Istorija Pletenja

Istorija pletenja
Umjetnost pletenja je najstarija tehnika za stvaranje tkanine. Tkanine koje se

sastoje od petlji starije su porjeklo od onih koje su tkane. Petlje se mogu
izraivati samo prstima, tj. za njihovu izradu nije potreban nikakav alat, a za
tkanje je potreban pomoni stroj da bi se sistem niti rasporedio.
Pletenju je vjerovatno prethodila tehnika pletenja kod koje se u ve oblikovanu
omu ubacivala nit. Takav postupak se mogao raditi u oba pravca, ali i u krug.
Tkanje koje bi nastajalo bilo je rastegljivo, a petlje koje su se tom prilikom
ukazivale, stajale su horizontalno jedna iznad drugih kao kod pletenja. Nit
prediva sa kojom se radilo nije morala biti neprekidna, ve se mogla stalno
nadovezivati.
Najvjerovatnije su kasnije izraene prve dvije igle od kostiju ili drveta, a petlje
koje su se pomou njih izraivale bile su iste kao i ove koje danas radimo. Iz
jedne poetne omice koja lei na lijevoj igli drugom se izvlai nova oma i
petlje se podiu na iglu. Kod nas se obino jedna pletaa igla dri lijevom, a
jedna desnom rukom, dok se nit prediva iz klupeta povlai kroz prste lijeve
ruke. U jednom dijelu Francuske i u Turskoj radi se na drugi nain, tako to se
desna igla dri mikom desne ruke, vrh igle ide kroz petlju na lijevoj igli, a
petlja iz prethodnog reda se prevlai iznad nje.
Da je pletenje poznato ve odavno dokazuju i grke vaze na kojima Amazonke
nose tako tijesno pripijene pantalone-arape, to je teko zamisliti da su raene
od tkanih materijala. U rimskim grobovima legionara naene su arape raene
pletenjem. Iz vremena oko 500 g. novog vijeka sauvana je jedna kratka arapa
sokna, koja je otkrivena u jednom grobu. Ova arapa je pletena ili raena
tehnikom uplitanja.
Pletenje rukom danas se rijetko njeguje kao profesija, ve kao hobi koji relaksira
i ujedno je koristan. Pletenim stvarima svaka pletilja utka dio svoje matovitosti.
Sve to trebate znati o vuni

Kada se radi o pletenoj odjei, vuna je ve od davnina materijal kome se za
pletenje davala prednost, to se do danas nije mnogo promijenilo. Mada je veliki
izbor sintetikih prediva za runi rad, koji igraju veliku ulogu u modernoj odjei,
pored kojih vuna nije izgubila svoje mjesto u oblasti runog rada.
Najvaniji isporuilac vune je ovca. Meutim, naim precima ovca je sluila
najprije kao izvor mesa, mlijeka i masti. Svoj veliki znaaj ovca dobija u onom
trenutku kada su vjete enske ruke isprele prve vunene niti i upotrijebile ih za
odjeu.
Vuna je jedna od mnogobrojnih malih uda prirode koje ponekad i ne
primjeujemo. Nauka se skoro itavu vjenost bavi ispitivanjem vune i do danas
su jo mnoge tajne ostale neotkrivene. Vuna se sastoji od izvjesne supstance
roga, od vunene bjelanevine keratina, koja je istog hemijskog sastava kao
npr. kosa, perje, nokti i kande. Vuna i kad napusti svog tvorca ovcu, ostaje
iva. Na naem tijelu vunena odjea se ponaa kao dodatni organ i sa pravom se
moe uporediti sa prirodnim krznom, to zamjenjuje nae izgubljeno prirodno
krzno na najbolji nain.
Vuna nije samo topla ona daje toplotu. Ona izjednauje temperaturu,
prilagoava se klimi okoline, kao i zahtjevima tijela. Radi toga u vunenoj odjei
osjeamo se prijatno na najveoj hladnoi kao i na velikoj vruini.
Ponuda prediva za runi rad nikad nije bila tako nepregledna i bogata kao u
dananje vrijeme. Kvalitet i boje bore se za naklonost kupca. Ako elite da pri
kupovini vune, bez obzira na strune savjete prodavca, budete neoteeni,
morate poznavati najvanije inioce.
Put koji vuna proe od ianja ovce do vae korpe za runi rad veoma je dug i
ima nekoliko stanica. Puna godina je potrebna da bi se runo ovce pretvorilo u
obojeno, mekano vuneno klupe. Svaka vrsta ovce daje odreenu sirovu vunu i
nije svjedno koja se vrsta vune, prema svom kvalitetu i finoi estica,
namjenjuje vunenoj haljini ili nekom drugom dijelu odjee. Svaka vrsta ima
svoju upotrebnu svrhu. Kada sirova vuna proe nekoliko faza pranja, ona ulazi u
obliku vazduastih bijelih pahuljica u sistem valjka, koji ispravlja estice
paralelno i od njih stvara gusti sloj. Taj sloj sadri estice razne duine koje se
kasnije iseljavaju i time oslobaaju posljednjih estica eventualne prljavtine.
Nakon tog postupka vuna je pretvorena u svileni meki sloj koji se upuuje u
predionicu i prvo upreda u niti debljine olovke. Laganim okretanjem maina
ovaj postupak ponavlja vie puta i dobija se eljena fina nit. Jednostavna, veoma
tanka vunena nit, koja je tako dobivena, ne moe se nai u prodavnica. Od ove
proste niti se upredanjem dobijaju dva ili tri razna kvaliteta i debljine.
Potom je na redu bojenje. Velike koliine vune u industriji boje se ve pri
eljanju. Prediva za runi rad boje se u takozvanim kanurama. Bojenje se
radi veoma paljivo, jer vuna u tom procesu ne smije da izgubi od mekoe i
punoe, mada se ti kvaliteti bojenjem jo vie unapreuju.
Bojeno predivo stie u svoju posljednju stanicu: dobija prodajnu vrijednost.
Mota se u klupad ili kanure. Dobija etikete sa oznakom marke i kvaliteta, kao i
uputstvo o sastavu i preporuci za debljinu igle. Kada je vuna poloila sve ispite
kontrole, stie konano u radnju ekajui zahvalne kupce.
U prvim decenijama naeg stoljea kupac je mogao da prepozna ponueno
predivo, koje je uglavnom bilo ovija vuna, pamuk ili lan. Danas se to iz osnove
promijenilo. Strunjaku je danas veoma teko da bez pomonih tehnikih sprava
odredi sastav nekog prediva.
Laik sa sigurnou moe da konstatuje da li se predivo sastoji od vune ili ima
veliki procenat vune, tako to zapali predivo. Vuna loe gori i ostavlja savijen
trag koji se pod prstima lako zdrobi i osjea se na zapaljeni rog. Ukoliko je ovaj
miris jai, procenat vune je vei. Pamuk gori brzo, svijetlim plamenom, slino
papiru. Sintetika prediva se brzo tope i stvaraju tvrde kuglice.
Vuna je najvrjedniji sastojak nae odjee, a njena primjena je mnogostrana.
Potreban alat za pletenje
2
I za pletenje vai pravilo da rad moe da uspije samo ako se odabrani materijal
obrauje pravilnim alatom u ovom sluaju odgovarajuim iglama za pletenje.
Za velike pletene stvari, kao na primjer, za pulovere i jakne sa napletenim
rukavima, za iroke dijelove suknje, to znai za iroke ili duge dijelove pletiva,
najbolje je koristi okrugle igle sa silkom. Taj elastini dio pletae igle moe da
prihvati mnogo vie petlji nego nepokretna igla, petlje lee u krilu i rastereuju
ruke, to je prednost koja se osjea pri izradi krupnih dijelova odjee.
Ovim elimo da kaemo da nije vano samo odabrati pravilnu vunu za
odgovarajui dio odjee, ve i pravilne igle. U svim asopisima za runi rad date
su tane mjere, pa je najbolje da se drite tih savjeta. Sline savjete moete
dobiti i u specijaliziranim radnjam za runi rad.
Pribor za rad: (SLIKE)
1. Igle za pletenje sa tankim tijelom i debelim vrhom upotrebljavaju se za
normalno pletenja i za normalnu jainu pletiva. Petlje dobijaju normalnu
veliinu i klize bez veeg napora preko tankog tijela.
2. Komplet igala se upotrebljava za pletenje arapa, kapa, rukavica za sve vrste
radova koji se pletu ukrug. Jedan komplet se sastoji od pet igala.
3. Igle za pletenje jakni bez dugmadi (to su igle sa dva vrha), uzimaju se u
sluaju kada dezen ne zahtijeva okretanje poslije svakog reda, ve nakon dva ili
vie polaznih ili povratnih redova.
4. Igle za pletenje jakni sa dugmadima, od plastinih masa sa ili bez primjese
elika. Zahvaljujui ovoj primjesi elika igle su nesalomive, vrlo elastine, ali se
ne mogu iskriviti.
5. Okrugle igle su namjenjene krupnim i velikim radovima. Okrugla igla moe
se primjeniti i u sluaju gdje su propisane igle za odjeu bez dugmadi. S njima
se moe plesti u krugovima, a takoe moe i u polaznim i povratnim redovima.
Pri okretanju paziti da se vrh igle, pridran desnom rukom vodi iza rada ponovo
naprijed. Kod pletenja kruga igla mora biti kraa od obima kruga: kod suvie
dugih igala rad je otean, a petlje istegnute.
Nametanje petlji
Poetak svakog pletenja sastoji se iz nametanja petlji. Nasuprot
heklanju/kukianju, kod pletenja se ne mora poeti samim poetkom niti.
Preporuljivo je izraunati duinu niti za poetak nametanja, na primjer
nametnite 20 petlji, rasporedite ih, a zatim rukom odmjerite duinu potroene
niti. Isto tako na ovaj nain moete izraunati cjelokupnu duinu potrebne niti.
Nametanje petlji se radi pomou dvije igle iste jaine da bi se dobila leernost
poetka rada. Ivica mora biti rastegljiva, naroito u sluaju kada se radi veoma
elastian dezen. Slike 1, 2 i 5 pokuazuju na koji se nain stavlja nit oko prstiju
lijeve ruke. Potrebno je obratiti panju na to da nit koja dolazi iznad kaiprsta
potie od klupeta, kao i da se nit protee to slobodnije kroz prste lijeve ruke.
Poetna oma se moe oblikovati na razne naine. Ako poloite nit prema slici 1
ili 2 oko prstiju lijeve ruke, napraviete omu kao to prikazuje slika 3. Desnom
3
rukom igle se vode odozdo navie kroz omu palca, a nit od kaiprsta se
provlai kroz omu palca prema strelici. Tada se otputa oma sa palca i
provlai nit palcem (uvrsti se). Oba postupka provlaenja i zatezanja ome
stalno se ponavljaju.
Slike 5 i 6 prikazuju drugi metod namicanja. Poinje se na taj nain to se
odmah dobiju dvije petlje na iglama. Nit koja se protee izmeu palca i
kaiprsta, slika 5, prihvata se odozdo navie na igle, prebacuje naprijed, tako da
se ukrta sa niti sa placa. Tada palac se izvlai iz ome i zatee nit. Sve ostale
petlje se namiu prema slici 4.
Jednostavno ukrteni poetak
Slike 9 i 12 pokazuju jednostavno ukrteno namicanje. Poetna nit se oblikuje
prema slici 9. Poslije toga nit se polae oko palca, tako kao to je prikazano na
slici 10. Kraj niti ide od spolja prema unutra oko palca lijeve ruke, a nit koja
vodi prema kaiprstu ukrta se. Sada provui nit iglom u pravcu strelice. Slika
11 prikazuje zatezanje niti. Oba postupka prikazana na slikama 10 i 11 stalno se
ponavljaju. Slika 12 prikazuje zatezanje niti kod jednostavnog ukrtenog
namicanja.
Duplo ukrteno nametanje petlji:
Poetna oma se radi prema slici 9, a prva petlja prema slici 13. Slika 14
prikazuje zatezanje niti, a slika 15 izradu druge petlje. Nit koja dolazi od
kaiprsta ukrta se sa dijelom niti koja dokalazi od palca. Igle provlae drugu
petlju u pravcu strelice, pri emu se palac izvlai iz ome i zatee nit. Sljedea
petlja se radi ponovo prema slici 13, a idua prema slici 15 i td. Slika 16
prikazuje ukrtanje niti. Ista slika se dobija kada se petlje namiu naizmjenino
prema slikama 10 i 13. Pri tome treba obratiti panju da se kraj niti jednom
protee od spoljanje strane prema unutranjoj, a jednom sa unutranje strane
prema spoljanjoj oko palca lijeve ruke. Duplo ukrtanje se primjenjuje kada se
odmah po nametanju radi jedna petlja pravo, jedna obrnuto. Kada nametnete
onoliko petlji koliko vam je potrebno, moete poeti sa radom.
Pletenje sa pet igala
Ako elite da pletete ukrug, potreban vam je tzv. komplet igala, tj. pet igala.
Petlje se dijele na etiri igle sa otim vrhovima. Na dvije igle se namie onoliko
petlji koliko se rauna za jednu iglu. Sad se izvlai druga igla i polae uz prvu.
Namie se isti broj petlji, a postupak je isti i sa treom i etvrtom iglom. Igle se
razdvajaju tako da prva igla lei lijevo, a etvrta desno. Zavrava se krug u
obliku trougla i na taj nain se izbjegava da pelje kliznu sa igle. Krug se
zavrava sa jednom pravom petljom u poetnu omicu. Da bi se izbjeglo
stvaranje praznine na tom mjestu, moe se dodati na prvu iglu dvije petlje vie, a
na etvrtu dvije petlje manje. Pri zatvaranju kruga opletu se te dvije poetne
petlje tako da ponovo bude isti broj petlji na svim iglama. Tek sada se poinje sa
radom prvog kruga. Petlje i igle nikako se ne smiju okrenuti, tj. morate stalno ii
u krug.
4
Osnovne petlje - poetak pletenja
Kad je namaknuto dovoljno petlji, igla sa petljama se prihvata lijevom rukom, a
nit sa klupeta se puta da klizi iznad kaiprsta izmeu pristiju lijeve ruke.
Desna ruka dri drugu iglu. Petlje nastaju iz omica kroz koje su provuene
petlje iz prethodnog reda ili kruga. Tako nastaje tegljivi, elastini uzorak.
Zavisno od dranja niti, ispred ili iza igle, kao i rada igle i provlaenja omice
ispred ili iza rada nastaju prave ili obrnute petlje, pravo ili obrnuto ukrtene
petlje.
Prava petlja
Slika: Desna igla se vodi od naprijed kroz petlju na lijevu iglu i nit koja ide
prema kaiprstu provlai se kroz petlju i pri tome petlja klizi na desnu iglu.
Kada se prave petlje pletu stalno u krug nastaje ravna gornja povrina, pri emu
se prva petlja esto naziva ravnom petljom.
Obrnuta ili kriva petlja
Nit se polae ispred lijeve igle, desna igla se vodi iza niti odozgo u petlju i
provlai omicu u pravcu strelice Slika
Ako elimo osnovu pravog pletenja da radimo u polaznim i povratnim
redovima, potrebno je da pletemo naizmjenino jedan red pravo, jedan red
obrnuto. Poleina rada prikazuje povrinu sa obrnutim petljama. Nasuprot
pravom pletenju, obrnuto pletena povrina djeluje reljefno. Zbog toga se esto
za obrnute petlje kae da su reljefne petlje.
Pravo-ukrtena petlja
Pravo-ukrtena petlja se dobija kada se desna igla uvodi iza vrha lijeve igle
odozgo u petlju, a zatim provlai nit u pravcu strelice.
Obrnuto-ukrtena petlja
Nit se polae ispred lijevog vrha igle, desna igla se vodi iza vrha lijeve igle
odozdo u petlju i provlai nit u omu, vidi sliku. Ukrteno pletene petlje
prikazuju lako okretanje, a struktura rada time postaje malo vra. Zbog toga se
ukrtene petlje esto nazivaju i krive petlje. Ukoliko se jedna povrina pletiva
eli prikazati pomou ukrteno pletenih pravih ili obrnutih petlji, potrebno je
plesti u krugovima pravo-ukrteno, odnosno oburnuto-ukrteno. U polaznim i
povratnim redovima se naizmjenino radi jedan red pravo-ukrteno i jedan red
obrnuto-ukrteno.
Uzorak uraen od pravih i obrnutih petlji
Prave i obrnute petlje, pravo-ukrtene ili obrnuto-ukrtene petlje su osnova svih
pletenih uzoraka. Na slikama prikazani su najjednostavniji osnovni uzorci koji
sa obe strane imaju isti izgled. Prugasta ara, radi se naizmjenino jedna petlja
pravo, jedna petlja obrnuto. U povratnim redovima petlje se rade onako kako se
pojavljuju, tj. obrnute petlje rade se obrnuto, a prave pravo. Kod probe pletenja
sa slike, takoe se naizmjenino rade prave i obrnute petlje, ali se u svakom redu
zamjenjuju; iznad pravih petlji prave se obrnute, a iznad obrnutih petlji prav. Na
ovaj nain nastaje tzv. bobiasti uzorak. Kod probe pletenja sa slike se petlje
5
zamjenjuju samo poslije svakog drugug reda; ovaj uzroak se naziva uzorak
velikih bobica.
Na slici se radi naizmjenino 2 petlje pravo i 2 petlje obrnuto. U povratnim
redovima se petlje pletu kako se pojavljuju. Na drugoj slici petlje se rade
naizmjenino poslije po 2 reda u odnosu na prethodni.
Ukoliko se polazni i povratni red pletu pravo, nastaje pletena povrina koja lii
na povrinu obrnuto pletenih petlji i to je tzv. rebrasti uzorak. Za prugasti uzorak
slika, naizmjenino se plete jedna petlja pravo-ukrteno jedna petlja obrnuto-
ukrteno. U povratnim redovima pletu se prave petlje pravo, a obrnuto-ukrtene
obrnuto-ukrteno.
Zavravanje ivica
Bona ivica kod pletenja, koja se dobija zahvaljujui polaznim i povratnim
redovima, ne bi trebalo da bude previe rastegljiva.
Razlikujemo dvije vrste izrada: bobiastu ivicu ili nazvanu jo ivicu voria i
takozvanu omastu ivicu.
Za ivicu voria se ivina petlja (to je prva i posljednja petlja u svakom redu)
podie na poetku reda kao kod pravog pletenja; nit lei iza lijeve igle.
Posljednja petlja svakog reda plete se stalno pravo i u sluaju kod obrnuto
pletenih povrina, to se odnosi i na ostale dezene.
Za omastu ivicu, podie se prva petlja kao kod obrnutog pletenja: nit mora da
lei ispred lijeve igle. Posljednja petlja na kraju svakog reda mora se oplesti
pravo. Omasta ivica nastaje i onda kada se prva petlja reda plete pravo-
ukrteno i posljednja petlja podigne kao kod obrnutog pletenja. Ivice na
pletenim dijelovima, odnosno ivice avova zavravaju se voriima. Omasta
ivica se uzima samo onda kada se iz niza ivice prihvataju nove petlje. Proba
pletenja 1a slike pokazuje rebrastu aru (polazni i povratni red pravo) sa ivicom
voria. Kod probe pletenja slika 2a unutar ivinih petlji radi se po jedna petlja u
polaznom i povratnom redu obrnuto.
Dodavanje i oduzimanje petlji

