Veleuilite u Karlovcu

Odjel sigurnosti i zatite

Specijalistiki diplomski struni studij sigurnosti i zatite

Jurica Lonar

PROCJENA RIZIKA

DIPLOMSKI RAD

Karlovac, 2016
 Karlovac University of Applied Sciences
Department security and protection

Professional graduate study of Safety and Protection

Jurica Lonar

Title
RISK ASSESSMENT

Final paper

Karlovac, 2016
 Veleuilite u Karlovcu
Odjel sigurnosti i zatite

Specijalistiki diplomski struni studij sigurnosti i zatite

Jurica Lonar

PROCJENA RIZIKA

DIPLOMSKI RAD

Mentor:
Zoran Vuini,stru.spec.oec.,predava

Karlovac, 2016
 VELEUILITE U KARLOVCU
KARLOVAC UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCE
Trg J. J. Strossmayera 9
HR-47000, Karlovac, Croatia
Tel. +385 - (0)47 - 843 - 510
Fax. +385 - (0)47 - 843 - 579

VELEUILITE U KARLOVCU

Struni specijalistiki studij: ............................................. Sigurnost i zatita.....................

Usmjerenje :......................Zatita na radu...........................

Karlovac......2016............

ZADATAK ZAVRNOG RADA

Student:.......Jurica Lonar......... Matini broj:.........0420414025.............

Naslov:............Procjena rizika...................

Opis zadatka: Predgovor II, Saetak III, Sadraj IV

1. Uvod, 7.Dokumentiranje procjene rizika 13. Literatura
2. Definicije, 8. Specifini zahtjevi u procjeni rizika 13.1 Popis slika
3. Naela procjene rizika, 9. Uobiajene pogreke pri izradi procjene rizika 13.2 Popis tablica
4. Priprema za procjenu rizika 10. Osvrt na pravilnik o izradi procjene rizika
5. Postupak procjene rizika 11.. Prilozi
6. Primjena rezultata procjene rizika 12. Zakljuak

Zadatak zadan: Rok predaje rada: Predvieni datum obrane:

.......04/2016...... .....06/2016....... ...........07/2016............

Mentor: stru.spec.oec.,predava Zoran Vuini,

Predsjednik Ispitnog povjerenstva: dr.sc. prof v.. Mustapi Nenad

I
PREDGOVOR

Kada sam se prije godinu dana odluio za ovu temu, nadao sam se da e biti slobodna i
da u je moi obraditi. Bio sam etvrta godina specijalistikog diplomskog studija i ekalo
me je jo 6 ispita ukljuujui petu godinu da doem do cilja. U oujku 2016. poloio sam
svoj zadnji ispit i laknulo mi je. Otiao sam odmah kod predavaa Zorana Vuinia kako
bih rezervirao temu Procjena rizika.

Dogovorio sam se sa profesorom za temu i avantura je poela. U poetku sam traio

literaturu i tu mi je predava Zoran Vuini izaao u susret skrativi mi muke. Literatura
je uglavnom bila na internetu, posluio sam se i Zakonom o zatiti na radu, Pravilnikom
o izradi procjene rizika i drugim zakonskim osnovama. Literature je bilo puno i trudio
sam se izvui to je najbitnije i obuhvatiti cijelu temu, a opet imajui na umu da ne odem
u krajnost sa irinom.

Zahvaljujem se predavau Zoranu Vuiniu mentoru na pomoi pri izradi diplomskog

rada i svakom znanju steenom na fakultetu. Bilo je to predivno razdoblje moga ivota.
Nova znanja, uenja, dobri predavai poput Vuinia i mnotvo steenih prijateljstava.

Dok piem predgovor prolazi mi kroz glavu svo bogatstvo koje sam stekao kroz studij,
lijepi trenutci koji su obiljeili moj ivot. Fakultet mi je bio najljepe razdoblje ivota i
ovaj rad je lag na torti kako bi rekli. Vrhunac dosadanjeg obrazovanja i kruna uspjeha.

II
SAETAK

U ovom radu je obraena tema Procjena rizika kao jedna od najbitnijih toki i
dokumenata u pogledu unaprjeivanja zatite zdravlja i sigurnosti radnika. Procjena
rizika je postupak kojim se utvruju razina opasnosti, tetnosti i napora i kako oni utjeu
na radnike i njihovo zdravlje.
Procjena rizika je bitna jer se njome utvruju tetni utjecaji i opasnosti na radnom mjestu
i utvruju razlozi ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom i
poremeajima u procesu rada koji bi mogli tetno utjecati za sigurnost i zdravlje rada.
Procjena rizika je od kamen temeljac svakog sigurnog rada.

Kljune rijei: procjena rizika, mjesto rada, opasnosti, nezgoda, opasne kemikalije,
prevencija, napori.

Abstract
This paper deals with topic of " risk assessment " as one of the most important points and
documents in terms of improving health and safety of workers. Risk assessment is a
procedure that determines the level of hazard identification and effort and how they affect
the workers and their health.
Risk assessment is important because it determines the harmful effects and dangers in the
workplace and determine the reasons for injuries, occupational diseases, work-related
disorders and in the process of work that could adversely affect the safety and health
work. Risk assessment is the cornerstone of every safe operation.

Keywords: risk assessment, workplace, hazards, accidents, hazardous chemicals,

prevention efforts .

III
SADRAJ IV

ZAVRNI ZADATAK I
PREDGOVOR ............................................................................................. II
SAETAK ................................................................................................... III
SADRAJ ................................................................................................... IV

1. Uvod .................................................................................................... 1
2. Definicije ............................................................................................ 2
3. Naela procjene rizika ...................................................................... 3
4. Priprema za procjenu rizika ............................................................ 7
5. Postupak procjene rizika................................................................ 10
6. Primjena rezultata procjene rizika ............................................... 16
7. Dokumentiranje procjene rizika ................................................... 18
8. Specifini zahtjevi u procjeni rizika .............................................. 19
9. Uobiajene pogreke pri izradi procjene rizika ........................... 23
10.Osvrt na pravilnik o izradi procjene rizika .................................. 25
11.Prilozi ............................................................................................... 33
11. 1 Primjer Akcijskog plana za provoenje rizika ................... 34
11. 2 Primjer intervjua radnika ..................................................... 35
11. 3 Popis opasnosti ....................................................................... 36
11. 4 Obrazac za procjenu rizika radnog mjesta ........................ 39
11. 5 Obrazac za dodatnu procjenu rizika ................................... 43
11. 6 Popis najee koritenih propisa ......................................... 44
12. Zakljuak ........................................................................................ 47
13. Literatura........................................................................................ 48
13.1 Popis slika ..................................................................................... 49
13.2 Popis tablica .................................................................................... 5

IV
1. UVOD

Prema vaeem Zakonu o zatiti na radu NN(71/14), svaki poslodavac ima odgovornost i
obvezu stalno procjenjivati rizike za ivot i zdravlje radnika i osoba na radu u odnosu na
sredstva rada, radni okoli, tehnologiju, fizikalne tetnosti, kemikalije, odnosno bioloke
agense koje koristi, ureenje mjesta rada,organizaciju procesa rada, jednolinost rada,
statodinamike i psihofizioloke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po uinku u
odreenom vremenu (normirani rad), noni rad, psihiko radno optereenje i druge rizike
koji su prisutni, radi sprjeavanja ili smanjenja rizika.

Poslodavac mora izraditi procjenu rizika izraenu u pisanom ili elektronikom obliku koja
je u skladu s postojeim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na
mjestu rada.

Procjena rizika je temeljni dokument u zatiti na radu jer na temelju nje poslodavac
primjenjuje pravila zatite na radu, preventivne mjere, organizira i provodi proizvodne
postupke te poduzima druge mjere i postupke kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguu
mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u
svezi s radom.

Svrha procjene rizika je da poslodavac na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja

osigura bolju razinu zatite na radu.

Poslodavac ima glavnu odgovornost u zatiti na radu, posebice pri izradi procjene rizika te
svaki propust uinjen u izradi procjene rizika ne oslobaa poslodavca obveza i odgovornosti
u vezi sa zatitom na radu.

Poslodavac je obvezan radnike i njihove predstavnike ukljuiti u postupak procjene rizika

jer u zatiti na radu je bitna interakcija i gledajui kao cjelinu svaka jedinka je bitna u tvrtki.

1
2. DEFINICIJE

Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti ili na koje
moraju ii ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca,
kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja
je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje
radnika.

Nezgoda je neoekivani i neeljeni dogaaj na radu ili u vezi s radom koji nije uzrokovao
ozljeivanje radnika, ali bi ga pri minimalno izmjenjenim subjektivnim, odnosno
objektivnim okolnostima, u ponovljenom sluaju mogao uzrokovati.

Rizik je umnoak vjerojatnosti nastanka opasnog ili tetnog dogaaja i tetnosti toga
dogaaja, odnosno njegove posljedice.

Prevencija je planirana, odnosno poduzeta mjera u svakom radnom postupku kod

poslodavca, s ciljem sprjeavanja ili smanjenja rizika na radu.

Napori statodinamki, psihofizioloki, napori vida i napori govora koji mogu uzrokovati
oteenje zdravlja radnika koji su im izloeni.

Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojem obavlja rad ili
ga tijekom rada koristi, ili mu moe pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor
poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri ijem obavljanju radnik koji radi na tim
poslovima mora osim opih uvjeta za zanivanje radnog odnosa, ispunjavati propisane
posebne uvjete koji se odnose na dob, strunu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno
psihiku sposobnost.

Opasne kemikalije su tvari, smjese i pripravci u skladu s posebnim propisom.

Radni okoli ine fizikalni, kemijski i bioloki imbenici na mjestu rada i u njegovom
okruenju.

2
3. NAELA PROCJENE RIZIKA

Kljuno naelo : Nulti rizik ne postoji

Radno mjesto nije nikada u potpunosti sigurno. Ne postoji apsolutna sigurnost, sigurnost
znai stanje u kojem je razina rizika prihvatljiva. Imajui ovo naelo na umu radnici moraju
prilagoditi svoje ponaanje rizicima koji postoje na njihovim radnim mjestima i biti svjesni
postojeih opasnosti. Radnici moraju biti educirani i obavijeteni o opanostima s kojima se
susreu u svakodnevnici. Na taj nain procjena rizika ima smisla.

Naelo : Procjena rizika mora biti usmjerena na sve aspekte u svezi s radom
Sigurnost i zatita zdravlja moraju se osigurati uzimajui u obzir sve postojee okolnosti
vezane uz rad. Pod tim ne misli se samo na sprjeavanje nesrea, uklanjenje opasnih tvari i
imbenika, sigurnost tehnike opreme i procesa ve i situacije koje dovode do prekomjernog
psihikog, fizikog, osjetilnog optereenja ili stresa. Sve to je nepoeljno na radnom mjestu
mora se smatrati rizikom. Zatita radnika ima esencijalnu zadau usmjeriti se i na njihovo
zadovoljstvo i socijalnu sigurnost.

