostaviti posebnu izjavu koju je potpisao rektor/dekan ustanove visokog obrazovanja kojom je
ovlauje da obvee cijelu ustanovu.
Udruge ili organizacije ustanova visokog obrazovanja koje se bave promicanjem,

unaprjeenjem i reformom visokog obrazovanja te suradnjom s Europom i izmeu Europe i
ostalih dijelova svijeta prihvatljive su. Ako takve organizacije ili mree obuhvaaju ostale
sektore obrazovanja i osposobljavanja, glavni naglasak njihovih aktivnosti mora biti na visokom
obrazovanju, to mora biti jasno vidljivo iz statuta organizacije i upravljakih struktura. Udruga,
organizacija ili mrea ustanova visokog obrazovanja smatra se jednom pravnom
osobom/parterskom ustanovom, to znai da e se smatrati jednim tijelom podrijetlom iz
drave u kojoj se nalazi sjedite. Te se organizacije nee smatrati UVO-ima. Bespovratna
sredstva mogu koristiti samo oni lanovi koji imaju poslovni nastan u dravama sudionicama u
programu ili prihvatljivim partnerskim dravama.
Meunarodne organizacije mogu sudjelovati kao partneri u projektu jaanja sposobnosti ako
se same financiraju.
Posebna odredba za Ukrajinu: U sluaju Ukrajine prihvatljive su ustanove visokog obrazovanja

one koje priznaje Ministarstvo obrazovanja i znanosti Ukrajine (za dodatne informacije molimo
kontaktirajte Nacionalni ured za program Erasmus+ u Ukrajini).
Sljedee vrste organizacija sudionica mogu podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva:

udruga ili organizacija ustanova visokog obrazovanja;
samo za strukturne projekte: pravno priznati nacionalni ili meunarodni rektor, uitelj ili
studentska organizacija.
Tko moe predati
zahtjev? s poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu ili prihvatljivoj partnerskoj dravi.
Ova organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija koje sudjeluju u projektu.
Iznimka: organizacije iz Libije i Sirije (regija 3.) i Ruske Federacije (regija 4.) koje sudjeluju u
programu ne mogu biti podnositelji zahtjeva.
152
Projekti jaanja sposobnosti moraju zadovoljavati sve sljedee kriterije:
Za projekte koji obuhvaaju samo jednu partnersku dravu (nacionalni projekti):
U projekt moraju biti ukljuene jedna prihvatljiva partnerska drava i najmanje tri
Ovi projekti moraju ukljuivati, kao punopravne partnere, minimalan broj UVO-a kako
slijedi:
najmanje jedan UVO iz najmanje tri drave sudionice u Programu koje

sudjeluju u projektu;
najmanje tri UVO-a iz partnerske drave koja sudjeluje u projektu;
projekti moraju ukljuivati najmanje onoliko UVO-a iz partnerskih drava
koliko ima UVO-a iz drava sudionica u Programu.
Iznimka: u partnerskim dravama u kojima ima manje od 5 ustanova visokog obrazovanja ili
u sluajevima kada jedna ustanova predstavlja vie od 50 % ukupne studentske populacije
u dravi, prihvatit e se zahtjevi koji ukljuuju samo jednu UVO iz tih drava.
Za projekte koji obuhvaaju dvije ili vie partnerskih drava (projekti u kojima sudjeluje
vie drava):
U projekt moraju biti ukljuene najmanje dvije prihvatljive partnerske drave i

najmanje tri drave sudionice u Programu. Partnerske drave mogu biti iz iste
123
regije ili iz razliitih regija koje su obuhvaene mjerom.
Broj i profil organizacija Ovi projekti moraju ukljuivati, kao punopravne partnere, minimalan broj UVO-a kako
sudionica slijedi:
najmanje jedan UVO iz najmanje tri drave sudionice u Programu koje

sudjeluju u projektu;
najmanje dva UVO-a iz partnerske drave koja sudjeluje u projektu;
projekti moraju ukljuivati najmanje onoliko UVO-a iz partnerskih drava
koliko ima UVO-a iz drava sudionica u Programu.
Iznimka: u partnerskim dravama u kojima ima manje od 5 ustanova visokog obrazovanja ili
u sluajevima kada jedna ustanova predstavlja vie od 50 % ukupne studentske populacije
u dravi, prihvatit e se zahtjevi koji ukljuuju samo jednu UVO iz tih drava pod uvjetom
da projekt ukljuuje najmanje onoliko UVO-a iz partnerskih drava koliko ima UVO-a iz
drava sudionica u Programu.
Dodatni posebni kriteriji koji se odnose na:
Strukturni projekti: projekti moraju, kao punopravne partnere, ukljuivati i

ministarstva odgovorna za visoko obrazovanje u svakoj od prihvatljivih partnerskih
drava u kojima se provodi projekt.
U projektima u kojima sudjeluju partneri iz 4. regije (Ruska Federacija) mora

sudjelovati jo najmanje jedna partnerska drava.
U projektima u kojima sudjeluju partneri iz 8. regije (Latinska Amerika) moraju

sudjelovati jo najmanje dvije partnerske drave iz te regije.
123
U okviru ove mjere, regija se definira kao skupina drava koje pripadaju odreenoj makrogeografskoj regiji. Klasifikacija regija koja se
primjenjuje u okviru programa Erasmus+ u skladu je s kategorizacijama razliitih instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje.
153
Vodi kroz
program
Kada je u projekt ukljuena udruga, organizacija ili mrea ustanova visokog obrazovanja, moraju
biti ispunjeni gore navedeni zahtjevi za najmanji broj organizacija sudionica, raunajui
Ostali kriteriji
udruge/organizacije/mree kao jednog partnera iz zemlje u kojoj se nalazi njihovo sjedite.
Molimo da uzmete u obzir da se te organizacije ne mogu smatrati UVO-ima.
Projekti jaanja sposobnosti mogu trajati dvije ili tri godine. Trajanje se mora odabrati u
trenutku podnoenja zahtjeva ovisno o cilju projekta i predvienim aktivnostima.
Trajanje projekta Samo u iznimnim okolnostima moe se odobriti jedno produenje razdoblja prihvatljivosti,
najdue u trajanju od 12 mjeseci, ako koordinator ne moe zavriti provedbu projekta u
predvienom roku.
Kome predati zahtjev? Izvrnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, sa sjeditem u Bruxellesu.
Podnositelji moraju dostaviti zahtjev za bespovratna sredstva do 9. veljae u 12:00 (podne po

briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 15. listopada iste godine.
Kako predati zahtjev? Zahtjev se mora predati u skladu s nainom prijave koji je opisan u dijelu C ovog Vodia.
Predloenim projektom i predvienim rezultatima djelotvorno e se

pridonijeti ciljevima mjere jaanja sposobnosti u ciljnim dravama;
U zahtjevu se jasno navode tematski nacionalni i regionalni prioriteti
odreeni u programu za ciljne drave ili regije;
Prijedlog je relevantan i izvediv u lokalnom kontekstu partnerskih drava na
koje se prijava odnosi. Savjeti o ovom aspektu pruaju se preko delegacija
EU-a u predmetnim dravama.
Vanost projekta U prijedlogu se objanjava zato planirane aktivnosti i oekivani rezultati
ispunjavaju potrebe ciljnih skupina na najbolji mogui nain;
(najvie 30 bodova) Projekt se uklapa u strategiju modernizacije, razvoja i internacionalizacije
ciljnih ustanova visokog obrazovanja i u skladu je sa strategijama razvoja
ustanova visokog obrazovanja u prihvatljivim partnerskim dravama;
Ciljevi projekta jasni su, realistini i primjereni i temelje se na stvarnoj i
odgovarajuoj analizi potreba;
Projekt je inovativan i/ili nadopunjuje ostale inicijative ili projekte koji se
ve provode u okviru postojeih ili bivih mjera;
U zahtjevu je dokazano da se slini rezultati ne mogu ostvariti nacionalnim,
regionalnim ili lokalnim financiranjem;
Aktivnosti predloene za vrijeme trajanja projekta visoke su kvalitete,
vane i primjerene za ostvarenje ciljeva i predvienih rezultata;
Predloena metodologija inovativna je, izvediva i primjerena za ostvarenje
predvienih rezultata;
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Projekt je isplativ i svakoj su aktivnosti dodijeljena odgovarajua sredstva;
(najvie 30 bodova) Ukupnim dizajnom projekta osigurava se dosljednost izmeu ciljeva

projekta, metodologije, aktivnosti i predloenog prorauna;
Plan rada jasan je i realistian s jasno definiranim aktivnostima, realistinim
rokovima, jasnim rezultatima i postignuima. U njemu je prikazana logika i
vrsta sposobnost planiranja i ukljuene su odgovarajue faze za pripremu,
provedbu evaluaciju, praenje i irenje rezultata.
Jasno su utvreni izazovi/rizici projekta i na odgovarajui su nain
154
ukljuene aktivnosti smanjenja rizika; Uspostavljene su mjere kontrole

kvalitete, ukljuujui pokazatelje i mjerila, kako se osigurala kvalitetna
provedba projekta, na vrijeme i u skladu s predvienim proraunom.
Navedeni su pouzdani resursi za provjeru pokazatelja za mjerenje rezultata
aktivnosti.
Projekt podrazumijeva snano i komplementarno partnerstvo ustanova
visokog obrazovanja;
Projektni tim ima nune vjetine, iskustvo, strunost i potporu za
upravljanje u cilju uspjenog ostvarenja svih aspekata projekta;
Ako je primjenjivo, projekt ukljuuje i najprikladniji i najraznolikiji raspon
partnera izvan akademske zajednice, kako bi imao koristi od razliitih
Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o iskustava, profila i posebnih strunih znanja;
suradnji odgovornosti i zadae jasno su podijeljene i svaka organizacija sudionica
pokazala je svoju posveenost i aktivan doprinos u smislu strunosti i
(najvie 20 bodova) kapaciteta;
Predlae se uinkovit mehanizam za osiguranje dobre koordinacije,
donoenja odluka i komunikacije izmeu organizacija sudionica, sudionika i
svih ostalih mjerodavnih dionika;
Organizacije sudionice iz prihvatljivih partnerskih drava na zadovoljavajui
su nain ukljuene u provedbu aktivnosti i odluivanje (ukljuujui mjere za
rjeavanje sukoba);
Projekt ukljuuje ustanove visokog obrazovanja koje su u prolosti primale
potporu za jaanje sposobnosti.
Projekt e imati znaajan uinak na sposobnosti organizacija sudionica
(posebno ustanova visokog obrazovanja) u prihvatljivim partnerskim
dravama, posebno na razvoj i modernizaciju visokog obrazovanja, njegovo
otvaranje prema drutvu u cjelini, tritu rada i svijetu i poduprijet e
njihovu sposobnost za meunarodnu suradnju;
Projekt e imati viestruke uinke izvan organizacija sudionica na
Uinak i odrivost lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj ili meunarodnoj razini. Uspostavljene su
mjere za ocjenjivanje djelotvornog uinka projekta
(najvie 20 bodova)
Plan irenja za vrijeme i nakon trajanja projekta jasan je i uinkovit i u
svakoj od organizacija sudionica utvreni su odgovarajui resursi kako bi se
osiguralo kvalitetno irenje iskustava projekta i rezultata mjerodavnim
dionicima;
Projektom e se osigurati stvarna odrivost predloenih aktivnosti i
rezultata nakon trajanja projekta, posebno privlaenjem sufinanciranja ili
drugih oblika potpore. Takoer e se osigurati usmjeravanje i uinkovita
uporaba/provedba rezultata projekta.
U fazi ocjenjivanja prijedlozi mogu prikupiti do 100 bodova. Prijedlozi moraju imati ukupno najmanje 60 bodova i od tog
broja bodova barem 15 bodova u kategoriji Vanost projekta.
Prihvaanje prijedloga ne znai dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu koji je zatraio podnositelj. Traena sredstva mogu
se smanjiti na temelju financijskih pravila koja se primjenjuju na mjeru i rezultata evaluacije.
Najvie tri prijedloga projekta po organizaciji sudionici moe se predloiti za financiranje.
PRIORITETI
Ovisno o dravama ukljuenima u projekt, za obje kategorije projekata (zdrueni projekti i strukturni projekti) mogu se
definirati nacionalni, regionalni ili opi prioriteti. U tom je sluaju potrebno pokazati kako i u kojoj mjeri e se ostvarivati
ciljevi.
Prijedlozi kojima se ne potuju nacionalni i/ili regionalni prioriteti nee biti uzeti u obzir za financiranje. Opi prioriteti uzet
e se u obzir u fazi odabira kako bi se odluilo izmeu prijedloga sline kvalitete.
Predlau se etiri kategorije nacionalnih/regionalnih prioriteta, koji obuhvaaju sljedea podruja:
155
Vodi kroz
program
predmetna podruja (za razvoj kurikuluma);

poboljanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja;
poboljanje upravljanja i rada ustanova visokog obrazovanja;
razvoj sektora visokog obrazovanja u drutvu u cjelini.
Nacionalni projekti u dravama u kojima su utvreni nacionalni prioriteti morat e biti u skladu s tim prioritetima. Za sve e
ostale drave, projekti morati biti u skladu s regionalnim prioritetima.
Projekti koji ukljuuju vie drava, odnosno projekti u kojima sudjeluju ustanove iz barem dvije prihvatljive partnerske
drave, moraju biti u skladu s regionalnim ili nacionalnim prioritetima (ako je primjenjivo) ukljuenih prihvatljivih partnerskih
drava. Drugim rijeima, tema projekta mora biti navedena kao regionalni prioritet za svaku od drava lanica sudionica ili
mora biti navedena kao nacionalni prioritet za svaku od predmetnih partnerskih drava. Prednost se daje projektima koji su
usmjereni na podruja koja nisu bila dovoljno pokrivena prethodnim ili postojeim projektima i koja ukljuuju ustanove
visokog obrazovanja iz partnerske drave koja nije imala koristi ili je u ogranienoj mjeri sudjelovala u Programu i/ili
prethodnoj generaciji Programa.
Podroban popis prioriteta koji se primjenjuju na projekte jaanja sposobnosti bit e objavljen na web-mjestu Izvrne
agencije.
POSEBNA LINIJA ZA MOBILNOST
Prihvatljivi smjerovi
Iz prihvatljive Iz prihvatljive
Iz drave sudionice u Iz drave sudionice u
partnerske drave u partnerske drave u
Programu u dravu Programu u prihvatljivu
dravu sudionicu u prihvatljivu
sudionicu u Programu partnersku dravu
programu partnersku dravu
Studenti Nije prihvatljivo Prihvatljivo Prihvatljivo Prihvatljivo
Osoblje u svrhu
Nije prihvatljivo Prihvatljivo Prihvatljivo Prihvatljivo
poduavanja
Osoblje UVO-a u
Nije prihvatljivo Nije prihvatljivo Prihvatljivo Prihvatljivo
svrhu poduavanja
Mobilnost studenata i osoblja mora se odvijati u inozemstvu (u dravi koja nije drava organizacije poiljateljice ili drava
prebivalita studenta/osoblja) u bilo kojoj od ostalih partnerskih organizacija koje sudjeluju u programu. Strune prakse
studenata mogu se odvijati u inozemstvu (u dravi koja nije drava organizacije poiljateljice ili drava u kojoj student boravi
za vrijeme trajanja studija) u bilo kojoj relevantnoj organizaciji koja se nalazi u jednoj od drava koje sudjeluju u projektu.
Prihvatljive partnerske Partnerske drave iz 1., 2. i 3. regije (vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia)
drave
razdoblje studiranja u inozemstvu u partnerskom UVO-u; ili

struna praksa (zapoljavanje) u inozemstvu u poduzeu ili na nekom drugom
relevantnom radnom mjestu.
kombinacija studiranja i prakse.
Prihvatljive aktivnosti Mobilnost osoblja:
razdoblje pouavanja: ovom se aktivnou omoguuje nastavnom osoblju UVO-a ili osoblju
iz poduzea da pouavaju u partnerskom UVO-u inozemstvu.
razdoblje osposobljavanja: ovom se aktivnou prua potpora strunom usavravanju
nastavnog i nenastavnog osoblja UVO-a u obliku: a) sudjelovanja u strukturiranim
teajevima, ukljuujui profesionalno usmjerene teajeve jezika ili osposobljavanje u
inozemstvu (izuzimajui konferencije); b) razdoblja promatranja na radnom mjestu /
osposobljavanja u partnerskim UVO-ima ili u nekoj drugoj relevantnoj organizaciji u
156
inozemstvu u jednoj od drava lanica konzorcija.

Studenti upisani u studije zavravaju priznatom diplomom ili nekom drugom priznatom
kvalifikacijom tercijarne razine (do i ukljuujui razinu doktorata) u partnerskom UVO-u. U
sluaju mobilnosti u svrhu studiranja, studenti moraju biti upisani barem na drugu godinu
studija u ustanovi visokog obrazovanja. Taj se uvjet ne primjenjuje na strunu praksu.
Mobilnost osoblja:
Za razdoblja pouavanja: osoblje zaposleno u UVO-u ili u poduzeu koji sudjeluju u projektu
jaanja sposobnosti.
Za razdoblja osposobljavanja: osoblje zaposleno u UVO-u koje sudjeluje u projektu jaanja
sposobnosti.
Vano je napomenuti da studenti i osoblje ne mogu izravno zatraiti bespovratna sredstva;
kriterije za odabir za sudjelovanje u aktivnostima mobilnosti definira konzorcij.
124
Razdoblje studiranja: od 3 do 12 mjeseci (ukljuujui razdoblje obavljanja strune prakse, ako
je planirano).
Obavljanje strune prakse: od 2 do 12 mjeseci.
125
Isti student moe sudjelovati u razdobljima mobilnosti do najvie 12 mjesec za svaki ciklus
126
studija , neovisno o broju i vrsti aktivnosti mobilnosti:
Trajanje mobilnosti
za vrijeme prve razine studija (preddiplomska ili istovjetna) ukljuujui kratki ciklus (5.
studenata
i 6. razina EKO-a);
za vrijeme drugog ciklusa studija (diplomski ili istovjetni studij 7. razina EKO-a); i
za vrijeme treeg ciklusa kao doktorski kandidat (doktorska razina ili 8. razina EKO-a).
Sudjelovanje s nultom stopom bespovratnih sredstava iz fondova EU-a takoer se ubraja u
najvee doputeno trajanje.
Mobilnost osoblja: od 5 dana do 2 mjeseca, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Trajanje mobilnosti Osim toga, u svim sluajevima aktivnost pouavanja mora obuhvaati najmanje 8 sati
osoblja pouavanja tjedno (ili krai boravak). Ako mobilnost traje due od jednog tjedna, minimalan
broj sati nastave u nepunom tjednu mora biti proporcionalan trajanju tog tjedna.
DODATNI KRITERIJI ZA DODJELU
U prijedlozima za projekte u okviru posebne linije za mobilnost morat e se pokazati koja je dodana vrijednost i/ili inovativni
karakter teaja koji predlau uitejli i/ili studenti koji sudjeluju u mobilnosti. Mora biti jasno objanjena vanost doprinosa
mobilnosti osoblja za ustanovu primateljicu i ustanove. Ustanove visokog obrazovanja koje su primateljice i poiljateljice
moraju potovati odrebe Povelje Erasmus za visoko obrazovaje i moraju se odgovoriti oko rjeenja za optimalnu organizaciju
aktivnosti mobilnosti.
Posebne aktivnosti za mobilnost evaluiraju se i boduju kao zasebna sastavnica projekata za jaanje sposobnosti. Ocjenjuju se
na temelju sljedeih kriterija: :
124
Najmanje trajanje razdoblja studiranja iznosi 3 mjeseca, ili 1 akademsku godinu ili tromjeseje.
125
Prethodno iskustvo u okviru Programa LLP- Erasmus rauna se u 12 mjeseci po ciklusu studija.
126
U studijskim programima od jednog ciklusa, kao to je medicina, mobilnost studenta moe trajati do 24 mjeseca.
157
Vodi kroz
program
Komponenta mobilnosti u potpunosti pridonosi ostvarenju ciljeva projekta

i dobro je s njima usklaena, posebno u odnosu na podruja/teme
projekta. Predmeti koje e pouavati nastavnici koji sudjeluju u programu
mobilnosti ili koje e sluati uenici koji u njima sudjeluju donose dodatnu
vrijednost projektu.
Prijedlog ukljuuje transparentne kriterije i uinkovit postupak za
utvrivanje i odabir sudionika za mobilnost;
U organizacijama poiljateljicama i primateljicama uspostavljeni su
postupci za praenje aktivnosti mobilnosti i poduzimaju se odgovarajue
Kvaliteta plana i provedbe Posebne mjere ako nisu ostvareni izvorno predvieni rezultati. Studentima se u
aktivnosti za mobilnost ustanovi domainu nude kvalitetne usluge (uvodno predavanje, teajevi
jezika/kulture, mentorstvo i instrukcije, pomo u traenju smjetaja itd.).
(najvie 10 bodova) Projektom se pokazuje da aktivnosti mobilnosti imaju pozitivan uinak ne
samo na pojedince koji od njih imaju koristi ve i na prihvatljive ustanove
partnerske drave i objanjeno je kako e se uspjena iskustva mobilnosti
priznavati i vrednovati na institucionalnoj razini. Jasno je dokazana vanost
doprinosa mobilnosti osoblja za studente u ustanovama domainima
(irenje iskustva/sposobnosti steenog u podruju visokog obrazovanja)
U prijedlogu se opisuje strategija za uinkovito vrednovanje i/ili priznavanje
rezultata uenja sudionika i razdoblja mobilnosti kao to je definicija
zajednikog priznavanja i mehanizmi evaluacije rezultata (ukljuujui
razradu tablica za pretvaranje ocjena); uporaba prenosivih bodova Dodatka
diplomi
Komponente linija za mobilnost koje dobiju pet bodova ili manje nee se razmatrati za financiranje.
U fazi podnoenja prijave, podnositelj prijedloga za Posebnu liniju za mobilnost osoblja i studenata u visokom obrazovanju
moraju dostaviti sljedee informacije:
broj studenata i osoblja za koje se pretpostavlja da e sudjelovati u aktivnostima mobilnosti za vrijeme trajanja
projekta;
prosjeno trajanje po sudioniku planiranih aktivnosti mobilnosti;
ustanove primateljice i poiljateljice
Na osnovi toga i ovisno o rezultatima postupka evaluacije, Izvrna agencija moe dodijeliti bespovratna sredstva za
podupiranje odreenog broja aktivnosti mobilnosti do najveeg broja koji je zatraio podnositelj. Bespovratna sredstva u
svakom sluaju ne prelaze 80 % bespovratnih sredstava dodijeljenih za Zdrueni ili strukturni projekt (bez linije za
mobilnost).
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O PROJEKTU JAANJA SPOSOBNOSTI?

Mjera jaanja sposobnosti u visokom obrazovanju provodi se u kontekstu prioriteta Plana za promjenu Europske unije.
Tijekom razmatranja konane liste projekata kojima e se odobriti financiranje, Europska unija uzima u obzir potrebu za
zemljopisnom ravnoteom i razliitou te poveanu razliku izmeu zemalja u razvoju.
Financiranje u okviru ove mjere provodi se na temelju regionalnih financijskih omotnica. Nakon to se uzme u obzir kvaliteta
projekata u odnosu na kriterije za dodjelu, njihova vanost za lokalne potrebe i proraunska sredstva dostupna za
predmetnu regiju, moe se uzeti u obzir potreba za postizanjem dovoljne zemljopisne zastupljenosti i razliitosti u smislu
broja projekata za pojedinanu dravu.
REGIONALNA SURADNJA
Regionalna (drave u istoj regiji) i meuregionalna suradnja (suradnja izmeu razliitih regija u svijetu) trebale bi biti
relevantne i opravdane detaljnom analizom zajednikih potreba i ciljeva. Izbor zemalja mora biti primjeren i u skladu s
predloenim ciljevima, posebno u sluajevima kada se radi o dravama iz razliitih regija. Meuregionalna suradnja mogua
je u projektima koji se provode u vie zemalja pod uvjetom da je tema prijedloga navedena kao regionalni ili nacionalni
prioritet (ako je primjenjivo) u svim predmetnim prihvatljivim partnerskim dravama.
158
UINAK I IRENJE
Oekuje se da e projekti jaanja sposobnosti imati dugoroan strukturni uinak na sustave, organizacije/ustanove i
pojedince u prihvatljivim partnerskim dravama. Projekti moraju dokazati inovativni karakter, uinak i odrivost rezultata te
na koji nain se u okviru projekta planiraju odrati ili razviti ishodi po isteku provedbe projekta. Ako je primjenjivo, potrebno
je dokazati da se projekti nastavljaju na rezultate prethodnih projekata koje je financirao EU, kao to su projekti u okviru
prethodnih programa Alfa, Edulink, Erasmus Mundus i Tempus. U svakom je prijedlogu potrebno pokazati kako e se iriti
rezultati projekta u mjerodavnim ciljnim skupinama. Strukturni projekti iji je glavni cilj uinak na institucionalnoj razini, bez
da je pritom prikazan nacionalni uinak, nee biti odabrani.
159
Vodi kroz
program
KOJA SU PRAVILA FINANCIRANA (ZDRUENIH I STRUKTURNIH) PROJEKATA JAANJA SPOSOBNOSTI?

Financijska potpora projektima jaanja sposobnosti u okviru programa Erasmus+ temelji se na procijenjenom proraunu u
kojem se kombiniraju doprinosi jedininim trokovima i stvarni trokovi.
Projekti jaanja sposobnosti u podruju visokog obrazovanja imaju brojne trokove, ukljuujui trokove osoblja, putne
trokove i trokove smjetaja, trokove opreme, trokove podugovaranja, trokove irenja informacija, objavljivanja,
prijevoda, reijske trokove i slino.
Rije bespovratna sredstva odnosi se na iznos financiranja koji se moe traiti od programa i koji predstavlja financijski
doprinos Europske unije projektu i treba ju mijeati s ukupnim trokovima projekta koji takoer ukljuuju sufinanciranje
partnerskih ustanova i vanjskih dionika.
Bespovratna sredstva EU-a za projekte trebaju se smatrati doprinosom za pokrivanje dijela stvarnih trokova koji nastaju
partnerskim ustanovama tijekom provedbe aktivnosti predvienih u prijedlogu/projektu. Za sudjelovanje u projektu jaanja
sposobnosti nuno je sufinanciranje dijela ustanova korisnica. Sufinanciranje stoga partneri u projektu moraju procijeniti na
poetku, kada se priprema zahtjev.
Naelo sufinanciranja uzeto je u obzir u definiciji pristupa financiranju, a posebno kod utvrivanja iznosa doprinosa
jedininim trokovima koji se koriste za izraun prorauna/bespovratnih sredstava projekta. Zbog toga e podnositelji i
korisnici morati navesti pojedinosti sufinanciranja dostupnog za potrebe informiranja i transparentnosti. Dokaz o rashodima
i pratei dokumenti nee biti potrebni.
Iako e za provedbu projekta moda biti potrebne druge vrste rashoda (kao to su trokovi irenja, objave, prijevoda, ako
nisu podugovoreni, trokovi reija), ti se rashodi nee uzeti u obzir u izraunu predloenog iznosa bespovratnih sredstava.
Zbog toga e morati biti obuhvaeni sufinanciranjem.
Financijsko izvjeivanje o proraunskim stavkama na temelju doprinosa jedininim trokovima (doprinos trokovima
osoblja, putnim trokovima i smjetaju) temeljit e se na naelu okidaa. Korisnici e morati dokazati da su se aktivnosti
stvarno i primjereno provodile i da su ostvareni rezultati, ali nee morati izvjeivati o uporabi sredstava. Zbog toga e
korisnici moi fleksibilno upravljati dodijeljenim sredstvima za pokrivanje nunih izdataka za provedbu projekta kada budu
ispunjeni zahtjevi u smislu aktivnosti i postignua.
Financijsko izvjeivanje o proraunskim stavkama na temelju stvarnih trokova (oprema i podugovaranje) temeljit e se na
izdacima koji su stvarno nastali i koji e morati biti dokumentirani (vidjeti u nastavku).
Predloena bespovratna sredstva nikada nee prelaziti traeni iznos bespovratnih sredstava i ovisit e o:
iznosu bespovratnih sredstava koje je zatraio podnositelj, prihvatljivosti aktivnosti i isplativosti projekta;
ukupnom dostupnom proraunu za projekte jaanja sposobnosti.
O detaljnim nainima provedbe financijskih rjeenja moraju se dogovoriti partneri i to unijeti u sporazum o partnerstvu koji
se potpisuje na poetku provedbe projekta.
160
Najmanji doprinos EU-a dodijeljen za zdruene i strukturne projekte: 500 000 EUR
Najvei doprinos EU-a dodijeljen za zdruene i strukturne projekte: 1 000 000 EUR
Mehanizam
Prihvatljivi trokovi Iznos/gornja granica Pravilo za dodjelu
financiranja
B4.1 po ukljuenom voditelju po danu rada na Uvjet: podnositelji zahtjeva
projektu morat e opravdati vrstu i
B4.2 po istraivau/uitelju/voditelju koliinu resursa koji su
Najvie 40%
Doprinos osposobljavanja po danu rada na projektu potrebni za provedbu
Doprinos za trokove osoblja dok izvravaju zadae ukupnih
Trokovi osoblja jedininim predloenih aktivnosti i
koje su izravno nune za ostvarenje ciljeva projekta B4.3 po ukljuenom tehniaru po danu rada na bespovratnih
trokovima izlaznih rezultata. Doprinos se
projektu sredstava
daje samo pod uvjetom da se
plaa za iste zadae isplauje
B4.4 po lanu administrativnog osoblja po danu
samo jednom.
rada na projektu
20 EUR po sudioniku Na temelju udaljenosti po
sudioniku. Udaljenosti se
Za udaljenosti izmeu 100 i 499 km: moraju izraunavati pomou
Doprinos za putne trokove studenata i osoblja od 180 EUR po sudioniku kalkulatora za izraun
mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi udaljenosti koji podupire
Za udaljenosti izmeu 500 i 1 999 km: 127
aktivnost i natrag (ukljuujui trokove viza i Europska komisija .
povezanog obveznog osiguranja, putnog osiguranja i Podnositelj zahtjeva mora
Doprinos
trokove otkaza putovanja ako su opravdani). Za udaljenosti izmeu 2 000 i 2 999 km: navesti udaljenost
Putni trokovi jedininim
Aktivnosti i povezana putovanja moraju se izvravati 360 EUR po sudioniku jednosmjernog putovanja kako
trokovima
u dravama koje sudjeluju u provedbi projekta. bi se mogao izraunati iznos
Iznimke od tog pravila mora odobriti Agencija. Za udaljenosti izmeu 3000 i 3 999 KM: 530 EUR po sudioniku bespovratnih sredstava za
128
Detaljni popis prihvatljivih aktivnosti dostupan je u povratno putovanje .
Prilogu I. ovom Vodiu. Za udaljenosti izmeu 4 000 i 7 999 km: Financijska potpora prua se
820 EUR po sudioniku samo za putovanja koja su
izravno povezana s
Za udaljenosti od 8 000 km ili vie: ostvarivanjem ciljeva projekta.
1 100 EUR po sudioniku
127
Kalkulator za izraun udaljenosti: http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/tools/distance_en.htm
128
161
Vodi kroz
program
Do 14 dana aktivnosti: 120 EUR po danu po

sudioniku
+
izmeu 15 i 60 dana aktivnosti: 70 EUR po
Osoblje
danu po sudioniku
Trokovi dnevnica, smjetaja, lokalnog i javnog Doprinos + Na temelju trajanja boravka
Trokovi ivota prijevoza, kao to su autobus i taksi, osnovno i jedininim izmeu 61 dana aktivnosti do 3 mjeseci: 50 (ukljuujui putovanje)
dopunsko zdravstveno osiguranje. trokovima EUR po danu po sudioniku sudionika.
Do 14 dana aktivnosti: 55 EUR po danu po
sudioniku
Studenti +
izmeu 15 i 90 dana aktivnosti: 40 EUR po
danu po sudioniku
Uvjet: ti trokovi moraju biti
Doprinos za kupnju opreme koja je nuna za
Stvarni 100 % prihvatljivih trokova obrazloeni u zahtjevu za
Oprema provedbu projekta. Potpora se daje samo za opremu
trokovi Najvie 30 % ukupnih bespovratnih sredstava financijsku potporu za
kupljenu za potrebe UVO-a u partnerskim dravama.
pokrivanje tih trokova
Potpora za trokove podugovaranja koji su nuni za Podugovaranje vanjskim
provedbu projekta, ukljuujui, posebno, trokove tijelima trebalo bi biti
obveznih financijskih revizija (potvrda o reviziji) i za provedeno samo povremeno.
bilo koji vanjskih postupak osiguranja kvalitete Posebne sposobnosti i
Stvarni 100 % prihvatljivih trokova
Podugovaranje strunosti potrebne za
trokovi Najvie 10 % ukupnih bespovratnih sredstava
Podugovaranje zadaa upravljanja projektom nije ostvarenje ciljeva projekta
prihvatljivo. trebaju biti prisutne u
konzorciju i one bi trebale
odreivati njegov sastav.
162
TABLICA A TROKOVI OSOBLJA (IZNOSI U EUR PO DANU) DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU
Kategorija osoblja ovisit e o aktivnostima u okviru projekta, a ne o statusu ili tituli pojedinca. Drugim rijeima, trokovi osoblja povezani s administrativnom zadaom koju je izvrio znanstvenik
plaaju se u okviru kategorije Administrativno osoblje. O nainima isplate naknada osoblju koje sudjeluje u projektu dogovorit e se zajedniki organizacije koje sudjeluju u projektu i to e
potvrditi njihovi voditelji projekta te e ti naini biti ukljueni u sporazume o partnerstvu koje e partneri potpisati na poetku provedbe projekta.
Na izraun bespovratnih sredstava primjenjivat e se jedinini trokovi drave u kojoj je radnik zaposlen, a ne u kojoj izvrava zadae (tj. jedinini trokovi lana organizacije u dravi A koji radi
(djelomino) u dravi B izraunavat e se prema jedininim trokovima drave A).
Uitelj / voditelj
osposobljavanja /
Administrativno
Voditelj istraiva Tehniar 129
osoblje
Osoba koja radi s
mladima
B4.1 B4.2 B4.3 B4.4
88 74 55 39
129
Studenti mogu raditi za projekt i njihove se plae mogu isplaivati u okviru kategorije trokova osoblja (administrativnog osoblja) pod uvjetom da su potpisali ugovor o radu s ustanovom lanicom konzorcija.
163
Vodi kroz
program
TABLICA B TROKOVI OSOBLJA (IZNOSI U EUR PO DANU) DRAVA SUDIONICA U PROGRAMU
Kategorija osoblja ovisit e o aktivnostima u okviru projekta, a ne o statusu ili tituli pojedinca. Drugim rijeima, trokovi osoblja povezani s administrativnom zadaom koju je izvrio znanstvenik
plaaju se u okviru kategorije Administrativno osoblje. O nainima isplate naknada osoblju koje sudjeluje u projektu dogovorit e se zajedniki organizacije koje sudjeluju u projektu i to e
potvrditi njihovi voditelji projekta te e ti naini biti ukljueni u sporazume o partnerstvu koje e partneri potpisati na poetku provedbe projekta.
Na izraun bespovratnih sredstava primjenjivat e se jedinini trokovi drave u kojoj je radnik zaposlen, a ne u kojoj izvrava zadae (tj. jedinini trokovi lana organizacije u dravi A koji radi
(djelomino) u dravi B izraunavat e se prema jedininim trokovima drave A).
Uitelj / voditelj
Administrativno
Voditelj osposobljavanja / Tehniar 130
osoblje
istraiva
B4.1 B4.2 B4.3 B4.4

Izrael 166 132 102 92
Albanija, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Barbados, Bosna i Hercegovina, Brazil, Cte dIvoire,
131
ile, Kolumbija, Komori, Cookovi otoci, Dominika, Gabon, Grenada, Kosovo , Libanon, Libija,
Meksiko, Crna Gora, Nigerija, Peru, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, 108 80 57 45
Sveti Toma i Prinsipe, Srbija, Sejeli, Tajland, dravno podruje Ukrajine priznato meunarodnim
pravom, Urugvaj, Venezuela, Zambija, Zimbabve
Afganistan, Azerbajdan, Bahami, Bolivija, Burkina Faso, Kamerun, Kina, Kongo, Kostarika, Dibuti,
Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Gruzija, Gvatemala, Gvineja Bisau, Haiti, Iran, Irak,
132
Jamajka, Jordan, Kazahstan, Kenija, Mikronezija, Maroko, Mozambik, Namibija, Palestina , 77 57 40 32
Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Senegal, Juna Afrika, Surinam, Svazi, dravno podruje
Rusije priznato meunarodnim pravom, Trinidad i Tobago, Vanuatu
Alir, Armenija, Banglade, Bjelorusija, Belize, Benin, Butan, Bocvana, Mjanmar, Burundi, Kamboda,
Zelenortska Republika, Sredinja Afrika Republika, ad, Demokratska Republika Kongo, Kuba,
Koreja (DNR), Egipat, Eritreja, Etiopija, Ekvatorska Gvineja, Fidi, Gambija, Gana, Gvineja, Gvajana,
Honduras, Indija, Indonezija, Kiribati, Kirgistan, Laos, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Malezija,
47 33 22 17
Maldivi, Mali, Maralovi Otoci, Mauritanija, Mauricijus, Moldavija, Mongolija, Nauru, Nepal,
Nikaragva, Niger, Niue, Pakistan, Palau, Filipini, Ruanda, Samoa, Sijera Leone, Solomonski Otoci,
Somalija, Juni Sudan, ri Lanka, Sudan, Sirija, Tadikistan, Tanzanija, Demokratska Republika Timor-
Leste, Togo, Tonga, Tunis, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda, Uzbekistan, Vijetnam, Jemen
130
Studenti mogu raditi za projekt i njihove se plae mogu isplaivati u okviru kategorije trokova osoblja (administrativnog osoblja) pod uvjetom da su potpisali ugovor o radu s ustanovom lanicom konzorcija.
131
Studenti mogu raditi za projekt i njihove se plae mogu isplaivati u okviru kategorije trokova osoblja (administrativnog osoblja) pod uvjetom da su potpisali ugovor o radu s ustanovom lanicom konzorcija .
132 Ovaj se naziv ne tumai kao da se njime priznaje Drava Palestina niti se njime dovode u pitanje pojedinana stajalita drava lanica u tom pogledu.
164
PRAVILA FINANCIRANJA ZA POSEBNU LINIJU ZA MOBILNOST
Za posebnu liniju za mobilnost u partnerskim dravama (regije 1. , 2. i 3.) moe se dodijeliti poseban proraun za mobilnost studenata i osoblja. Proraun projekta mora se izraditi na temelju
sljedeih pravila za financiranje (u EUR):
Najvei iznos bespovratnih sredstava EU-a za posebnu liniju za mobilnost:

DO 80% ukupnih bespovratnih sredstava EU-a za zdruene ili strukturne projekte (osim linije za mobilnost)
Mehanizam
Prihvatljivi trokovi Iznos/gornja granica Pravilo za dodjelu
financiranja
20 EUR po sudioniku
Na temelju udaljenosti po
Za udaljenosti izmeu 100 i 499 km: sudioniku. Udaljenost se mora
180 EUR po sudioniku izraunavati pomou alata
Doprinos za putne trokove studenata i osoblja od
Europske komisije za izraun
mjesta podrijetla do mjesta u kojem se provodi Za udaljenosti izmeu 500 i 1 999 km: 133
udaljenosti . Podnositelj
aktivnost i natrag (ukljuujui trokove viza i 275 EUR po sudioniku zahtjeva mora navesti
povezanog obveznog osiguranja, putnog osiguranja i
Putovanje Doprinos Za udaljenosti izmeu 2 000 i 2 999 km: udaljenost jednosmjernog
trokove otkaza putovanja ako su opravdani).
(studenti i jedininim 360 EUR po sudioniku putovanja kako bi se mogao
Aktivnosti i povezana putovanja moraju se izvravati u
osoblje) trokovima izraunati iznos bespovratnih
dravama koje sudjeluju u provedbi projekta. Iznimke
Za udaljenosti izmeu 3 000 i 3 999 km: 530 EUR po sudioniku sredstava za povratno
od tog pravila mora odobriti Agencija. Detaljni popis 134
putovanje . Financijska
prihvatljivih aktivnosti dostupan je u Prilogu I. ovom
Za udaljenosti izmeu 4 000 i 7 999 km: potpora prua se samo za
Vodiu.
820 EUR po sudioniku putovanja koja su izravno
povezana s ostvarivanjem
Za udaljenosti od 8 000 km ili vie: ciljeva projekta.
Studenti iz partnerskih drava: B5.1 po
Trokovi dnevnica, smjetaja, lokalnog i javnog Doprinos Na temelju trajanja boravka
mjesecu po sudioniku
Trokovi ivota prijevoza, kao to su autobus i taksi, osnovno i jedininim Studenti (ukljuujui putovanje) po
dopunsko zdravstveno osiguranje. trokovima Studenti iz drava sudionica u Programu: sudioniku
B5.2 po mjesecu po sudioniku
133
134
165
Vodi kroz
program
do 14 dana aktivnosti: B6.1 or B6.3 po danu

po sudioniku
Osoblje +
izmeu 15 i 60 dana aktivnosti: B6.1 ili B6.3
po danu po sudioniku
TABLICA1 DNEVNICE ZA STUDENTE (IZNOSI U EUR PO MJESECU)
Iznos ovisi o dravi u kojoj se provodi aktivnost.
Studenti iz partnerskih drava Studenti iz drava sudionica u Programu
Drava primateljica
Iznos (po mjesecu) Iznos (po mjesecu)
B5.1 B5.2
Danska, Irska, Francuska, Italija, Austrija, Finska, vedska, Ujedinjena

850 Nije prihvatljivo
Kraljevina, Lihtentajn, Norveka
Belgija, eka Republika, Njemaka, Grka, panjolska, Hrvatska, Cipar,

Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Island,
Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Rumunjska,

Slovaka, biva jugoslavenska republika Makedonija
135
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo
Armenija, Azerbajdan, Bjelarus, Gruzija, Moldova, dravno podruje
Ukrajine priznato meunarodnim pravom 750 650
136
Alir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina , Sirija,
Tunis
Ostale partnerske drave Nije prihvatljivo Nije prihvatljivo
135 Ovim se nazivom ne dovodi u pitanje miljenje o poloaju i ona je u skladu s miljenjem UNSCR-a 1244 i ICJ-a o Kosovskoj deklaraciji o neovisnosti.
136 Ovaj se naziv ne tumai kao da se njime priznaje Drava Palestina niti se njime dovode u pitanje pojedinana stajalita drava lanica u tom pogledu.
166
TABLICA 2 DNEVNICE ZA OSOBLJE (IZNOSI U EUR PO DANU)
Osoblje iz partnerskih drava Osoblje iz drava sudionica u Programu
Drava primateljica
Iznos (po danu) Iznos (po danu)
B6.1 B6.2 B6.3 B6.4
Danska, Irska, Nizozemska, vedska, Ujedinjena Kraljevina 160 112 Nije prihvatljivo

Luksemburg, Maarska, Austrija, Poljska, Rumunjska, Finska, 140 98 Nije prihvatljivo

120 84 Nije prihvatljivo
Estonija, Hrvatska, Litva, Slovenija 100 70 Nije prihvatljivo

137
Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo
Armenija, Azerbajdan, Bjelarus, Gruzija, Moldova, dravno podruje
Ukrajine priznato meunarodnim pravom 100 70 160 112
138
Alir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina , Sirija,
Tunis
Ostale partnerske drave Nije prihvatljivo Nije prihvatljivo
137
Ovim se nazivom ne dovodi u pitanje miljenje o poloaju i ona je u skladu s miljenjem UNSCR-a 1244 i ICJ-a o Kosovskoj deklaraciji o neovisnosti.
138
Ovaj se naziv ne tumai kao da se njime priznaje Drava Palestina niti se njime dovode u pitanje pojedinana stajalita drava lanica u tom pogledu.
167
Vodi kroz
program
JAANJE SPOSOBNOSTI U PODRUJU MLADIH

KOJI SU CILJEVI PROJEKTA ZA JAANJE SPOSOBNOSTI?
Cilj je projekta za jaanje sposobnosti u podruju mladih:
poticati suradnju i razmjenu u podruju mladih izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava iz
139
razliitih regija svijeta;
poboljati kvalitetu i priznavanje rada s mladima, neformalnog uenja i volontiranja u partnerskim dravama i
jaanje njihovih sinergija i komplementarnosti s drugim obrazovnim sustavima, tritem rada i drutvom;
poticati razvoj, testiranje i pokretanje shema i programa mobilnosti za neformalno uenje na regionalnoj razini (tj.
unutar regija i meu regijama svijeta);
promicati transnacionalnu i neformalnu mobilnost za neformalno uenje izmeu programa i drava sudionica u
Programu, s posebnim naglaskom na mlade ljude s ogranienim mogunostima, u cilju poboljanja razine
sposobnosti sudionica i poticanja njihova aktivnog sudjelovanja u drutvu.
TO JE PROJEKT JAANJA SPOSOBNOSTI?

Projekti jaanja sposobnosti projekti su transnacionalne meunarodne suradnje utemeljeni na multilateralnom partnerstvu
meu organizacijama aktivnim u podruju mladih u dravama sudionicama u programu i partnerskim dravama. Oni takoer
mogu ukljuivati organizacije iz podruja obrazovanja i osposobljavanja te iz drugih socioekonomskih sektora.
KOJE SE AKTIVNOSTI PODUPIRU U OKVIRU PROJEKTA JAANJA SPOSOBNOSTI?

U okviru projekata jaanja sposobnosti provode se aktivnosti kojima se:
promie strateka suradnja izmeu organizacija mladih s jedne strane i javnih tijela u partnerskim dravama s
druge strane;
promie suradnja izmeu organizacija za mlade i organizacija u podrujima obrazovanja i osposobljavanja te s
predstavnicama poduzea i trita rada;
jaa sposobnosti vijea za mlade, platforma za mlade i lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela vlasti koja se bave s
mladima u partnerskim dravama;
jaa upravljanje, vodstvo, sposobnosti inovacija i internacionalizacija organizacija za mlade u partnerskim
dravama;
pokree, ispituje i provodi praksa rada s mladima, kao to su:
alati i metode za drutveni i struni razvoj osoba koje rade s mladima i voditelja osposobljavanja;
neformalne metode uenja, posebno onih kojima se promie stjecanje/poboljanje sposobnosti, ukljuujui
vjetine medijske pismenosti;
stvaraju novi oblici praktinog uenja i simulacije situacija iz stvarnog ivota u drutvu; novi oblici rada s mladima,
posebno strateka uporaba otvorenog i fleksibilnog uenja, virtualne mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadraja
(OER) i boljeg iskoritavanja potencijala IKT-a;
omoguuje suradnja, umreavanja i aktivnosti suradnikog uenja poticanjem uinkovitog upravljanja,
internacionalizacije i vodstva u organizacijama za rad s mladima.
Sljedee se aktivnosti mogu provoditi u okviru projekta jaanja sposobnosti:
139
U okviru ove aktivnosti, regija se definira kao skupina drava iz istog makrogeografskog podruja.
168
Dio B Jaanje sposobnosti u podruju mladih
Aktivnosti jaanja sposobnosti
aktivnosti kojima se potie dijalog o politici, suradnja, umreavanje i razmjena prakse u podruju mladih, kao to
su konferencije, radionice i sastanci;
velika dogaanja za mlade;
kampanje informiranja i podizanja svijesti;
razvoj alata za informiranje, komunikaciju i medije;
razvoj metoda, alata i materijala za rad s mladima, te kurikuluma za rad a mladima, modula za osposobljavanje i
dokumentacijskih instrumenata, kao to je Youthpass;
stvaranje novih naina rada s mladima i pruanje osposobljavanja i potpore, posebno preko otvorenih i fleksibilnih
materijala za uenje, virtualne suradnje i otvorenih obrazovnih sadraja(OER).
Aktivnosti mobilnosti:
140
Razmjene mladih izmeu drava sudionica u Programu i prihvatljivih programskih drava;
141
Europska volonterska sluba od/do prihvatljivih programskih drava;
142
Mobilnost mladih radnika izmeu drava sudionica u Programu i prihvatljivih programskih drava.
Na osnovi zemljopisne pokrivenosti razlikujemo etiri vrste projekata za jaanje sposobnosti:
Projekti za jaanje sposobnosti izmeu organizacija koje djeluju u podruju mladih u dravama sudionicama u
programu i u ostalim partnerskim dravama (iz 5. 13. regije; vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog
Vodia).
Cilj ovih projekata, koje prijavljuju organizacije iz drava sudionica u Programu, jest ojaati sposobnosti organizacija
provedbom aktivnosti za jaanje sposobnosti te mogu sadravati aktivnosti mobilnosti.
programu i u partnerskim dravama sa zapadnog Balkana (1. regija vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A
ovog Vodia) projekti Prozor za mlade zapadnog Balkana
Cilj ovih projekata, koje prijavljuju organizacije sa sjeditem na zapadnom Balkanu (1. regija), jest ojaati
sposobnosti organizacija mladih provedbom aktivnosti za jaanje sposobnosti te mogu sadravati aktivnosti
mobilnosti.
programu i u partnerskim zemlje Istonog partnerstva (2. regija vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A
143
ovog Vodia) projekti Prozor za mlade Istonog partnerstva .
Cilj ovih projekata, koje prijavljuju organizacije sa sjeditem u zemljama Istonog partnerstva (2. regija), jest
ojaati sposobnosti organizacija mladih provedbom jedne od dvaju vrsta projekata navedenih u nastavku:
Stipendije civilnog drutva za mlade:
Ukljuivi i sudioniki projekti ojaat e sposobnosti organizacija mladih i osoba koje rade s mladima za izgradnju
konstruktivnih odnosa s razliitim partnerima, ukljuujui javna tijela i organizacije civilnog drutva. Odabrani
mladi predvodnici stipendisti iz organizacija podnositeljica zahtjeva unaprijedit e svoje vjetine i kompetencije
u podruju razvoja politike aktivnostima mobilnosti i radom u organizacijama primateljicama u EU-u. Aktivnosti
moraju ukljuivati transnacionalne aktivnosti mobilnosti za neformalno uenje kao to su, primjerice, programi
mentorstva i promatranje na radnom mjestu. U sklopu provedbe projekta, po povratku u svoje organizacije
140
Detaljan opis ove aktivnosti potraite u odjeljku Kljuna mjera 1: projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima u dijelu B ovog Vodia.
141 Vidjeti gore.
142 Vidjeti gore.
143 Financiraju se programom EU4youth
169
Vodi kroz
program
poiljateljice mladi predvodnici takoer e morati provoditi male projekte angairanosti na politici za mlade.
Partnerstvo za poduzetnitvo:
144
Projekti e promicati poduzetnitvo mladih , obrazovanje i socijalno poduzetnitvo meu mladima kroz
transnacionalne projekte neformalnog uenja koji se temelje na viestranim partnerstvima izmeu organizacija
koje djeluju u navedenim podrujima, ukljuujui gospodarstvo. Prioritet e imati projekti koji nude praktina
rjeenja za socijalne izazove prisutne u zajednicama podrijetla i iskoritavaju gospodarski potencijal regije,
ukljuujui sudjelovanjem privatnog sektora. Ova vrsta projekta moe sadravati i aktivnosti mobilnosti.
Europska komisija predvia da e otprilike 60 % dostupnih sredstava raspodijeliti Stipendijama civilnog drutva za
mlade, a 40 % Partnerstvu za poduzetnitvo.
145
Programu i Tunisu .
Cilj ovih projekata, koje prijavljuju organizacije sa sjeditem u Tunisu, jest ojaati sposobnosti organizacija
provedbom aktivnosti za jaanje sposobnosti te mogu sadravati aktivnosti mobilnosti.
Prethodno navedene projekte u okviru tri Prozora zapadni Balkan, zemlje Istonog partnerstva, Tunis prijavljuju
organizacije ije je sjedite u jednoj od predmetnih partnerskih drava u susjedstvu EU-a. Prijavljuju ih u okviru
Prozora kojim su obuhvaene, a u projekte mogu biti ukljuene partnerske organizacije iz drugih drava iste regije.
Pojam Prozor odnosi se na injenicu da se programu Erasmus+ dodjeljuju dodatna sredstva EU-a za poboljanje
146
prilika za suradnju mladih s partnerskim dravama u susjedstvu EU-a.
KOJA JE ULOGA ORGANIZACIJA KOJE SUDJELUJU U PROJEKTU JAANJA SPOSOBNOSTI?

Projekt jaanja sposobnosti ukljuuje:
Podnositelj/koordinator: organizacija koja podnosi prijedlog projekta u ime svih partnera. Ako je projekt odobren,
podnositelj/koordinator: a) snosi financijsku i pravnu odgovornost za cijeli projekt prema Izvrnoj agenciji; 2)
koordinira projekt u suradnji sa svim drugim partnerima ukljuenim u projekt; 3) prima financijsku potporu EU-a iz
programa Erasmus+ i odgovoran je za raspodjelu sredstava izmeu partnera ukljuenih u projekt.
Partneri: organizacije koje aktivno pridonose pripremi, provedbi i ocjenjivanju projekta jaanja sposobnosti.
Ako je projektom predviena provedba Razmjene mladih, Europska volonterska sluba i/ili mobilnost osoba koje rade s
mladima, organizacije sudionice ukljuene u te aktivnosti preuzimaju sljedee uloge i zadae:
Organizacija poiljateljica: odgovorna za slanje mladih ljudi u inozemstvo (to ukljuuje: praktinu organizaciju;
pripremu sudionika prije odlaska; pruanje potpore sudionicima u svim fazama projekta).
Organizacija primateljica: odgovorna za organizaciju aktivnosti, razvoj programa aktivnosti za sudionike u suradnji
sa sudionicima i partnerskim organizacijama, pruanje potpore sudionicima u svim fazama projekta.
Nadalje, sudjelovanje u aktivnosti Europske volonterske slube mora biti za dobrovoljce besplatno, osim mogueg doprinosa
za trokove putovanja (ako se bespovratnim sredstvima iz Erasmusa+ ne pokrivaju u potpunosti ti trokovi) i dodatne
trokove koji nisu vezani uz provedbu aktivnosti. Nuni trokovi sudjelovanja volontera u aktivnosti EVS-a obuhvaeni su
bespovratnim sredstvima Erasmusa+ ili drugim sredstvima koje osiguravaju organizacije sudionice.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE PROJEKTA JAANJA SPOSOBNOSTI?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti projekt Jaanja sposobnosti kako bi bio prihvatljiv za bespovratna
144 Poduzetnitvo se ne odnosi samo na poslovnu dimenziju, ve ga valja tumaiti i kao nain za razvoj vjetina kao to su riskiranje i rjeavanje problema koje
pomau u ostvarivanju ivotnih i obrazovnih ciljeva.
145
Za ovu mjeru potrebno je odobrenje Odbora Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI).
146
Aktivnostima mobilnosti koje se provode u suradnji s partnerskim dravama u susjedstvu EU-a, ali za koje je zahtjev podnijela partnerska organizacija u dravi
sudionici u Programu, potpora se moe dodijeliti u sklopu Kljune mjere 1. Projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima i u sklopu Kljune mjere 3.
Sastanci mladih ljudi i donositelja odluka u podruju mladih.
170
dravi sudionici u Programu ili u prihvatljivoj partnerskoj dravi (vidjeti prethodni odjeljak to je
projekt jaanja sposobnosti).
neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija (ukljuujui europske nevladine
organizacije za mlade);
nacionalna vijea mladih;
kola/institut/obrazovni centar (na bilo kojoj razini, od predkolske do srednjokolske razine,
ukljuujui strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih);
sudionice
socijalni partner ili drugi predstavnik poslovnog sektora, ukljuujui gospodarske komore,
obrtnika/struna udruenja i sindikate;
zaklada;
centar za osposobljavanje izmeu poduzea;
tijelo koje prua usluge profesionalne orijentacije i informacijske usluge;
Organizacije iz prihvatljivih partnerskih drava mogu sudjelovati u projektu samo kao partneri (ne
kao podnositeljice zahtjeva).
Svaka:
neprofitna organizacija, udruga, nevladina organizacija (ukljuujui europske nevladine
organizacije za mlade);
nacionalna vijea mladih;
Za projekte izmeu drava sudionica u Programu i ostalih partnerskih drava iz 5. do 13. regije:
Podnositelj mora imati poslovni nastan u dravi sudionici u Programu, a podnosi zahtjev u ime
svih organizacija ukljuenih u projekt. Druge vrste organizacija mogu biti ukljuene samo kao
partneri.
Tko moe predati
zahtjev? Za projekte Prozor za mlade zapadnog Balkana:
Podnositelj mora imati poslovni nastan na zapadnom Balkanu.
Za projekte Prozor za mlade Istonog partnerstva:
Podnositelj mora imati poslovni nastan u zemlji Istonog partnerstva.
Uz prethodno navedene vrste prihvatljivih organizacija podnositeljica, prihvatljivi podnositelji
su i privatne tvrtke, ukljuujui socijalna poduzea.
Za projekte Prozor za mlade Tunisa:
Podnositelj mora imati poslovni nastan u Tunisu.
Podnositelji moraju do odreenog roka za podnoenje prijedloga biti registrirani kao pravne
osobe barem godinu dana.
Projekti jaanja sposobnosti transnacionalni su i ukljuuju barem 3 organizacije sudionice iz 3

razliite drave od kojih je barem jedna drava sudionica u Programu i jedna je prihvatljiva
Broj i profil organizacija partnerska drava.
sudionica
U projekte koji se financiraju u sklopu jednoga od Prozora ne smiju biti ukljuene organizacije
sudionice /sudionici iz ostalih susjednih regija.
Od 9 mjeseci do 2 godine. Trajanje se mora odabrati u fazi podnoenja zahtjeva, na temelju cilja
Trajanje projekta
projekta i vrste aktivnosti predvienih tijekom vremena
Kome predati zahtjev? Izvrnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu, koja ima sjedite u Bruxellesu.
171
Vodi kroz
program
Kada predati zahtjev? 8. oujka u 12:00 (podne po briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje
izmeu 1. srpnja i 31. prosinca iste godine
Jedan podnositelj smije predati samo jedan prijedlog projekta po roku za podnoenje prijedloga.
Ostali kriteriji
Raspored za svaku aktivnost koja se planira u okviru projekta mora se priloiti uz obrazac zahtjeva.
DODATI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA RAZMJENE MLADIH
Trajanje aktivnosti Od 5 do 21 dana, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Mjesto(a) provedbe
Aktivnost se mora provoditi u dravi jedne od organizacija koje sudjeluju u aktivnosti. .
aktivnosti
147
Mladi ljudi u dobi izmeu 13 i 30 godina koji su rezidenti drava u kojima se nalaze
organizacije poiljateljice i primateljice.
Najmanje 16 i najvie 60 sudionika (voditelji skupina nisu ukljueni).