Da bi se pletivu dao odreen oblik, potrebno je esto dodavati broj petlji ili ga
smanjivati. To se izvodi takozvanim dodavanjem i oduzimanjem petlji. Oba
postupka se izvode na ivicama ili unutar redova.
Dodavanje petlji na ivici
Kada je potrebno da se pletivo proiri na ivici, onda se dodaje na poetku ili na
kraju reda. Na poetku reda se dodavanje jedne petlje vri tako to se ivina
petlja oplete pravo, petlja se ostavlja na lijevoj igli i jo jedna petlja isplete
pravo ukrteno. Ovde se vri dodavanje unutar reda.
Na isti nain se dodaje jedna petlja na kraju reda. Iz ivine petlje, koja je ve
opletena pravo, isplete se jo jedna petlja pravo-ukrteno.
Ukoliko je potrebno da se broj petlji na poetku reda dopunjuje za dvije ili vie
petlji, primjenjuje se dopletanje. Kada dopletemo jednu petlju ostavimo je na
6
lijevoj igli i iz te petlje se ponovo isplete jedna petlja pravo i podie na lijevu
iglu i td., tj. koliko petlji elimo da dodamo. Posljednja od dodatih petlji podie
se najprije na lijevu iglu, jer se na poetku slijedeeg cijelog reda plete kao
ivina petlja.
Ako je potrebno dodavati petlje na kraju reda, primjenjuje se izvlaenje. Nit koja
dolazi iz reda polae se oko palca lijeve ruke, igla prihvata odozdo navie omu
iz koje se izvlai palac, lijeva ruka zatee nit. Ovaj postupak se ponavlja onoliko
puta koliko je potrebno dodavati petlji.
Dodavanje petlji unutar reda ili kruga
Ukoliko je potrebno da se u pravom pletenju doda jedna petlja, ovo mjesto
dodavanja treba da bude to nevidljivije i zbog toga se plete ukrteno iz
poprene niti. Poprena nit petlje je dio niti koji lei poprjeko izmeu dvije
petlje prethodnog reda. Prihvaena poprena nit se najprije oplete desno-
ukrteno. Ukoliko se poprena nit oplete samo pravo, nastaje mala rupica. Kada
elimo da iz jedne petlje ispletemo dvije petlje, radimo tako to se petlja najprije
plete pravo zatim pravo-ukrteno.
Ukoliko je potrebno broj petlji na jednom mjestu poveati za dvije petlje, ispletu
se iz jedne petlje tri petlje, i to jedna petlja pravo, jedna petlja obrnuto, jedna
petlja pravo.
Dodavanje petlji u dubinu
Proba pletenja prikazuje kako se izvodi dodavanje petlji u dubinu, i to sa obje
strane pravih petlji i u svakom 2 redu. Dubinsko pletenje se radi na slijedei
nain: kada se doe do mjesta dodavanja, ne plete se petlja sa igle, ve petlja
koja lei ispod, tj. petlja iz prethodnog reda pravo. Slijedi petlja sa lijeve igle
koja se plete pravo. Zatim se prihvata jo jednom petlja iz prethodnog reda i
oplete. U povratnim redovima se dadate petlje opletu obrnuto ukoliko je
potrebno da lice rada bude pravo pleteno.
Dodavanje petlji iz poprene niti
Dodavanje petlji ispred i za 2 prave petlje radi se na slijedei nain: iz poprene
niti se ispred dvije prave petlje isplete jedna petlja obrnuto, to isto se ponavlja i
iza dvije prave petlje. U povratnim redovima dodane petlje se pletu pravo, a sve
ostale obrnuto.
Oduzimanje petlji
Oduzimanje petlji moe se izvoditi unutar pletiva ili na ivici, to zavisi od
krojnog oblika. Unutar reda se petlje oduzimaju u sluaju kada je potrebno
uraditi uitak, a na ivicima u sluaju kada se radi kosina ili okruglina.
Oduzimanje petlji unutar reda
Oduzimanje se radi najee zajednikim opletanjem ili prevlaenjem petlji.
Nain na koji se 2 petlje pletu ujedno-pravo: 2 petlje se opletu kao 1 prava. Na
slici se vidi kako se prevlaenjem broj petlji smanjuje za jednu petlju; 1 petlja se
podigne kao kod pravog pletenja, a sljedea se plete pravo i podignuta petlja
prevue iznad nje. Mjesta oduzimanja prikazuju kod prevlaenja obrnuti smjer.
Da bi to jasnije prikazali vidi sliku.
7
Ukoliko treba da se mjesta oduzimanja rasporede simetrino, mora broj petlji
unutar ili van mjesta oduzimanja ostati nepromijenjen. Slika prikazuje kako se
broj petlji prema sredini smanjuje. Ako je potrebno oduzimati u polaznom ili
povratnom redu, treba u povratnom redu naroitu panju obratiti na slijedee: na
poetku reda petlja se podie kao kod oduzimanja prethodnog reda, odnosno,
kao kod obrnutog pletenja. Nit se mora voditi ispred petlji, sljedea petlja se
plete obrnuto, a podignuta prevlai iznad nje. Na kraju reda se petlja ispred i
petlja iznad oduzimanja prethodnog reda pletu obrnuto-ukrteno.
Ako je potrebno kod jednostrukog oduzimanja smanjiti za 2 petlje, pletu se 3
petlje pravo-zajedno, mjesto oduzimanja je okrenuto na lice. Ukoliko je
potrebno oduzimanje raditi u suprotnom smjeru oduzimanje se radi
prevlaenjem. U tom sluaju se 1 petlja podigne, 2 petlje pletu pravo-ujedno,
podignuta petlja se prevue iznad njih. Kod obrnutog pletiva se petlje pletu
obrnuto-ujedno, ukoliko je neophodno sa se oduzimanje u polaznim redovima
to manje vidi.
Oduzimanje petlji sa ivice
Oduzimanje petlji sa ivice se radi tako to: prvu petlju podignete, 2 petlju oplete
kako se pojavjuje, ako je prava petlja oplete se pravo, a ako je obrnuta petlja
obrnuto, prethodna petlja se prevlai preko pletene petlje. Na ovaj nain mogu
se skidati petlje kod zavretka rada.
U istom redu dodavanje i oduzimanje petlji
Kada se u jednom redu dodaje i oduzima isti broj petlji, broj petlji ostaje
nepromijenjen. Dodavanje i oduzimanje petlji u ovom sluaju ne radi se da bi se
pletivu dao odreen oblik, ve radi ukrasa, odnosno prema zahtjevu uzorka.
Jednostavan prikaz prikazan je na slici: u sredini pravo pletene pruge pletu se 3
petlje prevueno-ujedno, znai broj petlji se smanjuje za 2 petlje. Ako treba da
broj petlji ostane nepromijenjen, onda se u istom redu dodaju 2 petlje
(prihvatanjem navijutka koji se opliu u povratnim redovima). uplje petlje
nastale na ovaj nain daju objema stranama od sredine aur pruge.
Izrada rupica za dugme
Rupice za dugme mogu se plesti vodoravno ili vertikalno. Nit druge boje se
uzima za pletenje duine rupice. Ove petlje vratiti na lijevu iglu i nastaviti za
normalnom niti. Kad je rad zavren, izvui pomonu nit i obraditi rupice za
dugme zahvatnim bodovima, omastim bodom ili obraditi heklaricom. Svaki
poetak ili kraj niti paljivo se zavrava na poleini. Kod izrade rupice za dugme
bez pomone niti, petlje se skidaju prema duini rupice za dugme, a u sljedeem
redu se ponovo mora naplesti toliko petlji koliko je skinuto. Za vertikalnu rupicu
potrebno je raditi u duini iste djeljeno; najprije se zavrava desna polovina,
zatim lijeva (prije nego to se pone sa tim radom, moe se uzeti jedan navijutak
na iglu koji se u prvom cijelom redu plete sa slijedeom petljom ujedno). Da bi
se jedna ivica izravnala, potrebno je uplesti jednu izvuenu petlju: petlja koja
lei u pregibu podie se u polaznim redovima, a nit se vodi iza petlje. U
povratnim redovima se petlja plete kao obino.
8
Skidanje petlji
Kada je ivica skidanja petlji istovremeno ivica ava, potrebno je skidanje tako
izvesti da ivica bude to ravnija. U tom sluaju se uzima jednostavno skidanje
koje se izvodi prema slici: oplesti ivinu petlju, plesti slijedeu petlju, a
prethodnu petlju prevui preko nje. Ovaj postupak pletenje petlje i prevlaenje
prethodne ponavlja se sve dok nisu skinute sve petlje. vra ivica se dobija
kada se stalno pletu 2 petlje ujedno: tj. plesti obe prve petlje ujedno, ovu petlju
vratiti na lijevu igu, ponovo plesti dvije petlje i td. Poslje posljednje petlje sjee
se kraj niti i provlai kroz posljednju petlju. Umjesto desne igle moe se
upotrijebiti i igla za kukianje/heklanje deblja za jedan do dva broja od one koju
zatijeva vuna. Sa kukicom se petlje provlae kao kod pravog pletenja. Ako je
potrebno da ivica skidanja istovremeno bude ukras, mogu se prihvatiti vie
pletenih petlji u jednu vrstu petlju, a izmeu toga se kukiaju petljice u laniu.
Pravilno uzimanje mjere

