Professional Documents
Culture Documents
Uvod U Biznis Dragan Lajović
Uvod U Biznis Dragan Lajović
dr Dragan Lajovi
UVOD U BIZNIS
Sadraj
UMJESTO UVODA
6. FAKTORI PREDUZETNITVA.....................................................................................62
6.1. Faktori koji utiu na preduzetniko ponaanje .....................................................63
6.1.1. Line osobine .........................................................................................63
6.1.2. Kultura ...................................................................................................67
6.1.3. Drutvene okolnosti ...............................................................................68
6.1.4. Kombinacija svih faktora.......................................................................68
Pitanja za diskusiju ......................................................................................................70
LITERATURA.....................................................................................................................161
UMJESTO UVODA
Ovaj udbenik je nastao kao pokuaj grupe autora da studente poetne godine studija
ekonomije ubijedi da je biznis njihova budunost.
Sam proces lobiranja je efikasan ako se broj ljudi koji se procesno nalaze u ideji poveava. A
mi mislimo da je to iz generacije u generaciju sve vidljivije. Neki ne misle tako i zavravaju
na birokratskom tritu. Ovaj fenomen nema veze sa disciplinom koja je pred Vama iako je
rije o vrlo znaajnoj drutvenoj realnosti, jer se birokratija razmnoava proporcionalno svom
neradu. S tim u vezi, Vai predavai imaju ambiciju da Vam pomognu da uz podrku ovog
udbenika ovladate odreenim znanjima i vjetinama koje e Vas uiniti drugaijim,
inovativnijim, efikasnijim, odnosno jednom rijeju prepoznatljivim.
Mi imamo i volju i elju da Vam ponudimo transfer znanja. Na Vama je da se ovoj disciplini
posvetite i apsorbujete od nje to vie, time to ete znati kako da uite, spoznajete i
primjenjujete. Mi Vam nudimo informacije, znanja i vjertine. A to je ipak ponuda koja se ne
odbija, jer iza nje stoji ulaganje koje daje najvei prinos.
Zato uloite svoje vrijeme i kreativni potencijal, a efekti e biti sa visokom profitnom
stopom.
Autori
POGLAVLJE 1
BIZNIS DEFINICIJA I
POJMOVNO ODREENJE
1
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
Biznis pojedinci ili institucije koje nastoje ostvariti profit obezbjeujui proizvode koji
zadovoljavaju potrebe ljudi.
Veina ljudi povezuje rije proizvod sa materijalnim dobrima automobil, raunar, vekna
hljeba, kaput ili neka druga materijalna stvar. Meutim, proizvod moe biti i usluga, kada
ljudi ili maine proizvode neto od vrijednosti za kupce. Npr. hemijske istione, razvijanje
fotografija, pregled kod doktora, gluma filmske zvijezde ili koarkaki igra. Proizvod moe
biti i ideja. Konsultanti i advokati, npr. stvaraju ideje za rjeavanje problema.
Profit razlika izmeu trokova proizvodnje i prodaje proizvoda i cijene proizvoda koju
plaa kupac.
Neprofitna organizacija organizacija koja moe obezbjeivati dobra i usluge, ali nema
primarnu svrhu ostvarenja profita.
2
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
Mnoga preduzea vode rauna o tome na koji nain proizvodnja i distribucija njihovih
proizvoda utiu na okruenje. Tako na primjer, kompanija Hewlett-Packard, u jednoj godini,
reciklirala 70.000 tona proizvoda, to ini 10% ukupnog prihoda kompanije. Druge
kompanije vode rauna o kvalitetu ivota u drutvima u kojima posluju, o edukaciji
siromanih slojeva drutva, o drutvenoj odgovornosti nakon prirodnih nepogoda i mnogim
drugim pitanjima koja se tiu sredine u kojoj posluju (ostvaruju biznis).
3
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
ta je u stvari biznis? Jedina funkcija biznisa je da stvori kupca (klijenta) i da inovira. Ako se
biznis doivljava kao kontinuirani proces onda i sva dogaanja unutar njega imaju rimu,
ritam i razlog. Kada ste u biznisu namee Vam se itav niz pitanja poput:
Biznisom se ne moe raditi inerciono iako ponekad izgleda da se biznis sam po sebi kree u
pozitivnom smjeru. Njime se mora upravljati balansiranjem razliih potreba i ciljeva. To
podrazumijeva kvalitetno promiljanje i prosuivanje. Biznis je, pojednostavljeno, novac
drugih ljudi - potencijalnih klijenata. U biznisu je vano da postoji kontinuiran rast i da se
permanentno inovira. Ne postoji brzi uspjeh, isto kao to je nedopustivo, sa aspekta biznisa,
stvari gledati crno-bijelo.
Pri tome je neobino vaan faktor vrijeme koje treba posmatrati kroz prizmu biznisa i kao
neobnovljivi resurs. Vrijeme je vano sa aspekta otpoinjanja, rasta, razvoja, transfera i
gaenja biznisa.
Zato ovakav uvod za studente i zato je materijal koji je pred Vama napravljen sa mnogo
pitanja, dilema, mogunosti... Zato to je ambicija discipline da u Vama probudi
preduzetniki gen... Moda tu svoju osobinu nosite duboko u sebi i kao svaka osobina tako i
ova trai pogodno tlo i pogodan trenutak za odjelotvorenje. On nekada doe, nekada ne...
Ipak joj treba stvoriti povoljan ambijent i pruiti ansu. Ukoliko se to ne desi treba saekati
neku bolju priliku...
I stoga morate da imate svoju poziciju na tritu i u biznisu! Gdje sebe vidite nakon
diplomiranja? ime ete se baviti 2013., 2020. i 2030.... 2045.? Uvijek analizirajte sebe,
svoja znanja i vjetine i imajte vremensku dimenziju u analizi. Upitajte, ta je mogu da
ponudim tritu danas, 2013., 2020. i 2030. i 2045.? Morate biti samouvjereni ili e Vas prvi
4
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
simptomi krize na bilo kom polju dovesti na marginu. A margine same po sebi vode u ponor
ili pak u povratak... To je samo izbor izmedju puta i stanputice Birajte trine puteve a
stranputice ostavljajte onima koji idu u zonu sivog trita.
Neka Vam uzori budu oni najbolji bilo da je rije o nauci, sportu, knjievnosti, filmu, muzici,
biznisu A najbolji su zato to su drugaiji i razliiti. S toga budite u drutvu najboljih i
meu njima traite uzore. Pogledajte tradicionalnu listu najbogatijih ljudi na svijetu prema
uglednom biznis asopisu Forbs (Forbes) za 2009. godinu.
Ukupno na svim stranama svijeta ima 793 dolarska milijardera, to je drastian pad u odnosu
na 2008. godinu kada ih je bilo 1.125. Ovo je prvi put da je broj svjetskih milijardera smanjen
jo od 2003. godine! Razlog je, naravno, globalna ekonomska kriza. Na listi, ove godine, ima
38 novih milijardera.
Prvi na listi je Bil Gejts (53), ovjek koji je bio najbogatiji na svijetu od 1995. pa sve do
2007. godine, kada je na jednu godinu izgubio titulu od Vorena Bafeta. Gejts je bio jedan od
osnivaa Majkrosofta prije 35 godina, ali je 2007. godine napustio kompaniju. Student
Harvarda, bez diplome, koji je davno obeao kompjuter na svakom stolu, u svakoj kui,
sada je vie zainteresovan za humanitarne akcije koje ostvaruje preko fondacije sa suprugom
Melindom. Sa njom i troje djece ivi u velelepnoj kui, pored jezera Vaington. Gejts je
veliki potovalac djela Leonarda da Vinija i posjeduje njegove najvanije naune tekstove,
5
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
koje je kupio na aukciji 1994. godine za vie od 30 miliona dolara. Bogatstvo Bila Gejtsa se
procjenjuje na 40 milijardi dolara.
Drugo mjesta zauzima Voren Bafet (78), teak 37 milijardi i vrlo zanimljiva linost. Sin je
politiara i brokera iz Omahe (drava Nebraska), ali je poeo da radi ve sa 11 godina, kada
je platio i prvi porez. Vlasnik je investicionog fonda Berkir Hetavej (Berkshire-Hathaway) i
zbog sposobnosti da predvidi berzanske trendove dobio je nadimak Prorok iz Omahe.
Godinama unazad najavljuje da e, posle svoje smrti, sve to ima biti podijeljeno u
dobrotvorne svrhe.
Trei je Meksikanac Karlos Slim Helu (69), vrijedan 37 milijardi dolara. U julu 2007.
godine, ovaj meksiki industrijalac, sin libanskog emigranta koji se bavi komunikacijama,
najvie beinom telefonijom, stigao je do ela liste, ali je godinu, ipak, zavrio na treem
mjestu, da bi se tokom 2008. godine popeo na drugo mjesto. Veliki je ljubitelj bezbola i
umjetnikih slika, a kolekciju, koja je nazvana po njegovoj preminuloj supruzi sa kojom ima
estoro djece, izloio je u muzeju sagraenom posebno za to.
Suosniva softverskog giganta, Orakl (Oracle), Lorens Elison (64), je etvrti na listi sa 22,5
milijardi dolara. U posljednjih 4 godine, njegova kompanije je obavila 49 akvizicija, irei se
na svim poljima kako bi zadrala konkurentnost na tritu. Sam Lorens (Lari) Elison je
rodom iz ikaga, gdje je studirao fiziku ali nikada nije diplomirao. Kompaniju Orakl je
osnovao 1977. godine, a kompanija je poela da se kotira na berzi 1986. godine, jedan dan
prije nego to je to uinio Majkrosoft. Zaljubljenik je u jedrenje i vlasnik je jahte Izlazee
sunce duge 138 metara (kasnije je zatraio da mu se napravi i mnogo manja jahta, kako bi
mogao lake da je parkira). Nedavno je napravio i ogroman trimaran od 30 metara sa kojim
planira da osvoji Kup Amerika (najprestinije svjetsko takmienje u jedrenju, i istovremeno
najstarije sportsko takmienje, na kome se dodjeljuje trofej, u svijetu).
Peto mjesto zauzima osniva vedskog lanca prodavnica namjetaja, IKEA, Ingvar Kamprad
(83), sa 22 milijarde dolara. Ingvar Kamprad se jo kao tinejder bavio biznisom, prodajui
ibice, ribu, olovke, estitke i sline sitnice. Namjetaj je poeo da prodaje 1947. godine, a
prvu prodavnicu IKEA je otvorio 1958. godine (ime IKEA sadri inicijale njegovog imena,
kao i prva slova imena farme i sela gdje je odrastao). Penzionisao se 1986. godine, mada i
dalje radi u kompaniji kao savjetnik. Njegova tri sina takoe rade u kompaniji. Poznat je po
tome to uvijek leti ekonomskom klasom, ide u jeftine restorane i u kui ima jeftini IKEA
namjetaj. Kompanija IKEA je danas prisutna u 36 zemalja i prodaje vie od 9.000 artikala.
6
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
Globalizacija;
Informatika ekonomija;
Razvoj finansijskih trita;
Kriza kao potencijalna ansa;
Nova trita: Rusija, Kina i Indija;
Trite menadera.
7
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
sudbine vodi u njoj prihvatljivom pravcu. I to je, takoe, sloboda Vaeg izbora. I u jednom i u
drugom sluaju veoma je vano da:
Sve ovo e Vas uiniti bitno drugaijim i otvoriti Vam biznis horizonte. Hoete li uspjeti
zavisi od Vas a ne od sticaja okolnosti. Ne skrivajte se od svojih problema ve u njima
prepoznajte svoju ansu. Nemojte sebe opravdavati pred ostatkom svijeta i pred samima
sobom to nijeste iskoristili ansu. I ta Vam je potrebno za uspjeh:
Pitanje svih pitanja je da li elite da se naete u grupi dobitnika ili onih drugih ? elite li da
budete uspjeni na svim poljima ili da budete predmet saalijevanja ? Probajte da budete
uspjeni u sportu, muzici, informatici, karijeri, biznisu.. Za poetak u sopstvenoj edukaciji ...
dakle, na studiju.Imajte na umu sledee poruke:
1
Maslow, Abraham. A Theory of Human Motivation, Psychological Review, Vol. 50, No. 4, pp. 370-396,
1943
8
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
etiri nia nivoa (fizioloke potrebe, sigurnost, pripadnost i potovanje) su grupisani kao
potrebe nedostatka, koje se vezuju za fizike potrebe. Zadovoljenje ovih potreba pomae
osobi da raste i razvija se kao ljudsko bie. Za razliku od njih koje se moraju zadovoljiti,
potrebe rasta (samoostvarenje) se stalno razvijaju. Osnovna pretpostavka je da se vie potrebe
iz ove hijerarhije pojavljuju tek nakon to su zadovoljene, veinom ili potpuno, sve potrebe
nieg nivoa.
9
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
Takoe, kada se jedna potreba zadovolji, opada znaaj njene motivacione uloge, meutim,
kada se neka potreba zadovolji, druga brzo zauzima njeno mesto, tako da ljudi uvijek tee da
zadovolje neku potrebu. Ukoliko te potrebe nedostatka nisu zadovoljene, osoba e se razviti
u, fiziki i psihiki, nezdravu osobu.
Prethodni grafik objanjava vrstu vezu izmeu karaktera ovjeka i njegovih potreba. Kroz
ovjekove potrebe tj.ciljeve i njihov nain realizacije moe se zakljuiti o kakvom je ovjeku
rije. Potrebe su u sutini reakcija na stvarnost. Svako vrijeme i svaki ekonomski sistem
generiu razliiti nivo i karakter potreba.
10
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
Akcija kao finalni dio koji je vidljiv u odnosu na potrebe, interese i motiv koji su nevidljivi.
Potrebe, interese i motive je mogue pretpostaviti dok akcija podrazumijeva set mehanizama,
procesa sa konkretnim efektom.
Djela vie govore o ovjeku nego rijei. U praksi sve ee imamo situaciju da od
prezentacije ideje do njene realizacije ostane samo mrtvo slovo na papiru ili manji dio. Samo
djelo pokazuje koliko je ovjek sposoban da realizuje ono to govori. Takoe, sve je ei
sluaj da manje obrazovani ljudi energinije i sigurnije iznose svoje miljenje i lake ulaze u
rizike, dok oni obrazovaniji upravo zbog znanja kojeg posjeduju, sa rezervom prihvataju
nove ideje i tee se uputaju u rizik. Pokreta svega kod ovjeka je sam interes iz koga
proizilaze ciljevi koje ovjek tei da realizuje.
U realizaciji svojih potreba tj.ciljeva ovjek se upoznaje ljude raznih profila, od kojih dosta
moe nauiti i to steeno znanje realizovati u praksi. Treba se sa uvaavanjem odnositi
prema institucijama i osobama koji su doprinijeli njegovom uspjehu. Meutim, uvaavanje i
potovanje podrazumijeva prvenstveno i potovanje samog sebe i svog miljenja tako da ne
ostavlja prostor za poltronstvo. Poltronstvo se javlja kod osoba koje ne posjeduju korektno
izgraen sistem vrijednosti.
11
1. Biznis definicija i pojmovno odreenje
Pitanja za diskusiju
1. Upotreba fenomena biznis?
2. Priroda biznisa?
3. Deficija biznisa i proizvoda?
4. Cilj biznisa?
5. Sta je profit a ta neprofitna organizacija?
6. ta je neophodno da bi se ostvario profit?
7. Stejkholderi u biznisu?
8. Navedite pojednice i aktivnosti koji su u vezi sa biznisom.
9. Koja je to jedina f-ja biznisa?
10. Da li je biznis novac, a ako jeste iji novac?
11. Da li posjedujete preduzetniki gen?
12. Zato se ugledati na one koji su najbolji?
13. ta je emocionalna inteligencija?
14. Definisati strast u biznis znaenju?
15. ta treba uiniti da biste bili razliiti i drugaiji u odnosu na druge?
16. Razlika izmeu kreativne i klasine ekonomije?
17. Nabrojte magatrendove razvoja.
18. ta je core business?
19. ta je autsorsing?
20. ta je javno privatno partnerstvo?
21. ta je neophodno za uspjeh?
22. Opisati broj i nivo potreba po Maslovljevoj hijerarhiji potreba?
23. Mentalna mrea ekonomije?
24. Odnos ovjek-potrebe.
25. ta najbolje otkriva ovjeka?
12
POGLAVLJE 2
PREDUZETNITVO
U
EKONOMSKOJ TEORIJI
13
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Kreativnost i inovaciju,
Sakupljanje resursa i osnivanje ekonomskih organizacija,
Prilika za sticanje profita i rasta pod rizikom i nesigurnou.