Najmanje 4 sudionika po skupini (voditelji skupina nisu ukljueni).
Broj sudionika
Svaka nacionalna skupina mora imati barem jednog voditelja skupine. Voa skupine odrasla je
osoba koja prati mlade ljude koji sudjeluju u Razmjenama mladih kako bi se osiguralo njihovo
uinkovito uenje zatita i sigurnost.
Sve organizacije sudionice koje imaju poslovni nastan u dravi sudionici u Programu ili u jednoj
od partnerskih drava u susjedstvu EU-a moraju imati valjanu akreditaciju za EVS u trenutku
Akreditacija
mjerodavnog roka za podnoenje prijave (vie informacija potraite u odjeljku o EVS-u u Prilogu
I. ovom Vodiu).
Trajanje slube od 60 dana do 12 mjeseci.
Volonter iz drave sudionice u Programu mora vriti svoju slubu u jednoj od partnerskih
drava na koje se projekt odnosi.
Volonter iz prihvatljive partnerske drave mora vriti svoju slubu u jednoj od drava sudionica
u Programu na koje se projekt odnosi.
148
Mladi ljudi u dobi izmeu 17 i 30 godina , koji imaju prebivalite u dravi organizacije
poiljateljice.
Prihvatljivi sudionici Volonter moe sudjelovati samo u jednoj Europskoj volonterskoj slubi. Iznimka: volonteri koji
su obavljali kratkotrajne aktivnosti EVS-a u okviru Kljune mjere 1. ovog Programa mogu
sudjelovati u dodatnim aktivnostima Europske volonterske slube.
Broj sudionika Najvie 30 dobrovoljaca iz cijelog projekta jaanja sposobnosti.
DODATNI KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA MOBILNOST OSOBA KOJE RADE S MLADIMA
Trajanje aktivnosti Od 5 dana do 2 mjeseca, ne ukljuujui vrijeme putovanja.
Mjesto(a) provedbe
aktivnosti
Nema dobne granice. Sudionici, osim voditelja osposobljavanja i posrednika, moraju biti
rezidenti drave u kojoj se nalazi njihova organizacija poiljateljica ili primateljica.
147
Molimo takoer uzmite u obzir sljedee:
donja dobna granica sudionici moraju imati minimalan zahtijevani broj godina u trenutku poetka provedbe aktivnosti;
148
Vidi napomenu iznad.
172
Do 50 sudionika (ukljuujui, ako je primjenjivo, voditelje osposobljavanja i posrednike) za svaku

Broj sudionika
aktivnost koja je planirana u okviru projekta.
173
Vodi kroz
program
Vanost prijedloga za ciljeve aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi

projekta za jaanje sposobnosti).
Stupanj do kojeg:
Vanost projekta
(najvie 20 bodova)
- projekt ukljuuje mlade ljude s manje mogunosti.
Po pitanju projekata Partnerstvo za poduzetnitvo:
Stupanj do kojeg projekti nude praktina rjeenja za socijalne izazove
prisutne u zajednicama podrijetla i iskoritavaju gospodarski potencijal
regije, ukljuujui sudjelovanjem privatnog sektora.

odgovarajue faze pripreme, provedbe, nadzora, ocjenjivanja i irenja;
Usklaenost ciljeva projekta i predloenih aktivnosti;
Kvaliteta predloenih neformalnih metoda uenja;
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Postojanje i vanost mjera za kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo da je
(najvie 30 bodova) provedba projekta visoke kvalitete, dovrena na vrijeme i u okviru
prorauna;
Ako su projektom predviene aktivnosti mobilnosti:
mobilnosti;
Stupanj do kojeg:
- projekt ukljuuje odgovarajuu mjeavinu komplementarnih
organizacija sudionica s nunim profilom, iskustvom i strunou za
Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o
uspjenu provedbu svih vidova projekta;
suradnji
(najvie 30 bodova)
doprinos svih organizacija sudionica.
Postojanje uinkovitih mehanizama za koordinaciju i komunikaciju izmeu
organizacija sudionica, te s drugim mjerodavnim zainteresiranim stranama.
174

projekta;
- izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili meunarodnoj razini.
Uinak i irenje Kvaliteta plana irenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na irenje
(najvie 20 bodova) rezultata projekta u okviru i izvan organizacija sudionica
Ako je vano, u projektu se opisuje kako e materijali, dokumenti i
producirani mediji biti dostupni i promovirati se putem otvorenih dozvola
te on ne sadri nerazmjerna ogranienja
sredstava EU-a.
tima i rjeenja za suradnju).
175
Vodi kroz
program

Najvea bespovratna sredstva dodijeljena za projekt za jaanje sposobnosti: 150 000 EUR
Mehanizam
financiranja
Trokovi izravno povezani s provedbom aktivnosti jaanja sposobnosti
projekta (osim aktivnosti mobilnosti) ukljuujui:
Trokove informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
Transnacionalne sastanke u okviru projekta izmeu partnera u projektu
za potrebe provedbe i koordinacije, konferencije i velika dogaanja za
mlade (iskljuujui putne trokove):
o smjetaj i lokalni prijevoz
o trokovi viza i osiguranja
o najam prostorija za sastanke, konferencije, druga dogaanja
o trokovi tumaenja Uvjet: traeni proraun
o trokove vanjskih govornika opravdan je u odnosu
Najvie 80 % ukupnih na planirane aktivnosti.
Trokovi aktivnosti Intelektualne izlazne vrijednosti i irenje rezultata projekta Stvarni trokovi
o Proizvodnja prihvatljivih trokova. Trokovi osoblja ne
smatraju se
o Prijevod
o Trokovi irenja i/ili informiranja prihvatljivima.
Jezinu i kulturoloku pripremu sudionika u aktivnostima mobilnosti te

pripremu sudionika za zadatke.
Trokove financijske revizije projekta
Neizravni trokovi:
Paualni iznos koji ne prelazi 7% prihvatljivih trokova projekta prihvatljiv je
u okviru neizravnih trokova koji predstavljaju ope administrativne trokove
korisnika koji se mogu naplatiti projektu (npr. rauni za elektrinu energiju ili
Internet, trokovi prostora, troak stalnih zaposlenika).
176
Za udaljenosti izmeu 10 i
99 km:
20 EUR po sudioniku
Za udaljenosti izmeu
100 i 499 km:
180 EUR po sudioniku Na temelju udaljenosti
po sudioniku.
Za udaljenosti izmeu Udaljenost se
500 i 1 999 km: izraunava na temelju
275 EUR po sudioniku alata za izraun
udaljenosti koji
Putni trokovi
podupire Europska
Putni trokovi za transnacionalne sastanke u okviru projekta izmeu Za udaljenosti izmeu
Doprinos jedininim komisija. Podnositelj
partnera u projektu za potrebe provedbe i koordinacije, konferencije i velika 2 000 i 2 999 km:
trokovima zahtjeva mora navesti
dogaanja za mlade: 360 EUR po sudioniku
udaljenost
jednosmjernog
Za udaljenosti izmeu putovanja kako bi se
3 000 i 3 999 km: mogao izraunati iznos
530 EUR po sudioniku bespovratnih sredstava
EU-a za povratno
Za udaljenosti izmeu putovanje
4 000 i 7 999 km:
Za udaljenosti od
8 000 km ili vie:
149
149
Ukljuujui voditelje osposobljavanja, posrednike, osobe u pratnji.
177
Vodi kroz
program
A) PRAVILA FINANCIRANJA ZA RAZMJENE MLADIH KOJE SE ODVIJAJU U OKVIRU PROJEKTA ZA JAANJE SPOSOBNOSTI (IZBORNO FINANCIRANJE)

20 EUR po sudioniku

Za udaljenosti izmeu 500 i 1 999 km: Udaljenost se mora izraunavati
150
Doprinos za putne trokove sudionika, izraun udaljenosti . Podnositelj
ukljuujui osobe koje putuju kao Doprinos jedininim Za udaljenosti izmeu 2 000 i 2 999 km: zahtjeva mora navesti udaljenost
Putovanje
pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta trokovima 360 EUR po sudioniku jednosmjernog putovanja kako bi se
u kojem se provodi aktivnost i natrag. mogao izraunati iznos bespovratnih
Za udaljenosti izmeu 3 000 i 3 999 km: sredstava EU-a za povratno
151
Za udaljenosti izmeu 4 000 i 7 999 km:

Za udaljenosti od 8 000 km ili vie:

aktivnosti mobilnosti u okviru projekta
(ukljuujui trokove za pripremne
Organizacijska aktivnosti, hranu, smjetaj, lokalni Doprinos jedininim 152
B4.1 po danu aktivnosti po sudioniku jedan dan putovanja prije poetka
potpora prijevoz, prostorije, osiguranje, opremu trokovima
i materijale, ocjenjivanje, irenje i
koritenje rezultata i naknadne
aktivnosti).
150
151
152 Ukljuujui voe skupina i osobe u pratnji.
178

dnevnica, ako su opravdani i ako Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
Potpora za
bespovratna sredstva za te sudionike Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova posebne potrebe mora biti obrazloen
posebne potrebe
nisu zatraena u okviru proraunskih u obrascu zahtjeva
potpora).
Trokovi za potporu sudjelovanja

mladih ljudi s ogranienim
mogunostima pod jednakim uvjetima
(osim trokova puta i dnevnica za
sudionike).
trokova Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
Izvanredni Trokovi viza i povezani trokovi,
Stvarni trokovi izvanredne trokove mora biti
trokovi trokovi dozvola boravka, cjepiva.
Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova obrazloen u obrascu zahtjeva
drava i teritorija i u njih (pojedinosti
potraite u odjeljku to biste jo
B) PRAVILA FINANCIRANJA ZA EUROPSKU VOLONTERSKU SLUBU KOJA SE OBAVLJA U OKVIRU PROJEKTA ZA JAANJE SPOSOBNOSTI (IZBORNO FINANCIRANJE)

Za udaljenosti izmeu 10 i 99 km: Na temelju udaljenosti po sudioniku.
Doprinos za putne trokove sudionika, 20 EUR po sudioniku Udaljenost se mora izraunavati
ukljuujui osobe koje putuju kao Doprinos jedininim pomou alata Europske komisije za
Putovanje 153
pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta trokovima izraun udaljenosti . Podnositelj
u kojem se provodi aktivnost i natrag. zahtjeva mora navesti udaljenost
180 EUR po sudioniku jednosmjernog putovanja kako bi se
153
179
Vodi kroz
program
mogao izraunati iznos bespovratnih

Za udaljenosti izmeu 500 i 1 999 km:
sredstava EU-a za povratno
putovanje .



aktivnosti mobilnosti u okviru projekta.
Organizacijska aktivnosti, hranu, smjetaj, lokalni Doprinos jedininim 155
B4.3 po mjesecu po volonteru jedan dan putovanja prije poetka
potpora prijevoz, prostorije, osiguranje, opremu trokovima
aktivnosti).
Pojedinana Deparac volonteru za dodatne Doprinos jedininim
B4.4 po mjesecu po volonteru jedan dan putovanja prije poetka
potpora osobne trokove. trokovima
154
Na primjer, ako osoba iz Madrida (panjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se odvija u Rimu (Italija), sudionik a) izraunava udaljenost od Madrida do Rima (1 365,28 km); b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. izmeu 500 i
1 999 km) i c) izraunava bespovratna sredstva EU-a kojima e osigurati doprinos trokova putovanja sudionika od Madrida do Rima i natrag.
180
Trokovi dnevnica osoba u pratnji i

putni trokovi, ako su opravdani i ako
bespovratna sredstva za te sudionike
nisu zatraena u okviru proraunske
kategorije putovanje. Dodatni
Potpora za trokovi koji se izravno odnose na
Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova posebne potrebe mora biti obrazloen
posebne potrebe sudionike s invaliditetom (ukljuujui
u obrascu zahtjeva
trokove puta i dnevnica,ako su
opravdani i ako bespovratna sredstva
za te sudionike nisu zatraena u okviru
proraunskih kategorija putovanje i
organizacijska potpora).
posebne pripreme i pojaanog
mentorstva (osim putnih trokova i
trokova organizacijske potpore za Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
sudionike i osobe u pratnji). trokova Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
Izvanredni Trokovi viza i povezani trokovi, Stvarni trokovi izvanredne trokove mora biti
trokovi Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova
trokovi dozvola boravka, cjepiva. obrazloen u obrascu zahtjeva

181
Vodi kroz
program
C) PRAVILA FINANCIRANJA ZA MOBILNOST OSOBA KOJE RADE S MLADIMA, KOJA SE PROVODI U OKVIRU PROJEKTA ZA JAANJE SPOSOBNOSTI (IZBORNO FINANCIRANJE)

20 EUR po sudioniku

Za udaljenosti izmeu 500 i 1 999 KM: Udaljenost se mora izraunavati
pomou alata Europske komisije za
Doprinos za putne trokove sudionika, izraun udaljenosti . Podnositelj
ukljuujui osobe koje putuju kao Doprinos jedininim zahtjeva mora navesti udaljenost
Putovanje Za udaljenosti izmeu 2 000 i 2 999 KM:
pratnja, od mjesta podrijetla do mjesta trokovima jednosmjernog putovanja kako bi se
u kojem se provodi aktivnost i natrag. 360 EUR po sudioniku mogao izraunati iznos bespovratnih
sredstava EU-a za povratno
Za udaljenosti izmeu 3 000 i 3 999 KM: 157
putovanje .
Za udaljenosti izmeu 4 000 i 7 999 KM:

aktivnosti mobilnosti u okviru projekta.
158 sudioniku (ako je potrebno ukljuujui i
Organizacijska aktivnosti, hranu, smjetaj, lokalni Doprinos jedininim B4.2 po sudioniku po danu aktivnosti. Najvie
jedan dan putovanja prije poetka
potpora prijevoz, prostorije, osiguranje, opremu trokovima 1 100 EUR po sudioniku.
aktivnosti).
156
157
Na primjer, ako osoba iz Madrida (panjolska) sudjeluje u aktivnosti koja se odvija u Rimu (Italija), sudionik a) izraunava udaljenost od Madrida do Rima (1 365,28 km); b) odabire primjenjiv raspon udaljenosti putovanja (tj. izmeu 500 i 1 999
182

Potpora za dnevnica, ako su opravdani i ako
Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova posebne potrebe mora biti obrazloen
posebne potrebe bespovratna sredstva za te sudionike
u obrascu zahtjeva
nisu zatraena u okviru proraunskih
potpora).
Trokovi viza i povezani trokovi,
trokovi dozvola boravka, cjepiva.
trokova Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
Izvanredni Visoki putni trokovi sudionika iz
Stvarni trokovi izvanredne trokove mora biti
trokovi najudaljenijih regija i prekomorskih
Ostali trokovi: 100 % prihvatljivih trokova obrazloen u obrascu zahtjeva
183
D) ORGANIZACIJSKA I POJEDINANA POTPORA
Iznosi ovise o dravi u kojoj se provodi aktivnost mobilnosti.
Pojedinana
Organizacijska potpora
potpora
Mobilnost osoba koje
Razmjene mladih EVS
rade s mladima
(EUR po danu) (EUR po danu)
(EUR po danu)
B4.1 B4.2 B4.3 B4.4
Belgija 37 65 20 4
Bugarska 32 53 17 3
Danska 40 72 21 5
Njemaka 33 58 18 4
Estonija 33 56 18 3
Irska 39 74 21 5
Grka 38 71 21 4
Francuska 37 66 19 5
Hrvatska 35 62 19 4
Italija 39 66 21 4
Cipar 32 58 21 4
Latvija 34 59 19 3
Litva 34 58 18 3
Maarska 33 55 17 4
Malta 37 65 20 4
Austrija 39 61 18 4
Poljska 34 59 18 3
Portugal 37 65 20 4
Slovaka 35 60 19 4
Finska 39 71 21 4
vedska 39 70 21 4
biva jugoslavenska republika
28 45 15 2
Makedonija
Island 39 71 21 5
Norveka 40 74 21 5
Turska 32 54 17 3
Partnerska drava 29 48 15 2
184
Dio B Potpora reformi politike
KLJUNA MJERA 3.: POTPORA REFORMI POLITIKE

Aktivnosti kojima se podupire reforma politike usmjerene su na ostvarivanje ciljeva europskih politika, osobito strategije
Europa 2020., Stratekog okvira za europsku suradnju i osposobljavanje (ET 2020) i Europske strategije za mlade.

Sljedea se aktivnost provodi putem ovog Vodia kroz program:
strukturirani dijalog: sastanci izmeu mladih ljudi i donositelja odluka u podruju mladih.
U ovom dijelu B vodia navedene su detaljne informacije o kriterijima i pravilima za financiranje koja se primjenjuju na ovu
aktivnost.
Osim toga, Kljunom mjerom 3. obuhvaene su brojne druge aktivnost kojima se podupire reforma politike u podrujima
obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ove aktivnosti izravno provodi Europska komisija ili se provode putem posebnih
poziva na podnoenje prijedloga kojima upravlja Izvrna agencija. Vie informacija dostupno je na web-mjestima Europske
komisije, Izvrne agencije i nacionalnih agencija. U nastavku se nalazi kratak opis tih aktivnosti:
Znanje u podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih, koje ukljuuje prikupljanje dokaza, analizu i suradniko uenje.
A posebno:
tematska strunost i strunost za odreene drave, studije o pitanjima politika i reformama, ukljuujui aktivnosti
koje obavlja mrea Eurydice;
potpora sudjelovanju drava sudionica u programu Erasmus+ u europskim/meunarodnim anketama usmjerenim
na praenje posebnih trendova i razvoja, ukljuujui razvoj jezinih sposobnosti u Europi;
dogaanja u organizaciji predsjednitva EU-a, konferencije i sastanci na visokoj razini;
razmjene iskustva i dobre prakse i suradnike revizije;
potpora provedbi otvorenih metoda koordinacije.
Inicijative za inovacijske politike iji je cilj razvoj novih politika i pripremanje njihove provedbe. Ukljuuju posebne pozive na
podnoenje prijedloga kojima upravlja Izvrna agencija o: a) eksperimentima s europskim politikama koje predvode javna
tijela na visokoj razini i koji ukljuuju testiranje politikih mjera na terenu u nekoliko drava, na temelju pouzdanih metoda
ocjenjivanja; b) projektima suradnje usmjerenim na budunost za razvoj inovativnih politika.
Potpora europskim alatima za politike, posebno:
alatima transparentnosti (vjetine i kvalifikacije) kojima e se olakati transparentnost i priznavanje vjetina i

kvalifikacija te prijenos bodova, poticati osiguranje kvalitete, podravati upravljanje vjetinama i usmjeravanje. Ova
e aktivnost takoer ukljuivati mree kojima se prua potpora provedbi tih alata;
inteligentnim vjetinama za razvoj i potporu europskim alatima kao to je Panorama vjetina EU-a internetska
platforma;
mreama kojima se podupiru posebna podruja politika kao to su pismenost i uenje odraslih te rad s mladima i
informiranje mladih (SALTO i Eurodesk);
posebnim alatima za visoko obrazovanje razvoj i potpora alatima kao to su U-Multirank, potpora Bolonjskom
procesu ili vanjskoj dimenziji visokog obrazovanja; nacionalni timovi strunjaka za reformu visokog obrazovanja u
susjedstvu i proirenje, te Rusija i Sredinja Azija;
posebnim alatima VET-a za provedbu Povelje mobilnosti u VET-u u cilju poveanja razine kvalitete organizirane
mobilnosti i podravanja nacionalnih tijela u podruju naukovanja radi poveanja kvalitete i ponude naukovanja
diljem Europe.
Suradnja s meunarodnim organizacijama, kao to su OECD i Vijee Europe. Ovom e se aktivnosti takoer poticati dijalog
o politici s partnerskim dravama i promicanje meunarodne privlanosti europskog visokog obrazovanja u svijetu. Ovim e
se takoer podrati mrea strunjaka za visoko obrazovanje u partnerskim dravama u susjedstvu EU-a i meunarodne
organizacije studenata.
Dijalog sa zainteresiranim stranama, promicanje politike i programa, ukljuujui:
suradnju s civilnim drutvom u okviru koje se podupiru europske nevladine organizacije i europske mree u
podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih preko posebnog poziva na podnoenje ponuda kojim upravlja
Izvrna agencija;
javna dogaanja, sastanke, rasprave i savjetovanja s donositeljima politika i dionicima o vanim pitanjima politika
(kao to su Forum za obrazovanje, osposobljavanje i mlade i Europski tjedan mladih);
185
Vodi kroz
program
strukturirani dijalog u podruju mladih, ukljuujui potporu Nacionalnim radnim skupinama te sastancima na
kojima se promie dijalog izmeu mladih ljudi i donositelja odluka (vidjeti odjeljak u nastavku);
aktivnosti jaanja svijesti, informiranja i irenja o rezultatima i prioritetima politika, o programu Erasmus+,
njegovim rezultatima i moguim sinergijama s drugim programima EU-a, posebno Europskim strukturnim i
investicijskim fondovima.
Aktivnosti koje se provode putem ove Kljune mjere usmjerene su na:
poboljanje kvalitete, uinkovitosti i ravnopravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja i politika za mlade preko
otvorenih metoda koordinacije;
podupiranje provedbe opih preporuka i posebnih preporuka za drave koje su rezultat europskih semestara;
promicanje transnacionalne suradnje i uzajamnog uenja izmeu nadlenih tijela na najvioj politikoj razini u cilju
ispitivanja i unaprjeenja sustava, struktura i procesa;
razvoj znanja i analitike sposobnosti za podupiranje politike utemeljene na dokazima u okviru Stratekog okvira za
suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (ET2020), Europske strategije za mlade i posebnih programa politika, kao
to su Bolonjski i Kopenhaki proces;
pruanje pouzdanih i usporedivih meunarodnih podataka i odgovarajuih sekundarnih analiza za donoenje
europskih i meunarodnih politika, olakavanje prikupljanja i analize dokaza za ocjenjivanje i praenje provedbe
inovativnih politika i za poticanje prenosivosti i mogunosti irenja;
podupiranje europskih mrea i provedbu alata kojima se potie transparentnost i priznavanje vjetina i kvalifikacija
steenih formalnim, neformalnim i informalnim uenjem;
podupiranje aktivne ukljuenosti mrea civilnog drutva i nevladinih organizacija u provedbi politike;
podupiranje strukturiranog dijaloga s mladim ljudima i poticanje njihovog aktivnog sudjelovanja u demokratskom
drutvu
podupiranje razmjena dobre prakse, dijaloga, uzajamnog uenja i suradnje izmeu donositelja politika, praktiara i
dionika iz drava sudionica u Programu i partnerskih drava;
jaanje svijesti o rezultatima europskih politika i programu Erasmus+ i omoguivanje njihovog iskoritavanja na
lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Poveanje profila i privlanosti europskog visokog obrazovanja u cijelom
svijetu;
poticanje sinergija s drugim programima EU-a, kao to su europski strukturni i ulagaki fondovi te s programima
financiranja na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
186
Dio B Sastanci mladih ljudi i donositelja odluka
STRUKTURIRANI DIJALOG: SASTANCI IZMEU MLADIH LJUDI I DONOSITELJA ODLUKA U PODRUJU

MLADIH
KOJI JE CILJ SASTANAKA STRUKTURIRANOG DIJALOGA?

Ovom se aktivnou promie aktivna suradnja mladih ljudi u demokratskom ivotu i potie rasprava o temama usmjerenim
na teme i prioritete utvrene u Strukturiranom dijalogu i obnovljenom politikom okviru u podruju mladih. Strukturirani
dijalog ime je koje se koristi za rasprave izmeu mladih ljudi i mladih donositelja politika u cilju ostvarivanja rezultata koji su
korisni za donoenje politika. Rasprava je strukturirana oko prioriteta i rokova i ukljuuje dogaanja na kojima mladi ljudi
raspravljaju o dogovorenim temama meusobno i s donositeljima politika, mladim strunjacima i predstavnicima javnih
tijela zaduenih za mlade. Vie informacija o strukturiranom dijalogu dostupno je na web-mjestu Europske komisije.
TO SU TO SASTANCI STRUKTURIRANOG DIJALOGA?

Projekti u okviru Strukturiranog dijaloga mogu biti u obliku sastanaka, konferencija, savjetovanja i dogaanja. Tim se
dogaanjima promie aktivno sudjelovanje mladih ljudi u demokratskom ivotu Europe i njihova interakcija s donositeljima
odluka. Konkretan je rezultat tih dogaanja taj da se moe uti glas mladih ljudi (putem oblikovanja stajalita, prijedloga i
preporuka) o tome kako bi se politike za mlade trebale oblikovati i provoditi u Europi.
Projekt Strukturiranog dijaloga sastoji se od tri faze:
planiranje i priprema;
provedba aktivnosti;
ocjenjivanje (ukljuujui razmiljanja o moguem nastavku).

Projekti u okviru ove mjere mogu ukljuivati jednu ili vie sljedeih aktivnosti:
nacionalne sastanke i transnacionalne/meunarodne seminare koji osiguravaju mjesto za informiranje, rasprave i

aktivno sudjelovanje mladih ljudi u dijalogu donositeljima odluka o mladima o pitanjima koja su vana za
Strukturirani dijalog ili Strategiju EU-a za mlade;
nacionalne sastanke i transnacionalne seminare kojima se priprema temelj za slubene konferencije za mlade koje
drava lanica koja predsjeda Europskom unijom organizira tijekom svakog semestra;
dogaanja kojima se promiu rasprave i informiranje o temama u podruju politike mladih koje su povezane s
aktivnostima organiziranim za vrijeme Europskog tjedna mladih;
savjetovanja mladih ljudi u cilju utvrivanja njihovih potreba o pitanjima koja se odnose na sudjelovanje u
demokratskom ivotu (internetske konzultacije, ankete itd.);
sastanke i seminare, informativna dogaanja ili rasprave izmeu mladih ljudi i donositelja odluka / strunjaka za mlade
o temi sudjelovanja u demokratskom ivotu;
dogaanja kojima se simulira funkcioniranje demokratskih institucija i uloga donositelja odluka u tim ustanovama.
Aktivnosti vode mladi ljudi; mladi sudionici moraju biti aktivno ukljueni u sve faze projekta, od priprema do praenja.
Neformalna naela uenja i prakse odraavaju se kroz cijeli projekt provedbe.
Sljedee aktivnosti nisu prihvatljive za bespovratna sredstva u okviru Strukturiranog dijaloga: zakonski sastanci organizacija
ili mrea organizacija; politiki motivirana dogaanja.

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje projekt mora ispuniti kako bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva u okviru
programa Erasmus+:
187
Vodi kroz
program

europska nevladina organizacija za mlade;
javno tijelo na lokalnoj ili regionalnoj razini
sudionice
(regije od 1. do 4.; vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia). Organizacije iz
prihvatljivih partnerskih drava mogu sudjelovati u projektu samo kao partneri (ne kao
podnositeljice zahtjeva).
Tko moe predati
podnositelj zahtjeva. U sluaju projekata koje provode jedna ili vie organizacija sudionica,
zahtjev?
jedna od organizacija podnosi zahtjev u ime svih organizacija sudionica ukljuenih u projekt.
Transnacionalni/meunarodni sastanci: aktivnost mora ukljuivati barem dvije organizacije

Broj organizacija sudionice iz barem dvije razliite drave, od kojih je barem jedna drava sudionica u Programu.
sudionica Nacionalni sastanci: aktivnost ukljuuje najmanje jednu organizaciju iz drave sudionice u
Programu.
Mladi sudionici: mladi ljudi u dobi izmeu 13 i 30 godina rezidenti drava ukljuenih u projekt.
Prihvatljivi sudionici Donositelji odluka: ako je projektom predvieno sudjelovanje donositelja odluka ili strunjaka u
podruju politike mladih, ti sudionici mogu biti ukljueni bez obzira na njihovu dob ili
zemljopisno podrijetlo.
Broj sudionika Najmanje 30 mladih sudionika mora biti ukljueno u projekt.
Nacionalni sastanci: projekt se mora provoditi u dravi organizacije podnositeljice zahtjeva.

Transnacionalni/meunarodni sastanci: aktivnosti se mogu odvijati u bilo kojoj od drava
sudionica u Programu koje su ukljuene u aktivnost.
Mjesto(a)
Iznimka: Samo u obrazloenim sluajevima i ako glavna aktivnost sadri elemente dijaloga s
donositeljima odluka na europskoj razini, aktivnost se moe odvijati u sjeditu jedne od
159
institucija Europske unije .
Trajanje projekta Od 3 do 24 mjeseca.

zapoinje izmeu 1. svibnja i 30. rujna iste godine;
26. travnja u 12:00(podne po briselskom vremenu) za projekte ija provedba
zapoinje izmeu 1. kolovoza i 31. prosinca iste godine;
zapoinje izmeu 1. sijenja i 31. svibnja sljedee godine.
159
Sjedita institucija Europske unije jesu Bruxelles, Frankfurt, Luksemburg, Strasbourg i Haag.
188

- ciljeve i prioritete aktivnosti (Molimo pogledajte odjeljak Koji su
ciljevi sastanaka strukturiranog dijaloga?);
- potrebe i ciljeve organizacija sudionica i pojedinanih sudionika.
Vanost projekta
(najvie 30 bodova) Stupanj do kojeg prijedlog moe:
- stvarati visokokvalitetne rezultate za sudionike.
- jaati sposobnosti organizacija sudionica.
Stupanj do kojeg u projektu sudjeluju mlade osobe s ogranienim
mogunostima.

provedba aktivnosti mobilnosti i praenje);
Usklaenost ciljeva projekta i predloenih aktivnosti;
Kvaliteta praktinih rjeenja, naina upravljanja i potpore;
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Kvaliteta predloenih neformalnih participativnih metoda uenja i aktivno
(najvie 40 bodova) sudjelovanje mladih ljudi u svim fazama projekta.
Primjerenost mjera za odabir i/ili ukljuivanje sudionika u aktivnosti.
Stupanj do kojeg projekt ukljuuje relevantne donositelje odluka
(donositelji politika, sociopedagoki strunjaci, predstavnici javnih tijela
zaduenih za mlade itd.).
Ako je primjereno, kvaliteta suradnje i komunikacije izmeu organizacija
sudionica te s drugim mjerodavnim dionicima.

projekta;
Uinak i irenje - izvan organizacija i osoba koje izravno sudjeluju u projektu, na
(najvie 30 bodova) lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
unutar i izvan organizacija sudionica;
189
Vodi kroz
program
najudaljenijih regija i OCT-a pod stavkom izvanredni trokovi (do najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova: vidi Koja su
pravila financiranja?). Ova mogunost dostupna je pod uvjetom da podnositelj moe dokazati da se sukladno standardnim
190

Najvei iznos bespovratnih sredstava po projektu dodijeljen za sastanak Strukturiranog dijaloga: 50 000 EUR
Mehanizam
financiranja
20 EUR po sudioniku
Za udaljenosti izmeu 500 i 1 999 km: Udaljenost se mora izraunavati pomou
Putovanje ukljuujui osobe koje putuju kao pratnja, od Doprinos jedininim Za udaljenosti izmeu 2 000 i 2 999 km: navesti udaljenost jednosmjernog
mjesta podrijetla do mjesta u kojem se trokovima 360 EUR po sudioniku putovanja kako bi se mogao izraunati
provodi aktivnost i natrag.
Za udaljenosti izmeu 3 000 i 3 999 km: iznos bespovratnih sredstava EU-a za
161
530 EUR po sudioniku povratno putovanje .
Dodatna potpora:
za povratno putovanje do glavnog Za domae putne trokove vee od 225 EUR: Za visoke domae putne trokove vee
Dodatak za visoke
prijevoznikog vorita / zrane luke i Doprinos jedininim od 225 EUR (po povratnom putovanju) i
(ili) eljeznikog/autobusnog kolodvora trokovima 162 pod uvjetom da su ti trokovi valjani i
trokove povratno putovanje
u matinoj dravi dobro obrazloeni u obrascu zahtjeva.
i/ili
160
161
191
Vodi kroz
program
za povratno putovanje do udaljenog

(ili) eljeznikog/autobusnog kolodvora)
u dravi primateljici
Na temelju trajanja boravka po sudioniku

Doprinos bespovratnih sredstava svim
(ako je potrebno ukljuujui i jedan dan
Organizacijska drugim trokovima koji su izravno povezani s Doprinos jedininim 163
C1.1 po danu aktivnosti po sudioniku putovanja prije poetka aktivnosti i jedan
potpora aktivnostima pripreme, provedbe i praenja trokovima
dan putovanja nakon zavretka
aktivnosti
aktivnosti.
(ukljuujui trokove puta i dnevnica, ako su
Potpora za
opravdani i ako bespovratna sredstva za te Stvarni trokovi 100 % prihvatljivih trokova
posebne potrebe
sudionike nisu zatraena u okviru
proraunskih kategorija putovanje i
organizacijska potpora).
Trokovi povezani s (internetskim)
savjetovanjima i anketama meu mladim
ljudima ako je potrebno za provedbu.
Trokovi povezani sa irenjem i
iskoritavanjem rezultata. Uvjet: zahtjev za financijsku potporu za
Trokovi za potporu sudjelovanja mladih pokrivanje trokova za posebne potrebe
ljudi s ogranienim mogunostima pod Trokovi povezani s konzultacijama i ispitivanjima te izvanrednih trokova mora biti
jednakim uvjetima (osim putnih trokova i mnijenja mladih (putem interneta), za financijska obrazloen u obrascu zahtjeva
organizacijske potpore za sudionike i osobe u jamstva i aktivnosti irenja rezultata: 75 % prihvatljivih
Izvanredni pratnji). trokova
Stvarni trokovi
trokovi
Trokovi viza i povezani trokovi, trokovi Visoki putni trokovi: najvie do 80 % prihvatljivih
dozvola boravka, cjepiva. trokova
najudaljenijih regija i prekomorskih drava i
teritorija i u njih (pojedinosti potraite u
odjeljku to biste jo trebali znati o ovoj
mjeri).
163
Ukljuujui osobe u pratnji.
192
Dio B Sastanci mladih ljudi i donositelja odluka u podruju mladih
TABLICA A - ORGANIZACIJSKA POTPORA (IZNOS U EUR PO DANU)

Organizacijska
potpora
C1.1
Belgija 37
Bugarska 32
eka Republika 32
Danska 40
Njemaka 33
Estonija 33
Irska 39
Grka 38
panjolska 34
Francuska 37
Hrvatska 35
Italija 39
Cipar 32
Latvija 34
Litva 34
Luksemburg 36
Maarska 33
Malta 37
Nizozemska 39
Austrija 39
Poljska 34
Portugal 37
Rumunjska 32
Slovenija 34
Slovaka 35
Finska 39
vedska 39
Ujedinjena Kraljevina 40
biva jugoslavenska republika Makedonija 28
Island 39
Lihtentajn 39
Norveka 40
Turska 32
Partnerska drava u susjedstvu EU-a 29
193
Vodi kroz
program
AKTIVNOSTI PROGRAMA JEAN MONNET

Aktivnostima iz programa Jean Monneta podupiru se sljedee aktivnosti:
Moduli programa Jean Monnet (pouavanje i istraivanje);
Katedre Jean Monnet (pouavanje i istraivanje);
Centri izvrsnosti Jean Monnet (pouavanje i istraivanje);
Potpora udrugama u okviru programa Jean Monnet;
Mree Jean Monnet (rasprava o politici s akademskim svijetom);
Projekti programa Jean Monnet (rasprava o politici s akademskim svijetom).
U sljedeim odjeljcima ovog Vodia podrobno su opisani kriteriji i pravila financiranja koja se primjenjuju na aktivnosti u
okviru programa Jean Monnet.
KOJI SU CILJEVI PROGRAMA JEAN MONNET?

Aktivnostima programa Jean Monnet promie se izvrsnost u pouavanju i istraivanju u podruju studija o Europskoj uniji
diljem svijeta. Cilj je tih aktivnosti poticati dijalog izmeu akademskog svijeta i donositelja politika, posebno radi jaanja
upravljanja politikama EU-a i globalnim politikama.
Studiji o Europskoj uniji obuhvaaju studije o Europi u cjelini s posebnim naglaskom na proces europskih integracija u
njegovim unutarnjim i vanjskim vidovima. Promiu aktivno europsko graanstvo i bave se ulogom EU-a u globaliziranom
svijetu, ime podiu svijest o Uniji te olakavaju budue angamane i meuljudski dijalog u itavom svijetu.
Glavna podruja su sljedea:
studiji EU-a i komparativnog regionalizma;

komunikacijski i informacijski studiji EU-a;
gospodarski studiji EU-a;
povijesni studiji EU-a;
studiji EU-a o meukulturalnom dijalogu;
interdisciplinarni studiji EU-a;
studiji EU-a o meunarodnim odnosima i diplomaciji;
pravni studiji EU-a;
politiki i administrativni studiji EU-a.
Meutim, razliita podruja politika (kao to su sociologija, filozofija, religija, zemljopis, knjievnost, umjetnost, znanost,
ekoloki studiji, globalni studiji itd.) mogu takoer biti povezana s ovim podrujem studija kada ukljuuju element
pouavanja, istraivanja ili razmiljanja o EU-u i openito pridonose europeizaciji kurikuluma.
Usporedni studiji uzet e se u obzir samo ako se odnose na razliite postupke integracije u svijetu.
U vezi s opim ciljevima programa Erasmus+, cilj je programa Jean Monnet sljedei:
promicati izvrsnost u pouavanju i istraivanju u podruju studija EU-a;

opremiti studente i mlade strunjake sa znanjem o temama o Europskoj uniji koje su vane za njihov akademski i
poslovni ivot i poboljati njihove graanske vjetine;
poticati dijalog izmeu akademskog svijeta i donositelja politika, posebno u cilju jaanja upravljanja politikama EU-
a;
promicanje inovacija u podruju obrazovanja i istraivanja (tj. meusektorski i/ili multidisciplinarni studiji,
otvoreno obrazovanje, umreavanje s drugim ustanovama);
uvesti i diversificirati predmete u vezi s EU-om u cijelom kurikulumu koji ustanove visokog obrazovanja predlau
svojim studentima;
poboljati kvalitetu strunog osposobljavanja o temama u vezi s EU-om (s modulima koji se detaljnije bave
temama EU-a ili se proiruju na nove predmete);
poticati ukljuivanje mladih akademika u pouavanje i istraivanje o europskim temama.
Oekuje se da e program Jean Monnet donijeti pozitivne i dugorone uinke na ukljuene sudionike, na organizacije koje ga
promiu te na sustave politika unutar kojeg se provodi.
194
Dio B Aktivnosti Jean Monnet
U odnosu na sudionike koji su izravno ili neizravno ukljueni u Aktivnosti, programom Jean Monnet nastoje se ostvariti
sljedei rezultati:
poveana zapoljivost i bolje prilike za napredak u karijeri za mlade diplomante ukljuivanjem i jaanjem europske
dimenzije studija;
vei interes za razumijevanje EU-a i sudjelovanje u Europskoj uniji, to dovodi do aktivnijeg graanstva;
potpora za mlade istraivae (tj. one koji su stekli doktorsku diplomu u posljednjih pet godina) i profesore koji ele
nastaviti s istraivanjem i pouavanjem predmeta o EU-u;
vee prilike za akademsko osoblje u smislu profesionalnog razvoja i razvoja karijere.
Oekuje se da e aktivnosti koje se podupiru u okviru programa Jean Monnet donijeti sljedee rezultate za organizacije
sudionice:
vea sposobnost za pouavanje i istraivanje o temama u podruju EU-a: bolji ili inovativni kurikulumi; vea
sposobnost za privlaenje izvrsnih studenata; pojaana suradnja s partnerima iz drugih drava; bolja raspodjela
financijskih sredstava na pouavanje i istraivanje o temama EU-a unutar ustanova;
modernije, dinaminije, posveenije i strunije okruenje u organizaciji: promicanje strunog razvoja mladih
istraivaa i profesora; spremnost za integraciju dobre prakse i novih predmeta o EU-u u nastavne programe i
inicijative; otvorenost sinergijama s drugim organizacijama.
Oekuje se da e se programom Jean Monnet dugorono poticati promicanje i diversifikacija studija o EU-u u cijelom svijetu
i jaati i poveavati sudjelovanje osoblja iz drugih fakulteta i odjela u podruju pouavanja i istraivanja u Europskoj uniji.
195
Vodi kroz
program
MODULI PROGRAMA JEAN MONNET

TO JE MODUL PROGRAMA JEAN MONNET?
Modul programa Jean Monnet Module kratak je nastavni program (ili teaj) u podruju studija o Europskoj uniji u ustanovi
visokog obrazovanja. Svaki Modul traje najmanje 40 sati po akademskoj godini. Nastavni sati ukljuuju izravne konzultacije u
kontekstu grupnih predavanja, seminara, tutorijala i mogu ukljuivati bilo koji od prethodno navedenih oblika uenja na
daljinu, ali ne ukljuuju pouavanje jedan na jedan. Moduli mogu biti usmjereni na jednu disciplinu europskih studija ili
multidisciplinarnog pristupa i stoga traiti doprinos nekoliko profesora i strunjaka.
U okviru programa Erasmus+ podupiru se Moduli programa Jean Monnet u cilju:
promicanja istraivanja i prvog iskustva u pouavanju za mlade istraivae i znanstvenike i praktiare u pitanjima
Europske unije;
poticanja objavljivanja i irenja rezultata znanstvenog istraivanja;
stvaranja interesa za EU i ine osnovu za budue stupove europskog znanja, posebno u partnerskim dravama;
poticanja uvoenja elementa Europske unije u studije koji uglavnom nisu povezani s EU-om;
pruanja prilagoenih teajeva o posebnim pitanjima EU-a koja su vana za diplomante u njihovom
profesionalnom ivotu.
Modulom Jean Monnet uvruje se i uvodi pouavanje o pitanjima EU-a u kurikulume koji su do sada ukljuivali teme u vezi
s EU-om samo u ogranienoj mjeri. Na taj nain vei broj uenika i zainteresiranih graana ima pristup injenicama i znanju o
Europskoj uniji.

Moduli programa Jean Monnet moraju imati jedan od sljedeih oblika:
opi ili uvodni teajevi o pitanjima Europske unije (posebno u institucijama i na fakultetima koji nemaju razvijenu
ponudu predmeta iz tog podruja);
specijalizirani teajevi o dogaanjima u Europskoj uniji (posebno u institucijama i na fakultetima koji ve imaju vrlo
razvijenu ponudu predmeta u tom podruju);
ljetni i intenzivni teajevi koji su potpuno priznati.
KOJA JE ULOGA ORGANIZACIJA KOJE SUDJELUJU U MODULU JEAN MONNET?

Ustanove visokog obrazovanja imaju ulogu podupiranja i promicanja koordinatora modula osiguravanjem najveih moguih
javnih koristi od njihovih aktivnosti unutar i izvan institucije.
Ustanove visokog obrazovanja podupiru koordinatore modula u njihovim aktivnostima pouavanja, istraivanja i
razmiljanja: oni priznaju razvijene aktivnosti pouavanja; nadziru aktivnosti, omoguuju vidljivost i vrednuju rezultate koje
je ostvarilo njihovo osoblje ukljueno o program Jean Monnet.
Od ustanova visokog obrazovanja trai se da odravaju aktivnosti Modula Jean Monnet za vrijeme trajanja cijelog projekta,
ukljuujui zamjenu akademskog koordinatora u sluaju da nastane potreba. Ako ustanova mora zamijeniti koordinatore
modula, Izvrnoj agenciji mora se poslati pisani zahtjev. Osim toga novi predloeni koordinator mora imati istu razinu
specijalizacije u podruju studija o Europskoj uniji.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE MODULA JEAN MONNET?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti Modul Jean Monnet kako bi bio prihvatljiv za bespovratna
sredstva programa Erasmus+:
Ustanova visokog obrazovanja (UVO) s poslovnim nastanom u bio kojoj dravi svijeta. UVO koji
ima poslovni nastan u dravama sudionicama u programu mora imati valjanu Povelju Erasmus
Tko moe predati za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju imati UVO-i koji sudjeluju u programu iz
zahtjev? partnerskih drava.
196
Dio B Moduli programa Jean Monnet
Trajanje projekta Tri godine.

Modul Jean Monnet mora se pouavati najmanje 40 sati u akademskoj godini (tri godine za
Trajanje aktivnosti redom) u podruju studija o Europskoj uniji u ustanovi visokog obrazovanja koja je podnijela
zahtjev.
Bruxellesu.
briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 1. rujna iste godine.

- Ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi programa
Jean Monnet i to je Modul programa Jean Monnet?).
- primjeren je za razvoj novih aktivnosti pouavanja, istraivanja ili
rasprava;
- ukljuuje koritenje novih metodologija, alata i tehnologija;
- pokazuje dokaze o akademskoj dodanoj vrijednosti;
Vanost projekta - promie i omoguuje bolju vidljivost ovih europskih studija/pitanja u
(Najvie 25 bodova) ustanovi koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet i izvan nje.
- Vanost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
- ustanove s poslovnim nastanom u dravama koje nisu obuhvaene
aktivnosti Jean Monnet;
- ustanove ili akademici koji jo ne primaju financijska sredstva iz
programa Jean Monnet;
- posebne teme iz podruja EU-a u programima studija koji nisu
pretjerano izloeni, ali na koje sve vie utjeu europski vidovi;
- studenti koji ne dolaze automatski u dodir s europskim studijima (u
podrujima kao to su znanost, inenjering, medicina, obrazovanje,
umjetnost i jezici, itd.).
Jasnoa, potpunost i kvaliteta programa rada, ukljuujui odgovarajue
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti faze za pripremu, provedba, ocjenjivanje, praenje i irenje;
(Najvie 25 bodova)
Dosljednost izmeu ciljeva projekta, aktivnosti i predloenog prorauna
aktivnosti;
Kvaliteta i izvedivost predloene metodologije.
Kvaliteta projektnog tima Vanost profila i strunosti kljunih sveuilinih djelatnika iz akademskog i
(Najvie 25 bodova) neakademskog podruja koji su ukljueni u aktivnosti koje se provode u
okviru projekta.
197
Vodi kroz
program
Kvaliteta mjera za ocjenjivanje rezultata aktivnosti pouavanja;

- na ustanovu/e koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet;
- na studente i uenike koji imaju koristi od aktivnosti Jean Monnet;
Uinak i irenje - na druge organizacije i pojedince ukljuene na lokalnoj, regionalnoj
(Najvie 25 bodova) nacionalnoj i/ili europskoj razini.
Primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na irenje rezultata aktivnosti u
okviru i izvan ustanove koja je domain aktivnosti Jean Monnet;
Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg je u prijedlogu opisano kako e
materijali, dokumenti i mediji biti dostupni i promicati se otvorenim
dozvolama i ne sadri nerazmjerna ogranienja.
Prijedlozi moraju dobiti najmanje 60 bodova kako bi se mogli uzeti u obzir za financiranje. Osim toga, moraju dobiti
najmanje 13 bodova u svakoj od prethodno navedenih kategorija Kriterija za dodjelu.
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O MODULU PROGRAMA JEAN MONNET?

DODIJELJENA SREDSTVA
Do 20 % proraunskih sredstava dodijeljenih za podupiranje Modula odobravat e se za Module programa Jean Monnet iji
su koordinatori istraivai koji su u posljednjih pet godina stekli doktorsku diplomu. Ovom e se mjerom podupirati mladi
istraivai koji zapoinju akademsku karijeru.
IRENJE I UINAK
Moduli programa Jean Monnet potrebni su za irenje i iskoritavanje rezultata organiziranih aktivnosti pouavanja i
istraivanja izvan podruja primjene izravno ukljuenih dionika. Time e se znaajno poveati uinak i pridonijeti sustavnim
promjenama.
Kako bi se poveao njihov uinak, one bi trebale u svojim aktivnostima irenja ukljuivati stvaranje i ponudu otvorenih
obrazovnih sadraja (OER) i otvorene obrazovne aktivnosti koje su u skladu s tehnolokim napretkom. Time e se poticati
fleksibilniji i kreativni naini uenja i privui vei broj studenata, strunjaka, politiara i drugih zainteresiranih skupina.
Svi koordinatori Modula programa Jean Monnet morat e aurirati svoje odjeljke internetskog alata za Erasmus+ na kojima
e se nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat e ih se da koriste postojee platforme i alate
(tj. direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio opeg
alata IT-a za Erasmus+, javnost e biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet.
Nositelji bespovratnih sredstava morat e redovito aurirati alat s rezultatima svog rada.
Koordinatori modula Jean Monnet potiu se da:

objave barem jedan lanak koji su revidirali strunjaci za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava. Bespovratnim
sredstvima bit e pokriven dio objave i, ako je potrebno, trokovi prijevoda;
sudjeluju u dogaanjima irenja i informiranja na nacionalnoj i europskoj razini;
organiziraju dogaanja (predavanja, seminare, radionice itd.) s donositeljima politika na lokalnoj, regionalnoj i
nacionalnoj razini te s organiziranim civilnim drutvom i kolama;
ire rezultate svojih aktivnosti organizacijom seminara ili predavanja koji su usmjereni na javnost i predstavnike
civilnog drutva i prilagoeni njima;
umree se s drugim koordinatorima Modula, Centrima izvrsnosti, Katedrama Jean Monnet i podravanim
ustanovama;
primjenjuju otvorene obrazovne sadraje (OER), objave saetke, sadraj i raspored svojih aktivnosti te oekivane
rezultate.

Najvei iznos bespovratnih sredstava koji se moe dodijeliti iznosi 30 000 EUR, koji mogu initi najvie 75 % ukupnog troka
modula Jean Monnet.
Primjenjuje se sustav utemeljen na kombinaciji raspona jedininih trokova i paualnog financiranja za dodjelu bespovratnih
sredstava u okviru aktivnosti programa Jean Monnet. Ovaj se sustav utvruje na temelju izraunatih nacionalnih trokova
pouavanja po satu. Koristi se sljedea metoda:
198
Dio B Moduli programa Jean Monnet
Raspon jedininih trokova pouavanja: izraunati nacionalni jedinini troak pouavanja po satu D.1 mnoi se s
brojem sati pouavanja;
Dodatno paualno financiranje: dodatni postotak od 40 % za Modul programa Jean Monnet dodaje se na gore
navedenu jedininu trokovnu osnovu.
Konaan iznos bespovratnih sredstava dobiva se primjenom najvie 75 % sredstava EU-a od ukupnog izraunatog iznosa
bespovratnih sredstava i potovanjem najvie gornje granice za bespovratna sredstva za Modul programa a Jean Monnet (30
000 EUR).
Toni iznosi koji se primjenjuju na module programa Jean Monnet mogu se nai u odjeljku Jedinini trokovi programa Jean
Monnet na kraju poglavlja o programu Jean Monnet u ovom dijelu vodia.
199
Vodi kroz
program
KATEDRA JEAN MONNET

TO JE KATEDRA JEAN MONNET?
Katedra Jean Monnet je radno mjesto predavaa u podruju studija o Europskoj uniji za sveuiline profesore koje se
odobrava na razdoblje od tri godine. Katedru Jean Monnet mora voditi jedan profesor, koji mora imati barem 90 sati
predavanja u akademskoj godini. Sati predavanja ukljuuju i konzultacije u kontekstu skupine predavanja, seminara,
tutorijala i mogu ukljuivati i prethodno navedeni oblik uenja na daljinu, ali ne ukljuuju pouavanje jedan na jedan i/ili
nadzor.

Glavne aktivnosti (najmanje 90 sati u akademskoj godini):
produbljivanje pouavanja o studijima o Europskoj uniji utjelovljeno u slubeni kurikulum ustanove visokog
obrazovanja;
pruanje detaljnog pouavanja o pitanjima o Europskoj uniji za budue strunjake u podrujima za kojima postaje
sve vea potranja na tritu rada.
Dodatne aktivnosti:
odravanje pouavanja/predavanja studentima iz drugih odjela (npr. arhitekture, medicine itd.) kako bi ih se bolje
pripremilo za budui profesionalni ivot;
poticanje, savjetovanje i nadzor mladih generacija uitelja i istraivaa u studijima iz podruja Europske unije;
voenje, praenje i nadzor istraivanja o temama iz podruja EU-a za druge obrazovne razine kao to su
osposobljavanje uitelja i obvezno obrazovanje;
organiziranje aktivnosti (konferencija, seminara/webinara, radionica itd.) usmjerenih na donositelje politika na lokalnoj,
regionalnoj i nacionalnoj razini te na civilno drutvo.
KOJA JE ULOGA ORGANIZACIJA KOJE SUDJELUJU U PROGRAMU KATEDRI JEAN MONNET?

Katedre Jean Monnet sastavni su dio ustanove visokog obrazovanja koja sklapa ugovor o dodjeli bespovratnih
sredstava/dobiva odluku.
Nositelji katedre Jean Monnet sudjeluju u slubenom akademskom radu ustanove. Od ustanova visokog obrazovanja trai se
da podravaju nositelje katedri Jean Monnet u aktivnostima pouavanja, istraivanja i razmiljanja, ime se najrairenijem
opsegu kurikuluma omoguuje da imaju korist od teajeva; oni bi trebali priznati razvijene aktivnosti pouavanja.
Ustanove visokog obrazovanja odgovorne su za njihovu primjenu. One su obvezne odravati aktivnosti katedre Jean Monnet
za vrijeme trajanja projekta, ukljuujui zamjenu nositelja Katedre u sluaju potrebe. Ako ustanova mora zamijeniti nositelja
katedre, potrebno je poslati pisani zahtjev za odobrenje Izvrnoj agenciji. Osim toga, novi predloeni nositelj katedre mora
imati isti stupanj specijalizacije u podruju studija o Europskoj uniji.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE KATEDRE JEAN MONNET?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti Katedra Jean Monnet kako bi bila prihvatljiva za bespovratna
sredstva iz programa Erasmus+:
200
Dio B Katedre Jean Monnet
Nositelji Katedre Jean Monnet moraju biti stalni zaposlenici ustanove koja ja predala zahtjev s
Profil nositelja Katedre
poloajem profesora. Oni ne mogu biti gostujui profesori u UVO-u koji predaje zahtjev za
Jean Monnet
bespovratna sredstva.
Nositelji Katedre Jean Monnet moraju pouavati najmanje 90 sati u akademskoj godini (tri
Trajanje aktivnosti godine za redom) te provesti najmanje jednu dodatnu aktivnost po akademskoj godini kako je
gore opisano.
Nositelji Katedre Jean Monnet moraju pouavati najmanje 90 sati u akademskoj godini (tri
Trajanje aktivnosti godine za redom) u podruju studija o Europskoj uniji u ustanovi visokog obrazovanja koja je
podnijela zahtjev.

Bruxellesu.

- ciljeve i prioritete aktivnosti (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi programa
Jean Monnet?).
- podnosi se u korist akademika s izvrsnim profilom u odreenom
podruju studija o Europskoj uniji;
rasprava;
Vanost projekta - ukljuuje koritenje novih metodologija, alata i tehnologija;
(Najvie 25 bodova) - promie i omoguuje bolju vidljivost ovih europskih studija/pitanja u
ustanovi koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet i izvan nje.
programa Jean Monnet;
- posebne teme iz podruja EU-a u programima studija koji nisu
pretjerano izloeni, ali na koje sve vie utjeu europski vidovi.

(Najvie 25 bodova)
aktivnosti;
Kvaliteta projektnog tima Vanost profila i strunosti kljunih djelatnika iz akademskog i

okviru projekta.
201
Vodi kroz
program

- na ustanovu koja je domain aktivnosti Jean Monnet;
dozvolama i ne sadri nerazmjerna ogranienja.
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O KATEDRI PROGRAMA JEAN MONNET?

IRENJE I UINAK
Katedre Jean Monnet moraju iriti i iskoritavati rezultate organiziranih aktivnosti izvan izravno ukljuenih dionika. Time e
se znaajno poveati uinak i pridonijeti sustavnim promjenama.
Kako bi se poveao njihov utjecaj, nositelji Katedre trebali bi u svoje aktivnosti irenja ukljuiti stvaranje i ponudu otvorenih
obrazovnih sadraja (OER) i ukljuiti aktivnosti otvorenog obrazovanja kao odgovor na tehnoloki napredak. Na taj e se
nain poticati fleksibilniji i kreativniji naini uenja i obuhvatit e se sve vei broj studenata, strunjaka, donositelja politika i
drugih zainteresiranih skupina.
Od Katedra Jean Monnet trait e se da auriraju svoj odjeljak internetskog alata za Erasmus+ na kojima e se nalaziti sve
informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat e ih se da koriste postojee platforme i alate (tj. direktorij
programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio opeg alata IT-a za
Erasmus+, javnost e biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet. Nositelji
bespovratnih sredstava morat e redovito aurirati alat s rezultatima svog rada.
Nositelje Katedre Jean Monnet potie se da:
objave barem jednu knjigu preko sveuiline izdavake kue za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava.
Bespovratnim sredstvima bit e pokriven dio objave i, ako je potrebno, trokovi prijevoda;
umree se s drugim Katedrama Jean Monnet, koordinatorima Modula, Centrima izvrsnosti i podravanim
institucijama;
rezultate.

Najvei iznos bespovratnih sredstava koji se moe dodijeliti iznosi 30 000 EUR, koji mogu initi najvie 75 % ukupnog troka
Katedre Jean Monnet.
Primjenjuje se sustav utemeljen na kombinaciji raspona jedininih trokova i paualnog financiranja za dodjelu bespovratnih
sredstava u okviru aktivnosti programa Jean Monnet. Ovaj se sustav utvruje na temelju izraunatih nacionalnih trokova
pouavanja po satu. Koristi se sljedea metoda:
Raspon jedininih trokova pouavanja: izraunati nacionalni jedinini troak pouavanja po satu D.1 mnoi se s
brojem sati Katedre Jean Monnet ;
Dodatno paualno financiranje: dodatni postotak od 10 % za Katedru Jean Monnet dodaje se na gore navedenu
trokovnu osnovu. U tom se postotku uzimaju u obzir dodatne akademske aktivnosti ukljuene u Modul kao to su
202
Dio B Katedre Jean Monnet
trokovi zaposlenika, trokovi putovanja i ivota, trokovi irenja, trokovi nastavnih materijala i neizravni trokovi,
itd.
Konaan iznos bespovratnih sredstava dobiva se primjenom najvie 75 % sredstava EU-a od ukupnog izraunatog iznosa i
potovanjem najvie gornje granice za bespovratna sredstva za Katedru Jean Monnet (50 000 EUR).
Toni iznosi koji se primjenjuju na module programa Jean Monnet mogu se nai u odjeljku Jedinini trokovi programa Jean
Monnet na kraju poglavlja o programu Jean Monnet u ovom dijelu vodia.
203
Vodi kroz
program
CENTRI IZVRSNOSTI JEAN MONNET

TO JE CENTAR IZVRSNOSTI JEAN MONNET?
Centar izvrsnosti Jean Monnet je sredinja toka nadlenosti i znanja o temama u podruju Europske unije.
Centar izvrsnosti Jean Monnet okuplja strunost i nadlenosti strunjaka na visokoj razini i cilju mu je razviti sinergije izmeu
razliitih disciplina i resursa u podruju europskih studija te starati zajednike transnacionalne aktivnosti i strukturne veze s
akademskim ustanovama u drugim dravama. Njime se takoer osigurava otvorenost prema civilnom drutvu.
Centar izvrsnosti Jean Monnet ima vanu ulogu u tome to se obraa studentima fakulteta koji se obino ne bave pitanjima
Europske unije te politiarima, dravnim slubenicima, organiziranom civilnom drutvu i opoj javnosti.

Centar izvrsnosti Jean Monnet mora razviti trogodinji strateki plan koji obuhvaa irok spektar aktivnosti, kao to su:
organizacija i koordinacija ljudskih i dokumentarnih resursa u podrujima studija o Europskoj uniji;

voenje aktivnosti istraivanja u posebnim podrujima Europske unije (istraivaka funkcija);
razvoj sadraja i alata o temama EU-a u cilju auriranja i nadopunjavanja postojeih predmeta i kurikuluma
(funkcija pouavanja);
jaanje rasprava i razmjene iskustava o EU-u, kada je mogue u partnerstvu s lokalnim dionicima i/ili
predstavnitvima EU-a u dravama lanicama i delegacijama EU-a u treim zemljama (funkcija trustova mozgova);
sustavno objavljivanje rezultata istraivakih aktivnosti.
KOJA JE ULOGA ORGANIZACIJA KOJE SUDJELUJU U CENTRU IZVRSNOSTI JEAN MONNET?

Ustanove visokog obrazovanja koje planiraju osnovati Centar izvrsnosti Jean Monnet moraju razmisliti o stratekom razvoju.
One bi trebale najboljim strunjacima meu nastavnim i istraivakim osobljem osigurati smjernice i viziju za stvaranje
sinergija koje omoguuju suradnju na posebnim temama iz podruja EU-a. One bi trebale poduprijeti i promicati inicijative
centra i pomoi u njihovom razviju.
Ustanove visokog obrazovanja moraju odravati aktivnosti Centra izvrsnosti Jean Monnet za vrijeme trajanja projekta i ako je
potrebno mogu zamijeniti akademskog koordinatora. Ako ustanova mora zamijeniti izvornog akademskog koordinatora,
Izvrnoj agenciji potrebno je poslati pisani zahtjev za odobrenje.
Centar izvrsnosti moe ukljuivati suradnju nekoliko ustanova/organizacija sa sjeditem istom gradu ili regiji. U svakom
sluaju, to mora biti jasno oznaen institut ili struktura specijalizirana za studije u podruju Europske unije i domain mu
mora biti ustanova visokog obrazovanja.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE CENTRA IZVRSNOSTI JEAN MONNET?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti Centar izvrsnosti Jean Monnet kako bi bio prihvatljiv za
bespovratna sredstva programa Erasmus+:
204
Dio B Centri izvrsnosti Jean Monnet

Bruxellesu.
U jednoj ustanovi visokog obrazovanja moe se podravati samo jedan Centar izvrsnosti Jean
Ostali kriteriji
Monnet.

Jean Monnet? i to je Centar izvrsnosti Jean Monnet?);
- potrebe i ciljeve organizacija koje sudjeluju i ukljuenih akademika.
Vanost projekta rasprava;
(Najvie 25 bodova) - pokazuje dokaze o akademskoj dodanoj vrijednosti;
- promie i omoguuje bolju vidljivost europskim studijima/pitanjima u
ustanovi koja je domain aktivnosti Jean Monnet i izvan nje.
Vanost prijedloga za prioritetne ciljne skupine aktivnosti:
programa Jean Monnet.
(Najvie 25 bodova)
aktivnosti;
Kvaliteta projektnog tima Vanost profila i strunosti kljunih sveuilinih djelatnika iz akademskog i
okviru projekta.
205
Vodi kroz
program

- na ustanovu/e koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet;
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O CENTRIMA IZVRSNOSTI JEAN MONNET?

IRENJE I UINAK
Centri izvrsnosti Jean Monnet trebali bi iriti i iskoritavati rezultate organiziranih aktivnosti pouavanja i istraivanja dalje od
izravno ukljuenih dionika. Time e se znaajno poveati uinak i pridonijeti sustavnim promjenama.
obrazovnih sadraja (OER) i otvorene obrazovne aktivnosti koje su u skladu s tehnolokim napretkom. Na taj e se nain
poticati fleksibilniji i kreativniji naini uenja i obuhvatit e se sve vei broj studenata, strunjaka, donositelja politika i drugih
zainteresiranih skupina.
Od Centara izvrsnosti Jean Monnet trait e se da auriraju svoj odjeljak internetskog alata za Erasmus+ na kojima e se
nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat e ih se da koriste postojee platforme i alate (tj.
direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih odjeljaka, koji su dio opeg alata
IT-a za Erasmus+, javnost e biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u okviru programa Jean Monnet.
Centre izvrsnosti Jean Monnet potie se da:

umree se s drugim Centrima izvrsnosti, Katedrama Jean Monnet, koordinatorima Modula i podravanim
ustanovama;
rezultate.
206
Dio B Centri izvrsnosti Jean Monnet

U sluaju odabira projekta, na bespovratna sredstva primjenjuju se sljedea pravila financiranja:
Mehanizam
financiranja
Prihvatljivi izravni trokovi
Trokovi osoblja
Trokovi putovanja i trokovi ivota
Trokovi podugovaranja (najvie 30 % prihvatljivih
izravnih trokova)
Trokovi opreme (najvie 10 % prihvatljivih izravnih
trokova)
Trokovi pouavanja 80 % ukupnih prihvatljivih trokova
Uvjet: u obrascu prijave
Trokovi Ostali trokovi (osim ako podnositelj zatrai nii %
Stvarni trokovi moraju jasno navedeni ciljevi i
aktivnosti bespovratnih sredstava)
program rada
Najvie 100 000 EUR
Prihvatljivi neizravni trokovi
rauni za elektrinu energiju ili internet, trokovi najma
prostora, trokovi stalnih zaposlenika itd.)
207
Vodi kroz
program
POTPORA UDRUGAMA U OKVIRU PROGRAMA JEAN MONNET

Programom Jean Monnet podupiru se udruge ija je izriita svrha pridonijeti studijima o procesima europskih integracija.
Takve bi udruge trebale biti interdisciplinarne i otvorene svim zainteresiranim profesorima, uiteljima i istraivaima
specijaliziranim za pitanja Europske unije u mjerodavnoj dravi ili regiji. One bi trebale predstavljati akademsku zajednicu u
podruju studija o Europskoj uniji na regionalnoj, nacionalnoj ili nadnacionalnoj razini. Potpora e se pruati samo onim
udrugama koje su slubeno registrirana i imaju neovisan pravni poloaj.
KOJA SE DJELOVANJA PODUPIRU U OKVIRU OVE AKTIVNOSTI?

Za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava, udruge mogu provoditi niz aktivnosti, kao to su, primjerice:
organizirati i provoditi zakonske aktivnosti udruge koje se bave studijima i temama o Europskoj uniji (npr. objava
broura, postavljanje posebnog web-mjesta, organizacija godinjih sastanaka odbora, organizacija posebnih
promotivnih dogaanja iji je cilj osiguranje vee vidljivosti tema iz podruja Europske unije itd.);
provoditi istraivanja u podruju posebnih europskih pitanja u svrhu informiranja donositelja politika na lokalnoj,
nacionalnoj i europskoj razini i irenja rezultata meu ustanovama ukljuenim u ova pitanja, ukljuujui ustanove EU-a
te iru javnost, time potiui aktivno graanstvo.
KOJU ULOGU IMAJU UDRUGE?

Udruge Jean Monnet trebale bi postati referentne toke u podrujima o pitanjima Europske unije koja obuhvaaju.
One e umnoavati i iriti znanje. Takoer e pridonijeti prikupljanju i iskoritavanju informacija i pruati analizu i vizije o
odreenim temama.
Udruge su odgovorne za vlastite prijedloge. One moraju provoditi aktivnosti opisane u njihovom programu rada za vrijeme
trajanja bespovratnih sredstava.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE POTPORE IZ PROGRAMA JEAN MONNET ZA UDRUGE?

U nastavku su navedeni formalni kriteriji koje mora ispuniti potpora iz programa Jean Monnet za udruge da bi bila
prihvatljiva za bespovratna sredstva iz programa Erasmus+:
Svaka udruga profesora i istraivaa specijaliziranih za studije o Europskoj uniji, s poslovnim

nastanom u bilo kojoj dravi svijeta. Izriita svrha udruge mora biti doprinos prouavanju
Tko moe predati postupka europskih integracija na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini. Udruga mora biti
zahtjev? interdisciplinarnog karaktera.

Bruxellesu.
208
Dio B Potpora udrugama u okviru programa Jean Monnet

Jean Monnet i to je potpora udrugama u okviru programa Jean
Monnet).

Vanost projekta - primjeren je za podravanje statutarnih aktivnosti udruge i provedbu
istraivanja u podruju europskih pitanja.
(Najvie 25 bodova)
- unaprjeuje informacije za donositelje politika na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

aktivnou Jean Monnet;
- ustanove koje jo ne primaju financijska sredstva iz programa Jean

Monnet.
faze za pripremu, provedba, ocjenjivanje, praenje i irenje;
(Najvie 25 bodova)
aktivnosti;
Kvaliteta projektnog tima

Vanost profila i strunosti kljunih djelatnika iz akademskog i
neakademskog podruja koji su ukljueni u aktivnosti koje se provode u
(Najvie 25 bodova)
okviru projekta.

Uinak i irenje
(Najvie 25 bodova) - na ustanovu/e koja sudjeluje u aktivnosti Jean Monnet;
- na druge organizacije i donositelje politika ukljuene na lokalnoj,

regionalnoj nacionalnoj i/ili europskoj razini.

okviru i izvan ustanove koja je domain aktivnosti Jean Monnet.
209
Vodi kroz
program
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O POTPORI UDRUGAMA U OKVIRU PROGRAMA JEAN MONNET?

IRENJE I UINAK
Udruge odabrane u okviru ove aktivnosti trebale bi iriti i iskoritavati rezultate organiziranih aktivnosti pouavanja i
istraivanja dalje od izravno ukljuenih dionika. Time e se znaajno poveati uinak i pridonijeti sustavnim promjenama.
obrazovnih sadraja (OER) i otvorene obrazovne aktivnosti koje su u skladu s tehnolokim napretkom. Na taj e se nain
poticati fleksibilniji i kreativniji naini uenja i obuhvatit e se sve vei broj studenata, strunjaka, donositelja politika i drugih
zainteresiranih skupina.
Od udruga kojima su dodijeljena bespovratna sredstva Jean Monnet, trait e se da auriraju svoj odjeljak internetskog alata
za Erasmus+ na kojima e se nalaziti sve informacije o aktivnostima programa Jean Monnet. Poticat e ih se da koriste
postojee platforme i alate (tj. direktorij programa Jean Monnet, virtualna zajednica programa Jean Monnet). Putem tih
odjeljaka, koji su dio opeg alata IT-a za Erasmus+, javnost e biti informirana u ustanovama i studijima koje one nude u
okviru programa Jean Monnet. Nositelji bespovratnih sredstava morat e redovito aurirati alat s rezultatima svog rada.
210
Dio B Potpora udrugama u okviru programa Jean Monnet
POTPORA UDRUGAMA U OKVIRU PROJEKTA JEAN MONNET

Trokovi osoblja
Trokovi podugovaranja (najvie

30 % prihvatljivih izravnih trokova)
Trokovi opreme (najvie 10 % Najvie 50 000 EUR

prihvatljivih izravnih trokova)
Ostali trokovi Stvarni trokovi

Trokovi 80 % ukupnih prihvatljivih Uvjet: u obrascu prijave moraju jasno
aktivnosti trokova (osim ako navedeni ciljevi i program rada
podnositelj zatrai nii %
bespovratnih sredstava)
prihvatljivih izravnih trokova projekta,
prihvatljiv je u okviru neizravnih
trokova, koji predstavljaju ope
administrativne trokove korisnika koji
se mogu naplatiti projektu (npr. rauni
za elektrinu energiju ili internet,
trokovi najma prostora, trokovi stalnih
zaposlenika itd.)
211
Vodi kroz
program
MREE JEAN MONNET (RASPRAVA O POLITICI S AKADEMSKIM SVIJETOM)

TO JE MREA JEAN MONNET?
Mreama Jean Monnet potie se stvaranje i razvoj konzorcija meunarodnih igraa (UVO, Centri izvrsnosti, odjeli, timovi,
pojedinani strunjaci itd.) u podruju studija o Europskoj uniji.
One pridonose prikupljanju informacija, razmjeni prakse, izgradnji znanja i promicanju postupka europskih integracija u
svijetu. Ovom se aktivnou takoer moe podupirati jaanje postojeih mrea kojima se podupiru odreene aktivnosti,
posebno poticanje suradnje mladih istraivaa u podrujima povezanim s EU-om.
Ti e se projekti temeljiti na jednostranim prijedlozima usmjerenim na aktivnosti koje se ne mogu uspjeno provoditi na
nacionalnoj razini i za koje je potrebna ukljuenost barem triju partnerskih ustanova (ukljuujui ustanovu podnositeljicu
zahtjeva) iz triju razliitih drava. Njihov je cilj provoditi projekte koji imaju multinacionalnu, a ne nacionalnu dimenziju.