Naelo : Razina prihvatljivosti rizika nije odreena

Prihvatljivost rizika ovisi o nekoliko kljunih elemenata koje valja uzeti u obzir : tehnoloki
razvitak, kultura sigurnosti, prosvjeenost poslodavca, zemljopisni poloaj, povijesno
iskustvo ili drugi aspekti.
Primjer: Rizici koji su bili prihvatljivi prije 20 godina nisu nuno prihvatljivi danas, rizici
koji su prihvatljivi u nekoj zemlji ne moraju biti prihvatljivi u drugoj zemlji.
Prihvatljivost rizika proizlazi iz zakonodavstva u podruju zatite na radu, meunarodnih i
nacioanlnih standarda, tehnikih specifikacija i normi, usporedivih pravila sigurnosti,
smjernica i principa dobre prakse u svakodnevnom sigurnom radu.

Naelo : Nesree se ne moraju dogoditi, njihovo dogaanje se moe sprijeiti

U praksi uvijek neto ne poe kako je planirano, ali to ne znai da se ne moe sprijeiti
nesree i da je mogue smanjiti njihove uinke na najmanju moguu mjeru. Rizici su sastavni
dio svakodnevnice, ali upravo zato ih je potrebno procjenjivati i drati pod kontrolom.

3
 Naelo : Ne postoji samo jedan ispravan nain provoenja procjene rizika

Procjena rizika je kompleksno istraivanje kojemu je cilj otkriti sve to bi moglo uzrokovati
tetu radnicima, kako bi se moglo ocijeniti jesu li poduzete sve mjere ili treba uiniti vie
kako bi se sprijeila teta. Postoji u praksi nekoliko temeljnih koraka koje je potrebno
poduzeti :

- Otkriti to bi sve moglo moglo nateti radnicima ili uzrokovati neeljene posljedice, tj.
prepoznati opasnost
- Procijeniti razinu rizika
- Odluiti je li rizik prihvatljiv
- Razmotriti jesu li postojee mjere odgovarajue za zatitu radnika i imovine
- Odrediti i prihvatiti preventivne i korektivne mjere, ukoliko je potrebno
- Upoznati rukovodstvo poslodavca o utvrenim rizicima i potrebnim mjerama

Naelo : Rukovodstvo kao i radnici moraju biti u stanju prepoznati to im moe

natetiti na radnom mjestu
Za zatitu radnika prvenstveno je odgovoran poslodavac, slijedom ega rukovodstvo
mora moi prepoznati opasnosti, procijeniti rizike koji iz njih proizlaze i usvojiti
odgovarajue mjere sigurnosti. Samim time, rukovodstvo mora biti osposobljeno
samostalno procijeniti rizike. Od radnika se trai da se ponaaju savjesno i razumno i da
imaju osjeaj za sve to moe biti opasnost na radnom mjestu. Ta se vjetina razvija.
Rukovodstvo ne moe prepoznati sve opasnosti jer uvijek postoje neke odreene sakrivene
karakteristike koje samo strunjak poznaje. Stoga je esto pozivanje strunjaka pri izradi
procjene rizika.

Naelo : Procjena rizika mora obuhvatiti sve osobe koje bi se mogle zatei na mjestu
gdje se posao obavlja
Pri izradi procjene rizika treba uzeti u obzir osim radnika koji direktno sudjeluje u radnom
procesu i ostalo osoblje koje radi na odravanju i prua druge usluge, vansjke dobavljae ili
posjetitelje. Posebnu pozornost treba posvetiti posebnim kategorijama radnika naznaenim
u Zakonu o zatiti na radu. Preventivne mjere moraju biti usklaene i provedene u skladu sa
zahtjevima, stanjem i mogunostima tih osjetljivih i rizinih skupina.

Naelo : U razmatranju moguih posljedica rizika u obzir se moraju uzeti utjecaji izvan
radnog mjesta i prostora poslodavca

Pri izradi procjene rizika u obzir treba uzeti i utjecaje okolia susjednih poslodavaca i
javnih objekata, njihov mogui utjecaj na postojee rizike kod poslodavca kao i mogunost
njihovog multipliciranja rizika i uinaka.

4
Naelo : Radnici moraju biti ukljueni u izradu procjene rizika

Poslodavac mora osigurati sudjelovanje svih radnika u postupku izrade procjene rizika,
njihovim ukljuivanjem u prepoznavanje opasnosti, procjenu rizika i odreivanje
preventivnih i korektivnih mjera. Sukladno tome, radnici moraju biti obavijeteni o svim
rezultatima procjene rizika i primjenjenim mjerama.

Naelo : procjena rizika nije postupak koji se obavi jednom zauvijek, to je trajan
proces i mora se s vremena na vrijeme ponavljati

Procjena rizika mora se primjenjivati kao trajan proces odnosno kao sustav prepoznavanja
i stalnog promatranja tetnosti i opasnosti na radu. Poslodavac je obvezan osigurati da se
postupak procjene rizika ponavlja i to u slijedeim situacijama :

- Nakon svake smrtne, teke i skupne ozljede na radu

- Priznate profesionalne bolesti
- Poremeaja u procesu rada koji je mogao imati tetne uinke na zdravlje i sigurnost
radnika
- Promjene u procesima rada koje mogu imati uinak na zdravlje i sigurnost radnika
- Izvrnog rjeenja inspektora rada
- Najmanje svake dvije godine

Naelo : Procjena rizika mora se obavljati uvaavajui opa naela prevencije

odreena Zakonom o zatiti na radu

Procjena rizika je nain na koji se moe otkriti to je krivo i opasno u obavljanju radne
aktivnosti, ona pomae u usvajanju i primjeni odgovarajuih korektivnih mjera. Procjena
rizika se moe koristiti da bi se predpostavilo to se moe dogoditi, to bi moglo poi po zlu
i izazvati ozljedu. To omoguuje usvajanje preventivnih mjera kako se nedostatci ili
oteenja ne bi dogodila.

Naelo : Procjena rizika je procedura koja se ne moe uspjeno provesti bez dobre
pripreme i koja nema smisla bez stvarne primjene

Procjena rizika trebala bi biti kampanja koja se provodi u svim procesima rada kod
poslodavca. Organizacija procjene rizika mora sadravati slijedee faze :

- Faza pripreme
- Postupak procjene rizika
- Faza primjene

5
 FAZA PRIPREME
- Osigurati istinsku opredijeljenost uprave poslodavca za provedbu
procjene rizika
- Izraditi akcijski plan za provoenje procjene rizika
- Ukljuiti rukovodstvo i sve radnike
- Imenovati radnu grupu za procjenu rizika
- Osigurati i prikupiti informacije

Sl. 1 : Organizacija procjene rizika [1]

POSTUPAK PROCJENE RIZIKA
- - Prepoznati opasnosti i opasne situacije
- - prepoznati sve osobe koje mogu biti izloene
- - prepoznati karakteristike i uestalost izloenosti
- - Procijeniti rizike = vjerojatnost tete* posljedice tete u stvarnim
okolnostima
- - Istraiti mogunost za uklanjanje ili kontrolu rizika
- - Odrediti postupke po prioritetima i odluiti o mjerama
- - Dokumentirati procjenu

FAZA PRIMJENE
- - Primjeniti mjere
- - Mjeriti uinkovitost postupaka
- - Revidirati ( ukoliko su navedene promjene, ili periodino)
- - Primjeniti sustav praenja procjene rizika

6
4. PRIPREMA ZA PROCJENU RIZIKA

Poslodavci moraju paljivo pripremiti i osmisliti ono to e initi kako bi kvalitetno proveli
procjenu rizika i primjenili mjere neophodne za sigurnost i zdravlje radnika.
Strunjaci u zatiti na radu moraju igrati aktivnu ulogu u pokretanju i upravljanju postupkom
procjene rizika te motivirati upravu za davanje potpore tom postupku. U tome je vano
uiniti sljedee korake :

Osigurati istinsku opredijeljenost uprave za provedbu procjene rizika

Procjena rizika mora biti tako organizirana da se provodi u svim procesima i fazama rada te
na nain da ukljuuje sve radnike i rukovoditeljhe te da koristi organizacijska naela slina
standardima sustava upravljanja. Uprava mora biti aktivna u pripremi Akcijskog plana za
procjenu rizika, to podrazumijeva uspjeno obavljanje poslova, potaknuti obavljanje
procjene rizika te redovito pratiti i prosuivati radni postupak.

Izraditi akcijski plan za provoenje procjene rizika

Organizacija izrade procjene rizika mora biti opisana do najsitnijih detalja, obuhvatiti sve i
kako bi pruala jasne upute kako to treba uiniti, koji je vremenski raspored, tko su
odgovorne osobe za pojedine zadatke i slino. Svrha akcijskog plana je da se planira i
predvidi :

- Organizacija, kordinacija, vremenski rapored i zapoinjanje postupka

- Imenovanje osoba odgovornih za pojedine korake
- Imenovanje kompetetnih osoba za provoenje procjene rizika
- Ukljuivanje radnika i njihovih predstavnika : poetna obuka, prepoznavanje opasnosti,
praenje, revizija
- Osiguravanje potrebnih informacija, obuke, sredstava i potpore lanovima radne grupe
koja obavlja procjenu
- Osiguravanje odgovarajue kordinacije izmeu osoba koje obavljaju procjenu i
neposrednih rukovoditelja, predstavnika radnika i drugih sudionika
- Osiguravanje primjene rezultata obavljene procjene u odreivanju preventivnih i
korektivnih radnika
- Dokumentiranje procjene rizika i plana mjera kojima se smanjuje razina rizika, te
osiguravanje usklaenosti dokumenta procjene rizika s odrednicama Pravilnika o izradi
procjene rizika
- Obavjeivanje i raspravljanje o procjeni rizika, njenim rezultatima i uvedenim mjerama
s radnicima ili njihovim predstavnicima ili s Odborom za zatitu na radu
- Postizanje dogovora o nainu praenja opasnosti i rizika
- Praenje preventivnih i korektivnih mjera kako bi se odrala njihova uinkovitost

Ukljuiti rukovodstvo i sve radnike

7
Vano je da radnici i rukovoditelji sudjeluju jer oni poznaju stvarno stanje, postojee
opasnosti i rizike, stoga su oni u mogunosti doprinjeti postupku sa svojim saznanjima i
iskustvima o svemu to im moe natetiti i sve to doivljavaju opasnim ili neudobnim.
Radnici imaju zakonsku obvezu suraivati s poslodavcem njegovim ovlatenikom i
strunjakom
za zatitu na radu, kao i s predstavnikom radnika u pronalaenju rjeenja za sva pitanja
koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu kako to nalae Zakon o zatiti na radu.
Radnici i njihovi predstavnici imaju dunost :

- Biti konzultirani pri dogovorima oko organizacije procjene rizika i pri imenovanju onih
koji e zadatak izvravati
- Sudjelovati u prepoznavanju opasnosti i vrednovanju rizika
- Upozoriti svoje nadreene ili poslodavce na rizik koji su uoili
- Obavijestiti o bilo kakvoj nepravilnosti, odstupanju ili poremeaju na radnom mjestu
- Suraivati kako bi pomogli poslodavcu osigurati siguran radni okoli 3
- Biti ukljueni u postupke odluivanja o preventivnim i korektivnim mjerama koje e se
provoditi
- Traiti od poslodavca da uvede odgovarajue mjere i davati prijedloge za uklanjanje
opasnosti na samom izvoru ili smanjenje opasnosti na najmanju moguu mjeru
- Biti obavijeteni o rizicima po njihovu sigurnost i zdravlje i o neophodnim mjerama za
uklanjaje tih rizika
- Biti obavijeten o mjerama koje e se primjenjivati

Imenovati radnu grupu za procjenu rizika

Procjenu rizika moe obavljati sam poslodavac osobito u malim poduzeima u kojima se
obavljaju jednostavni, nespecifini poslovi, ali je prema vaeim zakonskim propisima
obvezan dati procjenu rizika na ovjeru ovlatenoj osobi odnosno tvrtki.