2
Timmons, Jeffry A. New Venture creation. Irwin, 3rd ed., Homewood, IL, 1990
14
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Preduzetnitvo postaje masovna pojava u XVII vijeku. Dolazi do procvata razliitih oblika
obrta i trgovakih preduzea koja su se bavila trgovinom razliitim proizvodima. Raste
znaenje i meunarodne, a zatim i prekookenske trgovine. Specijalizacija u trgovini i
odvajanje bankarstva pojavljuje se tek u XVIII vijeku.
To najbolje oslikavaju tri faze razvoja Henrija Forda od maloga, inovativnog, porodinog
preduzea do industrijskog giganta:
15
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Globalnu ekonomiju XXI vijeka obiljeavae snaan porast poslovanja i nadmetanje velikog
broja agilnih konkurenata. Na scenu stupaju nova mala fleksibilna i inovativna preduzea
koja samostalno ili meusobno povezano nastupaju na trite. U takvom okruenju
multinacionalne kompanije postepeno gube dominantan poloaj.
16
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Predstavnici britanske kole ekonomske misli Adam Smit (Adam Smith) (1723.-1790.) i
David Rikardo (David Ricardo) (1772.-1823.) poistovjetili su funkciju preduzetnika sa
kapitalistom.
Adam Smit u djelu Bogatstvo naroda (1776.) govori o preduzetnikoj aktivnosti koja se
ostvaruje:
Marljivou i tedljivou,
Poslovnim pekulacijama i
Poslovnim inovacijama.
Ovaj koncept poslije je razvio Deremi Bentam (Jeremy Bentham) (1748.-1832.) zajedno sa
konceptom "laissez-faire", naglaavajui tri kljuna faktora proizvodnje:
Prvi veliki ekonomski teoretiar u istoriji, Riar Kantijon (Richard Cantillon), koji je stvarao
u okviru fiziokratske kole, se smatra za zaetnika teorije o preduzetnitvu. Kantijon je jo
davne 1732. godine iznio svoj stav prema kojem je preduzetnik spreman da preuzme novani
rizik i da se upusti u akciju pravljenja profita.3 Kantijon opisuje preduzetnika kao osobu koja
kupuje po poznatim cijenama, a prodaje po nepoznatim, tj. po cijenama koje e se tek
naknadno formirati.
3
Cantillon, Richard. Essay on the Nature of Commerce in General. Transaction Publishers, 2001
17
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Abe Nikola Bodo (Abb Nicolas Baudeau), takoe francuski fiziokrata, ide korak dalje u
shvatanju fenomena preduzetnitva i smatra da preduzetnik nije samo onaj koji preuzima
rizik, nego i inovator koji primjenjuje nove tehnologije kako bi redukuje nivo preuzetog
rizika, smanjio trokove proizvodnje i poveao profit.
an-Batist Sej (Jean-Baptiste Say) (1767.-1832.), francuski ekonomista i biznismen, je, kao
najznaajniji teoretiar preduzetnitva u XIX vijeku, smatrao da je uloga preduzetnika da
kombinuje faktore proizvodnje u proizvodni organizam.4 Prema Seju, preduzetnici su osobe
koje stvaraju vrijednost u ekonomiji tako to preusmjeravaju resurse iz oblasti u kojima je
produktivnost niska u oblasti u kojima postoji visoka stopa prinosa i visoka produktivnost.
Sej je pravio razliku izmeu kapitalista i preduzetnika, ali nije smatrao rizik i neizvjesnost
glavnom funkcijom preduzetnika. On ne vidi preduzetnika kao nosioca promjena u
ekonomiji.
Karl Menger (Carl Menger) (1840-1921), tvorac austrijske ekonomske kole, je smatrao da je
osnovna funkcija preduzetnika da transformie odreena dobra u druga dobra, operiui pri
tome razliitim informacijama i ekonomskim kalkulacijama.5 Tokom procesa transformacije,
preduzetnik se suoava sa neizvjesnou, odnosno nepoznatim koliinama i kvalitetom
proizvedenih dobara. Prema Mengeru, preuzimanje rizika nije osnovna funkcija preduzetnika.
Menger istie da je preduzetnik neophodan element u procesu proizvodnje roba, isto kao to
su kapital, maine i ljudski rad neophodni za normalno funkcionisanje ovog procesa.
Pojam preduzetnitva u amerikoj koli uvodi Amasa Walker (1799.-1875.) koji vidi
preduzetnika kao kreatora bogatstva. Njegovu teoriju nastavlja razvijati njegov sin Francis A.
Walker (1840.-1897.) koji naglaava da preduzetnici mogu vidjeti budunost, da posjeduju
organizacijske, administrativne i vjetine voenja. On smatra da je profit rezultat uloenih
vjetina, sposobnosti i talenta odreenog preduzetnika.
4
Say, Jean-Baptiste. A Treatise on Political Economy. New Ed edition, Transaction Publishers, 2001
5
Menger, Carl. Principles of Economics. Libertarian Press, Incorporated, 1994
18
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Don Bejts Klark (John Bates Clark) (1847.-1938.) je prvi iznio drugaiji stav u vezi sa
pitanjem snoenja rizika u preduzetnikom procesu. Klark je smatrao da preuzimanje rizika
nije preduzetnika aktivnost, ve aktivnost vlasnika. Preduzetnika je posmatrao kao osnovnu
polugu koja treba da vrati ekonomiju u stanje ekvilibrijuma.
Ameriki ekonomista i jedan od osnivaa ikake ekonomske kole, Frenk Najt (Frank
Hyneman Knight) (1885.-1972.), je dalje razradio koncept rizika i smatra se prvim
neoklasinim ekonomistom koji je identifikovao tu specifinu preduzetniku funkciju u
optem ravnotenom stanju. Razgraniio je prenosivi i neprenosivi rizik i predloio je teoriju
profita vezanu za neprenosivi rizik, ekonomske promjene i razlike u preduzetnikim
sposobnostima. Najt je preduzetnike smatrao za podskup menadera.6 Preduzetnik je osoba
koja je spremna da rizikuje svoju karijeru i finansijsku sigurnost zbog biznis ideje, ulaui
svoje vrijeme i kapital u neizvjestan posao.
Jedan od najveih ekonomskih mislilaca svih vremena, Jozef umpeter (Joseph Schumpeter)
(1883.-1950.), predstavlja ujedno i jednu od najznaajnijih figura u istoriji razvoja misli o
preduzetnitvu. Za doprinos razvoju misli o preduzetnitvu, umpeteru priznanje odaje i
najvei teoretiar menadmenta u istoriji, Piter Draker (Peter Drucker). Preduzetnitvo je,
prema umpeteru, sposobnost koja, potpuno nezavisno od vlasnitva nad kapitalom,
pretpostavlja inicijativu, autoritet, predvianje i vostvo. Vie je stvar volje, nego intelekta.
Preduzetnik je pokreta tehnolokih promjena (inovacija), koje kreiraju nove aktivnosti i
trita. Pod tim okolnostima, profit predstavlja odstupanje nastalo inovacijom, koje rezultira
smanjenjem trokova ili poveanjem cijena.
Ludvig fon Mizes (Ludwig von Mises) (1881.-1972.), jedan od najznaajnijih predstavnika
austrijske ekonomske kole, je smatrao da u imaginarnoj konstrukciji ravnotenog sistema
6
Knight, Frank Hyneman. Risk, Uncertainty And Profit. Kessinger Publishing, LLC, 2007
7
Veina ljudi pogreno smatra da je umpeter uveo pojam kreativna destrukcija. Zapravo, originalna ideja je
potekla od njemakog filozofa, Fridriha Niea (Friedrich Nietzsche), a sam izraz kreativna destrukcija je prvi
iskoristio njemaki ekonomista i sociolog Verner Sombart (Werner Sombart).
8
Schumpeter, Joseph A. Capitalism, Socialism, and Democracy. Harper Perennial, 3rd Ed edition, 1962
19
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
niko nije preduzetnik.9 Meutim, u dinamikoj stvarnosti svaki uesnik je preduzetnik. Prema
Mizesu sve ekonomske odluke ukljuuju donoenje odluka u skladu sa buduom
neizvjesnou. Preduzetnika definie kao donosioca odluka na ije ponaanje utie i sama
budunost i njegova vizija budunosti.
Izrael Kirzner (Israel M. Kirzner) (1930.-), predstavnik austrijske ekonomske kole i student
Ludviga fon Mizesa, je smatrao da je sutina preduzetnitva u brzom reagovanju na profitne
anse koje se ukazuju na tritu.10
Shvatanje preduzetnitva se mijenjalo kroz vjekove. Jedno od shvatanja koje se danas moe
najee uti je: Preduzetnistvo je sposobnost osobe da zapazi povoljnu priliku za posao, da
prikupi potreban kapital i da zapone posao preuzimajui rizik da nee uspjeti, ali u nadi da
e postii uspjeh.
9
von Mises, Ludwig. Human Action, a treatise on Economics. 3rd revised edition, Contemporary Books, 1966
10
Kirzner, Israel. Competition and Entrepreneurship. Chicago, University of Chicago Press, 1973
11
Casson, Mark. The Entrepreneur: An Economic Theory. 2nd edition, Edward Elgar Publishing, 2005
12
Babson koled je privatna poslovna kola u Masausetsu (Massachusetts), koja je 12 godina za redom
proglaavana za najbolju poslovnu kolu u oblasti preduzetnitva u redovnom godinjem izboru asopisa Ju Es
Njuz end Vorld Riport (U.S. News & World Report)
13
Timmons, Jeffry A. The Entrepreneurial Mind. Brick House Pub. Co., 1989
14
Bygrave, William D. and Andrew Zacharakis. The Portable MBA in Entrepreneurship. 3rd edition, Wiley,
2003
20
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Autor Definicija
Kirzner (1973.) Preduzetnitvo predstavlja sposobnost da se iskoristi nova ansa,
to e dovesti do ispravke trita i vratiti ga ravnotei.
Drucker (1985.) Preduzetnitvo je akt inovacije koja podrazumijeva oplemenjivanje
postojeih resursa novim kapacitetima koji stvaraju bogatstvo.
Stevenson, Preduzetnitvo podrazumijeva prihvatanje ansi bez obzira na
Roberts, trenutne resurse i sposobnosti.
Grousbeck (1985.)
Rumelt (1987.) Preduzetnitvo predstavlja stvaranje novog biznisa koji ne kopira
postojei, ve sadri neke elemente novine.
Low i MacMillan Preduzetnitvo je stvaranje novog preduzea.
(1998.)
Gartner (1998.) Preduzetnitvo je stvaranje nove organizacije, proces u kojem se
stvaraju nove organizacije.
Timmons (1997.) Preduzetnitvo je nain miljenja, rezonovanja i djelovanja
orjentisanih ka novim ansama i balansiranom liderstvu.
Venkataraman Preduzetniko istraivanje nastoji da objasni kako se prepoznaju i
(1997.) koriste anse koje donose budua dobra i usluge, od strane koga i sa
kakvim posljedicama.
Preduzetnitvo je proces putem kojeg pojedinci i timovi stvaraju
Morris (1998.) vrijednost dovoenjem u vezu jedinstvenih inputa kako bi se
iskoristile anse iz okruenja.
Sharma i Chrisman Preduzetnitvo obuhvata organizaciono stvaranje i inovaciju koja se
(1999.) javlja u okviru ili van postojee organizacije.
15
Stevenson, Howard H. A Perspective On Entrepreneurship. Harvard Business School Working Paper, #9-
384-131, 1983
21
2. Preduzetnitvo u ekonomskoj teoriji
Pitanja za diskusiju
1. Objasnite pojam preduzetnitvo.
2. Navedite uslove za razvoj preduzetnitva u XXI vijeku.
3. Prokomentariite osnovne ideje britanske kole klasine ekonomije o preduzetnitvu.
4. Navedite stavove o preduzetnitvu teoretiara francuske kole klasine ekonomije.
5. Objasnite shvatanje preduzetnitva predstavnika neoklasine ekonomije.
6. Objasnite umpeterovu teoriju kreativne destrukcije.
7. Kako savremeni ekonomisti objanjavaju fenomen preduzetnitva.
22
POGLAVLJE 3
PRIRODA PREDUZETNITVA
I
PREDUZETNIKA KULTURA
23
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
3.1. Uvod
ta je preduzetnitvo? Iako se u ekonomskoj teoriji preduzetnitvo (engl. entrepreneurship)
najee definie kao ukupnost preduzetnikovih inovacijskih, organizacijskih, upravljakih i
kontrolnih funkcija, treba naglasiti da je to samo jedna od moguih definicija budui da je
preduzetnitvo nemogue jednoznano definisati. Zato? Zato to je preduzetnitvo izazov, tj.
vie od elje za uspjehom, vie od inovativnosti, vie od znanja i upornog rada, vie od novog
proizvoda, vie od novog potroaa. Preduzetnitvo ukljuuje sve aktivnosti preduzetnika
usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, irenja na nova trita, stvaranje novih
proizvoda, a dominatno je vezano za prelomna vremena, uslove neizvjesnosti, krize i
promjene u okolini.
Ekonomska teorija razvijenih zemalja istie preduzetnitvo kao kamen temeljac privrednog i
ekonomskog razvoja, i posmatra ga kao poseban proizvodni faktor. Kao takvom, zadatak mu
je da na najpovoljniji nain kombinuje i koordinira proizvodne faktore i tako maksimizira
profit. Informacijska revolucija u poslovanju daje preduzetnitvu podstrek i ini ga stoerom
kontinuiranog tehnolokog razvoja, modernizacije i privrednog razvoja.
Preduzetnitvo moemo definisati i kao proces koji je podstaknut inicijativom koja u sebi
nudi inovativnost i nikad se ne miri sa postojeim stanjem. Iz toga se raaju nove ideje i
promjene. Prilikom objanjavanja pojma preduzetnitvo, osim navedenog treba uzeti u obzir i
inovacije i rad, rizik, matovitost, znanje, obrazovanje, planiranje, procjenu, predvianje,
motiv, moral, energiju i smjelost.
24
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
Prvi poznati zapisi o malom preduzeu pojavili su se prije 4000 godina. Istorijski razvoj
malog preduzetnitva pokazuje da je malo preduzee postojalo u skoro svim starim
kulturama. U malom preduzetnitvu posebno su se isticali: Arapi, Vavilonci, Egipani, Grci,
Feniani, Rimljani. Meutim, njihovi proizvodi i usluge esto su bili loeg kvaliteta i loe
izrade zbog ega su mala preduzea postala predmet prezira i nepovjerenja.
U toku srednjeg vijeka rimska Katolika crkva drala je male preduzetnike na margini
ekonomskog opstanka. Trgovci su esto bili spaljivani jer nijesu unapreivali proizvod, ve
samo podizali cijene koje je odredio proizvoa. Sve do 19. vijeka Crkva je naglaeno
govorila i protiv prakse zaraunavanja kamate na zajmove.
Iako se privredni poloaj malog preduzea mijenja u drugoj polovini 20 vijeka, ono jo uvijek
ostaje u sjenci ekonomskih zbivanja. Ipak, sadanja situacija potvruje injenicu da e
ekonomsko znaenje malog preduzea sve vie biti aktuelno.
Subjekti male privrede su pravna ili fizika lica koja samostalno i trajno obavljaju privrednu
djelatnost radi ostvarivanja profita, a moemo ih podijeliti na:
Srednja preduzea moraju imati od 50 do 249 zaposlenih. Srednje preduzee ne smije imati
ukupan prihod na godinjem nivou vei od 50 miliona eura, ali aktivu/pasivu veu od 43
miliona eura.
25
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
Mikro, mala i srednja preduzea, takoe su, i osnovni institucionalni oblik evropske
ekonomije. Ona su glavni izvor zaposlenja, glavni pokreta inovacija i socijalne i lokalne
integracije u Evropi. Smatra se da e nastojanje Evrope oko uvoenja nove ekonomije uspjeti
samo ako se mala i srednja preduzea stave na vrh ljestvice prioriteta.
Preduzetnitvo u velikim preduzeima je proces u kojem velika preduzea trae nove naine
korienja, odravanja ili zadravanja inovacija i ostvarenja profita i to na nain da od
zaposlenih oekuju stvaranje preduzea unutar postojee organizacije (preduzee u
preduzeu). Pomenuto preduzee nije definisano zakonom ve ono posluje kao posebna
jedinica. Taj koncept je poznat ve vie od 20 godina, a jedan od prvih zagovornika je Giford
Pino (Gifford Pinchot) 1980-tih.
26
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
27
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
1. Priroda velikih organizacija - postoji pet faktora koji rade protiv razvoja
preduzetnike kulture, a neki od njih su:
Meuljudski odnosi Jednom kada preduzetnik izgubi kontakt sa svojim
zaposlenima, teko je uspostaviti zadovoljavajui nivo preduzetnitva u
organizaciji.