Za vrijeme trajanja projekta, mreama se obino moe ostvariti niz aktivnosti, kao to su, na primjer:
prikupljanje i promicanje informacija i rezultata o metodologijama koje se primjenjuju na istraivanje na visokoj

razini i pouavanje o europskim studijima;
jaanje suradnje izmeu razliitih ustanova visokog obrazovanja i drugih relevantnih tijela u Europi i svijetu;
razmjena znanja i iskustva u cilju uzajamnog jaanja dobre prakse;
poticanje suradnje i stvaranje platforme za razmjenu znanja na visokoj razini s javnim dionicima i slubama
Europske komisije o temama vanim za EU.
KOJA ULOGU IMAJU ORGANIZACIJE KOJE SUDJELUJU U MREAMA JEAN MONNET?

Mree Jean Monnet trebale bi postati referentne toke u podrujima Europske unije koja obuhvaaju. One e umnoavati i
iriti znanje. Takoer e pridonijeti prikupljanju i iskoritavanju informacija i pruati analizu i vizije o odreenim temama.
Ustanove visokog obrazovanja koje koordiniraju mree Jean Monnet snose konanu odgovornost za vlastite prijedloge. One
moraju provoditi aktivnosti opisane u njihovom programu rada za vrijeme trajanja bespovratnih sredstava.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE POTPORE ZA MREE IZ PROGRAMA JEAN MONNET?

U nastavku su navedeni kriteriji koje moraju ispuniti mree Jean Monnet da bi bile prihvatljiva za bespovratna sredstva iz
programa Erasmus+:
Ustanova visokog obrazovanja (UVO) ili druga organizacija aktivna u podruju europskih
integracija, s poslovnim nastanom u bio kojoj dravi svijeta. UVO-i u dravi sudionici programa
Erasmus+ moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju
Tko moe predati
imati UVO-i koji sudjeluju u programu iz partnerskih drava. Podnositelj mora biti koordinator
zahtjev?
mree koja se sastoji od najmanje tri ustanove sudionice iz triju razliitih drava. Imenovane
Europske ustanove (definirane u Uredbi kojem se osniva program Erasmus+) koje ostvaruju cilj
od europskog interesa ne mogu se prijaviti u okviru ove aktivnosti.

Bruxellesu.
212
Dio B Mree Jean Monnet

Jean Monnet i to je mrea Jean Monnet).
Vanost projekta rasprava;
(Najvie 25 bodova) - pokazuje dokaze o akademskoj dodanoj vrijednosti;
- promie i omoguuje bolju vidljivost ovih europskih studija/pitanja u

(Najvie 25 bodova) Dosljednost izmeu ciljeva projekta, aktivnosti i predloenog prorauna
aktivnosti;
Kvaliteta i izvedivost predloene metodologije;
Izrada i upravljanje aktivnostima mree, ukljuujui komunikacijske kanale
izmeu lanova.
Vanost profila i strunosti kljunih djelatnika iz akademskih i

Kvaliteta projektnog tima neakademskih podruja koji su ukljueni u aktivnosti koje se provode u
(Najvie 25 bodova) okviru projekta.
Sastav mree u smislu zemljopisne pokrivenosti i komplementarnosti
kompetencija.

Mogui utjecaj i multiplikacijski uinak projekta:
- na ustanovu koja je domain aktivnosti Jean Monnet i na ustanove
lanice mree;
Uinak i irenje - na studente i uenike koji imaju koristi od aktivnosti Jean Monnet;
(Najvie 25 bodova) - na druge organizacije i pojedince ukljuene na lokalnoj, regionalnoj
nacionalnoj i/ili europskoj razini.
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O POTPORI MREAMA IZ PROGRAMA JEAN MONNET?

IRENJE I UINAK
Mree odabrane u okviru ove aktivnosti trebale bi iriti i iskoritavati rezultate aktivnosti izvan izravno ukljuenih sudionika.
Time e se znaajno poveati uinak i pridonijeti sustavnim promjenama.
213
Vodi kroz
program
Kako bi se poboljao njihov uinak, one bi trebale ukljuivati u svojim aktivnostima irenja stvaranje alata i dogaaja
prilagoenih ciljevima.
Od svih e se mrea Jean Monnet trait e se da auriraju svoj odjeljak internetskog alata za Erasmus+ na kojima e se
214
Dio B Mree Jean Monnet


Trokovi osoblja
Trokovi podugovaranja (najvie 30 %
Trokovi opreme (najvie 10 %
Trokovi pouavanja
Najvie 300 000 EUR
Ostali trokovi Stvarni trokovi
Trokovi Uvjet: u obrascu prijave moraju jasno
aktivnosti 80 % ukupnih prihvatljivih trokova (osim ako navedeni ciljevi i program rada
podnositelj zatrai nii % bespovratnih sredstava)
prihvatljivih izravnih trokova projekta,
prihvatljiv je u okviru neizravnih trokova,
koji predstavljaju ope administrativne
trokove korisnika koji se mogu naplatiti
projektu (npr. rauni za elektrinu
energiju ili internet, trokovi najma
prostora, trokovi stalnih zaposlenika itd.)
215
Vodi kroz
program
PROJEKTI PROGRAMA JEAN MONNET (RASPRAVA O POLITICI U AKADEMSKOM SVIJETU)

TO JE PROJEKT PROGRAMA JEAN MONNET?
Projektima programa Jean Monnet podupiru se inovacije, uzajamno poticanje i irenje sadraja Europske unije. Ovi e se
projekti temeljiti na jednostranim prijedlozima iako predloene aktivnosti mogu ukljuivati druge i mogu trajati izmeu
12 i 24 mjeseca.
Projektima inovacija istrauju se novi uglovi i razliite metodologije kako bi predmeti koji se bave Europskom
unijom bile privlaniji i prilagoeni razliitim vrstama ciljnog stanovnitva (npr. projekti Uenje o EU-u u koli);
Projektima uzajamnog poticanja promicat e se rasprave i razmiljanja o pitanjima Europske unije i poveavati
znanje o Uniji i njezinim procesima. Cilj je tih projekata poticati znanje EU-a u odreenim kontekstima;
Projekti irenje sadraja bit e uglavnom usmjereni na aktivnosti informiranja i irenja.
KOJE SE AKTIVNOSTI PODUPIRU U OKVIRU PROJEKATA JEAN MONNET?

Za vrijeme njihove provedbe, projektima Jean Monnet obino se moe ostvariti niz aktivnosti, kao to su, primjerice:
Inovacija
razvoj i ispitivanje novih metodologija, sadraja i alata o odreenim temama u vezi s Europskom unijom;
stvaranje virtualnih uionica o odreenim podrujima i njihovo testiranje u razliitim kontekstima;
dizajn, proizvodnja i provedba alata za samoosposobljavanje kojima se promie aktivno graanstvo u EU-u;
razvoj i pruanje primjerenih pedagokog sadraja i novog/prilagoenog nastavnog materijala za uenje o
pitanjima Europske unije na razini osnovnog i srednjokolskog obrazovanja (Uenje o EU-u u koli);
izrada i provedba osposobljavanja i trajnog usavravanja uitelja, osiguravanje odgovarajueg znanja i vjetina za
pouavanje predmeta o Europskoj uniji;
pruanje posebno osmiljenih aktivnosti na temu Europske unije na razini osnovnih i srednjih kola i u
ustanovama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;
Uzajamno poticanje
podravanje razvoja europskih studija i/ili poveanje razine znanja i/ili jaanje dinamike odjela / predsjednika /
istraivakog tima u odreenoj zemlji u ustanovi visokog obrazovanja koja je izrazila odreeni interes/potrebu;
zajedniki razvoj sadraja i zajedniko pouavanje studenata u nekoliko ustanova. Ustanove koje sudjeluju u
programu mogu organizirati zajednike aktivnosti i pripremiti pomone alate za svoje studije;
irenje sadraja
podravanje aktivnosti informiranja i irenja za osoblje javne uprave, za strunjake u odreenim podrujima i za
civilno drutvo u cjelini;
organizacija konferencija, seminara i/ili okruglih stolova o odreenim temama u vezi s Europskom unijom.
KOJU ULOGU IMAJU ORGANIZACIJE KOJE SUDJELUJU U PROJEKTU JEAN MONNET?

Ustanova koja predlae projekt mora pripremiti jasnu i odrivu strategiju s detaljnim programom rada, ukljuujui
informacije o oekivanim rezultatima. U njemu bi trebala biti opravdana potreba za predloenim aktivnostima, trebali bi biti
navedeni izravni i neizravni korisnici, te bi trebala biti zajamena aktivna uloga svih organizacija sudionica.
Prijedloge potpisuje predstavnik ustanove visokog obrazovanja (ili druge prihvatljive organizacije) i dostavlja informacije o
pravnom poloaju, ciljevima i aktivnostima ustanove podnositeljice zahtjeva.
Ustanove visokog obrazovanja (ili ostale prihvatljive organizacije) snose konanu odgovornost za prijedloge. One moraju
provoditi aktivnosti opisane u svojim projektima za vrijeme trajanja projekta.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE PROJEKTA JEAN MONNET?

U nastavku su navedeni kriteriji koja mora ispuniti projekt Jean Monnet da bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz
programa Erasmus+:
216
Dio B Projekti Jean Monnet
Ustanova visokog obrazovanja (UVO) ili druga organizacija aktivna u podruju Europske unije, s
poslovnim nastanom u bio kojoj dravi svijeta. UVO-i u dravi sudionici programa Erasmus+
moraju imati valjanu Povelju Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE). ECHE ne moraju imati UVO-
Tko moe predati
i koji sudjeluju u programu iz partnerskih drava. Imenovane ustanove (utvrene u Uredbi o
zahtjev?
osnivanju programa Erasmus+) koje ostvaruju cilj od europskog interesa ne mogu se prijaviti u
okviru ove aktivnosti. Ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja ne mogu se prijaviti, iako
mogu aktivno pridonijeti ostvarenju aktivnosti.
Trajanje projekta Od 12 do 24 mjeseca.

Bruxellesu.

Jean Monnet? i to je projekt programa Jean Monnet?);
- posebne ciljeve projekta Jean Monnet za Inovaciju, Uzajamno
poticanje i irenje sadraja.
Vanost projekta
(Najvie 25 bodova)
rasprava;
- pokazuje dokaze o akademskoj dodanoj vrijednosti;
- promie i omoguuje bolju vidljivost ovih europskih studija/pitanja u
(Najvie 25 bodova)
aktivnosti;
Vanost profila i strunosti kljunih djelatnika iz akademskih i

Kvaliteta projektnog tima neakademskih podruja koji su ukljueni u aktivnosti koje se provode u
(Najvie 25 bodova) okviru projekta.
Za projekte koji su usmjereni na studente osnovne i srednje kole:
ukljuenost osoblja iz projekta s mjerodavnim pedagokim vjetinama
217
Vodi kroz
program

- na ustanovu koja je domain aktivnosti Jean Monnet;
Uinak i irenje
- na druge organizacije i pojedince ukljuene na lokalnoj, regionalnoj
(Najvie 25 bodova)
nacionalnoj i/ili europskoj razini.
TO BISTE JO TREBALI ZNATI O PROJEKTU JEAN MONNET?

IRENJE I UINAK
Projekti Jean Monnet trebali bi iriti i iskoritavati rezultate aktivnosti izvan izravno ukljuenih sudionika. Time e se
znaajno poveati uinak i pridonijeti sustavnim promjenama.
Od projekata Jean Monnet trait e se da auriraju svoj odjeljak posebnog internetskog alata za Erasmus+ na kojima e se
Projekte Jean Monnet potie se da:

ire rezultate svojih aktivnosti organizacijom seminara ili predavanja koji su usmjereni na opu publiku i
predstavnike civilnog drutva i prilagoeni njima;
umree se s drugim Centrima izvrsnosti, Katedrama Jean Monnet, koordinatorima Modula te podravanim
ustanovama i udrugama;
rezultate.
218

Najvei iznos bespovratnih sredstava dodijeljenih za projekt Jean Monnet: 60 000 EUR (to predstavlja 75 % ukupnih trokova)
Prihvatljivi trokovi Mehanizam financiranja Iznos

Doprinos za trokove povezane s organizacijom
Doprinos jedininim D.2 po danu po sudioniku
Sudjelovanje na konferencijama konferencija, seminara radionica itd., osim trokova
trokovima
povezanih sa sudjelovanjem govornika koji nisu lokalni
Za udaljenosti izmeu 500 i 1 999 km:
Doprinos trokovima putovanja na konferencije za 275 EUR po sudioniku
govornike koji nisu lokalni na temelju udaljenosti.
Udaljenosti se moraju izraunavati pomou kalkulatora Za udaljenosti izmeu 2 000 i 2 999 km:
za izraun udaljenosti koji podupire Europska 360 EUR po sudioniku
Putovanje (govornici koji nisu lokalni) 164 Jedinini trokovi
komisija , navodei udaljenost jednosmjernog Za udaljenosti izmeu 3 000 i 3 999 km:
putovanja kako bi se mogao izraunati iznos 530 EUR po sudioniku
bespovratnih sredstava EU-a za pokrivanje trokova
povratnog putovanja
165 Za udaljenosti izmeu 4 000 i 7 999 km:
Trokovi ivota (govornici koji nisu Doprinos trokovima ivota za govornike koji dolaze na Doprinos jedininim
D.3 po danu po sudioniku
lokalni) konferencije, a nisu lokalni trokovima
Doprinos dodatnim sporednim trokovima povezanim s
dodatnim aktivnostima razvijenim u ovoj Aktivnosti;
Dodatne aktivnosti npr. akademsko praenje dogaanja, izrada i odravanje Paualni iznos 25 000 EUR
web-mjesta, dizajn, tiskanje i irenje publikacija;
trokovi tumaenja; trokovi proizvodnje
164
165
219
Vodi kroz
program
Toni iznosi koji se primjenjuju na module programa Jean Monnet mogu se nai u odjeljku Jedinini trokovi programa Jean Monnet na kraju poglavlja o programu Jean Monnet u ovom dijelu
vodia.
JEDININI TROKOVI PROGRAMA JEAN MONNET

D.1 NACIONALNI TROKOVI POUAVANJA (U EURO PO NASTAVNOM SATU)
Iznosi ovise o dravi u kojoj se provodi aktivnost.
Finska 193 Katar 200

Drave sudionice u Programu
vedska 200 Sveti Kristofor i Nevis 84
Belgija 200 Ujedinjena Kraljevina 184 Saudijska Arabija 126
Bugarska 80 biva jugoslavenska republika Makedonija 80 Sejeli 126
eka Republika 107 Island 159 Singapur 200
Danska 200 Lihtentajn 80 vicarska 200
Njemaka 200 Norveka 200 Dravno podruje Rusije priznato 109
Estonija 107 Turska 87 meunarodnim pravom
Irska 172 Trinidad i Tobago 115
Partnerske drave
Grka 129 Ujedinjeni Arapski Emirati 200
panjolska 161 Antigva i Barbuda 92 Sjedinjene Amerike Drave 200
Francuska 184 Australija 200 Ostale drave 80
Hrvatska 96 Bahrein 110
Italija 166 Barbados 94
Cipar 151 Brunej 200
Latvija 98 Kanada 200
Litva 106 ile 83
Luksemburg 200 Ekvatorska Gvineja 131
Maarska 104 Hong Kong 200
Malta 138 Izrael 144
Nizozemska 200 Japan 178
Austrija 200 Koreja, Republika 153
Poljska 104 Kuvajt 200
Portugal 126 Libija 90
Rumunjska 81 Meksiko 86
Slovenija 136 Novi Zeland 153
Slovaka 114 Oman 131
220
D.2 NACIONALNI TROKOVI KONFERENCIJA (U EUR PO DANU)


Belgija 88
Partnerske drave
Bugarska 40
eka Republika 55 Argentina 44
Danska 94 Australija 90
Njemaka 90 Bahrein 43
Estonija 47 Barbados 41
Irska 75 Brunej 115
Grka 56 Kanada 89
panjolska 70 Ekvatorska Gvineja 57
Francuska 80 Hong Kong 117
Hrvatska 42 Izrael 63
Italija 73 Japan 78
Cipar 66 Koreja, Republika 67
Latvija 43 Kuvajt 110
Litva 47 Makao 154
Luksemburg 144 Novi Zeland 67
Maarska 46 Oman 57
Malta 60 Katar 194
Nizozemska 97 Saudijska Arabija 55
Austrija 94 Sejeli 55
Poljska 45 Singapur 133
Portugal 55 vicarska 118
Rumunjska 40 Dravno podruje Rusije priznato 48
Slovenija 59 meunarodnim pravom
Slovaka 50 Trinidad i Tobago 50
Finska 84 Ujedinjeni Arapski Emirati 107
vedska 95 Sjedinjene Amerike Drave 109
Ujedinjena Kraljevina 81 Ostale drave 40
biva jugoslavenska republika Makedonija 40
Island 69
Lihtentajn 40
Norveka 138
Turska 40
221
Vodi kroz
program
D.3 DNEVNICE -GOVORNICI KOJI NISU LOKALNI (U EUR PO DANU)

Turska 220 ad 210

ile 245
Belgija 232 Kina 210
Partnerske drave
Bugarska 227 Kolumbija 170
eka Republika 230 Afganistan 125 Komori 135
Danska 270 Albanija 210 Kongo (Republika) 185
Njemaka 208 Alir 170 Kongo (Demokratska Republika) 245
Estonija 181 Andora 195 Cookovi otoci 185
Irska 254 Angola 280 Kostarika 190
Grka 222 Antigva i Barbuda 225 Kuba 225
panjolska 212 Argentina 285 Dibuti 235
Francuska 245 Armenija 280 Dominika 215
Hrvatska 180 Australija 210 Dominikanska Republika 230
Italija 230 Azerbajdan 270 Ekvador 190
Cipar 238 Bahami 190 Egipat 205
Latvija 211 Bahrein 275 El Salvador 180
Litva 183 Banglade 190 Ekvatorska Gvineja 145
Luksemburg 237 Barbados 215 Eritreja 130
Maarska 222 Bjelarus 225 Etiopija 195
Malta 205 Belize 185 Fidi 170
Nizozemska 263 Benin 150 Gabon 190
Austrija 225 Butan 180 Gambija 170
Poljska 217 Bolivija 150 Gruzija 295
Portugal 204 Bosna i Hercegovina 200 Gana 210
Rumunjska 222 Bocvana 185 Grenada 215
Slovenija 180 Brazil 245 Gvatemala 175
Slovaka 205 Brunej 225 Gvineja 185
Finska 244 Burkina Faso 145 Gvineja Bisau 140
vedska 257 Burundi 165 Gvajana 210
Ujedinjena Kraljevina 276 Kamboda 165 Haiti 190
biva jugoslavenska republika Makedonija 210 Kamerun 160 Honduras 175
Island 245 Kanada 230 Hong Kong 265
Lihtentajn 175 Kabo Verde 125 Indija 245
Norveka 220 Srednjoafrika Republika 140 Indonezija 195
222
Iran 200 Nepal 185 Tanzanija 250

Irak 145 Novi Zeland 185 Dravno podruje Rusije priznato 365
Izrael 315 Nikaragva 185 meunarodnim pravom
Republika Cte dIvoire 190 Niger 125 Dravno podruje Ukrajine priznato 270
Jamajka 230 Nigerija 235 meunarodnim pravom
Japan 405 Niue 185 Tajland 205
Jordan 195 Oman 205 Timor-Leste, Demokratska Republika 160
Kazahstan 245 Pakistan 180 Togo 155
Kenija 225 Palau 185 Tonga 155
Kiribati 205 Palestina 170 Trinidad i Tobago 175
Koreja, DNR 230 Panama 210 Tunis 145
Koreja, Republika 300 Papua Nova Gvineja 190 Turkmenistan 230
Kosovo, pod UNSC 1244/1999 220 Paragvaj 190 Tuvalu 185
Kuvajt 280 Peru 210 Uganda 235
Kirgistan 255 Filipini 210 Ujedinjeni Arapski Emirati 265
Laos 195 Katar 200 Sjedinjene Amerike Drave 280
Libanon 260 Ruanda 225 Urugvaj 215
Lesoto 150 Sveti Kristofor i Nevis 270 Uzbekistan 230
Liberija 235 Sveta Lucija 215 Vanuatu 170
Libija 225 Sveti Vincent i Grenadini 265 Drava Vatikanskoga Grada 175
Makao 150 Samoa 185 Venezuela 210
Madagaskar 155 San Marino 175 Vijetnam 255
Malavi 215 Sveti Toma i Prinsipe 155 Jemen 225
Malezija 250 Saudijska Arabija 280 Zambija 185
Maldivi 185 Senegal 200 Zimbabve 165
Mali 155 Srbija 220 Ostale drave 205
Maralovi otoci 185 Sejeli 225
Mauritanija 125 Sijera Leone 190
Mauricijus 200 Singapur 225
Meksiko 255 Salomonovi Otoci 170
Mikronezija 190 Somalija 175
Moldova 250 Juna Afrika 195
Monako 170 ri Lanka 155
Mongolija 160 Sudan 270
Crna Gora 220 Surinam 180
Maroko 205 Svazi 140
Mozambik 200 vicarska 220
Mjanmar 125 Sirija 225
Namibija 135 Tadikistan 185
Nauru 185 Tajvan 255
223
Dio B Suradnika partnerstva
SPORT
Sljedee aktivnosti u podruju sporta provode se putem ovog Vodia kroz program:
suradnika partnerstva;
mala suradnika partnerstva;
neprofitna europska sportska dogaanja.
Osim toga, programom Erasmus+ takoer se podupiru Aktivnosti za jaanje baze dokaza za donoenje politika (studije,
prikupljanje podataka, ankete itd.), za promicanje dijaloga s mjerodavnim europskim zainteresiranim stranama (Forum EU-a
za sport, (dogaanja predsjednitva EU-a, konferencije, sastanci, seminari itd.). Ove Aktivnosti provodi Komisija izravno ili
putem Izvrne agencije.
Programom Erasmus+ nastoje se ostvariti sljedei ciljevi u podruju sporta:
ukloniti prekogranine prijetnje integritetu sporta, kao to su doping, namjetanje utakmica i nasilje, kao i sve
vrste nesnoljivosti i diskriminacije;
promicati i podrati dobro upravljanje u sportu i dvojne karijere sportaa;
veim sudjelovanjem u sportu i jednakim pristupom sportu za sve promicati volonterske aktivnosti u sportu, kao i
socijalnu ukljuenost, jednake mogunosti i osvijetenost vanosti tjelesne aktivnosti koja pozitivno utjee na
zdravlje.
Kako je predvieno u Uredbi o osnivanju programa Erasmus+, naglasak e biti na sportu na lokalnoj razini.
Oekuje se da e aktivnosti u podruju sporta utjecati na razvoj europske dimenzije u sportu stvaranjem, razmjenom i
irenjem iskustava i znanja o razliitim problemima koji utjeu na sport na europskoj razini.
Na posljetku, sportski projekti koji se podupiru putem programa Erasmus+ trebali bi dovesti do vee razine suradnje u
sportu, vee tjelesne aktivnosti i vie volontiranja.
Drugim rijeima,
vie znanja i svijesti o sportu i tjelesnoj aktivnosti u dravama sudionicama u programu;
jaanje svijesti o ulozi sporta u promicanju drutvene ukljuenosti, jednakih mogunosti i tjelesne aktivnosti koja
povoljno utjee na zdravlje;
pojaana suradnja izmeu ustanova i organizacija aktivnih u podruju sporta i tjelesne aktivnosti;
bolje sudjelovanje u sportskim i ostalim vanim organizacijama iz razliitih drava sudionica u Programu u
pojaanim mreama;
bolja razmjena dobre prakse.
Oekuje se da e se aktivnostima u podruju sporta pridonijeti provedbi Europskog tjedna sporta, a to je inicijativa koju je
pokrenula Komisija radi promicanja sporta i tjelesne aktivnosti u Europskoj uniji, u svjetlu opadajuih razina sudjelovanja.
Europski tjedan sporta planira se odrati u skladu sa sljedeim konceptom: slubeno otvaranje, najvanije dogaanje i 4
fokusnih dana, od kojih e svaki imati razliitu temu: obrazovanje, radno mjesto, otvoreni prostor, sportski klubovi i fitness-
centri. Izmeu ostalog, Europskim tjednom sporta poticat e se organizacija prekograninih aktivnosti jaanja svijesti.
Od 2017. godine Europski tjedan sporta odravat e se od 23. do 30. rujna. Osim aktivnosti koje organizira Europska
komisija, drave lanice organizirat e nacionalne aktivnosti i koordinirati lokalne aktivnosti.
Vie informacija o Europskom tjednu sporta u 2017. g., ukljuujui glavne teme, dostupno je na web-mjestu:
http://ec.europa.eu/sport/
224
SURADNIKA PARTNERSTVA
KOJI SU CILJEVI SURADNIKOG PARTNERSTVA?
Suradnika partnerstva nude priliku za razvijanje, prijenos i/ili provedbu inovativnih rjeenja i/ili rad na aktivnostima
intenzivnog irenja i iskoritavanja postojeih i novih proizvoda ili inovativnih ideja u razliitim podrujima povezanima sa
sportom i tjelesnim aktivnostima. Ukljuuju razne organizacije i dionike iz svijeta sporta i izvan njega, a posebice javna tijela
na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, sportske organizacije, organizacije povezane sa sportom i obrazovna
tijela. Suradnika partnerstva su inovativni projekti usmjereni na:
poticanje na sudjelovanje u sportu i tjelesnoj aktivnosti, posebno podupiranjem provedbe preporuke Vijea o
fizikoj aktivnosti koja poboljava zdravstveno stanje i koja je u skladu sa Smjernicama EU-a o tjelesnim
aktivnostima;
poticanje na sudjelovanje u sportu i tjelesnoj aktivnosti, posebno podupiranjem provedbe Europskog tjedna
sporta;
promicanje obrazovanja u sportu i kroz sport, s posebnim naglaskom na razvoj vjetina i podrku provedbi
Smjernica EU-a o dvostrukim karijerama sportaa.
promicanje volontiranja u sportu;
borbu protiv dopinga posebno u rekreativnim okruenjima;
borbu protiv namjetanja utakmica;
poboljanje dobrog upravljanja u sportu;
borbu protiv nasilja i suzbijanje rasizma, diskriminacije i netolerancije u sportu;
poticanje socijalne ukljuenosti i jednakih mogunosti u sportu.
Suradnika partnerstva trebala bi promicati stvaranje i razvoj europskih mrea u podruju sporta. EU na taj nain moe
pruiti prilike za jau suradnju dionika do koje bez djelovanja EU-a ne bi moglo doi. Suradnikim partnerstvima takoer bi se
trebala poticati sinergija s lokalnim, regionalnim, nacionalnim i meunarodnim politikama i meu njima za promicanje
sporta i tjelesne aktivnosti te za rjeavanje izazova u vezi sa sportom.
U okviru Suradnikih partnerstava, programom Erasmus+ namjerava se podrati testiranje i razvoj novih projekata i novih
oblika transnacionalne suradnje u podruju sporta kojima e se inspirirati razvoj inicijativa koje se podupiru nacionalnim
programima financiranja ili drugim europskom sredstvima, kao to je europski strukturni i investicijski fond.
Komisija e, preko svoje Izvrne agencije, organizirati jedan krug odabira tijekom godine.

Program Erasmus+ nudi veliku fleksibilnost u smislu aktivnosti koje se mogu provoditi Suradnikim partnerstvima, ako je u
prijedlogu dokazano da su te aktivnosti najprimjerenije za ostvarivanje ciljeva utvrenih u projektu. Suradnika partnerstva
mogu obino obuhvaati niz aktivnosti, kao to su, primjerice:
umreavanje meu dionicima;

razvijanje, utvrivanje, promicanje i razmjena dobre prakse;
priprema, razvoj i provedba modula obrazovanja i osposobljavanja i alata;
aktivnosti za poveanje sposobnosti umnoavanja u podruju sporta i za razvoj praenja i utvrivanja mjerila za
pokazatelje, posebno u vezi s promicanjem etikog ponaanja i etikih kodeksa meu sportaima;
aktivnosti jaanja svijesti o dodanoj vrijednosti sporta i tjelesne aktivnosti za osobni, drutveni i profesionalni
razvoj osoba;
aktivnosti za promicanje inovativnih sinergija izmeu podruja sporta i u podrujima zdravlja, obrazovanja,
aktivnosti za poveanje baze dokaza u sportu za suzbijanje drutvenih i gospodarskih izazova (prikupljanje
podataka, ankete, savjetovanja itd.);
konferencije, seminare, sastanke, dogaanja i aktivnosti podizanja svijesti kojima se podupiru navedene aktivnosti.
TKO MOE SUDJELOVATI U SURADNIKOM PARTNERSTVU?

Suradnika partnerstva otvorena su svim vrstama javnih tijela ili neprofitnih organizacija aktivnih u podruju sporta i tjelesne
aktivnosti. Ovisno o cilju projekta, Suradnika partnerstva trebala bi ukljuivati primjerene i razliite partnere kako bi se
iskoristila razliita iskustva, profili i iskustvo te proizveli relevantni i visokokvalitetni rezultati projekta.
Suradnika partnerstva usmjerena su na suradnju izmeu organizacija osnovanih u dravama sudionicama u programu.
225
Vodi kroz
program
Suradniko partnerstvo trebalo bi se sastojati od:
podnositelja/koordinatora: organizacija koja podnosi prijedlog projekta u ime svih partnera. Kada je projekt
odobren, podnositelj/koordinator postat e glavni korisnik bespovratnih sredstava EU-a i potpisat e ugovor o
dodijeli bespovratnih sredstava za vie korisnika u ime svih organizacija sudionica. Ta koordinacijska uloga
obuhvaa sljedee zadae:
o predstavlja i djeluje u ime organizacija sudionica prema Europskoj komisiji,
o financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuu operativnu, upravnu i financijsku provedbu cijelog
projekta;
o koordinira Suradniko partnerstvo u suradnji sa svim drugim partnerima u projektu.
partnera: organizacije koje aktivno pridonose pripremi, provedbi i ocjenjivanju Suradnikog partnerstva. Svaki
partner mora potpisati punomo kojom potpisnik opunomouje koordinatora da djeluje u njegovo ime i za njegov
raun za vrijeme provedbe projekta.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE SURADNIKOG PARTNERSTVA?

U nastavku su navedeni kriteriji koja mora ispuniti Suradniki projekt da bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz
programa Erasmus+:
Bilo koja neprofitna organizacija ili javno tijelo koje se aktivno bavi podrujem sporta, s
poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu ili u bilo kojoj partnerskoj dravi svijeta
Takve organizacije, na primjer, mogu biti (otvoren popis):

javno tijelo zadueno za sport na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
nacionalni olimpijski odbor ili nacionalni sportski savez;
sportska organizacija na lokalnoj, regionalnoj, europskoj ili meunarodnoj razini;
nacionalna sportska liga;
sportski klub;
sudionice
organizacija ili savez koji predstavlja sportae;
organizacija ili savezi koji predstavljaju profesionalce i volontere u sportu (kao to su
treneri, menaderi itd.);
organizacija koja predstavlja pokret sport za sve;
organizacija aktivna u podruju promicanja tjelesne aktivnosti;
organizacija koja predstavlja aktivni sektor slobodnog vremena;
organizacija aktivna u podruju obrazovanja, osposobljavanja ili mladih.
Tko moe predati
zahtjev?
projektu.
Suradniko partnerstvo je transnacionalno i ukljuuje barem pet organizacija iz pet razliitih

Broj i profil organizacija drava sudionica u Programu. Ne postoji maksimalan broj partnera. Meutim, proraun za
sudionica upravljanje i provedbu projekta ogranien je (i odnosi se na 10 partnera). Sve organizacije
sudionice moraju biti utvrene u trenutku podnoenja zahtjeva za bespovratna sredstva.
Trajanje se mora odabrati u fazi podnoenja zahtjeva (12, 18, 24, 30 ili 36 mjeseci) na temelju
Trajanje projekta
cilja projekta i vrste predvienih aktivnosti.
Mjesto(a) provedbe Aktivnosti se moraju provoditi u dravama (jednoj ili vie) organizacija ukljuenih u Suradniko
aktivnosti partnerstvo.

Bruxellesu.
226

briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 1. sijenja sljedee godine.
Kako predati zahtjev? Molimo pogledajte dio C ovog Vodia za pojedinosti o nainu podnoenja zahtjeva.
Okvirna raspodjela sredstava za razliite kategorije suradnikih partnerstava bit e kako slijedi:
otprilike 25 % za prioritete 1. i 2. (projekti kojima se podupire sudjelovanje u sportu i tjelesnoj aktivnosti);

otprilike 25 % za prioritete 3. i 4. (projekti kojima se podupire obrazovanje u sportu i kroz sport, s posebnim naglaskom
166
na razvoj vjetina i provedbu Smjernica EU-a o dvostrukim karijerama sportaa te projekte kojima se podupire
volontiranje u sportu);
otprilike 25 % za prioritete 5., 6. i 7. (projekti kojima se podupire integritet sporta, kao to su suzbijanje dopinga, borba
protiv namjetanja utakmica i dobro upravljanje u sportu);
otprilike 25 % za prioritete 8. i 9. (projekti iji je cilj suzbijanje nasilja, rasizma, diskriminacije i netolerancije u sportu,
projekti iji je cilj poticati socijalnu ukljuenost i jednake mogunosti u sportu).
Unutar tih kategorija, projekti e se ocjenjivati na temelju sljedeih kriterija:

- ciljeve europskih politika u podruju sporta;
- ciljeve i prioritete ove mjere (vidjeti odjeljak Koji su ciljevi
suradnikog partnerstva).
Stupanj do kojeg:
Vanost projekta
(najvie 30 bodova) - prijedlog je utemeljen na stvarnoj i primjerenoj analizi potreba;
se nee ostvariti aktivnostima koje se provode samo u jednoj dravi.
Dosljednost izmeu ciljeva projekta, metodologije, aktivnosti i predloenog
prorauna
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Postojanje i kvaliteta rjeenja za upravljanje (rokovi, organizacija, zadae i
(najvie 20 bodova) odgovornosti dobro su definirani i realistini)
prorauna
Stupanj do kojeg:
Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o
- ako je primjereno, projekt ukljuuje odgovarajuu mjeavinu
suradnji
komplementarnih organizacija sudionica s nunim profilom, iskustvom
(najvie 20 bodova)
i strunou za uspjenu provedbu svih vidova projekta;
- u projektima sudjeluju osobe strune za odgovarajua podruja, kao
166 Smjernice EU-a o dvostrukim karijerama sportaa (Struna skupina za obrazovanje i osposobljavanje u sportu usvojila 28. rujna 2012 . (ISBN 978-92-
79-31161-1).
227
Vodi kroz
program
to su politika sporta i praksa (trening, natjecanja, treniranje itd.),

akademski strunjaci i osobe koje mogu doprijeti do ire publike;
doprinos svih organizacija sudionica;
- Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg ukljuenost organizacije sudionice
iz partnerske drave donosi nunu dodanu vrijednost projektu (ako taj
uvjet nije ispunjen, nee se razmatrati prihvaanje projekta).
projekta;
(najvie 30 bodova) rezultata projekta u okviru i izvan organizacija sudionica;
sredstava EU-a.
tima i rjeenja za suradnju.
228
KOJA SU PRAVILA FINANICIRANJA?

Najvea bespovratna sredstva dodijeljena za suradnika partnerstva: 400 000 EUR

financiranja
Doprinos Doprinos za aktivnosti
jedininim organizacije koordinatorice:
trokovima 500 EUR mjeseno
Upravljanje projektom (tj. planiranje, financije,
Na temelju trajanja suradnikog partnerstva
koordinacija i komunikacija izmeu partnera itd.);
Upravljanje i broja ukljuenih organizacija sudionica
materijali, alati, pristupi itd. malog opsega za Najvie 2 750 EUR
projektom i
uenje/pouavanje/osposobljavanje; Virtualna suradnja i Doprinos za aktivnosti drugih mjeseno
provedba Doprinos
lokalne projektne aktivnosti; informiranje, promidba i organizacija sudionica:
jedininim
irenje (npr. broure, letci, informacije na internetu). 250 EUR mjeseno po
trokovima
organizaciji
Uvjet: podnositelji moraju opravdati

Za udaljenosti izmeu 100 i 1 999 km: potrebu za sastancima u smislu broja
Sudjelovanje u sastancima izmeu projektnih partnera 575 EUR po sudioniku po sastanku sastanaka i ukljuenih sudionika. Udaljenosti
Transnacionalni Doprinos se moraju izraunavati pomou kalkulatora
koje organizira jedna od organizacija sudionica za potrebe
sastanci u okviru jedininim za izraun udaljenosti koji podupire
provedbe i koordinacije. Doprinos trokovima putovanja i
projekta trokovima Europska komisija.
ivota.
760 EUR po sudioniku po sastanku

financiranja
Uvjet: podugovaranje mora biti vezano uz
Doprinos stvarnim trokovima koji se odnose na 80 % prihvatljivih trokova usluge koje organizacije sudionice ne mogu
podugovaranje ili kupnju proizvoda i usluga. izravno pruati iz opravdanih razloga.
Izvanredni trokovi Stvarni trokovi Najvie 50 000 EUR po projektu (izuzimajui trokove
Oprema se ne moe odnositi na uobiajenu
Trokovi pruanja financijskog jamstva, ako je to zatraila pruanja financijskog jamstva) uredsku opremu ili opremu koju obino
Izvrna agencija.
koriste organizacije sudionice
229
Vodi kroz
program
Dodatna financijska sredstva za velika suradnika partnerstva
Uvjet: oekuje se da su trokovi voditelja i

B5.1 po voditelju po danu rada na projektu
administrativnog osoblja ve obuhvaeni
stavkom Upravljanje projektom i
B5.2 po istraivau / nastavniku / treneru/ voditelju provedba. Da bi se sprijeilo mogue
osposobljavanja /osobi koja radi s mladima po danu preklapanje s tom stavkom, podnositelji e
rada na projektu trebati opravdati vrstu i opseg trokova
Intelektualni/materijalni rezultati projekta (kao to su osoblja za koje podnose zahtjev u vezi sa
Doprinos
Intelektualni smjernice, pedagoki materijali, otvoreni obrazovni sadraji svakim predloenim izlaznim rezultatom
jedininim B5.3 po tehniaru po danu rada na projektu
rezultati (OER), informatiki alati, analize, studije, metode uzajamnog projekta.
trokovima
uenja, ankete i izvjea, izumi npr. nove sportske igre itd.)
Izlazni rezultati trebali bi biti znatni u smislu
kvalitete i kvantitete da bi bili prihvatljivi za
B5.4 po lanu administrativnog osoblja po danu rada dodjelu ove vrste bespovratnih sredstava.
na projektu Izlazni rezultati trebaju dokazati svoj
potencijal za iru primjenu i iskoritavanje,
kao i za uinak.
100 EUR po lokalnom Uvjet: potpora za dogaanja s

Doprinos trokovima povezanima s nacionalnim i sudioniku multiplicirajuim uinkom prua se samo
transnacionalnim konferencijama, seminarima, ako su izravno povezana s intelektualnim
Sportska dogaanja Doprinos (tj. sudionici iz drave u kojoj
dogaanjima na kojima se razmjenjuju i ire intelektualni Najvie 30 000 EUR rezultatima projekta. Projekt kojem nisu
s multiplicirajuim jedininim se odvija dogaanje)
rezultati ostvareni u okviru projekta (iskljuujui putne mjeseno odobrena bespovratna sredstva za
uinkom trokovima
trokove i dnevnice predstavnika organizacija sudionica 200 EUR po meunarodnom intelektualne rezultate ne moe primati
ukljuenih u projekt). sudioniku (tj. sudionici iz drugih potporu za organiziranje dogaanja s
drava) multiplicirajuim uinkom.
230
TABLICA A INTELEKTUALNI REZULTATI (IZNOSI U EURO PO DANU)

Ova se sredstva mogu koristiti samo za trokove zaposlenika organizacija koje sudjeluju u projektu za ostvarivanje intelektualnih rezultata. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u projektu i b)
dravi organizacije sudionice iji osoblje sudjeluje u provedbi.
Uitelj / voditelj
osposobljavanja /
Voditelj istraiva Tehniar Administrativno osoblje
Osoba koja radi s
mladima
B5.1 B5.2 B5.3 B5.4
88 74 55 39
231
Vodi kroz
program
TABLICA B INTELEKTUALNI REZULTATI (IZNOSI U EURO PO DANU)

Ova se sredstva mogu koristiti samo za trokove zaposlenika organizacija koje sudjeluju u projektu za ostvarivanje intelektualnih rezultata. Iznosi ovise o: a) profilu osoblja koje sudjeluje u projektu i b)
dravi organizacije sudionice iji osoblje sudjeluje u provedbi.
Uitelj / voditelj
osposobljavanja /
Voditelj istraiva Tehniar Administrativno osoblje
Osoba koja radi s
mladima
B5.1 B5.2 B5.3 B5.4
294 241 190 157
Drave
280 214 162 131
Grada
232

233
Dio B Mala suradnika partnerstva
MALA SURADNIKA PARTNERSTVA

KOJI SU CILJEVI MALOG SURADNIKOG PARTNERSTVA?
Mala suradnika partnerstva omoguit e organizacijama da razvijaju i jaaju mree, poveaju svoju sposobnost djelovanja
na transnacionalnoj razini, razmjenjuju dobru praksu, usporeuju ideje i metode u razliitim podrujima povezanima sa
sportom i tjelesnom aktivnosti. Odabrani projekti mogu takoer proizvesti opipljive rezultate i oekuje se provoenje
aktivnosti irenja rezultata, ali na nain koji odgovara cilju i opsegu projekta. U malim suradnikim partnerstvima sudjeluju
razliite organizacije, ukljuujui javna tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, sportske organizacije, organizacije
povezane sa sportom i obrazovna tijela. Mala suradnika partnerstva osobito e nastojati osigurati kontinuitet Pripremnih
aktivnosti 2013. te se osobito odnose na projekte koji imaju za cilj:
Poticanje socijalne ukljuenosti i jednakih mogunosti u sportu;

Promicanje europskih tradicionalnih sportova i igara;
Podravanje mobilnosti volontera, trenera, voditelja i osoblja neprofitnih sportskih organizacija;
Zatitu sportaa, osobito onih najmlaih, od zdravstvenih i sigurnosnih rizika unaprjeenjem uvjeta treniranja i
natjecanja;
Promicanje obrazovanja u sportu i kroz sport, s posebnim naglaskom na razvoj vjetina.
Mala suradnika partnerstva trebala bi promicati stvaranje i razvoj transnacionalnih mrea u podruju sporta. EU na taj nain
moe pruiti prilike za jau suradnju dionika do koje bez djelovanja EU-a ne bi moglo doi. Mala suradnika partnerstva
takoer bi trebala poticati sinergiju sa i izmeu lokalnih, regionalnih, nacionalnih i meunarodnih politika u svrhu
promicanja sporta i tjelesne aktivnosti te suoavanja sa izazovima u vezi sa sportom.
U mala suradnika partnerstva trebao bi biti ukljuen najmanje jedan lokalni ili regionalni sportski klub.
Komisija e, putem svoje Izvrne agencije, organizirati jedan krug odabira tijekom godine.

Program Erasmus+ prua veliku fleksibilnost po pitanju aktivnosti koja Mala suradnika partnerstva mogu provoditi, pod
uvjetom da prijedlog dokazuje da su takve aktivnosti najprikladniji nain za ostvarivanje utvrenih ciljeva projekta. Mala
suradnika partnerstva obino mogu obuhvaati irok spektar djelovanja, primjerice:
umreavanje meu dionicima;

razvijanje, utvrivanje, promicanje i razmjenu dobre prakse;
priprema, razvoj i provedba modula obrazovanja i osposobljavanja i alata;
aktivnosti jaanja svijesti o dodanoj vrijednosti sporta i tjelesne aktivnosti za osobni, drutveni i profesionalni
razvoj osoba;
aktivnosti za promicanje inovativnih sinergija izmeu podruja sporta i u podrujima zdravlja, obrazovanja,
aktivnosti za poveanje baze dokaza u sportu za suzbijanje drutvenih i gospodarskih izazova (prikupljanje
podataka, ankete, savjetovanja itd.);
konferencije, seminare, sastanke, dogaanja i aktivnosti podizanja svijesti kojima se podupiru navedene aktivnosti.
TKO MOE SUDJELOVATI U MALIM SURADNIKIM PARTNERSTVIMA?

Mala suradnika partnerstva otvorena su svim vrstama javnih tijela i neprofitnih organizacija aktivnih u podruju sporta i
tjelesne aktivnosti. Ovisno o cilju projekta, Mala suradnika partnerstva trebala bi ukljuivati primjerena i razliite partnere
kako bi se iskoristila razliita iskustva, profili i podruja strunosti te proizveli relevantni i visokokvalitetni rezultati projekta.
Mala suradnika partnerstva usmjerena su na suradnju izmeu organizacija osnovanih u dravama sudionicama u programu.
Malo suradniko partnerstvo trebalo bi se sastojati od:
podnositelja/koordinatora: organizacija koja podnosi prijedlog projekta u ime svih partnera. Kada je projekt
odobren, podnositelj/koordinator postat e glavni korisnik bespovratnih sredstava EU-a i potpisat e ugovor o
dodijeli bespovratnih sredstava. Molimo proitajte dio C ovog Vodia za detaljnije informacije o financijskim i
ugovornim odnosima. Ta koordinacijska uloga obuhvaa sljedee zadae:
o predstavlja i djeluje u ime organizacija sudionica prema Europskoj komisiji,
234
o snosi financijsku i pravnu odgovornost za odgovarajuu operativnu, upravnu i financijsku provedbu

cijelog projekta;
o koordinira Suradniko partnerstvo u suradnji sa svim drugim partnerima u projektu,
o prima financijsku potporu EU-a iz programa Erasmus+ i odgovoran je za raspodjelu sredstava izmeu
partnera ukljuenih u projekt.
partnera: organizacije koje aktivno pridonose pripremi, provedbi i ocjenjivanju Malog suradnikog partnerstva.
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE MALOG SURADNIKOG PARTNERSTVA?

U nastavku su navedeni kriteriji koja mora ispuniti Mali suradniki projekt da bi bio prihvatljiv za bespovratna sredstva iz
programa Erasmus+:
Bilo koja neprofitna organizacija ili javno tijelo koje se aktivno bavi podrujem sporta, s
poslovnim nastanom u dravi sudionici u Programu ili u bilo kojoj partnerskoj dravi svijeta
Takve organizacije, na primjer, mogu biti (otvoren popis):

javno tijelo zadueno za sport na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
nacionalni olimpijski odbor ili nacionalni sportski savez;
sportska organizacija na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
Prihvatljive organizacije nacionalna sportska liga;

sudionice sportski klub;
organizacija ili savez koji predstavlja sportae;
organizacija ili savezi koji predstavljaju profesionalce i volontere u sportu (kao to su
treneri, menaderi itd.);
organizacija koja predstavlja pokret sport za sve;
organizacija aktivna u podruju promicanja tjelesne aktivnosti;
organizacija koja predstavlja aktivni sektor slobodnog vremena;
Tko moe predati
zahtjev?
projektu.
Suradniko partnerstvo je transnacionalno i ukljuuje barem tri organizacije iz tri razliite drave
Broj i profil organizacija sudionice u Programu. Ne postoji maksimalan broj partnera. Meutim, proraun za upravljanje i
sudionica provedbu projekta ogranien je (i odnosi se na 5 partnera). Sve organizacije sudionice moraju
biti utvrene u trenutku podnoenja zahtjeva za bespovratna sredstva.
Od 12 do 24 mjeseca. Trajanje se mora odabrati u fazi podnoenja zahtjeva (12, 18 ili 24

Trajanje projekta
mjeseca) na temelju cilja projekta i vrste predvienih aktivnosti.
Mjesto(a) provedbe Aktivnosti se moraju provoditi u dravama (jednoj ili vie) organizacija ukljuenih u malo
aktivnosti suradniko partnerstvo.

Bruxellesu.

briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 1. sijenja sljedee godine.
235
Vodi kroz
program
Unutar tih kategorija, projekti e se ocjenjivati na temelju sljedeih kriterija:

suradnikog partnerstva).
Stupanj do kojeg:
Vanost projekta
prorauna
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti Postojanje i kvaliteta rjeenja za upravljanje (rokovi, organizacija, zadae i
(najvie 20 bodova) odgovornosti dobro su definirani i realistini)
prorauna
Stupanj do kojeg:
- ako je primjereno, projekt ukljuuje odgovarajuu mjeavinu
komplementarnih organizacija sudionica s nunim profilom, iskustvom
i strunou za uspjenu provedbu svih vidova projekta;
Kvaliteta projektnog tima i sporazuma o - u projektima sudjeluju osobe strune za odgovarajua podruja, kao
suradnji to su politika sporta i praksa (trening, natjecanja, treniranje itd.),
(najvie 20 bodova) akademski strunjaci i osobe koje mogu doprijeti do ire publike;
doprinos svih organizacija sudionica;
- Ako je primjenjivo, stupanj do kojeg ukljuenost organizacije sudionice
iz partnerske drave donosi nunu dodanu vrijednost projektu (ako taj
uvjet nije ispunjen, nee se razmatrati prihvaanje projekta).
projekta;
(najvie 30 bodova) rezultata projekta u okviru i izvan organizacija sudionica
dokumenti i mediji biti slobodno dostupni i kako e se promicati putem
otvorenih dozvola i ne sadri nerazmjerna ogranienja
sredstava EU-a.
236
tima i rjeenja za suradnju).
237
Vodi kroz
program

Najvea bespovratna sredstva dodijeljena za mala suradnika partnerstva: 60 000 EUR

financiranja
Doprinos za aktivnosti
Doprinos jedininim
organizacije koordinatorice:
Upravljanje projektom (tj. planiranje, financije, trokovima 500 EUR mjeseno
koordinacija i komunikacija izmeu partnera itd.); Na temelju trajanja malog suradnikog
Upravljanje materijali, alati, pristupi itd. malog opsega za partnerstva i broju ukljuenih organizacija
Najvie 2 750 EUR
projektom i uenje/pouavanje/osposobljavanje; Virtualna sudionica
Doprinos za aktivnosti drugih mjeseno
provedba suradnja i lokalne projektne aktivnosti;
Doprinos jedininim organizacija sudionica:
informiranje, promidba i irenje (npr. broure,
trokovima 250 EUR mjeseno po
letci, informacije na internetu).
organizaciji
Uvjet: podnositelji moraju opravdati potrebu za

Za udaljenosti izmeu 100 i 1 999 km: sastancima u smislu broja sastanaka i ukljuenih
Sudjelovanje u sastancima izmeu projektnih 575 EUR po sudioniku po sastanku sudionika. Udaljenosti se moraju izraunavati
Transnacionalni pomou kalkulatora za izraun udaljenosti koji
partnera koje organizira jedna od organizacija Doprinos jedininim
sastanci u okviru podupire Europska komisija.
sudionica za potrebe provedbe i koordinacije. trokovima
projekta
Doprinos trokovima putovanja i ivota.
760 EUR po sudioniku po sastanku

financiranja
Uvjet: podugovaranje mora biti vezano uz usluge
Doprinos stvarnim trokovima koji se odnose na 80 % prihvatljivih trokova koje organizacije sudionice ne mogu izravno
podugovaranje ili kupnju proizvoda i usluga.
Izvanredni trokovi Stvarni trokovi Najvie 10 000 EUR po projektu (izuzimajui trokove pruati iz opravdanih razloga. Oprema se ne moe
Trokovi pruanja financijskog jamstva, ako je to pruanja financijskog jamstva) odnositi na uobiajenu uredsku opremu ili
zatraila Izvrna agencija. opremu koju obino koriste organizacije sudionice
238
Dio B Neprofitna europska sportska dogaanja
NEPROFITNA EUROPSKA SPORTSKA DOGAANJA

KOJI SU CILJEVI NEPROFITNOG EUROPSKOG SPORTSKOG DOGAANJA?
Ova aktivnost ima za cilj podrati:
Volonterstvo u sportu;
Socijalnu ukljuenost kroz sport;
Ravnopravnost spolova u sportu;
Tjelesnu aktivnost koja ima povoljan utjecaj na zdravlje;
Provedbu Europskog tjedna sporta.
Komisija e, putem svoje Izvrne agencije, organizirati jedan krug odabira tijekom godine.
Okvirna raspodjela za razliite kategorije u sklopu neprofitnih europskih sportskih dogaanja bit e kako slijedi:
otprilike 30 % za dogaanja radi provedbe Europskog tjedna sporta;
otprilike 70 % za dogaanja koja nisu povezana s Europskim tjednom sporta (npr. povezana su s volonterstvom u
sportu, socijalnom ukljuenosti kroz sport, ravnopravnou spolova u sportu, tjelesnom aktivnou koja povoljno
utjee na zdravlje).
Za provedbu Europskog tjedna sporta trebalo bi odabrati otprilike 4 dogaanja. Ona bi trebala biti usredotoena na teme
utvrene za provedbu Europskog tjedna sporta (obrazovanje, radno mjesto, otvoreni prostor, sportski klubovi i fitness-
centri).
Trebalo bi odabrati otprilike 8 dogaanja koja nisu povezana s Europskim tjednom sporta. U vezi s prethodno navedenim
temama (tj. volonterstvom, socijalnom ukljuenou, ravnopravnou spolova, tjelesnom aktivnou koja povoljno utjee na
zdravlje), najmanje jedno dogaanje trebalo bi biti usredotoeno na vanjsku dimenziju sporta (npr. sportsku diplomaciju), a
najmanje jedno dogaanje trebalo bi biti usredotoeno na ulogu koju sport na lokalnoj razini ima u podupiranju ciljeva ove
mjere (volonterstvo u sportu, socijalna ukljuenost u sportu i kroz sport, ravnopravnost spolova u sportu, tjelesna aktivnost
koja povoljno utjee na zdravlje).
TO JE TO NEPROFITNO EUROPSKO SPORTSKO DOGAANJE?

Ovom se Aktivnou prua financijska potpora za sljedee:
- organizaciju europskih sportskih dogaanja u jednoj programskoj dravi;
nacionalna dogaanja koja istovremeno u nekoliko drava sudionica u Programu organiziraju neprofitne organizacije ili
javna tijela aktivna u podruju sporta.
Oekivani rezultati ovih dogaanja sljedei su:

poveana svijest o dogaanjima u vezi s ulogom sporta u promicanju socijalne ukljuenosti, jednakih mogunosti i
tjelesne aktivnosti za poboljanje zdravlja;
poveano sudjelovanje u sportu, tjelesnoj aktivnosti i volontiranju.

Potpora za dogaanja ukljuuje dodjelu bespovratnih sredstava pojedinanim organizacijama zaduenim za pripremu,
organizaciju i praenje odreenog dogaanja. U okviru ove mjere podupirat e se sljedee standardne aktivnosti (otvoren
popis):
pripreme za dogaanje;
organizacija obrazovnih aktivnosti za sportae, trenere, organizatore i volontere za vrijeme pripreme za dogaanje;
organizacija dogaanja;
organizacija sporednih aktivnosti uz sportska dogaanja (konferencije, seminari);
provedba naknadnih aktivnosti (ocjenjivanja, izrada buduih planova);
komunikacijske aktivnosti povezane s temom dogaanja.
KOJE AKTIVNOSTI NISU PRIHVATLJIVE U OKVIRU OVE AKTIVNOSTI?

Sportska natjecanja koja redovito organiziraju meunarodni, europski ili nacionalni sportski savezi/lige;
Profesionalna sportska natjecanja.
239
Vodi kroz
program
KOJI SE KRITERIJI PRIMJENJUJU NA OCJENJIVANJE NEPROFITNOG SPORTSKOG DOGAANJA?

U nastavku su navedeni kriteriji koja mora ispuniti neprofitno sportsko dogaanje da bi bilo prihvatljivo za bespovratna
sredstva iz programa Erasmus+:
Bilo koje javno tijelo ili neprofitna organizacija aktivna u podruju sporta, s poslovnim nastanom
u dravi sudionici u Programu. Takve organizacije, na primjer, mogu biti (otvoren popis):
Tko moe predati javno tijelo zadueno za sport na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini;
zahtjev? sportska organizacija na lokalnoj, regionalnoj, europskoj ili meunarodnoj razini;
koordinator nacionalnog dogaanja organiziranog u okviru europskog dogaanja u
podruju sporta.
Europska sportska dogaanja organizirana u jednoj dravi moraju ukljuivati sudionike u

dogaanju iz barem 12 razliitih drava sudionica u Programu
ILI
Prihvatljiva dogaanja i sportska dogaanja organizirana u istovremeno u nekoliko drava sudionica u Programu moraju
sudionici ukljuivati sudionike u dogaanju iz barem 12 razliitih drava sudionica u Programu. Uvjet je
ispunjen ako su ti sudionici ukljueni u ukupna dogaanja.
Sve organizacije sudionice moraju biti utvrene u trenutku podnoenja zahtjeva za bespovratna
sredstva.
Trajanje projekta Do 1 godine (od pripreme do praenja dogaanja).
Datumi dogaanja Dogaanje se mora odrati tijekom sljedee godine (bilo kada do 31. listopada).

Bruxellesu.
Podnositelji moraju dostaviti zahtjev za bespovratna sredstva do 6. travnja u 12:00 (podne po
briselskom vremenu) za projekte ija provedba zapoinje 1. studenoga iste godine.

neprofitnog sportskog dogaanja? ).
Stupanj do kojeg:
Vanost projekta
- prijedlog donosi dodanu vrijednost na razini EU-a putem rezultata koji
240
Dio B Neprofitna europska sportska dogaanja

prorauna
Stupanj do kojeg projekt ukljuuje strunjake u razliitim podrujima, kao
Kvaliteta plana i provedbe aktivnosti to je sportska praksa (treninzi, natjecanja, treniranje itd.)
(najvie 40 bodova)
Postojanje i kvaliteta rjeenja za upravljanje (rokovi, organizacija, zadae i
odgovornosti dobro su definirani i realistini)
prorauna

projekta;
Uinak i irenje (najvie 30 bodova) regionalnoj, nacionalnoj i/ili europskoj razini.
Kvaliteta plana irenja: primjerenost i kvaliteta mjera usmjerenih na irenje
rezultata projekta u okviru i izvan organizacija sudionica
Kvaliteta mjera kojima e se osigurati vidljivost i medijska pokrivenost
dogaanja te potpora EU-a.
241
Vodi kroz
program


Svaki troak koji je izravno povezan s provedbom
dodatnih aktivnosti projekta, ukljuujui:
Prihvatljivi izravni trokovi:

Osoblje
Putovanje i dnevnice Maksimalan iznos bespovratnih sredstava:
Oprema Za neprofitna europska sportska dogaanja
organizirana tijekom Europskog tjedna sporta:
Potroni materijal i potreptine
300 000 EUR
Podugovaranje Uvjet: traeni proraun
Trokovi
Stvarni trokovi opravdan je u odnosu na
aktivnosti Carine, porezi i davanja Neprofitna sportska dogaanja koja nisu
planirane aktivnosti.
Ostali trokovi povezana s Europskim tjednom sporta:
500 000 EUR
Neizravni trokovi:
Najvie 80 % ukupnih prihvatljivih trokova.
rauni za elektrinu energiju ili internet, trokovi
najma prostora, trokovi stalnih zaposlenika itd.)
242
Dio C Kako podnijeti zahtjev u okviru programa Erasmus+
DIO C INFORMACIJE ZA PODNOSITELJE

Pozivaju se sve organizacije (ukljuujui neformalne skupine) koje planiraju predati prijedlog projekta kako bi dobile
financijsku potporu od EU-a u okviru programa Erasmus+ da paljivo proitaju ovaj odjeljak koji je izraen u skladu s
167
odredbama Glave VI. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opi proraun Europske unije (dalje u tekstu: Financijska
uredba EU-a) i s njezinim pravilima primjene.
Pojedinci nemaju pravo predati prijedloge projekata u okviru programa Erasmus+, osim osoba koje se prijavljuju u ime
skupine (od najmanje etvero) mladih ljudi aktivnih u podruju rada s mladima, ali ne nuno u kontekstu organizacije mladih
(dalje u tekstu: neformalna skupina mladih ljudi).
KAKO PODNIJETI PRIJEDLOG U OKVIRU PROGRAMA ERASMUS+?