Pravilnik o izradi procjene rizika odreuje da za provedbu procjene rizika treba imenovati
jedu ili vie radnih grupa. Radna grupa mora ukljuivati barem tri strunjaka ija je struna
sprema, zvanje, zanimanje i iskustvo takoer odreeno Pravilnikom. Strunjaci moraju imati
strunu spremu tehnikog usmjerenja koja odgovara djelatnosti poslodavca ili podruju za
koje se izrauje procjena, a za djelatnost zdravstva strunjak mora biti specijalist medicine
rada. Pri imenovanju radne grupe treba uzeti u obzir nekoliko bitnih naela :

- lanovi radne grupe moraju biti strunjaci u provedbi procjene rizika a istovremeno i
praktiari koji dobro poznaju proces rada, tehnologiju, opremu i opasne tvari kod
poslodavca
- Kvalifikacije pojedinih procjenitelja treba odabirati tako da obuhvaaju specifine
opasnosti i okolnosti na mjestu gdje se procjena provodi
- Ako su lanovi radne grupe radnici poslodavca poeljno je pozvati vanjskog strunjaka
koji je neovisan i koji e prije uoiti nedostatke na koje su se radnici ve navikli

8
- Ukoliko je u postupku izrade procjene rizika pozvana vanjska sluba, radnici poslodavca
uvijek moraju sudjelovati u radnoj grupi
- Voditelj radne jedinice i predstavnik radnika moraju biti prisutni pri svakoj posjeti
procjenitelja radnoj jedinici i sudjelovati u analizi, vrednovanju rizika i prihvaanju
preventivnih i korektivnih mjera vezanih za tu radnu jedinicu
- Poslodavac mora osigurati koordinacijski sastanak sa procjeniteljima radi upoznavanja
tehnolokog procesa, organizacije rada poslodavca i odreivanje uloga pojedinih lanova
radne grupe

Iako procjenu rizika provodi radna grupa, poslodavac je odgovoran za njenu provedbu,
rezultate i primjenu.

Osigurati i prikupiti informacije

Osobe ovlatene i koje provede procjenu rizika prikupljaju potrebne informacije paralelno
sa vie izvora koji su :

- Vlastito opaanje na radnom mjestu

- Intervjuiranje radnika, rukovodstva i osobito strunjaka
- Tehnika, tehnoloka i druga dokumentacija :

a) Tehnika dokumentacija o radnoj opremi, tehnologiji i materijalima

b) Sigurnosno tehniki listovi
c) Organizacija i nain rada
d) Tehniki zahtjevi radnih listova
e) Pisane upute i smjernice
f) Podaci o nesreama, ozljedama, profesionalnim bolestima, bolovanjima
g) Podaci o izbjegnutim nesreama ili ozljedama
h) Informacije o kvarovima i opasnim dogaajima
i) Izvjea inspektora ili unutarnjih nadzora

Osobe koje provode moraju biti upoznati, odnosno imati sva bitna saznanja o :

- Obimu poslova pojedinih radnih mjesta, procesima rada, procedurama i organizaciji

rada, interakciji radnika sa materijalima i opremom koju koriste
- Materijalima, tvarima, opremi u tehnologiji koje se koriste pri radu
- Broju, dinamici i ostalim karakteristikama ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti
vezanih uz rad
- Osjetljivim grupama radnika, kao i o aktivnostima radnika drugih poslodavaca koji rade
kod ovog poslodavca
- Opasnostima i rizicima za koje se ve zna da su prisutni i o mjerama koje se primjenjuju
za smanjenje tih rizika
- Vrsti, vjerojatnosti, uestalosti i trajanju izloenosti opasnostima, to u nekim
sluajevima moe znaiti primjenu modernih, provjerenih tehnika mjerenja
- Odnosu izmeu izloenosti opasnosti i njenog uinka

9
5. POSTUPAK PROCJENE RIZIKA

Procjena rizika je provoenje koraka provedenih na sustavan nain radi analize i

vrednovanja rizika. Postoji mnogo naina, metoda za prepoznavanje opasnosti i vrednovanje
rizika. Svaka ima svoje prednosti i nedostatke, zato je vrlo vano odabir prikladne metode
shodno poslovanju i okruenju poslodavca i obavljanju poslova.
U ovoj smjernici je predstavljena metoda izrade procjene rizika u 5 kljunih koraka koja
podrazumijevaju i uvaavaju osnovna naela procjene i smanjenja rizika. Procjenu rizika je
potrebno provesti za sva radna mjesta kod poslodavca, odnosno za sve radne postupke i
poslove koje pojedini radnik obavlja ugovorom o radu.

Tab. 1 Pristup procjeni rizika u 5 koraka :

Prepoznati opasnost i opasne situacije

1. Korak
Prepoznati opasnosti koje bi mogle uzrokovati tetu.
Predvidjeti opasnosti i okolnosti na radu koje mogu dovesti do toga
da potencijalne opasnosti uzrokuju tetu, ozljedu ili bolest.

Prepoznati tko je izloen i na koji nain
2. Korak Prepoznati radnike i druge osobe koje mogu biti izloene
opansostima. Utvrditi kako i na koji nain, kako dugo i kako esto su
radnici izloeni opasnostima.

Procijeniti rizik
3. Korak
Procijeniti vjerojatnost nastanka tetnog dogaaja i teinu mogue
posljedice.
Zakljuiti o teini mogue posljedice.

10
 Dokumentirati i zabiljeiti rezultate procjene rizika
Dokumentirati prepoznate opasnosti, opasne situacije i karakteristike
4. Korak
izloenosti.
Zabiljeiti rezultate izrade procjene rizika.

Odluiti o preventivnim i korektivnim mjerama
5. Korak Utvrditi odgovarajue aktivnosti i radnje za uklanjanje ili smanjenje
rizika na najmanju moguu mjeru.
Odrediti prioritete u provoenju preventivnih i korektivnih mjera.

1. Korak Prepoznati opasnost i opasne situacije

Opasnost je najee u svakom radnom procesu skrivena, dakle treba ju otkriti. Ona se
definira kao potencijalna mogunost svakog radnog procesa, sredstava rada, aktivnosti ili
radnog okolia koji mogu uzrokovati ozljedu ili tetu na radu. Pri prepoznavanju opasnosti
najvanije je :

- Obii mjesta rada i promatrati to je opasno i to moe uzrokovati tetu

- Komunikacija s radnicima je najbolji i najbri nain za aktivnosti u kojima oni sudjeluju
i koje se sitrauju radi potencijalnih opasnosti jer oni su na aritu samom
- Sustavno ispitati sve vidove rada, to znai da treba :
a) Svakodnevno gledati to se dogaa na radnom mjestu ili tijekom obavljanja poslova
(praksa se u veini sluajeva moe razlikovati od pisanih uputa radnicima)
b) Razmatrati postupke i radnje koje nisu rutinske i koje se odvijaju povremeno
(promjene poslovnih ciklusa, postupci odravanja)
c) Voditi rauna o aktivnostima koje nisu planirane, ali su predvidive kao to su prekid
procesa rada
- Uzimati u obzir dugotrajnu izloenost opasnostima po zdravlje, kao to su na primjer
visoka razina buke ili izloenost tetnim tvarima te obratiti panju na manje vidljive i
sloenije rizike kao to su psihosocijalni imbenici, rizici koji proizlaze iz organizacije
rada i koji su povezani sa stresom na radu
- Pregledati sve evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima, bolovanjima
kod poslodavca i analizirati ih i usporediti ih sa gospodarskom granom
- Crpiti izvore iz drugih vanih izvora informacija :
a) Upute za rukovanje opremom od proizvoaa ili dobavljaa
b) Sigurnosno tehniki listovi

11
 c) Interna pravila i radne upute
d) Broure ili internetske stranice u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu
e) Zapisnici tijela inspekcije
f) Primjedbe predstavnika radnika i/ili sindikata
g) Zakonski propisi i tehnike norme

2. Korak Prepoznati tko je izloen i na koji nain

Najbolji nain upravljanja rizikom je tono definirati tko sve moe biti ozlijeen. U obzir
treba uzimati radnike koji su u izravnom ili neizravnom doticaju s opasnou. Ako na nekom
mjestu rada istovremeno rade radnici vie poslodavaca treba imati na umu mogunost
meusobnog utjecaja pojedinih grupa radnika i njihovih radnih procesa.
Rizicima mogu biti izloene osobe koje nisu dio radnog procesa kao to su poslovni partneri,
posjetitelji. Pri prepoznavanju i evaluaciji rizika treba imati na umu radnike koji imaju
posebne potrebe kao to su :
- Radnici sa smanjenom radnom sposobnou
- Mladi i stari radnici
- ene u generativnoj dobi, trudnice i dojilje
- Strani radnici koji dobro ne razumiju hrvatski jezik
- Radnici koji nisu proli obuku ili su neiskusni

Bitno je ustvrditi tko je sve izloen, koliko dugo vremenski, na koji nain i kako esto.
Trajanje izloenosti je kljuan faktor i uvelike utjee na razinu rizika, i to je trajanje due
to je vjerojatnost nastanka tete vea. Uinak ne ovisi samo o trajanju izloenosti ve o
intenzitetu izloenosti kojem je radnik izloen.

Sukladno tome to je koncentracija kemikalije vea, mogui tetni uinak je vei. Potrebno
je mjerenjem utvrditi intenzitet tetnosti i na temelju dobivenih rezultata procijeniti rizik.
Izloenost radnika ovisi i o putu i nainu na koji tetnost djeluje na ovjeka. Radnik ne mora
biti izravnom dodiru sa tetnosti, kemikalija moe biti hlapiva na sobnoj temperaturi i radnik
ju moe svakodnevno udisati. Kljuno je pri utvrivanju izloenosti uzeti u obzir i mjere
koje su ve primjenjene i koje mogu bitno smanjivati izloenost, mogui tetni uinak i
razinu rizika nastanka oteenja zdravlja.

3. Korak Procijeniti rizik

U ovom koraku se procjenjuje rizik koji proizlazi iz svake opasnosti. Procjenjivanje rizika
je postupak kojim se povezuje vjerojatnost pojave tete i teine moguih posljedica to
rezultira razinom rizika. Procjenom rizika se odreuje razina vjerojatnosti da opasna
situacija rezultira tetnom posljedicom, ozljedom na radu. U nekim granama rizik se moe
izraunavati kvantitativnom metodom.