Previe nivoa odluivanja Prevelika hijerarhija vodi guenju inovacija
jer se svaki nivo odluivanja posmatra kao prepreka ka realizaciji zapoete
ideje. Organizacijska hijerarhija kreira potrebu za dobijanjem dozvola, to
je ona vea, to je tee doi do iste, to posebno obeshrabruje zaposlene na
niim nivoima organizacije.
Potreba za kontrolom Rukovodstvo uspostavlja standarde i pravila koja
su primarna u odnosu na preduzetniko ponaanje.
Korporativna kultura - Vodei principi tradicionalne korporativne kulture
sastoje se u: potovanju zadatih instrukcija, ne preduzimanjem vlastitih
inicijativa ve ekanjem instrukcija, to manjem broju greaka. Takvo
restriktivno okruenje ne podstie kreativnost, fleksibilnost, nezavisnost i
preuzimanje rizika, odnosno osnovne karakteristike preduzetnika.
Vremenska dimenzija Tenja za krakoronim smanjenjem trokova da bi
se ostalo u granicama planiranih projekcija koji se tiu prihoda i rashoda,
to negativno utie na kreativnu sposobnost pojedinca.
28
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
kriv preduzetnik ili okolnosti koje su izvan njegove kontrole, naravno u skladu sa
tim i treba djelovati. Isto tako i nagrade za uspjeh su esto neprimjerene manji
broj preduzea prua nagrade svojim preduzetnicima koje su barem pribline
onima koje ostvaruju samostalni preduzetnici.
29
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
Stvarni izazov za veinu preduzea prilikom uvoenja principa preduzetnitva jeste uvjeriti
ljude u svoje postupke. Osnovni credo preduzea koja razvijaju preduzetnitvo je kreiranje
klime u koji svi imaju potencijala za razvijanje novih ideja i traganjem za talentima i
resursima.
30
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
31
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
Radite stvari koje volite - Preduzetnici svoj posao ne smatraju istinskim poslom.
Najuspjeniji preduzetnici odluuju se za onu djelatnost koja ih najvie interesuje i
u kojoj najvie uivaju, odnosno slijede savjet Harvija Mekeja - Pronaite posao
koji volite i neete trebati raditi ni dana.
Iako posjedovanje preduzea prua mnoge prednosti i mogunosti, svi koji ulaze u
preduzetnitvo moraju biti svjesni i potencijalnih nedostataka.
Visok nivo stresa Voenje vlastitog posla je vrlo pozitivno iskustvo, ali takoe i
veoma stresno. Veina preduzetnika u svoje preduzee ulae znatne koliine
32
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
33
3. Priroda preduzetnitva i preduzetnika kultura
Pitanja za diskusiju
1. ta je tradicionalno preduzetnitvo?
2. Navedite kriterijume za podjelu na mikro, mala i srednja preduzea.
3. ta je intrapreduzenitvo?
4. Objasnite slinosti i razlike izmeu preduzetnitva u malim i velikim preduzeima.
5. Koje su prepreke razvoja preduzetnitva unutar velikih organizacija?
6. Navedite pretpostavke razvoja intrapreduzetnitva?
7. Objasnite principe razvoja preduzetnike kulture u velikim preduzeima?
8. Definiite socijalno preduzetnitvo?
9. Zato su za rjeavanje velikih drutvenih problema potrebni socijalni preduzetnici?
10. Koje su prednosti ulaska u biznis?
11. Navedite neodostatke ulaska u biznis.
34
POGLAVLJE 4
PREDUZETNIKI PROCES
4. PREDUZETNIKI PROCES
35
4. Preduzetniki proces
4.1. Uvod
Preduzetniki proces je splet aktivnosti razliitih uesnika ukljuenih u realizaciju konkretnih
preduzetnikih poduhvata, odnosno u realizaciji neke preduzetnike ideje, koja je utemeljena
na trino prihvatljivoj poslovnoj prilici. Ponaanje preduzetnika se moe pratiti kroz tri faze:
Suosniva kompanije Soni (Sony), Akio Morita (Akio Morita), je jednom prilikom, u vezi sa
sposobnosti uoavanja anse, ispriao priu o trgovcu koji je poslan na ostrvo u Pacifiku kako
bi prodao cipele. Trgovac je odmah po dolasku na ostrvo poslao faks svojoj kompaniji traei
premjetaj na novo mjesto, jer uroenici sa ostrva nijesu nosili cipele. Nakon toga, na ostrvo
je doao drugi trgovac. Odmah je poslao faks kompaniji traei pojaanje, jer je uoio
veliko, i potpuno neiskorieno trite! Tomas Edison (Thomas Alva Edison), uveni
ameriki pronalaza i preduzetnik je rekao: Veina ljudi proputa ansu zbog toga to je ona
obuena u radniki kombinezon i podsjea na svakodnevni posao.
Jedno od pitanja koje se esto postavlja je da li preduzetnik treba da radi ono to voli. Tomas
Stemberg (Thomas Stemberg), osniva Stejplsa (Staplesa), kompanije koja se bavi prodajom
kancelarijske opreme, je bio jasan: Mislim da je koncept slijediti svoju strast veoma glupa
ideja. Ja slijedim veliko trite koje mi daje ansu da zadovoljim potrebe kupaca i zaradim
novac.
16
Derek Delboj Troter (Derrick DelBoy Trotter), legendardni junak iz kultne britanske humoristike serije,
Muke (Only Fools and Horses), stalno ponavlja reenicu koja slikovito objanjava ovu fazu preduzetnikog
procesa - Ko se usudi, pobjeuje! (He who dares, wins!)
17
Isti lik ima drugu reenicu koja pogaa u sr tree faze - Idue godine u ovo vrijeme biemo milioneri!
(This time next year, we'll be millioners!)
36
4. Preduzetniki proces
Inovatori - Inovatori su pravna ili fizika lica koja posjeduju znanja i/ili
nadarenost za smiljanje i osmiljavanje novih tehnolokih rjeenja, sirovina,
materijala, postrojenja, pribora, aparata, alata, proizvoda, usluga i slino te razlii-
tih inovacija na podruju proizvodnje ili usluga. To su osobe koje obino nemaju
ambicija (znanja, nadarenosti, novca i slino) da svoju inovaciju realizuju u
sopstvenoj reiji, pa svoje patentirane ideje prodaju preduzetnicima koji
preuzimaju sve trine i rizike realizacije njihovih zamisli ideje, a pri tom i jedni
i drugi dobro zarauju.
Investitori - Investitori su pravna ili fizika lica koja svoj ili tui kapital
pokuavaju plasirati u razliite novane transakcije ili preduzetnike poduhvate sa
ciljem da ga to bolje oplode, pa ga pod razliitim uslovima pozajmljuju pre-
duzetnicima ili na druge naine profitno angauju. Naziv investitor kod nas se po-
greno koristi kao sinonim za preduzetnike - ulagae, a na Zapadu investitori su
zapravo "prodavci" novca (kupci akcija, kreditne banke, berzanski meetari,
razliiti dravni fondovi, investicioni fondovi i ino uesnici na tzv. tritu novca i
kapitala).
18
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
37
4. Preduzetniki proces
Drava - Drava na svim nivoima (drava, grad, optina, regija i slino) upravne i
samoupravne administracije sa primjerenom pravnom regulativom i razliitim
mjerama dravno-upravne i lokalne politike. Cilj Drave (bilo globalno ili
lokalno) je da napravi stimulativan ambijent za razvoj preduzetnitva.
Poslovna prilika je, trino prihvatljiva ideja koja jo mora proi mnotvo analitikih etapa,
da bi bila trino verifikovana komercijalizovana. Tek nakon to neka preduzetnika ideja u
procesu preliminarne obrade i selekcije dobije zeleno svijetlo moemo je smatrati
preduzetnikom prilikom.
Da biste uli u biznis morate biti dovoljno motivisani i spemni na trnovit put. U literaturi se
pominje od pet pa sve do petnaest etapa na putu ideje do konkretnog poduhvata. Trajanje
pojedinih etapa zavisi od spretnosti, upornosti i motivisanosti preduzetnika i od toga koliko je
kvalitetno obavljena neka od predhodnih faza. Najbitnije etapa su19:
19
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
38
4. Preduzetniki proces
Ideje su klju preduzetnike i ekonomske budunosti uopte savremenog svijeta. Kao rezultat
preduzetnike inovativnosti, inventivnosti, stvaralatva i ponajvie kreativnosti, ideje sadre
odgovore na sve vae probleme, pitanja i elje u dostizanju preduzetnikih ciljeva. Svoju
pritajenu kreativnost moete reanimirati ako krenete sljedeim putem20:
20
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
39
4. Preduzetniki proces
U literaturi a i u praksi moe se nai veliki broj izvora ideja. Od toga kao mogue izvore ideja
izdvajamo:
Potroai,
Kupci,
Konsultantske institucije i individualni konsultanti,
Sopstveni menaderi i zaposleni,
Konkurencija,
Imitacija i inovativne imitacije,
Trgovaki predstavnici i posrednici,
Ostali izvori (pronalazai, vlasnici patenata, laboratorije, inovatori...)
Hobi - ako imate neke korisne zabave u kojima ste dobri, vidite moete li neki od
vaih hobija postupno pretvoriti u neku proizvodnu ili uslunu komercijalno
isplativu djelatnost;
Strunost - ako radite za nekog preduzetnika i tamo ste sjajan i priznat strunjak u
svom poslu, dajte otkaz, otvorite sopstveni biznis i ponite da radite za sebe posao
koji ste do tada radili za drugoga;
21
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
40
4. Preduzetniki proces
Ako elite da uete u svijet preduzetnitva prvo morate da odgovorite na neka pitanja (na
primjer: ta znate dobro da radite, ta hoete ili elite da radite, ta objektivno moete da
radite, hoe li vam se to isplatiti i slino), a koja vas mogu dovesti do izbora djelatnosti
kojom se kao preduzetnici moete baviti, skladno vaim znanjima, eljama i objektivnim
mogunostima. Svakako, najbolje je imati potpuno novu ideju koju bi trite odmah
prihvatilo, ali do takvih ideja nije lako doi, jer niko unaprijed ne zna koja je ideja prava, a
valja znati i injenicu da nigdje nema odmah primjenjive ideje.
2. Pionirska faza - faza filtriranja u kojoj preduzetnik od vie ideja selektuje i bira
onu ideju za koju smatra da e je efikasno realizovati;
Mnogi bi eljeli da uu u preduzetnitvo i od toga dobro da ive, ali uspjeh e postii samo
neki, i to oni koji su preduzetniki kreativni i koji realizuju neku trino zanimljivu i
profitabilnu preduzetniku ideju. Problem je u tome kako izabrati preduzetniku ideju,
odnosno djelatnost kojom se elimo baviti. Moete dugo razmiljati, moete zamoliti
22
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
41
4. Preduzetniki proces
prijatelje ili lanove porodice da vam pomognu, moete se obratiti strunjacima ili
savjetnicima da vam predloe ta je na nekom podruju deficitarno i slino, a sve to moe
uspjeti, ali i ne mora.
Prilikom traganja za idejama, potrebe i elje potroaa treba staviti u sredite panje, jer nema
smisla zapoinjati neki posao ako vae proizvode, robu ili usluge trite nee prihvatiti. Do
ideja se dolazi na razliite naine, ali je stvaralako i kreativno razmiljanje temeljna
pretpostavka generisanja (stvaranja) ideja. Iako ga svi donekle posjedujemo, danas se
kreativno miljenje moe i podvrgnuti razliitim tehnikama i metodama. Takve su metode
posebno razvijene u Americi tokom posljednjih pola vijeka, a primjenjive su svuda, od
obrazovanja, javnih slubi, dravne administracije, pa sve do preduzetnitva. Izmeu mnotva
takvih metoda, preduzetnicima, posebno poetnicima valja preporuiti sljedee23:
Primjer: Pretpostavimo da ste vlasnik cvjeare koja posluje relativno dobro, ali vi
elite da se razvijate i privuete jo vie kupaca, i ne znate ta da uinite pa
pokuavate asocirati ili od izabranog skupa ispitanika traite asocijacije na rije,
na primjer, cvijet. Recimo da dobijete odgovore: cvijet - rua - ljubav - par -
mladenci, to znai da posao moete usmjeriti na opremanje zabava, svadbenih
sveanosti i razliitih priredbi cvijetnim aranmanima. Moete dobiti i asoci-
jativne odgovore: cvijet - radost - djeca - vjeni - herbarijum, to znai da uz
cvjearu valja pokrenuti radionicu u kojoj ete djeci pomagati i nauiti ih kako da
brinu o biljkama, da ih prepoznaju, presuju i sl.
Metoda metafore - Ovom metodom spajamo dva potpuno razliita pojma ili
stvari koje inae ne idu zajedno pa smiljamo neobine ideje, a tim i nove
predloge.
23
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
42
4. Preduzetniki proces
43
4. Preduzetniki proces
Osim metoda generisanja preduzetnikih ideja (metoda asocijacije, metoda metafore, metoda
imitacije i metoda vodoravnog razmiljanja) koje se temelje na tehnikama kreativnog
miljenja i koje se mogu sprovoditi pojedinano, pa preduzetnik moe i sam kreirati dobru
ideju. Meutim, za razliite potrebe u ekonomiji se esto koristi jo mnotvo metoda koje
mogu posluiti za prikupljanje preduzetnikih ideja, a zajedniko im je to to zahtijevaju
timski rad. Meu njima, u literaturi se najee elaboriraju i u praksi upotrebljavaju sljedee
metode24:
24
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
44
4. Preduzetniki proces
Uesnicima se daju papiri sa tri i vie redaka za zapisivanje ideja, a svaki od njih
daje tri mogua rjeenja ili ideje u roku od pet minuta pa svoj papir prosljeuje
dalje. Listovi tako kreu kruno, pa se na tri zapisane ideje, dodaju tri nove koje
mogu slijediti prethodno zapisane ili biti potpuno nove. Papiri krue sve dok svaki
uesnik ne zapie 18 ideja (est puta po tri ideje). Zavisno od broja uesnika moe
se doi i do vie od stotinu ideja, a dobijene ideje, na izvornim obrascima, svaki
uesnik vrednuje, odabira tri najbolje, pa se na temelju toga sve prikupljene ideje
rangiraju.
Bez obzira kako ste doli do neke preduzetnike ideja, nijednu od njih ne moete odmah
realizovati, odnosno pretvoriti u trino zanimljiv i profitabilan posao. Prije realizacije svaku
ideju treba podvrgnuti postupku ralanjivanja, za ta je potrebno odreeno vrijeme, a i
novac. To je esto dug i skup postupak pa se obino pravi komparativna analiza izmeu vie
raspoloivih ideja, kako bi postupak rezultirao barem jednom prihvatljivom ili najprih-
vatljivijom idejom. Nakon sprovedenog ralanjivanja ideja se oblikuje u konkretan posao i
tek nakon toga realizuje, pa se moe dogoditi da prvobitna zamisao bude sasvim izmijenjena i
preoblikovana. Strunjaci i agencije koje se bave prikupljanjem ideja, takoe, prvobitno
sprovode njihovu uporeivanje, analizu pa budue preduzetnike koji ele da ih kupe odmah
upuuju u mogue prednosti, ali i u nedostatke konkretne ideje. Analiza ideja mora obuhvatiti
45
4. Preduzetniki proces
razliite aspekte, odnosno rizina podruja vezana za ideju kao potencijalno mogui posao, i
to:
1. Analiza trinih aspekata - naliza ideja s trinog aspekta mora dati odgovore na
sljedea pitanja: Postoji li potreba za proizvodom ili uslugom? Ko su nosioci
potreba? Kakve su im platene mogunosti i ivotni standard? Koliko ih ima?
Kakva je konkurencija na ciljnom tritu? Moete li proizvodom ili uslugom
uticati na promjenu potreba i navika ljudi? isl. To su samo neka od pitanja na koja
morate pronai afirmativne odgovore da bi ste pristupili realizaciji ideje. Budui
da je trite mehanizam koji valorizuje svaku preduzetniku aktivnost te prihvata
ili ne prihvata proizvod ili uslugu, svaku ideju valja detaljno ispitati sa svih
trinih aspekata, odnosno dati to pouzdanije odgovore na relevantna trina
pitanja.
4. Analiza finansijskih aspekata - Ovom analizom treba utvrditi kolika su, kada i
kakva sredstva potrebna za nesmetanu realizaciju ideje. Preduzetnik mora znati
ima li dovoljno sopstvenih sredstava i kako e, ako zatreba, doi do potrebnog
kapitala, kako bi mogao pravovremeno udovoljavati svim plaanjima tokom
aktiviranja svog projekta (prostor, oprema, sirovine, materijal, radnici i slino),
sve do naplate prvih potraivanja od prodatih proizvoda, robe ili usluga. Dobro je
provjeriti moe li se pronai partner, ili pod kojim uslovima pozajmiti sredstva od
banaka, finansijskih ustanova ili dobavljaa i slino.