Kako bi predali prijedlog projekta u okviru programa Erasmus+, podnositelji moraju slijediti etiri koraka opisana u nastavku:
Svaka organizacija koja sudjeluje u prijavi mora se registrirati na Portalu za korisnike i dobiti Identifikacijsku oznaku
sudionika (PIC). Organizacije/skupine koje su ve dobile PIC kroz suradnju u ostalim programima EU-a ne moraju se
ponovno registrirati. PIC dobiven prethodnom registracijom valjan je i za prijave u okviru Erasmusa+;
provjeriti ispunjavanje kriterija Programa za relevantnu mjeru/podruje;
provjera financijskih uvjeta;
popuniti i predati obrazac zahtjeva.
PRVI KORAK: REGISTRACIJA NA PORTALU ZA SUDIONIKE

Sve organizacije koje sudjeluju u prijavi moraju biti registrirane i moraju dostaviti svoje osnovne pravne i financijske podatke
putem na Portalu za sudionike u podrujima obrazovanja, audiovizualnih aktivnosti, kulture, graanstva i volontiranja, ako to
ve nisu uinili.
Kako bi se mogla registrirati na Portal za sudionike, osoba koja predstavlja organizaciju (ili neformalnu skupinu mladih ljudi)
mora izvriti sljedee korake:
otvoriti ECAS raun (osim ako osoba koja predstavlja organizaciju/skupinu ve ima raun). Novi rauni u ECAS-u
mogu se izraditi na sljedeem web-mjestu:
https://webgate.ec.europa.eu/cas/eim/external/register.cgi;
Pristupiti portalu za sudionike na

http://ec.europa.eu/education/participants/portal/desktop/en/organisations/register.html i registrirati se u ime
organizacije /skupine. Na Portalu za sudionike dostupne su Smjernice i esto postavljana pitanja.
Organizacija/skupina mora se samo jednom registrirati na portalu za sudionike. Po zavretku registracije,

organizacija/skupina dobit e Identifikacijsku oznaku sudionika (PIC). Zahvaljujui PIC-u, koji je jedinstveni broj i nuan je za
podnoenje prijedloga, organizacija/skupina moe popuniti elektroniki obrazac prijave za Erasmus+ na jednostavniji nain
(tj. nakon upisivanja PIC-a na obrazac, podaci koje je skupina/organizacija unijela fazi registracije automatski e se prikazati
na obrascu).
DOKAZ O PRAVNOM POLOAJU I FINANCIJSKOJ SPOSOBNOSTI

U trenutku registracije organizacije moraju uitati i sljedee dokumente na Portal za sudionike:
obrazac za pravne osobe (moe se preuzeti s web-mjesta Europske komisije na:

http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/legal_entities/legal_entities_en.cfm);
obrazac za financijsku identifikaciju. Molimo popunite obrazac koji se odnosi na dravu u kojoj se nalazi banka, ak i ako
je organizacija podnositeljica slubeno registrirana u drugoj dravi (ovaj obrazac moe se preuzeti na:
http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/financial_id/financial_id_en.cfm).
167
Financijsku uredbu EU-a moete nai na:
243
Vodi kroz
program
Za bespovratna sredstva koja prelaze 60 000 EUR, podnositelji e moda morati uitati posebne dokumente kao dokaz
financijske sposobnosti. Za vie pojedinosti, vidjeti odjeljak Kriteriji za odabir u nastavku.
Obrazac za financijsku identifikaciju trebala bi predati samo organizacija podnositeljica, a partnerske organizacije to nisu
dune uiniti.
DRUGI KORAK: PROVJERA ISPUNJAVANJA KRITERIJA PROGRAMA

Kada razvijaju projekt i prije nego to zatrae potporu EU-a, organizacije sudionice moraju provjeriti ispunjava li projekt
sljedee kriterije: prihvatljivost, iskljuenje, odabir i dodjelu.
Kriteriji prihvatljivosti uglavnom se odnose na vrstu projekta i aktivnosti (ukljuujui, ako je primjenjivo, organizacije
sudionice itd.), ciljnu skupinu (npr. poloaj i broj ukljuenih sudionika) i uvjete za podnoenje zahtjeva za bespovratna
sredstva za takav projekt (npr. rokovi za podnoenje, potpunost obrasca zahtjeva itd.).
Kako bi bio prihvatljiv, projekt mora ispunjavati sve kriterije prihvatljivosti koji se odnose na Aktivnost za koju se prijedlog
podnosi. Ako projekt ne ispunjava te kriterije u fazi podnoenja zahtjeva, bit e odbijen bez daljnjeg ocjenjivanja. Iznimka su
sluajevi aktivnosti mobilnosti i Stipendija JMD-a koje se podupiru u okviru Kljune mjere 1. ili Kljune mjere 2., u kojima se
neki kriteriji prihvatljivosti (npr. trajanje, profil sudionika) mogu samo provjeriti u fazi provedbe projekta ili u zavrnoj fazi
izvjeivanja (ne u trenutku podnoenja prijave). U fazi podnoenja prijave, od podnositelja se trai da prijave da e projekt
ispuniti te kriterije. Meutim, ako se pokae u fazi provedbe ili krajnjeg izvjeivanja da ti kriteriji nisu ispunjeni, sudionici ili
aktivnost mogu se smatrati neprihvatljivima uz smanjenje/povrat dodijeljenog iznosa bespovratnih sredstava.
Posebni kriteriji prihvatljivosti koji se primjenjuju na svaku od aktivnosti koje se provode u okviru Vodia kroz program
Erasmus+ opisani su u dijelu B.
KRITERIJI ISKLJUENJA
Podnositelj e biti iskljuen iz sudjelovanja u pozivima za podnoenje prijedloga u okviru programa Erasmus+ ili iz postupka
dodjele sredstava ako se utvrdi da se nalazi u jednoj od situacija opisanih u nastavku, u skladu s lankom 106. i/ili 107.
Financijske uredbe EU-a:
a) podnositelj je u steaju, u postupku u sluaju nesolventnosti ili u postupku likvidacije, njegovom imovinom upravlja
steajni upravitelj ili sud, u nagodbi je s vjerovnicima, poslovne aktivnosti su mu suspendirane ili se nalazi u bilo kakvoj
istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz slinog postupka predvienog nacionalnim zakonodavstvom ili propisima;
b) konanom presudom ili konanom upravnom odlukom utvreno je da podnositelj kri svoje obveze u vezi s plaanjem
poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s pravom zemlje u kojoj ima poslovni nastan, zemlje u kojoj se nalazi
dunosnik za ovjeravanje ili zemlje u kojoj se provodi dodjela bespovratnih sredstava;
c) konanom presudom ili konanom upravnom odlukom utvreno je da je podnositelj kriv za teku povredu dunosti zbog
krenja primjenjivih zakona ili propisa ili etikih normi profesije kojoj podnositelj pripada ili zbog protupravnog postupanja
koje utjee na njegovu profesionalnu vjerodostojnost u sluaju da se takvim postupanjem pokazuje protuzakonita namjera ili
gruba nepanja, ukljuujui posebno bilo koje od sljedeih postupanja:
(i.) prijevarno ili nesavjesno lano predstavljanje podataka potrebnih za provjeru nepostojanja osnova za iskljuenje ili
ispunjenja kriterija za odabir ili prilikom izvrenja ugovora, sporazuma o bespovratnim sredstvima ili odluke o dodjeli
bespovratnih sredstava;
(ii.) dogovaranje s drugim osobama radi naruavanja trinog natjecanja;
(iii.) krenje prava intelektualnog vlasnitva;
(iv.) pokuaj da se utjee na postupak odluivanja Komisije/Agencije tijekom postupka dodjele;
(v.) pokuaj da se dobiju povjerljive informacije koje bi mu mogle omoguiti nepotenu prednost u postupku dodjele;
d) konanom presudom utvreno je da je podnositelj kriv za bilo to od sljedeeg:
(i.) prijevaru u smislu lanka 1. Konvencije o zatiti financijskih interesa Europskih zajednica, sastavljene Aktom Vijea
od 26. srpnja 1995.;
(ii.) korupciju kako je definirana u lanku 3. Konvencije o borbi protiv korupcije koja ukljuuje dunosnike Europskih
zajednica ili dunosnike drava lanica EU-a, sastavljene Aktom Vijea od 26. svibnja 1997., i u lanku 2. stavku 1. Okvirne
odluke Vijea 2003/568/PUP, kao i korupciju kako je definirana zakonskim odredbama zemlje u kojoj se nalazi dunosnik
za ovjeravanje, zemlje u kojoj podnositelj ima poslovni nastan ili zemlje u kojoj se provodi dodjela bespovratnih
sredstava;
244
(iii.) sudjelovanje u zloinakoj organizaciji, kako je definirano u lanku 2. Okvirne odluke Vijea 2008/841/PUP;
(iv.) pranje novca ili financiranje terorizma, kako je definirano u lanku 1. Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i
Vijea;
(v.) kaznena djela terorizma ili kaznena djela povezana s teroristikim aktivnostima, kako su definirana u lanku 1.
odnosno lanku 3. Okvirne odluke Vijea 2002/475/PUP, ili poticanje, pomaganje, potpora ili pokuaj poinjenja takvih
kaznenih djela, kako je navedeno u lanku 4. te odluke;
(vi.) djeji rad i druge oblike trgovanja ljudima, kako je definirano u lanku 2. Direktive 2011/36/EU Europskog
parlamenta i Vijea;
e) podnositelj je pokazao znatne nedostatke u potovanju glavnih obveza prilikom izvrenja ugovora, sporazuma o
bespovratnim sredstvima ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava koja se financira iz prorauna Unije, to je dovelo do
preuranjenog otkaza ugovora, sporazuma ili odluke odnosno do primjene ugovornih kazni ili drugih ugovornih sankcija, ili to
je otkriveno nakon provjera, revizija ili istraga dunosnika za ovjeravanje, OLAF-a ili Revizorskog suda;
f) konanom presudom ili konanom upravnom odlukom utvreno je da je podnositelj poinio nepravilnosti u smislu
lanka 1. stavka 2. Uredbe Vijea (EZ, Euratom) br. 2988/95;
g) ako ne postoji konana presuda ili, ovisno o sluaju, konana upravna odluka, podnositelj se nalazi u jednoj od situacija
utvrenih prethodno navedenim tokama od (c) do (f), a to je utemeljeno:
i. injenicama utvrenima u kontekstu revizija ili istraga koje provodi Revizorski sud, OLAF ili unutarnja revizija, ili
bilo kojom drugom provjerom, revizijom ili kontrolom koja je poduzeta pod odgovornou dunosnika za ovjeravanje iz
institucije EU-a, europskog ureda odnosno agencije ili tijela EU-a;
ii. upravnim odlukama koje nisu konane, a koje mogu ukljuivati stegovne mjere koje provodi nadleno nadzorno
tijelo odgovorno za provjeru primjene normi profesionalne etike;
iii. odlukama ESB-a, EIB-a, Europskog investicijskog fonda ili meunarodnih organizacija;
iv. odlukama Komisije u vezi s krenjem pravila Unije o trinom natjecanju ili nacionalnog nadlenog tijela u vezi s
krenjem prava Unije ili nacionalnog prava o trinom natjecanju.
v. odlukama o iskljuenju koje je donio dunosnik za ovjeravanje iz institucije EU-a, europskog ureda odnosno
agencije ili tijela EU-a.
(h) osoba koja je lan upravnog, upravljakog ili nadzornog tijela tog podnositelja, ili koja ima ovlasti zastupanja, donoenja
odluka ili kontrole u odnosu na tog podnositelja (to ukljuuje direktore drutva, lanove upravljakih ili nadzornih tijela i
sluajeve u kojima je jedna osoba veinski vlasnik udjela), nalazi se u jednoj ili vie situacija iz prethodno navedenih toaka
od (c) do (f).
(i) fizika ili pravna osoba koja prihvaa neogranienu odgovornost za dugove dotinoga podnositelja nalazi se u jednoj ili
vie situacija iz prethodno navedene toke (a) ili (b).
Ako se podnositelj nalazi u jednoj od prethodno navedenih situacija za iskljuenje, trebao bi navesti mjere koje je poduzeo
da bi popravio situaciju za iskljuenje i time dokazao svoju pouzdanost. Te mjere mogu ukljuivati npr. tehnike i
organizacijske mjere te mjere u vezi s osobljem kako bi se sprijeilo ponavljanje predmetne situacije, nadoknaivanje tete ili
plaanje novanih kazni. To se ne primjenjuje na situacije iz toke (d) ovog odjeljka.
U sluajevima iz toaka od (c) do (f), ako ne postoji konana presuda ili, ovisno o sluaju, konana upravna odluka,
nacionalna agencija ili Izvrna agencija moe privremeno iskljuiti podnositelja iz sudjelovanja u pozivu na podnoenje
prijedloga ako bi njegovo sudjelovanje predstavljalo ozbiljnu i neposrednu opasnost za financijske interese Unije.
Ako su mjerom za koju je podnositelj podnio prijedlog predviene posebne odredbe za sudjelovanje povezanih subjekata,
isti kriteriji za iskljuenje primjenjuju se na povezane subjekte.
Podnositelje ili, kada je primjenjivo, povezane subjekte u ovom se postupku moe odbiti i mogu im se nametnuti
administrativne sankcije (iskljuenje ili financijska sankcija) ako se pokae da je bilo koja od izjava ili informacija podnesenih
kao uvjet za sudjelovanje u ovom postupku neistinita.
Nacionalna ili Izvrna agencija moe na svojem web-mjestu objaviti sljedee informacije povezane s iskljuenjem i, kada je
primjenjivom, financijskom sankcijom u sluajevima iz toaka (c), (d), (e) i (f) prethodnog odjeljka:
(a) naziv dotinog podnositelja;
(b) situaciju uslijed koje je dolo do iskljuenja;
(c) trajanje iskljuenja i/ili iznos financijske sankcije.
Ovi kriteriji iskljuenja primjenjuju se na podnositelje u okviru svih Aktivnosti programa Erasmus+. Kako bi potvrdili da se ne
nalaze u nekoj od prethodno navedenih situacija, podnositelji zahtjeva za bespovratna sredstva EU-a u iznosu veem od 60
000 EUR moraju dostaviti izjavu da se ne nalaze u niti jednoj od prethodno navedenih situacija. Ta izjava ini poseban dio ili
prilog obrasca zahtjeva.
245
Vodi kroz
program
U sluaju prijedloga koji se podnose u ime konzorcija partnera, navedeni kriteriji primjenjuju se na sve organizacije koje
sudjeluju u projektu.
U skladu s lancima 106. do 109. Financijske uredbe EU-a, podnositeljima koji su krivi za pogreno prikazivanje podataka ili
nisu ispunili svoje ugovorne obveze iz prethodnog postupka dodjele bespovratnih sredstava moe se odrediti
168
administrativna ili financijska kazna .
Nadalje, Komisija smatra da za potrebe provedbe Aktivnosti obuhvaenih Vodiem kroz program sljedee organizacije jesu ili
bi mogle biti u sukobu interesa i stoga nisu prihvatljive za sudjelovanje:
nacionalna tijela zaduena za nadzor nacionalnih agencija i provedbu programa Erasmus+ u svojoj dravi: ne mogu
se prijaviti ili sudjelovati niti u jednoj Aktivnosti kojom upravlja nacionalna agencija u bilo kojoj od drava, ali moe
se prijaviti (kao podnositelj ili partner) za sudjelovanje u aktivnostima kojima upravlja Izvrna agencija ili GU EAC,
osim ako je to izriito iskljueno za predmetnu Aktivnost (kako je navedeno u dijelu B vodia);
nacionalne agencije ili odjeli nacionalnih agencija pravnih tijela ija je aktivnost izvan podruja nadlenosti
nacionalnih agencija ne mogu se prijaviti niti sudjelovati ni u jednoj od aktivnosti koje se provode putem ovog
Vodia;
strukture ili mree koje su utvrene ili odreene u okviru programa Erasmus+ ili u Godinjem programu rada
Komisije koji je donesen za provedbu programa Erasmus + za primane financijskog doprinosa od Komisije u okviru
provedbe programa Erasmus+, iji je domain pravna osoba koja je takoer domain nacionalne agencije, ne mogu
podnositi prijedlog ili sudjelovati u mjerama kojima upravljaju nacionalne agencije za Erasmus' u bilo kojoj dravi
ve se mogu prijaviti za sudjelovanje (kao podnositelji ili partneri) u mjerama kojima upravlja Izvrna agencija ili
GU EAC, osim ako je to posebno iskljueno za predmetnu mjeru (kako je navedeno u dijelu B vodia); moraju moi
pokazati prije dodjele bespovratnih sredstava ili ugovora da nisu u sukobu interesa jer su poduzele privremene
mjere ili zato to je njihovo unutarnje ustrojstvo takvo da postoji jasna podjela interesa. Nadalje, moraju biti
utvreni trokovi i prihodi svake mjere ili aktivnosti za koje se dodjeljuju sredstva EU-a. Odluku o tome da nema
sukoba interesa donosi Izvrna agencija iz GU EAC, pod vlastitom odgovornou, kojoj podnose prijedlog;
pravne osobe koje su domain nacionalne agencije za Erasmus+, ali koje se bave drugim djelatnostima unutar ili
izvan podruja nadlenosti za program Erasmus+, kao i subjekti povezani s tim pravnim osobama, ne mogu se
prijaviti ili sudjelovati niti u jednoj mjeri kojom upravlja nacionalna agencija u bilo kojoj od drava, ali se u naelu
mogu prijaviti za sudjelovanje u mjerama kojima upravlja Izvrna agencija ili GU EAC, osim ako to nije izriito
iskljueno za predmetnu mjeru (kako je navedeno u dijelu B vodia). Meutim, prije dodjele bespovratnih
sredstava ili ugovora moraju dokazati da nisu u sukobu interesa jer su poduzele mjere opreza ili zato to je njihovo
unutarnje ustrojstvo takvo da postoji jasna podjela interesa (npr. minimalno raunovodstveno odvajanje,
odvajanje linija izvjeivanja i odluivanja, mjere za sprjeavanje pristupa povlatenim informacijama). Nadalje,
moraju biti utvreni trokovi i prihodi svake mjere ili aktivnosti za koje se dodjeljuju sredstva EU-a. Odluku o tome
da nema sukoba interesa donosi Izvrna agencija iz GU EAC, pod vlastitom odgovornou, kojoj podnose prijedlog.
KRITERIJI ZA ODABIR
Putem kriterija za odabir, nacionalna ili izvrna agencija ocjenjuju financijsku i operativnu sposobnost podnositelja za
provedbu predloenog projekta.
FINANCIJSKA SPOSOBNOST
Financijska sposobnost znai da podnositelj ima stabilna i dovoljna financijska sredstva za odravanje svojih aktivnosti za
vrijeme razdoblja provedbe projekta ili godine u kojoj su bespovratna sredstva dodijeljena i sudjelovati u financiranju
aktivnosti.
Provjera financijske sposobnosti ne primjenjuje se na:

169
javna tijela ;
meunarodne organizacije.
168
Osim za aktivnosti koje provode nacionalne agencije
169
Ukljuujui kole, ustanove visokog obrazovanja i organizacije u podruju obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta koje su primile vie od 50 % svojih
godinjih prihoda iz javnih izvora tijekom posljednjih dviju godina. Za navedene se smatra da imaju potrebne financijske, profesionalne i administrativne
kapacitete za izvrenje aktivnosti u okviru Programa.
246
U sluaju zahtjeva za bespovratna sredstva koje su podnijele druge vrste organizacija (tj. one koje nisu prethodno navedene)
i koji ne prelaze 60 000 EUR; podnositelji moraju dostaviti izjavu da imaju financijsku sposobnost za provedbu projekta. Ta
izjava ini poseban dio obrasca zahtjeva.
U sluaju zahtjeva za bespovratna sredstva EU-a koje podnose druge vrste organizacija i koji prelaze 60 000 EUR, osim izjave,
podnositelj mora dostaviti sljedee dokumente putem Portala za sudionike:
za aktivnosti kojima upravljaju nacionalne agencije: raun dobiti i gubitka korisnika i bilancu za posljednju
financijsku godinu koja je zakljuena;
za aktivnosti kojima upravlja izvrna agencija: obrazac o financijskoj sposobnosti u koji su uneseni relevantni iznosi
iz zakonskih financijskih izvjetaja te financijska izvjea (ukljuujui raun dobiti i gubitka, bilancu i po potrebi
druge priloge) za posljednje dvije zakljuene financijske godine;
za tijela koja ne mogu dostaviti gore navedene dokumente jer su novoosnovana, financijsku izjavu ili izjavu o
osiguranju u kojoj je navedeno da profesionalni rizici podnositelja mogu zamijeniti navedene dokumente.
Organizacije moraju uitati te dokumente na Portal za sudionike, bilo u trenutku registriranja na Portal (vidjeti odjeljak 1.
korak: Registrirajte se na Portal za sudionike) ili do roka propisanog pojedinanom mjerom programa Erasmus+.
U sluaju sumnje u financijsku sposobnosti bilo koje od organizacija sudionica ukljuenih u projekt, kada se prijedlog
podnosi u ime konzorcija partnera, nacionalna ili izvrna agencija mogu traiti iste dokumente od organizacija sudionica.
Kada se zahtjev odnosi na bespovratna sredstva za projekt iji iznos prelazi 750 000 EUR, uz sve prethodno navedeno moe
se zatraiti i podnoenje izvjea o reviziji kojeg je izradio odobreni vanjski revizor. U tom izvjeu moraju biti potvrena
financijska izvjea posljednje dostupne financijske godine.
Ako, nakon analize tih dokumenata, nacionalna ili izvrna agencija zakljui da potrebna financijska sposobnost nije dokazana
ili nije zadovoljavajua, ona moe:
zatraiti dodatne informacije;

170
ponuditi ugovor ili odluku o bespovratnim sredstvima s predfinanciranjem obuhvaenim financijskim jamstvom ;
ponuditi ugovor ili odluku o bespovratnim sredstvima bez predfinanciranja ili sa smanjenim predfinanciranjem;
ponuditi ugovor ili odluku o bespovratnim sredstvima s predfinanciranjem na temelju nekoliko rata;
odbiti zahtjev.
TEHNIKA I STRUNA SPOSOBNOST

Tehnika i struna sposobnost znai da podnositelj ima nunu strunu sposobnost i kvalifikacije za provedbu predloenog
projekta. Podnositelji moraju dostaviti izjavu da imaju tehniku i strunu sposobnost za provedbu projekta. Osim toga, ako je
tako propisano u obrascu zahtjeva i ako bespovratna sredstva premauju 60 000 EUR, od podnositelja se moe traiti da
dostave ivotopise kljunih osoba ukljuenih u provedbu projekta kao dokaz potrebne strune sposobnosti ili neke druge
dodatne dokumente kao to su:
popis relevantnih publikacija glavnog tima;
popis svih prijanjih projekata i provedenih aktivnosti koji su u vezi s dotinim podrujem politike ili tom
specifinom aktivnosti.
Na temelju kriterija za dodjelu nacionalna ili izvrna agencija mogu ocjenjivati kvalitetu prijedloga projekta dostavljenih u
okviru programa Erasmus+.
U okviru ogranienja prorauna dostupnog za svaku Aktivnost, bespovratna sredstva dodjeljuju se onim projektima koji
ispunjavaju kriterije kvalitete na najbolji nain.
Svi kriteriji za dodjelu koji se primjenjuju na svaku od aktivnosti koje se provode putem Vodia kroz program Erasmus+
opisani su u dijelu B.
TREI KORAK: PROVJERA FINANCIJSKIH UVJETA

VRSTE BESPOVRATNIH SREDSTAVA
171
Bespovratna sredstva mogu biti sljedea :
170
Jamstvo se moe zamijeniti zajednikim jamstvom ili s vie jamstava organizacija sudionica koje su takoer korisnici projekta.
171
ODLUKA KOMISIJE C(2013)8550 od 4. prosinca 2013. o Koritenju paualnih iznosa, povratu na temelju jedininih trokova i paualnom financiranju u okviru
247
Vodi kroz
program
nadoknada odreenog dijela stvarno nastalih prihvatljivih trokova: npr. iznos dodijeljen u okviru Stratekih
partnerstva za pokrivanje dodatnih trokova povezanih sa sudjelovanjem osoba s posebnim potrebama;
povrat na temelju doprinosa jedininim trokovima: npr. iznos dodijeljen za pojedinanu potporu u okviru
projekata mobilnosti u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
paualni iznos: npr. iznos dodijeljen kao doprinos provedbi dodatnih aktivnosti u okviru projekata Jean Monnet;
paualno financiranje: npr. iznos dodijeljen za pokrivanje neizravnih trokova za profitna sportska dogaanja;
kombinacija navedenih.
Mehanizmom financiranja koji se primjenjuje u okviru programa Erasmus+ u veini sluajeva isplauju se bespovratna
sredstva utemeljena na povratu na temelju doprinosa jedininim trokovima. Tim se vrstama bespovratnih sredstava
pomae podnositeljima da izraunaju zatraeni iznos bespovratnih sredstava i olakava stvarno financijsko planiranje
projekta.
Kako biste saznali koja se vrsta bespovratnih sredstava primjenjuje na svaku stavku financiranja u okviru svake aktivnosti
programa Erasmus+ obuhvaene ovim Vodiem, pogledajte stupac Mehanizam financiranja u tablici Pravila financiranja
u dijelu B.
NAELA KOJA SE PRIMJENJUJU NA BESPOVRATNA SREDSTVA EU-A

NEMOGUNOST RETROAKTIVNE ISPLATE
Bespovratna sredstva EU-a ne mogu se dodijeliti retroaktivno za projekte koji su ve dovreni.
Bespovratna sredstva EU-a mogu se dodijeliti za projekt koji je ve zapoeo samo kada podnositelj moe dokazati da je
potrebno zapoeti s provedbom projekta prije potpisivanja ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava ili prije obavijesti o
odluci o dodjeli bespovratnih sredstava. U tim sluajevima trokovi prihvatljivi za financiranje ne smiju nastati prije datuma
podnoenja zahtjeva za bespovratna sredstva.
Ako podnositelj zapone s provedbom projekta prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili dostavljanja
obavijesti o odluci o dodjeli bespovratnih sredstava, rizik snosi podnositelj.
NEKUMULATIVNA DODJELA
Za svaki projekt koji se financira na razini EU-a moe se dobiti samo jedno bespovratno sredstvo iz prorauna EU-a za bilo
kojeg korisnika. Isti se trokovi ni u kojim okolnostima nee dvaput financirati iz prorauna Unije.
Kako bi se izbjegao rizik dvostrukog financiranja, podnositelj mora u odgovarajuem odjeljku obrasca zahtjeva navesti izvore
i iznose svih drugih sredstava koje je primio ili za koje je podnio zahtjev u toj godini, bilo da se radi o istom projektu ili bilo
kojem drugom projektu, ukljuujui operativna bespovratna sredstva.
Zahtjevi koji su isti ili vrlo slini koje je podnio isti podnositelj ili drugi partneri u istom konzorciju podlijeu posebnoj
ocjeni kako bi se iskljuio rizik dvostrukog financiranja.
Za decentralizirane mjere kojima upravljaju nacionalne agencije za program Erasmus+ zahtjevi koje je dva ili vie puta podnio
isti podnositelj ili konzorcij, bilo istoj agenciji ili razliitim agencijama, bit e odbijeni. Ako drugi podnositelji ili konzorciji
podnesu iste ili vrlo sline zahtjeve, takve e se zahtjeve paljivo provjeriti i moe ih se odbiti na istim osnovama.
NEOSTVARIVANJE DOBITI I SUFINANCIRANJE

Bespovratna sredstva dodijeljena iz prorauna Unije ne smiju imati svrhu ili uinak proizvodnje dobiti u okviru projekta kojeg
provodi korisnik. Dobit se definira kao viak primitaka u odnosu na prihvatljive trokove korisnika u trenutku podnoenja
172
zahtjeva za plaanje konanog iznosa . Naelo zabrane ostvarivanja dobiti ne primjenjuje se na bespovratna sredstva
programa Erasmus+(http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/awp/docs/c_2013_8550.pdf )
172
U tu svrhu, primitci su ogranieni na prihod koji nastaje provedbom projekta, kao to su financijski doprinosi koje su donator posebno namijenili za
financiranje prihvatljivih trokova. Prethodno definirana dobit (ili gubitak) stoga predstavlja razliku izmeu:
okvirno prihvaenog iznosa bespovratnih sredstava, prihoda koji je nastao provedbom aktivnosti i financijskih doprinosa koje su donator namijenili za
financiranje prihvatljivih trokova, i
prihvatljivih trokova koji su nastali korisniku.
Osim toga, nastala dobit mora se vratiti. Nacionalna agencija ili Izvrna agencija imaju pravo na povrat postotka dobiti koji odgovara doprinosu Unije
prihvatljivim trokovima koji su korisniku stvarno nastali za vrijeme provedbe aktivnosti. Za aktivnosti u kojima su bespovratna sredstva u obliku povrata
odreenog dijela prihvatljivih trokova bit e navedena dodatna pojanjenja o izraunu dobiti.
248
isplaena u obliku financiranja jedininog troka, paualnog iznosa ili fiksne stope, ukljuujui stipendije, niti na zahtjeve za
dodjelu bespovratnih sredstava koji ne prelaze 60 000 EUR. Za potrebe izrauna dobiti ostvarene temeljem bespovratnih
sredstava nee se uzimati u obzir sufinanciranje u obliku doprinosa u naravi.
Nadalje, bespovratna sredstva EU-a predstavljaju poticaj za provedbu projekta koji ne bi bio izvediv bez financijske potpore
EU-a i temelji se na naelu sufinanciranja. Sufinanciranje znai da se bespovratnim sredstvima EU-a ne mogu financirati svi
trokovi projekta; projekt se mora financirati iz drugih izvora sufinanciranja osim bespovratnih sredstava EU-a (npr. vlastiti
resursi korisnika, prihod ostvaren provedbom aktivnosti, financijski doprinosi treih strana).
Kada se bespovratna sredstva EU-a isplauju u obliku financiranja jedininog troka, paualnog iznosa ili fiksne stope to je
sluaj za veinu Aktivnosti obuhvaenih ovim Vodiem Komisija unaprijed osigurava primjenu naela neostvarivanja dobiti
i sufinanciranja prilikom utvrivanja stope ili postotaka takvih jedinica, paualnih iznosa ili fiksnih stopa. Potovanje
neostvarivanja dobiti i sufinanciranja openito se podrazumijeva i stoga podnositelji ne moraju dostaviti informacije o
izvorima financiranja koji nisu bespovratna sredstva EU-a niti moraju opravdati trokove provedbe projekta.
Meutim, isplatom bespovratnih sredstava povratom na temelju doprinosa jedininim trokovima, paualnih iznosa ili fiksne
stope ne dovodi se u pitanje pravo pristupa zakonskoj evidenciji korisnika. Ako se prilikom provjera ili revizije utvrdi da
financirani dogaaj nije izvren (npr. aktivnosti projekta nisu provedene u skladu s odobrenim u fazi podnoenja zahtjeva,
sudionici nisu sudjelovali u aktivnosti itd.) i korisniku su bespovratna sredstva neopravdano isplaena povratom na temelju
doprinosa jedininim trokovima, paualnog iznosa ili fiksne stope, nacionalna ili izvrna agencija imaju pravo na povrat
iznosa bespovratnih sredstava. Osim toga, ako izvrene aktivnosti ili ostvareni rezultati nisu dovoljne kvalitete, bespovratna
sredstva mogu se smanjiti djelomino ili u potpunosti ak i ako su aktivnosti provedene i ako su prihvatljive.
Osim toga, u statistike svrhe i svrhe nadzora, Europska komisija moe provoditi ankete na uzorcima korisnika u cilju izrauna
stvarnih trokova koji nastaju u projektima koji se financiraju povratom na temelju doprinosa jedininim trokovima,
paualnih iznosa ili fiksne stope.
POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA BESPOVRATNA SREDSTVA KOJA SE ISPLAUJU NA TEMELJU

ODREENOG DIJELA PRIHVATLJIVIH TROKOVA
Kada se bespovratna sredstva isplauju kao povrat odreenog dijela prihvatljivih trokova, primjenjuju se sljedee odredbe:
PRIHVATLJIVI TROKOVI
Bespovratna sredstva EU-a ne smiju prelaziti ukupan iznos koji je nacionalna agencija ili Izvrna agencija utvrdila u trenutku
odabira projekta na temelju procijenjenih prihvatljivih trokova navedenih u obrascu zahtjeva. Prihvatljivi trokovi su
trokovi koji su stvarno nastali korisniku bespovratnih sredstava koji ispunjuje sljedee kriterije:
nastali su za vrijeme provedbe projekta, osim trokova koji se odnose na zavrna izvjea i potvrde o reviziji;
navedeni su u procijenjenom ukupnom proraunu projekta;
nuni su za provedbu projekta koji je predmet bespovratnih sredstava;
mogu se utvrditi i provjeriti, posebno jer su uneseni u knjigovodstvenu evidenciju korisnika i utvruju se na
temelju primjenjivih raunovodstvenih standarda drave u kojoj korisnik ima poslovni nastan i u skladu s
uobiajenom praksom trokovnog raunovodstva korisnika;
u skladu su sa zahtjevima primjenjivog poreznog i socijalnog zakonodavstva;
razumni su, opravdani i u skladu s naelom dobrog financijskog upravljanja, posebno u vezi s ekonominou i
uinkovitou.
nisu obuhvaeni bespovratnim sredstvima EU-a u obliku doprinosa jedininim trokovima, paualnih ili fiksnih
iznosa financiranja.
Sljedee kategorije trokova takoer se smatraju prihvatljivima:
trokovi koji se odnose na jamstvo za predfinanciranje koje je dostavio korisnik bespovratnih sredstava, ako
nacionalna ili Izvrna agencija trai to jamstvo;
trokovi koji se odnose na vanjsku reviziju ako je takva revizija potrebna kao potpora zahtjevima za plaanje
nacionalne ili izvrne agencije;
trokovi amortizacije, pod uvjetom da ih je stvarno napravio korisnik.
Korisnikovi postupci unutarnjeg raunovodstva i revizije moraju omoguavati izravno usklaivanje prijavljenih rashoda i
prihoda projekta s odgovarajuim raunovodstvenim izvjeima i prateom dokumentacijom.
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
249
Vodi kroz
program
Porez na dodanu vrijednost smatrati e se prihvatljivim trokom samo ako u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o PDV-u
173
nije mogu povrat . Jedina se iznimka odnosi na aktivnosti ili transakcije u kojima drave, regionalna i lokalna tijela vlasti i
174
druga javna tijela djeluju kao javna tijela . Osim toga:
odbitni PDV koji nije stvarno odbijen (zbog nacionalnih uvjeta ili zbog nepanje korisnika) nije prihvatljiv;
Direktiva o PDV-u ne primjenjuje se na drave izvan EU-a. Organizacije iz partnerskih drava mogu biti osloboene
plaanja poreza (ukljuujui PVD), pristojbi i naknada ako je potpisan sporazum izmeu Europske komisije i partnerske
drave u kojoj organizacija ima poslovni nastan.
Za odreen vrste projekata (za pojedinosti o pravilima financiranja za Aktivnosti pogledajte dio B ovog Vodia), paualni
iznos koji ne prelazi 7 % prihvatljivih izravnih trokova projekta prihvatljiv je u okviru neizravnih trokova, koji predstavljaju
ope administrativne trokove korisnika (npr. rauni za elektrinu energiju, troak najma prostora, trokovi stalnih
zaposlenika itd.) koji se mogu naplatiti iz projekta.
Neizravni trokovi ne smiju ukljuivati trokove unesene u drugu proraunsku kategoriju. Neizravni trokovi nisu prihvatljivi u
sluajevima kada korisnik ve prima operativna bespovratna sredstva iz prorauna Unije (na primjer u okviru poziva na
podnoenje prijedloga o suradnji s civilnim drutvom u sklopu programa Erasmus+).
NEPRIHVATLJIVI TROKOVI
Sljedei se trokovi ne smatraju prihvatljivim trokovima:
povrat na kapital;
naknade za dug i servisiranje duga;
sredstva za pokrivanje gubitaka ili otplatu duga;
dugovane kamate;
sumnjivi dugovi;
teajni gubici;
PDV, kada je mogu povrat u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom o PDV-u (vidi prethodni odjeljak
o Porezu na dodanu vrijednost);
trokovi koje prijavio korisnik i koji su obuhvaeni drugim projektom ili programom rada koji dobiva bespovratna
sredstva EU-a (vidi isto odlomak o prihvatljivim neizravnim trokovima);
pretjerani ili nerazumni rashodi;
doprinosi u naravi;
u sluaju najma ili zakupa opreme, troak mogunosti otkupa na kraju najma ili zakupa;
trokovi otvaranje ili voenja bankovnih rauna (ukljuujui trokove prijenosa iz nacionalne agencije ili Izvrne
agencije koje naplauje banka korisnika).
IZVORI FINANCIRANJA
Podnositelj mora navesti u obrascu zahtjeva doprinos iz drugih izvora osim bespovratnih sredstava EU-a. Vanjsko
sufinanciranje moe biti u obliku vlastitih sredstava korisnika, financijskih doprinosa treih strana ili prihoda nastalog tijekom
provedbe projekta. Ako, u trenutku zavrnog izvjea i zahtjeva za plaanje konanog iznosa, postoje dokazi da postoji viak
prihoda u odnosu na prihvatljive trokove nastale tijekom provedbe projekta, nacionalna agencija ili Izvrna agencija imaju
pravo na povrat postotka dobiti koji odgovara doprinosu Unije prihvatljivim trokovima koji su korisniku stvarno nastali
tijekom provedbe projekta. Ova se odredba ne primjenjuje na projekte kojima se trae bespovratna sredstva koja ne prelaze
60 000 EUR.
Doprinosi u naravi ne smatraju se moguim izvorom sufinanciranja.
ETVRTI KORAK: POPUNITI I PREDATI OBRAZAC ZAHTJEVA

Kada trae bespovratna sredstva EU-a u okviru programa Erasmus+, podnositelji moraju koristiti posebne obrasce za svaku
aktivnost koji su dostupni na web-mjestu Europske komisije, nacionalnih agencija ili Izvrne agencije (za kontaktne podatke
vidi Prilog IV. ovom Vodiu).
173
U dravama lanicama nacionalnim zakonodavstvom o PDV-u prenosi se Direktiva o PDV-u 2006/112/EZ.
174
Vidi lanak 13. stavak 1. Direktive.
250
U sluaju projekata koji se podnose u ime konzorcija, organizacija koordinatorica ili skupina dostavlja jedan zahtjev za cijeli
projekt u ime svih organizacija sudionica. Prijava se mora dostaviti odgovarajuoj nacionalnoj ili Izvrnoj agenciji (vidi
odjeljke gdje se prijaviti za svaku aktivnost, u dijelu B ovog Vodia).
POSTUPAK PODNOENJA ZAHTJEVA

E-OBRASCI NA INTERNETU
Za veinu aktivnosti Programa podnositelji moraju zahtjev predati putem interneta odgovarajuoj nacionalnoj agenciji ili
Izvrnoj agenciji koristei ispravan elektroniki obrazac i moraju ukljuiti sve traene priloge.
Elektroniki obrazac mora biti popunjen na jednom od slubenih jezika koji se govore u dravama sudionicama u programu.
U sluaju aktivnosti kojima Izvrna agencija upravlja na centraliziranoj razini, podnositelji moraju popuniti obrazac na
jednom od slubenih jezika EU-a.
Za vie informacija pogledajte smjernice o tome kako popuniti i predati elektroniki obrazac. U ovom su smjernicama
takoer navedeni podaci o tome to initi u sluaju tehnikih problema; Oni su dostupni na web-mjestima Nacionalnih
agencija (posebne za decentralizirane Aktivnosti), Izvrne agencije (posebne za centralizirane Aktivnosti) i Europske komisije.
Ako je isti zahtjev predan vie puta u istom krugu odabira istoj nacionalnoj agenciji ili Izvrnoj agenciji, nacionalna agencija ili
Izvrna agencija uvijek uzima u obzir posljednju valjanu verziju predanu prije isteka roka. Zahtjevi koji se alju potom,
kurirskom slubom, faksom ili e-potom nee biti prihvaeni. Ako ista organizacija ili konzorcij vie puta predaju iste ili vrlo
sline zahtjeve razliitim agencijama, svi e zahtjevi biti automatski odbijeni (vidjeti odjeljak o nekumulativnoj dodjeli).
OBRASCI ZAHTJEVA NA PAPIRU

Za neke centralizirane Aktivnosti Programa ne mogu se predavati elektroniki obrasci. Za te se aktivnosti zahtjevi moraju
slati potom (datum na peatu) ili kurirskom slubom (datum primitka u kurirsku slubu) Izvrnoj agenciji (vidi podatke za
kontakt u Prilogu IV. ovom Vodiu). Zahtjevi poslani faksom ili e-potom nee biti prihvaeni.
Podnositelji zahtjeva ne mogu unositi promjene u zahtjev za bespovratna sredstva nakon roka za podnoenje zahtjeva.
POTUJTE ROK
Zahtjev mora biti predan prije roka utvrenog za svaku Aktivnost. Rokovi za podnoenje projekata navedeni su za svaku
aktivnost u dijelu B Kriteriji prihvatljivosti ovog Vodia.
Napomena: bez obzira na datum roka, rok za podnoenje elektronikih obrazaca jest 12:00 (podne po briselskom
vremenu). Podnositelji s poslovnim nastanom u dravama koje se nalaze u drugoj vremenskoj zoni trebaju paziti na
vremenske razlike kako bi izbjegli odbacivanje zahtjeva.
251
Vodi kroz
program
TO SLIJEDI NAKON PODNOENJA ZAHTJEVA?

Svi zahtjevi koje zaprime nacionalne agencije ili Izvrna agencija prolaze kroz postupak ocjenjivanja.
POSTUPAK OCJENJIVANJA
Prijedloge projekata ocjenjuje nacionalna agencija ili Izvrna agencija koja je zaprimila zahtjev, iskljuivo na temelju kriterija
utvrenih u ovom Vodiu. Ocjenjivanje podrazumijeva:
formalnu provjeru ispunjavanja kriterija prihvatljivosti i kriterija za iskljuenje;

ocjenu kvalitete kako bi se ocijenio stupanj do kojeg organizacije sudionice ispunjavaju kriterije za odabir (npr.
tehnika i financijska sposobnost) i ispunjava li projekt kriterije za dodjelu. Takvo ocjenjivanje kvalitete u veini
sluajeva obavlja se uz potporu neovisnih strunjaka. Strunjaci svoje ocjenjivanje temelje na smjernicama koje je
razvila Europska komisija; Te smjernice dostupne su na web-mjestima Europske komisije i agencija koje su
odgovorne za upravljanje projektima Erasmus+;
provjeru postoji li rizik od dvostrukog financiranja. Ako je potrebno, takva se provjera obavlja u suradnji s drugim
agencijama ili drugim dionicima.
Nacionalna ili izvrna agencija imenuje odbor za ocjenjivanje koji e nadzirati upravljanje cijelim postupkom odabira. Na
temelju ocjene strunjaka, odbor za ocjenjivanje uspostavlja popis projekata koji se predlau za odabir.
U sluajevima jaanja sposobnosti u podruju visokog obrazovanja i uzimajui u obzir razvojne ciljeve mjere u korist
prihvatljivih partnerskih drava u svijetu (vidjeti odjeljak Prihvatljive drave u dijelu A ovog Vodia), odbor za ocjenjivanje
utvruje rang listu prihvatljivih prijedloga po regijama i predaje najbolje ocijenjene prijedloge delegacijama EU-a s kojima se
savjetuje o vanosti i izvedivosti projekta u lokalnom kontekstu, pri emu se posebno uzima u obzir:
vanost ciljeva projekta za reformu i modernizaciju sustava visokog obrazovanja u partnerskoj dravi;
vanost prijedloga projekta za odreene potrebe i ogranienja izvedivosti u partnerskoj dravi/dravama ili regijama
(ukljuujui sinergiju s drugim inicijativama i izbjegavanje udvostruavanja);
stupanj do kojeg se projektom zadovoljavaju potrebne odreenog korisnika za jaanje sposobnosti.
Za aktivnosti obuhvaene ovim Vodiem, za vrijeme postupka ocjenjivanja od podnositelja se moe traiti da dostave
dodatne informacije ili da objasne pratee dokumente dostavljene u vezi sa zahtjevom, pod uvjetom da te informacije ili
objanjenja bitno ne mijenjaju prijedlog. Dodatne informacije i objanjenja posebno su opravdani u sluaju oitih
administrativnih greaka podnositelja ili u sluajevima kada za projekte koji se financiraju na temelju ugovora za vie
korisnika nedostaje jedna ili vie punomoi partnera (za ugovore o vie korisnika vidjeti odjeljak Ugovor o dodjeli
bespovratnih sredstava/odluka).
KONANA ODLUKA
Na kraju postupka ocjenjivanja, nacionalna ili Izvrna agencija odluuje o projektima koji e se dodijeliti na temelju:
rang liste koju predlae odbor za ocjenjivanje;

dostupnog prorauna za bilo koju mjeru (ili aktivnost u okviru te mjere)
i, osim toga, za jaanje sposobnosti u visokom obrazovanju, odluka se donosi na temelju:
rezultata postupka savjetovanja (vidjeti prethodni tekst);

prorauna dostupnog za odreenu regiju svijeta, kako je utvreno u financijskim instrumentima za vanjsko
djelovanje EU-a;
potrebe za postizanjem dovoljne zemljopisne zastupljenosti u regiji u smislu broja projekata po dravi, u okviru
ogranienja dostupnog prorauna i pod uvjetom da se jami dovoljna kvaliteta;
potrebe osigurati da su ukupnim rezultatima odabira obuhvaeni prioriteti mjere.
Po okonanju postupka odabira, dokumenti za prijavu i popratni materijali ne alju se natrag podnositelju, bez obzira na
rezultat postupka.
252
Dio C to slijedi nakon podnoenja zahtjeva
OBAVIJEST O ODLUKAMA O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Okvirni kalendar za obavjeivanje o rezultatima odabira u okviru svake Aktivnosti naveden je u odjeljku Rokovi projektnog
ciklusa i naini plaanja.
TO SE DOGAA AKO JE ZAHTJEV ODOBREN?

UGOVOR O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA/ODLUKA
Ako je projekt odabran za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru programa Erasmus+:
odluka od odjeli bespovratnih sredstava koju donosi Izvrna agencija dostavlja se podnositelju odabranog
projekta. Po primitku odluke ili obavijesti o odluci, podnositelj postaje korisnik bespovratnih sredstava EU-a i moe
175
poeti s provedbom projekta ;
potpisuje se ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava izmeu nacionalna ili Izvrne agencije koja je odabrala
projekt i podnositelja. Podnositelj dobiva ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava koji potpisuje njegov pravni
zastupnik i vraa ga nacionalnoj agenciji ili Izvrnoj agenciji; nacionalna ili Izvrna agencija posljednja je stranka
potpisnica. Kada obje stranke potpiu ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, podnositelj postaje korisnik
176
bespovratnih sredstava EU-a i moe zapoeti projekt .
Ovisno o vrsti mjere, ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava mogu biti ugovori s jednim korisnikom, pri emu je
podnositelj jedini korisnik, ili ugovori za vie korisnika, pri emu sve partnerske organizacije u konzorciju postaju korisnici
ugovora. Ugovor za vie korisnika potpisuje koordinator koji je jedina kontaktna toka za nacionalnu ili Izvrnu agenciju.
Meutim, sve ostale organizacije koje sudjeluju u projektu (sukorisnici) potpisuju punomo kojom koordinatoru prenose
odgovornost da djeluje kao glavni korisnik. U naelu se punomoi svakog partnera podnositelja moraju navesti u fazi
podnoenja prijave. Ako se te punomoi dostavljaju u kasnijoj fazi, moraju se dostaviti najkasnije do trenutka potpisivanja
ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Napomena: Punomoi ne moraju imati partnerske organizacije u drugim dravama u kojima se ne nalazi organizacija
podnositeljica u sluaju projekata mobilnosti za studente i nastavno osoblje ustanova visokog obrazovanja, projekata
mobilnosti za uenike i osoblje u VET-u i projekata mobilnosti za osoblje za obrazovanje odraslih. Meutim, organizacije
lanice nacionalnih konzorcija u podruju visokog obrazovanja, VET-a i obrazovanja odraslih moraju dostaviti svoju punomo
organizaciji podnositeljici zahtjeva.
Iznimno e, u sluaju Stratekih partnerstava samo za kole, svaka organizacija sudionica ukljuena u odabrani projekt
potpisati zaseban ugovor (s jednim korisnikom) o bespovratnim sredstvima poseban za njezin dio bespovratnih sredstava
s nacionalnom agencijom u svojoj dravi.
Predloci ugovora o bespovratnim sredstvima i odluka o dodjeli bespovratnih sredstava koje se koriste u okviru programa
Erasmus+ bit e dostupni za vrijeme godine na web-mjestima Europske komisije i Izvrne agencije.
Okvirni rokovi za primitak ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i odluka u okviru svake aktivnosti navedeni su u odjeljku
Rokovi u okviru trajanja projekta i naini plaanja u nastavku.
IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Prihvaanje zahtjeva ne predstavlja obvezu dodjele iznos sredstava koji je jednak iznosu koji je zatraio podnositelj. Traena
sredstva mogu se smanjiti na temelju posebnih financijskih pravila koja se primjenjuju na odreenu mjeru.
Dodjela bespovratnih sredstava u odreenom krugu odabira ne znai pravo na dodjelu u naknadnim krugovima.
Treba napomenuti da je iznos predvien u ugovoru najvei iznos koji nije mogue poveavati, bez obzira na to je li korisnik
zatraio vei iznos.
Sredstva koja isplauje Izvrna agencija ili nacionalna agencija moraju biti utvrena u okviru rauna ili podrauna koji je koji
je korisnik naveo za plaanje bespovratnih sredstava.
175
Za iznimke od toga pravila, vidjeti odjeljak Nemogunost retroaktivne isplate ovog Vodia.
176 Vidi prethodnu biljeku.
253
Vodi kroz
program
POSTUPCI PLAANJA
Ovisno o vrsti Aktivnosti, trajanju ugovora/oduke o dodjeli bespovratnih sredstava i procjeni financijskog rizika, projekti koji
se podupiru u okviru programa Erasmus+ podloni su razliitim postupcima plaanja.
Osim za prvu isplatu predfinanciranja, druga plaanja ili povrati vre se na temelju analize izvjea ili zahtjeva za plaanje
koje dostavlja korisnik (predloci tih dokumenata bit e dostupni tijekom godine na web-mjestima nacionalnih agencija i
Izvrne agencije).
Postupci plaanja koji se primjenjuju u okviru programa Erasmus+ opisani su u nastavku.
PLAANJE PREDFINANCIRANJA
Iznos predfinanciranja uplauje se na raun korisnika u roku od 30 dana od datuma kada su dvije stranke potpisale ugovor o
dodjeli bespovratnih sredstava ili kada je korisnik obavijeten o odluci o dodjeli bespovratnih sredstava te kada su, ako je
primjenjivo, zaprimljena odgovarajua jamstva (vidjeti odjeljak Financijsko jamstvo). Svrha je predfinanciranja da korisniku
osigurava poetna sredstva. Nacionalne agencije ili Izvrna agencija mogu odluiti podijeliti iznos prvog predfinanciranja na
nekoliko rata. Takoer mogu odluiti smanjiti iznos predfinanciranja ili uope ne isplatiti predfinanciranje, ako se smatra da
financijska sposobnost korisnika nije zadovoljavajua.
DALJNJE ISPLATE PREDFINANCIRANJA

U okviru nekih Aktivnosti, korisniku e se uplatiti dvije i u nekim sluajevima tri rate predfinanciranja u roku od 30 dana
od datuma kada nacionalna ili Izvrna agencija zaprimi zahtjev za isplatom dodatnog predfinanciranja ili u roku od 60
kalendarskih dana ako je zahtjev za isplatnom dodatnog predfinanciranja popraen izvjeem o napretku. Te se isplate
dodatnih iznos predfinanciranja mogu zatraiti kada je iskoriteno barem 70 % prethodne isplate predfinanciranja. Kada je iz
izvjetaja o koritenju prethodne isplate predfinanciranja vidljivo da je manje od 70 % prethodne isplate predfinanciranja
iskoriteno za podmirivanje trokova aktivnosti, iznos novog predfinanciranja koji se treba isplatiti umanjuje se za
neiskoriteni iznos iz prethodnog predfinanciranja.
PRIVREMENO IZVJEE (ILI IZVJEE O NAPRETKU / TEHNIKO IZVJEE)

U okviru nekih mjera od korisnika e se traiti da podnesu privremeno izvjee te izvjee o napretku / tehniko izvjee o
stanju provedbe projekta, a u nekim e se sluajevima to od njih traiti i uz zahtjev za daljnju isplatu predfinanciranja.
Privremeno izvjee te izvjee o napretku / tehniko izvjee mora se podnijeti do roka navedenog u ugovoru ili odluci o
dodjeli bespovratnih sredstava.
PLAANJE ILI POVRAT IZNOSA

Iznos konanog plaanja korisniku utvruje se na temelju zavrnog izvjea koje se dostavlja do roka navedenog u
ugovoru/odluci o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako a) ne budu provedena dogaanja za koja su dodijeljena bespovratna
sredstva ili budu provedena na nain razliit od planiranog; ili b) stvarno nastali prihvatljivi trokovi korisnika budu manji od
planiranih u fazi podnoenja prijave; ili c) kvaliteta ostvarenih aktivnosti/rezultata bude nezadovoljavajua, financiranje se
moe razmjerno smanjiti ili, kada je primjenjivo, od korisnika se moe zahtijevati povrat prekomjernih iznosa primljenih u
okviru isplate predfinanciranja.
U okviru nekih Aktivnosti, nacionalna ili Izvrna agencija prenosi 100 % dodijeljenih bespovratnih sredstava dodijeljenih
putem rata predfinanciranja. U takvim sluajevima nije potrebno platiti konaan iznos. Meutim, ako na temelju zavrnog
izvjea koje korisnik dostavlja do roka navedenog u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava a) ne budu provedena
dogaanja za koja su dodijeljena bespovratna sredstva ili budu provedena na nain razliit od planiranog; ili b) stvarno
nastali prihvatljivi trokovi korisnika budu manji od planiranih u fazi podnoenja prijave; ili c) kvaliteta ostvarenih
aktivnosti/rezultata bude nezadovoljavajua, od korisnika se moe zahtijevati povrat prekomjernih iznosa primljenih u okviru
isplate predfinanciranja.
U naelu se zavrno plaanje ili zahtjev za povrat dostavljaju u roku od 60 dana od primitka zavrnog izvjea.
Vie informacija o nainima plaanja koji se primjenjuju na svaku Aktivnost moe se pronai u odjeljku Rokovi u okviru
trajanja projekta i naini plaanja u nastavku.
NOVANE KAZNE
Korisnici centraliziranih aktivnosti za koje se utvrdi da su teko prekrili svoje ugovorne obveze mogu podlijegati financijskim
sankcijama, u skladu s uvjetima utvrenima ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.
254
Dio C-to slijedi nakon podnoenja zahtjeva
ROKOVI U OKVIRU TRAJANJA PROJEKTA I NAINI PLAANJA

rokovi u okviru trajanja projekta naini plaanja
Okvirni datum obavijesti o Okvirni datum za potpisivanje

Datum konane isplate/zahtjev za povrat Broj Privremeno/tehniko % bespovratnih predstava isplaen
odluci o dodjeli bespovratnih ugovora o dodjeli
iznosa predfinanciranja izvjee u raznim fazama
sredstava bespovratnih sredstava
KA1 Mobilnost studenata i osoblja u 4 mjeseca od datuma 4 mjeseca od datuma U roku od 60 dana od datuma kada NA Predfin.: 80 %-20 %
2 Da
sustavu visokog obrazovanja podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 0 %
KA1 Ostale vrste mobilnosti (VET, Predfin.: 80 %

4 mjeseca od datuma 4 mjeseca od datuma U roku od 60 dana od datuma kada NA
kolsko obrazovanje, obrazovanje 1 Ne
podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 20 %
odraslih i mladi) 177
KA1 Velika dogaanja Europske 5 mjeseci od datuma 6 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA Predfin.: 80 %
1 Ne
volonterske slube podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 20 %
KA1 Zdrueni diplomski studiji 5 mjeseci od datuma 6 mjeseci od datuma Predfin.: 25 % - 50 % - 25 %

Nije predvieno plaanje razlike 3 Ne
Erasmus Mundus podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva Preost. iznos: 0 %
KA2 Strateka partnerstva u trajanju 4 mjeseca od datuma 5 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada NA Predfin.: 80 %
1 Ne
do 2 godine podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 20 %
KA2 Strateka partnerstva u trajanju 4 mjeseca od datuma 5 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada NA Predfin.: 40 % 40 %
2 Da
od 2 do 3 godine podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 20 %
KA2 Strateka partnerstva samo za 4 mjeseca od datuma 6 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada svi Predfin.: 80 % - 20 %
2 Da
kole (izborno) podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva ukljueni NA-ovi zaprime zavrna izvjea Preost. iznos: 0%
5 mjeseci od datuma 7 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA Predfin.: 40 % 40 %
KA2 Udruenja znanja 2 Da
KA2 Jaanje sposobnosti u podruju 6 mjeseci od datuma 7 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA Predfin.: 50 % 40 %
2 Da
visokog obrazovanja podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 10 %
KA2 Jaanje sposobnosti u podruju 5 mjeseci od datuma 6 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA Predfin.: 80 %
1 Da
mladih podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 20 %
4 mjeseci od datuma 4 mjeseca od datuma U roku od 60 dana od datuma kada NA Predfin.: 80 %

KA3 Sastanci strukturiranog dijaloga 1 Ne
177 Za KA1 projekte mobilnosti za mlade usredotoene na aktivnosti Europske volonterske slube (strateki projekti EVS-a), primjenjuju se naini plaanja za strateka partnerstva u trajanju od 2 do 3 godine.
255
Vodi kroz
program
rokovi u okviru trajanja projekta naini plaanja
Okvirni datum obavijesti o Okvirni datum za potpisivanje

Datum konane isplate/zahtjev za povrat Broj Privremeno/tehniko % bespovratnih predstava isplaen
odluci o dodjeli bespovratnih ugovora o dodjeli bespovratnih
iznosa predfinanciranja izvjee u raznim fazama
sredstava sredstava
5 mjeseci od datuma 6 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA Predfin.: 70 %
Aktivnosti Jean Monnet 1 Da
5 mjeseci od datuma 6 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA Predfin.: 70 %
Sport Suradnika partnerstva 1 Ne
5 mjeseci od datuma 6 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA PREDFIN.: 70 %
SPORT MALA SURADNIKA PARTNERSTVA 1 NE
podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee PREOST. IZNOS: 30 %
Sport Neprofitna europska sportska 5 mjeseci od datuma 6 mjeseci od datuma U roku od 60 dana od datuma kada EACEA Predfin.: 70 %
1 Ne
dogaanja podnoenja zahtjeva podnoenja zahtjeva zaprimi zavrno izvjee Preost. iznos: 30 %
Za strateka partnerstva samo za kole, ovisno o nacionalnom pravnom okviru i pravnom statusu organizacija ukljuenih u projekt, nacionalna agencija moe odluiti primjenjivati model
predfinanciranja u iznosu od 100 %. U sluajevima u kojima se ne primjenjuje taj model upotrebljavat e se model financiranja koji se primjenjuje na ostala strateka partnerstva, ovisno o
trajanju projekta.
Imajte na umu da su okvirni datumi navedeni u tablici samo informativni i ne ine pravnu obvezu nacionalnih agencija i Izvrne agencije. Slino kao i u vezi s prethodno predstavljenim nainima
plaanja, treba napomenuti e se oni primjenjivati openito, ali ovisno o pojedinanoj situaciji organizacije podnositeljice ili predmetnog konzorcija (npr. ovisno o financijskoj sposobnosti),
mogu se predvidjeti razliita rjeenja za ugovor ili odluku o dodjeli bespovratnih sredstava. U sluaju manjka predvienih sredstava EU-a za odreenu financijsku godinu, prvi iznos
predplaanja moe se dalje smanjiti.
256
Dio C-Ostale vane ugovorne odredbe
OSTALE VANE UGOVORNE ODREDBE

FINANCIJSKA JAMSTVA
Ako se smatra da financijska sposobnost nije zadovoljavajua, nacionalna ili Izvrna agencija moe traiti od korisnika kojem
su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu veem od 60 000 EUR da unaprijed dostave jamstvo kako bi se ograniili
financijski rizici povezani s isplatom predfinanciranja. Mogue je traiti jamstvo do iznosa predfinanciranja.
Svrha je takvog jamstva da banka ili financijska institucija slui kao neosporivi ili prvi jamac za obveze korisnika koje proizlaze
iz ugovora ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava.
Ovo financijsko jamstvo dostavlja odobrena banka ili financijska institucija sa sjeditem u dravi lanici EU-a u EUR. Ako
korisnik ima poslovni nastan u dravi nelanici EU-a, nacionalna ili Izvrna agencija mogu pristati da jamstvo prui banka ili
financijska institucija s poslovnim nastanom toj dravi, ako smatra da banka ili financijska institucija nude istovjetnu
financijsku sigurnost i obiljeja onima koje se nude u dravi lanici EU-a.
Jamstvo se moe zamijeniti zajednikim jamstvom tree stranke ili nekoliko treih stranaka iz organizacija sudionica koje su
stranke istog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Jamstva se oslobaaju kada se iznosi predfinanciranja pokriju u odnosu na privremeno plaanje ili plaanje konanog iznosa
korisniku, u skladu s uvjetima iz ugovora ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako plaanje konanog iznosa bude u
obliku povrata, jamstvo se oslobaa nakon obavijesti korisniku.
PODUGOVARANJE I DODJELA UGOVORA O NABAVI

Korisnik moe koristiti podugovaranje ili ugovore o provedbi za odreene tehnike usluge koje zahtijevaju posebne vjetine
(u pravnom, raunovodstvenom, poreznom podruju te podruju ljudskih potencijala, IT-a i slino). Trokovi koji su korisniku
nastali za takve vrste usluga mogu se stoga smatrati prihvatljivim trokovima pod uvjetom da ispunjavaju sve ostale kriterije
opisane u ugovoru ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava.
Ako provedba projekta zahtjeva nabavu robe, radova ili usluga (ugovor o provedbi), korisnici moraju ugovor dodijeliti
ekonomski najpovoljnijoj ponudi, odnosno, ponudi koja nudi najbolju vrijednost za novac, ili , ako je primjerno, ponudi koja
nudi najniu cijenu i moraju osigurati da nema sukoba interesa i da se uva dokumentacija za sluaj revizije.
U sluaju ugovora o provedbi koji prelazi 60 000 EUR Ili (25 000 EUR za mjeru jaanja sposobnosti u podruju visokog
obrazovanja), nacionalna ili Izvrna agencija mogu, uz pravila iz prethodnog odlomka, odrediti posebna pravila za korisnika.
Ta e posebna pravila biti objavljena na web-mjestima nacionalnih agencija i Izvrne agencije.
INFORMACIJE O DODIJELJENIM BESPOVRATNIM SREDSTVIMA

U skladu s naelom transparentnosti i obvezom naknadnog objavljivanja, informacije o primateljima sredstava Unije moraju
se objaviti na web-mjestu Komisije, Izvrne agencije i/ili nacionalnih agencija u prvoj polovini godine nakon zakljuenja
financijske godine za koju su dodijeljena.
Informacije se mogu objaviti i na bilo kojem drugom primjerenom mediju, ukljuujui Slubeni list Europske unije.
Nacionalne agencije i Izvrna agencija objavljuju sljedee informacije:
ime i mjesto korisnika;

iznos dodijeljenih sredstava;
priroda i svrha bespovratnih sredstava.
Korisnik se moe osloboditi zahtjev objave na temelju obrazloenog i opravdanog zahtjeva ako postoji rizik da e se objavom
ugroziti prava i slobode osoba zatiena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije ili natetiti poslovnim interesima
korisnika.
U odnosu na osobne podatke o fizikim osobama, objavljene informacije uklanjaju se dvije godine nakon kraja financijske
godine u kojoj su dodijeljena financijska sredstva.
257
Vodi kroz
program
Isto se primjenjuje na osobne podatke navedene u slubenim nazivima pravnih osoba (npr. udruga ili poduzee koje u svom
nazivu ima imena svojih osnivaa).
Ovi se podaci nee objavljivati u sluaju stipendija isplaenih fizikim osobama ili druge izravne potpore fizikim osobama
kojima je pomo potrebna (izbjeglice ili nezaposlene osobe). Organizacije korisnice takoer ne smiju objavljivati takve
informacije o osobama koje primaju bespovratna sredstva za mobilnost u okviru programa Erasmus+.
OBJAVA
Uz zahtjeve koji se odnose na vidljivost projekta i irenje i iskoritavanje njegovih rezultata (Kriteriji za dodjelu), postoji
obveza minimalne objave u vezi sa svakim odobrenim projektom.
Korisnici moraju jasno priznati potporu Europske unije u svim komunikacijama ili objavljenim dokumentima, u bilo kojem
obliku i bilo kojem mediju, ukljuujui na Internetu, ili u vezi s aktivnostima za koje se koriste bespovratna sredstva.
To se mora uiniti u skladu s odredbama iz ugovora ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako korisnik ne ispuni te
obveze u potpunosti, bespovratna sredstva mogu se smanjiti.
Molimo pogledajte Smjernice o irenju za korisnike iz Priloga II. ovom Vodiu za dodatne zahtjeve u vezi s vidljivou
projekta.
PROVJERE I REVIZIJE
Nacionalna ili Izvrna agencija i/ili Europska komisija mogu vriti tehnike i financijske provjere i revizije uporabe
bespovratnih sredstava. One takoer mogu provjeravati zakonsku evidenciju korisnika (ili sukorisnika) u cilju povremene
provjere paualnih iznosa, jedininog troka ili fiksne stope financiranja. Korisnik (ili sukorisnik) osigurava dokaze, s potpisom
pravnog zastupnika, da su sredstva ispravno iskoritena. Europska komisija, Izvrna agencija, nacionalne agencije i/ili
Europski revizorski sud, ili tijelo kojim oni upravljaju, moe provjeriti uporabu bespovratnih sredstava do pet godina, ili do tri
godine za bespovratna sredstva koja ne prelaze 60 000 EUR, poevi od datuma isplate konanog ili povrata koji je izvrila
nacionalna ili Izvrna agencija. Prema tome, korisnici u tom razdoblju uvaju izvornu evidenciju, prateu dokumentaciju,
statistiku dokumentaciju i druge dokumente u vezi s bespovratnim sredstvima.
Na projekte kojima na centraliziranoj razini upravlja Izvrna agencija mogu se primjenjivati razliite vrste postupaka revizije u
skladu s vrstom predmetne mjere i iznosom dodijeljenih bespovratnih sredstava (ako je primjenjivo, vrsta revizije I. za iznose
bespovratnih sredstava vee od 60 000 EUR i manje od 750 000 EUR; vrsta revizije II. za iznose bespovratnih sredstava od
750 000 EUR i vee). Vie informacija dostupno je na web-mjestu Izvrne agencije.
Detaljni podaci o provjerama i revizijama opisane su u ugovoru ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava.
ZATITA PODATAKA
Osobne podatke navedene u obrascu zahtjeva ili u ugovoru/odluci o dodjeli bespovratnih sredstava obrauje nacionalna ili
Izvrna agencija ili Europska komisija u skladu s:
Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijea o zatiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka
u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka;
ako je primjenjivo, nacionalnim zakonodavstvom o zatiti osobnih podataka u dravi iji je zahtjev odabran.
Osim ako nisu oznaena kao izborna, odgovori podnositelja na pitanja u obrascu zahtjeva nuni su za ocjenu i daljnju obradu
zahtjeva za bespovratna sredstva u skladu s Vodiem kroz program Erasmus+. Sluba ili odjel nadlean za predmetni program
dodjele bespovratnih sredstava Unije (subjekt koji vri dunost nadzornika podataka) obraivat e osobne podatke iskljuivo
u navedenu svrhu. Osobni podaci mogu se prenositi treim stranama ukljuenim u ocjenjivanje zahtjeva samo ako ih oni
moraju znati ili u postupku upravljanja bespovratnim sredstvima, ne dovodei u pitanje prijenos tijelima zaduenim za
zadae nadzora i inspekcije u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili tijelima koja su zaduena za provedbu ocjenjivanja
programa ili njegovih mjera. Posebno za potrebe zatite financijskih interesa Unije, osobni se podaci mogu prenositi
slubama za unutarnju reviziju, Europskom revizorskom sudu, Odboru za financijske nepravilnosti ili Europski ured za borbu
protiv prijevara i izmeu dunosnika za ovjeravanje Komisije i izvrnih agencija. Podnositelj ima pravo pristupiti svojim
podacima i pravo ispraviti takve podatke. U sluaju pitanja o obradi svojih podataka, podnositelj ta pitanja upuuje Agenciji
koja je odabrala projekt. U sluaju sukoba,; podnositelj ima pravo obratiti se Europskom nadzorniku za zatitu podataka. Vie
pojedinosti o obradi osobnih podataka nalazi se u ugovoru ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava.
258
Dio C-Ostale vane ugovorne odredbe
U odnosu na obradu osobnih podataka u okviru programa Erasmus+, detaljna izjava o privatnosti, ukljuujui podatke za
kontakt, dostupna je na web-mjestu Komisije i Izvrne agencije.
U okviru centraliziranih mjera kojima upravlja Izvrna agencija, podnositelje i, ako su pravne osobe, osobe koje su lanovi
upravnog, upravljakog ili nadzornog tijela tog podnositelja; ili koje imaju ovlasti zastupanja, donoenja odluka ili kontrole u
odnosu na tog podnositelja; ili fizike ili pravne osobe koje prihvaaju neogranienu odgovornost za dugove dotinoga
podnositelja se obavjetava da njihove osobne podatke (prezime, ime, ako su fizika osoba; adresu, pravni oblik te prezime
i ime osoba koje imaju ovlasti zastupanja, donoenja odluka ili kontrole, ako su pravna osoba) agencijin dunosnik za
ovjeravanje moe registrirati u Sustav ranog otkrivanja i iskljuivanja (EDES), ako se nalaze u jednoj od situacija navedenih u
Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se
primjenjuju na opi proraun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298 od 26. 10.
2012., str. 1.) kako je izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2015/1929 Europskog parlamenta i Vijea od 28. listopada 2015.
(SL L 286, 30. 10. 2015., str. 1.).
OTVORENA DOZVOLA I PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA

Otvorena dozvola nain je na koji vlasnik djela daje dozvolu ostalima da koriste resurs. Dozvola je povezana sa svakim
resursom. Postoje razliite otvorene dozvole u skladu s opsegom odobrenih dozvola ili ogranienja i korisnici mogu izabrati
posebnu dozvolu koju e primjenjivati na svoj rad. Otvorena dozvola mora biti povezana sa svakim proizvedenim resursom.
Otvorena dozvola ne predstavlja prijenos autorskih prava ili prava intelektualnog vlasnitva (IPR). Korisnici e ostati nositelji
autorskih prava na materijale koje proizvode i mogu ih koristiti kako ele. Jedini zahtjev za korisnike bespovratnih sredstava
jest da obrazovne resurse (ili druge dokumenata i medije koji nastaju kao rezultat projekta) stave na raspolaganje putem
otvorenih dozvola. Kako bi se ispunio taj zahtjev, dozvolama se mora odobravati barem uporaba, a u idealnom sluaju prava
prilagodbe. Korisnici mogu komercijalizirati rezultate svojih projekata i iskustvo je pokazalo da otvoreni pristup donosi
vidljivost i da se na taj nain zainteresirani korisnici mogu potaknuti da kupe tiskanu verziju ili fiziki materijal, dokument ili
medij.
259
Vodi kroz
program
PRIMJENJIVA PRAVILA
Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se
primjenjuju na opi proraun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26. 10.
2012., str. 1.) kako je izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2015/1929 Europskog parlamenta i Vijea od 28. listopada 2015.
o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opi proraun Unije (SL L 286,
30. 10. 2015., str. 1.); i
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom)
br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijea o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opi proraun Unije (SL L 362,
31. 12. 2012., str. 1.) kako je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2462 od 30. listopada 2015. o izmjeni
Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i
Vijea o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opi proraun Unije (SL L 342, 29. 12. 2015., str. 7.).
260
Prilog I. Posebna pravila i informacije
PRILOG I.
Posebna pravila i informacije koje se odnose na

aktivnosti mobilnosti, strateka partnerstva i jaanje
sposobnosti u podruju visokog obrazovanja
U ovom su Prilogu navedeni dodatni kriteriji i vane informacije o pripremi, provedbi i praenju projekata mobilnosti i
mobilnosti diploma visokog obrazovanja te nekoliko konkretnih primjera aktivnosti koje se mogu ostvarivati u okviru
Stratekih partnerstava u podrujima obrazovanja, osposobljavanja i mladih te dodatni podaci o jaanju sposobnosti u
podruju projekata za visoko obrazovanje. Pozivaju se one organizacije koje planiraju pripremiti projekt u okviru ovih
aktivnosti da paljivo proitaju odgovarajue dijelove ovog Priloga, prije podnoenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih
sredstava. Prilog je podijeljen na sljedee odjeljke:
PROJEKT MOBILNOSTI ZA STUDENTE I OSOBLJE U USTANOVAMA VISOKOG

OBRAZOVANJA ................................................................................................... 262
OSPOSOBLJAVANJU ........................................................................................... 267
PROJEKT MOBILNOSTI ZA NASTAVNO OSOBLJE U KOLAMA ............................ 272
PROJEKT MOBILNOSTI ZA OSOBLJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH .................... 275
PROJEKT MOBILNOSTI ZA MLADE I OSOBE KOJE RADE S MLADIMA ................. 277
ZDRUENI DIPLOMSKI STUDIJI ERASMUS MUNDUS......................................... 282
STRATEKA PARTNERSTVA ................................................................................ 285
JAANJE SPOSOBNOSTI U PODRUJU VISOKOG OBRAZOVANJA ...................... 297
UVOD .................................................................................................................. 306
261
Prilog I. Projekt mobilnosti za uenike i osoblje u strukovnom obrazovanju i
PROJEKT MOBILNOSTI ZA STUDENTE I OSOBLJE U USTANOVAMA VISOKOG

OBRAZOVANJA
1. PRIJE MOBILNOSTI
a. AKREDITACIJA ORGANIZACIJA SUDIONICA
POVELJA ERASMUS ZA VISOKO OBRAZOVANJE
Povelja Erasmus za visoko obrazovanje (ECHE) predstavlja prua opi kvalitativni okvir za aktivnosti europske i meunarodne
suradnje koje neka ustanova visokog obrazovanja moe provoditi u okviru programa. Dodjela Povelje Erasmus za visoko
obrazovanje preduvjet je za sve ustanove visokog obrazovanja koje se nalaze u dravi sudionici u Programu i koje ele
sudjelovati u obrazovnoj mobilnosti pojedinaca i/ili suradnji za inovacije i dobru praksu u okviru Programa. ECHE nije
obavezna za UVO-ove smjetene u partnerskim dravama, a kvalitativni okvir uspostavit e se putem meuinstitucionalnih
sporazuma (vidi u nastavku) izmeu UVO-ova.
Poziv na podnoenje prijedloga za dodjelu ECHE-a svake godine objavljuje izvrna agencija u Bruxellesu. Ako je dodijeljena,
Povelja vrijedi za cijelo vrijeme trajanja programa. Uvjeti za prijavu za dobivanje ECHE-a opisani su na web-mjestu izvrne
agencije na: https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding/erasmus-charter-for-higher-education-2014-2020_en.
UVO-ovi moraju za vrijeme provedbe projekta potovati sve odredbe ECHE-a. Usklaenost UVO-a s tim odredbama pratit e
nacionalna agencija koja e svoju strategiju praenja temeljiti na Vodiu za praenje ECHE-a
(https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/sites/erasmusplus/files/library//eche-monitoring-guide_en.pdf), novom
priruniku iji je cilj pruiti skup dogovorenih smjernica i primjera dobre prakse u podruju praenja i poboljavanja
usklaenosti s odredbama ECHE-a. Ustanovama visokog obrazovanja koje se prijavljuju za projekte Erasmus+ i sudjeluju u
njima preporua se da u tom vodiu potrae informacije o prioritetnim podrujima usklaenosti s ECHE-om te o dostupnim
alatima, smjernicama i internetskim poveznicama.
Prekre li bilo koje od naela i obveza ECHE-a, Europska komisija moe opozvati njihovo sudjelovanje u tim projektima.
AKREDITACIJA KONZORCIJA
Nacionalni konzorcij za mobilnost u visokom obrazovanju moe podupirati bilo koju od etiri prihvatljive aktivnosti
mobilnosti u okviru projekta mobilnosti u podruju visokog obrazovanja.
Svrha je konzorcija za mobilnost olakati organizaciju aktivnosti mobilnosti i ponuditi dodanu vrijednost u smislu kvalitete
aktivnosti u usporedbi s onim to bi svaka od ustanova visokog obrazovanja koja alje pojedinca mogla sama pruiti.
Organizacije lanice nacionalnog konzorcija za mobilnost mogu objediniti ili dijeliti usluge organizacije mobilnosti. Zajednike
aktivnosti mogu ukljuivati administrativno, ugovorno i financijsko upravljanje mobilnou, zajedniki odabir i/ili pripremu i
mentorstvo sudionika te, ako je primjereno, centraliziranu toku za pronalaenje poduzea i spajanje poduzea i sudionika.
Nacionalni konzorcij za mobilnost moe takoer djelovati kao posrednik za nove studente i vjebenike. To ukljuuje
pronalaenje organizacije primateljice u regiji u kojoj se nalaze partneri konzorcija za mobilnost i pruanje pomoi u sluaju
potrebe.
Koordinator konzorcija, ponekad i zajedno s drugim/posrednim organizacijama, moe igrati aktivnu ulogu u poticanju
kontakata s poduzeima i pronalaenju prilika za obavljanje strune prakse i osposobljavanje osoblja, u promicanju tih
aktivnosti i pronalaenju informacija itd.
Svaki UVO poiljatelj odgovoran je za kvalitetu, sadraj i priznavanje razdoblja mobilnosti. Svaki lan konzorcija mora
potpisati ugovor s koordinatorom konzorcija u kojem se navode uloge i odgovornosti i administrativna i financijska rjeenja;
nainima suradnje utvrdit e se pitanja kao to su mehanizmi za pripreme, osiguranje kvalitete i praenje razdoblja
mobilnosti. Osim toga, svaki UVO poiljatelj odgovoran je za potpisivanje meuinstitucionalnih sporazuma (vidjeti sljedei
odjeljak) s UVO-ima koji primaju njihove studente i osoblje.
Nacionalni konzorcij za mobilnost moe dobiti financiranje samo ako je akreditiran. Ako konzorcij za mobilnost nije pozitivno
ocijenjen, morat e se ponovno prijaviti za akreditaciju i financiranje sljedee godine.
Nacionalna agencija prati ispunjavanje uvjeta akreditacije od strane akreditiranih ustanova u konzorciju. Svi vei problemi
(npr. zlouporaba sredstava, nepotovanje obveza i nedostaci u financijskoj sposobnosti) ili povreda obveza mogu dovesti do
toga da nacionalna agencija ukine akreditaciju. Nacionalna agencija od koordinatora konzorcija trai da je bez odlaganja
262
obavijesti o bilo kojoj promjeni sastava ili statusa konzorcija odnosno situacije u kojoj se konzorcij nalazi, uslijed koje mogu
biti potrebne izmjene ili ukidanje akreditacije.
b. MEUINSTITUCIONALNI SPORAZUM
Mobilnost studenata u svrhu uenja i mobilnost osoblja u svrhu pouavanja odvijaju se na temelju meuinstitucionalnog
sporazuma izmeu UVO-ova. Predloci su dostupni na http://ec.europa.eu/education/opportunities/higher-
education/quality-framework_en.htm. Meuinstitucionalne sporazume mogu potpisati dva ili vie UVO-a.
U ovom meuinstitucionalnom sporazumu, u sluaju mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu i partnerskih drava,
propisana su opa naela koja mora potivati ECHE i osigurava se da e obje ili sve stranke biti posveene njegovoj provedbi.
Meuinstitucionalni sporazum moe se proiriti na mobilnost studenata u svrhe obavljanja strune prakse i/ili mobilnost
osoblja u svrhe osposobljavanja, pri emu se oslanja na znanje partnerskih ustanova o poduzeima u cilju pronalaenja
poduzea i organizacija primatelja u inozemstvu.
c. ALAT ZA MOBILNOST+
im sudionici budu odabrani, organizacija korisnica mora u Alat za mobilnost+ unijeti ope podatke o sudioniku i vrsti
aktivnosti mobilnosti u kojima e on sudjelovati (npr. ime sudionika, odredite, trajanje mobilnosti itd.). Organizacija
korisnica takoer je odgovorna za auriranje podataka o sudionicima i aktivnostima mobilnosti u Alatu za mobilnost+
najmanje jednom mjeseno za vrijeme trajanja projekta mobilnosti.
Za projekte mobilnosti izmeu programskih i partnerskih drava, bit e potrebno uz pomo PIC-a u Alatu za mobilnost+
identificirati UVO iz partnerske drave. Ako UVO iz partnerske drave jo nema PIC koji mu je dodijeljen na temelju
prethodnog sudjelovanja u programima EU-a, UVO je duan PIC zatraiti putem Portala za sudionike i nakon toga obavijestiti
korisnika o dodijeljenom broju.
Alatom za mobilnost+ pomoi e se korisniku u upravljanju aktivnostima mobilnosti programa Erasmus+. Korisnici e na
temelju unesenih podataka moi iz Alata za mobilnost+ izvlaiti unaprijed popunjena izvjea. Putem Alata za mobilnost+
moi e se takoer pripremati izvjea koja e popunjavati sudionici u aktivnostima mobilnosti.
d. UVJETI ZA SUDJELOVANJE STUDENATA

ODABIR
Studenti se prijavljuju svom UVO-u koji vri odabir sudionika u aktivnosti mobilnosti. Odabir studenata kao i postupak za
dodjelu bespovratnih sredstava moraju biti poteni, transparentni, dosljedni i dokumentirani i moraju biti dostupni svim
strankama koje sudjeluju u postupku odabira.
UVO poduzima nune mjere da sprijei sukob interesa u odnosu na osobe koje mogu biti pozvane da sudjeluju u tijelima za
odabir ili postupku odabira studenata.
Kriteriji za odabir, primjerice: akademski rezultati kandidata, prethodna iskustva mobilnosti, motivacija, prethodno iskustvo
u dravi primateljici (npr. povratak u dravu podrijetla itd.) moraju biti objavljeni. Najvaniji kriterij za odabir studenata iz
partnerskih drava bit e akademski uspjeh, no u sluaju jednakog akademskog uspjeha, prednost je potrebno dati
studentima iz obitelji nieg socio ekonomskog statusa (ukljuujui izbjeglice, azilante i migrante).
Studentima koji su ve sudjelovali u aktivnostima mobilnosti na istoj razini studija, u okviru programa LLP-Erasmus,
programa Erasmus Mundus ili programa Erasmus+ dodijelit e se nii stupanj prioriteta. Za diplomske studije Erasmus
Mundus i zdruene diplomske studije Erasmus Mundus prethodno se sudjelovanje uzima u obzir samo za stipendiste.
Studenti koji su odabrani trebaju od ustanove poiljateljice dobiti Studentsku povelju Erasmus+ u kojoj su navedena prava i
obveze studenata u odnosu na razdoblje studiranja ili obavljanja strune prakse u inozemstvu te su objanjeni razliiti koraci
koji se moraju poduzeti prije, za vrijeme i nakon mobilnosti.
UGOVOR SA STUDENTOM
Prije odlaska, svaki odabrani student mora potpisati ugovor, koji ukljuuje i ugovor o studiju u kojem je opisan program
studija i/ili strune prakse koji je dogovoren sa studentom te su navedene organizacija poiljateljica i organizacija
primateljica. Predloak je dostupan na http://ec.europa.eu/education/opportunities/higher-education/quality-
framework_en.htm. U ovom su ugovoru o studiju utvreni ciljni rezultati uenja za vrijeme razdoblja uenja provedenoga u
inozemstvu te su navedene odredbe o slubenom priznavanju. U ugovoru je takoer navedeno mjesto studiranja i/ili
263
Vodi kroz
program
obavljanja strune prakse. U ugovoru o studiju organizacija poiljateljica i student trebaju se dogovoriti i oko razine znanja
jezika (glavnog jezika studiranja ili radnog mjesta) koju student mora ostvariti do poetka razdoblja studiranja/obavljanja
strune prakse u skladu s preporuenom razinom navedenom u meuinstitucionalnom ugovoru izmeu ustanove
poiljateljice i primateljice (ili u skladu s oekivanjima poduzea ako se radi o strunoj praksi). Ako je primjenjivo,
organizacija poiljateljica i student dogovaraju se o najprikladnijoj jezinoj potpori koju je studentu potrebno pruiti kako bi
postigao dogovorenu razinu (vidi sljedei odlomak o internetskoj usluzi za pruanje jezine potpore).
BESPOVRATNA SREDSTVA ZA STUDENTE

Studenti mogu dobiti bespovratna sredstva za studiranje koja e im pomoi da pokriju poveane trokove koji nastaju
uslijed razdoblja mobilnosti u inozemstvu. Takva bespovratna sredstva mogu ukljuivati jedno ili oboje od navedenog:
bespovratna sredstva EU-a, koja se izraunavaju po mjesecu i isplauju kao jedinini troak (vidjeti pravila financiranja
u dijelu B ovog Vodia); i/ili
nacionalna, regionalna i lokalna bespovratna sredstva koja plaa javni ili privatni donator, ili zajam.
Studenti koji primaju nultu stopu bespovratnih sredstava EU-a (za mobilnost radi studiranja i radi obavljanja strune prakse),
odnosno, studenti koji ispunjavaju sve kriterije prihvatljivosti za studente programa Erasmus i imaju koristi od toga to su
studenti programa Erasmus, ali ne dobivaju bespovratna sredstva EU-a za mobilnost. Pravila navedena u ovom Vodiu kroz
program, osim onih koja se odnose na dodjelu bespovratnih sredstava, primjenjuju se i studente koji primaju nultu stopu
sredstava. Broj studenata koji primaju nultu stopu bespovratnih sredstava za cijelo razdoblje mobilnosti rauna se u statistici
za pokazatelje rezultata koji se koriste za dodjelu prorauna EU-a izmeu drava.
Studenti koji sudjeluju u projektu mobilnosti u podruju visokog obrazovanja uz potporu programa Erasmus+ - bez obzira na
to primaju li bespovratna sredstva programa Erasmus+ za sudjelovanje osloboeni su plaanja kolarine, upisnine, ispita i
pristupa laboratorijima i knjinicama u ustanovi primateljici. Meutim, moda e morati platiti manje naknade za trokove
kao to su osiguranje, lanstvo u studentskim sindikatima i uporaba razliitih materijala kao to su fotokopije, laboratorijski
proizvodi, po istoj cijeni kao i lokalni studenti. Studenti koji odlaze u inozemstvo ne moraju plaati dodatne naknade za
organizaciju ili upravljanje razdobljem mobilnosti.
Osim toga, pravo na bespovratna sredstva ili zajam koji su studenti dobili za studiranje u matinoj ustanovi zadrava se i za
vrijeme boravka u inozemstvu.
Kada se radi o strunoj praksi, ako poduzee/organizacija primateljica dodijeli studentu deparac ili neku vrstu naknade, ona
je u skladu s bespovratnim sredstvima EU-a za Erasmus +.
Za vrijeme razdoblja mobilnosti doputeno je raditi na pola radnog vremena i, ako student prima bespovratna sredstva EU-a
u okviru Erasmusa+, ona su kompatibilna s dohotkom koji bi student dobio ako obavlja aktivnosti predviene u
dogovorenom programu mobilnosti.
Studenti koji sudjeluju u projektu mobilnosti u sustavu visokog obrazovanja (studiraju ili obavljaju strunu praksu u
inozemstvu) ne mogu istovremeno biti korisnici stipendije za zdrueni diplomski studij Erasmus Mundus i obrnuto.
Studenti koji primaju bespovratna sredstva u okviru programa Erasmus+ morat e u potpunosti ili djelomino vratiti
isplaeni iznos ako ne budu potovali uvjete iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (osim ako ih je u izvravanju
planiranih aktivnosti u inozemstvu sprijeila via sila). Moe ih se traiti da u potpunosti ili djelomino vrate isplaeni iznos
bespovratnih sredstava ako ne sastave i ne dostave zavrno izvjee.
JEZINA POTPORA NA INTERNETU

Potpisujui Povelju Erasmus za visoko obrazovanje UVO se obvezuju pruiti svu nunu potporu sudionicima u aktivnostima
mobilnosti u smislu jezine pripreme. U tom smislu, jezina potpora na internetu postupno e se provoditi za vrijeme
trajanja Programa za sve aktivnosti mobilnosti izmeu programskih drava u trajanju od dva mjeseca ili due. Takvu e
internetsku potporu Europska komisija dati na raspolaganje odabranim studentima u cilju ocjenjivanja njihove sposobnosti
na jeziku koji e koristiti za studiranje ili obavljanje strune prakse u inozemstvu. Taj e im alat takoer ponuditi, ako je
potrebno, mogunost da poboljaju znanje iz jezika prije i/ili za vrijeme razdoblja mobilnosti. Sudionici koji su savladali
najmanje razinu B2 glavnog jezika pouavanja ili rada mogu OLS-om pohaati teaj jezika drave primateljice, ako je
dostupan. Pruanje jezine potpore temelji se na uzajamnom povjerenju ustanova poiljateljica i primateljica. Preporuena
razina jezinih kompetencija navedena je u meuinstitucionalnim sporazumima i sporazumima o uenju, ime se smatra da
su sve tri ugovorne stranke suglasne s njom. U okviru programa Erasmus+, UVO-i poiljatelji obvezuju se da e osigurati da
njihovi studenti koji sudjeluju u mobilnosti usvoje traenu razinu znanja jezika i takav uzajamni sporazum treba biti dovoljan.
UVO-i poiljatelji odgovorni su za pruanje najprikladnije jezine potpore svojim studentima, OLS-om ili bilo kojim drugim
pristupom kojeg se moe financirati organizacijskom potporom, kako bi osigurali da ti studenti do poetka mobilnosti usvoje
preporuenu razinu znanja dogovorenu s ustanovom primateljicom. UVO-i poiljatelji stoga nisu obvezni proslijediti rezultate
264
ocjenjivanja znanja jezika OLS-om ustanovama primateljicama. Na studentima je da odlue jesu li suglasni da se njihovi
rezultati ocjenjivanja znanja jezika OLS-om otkriju ustanovi primateljici ili ne.
Jezina potpora na internetu pruat e se na sljedei nain:
Nacionalne e agencije, u sluaju kad je sustav dostupan, dodijeliti dozvole ustanovama visokog obrazovanja u skladu s
opim kriterijima koje utvruje Europska komisija;
kada ih odabere njihova ustanova visokog obrazovanja, svi studenti (uz iznimku izvornih govornika i u drugim
opravdanim sluajevima) koji koriste internetsku uslugu obavit e test na internetu kako bi se ocijenila njihova
sposobnost na glavnom jeziku koji e koristiti za studiranje ili obavljanje strune prakse u inozemstvu. Ovo je preduvjet
za odlazak na mobilnost. Rezultate ovog testa student priopuje UVO poiljatelju. To e UVO poiljatelju omoguiti da
kvantificira broj studenata kojima e moda biti potreban internetski teaj jezika;
na temelju broja dostupnih internetskih dozvola za teajeve jezika, UVO e podijeliti dozvole ovisno o potrebama
studenata. Studenti e biti odgovorni za praenje teaja na internetu, na nain kako je opisano i dogovoreno u ugovoru
o bespovratnim sredstvima;
na kraju razdoblja mobilnosti studenti e se podvrgnuti drugoj provjeri znanja kojom e se mjeriti ostvareni napredak u
uenju jezika. Rezultati e se priopiti studentu i UVO poiljatelju.
Dodatne informacije dostupne su na web-mjestima Europske komisije i nacionalnih agencija.
Za sve druge vrste mobilnosti, ili ako internetska usluga Komisije nije dostupna na odreenom jeziku, ustanove visokog
obrazovanja mogu studentima pruiti druge vrste jezine potpore, koja e se financirati u okviru bespovratnih sredstava za
Organizacijsku potporu.
e. UVJETI ZA SUDJELOVANJE OSOBLJA

ODABIR
Osoblje koje sudjeluje u projektu mobilnosti u sustavu visokog obrazovanja mora biti odabrano na poten i transparentan
nain. Prije odlaska, moraju imati dogovoren program mobilnosti s ustanovama poiljateljicama i primateljicama ili
poduzeima.
Odabir uitelja i osoblja UVO vri UVO. Odabir i postupak dodjele bespovratnih sredstava moraju biti poteni, transparentni,
dosljedni i dokumentirani i dostupni svim strankama ukljuenim u postupak odabira. Kriteriji za odabir (na primjer prednost
koja se daje osoblju koje odlazi u inozemstvo po prvi puta, ogranienja mogueg broja aktivnosti mobilnosti po lanu osoblja
u odreenom vremenskom razdoblju itd.) moraju biti javno dostupni.
UVO poduzima nune mjere da sprijei sukob interesa osoba koje bi mogle biti pozvane sudjelovati u tijelima za odabir ili u
postupku odabira pojedinih korisnika.
U sluaju mobilnosti osoblja iz poduzea u UVO, mobilnost se dogovara pozivom ustanove lanu osoblja poduzea;
bespovratnim sredstvima upravlja UVO primatelj.
UGOVOR O MOBILNOSTI
Odabir osoblja UVO-a vri ustanova poiljateljica na temelju nacrta programa mobilnosti koji je lan osoblja dostavio nakon
savjetovanja s ustanovom primateljicom/poduzeem. Prije odlaska, ustanova poiljateljica/poduzee i ustanova
primateljica/poduzee slubeno dogovaraju konanu verziju programa mobilnosti (razmjenom pisama ili elektronikih
poruka).
Ustanova poiljateljica/poduzee i ustanova primateljica/poduzee odgovorni su za kvalitetu razdoblja mobilnosti u

inozemstvu.
BESPOVRATNA SREDSTVA ZA OSOBLJE

Na dvije vrste mobilnosti osoblja primjenjuju se ista financijska pravila. Bespovratnim sredstvima doprinosi se trokovima
putovanja i ivota za vrijeme razdoblja pouavanja ili osposobljavanja u inozemstvu (vidjeti odjeljak o pravilima
financiranja u dijelu B ovog Vodia).
Doputena je mobilnost osoblja iz sustava visokog obrazovanja s nultom stopom dodijeljenih sredstava.
265
Vodi kroz
program
2. TIJEKOM MOBILNOSTI
PREKID MOBILNOSTI STUDENATA
Kada je razdoblje mobilnosti studenta prekinuto, na primjer, zbog jaza izmeu kraja teaja uenja jezika i poetka stvarnog
studiranja/obavljanja strune prakse, broj dana prekida unosi se u Alat za mobilnost+ i iznos bespovratnih sredstava
prilagoava se u skladu s time.
Kada se radi o strunoj praksi, razdoblje mobilnosti u inozemstvu moe se prekinuti zbog praznika ako je poduzee za to
vrijeme zatvoreno. Bespovratna sredstva nastavljaju se isplaivati u tom razdoblju. Razdoblje zatvorenosti ne ubraja se u
minimalno trajanje strune prakse, ali e se ubrajati u najvie 12 mjeseci po svakom ciklusu studija za koji isti student moe
dobiti bespovratna sredstva za razdoblja mobilnosti.
PRODUENJE MOBILNOSTI STUDENATA

Produenje tekueg razdoblja mobilnosti moe se dogovoriti izmeu organizacije poiljateljice i primateljice pod sljedeim
uvjetima:
zahtjev za produenje razdoblja mobilnosti mora se predati najkasnije mjesec dana prije kraja izvorno planiranog
razdoblja mobilnosti;
ako su zahtjev prihvatile sve stranke, prije kraja izvornog planiranja razdoblja mobilnosti potrebno je izmijeniti ugovor o
dodjeli bespovratnih sredstava i dovriti sve postupke koji se odnose na produenje trajanja;
ako student prima bespovratna sredstva Erasmus+, organizacija poiljateljica moe izmijeniti iznos bespovratnih
sredstava kako bi uzela u obzir due trajanje ili moe postii dogovor sa studentom da se dodatni dani smatraju
razdobljem nulte stope bespovratnih sredstava EU-a;
stvarni datum poetka i datum zavretka razdoblja mobilnosti bit e ukljueni u prijepis ocjena ili u potvrdu o obavljenoj
strunoj praksi ustanove primateljice u skladu sa sljedeim definicijama:
o datum poetka mora biti prvi dan kada student mora biti nazoan u organizaciji primateljici (na primjer,
to moe biti poetni datum prvog teaja/dana na poslu, dogaaj dobrodolice organiziran u ustanovi
primateljici ili teaj jezika ili kulture);
o datum zavretka trebao bi biti posljednji dan kada student mora biti nazoan u organizaciji primateljici
(na primjer, to bi mogao biti posljednji dan ispitnog roka/nastave/rada/obveznog sluanja predavanja).
prethodno definirano stvarno trajanje razdoblje je koje UVO-i moraju navesti u svom izvjeu ukljuuje najvei broj
mjeseci koji moe biti obuhvaen bespovratnim sredstvima EU-a. Kada se produenje mobilnosti studenta smatra
nultom stopom bespovratnih sredstava, ti se dani oduzimaju od ukupnog trajanja razdoblja mobilnosti za izraun
konanog iznosa bespovratnih sredstava;
dodatno razdoblje mora slijediti odmah nakon tekueg razdoblja mobilnosti. Ne smije biti praznina (praznici i dani kada
su sveuilita/poduzea zatvoreni ne smatraju se prazninama) osim ako je to odobrila i opravdala nacionalna
agencija.
3. NAKON MOBILNOSTI
a. PRIZNANJE REZULTATA MOBILNOSTI
Na kraju razdoblja provedenog u inozemstvu, ustanova primateljica/poduzee moraju studentu i njegovom UVO-u dostaviti
prijepis ocjena ili potvrdu o obavljenoj strunoj praksi (prijepis izvrenog posla) u kojima se potvruju rezultati
dogovorenog programa.
Nakon razdoblja mobilnosti, u ustanovi poiljateljici slijedi formalno priznanje bodova steenih u inozemstvu za formalno
uenje novosteenih sposobnosti (putem sustava ECTS bodova ili istovjetnog sustava), ukljuujui za strunu praksu, ako je
primjenjivo, i biljeenje rezultata formalnog i neformalnog uenja izvan uionice ili radnog mjesta (pomou Dodatka
diplomi). Meutim, ovo se ne primjenjuje na strunu praksu koju obavljaju studenti koji su nedavno diplomirali.
Rezultati ocjene znanja jezika i teajevi jezika na internetu prijavljuju se na sredinjoj razini, ali ne donose formalne
kvalifikacije.
U odnosu na mobilnost osoblja, ustanove poiljateljice trebale bi osigurati primjereno priznavanje, irenje i koritenje
rezultata uenja ukljuenog osoblja u ustanovi.
266
b. IZVJEIVANJE
Na kraju razdoblja provedenog u inozemstvu, svi studenti i osoblje koji su sudjelovali u aktivnosti mobilnosti moraju popuniti
i predati zavrno izvjee. U sluaju aktivnosti mobilnosti koje traju dva mjeseca ili vie, izvjee ukljuuje i ocjenu kvalitete
jezine potpore dobivene za vrijeme razdoblja mobilnosti.
Ustanova poiljateljica moe traiti od onih studenata koji ne dostave izvjee djelomian ili potpuni povrat primljenih
bespovratnih sredstava EU-a. Povrat se nee traiti ako student ili lan osoblja nije mogao dovriti planirane aktivnosti u
inozemstvu zbog vie sile. Ustanova poiljateljica mora prijaviti takve sluajeve i oni podlijeu pisanom odobrenju NA.

OSPOSOBLJAVANJU
1. ORGANIZACIJSKA POTPORA
Bespovratna sredstva za organizacijsku potporu ukljuuju doprinos trokovima koji nastaju u organizacijama u vezi s
aktivnostima podupiranja visokokvalitetne mobilnosti studenata i osoblja. Na primjer:
davanje informacija i pomoi studentima i osoblju;

odabir studenata i osoblja;
priprema ugovora o studiju kako bi se osiguralo priznavanje obrazovnih sastavnica studenata; priprema i
priznavanje sporazuma o mobilnosti za osoblje;
osiguravanje jezine i meukulturalne pripreme studentima i osoblju posebno sektorski specifine jezine
teajeve za VET;
ope upravljanje u vezi sa uspostavom i upravljanjem projektom mobilnosti;
posebna rjeenja za osiguranje kvalitete strune prakse u poduzeima.
Prilikom donoenja odluke o konanim bespovratnim sredstvima uzima se u obzir kvaliteta provedbe i praenja projekta.
Kvalitetna provedba projekta mobilnosti trebala bi se temeljiti na smjernicama iz ovog Priloga o mobilnosti uenika i osoblja
u VET-u.
2. PRIJE MOBILNOSTI
a. AKREDITACIJA ORGANIZACIJA SUDIONICA - POVELJA ERASMUS+ZA MOBILNOST U STRUKOVNOM
OBRAZOVANJU I OSPOSOBLJAVANJU
Od 2015. godine neakreditirane organizacije imaju mogunost prijaviti se za Povelju Erasmus+ za mobilnost u VET-u u sklopu
zasebnih godinjih poziva koje objavljuju nacionalne agencije, pod uvjetom da te organizacije ispunjavaju traene kriterije za
odabir i dokau kvalitetu i odrivost svojih strategija internacionalizacije. Posebno se napominje da ako organizacije u
odreenoj godini dobiju novu Povelju Erasmus+ za mobilnost u VET-u, moi e je upotrebljavati za provedbu mobilnosti u
VET-u tek poevi od sljedeeg opeg poziva. Primjerice, ako se organizacija prijavi za povelju u okviru posebnog poziva i
povelja se dodijeli tijekom 2016. godine, ta se organizacija mora prijaviti i za projekt mobilnosti u VET-u bez povelje ako eli
ostvarivati mobilnost u okviru opeg poziva 2016. Povelju e moi koristiti tek naredne godine (u navedenom sluaju 2017.
g.).
Detaljnije informacije dostupne su na web-mjestima Europske komisije i nacionalnih agencija.
b. EUROPSKA POVELJA KVALITETE ZA MOBILNOST

Organizacije VET-a koje planiraju organizirati aktivnosti mobilnosti za uenike i osoblje u VET-u moraju organizirati svoje
178
aktivnosti u skladu s naelima i kriterijima navedenima u Europskoj povelji kvalitete za mobilnost .
Europska povelja kvalitete za mobilnost ini kvalitetan referentni dokument za obrazovanje i osposobljavanje u inozemstvu.
Povelja sadrava smjernice o rjeenjima za mobilnost za uenje ili druge svrhe, kao to je struno usavravanje uenika i
osoblja. Potovanjem naela utvrenih u Povelji trebalo bi se pomoi osigurati da sudionici u mobilnosti uvijek imaju
pozitivno iskustvo u dravi domainu i u dravi podrijetla nakon povratka te da se poveaju broj i dubina razmjena u svrhu
osposobljavanja i obrazovanja. Povelja je dostupna na:
http://europa.eu/legislation_summaries/education_training_youth/lifelong_learning/c11085_en.htm
178 Preporuka (EZ) br. 2006/961 Europskog parlamenta i Vijea od 18. prosinca 2006. o transnacionalnoj mobilnosti u Zajednici u svrhe obrazovanja i
osposobljavanja: Europska povelja kvalitete za mobilnost (Slubeni list L 394 od 30.12.2006.).
267
Vodi kroz
program
c. ECVET MEMORANDUMI RAZUMIJEVANJA

Organizacije VET-a mogu odluiti primijeniti Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET) u
okviru svojih aktivnosti mobilnosti (za vie informacija vidi u nastavku). U tim sluajevima, uspostava ECVET partnerstva
preduvjet je za uporabu ECVET-a. Ovim bi se partnerstvom trebale spojiti nadlene organizacije ukljuene u 1) utvrivanje
primjerenih rezultata uenja za vrijeme aktivnosti mobilnosti; 2) pruanje programa VET-a kojima se mogu zadovoljiti te
potrebe; 3) ocjenjivanje stupnja do kojeg su uenici ostvarili rezultate uenja; i 4) vrednovanje i priznavanje bodova uenika
nakon povratka u matinu ustanovu.
Partnerstvo za aktivnosti mobilnosti ECVET-a moe se formalizirati putem Memoranduma o razumijevanju (MoU).
MoU je sporazum izmeu nadlenih organizacija u kojem se utvruje okvir za prijenos bodova. Njime se formalizira
partnerstvo ECVET-a jer se navodi uzajamno prihvaanje poloaja i postupaka nadlenih organizacija i ukljuenih ustanova.
Njime se takoer utvruju postupci za suradnju partnerstava.
MoU mogu sklapati mree nadlenih organizacija/ustanova iz nekoliko drava/sustava, ali oni mogu biti i bilateralni, ovisno o
potrebama i eljama partnerstva. Za vie informacija i smjernica o uspostavi MoU molimo pogledajte Vodi za korisnike
ECVET-a koji je dostupan na web-mjestu Europske komisije ili posjetite sljedeu poveznicu:
http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/ecvet_en.htm i http://www.ecvet-secretariat.eu.
d. KONZORCIJ ZA MOBILNOST
Osim to se pruatelji VET-a mogu prijaviti kao pojedinane organizacije, nacionalni konzorcij za mobilnosti u sustavu VET-a
takoer se moe prijaviti za projekt mobilnosti.
Svrha konzorcija za mobilnost jest olakati organizaciju aktivnosti mobilnosti i ponuditi dodanu vrijednost u smislu kvalitete
aktivnosti u usporedbi s onim bi svaka ustanova VET-a poiljateljica (tj. kola za VET) mogla ponuditi sama. Oekuje se da e
organizacije lanice nacionalnog konzorcija za mobilnost u sustavu VET-a objediniti i razmjenjivati usluge koje se odnose na
organizaciju mobilnosti i razviti svoju internacionalizaciju zajedno putem uzajamne suradnje i razmjene kontakata.
Zajednike aktivnosti obino ukljuuju zajedniko administrativno, ugovorno i financijsko upravljanje mobilnou, zajedniki
odabir i/ili pripremu i pripremanje sudionika i, ako je relevantno, centraliziranu toku za pronalaenje poduzea i spajanje
poduzea i sudionika. Nacionalni konzorcij za mobilnost moe djelovati i kao posrednik za dolazee vjebenike i osoblje. To
ukljuuje pronalaenje organizacije primateljice u regiji u kojoj se nalaze partneri nacionalnog konzorcija za mobilnost i
pruanje potpore u sluaju potrebe.
Koordinator konzorcija mora, u suradnji s drugim/posrednikim organizacijama, igrati aktivnu ulogu u poticanju kontakata s
poduzeima i pronalaenju prilika za obavljanje strune prakse i osposobljavanje osoblja, u promicanju tih aktivnosti i
pruanju informacija itd.
Svaka organizacija VET-a koja je poiljateljica odgovorna je za kvalitetu, sadraj i priznavanje razdoblja mobilnosti. Svaki lan
konzorcija mora potpisati ugovor s koordinatorom konzorcija u kojem se navode uloge i odgovornosti i administrativna i
financijska rjeenja; nainima suradnje utvrdit e se pitanja kao to su mehanizmi za pripreme, osiguranje kvalitete i
praenje razdoblja mobilnosti.
e. EUROPSKI RAZVOJNI PLAN

Europski razvojni plan odnosi se samo na prijavitelje koji nemaju Povelju Erasmus+ za mobilnost u VET-u. Iako se od
organizacija koje nemaju povelju ne oekuje jednak stupanj internacionalizacije i odrivosti kao u sluaju organizacija
akreditiranih poveljom, ipak se oekuje da razmatraju uinke mobilnosti na organizaciju koji nadilaze samu mobilnost.
Organizacija VET-a ili koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost mora prije podnoenja prijave razviti Europski razvojni
plan; taj je plan dio obrasca prijave. U ovom je odjeljku navedeno kako se planirane aktivnosti mobilnosti uklapaju u iru i
dugoronu strategiju razvoja i modernizacije organizacije VET-a ukljuene u projekt.
Ovaj Europski razvojni plan bit e vaan dio ocjenjivanja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava i u njemu bi trebale biti
navedene informacije o:
potrebama organizacije VET-a u smislu razvoja kvalitete i internacionalizacije (npr. u vezi s kompetencijama za
upravljanje, kompetencijama osoblja, novim nastavnim metodama i alatima; europskom dimenzijom, jezinim
kompetencijama, kurikulumom, organizacijom pouavanja, osposobljavanja i uenja, jaanje veza s partnerskim
ustanovama) i kako e se planiranim aktivnostima pridonijeti zadovoljavanju tih potreba;
oekivanom uinku na polaznike,nastavnike, mentore i drugo osoblje, te openito na organizaciju VET-a;
268
nainu na koji e kole i poduzea koje pruaju VET ugraditi kompetencije i steena iskustva osoblja u svoj kurikulum i/ili
razvojni plan organizacije;
nain na koji se uenje na radnom mjestu moe unaprijediti; odrivost kroz transnacionalnu suradnju.
f. ALAT ZA MOBILNOST+
aktivnosti mobilnosti u kojima e on sudjelovati (npr. ime sudionika, odredite, trajanje mobilnosti itd.). Organizacija
korisnica takoer je odgovorna za auriranje Alata za mobilnost+ u sluaju promjena u vezi sa sudionicima ili aktivnostima za
vrijeme trajanja projekta mobilnosti. Korisnici e na temelju unesenih podataka moi iz Alata za mobilnost+ izvlaiti
unaprijed popunjena izvjea. Putem Alata za mobilnost+ moi e se takoer pripremati izvjea koja e popunjavati
sudionici u aktivnostima mobilnosti.
Vie informacija o Alatu za mobilnost+ i o tome kako mu pristupiti bit e navedeno u ugovoru o dodjeli bespovratnih
sredstava izmeu Nacionalne agencije i korisnika.
g. UVJETI ZA SUDJELOVANJE UENIKA IZ VET-A

ODABIR
Organizacija poiljateljica obavlja odabir sudionika u aktivnosti mobilnosti. Odabir polaznika kao i postupak za dodjelu
bespovratnih sredstava mora biti poten, transparentan, dosljedan i dokumentiran te mora biti na raspolaganju svim
strankama ukljuenim u postupak odabira.
Organizacija poiljateljica poduzima nune mjere kako bi sprijeila mogui sukob interesa u vezi s osobama koje su odabrane
da sudjeluju u tijelima za odabir ili postupku odabira pojedinanih sudionika.
OSOBE U PRATNJI
Uenici iz VET-a s posebnim potrebama ili u nepovoljnom poloaju mogu u pratnji imati osobu koja e im pomagati za
vrijeme razdoblja mobilnosti. Ukljuenost osobe koja ih prati trebala bi biti razmjerna broju ukljuenih uenika (obino jedna
osoba u pratnji po skupini uenika koji obavljaju strunu praksu u istoj organizaciji primateljici).
Trajanje boravka osoba u pratnji u inozemstvu trebalo bi biti razmjerno potrebama uenika (obino je ostanak za cijelo
vrijeme trajanja aktivnosti doputen samo u sluajevima kada uenici nisu samostalni ili su maloljetnici).
UGOVOR S UENIKOM
Uenici iz VET-a moraju prije odlaska potpisati ugovor s organizacijom poiljateljicom i organizacijom primateljicom koji
ukljuuje sljedee:
ugovor o studiju u kojem je utvren program osposobljavanja koji se mora slijediti i koji su dogovorili uenik,
organizacija poiljateljica i organizacija primateljica. U ugovoru su definirani ciljnih rezultati uenja za razdoblje
uenja u inozemstvu i navedene odredbe u vezi s formalnim priznavanjem (npr. ECVET);
ugovor o kvaliteti, u prilogu ugovora o studiju u kojem su prikazana prava i obveze vjebenika, organizacija
poiljateljica i primateljica i, ako je potrebno, organizacija posrednica.
Kada potpisuju ugovor o studiju, uenici iz VET-a imaju pravo na bespovratna sredstva koja e im pomoi za vrijeme
razdoblja obavljanja strune prakse u inozemstvu. Takva bespovratna sredstva mogu ukljuivati jedno ili oboje od
navedenog:
bespovratna sredstva EU-a, koja se izraunavaju danu aktivnosti (vidi pravila financiranja u dijelu B ovog Vodia);
i/ili
nacionalna, regionalna i lokalna bespovratna sredstva koja plaa javni ili privatni donator, ili zajam.
Doputeno je sudjelovanje uenika iz VET-a koji primaju nultu stopu bespovratnih sredstava (tj. uenika koji obavljaju
strunu praksu koja potuje kriterije programa Erasmus+ za mobilnost u VET-u i koji imaju koristi od prednosti omoguenih
uenicima u okviru programa Erasmus+, bez da primaju bespovratna sredstva za mobilnost u okviru programa Erasmus+).
Pravila navedena u ovom Vodiu kroz program, osim onih koja se odnose na dodjelu bespovratnih sredstava, primjenjuju se i
na uenike iz VET-a koji primaju nultu stopu bespovratnih sredstava.
269
Vodi kroz
program

Uenici iz VET-a koji sudjeluju u aktivnosti mobilnosti u trajanju od 19 dana ili vie prihvatljivi su za primanje jezine potpore
prije odlaska ili tijekom aktivnosti mobilnosti. U tom smislu, Komisija stavlja na raspolaganje internetsku uslugu za odabrane
uenike iz VET-a u cilju ocjenjivanja znanja jezika kojim e se koristiti za obavljanje strune prakse u inozemstvu. Ta im usluga
nudi, ako je potrebno, mogunost za poboljanje znanja jezika prije i/ili tijekom razdoblja mobilnosti. Sudionici koji su
savladali najmanje razinu B2 glavnog jezika rada mogu OLS-om pohaati teaj jezika drave primateljice, ako je dostupan.
Takva e se internetska usluga postupno provoditi za vrijeme trajanja Programa. Jezina potpora pruat e se kako slijedi:
u trenutku podnoenja prijave za projekt mobilnosti u VET-u, organizacija podnositeljica procijeniti e potrebu za
jezinom potporom glavni jezik pouavanja ili rada uenika koji obavljaju strunu praksu u okviru projekta
mobilnosti;
Nacionalne e agencije dodijeliti dozvole ustanovama visokog obrazovanja u skladu s opim kriterijima koje
utvruje Europska komisija;
nakon to ih odabere njihova organizacija poiljateljica a prije potpisivanja sporazuma o uenju svi uenici
(osim izvornih govornika) koji se koriste internetskom uslugom podvrgnut e se internetskom testiranju kojim e se
ocijeniti njihovo znanje odabranog jezika. Rezultati ovog testa priopuju se ueniku i, na zahtjev, organizaciji
poiljateljici. Ti rezultati nee imati utjecaja na mogunost uenika da ode u inozemstvo;
na temelju broja dostupnih internetskih dozvola za teajeve jezika, sudionici kojima je potrebna jezina potpora
dobit e priliku pratiti teaj jezika putem interneta;
na kraju strune prakse uenici iz VET-a podvrgnut e se drugoj provjeri znanja kojom e se mjeriti ostvareni
napredak u uenju jezika. Rezultati e se priopiti studentu i, na zahtjev, organizaciji poiljateljici.
U poetnim fazama programa, internetsko ocjenjivanje i teajevi nee biti dostupni na svim jezicima EU-a i teajevi jezika
moda nee biti dostupni za sve sudionike koji ih zatrae. Na web-mjestima Europske komisije i nacionalnih agencija
dostupno je vie podataka.
Za jezike koji nisu obuhvaeni uslugom Komisije, jezinu potporu moraju organizirati organizacije sudionice u projektu
mobilnosti u VET-u; U tu se svrhu mogu pruiti posebna bespovratna sredstva za jezinu potporu. Nadalje, organizacije
koje sudjeluju u projektu mobilnosti u VET-u mogu koristiti bespovratna sredstva Organizacijske potpore za rjeavanje
potreba sudionika u smislu pedagoke, meukulturalne i posebne jezine pripreme (vidjeti odjeljak pravila o financiranju u
dijelu B ovog Vodia).
h. UVJETI ZA SUDJELOVANJE OSOBLJA

ODABIR
Osoblje bira organizacija poiljateljica. Odabir i postupak dodjele bespovratnih sredstava moraju biti poteni, transparentni,
dosljedni i dokumentirani i dostupni svim strankama ukljuenim u postupak odabira.
da sudjeluju u tijelima za odabir ili postupku odabira pojedinanih korisnika.
Kriteriji za odabir (na primjer prednost koja se daje osoblju koje odlazi u inozemstvo po prvi puta, ogranienja mogueg
broja aktivnosti mobilnosti po lanu osoblja u odreenom vremenskom razdoblju itd.) moraju biti javno dostupni.
UGOVOR O MOBILNOSTI
Odabir osoblja vri ustanova poiljateljica na temelju nacrta programa mobilnosti koji je lan osoblja dostavio nakon
primateljica/poduzee slubeno dogovaraju konanu verziju programa mobilnosti razmjenom pisama ili elektronikih
poruka.
Ustanova poiljateljica i ustanova primateljica odgovorne su za kvalitetu razdoblja mobilnosti u inozemstvu.
PREKID MOBILNOSTI UENIKA
Kada se radi o strunoj praksi, razdoblje mobilnosti u inozemstvu moe se prekinuti zbog praznika ako je poduzee za to
vrijeme zatvoreno. Bespovratna sredstva nastavljaju se isplaivati u tom razdoblju. Razdoblje zatvorenosti ne ubraja se u
minimalno trajanje razdoblja obavljanja strune prakse.
270
PRODUENJE MOBILNOSTI UENIKA

Produenje tekueg razdoblja mobilnosti moe se dogovoriti izmeu organizacije poiljateljice i primateljice pod sljedeim
uvjetima:
prije kraja izvornog planiranja razdoblja mobilnosti potrebno je izmijeniti ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i
dovriti sve postupke koji se odnose na produenje trajanja. Takva je izmjena posebno vana u onim sluajevima
kada produenje podrazumijeva i zahtjev za produenje mjesenih isplata bespovratnih sredstava EU-a. Iako e
razdoblje trajanja mobilnosti biti definirano u potvrdi studenta o zavrenom studiju (to je razdoblje koje UVO
navode u svojem zavrnom izvjeu), najvei broj mjeseci koji moe biti obuhvaen bespovratnim sredstvima EU-a
onaj je utvren u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava ili u njegovim izmjenama. To e biti tako ak i ako je
trajanje navedeno u ugovoru o studiju krae od onog navedenog u potvrdi o zavrenom studiju;
dodatno razdoblje mora slijediti odmah nakon tekueg razdoblja mobilnosti. Ne smije biti praznina (praznici i dani
kada su kole za VET/poduzea zatvoreni ne smatraju se prazninama) osim ako je to odobrila i opravdala
nacionalna agencija.
4. NAKON MOBILNOSTI
Organizacija poiljateljica i organizacija primateljica trebale bi se dogovoriti oko izdavanja potvrde o mobilnosti Europass na
kraju razdoblja mobilnosti. Vie informacija o tome te kako dalje moe se nai na web-mjestu Europassa:
http://europass.cedefop.europa.eu/en/home.
Rezultati ocjene znanja jezika i teajevi jezika na internetu prijavljuju se na sredinjoj razini, ali ne donose formalne
kvalifikacije.
ECVET
Organizacije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje mogu odluiti primijeniti sustav ECVET u okviru svojih aktivnosti
mobilnosti (za vie informacija vidi u nastavku). ECVET je zajedniki metodoloki okvir kojim se olakava prikupljanje i
prijenos bodova za rezultate uenja iz jednog sustava kvalifikacija u drugi. Cilj mu promicati transnacionalnu mobilnost i
pristup cjeloivotnom uenju. Nije mu svrha da zamijeni nacionalne kvalifikacijske sustave ve da se njime ostvari bolja
usporedivost i usklaenost meu njima. ECVET primjenjuje sve rezultate koje je pojedinac stekao u raznim studijima i
strunoj praksi, koji se zatim prenose, priznaju i akumuliraju u cilju ostvarenja kvalifikacije. Zahvaljujui ovoj inicijativi
europski graani mogu osigurati priznanje svog osposobljavanja, vjetina i znanja u drugoj dravi sudionici u Programu. Vie
informacija o ECVET-u dostupno je na web-mjestu Komisije na:
http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/ecvet_en.htm i http://www.ecvet-secretariat.eu
Kada se koristi ECVET, bodovi steeni za rezultate uenja trebali bi biti transparentni i navedeni u Memorandumu
razumijevanja izmeu organizacija sudionica.
b. IZVJEIVANJE
Na kraju razdoblja provedenoga u inozemstvu, svi uenici i osoblje VET-a koji su sudjelovali u aktivnosti mobilnosti moraju
popuniti i predati zavrno izvjee. Za aktivnosti mobilnosti koje traju 19 dana ili vie, izvjee ukljuuje i ocjenu kvalitete
jezine potpore dobivene tijekom razdoblja mobilnosti.
Od onih studenata koji ine dostave izvjee moe se traiti djelomian ili potpuni povrat primljenih bespovratnih sredstava
EU-a. Povrat se nee traiti kada student ili lan osoblja nije mogao dovriti planirane aktivnosti u inozemstvu zbog vie sile.
Organizacija poiljateljica mora prijaviti takve sluajeve i oni podlijeu pisanom odobrenju nacionalne agencije.
271
Vodi kroz
program
PROJEKT MOBILNOSTI ZA NASTAVNO OSOBLJE U KOLAMA

Projektima mobilnosti omoguuje se kolama da svojim nastavnicima i drugom nastavnom osoblju prue prilike i poticaje za
stjecanje novih kompetencija u vezi s potrebama kole. Uprava kole trebala bi igrati aktivnu ulogu u planiranju, podupiranju
i praenju projekta mobilnosti.
Kako bi se osigurao i to vie poveao uinak tih aktivnosti na struno usavravanje osoblja, kole bi trebale osigurati da se
nakon mobilnosti kompetencije osoblja ire diljem kole i da se ugrade u kolsku obrazovnu praksu.
Prije prijave, kole bi trebale paljivo razmisliti o tome koliko osoblja stvarno moe sudjelovati u aktivnostima za vrijeme
trajanja projekta (tj. 1 ili 2 godine), u koje bi se aktivnosti ukljuili i kako bi se te aktivnosti mogle uinkovito pratiti kod kue.
U fazi prijave, organizacije podnositeljice prijave morati e dostaviti okvirne brojeve, vrste i odredine drave planiranih
aktivnosti mobilnosti.
Ako nacionalna agencija odabere projekt mobilnosti i potvrdi traeni proraun, korisnici mogu zapoeti s odabirom sudionika
i detaljnom organizacijom aktivnosti.
aktivnostima podupiranja mobilnosti osoblja. Na primjer:
priprema i praenje Europskog razvojnog plana;

organizacijska rjeenja s partnerskim ustanovama (uglavnom u sluaju promatranja na radnom mjestu i zadaa
pouavanja);
pruanje informacija i pomoi osoblju;
odabir osoblja za aktivnosti mobilnosti;
priprema ugovora o mobilnosti kako bi se osigurala kvaliteta i priznavanje aktivnosti mobilnosti;
osiguravanje jezine i meukulturalne pripreme mobilnoga osoblja;
olakavanje ugraivanja dolazeega mobilnoga osoblja u koli;
podupiranje ponovne integracije sudionika u aktivnostima mobilnosti i nastavljanje na steene nove kompetencije
u korist kole, nastavnog osoblja i uenika.
2. PRIJE MOBILNOSTI
a. EUROPSKI RAZVOJNI PLAN
kola ili koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost moraju prije prijave izraditi Europski razvojni plan; taj je plan dio
obrasca prijave. U ovom je odjeljku navedeno kako se planirane aktivnosti mobilnosti uklapaju u iru i dugoronu strategiju
razvoja i modernizacije kola ukljuenih u projekt.
potrebama kole u smislu razvoja kvalitete i internacionalizacije (npr. u vezi s kompetencijama za upravljanje,
kompetencijama osoblja, novim nastavnim metodama i alatima; europskom dimenzijom, jezinim kompetencijama,
kurikulumom, organizacijom pouavanja, osposobljavanja i uenja, jaanje veza s partnerskim ustanovama) i kako e se
planiranim aktivnostima pridonijeti zadovoljavanju tih potreba;
oekivanom uinku na uenike, uitelje i drugo osoblje te openito na kole;
nainu na koji e kole ugraditi kompetencije i steena iskustva u svoj kurikulum i/ili razvojni plan kole;
nainu na koji e se eTwinning upotrijebiti u vezi s planiranim aktivnostima mobilnosti, ako je relevantno (vidjeti
odjeljak u nastavku).
b. E-TWINNING
E-Twinningom se promie suradnja kola i umreavanje kola u Europi putem informacijske i komunikacijske tehnologije
(IKT). Njime se osiguravaju savjeti, ideje i alati kojima e se kolama olakati uspostava partnerstava i pokretanje projekata
suradnje u bilo kojem podruju.
U vezi s projektom mobilnosti, e-Twinning omoguuje:
272
Prilog I. Projekt mobilnosti za nastavno osoblje u kolama
pronalaenje moguih partnera/organizacija primateljica u inozemstvu i suradnju s njima prije predavanja zahtjeva za
financiranje, u cilju poboljanja kvalitete i uinka planiranih projekata;
uporabu dostupnih projektnih alata za provedbu stratekih projekata i bolje iskoritavanje ulaznih vrijednosti partnera;
pripremu osoblja koje odlazi u inozemstvo putem komunikacije s organizacijom primateljicom (uenje o dravi
primateljici i organizaciji primateljici, rasprave i dogovor oko aktivnosti koje e se provoditi), sudjelovanje u
dogaanjima uenja na internetu koja su povezana s njihovom mobilnou;
intenzivna suradnja meu svim kolama ukljuenim u projekt mobilnosti osoblja i nakon projekta.
Za koritenje e-Twinninga nije potrebno predati slubenu prijavu. Sve to kole trebaju uiniti jest prijaviti se na portalu e-
Twinninga: http://www.etwinning.net. Europski e-Twinning portal viejezino je web-mjesto na kojem se nude alati za
suradnju i usluge putem kojih se uitelji registriraju, pronalaze partnere i s njima surauju. On takoer slui kao mjesto
susreta na kojem svi zainteresirani uitelji mogu dijeliti resurse, razgovarati i pronalaziti partnerske kole.
E-Twinning pomae kolama na europskoj razini, Sredinjom slubom za potporu, i na nacionalnoj razini, nacionalnim
slubama za potporu. Svi nastavnici mogu imati koristi od usluga, osposobljavanja, priznavanja i alata koje omoguuju
nacionalne slube za potporu i europska sluba za potporu e-Twinninga. Vie informacija o tim slubama potraite u odjeljku
Koja druga tijela su ukljuena u provedbu Programa? u dijelu A ovog Vodia.
c. UVJETI ZA SUDJELOVANJE OSOBLJA

ODABIR
kola poiljateljica odgovorna je za odabir osoblja koje e sudjelovati u aktivnostima mobilnosti. Postupak odabira mora biti
poten, transparentan i dokumentiran te dostupan svim ukljuenim strankama. Profil sudionika mora odgovarati kriterijima
prihvatljivosti iz dijela B ovog Vodia. kola poiljateljica trebala bi utvrditi postupak odabira, odnosno, kako e se osoblje
pozvati da se prijavi, dokumentaciju koju podnositelji moraju dostaviti i kako e se ona obraivati.
Kriterije za postupak odabira trebala bi definirati kola. Opi kriterij mogli bi biti sljedei: motivacija, jasni ciljevi za
mobilnost, spremnost za razmjenu iskustava nakon povratka. Preporuuje se osnivanje odbora za odabir, koji bi trebao
ukljuivati i vanjske osobe, kako odluku ne bi donosio samo jedan lan osoblja.
Uz te ope kriterije, mogu postojati i posebni kriteriji koji se odnose na prirodu i svrhu projekta mobilnosti (tj. vanost
aktivnosti koje planira pojedini lan osoblja za potrebe kole i ostali kriteriji koje odreuje kola).
Ope i posebne kriterije moraju dogovoriti i dijeliti svi ukljueni u postupak odabira i o njima je potrebno jasno obavijestiti
podnositelje. Razmjena ili rasprava o kriterijima za odabir i njihovoj logikoj podlozi s organizacijom primateljicom moe
olakati pripremu aktivnosti. Trebala bi postojati pisana evidencija postupka odabira u sluaju moguih unutarnjih prigovora.
UGOVOR O MOBILNOSTI
Sudionik koji je odabran trebao bi, uz pomo kole poiljateljice (i partnerske organizacije ako mobilnost ukljuuje zadau
pouavanja ili promatranje na radnom mjestu), slubeno dogovoriti vrstu osposobljavanja koje e se provoditi i njegov
sadraj, pojasniti kako e se pripremiti za to osposobljavanje, kako e se steeno znanje/kompetencije iriti u koli ili izvan
nje, te koje e biti koristi od sudjelovanja na institucionalnoj i individualnoj razini. Oni e se takoer dogovoriti o nainu
ocjenjivanja i priznavanja osposobljavanja u koli poiljateljici. Ugovor je potrebno sklopiti prije poetka aktivnosti
mobilnosti. Glavni cilj ugovora je da kola poiljateljica, organizacija primateljica i sudionici pojasne oekivanja i osiguraju
smislenost boravka u inozemstvu.
ALAT ZA MOBILNOST+
aktivnosti mobilnosti u kojima e on sudjelovati (npr. ime sudionika, odredite, trajanje mobilnosti itd.). Alatom za
mobilnost+ pomoi e se korisniku u upravljanju aktivnostima mobilnosti programa Erasmus+. Organizacija korisnica takoer
je odgovorna za auriranje Alata za mobilnost+ u sluaju promjena u vezi sa sudionicima ili aktivnostima za vrijeme trajanja
projekta mobilnosti. Korisnici e na temelju unesenih podataka moi iz Alata za mobilnost+ izvlaiti unaprijed popunjena
izvjea. Putem Alata za mobilnost+ moi e se takoer pripremati izvjea koja e popunjavati sudionici u aktivnostima
mobilnosti. Vie informacija o Alatu za mobilnost+ i o tome kako mu pristupiti bit e navedeno u ugovoru o dodjeli
bespovratnih sredstava izmeu Nacionalne agencije i korisnika.
273
Vodi kroz
program
3. NAKON MOBILNOSTI
b. IZVJEIVANJE
Na kraju razdoblja provedenog u inozemstvu, cijelo nastavno osoblje koje je sudjelovalo u aktivnosti mobilnosti moraju
popuniti i predati zavrno izvjee. Od onih koji ne dostave izvjee moe se traiti djelomian ili potpuni povrat primljenih
bespovratnih sredstava EU-a. Povrat se nee traiti kada lan osoblja nije mogao dovriti planirane aktivnosti u inozemstvu
zbog vie sile. kola poiljateljica ili koordinator nacionalnog konzorcija za mobilnost mora prijaviti takve sluajeve i oni
podlijeu pisanom odobrenju nacionalne agencije.
274
Prilog I. Projekt mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih
PROJEKT MOBILNOSTI ZA OSOBLJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Cilj je obrazovne mobilnosti osoblja za obrazovanje poveati kljune kompetencije i vjetine osoblja u sustavu obrazovanja
odraslih u cilju poveanja kvalitete pouavanja i uenja u svim oblicima i uskladiti ih s potrebama na tritu rada i drutva u
cjelini. Osobit e se naglasak staviti na projekte koji se bave potrebama za uenjem/pouavanjem odraslih u nepovoljnijem
poloaju (ukljuujui izbjeglice, azilante i migrante). Oekuje se da organizacije za obrazovanje odraslih koriste obrazovnu
mobilnost na strateki nain i u svrhu internacionalizacije njihove organizacije i jaanja kompetencija.
aktivnostima podupiranja mobilnosti osoblja. Svrha je bespovratnih sredstava olakati organizaciju visokokvalitetnih
aktivnosti mobilnosti u cilju poveanja kapaciteta organizacija za obrazovanje odraslih. Na primjer:
priprema i praenje Europskog razvojnog plana;

pruanje informacija i pomoi osoblju;
odabir osoblja za aktivnosti mobilnosti;
organizacijska rjeenja s partnerskim ustanovama (posebice u sluaju promatranja na radnom mjestu i zadaa
pouavanja);
priprema ugovora o mobilnosti kako bi se osigurala kvaliteta i priznavanje aktivnosti mobilnosti
osiguravanje jezine i meukulturalne pripreme mobilnoga osoblja;
osiguranje uinkovitih rjeenja za mentorstvo i nadzor mobilnih sudionika;
podupiranje ponovne integracije sudionika u aktivnostima mobilnosti i iskoritavanje njihovih novosteenih
kompetencija za poboljanje kvalitete pouavanja i uenja u organizaciji za obrazovanje odraslih.
Prilikom donoenja odluke o konanim bespovratnim sredstvima u obzir e se uzeti kvaliteta provedbe i praenje projekta.
Kvaliteta provedbe projekta mobilnosti trebala bi se temeljiti na smjernicama utvrenim u ovom Prilogu o mobilnosti za
osoblje za obrazovanje odraslih.
2. PRIJE MOBILNOSTI
a. EUROPSKI RAZVOJNI PLAN
Organizacija za obrazovanje odraslih mora prije podnoenja prijave razviti Europski razvojni plan; taj je plan dio obrasca
prijave. U ovom je odjeljku navedeno kako se planirane aktivnosti mobilnosti uklapaju u iru i dugoronu strategiju razvoja i
modernizacije kole.
potrebama organizacije u smislu razvoja kvalitete i internacionalizacije (npr. u vezi s kompetencijama za

upravljanje, kompetencijama osoblja, novim nastavnim metodama i alatima; europskom dimenzijom, jezinim
kompetencijama, kurikulumom, organizacijom pouavanja, osposobljavanja i uenja, jaanje veza s partnerskim
ustanovama) i kako e se planiranim aktivnostima pridonijeti zadovoljavanju tih potreba;
oekivanom uinku na odrasle polaznike,nastavnike i drugo osoblje te openito na organizaciju;
nainu na koji e kole ugraditi kompetencije i steena iskustva u svoj kurikulum i/ili razvojni plan organizacije.
Svrha je Europskog plana mobilnosti osigurati da su planirane aktivnosti vane za pojedinane sudionike i za organizaciju u
cjelini jer e imati vei uinak na kvalitetu pouavanja i uenja ako su dobro integrirane u strateki razvoj organizacije.
b. ALAT ZA MOBILNOST+
aktivnosti mobilnosti u kojima e on/ona sudjelovati (npr. ime sudionika, odredite, trajanje mobilnosti itd.) Alatom za
mobilnosti.
275
Vodi kroz
program
c. UVJETI ZA SUDJELOVANJE OSOBLJA