Neko ko je vjet pletenju dovoljna mu je vuna, odgovarajue igle i ideja da bi
poeo rad. Meutim, poetnicima je potrebna slika modela, koja se moe uzeti
iz specijalnih izdanja za pletenje, kao i uputstvo za rad. Svako uputstvo za
pletenje, ukoliko se ne radi o okruglo pletenim modelima, dopunjeno je krojnim
pregledom prema mjeri i izraunato za dvije, a ponekad i tri normalne veliine.
Ove veliine naznaene su u naslovu iznad uputstva za rad. Da biste bili sigurni
kojoj veliini pripadate, morate tano znati svoje tjelesne mjere. Krojevi za
pletenu odjeu su u poreenju sa krojevima za ivanje veoma jednostavni kod
pletenja nije vaan toliko kroj koliko materijal i deze. Zato je mnogo
jednostavnije i uzimanje mjere za pletenu odjeu. Najvanije mjere su mjere
duine i irine. Za uzimanje mjere potrebno je biti kompletno obuen, u ravnoj
haljini, ili jo bolje u potkoulji. Struk nije vaan samo radi mjere irine, ve i za
pravilno odreivanje duine, te se obiljeava uzanim pojasom. Sve mjere se
uzimaju uz samo tijelo, ali ne pretjesno i to pri leernom prirodnom dranju
tijela.
1. Za irinu gornjeg obima centimetar se dri ispod ruku, iznad najjaih mjesta
grudi i preko lea; 2. irina struka se uzima uz samo tijelo bez zatezanja oko
struka; 3. Ve prema visini stasa irina bokova se uzima 18 do 22 cm ispod
struka, da bi se zahvatio najjai dio tog tijela; 4. Prednja duina se mjeri od
poetka vrata sve do struka i istovremeno se kontrolie dubina grudi 4a; 5.
Duina lea izraava mjeru od poetka vrata do stuka; 6. irina lea se mjeri
od ruke do ruke; 7. Za haljine, suknje i mantile potrebna je, osim toga, prednja
duina suknje; 8. irina ramena ide od poetka vrata sve do najvieg mjesta
na kugli rukava; 9. A duina rukava se mjeri na ispruenoj ruci. Za kratak
rukav mjera 9a uzima se i irina gornjeg rukava; 10. a za uzak dugaak
rukav irina zgloba ruke; 11. Unutranja duina rukava (12.) i irina oko
vrata (13.) samo su kontrolne mjere.
9
U donju tabelu unesite olovkom dobijene mjere. Sada ste u stanju da uporedite
tjelesne mjere sa naim tabelarnim mjerama da biste sagledali razlike.
Datum: tjelesna mjera tabelarna mjera razlika

1. irina gornjeg obima
2. irina struka
3. irina bokova
4. srednja duina
4a. dubina grudi
5. duina lea
6. irina lea
7. prednja du. suknje
8. irina ramena
9. 9a. duina rukava
10. iri. gornjeg rukava
11. obim runog zgloba
12. unuta. duina ruke
13. irina oko vrata
Tabelarne mjere
Normalne veliine za ene
Veliina 36 38 38/40 40 42 44 46 48 50 52 54
Gornji obim cm 84 86 88 90 94 98 104 110 116 124 134
irina struka cm 60 64 65 66 70 78 84 90 98 108 118
irina oko bokova cm 90 92 94 96 100 106 114 120 126 134 142
Prednja duina struka cm 43 43 43,5 43,5 44 45 47 49 50 52 52
Duina lea cm 40 40 40 40 40 41 41,5 42 42 42,5 42,5
irina lea cm 35 35 36 36 37 39 40 42 43 44 46
Duina suknje cm 59 61 61 61 63 65 68 70 70 70 70
irina ramena cm 13 13 13 13 13,5 14 14 14 14 14 14
Duina rukava cm 56 57 58 58 59 60 61 61 60 59 58
irina gornjeg dijela ruke cm 24 25 26 26 28 30 34 36 38 39 40
irina oko runog zgloba cm 16 16 16 16 17 18 18 19 19 20 20
irina oko vrata cm 34 34 35 35 36 37 38,5 40 41 42 42,5
Meuveliina za ene Veliina za mlade

Veliina 43 45 47 49 51 Veliina T36 T38 T40
Gornji obim cm 96 101 107 113 121 Gornji obim cm 84 87 90
irina struka cm 75 81 87 95 103 irina struka cm 59 62 64
irina oko bokova cm 103 110 117 123 131 irina oko bokova cm 90 92 96
Prednja duina struka cm 44 45,5 46,5 47,5 49 Prednja duina struka cm 43 43 43,5
Duina lea cm 39 39,5 39,5 40 40,5 Duina lea cm 40 40 40
irina lea cm 38,5 39,5 41 42,5 43,5 irina lea cm 35 35 36
Duina suknje cm 64 66 68 70 70 Duina suknje cm 59 59 60
irina ramena cm 13,5 14 14 14 14 irina ramena cm 13 13 13
Duina rukava cm 57 57 58 58 58 Duina rukava cm 56 57 58
iri. gornjeg dijela ruke cm 31 33 35 37 38 iri. gornj. dijela ruke cm 24 25 26
iri. oko runog zgloba cm 18 18 18 19 19,5 iri. oko runog zgloba cm 16 16 16
irina oko vrata cm 37 38 39,5 40,5 41,5 irina oko vrata cm 34 34 35
Djeije veliine
Starost/ godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Gornji obim cm 54 56 58 60 62 64 66 68 70 72 74 76 78 80 82
irina struka cm 54 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 65 66 66 66
10
irina oko bokova cm 58 60 62 64 66 68 70 72 74 76 78 81 84 88 90
Prednja du. struka cm 20 22 24,5 27 28,5 30 31,5 33 34,5 36 37,5 39 40,5 42 43
Duina lea cm 19 21 23 25 26,5 28 29,5 31 32,5 34 35 36,5 37,5 39 40
Duina suknje cm 18 20 22 24 26 28 30 32 34 37 40 43 46 49 52
Bona du. pantalona cm 44 48 53 57 62 67 70 74 77 80 83 87 90 92 94
Duina rukava cm 25 29 33 36 39 41 43 45 47 49 51 52 53 54 55
irina oko vrata cm 25 26 27 28 28,5 29 29,5 30 30,5 31 31,5 32 32,5 33 33,5
Muke veliine
Veliine 44 46 48 50 52 54 56
Gornji obim cm 90 95 100 105 110 115 120
irina struka cm 80 84 88 94 100 105 110
irina oko bokova cm 98 102 106 111 116 120 124
Prednja du. struka cm 48 49 50 51 52 53 53
Duina lea cm 45 46 47 48 49 50 50
irina lea cm 42 43 44 45 46 47 48
Bona du. pantalona cm 97 99 102 104 105 106 106
Duina rukava cm 60 61 62 63 64 65 66
irina oko vrata cm 38 39 40 41 42 43 44
Proba rada ili proba petlji

Glavno mjerilo svakog dobro uraenog pletiva je proba petlji ili tzv. proba rada.
Nije dovoljno samo uzeti paljivo mjeru, jer sve to je u uputstvu dato o
petljama i redovima, o dodavanju i oduzimanju odnosi se na probu rada i
predstavlja osnov svakog uputstva za pletenje. Veoma je vano drati se probe i
raditi je prema uputstvu sa propisanim materijalom i odgovarajuim iglama, jer
svim ne pletemo isto, tj. neko vre a neko labavije.
Proba pletenja bi trebalo da bude dosta velika, to je mogue vea, jer na to
vee ispletenom komadu bolje se mogu izbrojati brojevi i redovi. Dui redovi se
po pravilu pletu malo vre od kraih, to se kod manjih proba ne bi moglo
izraziti. Preporuljivo je probu ostaviti preko noi ili nekoliko sati, jer je vuna
iv materijal koji se poslije vreg ili labavijeg pletenja ponovo vraa na svoju
prirodnu elastinost.
Upustvo za pletenje je dato u svim asopisima za pletenje, a po pravilu su dati za
probu petlji od 10x10 cm. U toj veliini neophodno je isplesti za probu petlji
kvadrat sa najmanje 12 cm, a bolje jo sa 14 do 15 cm bone duine. Ako radite
sa veoma tankom vunicom i u sitnom dezenu, dovoljna vam je proba petlji od
5x5 cm za pleteni kvadrat od priblino 8x8 cm.
Gogova pletena proba prikai se pravougaono na meku podlogu, npr. dasku za
peglanje, pletivo se samo malo istegne, tj. izravna. Pletena proba se moe lagano
pariti, ali ni u kojem sluaju nesmije se peglasti. Centimetar se tano polae uz
pad petlji i redova. penadlama se ogranii duina od 10 cm u irinu i u visinu, a
zatim izbrojite petlje i redove unutar ovog ogranienja. Na slici od 10 cm dolazi
29 petlji u irinu i 45 redova u visinu. Mali ram, koji moete sami izraditi od
kartona, olakava brojanje. Na izrezu od 5x5 cm, proba petlji iznosi 14 petlji u
irinu i 23 reda u visinu.
Uporedite rezultate vae probe sa podacima u uputstvu. Ukoliko utvrdite male
razlike nastale labavijim ili vrim pletenjem, moete ih izravnati odabiranjem
igala za pola broja tanjim ili debljim. Meutim, provjerite jo jednom da li ste
zaista sve tano izbrojali.
11
Sedam osnovnih primjera za probu pletenja
Sedam primjera pletenja od iste vune i raene iglama iste debljine prikazuje na
koji nain dezen utie na probu rada. Kod uzorka kod kojih se petlje ukrtavaju
ili povlae uvis, naime kod kojih uplje petlje ine dezen nije neophodno
svaki red odbrojati kao dio petlje.
Proba pletenja 1, pravo sa lica: 20 p. i 25 r. = 10x10 cm. Proba pletenja 2,
bobiasti ili ria uzorak: 19 p. i 32 r. iznose 10x10 cm. Proba pletenja 3, patent-
dezen, jedan dio petlji = 2 reda: 17 p. i 40 r. = 10x10 cm. Proba pletenja 4,
rebrasta ara, pletena u polaznom i povratnom redu pravo: 20 p. i 40 r. iznose
10x10 cm. Proba pletenja 5, prugasta ara pletena iz pravih i obrnutih petlji: 28
p. i 24 r. iznose na kvadratu 10x10 cm. Probla pletenja 6, ara pletenica 19 p. i
26 r. = 10x10 cm. Proba pletenja 7, pregibna ara: 16 p. i 24 r. iznose 10x10 cm.
(p. = petlja, r. = red)
Nain obrade je veoma vaan