46
4. Preduzetniki proces
Na primjer, ako u blizini predviene lokacije ve postoji isti biznis, valja analizirati prodajno
trite i vidjeti ima li potrebe za jo jednim takvim biznisom, odnosno hoe li dotino trite
moi apsorbovati svu ponuenu robu. Jasno je da se u konkurentsku utakmicu valja upustiti
samo ako se na temelju velikog broja kvalitetnih trinih informacija moe procijeniti da ste u
datom podruju jai od suparnika.
25
Kuvai, Nikola. Poduzetnika biblija. Beretin, 2005
47
4. Preduzetniki proces
Faza rasta i razvoja - Faza u kojoj preduzetnik nastoji da uvrsti svoju trinu
poziciju. Kvalitet proizvoda, robe ili usluga postaje imperativ opstanka i razvoja.
Preduzetnik je spreman na usvajanje novih proizvoda i nove proizvodnje, irenje
na nova trita, poveanje obima proizvodnje, zapoljavanje novih radnika i
slino. Konkurenti su zabrinuti i pripravni na borbu, pa je preduzetnik izloen
novim iskuenjima. Preduzetnik vie ne moe sve da vodi sam pa zapoljava
menadere, formira poslovne funkcije, organizacione jedinice i slino.
Faza krize - Ovu fazu karakteriu prvi simptomi zastoja djelatnosti i krize. Biznis
je jo uvijek trino prepoznatljiv, ali se polako pojavljuje zasienost. Trebalo bi
promijeniti nain rada ili osmisliti promjene koji e biznis izvesti iz stagnacije,
probuditi i osvjeiti poslovanje, valjalo bi uvesti nove proizvode, osmisliti novi
marketinki program, izai na nova trita ili poslovanje podijeliti na manje
dijelove i neke od njih prodati i slino. Ako biznis i dalje stagnira ili ga savladava
konkurencija, moe doi u nepremostivu krizu iz koje nema izlaza.
48
4. Preduzetniki proces
Faza steaja - Ova faza je posljedica duboke i nepremostive krize. Dakle, ako se
u fazi likvidacije kriza ne prevlada, biznis ide u steaj (sa ili bez mogunosti kon-
solidacije). Prema Steajnomu zakonu, taj se postupak sprovodi radi ukupnog
namirenja povjerilaca steajnog dunika, unovavanjem njegove imovine i podje-
lom prikupljenih sredstava povjeriocima. Osnovni razlozi steaja su nesposobnost
plaanja i prezaduenost odnosno nesposobnost podmirivanja dospjelih obaveza.
Preduzetnik je nesposoban za plaanje ako je u odreenom vremenskom razdoblju
obustavio svoja plaanja, a prezaduen je ako sopstveni kapital ne pokriva
postojee obaveze.
Dakle, svaka preduzetnika aktivnost pretpostavlja spoj izgledne preduzetnike ideje dobre
poslovne prilike i raspoloivog kapitala u svrhu ostvarenja preduzetnike misije
zadovoljavanje potrba potroaa, povraaj uloenog novca i ostvarivanje dobiti.
49
4. Preduzetniki proces
Pitanja za diskusiju
1. Definiite preduzetniki proces?
2. Ko su: preduzetnici, inovatori, investitori, preduzetniki agenti, menaderi, izvrioci,
drava?
3. ta je preduzetnika ideja?
4. Obrazloite vane etape ulaska u biznis.
5. Navedite izvore preduzetnikih ideja.
6. ta podrazumijevaju faze: definisanje ciljeva, identifikovanje problema i postavljanje
pitanja?
7. Koji su potencijalni izvori preduzetnikih ideja?
8. Objasnite faze razvoja preduzetnike ideje?
9. Navedite i ukratko objasnite metode generisanja ideja.
10. Koje su osnovne metode prikupljanja ideja?
11. ta je preduzetnika inicijativa?
12. Objasnite faze u ivotnom ciklusu preduzetnikog procesa.
13. Definiite preduzetniki poduhvat.
50
POGLAVLJE 5
OSOBINE PREDUZETNIKA
5. OSOBINE PREDUZETNIKA
51
5. Osobine preduzetnika
Inovativnost,
Razumno preuzimanje rizika,
Samopouzdanje,
Uporan rad,
Postavljanje ciljeva,
Odgovornost.
5.2.1. Inovativnost
52
5. Osobine preduzetnika
razvoju. Pokuaji da drava preuzme ulogu preduzetnika dali su loe rezultate. Stoga i
ekonomske politike razvijenih trinih ekonomija podstiu razvoj preduzetnitva.
Ipak, u navedenoj podjeli rada ne moe se pretjerivati, budui da inovativnost mora biti
rukovoena sticanjem zarade. Zbog toga, savremeni preduzetnici, a posebno u okviru malog
preduzetnitva, moraju spajati vie preduzetnikih svojstava, pri emu inovativnost ima
posebno mjesto i ulogu.
Naime, inovacija, kao krajnji rezultat inovativnosti, bitna je odredba u strategiji poslovanja i
nikad se ne zavrava, jer nema takve mogunosti, neograniena je i odriva konkurentska
prednost. Trenutak otkria neeg novog to daje konkurentsku prednost, bie osnov stotinama
drugih kompanija koje e pokuati da imitiraju. Stoga jedini nain da se ostane na elu igre je
kontinuirano ostvarivanje novih ideja.
Ipak, treba naglasiti da uz velike prednosti koje preduzetnitvo donosi, kao to su:
nezavisnost, fleksibilnost, vea zarada itd., preduzetnitvo zahtijeva i velike rtve kao to su:
neizvjesnost, svakodnevni stres zbog rizika, teki rad, upornost. U preduzetnikoj praksi
preduzetniki rizik esto se povezuje s oportunitetnim trokom. Oportunitetni troak odraava
nepromjenljivi ili planski rizik koji je povezan sa pojedinim preduzetnikim projektom. Taj
rizik moe imati vrlo razliite karakteristike kod razliitih projekata, iako treba naglasiti da se
u praksi poslovanja oportunitetni troak nekog projekta vrlo teko moe mjeriti. To, ipak, ne
iskljuuje potrebu pravovremenog i detaljnog razmatranja svih pitanja koja dovode u sumnju
ispravnost preduzetnikog projekta. Neka od tih pitanja su pitanja smanjene likvidnosti,
zasienosti trita, deficitarnost sirovina, promjene strukture potronje, vjerodostojnost
restriktivne politike, mogunost prekida ekonomskih tokova, tendencije na podruju
energetike i ekologije, kao i politike zapoljavanja.
53
5. Osobine preduzetnika
5.2.3. Samopouzdanje
Istraivanja govore o tome da preduzetnici vjeruju u sebe. Rijetko e prihvatiti status quo,
vjerujui umjesto toga da stvari mogu promijeniti nabolje, da mogu stvoriti nove anse, nova
trita, nove potroae. esto vjeruju da su im izgledi i bolji nego to same injenice
pokazuju. Zastupljena su i miljenja da je potrebno imati i visoke ambicije za poslovni
uspjeh. Pri tome uspjean preduzetnik treba da prepozna i uspostavi glavnu ravnoteu izmeu
ambicija i postavljenih ciljeva, a to je u velikoj mjeri povezano sa upravljanjem i
komuniciranjem.
Misije - ini konkretniju varijantu vizije unutar koje se navode pravci poslovnog
djelovanja. Pri koncipiranju misije obino valja odgovoriti na sljedea pitanja: 1.
Koji je Va razlog postojanja? 2. Koja je Vaa osnovna svrha? 3. Koja je Vaa
poslovna filozofija? 4. Po emu se razlikujete od drugih? 5. Na koji ste trini
segment usmjereni?... Misija je bitna za onu vrstu preduzetnika kojima novac nije
u prvom planu, a putem nje stie se povjerenje, lini razvoj i korporacioni imid.
U navedenim sluajevima misija jaa preduzetniku svijest i upornost.
54
5. Osobine preduzetnika
plodom. Naime, preduzetnik uvijek traga za promjenom, reaguje na nju i koristi se njome kao
povoljnom prilikom u preduzetnikoj aktivnosti.
Cilj uspjenih preduzetnika je dostii kreativne ideje sa kojima e konkurenti biti nadmaeni,
a ne oponaati konkurente. Stoga preduzetnici ciljeve poslovanja redovno postavljaju
visoko i ambiciozno. Osim toga, treba ponovo naglasiti, da su preduzetnikov lini i
poslovni cilj usko povezani, iako se predmet poslovanja odabira prema trinim moguno-
stima, a ne prema linom afinitetu. Ipak, preduzetnik ulazi u odreeni posao kako bi ispunio i
svoje line ciljeve, pa je potrebno da prije utvrivanja poslovnog cilja, preduzetnik jasno
utvrdi sopstvene elje i ciljeve.
Lini ciljevi preduzetnika mogu biti razliiti. Mnogi kreu u preduzetnike poduhvate da bi
stekli nezavisnost i ostvarili kontrolu nad svojom sudbinom, ili da bi dokazali svoju
preduzetniku sposobnost, ili da ostvare visoku zaradu, ili zato to su ostali bez posla i
nemaju drugih mogunosti zapoljavanja. Ostvarivanje postavljenog cilja u praksi poslovanja
najue je povezano sa biznis planom koji omoguava razumijevanje predvianja,
sagledavanje puteva i naina ostvarivanja cilja, ocjenu efikasnosti i konkretizaciju
budunosti. Uz to, biznis plan je i pravo oruje za predstavljanje ideje i uvjeravanje
potencijalnih ulagaa da finansiraju preduzetniki poduhvat ako se poslovanje uvodi u novu
fazu.
5.2.6. Odgovornost
Jasno je da preduzetnici zasluuju prinos na svoja ulaganja (profit), kao to i tedie zasluuju
prinos na svoj kapital (kamatu). Zapravo, preduzetnici zasluuju i vei povraaj, jer vie i
rizikuju.
55
5. Osobine preduzetnika
56
5. Osobine preduzetnika
26
Bygrave, William D. and Andrew Zacharakis. The Portable MBA in Entrepreneurship. 3rd edition, Wiley,
2003
57
5. Osobine preduzetnika
Jedna od moguih podjela preduzetnika je prema njihovu pojavnom obliku tokom faza
razvoja preduzea. U svakoj od tih faza potrebna su drugaija specifina znanja i sposobnosti,
tj. drugaiji tip preduzetnika.
Uz sva bitna obiljeja preduzetnika, svaka od faza zahtijeva neke specifine sposobnosti na
temelju kojih se pojavljuju specifine vrste preduzetnika kao to su:
Za posljednju, petu fazu, tj. fazu likvidacije ne postoji posebna vrsta preduzetnika, jer je
smisao preduzetnika i preduzetnitva da svoje preduzee nikad ne dovede u tu fazu ve da
nakon konsolidacije, pokrene novi poslovni ciklus. Ipak, danas u poslovnom svijetu veliki
broj preduzea brzo dospijeva pred likvidaciju ili u samu fazu likvidacije.
U praksi se mogu identifikovati pet tipova preduzetnika, kao i uticaj njihovih linih
karakteristika na nain voenja poslovanja:
58
5. Osobine preduzetnika
Radnici - ine oko 20% preduzetnike populacije. Poput optimista vole svoj
posao i u poreenju sa drugim grupama uloie dodatne napore u svrhu
ostvarivanja zacrtanih ciljeva. Oni su preduzetnika grupa orijentisana na detalje i
rast preduzea. Finansijski su agresivni (ne boje se uportrijebiti kredite za
postizanje eljenog rasta) i detaljno nadziru poslovanje svog preduzea. Radnici
najee posjeduju dugorone poslovne planove, kojih se i striktno dre.
Odrioci - Su najmanja grupa koju ini oko 15% svih preduzetnika. Umjesto da
zapoinju od nule, odrioci svoje preduzee najee stiu kupovinom ili
naslijeem. Od svih pet grupa njima je najneugodnije sa tehnologijom pa
preferiraju detaljne opise moguih koristi u rjeavanju odreenog problema.
Odrioci su najkonzervativnija grupa i ne tee postizanju znaajnih stopa rasta.
Zadovoljni su i statusom quo. Balansiranje izmeu poslovnog i porodinog ivota
im je vrlo vano.
Inicijalnu elju za realizacijom novih poslova i smjelost ulaska u preduzetnike izazove ima
samo mali broj ljudi - preduzetnika. Prema nekim istraivanjima takvih je najvie oko 3 do 5
posto od cjelokupne ljudske populacije (preduzetniki duh je preteno prirodni dar koji
pokree i mijenja svijet). Preduzetnika inicijativa ima prednost pred kapitalom, jer bez nje
kapital bi bio samo mrtvi kapital.
59
5. Osobine preduzetnika
Nije teko biti preduzetnik, ali je teko biti uspjean preduzetnik. Mnogi preduzetniki
poduhvati zavravaju neuspjehom. Preduzetnika profesija je otvorena, ali ni u jednu nije
tako lako ui i zapoeti je. Obino nema formalnih prepreka ni za koga ko eli da ue u
preduzetniku profesiju, ali trebaju izvanredne sposobnosti da se u njoj uspije i odri.
Dananji uslovi za uspjeno preduzetnitvo nijesu nita laki nego prije. Opti nivo znanja i
informisanost je via ali konkurencija je otrija. Da bi bio uspjean savremeni preduzetnik,
svaki pretedent mora imati sposobnost za svestrano osmiljavanje i planiranje poslovne
akcije, imati sposobnost inicijative i inovativnog miljenja, biti dobar organizator, znati
motivisati ljude, znati prenijeti odgovornost uz diskretnu kontrolu, biti strpljiv, sistematian i
uporan.
60
5. Osobine preduzetnika
Pitanja za diskusiju
1. Objasnite pojam preduzetnika.
2. Navedite i objasnite osobine uspjenog preduzetnika.
3. Objasnite koncept 10D?
4. Definiite specifine vrste preduzetnika u zavivnosti od faze razvoja preduzea.
5. Opiite osnovne tipove preduzetnika.
61
POGLAVLJE 6
FAKTORI PREDUZETNITVA
6. FAKTORI PREDUZETNITVA
62
6. Faktori preduzetnitva
Line osobine,
Kultura,
Drutvene okolnosti,
Kombinacija svih navedenih faktora.
Neki teoretiati, kao Piter Draker, ne smatraju da su karakterne crte odluujua determinanta
uspjenog preduzetnika, i vjeruju da se, u sutini biti dobar preduzetnik ui kao i sve ostalo.
Jedan profesor preduzetnitva na ovu temu kae:28
Za svakog pojedinca koji je sklon riziku, naveu vam primjer jednog koji to nije. Za svako
najstarije dijete koje je postalo uspjean preduzetnik, naveu vam primjer isto uspjenog
preduzetnika koji je najmlai od sve djece ili koji je jedinac. Za svakog pojednica koji je
odrastao sluajui prie uspjenih roditelja preduzetnika, naveu vam primjer isto tako
uspjenog preduzetnika iji su roditelji bili vojni ili dravni inovnici i sl.
Drugi ekspert objanjava Dobrih ideja uvijek ima, ali nedostatak ine ljudi koji znaju da ih
implementiraju.30
27
Leo Paul Dana, "The origins of self employment in Ethnocultural Communities: Distinguishing Between
Orthodox Enterpreneurship and Reactionary Enterprise", Canadian Journal of Administration Sciences, March
1997, 52-68
28
Jon P. Goodman, "What Makes an entrepreneur" Inc, October 1994,29.
29
Michael Oneal, "Just What Is an Entrepreneur?" Business Week/Enterprise, 1993,105.
30
Jon P. Goodman, "What Makes an entrepreneur" Inc, October 1994,29.
63
6. Faktori preduzetnitva
Kako je to Sten Kroumi (Stan Cromie) naveo u svom lanku o preduzetnitvu, veina
profesionalnih savjetnika u vezi biznisa navodi linost kao kljuni faktor svakog pojedinca
kada je u pitanju izbor budueg poziva ili zanimanja. Faktori koji u tome igraju kljunu ulogu
su:
Ljudi najee biraju zanimanja koja u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe i koja su u
skladu sa njihovim vienjem sebe samih.