ODABIR
Osoblje bira organizacija poiljateljica. Odabir i postupak dodjele bespovratnih sredstava moraju biti poteni, transparentni,
dosljedni i dokumentirani i dostupni svim strankama ukljuenim u postupak odabira.
da sudjeluju u tijelima za odabir ili postupku odabira pojedinanih sudionika.
UGOVOR O MOBILNOSTI
Preporuuje se da se organizacija poiljateljica i organizacija primateljica zajedno sa sudionicima dogovore o aktivnostima
koje e obavljati lanovi osoblja prije poetka razdoblja mobilnosti razmjenom pisama ili elektronikih poruka. U ugovoru e
biti definirani ciljni rashodi uenja za razdoblje provedeno u inozemstvu, bit e navedene odredbe o priznavanju i popis
prava i obveza svake stranke.
Ustanova poiljateljica i ustanova primateljica odgovorne su za kvalitetu razdoblja mobilnosti u inozemstvu.
3. NAKON MOBILNOSTI
b. IZVJEIVANJE
Na kraju razdoblja provedenog u inozemstvu, svi lanovi osoblja koji su sudjelovali u aktivnosti mobilnosti moraju popuniti i
predati zavrno izvjee sudionika. Od onih koji ne dostave izvjee moe se traiti djelomian ili potpuni povrat primljenih
bespovratnih sredstava EU-a. Povrat se nee traiti kada lan osoblja nije mogao dovriti planirane aktivnosti u inozemstvu
zbog vie sile. Organizacija poiljateljica mora prijaviti takve sluajeve i oni podlijeu pisanom odobrenju nacionalne
agencije.
276
Prilog I. Projekt mobilnosti za mlade i osobe koje rade s mladima
PROJEKT MOBILNOSTI ZA MLADE I OSOBE KOJE RADE S MLADIMA

Aktivnostima koje se podupiru u okviru programa Erasmus+ u podruju mladih mladima se osiguravaju se brojne prilike za
stjecanje kompetencija i da se razvijaju kao osobe, putem neformalnog ili informalnog uenja.
Neformalno uenje odnosi se na uenje koje se odvija izvan formalnog obrazovnog kurikuluma. Ono ukljuuje participativan
pristup usmjeren na uenika; Ono je dobrovoljno i stoga usko povezano s potrebama, eljama i interesima mladih ljudi.
Takve aktivnosti koje osiguravaju dodatni izvor i nove oblike uenja vano su sredstvo za poboljanje postignua u
formalnom obrazovanju i osposobljavanju te za rjeavanje potreba NEET-ova (tj. mladi ljudi koji nisu zaposleni, nisu u
sustavu obrazovanja ili osposobljavanja) ili mladih ljudi koji imaju manje mogunosti i za suzbijanje socijalne iskljuenosti.
Informalno uenje odnosi se na uenje u sklopu aktivnosti svakodnevnog ivota, tijekom rada, s kolegama itd. To je uenje
kroz praksu. U sektoru mladih, informalno uenje moe se odvijati u okviru inicijativa za mlade, u okviru rasprava sa
skupinama suradnika, putem dobrovoljnih aktivnosti i u raznim drugim situacijama.
Neformalnim i informalnim uenjem omoguuje se mladim ljudima da steknu nune kompetencije koje pridonose njihovom
osobnom i drutvenom i obrazovnom razvoju i potie se njihovo aktivno sudjelovanje u drutvu, ime se poveavaju
mogunosti zapoljavanja. Aktivnosti uenja u podruju mladih trebale bi imati znaajan pozitivan uinak na mlade ljude i na
ukljuene organizacije, na zajednice u kojima se odvijaju aktivnosti, na podruje mladih i na europski gospodarski i drutveni
sektor u cjelini.
Visokokvalitetna dimenzija neformalnog i informalnog uenja kljuni je vid svih projekata za mlade koji se podupiru u okviru
programa Erasmus+. Projekti za mlade koji se financiraju u okviru programa Erasmus+ moraju biti u skladu sa sljedeim
naelima neformalnog i informalnog uenja:
uenje u neformalnim kontekstima planirano je i dobrovoljno;

mladi ljudi i osobe koje rade s mladima aktivno sudjeluju u planiranju, pripremi, provedbi i ocjenjivanju projekta;
aktivnosti uenja odvijaju se u raznim okruenjima i situacijama;
aktivnosti se odravaju uz potporu strunih posrednika (kao to su voditelji osposobljavanja, osobe koje rade s
mladima, strunjaci u podruju mladih) ili volontera (kao to su voe mladih, voditelji osposobljavanja za mlade
itd.);
aktivnosti obino ukljuuju uenje na poseban nain, na terenu.
Aktivnosti se moraju planirati unaprijed i temeljiti se na participativnim metodama kojima se:
nudi prostor za interakciju sudionika, razmjenu ideja, izbjegavanje pasivnog sluanja;

sudionicima omoguuje da pridonesu aktivnostima vlastitim znanjem i vjetinama i zamjenjujui tradicionalne
uloge vanjskih strunjaka (promjena naina uenja, od izvlaenja do osnaivanja);
sudionicima omoguuje organizacija vlastitih analiza, ukljuujui analizu kompetencija steenih za vrijeme
provedbe aktivnosti (tj. vlastitih rezultata uenja);
osigurava da sudionici mogu utjecati na odluke o projektu, ne da samo u njemu sudjeluju.
I konano, aktivnosti bi trebale imati meukulturalnu/europsku dimenziju i:
poticati sudionike na razmatranje europskih tema i na njihovo ukljuivanje u izgradnju Europe;

omoguiti sudionicima da pronau zajednike vrijednosti s osobama iz razliitih zemalja unato kulturolokim
razlikama;
boriti se protiv stajalita kojima se potie neravnopravnost, diskriminacija;
promicati potovanje kulturne razliitosti i borbu protiv rasizma i ksenofobije.
1. PRIJE MOBILNOSTI
a. UGOVOR IZMEU PARTNERA U PROJEKTU
Preporuuje se svim organizacijama sudionicama ukljuenim u projekt mobilnosti mladih da potpiu meusobni ugovor.
Svrha je takvog ugovora jasno definirati odgovornosti, zadae i financijski doprinos za sve stranke ukljuene u projekt.
Organizacije sudionice moraju zajedniki odluiti o raspodjeli bespovratnih sredstava i o tome koji e trokovi biti pokriveni.
Ugovor ini kljuan instrument za osiguranje stabilne i nesmetane suradnje meu partnerima u projektu mobilnosti mladih u
cilju izbjegavanja moguih sukoba. Zbog toga bi trebao sadravati barem sljedee informacije:
277
Vodi kroz
program
naziv projekta i uputu na ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava izmeu organizacije sudionice koja je
podnositelj i agencije koja je dodijelila bespovratna sredstva;
imena i podatke za kontakt svih organizacija sudionica ukljuenih u projekt;
ulogu i odgovornosti svake organizacije sudionice; podjelu bespovratnih sredstava EU-a (u skladu s navedenim
odgovornostima);
naine plaanja i prijenos proraunskih sredstava meu organizacijama sudionicama.
Iako se ta praksa snano preporuuje radi zatite interesa svakog partnera u projektu, ugovor predstavlja interni dokument
meu partnerima; Nacionalna agencija koja je dodijelila bespovratna sredstva nee ga zatraiti.
b. AKREDITACIJA ORGANIZACIJA SUDIONICA U EUROPSKOJ VOLONTERSKOJ SLUBI

Akreditacija slui za omoguivanje pristupa Europskoj volonterskoj slubi i da bi se osigurala sukladnost s naelima i
minimalnim standardima kvalitete EVS-a. Ti standardi utvreni su Poveljom EVS-a i Smjernicama za akreditaciju za EVS koje
179
su objavljene na web-mjestu Europske komisije.
Mora biti akreditirana svaka organizacija iz drave sudionice u Programu, iz drava Zapadnog Balkana, drava junog
Mediterana, zemalja Istonog partnerstva ili s dravnog podruja Rusije priznatog meunarodnim pravom koja eli poslati ili
primiti volontere EVS-a ili koordinirati projekt EVS-a. Organizacije koje sudjeluju u velikim dogaanjima EVS-a ili organizacije
iz drugih partnerskih drava svijeta ukljuene u projekte jaanja sposobnosti mogu sudjelovati u aktivnostima EVS-a bez
akreditacije.
Da bi dobila akreditaciju, organizacija mora podnijeti zahtjev za akreditaciju. Taj je obrazac potrebno predati nadlenim
tijelima za akreditaciju (vidi u nastavku). Ista organizacija moe zatraiti akreditaciju za jedno ili vie svojstava (organizacija
poiljateljica, primateljica i/ili koordinatorica). Ako jedna organizacija ima vie od jedne uloge u zahtjevu za projekt, ona
mora imati valjanu akreditaciju za sve te uloge. Organizacija koja podnosi zahtjev za projekt mora biti akreditirana kao
organizacija koordinatorica.
Zahtjevi za akreditaciju mogu se predati bilo kada (nema roka). Meutim, ti se zahtjevi moraju predati u razumno vrijeme
prije predavanja prijedloga projekta koji ukljuuje aktivnosti EVS-a (barem 6 tjedana prije podnoenja prijedloga) kako bi se
izbjeglo odbacivanje aktivnosti EVS-a zbog toga to neke od organizacija jo nemaju akreditaciju.
Akreditaciju organizacija EVS-a provodi:
Nacionalna agencija drave u kojoj se nalazi organizacija, za organizacije sa sjeditem u dravama sudionicama u
programu;
SALTO SEE za organizacije sa sjeditem u dravama Zapadnog Balkana;
SALTO EECA za organizacije sa sjeditem u zemljama Istonog Partnerstva i na dravnom podruju Rusije priznatom
meunarodnim pravom;
SALTO Euromed za organizacije sa sjeditem u dravama Junog Mediterana.
Akreditacija moe biti valjana za cijelo vrijeme trajanja programa Erasmus+ ili krae. Podnositelj eljeno razdoblje valjanosti
unosi u obrazac za akreditaciju. Tijela koja su zaduena za akreditaciju mogu provoditi redovne ili pravovremene kontrole
radi provjere ispunjavaju li akreditirane organizacije standarde kvalitete EVS-a. Nakon tih kontrola, akreditacija se moe
privremeno obustaviti ili povui.
Kako bi se olakalo pronalaenje partnera, profili svih akreditiranih organizacija objavljuju se u bazi podataka organizacija
180
Europske volonterske slube (Baza podataka za volontiranje) . Akreditiran organizacije pozivaju se da se poslue bazom
podataka za volontiranje prilikom traenja volontera na projektima EVS-a. Baza podatka moe se pogledati na web-mjestu
Komisije.
c. SIGURNOST I ZATITA SUDIONIKA

EUROPSKA KARTICA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Ako je primjenjivo, snano se preporuuje da mladi ljudi i osobe koje rade s mladima koji sudjeluju u projektima mobilnosti
mladih imaju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja. To je besplatna kartica kojom se omoguuje pristup nunoj, javnoj
zdravstvenoj skrbi za vrijeme privremenog boravka u bilo kojoj od 28 drava EU-a, Islandu, Lihtentajnu i Norvekoj uz uvjete
i trokove (besplatno u nekim dravama) jednake onima koje imaju osobe koje su osigurane u toj dravi. Dodatne
informacije o iskaznici i o tome kako je moete dobiti dostupne su na http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=559.
179
http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/opportunities-for-organisations/learning-mobility/young-people-youth-workers_en
180
Dostupno na: http://europa.eu/youth/volunteering/
278
RAZMJENE MLADIH
Svi sudionici u Razmjeni mladih moraju biti osigurani od rizika povezanih sa sudjelovanjem u tim aktivnostima. Programom
Erasmus+ nije definiran jedinstven format osiguranja niti se preporuuju posebne osiguravajue tvrtke. Program omoguuje
organizacijama sudionicama da pronau najprikladniju policu osiguranja u skladu s vrstom aktivnosti koja se provodi i
vrstama osiguranja koje su dostupne na nacionalnoj razini. Nadalje, nije nuno predvidjeti osiguranje koje je specifino za
projekt, ako su sudionici ve pokriveni policama osiguranja koje su prethodno sklopili sami ili u dogovoru s organizacijom
poiljateljicom. U svakom sluaju, moraju biti obuhvaena sljedea podruja: odgovornost tree strane za voe mladih
(ukljuujui, ako je mogue, osiguranje od profesionalne tete ili osiguranje od odgovornosti); nesrea ili teka bolest
(ukljuujui stalnu ili privremenu nesposobnost); smrt (ukljuujui povratak u matinu dravu u sluaju aktivnosti koje se
provode u inozemstvu); kada je primjenjivo, lijenika pomo, ukljuujui nakon skrbi i posebno osiguranje za posebne
okolnosti kao to su aktivnosti na otvorenom.
EUROPSKA VOLONTERSKA SLUBA

181
Svaki volonter EVS-a mora: - biti upisan u osiguranje EVS-a predvieno programom Erasmus+, kojim se nadopunjuju
pokrivenost Europske kartice zdravstvenog osiguranja i/ili nacionalnih sustava socijalnog osiguranja.
Oni volonteri koji ne mogu dobiti Europsku karticu zdravstvenog osiguranja imaju pravo na potpunu pokrivenost putem
osiguranja za EVS koje prua Europska komisija.
Organizacija koordinatorica, u suradnji s organizacijom poiljateljicom i primateljicom, odgovorna je za upis volontera. Upis
se mora obaviti prije odlaska volontera i obuhvaati trajanje aktivnosti EVS-a.
Informacije o pokrivenosti i potpori koja je dostupna putem osiguranja za volontere EVS-a, te upute o upisu, dostupni su na
web-mjestu Izvrne agencije.
d. ZAHTJEVI U VEZI S VIZAMA

Mladi ljudi i osobe koje rade s mladima koji sudjeluju u projektima mobilnosti mladih moda e morati dobiti vizu za boravak
u inozemstvu u dravi sudionici u Programu ili partnerskoj dravi koja je domain aktivnosti.
Zajednika je odgovornost svih organizacija sudionica da osiguraju potrebne dozvole (vize za kratki/dugi boravak ili dozvole
boravka) prije planirane aktivnosti. Snano se preporuuje traiti odobrenja od nadlenih tijela puno unaprijed jer taj
postupak moe trajati nekoliko tjedana. Nacionalne agencije i Izvrna agencija mogu dati dodatne savjete i potporu u vezi s
vizama, dozvolama boravka, socijalnoj sigurnosti itd.
e. UVJETI ZA SUDJELOVANJE VOLONTERA EVS-A

ODABIR
Odabir volontera moe izvriti bilo koja od organizacija ukljuenih u projekt (obino tu zadau obavlja organizacija
poiljateljica ili koordinator).
U Europskoj volonterskoj slubi mogu sudjelovati svi mladi ljudi, ukljuujui osobe s ogranienim mogunostima. Volonteri
se biraju na pravian, transparentan i objektivan nain, bez obzira na njihovu etniku pripadnost, vjeru, seksualnu
orijentaciju, politiku opredijeljenost itd. Ne bi trebale biti potrebne prethodne kvalifikacije, razina obrazovanja, posebno
iskustvo ili znanje jezika. Moe se izraditi specifiniji profil volontera ako je to opravdano zbog prirode zadaa aktivnosti EVS-
a ili konteksta u kojem se provodi projekt.
Kako bi se olakao odabir dugoronih volontera EVS-a za one aktivnosti EVS-a unutar podruja djelovanja Europskih snaga
solidarnosti (tj. aktivnosti u trajanju od 2 mjeseca do 12 mjeseci i koje se odvijaju u dravi sudionici u Programu),
organizacije akreditirane za EVS snano se potiu da odaberu volontere iz baze podataka Europskih snaga solidarnosti u koju
svi mladi ljudi koji ele volontirati unose svoje profile. Postupak odabira uvijek bi trebao biti u skladu s naelima i
standardima kvalitete Europske volonterske slube i Europskih snaga solidarnosti.
UGOVOR S VOLONTEROM
Prije odlaska, svaki volonter EVS-a mora potpisati ugovor o volontiranju s organizacijom koordinatoricom. Tim se ugovorom
definiraju zadae koje e volonter izvravati tijekom EVS-a, oekivani rezultati uenja itd. U sklopu ugovora, organizacija
koordinatorica volonteru e dostaviti Info paket o EVS-u koji sadri informacije o tome to moe oekivati od EVS-a te kako
181 CIGNA - https://www.cignahealthbenefits.com/en/plan-members
279
Vodi kroz
program
se koristiti Youthpassom i na kraju aktivnosti dobiti potvrdu. Ugovor o volontiranju jest interni dokument izmeu partnera i
volontera; Meutim, nacionalna agencija koja je dodijelila bespovratna sredstva moe ga zatraiti.
ALAT ZA MOBILNOST+
aktivnosti mobilnosti u kojima e on/ona sudjelovati (npr. ime sudionika, odredite, trajanje mobilnosti itd.). Alatom za
mobilnosti.
JEZINA POTPORA
Mladi volonteri koji sudjeluju u EVS-u u trajanju od dva mjeseca ili vie mogu dobiti jezinu potporu prije odlaska ili za
vrijeme aktivnosti.
Za jezike koji su dostupni u okviru jezine potpore na internetu:
Komisija stavlja na raspolaganje internetski alat za volontere EVS u cilju ocjene znanja jezika koji e koristiti za vrijeme
volontiranja u inozemstvu. Taj im alat nudi ako je potrebno, mogunost za poboljanje znanja jezika prije i/ili tijekom EVS-a.
Sudionici koji su savladali najmanje razinu B2 glavnog jezika volontiranja mogu OLS-om pohaati teaj jezika drave
primateljice, ako je dostupan. Takva e se internetska usluga postupno provoditi za vrijeme trajanja Programa. Jezina
potpora pruat e se kako slijedi:
u trenutku podnoenja zahtjeva za EVS, organizacija podnositeljica procijenit e potrebu za jezinom potporom za
svoje sudionike za glavni jezik kojim e se volonteri koristiti u obavljanju svojih zadaa ili za jezik drave
primateljice, ako je primjenjivo;
Nacionalne e agencije dodijeliti dozvole za koritenje internetske usluge organizacijama korisnicama u skladu s
opim kriterijima koje je utvrdila Europska komisija;
nakon odabira volontera, svi volonteri (osim izvornih govornika i u drugim opravdanim sluajevima) koji se koriste
internetskom uslugom podvrgnut e se internetskom testiranju kojim e se ocijeniti njihovo znanje stranog jezika
kojim e se koristiti tijekom EVS-a ili jezika drave primateljice, ako je primjenjivo. Rezultati ocjenjivanja bit e
priopeni volonterima i nee utjecati na njihovu mogunost za odlazak u inozemstvo;
na temelju broja dostupnih dozvola za teajeve jezika, volonterima kojima je potrebna jezina potpora ponudit e
se mogunost da pohaaju teaj jezika na internetu;
na kraju EVS-a volonteri e se podvrgnuti drugoj internetskoj provjeri znanja jezika kojom e se mjeriti ostvareni
napredak u odabranom jeziku. Rezultati e se priopiti volonteru, na zahtjev organizaciji koordinatorici i mogu biti
uneseni u Youthpass potvrdu.
U poetnim fazama programa, internetsko ocjenjivanje i teajevi nee biti dostupni na svim jezicima EU-a i teajevi jezika
moda nee biti dostupni za sve sudionike koji ih zatrae. Dodatni podaci dostupni su na web-mjestu Komisije i nacionalnih
agencija.
Postojanje Jezine potpore na internetu (OLS) ne bi smjelo sprijeiti organizatore da volonterima pruaju druge vrste jezine
potpore.
Za jezike koji nisu dostupni u okviru jezine potpore na internetu:
Za jezike koji nisu obuhvaeni internetskom uslugom uenje jezika moraju organizirati organizacije sudionice u projektu
mobilnosti za mlade. U tu svrhu mogu se osigurati posebna bespovratna sredstva za jezinu potporu. Korisnici ovih
bespovratnih sredstava trebali bi poticati sudionike da ponu uiti jezik prije EVS-a. Nadalje, organizacije koje sudjeluju u
projektu mobilnosti mladih mogu koristiti bespovratna sredstva za organizacijsku potporu za rjeavanje potreba sudionika
u smislu pedagoke, tematske, kulturoloke i posebne jezine pripreme (vidi pravila financiranja u dijelu B ovog Vodia).
PRIPREMA PRIJE ODLASKA

Za pripremu prije odlaska odgovorne su organizacije EVS-a (obino organizacija poiljateljica ili organizacija koordinatorica) i
time se volonterima omoguuje da razgovaraju u svojim oekivanjima, razvijaju motivaciju i ciljeve uenja te da dobiju
280
informacije o dravi domainu i o programu Erasmus+. Osim toga, mogu se organizirati jednodnevne pripreme prije odlaska
u cilju uspostave kontakata s volonterima koji odlaze u inozemstvo.
CIKLUS OSPOSOBLJAVANJA I OCJENJIVANJA U OKVIRU EVS-A
Volonteri EVS-a imaju pravo i obvezu sudjelovati u sljedeim sesijama osposobljavanja i ocjenjivanja u okviru EVS-a, koje su
organizirane u skladu s dokumentom Europske komisije EVS ciklus osposobljavanja i evaluacije: Smjernice i minimalni
standardi kvalitete, koji je dostupan na web-mjestu.
TKO ORGANIZIRA CIKLUS OSPOSOBLJAVANJA I OCJENJIVANJA U OKVIRU EVS-A?

Odgovornost za organizaciju Ciklusa osposobljavanja i ocjenjivanja EVS-a ovisi o tome gdje e se odravati dogaanja:
drave sudionice u Programu: osposobljavanje/ocjenjivanje organiziraju nacionalne agencije;

u partnerskim dravama u susjedstvu EU-a (regije 1-4): ocjenjivanje/osposobljavanje organiziraju Resursni centri
182
SALTO SEE, SALTO EECA ili SALTO Euromed , ovisno o tome koji centar pokriva pojedinu dravu;
u drugim partnerskim dravama: sesije osposobljavanja i ocjenjivanja ne organiziraju ni nacionalne agencije niti
SALTO-i. Organizacije sudionice odgovorne su osigurati osposobljavanje po dolasku za sudionike i mjesto na kojem
e se obaviti srednjorono ocjenjivanje njihovog iskustva s EVS-om. U tom smislu, trokovi aktivnosti EVS-a
organiziranih u okviru jaanja sposobnosti u podruju mladih mogu biti obuhvaeni stavkom trokovi aktivnosti.
im obje strane potpiu ugovor, organizacije koordinatorice trebale bi odmah unijeti podatke o volonteru/volonterima u Alat
za mobilnost+ te se obratiti mjerodavnoj nacionalnoj agenciji ili Resursnom centru SALTO-a kako bi oni mogli organizirati
osposobljavanje i ocjenjivanje volontera ukljuenih u projekt.
U svakom sluaju, korisnike se uvijek potie da volonterima ponude dodatne mogunosti osposobljavanja i ocjenjivanja, ak i
ako u tu svrhu u okviru bespovratnih sredstava za projekt nisu osigurana posebna sredstva. Svi organizatori aktivnosti
osposobljavanja i ocjenjivanja u okviru EVS-a trebali bi davati informacije o Youthpassu.
Za projekte koji traju manje od 2 mjeseca, organizacije sudionice odgovorne su za organiziranje pripremnih sastanaka koji su
prilagoeni potrebama volontera i/ili vrsti aktivnosti EVS-a. Uz to, u sluaju opravdanih potreba, organizacije sudionice mogu
organizirati osposobljavanje po dolasku za kratkorone aktivnosti u kojima sudjeluju mladi ljudi s ogranienim
mogunostima. U okviru projekata mobilnosti, trokovi povezani s takvim sastancima mogu biti obuhvaeni stavkom
izvanredni trokovi za aktivnosti u kojima sudjeluju mladi ljudi s ogranienim mogunostima (vidjeti odjeljak pravila
financiranja u dijelu B ovog Vodia). U sluaju velikih dogaanja EVS-a, trokovi pripreme mogu biti obuhvaeni stavkom
trokovi aktivnosti.
3. NAKON MOBILNOSTI
PRIZNAVANJE REZULTATA UENJA - YOUTHPASS
Svaka mlada osoba, volonter ili osoba koja radi s mladima koja sudjeluje u projektu mobilnosti mladih moe dobiti potvrdu
Youthpass. U Youthpassu se opisuje i vrednuje neformalno i informalno iskustvo uenja steeno za vrijeme projekta
(rezultati uenja). Youthpass se moe koristiti i za vrijeme projektnih aktivnosti kao alat kojim e se sudionicima pomoi da
postanu svjesniji svog postupka uenja. Podrku i vie informacija o Youthpassu potraite u vodiu za Youthpass i ostalim
relevantnim materijalima na www.youthpass.eu.
4. MOBILNOST MLADIH LJUDI I OSOBA KOJE RADE S MLADIMA IZVAN PROJEKATA MOBILNOSTI
Uz projekte mobilnosti u okviru Kljune mjere 1., programom Erasmus+ podupire se mobilnost mladih ljudi i osoba koje rade
s mladima i u okviru velikih projekata EVS-a, Stratekih partnerstava i Jaanja sposobnosti u podruju mladih. U tim
sluajevima, ako je primjenljivo, organizacije sudionice moraju slijediti ista naela i standarde kvalitete utvrene za
aktivnosti koje se financiraju u okviru projekata mobilnosti.
182
https://www.salto-youth.net/
281
Vodi kroz
program
ZDRUENI DIPLOMSKI STUDIJI ERASMUS MUNDUS
1. UVJETI U VEZI S PRIPREMOM ZDRUENIH DIPLOMSKIH STUDIJA ERASMUS MUNDUS

EMJMD mora biti potpuno osmiljen u trenutku podnoenja prijave i mora biti spreman za izvedbu tri puta za redom,
poevi od druge akademske godine nakon podnoenja prijave ako se konzorcij odlui za mogunost pripremne godine
nakon to bude odabran. Oekuje se da konzorciji EMJMD-a koji su izabrali ne provesti pripremnu godinu s provedbom
diplomskog studija krenu odmah, odnosno od prve akademske godine nakon odabira.
Kako bi ispunile minimalne zahtjeve navedene u Vodiu kroz program, ustanove visokog obrazovanja s poslovnim nastanom
u dravi sudionici u Programu moraju moi dokazati akreditaciju svakog diplomskog programa na temelju kojeg se priprema
program EMJMD-a. Osim akreditacije, ti nacionalni programi nakon kojih se stjee diploma moraju biti priznati od strane
partnera unutar konzorcija UVO-a iz drava sudionica u Programu. Ako se predloeni EMJMD studijski program temelji na
sasvim novom kurikulumu koji se ne moe povezati s postojeim i akreditiranim diplomskim studijem u pojedinoj dravi,
tada se akreditacija EMJMD-a mora ishoditi u fazi prijave. Osim toga, podnositelji bi trebali imati na umu da postupak
priznavanje razdoblja studiranja u okviru EMJMD-a unutar konzorcija mora biti usuglaen prije upisa prvih studenata na
EMJMD.
UVO-i drave sudionice u Programu koji su partneri u konzorciju moraju biti ustanove koje dodjeljuju diplome diplomskih
studija i koje imaju sposobnost izdati zdruene ili viestruke diplome (barem dvostruke diplome) diplomantima EMJMD-a.
Konzorciji moraju takoer osigurati da se diplomantima osigura izdavanje Dodatka diplomi na kraju razdoblja studiranja, koji
obuhvaa sadraj cijelog programa diplomskog studija.
Osim ako prijavitelji izriito ne zatrae drukije, prva godina bit e pripremna godina i godina promicanja/jaanja svijesti
tijekom koje e se program oglaavati i odabrati prva generacija studenata. EMJMD-ovi moraju osigurati
183
zajednike/usuglaene postupke za upis studenata , aktivnosti pouavanja/osposobljavanja, mehanizme osiguranja
kvalitete, ispitivanje studenata i ocjenjivanje rezultata, upravno i financijsko upravljanje konzorcijem, prirodu/opseg usluga
koje se nude studentima (npr. teajevi jezika, potpora za vize itd.). Svi studenti moraju imati zdravstveno i ope osiguranje
koje odabere konzorcij. Programom se moraju potovati minimalni zahtjevi EMJMD-a definirani u smjernicama dostupnima
na web-mjestu Izvrne agencije.
Ovi su elementi od kljune vanosti za dokazivanje pune integracije studija EMJMD-a i konzorcija koji ga provodi. Stoga se
oekuje da se u fazi podnoenja prijedloga dostavi nacrt Sporazuma o konzorciju kojim e biti obuhvaene gore navedene i
druge vane stavke na jasan i transparentan nain. Postojanje aurnog, sveobuhvatnog i vrstog Sporazuma o konzorciju
znak je spremnosti partnera i zrelosti prijave.
Konzorcij za EMJMD morati e organizirati zajednike aktivnosti promidbe i jaanja svijesti kako bi se osigurala vidljivost
zdruenog programa studija i programa stipendija Erasmus+ u cijelom svijetu. Te e aktivnosti nuno ukljuiti razvoj
integriranog i sveobuhvatnog web-mjesta studija (na engleskom i na glavnom jeziku studija, ako taj jezik nije engleski) na
kojem e se nalaziti sve potrebne informacije o EMJMD-u za studente i budue poslodavce, prije prvog kruga prijava za
stipendije.
Postupak podnoenja prijava studenata i rok za podnoenje prijava moraju biti osmiljeni na takav nain da studenti dobiju
sve nune informacije dovoljno unaprijed i da se imaju dovoljno vremena pripremiti i dostaviti prijavu (najmanje 4 mjeseca
prije roka za stipendije). Takoer se potie konzorcij da organizira teajeva jezika na jeziku drave ustanova domaina i da
ponudi teajeve drugih estih jezika. Vidljivost e se podupirati putem web-mjesta Komisije i Izvrne agencije, putem
nacionalnih agencija i Delegacija EU-a. Smjernice o web-mjestima EMJMD-a dostupne su na web-mjestu Izvrne agencije.
2. UVJETI KOJI SE ODNOSE NA STUDENTE DIPLOMSKOG STUDIJA

Studenti diplomskog studija koji se ele upisati u EMJMD moraju imati prethodno steenu diplomu preddiplomskog
184
studija ili dokazani priznati istovjetni akademski stupanj u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom. Svaki
konzorcij za EMJMD utvruje vlastiti postupak za prijavljivanje studenata i kriterije za odabir u skladu sa zahtjevima i
smjernicama koji su dostupni na web-mjestu Izvrne agencije. U ovom kontekstu studenti kandidati mogu podnijeti zahtjev
za stipendiju za EMJMD za bilo koji od studija Erasmus+ Erasmus Mundus (katalog EMJMD-a dostupan je na sljedeem web-
mjestu: http://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/library/emjmd-catalogue_en), ali ogranieni su na najvie tri razliita
zdruena programa po akademskoj godini.
183
Postupak odabira mora biti organiziran na takav da se njime osigura odabir najboljih studenata iz cijelog svijeta.
184
Lako taj uvjet mora biti ispunjen u trenutku upisa, konzorciji za EMJMD mogu odluiti prihvatit molbe za stipendije od studenata u posljednjoj godini prve
razine studija.
282
Prilog I. Zdrueni diplomski studiji Erasmus Mundus
Stipendije iz programa Erasmus+ za EMJMD mogu se ponuditi studentima iz bilo koje regije svijeta. Konzorciji su duni uzeti
u obzir zemljopisnu ravnoteu tj. najvie 3 kandidata iz iste drave (iste nacionalnosti) moe dobiti stipendiju za EMJMD u
istom ciklusu upisa. Studenti koji imaju dvojno dravljanstvo moraju navesti dravljanstvo pod kojim podnose prijavu za
stipendiju. Meutim, posebna se pravila mogu primjenjivati u sluaju dodatnog financiranja za posebne regije svijeta.
185
Konzorcije za EMJMD takoer se potie da potiu upis studenata koji sami plaaju svoj studij koji predstavljaju oko 25 %
nositelja stipendija Erasmus +.
Stipendije za EMJMD dodjeljuju se za sudjelovanje u cijelom programu EMJMD-a. Stipendisti ne mogu prenositi bodove iz
prethodnog studija koji su pohaali prije upisa u EMJMD kako bi smanjili broj obveznih aktivnosti u okviru zdruenog
programa. Nadalje, stipendisti EMJMD-a ne mogu istovremeno biti korisnici bespovratnih sredstava za mobilnost studenata
ili osoblja u okviru drugih programa visokog obrazovanja koji se financiraju iz prorauna EU-a i obrnuto.
Kako bi se zajamila potpuna transparentnost pravila provedbe EMJMD-a i definirala prava i obveze upisanih studenata
prema konzorciju za EMJMD, obje stranke (tj. upisani studenti i konzorcij za EMJMD) morati e potpisati Ugovor o studiranju
(vidi predloak na web-mjestu Izvrne agencije) prije upisa studenta u EMJMD. Ugovorom o studiranju bit e obuhvaeni svi
akademski, financijski, administrativni aspekti i aspekti ponaanja u vezi s provedbom EMJMD-a, te, za stipendiste,
upravljanje stipendijom. U njemu bi trebali biti ukljueni pokazatelji uspjenosti za uspjeno stjecanje najmanjeg broja ECTS
bodova (i posljedice u sluaju natjecanja), podaci o uslugama koje se pruaju studentu te pojedinosti o zahtjevima u vezi sa
zdravljem/socijalnim osiguranjem, mobilnosti i pravila u vezi sa zavrnim radom/ispitom/diplomiranjem. U svrhe
transparentnosti, predloak Ugovora o studiranju mora biti objavljen na web-mjestu konzorcija za EMJMD (svi EMJMD-ovi
moraju imati svoje web-mjesto).
3. UVJETI U VEZI S PRAENJEM I OSIGURANJEM KVALITETE

U cilju uinkovitog praenja provedbe teajeva EMJMD-a, konzorciji korisnici moraju primjenjivati niz mehanizama za
praenje i osiguranje kvalitete (QA):
definiciju zajednikog plana za osiguranje kvalitete sa zajednikim metodama i kriterijima ocjenjivanja, dogovoreni
plan provedbe/postignua i aktivnosti praenja. Taj e postupak za QA morati biti ugraen u projekt EMJMD-a u fazi
podnoenja prijave, posebno postupci unutarnjeg i vanjskog ocjenjivanja, povratne informacije o pokazateljima (npr.
zapoljivost diplomanata, odrivost),itd.. Konzorcij mora izvjeivati Izvrnu agenciju o nalazima i zakljucima QA;
dostavljanje redovitih izvjea o napretku (od kojih su neki preduvjet za plaanje sljedee rate bespovratnih sredstava);
kvalitativno i kvantitativno praenje mobilnosti studenata i uspjenosti (u smislu provedenih aktivnosti, steenih ECTS
bodova i dodijeljenog akademskog stupnja) putem internetskog Alata za mobilnost Izvrne agencije (EMT);
veze i suradnja (ako je primjenjivo i oekivano) i udruenjem studenata EM-a (web-mjesta EMA: www.em-a.eu);
zajedniki sastanci UVO sudionika, predstavnika studenata, programskog dunosnika Izvrne agencije, osoblja
predmetnih nacionalnih agencija i, ako je potrebno, vanjskih strunjaka; konzorcij za JMD mora za vrijeme razdoblja
obuhvaenog ugovorom o bespovratnih sredstava organizirati barem dva sastanka;
povratne informacije od upisanih studenata;
sudjelovanje u tematskim sastancima klastera koje organizira Komisija, nacionalne agencije ili Izvrna agencija radi
razmjene dobre prakse i uzajamnog uenja.
4. POSTUPAK ODABIRA KONZORCIJA EMJMD-A

Glavni cilj programa EMJMD-a je privlaenje, odabir i financiranje izvrsnosti; to je potrebno shvaati u smislu akademske
kvalitete glavnih zainteresiranih strana (organizacija sudionica i studenata EMJMD-a) te u smislu provedbene sposobnosti
konzorcija od kojih se oekuje provedba meunarodnog studijskog programa sa studentima iz drava sudionica u Programu i
partnerskih drava. Prijedloge e ocjenjivati akademski strunjaci postupkom vrednovanja u jednom koraku.
Na temelju ocjene etiriju kriterija za dodjelu tj. vanosti projekta, kvalitete plana i provedbe projekta, kvalitete projektnog
tima i rjeenja za suradnju, uinka i irenja utvrdit e se rang lista svih prijedloga. Za financiranje e se uzeti u obzir samo
oni prijedlozi koji prijeu minimalni prag od najmanje 30 bodova od ukupnih 40 u okviru kriterija za dodjelu Vanost
projekta i koji dobiju najmanje 70 bodova od ukupnih 100.
Prijedlozi koji prijeu sve pragove ocjenjivat e se za dodjelu dodatnih stipendija za ciljane regije partnerskih drava
definirane u odjeljku Dodatne stipendije za studente iz ciljanih regija svijeta. Akademski strunjaci analizirat e i vrednovati
odgovore podnesene za dodatni kriterij za dodjelu: Vanost projekta u ciljanoj regiji/regijama i naznaiti, navodei da/ne,
jesu li informacije relevantne.
185
Studenti koji sami plaaju studij su studenti koji plaaju studij vlastitim sredstvima ili studenti koji su dobili stipendiju u okviru nekog drugog programa.
283
Vodi kroz
program
Ocjena dodatnog kriterija nee utjecati na izvornu rang listu izraenu na temelju vrednovanja etiriju kriterija za dodjelu
(vanost projekta, kvaliteta plana i provedbe projekta, kvaliteta projektnog tima i rjeenja za suradnju, uinak i irenje).
284
Prilog I. Strateka partnerstva
STRATEKA PARTNERSTVA
1. VRSTE PROJEKATA
Strateki partnerstvima podupire se opsean i fleksibilan niz aktivnosti za provedbu inovativne prakse, promicanje razvoja i
modernizacije organizacija i podupire se razvoj politike na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.
partnerstva mogu biti razliitih veliina i u skladu s tim prilagoavati svoje aktivnosti. Jednostavno reeno, putem ove
aktivnosti omoguuje se organizacijama sudionicama stjecanje iskustva u meunarodnoj suradnji i jaanje njihovih
sposobnosti, ali i proizvodnja kvalitetnih inovativnih rezultata. Ocjena kvalitete prijedloga projekta bit e razmjerna ciljevima
suradnje i prirodi ukljuenih organizacija.
U odjeljku u nastavku navedene su ideje o vrstama aktivnosti koje se mogu provoditi u okviru Stratekog partnerstva kojim
se promie meusektorska suradnja ili se bave odreenim podrujem obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ovaj je
odjeljak ilustrativne prirode i ne sprjeava organizacije sudionice u planiranju projekta na drugaiji nain.
AKTIVNOSTI:
kurikulumi, teajevi, zdrueni programi studija, zajedniki moduli (ukljuujui e-module), integracija velikog broja
naina uenja (na daljinu, uz rad, modularno uenje);
uenje, pouavanje, osposobljavanje, materijali i metode za rad s mladima, pedagoki pristupi i alati;
suradnja na temelju projekta, suradniko uenje, radionice, virtualni laboratoriji, virtualna mjesta za suradnju;
aktivnosti jaanja sposobnosti i umreavanja;
razrada i provedba stratekih planova suradnje;
aktivnosti informiranja, usmjeravanja, osposobljavanja i savjetovanja;
ankete, usporedne analize, prikupljanje dokaza, studije stvarnih sluajeva;
definicija standarda kvalitete i profila zanimanja koji se temelje na kompetencijama;
poboljanje kvalifikacijskog okvira, prijenos bodova, osiguranje kvalitete, priznavanje i vrednovanje;
aktivnosti osposobljavanja, pouavanja i uenja (vidi odlomak 2. u nastavku).
Nadalje, od svih e se Stratekih partnerstava oekivati poduzimanje i irenje rezultata u cilju poticanja ire uporabe i
poveanja uinka izvan organizacija koje su izravno ukljuene u projekt. Zahtjevi za irenje bit e razmjerni ciljevima i
podruju primjene projekta.
Organizacije, ustanove iz razliitih podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih te iz drugih socioekonomskih sektora
mogu, putem projekata, suraivati na ostvarenju ciljeva u jednom ili vie podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih.
Sljedee tipologije aktivnosti posebno su znaajne u svakom navedenom podruju za ostvarenje ciljeva politike opisanih u
dijelu B ovog Vodia, unutar ili preko sektorskih granica.
MEUSEKTORSKA SURADNJA:
Razviti, ispitati, prilagoditi i provoditi inovativne prakse u vezi sa:
stratekom suradnjom izmeu razliitih obrazovnih sektora i lokalnih/regionalnih poduzea, na primjer za
istraivanje zapoljivosti ili pojednostavljivanjem prelaska iz kole na posao ili izmeu obrazovnih razina;
zajednikim istraivakim projektima koji se provode kroz partnerstva izmeu ustanova visokog obrazovanja i
ostalih obrazovnih razina, na primjer, u podruju ocjenjivanja ili rezultata uenja povezanih s transverzalnim
sposobnostima;
stratekom suradnjom izmeu pruatelja formalnog i neformalnog/informalnog obrazovanja, na primjer u vezi s
uenjem na temelju IKT-a ili jaanjem integracije digitalnih sadraja u uenje;
istraivanjem i analizom dosljednih pedagokih pristupa i metodologija, posebno onih kojima e prenose
transverzalne sposobnosti (kao to je poduzetnitvo) razvijene preko obrazovnih sektora;
transnacionalnom suradnjom na temelju projekata izmeu partnera iz razliitih obrazovnih sektora (na primjer,
186
rane godine u kombinaciji s viim srednjokolskim obrazovanjem) istraivanjem uporabe CLIL-a za poveanje
jezinih sposobnosti meu uenicima svih dobi iz razliitih podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih,
ukljuujui migrante;
suradnjom i razmjenom prakse izmeu osoblja odgovornosti za usluge potpore na razliitim obrazovnim razinama
(kao to su smjernice, savjeti, metode i alati treniranja, razvoj sustava za praenje napretka studenta); ili onih
ukljuenih u slube pruanja potpore studentima radi poveanja kvalitete i usklaenosti meu obrazovnim
sektorima;
186
Integrirano uenje jezika i nastavnog sadraja.
285
Vodi kroz
program
partnerstvima na razliitim obrazovnim razinama kojima se promie pristup i uenje putem otvorenih obrazovnih
sadraja (OER) razmjenom najbolje prakse i OER-a na razliitim razinama;
zajednikim istraivakim projektima koji ukljuuju partnerstva u sektorima obrazovanja i mladih istraujui
potencijal analitike uenja i procjene korisnika za poveanje kvalitete uenja;
suradnjom meu kolama, pruateljima VET-a i ustanovama visokog obrazovanja za istraivanje aktivnosti u cilju
promicanja bolje usklaenosti izmeu razliitih alata za transparentnost i priznavanje na razini EU-a i na
nacionalnoj razini;
suradnjom izmeu sektora mladih i ustanova visokog obrazovanja radi lakeg priznavanja i potvrivanja
neformalnog i informalnog uenja i njihovom isprepletenosti s formalnim obrazovanjem i s razliitim podrujima.
VISOKO OBRAZOVANJE:
Razviti, ispitati, prilagoditi i provoditi inovativne prakse u vezi sa:
o zdruenim studijskim programima i zdruenim kurikulumima, intenzivnim programima i zajednikim
modulima ukljuujui e-module izmeu partnera iz razliitih drava, disciplina i gospodarskih sektora
(javni/privatni), koji su u skladu s potrebama na tritu rada;
o transnacionalnom suradnjom na projektima izmeu poduzea i studenata/osoblja u ustanovama visokog
obrazovanja u cilju studiranja sluajeva iz stvarnog ivota;
o pedagokim pristupima i metodologijama, posebno onima kojima se osiguravaju transverzalne
kompetencije, poduzetniki nain razmiljanja i kreativno razmiljanje, ukljuujui uvoenjem multi-,
trans- i interdisciplinarnih pristupa, sustavnijim uvoenjem obrazovne mobilnosti u kurikulume
(ugraena mobilnost) i putem boljeg iskoritavanja IKT-a;
o integracijom razliitih naina studija (na daljinu, uz rad, modularno uenje), posebno putem
personaliziranog uenja, stratekog koritenja otvorenih obrazovnih sadraja i virtualne mobilnosti i
virtualnih obrazovnih platformi;
o novim pristupima za olakavanje propusnosti meu obrazovnim sektorima (putem vrednovanja
prethodnog uenja i mogunosti za fleksibilno uenje modularne studije, stopljeno uenje itd.);
o profesionalnom orijentacijom i savjetovanjem te metodama i alatima za osposobljavanje;
o suradnjom UVO-a s lokalnim/regionalnim tijelima vlasti i drugim dionicima na temelju suradnje u
meunarodnom okruenju radi promicanja regionalnog razvoja i meusektorske suradnje za izgradnju
mostova i razmjenu znanja izmeu razliitih formalnih i neformalnih sektora obrazovanja i
osposobljavanja;
o suradnjom i razmjenom prakse izmeu osoblja odgovornost za usluge potpore, kao to su savjetovanje,
metode i alati za osposobljavanje, razvoj sustava za praenje napretka studenata; ili onih koji rade na
uslugama pomoi studentima u cilju poveanja kvalitete (tj. privlaenja i zadravanja netradicionalnih
uenika, tj. odraslih osoba i nedovoljno zastupljenih skupina u visokom obrazovanju);
Olakati priznavanje i potvrivanje vjetina i kompetencija na nacionalnoj razini putem uinkovitog osiguranja
kvalitete na temelju rezultata uenja i upuivanjem na europske i nacionalne kvalifikacijske okvire.
Razviti fleksibilne putove za studente i diplomante visokog obrazovanja, ukljuujui vrednovanje njihova
prethodnog uenja;
STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE:

Razviti, testirati i prilagoditi/provoditi inovativne prakse u vezi s:
o (ponovnom) definicijom standarda kompetencija u skladu s rezultatima uenja; prilagodna ili razvoj
kurikuluma za VET i studija, te prateeg nastavnog materijala i alata;
o metodologijama uenja i pouavanja u sustavu VET-a i pedagokim pristupima, posebno onima koji
donose kljune kompetencije i osnovne vjetine; jezine vjetine; s naglaskom na uporabu IKT-a;
o novim vrstama programa praktinog osposobljavanja i analizom sluajeva iz stvarnog ivota u
poduzeima i industriji; razvojem i provedbom transnacionalne suradnje na projektima izmeu poduzea
i studenata/osoblja u ustanovama za VET;
o razvojem i pruanjem novih materijala i metoda za pouavanje i osposobljavanje u podruju VET-a,
ukljuujui uenje radei, virtualnu mobilnost, otvorene obrazovne sadraje i bolje iskoritavanje
potencijala IKT-a, na primjer, uspostavom virtualnih laboratorija/radnih mjesta prilagoenih potrebama
na tritu rada;
o profesionalnom orijentacijom i savjetovanjem te metodama i alatima za osposobljavanje;
o alatima i metodama za struno usavravanje uitelja, voditelja osposobljavanja i osoblja u VET-u; s
posebnim naglaskom na bolje poetno obrazovanje i struno usavravanje uitelja i voditelja
osposobljavanja u VET-u;
o upravljanjem i vodstvom organizacija VET-a;
o stratekom suradnjom izmeu pruatelja VET-a i lokalnih/regionalnih poslovnih zajednica, ukljuujui
agencije za gospodarski razvoj;
286
o suradnjom za razvoj kreativnosti i inovacija izmeu pruatelja VET-a, UVO-a i centara za dizajn,
umjetnost, istraivanje i inovacije;
Olakati priznavanje i potvrivanje vjetina na nacionalnoj razini upuivanjem na europske i nacionalne
kvalifikacijske okvire i uporabom instrumenata za EU-a ; razviti fleksibilne putove za studente i diplomante VET-a,
ukljuujui vrednovanje njihovog prethodnog uenja;
Provoditi prijenos prijenosa bodova (ECVET) i osiguranja kvalitete (EQAVET) u davateljima VET-a.
KOLSKO OBRAZOVANJE:

o novim kurikulumima, teajevima, nastavnim materijalima i alatima;
o nainima uenja i pouavanja i pedagokim pristupima, posebno onima kojima se pruaju kljune
kompetencije i osnovne vjetine, jezine vjetine i stavlja naglasak na koritenje IKT-a;
o novim vrstama programa praktinog osposobljavanja i analizom sluajeva iz stvarnog ivota u
poduzeima i industriji;
o novih oblika uenja i pruanja obrazovanja i osposobljavanja, posebno strateke uporabe otvorenog i
fleksibilnog uenja, virtualne mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadraja i boljeg iskoritavanja
potencijala IKT-a;
o smjernica, savjetovanja i metoda i alata za osposobljavanje;
o alatima i metodama za struno usavravanje uitelja, voditelja osposobljavanja i osoblja; s posebnim
naglaskom na bolje poetno obrazovanje i struno usavravanje uitelja;
o upravljanjem i vodstvom ustanova za obrazovanje i osposobljavanje;
o aktivnostima privlaenja izmeu organizacija u razliitim sektorima obrazovanja, osposobljavanja i
mladih;
o stratekom suradnjom izmeu pruatelja obrazovanja s jedne strane i lokalnih/regionalnih vlasti s druge
strane;
Razmjena iskustava i dobre prakse, provedba aktivnosti suradnikog uenja i radionica;
Provoditi zajednika istraivanja, ankete, studije i analize;
kvalifikacijske okvire i uporabom instrumenata za EU-a za potvrivanje.
Promicati suradnju lokalnih i/ili regionalnih tijela nadlenih za kolstvo iz razliitih drava sudionica u Programu
radi podravanja stratekog razvoja kroz projekte u kojima sudjeluju kole te lokalne privatne organizacije i
organizacije civilnog drutva aktivne na tritu rada ili u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih.
OBRAZOVANJE ODRASLIH:
o novim kurikulumima, teajevima, nastavnim materijalima i alatima za odrasle polaznike;
o metodologijama uenja i pouavanja te pedagokim pristupima za odrasle polaznike, posebno onima
koji donose kljune kompetencije i osnovne vjetine; jezine vjetine; s naglaskom na uporabu IKT-a;
o novim oblicima uenja i pruanja obrazovanja odraslih, posebno stratekim koritenjem otvorenog i
fleksibilnog uenja, virtualne mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadraja i boljeg iskoritavanja
potencijala IKT-a;
o profesionalnom orijentacijom i savjetovanjem te metodama i alatima za uenje odraslih;
o alatima i metodama za struno usavravanje uitelja i osoblja za obrazovanje odraslih; s posebnim
naglaskom na bolje poetno obrazovanje i struno usavravanje nastavnika u obrazovanju odraslih;
o upravljanjem i vodstvom ustanova za obrazovanje odraslih;
o aktivnostima privlaenja izmeu organizacija u razliitim sektorima obrazovanja, osposobljavanja i
mladih;
o stratekom suradnjom izmeu pruatelja obrazovanja odraslih s jedne strane i lokalnih/regionalnih vlasti
s druge strane;
Osigurati fleksibilne obrazovne smjerove za odrasle polaznike, ukljuujui putem vrednovanja njihovog
prethodnog uenja:
o usporedbom i analizom modela i pristupa za upravljanje i provedbu
o praktinom primjenom i testiranjem metoda za vrednovanje znanja i sposobnosti putem neformalnog i
informalnog uenja
Poveati pristupanost prilika za uenje za odrasle:
o promicanjem razvoja multifunkcionalnih centara za uenje i regionalnih mrea pruatelja obrazovanja
o mjerama za razvoj obrazovne dimenzije organizacija kojima obrazovanje nije primarna zadaa (npr.
organizacije za kulturu)
o razvojem teajeva osposobljavanja u cilju poboljanja dostupnosti i kvalitete europskih teajeva
osposobljavanja koji su dostupni uiteljima odraslih, upraviteljima i drugom osoblju za obrazovanje
odraslih
287
Vodi kroz
program

kvalifikacijske okvire i uporabom instrumenata za EU-a.
MLADI:
Aktivnosti suradnje u podruju rada s mladima u cilju razvoja, testiranja, prilagodbe i/ili provedbe inovativne
prakse u radu s mladima. Te se aktivnosti mogu odnositi na:
o metode, alate i materijale za razvoj kljunih sposobnosti i osnovnih vjetina mladih te za razvoj jezika i
vjetina IKT-a;
o metode, alate i materijale za struno usavravanje osoba koje rade s mladima (npr. kurikulumi, naini
osposobljavanja, resursi, dobra praksa, instrumenti za vrednovanje itd.);
o nove oblike rada s mladima, posebno stratekim koritenjem otvorenog i fleksibilnog uenja, virtualne
mobilnosti, otvorenih obrazovnih sadraja i boljeg iskoritavanja potencijala IKT-a;
o programe i alate za mlade koji su usmjereni na borbu protiv socijalne iskljuenosti i ranog naputanja
kolovanja
o strateko umreavanje i suradnju meu organizacijama za mlade i/ili s organizacijama u podrujima
obrazovanja i osposobljavanja te na tritu rada;
o strateka suradnja s lokalnim/regionalnim javnim tijelima;
Priznavanje i potvrivanje vjetina i kompetencija na nacionalnoj razini upuivanjem na europske i nacionalne
kvalifikacijske okvire i uporabom instrumenata EU-a za vrednovanje.
Transnacionalne inicijative za mlade: aktivnosti suradnje, poticanje socijalne posveenosti i poduzetnikog duha,
koje zajedniki stvaraju dvije ili vie skupina mladih ljudi iz razliitih drava (vidi u nastavku).
NAGLASAK NA:
kreativnosti, inovacijama i modernizaciji;
stratekoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i virtualnoj suradnji;
otvoreni obrazovni sadraji (OER);
kvaliteti obrazovanja, osposobljavanja i mladih;
poduzetnikom obrazovanju (ukljuujui socijalno poduzetnitvo);
ravnopravnost i ukljuenost;
osnovnim i transverzalnim vjetinama (jezine vjetine, digitalne vjetine i poduzetnitvo);
priznavanju i vrednovanju rezultata uenja u formalnom, neformalnom i informalnom uenju;
promicanje fleksibilnih naina uenja;
strunosti i strunom usavravanju u obrazovanju, osposobljavanju i radu s mladima;
vjetinama upravljanja i vodstva;
aktivno sudjelovanje mladih ljudi u drutvu;
meuinstitucionalnoj suradnji;
meuregionalnoj suradnji;
sinergijama meu politikom i praksom.
SUBJEKTI I SUDIONICI:
praktiari;
osoblje koje radi u podruju obrazovanja i osposobljavanja;
osobe koje rade s mladima;
strunjaci, specijalisti, profesionalci;
studenti, vjebenici, naunici, uenici, odrasli polaznici, mladi ljudi, volonteri;
NEET (nezaposleni ljudi i oni koji ne sudjeluju u obrazovanju ili osposobljavanju);
mladi ljudi s ogranienim mogunostima;
osobe koje rano naputaju kolovanje;
donositelji odluka;
istraivai.
PARTNERI KOJI MOGU SUDJELOVATI U ISTOM PROJEKTU

organizacije za obrazovanje, osposobljavanje i mlade;
organizacije koje rade u raznim podrujima i sektorima (npr. centri za razvoj vjetina ili gospodarske komore, itd.),
tijela iz javnog sektora;
poduzetnici, poduzea, predstavnici poslovnog sektora i trita rada;
organizacije u zajednici;
tijela za istraivanje i inovacije;
organizacije civilnog drutva;
socijalni partneri.
288
2. OSPOSOBLJAVANJE, POUAVANJE I UENJE UGRAENI U STRATEKA PARTNERSTVA

Strateka partnerstva mogu organizirati aktivnosti osposobljavanja, pouavanja i uenja pojedinaca, ako ona donose dodanu
vrijednost u odnosu na ostvarenje ciljeva projekta. Neke od tih aktivnosti posebno su vane u jednom ili vie podruja
obrazovanja, osposobljavanja i mladih, a posebno
Vrsta aktivnosti Posebno vana za

Spojena mobilnost uenika Sva podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih
Kratkorone razmjene skupina uenika kolsko obrazovanje
Intenzivni studijski programi Visoko obrazovanje
Dugorona mobilnost uenika u svrhu uenja kolsko obrazovanje
Visoko obrazovanje, VET, kolsko obrazovanje i obrazovanje
Dugotrajne zadae pouavanja ili osposobljavanja
odraslih
Dugorona mobilnost osoba koje rade s mladima Mladi
Kratkorono zajedniko osposobljavanje osoblja Sva podruja obrazovanja, osposobljavanja i mladih
U odjeljcima u nastavku dodatno su opisane navedene aktivnosti.
UENICI
INTENZIVNI STUDIJSKI PROGRAMI (5 DANA DO 2 MJESECA)
Intenzivni studijski program (ISP) kratak je program studija koji okuplja studente i nastavno osoblje iz ukljuenih ustanova
visokog obrazovanja te druge mjerodavne strunjake/specijaliste/profesionalce u cilju:
poticanja uinkovitog i multinacionalnog pouavanja odreenih u odreenim podrujima;

omoguavanja studentima i uiteljima da zajedno rade u multinacionalnim i multidisciplinarnim skupinama i da
na taj nain imaju koristi od posebnih uvjeta rada i pouavanja koji nisu dostupni u jednoj ustanovi te mogu stei
novu perspektivu o predmetnom podruju;
omoguavanja nastavnom osoblju da razmjenjuje stajalita o obrazovnom sadraju, nove pristupe kurikulumu, da
isprobava inovativne metode uenja koje bi mogle postati dio novog zajednikog teaja ili kurikuluma u
meunarodnim okruenju u uionicama.
Poeljne znaajke ISP-a sljedee su:
ISP-ovima bi se trebale osigurati nove prilike za uenje, razvoj vjetina, pristup informacijama i najnaprednije
rezultate istraivanja i drugo znanje, npr. za ukljuene uenike i studente;
radno optereenje studenata potrebno je priznati putem sustava ECTS bodova (ili istovjetnog sustava);
oekuje se da e ISP-ovi koristiti alate i usluge IKT-a za podupiranje pripreme i praenja ISP-a, ime e se
pridonijeti stvaranju odrive obrazovne zajednice u predmetnom podruju;
omjerom broja osoblja prema broju studenata trebalo bi se jamiti aktivno sudjelovanje u uionici;
potrebno je odrati ravnoteu izmeu sudjelovanja transnacionalnih i nacionalnih studenata i osoblja;
ISP-ovi bi trebali ukljuivati snaan multidisciplinarni pristup u kojem se potie interakcija studenata iz razliitih
akademskih disciplina;
uz rezultate uenja u vezi s kompetencijama povezanim s podrujem, ISP-ovi bi trebali poticati prijenos
transverzalnih kompetencija.
Sudionike u ISP-u (nastavno osoblje i studente) bira konzorcij Stratekog partnerstva.
U broju sati pouavanja i osposobljavanja mora se osigurati da je veina vremena provedenog u inozemstvu posveena
obrazovanju i osposobljavanju, a ne istraivanju ili nekoj drugoj aktivnosti.
SPOJENA MOBILNOST STUDENATA, VJEBENIKA, ODRASLIH POLAZNIKA, UENIKA U KOLI I MLADIH LJUDI (5 DANA DO
2 MJESECA FIZIKE MOBILNOSTI)
Aktivnosti u kojima se kombinira jedno ili vie kratkih razdoblja fizike mobilnosti (do 2 mjeseca) s virtualnom mobilnou
(koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije kao to su suradnika radna mjesta, streaming uivo,
videokonferencije, drutveni mediji itd. za nadopunjavanje ili produivanje rezultata uenja fizike mobilnosti). Ona se moe
koristiti za pripremu, podupiranje i praenje fizike mobilnosti. Moe se takoer organizirati za osobe s posebnim potrebama
ili one u nepovoljnom poloaju kako bi im se pomoglo da prevladaju prepreke dugoronoj fizikoj mobilnosti.
289
Vodi kroz
program
KRATKOTRAJNE RAZMJENE SKUPINA UENIKA (5 DANA DO 2 MJESECA)

Kratkotrajne razmjene uenika mogu se organizirati meu kolama iz razliitih drava koje sudjeluju u istom Stratekom
partnerstvu. Za vrijeme takvih dogaanja, uenici zajedno rade u jednoj od partnerskih kola mogu boraviti u obiteljima
svojih kolega. Zajedniki rad na projektu tijekom posjeta trebao bi biti povezan s ciljevima Stratekog partnerstva. Vano je
napomenuti da suradnja izmeu kola u partnerstvu ne bi smjela biti ograniena na takva dogaanja ve bi trebala
ukljuivati i zajednike aktivnosti na internetu ili lokalne aktivnosti. Potie se kole da koriste e-Twinning za zajedniki rad na
projektu prije i nakon dogaanja mobilnosti.
Uenici koji sudjeluju u kratkotrajnim razmjenama trebali bi uvijek biti u pratnji odraslih osoba kako bi se osigurala njihova
zatita i sigurnost te uinkovito uenje tijekom iskustva mobilnosti.
Zajednikim radom na projektima tijekom posjeta trebala bi se uenicima i uiteljima iz razliitih drava omoguiti suradnja
na jednoj ili vie tema od obostranog interesa. Na taj se nain uenicima i uiteljima pomae u stjecanju i unaprjeenju
vjetina u tom podruju, ali i u podruju timskog rada, meukulturalnog uenja, drutvenih odnosa, planiranja i provedbe
projektnih aktivnosti i koritenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). Zahvaljujui suradnji na zajednikim
projektima sa skupinama uenika iz partnerskih kola iz razliitih drava uenici i uitelji imaju priliku vjebati strane jezike i
poveava se njihova motiviranost za uenje jezika.
Aktivnosti projekta u idealnom bi sluaju trebale biti ugraene u redoviti rad kola i u kurikulum uenika koji sudjeluju u
projektu. Uenici bi trebali moi sudjelovati u svim fazama projekta, ukljuujui planiranje, organizaciju i ocjenjivanje
aktivnosti.
DUGORONA OBRAZOVNA MOBILNOST UENIKA (2 MJESECA DO 12 MJESECI)

Cilj je aktivnosti jaati suradnju izmeu kola koje sudjeluju u istom Stratekom partnerstvu. Aktivnosti mobilnosti trebale bi
biti povezane s ciljevima Stratekog partnerstva i ugraene u dizajn projekta. Potie se kole da koriste e-Twinning da
zajedno rade na projektu prije, tijekom i nakon aktivnosti mobilnosti uenika. Tim bi se mjerama trebalo pomoi poveati
uinak kola koje sudjeluju u programu. Aktivnost takoer omoguuje uenicima da poboljaju razumijevanje razliitosti
europskih kultura i jezika i pomae im stei kompetencije koje su nune za njihov osobni razvoj. kole ukljuene u
partnerstvo trebale bi suraivati na razvoju programa uenja priznajui studij obavljen u partnerskoj koli u inozemstvu i na
jaanju europske dimenzije kolskog obrazovanja. Ova bi aktivnost trebala predstavljati vrijedno meunarodno pedagoko
iskustvo za uitelje koji sudjeluju u organizaciji i provedbi mobilnosti.
Sudionike biraju kole. Oni moraju biti uenici u dobi od barem 14 godina koji su upisani u kolu koja sudjeluje u Stratekom
partnerstvu. Odabrani uenici mogu provesti 2 do 12 mjeseci u koli primateljici i u obitelji domainu u inozemstvu.
Potie se na uzajamnu razmjenu uenika izmeu kola/obitelji domaina, ali to nije obavezno.
Sve zainteresirane stranke ukljuene u obrazovnu mobilnost kole, uenici, njihovi roditelji i obitelji domaini trebale bi
proitati poseban vodi za obrazovnu mobilnost uenika koji im moe pomoi s provedbom aktivnosti i osigurati sigurnost i
dobrobit uenika koji u tome sudjeluju. U vodiu su navedene uloge i odgovornosti, savjeti i nuni predloci i obrasci za
sudionike. Vodi je dostupan na engleskom na web-mjestu Europa, a prijevodi su dostupni na web-mjestu mjerodavne
Nacionalne agencije.