12
U tom sluaju mora biti mogue mjeriti kvantitativne osobine rizika, kao to je statistika
uestalost, koliina tvati, trajanje izloenosti. Ova smjernica se bavi izriito kvantitativnim
metodama procjenjivanja rizika. U veini grana kvalitativno procjenjivanje rizika je
dovoljno, ali ono se temelji na subjektivnom ocjenjivanju a pri procjenjivanju rizika su
potrebne strune vjetine i iskustvo procjenitelja. Postoje razliite metode, a sada emo
opisati jednu od najee koritenih i najboljih metoda procjene rizika Tablina metoda.

Tab. 2 Procjena rizika

TEINA POSLJEDICE BOLESTI ILI OZLJEDE

A B C D E
VJEROJATNOST Vrlo teka,
Srednje
Vrlo laka Laka Teka smrtna,
teka
skupna
I Beznaajna 1 1 1 2 2
II Mala 1 1 2 3 3
III Srednja 1 2 3 3 4
IV Velika 2 2 3 4 5
V Izuzetno velika 2 3 4 5 5

Tab. 3 Kategorije vjerojatnosti

I Beznaajna Nije vjerojatno, samo u iznimnim situacijama

II Mala Malo vjerojatno
III Srednja Vjerojatno, mogue
IV Velika Vrlo vjerojatno, oekivano
V Izuzetno velika Gotovo sigurno

Tablica 3 : Kategorije teine posljedice (ozljeda i bolesti)

A Vrlo laka - - Zanemarivo (vrlo lagano) oteenje zdravlja
- - Nema privremene nesposobnosti za rad
B Laka - - Lako i privremeno oteenje zdravlja koje moe
zahtijevati lijeniku pomo uz lijeenje ogranienog
trajanja
- - Privremena nesposobnost za rad
- - Nema trajne nesposobnosti za rad
C Srednje teka - - Znaajno oteenje zdravlja koje zahtijeva lijeniku
pomo i lijeenje produenog trajanja
- - Znaajno oteenje zdravlja koje moe izazvati trajno
smanjenje radne sposobnosti
D Teka - - Teko trajno i/ili progresivno oteenje zdravlja
- - Trajna nesposobnost za rad

13
 E Vrlo teka - - Jako oteenje zdravlja s hendikepom
Smrtna, - - Smrt
Skupna IIIstovremeno vie ozlijeenih bez obzira na teinu ozljede

Tab. 5 Razine rizika

Razina Rizik
1 Beznaajan Dodatne mjere nisu potrebne.
2 Prihvatljiv
3 Srednje velik
4 Velik
5 Vrlo velik
Preporuene mjere
Preporua se informirati radnike.
Odravati postojeu situaciju ili je poboljati.
Informirati radnike.
Poduzimati mjere za poboljanje.
Redovno i ciljano pratiti zdravstveno stanje radnika.
Informirati radnike.
Odmah poduzeti mjere.
Odmah kontrolirati zdravstveno stanje.
Upozoriti radnike na opasnost.
Odmah zaustaviti proces rada.
Hitno poduzeti mjere.

Vjerojatnost nastanka tetnog dogaaja i mogue posljedice toga dogaaja procjenjuje se

prema tablici 1 gdje se ukriuju pet kategorija vjerojatnosti nastanka i pet kategorija teine
posljedica. To rezultira s pet kategorija razine rizika. U tablicama 2, 3, 4 pojanjenje su
kategorije vjerojatnosti nastanka, teine posljedica odnosno bolesti ili ozljeda te razine
rizika.
Postupak procjene vjerojatnosti nastanka tetnog dogaaja, teine posljedica tog dogaaja te
vrednovanje rizika potrebno je provoditi kroz raspravu i suradnju svih procjenitelja. Kljuno
je utvditi da li je potrebno smanjivanje rizika, odnosno da li je rizik prihvatljiv odnosno da
li je sigurnosni aspekt ostvaren i dobar.

4. Korak Dokumentirati i zabiljeiti rezultate procjene rizika

Izuzetno je bitno tijekom prepoznavanja opsnosti, opasnih situacija, naina i trajanja
izloenosti i primjerenih mjera biljeiti podatke. U skladu s time vano je i biljeiti postupak
i rezultat vrednovanja rizika te predloene mjere za smanjivanje rizika.

14
5. Korak Odluiti o preventivnim i korektivnim mjerama
Nakon postupka utvrivanja i otkirivanja rizika, sljedei korak ove metode je predlaganje i
primjena uinkovitih preventivnih i korektivnih mjera. Glavni cilj ovih mjera je uklanjanje
ili smanjivanje postojeih rizika kako ne bi dolo do ugroavanja zdravlja radnika. Ovdje se
razmatra moe li se pojedini rizik sprijeiti ili potpuno izbjei. To se moe postii tako da se
:
- Zadatak ili posao ukine ako nije neophodan
- Opasnost potpuno ukloni
- Koriste druge tvari ili drugi radni procesi

U sluaju da nije mogue izbjei ili sprijeiti rizike, treba ih svesti na najmanju moguu i
prihvatljivu razinu. Pri odreivanju naina smanjivanja ili kontrole rizika poslodavci moraju
imati na umu slijedee principe prevencije :

- Ukloniti opasnost na izvoru

- Prihvatiti tehniki napredak
- Zamijeniti opasno bezopasnim, ili manje opasnim (zamijeniti strojeve, materijale i druge
opasne imbenike)
- Razvijati sustavan, sveobuhvatan pristup prevenciji koji uzima u obzir tehnologiju,
organizaciju rada, radne uvjete, drutvene odnose i utjecaj imbenika iz radnog okolia
- Davati prednost kolektivnim zatitnim mjerama pred pojedinanim
- Prilagoditi posao pojedincu, osobito u pogledu ureenja radnog mjesta, izbora radne
opreme i metoda rada i radnih postupaka. Omoguiti da se olaka jednolian rad i rad po
uinku kako bi se izbjegao tetan utjecaj na zdravlje
- Dati odgovarajue upute radnicima

Pri izboru mjera za smanjivanje rizika na radu, od esencijalne je vanosti primjenjivati mjere
po prioritetima odnosno vanosti :

1) Uklanjanje opasnosti (promjena svojstva izvora)

2) Zamjena opasnog s neopasnim
3) Kolektivne zatitne mjere (prostorno odjeljivanje opasnosti)
4) Upotreba osobnih zatitnih sredstava (prostorno odjeljivanje radnika)
5) Organizacijske mjere (smanjenje trajanje izloenosti)
6) Mjere koje su vezane uz postupanje radnika (obuka, upute)
U nekim sluajevima u pojedinim granama je potrebno poduzeti istovremeno vie mjera, da
bi se postigla najnia razina rizika.

15
6. PRIMJENA REZULTATA PROCJENE RIZIKA

Primjeniti preventivne i korektivne mjere

Primjena rezultata procjene rizika obuhvaa :
- Provoenje hitnih mjera
- Prihvaanje plana primjene preventivnih i korektivnih mjera koji ureuje provoenje
preventivnih i korektivnih mjera s podjelom specifinih zadataka, odgovornosti,
vremenskim rasporedom i kontrolom provedenog. Plan primjene mjera moe sadravati
dva dijela. Jedan s prikazom korektivnih mjera, a drugi s prikazom preventivnih mjera.
- Informiranje i obuavanje svih radnika i rukovodstva o nalazima procjene rizika kao i o
nainima prevencije tih rizika.
- Praenje uinkovitosti prihvaenih mjera

Plan primjene preventivnih i korektivnih mjera treba sadravati :

- Popis zadataka za provoenje preventivnih i korektivnih mjera uzimajui u obzir

prioritete
- Osobe odgovorne za provoenje mjera i za provjeru nakon primjene mjera
- Vremenski plan izvrenja svake mjere
- Druge aktivnosti koje treba provesti kao to su obuke, informiranje radnika, donoenje
plana za postavljanje znakova opasnosti, izrada plana postupanja u hitnim sluajevima
- Uz svaku mjeru ako postoji trebalo bi vezati vaei propis, na temelju kojeg se mjera
treba provesti.
Radnici i njihovi predstavnici moraju biti informirani o mjerama i postupcima koji e biti
primjenjeni, o nainu na koji e biti primjenjeni i tko e biti osoba zaduena za njihovo
provoenje. Informirati radnike kako se trebaju ponaati i na to naroito treba obratiti veu
pozornost. Posebna obuka treba obuhvatiti rukovoditelje jer oni organiziraju odvijanje
procesa rada i dodjeluju zadatke radnicima.

Pratiti, preispitivati i revidirati mjere

Ovdje je vano primjenjivati sustav kontinuiranog praenja opasnosti koje proizlaze iz rada
jer procjena rizika u veini sluajeva ne moe otkriti u potpunosti sve opasnosti. Takav
sustav mora biti izraen u pisanom obliku, kao plod suradnje radnika i rukovoditelja radi
kontinuiranog praenja i otkrivanja novih opasnosti.
Sustav mora obvezno propisivati u sluaju pojave nove opasnosti ili opasne situacije, nain
biljeenja i unoenja informacija o novim opasnostima u bazu podataka o rizicima
poslodavca, nain usvajanja korektivnih ili preventivnih mjera kao i njihovu primjenu na

16
svim mjestima rada ili kod svih radnika i osoba izloenih novoj opasnosti. Takoeer vano
je biljeiti sve izbjegnute i sprijeene nesree.
Informacije dobivene o novim opasnostima i rizicima moraju biti u najkraem roku unesene
u bazu podataka o rizicima radi neprestanog unapreivanja stanarda sigurnosti i zatite
zdravlja radnika. Vano je naglasiti da opasnosti treba kontinuirano pratiti, procjenu rizika
se ne smije smatrati nikada zavrenom na due vrijeme. Ona se nadograuje kontinuiranim
praenjem. Poslodavac je obvezan aurirati procjenu rizika u relevantom dijelu radnih
aktivnosti, radnim mjestima i drugim vidovima rada, a naroito u sluajevima :
- Ozljede na radu, profesionalne bolesti, nesree i izbjegnute nesree
- Otkrivanja novih opasnosti i rizika
- Postavljanja novih strojeva, radne opreme, uvoenja novih materijala i tehnologija
- Otvaranja novih radnih mjesta
- Promjene radnih uvjeta, organizacije rada ili procesa rada
- Nalaza inspektora da procjena rizika nije u skladu s propisima, da nije izraena na
odgovarajui nain ili ne odraava stvarno stanje na radnom mjestu
- Kada podaci ili informacije temeljem kojih je izraena procjena rizika nisu vie vaei
- Kada su se pojavile nove mogunosti zatite
- Ako se nita od gore navedenog nije dogodilo, jednom u dvije godine sukladno
Pravilniku o izradi procjene rizika

17
7. DOKUMENTIRANJE PROCJENE RIZIKA

Postupci procjene rizika u svim fazam i koracima moraju biti dokumentirani. Od primarne
vanosti su slijedee evidencije i dokumenti :

Faza pripreme :
- Akcijski plan za provoenje procjene rizika
- Evidencija o prethodnoj obuci svih radnika
- Odreivanje radnih grupa i procjenitelja
- Popis izvora informacija i dokumenata

Postupak procjene rizika :

- Obrasci za prepoznavanje opasnosti, vrednovanje rizika i predloene mjere

- Vremenski raspored provoenja postupka procjene rizika
- Zapisnici sa sastanka o praenju napretka i drugi zapisi, ukoliko postoje
- Popis predloenih korektivnih i preventivnih mjera
- Dokument procjene rizika ( u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika)

Faza primjene :

- Plan primjene preventivnih i korektivnih mjera

- Evidencije o obuci pojedinih radnika i rukovoditelja
- Popis pribavljenih i radniku uruenih osobnih zatitnih sredstava utvrenih procjenom
rizika
- Evidencije o provedbi mjera
- Dokumentiranje stalnog praenja rizika
- Revizija procjene rizika kod poslodavca

Dokument procjene rizika treba biti sastavljen kao rezultat meusobne suradnje radnika
njihovih predstavnika i/ili s Odborom za zatitu na radu, te im ga kasnije dati na uvid.
Radnici moraju biti informirani o ishodu svake procjene koja se odnosi direktno na njihovo
radno mjesto kao i o mjerama koje treba poduzeti.