Jedna studija kao rezultat svoga istraivanja navodi da je personality-linost kljuni faktor
preduzetnitva. Naime, ova studija je istraivala uticaj Big five, tj. kljunih pet
karakteristika linosti i to kakav uticaj one imaju na fenomen preduzetnitva:
Bilo da se preduzetnike karakteristike javljaju po roenju ili se stiu tokom ivota, izvjesne
karakteristike su zasigurno kljune kada govorimo o uspjenim preduzetnicima. Pogledajmo
o kojim je to osobinama rije:
Strast prema poslu Dejms Salter (James Salter), osniva kompanije Gen-X
sports kae Gorea strast prema poslu?! Naravno! Ono to je sigurno jeste da
preduzetnici moraju imati vie od obinog interesovanja za posao kojim se bave,
zato to on ili ona moraju prevazii mnogobrojne prepreke sa kojima e se
susresti. Ukoliko ne postoji strast ili interesovanje posao e zasigurno propasti.
Lina i emocionalna posveenost je najbolje obanjena reenicom Nijesam
mogao da ivim a da pri tom ovom (poslu) ne dam svoj puni doprinos.
Izdrljivost uprkos porazu Zbog svih prepreka i potekoa koje moraju biti
prevaziene, uspjean preduzetnik mora biti konstantno uporan. Postoji mnogo
sluajeva u kojim su preduzetnici postali uspjeni tek poslije nekoliko poraza. U
vezi ovog postoji dobra izreka Uspjeni preduzetnici nemaju poraze. Iza njih je
samo bogato iskustvo iz kojeg izvlae pouke. Oni jedino znaju da su potekoe
samo anse u radnoj odjei. Primjera radi Volt Dizni (Walt Disney) je
bankrotirao tri puta prije nego to je napravio svoj prvi uspjean film. Do Namat
(Joe Namath), uspjeni fudbaler, je najslikovitije objasnio pozitivan stav prema
64
6. Faktori preduzetnitva
65
6. Faktori preduzetnitva
66
6. Faktori preduzetnitva
nadreenog. Veina njih prima platu koja je nia u odnosu na onu koju bi dobili
da rade za nekog drugog.
Studija koja ja uzela u obzir oko 3.000 preduzetnika identifikovala je sljedee faktore kao
veoma vane kada se govori o razlozima samozaposlenja:31
Jo jedan koncept koji je isto tako vrijedan panje je koncept Upravljanja sopstvenim
nainom razmiljanja (Thought self-leadership). Ovaj koncept polazi od miljenja da je
nain razmiljanja osnovni izvor od kojeg potiu pozitivan i negativan pogled na svijet
pojedinca. Ovakav koncept razmiljanja utie na nain na koji isti primaju informacije i
nain na koji donose odluke. Njihovo razmiljanje usmjereno je ka neprestanom traenju
ansi, i pozitivnom odnosu prema svim novonastalim situacijama koji omoguava lake
suoavanje sa izazovima. Napoeljan nain razmiljanja, poznat kao razmiljanje koje je
usmjereno ka konstantnom uvianju prepreka, u svakoj novonastaloj situaciji vidi samo
probleme i kao takvo rezultira odustajanjem.
6.1.2. Kultura
Razliite kulture imaju razliita vjerovanja i sistem vrijednosti i taj se faktor treba uzeti u
obzir kada je u pitanju pojam preduzetnika. Npr. Japanska kultura se bazira na sistemu
postizanja konkretnih rezultata i ona je ta koja podstie preduzetnike na rad sve do
ostvarivanja krajnjeg rezultata.
Drugi isto tako vaan inilac kada je kultura u pitanju jeste da li ista podrava sistem interne
kontrole (dranja stvari u svojim rukama). Tako, npr. amerika kultura forsira ovakav pristup
problemima, dok ruska kultura ne. Pojedinci koji potiu iz kulture sa ovakvim usvojenim
sistemom vrijednosti imaju bolje predispozicije za preduzetniki uspjeh.
31
Yazerbinski, 32
67
6. Faktori preduzetnitva
Kultura, takoe, kreira sliku i status preduzetnika. Jedna studija koja se ticala preduzetnika-
emigranata koji su se doselili u Kanadu, dola je do saznanja da Indijci doivljavaju
preduzetnitvo kao neto pozitivno, dok stanovnici Haitija istu stvar posmatraju kao
zanimanje koje je jedinstveno samo za ljude sa niskim stepenom samopotovanja.
Kulturoloka oekivanja su, takoe, bila prepreka u sluaju jedne Portorikanke koja je ivjela
u Vaingtonu. Dok je planirala da otpone sopstveni biznis, brat je podsjetio da je neophodno
da se uda.
U veini drutava uvijek postoje primjeri onih koji nijesu planirali da budu preduzetnici, ali
koji su na to bili primorani usljed deavanja u drutvu. Odluci o tome da se postane
preduzetnik su uveliko doprinijele promjene na tritu. To je i rezultiralo velikim brojem
emigranata iz razliitih zemalja koji su shvatili da za njihovim vjetinama ne postoji tranja u
zemlji iz koje potiu. Ovakav pristup poznat je pod nazivom adaptivno ponaanje (adaptive
response behaviour). U skladu sa tim, iako pojedini preduzetnici ne dolaze iz sredine koja
cijeni preduzetnitvo, oni to postaju upravo kao odgovor na novonastalu situaciju.
Atraktivnost ekonomije predstavlja mogue koristi koje ona nosi od novih investicija. Korist
je, u optem smislu dugotrajna novana dobit od obavljanja poslova u nekoj zemlji, a zavisi
od veliine trokova, kao i trenutnog i budueg bogatstva potroaa na tritu. Trite moe
68
6. Faktori preduzetnitva
biti veliko s obzirom na broj potroaa, npr. Kina i Indija, ali kada se uzme u obzir nizak
ivotni standard koji utie na potronju stanovnitva, onda su takva trita mala kada ih
mjerimo sa aspekta ekonomskog potencijala. Ali treba razmiljati i o razvoju situacije u
budunosti. Na primjer, 1960. godine Juna Koreja je bila poznata samo kao jedna od
osiromaenih zemalja treeg svijeta. Do 1996. godine postala je jedanaesta najvea
ekonomska sila svijeta po kretanju BDP. U smislu poslovne strategije, raniji ulazak na
potencijalno trite moe dovesti do odreenih prednosti, a kasniji do brojnih nedostataka.
Dva faktora koja su poprilino dobri pokazatelji potencijalnog dugoronog profita su:
ekonomski sistem i reim vlasnikih prava.
Kada su u pitanju politiki faktori, trokovi mogu biti vei ako Vlada drave u kojoj se eli
investirati trai plaanje velike svote novca kao uslov za poslovanje u toj zemlji.
Na ekonomskom podruju, ekonomski rizik dolazi zbog loeg menadmenta Vlade u zemlji.
Ekonomski rizik ne zavisi od politikog rizika. Jedan od vidljivih indikatora loeg
ekonomskog menadmenta jeste stopa inflacije. Drugi je veliina privatnog i dravnog duga.
Na politikom podruju rizik se pojavljuje kada zakonski sistem ne prua adekvatnu zatitu u
sluaju krenja ugovora ili kada ne prua zatitu imovinskih prava.
Za potpunu privlanost zemlje kao potencijalnog trita ili mjesta investicija za meunarodno
poslovanje bitni su trokovi i rizik. Veu privlanost za preduzetnike stvara demokratska i
razvijena zemlja, sa slobodnim tritem i niskim stopama inflacije. Manje privlane zemlje su
politiki nestabilne zemlje u razvoju koje imaju mjeovitu ili plansku ekonomiju, visok
dravni dug kao i stopu inflacije.
69
6. Faktori preduzetnitva
Pitanja za diskusiju
1. Objasnite uticaj linih osobina na preduzetniko ponaanje.
2. Identifikujte i objasnite uticaj kulture, obiaja, morala i sistema vrijednosti na
preduzetnitvo.
3. Kako politiko, ekonomsko i pravno okruenje utie na preduzetnitvo i efikasnost
poslovanja?
70
POGLAVLJE 7
PREDUZETNITVO I MENADMENT
definiete menadment,
7. PREDUZETNITVO I MENADMENT
71
7. Preduzetnitvo i menadment
Udruen sa drugim ljudima, ovjek poveava svoje mogunosti, lake i bre obavlja odreeni
zadatak, a samim tim i lake zadovoljava sopstvene potrebe. Da bi u tome uspio, odnosno da
bi se njegovo djelovanje uskladilo sa djelovanjem drugih ljudi i organizacija postala
svrsishodna, potrebni su ljudi odreenih znanja i sposobnosti. Tu grupu ljudi, koja lanovima
organizacije pomae da njihove elje uz pomo organizacionog napora postanu stvarne i
vidljive, nazivamo menaderima. Kao to kae Piter Draker (Peter Drucker), najvei
teoretiar menadmenta u istoriji: Jedine stvari koje se same razvijaju u organizaciji su
nered, trenje i loe poslovanje. Sve ostalo zahtijeva menadment.
Korijen rijei menadment je u latinskom jeziku - manu agere na latinskom znai voditi
rukom. Rije menadment je prvi put upotrijebljena u starofrancuskom jeziku -
mnagement na francuskom znai umijee (sposobnost) upravljanja (usmjeravanja). Ova
rije je, u XVII i XVIII vijeku, uticala na razvoj znaenja engleske rijei management.33
Pod menadmentom se danas obino podrazumijeva proces upravljanja i usmjeravanja
organizacije (ili djelova organizacije) kroz alokaciju i upravljanje resursima (ljudskih,
finansijskih, tehnolokih, prirodnih, informacije...). Rije menadment se takoe koristi da
opie upravljaki sloj organizacije, tj. skup svih (ili samo onih na vrhu) menadera u jednoj
organizaciji.
32
Barrett, Richard. Vocational Business: Training, Developing and Motivating People. Business & Economics,
2003
33
Simpson, John and Edmund Weiner. Oxford English Dictionary. Second edition, Clarendon Press, 1989
34
Drucker, Peter. The New Realities. Rev Ed edition, Transaction Publishers, 2003
72
7. Preduzetnitvo i menadment
Draker smatra da postoje tri zadatka menadmenta, koja imaju istu vanost ali su u osnovi
razliita. Svaki od njih menadment mora da izvri da bi omoguio da institucija funkcionie
i daje svoj doprinos:35
35
Drucker, Peter F. Management: Tasks, Responsibilities, Practices. Collins, 1993
36
Petar, Saa. Tamna strana upravljanja ljudima. Zagreb, Mozaik knjiga, 2005
37
Mintzberg, Henry. Managers Not MBAs. Financial Times/ Prentice Hall, 2004
73
7. Preduzetnitvo i menadment
Menader koji upravlja pomou iskustva i vizije, ali bez analiziranja situacije,
moe biti neorganizovan.
Menader koji upravlja pomou iskustva i analize, ali bez vizije, moe biti
obeshrabren.
Menader koji upravlja pomou vizije i analiza, ali bez iskustva, moe biti otuen
od stvarnosti.
Ravnotea izmeu ova tri pristupa nije neophodno dobra stvar. Fleksibilnost i svestranost su
kljuni. Ono to je mnogo vanije od upostavljanja ravnotee je sposobnost pronalaenja i
primjene odgovarajueg menadment stila u konkretnoj situaciji.
Iako se na prvi pogled moe uiniti da menaderi ne rade interesantne stvari, njihov posao je
u sutini vrlo izazovan i zahvalan. Onaj sastanak kojem je menader prisustvovao je moda
bio posveen donoenju presudne odluke o budunosti organizacije. Onaj izvjetaj koji je
podnio se moda odnosio na revolucionarno novi proizvod i njegovu pouzdanost i sigurnost u
upotrebi. A onaj Marko je moda bio vaan klijent ije poslove je organizacija htjela da
vodi. Pokuaji da se posao menadera opie onima sa malo ili bez imalo radnog iskustva
izgledaju neodgovarajue. Teoretiari menadmenta su na dva naina pokuali da daju
odgovor na pitanje to je posao menadera?.
Prvi pristup posmatra posao menadera kao skup osnovnih menadment funkcija. Autor ovog
pristupa je Anri Fejol (Henri Fayol), francuski menader jedne velike kompanije za ugalj i
elik, koji je kasnije svoje ideje o menadmentu zasnivao na svom praktinom iskustvu. Fejol
je jo poetkom XX vijeka govorio da menaderi planiraju, organizuju, zapovijedaju,
koordiniraju i kontroliu i da ove funkcije ine proces menaderskog posla.39
Proces menadmenta obuhvata vie razliitih funkcija koje treba da omogue ostvarivanje
ciljeva organizacije. Meu brojnim i ponekad razliito formulisanim funkcijama
menadmenta istog sadraja, u strunoj literaturi se najee navode etiri osnovne:
38
Ren, Denijel i Den Vojh. Menadment - proces, struktura i ponaanje. Beograd, Grme - Privredni pregled,
1994
39
Fayol, Henri. General and Industrial Management. London, Pitman and Sons, 1949
74
7. Preduzetnitvo i menadment
Drugi pristup koji pokuava da prui odgovor na pitanje to je posao menadera? proistie
iz rada Henrija Mincberga, koji je govorio o ulogama menadera. Uloga je skup
ponaanja koji je karakteristian za osobu na odreenom poloaju. Mincberg je prouavajui
brojne menadere doao do zakljuka da menaderi igraju deset osnovnih uloga, koje se
mogu podijeliti u tri kategorije: 40
1. Meuljudska uloga
40
Mintzberg, Henry. The Nature of Managerial Work. New York, Harper & Row, 1973
75
7. Preduzetnitvo i menadment
2. Informaciona uloga
3. Uloga u odluivanju
76
7. Preduzetnitvo i menadment
Poslovni cilj je stanje i rezultat preduzea koje se eli dostii u zadatom vremenu, uz pomo
odreenih aktivnosti i ulaganja. Osnovni ciljevi preduzea su:
Da bi bili uspjeni, menaderi i zaposleni u cijeloj organizaciji moraju da tee istim optim i
posebnim ciljevima. Kada se jasno odrede eljeni rezultati, postaje mnogo lake kretati se
naprijed. U suprotnom, kada niko ne zna to preduzee nastoji da postigne, niko nema ideju
sa kojim ciljem radi. Kao to kae stara pomorska izreka - Nema vjetra koji je povoljan za
brod koji nema zacrtan kurs plovidbe. Organizacija na najbolji nain izraava svoje
prioritete kroz iskazane opte i posebne ciljeve koji zajedno ine hijerarhiju ciljeva.
Hijerarhija ciljeva jedne organizacije ukljuuje njenu viziju, misiju i strategijske ciljeve.
77
7. Preduzetnitvo i menadment
Misija je razlog postojanja organizacije (raison d'tre) i predstavlja vrhunski cilj organizacije.
Utvrivanje misije podrazumijeva traenje odgovora na pitanje: Koju djelatnost organizacija
namjerava da obavlja?. Misija organizacije se izraava izjavom o misiji, u kojoj se navodi
smisao organizacije zasnovan na njenoj filozofiji, kulturi, vrijednostima, ponaanju i
sposobnostima. Draker smatra da bi izjava o misiji trebala da bude toliko kratka da moe da
stane na prednjoj strani majice.
Taktika i operativni plan predstavljaju razradu strategije, odnosno konkretan niz koraka koje
treba preduzeti da bi se utvreni ciljevi ostvarili.
Jugopetrol AD Kotor
Vizija Naa vizija je da budemo najbolje preduzee u Crnoj Gori, a to znai:
78
7. Preduzetnitvo i menadment
Najslikovitiju definiciju ovih pojmova je dao Piter Draker: Efektivnost znai raditi prave
stvari, a efikasnost znai raditi stvari na pravi nain. Zadatak menadera je da organizaciju
koju vodi uini u isto vrijeme efektivnom i efikasnom, tj. da radi prave stvari na pravi
nain.
Visoka
Proizvod koji kupci ele.
Niski trokovi proizvodnje.
Proizvod koji kupci ele.
Visoki trokovi proizvodnje.