Sudionici u aktivnostima dugorone mobilnosti (2 do 12 mjeseca) u okviru stratekog partnerstva imaju pravo na jezine
pripreme. U tom smislu, jezina potpora na internetu postupno e se provoditi za vrijeme trajanja Programa. Takvu e
internetsku potporu Europska komisija dati na raspolaganje odabranim uenicima u cilju ocjenjivanja njihove sposobnosti na
jeziku koji e koristiti za studiranje ili obavljanje strune prakse u inozemstvu. Taj e im alat takoer ponuditi, ako je
potrebno, mogunost da poboljaju znanje iz jezika prije i/ili za vrijeme razdoblja mobilnosti.
Kada se provodi za kole, jezina potpora na internetu pruati e se na sljedei nain:
opim kriterijima koje utvruje Europska komisija.
Svi odabrani uenici (osim izvornih govornika) koji koriste internetsku uslugu obavit e test na internetu kako bi se
ocijenila njihova sposobnost na jeziku koji e koristiti za studiranje ili obavljanje strune prakse u inozemstvu. Rezultati
ovog testa priopuju se ueniku i koli.
Ovisno o broju dostupnih internetskih dozvola, kole e ih podijeliti u skladu s potrebama.
Na kraju razdoblja mobilnosti, uenici e proi drugi krug ocjenjivanja kojim e se mjeriti ostvareni napredak u uenju
stranog jezika.
290
Dodatni podaci o jezinoj potpori na internetu dostupni su na web-mjestu Europske komisije i nacionalnih agencija.
Za jezike koji nisu obuhvaeni uslugom koju prua Komisija, u tu e se svrhu dodjeljivati posebna bespovratna sredstva za
jezinu potporu.
291
Vodi kroz
program
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE OSOBLJA I OSOBA KOJE RADE S MLADIMA

ZAJEDNIKA DOGAANJA ZA OSPOSOBLJAVANJE OSOBLJA (3 DANA DO 2 MJESECA)
Zajednikim dogaanjima za osposobljavanje osoblja omoguuje se organizacijama sudionicama u Stratekom partnerstvu
da organiziraju kratka dogaanja za obrazovanje i osposobljavanje osoblja i osoba koje rade s mladima na teme povezane s
ciljem Stratekog partnerstva. Ta bi dogaanja trebala biti organizirana za male skupine osoblja iz razliitih drava kako bi se
u najveoj moguoj mjeri iskoristio uinak na svaku organizaciju sudionicu.
Ta dogaanja mogu imati razne oblike, kao to su studijski posjeti u kombinaciji s posjetima relevantnim organizacijama,
prezentacije, radionice, teajevi osposobljavanja itd. Potrebno je osigurati ravnopravno sudjelovanje transnacionalnih i
nacionalnih sudionika.
POSLOVI POUAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA (2 MJESECA DO 12 MJESECI)

Cilj je aktivnosti jaati suradnju izmeu organizacija koje sudjeluju u istom Stratekom partnerstvu. Putem takvih aktivnosti
osoblje moe razvijati znanje i razumijevanje europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja i razmjenjivati i stjecati
strune kompetencije, metode i prakse.
Na temelju ove aktivnosti uitelji/profesori i drugo nastavno osoblje u opem kolskom sustavu, sustavu visokog
obrazovanja, VET-a i obrazovanja odraslih koje radi u obrazovnoj ustanovi koja sudjeluje u Stratekom partnerstvu moe
prihvatiti posao pouavanja u partnerskoj ustanovi u inozemstvu u trajanju od 2 do 12 mjeseci ili struni rad u nekoj drugoj
partnerskoj organizacija u vezi s njihovim podrujem strunosti. Aktivnost se moe sastojati od rada u obrazovnoj
ustanovi/centru ili drugoj relevantnoj organizaciji (npr. poduzeu, nevladinoj organizaciji, nadlenom tijelu za kole itd.),
sudjelovanja u strukturiranim teajevima ili seminarima (npr. u uiteljskim akademijama ili istraivakim organizacijama),
upuivanja na radno mjesto ili razdoblja promatranja rada u poduzeu ili organizaciji u podruju obrazovanja,
osposobljavanja ili mladih.
Organizacija poiljateljica mora osigurati poten, transparentan i otvoren postupak odabira, razviti sadraj aktivnosti sa
sudionikom i osigurati unutarnje i, u mjeri u kojoj je to mogue, vanjsko priznavanje razdoblja dugorone mobilnosti u
inozemstvu.
U vezi s aktivnostima pouavanja i osposobljavanja u visokom obrazovanju, prihvatljive su sljedee vrste organizacija
poiljateljica i primateljica:
U sluaju dugorone mobilnosti osoblja za potrebe pouavanja, organizacija poiljateljica moe biti bilo koja
organizacija sudionica, a organizacija primateljica mora biti ustanova visokog obrazovanja koja sudjeluje u
programu.
U sluaju dugorone mobilnosti za pruanja usavravanja, organizacija poiljateljica mora biti UVO, a organizacija
primateljica moe biti bilo koja organizacija sudionica.
Organizacija poiljateljica i organizacija primateljica moraju se nalaziti u razliitim dravama i drava primateljica
ne smije biti ista kao drava u kojoj sudionik ima prebivalite.
Organizacije koje sudjeluju u Stratekom partnerstvu zajedno rade na razvoju rjeenja mobilnosti, priznavanju rada u
partnerskoj organizaciji i jaanju europske dimenzije u obrazovanju i osposobljavanju. Ova bi aktivnost takoer trebala
predstavljati vrijedno meunarodno iskustvo za one ukljuene u organizaciju i provedbu aktivnosti mobilnosti organizacije
poiljateljice i organizacije primateljice.
MOBILNOST OSOBA KOJE RADE S MLADIMA (2 MJESECA DO 12 MJESECI)

Ovom se aktivnou omoguuje osobama koje rade s mladima da iskuse drugaije radno okruenje od onog u matinim
dravama, i tako poveaju svoje profesionalne, osobne i meukulturalne kompetencije. Osobe koje rade s mladima imaju
priliku raditi u inozemstvu u razdoblju od 2 do 12 mjeseci i sudjelovati u svakodnevnom radu organizacije primateljice te tako
obogatiti svoj profil kao strunjaci u tom podruju. Cilj je tih aktivnosti pojaati sposobnosti ukljuenih organizacija koje e
imati koristi od novih perspektiva i iskustava. Aktivnosti mobilnosti mogu se obavljati kao pojedinane aktivnosti (tj. jedan
djelatnik alje se u organizaciju primateljicu) ili u parovima, ili kao uzajamna razmjena osoba koje rade s mladima
(istovremeno ili ne) izmeu dvije partnerske organizacije.

Sudionici u aktivnostima dugorone mobilnosti u okviru stratekog partnerstva imaju pravo na jezine pripreme. U tom
smislu, jezina potpora na internetu postupno e se provoditi za vrijeme trajanja Programa. Takvu e internetsku potporu
292
Europska komisija dati na raspolaganje odabranim uenicima u cilju ocjenjivanja njihove sposobnosti na jeziku koji e
koristiti za studiranje ili obavljanje strune prakse u inozemstvu. Taj e im alat takoer ponuditi, ako je potrebno, mogunost
da poboljaju znanje iz jezika prije i/ili za vrijeme razdoblja mobilnosti.
Kada se provodi za osoblje i osobe koje rade s mladima, jezina potpora na internetu pruati e se na sljedei nain:
opim kriterijima koje utvruje Europska komisija.
Svi odabrani uenici (osim izvornih govornika) koji koriste internetsku uslugu obavit e test na internetu kako bi se
ocijenila njihova sposobnost na jeziku koji e koristiti za studiranje ili obavljanje strune prakse u inozemstvu. Rezultati
ovog testa priopuju se ueniku i koli.
Ovisno o broju dostupnih internetskih dozvola, kole e ih podijeliti u skladu s potrebama.
Na kraju razdoblja mobilnosti, uenici e proi drugi krug ocjenjivanja kojim e se mjeriti ostvareni napredak u uenju
stranog jezika.
Dodatni podaci o jezinoj potpori na internetu dostupni su na web-mjestu Europske komisije i nacionalnih agencija.
Za jezike koji nisu obuhvaeni uslugom koju prua Komisija, u tu e se svrhu dodjeljivati posebna bespovratna sredstva za
jezinu potporu.
TRANSNACIONALNE INICIJATIVE MLADIH

Stratekim partnerstvima u podruju mladih potie se razvoj transnacionalnih inicijativa mladih kojima se razvija drutvena
posveenost i poduzetniki duh i koje zajedniki provode dvije ili vie skupina mladih ljudi iz razliitih drava.
Te inicijative, primjerice, mogu obuhvaati:
uspostavu (mrea) socijalnih poduzea, udruenja, klubova i nevladinih organizacija;

razvoj i pruanje teajeva i osposobljavanja o poduzetnikom obrazovanju (posebno socijalno poduzetnitvo i
uporaba IKT-a);
aktivnosti informiranja, poticanja medijske pismenosti, senzibilizacije ili aktivnosti kojima se potie graanska
dunost izmeu mladih ljudi (npr. rasprave, konferencije, dogaanja, savjetovanja, inicijative o europskim
temama itd.);
aktivnosti u korist lokalnih zajednica (npr. potpora ranjivim skupinama kao to su starije osobe, manjine, migranti,
osobe s invaliditetom itd.);
umjetnike i kulturne inicijative (predstave, izlobe, koncerti, tribine itd.).
Inicijativa mladih projekt je koji pokreu i provode sami mladi. Njome se mladim ljudima daje prilika za provoenje ideja
putem inicijativa i to im omoguuje izravnu i aktivnu ukljuenost u planiranje i provedbu projekta. Sudjelovanje u Inicijativi
mladih vano je iskustvo neformalnog uenja. Prilikom provedbe Inicijative za mlade, mladi ljudi imaju priliku rijeiti
odreene izazove ili probleme na koje nailaze u svojim zajednicama. Imaju priliku razgovarati i razmiljati o izabranim
temama u europskom kontekstu i pridonijeti izgradnji Europe.
Inicijativa mladih mora biti transnacionalna: mrea lokalnih inicijativa koju zajedniki provode dvije ili vie skupina iz razliitih
zemalja. Suradnja s meunarodnim partnerima u transnacionalnoj Inicijativi mladih temelji se na slinim interesima u cilju
razmjene prakse i uenja od kolega.
Inicijativama mladih omoguuje se velikom broju mladih ljudi da postanu inventivni i kreativni u svakodnevnom ivotu i da
izraze lokalne potrebe i interese, ali i izazove s kojima se suoavaju zajednice u kojima ive.
Mladi ljudi mogu isprobati ideje pokretanjem, uspostavom i provedbom projekta koji utjee na razliita podruja ivota.
Inicijative mladih mogu dovesti do samozapoljavanja i osnivanja udruga, nevladinih organizacija ili drugih tijela aktivnih u
podruju socijalnog gospodarstva, neprofitnih organizacija i mladih.
Mladi ljudi koji provode transnacionalne Inicijative mladih mogu dobiti potporu trenera. Trener je osoba koja ima iskustvo u
radu s mladima i/ili Inicijativama mladih i prati skupine mladih ljudi kako bi im olakao postupak uenja i sudjelovanja.
On/ona ima razliite uloge ovisno o potrebama odreene skupine mladih ljudi.
Trener ne sudjeluje u Inicijativi mladih, ali podupire skupinu mladih ljudi u pripremi, provedbi i ocjenjivanju projekta ovisno
o potrebama skupine. Treneri pridonose kvaliteti postupka uenja i pruaju trajno partnerstvo pomaui skupini ili
pojedincima da ostvare zadovoljavajue rezultate projekta. Trener nije: voditelj projekta; konzultant/savjetnik; lan skupine
koja provodi projekt; struni voditelj osposobljavanja/strunjak koji prua samo tehniku potporu u odreenom podruju;
pravni zastupnik projekta. Ako Inicijativu mladih provode maloljetnici, potpora trenera obavezna je.
293
Vodi kroz
program
3. PRIMJERI STRATEKIH PARTNERSTAVA

PROMICANJE FLEKSIBILNIH NAINA UENJA
Integracijom praktinog i teoretskog znanja u kurikulume ustanova visokog obrazovanja moe se studentima omoguiti
stjecanje vjetina koje su im potrebne sada i u budunosti na tritu rada, ime e s poboljati njihova budua zapoljivost.
Stratekim partnerstvom poduprijeti e se suradnja u podruju projekta izmeu poduzea i studenata i osoblja u UVO na
razvoju, testiranju i prilagodbi zajednikog kurikuluma UVO koji sudjeluju u projektu, na temelju detaljne analize potreba i s
naglaskom na transnacionalni pristup iz stvarnog ivota. To e podrazumijevati aktivnosti pouavanja/uenja, ukljuujui
razmjenu osoblja izmeu UVO i poduzea i integriranu (ugraenu) mobilnost, u okviru koje studenti prate zajedniki
program ije sastavni dijelovi pouavaju razliiti partneri na razliitim mjestima. Zavrni rezultat je stvaranje zajednikog
kurikuluma i irenje tog kurikuluma organizacijama koje ne sudjeluju u partnerstvu. Partnerstvo se sastoji od UVO i
poduzea, ukljuujui MSP i socijalna poduzea, kako bi se osigurale nune sposobnosti i prikladnost vjetina koje se
razvijaju unutar zajednikog kurikuluma.
INTEGRIRANI LOKALNI/REGIONALNI RAZVOJ

Sve mjerodavne zainteresirane strane mogu pridonijeti razvoju integrirani lokalnih/regionalnih planova razvoja. Strateko
partnerstvo e razvijati, testirati i provoditi inovativne pakete predmeta kojima se obogauju kurikulumi partnerskih UVO u
cilju izdavanja dvostrukih potvrda ili diploma. Projekt e ukljuivati kljune dionike i oslanjati se na njihov stalni nadzor,
posebice uz pomo posebne grupe za voenje, kako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba lokalnih/regionalnih dionika.
Projekt e takoer ukljuivati aktivnosti pouavanja/uenja, ukljuujui razmjenu osoblja meu UVO-ima i spojenu
mobilnost studenata. Konaan rezultat je integracija tih paketa predmeta u kurikulum i dodjela dvostrukih potvrda/diploma.
Partnerstvo ukljuuje ustanove visokog obrazovanja, te lokalne zainteresirane strane i javna tijela na lokalnoj razini.
Manje iskusni partneri mogu se postupno ukljuivati u aktivnosti ime e se osigurati da su, najkasnije u posljednjoj godini
provedbe projekta, u cijeli paket aktivnosti ukljueni svi partneri.
KREATIVNOST I INOVACIJE
Mala i srednja poduzea suoavaju se s izazovom razvoja vjetina i inovacija bez nunih resursa ili strateke vizije za
preivljavanje u intenzivnog trinoga natjecanja. Stratekim se partnerstvom podupire irenje kreativne i inovativne kulture
i malim poduzeima prijenosom i provedbom metodologija, alata i pojmova kojima se olakava organizacijski razvoj i
stvaranje proizvoda. Partneri iz kreativnih sektora i ustanova visokog obrazovanja pomau drugim partnerima da naue kako
u svojim organizacijama uspjeno primijeniti kreativni nain razmiljanja i razviti sposobnost za inovacije i promjene.
Jedan opipljiv rezultat je priprema prilagoenih planova djelovanja za razvoj kreativnosti i inovacija na temelju prethodnih
analiza uspjenih sluajeva i metodologija. Partnerstvo ukljuuje kreativni sektor, mala i srednja poduzea, udruge
poslodavaca, gospodarske, industrijske ili obrtnike komore.
KVALITETA OBRAZOVANJA
Lokalna kolska tijela u vedskoj, Danskoj i UK-u udruila su se kako bi predloila Strateko partnerstvo. Lokalna tijela vlasti
utvrdila su potrebu poboljanja kvalitete obrazovanja u znanosti, matematici i tehnologiji i osmislila su projekt iji je cilj
razvoj zajednikog okvira za podupiranje ukljuenosti uenika u uenju. Projekt je usmjeren na poboljanje kvalitete
obrazovanja u matematici i prirodnim znanostima i poveati broj studenata koji uzimaju te predmete u srednjoj koli i na
fakultetu. Projekt su vodila dva tijela lokalne vlasti i u njemu su sudjelovale sve osnovne i srednje kole u predmetnim
podrujima. Osim toga, lokalna su tijela vlasti ukljuila druge partnere iz lokalnih zajednica: sveuilita, medijski centar i
nekoliko poduzea i poslovnih udruenja u podruju tehnologije, znanosti i okolia. Aktivnosti projekta ukljuuju razmjenu
osoblja izmeu organizacija sudionica u cilju razmjene iskustava i dobre prakse. Partneri razmjenjuju materijale i resurse i
razvijaju rad u matematici, znanosti i tehnologiji preko svih kurikuluma koji se testira/provodi u svim osnovnim i srednjim
kolama. Poslovni partneri pozivaju kolske razrede na studijske posjete kako bi uenicima omoguili uvid u razliite
praktine primjene predmeta na kojima rade. Studenti pridonose pomaui uenicima u uenju, pruajui im dodatnu
individualnu pomo s nastavnim predmetima i sluei im kao uzori, ime se uenike motivira za uenje znanosti i
tehnologije. Rezultati projekta ukljuuju sveuilinu suradnju u podruju poetnog obrazovanja uitelja te daljnju pedagoku
suradnja i nove projekte meu ukljuenim kolama.
POVEANJE STOPE ZAVRETKA KOLOVANJA

Poveanje stope zavretka tercijarnog kolovanja, proirivanje pristupa i olakavanje zavretka visokog obrazovanja glavni su
izazovi u mnogim dravama. Stratekim partnerstvom pomoi e se poveati broj studenata i diplomanata s posebnim
naglaskom na netradicionalne uenike, kao to su studenti iz skupina koje nisu dovoljno zastupljene ili onih u nepovoljnom
poloaju, na nain da se prenose i testiraju inovativni pristupi. Partnerstvom e se ispitati kako se srednjokolske uenike koji
294
dolaze iz posebnih okolnosti priprema i savjetuje prije nego pristupe visokom obrazovanju, suradnjom izmeu UVO-a, kola i
ustanova koje djeluju u podruju VET-a. Ispitivat e se i praenje studentske populacije te podrka toj populaciji, posebice
pomou usluga prilagoenih po mjeri (usmjeravanje, savjetovanje, treniranje itd.) iji je cilj sprijeiti odustajanje od studija i
potaknuti diplomiranje u predvienom roku. Projekt e ukljuivati UVO i gimnazije i strukovne srednje kole ime e se
osigurati prilagoenost ponuenih usluga i usklaenost s utvrenim potrebama. Projekt e takoer ukljuivati aktivnosti
uenja/pouavanja, i stopljenu mobilnost. Konani rezultat je prilagodba modela, njegova provedba u UVO i irenje
rezultata organizacijama koje ne sudjeluju u partnerstvu, posebno drugim obrazovnim ustanovama i kljunim donositeljima
politika.
INOVACIJE
Stratekim partnerstvom podupire se razvoj novih pedagokih pristupa, a posebno alata e-uenja i internetskih platformi za
suradnju na kojima e uenici, studenti i uitelji moi uiti, pouavati i zajedno stvarati sadraj predmeta. Partnerstvo koje se
sastoji od sveuilita, kola, istraivakih organizacija i/ili poduzea zajedno e razviti alate koje e kole i ustanove visokog
obrazovanja koristiti za pouavanja i uenje posebnih disciplina na razliitim razinama. Istraivake organizacije i/ili poduzea
imati e kljunu ulogu u razvoju alata i prilagodbu programa kako bi bili relevantni i konkretniji. Osim toga, organizirat e se
intenzivni studijski programi za testiranje alata razvijenih u partnerstvu sa studentima i uiteljima. Zajednikim dogaanjima
za osposobljavanje osoblja omoguit e se osposobljavanje uitelja o koritenju alata.
JEZINE VJETINE
Meusektorsko strateko partnerstvo iji je cilj pruiti potporu onim obiteljima u kojima se govori vie jezika razvojem
jezinih resursa za djecu kojima e im se pokazati koristi znanja dvaju ili vie jezika, u smislu unutarnje vrijednosti i
konkretnih naina uporabe. Ovaj je projekt usmjeren na sve zainteresirane strane koje rade s dvojezinim obiteljima kako bi
im se mogli dostaviti resursi projekta. Provode se istraivanja za provjeru uinkovitosti pedagokih pristupa koji se koriste za
jaanje jezinih sposobnosti viejezine djece, u uionici i neformalnim uenjem. Partneri ukljuuju sveuilite, nekoliko
kola, malo i srednje poduzee (MSP), nevladinu organizaciju i udrugu ustanova za obrazovanje odraslih.
INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Meusektorski projekt iji je cilj razvoj zajednike vizije o tome kako IKT moe pomoi u tome da svi mogu imati koristi od
cjeloivotnog uenja na temelju scenarija i uvida iz svakodnevnog ivota. Uporaba IKT-a u obrazovanju u Europi sve se vie
iri, ali kako bi se oslobodio njegov potencijal kao pokretaa promjene u gospodarstvima i drutvima, potrebno je ostvariti
napredak od fragmentirane i pokusne uporabe prema razradi i prihvaanju sustava. Partneri ukljuuju niz ustanova visokog
obrazovanja, organizacija za razvoj vjetina koje rade u niz obrazovnih podruja.
SURADNJA IZMEU REGIJA

panjolske, portugalske, talijanske i eke lokalne vlasti udruile su se kako bi istraile uzroke ranog naputanja kolovanja u
njihovim regijama i osmislile rjeenja. Partneri ukljuuju srednje kole u regijama i dvije ustanove visokog obrazovanja.
Promatrajui problem ranog naputanja kolovanja iz ire perspektive, one se ele baviti s nekoliko vidova ivota mladih
ljudi. Prema tome, pozivaju se lokalne organizacije mladih i udruge voditelja da se pridrue Stratekom partnerstvu. Lokalna
tijela vlasti ukljuena su u irem, meusektorskom smislu, ukljuujui odjele za obrazovanje, mlade i socijalne slube.
Cilj je u svakoj regiji uspostaviti stalnu mreu u kojoj e biti objedinjeni razliiti dionici i usluge u cilju stvaranja uinkovitog
mehanizma potpore za mlade ljude.
Partnerske ustanove zajedno rade u okviru sastanaka i putem zajednice na internetu. One prvo ele utvrditi opseg ranog
naputanja kolovanja u svojoj regiji i istraiti uzroke. Zatim planiraju pronai i provoditi uinkovite naine za pruanje
potpore mladim ljudima za koje postoji opasnost od iskljuenosti. Dio aktivnosti projekta su ankete za uenike, uitelje i
obitelji u cilju pronalaska razloga za rano naputanje kolovanja u lokalnom kontekstu. One takoer organiziraju radionice i
seminare na razliite teme, na primjer, uinak prilika za neformalno uenje.
Uslijed toga, razvijaju zajedniku metodologiju koja se provodi u dvije regije. Objavljuje se vodi za uitelje, voditelje
treninga i lokalna tijela vlasti. Rezultati i materijali objavljuju se na web-mjestu projekta, u tiskanim publikacijama i na
konferencijama u svakoj od regija. Na taj nain se druge kole i lokalna tijela vlasti upoznaju s metodologijom i resursima
razvijenim u okviru projekta.
RAVNOPRAVNOST I UKLJUENOST
Organizacije mladih, ustanove, kole, pruatelji VET-a i nadlena tijela u podruju mladih koja rade s osobama koje nisu u
sustavu obrazovanja, osposobljavanja i zapoljavanja i osobama koje su napustile kolovanje sastaju se kako bi unaprijedili
metodologiju kojom e vie mladih ljudi privui natrag u kolu ili na posao. U okviru svog Stratekog partnerstva one
295
Vodi kroz
program
organiziraju transnacionalne sastanke osoblja za razmjenu prakse i izradu projekta, te aktivnosti promatranja na radnom
mjestu i strunog usavravanja osoba koje rade s mladima. Istovremeno se provode istraivanja na terenu i o rezultatima se
razgovara na transnacionalnom sastanku na kojem se priprema prirunik i planira testiranje i ocjenjivanje usavrene
metodologije. Kako bi se osigurala odrivost i irenje rezultata projekta, u Stratekom su partnerstvu predviene
konferencije na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te zajednika priprema strategije.
OTVORENI OBRAZOVNI SADRAJI (OER)

Vatrogasci mogu poginuti ili se ozlijediti kada gase vatru u zgradi koja gori. Praktinim usavravanjem prilagoenim za
rjeavanje kritinih situacija u zgradama koje gore mogle bi se sprijeiti smrtne situacije. Stratekim se partnerstvom stvara
obrazovni paket koji se temelji na najmodernijoj metodologiji i tehnologiji. Konani je rezultat program e-uenja kojim se
omoguuje dodatno usavravanje u strategiji gaenja poara i taktici za prve faze intervencije za stvaranje sposobnosti za
rane, uinkovite reakcije. E-uenje se kombinira s praktinim iskustvom. Strateko partnerstvo ukljuuje vatrogasne slube i
slube za spaavanje, javna tijela odgovorna za javnu sigurnost i pruatelje VET-a.
AKTIVNO SUDJELOVANJE MLADIH LJUDI U DRUTVU

Tri srednje kole iz Finske, Njemake i Nizozemske nale su se na platformi e-Twinninga jer su zainteresirane za razvoj
projekta o demokraciji u kolama. Tri kole odluile su zatraiti financiranje za Strateko partnerstvo. Cilj je projekta razviti
kolsko vodstvo ukljuujui nastavnike, uenike i roditelje u donoenje odluka u koli. Projekt raje tri godine i svake godine
kole analiziraju u kojoj je mjeri svaka od tih skupina ukljuena u donoenje odluka u koli i kako se njihovo sudjelovanje
moe poboljati na temelju onoga to su nauili od svojih partnera. Projekt podupire i aktivno u njemu sudjeluje uprava
kole, uitelji i roditelji. Uenici koji sudjeluju u projektu razvijaju neovisnost i vjetine kritikog miljenja te razumijevanje
pojmova kao to su sloboda, prava i obveze. Oni takoer razmiljaju o tome na koji nain mogu kolu uiniti vanijom za
sebe. U okviru aktivnosti projekta, uenici imaju priliku izraziti svoje miljenje, sluati miljenja drugih, razgovarati koristei
relevantne argumente i objanjavati odluke na temelju valjanih razloga. Aktivnosti projekta odvijaju se u okviru projekta
TwinSpace na stranici e-Twinning site i u etiri oka na dva sastanka na kojima uenici iz svake kole sudjeluju s uiteljima. U
sastancima sudjeluju i uprava kole i predstavnici roditelja. Izmeu sastanaka u okviru projekta, partneri takoer koriste
stanicu e-Twinning za suradnju na razvoju projektnih aktivnosti, rasprave i razmjenu sadraja. Uenici piu suradniki blog na
kojem objavljuju fotografije i novosti vezane za projektne aktivnosti te stavove i razmiljanja o temama na kojima rade. Blog,
nastavni planovi i nastavni materijali razvijeni u sklopu projekta, kao i neki od uenikih radova, objavljuju se e-Twinningom i
stavljaju na raspolaganje kao resurs drugima koji ele provesti slian projekt.
TRANSVERZALNE VJETINE / OSNOVNE VJETINE

U cilju poveanja broja i poboljanja kompetencija financijske pismenosti skupina u nepovoljnom poloaju (migranata,
niskokvalificiranih osoba i osoba u socioekonomski nepovoljnijem poloaju), organizacije za obrazovanje odraslih, u suradnji
s lokalnim/regionalnim tijelima vlasti i socijalnim partnerima razvijaju aurne naine osposobljavanja koristei nove i
primjerene naine i resurse za osposobljavanje. Partnerske organizacije ocjenjuju rezultate, kao to su kurikulumi, prirunici
za voditelje treninga, alati za odrasle polaznike, a zainteresirane strane ih validiraju. Ciljana aktivnost irenja preduvjet je za
uinak ne samo na kompetencije odraslih polaznika, ve na lokalnoj/regionalnoj razini gdje se projektom mogu ponuditi
prilagoene prilike za uenje koje e omoguiti njihovu integraciju u lokalno drutvo.
PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE REZULTATA UENJA

Partnerske organizacije mogu dati znaajne ulazne vrijednosti u procesu vrednovanja neformalnog i informalnog uenja. S
obzirom na drugaiju situaciju u partnerskim dravama, razmjenom ideja i iskustva u okviru Stratekog partnerstva moe se
analizirati trenutno stanje i predloiti preporuke za vrednovanje u njihovim dravama.
STRUNO USAVRAVANJE I STRUNOST U RADU S MLADIMA

Na temelju prioriteta Strategije EU-a za mlade, skupina iskusnih osoba koje rade s mladima uspostavlja Strateko partnerstvo
s osobama odgovornim za rad s mladima na institucionalnoj razini, think-thankovima za mlade, obrazovnim ustanovama
specijaliziranim za rad s mladima i istraivaima, kako bi izradili niz referentnih dokumenata kojima se podupiru osobe koje
rade s mladima u svojim aktivnostima rada na psihikom zdravlju mladih ljudi. U okviru projekta, svi se partneri nalaze kako
bi oznaili i analizirali kljune pojmove kao osnovu za svoje istraivanje. Oni organiziraju seminare sa strunjacima, sastanke i
studijske posjete kako bi dokumentirali svoj rad i spojili mlade ljude i osobe koje rade s mladima s iskustvom u podruju
psihikog zdravlja u cilju razmjene dobre prakse i ideja, s krajnjim ciljem objave knjige nakon zavretka projekta koja e se
iriti meu onima koji rade u tom podruju.
296
JAANJE SPOSOBNOSTI U PODRUJU VISOKOG OBRAZOVANJA
1. POJANJENJA OPSEGA BESPOVRATNIH SREDSTAVA EU-A

TROKOVI OSOBLJA
Podnositelj e procijeniti radno optereenje osoblja na temelju predmetne kategorije osoblja i broja dana rada na projektu,
u odnosu na aktivnosti, plan rada i predviene izlazne vrijednosti i rezultate. Radni dani mogu ukljuivati vikende, blagdane
i praznike. Za potrebe procjene prorauna, radni dani po osobi nee prelaziti 20 dana u mjesecu ili 240 dana godinje. Ova
je procjena prorauna rezultat primjene doprinosa jedininim trokovima programa Erasmus+ za osoblje. Neovisno je o
stvarnim nainima naknada koje e biti definirane u partnerskim sporazumima i koje e primjenjivati korisnici.
Profil osoblja ukljuenog u projekte jaanja sposobnosti dijeli se u etiri kategorije:
Voditelji (kategorija osoblja br. 1.) (ukljuujui zakonodavce, dunosnike i elnike) izvravaju rukovoditeljske
dunosti koje se odnose na upravljanje aktivnostima i koordinaciju aktivnosti u projektu.
Istraivai, uitelji i pruatelji osposobljavanja (RTT) (kategorija osoblja br. 2.)obino izvravaju akademske
aktivnosti povezane s razvojem kurikuluma/programa osposobljavanja, razvojem i prilagodbom materijala za
pouavanje/osposobljavanje, pripremom i pouavanjem u okviru teajeva ili programa osposobljavanja.
Tehniko osoblje(kategorija osoblja br. 3) (ukljuujui tehniare i strune suradnike) izvrava tehnike zadae kao
to je raunovodstvo, knjigovodstvo i prijevod. Vanjske usluge prijevoda i vanjski teajevi jezika koje pruaju
podugovaratelji koji nisu lanovi konzorcija trebalo bi klasificirati kao trokove podugovaranja.
Administrativno osoblje (kategorija osoblja br. 4) (ukljuujui uredske slubenike i djelatnike slube za korisnike)
izvrava administrativne zadae kao to su tajniki poslovi.
Stvarne naine isplate naknada osoblju koje sudjeluje u projektu definiraju zajedno organizacije sudionice, potvruju
voditelji odgovorni za zapoljavanje i oni ine dio partnerskog sporazuma koji se potpisuje meu partnerima na poetku
projekta.
PUTNI TROKOVI OSOBLJE

Sve kategorije osoblja (npr. voditelji, RTT; tehniko i administrativno osoblje) koje imaju formalni ugovor s ustanovama
korisnicama koje sudjeluju u projektu mogu dobiti financijsku potporu za putne trokove i dnevnice ako je to izravno duno
za ostvarivanje ciljeva projekta.
Putovanje je potrebno za sljedee aktivnosti:
zadae pouavanja/osposobljavanja;
osposobljavanje i usavravanje (samo za osoblje iz partnerskih drava);
auriranje programa i studija;
praksa u poduzeima, industrijama i ustanovama (samo za osoblje iz partnerskih drava);
sastanci povezani s upravljanjem projektima (npr. za upravljanje, koordinaciju, planiranje, nadzor i aktivnosti
kontrole kvalitete);
radionice i posjeti za potrebe irenja rezultata.
Trajanje putovanja ne smije prelaziti najvie tri mjeseca.
PUTNI TROKOVI STUDENTI

Studenti (kratkog ciklusa, prvog ciklusa (prvostupanjska razina ili ekvivalent), drugog ciklusa (diplomska razina ili
ekvivalent) i treeg doktorskog ciklusa) koji su upisani u jednu od ustanova korisnica imaju pravo na financijsku potporu za
trokove putovanja i dnevnice ako se time podupire ostvarenje ciljeva projekta. Putovanja studenata moraju se odvijati u
organizaciji sudionici ili u nekoj drugoj organizaciji pod nadzorom organizacije sudionice.
Putovanja moraju biti usmjerena uglavnom na studente iz partnerske drave i namijenjena za sljedee aktivnosti:
297
Vodi kroz
program
Aktivnost Trajanje
Razdoblja studiranja u ustanovi partnerske drave;

Razdoblja studiranja u ustanovi drave sudionice u Programu (samo za
studente iz partnerskih drava)
Sudjelovanje u intenzivnim teajevima koji su organizirani u ustanovama Najmanje 2 tjedna najvie 3
drava sudionica u Programu ili partnerskih drava mjeseca
Struna praksa u poduzeima, industrijama ili ustanovama u partnerskoj
dravi
Struna praksa u poduzeima, industrijama ili ustanovama u dravi sudionici
u Programu (samo studenti iz partnerskih drava).
Sudjelovanje u kratkoronim aktivnostima povezanima s upravljanjem

projektom (upravljaki odbori, koordinacijski sastanci, aktivnosti kontrole Najvie 1 tjedan
kvalitete itd.).
Ako student planira izvravati aktivnosti koje nisu prethodno opisane, potrebno je prethodno odobrenje Izvrne agencije.
OPREMA
Bespovratna sredstva EU-a mogu se koristiti za pruanje potpore kupnji opreme. Samo kupnja opreme koja je izravno vana
za ostvarivanje ciljeva projekta moe se smatrati prihvatljivim rashodima. To moe ukljuivati, na primjer, e-knjige i asopise,
faksove, strojeve za fotokopiranje, raunala i opremu (ukljuujui prijenosna raunala i tablete), softver, strojeve i opremu za
potrebe pouavanja, laboratorijsku opremu (nastavni materijali), projektore (oprema) i video prezentacije (softver,
televizore, postavljanje komunikacijskih linija za internetske veze, pristup bazama podataka (knjinice i elektronike knjinice
izvan partnerstva) i oblake, odravanje opreme , osiguranje, trokove prijevoza i postavljanja.
Oprema je potrebna iskljuivo za ustanove visokog obrazovanja u partnerskoj dravi koje sudjeluju u partnerstvu i tamo
mora biti im prije postavljena. Oprema se mora unijeti u inventar ustanove u kojoj je postavljena. Ustanova je jedini vlasnik
opreme.
Oprema mora biti od kljune vanosti za ciljeve projekta i stoga se mora kupiti na poetku provedbe projekta i po
mogunosti najkasnije 4 mjeseca prije kraja projekta.
Oprema se ni u kojem sluaju ne moe kupovati za organizaciju/ustanovu drave sudionice u Programu ili za ustanove u
partnerskim dravama koje nisu ustanove visokog obrazovanja.
Najam opreme moe se smatrati prihvatljivim, ali samo u iznimnim i opravdanim okolnostima i pod uvjetom da se ne
nastavlja nakon isteka ugovora o bespovratnim sredstvima.
S obzirom na posebnu prirodu mjere jaanja sposobnosti u okviru programa Erasmus+, uzima se u obzir ukupna
kupovna cijena opreme, a ne amortizacija.
U sluaju kupnje opreme u vrijednosti veoj od 25 000 EUR i manjoj od 134 000 EUR, korisnici moraju pribaviti ponude od
barem tri dobavljaa i zadrati onu u kojoj se nudi najbolja vrijednost za novac, potujui naela transparentnosti i jednakog
postupanja prema moguim ugovarateljima i pazei na izbjegavanje sukoba interesa. Za nabavu opreme u vrijednosti veoj
od 134 000 EUR primjenjuje se nacionalno zakonodavstvo. Korisnici ne mogu podijeliti kupnju opreme na manje ugovore
ispod praga.
Podnositelji moraju biti svjesni injenice da je nabava i dostava opreme ustanovama u partnerskim dravama esto sloeni
postupak koji treba uzeti u obzir u fazi planiranja.
PODUGOVARANJE
Podugovaranje je ogranieno na posebne, vremenski ograniene zadae u okviru projekta koje ne mogu izvriti sami lanovi
konzorcija. Podugovaranje se vri s neovisnim strunjacima. Podugovaranje vanjskim tijelima trebalo bi biti provedeno samo
povremeno. Posebne sposobnosti i strunosti potrebne za ostvarenje ciljeva projekta potrebno je nai u konzorciju i one bi
trebale odreivati njegov sastav. Podugovaranje za zadae upravljanja projektom nije doputeno.
298
U naelu je mogue podugovarati obavljanje sljedeih aktivnosti (pod uvjetom da ih ne obavlja osoblje korisnika):
aktivnosti evaluacije i revizije

informatiki teajevi
jezini teajevi
aktivnosti tiskanja, publikacija i irenja
usluge prijevoda
izrada i odravanje web-mjesta.
U prijedlogu projekta moraju biti navedene aktivnosti koje e se podugovarati (na temelju popratnih dokumenata, zajedno s
jasnim razlozima zato korisnici ne mogu izvravati zadau) i procijenjeni iznos unesen u proraun. Za podugovaranje koje
nije predvieno u proraunu bit e potrebno prethodno odobrenje agencije za vrijeme provedbe projekta.
U sluaju podugovaranja u vrijednosti iznad 25 000 EUR i manjoj od 134 000 EUR, korisnici moraju pribaviti ponude od
barem tri dobavljaa i zadrati onu u kojoj se nudi najbolja vrijednost za novac, potujui naela transparentnosti i jednakog
postupanja prema moguim ugovarateljima i pazei na izbjegavanje sukoba interesa. Za nabavu opreme u vrijednosti veoj
od 134 000 EUR primjenjuje se nacionalno zakonodavstvo. Korisnici ne mogu podijeliti kupnju opreme na manje ugovore
ispod praga.
Podugovaranje se mora temeljiti na ugovoru u kojem moraju biti opisane posebne zadae koje se izvravaju za vrijeme
njegovog trajanja. U ugovoru mora biti naveden datum, broj projekta i potpis obje stranke.
lanovi osoblja sukorisnika ne smiju biti podugovarai u projektu.
Stvarni trokovi putovanja i trokovi boravka povezani s pruateljima podugovorenih usluga moraju biti prijavljeni u okviru
proraunskog naslova za podugovaranje i moraju biti opravdani i dokumentirani.
2. FINANCIJSKO IZVJEIVANJE I KONANI IZRAUN BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Predvieni proraun za svaki projekt naveden je u ugovoru o bespovratnim sredstvima i mora se koristiti u skladu s
ukljuenim odredbama. Predviena sredstva za projekt u proraunu mogu se poveati prijenosom s druge proraunske
stavke do najvie 10 % bez odobrenja, ak i ako uveani iznos prelazi gornji prag za osoblje, opremu i podugovaranje.
Zahtjevi za poveanje proraunske stavke za vie do 10 % podnose se Agenciji u pisanom obliku i na temelju njih se
izmjenjuje proraun. Ako se poveanjem prelazi najvei doputeni iznos za osoblje, opremu ili podugovaranje, zahtjev nee
biti prihvaen.
Izvrna agencija zatraiti e u fazi izvjeivanja od partnera da dostave informacije o sufinanciranju dostavljene u statistike
svrhe.
TROKOVI OSOBLJA
Za potrebe financijske ocjene i/ili revizije, korisnici e morati moi opravdati/dokazati sljedee:
postojanje formalnog ugovornog odnosa izmeu poslodavca i zaposlenika.

prijavljena radna optereenja mogu se utvrditi i provjeriti. Potrebni su dokazi za izvreni posao i vrijeme
provedeno radei na projektu (npr. evidencija sudionika, opipljive izlazne vrijednosti/proizvodi, obavezna
evidencija radnog vremena);
nee se traiti opravdanje za dokazivanje razine trokova.
U fazi financijskog izvjeivanja uz izvjea moraju biti priloene evidencije za svakog lana osoblja i koordinator iz zadrava
kao popratnu dokumentaciju. Evidenciju mora potpisati predmetna osoba i zatim ju mora potpisati i peatirati odgovorna
osoba (npr. dekan) u ustanovi u kojoj je ta osoba zaposlena. Za osoblje koje obavlja razliite kategorije zadaa potrebno je
potpisati zasebnu evidenciju za svaku vrstu aktivnosti.
Osim toga, uz evidenciju mora biti priloena i evidencija radnih sati. u kojoj mora biti navedeno:
datum pruene usluge;
broj odraenih sati na te datume;
izvrene zadae (kratak opis) u odnosu na plan aktivnosti.
Evidencije radnog vremena moraju potpisati predmetna osoba u odgovorna osoba u ustanovi u kojoj je ta osoba zaposlena.
Pratee dokumente ne treba slati sa zavrnim izvjeem na kraju projekta. Evidencije osoblja (zajedno s evidencijama radnog
vremena) trebale bi se uvati zajedno s izvjeima.
299
Vodi kroz
program
U ovoj fazi Izvrna agencija provjerava prihvatljivost provedenih aktivnosti na temelju izvjea koje alje koordinator (vidjeti
Prilog Ugovoru o bespovratnim sredstvima Zavrno izvjee). Ako postoje sumnje, Agencija moe zatraiti da joj se dostave
pratei dokumenti.
Ponovno se izraunava stvarni doprinos EU-a za cijeli projekt na temelju pristupa jedininih trokova i s obzirom na stvarno
zaposlene ljudske resurse. Doprinos EU-a za trokove osoblja ne smije prelaziti 110 % ukupnog iznosa navedenog u ugovoru
o bespovratnim sredstvima i njegovim izmjenama.
PUTNI TROKOVI I DNEVNICE

putovanja su izravno povezana s posebnim i jasno utvrenim aktivnostima povezanima s projektom.
putovanja su se stvarno odrala (karta ulaska u zrakoplov, hotelski rauni, evidencija polaznika itd.). Nee se traiti
opravdanje stvarnih trokova putovanja i trokova dnevnica.
U fazi financijskog izvjeivanja za svako putovanje mora biti priloeno Izvjee o pojedinanoj mobilnosti koje koordinator
mora zadrati kao pratei dokument. Pratei dokumenti moraju biti priloeni uz svako izvjee o mobilnosti kao dokaz da je
putovanje stvarno odrano (npr. karte za putovanje, karte za ulazak u zrakoplov, rauni, evidencija polaznika itd.). Nee biti
nuno dokazati stvarni troak putovanja.
Pratee dokumente ne treba slati sa zavrnim izvjeem na kraju projekta. Meutim, Izvjee o pojedinanoj mobilnosti
potrebno je zadrati u evidenciji projekta.
U ovoj fazi Izvrna agencija provjerava prihvatljivost provedenih aktivnosti na temelju izvjea koje alje koordinator (vidjeti
Prilog Ugovoru o bespovratnim sredstvima Zavrno izvjee). Ako postoje sumnje, Agencija moe zatraiti da joj se dostave
pratei dokumenti.
Ponovno se izraunava stvarni doprinos EU-a za cijeli projekt na temelju pristupa jedininih trokova i s obzirom na stvarno
zaposlene ljudske resurse. Doprinos EU-a za putne trokove i trokove boravka ne smije prelaziti 110 % ukupnog iznosa
navedenog u ugovoru o bespovratnim sredstvima i njegovim izmjenama.
OPREMA
prijavljene trokove mogue je utvrditi i provjeriti, posebno zato to su uneseni u korisnikov raunovodstveni
sustav.
oprema je upisana u inventar predmetne ustanove.
Pratee dokumente ne treba slati zajedno s financijskim izvjeem. Meutim, sljedee je dokumente potrebno uvati u
evidenciji projekta:
Raune za svu kupljenu opremu (narudbenice, pro-forma rauni, ponude ili procjene ne smatraju se dokazima za
izdatke).
Ako je premaen prag od 25 000 EUR, dokumentaciju od natjeajnim postupcima. U tom sluaju korisnici ne smiju
dijeliti kupnju opreme na manje ugovore s niim pojedinanim iznosima.
U fazi financijskog izvjeivanja Izvrna agencija vodi rauna o trokovima na temelju financijskih izvjea (popis izdataka)
koje alje koordinator (vidjeti Prilog Ugovoru o bespovratnim sredstvima Zavrno izvjee). Osoblje Izvrne agencije
detaljno pregledava te popise radi provjere prihvatljivosti izdataka. Ako postoje sumnje, Agencija moe zatraiti da joj se
dostave pratei dokument.
Meutim, imajte na umu da kada ukupna vrijednost rauna iznosi vie od 25 000 EUR, zajedno s financijskim izvjeem
potrebno je poslati preslike (ne izvornike) rauna i ponude kao pratee dokumente. U ovoj fazi prihvatljivi trokovi opreme
ne smiju prelaziti 110 % ukupnog iznosa navedenog u ugovoru o bespovratnim sredstvima i njegovim izmjenama.
PODUGOVARANJE
postojanje formalnog ugovora
prijavljene trokove mogue je utvrditi i provjeriti, posebno zato to su uneseni u korisnikov raunovodstveni
sustav.
Pratee dokumente ne treba slati zajedno s financijskim izvjeem. Meutim, sljedee je dokumente potrebno uvati u
evidenciji projekta:
300
raune, ugovore o podugovaranju i bankovna izvjea;

za putovanja pruatelja podugovorenih usluga, pojedinana izvjea o putovanju (prilog), zajedno sa svim
primjercima putnih karata, karata ulaska u zrakoplov, rauna i priznanica odnosno, za putovanje automobilom,
primjerak internih pravila o stopi povrata po kilometru. Svrha pratee dokumentacije jest dokazati stvarni troak
putovanja i injenicu da je do putovanja zaista dolo;
ako je premaen prag od 25 000 EUR, dokumentaciju od natjeajnim postupcima. U tom sluaju korisnici ne smiju
dijeliti kupnju opreme na manje ugovore s niim pojedinanim iznosima.
U fazi financijskog izvjeivanja Izvrna agencija vodi rauna o trokovima na temelju financijskih izvjea (popis izdataka)
koje alje koordinator (vidjeti Prilog Ugovoru o bespovratnim sredstvima Zavrno izvjee). Osoblje Izvrne agencije
detaljno pregledava te popise radi provjere prihvatljivosti izdataka. Ako postoje sumnje, Agencija moe zatraiti da joj se
dostave pratei dokument.
Meutim, imajte na umu da kada ukupna vrijednost rauna iznosi vie od 25 000 EUR, zajedno s financijskim izvjeem
potrebno je poslati preslike (ne izvornike) rauna i ponude kao pratee dokumente. U ovoj fazi prihvatljivi trokovi
podugovaranja ne smiju premaiti 110 % ukupnog iznosa navedenog u ugovoru o bespovratnim sredstvima i njegovim
izmjenama.
KONANI IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA

U fazi izvjeivanja, na kraju projekta, izraunava se stvarni doprinos EU-a globalno za cijeli projekt koristei jedinini troak
(za plae, putne trokove i dnevnice) i stvarne trokove (za opremu i podugovaranje) na temelju stvarnih izvrenih aktivnosti.
Doprinos EU-a za razliite proraunske stavke ne smije premaiti 110 % ukupnog iznosa navedenog u ugovoru o
bespovratnim sredstvima i njegovim izmjenama.
3. OSTALA PRAVILA ZA MOBILNOST STUDENATA I OSOBLJA (POSEBNA LINIJA ZA MOBILNOST)

PRIJE MOBILNOSTI
a. MEUINSTITUCIONALNI SPORAZUM
Ustanove visokog obrazovanja obvezuju se potovati sva naela Povelje Erasmus za visoko obrazovanje u cilju osiguranja
mobilnosti visoke kvalitete, ukljuujui sljedee: osigurati da su sudionici u mobilnosti koji odlaze u inozemstvo spremni za
mobilnost te da su stekli nunu razinu jezinog znanja i pruiti odgovarajuu jezinu potporu sudionicima u mobilnosti koji
dolaze iz inozemstva. Potrebno je iskoristiti postojee mogunosti u ustanovama za uenje jezika.
Korisnici u svim sluajevima imaju ugovornu obavezu pruiti takve visokokvalitetne usluge i njihov se rad prati kao dio opeg
praenja provedbe projekata jaanja sposobnosti uzimajui u obzir povratne informacije studenata i osoblja putem Alata za
mobilnost+ (vidjeti u nastavku).
Kao rezultat toga, mobilnost studenata i osoblja provodi se u okviru meuinstitucionalnoga sporazuma izmeu UVO-a. U
tom meuinstitucionalnoj sporazumu, u sluaju mobilnosti izmeu drava sudionica u Programu (i prihvatljivih partnerskih
drava) propisana su opa naela iz ECHE-a i obje se strane moraju obvezati da e ih provoditi.
Meuinstitucionalni sporazum moe se proiriti i na mobilnost studenata za potrebe obavljanja strune prakse i/ili
mobilnost osoblja za potrebe osposobljavanja oslanjajui se na znanje partnerskih ustanova o poduzeima kako bi se mogli
odrediti poduzea/organizacije u njihovoj dravi.
Vano je imati na umu da ustanove moraju imati uinkovite postupke i mehanizme za promicanje i jamenje sigurnosti i
zatite sudionika u projektu. U tome smislu, svi uenici i osoblje, ukljueni u aktivnost mobilnosti, moraju biti osigurani
protiv rizika povezanih s njihovim sudjelovanjem u tim aktivnostima. Organizatori projekta moraju pronai najprikladniju
policu osiguranja u skladu s vrstom projekta i vrstama osiguranja koje su dostupne na nacionalnoj razini. Nadalje, nije se
nuno pretplatiti na osiguranje specifino za odreeni projekt, ako su sudionici ve pokriveni postojeim policama osiguranja
organizatora projekta.
U svakom sluaju, moraju biti obuhvaena sljedea podruja:

ako je vano, putno osiguranje (ukljuujui oteenje ili gubitak prtljage);
odgovornost tree strane (ukljuujui, ako je mogue, osiguranje od profesionalne tete ili osiguranje od
odgovornosti);
nesrea ili teka bolest (ukljuujui stalnu ili privremenu nesposobnost);
smrt (ukljuujui povratak u dravu podrijetla u sluaju projekata koji se provode u inozemstvu).
301
Vodi kroz
program
b. ALAT ZA MOBILNOST+
im sudionici budu odabrani, a najkasnije na poetku mobilnosti, organizacija korisnica mora u Alat za mobilnost+ unijeti
ope podatke o sudioniku i vrsti aktivnosti mobilnosti u kojima e on sudjelovati (npr. ime sudionika, odredite, trajanje
mobilnosti itd.). Alat za mobilnost+ pomoi e korisniku u upravljanju aktivnostima mobilnosti programa Erasmus+.
Organizacija korisnica takoer je odgovorna za auriranje Alata za mobilnost+ u sluaju promjena u vezi sa sudionicima ili
aktivnostima za vrijeme trajanja projekta mobilnosti. Korisnici e na temelju unesenih podataka moi iz Alata za mobilnost+
izvlaiti unaprijed popunjena izvjea. Putem Alata za mobilnost+ moi e se takoer pripremati izvjea koja e ispunjavati
sudionici u aktivnostima mobilnosti.
sredstava izmeu nacionalne agencije i korisnika.
c. UVJETI ZA SUDJELOVANJE STUDENATA
- ODABIR
Studenti se prijavljuju partnerstvu koje vri odabir sudionika u aktivnosti mobilnosti. Odabir studenata kao i postupak za
dodjelu bespovratnih sredstava moraju biti poteni, transparentni, dosljedni i dokumentirani i moraju biti dostupni svim
strankama koje sudjeluju u postupku odabira.
UVO poduzima nune mjere da sprijei sukob interesa u odnosu na osobe koje mogu biti pozvane da sudjeluju u tijelima za
odabir ili postupku odabira studenata.
Kriteriji za odabir, primjerice: akademski rezultati kandidata, prethodna iskustva mobilnosti, motivacija, prethodno iskustvo
u dravi primateljici (npr. povratak u dravu podrijetla itd.) moraju biti objavljeni.
Studenti koji su odabrani trebaju od ustanove poiljateljice dobiti Studentsku povelju Erasmus+ u kojoj su navedena prava i
obveze studenata u odnosu na razdoblje studiranja ili obavljanja strune prakse u inozemstvu te su objanjeni razliiti koraci
koji se moraju poduzeti prije, za vrijeme i nakon mobilnosti.
- UGOVOR SA STUDENTOM
Prije odlaska, svaki odabrani student mora potpisati ugovor, koji ukljuuje i ugovor o studiju u kojem je opisan program
studija i/ili strune prakse koji je dogovoren sa studentom te su navedene organizacija poiljateljica i organizacija
primateljica. U ovom su ugovoru o studiju utvreni ciljni rezultati uenja za vrijeme razdoblja uenja provedenoga u
inozemstvu te su navedene odredbe o slubenom priznavanju. U ugovoru je takoer navedeno mjesto studiranja i/ili
obavljanja strune prakse. U ugovoru o studiju organizacija poiljateljica i student trebaju se dogovoriti i oko razine znanja
jezika (glavnog jezika studiranja ili na radnom mjestu) koju student mora ostvariti do poetka razdoblja studiranja/obavljanja
strune prakse u skladu s preporuenom razinom navedenom u meuinstitucionalnom ugovoru izmeu organizacije
poiljateljice i primateljice (ili u skladu s oekivanjima poduzea, kada se radi o strunoj praksi). Ako je primjenjivo,
organizacija poiljateljica i student dogovaraju se o najprikladnijoj jezinoj potpori koju je studentu potrebno pruiti kako bi
postigao dogovorenu razinu (vidjeti sljedei odlomak o internetskoj usluzi za pruanje jezine potpore).
- BESPOVRATNA SREDSTVA ZA STUDENTE
Kada potpiu ugovor o studiju studenti imaju pravo na bespovratna sredstva za studiranje koja e im pomoi za vrijeme
razdoblja studiranja ili obavljanja strune prakse u inozemstvu. Osim toga, uz bespovratna sredstva EU-a, oni mogu dobiti
regionalna, nacionalna ili neka druga bespovratna sredstva kojima upravlja druga organizacija (npr. ministarstvo ili regionalna
tijela).
Studenti koji sudjeluju u posebnoj liniji za mobilnost projekta jaanja sposobnosti osloboeni su plaanja kolarine, upisnine,
ispita i pristupa laboratorijima i knjinicama u ustanovi primateljici. Meutim, moda e morati platiti manje naknade za
trokove kao to su osiguranje, lanstvo u studentskim sindikatima i uporaba razliitih materijala kao to su fotokopije,
laboratorijski proizvodi, po istoj cijeni kao i lokalni studenti. Studenti koji odlaze u inozemstvo ne moraju plaati dodatne
naknade za organizaciju ili upravljanje razdobljem mobilnosti.
Osim toga, pravo na bespovratna sredstva ili zajam koji su studenti dobili za studiranje u matinoj ustanovi zadrava se i za
vrijeme boravka u inozemstvu.
Studenti koji sudjeluju u posebnoj liniji za mobilnost za jaanje sposobnosti ne mogu istovremeno biti korisnici drugih
bespovratnih sredstava EU-a.
302
d. UVJETI ZA SUDJELOVANJE OSOBLJA
- ODABIR
Osoblje koje sudjeluje u posebnoj liniji za mobilnost projekta jaanja sposobnosti bira organizacija poiljateljica na poten i
transparentan nain. Prije odlaska, moraju imati dogovoren program mobilnosti s ustanovama poiljateljicama i
primateljicama ili poduzeima.
Odabir uitelja i administrativnog osoblja obavlja partnerstvo. Odabir i postupak dodjele bespovratnih sredstava moraju biti
poteni, transparentni, dosljedni i dokumentirani i dostupni svim strankama ukljuenim u postupak odabira. Kriteriji za
odabir (na primjer prednost koja se daje osoblju koje odlazi u inozemstvo po prvi puta, ogranienja mogueg broja aktivnosti
mobilnosti po lanu osoblja u odreenom vremenskom razdoblju itd.) moraju biti javno dostupni.
Organizacija poduzima nune mjere kako bi sprijeila mogui sukob interesa u vezi s osobama koje su odabrane da sudjeluju
u tijelima za odabir ili postupku odabira pojedinanih korisnika.
Mobilnost osoblja iz poduzea u UVO organizira se na poziv ustanove upuen lanu osoblja poduzea.
- UGOVOR O MOBILNOSTI
Odabir osoblja UVO-a vri ustanova poiljateljica na temelju nacrta programa mobilnosti koji je lan osoblja dostavio nakon
primateljica/poduzee slubeno dogovaraju konanu verziju programa mobilnosti (razmjenom pisama ili elektronikih
poruka).
Ustanova poiljateljica/poduzee i ustanova primateljica/poduzee odgovorni su za kvalitetu razdoblja mobilnosti u

inozemstvu.
NAKON MOBILNOSTI
Na kraju razdoblja provedenog u inozemstvu, ustanova primateljica/poduzee moraju studentu i njegovom UVO-u dostaviti
prijepis ocjena ili potvrdu o obavljenoj strunoj praksi (prijepis izvrenog posla) u kojima se potvruju rezultati
dogovorenog programa.
Nakon razdoblja mobilnosti, u ustanovi poiljateljici slijedi formalno priznanje bodova steenih u inozemstvu za formalno
uenje novosteenih sposobnosti (putem sustava ECTS bodova ili istovjetnog sustava), ukljuujui za obavljanje strune
prakse, ako je primjenjivo, i biljeenje rezultata formalnog i neformalnog uenja izvan uionice ili radnog mjesta (pomou
Dodatka diplomi).
U odnosu na mobilnost osoblja, ustanove poiljateljice trebale bi osigurati primjereno priznavanje, irenje i koritenje
rezultata uenja ukljuenog osoblja u ustanovi.
b. IZVJEIVANJE
Na kraju razdoblja provedenog u inozemstvu, svi studenti i osoblje koji su sudjelovali u aktivnosti mobilnosti moraju popuniti
i predati zavrno izvjee. U sluaju aktivnosti mobilnosti koje traju dva mjeseca ili vie, izvjee ukljuuje i ocjenu kvalitete
jezine potpore dobivene za vrijeme razdoblja mobilnosti.
Partnerstvo moe od studenata i osoblja koji ne dostave izvjee zatraiti djelomian ili potpuni povrat primljenih
bespovratnih sredstava EU-a. Povrat se nee traiti ako student ili lan osoblja nije mogao dovriti planirane aktivnosti u
inozemstvu zbog vie sile. O tim sluajevima partnerstvo izvjeuje EACEA-u.
4. OSTALA VANA PRAVILA I PREPORUKE

SPORAZUM O PARTNERSTVU
Partneri moraju dogovoriti pojedinosti provedbe projekta te ih formalizirati u sporazumu o partnerstvu koji se potpisuje na
poetku provedbe projekta.
Kopija sporazuma o partnerstvu mora se dostaviti Izvrnoj agenciji u roku od est mjeseci od potpisivanja ugovora o
bespovratnim sredstvima.
303
Vodi kroz
program
Sporazum o partnerstvu mora obuhvaati razne financijske, tehnike i pravne aspekte provedbe projekta, ukljuujui:
ulogu i odgovornosti partnera;
proraunska pitanja (sufinanciranje, ralamba prorauna po aktivnostima i partnerima, naini prijenosa sredstava
itd.);
politiku naknade za osoblje;
naine nadoknade putnih trokova i dnevnica;
mehanizme izvjeivanja;
mehanizme za upravljanje sukobima itd.
SASTAV I IZMJENE ORGANIZACIJA SUDIONICA

Svaku predloenu izmjenu korisnika projekta potrebno je najaviti i ona je podlona prethodnom odobrenju Izvrne agencije.
Razliite izmjene partnerstva u okviru projekta podlijeu sljedeim zahtjevima:
U sluaju dodavanja korisnika potrebna je punomo koju su potpisali koordinator i dodatni novi korisnik te pisma
o prihvaanju od svih drugih su-korisnika koja je potpisao zakonski zastupnik. Njih je potrebno poslati
koordinatoru zajedno sa zahtjevom.
Za povlaenje korisnika potrebno je pisano objanjenje koordinatora i pismo o povlaenju korisnika koji zahtijeva
povlaenje koje je potpisao njegov zakonski zastupnik. Ako minimalni zahtjevi za partnerstvo vie nisu ispunjeni,
Agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu zadrava pravo odluiti o nastavku sporazuma.
Za promjene osobe za kontakt za koordinatora potrebna je pisana potvrda nove osobe za kontakt, zakonskog
zastupnika i prethodne osobe za kontakt iz koordinatora.
NEPRIHVATLJIVI TROKOVI
Uz neprihvatljive trokove navedene u dijelu C, sljedei se trokovi ne smatraju prihvatljivim trokovima za projekte jaanja
sposobnosti:
oprema kao to je: namjetaj, motorna vozila bilo koje vrste, oprema za potrebe istraivanja i razvoja, telefoni,
mobilni telefoni, alarmni sustavi i sustavi protiv krae;
trokovi prostora (kupnja, grijanje, odravanje, popravci itd.);
trokovi kupnje nekretnina;
amortizacijski trokovi.
OBVEZNA VANJSKA REVIZIJA (POTVRDA O REVIZIJI)

Izvjee o vanjskoj reviziji (vrsta revizije II) financijskog izvjea mjere i izvjea na kojima se ono temelji alju se zajedno sa
zavrnim izvjeem i traenim prateim dokumentima.
Svrha je revizije pruiti razumno osiguranje Izvrnoj agenciji da su trokovi i primici prijavljeni u zavrnom financijskom
izvjeu u skladu s pravnim i financijskim odredbama ugovora o bespovratnim sredstvima.
Svaki korisnik moe izabrati kvalificiranog vanjskog revizora, ukljuujui svog zakonskog vanjskog revizora, pod uvjetom da su
istovremeno ispunjeni sljedei zahtjevi:
vanjski revizor mora biti neovisan o korisniku;
vanjski revizor mora biti kvalificiran za provoenje zakonskih revizija dokumenata u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom kojim se provodi Direktiva o zakonskim revizijama godinjih financijskih izvjea ili bilo koji
propis Unije kojim se zamjenjuje ta Direktiva.
Korisnik sa sjeditem u treoj zemlji mora potovati mjerodavne nacionalne propise iz podruja revizije.
PRATEA DOKUMENTACIJA
Kada je to potrebno, treba poslati itljive preslike (ne izvornike) pratee dokumentacije. Ako postoje sumnje, Agencija moe
zatraiti da joj se dostave pratei dokument.
Dostavljanje traene pratee dokumentacije sastavni je dio obveza iz sporazuma i u sluaju da jedan ili vie dokumenata nisu
dostavljeni, mogue je uskratiti povrat odgovarajuih izdataka.
304
Preslike ugovora o podugovaranju i rauna koji prelaze 25 000 EUR potrebno je slati zajedno sa zavrnim izvjeem.
Za kupnju opreme i usluga u iznosu koji premauje 25 000 EUR potrebno je dostaviti tri ponude dobavljaa bez obzira na
proraunsku stavku.
305
Vodi kroz
program
PRILOG II. IRENJE I ISKORITAVANJE REZULTATA
Praktini vodi za korisnike

UVOD
Aktivnosti u svrhu irenja i iskoritavanja rezultata nain su za pokazivanje rada u okviru projekta Erasmus+. Razmjenom
rezultata, nauenih pouka i ishoda i nalaza s organizacijama koje nisu organizacije sudionice omoguit e se iroj zajednici da
ima koristi od aktivnosti koje su se financirale iz sredstava EU-a te e se promovirati napori koje je organizacija uloila u
ostvarivanje cilja Erasmus+, ime se temeljna vanost pripisuje vezi izmeu programa i politika. Prema tome, svaki od
projekata koji se podupiru u okviru Programa korak je prema ostvarenju opih ciljeva utvrenih u programu za poboljanje i
modernizaciju sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih.
Aktivnosti irenja razlikovat e se meu projektima i vano je razmotriti kakve aktivnosti irenja odgovaraju svakoj od
organizacija sudionica. Partneri u manjim projektima trebali bi provoditi irenje i iskoritavanja primjereno razini njihove
aktivnosti. Aktivnosti irenja za projekt mobilnosti zasnivaju se na drugaijim zahtjevima od zahtjeva za projekt mobilnosti.
Opseg aktivnosti irenja i iskoritavanja poveavat e se s poveanjem veliine i strateke vanosti projekta. Od podnositelja
e se traiti da prilikom prijave objasne svoje namjere/planove za aktivnosti irenja i iskoritavanja te da ih provode ako
projekt bude prihvaen.
U odjeljku 1. definirani su neki kljuni pojmovi i objanjeno je to se moe ostvariti irenjem i iskoritavanjem rezultata te
kako e se tim aktivnostima pridonijeti ukupnim ciljevima projekta.
U odjeljku 2. navedeni su zahtjevi za korisnike programa Erasmus+ u smislu irenja i iskoritavanja rezultata.
306
Prilog II. IRENJE I ISKORITAVANJE REZULTATA
1. irenje i iskoritavanje rezultata projekta: to, zato, tko, kada, gdje i kako
TO ZNAI IRENJE I ISKORITAVANJE?
irenje je planirani proces pruanja informacija kljunim dionicima o rezultatima programa i inicijativa. Provodi se im
rezultati programa i inicijativa postanu dostupni te nakon toga. U smislu programa Erasmus+ to znai irenje glasa o
uspjesima i rezultatima projekta to ire mogue. Kada drugi postanu svjesni o projektu to e utjecati na druge organizacije u
budunosti i pridonijeti poboljanju profila organizacije koja provodi projekt. Kako bi se rezultati mogli uinkovito iriti, na
poetku provedbe projekta potrebno je utvrditi odgovarajui postupak. To bi trebalo obuhvaati zato, to, kako, kada, kome
i gdje e se odvijati irenje rezultata, za vrijeme i nakon razdoblja financiranja.
Iskoritavanje je (a) planirani postupak prijenosa uspjenih rezultata programa i inicijativa odgovarajuim donositeljima
odluka u reguliranim lokalnim, regionalnim, nacionalnim ili europskim sustavima; i (b) planirani postupak uvjeravanja
pojedinanih krajnjih korisnika da usvoje i/ili primijene rezultate programa i inicijativa. U okviru programa Erasmus+ to znai
iskoritavanje potencijala financiranih aktivnosti kako bi se rezultati mogli koristiti nakon trajanja projekta. Valja napomenuti
da se projekt provodi u sklopu meunarodnog programa koji je namijenjen cjeloivotnom uenju i podupiranju europskih
politika u podruju obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Rezultate bi trebalo razvijati tako da ih se moe prilagoditi
potrebama drugih; prenijeti na nova podruja; odravati nakon zavretka razdoblja financiranja; ili koristiti za utjecanje na
buduu politiku i prakse.
irenje i iskoritavanje stoga su zasebne, ali blisko povezane aktivnosti.
TO SE PODRAZUMIJEVA POD REZULTATIMA AKTIVNOSTI?