U kompletnoj izradi pletene odjee veoma je vana pravilna izrada. U ovu
radnju ubraja se priivanje pojedinih dijelova, uglavljivanje rukava, priivanje
okovratnika, depova i slino. Osim toga, veoma je vano znati pravilno naplesti
naivke du izreza, du okovratnika i kapaka depova.
Priivanje dijelova
Za ivanje se upotrebljavaju igle bez vrhova. Prije nego to se poe na
priivanje, paljivo se zavre svi poeci niti koji vise: sa nekoliko firc-bodova
provlae se du ivinih petlji (dovoljno je 3 do 5 cm). Ukoliko se dodaje unutar
jednog reda nova nit, potrebno je krajeve sprovesti na poleinu i zavriti ih u
dijelovima petlji ili, kod deblje vune, osigurati ih zahvatnim bodom. Prije
priivanja dijelova izrauju se rupice za dugmad i depove ili eventualni vez.
Razne vrste avova
Za izradu avova ne postoji utvreno pravilo, ve se podeava prema vrsti
pletiva. Veoma je omiljen tzv. zahvatni bod slika 1. Moe da se radi odozgo
nanie, ali na isti nain sa desne na lijevu stranu, smo je vano da se zahvata
svaka poprena nit petlje unutar ivinih petlji. Ukoliko treba sastaviti dijelove
tep-bodom ili omastim bodom, ije se na otprilike 5mm unutar ivice. Kod
takvog ava je najbolje najprije prikaiti ivicu. Dijelovi pleteni pravo mogu se
sastaviti provuenim avom. slika Pri uglavljivanju rukava upotrebljava se tep
ili omasti bod. Pleteni rukavi se skoro uvijek priivaju tako da av rukava doe
na boni av. Na kugli rukava se ne smiju stvarati nabori.
Pleteni av
Pleteni av se upotrebljava u sluajevima gdje sastavljanje dijelova, npr. kod
naivka i dijelova opivka, mora da ostane nevidljivo. Petlje se dobijaju zv.
bodom petlje ili pletenim bodom. Za ovu svrhu petlje ostaju na iglama, obje igle
se prislanjaju jedna uz drugu da bi se petlje moglo brzo prihvatati. Pletenim
bodom se ne pletu samo dijelovi pleteni pravi koji treba da ostanu pri sastavljaju
nevidljivi, ve i dijelovi pleteni obrnuto sa lica. Kako treba izvesti petlja-bod
12
kod pravo pletenih dijelova sa lica vidi sliku a kod obrnuto pletenih dijelova
vidi sliku. Obe izrade se izvode sa lica na nalije, eventualno i odozgo nanie.
Bodovi ne smiju biti prelabavi niti prevrsti. Moraju biti podjednako elastini
kao pletivo, jer av ne smije biti ni manje ni vie tegljiv od pletiva.
Naivci na zavrnim ivicama
Naivci na zavrnim ivicama, kao to su zavretak okovratnika, izreza, epova,
rukava, te na poprenom i uzdunom radu, mora biti lijep ukras i zato se moraju
veoma paljivo izraivati. Svako uputstvo za pletenje detaljno opisuje izradu
naivaka. Naivak se moe plesti ujedno sa pletenim dijelom, mada je
neophodno unaprijed prouiti njegovu izradu, a moe se raditi i naknadno, tj. pri
zavretku rada.
Kod pletiva koje se radi pravim i obrnutim petljama ivice se uvijaju, to se na
naivku mora prijeiti. Dezeni i are koje se rade pravim i obrnutim petljama,
kao to su rebrasti i bobiasti dezeni, oni lee ravno, tj. ne uvijaju se. Rebrasti
naivak ogranien duplom ivicom daje veoma dobru vrstinu ivice.
Koso pleteni naivak ima irinu od 7 petlji: iv. p., 1p. pravo (a u slijedea 3
polazna reda plete se po 2 p. vie pravo), iz slijedee poprene niti isplete se 1 p.
obrnuto (=kraj naivka), sve sljedee petlje pletu se pravo. U povratnim
redovima pletu se sve p. i posljednja obrnuto i u prva tri povratna reda
isplete se iz posljednje p. jo 1 p. pravo-ukrteno. U svim sljedeim polaznim
redovima isplete se poslije 7 prave petlje iz poprene niti 1 p. obrnuto, a u svim
povratnim redovima pletu se obe posljednje p. pravo-ujedno (u polaznim
redovima podii 1 petlju naivka kao ivinu petlju). Sa skidanjem naivka poeti
u jednom povratnom redu: najprije skinuti samo jednu p. U polaznim redovima
plesti obe posljednje p. naivka pravo-ujedno i u povratnim redovima skinuti 1
p. Spoljnu ivicu naivka sve do posljednje p. izvesti kao do sada.
Odvojeno dopleteni naivci ne pletu se ujedno sa odreenom arom pletenog
dijela. Meutim, potrebno je izvesti malu probu are naivka i na taj nain
dobijamo taan broj petlji koji je potrebno prihvatiti sa ivice za naivak. Ako
poemo od toga da 3 p. dolaze na 1 cm i da na pletenom dijelu 4 r. iznose 1 cm,
onda se prihvataju petlje iz 4 r. 3 p. Kod kosih ivica treba se obratiti panja da se
ne preskoe mjesta dodavanja ili oduzimanja i da se uvijek ubada izmeu ivine
petlje i 1 petelje are.
Naivci za izreze
Kod naivka na V izrezu veoma je vano odrediti pravilno prednju sredinu,
odnosno pravilno oduzeti petlje u sredini naprijed. Oduzimanje se moe raditi na
razne naine, to zavisi od are samog naivka.
Za slike 1 do 3 potrebno je prihvatiti pravi broj petlji; u 1. kr. pletu se sve p.
naizmjenino, i to 1 p. pravo, 1 p. obrnuto, a u sredini naprijed dolazi 1 prava
petlja. Od 2 kr. potrebno je ovu srednju petlju podii ujedno sa prethodnom kao
kod pravog pletenja; sljedea p. plete se pravo ili obrnuto (tj. kako to zatijeva
ara), a obe podignute petlje prevuku se iznad.
13
Slika 2: radi se naizmjenino oduzimanje na sljedei nain: u 1 kr. podii p.
ispred sredine kao kod pravog pletenja, a 2 sljedee p. plesti pravo. Podignutu
petlju prevui iznad. U sljedeem krugu plesti 3 p. obrnuto-ujedno.
Slika 3: Naizmjenino oduzimanje na sljedei nain: u 1 kr. plesti 2 p. ispred
sredine pravo-ukrteno, a 2p. poslije srednje petlje pravo-ujedno. U slijedeem
kr. plesti 2p. ispred i iza srednje petlje, u oba sluaja obrnuto-ujedno.
Slika 4: u sredini naprijed lee 2 prave petlje, te je potrebno neparni broj petlji
prihvatiti na slijedei nain: 1 prava petlja plete se ujedno sa prethodnom p.
pravo, a 2 sa slijedeom p. prevui i plesti ujedno (1p. podii, i 1p. plesti pravo
ili obrnuto, a podignutu p. prevui iznad).
Slika 5: naivak se plete u polaznim i povratnim r., a broj petlji je neparan.
Poslije skidanja priivaju se uzane strane naivka (jedne iznad drugih)
zahvatnim bodom.
Slika 6: naivak se plete kao kod probe 5. ali u sredini naprijed (lice lei na licu)
priiva se iznad ugla tep-bodom. Naivak se sa obje strane moe iskositi, pri
emu se na poetku i kraju svakog reda oduzima 1 petlja.
Slika 7: naivak se radi naizmjenino 2p. pravo, 2p. obrnuto, a u sredini naprijed
lee 2 prave. Prihvata se neparni broj. Oduzimanje se radi kao na slici 4, i u
onom krugu u kojem se skidaju petlje.
Slika 8: ugao ovog naivka je, u stvari, pravi ugao. Naivak je pleten pravo, a
oduzimanje se radi prema slici 4 u svakom 2 krugu.
Slika 9: naivak za etverougaoni izrez se radi naizmjenino 1p. pravo-ukrteno,
1p. obrnuto; u oba ugla mora da lei pravo-ukrtena p. Oduzima se prema slici
1, i to u svakom 2 krugu (i u posljednjem krugu).
Izrada upletenih depova

Za upletene depove djeljenje za prorez moe se izvesti skidanjem petlji ili
upletanjem pomone niti, kao to je opisano kod vodoravne rupice za dugme.
Ako je potrebno da ova ivica istovremeno predstavlja i prorez depa, potrebno je
razmisliti o nainu skidanja petlji.
Slika 1. prikazuje prorez depa koji je sa obje strane opiven rebrastim
naivkom (u polaznom i povratnom redu plete se pravo); za donju ivicu proreza
petlje se skidaju u svakom povratnom radu. Rebra se na gornjoj ivici upletu, ali
tek poslije uvoenja petlji unutranjeg dijela depa.
Prorez depa raen pomonom niti: pomona nit druge boje uplete se u duinu
proreza depa u jednom polaznom redu, zatim se dalje radi iznad tih petlji.
Pomona nit se izvlai tek poslije istezanja i parenja dijela. Petlje se prihvataju
na pomonu iglu. Du donje ivice moe se doplesti naivak, koji se zatim priiva
bono zahvatnim bodom ili pletivo-bodom. Unutranji dio, odnosno kesa depa,
plete se iznad petlji koje su prihvaene na gornjoj ivici.
Patent-bod i njegove varijante
14
Patent-bod po pravilu nije mnogo elastian; utroak prediva je vei nego kod
bodova pletenih pravo-obrnutim petljama. U uzorku se pojavljuje samo svaki 2.
red to je veoma vano znati pri prebrojavanju i pri probi rada. Ukoliko se u
nekom patent-bodu pojavi greka treba skidati u svakom redu petlju po petlju
sve do pogrenog mjesta. Paranje mogu poduzeti samo iskusne pletilje. U
svakom uputstvu ivine petlje se ne navode posebno.
Lani patent-bod: Kod neparnog broja petlji plete se naizmjenino u polaznom
i povratnom redu (ili u krugovima) 2p. pravo, 2p. obrnuto; vidi probu rada1.
1. polupatent-bod: Proba pletenja 2 broj petlji je djeljiv sa 2; plesti u r. ili kr.
1.r.: naizmjenino plesti 1p. pravo, 1p. obrnuto. 2.r.: naizmjenino plesti 1p.
pravo, 1p. sa 1 nav. podii kao kod obrnutog pletenja. 3.r.: naizmjenino plesti p.
i nav. pravo-ujedno, zatim 1p. obrnuto. 2 i 3 r. stalno ponavljati.
2. polupatent-bod: Proba pletenja 3 broj petlji je djeljiv sa 3+1 p. 1.r.:
naizmjenino plesti 2p. obrnuto, 1p. pravo. Red zavriti sa 2p. obrnuto. 2.r.: *2p.
pravo, 1p. podii sa 1 nav. kao kod obrnuto pletenja; od * stalno ponavljati. Red
zavriti sa 2p. pravo. 3.r.: *2p. obrnuto, zatim plesti p. i nav. pravo-ujedno; od *
stalno ponavljati. Red zavriti sa 2p. obrnuto. 2 i 3 red stalno ponavljati.
Normalni patent-bod: Ova prugasta ara moe se plesti na razne naine. Broj
petlji mora uvijek biti djeljiv sa 2. Za 1 izradu plesti: 1 i 2 red pravo. 3.r.: *1p.
pravo, 1p. plesti u dubinu; od *stalno ponavljati. Svi slijedei redovi pletu se kao
3.r. Kod pravog broja petlji namee se naizmjenino smjenjivanje pletenja u
dubinu i normalno pletenje u odnosu na prethodni rad. Za 2 izradu: nastaje ista
slika uzroka kao kod prvog naina izrade kada se umjesto pravih petlji rade
obrnute i kada se dubinsko pletenje takoe radi obrnutim petljama.
Dupli patent-bod: Broj petlji je djeljiv sa 4+2 p. 1.r.: *2p. plesti pravo, 2p. sa 1
nav. plesti kao kod obrnutog pletenja; od *stalno ponavljati. 2.r.: sljedee 2p.
svaku za sebe plesti sa nav. pravo-ujedno, zatim se sljedee 2p. podiu sa 1
nav. kao kod obrnutog pletenja. Svi sljedei redovi rade se kao 2.r.
Naizmjenini patent-bod: broj petlji je djeljiv sa 2. 1.r.: plesti pravo. 2 do 7 r.:
*1p. plesti u dubinu, vidi sliku; 1p. plesti obrnuto; od * stalno ponavljati. 8. do
13.r.: *1p. plesti obrnuto, 1p. u dubinu; od zvjezdice stalno ponavljati. U 8.r.
ubosti kao kod dubinskog pletenja ispod oba dijela petlji (to se odnosi i kod
ponavljanja za 2.r.). 2. do 13.r. stalno ponavljati.
Mreasti patent-bod: ovaj bod se naziva i reetkasti-bod. Broj petlji je uvijek
djeljiv sa 2. I ovaj bod se radi na razne naine. Kako kod normalnog patent-boda
uzorak se moe raditi navijucima i dubinskim pletenjem. Kod svih mreastih
patent-bodova potrebno je bod poslije svaka 2 reda zamjeniti zbog toga se
ponavlja stalno 4 reda (=1 motiv).
Izrada: 1.r.: plesti pravo. 2.r.: *podii p. (nit se nalazi iza p.), 1p. plesti pravo 1
nav.; od *stalno ponavljati. 3. i 5.r.: plesti sve petlje pravo, a nav. prethodnog
reda podii kao kod obrnutog pletenja (nit lei iza igle). 4.r.: podii 1p., *1 nav.,
podii 1p., zatim nav. plesti sa sljedeom p. ujedno-pravo; od *stalno ponavljati.
Red zavriti sa 1p. 6.r.: podii 1p., *nav. i p. plesti pravo-ujedno, 1 nav., podii 1
15
p., od * stalno ponavljati. Red zavriti jednom podignutom p. 3. do 6. r. stalno
ponavljati.
Fantazi patent-bod: Broj petlji je djeljiv sa 4+3p. 1.r.:= povratni red: *1p.
podii sa 1 nav., kao kod obrnutog pletenja, 1p. pravo, od *stalno ponavljati.
Red zavriti sa p. i nav. kao kod obrnutog pletenja. 2.r.:= polazni red:*p. i nav.
plesti pravo-ujedno, 1p. plesti obrnuto, p. i nav. plesti pravo-ukrteno-ujedno,
1p. obrnuto: od *stalno ponavljati. Red zavriti sa p. i nav. pravo-ujedno. 1. i 2.
red stalno ponavaljati.
Kod narednih radova redovi poinju i zavravaju ivinim petljama koje se u