Menader je radio prave
Efektivnost
Niska
Niska Visoka
Efikasnost
79
7. Preduzetnitvo i menadment
Neke od razlika izmeu preduzetnika i menadera koje se najee navode su date u sljedeoj
tabeli.42
Preduzetnik Menader
Orijentisan je na korienje mogunosti Orijentisan je na rjeavanje problema
Stvara nove vizije Eksploatie bive uspjehe i slavu
Stvara, kombinuje i mijenja resurse Optimilano koristi postojee resurse
Stvara ideje Realizuje ideje
Intenzivno koristi eksterne resurse Koristi iskljuivo eksterne resurse
Diskontinulean proces Kontinuiran proces
Neizvjesnost i promjene vidi kao ansu Neizvjesnost i promjene vidi kao prijetnju
Odluke donose i na osnovu intuicije Odluke donosi iskljuivo na osnovu podataka
Ima sposobnost da sagleda globalnu sliku Parcijalna, tekuim problemima ograniena
slika
Usmjeren je na inovacije i njihovu Optimizator je postojeeg i usmjeren je na
komercijalizaciju pravila i efikasnost
Orijentisan je ka ciljevima i akciji Orijentisan je na izvravanje zadataka
Mijenja okruenje prema svojim potrebama Prilgoava se okuenju
Anticipira budue dogaaje Sprovodi procedure
Posjeduje izvorni autoritet Posjeduje steeni autoritet
Strategijsko razmiljanje Precizno planiranje
Znanje i sposobnost Profesija
Dinaminost Inertnost
Preuzima i tolerie rizik Izbjegava rizik
Bira strune i talentovane saradnike Preferira prosjenost i zavisnost
Stvara neposredne, interne, neformalne Preferira formalne informacije
informacije
Nagrauje ideje, znanje i timski rad Nagrauje korektno izvoenje zadatka,
kvantitet i poziciju
Orijentisan je na uspjeh (rezultat) Orijentisan je na proces
Podstie konfrontacije i razliita miljenja Trai konformnost i izbjegava konflikte
41
Siropolis, Nicholas C. Menedment malog poduzea - vodi u poduzetnitvo. Zagreb, Gospodarska misao,
Hrvatska obrtnika komora, Mate d.o.o., 2002
42
Kovaevi, Branko. Osnove poslovne ekonomije. Zagreb, Mikrorad, 2001
80
7. Preduzetnitvo i menadment
+
Kreativnost i inovativnost
Inventor Preduzetnik
Promoter Menader
-
- Menaderska znanja i vjetine +
Inventor se definie kao kreativni genije. Kao rezultat takve kreativnosti, raa se veliki broj
ideja. Meutim, mnoge od tih ideja vjerovatno nikada nee biti komercijalizovane, jer njihov
tvorac ima nedostatak menaderskih znanja koja su mu neophodna za realizaciju.
Menaderi posjeduju veoma izraena menadment znanja i vjetine, ali su manje poznati po
svojim kreativnim i inovativnim rjeenjima. Njihov osnovni cilj je efikasnost. Na
inovativnosti se ne insistira, a u birokratskom okruenju je esto i nepoeljna.
Preduzetnik je veoma sposoban menader koji posjeduje izuzetan nivo kreativnosti. Ove
dvije karakteristike mu omoguavaju da idejno kreira, koncipira i lansira odreeni biznis, ali i
da njime efikasno upravlja.
Bob Grejsli (Bob Grasley), bivi profesor preduzetnitva na kanadskom Univerzitetu Vaterlo
(University of Waterloo), je identifikovao etiri tipa poslovnih zadataka i njihovih izvrilaca,
koji su potrebni za uspjeno funkcionisanje biznisa - inventor, inovator, menader i
administrator.45 Kljune varijable koje doprinose pravljenju razlika izmeu pojedinih tipova
zadataka su stepen kreativnosti i nivo rizika koji izvrioci preuzimaju na sebe.
43
Babson koled je privatna poslovna kola u Masausetsu (Massachusetts), koja je 12 godina za redom
proglaavana za najbolju poslovnu kolu u oblasti preduzetnitva u redovnom godinjem izboru asopisa Ju Es
Njuz end Vorld Riport (U.S. News & World Report)
44
Timmons, Jeffry A. New Venture Creation. Fourth Edition, Illinois, Homewood, 1999
45
De Jordy, Herve. On Your Own, Successful Entrepreneurship in the 90s. Toronto, McGraw Hill, Ryerson,
1990
81
7. Preduzetnitvo i menadment
Rizik
Inventor
Inovator
Menader
Administrator
Kreativnost
Inventor stvara nove proizvode i procese i koristi resurse na potpuno novi ili usavren nain.
U fokusu njegovog interesovanja je problem i nain njegovog rjeavanja. Inventori se
najee karakteriu kao izuzetno istrajne osobe koje su spremne da ulau mnogo truda i
vremena da bi doli do rjeenja odreenog problema.
82
7. Preduzetnitvo i menadment
Znaajan napredak koji je ostvaren u teoriji i praksi menadmenta se ogleda u tome da oboje
danas obuhvataju preduzetnitvo i inovaciju. Ovih dana se vodi lana bitka koja predstavlja
menadment i preduzetnitvo kao neprijatelje, ako ne i kao meusobno iskljuive
kategorije. To je isto kao kada bi se kazalo da su lijeva i desna ruka prilikom sviranja violine
neprijatelji i da se meusobno iskljuuju. Obje su uvijek potrebne i to istovremeno. I obje
moraju biti koordinisane i treba da rade zajedno. Bilo koja postojea organizacija, bez obzira
da li je rije o preduzeu, bolnici, radnikom sindikatu ili crkvi, brzo propada ako ne unosi
inovacije. Za razliku od toga, bilo koja nova organizacija, bez obzira da li je rije o
preduzeu, bolnici, radnikom sindikatu ili crkvi, propada ako se njome ne upravlja.
Neunoenje inovacija je jedini veliki razlog propasti postojeih organizacija. Ne znati kako
upravljati je jedini ozbiljan razlog neuspjeha novih poduhvata.
46
Drucker, Peter. The New Realities. Rev Ed edition, Transaction Publishers, 2003
83
7. Preduzetnitvo i menadment
Menader-birokrata Menader-preduzetnik
Kojim resursima raspolaem? Koja poslovna ansa postoji na tritu?
Koja je odgovarajua organizaciona struktura? Kako da je iskoristim?
Kako mogu minimizirati uticaj drugih Koji resursi su mi potrebni?
subjekata na moje poslovanje?
Koju poslovnu ansu mogu iskoristiti? Kako da ostvarim kontrolu nad njima?
Koja je odgovarajua organizaciona
struktura?
47
Kolakovi, Marko. Poduzetnitvo u ekonomiji znanja. Zagreb, Sinergija nakladnitvo d.o.o., 2006
48
Stevenson, Howard H. and David E. Gumpert. The Heart of Entrepreneurship. Harvard Business Review,
Vol. 63, No. 2, pp. 85-94
84
7. Preduzetnitvo i menadment
Pitanja za diskusiju
1. Definiite menadment.
2. Odakle potreba za menadmentom u organizaciji?
3. Koji su osnovni zadaci menadmenta?
4. Da li je menadment umjetnost, zanat ili nauka?
5. Ukratko objasnite funkcije menadmenta.
6. Rangirajte prema znaaju funkcije menadmenta u malom preduzeu.
7. Objasnite menaderske uloge prema Henriju Mincbergu.
8. Koje su osnovne uloge ciljeva?
9. Navedite primjer strategijskog cilja za konkretno preduzee.
10. to je vizija organizacije?
11. Zato je vano da organizacija ima misiju?
12. Prokomentariite izjavu o misiji preduzea po izboru.
13. Zbog ega su efektivnost i efikasnost vani za menadment?
14. Navedite primjer preduzea koje je efektivno, ali nije efikasno.
15. Koje su razlike izmeu preduzetnika i menadera?
16. Definiete preduzetniki menadment.
17. Koji su kljuni zadaci preduzetnikog menadmenta?
18. Navedite primjer konkretnog menadera-preduzetnika i objasnite zato smatrate da
navedena osoba nije menader-birokrata.
85
POGLAVLJE 8
86
8. Izbor forme vlasnitva
8.1. Uvod
Zakonski okvir biznisa je potroaima/korisnicima usluga rijetko predmet zabrinutosti. Kad
jedemo u restoranu, vjerovatno nas nije briga da li je restoran u vlasnitvu jedne osobe
(inokosno preduzee sole proprietorships), da li ima dva ili vie vlasnika (partnerstvo) ili je
u vlasnitvu mnotva akcionara (akcionarsko drutvo). Sve to, kao klijent elimo je dobra
hrana! Kad kupujemo inostrano auto, vjerovatno nas nije briga to kompanija koja ga
proizvodi ima formu vlasnitva ili organizacije koja nije zastupljena kod nas. Automobil
kupujemo jer je kvalitetno napravljen ili mu je cijena povoljna ili pak odgovara naem stilu.
Forma vlasnitva determinie nain funkcionisanja same organizacije, kako u pogledu
poreskih obaveza preduzea tako i u pogledu kontrole njenih vlasnika.
Zbog prethodno navedenog veoma vana odluka koja stoji pred sadanjim i buduim
vlasnicima biznisa je svakako koju formu vlasnitva izabrati. Istorijski gledano postoje
sljedei oblici preduzea:
Pojedinci koji
Porez se ele da na
Inokosno
Jedan vlasnik obraunava na Neograniena najjednostavniji
preduzee
prihod vlasnika nain pokrenu
vlastiti biznis
Najjednostavniji
Porez se U nekim nain da dvije
Dva ili vie
Partnerstvo obraunava na sluajevima individue
vlasnika
prihode vlasnika ograniena pokrenu zajedno
biznis
Korporacija i
Odreeni broj Pravno lice sa
Korporacija akcionari se Ograniena
akcionara akcionarima
oporezuju
87
8. Izbor forme vlasnitva
Prvi oblik preduzea, ujedno i najjednostavniji, jeste inokosno preduzee. Ovo preduzee se
nalazi u vlasnitvu jedne osobe, vlasnik samostalno donosi sve odluke vezane za poslovanje i
takoe prisvaja svu dobit ostvarenu poslovanjem preduzea. Obino se radi o malim
preduzeima koja se formiraju u sklopu nekoliko djelatnosti. Glavni nedostatak ovakvog tipa
preduzea jeste nemogunost obezbjeenja veeg iznosa kapitala
Kao sljedei pojavni oblik pravnog okvira preduzea javlja se ortako preduzee. Obino se
radi o manjim, tzv. porodinim preduzeima, sa dva ili vie vlasnika. Ulozi vlasnika ne
moraju biti jednaki, kako kvalitativno tako i kvantitativno. Naime, kao ulog prilikom
osnivanja ortakog preduzea mogu se javiti novac, imovina, stvari i prava koja su
preraunata i ija je vrijednost iskazana u novcu. Sve odluke vezane za upravljanje
preduzeem se donose saglasno, a ostvarena dobit ili gubitak se solidarno raspodjeljuju u
zavisnosti od visine uea u osnivakom kapitalu. Ovakva forma preduzea podrazumjeva i
visok stepen povjerenja meu ortacima.
Komanditno drutvo (KD) predstavlja prelaznu formu od drutva lica ka drutvu kapitala. U
ovom preduzeu jedni vlasnici odgovaraju za poslovne rezultate iskljuivo do visine uloga
unijetog u preduzee, oni se nazivaju komanditorima. S druge strane, postoje komplementari
koji za poslovanje odgovaraju neogranieno, tj. svojom cjelokupnom imovinom.
Drutvo sa ogranienom odgovornou (DOO) spada u okvir drutva kapitala, gdje lanovi
drutva objedinjuju svoje uloge u osnivaki kapital, koji ujedno ini i garantnu supstancu za
poslovanje preduzea. Drutvo ima svoj Statut u kojem se definie predmet poslovanja, visina
uloga (pojedinanog i ukupnog), nain donoenja odluka, organi upravljanja, podjela dobitka
ili gubitka, trajanje i prestanak drutva.
Na kraju kao najkompleksniji oblik preduzea imamo akcionarsko drutvo (AD) u kojem
postoji veliki broj akcionara, od nekoliko desetina pa ak do nekoliko stotina hiljada
akcionara. Najvee svjetske korporacije su organizovane i posluju u okviru ove pravne forme.
Vlasnici akcija su lanovi Skuptine akcionara koja donosi najbitnije odluke vezane za
poslovanje preduzea. Skuptina akcionara bira i razrjeava Upravni odbor, koji je organ
upravljanja. Izvrnu ulogu u ovakvom preduzeu ima Direktor.
88
8. Izbor forme vlasnitva
10%4% 8%
15%
20%
19%
66% 72%
85%
Prodaja
Ukupna (u bilionima)
prodaja Neto dohodak
Ukupan profit(u bilionima) Broj
Broj preduzea
Ovaka tip biznisa je generalno pod upravom vlasnika samog biznisa. Zbog jednostavne
strukture vlasnik, menader moe jednostavno i brzo donositi odluke. Ovo je samo jedna od
prednosti ovakvog oblika organizovanja biznisa.
89
8. Izbor forme vlasnitva
Ono to individua posmatra kao prednost za drugu moe biti nedostatak. Ciljevi i kvaliteti
vlasnika u ovakvoj formi bizinisa su odluujui faktori. Za profitabilne biznise koje vode
sposobni vlasnici naredni faktori ne predstavljaju nikakave probleme. S druge strane, vlasnici
inokosnih preduzea startuju sa veoma malo menaderskog iskustva i malo novca, tako da se
mogu susresti sa izvjesnim problemima.
90
8. Izbor forme vlasnitva
8.4. Partnerstvo
Jedan od naina da se minimiziraju nedostaci inokosnog preduzea-individualnog
preduzetnitva i da se maksimiziraju njegove prednosti je da postoji vie od jednog vlasnika.
Veina zemalja ima zakonsku regulativu koja obrauje ovaj vid obavljanja djelatnosti. Ova
zakonska regulativa, partnerstvo definie kao asocijaciju dvije ili vie osoba koje obavljaju
biznis kao suvlasnici, a sve u cilju stvaranja profita. Partnerstvo, kao oblik organizovanja
posla se najmanje koristi u SAD sa ueem od samo 8%. tavie, partnerstvo kao oblik
obavljanja biznisa generie svega 10% ukupnih prodaja odnosno 19 prihoda. Partnerstvo je
obino vee u odnosu na samostalno preduzetnitvo, ali manje u odnosu na korporacije.
91
8. Izbor forme vlasnitva
profita, u skladu sa ugovorom o partnerstvu. Obino generalni partner dobija vei dio profita,
nakon to se limitiranom partneru povrati inicijalno ulaganje.
92
8. Izbor forme vlasnitva
93
8. Izbor forme vlasnitva
Na korporacije otpada 85% ukupnih prodaja u SAD i 66% prihoda. Tako, veina dolara koje
potroe graani SADa ide akcionarskim drutvima. Korporacije su obino u vlasnitvu
mnotva individualaca koji posjeduju akcije. Akcionari svojie HOV mogu da kupe, prodaju,
daju ili primaju kao poklone ili pak da ih nasljeuju. Kao vlasnici akcionari imaju pravo na
sva sredstva koja ostaju nakon izmirenja obaveza korporacije. Jedan dio profita moe biti
distribuiran u formi gotovinskih isplata akcionarima dividendi. Na primjer, ako korporacija
ostvari 100 miliona dolara neto profita i odlui da 40 miliona dolara isplati kroz dividendu to
znai da e akcionari dobiti 40% neto profita.
Odbor direktora - Odbor direktora (bord direktora) bira Skuptina akcionara korporacije u
cilju voenja poslovne politike korporacije i ostvarivanja dugoronih ciljeva. Na Bordu je da
obezbijedi da se ciljevi ostvaruju u skladu sa zacrtanim planovima. lanovi Borda su
zakonski odgovorni za loe voenje korporacije. Jedna od osnovnih dunosti Borda direktora
korporacije je da zaposle ljude u kompaniji koji e efikasno obavljati svoj posao. Ovdje se
prije svega misli na izvrnog direktora i ostale lanove menadmenta korporacije. lanovi
Borda mogu biti zaposleni u kompaniji ili ljudi van kompanije. lanovi Borda iz kompanije
su obino menaderi zadueni za funkcionisanje pojedinih sektora u korporaciji. Eksterni
lanovi Borda su obino menaderi iz drugih kompanija, advokati, bankari, pa ak nerijetko i
profesori. lanovi Borda se danas obino biraju na osnovu njihove strunosti i sposobnosti da
uestvuju u donoenju strategijskih odluka za korporaciju. Eksterni lanovi omoguavaju da
94
8. Izbor forme vlasnitva
se povea objektivnost monitoring funkcije jer nemaju prisne odnose sa drugim zaposlenim u
kompaniji. Mnogi od skandala koji se u proteklim godinama veu za korporacije mogli su se
izbjei da su lanovi Borda bili kvalifikovaniji, kompetentniji i objektivniji ljudi.
Vlasnitvo nad akcijama - Korporacije mogu izdavati dvije vrste akcija obine i
preferencijalne. Vlasnici preferencijalnih akcija su specijalna vrsta vlasnika jer oni obino
nemaju pravo upravljanja korporacijom ali imaju prvenstvo u ispali dividende. Ostali
akcionari ne primaju dividendu dok se ne isplate vlasnici preferencijalnih akcija. Dividende
koje se isplauju na preferencijalne akcije su obino fiksni procenat u odnosu na nominalnu
vrijednost akcije. Na primjer, ako je nominalna vrijednost akcije 100 , a dividenda na
preferencijalne akcije 7,5% to znai da e vlasnik jedne preferencijalne akcije dobiti 7,5
dividende. Dividende se u SAD obino isplauju kvartalno. Obino preferencjalne akcije
nose pravo akumulirane dividende. To znai da ako kompanija jedne godine ne isplati
dividendu na preferencijalne akcije vlasnik ima pravo naredne godine na akumuliranu
dividendu. Ovako akumulirana dividenda ima prvenstvo u isplati u odnosu na dividendu po
osnovu obinih akcija.