Rezultati su postignua europske aktivnosti ili projekta kojem su dodijeljena sredstva EU-a. Vrsta rezultata razlikovat e se
ovisno o vrsti projekta. Rezultati se mogu klasificirati kao (a) proizvodi ili (b) ishodi:
a) proizvod: materijalni proizvod koji se proizvodi u okviru pojedinanog projekta i kojeg se moe kvantificirati;
proizvodi mogu biti oni kojima se moe pristupiti, primjerice kurikulumi, studije, izvjea, materijali, dogaanja ili web-
mjesta;
b) ishod: nematerijalna dodana vrijednost postignuta ostvarivanjem ciljeva projekta. Takva se dodana vrijednost
uglavnom ne moe kvantificirati, bez obzira obuhvaa li konkretna dogaanja i aktivnosti kao to su osposobljavanje,
platforme, sadraj ili metodologiju za osposobljavanje ili apstraktnije posljedice poput bolje osvijetenosti, unaprjeenih
vjetina, sposobnosti, znanja i iskustava koja su stekli sudionici, partneri ili drugi dionici ukljueni u projekt.
TO ZNAE UINAK I ODRIVOST?

Uinak je utjecaj koji provedena aktivnost i njezini rezultati mogu imati na ljude, prakse, organizacije i sustave. irenjem i
iskoritavanjem rezultata moe se poveati uinak aktivnosti koje se provode koje e utjecati neposredne sudionike i
partnere dugi niz godina. Kako bi se projekt iskoristio u najveoj moguoj mjeri i ostvario najbolje rezultate potrebno je uzeti
u obzir i koristi za druge zainteresirane strane.
Odrivost je sposobnost projekta da nastavi koristiti svoje rezultate nakon kraja razdoblja financiranja. U tom se sluaju
rezultati projekta mogu se upotrebljavati i iskoritavati na due vrijeme, moda putem komercijalizacije, akreditacije i
uvoenja. Ne mogu biti odrivi svi dijelovi ili rezultati projekta i irenje i iskoritavanje treba promatrati kao krivulju koja se
nastavlja nakon zavretka projekta i u budunosti.
KOJI SU CILJEVI IRENJA I ISKORITAVANJA?

Prvi cilj irenja i iskoritavanja jest obznaniti rezultate projekta. Drugi je cilj pridonijeti provedbi i oblikovanju nacionalnih i
europskih politika i sustava. Korisnici bi trebali razviti vlastiti nain za ostvarivanje tog cilja. Razvijanje ideja za irenje i
iskoritavanje vano je za svaki projekt koji se financira u okviru programa Erasmus+. Meutim, vrsta i intenzitet aktivnosti
iskoritavanja i irenja trebali bi biti razmjerni i prilagoeni posebnim potrebama i vrsti razvijenog projekta. To ukljuuje je li
projekt usmjeren prema postupcima ili prema proizvodnji materijalnih rezultata; je li neovisan ili je dio vee inicijative;
razvijaju li ga velike ili male organizacije sudionice itd. Organizacije sudionice trebale bi raspraviti o ciljevima aktivnosti/plana
i odluiti se za najbolje aktivnosti i pristupe te rasporediti zadatke meu partnerima, uzimajui u obzir posebnosti projekta.
Za projekte strukturne suradnje kao to su strateka partnerstva, udruenja znanja, sport, suradnika partnerstva i projekti
za jaanje sposobnosti, kvalitetan plan irenja i iskoritavanja trebao bi sadravati mjerljive i realistine ciljeve, detaljan
raspored provedbe i plan sredstava za aktivnosti koje e se provoditi. Ukljuivanjem ciljnih skupina u aktivnosti na najbolji e
307
Vodi kroz
program
se nain iskoristiti rezultati projekta. Vano je odrediti strategiju ve na samom poetku jer je to glavni nain na koji e se
poticati komunikacija s ciljnom publikom. Takav zahtjev nije predvien za projekte mobilnosti. Meutim, pozivaju se
organizatori projekta da obavijeste o rezultatima uenja koje su ostvarili sudionici u takvim aktivnostima. Njima bi se trebali
poticati sudionici da s drugima razmjenjuju ono to su nauili sudjelovanjem u aktivnosti mobilnosti. Dio programa koji se
odnosi na irenje takoer bi trebao poboljati kvalitetu programa stimuliranjem inovativnih projekata i razmjenom dobre
prakse.
Komunikacija je iri pojam. Ona ukljuuje aktivnosti informiranja i promidbe u cilju jaanja svijesti i vidljivosti aktivnosti
projekta uz irenje i iskoritavanje rezultata projekta. Meutim, esto je teko napraviti jasnu razliku izmeu tih podruja.
Stoga planiranje opeg stratekog okvira koji obuhvaa oba podruja moe biti uinkovitiji nain na koji e se najbolje
iskoristiti dostupni resursi. irenje i iskoritavanje rezultata trebalo bi initi kljuan dio komunikacijskih aktivnosti koje se
odvijaju za vrijeme trajanja projekta.
ZATO JE VANO DIJELITI REZULTATE PROJEKTA? KOJE SU IRE KORISTI?

Razvoj sveobuhvatnog plana za irenje i iskoritavanje bit e koristan za korisnika i njegove partnere. Osim to pridonose
profilu organizacije, aktivnostima irenja i iskoritavanja esto se mogu stvoriti nove prilike za irenje projekta i njegovih
rezultata ili za razvoj novih partnerstava za budunost. Uspjeno irenje i iskoritavanje moe dovesti do vanjskog priznanja
provedenih aktivnosti, na osnovi ega e one dobiti na vanosti. Razmjenom rezultata omoguit e se drugima da imaju
koristi od aktivnosti i iskustava programa Erasmus+. Rezultati projekta mogu sluiti kao primjeri i nadahnuti druge pokazujui
to je mogue ostvariti provedbom Programa.
irenjem i iskoritavanjem rezultata projekta moe se utjecati na buduu politiku i praksu. irenjem i iskoritavanjem
rezultata aktivnosti koje su provodili korisnici podupirat e se opi cilj poboljanja sustava Europske unije. Uinak programa
Erasmus+ mjeri se ne samo kvalitetom projektnih rezultata ve i stupnjem do kojeg su ti rezultati poznati i koriste se izvan
projektnog partnerstva. Utjecajem na to vie moguih korisnika putem uinkovitog irenja omoguit e se ostvarenje
povrata na ulaganje.
irenjem i iskoritavanjem rezultata projekta takoer se poveava svijest o prilikama koje nudi Program i istie se europska
dodana vrijednost aktivnosti koje se podupiru u okviru programa Erasmus+. Time se moe pridonijeti pozitivnoj percepciji
javnosti i poticati sudjelovanje veeg sudionika u ovom novom programu EU-a. Od kljune je vanosti uzeti u obzir ciljeve
plana irenja i iskoritavanja. Oni bi trebali biti povezani s ciljevima projekta kako bi se osiguralo da su metode i pristupi koji
se koriste primjereni za projekt Erasmus+ i njegove rezultate te za utvrenu ciljanu publiku. Ciljevi irenja i iskoritavanja
mogu biti sljedei:
jaanje svijesti;
irenje uinka;
ukljuivanje zainteresiranih strana i ciljnih skupina;
dijeljenje rjeenja i steenog znanja;
utjecaj na politiku i praksu;
razvoj novih partnerstava.
TO SE MOE IRITI I ISKORITAVATI?

Sljedei je korak utvrditi to treba iriti i iskoritavati. Rezultati projekta mogu biti razliite prirode i sastojati se od konkretnih
(opipljivih) rezultata i vjetina i osobnih iskustava koje su stekli organizatori i sudionici u aktivnostima (neopipljivi rezultati).
Opipljivi rezultati mogu primjerice ukljuivati:
pristup ili model za rjeavanje problema;

praktian alat ili proizvod, kao to su prirunici, kurikulum, alati e-uenja;
izvjea o istraivanju ili studije;
vodii o dobroj praksi ili studije sluaja;
izvjea o ocjenjivanju;
potvrde o priznavanju;
bilteni ili informativni letci.
Kako bi se iskustva, strategije i procesi mogli bolje iriti, preporuuje se njihovo dokumentiranje.
Neopipljivi rezultati mogu ukljuivati, na primjer:
znanje i iskustvo koje su stekli sudionici, uenici ili osoblje;

vie vjetina ili postignua;
bolju kulturnu svijest;
308
bolje jezine vjetine.
Neopipljive rezultate esto je tee mjeriti. Takve e se vrste rezultata moi lake zabiljeiti pomou razgovora, upitnika,
testova, promatranja ili mehanizama za samoocjenjivanje.
TKO JE CILJNA PUBLIKA?

Od kljune je vanosti utvrditi ciljne skupine, na razliitim zemljopisnim razinama (lokalnoj regionalnoj nacionalnoj,
europskoj) i korisnikovom podruju rada (kolege, suradnici, lokalna tijela vlasti, druge organizacije koje obavljaju iste vrste
aktivnosti, mree itd.). Aktivnosti i poruke potrebno je prilagoditi uzimajui u obzir publike i ciljne skupine, na primjer:
krajnje korisnike aktivnosti i proizvoda projekta;

zainteresirane strane, strunjake i praktiare u podruju i druge zainteresirane stranke;
donositelje odluka na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razni;
novine i medije;
opu publiku.
Planovi projekta trebali bi biti dovoljno fleksibilni kako bi omoguili ciljnim skupinama i drugim dionicima da se ukljue u
razliite faze projekta. Na taj e se nain osigurati da se u okviru projekta vodi rauna o njihovim potrebama. Njihovim
sudjelovanjem takoer e se istaknuti mogua vrijednost projekta te e se pomoi u irenju novosti drugim zainteresiranim
strankama diljem Europe.
KAKO IRITI I ISKORITAVATI REZULTATE?
Kako bi se moglo doi do to veeg broja ljudi, savjetuje se prevesti to vie komunikacijskih materijala i rezultata projekta na
to vie jezika. Preporuuje se obuhvatiti sve jezike partnerstva i engleski; Troak prijevoda trebalo bi ukljuiti u zahtjev za
bespovratna sredstva, ako je potrebno.
Postoje brojni razliiti naini za irenje i iskoritavanje rezultata. Bilo bi korisno biti kreativan i osmisliti svjee ideje kako bi se
projekti i rezultati programa Erasmus+ stvarno isticali. Korisnici bi mogli koristiti:
platformu programa Erasmus+ za rezultate projekta (vidjeti u nastavku);

web-mjesta projekata ili organizacija;
sastanke i posjete zainteresiranim stranama;
razgovore na odreene teme, kao to su informativni sastanci, radionice, seminari, teajevi, izlobe,
predstavljanja ili suradnika revizija;
ciljane pisane materijale, kao to su izvjea, lanici u posebnim novinama, bilteni, priopenja za tisak, letci ili
broure;
audiovizualni mediji i proizvodi kao to su radio, TV, YouTube, Flickr, video spotovi, podcastovi ili aplikacije;
drutveni mediji;
javna dogaanja;
brendovi i logotipi projekata;
postojei ugovori i mree.
U smislu iskoritavanja, vano je razmisliti o tome kako rezultati mogu utjecati na projekt, krajnje korisnike, suradnike ili
donositelje politika. Mehanizmi iskoritavanja ukljuuju:
pozitivne uinke na ugled organizacija sudionica;

poveanu svijest o temi, cilju ili podruju rada;
veu financijsku potporu donatora;
vei utjecaj na politiku i praksu.
KADA BI SE AKTIVNOSTI IRENJA I ISKORITAVANJA TREBALE PROVODITI?

irenje i iskoritavanje rezultata sastavni je dio projekta Erasmus+ za vrijeme njegovog trajanja: od poetne ideje korisnika,
za vrijeme provedbe projekta i ak nakon prestanka europskog financiranja.
Potrebno je odrediti raspored aktivnosti u suradnji s partnerima i rasporediti odgovarajue financijske i druge resurse.
Planom se obuhvaa:
309
Vodi kroz
program
dogovor o stvarnim ciljevima i rokovima s partnerima za praenje napretka;

usklaivanje aktivnosti irenja i iskoritavanja s kljunim fazama projekta;
dovoljnu fleksibilnost da moe odgovoriti na potrebe ciljne skupine i ope promjene u politici i praksi.
Primjeri aktivnosti u razliitim fazama projekta sljedei su:

PRIJE poetka provedbe projekta
izrada plana irenja i iskoritavanja;
definicija oekivanog uinka i proizvoda;
razmatranje o tome kako i kome e se iriti rezultati irenja i iskoritavanja.
TIJEKOM projekta
obraanje mjerodavnim medijima, itd. na lokalnoj ili regionalnoj razini;
provedba redovitih aktivnosti kao to su sesije informiranja, osposobljavanja, predstavljanja, suradnike revizije;
ocjenjivanje uinka ciljnih skupina;
ukljuivanje drugih dionika u cilju prenoenja rezultata krajnjim korisnicima/novim podrujima/politikama.
U ZAVRNOJ FAZI PROVEDBE PROJEKTA

uitavanje konanih rezultata projekta i auriranog opisa projekta na Platformu programa Erasmus+ za rezultate
projekta.
NAKON projekta
nastavak daljnjeg irenja (kako je prethodno opisano);
razvoj ideja za buduu suradnju;
ocjenjivanje postignua i uinka;
obraanje relevantnim medijima;
obraanje donositeljima politika, ako je potrebno
suradnja s Europskom komisijom pruanjem korisnih ideja za njegovo irenje i iskoritavanje.
KAKO OCIJENITI USPJEH?

Ocjena uinka vaan je dio projekta. Njome se ocjenjuju postignua i stvaraju se preporuke za budua poboljanja.
Pokazatelji bi se mogli koristiti za mjerenje ostvarenog napretka prema ostvarenju ciljeva. To su znakovi koji pomau u
mjerenju rezultata. Pokazatelji mogu biti kvantitativni u smislu brojeva i postotaka i kvalitativni u smislu kvalitete
sudjelovanja i iskustva. Za mjerenje uinka mogu se koristiti upitnici, razgovori, opaanja i ocjene. Definiranje pokazatelja za
razliite aktivnosti projekta potrebno je predvidjeti na poetku projekta i oni moraju biti dio opeg plana irenja.
Neki primjeri:
injenice i brojevi na web-mjestu organizatora projekta (najnovije informacije, posjete, savjetovanja, upuivanja);
brojevi sastanaka s kljunim zainteresiranim stranama;
broj sudionika ukljuenih u rasprave i informativne sesije (radionice, seminari, suradnike revizije); mjere praenja;
proizvodnja i irenje proizvoda;
medijska pokrivenost (lanci u specijaliziranim biltenima, priopenja za tisak, razgovori itd.);
vidljivost u drutvenim medijima i privlanost web-mjesta;
sudjelovanje u javnim dogaanjima;
veze s postojeim mreama i transnacionalnim partnerima; prenoenje informacija i znanja;
uinak na mjere politika na regionalnoj, nacionalnoj razini i razini EU-a;
povratne informacije o krajnjih korisnika, drugih zainteresiranih stranaka, suradnika, donositelja politika.
310
2. ZAHTJEVI U VEZI S IRENJEM I ISKORITAVANJEM

OPI KVALITATIVNI ZAHTJEVI
Ovisno o aktivnosti, podnositelji zahtjeva za financiranje u okviru programa Erasmus+ moraju voditi rauna o aktivnostima
irenja i iskoritavanja u fazi podnoenja zahtjeva, za vrijeme provedbe aktivnosti i nakon zavretka aktivnosti. U ovom se
odjeljku daje pregled osnovnih zahtjeva propisanih u slubenoj dokumentaciji programa Erasmus+.
irenje i iskoritavanje jedan je od kriterija za dodjelu na temelju kojeg e se ocjenjivati zahtjev. Ovisno o vrsti projekta, ono
e imati razliitu teinu prilikom ocjenjivanja zahtjeva.
Za projekte mobilnosti morat e u obrascu zahtjeva biti naveden popis planiranih aktivnosti irenja i morat e biti
utvrene potencijalne ciljne skupine.
Za projekte suradnje, trait e se detaljni i sveobuhvatni plan u kojem e biti opisani i dalje se ocjenjivati ciljevi,
alati i rezultati. Iako u naelu jedan partner preuzima odgovornost za irenje i iskoritavanje cijelog projekta,
odgovornost za provedbu dijele svi partneri. Svaki e partner biti ukljuen u te aktivnosti ovisno o potrebama i
ulogama u projektu.
Za sve e se vrste projekata u zavrnoj fazi traiti izvjeivanje o provedenim aktivnostima u cilju irenja rezultata unutar i
izvan organizacija sudionica.
VIDLJIVOST EUROPSKE UNIJE I PROGRAMA ERASMUS+

Korisnici su duni uvijek na svim komunikacijskim i promotivnim materijalima koristiti simbol Europske unije (zastavu EU-a)
te naziv Europske unije ispisan u cijelosti. Preferirana mogunost komuniciranja o financiranju EU-a putem programa
Erasmus+ jest navoenjem teksta sufinancirano iz sredstava programa Erasmus+ Europske unije uz simbol EU-a.
Primjeri navoenja financiranja iz sredstava EU-a te prijevodi teksta dostupni su na http://eacea.ec.europa.eu/about-

eacea/visual-identity_en
Naziv Erasmus+ ne prevodi se.
Smjernice za korisnike o uporabi simbola EU-a u kontekstu programa EU-a dostupni su na

http://ec.europa.eu/dgs/communication/services/visual_identity/pdf/use-emblem_en.pdf
KORITENJE PLATFORME PROGRAMA ERASMUS+ZA REZULTATE PROJEKATA

Platforma programa Erasmus+ za rezultate projekta uspostavljena je kako bi nudila sveobuhvatan pregled projekata koji se
financiraju u okviru programa i naglasila primjere dobre prakse i prie o uspjehu. Na platformi su takoer dostupni
proizvodi/rezultati/intelektualni rezultati financiranih projekata.
Godinji odabir primjera dobre prakse vri svaka nacionalna agencija i Izvrna agencija. Prie o uspjehu na sredinjoj razini
odabire GU EAC iz primjera dobre prakse.
Platforma programa Erasmus+ za rezultate projekta slui za razliite svrhe:

transparentnost jer prua sveobuhvatan pregled svih projekata koji se financiraju u okviru programa (ukljuujui
saetke projekata, iznose financiranja, internetske poveznice itd.);
odgovornost jer krajnjim korisnicima i praktiarima omoguuje pristup rezultatima projekta;
inspiracija jer prikazuje dobru praksu i prie o uspjehu korisnika programa Erasmus+ koje se biraju svake godine
na nacionalnoj i europskoj razini.
Za veinu projekata Erasmus+ od korisnika se trai da u fazi podnoenja prijave priloe saetak u kojem opisuju svoj projekt
na engleskom jeziku.
Saetak projekta posebno je vaan se u njemu opoj publici opisuje projekt. Stoga ga je potrebno sastaviti jednostavnim
jezikom i stilom kako bi stvarni sadraj mogli brzo razumjeti i oni koji ne sudjeluju u njegovoj provedbi.
Saetak bi trebao sadravati sljedee elemente: kontekst/pozadina projekta; ciljevi projekta; broj i profil sudionika; opis
aktivnosti; metodologija koja e se koristiti za provedbu projekta; kratak opis predvienih rezultata i uinka; potencijalne
dugorone koristi.
311
Vodi kroz
program
Platforma programa Erasmus+ za rezultate projekata dostupna je na: http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-

plus/projects/
312
Prilog III. Pojmovnik
PRILOG III. POJMOVNIK

U skladu s opom definicijom koja se primjenjuje na sva podruja obrazovanja,
osposobljavanja i mladih, osoba u pratnji osoba je koja prati sudionike uenike,
osoblje ili osobe koje rade s mladimas posebnim potrebama (tj. s invaliditetom) u
aktivnosti mobilnosti u cilju osiguranja zatite, pruanja potpore i dodatne pomoi.
Osoba u pratnji Osim toga, za mobilnost uenika iz VET-a i volontera EVS-a u okviru Kljune mjere 1.
te kratkoronu ili dugoronu mobilnost uenika u okviru Kljune mjere 2., osoba u
pratnji moe biti i odrasla osoba koja u inozemstvo prati jednog ili vie uenika iz
VET-a, volontera EVS-a s ogranienim mogunostima ili kolskih uenika (posebice
maloljetnika ili mladih koji nemaju mnogo iskustva izvan vlastite domovine) kako bi
osigurala njihovu zatitu i sigurnost te uinkovito uenje tijekom iskustva mobilnosti.
Postupak kojim se osigurava da organizacije koje ele dobiti financijska sredstva u
okviru aktivnosti programa Erasmus+ ispunjavaju niz kvalitativnih standarda ili
preduvjeta koje je Europska komisija utvrdila za tu aktivnost. Ovisno o vrsti
Akreditacija aktivnosti ili o dravi u kojoj se nalazi organizacija podnositeljica zahtjeva,
akreditaciju obavlja Izvrna agencija, nacionalan agencija ili Resursni centar SALTO.
Postupak akreditacije uspostavlja se za organizacije koje ele sudjelovati u
projektima u podruju visokog obrazovanja (ukljuujui mobilnost) ili u aktivnostima
mobilnosti u podruju mladih.
Dio ili mjera programa Erasmus+. Primjeri mjera su: Strateka partnerstva u
Mjera podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih, Zdrueni diplomski studiji Erasmus
Mundus, Udruenja sektorskih vjetina i slino.
Skup zadaa koje se provode kao dio projekta. Postoje razliite vrste aktivnosti
Aktivnost (aktivnosti mobilnosti, aktivnosti suradnje itd.). U okviru programa Jean Monnet,
aktivnost je istovjetna mjeri (vidi prethodnu definiciju).
Obrazovanje odraslih Sve vrste strukovnog obrazovanja odraslih, formalne, neformalne ili informalne
prirode (za trajno strukovno obrazovanje vidjeti pod VET).
Organizacija za obrazovanje Bilo koja javna ili privatna organizacija koja djeluje u podruju nestrukovnog
odraslih obrazovanja odraslih.
Bilo koja osoba koja se, nakon zavretka ili prestanka poetnog obrazovanja ili
Odrasli polaznik osposobljavanja, vraa nekim oblicima nastavljanja uenja (formalno, neformalno ili
informalno), osim nastavnika / voditelja osposobljavanja u kolama i VET-u. .
Posjet dravi u kojoj se nalazi organizacija primateljica prije provedbe aktivnosti
Unaprijed planirani posjet mobilnosti mladih radi planiranja. Svrha je APV-a izgradnja povjerenja,
(APV) razumijevanja i snanog partnerstva izmeu organizacija u projektu. Mlade
sudionike moe se ukljuiti u posjet u cilju njihove potpune integracije u planiranje
projekta.
Organizacija sudionica ili neformalna skupina koja predaje zahtjev za dodjelu
Podnositelj zahtjeva bespovratnih sredstava. Podnositelji mogu podnositi zahtjev pojedinano ili u ime
ostalih organizacija koje sudjeluju u projektu. U potonjem sluaju podnositelj ima
ulogu koordinatora.
Rok (za prijavu) Datum do kojeg zahtjev mora biti predan nacionalnoj ili Izvrnoj agenciji sa bi se
smatrao prihvatljivim.
Programi naukovanja shvaaju se kao oblici poetnog strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja (VET) u kojima se formalno kombinira i izmjenjuje osposobljavanje
Naukovanje (Naunik) u poduzeu (razdoblja praktinog radnog iskustva na radnom mjestu) s
obrazovanjem u kolama (razdoblja teoretskog/praktinog obrazovanja u koli ili
centru za osposobljavanjem) i iji uspjeni zavretak donosi kvalifikacije VET-a koje
su priznate na nacionalnoj razini.
Ako je projekt odabran, podnositelj zahtjeva postaje korisnik bespovratnih sredstava
programa Erasmus+. Korisnik potpisuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s
Korisnik nacionalnom agencijom ili Izvrnom agencijom koja je odabrala projekt ili ga one
obavjeuju o odabiru odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako je zahtjev
podnesen u ime ostalih organizacija koje sudjeluju u projektu, partneri mogu postati
sukorisnici bespovratnih sredstava.
313
Vodi kroz
program
Vrsta studija koja ukljuuje kombinaciju modula. esto se koristi kao naziv za studije
Mjeovito uenje u kojima se koristi kombinacija tradicionalnog uenja na seminarima i radionicama i
tehnika uenja na daljinu (kao to su Internet, televizija, konferencijski pozivi).
Poziv koji je objavila Komisija ili je objavljen u njezino ime za dostavljanje, u danom
roku, prijedloga za mjeru koji je u skladu s ciljevima koji se nastoje ostvariti i
Poziv na podnoenje ponuda ispunjavaju potrebne uvjete. Pozivi na podnoenje ponuda objavljuju se u
Slubenom listu Europske unije (serija C) i/ili na web-mjestima Komisije, nacionalne
ili izvrne agencije.
U kontekstu programa Erasmus+, dokument koji se izdaje osobi koja je zavrila
Potvrda obrazovnu aktivnost u podruju obrazovanja, osposobljavanja i mladih, ako je
potrebno. Tim se dokumentom potvruje sudjelovanje u programu i, ako je
primjenjivo, rezultati uenja sudionika u aktivnosti.
Manja pogreka ili nenamjerni propust u dokumentu kojim se mijenja njegovo
Administrativna pogreka znaenje, kao to je tipografska pogreka ili nenamjerno dodavanje ili isputanje
rijei, fraze ili brojke.
Naelo sufinanciranja podrazumijeva da dio trokova projekta koji podupire EU
Sufinanciranje mora snositi korisnik ili moraju biti obuhvaeni vanjskim doprinosima koja nisu
bespovratna sredstva EU-a.
Pravne osobe osnovane u skladu s graanskim ili trgovakim pravo , ukljuujui
Poduzee zadruge, i druge pravne osobe na koje se primjenjuje javno ili privatno pravo, osim
onih koje su neprofitne.
Dvije ili vie organizacija sudionica koje zajedniki pripremaju, provode i prate
Konzorcij projekt ili aktivnost u okviru projekta. Konzorcij moe biti nacionalni (tj. ukljuuje
organizacije s poslovnim nastanom u istoj dravi) ili meunarodni (ukljuuje
organizacije sudionice iz razliitih drava).
Koordinator/organizacija Organizacija sudionica koja podnosi zahtjev za bespovratna sredstva programa
koordinatorica Erasmus+ u ime konzorcija partnerskih organizacija.
Ogranieno razdoblje studiranja ili obavljanja strune prakse u inozemstvu u
Mobilnost bodova okviru tekuih studija u matinoj ustanovi u svrhu stjecanja bodova. Nakon faze
mobilnosti, studenti se vraaju u matinu ustanovu kako bi zavrili studij.
Bod Skup rezultata uenja pojedinca koji su ocijenjeni i mogu se prikupljati radi stjecanja
kvalifikacije ili se prenositi u druge programe uenja ili kvalifikacije.
Mobilnost akademskih Razdoblje studiranja u inozemstvu u cilju stjecanja akademskog stupnja ili potvrde u
stupnjeva odredinoj dravi/ama.
Prilog u slubeni dokument u prilogu slubenoj diplomi ija je svrha pruiti detaljnije
informacije o zavrenom studiju u dogovorenom, meunarodno priznatom formatu.
Dokument koji prati sveuilinu diplomu i u kojem je prikazan standardizirani opis
prirode, razine, konteksta, sadraja i statusa studija koji je zavrio nositelj.
Dodatak diplomi Sastavljaju ga ustanove visokog obrazovanja u skladu s normama koje su utvrdili
Europska komisija, Vijee Europe i UNESCO. Dodatak diplomi dio je Europassa
(vidjeti u nastavku). U kontekstu meunarodnog zdruenog studijskog programa,
preporuuje se izdavanje zdruenog dodatka diplomi koji obuhvaa cijeli studijski
program i izdaju ga sva sveuilita koja dodjeljuju akademske stupnjeve.
Dvojni akademski Studijski program koji nude barem dvije (dvostruki) ili vie (viestruki) ustanova
stupanj/viestruki akademski visokog obrazovanja pri emu student dobiva, po zavretku programa studija,
stupanj zasebnu potvrdu o steenom akademskom stupnju od svake ustanove sudionice.
Dvojna karijera Kombinacija treniranja vrhunskog sporta s opim obrazovanjem ili radom.
Akreditacija koju daje Europska komisija i na temelju koje su ustanove visokog
obrazovanja iz drava sudionica u Programu prihvatljive za prijavljivanje i
ECHE (Povelja Erasmus za sudjelovanje u aktivnostima obrazovanja i suradnje u okviru programa Erasmus+. U
visoko obrazovanje) Povelji su istaknuta temeljna naela koja ustanova mora potovati prilikom
organizacije i provedbe visokokvalitetne mobilnosti i suradnje i u njoj se navode
uvjeti koje je ona suglasna kako bi osigurala visokokvalitetne usluge i postupke te
pruila pouzdane i transparentne informacije.
314
Sustav za prikupljanje i prijenos bodova usmjeren na uenike koji se temelji na

transparentnosti postupaka uenja, pouavanja i ocjenjivanja. Njegov je cilj olakati
planiranje, pruanje i procjenu studijskih programa i mobilnosti studenata
ECTS (Europski sustav za priznavanjem kvalifikacija i razdoblja uenja. To je sustav koji pomae u
prikupljanje i prijenos bodova) osmiljavanju, opisivanju i pruanju studijskih programa i dodjeli kvalifikacija visokog
obrazovanja. Uporaba ECTS-a, zajedno s kvalifikacijskim okvirima koji se temelje
rezultatima, omoguuje transparentnije studijske programe i kvalifikacije i olakava
priznavanje kvalifikacija.
Sustav za olakanje vrednovanja, priznavanja i prikupljanja strunih vjetina i znanja
ECVET (Europski sustav bodova steenih za vrijeme boravka u drugoj dravi ili u razliitim situacijama. Cilj je ECVET-a
u strukovnom obrazovanju i ostvariti bolju usklaenost izmeu razliitih sustava za strukovno obrazovanje i
osposobljavanju) osposobljavanje koji postoje u cijeloj Europi i njihovih kvalifikacija. Njime bi se
trebao stvoriti tehniki okvir za opis kvalifikacija u smislu jedinica rezultata uenja i
ukljuuje postupke ocjenjivanja, prijenosa, prikupljanja i priznavanja.
Poduzetnik Svako poduzee koje se bavi gospodarskom djelatnou bez obzira na veliinu,
pravni oblik ili gospodarski sektor u kojem djeluje.
EQAVET (Europski referentni Referentni alat za donositelje politika koji se temelji na ciklusu kvalitete od etiri
okvir za osiguranje kvalitete u faze koji ukljuuje utvrivanje ciljeva i planiranje, provedbu, ocjenjivanje i reviziju.
strukovnom obrazovanju i Njime se potuje neovisnost nacionalnih vlada i on predstavlja dobrovoljni sustav
osposobljavanju) koji e koristiti javna tijela vlasti i druga tijela ukljuena u osiguranje kvalitete.
Zajedniki europski referentni alat koji slui kao sredstvo za prevoenje izmeu
EKO (Europski kvalifikacijski razliitih sustava obrazovanja i osposobljavanja i njihovih razina. Cilj mu je poboljati
okvir) transparentnost, usporedivost i prenosivost kvalifikacija diljem Europe, promiui
mobilnost radnika i uenika i olakavajui njihovo cjeloivotno uenje, kako je
utvreno u Preporuci 2008/C 111/01 Europskog parlamenta i Vijea.
ESCO (viejezina klasifikacija U njemu se utvruju i kategoriziraju vjetine i kompetencije, kvalifikacije i zanimanja
europskih vjetina, koji su vani za trite rada EU-a i obrazovanje i osposobljavanje na 25 europskih
kompetencija, kvalifikacija i jezika. Sustav osigurava profile zanimanja iz kojih se vide odnosi izmeu zanimanja,
zanimanja) vjetina, kompetencija i kvalifikacija. ESCO je razvijen u otvorenom IT formatu i
svima je besplatno dostupan.
Odnosi se na organizaciju ili tijelo koje ispunjava odreene nacionalne uvjete
(registracija, izjava, objava itd.) na temelju kojih nacionalno nadleno tijelo moe
S poslovnim nastanom formalno priznati tu organizaciju ili tijelo. U sluaju neformalne skupine mladih ljudi,
smatra se da pravno prebivalite pravnog zastupnika ima istovjetne uinke za
potrebe bespovratnih sredstava programa Erasmus+.
Europass je portfelj od pet razliitih dokumenata i elektronika mapa koji bi trebali
sadravati opise svih obrazovnih postignua nositelja, slubenih kvalifikacija, radnog
iskustva, vjetina i kompetencija, koje je on s vremenom stekao. Ti dokumenti
ukljuuju: ivotopis Europass, Dodatak diplomi, Dodatak potvrdi i Putovnicu
Europass Europassa za mobilnost i Jezinu putovnicu. Europass takoer ukljuuje i Europsku
putovnicu vjetina, jednostavan elektroniki folder kojim se pomae korisniku da
izgradi osobni, modularni inventar svojih vjetina i kvalifikacija. Cilj je Europassa
olakati mobilnost i poboljati poveati mogunosti za zaposlenje i cjeloivotno
uenje u Europi.
Za VET, kole i organizacije za obrazovanje odraslih, dokument u kojem su navedene
potrebe ustanove/organizacije u smislu razvoja kvalitete i internacionalizacije te
Europski razvojni plan kako e se planiranim europskim aktivnostima zadovoljiti te potrebe. Europski plan
razvoja dio je obrasca zahtjeva za kole i organizacije za obrazovanje odraslih koje se
prijavljuju u okviru obrazovne mobilnosti iz Kljune mjere 1.
Nevladina organizacija koja: djeluje putem formalno priznate strukture, koja se
sastoji od a) Europskog tijela/tajnitva (podnositelj zahtjeva) koje barem godinu
dana ima poslovni nastan u dravi sudionici u Programu na dan podnoenja zahtjeva
Europska nevladina i nacionalne organizacije/podrunica u barem dvanaest drava sudionica u
organizacija za mlade Programu koje imaju zakonsku vezu s Europskim tijelom/tajnitvom; 2) aktivna je u
podruju mladih i provodi aktivnosti kojima se podupire provedba podruja
djelovanja strategije EU-a za mlade; 3) ukljuuje mlade ljude u upravljaku strukturu
i vodstvo organizacije.
Via sila Nepredviena iznimna situacija ili dogaaj izvan kontrole sudionika i koji se nije
uzrokovan njegovom grekom ili nemarom.
315
Vodi kroz
program
Sport na lokalnoj razini Organizirani sport koji na lokalnoj razini prakticiraju sportai amateri, kao i sport za
sve.
U projektima mobilnosti za mlade, voditelj skupine odrasla je osoba koja se
Voditelj skupine pridruila mladim ljudima koji sudjeluju u programu Razmjene mladih radi
osiguranja uinkovitosti uenja (Youthpass), zatite i sigurnosti.
Skupina od najmanje etvero mladih ljudi koja nema pravnu osobnost u skladu s
primjenjivim nacionalnim pravom, pod uvjetom da njihovi predstavnici mogu u
njihovo ime preuzimati pravne obveze. Te skupine mladih ljudi mogu biti
Skupine mladih ljudi aktivne u podnositelji zahtjeva i partneri u nekim mjerama programa Erasmus+. U svrhu
podruju rada s mladima, ali ne pojednostavljenja, one se poistovjeuju s pravnim osobama (organizacijama,
nuno u kontekstu organizacije ustanovama itd.) u ovom Vodiu i istovjetne su organizacijama sudionicama u
mladih (isto neformalne programu Erasmus+ za aktivnosti u kojima sudjeluju. Skupina mora biti sastavljena
skupine mladih ljudi) od najmanje etvero mladih ljudi i njihova dob morala bi biti u skladu s ukupnom
dobi mladih ljudi u programu (13 30). Iznimno i pod uvjetom da su svi mladi
maloljetni, skupinu moe zastupati odrasla osoba. Na taj se nain skupini mladih (iji
su svi lanovi maloljetni) omoguava da uz pomo osobe koja radi s
mladima/trenera podnese prijavu.
Bilo koja vrsta ustanove visokog obrazovanja koja, u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom ili praksom, nudi priznate diplome ili druge priznate visokokolske
Ustanova visokog obrazovanja kvalifikacije, bez obzira na naziv tog tijela ili bilo koja ustanova koja, u skladu s
nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, nudi strukovno obrazovanje ili
osposobljavanje na tercijarnoj razini.
Strategija Europske komisije kojom se prua potpora reformama drava lanica i
pridonosi ciljevima Europe 2020. u podruju visokog obrazovanja. Glavna podruja
reforme utvrena u novom programu sljedea su: poveati broj diplomanata u
visokom obrazovanju; poboljati kvalitetu i vanost osposobljavanja uitelja i
Program modernizacije visokog istraivaa; pruiti diplomantima znanje i kljune prenosive kompetencije koje su im
obrazovanja potrebne za uspjeh u visokokvalificiranim zanimanjima; pruiti vie prilika
studentima za stjecanje dodatnih vjetina putem studiranja ili osposobljavanja u
inozemstvu i poticati prekograninu suradnju u cilju ostvarivanja boljih rezultata u
visokom obrazovanju; pojaati trokut znanja" povezivanjem obrazovanja,
istraivanja i poduzea i stvoriti uinkovite mehanizme upravljanja i financiranja
kojima se podupire izvrsnost.
Neformalne skupine mladih Vidjeti prethodnu definiciju skupine mladih ljudi aktivne u podruju rada s
ljudi mladima, ali ne nuno u kontekstu organizacije mladih.
Uenje koje proizlazi iz svakodnevnih aktivnosti povezanih s poslom, obitelji ili
Informalno uenje slobodnim vremenom i koje nije organizirano ili strukturirano u smislu ciljeva,
vremena ili podrke u uenju; iz uenikove perspektive moe biti nenamjerno.
Meunarodni U kontekstu programa Erasmus+ odnosi se na aktivnost koja ukljuuje barem jednu
dravu sudionicu u programu i barem jednu partnersku dravu.
Kratak boravak u partnerskoj organizaciji u drugoj zemlji u cilju osposobljavanja
Promatranje na radnom mjestu putem promatranja svakodnevnog rada u organizaciji primateljici, razmjene dobre
(praktino radno iskustvo) prakse, stjecanja vjetina i znanja i/ili izgradnje dugoronog partnerstva putem
participativnog promatranja.
Jedinstvena potvrda o steenom akademskom stupnju koja se dodjeljuje studentu
Zdrueni akademski stupanj po zavretku zdruenog programa. Zdrueni akademski stupanj moraju potpisati
nadlena tijela dvije ili vie ustanova sudionica i mora biti slubeno priznat u
dravama u kojima se nalaze ustanove sudionice.
Zdrueni studijski programi visokog obrazovanja (studij ili istraivanje) koji nude
najmanje dvije ustanove visokog obrazovanja. Zdrueni programi mogu se provoditi
Zdrueni program na bilo kojoj razini visokog obrazovanja, preddiplomskoj, diplomskoj ili doktorskoj.
Zdrueni programi mogu biti nacionalni (tj. kada su sva ukljuena sveuilita iz iste
zemlje) ili transnacionalni/meunarodni (tj. kada su meu ukljuenim ustanovama
visokog obrazovanja predstavljane barem dvije razliite drave).
Osnovni skup znanja, vjetina i stavova koje svi pojedinci trebaju za osobno
Kljune kompetencije ispunjenje i razvoj, aktivno graanstvo, socijalnu ukljuenost i zapoljavanje, kako je
opisano u Preporuci 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijea.
316
Fiziko preseljenje u zemlju koja nije zemlja boravita kako bi se provelo studiranje,
osposobljavanje ili neformalno ili informalno uenje; moe imati oblik strune
Obrazovna mobilnost prakse, naukovanja, razmjene mladih, volontiranja, pouavanja ili sudjelovanja u
aktivnosti profesionalnog razvoja i moe ukljuivati pripremne aktivnosti, poput
osposobljavanja na jeziku zemlje domaina, kao i aktivnosti slanja, ugoavanja te
pratee aktivnosti.
Rezultati uenja Tvrdnje o onome to uenik zna, razumije ili moe uiniti po zavretku obrazovnog
procesa, koje su definirane u smislu znanja, vjetina i kompetencija.
Sve ope obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, neformalno uenje
i informalno uenje poduzeto tijekom cijelog ivota koje rezultira unapreenjem
Cjeloivotno uenje znanja, vjetina i kompetencija ili sudjelovanja u drutvu u sklopu osobne,
graanske, kulturne, drutvene i/ili sa zapoljavanjem povezane perspektive, to
ukljuuje i pruanje usluga savjetovanja i usmjeravanja.
Mjere za osobnu potporu koje se pruaju volonterima EVS-a uz mjere potpore
povezane sa zadacima. Glavna odgovorna osoba za mentorstvo je mentor kojeg
imenuje organizacija primateljica ili koordinatorica. Mentorstvo se sastoji od
Mentorstvo odravanja redovitih sastanaka na kojima se prati osobna dobrobit volontera u
sklopu, ali i izvan organizacije primateljice. Mentorstvo je usmjereno prema
volonteru kao pojedincu i stoga se sadraj i uestalost sastanaka razlikuju ovisno o
osobnim potrebama. Mogue teme sastanaka s mentorom: osobna dobrobit,
dobrobit u timu, zadovoljstvo sa zadaama, praktini aspekti itd.
Ugovor izmeu organizacije poiljateljice i primateljice, te izmeu osoba koje
Ugovor o mobilnosti/uenju sudjeluju u programu, u kojem su utvreni ciljevi i sadraj razdoblja mobilnosti kako
bi se osigurala njegova relevantnost i kvaliteta. Organizacija primateljica moe ga
koristiti kao osnovu za priznavanje razdoblja provedenog u inozemstvu.
Mjesec U kontekstu programa Erasmus+ i u svrhu izrauna bespovratnih sredstava, mjesec
iznosi 30 dana.
Uenje koje se odvija planiranim aktivnostima (u smislu ciljeva i vremena uenja) u
Neformalno uenje kojima je prisutan neki oblik podrke u uenju (npr. veza uenik uitelj), ali koje
nije dio sustava formalnog obrazovanja i osposobljavanja.
Profil zanimanja Skup vjetina, sposobnosti, znanja i kvalifikacija koje su obino vane za odreeno
zanimanje.
Integrirani/dugotrajni programi koji zavravaju diplomom prvog ili drugog ciklusa
obrazovanja i koji se, u nekim dravama, jo uvijek mogu lake opisati trajanjem u
Studijski programi jednog godinama nego bodovima. U veini tih zemalja, programi izvan prvog ciklusa
ciklusa Bolonjskog programa nalaze se u podrujima medicine, medicinske njege i
porodnitva i u veini sluajeva 1-8 % studentske populacije. Uobiajeno trajanje
integriranih programa za ureena zanimanja iznosi 300-360 ECTS bodova/pet est
godina, ovisno o predmetnom ureenom zanimanju.
Nain na koji vlasnik djela daje dozvolu svima da koriste, dijele i prilagoavaju
Otvorena dozvola sadraj. Sa svakim je sadrajem povezana jedna dozvola. Otvorena dozvola ne
predstavlja prijenos autorskih prava ili prava intelektualnog vlasnitva (IPR) i
pogodnosti.
Meuvladina metoda kojom se prua okvir za suradnju drava lanica ije se
Otvorena metoda koordinacije nacionalne politike tako mogu usmjeriti prema odreenim zajednikim ciljevima. u
okviru Programa OMC se primjenjuje na obrazovanje, osposobljavanje i mlade.
U kontekstu programa Erasmus+ sudionici su one osobe koje su potpuno ukljuene
u projekt i, u nekim sluajevima, primaju dio bespovratnih sredstava EU-a
Sudionici namijenjenih za pokrivanje trokova sudjelovanja (putovanja i dnevnice). U okviru
odreenih mjera programa (tj. Strateka partnerstva), potrebno je razlikovati
izmeu ove kategorije sudionika (izravni sudionici) i ostalih osoba koje su neizravno
ukljuene u projekt (npr. ciljne skupine).
Svaka organizacija ili neformalna skupina mladih ljudi koja sudjeluje u provedbi
projekta programa Erasmus+. Ovisno o njihovoj ulozi u projektu, organizacije
Organizacija sudionica sudionice mogu biti podnositelji zahtjeva ili partneri (koji se nazivaju i
supodnositelji, ako su utvreni u trenutku podnoenja zahtjeva). U sluaju
prihvaanja projekta, podnositelji postaju korisnici, a partneri mogu postati
sukorisnici ako se projekt financira bespovratnim sredstvima za vie korisnika.
317
Vodi kroz
program
Partner (organizacija) Organizacija sudionica ukljuena u projekt, ali nema ulogu podnositelja.
Drave koje ne sudjeluju u potpunosti u programu Erasmus+, ali mogu sudjelovati
Partnerske drave (kao partneri ili podnositelji zahtjeva) u odreenim mjerama programa. Popis
partnerskih drava programa Erasmus+ nalazi se u dijelu A ovog Vodia u odjeljku
Tko moe sudjelovati u provedbi programa Erasmus+ .
Sporazum izmeu skupine ustanova i/ili organizacija u razliitim dravama
sudionicama Programa o provoenju zajednikih europskih aktivnosti u podruju
obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta ili o uspostavi formalne ili informalne
mree u relevantnom podruju poput zajednikih obrazovnih projekata za uenike i
Partnerstvo njihove uitelje u obliku razmjene razreda i pojedinane dugorone mobilnosti,
intenzivnih programa u visokom obrazovanju i suradnje izmeu regionalnih i
lokalnih vlasti radi podravanja meuregionalne suradnje, ukljuujui i
prekograninu suradnju; moe se proiriti na ustanove i/ili organizacije iz zemalja
partnera s ciljem jaanja kvalitete partnerstva.
Osobe koje nailaze na neke prepreke koje im onemoguuju aktivan pristup
Osobe s ogranienim obrazovanju, osposobljavanju i radu s mladima. Detaljna definicija osoba s
mogunostima ogranienim mogunostima nalazi se u dijelu A ovog Vodia Ravnopravnost i
ukljuivost.
Osoba s posebnim potrebama je mogui sudionik ije je fiziko, psihiko ili
Osobe s posebnim potrebama zdravstveno stanje takvo da njegovo/njezino sudjelovanje u projektu ili aktivnosti
mobilnosti ne bi bilo mogue bez dodatne financijske potpore.
Tijelo koje ostvaruje dobit i Privatna tvrtka koja a) obavlja svoju poslovnu djelatnost u skladu s etikim
koje je aktivno u podruju standardima i/ili b) uz svoju poslovnu djelatnost provodi neke aktivnosti koje imaju
korporativne socijalne socijalnu vrijednost.
odgovornosti
Drave EU-a i drave izvan EU-a koje su osnovale nacionalnu agenciju i u potpunosti
Drave sudionice u Programu sudjeluju u programu Erasmus+. Popis drava sudionica u programu Erasmus+ nalazi
se dijelu A ovog Vodia Tko moe sudjelovati u programu Erasmus+.
Projekt Usklaen niz aktivnosti koje se organiziraju u cilju ostvarenja utvrenih ciljeva i
rezultata.
Kvalifikacija Slubeni ishod postupka ocjenjivanja i provjere koji se stie kada nadleno tijelo
utvrdi da je pojedinac stekao rezultate uenja u skladu sa zadanim standardima.
U okviru nekih aktivnosti programa Erasmus+ (u prvom redu aktivnosti mobilnosti),
Organizacija primateljica organizacija primateljica je organizacija koja prima jednog ili vie sudionika i
organizira jednu ili vie aktivnosti projekta Erasmus+.
Pojaano mentorstvo je pojaani postupak mentorstva koji je potreban da bi se
pruila potpora mladim osobama s ogranienim mogunostima ako ne mogu
samostalno / uz redovnu podrku mentora ili instruktora sudjelovati u EVS-u.
Pojaano mentorstvo podrazumijeva blii doticaj i vie sastanaka s volonterom te
Pojaano mentorstvo omoguivanje vie vremena za provedbu zadataka redovnog mentorstva, ime se
jami sveobuhvatna potpora volonteru tijekom projektnih aktivnosti, ukljuujui i
izvan radnog vremena. Cilj pojaanog mentorstva jest uspjena provedba projekta i
omoguivanje volonteru da u sklopu te provedbe stekne to vie samostalnosti.
Ustanova koja prua ope, strukovno i tehniko obrazovanje na bilo kojoj razini, od
kola predkolske do srednjokolske. Molimo pogledajte popis vrsta ustanova koje se
mogu definirati kao kole za svaku dravu; za vie informacija obratite se nacionalnoj
agenciji u predmetnoj dravi.
U okviru nekih aktivnosti programa Erasmus+ (u prvom redu aktivnosti mobilnosti),
Organizacija poiljateljica organizacija poiljateljica je organizacija sudionica koja alje jednog ili vie sudionica
na aktivnost u okviru projekta Erasmus+.
318
U veini drava unutar prvog ciklusa u Kvalifikacijskom okviru za Europsko podruje

visokog obrazovanja (ISCED razina 5). One obino dodjeljuju oko 120 ECTS bodova u
Kvalifikacije kratkog ciklusa (ili nacionalnom kontekstu i kvalifikaciju koja je priznata na nioj razini od diplome na
visoko obrazovanje kratkog kraju prvog ciklusa. Neki programi su dui od tri godine, ali obino ne daju vie od
ciklusa - SCHE) 180 ECTS bodova. U veini drava studenti mogu iskoristiti veinu bodova steenih u
programu SCHE za nastavak studija. Deskriptori kratkog ciklusa odgovaraju ishodima
uenja razine 5 EKO-a.
Poduzee (vidi prethodno definiciju) koja zapoljavaju manje od 250 osoba i iji
MSP (mala i srednja poduzea) godinji promet ne prelazi 50 milijuna EUR i/ili nemaju godinju bilancu veu od 43
milijuna EUR.
Poduzee koje, bez obzira na svoj pravni oblik, koji nije navedeno na ureenom
tritu u smislu toke (14) lanka 4. stavka 1. Direktive 2004/39/EZ, i koje: 1) u
skladu sa svojim statutom, ili drugim osnivakim dokumentom kao primarni cilj ima
ostvarenje mjerljivih, pozitivnih drutvenih uinaka, a ne stjecanje dobiti za svoje
vlasnike, lanove i dioniare, pri emu poduzee: a) prua inovativne usluge ili robu
Socijalno poduzee koja stvara socijalni povrat i/ili b) primjenjuje inovativnu metodu proizvodnje
proizvoda ili usluga i taj nain proizvodnje utjelovljuje njegov socijalni cilj; 2)
ponovno ulae svoju dobit u ostvarenje primarnog cilja i ima unaprijed definirane
postupke i pravila za sve okolnosti u kojima se dobit dijeli dioniarima i vlasnicima
kako bi se osiguralo da se time ne umanjuje primarni cilj; 3) njime se upravlja na
poduzetniki, odgovoran i transparentan nain, posebno ukljuivanjem radnika,
klijenata i/ili zainteresiranih strana na koje utjeu poslovne aktivnosti.
Osobe koje su ukljuene u obrazovanje, osposobljavanje ili neformalno uenje
Osoblje mladih, bilo na profesionalnoj ili dobrovoljnoj osnovi, i moe obuhvaati profesore,
uitelje, voditelje osposobljavanja, ravnatelje kola, osobe koje rade s mladima i
nenastavno osoblje.
Dijalog s mladim osobama i organizacijama mladih i donositeljima odluka koji slui
Strukturirani dijalog kao forum za stalno zajedniko promiljanje o prioritetima, provedbi i prateim
mjerama europske suradnje u podruju povezanim s mladima.
Trea razina Kvalifikacijskog okvira za Europski prostor visokog obrazovanja koju
Trei ciklus sudogovorili ministri obrazovanja na sastanku u Bergenu u svibnju 2005. u okviru
Bolonjskog procesa. Deskriptor treeg ciklusa Kvalifikacijskog okvira EHEA-a
odgovara ishodima uenja za razinu 8. EKO-a.
provoenje odreenog vremenskog razdoblja u poduzeu ili organizaciji u drugoj
Struna praksa (zapoljavanje) dravi u cilju stjecanja posebnih kompetencija koje su potrebne na tritu rada, radi
stjecanja radnog iskustva i boljeg razumijevanja gospodarske i socijalne kulture te
drave.
Transnacionalni Odnosi se, ako nije drugaije navedeno, na bilo koju mjeru koja ukljuuje barem
dvije drave sudionice u Programu.
Alati transparentnosti i Instrumenti kojima se pomae zainteresiranim stranama da razumiju, cijene i
priznavanja Unije priznaju rezultate uenja i kvalifikacije diljem Unije.
Postupak potvrivanja koji provodi ovlateno tijelo i kojim potvruje da je osoba
stekla rezultate uenja u skladu sa standardom i sastoji se od sljedee etiri razliite
faze:
Strukovno obrazovanje i 1.Utvrivanje posebnih iskustava pojedinca dijalogom;
osposobljavanje (VET) 2.Dokumentiranje kako bi se prikazala iskustva pojedinca;
3.Formalno ocjenjivanje tih iskustava; i
4.Potvrivanje rezultata ocjene koji mogu dovesti do stjecanja djelominih ili
potpunih kvalifikacija
Obrazovanje i osposobljavanje iji je cilj ljudima pruiti znanje, know-how, vjetine
Strukovno obrazovanje i i/ili sposobnosti potrebne za odreena zanimanja ili openito na tritu rada. Za
osposobljavanje (VET) potrebe projekata Erasmus +, naglasak na poetno ili trajno strukovno obrazovanje i
osposobljavanje dostupni su u okviru mjera VET-a.
Niz aktivnosti potpomognutih informacijskom i komunikacijskom tehnologijom,
Virtualna mobilnost ukljuujui e-uenje, kojima se ostvaruju ili olakavaju meunarodna, suradnika
iskustva u kontekstu pouavanja, osposobljavanja ili uenja.
319
Vodi kroz
program
Vrsta uenja koja ukljuuje stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti obavljanjem

Uenje na radnom mjestu zadaa u radnom okruenju, na radnom mjestu (kao to je izmjenino
osposobljavanje) ili u ustanovi za strukovno obrazovanje i osposobljavanje
Mladi U kontekstu programa Erasmus+, pojedinci izmeu trinaest i trideset godina

starosti.
Izvankolska aktivnosti (kao to je razmjena mladih, volontiranje ili osposobljavanje
Aktivnost mladih mladih) koju obavlja mlada osoba, pojedinano ili u skupini, posebno putem
organizacija mladih i koju obiljeava neformalni pristup uenju.
Osoba koja radi s mladima Znai zaposlenik ili volonter ukljuen u neformalno uenje koji podrava mlade u
njihovom osobnom sociopedagokom i profesionalnom razvoju.
Europski alat za poboljanje priznavanja rezultata uenja mladih ljudi i osoba koje
rade s mladima steenih sudjelovanjem u projektima koji se podupiru u okviru
programa Erasmus+. Youthpass se sastoji od: a) potvrda koje mogu dobiti sudionici
Youthpass u nekoliko mjera programa; i b) utvrenog postupka kojim se podupiru mladi ljudi,
osobe koje rade s mladima i organizacije mladih u razmiljanjima o rezultatima
uenja steenim u okviru projekta Erasmus+ u podruju mladih i neformalnog
obrazovanja. Youthpass je dio strategije Europske komisije iji je cilj poboljati
priznavanje neformalnog i informalnog uenja i rada s mladima u Europi i izvan nje.
320
PRILOG IV. Korisne reference i kontaktni podaci
PRILOG IV. KORISNE REFERENCE I KONTAKTNI PODACI

KORISNE REFERENCE
Naziv Poveznica
http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-
Mjerila i pokazatelji strategija Europa
explained/index.php?title=Europe_2020_indicators_-_education&oldid=301033
2020. i ET 2020.
Analiza obrazovanja (obuhvaa ECeC,

kole, mlade i visoko obrazovanje te http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/
mnoga posebna obrazovna podruja)
Analiza obrazovanja i
http://www.oecd.org/education/
osposobljavanja; obuhvaa sva
podruja
Analiza obrazovanja i https://en.unesco.org/

osposobljavanja; obuhvaa sva http://www.uis.unesco.org/Pages/default.aspx
podruja
Predloak Dodatka diplomi: http://ec.europa.eu/education/tools/diploma-supplement_en.htm
Vodi za korisnike za ECTS http://ec.europa.eu/education/tools/docs/ects-guide_en.pdf
http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/ecvet_en.htm
ECVET
http://www.ecvet-secretariat.eu
http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/7465/attachments/1/translations/en/r
Poduzetniko obrazovanje: Vodi za
enditions/native&usg=AFQjCNEAZENuwg06uXIDQR_CK8zmSko5Lw&sig2=kjtnBVqQ
nastavnike
OeVNEhNWeBUSrw&cad=rja
Elektronika platforma za
obrazovanje odraslih u Europi http://ec.europa.eu/epale
(EPALE)
EQAVET http://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/eqavet_en.htm
Platforma programa Erasmus+ za

http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/projects/
rezultate projekta
ESCO https://ec.europa.eu/esco
Panorama vjetina EU-a http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu
Poetna stranica Europassa https://europass.cedefop.europa.eu/en/home
Europski program za obrazovanje

http://ec.europa.eu/education/policy/adult-learning/index_en.htm
odraslih i nedavne promjene politike
321
Vodi kroz
program
Pokazatelji i mjerila Monitor

http://ec.europa.eu/education/tools/et-monitor_en.htm
obrazovanja
Pokazatelji i mjerila Slubeni http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/indicators-

dokumenti benchmarks_en.htm
Knjinica kljunih dokumenata o

http://ec.europa.eu/sport/library/index_en.htm
sportu
Glavni dokumenti Europske politike

za mlade (ukljuujui obnovljeni
http://ec.europa.eu/youth/library/index_en.htm
okvir za Europsku suradnju u
podruju mladih)
Glavne inicijative politike i rezultati u
obrazovanju i osposobljavanju od
http://ec.europa.eu/education/policy/school/index_en.htm
2000. Razvoj politika za kolsko
obrazovanje
Glavne inicijative politike i rezultati u
obrazovanju i osposobljavanju od
http://ec.europa.eu/education/policy/higher-education/index_en.htm
2000. Reforma visokog
obrazovanja
Otvaranje obrazovanja Inovativno
pouavanje i uenje za sve putem
http://ec.europa.eu/education/newtech/
novih tehnologija i otvorenih
obrazovnih sadraja Comm(2013)654
http://eur-lex.europa.eu/legal-
Ponovno promiljanje obrazovanja
content/EN/ALL/;jsessionid=LLFgTfdd6mZf3Wt4YNhTjyP8vnMcg4RnTT1rQHP2bfT8
ulaganje u vjetine za bolja
dWYrdNQC!1965766013?uri=CELEX:52012DC0669
socioekonomska postignua
http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/index_en.htm
Potpora za rast i radna mjesta
http://eur-
program za modernizaciju sustava
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0567:FIN:EN:PDF
visokog obrazovanja u Europi
Inicijativa za standardizaciju
http://eur-
Strateka vizija za europske
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0311:FIN:EN:PDF
standarde: za bolji i bri odrivi razvoj
europskog gospodarstva do 2020. g.
Izjava iz Brugesa
o pojaanoj europskoj suradnji u
podruju
http://ec.europa.eu/education/brugecomm/
strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja
u razdoblju 2011. 2020.
Prema boljoj suradnji i usklaenosti http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/9269/attachments/1/translati

u obrazovanju za poduzetnitvo ons/en/renditions/native
Najvanija inicijativa Mladi u pokretu http://europa.eu/youthonthemove/index_en.htm
Poetna stranica Youthpassa https://www.youthpass.eu
322
PRILOG IV. Korisne reference i kontaktni podaci
PODACI ZA KONTAKT
Europska komisija Glavna uprava za obrazovanje i kulturu (GU EAC)

http://ec.europa.eu/erasmus-plus
Europska komisija Izvrna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu

http://eacea.ec.europa.eu/index_en.php
Nacionalne agencije
http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/contact_hr
323

Erasmus Plus Programme Guide - HR PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Erasmus Plus Programme Guide - HR PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Erasmus+

Vodi kroz program

U sluaju nepodudaranja u znaenju izmeu verzija na razliitim jezicima,

Verzija 2. (2017.): 20. 1. 2017.

GU EAC: Glavna uprava za obrazovanje i kulturu

EACEA: Izvrna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu

ECAS: Servis Europske komisije za provjeru autentinosti

ECHE: Povelja Erasmus za visoko obrazovanje

ECTS: Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova

ECVET: Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

EHEA: Europski prostor visokog obrazovanja

EIB: Europska investicijska banka

ELL: Europska jezina oznaka

EP: Europski parlament

EPALE: Elektronika platforma za obrazovanje odraslih u Europi

EQAR: Europski registar za osiguranje kvalitete

EQAVET: Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

EKO: Europski kvalifikacijski okvir

ESCO: Europske vjetine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja

EU: Europska unija

FU: Financijska uredba

UVO: Ustanova visokog obrazovanja

HERE: Strunjaci za reformu visokog obrazovanja

IKT: Informacijska i komunikacijska tehnologija

ISP: Intenzivni studijski program

EMJMD: Zdrueni diplomski studij Erasmus Mundus

NA: Nacionalna agencija

NARIC: Nacionalni informacijski centar za akademsko priznavanje

NEO: Nacionalni ured za Erasmus+

NKO: Nacionalni kvalifikacijski okvir

OECD: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

OER: Otvoreni obrazovni sadraji

OMC: Otvorena metoda koordinacije

PIC: Identifikacijska oznaka sudionika

URF: Jedinstveni sustav za registraciju

VET: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

KAKO ITATI VODI KROZ PROGRAM

Nadalje, u ovaj su Vodi ukljueni sljedei prilozi:

DIO A OPE INFORMACIJE O

NASTAVLJANJE NA PRETHODNO ISKUSTVO, USMJERENOST PREMA BUDUNOSTI

Programa cjeloivotnog uenja

KOJI SU CILJEVI I GLAVNE ZNAAJKE PROGRAMA ERASMUS+?

VANE ZNAAJKE PROGRAMA ERASMUS+

PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE VJETINA I KVALIFIKACIJA

Vie informacija dostupno je na: https://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework/skills-qualifications_hr

IRENJE I KORITENJE REZULTATA PROJEKTA

ZAHTJEV ZA OTVORENI PRISTUP OBRAZOVNIM MATERIJALIMA, DOKUMENTIMA I MEDIJIMA PROIZVEDENIM U

U podruju mladih programom Erasmus+ podupiru se sljedee glavne aktivnosti:

Sudjelovanje nacionalnih agencija za program Erasmus+ i ustanova/organizacija korisnica u potpunosti je dobrovoljno. U

ZATITA I SIGURNOST SUDIONIKA

U svakom sluaju, moraju biti obuhvaena sljedea podruja:

ako je vano, putno osiguranje (ukljuujui oteenje ili gubitak prtljage);

KAKVA JE STRUKTURA PROGRAMA ERASMUS+?

KLJUNA MJERA 1. MOBILNOST POJEDINACA

KLJUNA MJERA 2. SURADNJA ZA INOVACIJE I RAZMJENA DOBRE PRAKSE

KLJUNA MJERA 3. POTPORA ZA REFORMU POLITIKE

suradnja s meunarodnim organizacijama opepriznate strunosti i analitikih sposobnosti (kao to su OECD i

AKTIVNOSTI PROGRAMA JEAN MONNET

neprofitna europska sportska dogaanja, dodjelom bespovratnih sredstava pojedinanim organizacijama

TKO PROVODI PROGRAM ERASMUS+?

Preko Izvrne agencije Europska je komisija takoer odgovorna za:

provedbu studija u podrujima koja obuhvaa Program;

pruati odgovarajue informacije o programu Erasmus+;