18
8. SPECIFINI ZAHTJEVI U PROCJENI RIZIKA

Sukladno zahtjevima i posebnim specifinostima radnih mjesta postoje podruja rada koja
su obuhvaena posebnim zahtjevima u pogledu procjene rizika. Provoenje procjene rizika
u specifinom podruju rada podrazumijeva strunjake specijalizirane u tom odreenom
podruju.
Posebni zahtjevi moraju biti uvaavani temeljem posebnih propisa, od kojih su ovdje
navedeni najvaniji :
Koritenje osobnih zatitnih sredstava
- Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava NN 39/06
- Direktiva Vijea EU 89/656/EEC

Runo prenoenje tereta

- Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta NN 42/05
- Direktiva Vijea EU 90/269/EEC

Rad s raunalom i zaslonima

- Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom NN 69/05
- Direktiva Vijea EU 90/270/EEC

Rizici vezani uz izloenost kemijskim tvarima

- Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti kemijskim tvarima na radu NN
155/08
- Direktiva Vijea EU 98/24/EC

Rizici vezani uz izloenost biolokim tvarima

- Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti biolokim agensima pri radu NN
155/08
- Direktiva 2000/54/EC

19
 Rizici vezani uz izloenost karcinogenim i mutagenim tvarima
- Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti karcinogenim i/ili mutagenim
tvarima NN 40/07
- Direktiva 2004/37/EC

Rizici vezani uz izloenost eksplozivnoj atmosferi

- Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim
eksplozivnom atmosferom, NN 39/06 106/07

Rizici vezani uz izloenost vibracijama

- Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti vibracijama na radu, NN 155/08
- Direktiva 2002/44/EC

20
 Rizici vezani uz izloenost buci
- Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu, NN 46/08
- Direktiva 2003/10/EC

Rizici vezani uz izloenost elektromagnetskim poljima

- Pravilnik o minimalnim Zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnosi na
izloenost radnika rizicima koji potjeu od elektromagnetskih polja, NN 38/08
- Direktiva 2004/40/EC

Uporaba radne opreme

- Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, NN 21/08
- Direktiva 2009/104/EC

21
 Prijevoz opasnih tvari
- Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN 79/07

Kontrola opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari

- Zakon o zatiti okolia, NN 110/07
- Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari NN 114/08
- Seveso II Direktiva 96/82/EC

22
9. UOBIAJENE POGREKE PRI IZRADI PROCJENE RIZIKA

Planiranje procjene rizika

- Ne ukljuiti u procjenu rizika radnike koji imaju iskustva, odnosno praktina znanja o
procesu rada koji se procjenjuje.
- U procjeni rizika moraju sudjelovati radnici i njihovi predstavnici, od esencijalne
vanosti je da to budu sve osobe upoznate s procesom rada koje imaju iskustva.
- Povjeriti provedbu procjene rizika osobi koja nije kompetentna obaviti sve potrebne
zadatke.
Izuzetno je bitno da kod procjene rizika poslodavac i osobe koje provode procjenu bude
svjesne ogranienosti svojih procjenjivakih sposobnosti. Sukladno tomu mogu se u
postupak procjene rizika ukljuiti strunjaci iz pojedinih podruja.

Prepoznavanje opasnosti

- Osloniti se samo na upute za rad bez ukljuivanja radnika

Stvarna praksa se itekako moe razlikovati od pisanih uputa za rad. Iskusni radnici
najbolje poznaju svoje radno mjesto, opasnosti i mogue improvizacije. Stoga je njihovo
sudjelovanje najbitnije.
- Ograniiti se samo na kontrolnu listu.
Namjena kontrolnih lista nije da samo obuhvate sve rizike radnog mjesta ve da
pomognu u primjeni metode u praksi i olakaju postupak procjene rizika. Ona je prvi
korak u pustupku procjene rizika.
- Zaboraviti na poslove koji se obavljaju povremeno i rijetko.
est je u sluaj u praksi da su poslovi koji se obavljaju povremeno znaajan izvor
opasnosti kao to su ienje i odravanje.
- Zanemariti rizike iji uinci nastaju nakon dugotrajne izloenosti.
Ako je procjena rizika povrno provedena sluaj je da su otkriveni samo najoitiji rizici.
Rizici koji se ne zamijeuju odmah i koji dou nakon dugo vremena kao to su psiholoki
imbenici, rizici uslijed izloenosti kemijskim tvarima ili vibracijama mogu biti
zanemareni.
- Izostaviti pojedine opasnosti prisutne na radnom mjestu.
Bitno je da se zabiljee svi rizici pa i oni ija je razina smanjena na minimum ili se
smatraju beznaajnima.
- Zanemariti podatke o ozljedama i bolestima
Podaci o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima vezanim uz rad mogu
ukazati na opasnosti i rizike i moraju biti ukljueni u procjenu rizika.

23
 Vrednovanje rizika

- Nepotpuno procijeniti rizike

Potrebno je opisati sve mogue posljedice koje proizlaze iz opasnih dogaaja. Takoer
treba razmotriti koje posljedice mogu nastupiti odmah, a koje se mogu javiti nakon
proteka odreenog vremena.
- Ne utvrditi trajanje i karakteristike izloenosti.
Pri procjeni rizika potrebno je uzeti u obzir sve radne aktivnosti, njihovo trajanje i
izloenost. Procjenitelj mora uvrditi trajanje i karakteristike izloenosti da bi mogao
procijeniti vjerojatnost nastanka posljedica.

Odluivanje o preventivnim i korektivnim mjerama

- Ne uzimati u obzir osnovne principe prevencije
Vano je poduzimati mjere prema njihovoj vanosti : izbjegavanje opasnosti, zamjena
opasnog bezopasnim ili manje opasnim, kolektivne mjere, osobna zatita, organizacijske
mjere, obuka i informiranje.
- Ne konzultirati ili ne ukljuiti radnike u odluivanje o preventivnim akcijama
Radnici moraju sudjelovati zajedno sa predstavnicima. Zadaa radnika je ukazati gdje je
teko u praksi provesti preventivne mjere ili sugerirati kako unaprijediti konstrukciju
stroja.

Praenje ili preispitivanje

- Smatrati procjenu rizika jednokratnom obvezom
Potrebna je revizija procjene rizika kad god se dogodi promjena koja utjee na razinu
rizika na radnom mjestu, kao uvoenje novih procesa rada, nove opreme ili materijala,
promjene u organizaciji rada, izgradnje novih pogona ili radionica, nakon ozljede na
radu, utvrene profesionalne bolesti te sluaj kada se nakon praenja rizika utvrdi slaba
procjena rizika odnosno njezina manjkavost koja zahtijeva poboljanje i ozbiljniji
pristup.
- Nedovoljno nadgledati uinkovitost mjera
Potreban je nadzor da provedbom korektivnih i preventivnih mjera te njihova
nadogradnja korz reviziju procjene rizika.

24
10. OSVRT NA PRAVILNIK O IZRADI PROCJENE RIZIKA

Odgovornosti

Prema pravilniku o izradi procjene rizika NN (112/14) se propisuju uvjeti , nain i metode
procjene rizika, obvezni sadraji obuhvaeni procjenom i podaci na kojima se procjena rizika
temelji te klasifikaciju opasnosti, tetnosti i napora na radu i u vezi s radom.

Ovim pravilnikom se propisuju minamlni zahtjevi koje je potrebno ispuniti kod

procjenjivanja rizika ali ne utjee na primjenu drugih priznatih naina i metoda procjene
rizika nakon to su ispunjeni propisani minimalni zahtjevi. Ovo je postupak koji poslodavac
provodi za sve poslove. Svi izrazi koji su upotrebljeni unutar ovog pravilnika odnose se
jednako na muki i enski rod.

Definicija procjene rizika

Procjena rizika je postupak kojim se utvruje razina opasnosti, tetnosti i napora u smislu
nastanka ozljeda na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremeaja u
procesu rada koji bi mogao izazvati tetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

Zakonske obveze poslodavca

Procjenu rizika mogu izraivati osobe koju su zakonski ovlatene za izradu procjene rizika.
Procjenu rizika za vlastite potrebe moe izraivati poslodavac.

Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenivati pravila, mjere, postupke i

aktivnosti za sprjeavanje i smanjivanje rizika te osiguravati vi u razinu zatite na radu.

Poslodavac je obvezan dostaviti elektroniku obavijest o procjeni rizika putem

informacijskog sustava zatite na radu Zavodu za unaprjeivanje zatite na radu u skladu s
provedbenim propisom.

Procjena rizika se sastoji od :

Prikupljanja podataka na mjestu rada

Analize i procjene prikupljenih podataka to ukljuuje :

a) Utvrivanje opasnosti, tetnosti i napora

b) Procjenjivanje opasnosti, tetnosti i napora
c) Utvrivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, tetnosti i
napora

25
 Plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, tetnosti i napora koji
mora sadravati :

a) Rokove
b) Ovlatenike odgovorne za provedbu mjera
c) Nain kontrole nad provedbom mjera

Dokumentiranje procjene rizika

Prikupljanje podataka ukljuuje :

a) Poslove koji se obavljaju na mjestu rada

b) Broj radnika koji obavljaju iste poslove
c) Mjesta rada gdje se poslovi obavljaju
d) Ureenje mjesta rada
e) Popis radne opreme
f) Popis izvora fizikalnih, kemijskih i biolokih opasnosti
g) Organizaciju rada i raspored radnog vremena

Izrada procjene rizika

Procjenjivanje rizika se izrauje u skladu s Matricom procjene rizika prema opim

kriterijima razine rizika (vjerojatnost , posljedica). Pri procjenjivanju rizika sudjeluju
radnici koji obavljaju odreene poslove i putem kojih poslodavac moe iz prve ruke
saznati stvarno stanje i uvaavati njihove stavove.