Sa druge strane vlasnici obinih akcija nemaju mogunost povlaenog poloaja u raspodjeli
dividendi, ali imaju pravo da aktivno uestvuju u voenju poslovne politike korporacije.
Akcije u njihovom vlasnitvu im omoguavaju da glasaju za lanove Borda direktora i da
donose druge vane odluke na Skuptini akcionara preduzea. To im omoguuje da na
aktivan nain odluuju o tome kako e korporacija poslovati. Dividenda na obine akcije
varira u zavisnosti od profitabilnosti same korporacije, dok neke korporacije ne isplauju
dividendu uopte ve je reinvestiraju u biznis.
Vlasnici obinih akcija imaju jo jednu prednost u odnosu na vlasnike preferencijalnih akcija.
Kada korporacija odlui da proda dodatnu emisiju obinih akcija, vlasnici obinih akcija
imaju pravo pree kupovine tih akcija. Ovo pravo je vano jer omoguava akcionarima da
odre svoju poziciju.
Zbog toga to se akcionarsko drutvo smatra pravnim licem ovaj oblik organizovanja ima
nekoliko specifinih prednosti u odnosu na druge forme biznisa. Najvea prednost je
ograniena odgovornost vlasnika akcija.
95
8. Izbor forme vlasnitva
Dvostruko oporezivanje - Kao pravno lice korporacija mora platiti porez na svoj
profit. Kada se profit nakon oporezivanja isplauje akcionarima kroz dividendu,
dividenda se oporezuje kao lini prihod vlasnika. Na taj nain se vri dvostruko
oporezivanje dividende. Ovaj problem nemaju druge forme vlasnitva.
96
8. Izbor forme vlasnitva
Pitanja za diskusiju
1. Nabrojite forme vlasnitva preduzea.
2. Navedite prednosti i nedostatke inokosnog preduzea.
3. Koje su osnovne karakteristike partnerstva?
4. Definiite sadraj ugovora o partnerstvu.
5. Objasnite prednosti i nedostatke partnerstva?
6. ta je korporacija?
7. Objasnite anatomiju korporacije.
8. Koja prava proizilaze iz obinih i preferencijalnih akcija?
9. Navedite prednosti i nedostatke korporacije.
97
POGLAVLJE 9
98
9. Modeli finansiranja biznisa
9.1. Uvod
Svakako, jedan od osnovnih problema sa kojim se susrijeu preduzetnici jeste pronalaenje
kvalitetnih izvora sredstava za finansiranje biznisa. Taj problem je naroito izraen kod start
up biznisa zbog nivoa rizika sa kojim se povezuje otpoinjanje nekog biznisa. Cilj ovog
poglavlja jeste da uputi na potencijalne izvore finansiranja biznisa i da ukae na osnovne
karakteristike pojedinih izvora.
Izbor pravih izvora kapitala za biznis moe biti podjednako vana odluka kao i
izbor prave forme vlasnitva ili lokacije. Rije je o odluci koja e uticati na
kompaniju tokom itavog ivotnog vijeka, tako da preduzetnici moraju dobro da
odmjere sve svoje opcije prije nego to se odlue za konkretne izvore finansiranja.
Jedan finansijski analitiar je rekao da je veoma vano da se potrebe za kapitalom
kompanije u to veoj mjeri podudaraju sa izvorima kapitala. to je stepen
podudarnosti vei to e kompanija biti uspjenija.
99
9. Modeli finansiranja biznisa
Fiksni kapital je potreban za nabavku fiksnih ili trajnih sredstava kao to su objekti, zemlja,
kompjuteri i oprema. Novac investiran u ovu vrstu sredstava je zamrznut jer ne moe biti
iskorien u druge svrhe. Uobiajenio je da su vee sume investitrane u ovu vrstu sredstava i
da su kreditni uslovi za fiksna sredstva povoljniji. Kreditori fiksnih sredstava oekuju na
nabavka ovih sredstava povea efikasnost i profitabilnost biznisa. Pored toga, njihova
oekivanja usmjerena su i na to da fiksni kapital kreira poboljane tokove gotovine i na taj
nain obezbijedi laku otplatu zajma.
100
9. Modeli finansiranja biznisa
mijenja svoju primarnu putanju. Kao i kreditori radnog kapitala, kreditori kapitala za rast
oekuju da on pobolja profitabilnost i na taj nain utie na poboljanje toka gotovine i
omogui nesmetan povratak sredstava.
Iako su ova tri tipa kapitala meusobno meuzavisna svaki od njih ima specifine izvore,
karakteristike i efekte na biznis i njegov dugoroan rast koje preduzetnik mora prepoznati.
Osnovna prednost ove vrste kapitala je ta to se on ne mora vraati kroz otplate ve njegovi
vlasnici dijele profit i imaju pravo glasa prilikom donoenja odluka o budunosti kompanije.
Preduzetnici imaju vei procenat vlastitog kapitala u periodu otpoinjanja biznisa u odnosu
na druge faze.
Duniki kapital preduzetnici pozajmljuju i moraju ga vraati sa kamatom. Veoma mali broj
preduzetnika ima toliki iznos sopstvenog kapitala da moe finansirati kompletne potrebe
biznisa u poetnoj fazi. Mnogi od njih se moraju osloniti na odreene dunike izvore da bi
pokrenuli biznis. Kreditori su brojniji u odnosu na investitore. Bez obzira na predhodno
dobijanje kredita za biznis moe biti veoma teko. Iako pozajmljeni kapital vlasniku
omoguava da zadri kompletnu kontrolu nad biznisom on se mora iskazati kao obaveza u
bilansu stanja i mora biti otplaen sa kamatom. Takoe, obzirom da kreditori mali biznis
smatraju rizinijim od velikog vlasnici malog biznisa plaaju veu kamatnu stopu na kredite
u odnosu na vlasnike velikih preduzea, zbor relacije rizik - povraaj (vei rizik na kreditna
sredstav podrazumijeva vei prinos na pozajmljena sredstva). Vlasnici malog biznisa obino
plaaju stopu koja se sastoji iz stope koju banka naplauje kreditno najsposobnijim
preduzeima plus par procenata. Iako je predhodno tano kreditni izvori kapitala su jeftiniji u
odnose na investitore jer investitori obino zahtijevaju vee stope povrata u odnosu na
kreditore. Pored toga, vlasnici MSP su u nepovoljnom poloaju kada je u pitanju period
povraaja kredita i grejs period.
101
9. Modeli finansiranja biznisa
Kreditori i investitori oekuju da preduzetnici uloe vlastiti novac u svoj biznis. Ako
preduzetnik nije voljan da uloi vlastita sredstva u biznis, potencijalni investitori nisu voljni,
takoe, da investiraju svoja sredstva. Sa druge strane, ne ulaganje velikog dijela sopstvenog
kapitala preduzetnika stavlja u situaciju da pozajmljuje velike iznose na koje plaa kamatu ili
da se odrekne znaajne proporcije vlasnitva u biznisu. Veliko zaduivanje u poetnim
fazama biznisa pravi pritisak na tok gotovine preduzea u kasnijim fazama. Takoe, ukoliko
preduzetnik postane manjinski vlasnik biznisa to moe negativno da utie na njegov
entuzijazam da stvara profit.
Iako veina preduzetnika prvo gleda u vlastite depove i bankarske raune da bi finansirali
biznis, rijetko koji je u mogunosti da sam isfinansira biznis. Tanije, prema statistikim
podacima, tri od etiri biznis pokreu uz pomo eksternih izvora finansiranja. Nakon
pranjenja vlastitih izvora, gdje preduzetnici da trae kapital? Drugo mjesto su prijatelji i
lanovi porodice koji su moda voljni da investiraju u biznis. Zbog njihovih relacija sa
osnivaem biznisa ovi ljudi e najverovatnije biti voljni da investiraju. esto su oni vie
strpljivi i manje nametljivi u poslovima oko biznisa od drugih eksternih investitora.
Sredstva porodice i prijatelja su izvrstan izvor poetnog kapitala i biznis mogu razviti do te
mjere da postane interensantan za ostale privatne investitore. Meutim, unutranje opasnosti
vrebaju u sluaju investitranja porodice i prijatelja. Nerealna oekivanja i nerazumijevanje
rizika dovela su do raskida mnogih prijateljstava. Da bi izbjegao takve probleme, preduzetnik
mora iskreno predstaviti investicionu ansu i prirodu rizika povezanog sa ulaganjima. Sa
druge strane neke investicije generiu povrat mnogo vii nego to su oekivali lanovi
porodice i prijatelji koji su investirali i to ponekad zna da izazove i neka druga osjeanja.
Velike korporacije nalaze interesa da investiraju u mala preduzea. Danas, oko 300 velikih
korporacija irom svijeta investiraju u mlada preduzea, a oko 20% eksternih investicija u
mali biznis dolazi od velikih korporacija. Male kompanije nemaju samo korist od finansijske
102
9. Modeli finansiranja biznisa
injekcije koju im daju velike korporacije, ve imaju i mnoge druge benefite iz ove relacije,
npr. tehnika ekspertiza, kanali distribucije, marketing know-how i kontakti sa mnogim
vanim kupcima i dobavljaima. Jedna, jo vanija korist je da male kompanije kroz
investicije velikih korporacija dobijaju kredibilitet. Vrata, koja bi inae bila zatvorena se
otvaraju u sluaju da mala kompanija dobije znaajnog stratekog partnera u vidu velike
korporacije.
9.3.2.1. Banke
103
9. Modeli finansiranja biznisa
vide dokaze o uspjenosti kompanije prije nego to odobre zajam. One razmatraju
funkcionisanje preduzea u prolosti i prouavaju finansijske izvjetaje kako bi procijenili
njegovu buduu poziciju. Banke, takoe, ele dokaze stabilnosti u kompaniji, a naroito kada
su u pitanju prihodi i njihove projekcije iz kojih donose zakljuke o sposobnosti preduzea da
vraa zajam. Ako odobre kreditni zahtjev malom i srednjem preduzeu banke ele da vide
dovoljno gotovine u gotovinskom toku da se kredit bez problema moe vratiti, obimno
obezbjeenje kredita ili kreditnu garanciju kreditno garantnog fonda. Studije pokazuju da
male banke imaju vie razumijevanja i sklonije su pozajmljivanju sredstava manjim
preduzeima. U posljednje vrijeme i velike bankarske institucije prepoznaju mala preduzea i
individualni biznis kao svoje trite nudei im povoljnije bankarske proizvode putem
specifinih kreditno-garantnih ema.
Kada vrednuju kreditni zahtjev preduzea, banke se fokusiraju na gotovinski tok, kako bi bile
sigurne da biznis generie dovoljno gotovine za povraaj sredstava. Prvo pitanje u glavama
bankara, kada razmatraju jedan ovakav biznis plan je da li preduzee moe da generie
dovoljan iznos kea da bi otplatilo zajam. ak i u sluaju uzimanja obimnog obezbjeenja,
zadnja stvar koju banke ele je da preduzee propadne i da kroz aktiviranje obezbjeenja
primora vlasnika da vrati zajam. Iz tog razloga banke dobro analiziraju gotovinski tok
preduzea.
Iako se njima preduzetnici prvo obraaju banke nijesu jedini kreditori. U ovom dijelu emo
skrenuti panju na ostale izvore dunikog finansiranja.
Kreditori koji svoju pozajmicu baziraju na aktivi preduzea. Rije je obino o manjim
komercijalnim bankama, komercijalnim finansijskim kompanijama, ili drugim kreditorima,
koji omoguavaju malom preduzeu da dobije pozajmicu zalaui sredstva kao to su
potraivanja, zalihe i sl. kao sredstvo obezbjeenja. Ovaj vid finansiranja je naroito pogodan
za proizvoae, trgovine, distributere koji imaju veliki iznos potraivanja i zaliha. ak i ne
profitabilne kompanije ija analiza finansijskih izvjetaja ne bi ubijedila bankare da odobre
104
9. Modeli finansiranja biznisa
kredit na ovaj nain mogu doi do sredstava. Time se omoguava kompanijama koje su
siromane gotovinom a bogate sredstvima, koja nijesu toliko produktivna, da uz pomo ovih
sredstava dou do gotovine za finansiranje rasta komanije ili trenutne krize likvidnosti.
Kao i banke i ove kreditore zanima gotovinski tok kompanije, ali oni su vie zainteresovani
za vrijednost aktive koja se nudi kao sredstavo obezbjeenja. Vrijednost kredita koju e
kompanija dobiti zavisie od vrijednosti sredstava i procentualne vrijednosti sredstava koju
kreditor odobriti u vidu zajma.
Trgovaki krediti. Zbog njihove trenutne dostupnosti trgovaki krediti su veoma vaan izvor
finansiranja za preduzetnike. Kada banke zbog velikog rizika odbiju da daju kredit
preduzetniku koji otpoinje svoj biznis on moe pokuati da dobije trgovaki kredit. Obino
je mnogo lake dobiti trgovaki kredit u formi mjesenih otplata nego kredit od banke. Ono
to je, takoe, veoma vano je da kad preduzetnik od dobavljaa dobije ovakav kredit na
kratak rok on je obino bez kamate. Obino su dobavljai i ostali povjerioci spremni
finansirati preduzetnika od 30 do 60 dana bez kamate.
105
9. Modeli finansiranja biznisa
Meutim, postoji rizik odobravanja ovakvih kredita. Brokeri obino zahtijevaju 30%
"prostora" rije je o iznosu do kojeg se moe smanjiti vrijednost portfolija klijenta prije
nego to brokerska kua zatrai od klijenta do obezbijedi jo gotovine ili hartija u cilju
obezbjeenju pozajmice. Ako se klijent ne odazove zahtijevu brokera on moe prodati njegov
portfolio i namiriti svoja potraivanja.
Osiguravajue kue. Za mnoge vlasnike malog biznisa osiguravajue kue mogu biti
znaajan izvor kapitala za biznis. Osiguravajue kue generalno nude dvije vrste pozajmica:
zasnovane na polisi osiguranja i zasnovane na hipoteci.
Pozajmice po osnovu polise osiguranja odobravaju se na osnovu iznosa koje se kroz premije
uplauju. Obino je potrebno dvije godine da bi se akumulirao dovoljan iznos da bi se kredit
odobrio. Jednom kada se prikupi dovoljan iznos novca preduzetnik moe pozajmiti do 95%
vrijednosti tokom bilo kojeg perioda vremena. Osiguravajue kompanije nude povoljne
kamatne stope koje su obino ispod preovlaujuih bankarskih kamatnih stopa.
Kreditne unije. Kreditne unije su neprofitna finansijska udruenja koje promoviu tednju i
obezbjeuju kredite njihovim lanovima. Najpoznatije su po obezbjeivanju potroakih i
zajmova za kupovinu automobila. Mnoge od ovih unija su voljne obezbijediti sredstva svojim
lanovima za otpoinjanje biznisa. Procedure dobijanja kredita su sline onima u banci, ali su
iznosi odobrenih kredita obino manji.
Lizing Oblik finansiranja kojim se, najee oprema, ustupa preduzetniku ili vlasniku
malog biznisa pod odgovarajuim finansijskim uslovima. Lizing kompanija je vlasnik
osnovnih sredstava (zgrade, maine, vozila, oprema, raunari i sl.). Lizing kompanija i
korisnik lizinga (preduzetnik) potpisuju Ugovor o lizingu kojim su precizirani: kamatna stopa
na korieno sredstvo, period povraaja, mjeseni anuitet (kamata i rata). Uplatom
posljednjeg anuiteta korisnik lizinga po osnovu odredbi Ugovora postaje i vlasnik
predmetnog osnovnog sredstva.
106
9. Modeli finansiranja biznisa
Pitanja za diskusiju
1. Objasnite tajne uspjenog finansiranja.
2. Definiite vrste kapitala.
3. Navedite razlike izmeu vlasnikih i dunikih izvora finansiranja.
4. Prijatelji i lanovi porodice kao izvori finansiranja.
5. Objasnite ulogu biznis anela.
6. Koja je uloga poslovnih banaka u finansiranju biznisa?
7. Navedite nebankarske izvore kapitala.
107
POGLAVLJE 10
BIZNIS ETIKA
108
10. Biznis etika i rizik
Biznis etika ne vodi samo rauna o pitanjima koja su usko vezana za poslovanje, ve ide dalje
i u svoj spektar ukljuuje razna socijalna pitanja, meu kojima se istiu pitanja zatite ivotne
sredine, zaposlenosti i dobrobiti potroaa. Etika u preduzetnikom procesu zauzima kljuno
mjesto. Njena uloga se najvie osjea prilikom definisanja poslovne misije, ciljeva i
strategije. Na ovaj nain se obezbjeuje transparentnost, promoviu se moralna i etika naela
i izgrauje adekvatna poslovna kultura i poslovni ambijent.