uputstvu ne pominju.
Tuniski rad, povrinska ara: 1.r.: plesti pravo. 2.r.: *1 nav., 1p. podii kao
kod pravog pletenja; od *stalno ponavljati. 3.r.: p. i nav. plesti pravo-ukrteno-
ujedno. Vidi sliku; od *stalno ponavaljati. 2. i 3.r. stalno ponavljati.
Tuniski rad, uzdune pruge: Broj petlji je djeljiv sa 2. 1.r.: *1 nav., 1p. kao
kod pravog pletenja, 1p. pravo; od * stalno ponavljati. 2.r.: *1p. pravo, p. i nav.
plesti pravo-ukrteno-ujedno; od * stalno ponavljati. 1. i 2. red stalno ponavljati.
Tuniski rad, kose pruge: Broj petlji je djeljiv sa 2. 1.r.: plesti pravo. 2.r.: *1p.
podii sa 1. nav. kao kod obrnutog pletenja, 1p. pravo; od *stalno ponavaljati.
3.r.: *1p. pravo, p. i nav. plesti pravo-ukrteno-ujedno; od *stalno ponavljati.
4.r.: *1p. plesti pravo, 1p. sa 1 nav. kao kod obrnutog pletenja; od *stalno
ponavljati. 5.r.: *p. i nav. plesti pravo-ukrteno-ujedno, 1p. pravo; od *stalno
ponavljati. 2. do. 5. red stalno ponavljati.
Bodovi sa poprenim nitima: Broj petlji je djeljiv sa 2. 1.r.: pravo. 2.r.: plesti
obrnuto. 3.r.: *ubojsti desnom iglom izmeu obe slijedee p. i provui 1 omicu,
zatim oplesti p. ispred pravo; od *stalno ponavljati. Broj petlji na kraju r. je
dvostruk (ne raunajui iv.p.). 4.r.: po 2p. plesti obrnuto-ujedno, a na kraju r.
broj petlji mora da bude isti kao u 1. i 2. redu. Od 1. do 4. reda stalno ponavljati.
Bod riblja kost: 1.r.: 2p. plesti pravo-ukrteno-ujedno, *ali samo 1p. pustiti da
sklizne sa igle. 2p. plesti sa sljedeom p. pravo-ukrteno-ujedno; od *stalno
ponavljati. Petlje ispred iv. p. plesti pravo-ukrteno. 2.r.: plesti obrnuto-ujedno,
*ali samo 1p. pustiti da sklizne sa igle i 2p. plesti sa sljedeom p. obrnuto-
ujedno; od *stalno ponavljati. Petlje ispred iv. p. plesti obrnuto. 1. i 2. red stalno
ponavljati.
Pike bod: Poetne petlje i ivice se rade veoma labavo. Broj petlji nije odreen.
1.r.: plesti obrnuto. 2.r.: (=lice rada): *1p. preskoiti i iz sljedee poprene niti
petlje ubosti sprijeda i raditi 1p. pravo, zatim preskoemu p. plesti pravo; od
*stalno ponavljati. 3.r.: iv. p. i sljedeu p. plesti obrnuto-ujedno, zatim stalno 2p.
kao i pretposljednju p. sa iv. p. plesti obrnuto-ujedno. Dio petlje sa iv. p. uzeti
jo jednom na lijevu iglu i oplesti kao iv. pl. 2. i 3. red stalno ponavljati.
Klasje bod: Broj petlji je djeljiv sa 4+2 p. 1.r.: * 2p. plesti iza 1 p. pravo, zatim
1p. plesti pravo, 2p. podii kao kod obrnutog pletenja (nit vodi iza p. dalje); od *
stalno ponavljati. 2.r.: *2p. plesti ispred 1p. obrnuto, zatim 1p. plesti obrnuto,
16
2p. podii kao kod obrnutog pletenja, nit voditi ispred p. dalje; od *stalno
ponavljati. 1. i 2. red stalno ponavljati.
Bodovi koji imitiraju tkanje
Kao to i sam naziv kae pri ovakvom pletenju dobije se izgled pletiva slian
strukturi tkanja. Kod ovih ara pojedine petlje se preskau, a nit se provlai
stalno sa lica rada dalje. Radovi poinju i zavravaju kod prve tri are sa po
jednom ivinom petljom koje se u upustvu ne pominju posebno.
Povrinske are: Broj petlji je djeljiv sa 2. 1.r.: *1p. pravo, 1p. podii kao kod
obrnutog pletenja i pri tome voditi nit dalje ispred p.; od *stalno ponavaljati. 2.r.:
*1p. obrnuto (=podignuta p. 1.r.), 1p. podii kao kod obrnutog pletenja i pri
tome voditi nit iza p. dalje; od *stalno ponavljati. 1. i 2. red stalno ponavljati.
are sa kosim radom: Broj petlji je je djeljiv sa 4+2 p. Podizanje p. u svim
redovima kao u 1. redu. 1.r.: *2p. pravo, 2p. podii kao kod obrnutog pletenja,
nit voditi dalje ispred p.; od *stalno ponavljati. 2.r.: i sve ostale povratne redove
plesti obrnuto. 3.r.: podii 1p., *2p. pravo, podii 2p.; od *stalno ponavljati. Red
zavriti sa 2p. pravo, 1p. podii. 5.r.: *2p. podii, 2p. raditi pravo; od *stalno
ponavljati. 7.r.: 1p. pravo, *2p. podii, 2p. plesti pravo; od *stalno ponavljati.
Red zavriti sa 2p. podignute, 1p. pravo. Od 1. do 8. reda stalno ponavaljati.
are sa cik-cak prugama: Broj petlji je djeljiv sa 5+2 p. Sve p. podii kao u 1.
redu. 1.r.: *3p. pravo, 2p. podii kao kod obrnutog pletenja, i pri tome nit voditi
ispred p. dalje; od *stalno ponavaljati. 2.r.: i sve ostale redove plesti obrnuto.
3.r.: podii 1p. *3p. plesti pravo, 2p. podii; od *stalno ponavljati. Red zavriti
sa 3p. pravo i 1 podignutom petljom. 5.r.: *podii 2p., 3 petlje plesti pravo; od
*stalno ponavaljati. 7.r.: 1p. pravo *podii 2p., 3p. pravo; od * stgalno
ponavljati. Red zavriti sa 2 podignute petlje, zatim 2p. pravo. 9.r.: 2p. pravo,
*podii 2 petlje, 3p. plesti pravo; od *stalno ponavljati. Red zavriti sa 2
podignute petlje, 1p. plesti pravo. 11.r.: kao 7. red. 13.r.: kao 5. red. 15.r.: kao od
1. do 16 reda stalno ponavljati.
Upletene are:
Upletene are nastaju ukrtanjem petlji; ukrtaju se pojedinane ili vie petlji.
Kod ukrtanja pojedinanih petlji moe se raditi i bez pomone igle. Ukoliko
ara propisuje 2 ili vie petlji potrebno je preskoene petlje preuzeti na pomonu
iglu. Ukrtanje se moe izvoditi ispred i iza preskoenih petlji. Svi redovi
poinje i zavravaju se sa po jednom ivinom petljom koje se u slijedeim
uputstvima ne pominju posebno.
Jednostavna upletena ara: Broj petlji je djeljiv sa 2. 1.r.: *2p. ukrstiti obrnuto,
odnosno 2p. plesti iza 1p. pravo, zatim 1p. plesti pravo; od *stalno ponavaljati.
2.r.: 1p. plesti obrnuto, *2p. ukstiti pravo, odnosno 2p. plesti ispred 1p. obrnuto,
zatim plesti 1p. obrnuto; od *stalno ponavljati. Red zavriti sa 1p. obrnuto. 1. i
2. red stalno ponavljati.
Dupla upletena ara: Broj petlji je djeljiv sa 4+2 p. 1.r.: plesti pravo. 2.r.: i svi
slijedei povratni redovi pletu se obrnuto. 3.r.: *4p. plesti ukrteno-pravo,
odnosno 2p. poloiti na pomonu iglu iza rada, a sljedee 2p. plesti pravo. Zatim
17
p. sa pomone igle plesti pravo; od *stalno ponavljati. 5.r.: 2p. pravo, *4p.
ukstiti obrnuto, odnosno 2p. prenijeti na pomonu iglu ispred rada, a sljedee 2p.
plesti pravo, zatim p. sa pomone igle plesti pravo; od *stalno ponavljati. Red
zavriti sa 2p. pravo. Od 2. do 6. reda stalno ponavaljati.
Trostruka upletena ara: Broj petlji je djeljiv sa 6+2 p. Od 1. do 4. reda plesti
pravo sa lica (=polazni red pravo, povratni red obrnuto). 5.r.: *6p. ukrstiti
obrnuto, odnosno 3p. prenijeti na pomonu iglu ispred rada, a sljedee 3p. plesti
pravo, zatim p. sa pomone igle plesti pravo; od *stalno ponavljati. 6.r.: obrnuto.
7.r.: pravo. 8.r.: obrnuto. 9.r.: 3p. pravo, *6p. ukrstiti pravo, odnosno 3p.
prenijeti na pomonu iglu iza rada, a sljedee 3 p. plesti pravo, zatim p. sa
pomone igle plesti pravo; od *stalno ponavaljati. Red zavriti sa 3p. pravo. Od
2. do 9. reda stalno ponavljati.
are sa izvuenim petljama