U izradi procjene rizika je bitno dati napomene vezano za zahtjeve posebnih propisa i
smjernica zatite na radu

Pri izradi procjene rizika se moraju uvaiti provedbeni propisi iz zatite na radu ( kao
to su propisi za osobnu zatitnu opremu, za runo prenoenje tereta, za rad sa
zaslonima, za radnu opremu, za fizikalna, kemijska i bioloka tetna djelovanja ) te
smjernice iz zatite na radu ( kao to su smjernice o procjeni kemijskih, fizikalnih i
biolokih tetnih djelovanja i industrijskih procesa opasnih ili tetnih za sigurnost i
zdravlje trudnica, osoba koje su rodile ili doje.

Obvezni prilozi uz procjenu rizika :

a) Sigurnosni podaci izvora fizikalnih tetnosti, kemikalija, odnosno biolokih agensa

koji se koriste
b) Popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova
c) Popis osobne zatitne opreme za poslove kod kojih se mora upotrebljavati
d) Popis potrebnih ispitivanja

26
 e) Popis poslova s posebnim uvjetima rada

Pri izradi procjene rizika sudjeluju radnici, njihovi predstavnici.

Procjenjivanje rizika se izrauje u skladu sa matricom opasnosti prema opim kriterijima

razine rizika (vjerojatnost, posljedica) koji ine njegov sastavni dio.
Rizika se procjenjuje kao :
- Mali
- Srednji
- Veliki

Prema pravilniku o izradi procjene rizika NN (71/14) dijelimo razine vjerojatnosti,

posljedice i matricu procjene rizika prema sljedeem :

Tab. 6 Razine vjerojatnosti prema pravilniku o izradi procjene rizika:

1. Malo vjerojatno Ne bi se trebalo dogoditi tijekom cijele profesionalne karijere radnika.

2. Vjerojatno Moe se dogoditi samo nekoliko puta tijekom profesionalne karijere radnika.
3. Vrlo vjerojatno Moe se ponavljati tijekom profesionalne karijere radnika

Tab. 7 Veliina posljedica prema pravilniku o izradi procjene rizika:

Malo Ozljede i bolesti koje ne uzrokuju produenu bol (kao npr. male ogrebotine,
1.
tetno iritacije oka, glavobolje itd.).
Ozljede i bolesti koje uzrokuju umjerenu, ali produene bol ili bol koja se
Srednje
2. povremeno ponavljaju (kao npr. rane, manji prijelomi, opekotine drugog stupnja
tetno
na ogranienom dijelu tijela, dermatoloke alergije itd.).
Ozljede i bolesti koje uzrokuju teku i stalnu bol i/ili smrt (kao npr. amputacije,
Izrazito
3. komplicirani prijelomi, rak, opekotine drugog ili treeg stupnja na velikom dijelu
tetno
tijela itd.).

Tab. 8 Matrica procjene rizika :

Veliina posljedica (tetnosti)

Vjerojatnost
Malo tetno Srednje tetno Izrazito tetno
Malo vjerojatno Mali rizik Mali rizik Srednji rizik
Vjerojatno Mali rizik Srednji rizik Veliki rizik
Vrlo vjerojatno Srednji rizik Veliki rizik Veliki rizik

27
Primjer poslova sa malim rizicima :
Poslovi s malim rizicima u smislu odredbi ovoga pravilnika su administrativni, uredski
poslovi i slini poslovi kao to su pomone usluge, umnoavanje snimljenih zapisa, trgovina
elektrinom energijom, trgovina bez skladitenja, trgovina na malo na tandovima i
trnicama, trgovina na malo preko pote ili interneta, poslovi unajmljivanja, iznajmljivanja,
usluni administrativni poslovi, poslovi projektiranja, planiranja, savjetovanja, obrazovanja,
organizacije, marketinga, posredovanja, izdavanja, pripreme, prezentacije, dizajniranja,
poslovi brokera i agenata, drabe, iznajmljivanja prijevoznih sredstava ili opreme bez
vozaa, rukovatelja ili posade, usluge pripreme za tisak i objavljivanje, umnoavanje
snimljenih zapisa, organizacija izvedbe projekata, posredovanje, usluge smjetaja, izdavanje
raunalnih igara i izdavanje ostalog softvera, poslovi prikazivanja filmova, snimanja zvunih
zapisa i izdavanja glazbenih zapisa, raunalno programiranje, savjetovanje u vezi s
raunalima, obrada podataka, usluge posluitelja i poslovi povezani s njima, internetski
portali, sredinje bankarstvo, ostalo novarsko posredovanje, poslovi uzajamnih fondova
(trustova), poslovi ostalih fondova i slini financijski subjekti, financijski leasing, ostalo
kreditno posredovanje, ivotno osiguranje, ostala osiguranja, reosiguranje, mirovinski
fondovi, poslovanje financijskih trita, posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i
robnim ugovorima, procjena rizika i tete, poslovi agenata i posrednika osiguranja, poslovi
upravljanja fondovima, kupnja i prodaja vlastitih nekretnina, poslovi agencija za poslovanje
nekretninama, pravni, raunovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi, porezno
savjetovanje, upravljaki poslovi, savjetovanje u vezi s upravljanjem, odnosi s javnou i
poslovi priopivanja, savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, tehniko
savjetovanje, promidba (reklama i propaganda) i istraivanje trita, oglaavanje preko
medija, ispitivanje javnoga mnijenja, prevoditeljski poslovi i usluge tumaa, poslovi
iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing), poslovi zapoljavanja, poslovi putnikih agencija
i organizatora putovanja (turoperatora), uredski administrativni i pomoni poslovi, poslovi
pozivnih centara, organizacija sastanaka i poslovnih sajmova, poslovi agencija za
prikupljanje i naplatu rauna te kreditnih ureda, kreativni, umjetniki i zabavni poslovi,
izvoaka umjetnost, umjetniko stvaralatvo, poslovi knjinica i arhiva, poslovi muzeja,
poslovi kockanja i klaenja, poslovi poslovnih organizacija, organizacija poslodavaca i
strukovnih lanskih organizacija i sl.1

Opasnosti, tetnosti i napori na radu i u vezi s radom :

OPASNOSTI

1. MEHANIKE OPASNOSTI
1.1 alati
1.1.1 runi

1 Pravilnik o izradi procjene rizika

28
1.1.2 mehanizirani
1.2 strojevi i oprema
1.3 sredstva za horizontalni prijenos
1.3.1 prijevozna vozila : automobili, kamioni i dr.
1.3.2 prijenosna sredstva : viliari
1.3.3 samohodni strojevi : bageri, buldoeri i dr.
1.4 sredstva za vertikalni prijenos
1.4.1 dizalice
1.4.2 transporteri
1.5 rukovanje predmetima
1.6 ostale mehanike opasnosti
2. OPASNOSTI OD PADOVA
2.1 pad radnika i drugih osoba
2.1.1 na istoj razini
2.1.2 u dubini
2.1.3 s visine
2.1.4 s visine iznad 3 metra
2.2 pad predmeta

3. ELEKTRINA STRUJA
3.1 otvoreni elektrini krug
3.2 ostale elektrine opasnosti

4. POAR I EKSPLOZIJA
4.1 eksplozivne tvari
4.2 zapaljive tvari
5. TERMIKE OPASNOSTI
5.1 vrue tvari
5.2 hladne tvari

TETNOSTI
1. KEMIJSKE TETNOSTI
1.1 Otrovi
1.1.1 metali
1.1.2 nemetali
1.1.3 organski spojevi
1.2 Korozivi
1.2.1 kiseline
1.2.2 luine
1.2.3 drugi korozivi
1.3 Nadraljivci
1.3.1 lako topivi u vodi
1.3.2 slabo topivi u vodi
1.3.3 odmaivai
1.3.4 drugi nadraljivci

29
1.4 Zaguljivci
1.4.1 inertni
1.4.2 kemijski
1.5 Senzibilizatori
1.5.1 oraganske praine biljnog porijekla
1.5.2 organske praine ivotinjskog porijekla
1.5.3 kemijski spojevi alergogenog potencijala
1.5.4 termofilne aktinomicete
1.5.5 ostali senzibilizatori
1.6 Fibrogeni
1.6.1 azbest
1.6.2 silicijev dioksid
1.6.3 ostali fibrogeni
1.7 Mutageni
1.8 Karcinogeni
1.9 Teratogeni

2. BIOLOKE TETNOSTI
2.1 Zarazni materijal
2.2 Zaraeni ljudi
2.3 Zaraene ivotinje
2.4 Opasne biljke
2.5 Opasne ivotinje

3. FIZIKALNE TETNOSTI
3.1 Buka
3.1.1 kontinuirana buka
3.1.2 diskontinuirana buka
3.1.3 impulsna buka
3.1.4 ometajua
3.2 Vibracije
3.2.1 vibracije koje se prenose na ruke
3.2.2 vibracije koje se prenose na tijelo
3.2.3 potresanja
3.3 Promijenjeni tlak
3.3.1 povieni tlak
3.3.2 snieni tlak
3.3.3 promjene tlaka
3.4 Nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti
3.4.1 rad na otvorenom
3.4.2 vrui okoli
3.4.3 visoka vlanost
3.4.4 pojaano strujanje zraka
3.4.5 hladan okoli
3.4.6 este promjene temperature

30
3.4.7 nepovoljni uinci umjetne ventilacije
3.5 Ionizirajue zraenje
3.5.1 rendgensko zraenje
3.5.2 otvoreni radioaktivni elementi
3.5.3 zatvoreni radioaktivni elementi
3.6 Neionizirajue zraenje
3.6.1 UV zraenje (A,B,C )
3.6.2 toplinsko
3.6.3 mikrovalno
3.6.4 lasersko
3.6.5 elektromagnetsko polje vrlo niskih frekvencija
3.7 osvijetljenost
3.7.1 nedovoljna osvjetljenost
3.7.2 bljetanje
3.8 ostale fizikalne tetnosti

NAPORI
1. STATODINAMIKI NAPORI
1.1 Prisilan poloaj tijela pri radu
1.1.1 stalno sjedenje
1.1.2 stalno stajanje
1.1.3 pognut poloaj tijela
1.1.4 uanje, kleanje
1.1.5 rad u skuenom prostoru
1.1.6 ruke iznad glave
1.1.7 ostali statiki napori
1.2 Dinamiki : fiziki rad
1.2.1 ponavljajui pokreti sa i bez primjene sile
1.2.2 brzi rad
1.2.3 dizanje i noenje tereta
1.2.4 guranje i vuenje tereta
1.2.5 teak fiziki rad
1.2.6 ostali dinamiki napori

2. PSIHOFIZIOLOKI NAPORI
2.1 Nepovoljan ritam rada
2.1.1 rad na normu
2.1.2 ritam uvjetovan radnim procesom
2.1.3 neujednaen ritam
2.2 poremeen bioritam
2.2.1 noni rad
2.2.2 produljeni rad
2.3 Remeenje socijalnih potreba
2.3.1 terenski rad
2.3.2 rad na daljinu

31
2.4 Odgovornost za ivote ljudi i materijalna dobra
2.4.1 rukovoenje
2.4.2 upravljanje prijevoznim sredstvima
2.5 visoka vjerojatnost izvanrednih dogaaja
2.6 Otean prijam informacija
2.6.1 zvuni signali i znakovi
2.6.2 svjetlosni signali i znakovi
2.6.3 buka
2.6.4 nedovoljan osvjetljenost
2.7 Radni zahtjevi
2.7.1 neodgovarajui kvantitativni zahtjevi
2.7.2 premali utjecaj na rad
2.7.3 zahtjev za visokom kvalitetom rada
2.7.4 izolirani rad
2.7.5 monotoni rar
2.7.6 komunikacija s osobama
2.8 maltretiranje
2.8.1 mobing
2.8.2 bulling
2.9 burnout
2.11 ostali psihofizioloki napori

3 NAPORI VIDA
4 NAPORI GOVORA

32
11. PRILOZI

Prilog 1 : Primjer Akcijskog plana za provoenje procjene rizika

Izjava o provoenju postupka procjene rizika

Temeljem odluke glavnog direktora 1. lipnja 2013 odlueno je provesti postupak procjene
rizika kojim e biti obuhvaena sva radna mjesta, strojevi, oprema, materijali, postrojenja i
prostori ovog poslodavca, a sve to u svrhu poboljanja zatite zdravlja i sigurnosti na radu.
Temelj za provoenje procjene rizika je Zakon o zatiti na radu, Pravilnik o izradi procjene
rizika, praktina smjernica za izradu procjene rizika.