Kod sljedeih pet ara redovi poinju i zaravaju se ivinim petljama koje u
uputstvu nisu posebno pominjane.
1. ara: Broj petlji je djeljiv sa 3+1 p. U 1.r.: plesti obrnuto. 2.r.: 2p. pravo, *1
nav., 1p. sa 1 nav. podii, 2p. plesti pravo; od *stalno ponavljati. 3.r.: 2p.
obrnuto, *nav. i p. prethodnog reda ponovo podii sa 1 nav., a sljedei nav.
takoe podii sa 1 nav., 2p. obrnuto; od *stalno ponavljati. 4.r.: 2p. pravo,
opustiti oba navijutka, sljedeu p. podii sa oba nav., nit voditi dalje ispred p.,
2p. pravo; od *stalno ponavljati. 5.r.: 2p. obrnuto, *sljedeu p. plesti sa oba nav.
pravo-ujedno, 2p. obrnuto; od *stalno ponavljati. 6. i 7. red plesti pravo. Od 2.
do 7. reda stalno ponavljati.
2. ara: Broj petlji je djeljiv sa 11+6 p. Raditi prema emi za pletenje. Od 1. do
4. reda stalno ponavaljati, polazni redovi zavravaju se sa po 4p. obrnuto, a
povratni redovi poinu sa 4p. pravo.
3. ara: Broj petlji je djeljiv sa 6+5 p. aru raditi prema emi za pletenje dole.
Od 2. do 13. reda stalno ponavljati. Svi se obrnuti redovi zavravaju sa 3p.
obrnuto, a povratni redovi poinju sa 3p. pravo.
Objanjenje za oznake eme:
= 1 petlja pravo; = 1 petlja obrnuto; = iz poprene niti petlje ispletisti 1p.
obrnuto-ukrteno; = 2 petlje plesti pravo-ujedno; = 1 petlju isplesti sa 2
navijutka pravo (igle provui kroz p., nametnuti 2 navijutka, potom isplesti p.);
= 1 petlju podii kao kod obrnutog pletenja, nit voditi ispred ovih petlji dalje; =
petlja iz prethodnog reda podie se sa 2 navijutka kao kod obrnutog pletenja, a
nit se vodi ispred petlje dalje; = 1 petlja podie se kao kod obrnutog pletenja,
zatim se nit vodi dalje iza petlje (navijuci iz prethodnog reda se opuste); Prazne
kockice unutar eme za pletenje nemaju znaaja, jer su tu samo radi jasnijeg
pregleda eme.
Dekorativne-reljefne are
18
Kod svih pet prikazanih ara redovi poinju i zavravaju sa ivinom petljom
koja u uputstvu nije posebno pomenuta i nije ucrtana u emu za pletenje. Za ove
are potrebna je mekana i rastresita vunica.
1. ara: Broj petlji je djeljiv sa 4+2 p. 1.r.: 2p. ukrstiti obrnuto (odnosno 2p.
ukrstiti iza 1p. pravo, zatim 1p. plesti pravo), 2p. ukrstiti pravo (odnosno 2p.
ukrstiti ispred 1p., zatim 1p. plesti pravo). 2.r.: plesti obrnuto. 3.r.: *2p. pravo,
2p. obrnuto-ukrteno (kao to je opisano u 1 redu); od *stalno ponavaljati. 4.r.:
plesti kao u 2 redu. Od 1. do 4. reda stalno ponavaljati.
2. ara: Broj petlji je djeljiv sa 4+2 p. ara se radi prema emi za pletenje. U
svim povratnim redovima se u prethodnom redu podiu ukrteno pletene p. (pri
tome nit se vodi ispred p.), sve ostale p. pletu se pravo. Od 1. do 16. reda stalno
se ponavlja.
= 1 petlja pravo-ukrteno; = 1 petlja obrnuto; = 1p. poloiti na 1 pomonu iglu
ispred reda, sljedeu petlju plesti obrnuto, zatim petlju sa pomone igle plesti
pravo-ukrteno; = 1 petlju poloiti na 1 pomonu iglu iza rada, a sljedeu petlju
plesti pravo-ukrteno, zatim plesti petlju sa pomone igle obrnuto.
3. ara: Broj petlji je djeljiv sa 3+2 p. 1.r.: *2p. plesti iza 1p. pravo-ukrteno,
zatim 1p. plesti pravo, 1p. pravo; od *stalno ponavljati. 2.r.: *2p. plesti ispred
1p. obrnuto, zatim 1p. plesti obrnuto, 1p. obrnuto; od *stalno ponavljati. Od 1.
do 2. reda stalno ponavljati.
4. ara: Broj petlji prema probi za pletenje djeljiv je sa 12 (za jedan motiv 8p.,
4p. za meuprostor) + 2p. Plete se prema emi za pletenje. Svi povratni redovi
pletu se pravo, osim pravih petlji iz polaznih redova; te petlje pojavljuju se na
naliju obrnuto i samo se podiu (niti se vode ispred p.). Od 1. do 30. reda stalno
ponavljati. (U ovoj emi za pletenje izmeu svakog motiva nalaze se 4 obrnute
petlje; to rastojanje moe da bude i ire).
= 1 petlja pravo; = 1 petlja obrnuto; = iz poprene niti petlje isplesti 1 petlju
pravo; = 1p. uzeti na 1 pomonu iglu i poloiti ispred reda, a sljedeu petlju
raditi obrnuto, zatim p. sa pomone igle isplesti pravo; = 2p. plesti ispred 1p.
pravo, zatim 1p. plesti obrnuto (tek sada pustiti obe p. sa igle); = 1p. poliiti na 1
pomonu iglu ispred rada, sljedeu p. plesti obrnuto, zatim p. sa pomone igle
podii na lijevu iglu i skinuti zajedno sa 3p. kao kod pravog pletenja. 5p. pleti
ispred 4p. pravo i podignutu p. prevui iznad, na kraju 4p. plesti obrnuto (od 5p.
ostaju 3p.).
5. ara: Broj petlji je djeljiv sa 12+2 p. ara se radi prema emi za pletenje, koji
motiv treba stalno ponavaljati. U svim povratnim redovima podiu se ukrteno
opletene p. (pri tome niti voditi ispred p.); sve ostale petlje plesti pravo. Od 1. do
16. reda stalno ponavljati.
= 2p. iza 1p. zatim 1p. pravo-ukrteno.
Motivi sa namotanim petljama i tvid
19
Efekti tvida ili tzv. bobiaste are dobijaju se na razne naine. Najee se ovi
efekti postiu podignutim petlja dubinskim radom ili obmotanim grupa petlji.
1. ara: Broj petlji je djeljiv sa 6 (+2 iv.p.). 1.r.: *4p. pravo, 2p. isplesti sa po 2
nav. pravo; od *stalno ponavljati. 2.r.: *2p. podignuti sa nav. Nit voditi iza p.,
4p. raditi obrnuto; od *stalno ponavljati. 3.r.: *4p. pravo, podii 2p. (opustiti
nav.), voditi nit ispred p.; od *stalno ponavljati. 4.r.: *2p. plesti iza 1p. pravo-
ukrteno, zatim 1p. plesti pravo-ukrteno, 4p. raditi obrnuto; od *stalno
ponavljati. 5.r.: plesti pravo. 6.r.: plesti obrnuto. 7. do 12.r.: plesti kao 1. do 6.
reda zatim promijeniti aru. Od 1. do 12. reda stalno ponavjati.
2. ara: Ove bobice se dobijaju dubinskim pletenim pletljama (vidi slike).
Koliko petlji treba plesti zavisi od debljine vunice, odnosno od veliine bobica.
Slika 2 pokazuje upletanje sa sljedeom pravom petljom.
3. ara: Bobice nastaju na sljedei nain. iz 1p. plesti 3 puta naizmjenino 1p.
pravo, 1p. obrnuto, prevrnuti rad, ovih 6p. oplesti pravo, ponovo prevrnuti rad;
podii 1 od 6p., a sljedeih 5p. plesti pravo-ukrteno-ujedno i podignutu p.
prevui.
4. ara: Lepezasti motivi koji obuhvataju 5p. nastaju takoe budinskim
pletenjem, ali su odjeljeni sa 13 pravih petlji. Jedna ara od druge je odvojena sa
6 redova. Motive raditi na sljedei nain: u treu sljedeu petlju, ali ubosti 4r.
dublje, *provui 1 omicu, 1p. pravo; od *4 puta ponoviti. U sljedeem
povratnom redu oplesti omu sa sljedeom p. pravo-ujedno.
5. ara sa prethodno izvuenim nitima: Obmotane petlje obuhvataju 3 petlje, a
izmeu toga se 5p. pletu pravo, a ara se nastavlja u svakom 4r. Obmotane petlje
izvesti na sljedei nain: preuzeti 3p. na kratku pomonu iglu (akalicu ili
slino) obmotati ih 10 puta, zatim 3 petlje sa pomone igle plesti pravo. (vidi
sliku).
6. ara sa prethodno izvuenim nitima ili leptir ara: Leptir ara obuhvata 5
petlji, izmeu kojih se plete stalno 5p. pravo. Motivi, koji uvijek obuhvataju
neparni broj petlji, mogu se ponoviti i na veim rastojanjima. U 3 uzastopna
polazna reda podiu se po 5p. kao kod obrnutog pletenja, a zatim se nit vodi
ispred p. dalje. Svi povratni redovi pletu se obrnuto. U sljedeem polaznom redu
plesti 3p. od 5 podignutih sa prethodno izvuenim nitima pravo-ujedno, (vidi
probu pletenja). Motivi se mogu rasporediti po elji.
7. ara: Broj petlji je djeljiv sa 4+1 p. (ukljuujui i iv.p.). 1.r.: 1p. pravo, *1p.
pravo, sljedee 3p. podii kao kod obrnutog pletenja, niti voditi ispred p., 2 nav.;
od *stalno ponavljati. Red zavriti sa 2p. pravo. 2.r.: plesti sve p. pravo, a
navijutke pustiti da skliznu. 3.r.: plesti pravo. 4.r.: obrnuto. 5.r.: *3p. podii kao
u 1 redu, 2 nav., desnom iglom prihvatiti u 1 r. prethodno izvuene niti i plesti ih
sa sljedeom p. pravo-ujedno; od *stalno ponavljati. Red podii sa 3p. i izvui
niti, zavriti sa 2 nav. 6.r.: obrnuto, ali pustiti navijutke da skliznu. 7.r.: pravo.
8.r.: obrnuto. 9.r.: plesti 1p. pravo, *izvuene niti plesti iz 5 r. sa sljedeom p.
pravo-ujedno, 3p. podii kao u 1 redu, 2 nav.; od *stalno ponavljati. Red plesti
20
sa izvuenim nitima i sa p. pravo-ujedno, zavriti sa 1p. pravo. Od 2. do 9. reda
stalno ponavljati.
are sa ukrtenim petljama pletenice:
Pletenice i are sa ukrtenim petljama su veoma srodne. Obe are nastaju kada se
2. ili slijedee petlje ispred 1., odnosno ispred prethodne petlje pletu. Ukrtanje
se moe izvesti obrnuto i pravo. Kod obrnutog ukrtanja potrebno je potrebno je
ukrtanje izvesti ovako: 2., odnosno sljedee petlje plesti iza prethodnih petlji, a
kod ukrtanja pravo ispred 1., odnosno ispret prethodne petlje (vidi slike). Kod
ukrtanja pojedinih petlji moe se radi i bez pomone igle, ukoliko se jedna
petlja iza prethodne ne plete obrnuto. Kod ukrtanja vie petlji potrebno je jednu
(ili vie) petlju preuzeti na pomonu iglu, odnosno one petlje koje treba isplesti
na drugom (ili treem) mjestu.
ara 1 i 2: Broj petlji za obe are je djeljiv sa 4 (+iv.p.). 2. prave petlje ukrstiti
prema (slikama) u polaznom i povratnom redu, a izmeu njih se nalaze 2.
obrnute petlje. Na slici 2 ara se nastavlja poslije 6 reda.
ara 3 i 4: Broj petlji za obe are je djeljiv sa 3 (+2. iv.p.). Na ari 3 se ukrtaju
obe prave petlje u svim polaznim redovima pravo (vidi sliku), a izmeu njih je
jedna obrnuta petlja, kao kod are 4. Na ari 4 se 2. ivine petlje ukrtaju u
svakom polaznom redu obrnuto, a 2p. se podiu pomou 1.p. (1.p. podii na iglu
sa desna na lijevo, ubosti u 2.p. kao kod pravog pletenja, oplesti, zatim plesti
ukrteno 1. petlja pravo, a zatim pustiti da obe petlje skliznu sa lijeve igle).
ara 5: Broj petlji je djeljiv sa 4 (+2 iv.p.). U 1.r.: plesti naizmjenino 2p.
obrnuto, 2p. pravo. 2.r.: plesti petlje kako se pojavljuju. 3.r.: = red are, 2p. plesti
pravo, 2p. pravo-ujedno, ali ne putati sa igle, zatim 1p. plesti pravo (vidi sliku),
pogom petlju pustiti sa igle; od poetka ponoviti. 4.r.: plesti p. obrnuto. Od 1. do
ara 6: Broj petlji je djeljiv sa 5 (+2 iv.p.). 1.r.: naizmjenino plesti 2p. obrnuto,
3p. pravo. 2.r.: naizmjenino podii 1p. (nit voditi ispred p.), 2.p. plesti obrnuto i
2p. pravo. 3.r.: *2p. obrnuto, treu sljedeu p. prevui iznad 1. i 2. p. (vidi sliku),
zatim 1. i 2. petlju plesti pravo, a izmeu uraditi 1 nav. Od *stalno ponavljati.
4.r.: naizmjenino raditi 3p. obrnuto, 2p. pravo. Od 1. do 4. reda stalno
ponavljati.
ara 7: Broj: petlji je djeljiv sa 7 (+2 iv.p.). 1.r.: raditi naizmjenino 3p. obrnuto
i 4p. pravo. 2.r.: u ovom redu i u svim povratnim redovima plesti 4p. obrnuto i
3p. pravo. 3.r.: *3p. obrnuto, 2p. uzeti na pomonu iglu isred reda, a sljedee 2p.
plesti pravo, zatim petlje sa pomone igle plesti takoe pravo; Od *stalno
ponavljati. 5.r.: plesti kao 1.r. Od 1. do 6. reda stalno ponavljati.
ara 8: Broj petlji je djeljiv sa 12 (+2 iv.p.). Kod ove pletenice potrebno je
ukrstiti samo 1. i posljednju petlju pravo pletenih pruga i potrebne su 2 pomone
igle. Petlje se ukrtaju u svakom 8 redu (prema slici ) brojke od 1 do 5
oznaavaju kojim redosljedom se pletu). Stav are (motiv) se premjeta, ali tek u
svakom 4 redu svaku 2. pravu prugu ukrstiti.
iroke pletenice:
21
Kod irokih pletenica umjesto opisnih tekstova date su eme za pletenje, radi
jednostavnijeg rada. eme za pletenje se odnose samo za pletenice, a ne na are
koje se pletu sa obje strane obrnuto.
Od 1. do 3. are: Svi povratni redovi pletu se obrnuto. Od 1. do 8. reda stalno se
ponavljaju.
4. ara: 3., 5. i 7. r. plestu se kao 1.r., a svi povratni redovi kao 2. i 10. r. Od 1.
do 10. reda stalno se ponavlja.
ema za pletenje: ?????????????
Petlje desno od kose linije prebacuju se na pomonu iglu ispred rada, zatim u
redosljedu koji je zapisan u vaim podacima ovu aru plesti prema emi za
pletenje.
Petlje deno od kose linije prebaciti na pomonu iglu iza rada, zatim se petlje
pletu pravo prema ucrtanim znacima.
Prve 3p. desno od kose linije plesti pravo na 1. zatim sljedee p. do kose linije
prenijeti na 2. pomone igle iza rada, zatim p. isplesti prema emi za pletenje.
Prve 3p. plesti pravo od kose linije na 1. pomonu iglu, a sljedee 2p. na 2
pomonu iglu ispred rada. Zatim isplesti sve petlje po redosljedu prikazanom na
emi za pletenje.
Prve 3p. uzeti na pomonu iglu iza rada, sljedee 3p. uzeti na 2 pomonu iglu
ispred rada i plesti p. prema redosljedu koji je dat u brojevima pravo.
5. ara: Slika prikazuje takozvani medaljon. 3. i 5., kao i 11. red pletu se kao
kao 1. i 9. red. Svi povratni redovi plestu se obrnuto. Od 1. do 14. reda stalno
ponavljati.
6. ara: Kod ove are potrebne su 2 pomone igle. Svi polazni redovi se sa
izuzetkom 7. i 21. r. rade pravo (od 1. do 27.r.). Svi povratni redovi rade se
obrnuto. Od 1. do 28. reda stalno ponavljati.
7. ara: I za ovu pletenicu potrebno je uzeti 2 pomone igle. Sa izuzetkom 7. i
21. r. svi se polazni redovi (od 1. do 27.r.) pletu pravo, a svi povratni redovi (od
2. do 28. r.) bez izuzetka obrnuto. Od 1. do 28. reda stalno ponavljati.
ara raena od navijutka
Kod ovih ara glavni efekti su jednostavni i dupli navijuci. Ova vrsta navijutaka
se ne oplie, ali omoguuje, zahvaljujui klizanju petlje sa igle, da se petlja koja
lei izmeu njih izvue. Svi redovi ovih ara poinju i zavravaju se sa ivinom
petljom koja nije u uputstvu posebno pomenuta.
1. ara: Broj petlji je djeljiv sa 3+2 p. 1.r.: plesti obrnuto. 2.r.: *1 nav., 1p.
obrnuto; od *stalno ponavljati i red zavriti sa 1. nav. 3.r.: pustiti 1. nav. 2.r.,
*sljedee 3 p. podii kao kod obrnutog pletenja (pri tome nit lei iza rada), a
navijutke koji lee izmeu i poslije 3p. pustiti; sve petlje povui ravnomjerno
gore, vratiti na lijevu iglu i plesti pravo-ukrteno-ujedno, p. ne pustiti da skliznu
sa igle, ve izvesti 1. nav. i p. plesti jo jednom pravo-ukrteno-ujedno. Od
*stalno ponavljati. 4.r.: plesti obrnuto. Od 1. do 4. reda stalno ponavljati.
2. ara: Broj petlji je djeljiv sa 6+2 p. Od 1. do. 4. reda plesti pravo. 5.r.: *2
nav., 1p. pravo; od *stalno ponavljati i red zavriti sa 2 nav. 6.r.: ivine petlje
22
povui otprilike 1-1/2 cm gore, 2 nav. pustiti, *sljedeih 6 p. podii kao kod
obrnutog pletenja (nit lei iza rada) i navijutke, kao i 2 nav. iza 6p. opustiti.
Ravnomjerno povui svih 6p. gore, vratiti na lijevu iglu i plesti obrnuto-ujedno.
Dalje ubosti 6 dijelova petlji od pozadi (vrh igle slijedi nit) jo jednom
prihvatiti na lijevu iglu i od toga isplesti 2 puta naizmjenino 1p. pravo, 1p.
obrnuto, zatim jo 1p. pravo. Od *stalno ponavljati. Na kraju reda potrebno je da
se broj petlji poklapa sa 4 redom. Od 1. do 6. reda stalno ponavljati.
3. ara: Broj petlji je djeljiv sa 4. 1.r.: 1p. pravo, *2p. plesti pravo-ujedno; od
*stalno ponavljati i red zavriti sa 1p. pravo. 2.r.: 1 nav., 1p. pravo, 1 nav., *1p.
pravo, 1 nav., 1p. pravo isplesti iz poprene niti petlje, 1 nav.; od *stalno
ponavljati i red zavriti sa 1p. pravo, 1 nav., 1p. pravo, 1 nav. 3.r.: plesti pravo,
ali nav. prethodnog reda opustiti i izvui ravnomjerno petlje gore. 4.r.: plesti
obrnuto. Od 1. do. 4. reda stalno ponavljati.
4. ara: Broj petlji je djeljiv sa 8+2 p. Raditi iglama bez dugmadi. Poslije 11. r.
ne okrenuti. Od 1. do 10.r.: plesti pravo, a u 10 r. poslije svake p. izvesti 3 nav.
11.r.: sve petlje podii kao kod obrnutog pletenja (niti lee iza igle), pustiti nav. i
izvui p. ravnomjerno gore. 12.r.: *od sljedeih 8p. plesti najprije od 5. do 8.p.
(vidi sliku), zatim plesti pravo od 1. do 4. petlje; od *stalno ponavljati. Od 1. do
5. ara: Broj petlji je djeljiv sa 6+2 p. 1. i 2.r.: plesti pravo. 3.r.: *1p. pravo, 2
nav.; od *stalno ponavljati i red zavriti sa 1p. pravo. 4.r.: izvui iv.p. otprilike
1cm gore, *sljedeih 6p. uzeti na desnu iglu (vidi sliku). Lijevom iglom izvui
od 1. do 3.p. iznad 4. do 6. p., vratiti na lijevu iglu i podii 4. do 6.p. takoe na
lijevu iglu; svih 6p. plesti u dosadanjem redosljedu pravo. Od *stalno
ponavljati. 5. i 7.r.: pravo. 6. i 8.r: obrnuto. Od 1. do 8. reda stalno ponavljati.
6. ara: Broj petlji je djeljiv sa 7+3 p. 1. i 2.r.: plesti pravo. 3.r.: 3p. pravo, *2
nav., 1p. pravo, 2 nav., 1p. pravo, 2 nav., 5. pravo; od *stalno ponavljati i red
zavriti sa 3 umjesto 5p. pravo. 4.r.: plesti pravo, nav. od 3.r. pustiti, p. izvui
ravnomjerno. 5. i 6.r.: plesti pravo. 7.r.: 2 nav., 1p. pravo, 2 nav., *5p. pravo, 2
nav., 1p. pravo, 2 nav., 1p. pravo, 2 nav.; od *stalno ponavljati i red zavriti 5p.
pravo, 2 nav., 1p. pravo, 2 nav. i 1p. pravo. 8.r.: plesti kao 4.r. Od 1. do 8. reda
stalno ponavljati.
Pletenje izlomljenih ara:
uplje petlje, tj. ipkaste are ili tzv. umjetniki rad nastaju jednostrukim ili
viestrukim navijucima. Ova vrsta rada se ponavlja i u drugim vrstama kao
sastavni elementi, grupe ara i ukrasa ili pojedinani efekti.
Izlomljene are najee se rade po emama za pletenje, to je puno
jednostavnije. U emama za pletenje prazne kockice izmeu znakova nemaju
znaaj, ve omoguuju pregledniju sliku i olakavaju itanje ema. Ukoliko
svaki red predstavlja posebnu aru, ita se naizmjenino sa desna na lijevo i sa
lijeva na desno; ako se ara izvodi samo u polaznom redu, onda je u emi samo
taj rad oznaen. Znai ita se sa desna na lijevo. U osnovnim arama, koje su
23
ovdje objanjene, poinje se i zavrava (u redovima) sa ivinom petljom koja
nije pomenuta.
ara sa prugama koje idu na desno: Broj petlji je djeljiv sa 3+1 p. ara se
plete prema emi za pletenje (vidi sliku) koja pokazuje samo polazne redove; svi
povratni redovi se pletu obrnuto. Red poinje sa petljom ispred 1 strelice i
zavrava se sa petljom poslje 2 strelice, a motiv izmeu strelica stalno se
ponavlja. Znak za 2p. plesti pravo-ujedno objanjenje (vidi sliku).
ara sa prugama koje idu na lijevo: Broj petlji je djeljiv sa 3+1 p. ara se
plete prema emi za pletenje (vidi sliku), koja prikazuje samo polazne redove, a
povratni se pletu obrnuto. Redovi poinju sa p. ispred 1 strelice i zavravaju se
sa petljom poslije 2 strelice. Ponavljati stalno motiv izmeu strelice do strelice.
Znak za 2p. plesti prevueno-ujedno objanjenje je na (slici) .
Pletene are sa upljim petljama: Broj petlji je djeljiv sa 3+2 p. 1.r.: *1p.
podii, nit voditi iza petlje dalje, 2p. pravo, podignutu petlju vui iznad obe
pravo petlje, preostaju 2p. (vidi sliku), 1 nav.; od *stalno ponavljati. 2.r.: plesti
obrnuto. 3.r.: 1. pravo, *1 nav., podii 1p., 2p. plesti pravo, podignutu p. prevui
iznad (kao u 1r.); od *stalno ponavljati i red zavriti 2p. pravo. 4.r.: plesti
obrnuto. Od 1. do 4. reda stalno ponavljati.
Rupiasta ili til ara: Broj petlji je djeljiv sa 4+2 p. 1.r.: *2p. plesti pravo-
ujedno, 2 nav., 2p. prevueno-ujedno (vidi sliku); od *stalno ponavljati. 2.r.:
obrnuto, nav. 1p. pravo, 1p. obrnuto. 3.r.: *1 nav., 2p. prevueno-ujedno, 2p.
pravo-ujedno, 1 nav.; od *stalno ponavljati. 4.r.: plesti obrnuto. Od 1. do 4. reda
stalno ponavljati.
Duple merdevine: Broj petlji je djeljiv sa 8+6 p. 1.r.: 4p. obrnuto, *2p.
pravo-ukrteno-ujedno, 2 nav., 2p. pravo-ujedno, 4p. obrnuto; od *stalno
ponavljati. 2.r.: 4p. pravo, *1p. obrnuto, iz 2 nav. plesti 1p. obrnuto i 1p. pravo,
1p. obrnuto, 4p. pravo; od *stalno ponavljati. Od 1. do 2. reda stalno ponavljati.
Pruge izmeu upljih petlji iznose 4 obrnute petlje, koje mogu da broje vie ili
manje petlji, tj. po vaoj elji.
ara 2. medevina: Broj petlji je djeljiv sa 6+4 p. 1.r.: *4p. obrnuto, 1 nav.,
2p. prevueno-ujedno; od *stalno ponavljati i red zavriti sa 2p. obrnuto. 2.r.: 4p.
pravo, 1 nav., 2p. prevueno-ujedno; od *stalno ponavljati i red zavriti sa 2p.
pravo. Od 1. do 2. reda stalno ponavljati. Pruga izmeu motiva broji 4p., ali
moe biti ira ili ua, tj. po vaoj elji.
ara kapljice: Kapljice nastaju iz navijutaka koji se pletu unutar obrnutog
pletenja pravo. Rastojanja treba da iznose najmanje 3p.; ara se moe rasporediti
prema elji. Kod ove probe pletenja ima izmeu kapljica 4., odnosno 5 p., poslje
4. reda ara se ponavlja. ara se izvodi prema emi za pletenje koja prikazuje
polazni povratni red. Od 1. do 8. reda stalno ponavljati.
ara paunovog perja:
1. ara: Broj petlji je djeljiv sa 11+2 iv. p. Svi redovi poinju i zavravaju se sa
iv.p. koje nisu spomenute. 1.r.: pravo. 2. i 4.r.: obrnuto. 3.r.: *2 puta plesti po 2p.
obrnuto-ujedno, 1 nav., 3 puta naizmjenino 1p. pravo, 1 nav., zatim ponovo 2
24
puta po 2p. obrnuto-ujedno; od *stalno ponavljati. Od 1. do 4. reda stalno
ponavljati.
2. ara: Broj petlji je djeljiv sa 17+2 iv.p. Svi redovi poinju i zavravaju se sa
iv.p. 1.r.: plesti pravo. 2. i 4.r.: plesti obrnuto. 3.r.: *3 puta po 2p. plesti obrnuto-
ujedno, 1 nav., 5 puta naizmjenino 1p. pravo, 1 nav., zatim ponovo 3 puta po
2p. obrnuto-ujedno; od *stalno ponavljati. Od 1. do 4. reda stalno ponavljati.
iv.p. 1.r.: plesti pravo. 2., 4. i 6.r.: plesti obrnuto. 3.r.: pravo. 5.r.: *3 puta po 2p.
pravo-ujedno, 1 nav., 5 puta naizmjenino 1p. pravo, 1 nav., zatim ponovo 3
puta po 2p. pravo-ujedno; od *stalno ponavljati. Od 1. do 6. reda stalno
ponavljati.
iv.p. 1.r.: plesti pravo. 2., 4., 6. i 8.r.: plesti obrnuto. 3.r.: *plesti 2 puta po 2p.
pravo-ujedno, 1 nav., 1p. pravo, 1 nav., 2p. obrnuto, 1 nav., 1p. pravo, 1 nav.,
ponovo 2 puta po 2p. pravo-ujedno; od *stalno ponavljati. 5.r.: plesti pravo. 7.r.:
*2 puta po 2p. obrnuto-ujedno, 1 nav., 1p. pravo, 1 nav., 2p. obrnuto, 1 nav., 1p.
pravo, 1 nav., 2p, obrnuto, 1 nav., 1p. pravo, 1 nav., ponovo 2 puta po 2p.
obrnuto-ujedno; od *stalno ponavljati. Od 1. do 8. reda stalno ponavljati.
Aur-are:
ara sa kosom prugom: Ova ara se radi prema emama za pletenje. Svaki red
poinje i zavrava se sa iv.p., odnosno sa p. ispred 1 i poslije 2 strelice. Stalno
ponavljati stav are obiljeen strelicom. Iv.p. nisu ucrtane u emi za pletenje. Svi
povratni redovi pletu se obrnuto. Broj petlji je djeljiv sa 5+2p. Od 1. do 10. reda
stalno ponavljati.
ara sa cik-cak linijama: Ova ara se radi prema emama za pletenje. Svaki
red poinje i zavrava se sa iv.p., odnosno sa p. ispred 1 i poslije 2 strelice.
Stalno ponavljati stav are obiljeen strelicom. Iv.p. nisu ucrtane u emi za
pletenje. Svi povratni redovi pletu se obrnuto. Broj petlji je djeljiv sa 4+3p. Od
1. do 12. reda stalno ponavljati.
ara sa rombovima: Ova ara se radi prema emama za pletenje. Svaki red
poinje i zavrava se sa iv.p., odnosno sa p. ispred 1 i poslije 2 strelice. Stalno
ponavljati stav are obiljeen strelicom. Iv.p. nisu ucrtane u emi za pletenje. Svi
povratni redovi pletu se obrnuto. Broj petlji je djeljiv sa 14+3p. Od 1. do 20.
reda stalno ponavljati.
1. ara: Ova aur ara plete se prema emama za pletenje. Iv. p. kojima poinju i
kojima zavravaju svi redovi nisu uneseni u emu. Svi povratni redovi, ukoliko
nisu drugaije objanjeni, plestu se obrnuto. Duina jednog stava ara
obraniena je strelicama. Red poinje sa p. ispred 1 strelice, a zavrava se sa p.
poslije 2 strelice. Broj petlji je djeljiv sa 8+1 p. Od 1. do 8. reda stalno
ponavljati.
25
poslije 2 strelice. Broj petlji je djeljiv sa 12+9 p. - (npr. 81p.=6x12+9). Od 1. do
ponavljati.
ponavljati.
kojima zavravaju svi redovi nisu uneseni u emu. Duina jednog stava ara
poslije 2 strelice. Broj petlji je djeljiv sa 10+5 p. Svi povratni redovi pletu se
ovako: iv.p., 2p. obrnuto, *1p. pravo, 7p. obrnuto, 1p. pravo, 1p. obrnuto; od
*stalno ponavljati i red zavriti sa 1p. obrnuto i sa iv.p. Iz toga proizilazi da se
petlje pletene u polaznim redovima obrnuto pletu u povratnim redovima pravo.
Znai sa lica se pojavljuju kao obrnute petlje. Od 1. do 10. reda stalno ponavljati
(10 red= povratni red).
poslije 2 strelice. Broj petlji je djeljiv sa 14+3 p. (npr. 73p.=5x14+3). Od 1. do
HEKLANJE
Osnovni bodovi heklanja
Za poetak napravite omu s palcem i kaiprstom lijeve ruke;
S jednom niti napravite jednu oicu na heklarici s desna ulijevo, tako da vam nit
doe gore;
Naniite lanie, tj. ubodite heklaricu u oicu, zahvatite nit heklaricom i
provucite je kroz oicu*, ponovite to od* do*;
Mrtvi bod/stubi: Ubodite heklaricu u drugu oicu od heklarice, zahvatite nit
heklaricom i provucite je kroz oicu donjeg rada i oicu oicu to se nalazi na
heklarici;
Niski stubi: Nakon to ste napravili lani, ubodite heklaricu u drugu oicu od
heklarice, zahvatite nit heklaricom i izvucite jednu oicu, ponovo zahvatite nit i
26
provucite je kroz dvije oice na heklarici. Nakon toga svaki naredni niski stubi
ubadate heklaricom u svaku narednu oicu od igle, a ne kako je to sa poetnim
niskim stubiem u drugu oicu od heklarice.
Polu stubi: Nakon to ste napravili lani, uradite navoj, ubodete heklaricom u
treu oicu od heklarice izvucite nit kroz istu oicu, zahvatite ponovo nit i
provucite je kroz tri oice to se nalaze na heklarici. Za svaki naredni polu stubi
ubadate heklaricom u svaku narednu oicu, a ne kako je to sa poetnim polu
stubiem u treu oicu od heklice.
Visoki stubi: Nakon to ste napravili lani, uradite navoj, ubodete heklaricom
u etvrtu oicu od heklarice, izvuete jednu oicu, zahvatite nit, provuete je
korz prve dvije oice, navoj, uradite navoj, pa provuete nit kroz dvije
posljednje oice na heklarici. Za svaki naredni visoki stubi ubadate heklaricom
u svaku narednu oicu, a ne kako je to sa poetnim visokim stubiem u evrtu
oicu od heklice.
Dvostruki visoki stubi: Nakon to ste napravili lani, uradite 2 navoja,
ubodete heklaricom u petu oicu od heklarice, izuete jednu oicu, zahvatite nit,
provuete je kroz 2 sljedee oice, zahvatite nit, provuete je kroz 2 posljednje
oice na heklarici. Za svaki naredni dvostruki visoki stubi ubadate heklaricom
u svaku narednu oicu, a ne kako je to sa poetnim dvostruko visokim stubiem
u petu oicu od heklice.
Trostruki visoki stubi: Nakon to ste napravili lani, uradite 3 navoja,
ubodete heklaricom u estu oicu od heklarice, izvuete jednu oicu, zahvatite
nit, provuete je kroz prve 2 oice, zahvatite nit, provuete je kroz 2 sljedee
oice, zahvatite nit, provuete je kroz 2 sljedee oice, zahvatite nit i provuete
je kroz 2 posljednje oice na heklarici. Za svaki naredni trostruki visoki stubi
ubadate heklaricom u svaku narednu oicu, a ne kako je to sa poetnim
trostrukim visokim stubiem u estu oicu od heklice.
Ukrteni visoki stubi: Nakon to ste napravili lani, uradite 2 navoja, ubodete
heklaricom u estu oicu od heklarice, izvucite jednu oicu, 1 navoj, provuete
kroz 2 oice, 1 navoj, ubodite heklaricom u treu oicu od lania, izvucite
jednu oicu, *uradite 1 navoj, provuete nit kroz 2 oice*. Ponovite od* do* dok
potroite oice, 2 oice lania, 1 visoki stubi u krianje, ponovite uktene
stubie u sljedeoj oici lania.
SAVJETI
ta znai od* do*? Te zvjezdice oznaavaju poetak i zavretak jedne skupine