Vremenski plan
- Poetak postupka : 1.lipanj 2013
- Oekivani zavretak postupka : sredina rujna
- Tablica vremenskog plana s pojedinim koracima je sastavni dio Akcijskog plana

Osobe odgovorne za provoenje postupka :

- Rukovodstvo
- Izvrni voditelj
- Radna grupa za procjenu rizika
- Zamjenik direktora
- Voditelj slube zatite na radu
- Strunjak zatite na radu
- Specijalist medicine rada
- Vanjski strunjak

Faza pripreme
- Poetna obuka : mora biti organizirana za sve radnike poslodavca.
- Imenovanje osoba koje sudjeluju u procjeni rizika pojedine organizacijske jedinice
- Prikupljanje informacija o opasnostima iz dokumentacije

Postupak procjene rizika

- Obilazak mjesta rada
Sve osobe koje sudjeluju u procjeni rizika pojedine organizacijske jedinice obii e sva
mjesta na kojima se obavlja rad. To e biti obavljeno :
- Izravnim promatranjem poslova koji se obavljaju na pojedinom mjestu rada
- Intervjuiranjem radnika, rukovoditelja i pojedinih strunjaka
- Biljeenjem nalaza i rezultata zapaanja u propisane obrasce
- Procjena rizika, prijedlozi za preventivne i korektivne mjere

Izlazni dokumenti procjene rizika

Radna grupa za procjenu rizika mora izraditi sljedee dokumente :
- Procjena rizika radnog mjesta
- Plan primjene preventivnih i korektivnih mjera

33
- Dokument procjene rizika

Primjena preventivnih i korektivnih mjera

- Informiranje radnika
- Provoenje plana primjene preventivnih i korektivnih mjera

Praenje i revidiranje
- Praenje : treba uspostaviti sustav kontinuiranog praenja opasnosti sukladno internom
nalogu.
- Sljedea revizija procjene rizika : rujan 2015.
- Vrednovanje postupka procjena rizika

34
Prilog 2 : Primjer intervjua radnika

Vaan dio procjene rizika je prepoznavanje opasnosti. Radna grupa za procjenu rizika i
imenovane osobe koje sudjeluju u izradi procjene rizika trebaju prikupiti sve informacije o
opasnostima i opasnim situacijama vezanim uz pojedino radno mjesto, aktivnost, opremu i
druge elemente procesa i okolia koji se procjenjuju. Radnici su najznaajniji izvor
informacija. Procjenitelji trebaju pri obilasku radnih mjesta intervjuirati radnike sa svrhom
dobivanja potrebnih informacija za provoenje procjene rizika.

Procjenitelj treba uspostaviti dobru komunikaciju s radnicima i objasniti svoju namjeru i

svrhu intervjua.

Predloena pitanja:
- Na koji nain obavljate poslove i kako se moete ozlijediti?
- Koje sve poslove obavljate, redovito i povremeno?
- to smatrate stresnim na vaem radnom mjestu?
- to sve smatrate opasnim po zdravlje na vaem radnom mjestu?
- Koji posao smatrate najopasnijim?
- Da li se vai poslodavci zalau za stalno unaprjeivanje razine zatite zdravlja i
sigurnosti na radu?
- Da li imate kakvih prijedloga vezano uz poboljanje zatite na vaem radnom mjestu?

Zapisnik

Dobivene podatke procjenitelji trebaju koristiti kao dodatne informacije za procjenu rizika.

U Zagrebu, 1 lipnja 2013. Strunjak zatite na radu

....................................... .......................................

35
Prilog 3 : Popis opasnosti

Nezatieni pokretni dijelovi strojeva i alata

1.1 (prignjeenje,posmik, udarac, rez, ubod,
uvlaenje, zahvaanje)
Nekontrolirano kretanje dijelova i predmeta
1.2 (pomicanje,padanje, kotrljanje, klizanje,
odlijetanje dijelova i estica)
Dijelovi s opasnim otrim, uglatim, iljatim,
izboenim, hrapavim povrinama (rez, ubod,
1.3
posmik, udar)

Pokretna transportna sredstva (sudaranje,

udaranje,
1.4
Mehanike gaenje, prevrtanje, padanje)
1
opasnosti
Skliske, neravne, neprimjerene i zakrene
povrine za kretanje (pad, pokliznue i spoticanje
1.5
na ravnini)

Rad na visini (pad s ljestava, stepenica, skela, s

1.6 povrina na visini do 3m, s povrina na visini
veoj od 3m, u nezatiene otvore, jame i kanale)
Zatrpavanje i utapanje (zemljom, graevnim
1.7 materijalom, itaricama, vodom i drugim
tekuinama)
Skuen i pretrpan prostor (sudaranje i udaranje u
1.8 nepokretne dijelove

Dijelovi pod naponom (rad pod naponom, rad u

blizini opreme pod naponom, oteenja izolacija,
2.1 nepropisno izvedene instalacije, neprikladna
Opasnost od
oprema)
2. elektrine
struje
Elektrini luk (kratki spoj, postupci prespajanja
2.2 pod
naponom, elektrostatiko pranjenje)

3.1 Zapaljive krutine, tekuine, plinovi

Opasnost od Eksplozivne tvari (eksplozivi, pirotehniarska

3.2
3 poara i sredstva)
eksplozije Eksplozivna atmosfera (plinovi, pare, maglice,
3.3
praine)
3.4 Elektrini luk

36
 Vrui predmeti, povrine, materijali (otvoreni
Termike
4 4.1 plamen, vrue povrine, tekuine i pare, prskanje
opasnosti
uarenog materijala)

5.1 Nagrizajua sredstva ( R 34, R 35)

5.2 Nadraljivci (R 36, R 37, R 38)
5.3 Alergeni (R 42, R 43)
Otrovi (R 20, R 21, R 22, R 23, R 24, R 25, R 26,
5. Kemikalije 5.4
R 27, R 28, R 39, R 48, R 65)
5.5 Karcinogeni (R 45, R 49)
5.6 Mutageni (R 46)
Reprotoksine i teratogene tvari ( R 60, R 61, R
5.7
62, R 63, R 64

6.1 Fibrogene
6 Praine
6.2 Ostale

tetni mikroorganizmi (bakterije, virusi, paraziti,

7.1
Bioloke gljivice)
7
tetnosti Alergogene i toksine tvari koji su produkt
7.2
mikroorganizma

Ionizirajua zraenja: X zrake, radioaktivni

8.1
elementi
Neionizirajua zraenja: ultraljubiasto, toplinsko
8.2
zraenje, radiovalovi, laser
8.3 Elektromagnetska polja
Fizikalne
8
tetnosti 8.4 Buka
8.5 Vibracije cijelog tijela
8.6 Vibracije ake i ruke
8.7 Promijenjen tlak : podtlak, nadtlak

9.1 Neprimjerena osvjetljenost

imbenici 9.2 Nepovoljni mikroklimatski uvjeti
9 radnog
okolia 9.3 Rad na otvorenom
9.4 Rad u prostoru s nedovoljno kisika

37
 9.5 Rad u vlanom ili mokrom okoliu

10.1 Teak fiziki rad

Tjelesni 10.2 Ponavljajui pokreti

10
napori Statiki poloaj tijela pri radu (dugotrajan,
10.3 nepovoljan, prisilan i nepromijenjen poloaj
tijela)

11.1 Mentalno optereenje

Smjenski, noni, prekovremeni,normirani i
11.2
monotoni rad
Organizacija Bez utjecaja na organizaciju rada, bez podrke
11 11.3
rada i stres rukovodstva
11.4 Optereenje osjetila
Neprihvatljivo ponaanje, nasilje, maltretiranje,
11.5
uznemiravanje, napastovanje

ivotinje :alergija na ivotinjske produkte, ugrizi

12.1
udari, trovanja
Druge
12 12.2 Biljke : alergija na biljke
opasnosti
Optereenje uslijed uporabe osobnih zatitnih
12.3
sredstava

38
Prilog 4 : Obrazac za procjenu rizika radnog mjesta

Radno mjesto
Broj zaposlenih Broj DA
radnika Posao s poveanim rizikom
-ukupno (s posebnim uvjetima rada) NE
-od toga ena
Ako da, navesti toke l. 3.Pravilnika o
-mlai od 18 godina poslovima s posebnim uvjetima rada
-osoba s umanjenom
radnom sposobnou
Vremenski raspored rada Sta osiguranja s DA
poveanim trajanjem
-tjedni raspored rada NE
-dnevni raspored Ako da, navesti uveanje izraeno
rada brojem dodatnih mjeseci staa
-tjedni odmor
-dnevni odmor

-smjenski rad U posljednjih 5 godina

-trajanje smjene Ozljeda na radu
-rad dui od -od toga tekih
redovitog
-skraeno radno -profesionalnih bolesti
vrijeme zbog
oteanih radnih
uvjeta
Zahtjevi u pogledu osposobljenosti
Potrebna struna osposobljenost

Opis poslova radnog mjesta

Redovni
Izvanredni

Mjesta na kojima se obavljaju poslovi % vremena

Zatvoreni prostor
Otvoreni prostor

Oblikovanje mjesta Zadovoljava Ne zadovoljava Pojanjenja

rada

39
Radni prostor

Radno mjesto
Oprema, alati i strojevi
Popis strojeva sa Smjetaj Ispitan / neispitan Ispravan /
poveanim neispravan
opasnostima
-
-
-
Popis ostale radne Smjetaj Ispravan / neispravan
opreme
-
-
-
Kemikalije (tvari i pripravci) Koliina
d/mj/god
Popis kemikalija -
(tvari i pripravci) -
Opasna kemikalija
Oznake opasnosti
Oznake upozorenja
R ili H
Oznake obavijesti
S ili P
Naznake za Karc,
Muta, Repr.
GVI
KGVI
Razred opasnosti
Izmjerena
koncentracija na
mjestu rada...
Izmjerena
koncentracija na
mjestu rada...
Izmjerena
koncentracija na
mjestu rada...
Bioloke tetnosti