bodova, koja se nekoliko puta ponavljaju u toku rada. Naprimjer: 5 oica pravo,
*2 oice krivo, 3 oice pravo*, to znai da dio koji se ponavlja kroz cijeli red
stoji izmeu znakova*---*, a 5 oica na poetku pletu se samo jednom.
27
Kad perete pleteni predmet, nemojte ga ostaviti dugo u vodi. Operite ga to
prije, umotajte u pekir da pokupi vodu i tek onda suite, ali nikada na suncu ili
pokraj vrue pei.
Kad pletete uzorak prema emi, precrtajte ga i uveajte da biste imali bolju
preglednost, a da bi preglednost bila oitija pojedine znakove crtajte u raznim
bojama.
Ako vam oice skliznu sa igle, uhvatit ete ih lake sa tanjim iglama.
Ako ste spretniji u pletenju, savjetujemo da rukave pletete zajedno, pa e tako

biti jednako dugaki, oduzet ete sigurno jednak broj oica i neete trebati
neprekidno mjeriti ili brojati oice. Stavite ih na jednu iglu, ali za svaki rukav
uzmite posebno klupko vune.
Da bi se ovratnik bez zatvaraa lake navlaio preko glave, dva posljednja reda
pletite s debljim iglama i labavo zavrite. Ako je preirok, provucite kroz te
redove elastinu vrpcu.
28
Temeljni bodovi pletenja:
Glatki bod: 1 red pravo, 1 red krivo;
Rebrasti bod: 1 oica pravo, 2 oice krivo;
Dvostruki rebrasti bod: 2 oice pravo, 2 oice krivo;
Glatki obrnuti bod: 1 red pravo s tim da je prava strana rada ona na kojoj su
krivo pletene oice;
Riin bod: 1 oica pravo, 1 oica krivo. U sljedeem i svim daljim redovima
opet 1 pravo, 1 krivo, ali iznad prave dolazi kriva oica i obrnuto;
Jednostavni bod: Svi redovi pravo;
Objanjenje simbola za pletenje

r. = red
*...* = izmeu zvjezdica je cijeli uzorak, koji se ponavlja
p. = petlja/oica
= 1p. pravo
= 1p. obrnuto
= 1p. pravo i ukrteno
= 1 navijutak
= 1p. iz poprene niti obrnuto i ukrteno
= 1p. iz poprene niti pravo i ukrteno
= 1p. podii kao obrnutu i nit iza rada
= 1p. podii kao obrnutu i nit ispred reda
= 1p. podii kao obrnutu s navijutkom, ovu p. plesti u povratnom r. sa
navijutkom obrnuto i zajedno
= iz 1p. isplesti 3p., tj. 1p. pravo, 1p. obrnuto, 1p. pravo
= iz 1p. isplesti 2p., tj. 1p. pravo, 1p. obrnuto ukrteno
= petlja-vor: iz 1p. isplesti 3p.: 1p. pravo, 1p. pravo ukrteno, 1p. pravo, u
povratnom r. ove 3p. plesti obrnuto i zajedno
= 2p. obrnuto ukrteno i zajedno
= 15 petlji ukrstiti nalijevo. (plesti prema uputstvu za izradu modela)
= 2p. pravo i zajedno
= 2p. plesti prevueno i zajedno (1p. podii kao pravu, 1p. pravo, podignutu p.
prevui preko nje)
= 2p. obrnuto i zajedno
= 3p. pravo prevueno i zajedno (1p. podii kao pravu, sljedee 2p. plesti pravo i
zajedno, podignutu p. prevui preko nje)
= 3p. prevueno i zajedno (3p. sa gornjom srednjom p. pravo prevui i zajedno
plesti)
= 3p. obrnuto i zajedno
= kukiani snopi (vidi objanjenje uz opis rada i crte)
29
= snopi: iz 1p. naizmjenino plesti 5p. pravi i pravo ukrteno, zatim 1p. podii
iznad 2.-5.p., 2p. podii iznad 3.-5.p., 3p. iznad 4 i 5 p., 4p. iznad 5p., zatim
vrsto zategnuti nit.
= prazni kvadratii ne oznaavaju petlju (ukoliko nije drugaije navedeno), oni
slue samo za bolji pregled rada
Panja: Kod pletenica, odnosno ukrtenja p. ako u opisu nije drugaije
navedeno, plesti p. onako kako nailaze.
= 2p. ukrtititi na desno
= 4p. staviti na pomonu iglu, okrenuti ih na desno, zatim petlje plesti pravo
= 8p. (4 i 4p.) ukrstiti nalijevo, pri tome petlje plesti kako nailaze
= 2p. ukrstiti nalijevo
= 2p. ukrstiti na desno, pri tome obe p. plesti pravo
= 2p. ukrstiti na lijevo, pri tome obe p. plesti pravo
= 2p. ukrstiti na desno, pri tome 2p. prije prve plesti pravo, 1p. obrnuto
= 2p. ukrstiti na lijevo, 1p. odloiti na 1 pomonu iglu ispred reda, 1p. plesti
obrnuto, a p. sa pomone igle plesti pravo.
= 2p. ukrstiti na desno: 2p. prije 1p. plesti obrnuto, zatim 1p. plesti obrnuto
= 2p. ukrstiti na lijevo: 1p. odloiti na pomonu iglu ispred reda, 1p. plesti
obrnuto, zatim p. sa mone igle plesti obrnuto.
= iz 1p. izvui 3p., tj. 1p. pravo, 1 navijutak, 1p. pravo
= 3p. ukrstiti na desno, tj. 3p. plesti prije 1p. pravo, zatim 1 i 2p. plesti pravo
= 3p. ukrstiti na lijevo, tj. 1p. odloiti ispred reda na pomonu iglu, 2p. plesti
pravo, zatim p. sa pomone igle plesti pravo.
= 3p. ukrstiti kako slijedi na desno: 1p. odloiti na pomonu iglu iza reda, 2p.
plesti pravo, zatim p. sa pomone igle plesti obrnuto.
= 4p. staviti na pomonu iglu, okrenuti ih na lijevo, zatim . plesti pravo.
= 6 petlji ukrstiti nalijevo
= 3p. ukrstiti na lijevo kako slijedi: 2p. prebaciti na pomonu iglu ispred reda,
1p. obrnuto plesti, zatim p. sa pomone igle plesti pravo
= 3p. ukrstiti na desno kako slijedi: 2p. prebaciti na 1 pomonu iglu iza reda, 1p.
plesti pravo, a p. sa pomone igle: 1p. obrnuto, 1p. pravo plesti.
=3p. pravo ukrteno i zajedno, ne skidati sa lijeve igle, 1 navijutak, iste 3p. plesti
jo jednom pravo ukrteno i zajedno, skinuti s lijeve igle (ukupno imamo opet
3p.).
= 4p. ukrstiti na desno
= 4p. ukrstiti na lijevo
= iz 1p. izvui 4p. (naizmjenino pravo i pravo ukrteno)
= 4p. plesti zajedno kako slijedi: 1 i 2 p. prevui pravo (1p.), 3p. i 4p. plesti
pravo (2p.) zajedno, zatim prevui 1p. preko 2p.
= 5p. ukrstiti na lijevo kako slijedi: 2p. odloiti na pomonu iglu ispred reda, 2p.
pravo, 1p. obrnuto, zatim p. sa pomone igle plesti pravo.
= 6p. ukrstiti na desno
= iz 1p. isplesti 5p. (plesti naizmjenino pravo i pravo ukrteno)
30
31

Istorija Pletenja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Istorija Pletenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Istorija pletenja

Umjetnost pletenja je najstarija tehnika za stvaranje tkanine. Tkanine koje se

Sve to trebate znati o vuni

Potreban alat za pletenje

Dodavanje i oduzimanje petlji

Pravilno uzimanje mjere

Datum: tjelesna mjera tabelarna mjera razlika

Meuveliina za ene Veliina za mlade

Proba rada ili proba petlji

Nain obrade je veoma vaan

Izrada upletenih depova

Patent-bod i njegove varijante

Kod narednih radova redovi poinju i zavravaju ivinim petljama koje se u

are sa izvuenim petljama

Motivi sa namotanim petljama i tvid

ta znai od* do*? Te zvjezdice oznaavaju poetak i zavretak jedne skupine

Ako ste spretniji u pletenju, savjetujemo da rukave pletete zajedno, pa e tako

Objanjenje simbola za pletenje

You might also like