40
Popis Rizina skupina (2,3,4) Zasebna
oznaka
(A,D,T,V)
-
-
-

Mikroklimatski uvjeti

Mjesto rada Ispitano / Rezultati mjerenja Opaanje pri

neispitano Zadovoljava Nezadovoljava obilasku
-
-
-
-

Rasvjeta

Mjesto rada Ispitano/Neispita Rezultati mjerenja Opaanje

no Zadovoljava Nezadovoljava pri obliasku
-
-
-
-

Praine
Mjesto rada Ispitano/neispitan Rezultati mjerenja Opaanje
o Zadovoljava Nezadovoljava pri obilasku
-
-
-
-

Buka
Izvor Intenzitet (rezultat Vrijeme izloenosti
mjerenja)
-
-

41
-
-

Vibracije

Izvor Intenzitet (rezultat mjerenja) Vrijeme izloenosti

-
-
-
-

Ionizirajue zraenje
Obveza kontrole DA NE
dozimetrom

Izvor
(popis
ureaja)

Druge opasnosti

42
Prilog 5: Obrazac za dodatnu procjenu rizika

Zajedniki Lokacija Opasnost Izloeni Primjenjene R Predloene

radni i pojedinci mjere (1- mjere
Br pomoni Ili grupe zatite 5)
prostori
poslodavca

43
Prilog 6: Popis najee koritenih propisa u procjeni rizika

Br Popis Objava
1. Zakon o zatiti na radu NN (71/14)
2. Pravilnik o izradi procjene rizika NN (114/02)
Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone
3. NN (6/84)
prostorije i prostora
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima
4. NN (5/84)
rada
Pravilnik o listi strojeva i ureaja s
5. NN (47/02)
poveanim opasnostima
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi
6. NN (21/08)
radne opreme
Pravilnik o ispitivanju radnog okolia te
7. NN (114/02, 131/02 i 126/03)
strojeva i ureaja spoveanom opasnostima
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s
8. NN (116/10, 124/10)
elektrinom energijom
Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri
9. NN (69/05)
radu s raunalom
Pravilnik o zatiti na radu pri runom
10. NN (42/05)
prenoenju tereta
Pravilnik o zatiti radnika od
11. NN (46/08)
izloenosti buci na radu
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog
12. NN (155/08)
izloenosti vibracijama na radu
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog
13. NN (155/08)
izloenosti kemijskim tvarima na radu
Pravilnik o zatiti radnika od rizika
14. zbog izloenosti biolokim agensima pri NN (155/08)
radu
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog
15. izloenosti karcinogenim i/ili mutagenim NN (40/07)
tvarima
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog
16. NN (40/07)
izlaganja azbestu
Pravilniku o graninim
vrijednostima izloenosti opasnim
17. NN (13/09)
tvarima pri radu i o biolokim graninim
vrijednostima
Pravilnik o najmanjim zahtjevima za
unapreenje sigurnosti i zatite zdravlja
18. radnika zaposlenih u naftnom rudarstvu NN (40/07)

Pravilnik o najmanjim zahtjevima za

unapreenje sigurnosti i zatite zdravlja
19. NN 40/07
radnika zaposlenih u rudarstvu kod
povrinskih i podzemnih rudarskih radova
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti
i zatite zdravlja radnika te tehnikom
20. nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija NN (106/07)
i ureaja u prostorima ugroenim
eksplozivnom atmosferom
Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili
21. NN 51/08
pokretnim gradilitima

44
 Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih
22. NN 39/06
sredstava
23. Pravilnik o sigurnosnim znakovima NN (102/15)
Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje
24. NN 114/02, 126/03
radnika za rad na siguran nain
Pravilnik o zatiti na radu pri utovaru i
25. NN 49/86
istovaru tereta
26. Pravilnik o zatiti na radu na eljeznicama NN 11/84, 07/89
Pravilnik o zatiti na radu pri mehanikoj
27. NN 49/86
preradi i obradi drveta i slinih materijala
28. Pravilnik o zatiti na radu u umarstvu NN 10/86

29. Pravilnik o zatiti na radu u graditeljstvu Sl. L. 42 i 45/68

Pravilnik o zatiti na radu u poljoprivredi
30. Sl. L. 34/68

31. Zakon o radu NN 93/14

Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije
32. NN 62/10
zaposliti maloljetnik
Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik
33. moe raditi i o aktivnostima u kojima smije NN 62/10
sudjelovati
Pravilnik o poslovima na kojima radnik
moe raditi samo nakon prethodnog i
34. NN 70/10
redovnog utvrivanja zdravstvene
sposobnosti

35. Zakon o kemikalijama NN 18/13

Lista opasnih kemikalija iji je promet
36. NN 17/06 i 39/10
zabranjen odnosno ogranien
Pravilnik o razvrstavanju, oznaavanju,
37. NN 50/12 i 18/13
obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija

Zakon o tehnikim zahtjevima za

38. proizvode i ocjenjivanje NN 80/13, 14/14
sukladnosti
Pravilnik o stavljanju na trite osobne
39. 89/10
zatitne opreme
Popis hrvatskih normi za osobnu zatitnu
40. NN 110/09
opremu
41. Pravilnik o sigurnosti strojeva NN 28/11
Popis hrvatskih normi u podruju sigurnosti
42. NN 141/09
strojeva

45
43. Zakon o zatiti od poara NN 92/10
44. Pravilnik o vatrogasnim aparatima NN 101/11 i 74/13

Zakon o radiolokoj i nuklearnoj

45. NN 141/13 i 39/15
sigurnosti
Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima
moraju udovoljavati izloeni radnici,
46. uestalosti pregleda te sadraju, nainu i NN 111/07
rokovima uvanja podataka o tim
pregledima
Pravilnik o uvjetima i mjerama zatite od
ionizirajueg zraenja za obavljanje
47. djelatnosti s rendgenskim ureajima, NN 125/06
akceleratorima i drugim ureajima koji
proizvode ionizirajue zraenje
Pravilnik o uvjetima i mjerama zatite od
48. Ionizirajueg zraenja za obavljanje NN 125/06
djelatnosti s radioaktivnim izvorima

Zakon o zatiti od neionizirajueg

49. NN 91/10
zraenja
Pravilnik o minimalnim zdravstvenim i
sigurnosnim zahtjevima koji se odnose na
50. NN 38/08
izloenost radnika rizicima koji potjeu od
elektromagnetskog polja
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za ureaje
koji proizvode optiko zraenje te uvjetima i
51. NN 204/03, 91/07
mjerama zatite od optikog
zraenja
52. Zakon o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15
Zakon o stau osiguranja s poveanim
53. NN 71/99, 46/07, 41/08
trajanjem
54. Zakon o listi profesionalnih bolesti NN 162/98, 107/07

55. Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima NN 108/95, 56/10

Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru
56. NN 79/07, 139/10
radnika profesionalno izloenih azbestu
57. Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13
Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozaa
58. NN 1/11
i kandidata za vozae
Zakon o zatiti puanstva od zaraznih
59. NN 60/92, 26/93
bolesti
Pravilnik o nainu obavljanja zdravstvenih
60. NN 23/94, 93/00
pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom

46
12. ZAKLJUAK

Procjena rizika je esencijalni dio sigurnosti i zatite zdravlja radnika na svakom radnom
mjestu. Svrha izrade je unaprjeivanje razine sigurnosti i zatite zdravlja radnika.
Procjena rizika je postupak kojim se utvruju razina opasnosti, tetnosti i napora i kako
oni utjeu na radnike i njihovo zdravlje.

Procjena rizika je osnova za upravljanje sigurnou i zdravljem na radu. Procjena rizika

omoguuje prepoznavanje svih opasnosti koje mogu nakoditi radnicima i uzrokovati
neeljene posljedice. Procjena rizika je zakonska obveza slijedom Zakona o zatiti na
radu i pravilnika koji iz njega proizlaze.

Temeljna svrha Zakona o zatiti na radu i pripadajuih pravilnika uvoenje je mjera za

poticanje unapreivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprjeavanje ozljeda na
radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia.

Poslodavac je obvezan imati izraenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega
obavljaju radnici i osobe na radu. Procjena rizika mora odgovarati postojeim
opasnostima, tetnostima odnosno naporima Procjenu rizika mogu izraivati osobe
ovlatene za izradu procjene rizika. Procjenu rizika za vlastite potrebe moe izraivati
poslodavac. Procjena rizika je kamen temeljac sigurnosti i zatite zdravlja radnika.

47
13. LITERATURA

[1] Pravilnik o izradi procjene rizika NN (112/14)

[2] Zakon o zatiti na radu NN ( 71/14, 118/14, 154/14)

[3] Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje: Praktina smjernica za procjenu rizika na radu
srpanj 2011, EU-HR/2007/IB/OT/01

[4] Karolina Gwczyska-Woelke Mr.sc. Eng., Grzegorz yjak Ph.D, Dr.

Harald Gruber, Dipl. Ing. rka Vlkov, Mr.sc. Dagmar Mroziewicz, VUBP,
Ing. Mr. Christian Schenk, MUDr. Zdenk merhovsk: Procjena rizika-opi
vodi Njemaka listopad 2010, ISBN-978-3-941441-69-9

48
13.1 POPIS SLIKA Stranica

Sl. 1 Organizacija procjene rizika ..........................................................................................6

Sl. 2 Zatitna kaciga .............................................................................................................19
Sl. 3 Sigurnosna pravila pri runom prenoenju tereta ........................................................19
Sl. 4 Rad s raunalom i zaslonima .......................................................................................19
Sl. 5 Rizici vezani uz izloenost kemijskim tvarima ...........................................................19
Sl. 6 Rizici vezani uz izloenost biolokim tvarima ............................................................20
Sl. 7 Rizici vezani uz izloenost mutagenima ......................................................................20
Sl. 8 Rizici vezani uz izloenost eksplozivnoj atmosferi .....................................................20
Sl. 9 Rizici vezani uz izloenost vibracijama .......................................................................20
Sl. 10 Rizici vezani uz izloenost buci .................................................................................21
Sl. 11 Rizici vezani uz izloenost elektromagnetskim poljima ............................................21
Sl. 12 Uporaba radne opreme ...............................................................................................21
Sl. 13 Prijevoz opasnih tvari ................................................................................................22
Sl. 14 Kontrola opasnosti pri prijevozu opasnih tvari ..........................................................22

49
12.1 POPIS TABLICA

Tab. 1 Pristup procjeni rizika u 5 koraka .............................................................................10

Tab. 2 Procjena rizika...........................................................................................................13
Tab. 3 Kategorije vjerojatnosti .............................................................................................13
Tab. 4 Kategorije teine posljedice ......................................................................................13
Tab. 5 Razine rizika .............................................................................................................14
Tab. 6 Razine vjerojatnosti prema pravilniku o izradi procjene rizika ................................27
Tab. 7 Veliina posljedica ....................................................................................................27
Tab. 8 Matrica procjene rizika .............................................................................................27

50