Kao i u ivotu, tako i u biznisu donoenje neke odluke nije uvijek ba jednostavno, rijetko se
deavaju situacije koje su jasno iskristalisane o tome ta je dobro a ta loe. Svaka odluka
koju donosi rukovodilac i/ili uprava nekog preduzea treba da sagleda sve aspekte vezane za
potroae, zaposlene, investitore i drutvo u cjelini. Meutim, sagledavanje svih spomenutih
aspekata prilikom donoenja odluka i nije tako beznaajan proces. U zavisnosti od toga kom
nivo menadmenta pripadaju, kojoj socijalnoj kategoriji ili departmanu u preduzeu, interesi
su razliiti i esto se ne podudaraju sa svima.
109
10. Biznis etika i rizik
veoma zavisna od individualnih karakteristika, ali i od etikih osobina kojima tei sama
organizacija. Danas je skoro nemogue pronai preduzee ili neku drugu ozbiljnu
organizaciju koja nema Pravilnik o ponaanju i etikim standardima. O jaini i snazi biznis
etike govori i podatak da se ona danas moe svrstati u nekoliko podkategorija, meu kojima
su najnaajnije:
Ekonomska etika.
Poslovna etika.
Profesionalna etika.
Menaderska etika.
Finansijska etika.
Tranziciona etika.
Turistika etika.
Marketinka etika.
Biznis okruenje u kojem se danas ostvaruju poslovne aktivnosti i ispoljavaju etika pravila i
norme karakteristino je po tome to ga odlikuje individualnost menadera i zaposlenih, koji
su u prilici da demonstriraju svoje line principe etinosti, kroz procese odluivanja i
sprovoenja poslovnih aktivnosti. Razvoj i njegovanje ovih principa je jako vano za razvoj
tehnologija, naroito u oblasti informatike. Radi se zapravo o mogunostima zloupotrebe od
strane bilo kojeg zaposlenog koji ima pristup raunaru, ne samo u poslovnim prostorijama.
Na taj nain ostvaruje se veliki stepen rizika od otkrivanja povjerljivih informacija i tajni
kompanije.
Kako uticati i poveavati svijest o etinosti kod zaposlenih? Ovo je pitanje na koje ne postoji
univerzalan odgovor, jer se radi o individuama sa razliitim sklonostima i osobenostima.
Za razvoj etikog poslovnog okruenja vano je sagledati sve faze kroz koje prolazi svaki
pojedinac i to:
49
Boone, Louis E. and David L. Kurtz. Contemporary busines. South-Western College Pub, 2005
110
10. Biznis etika i rizik
Vano je napomenuti, kada su u pitanju pojedinci i njihova etika i moralna pravila, da ona
jednim dobrim dijelom zavise od porodinih, obrazovnih, kulturnih, religijskih i drugih vrsta
karakteristika.
Konflikt interesa Situacija u kojoj dobrobit jednoj strani moe biti rezultat
velike tete za drugu ili vie strana. esto se odnosi na interes onoga koji donosi
odreenu odluku ili ima mehanizme za njeno sprovoenje.
50
Boone, Louis E. and David L. Kurtz. Contemporary busines. South-Western College Pub, 2005
111
10. Biznis etika i rizik
Svijest o postojanju etikih normi i pravila predstavlja osnovu razvoja etike kulture
ponaanja. Zaposlenima je potrebna pomo u identifikovanju etikih problema kada se sa
njima suoavaju. Kako bi to efikasnije pomogla svojim zaposlenima u ovakvim situacijama
kompanije sastavljaju odreeni Kodeks etinosti, koji slui kao smjernica u radu i ono to
kompanija oekuje da zaposleni sprovode u svom radu. esto se ovakvi kodeksi sastavljaju u
manjim formama, koje zaposleni mogu uvijek da nose sa sobom. Neke od kompanija vode
rauna prilikom sastavljanja kodeksa, odnosno trude se da se njegova primjena odnosi ne
samo na kompaniju ve i na privatni ivot njihovih radnika.
Etiki nain rasuivanja i razmiljanja kodeks o etikom ponaanju prua samo okvir za
razvoj ovakvog naina razmiljanja, ali nije upotrebljiv u svakoj situaciji. On je dobar samo
za tzv. crno-bijele situacije, gdje se mogu uoiti i razvrstati mogua rjeenja. Ovaj kodeks je
obino ispraen i mnogim programima i treninzima, koje organizuje uprava kompanije za
svoje zaposlene. U takvim situacijama kompanija budno prati koji zaposleni je uspjeno
zavrio kurs. Iako etika nije neto to se jednostavno moe nauiti, praksa je pokazala da
vjeba i praktini treninzi daju vie nego pozitivne rezultate.
Etiko djelovanje kodeks i treninzi ako nijesu ispraeni adekvatnom slobodom za njihovu
primjenu, predstavljae uzaludan trud i utroen novac. U tom cilju se sastavljaju smjernice za
sprovoenje etikih pravila i normi, kako bi se svakom zaposlenom olakao put do donoenja
adekvatne odluke i poslovanje uinilo prijatnijim. Smjernice esto pomau u rjeavanju nekih
dilema koje postoje u okviru linosti, kakav se osjeaj stvara prilikom donoenja odluke i
njene realizacije, kako e to izgledati u neijim drugim oima, koliko ste sigurni u odluku,
ako postoji nesigurnost potrebno je konsultovati se sa nekim i istrajavati na tome dok se ne
dobije konkretan odgovor. Kompanije idu i toliko daleko da za svoje zaposlene otvaraju i
telefonske linije, preko kojih oni mogu potraiti pomo i savjet za njihove dileme, pri emu je
sve anonimno i diskretno.
Etiko liderstvo predstavlja najvii stepen primjene i realizacije etikih pravila i normi u
jednoj organizaciji. Sistem se sastoji u tome da uprava i njeni menaderi nijesu samo tu da
propagiraju etike vrijednosti i pravila ve i da im se povinuju i aktivno ih primjenjuju. Ovo
podrazumijeva da menaderi imaju sposobnost i kapacitet u priznavanju svojih greaka i
aktivno rade na njihovom rjeavanju. Takoe u sprovoenju etikih pravila i normi moraju
biti ukljueni i potroai, svi investitori, kao i ira javnost.
112
10. Biznis etika i rizik
Nekada se ovaj stepen odgovornosti mjerio doprinosom koji je kompanija davala ukupnoj
ekonomiji i izraavala se u broju proizvedenih i/ili prodath proizvoda, broju zaposlenih
radnika i slino. Profit je i dalje ostao primarni cilj svake kompanije, ali su se uslovi
poslovanja malo promijenili, pa tako kompanije veoma vode rauna o tome koliki nivo plata
ostvaruju, da li su uslovi za zapoljavanje jednaki, potuju kulturoloke i druge razliitosti
izmeu ljudi, realizuju programe zatite i preiavanja ivotne sredine, grade bezbjedne i
zdrave uslove za rad i proizvode proizvode koji su sigurni za korienje. Poslovanje mnogih
preduzea se ostvaruje u interakciji sa okolinom, a neke od kompanija se trude da kroz razne
dobrotvorne manifestacije i dobrotvornim radom tu interakciju uine vrom. Drutvena
odgovornost se realizuje preko etiri razliita nivoa, a to su:
1. Prema drutvu
2. Prema potroaima
3. Prema zaposlenima i
4. Prema investitorima i finansijskim institucijama
113
10. Biznis etika i rizik
114
10. Biznis etika i rizik
harmoniju za rad. Danas veliki broj kompanija obezbjeuje i kreira uslove za rad
licima sa hendikepom.
115
10. Biznis etika i rizik
Pitanja za diskusiju
1. to je biznis etika?
2. Navedite karakteristike etikog biznis okruenja.
3. Objasnite pojam i vrste drutvene odgovornosti preduzea.
116
POGLAVLJE 11
UPRAVLJANJE INOVACIJAMA
117
11. Upravljanje inovacijama
Inovacija kreira resurs! Inovacija dovodi do stvaranja novog resursa koji do tada nije postojao
(ili je postojao, ali nije imao upotrebnu vrijednost), ili daje novu mogunost upotrebe ve
postojeem resursu. Nafta, zemni gas i rude se nijesu smatrali resursom sve dok ovjek, kroz
brojne inovacije, nije naao mogunost da ih preradi i iskoristi.
Epohalne - inovacije koje, kao to im samo ime kae, obiljeavaju jedan dui
vremenski period. Epohalne inovacije drastino mijenjaju pravila igre na tritu.
Primjeri ovakvih inovacija su pronalazak vatre, pronalazak pisma ili nastanak
Interneta, koji su, svaki na svoj nain, izmijenili svijet.
118
11. Upravljanje inovacijama
toga, jedna od najeih greaka je vezivanje inovacija za budunost - inovacije treba da budu
vezane za sadanjost, za realne probleme koji postoje.
1. Invencija Prvi korak u kom dolazi do koncipiranja nove ideje i kreacije nove
mogunosti za novi proizvod, uslugu ili proces. Uspjenost pronalaska na ovom
prvom koraku se uglavnom ocjenjuje na osnovu tehnikih kriterijuma.
Kao to se moe primijetiti posmatranjem faza inovacionog procesa, inovacija mora biti
potvena na tritu da bi bila priznata kao inovacija. U suprotnom, radi se samo o jo
jednom pronalasku (invenciji). Sa aspekta trita, inovacija moe nastati na dva naina:
Gurnuta od strane ponude (supply push) Inovacija koju gura ponuda nije
zasnovana na trinoj potrebi, ve preduzee samo kreira potrebe i tranju za
svojim proizvodom. Ovakve inovacije nose mnogo vei rizik (ali i vei
potencijalni profit), prvenstveno zbog injenice da trite moe da ne prihvati
proizvod. Velike inovacije uglavnom nastaju na ovaj nain, iz razloga to trite
nije dovoljno efikasno u kreiranju novih potreba. Kako je to slikovito objasnio
jedan od najuspjenijih menadera prehodnog vijeka, automobilski magnat Henri
Ford, Da sam pitao svoje muterije ta je to to bi oni htjeli, njihov odgovor bi
bio - breg konja!.
51
Draker, Piter. Inovacije i preduzetnitvo. Privredni pregled, Beograd, 1991
119
11. Upravljanje inovacijama
52
Draker, Piter. Inovacije i preduzetnitvo. Privredni pregled, Beograd, 1991
120
11. Upravljanje inovacijama
121
11. Upravljanje inovacijama
prola zbog stvari koju proizvoa ni u snu nije mogao da predvidi - iako se radilo
o miolovci za jednokratnu upotrebu, koja je kotala isto koliko i obina,
domaice nisu htjele da je kupuju jer im je bilo ao da je bace! Miolovka je, po
njihovim rijeima, bila isuvie lijepa da bi je bacili, tako da su i dalje kupovali
stare miolovke.
Vrlo esto kod ljudi postoji pogrena pretpostavka o inovacijama inovacijama se smatraju
samo krupna nauna dostignua, dok se ostale stvari zanemaruju. U praksi je sasvim
drugaije. Inovacija je sve od toka do spajalice! Mnogo je vei broj tzv. "sitnih inovacija"
koje nee promijeniti svijet, ali u svakodnevnom ivotu mnogo znae. Tako je npr. sluaj sa
hlebom rezanim na parad (izumio ga je Otto Frederick Rohwedder 1912. godine),
selotejpom, tubama za pastu za zube koje se ne deformiu... Ovakve sitne inovacije moda ne
donose veliku slavu, ali zato donose veliki novac. Petnaestogodinji Amerikanac Chester
Greenwood je 1873. godine, poto mu je bilo hladno, zatraio od svoje bake da mu na dva
kotura ice spojenim metalnom trakom isplete vunu. Tako je napravio prvi titnik za ui na
svijetu. Desetak godina kasnije je napravio sopstvenu fabriku i patentirao svoj proizvod, i
tako zaradio ogromno bogatstvo.
Loa ideja
Lo proizvod (kvalitet, cijena, performanse, dizajn...)
Pogrean trenutak za lansiranja proizvoda na trite
Danas su istraivanje i razvoj (Research & Development - R&D) jedan od najvanijih izvora
inovacija. Pod istraivanjem podrazumijevamo plansko traganje u cilju otkrivanja novog
znanja koje bi bilo korisno za razvoj novih proizvoda. Razvoj predstavlja prevoenje
rezultata istraivanja ili nekog drugog znanja u plan za nove, poboljane proizvode.
Istraivanje i razvoj se u praksi sprovodi kroz tri faze:
122
11. Upravljanje inovacijama
Druga dilema, koja je vezana za nastup preduzea na tritu, jeste da li nastupiti sa manjim
brojem proizvoda i pokuati stvoriti vee trino uee (manji broj proizvoda zahtijeva
manje istraivanja) ili nastupiti sa veim brojem proizvoda (diversifikacija, koja zahtijeva
mnogo vee istraivanje i razvoj).
Neke od osnovnih vrsta strategija koje se primjenjuju u procesu istraivanja i razvoja su:
123
11. Upravljanje inovacijama
124
11. Upravljanje inovacijama
Pitanja za diskusiju
1. ta je inovacija?
2. Koji su pozitivni efekti inovacija?
3. Navedite vrste inovacija.
4. Koje su faze u procesu inovacije?
5. Objasnite razliku izmeu inovacije i invencije.
6. Koja je inovacija rizinija za preduzee - ona gurana od strane ponude ili povuena od
strane tranje?
7. Koji su mogui izvori inovacija?
8. Objasnite vezu izmeu malih preduzea i inovacija.
9. Zato preduzetnici ne bi trebali da se prave pametni?
10. Koje su faze u procesu istraivanja i razvoja?
11. Navedite dileme koje se vezuju za proces istraivanja i razvoja.
12. Koje su strategije mogue u procesu istraivanja i razvoja?
125
POGLAVLJE 12
PREDUZETNIKA INFRASTRUKTURA
126
12. Preduzetnika infrastruktura
100%
100%
90%
80% 65%
% Preivjelih
70%
60% 46%
50% 36%
40% 29%
25%
30%
20%
10%
0%
Nova 2 4 6 8 10
Godine
Kao to se moe vidjeti na grafiku, ve poslije dvije godine jedna treina novootvorenih
preduzea se ugasila, dok ih je poslije 4 godine nestalo vie od pola53. Poslije 10 godina,
samo e etvrtina novih preduzea i dalje poslovati. Ovako visoka stopa mortaliteta ima dva
negativna efekta manje ljudi e se opredjeljivati da se bavi privatnim biznisom usljed
visokog rizika, a s druge strane i postojea preduzea e morati da posluju konzervativnije jer
nisu sigurna da li e njihovi partneri u poslu opstati na dugi rok. Stope mortaliteta su jo vie
u manje razvijenim ekonomijama, poput ekonomija u tranziciji, to je svojevrstan problem jer
je ba ovim ekonomijama neophodno da imaju jak sektor malih i srednjih preduzea kako bi
mogla bre da prebrode tranzicioni period.
53
NFIB Small Business Policy Guide, NFIB, Washington D.C., 2004.
127
12. Preduzetnika infrastruktura
128
12. Preduzetnika infrastruktura
Nauni parkovi su relativno nov model podrke preduzetnitvu. Prvi nauni parkovi, pretee
dananjih modernih parkova, su nastali krajem ezdesetih godina prolog vijeka55. Meutim,
pravi nauni parkovi, u dananjem smislu te rijei, nastaju tek u osamdesetim godinama.
Skoro polovina od ukupnog broja naunih parkova koji i danas postoje, nastao je u
posljednjoj deceniji prolog vijeka. Procjenjuje se da u svijetu, u ovom trenutku, ima oko 300
naunih parkova. Radi se o procjeni iz dva razloga prvo to ne postoji jedinstvena definicija
naunih parkova, pa pojedini parkovi ne ispunjavaju najstroije kriterijume, a drugo zato to
nisu svi parkovi lanovi IASP to oteava voenje precizne statistike.
Nauni parkovi uglavnom zauzimaju relativno veliki prostor. Prema veliini povrine koju
pokrivaju se dijele u etiri velike grupe:
U okviru ovog prostora je obino smjeten bar jedan nauni centar (univerzitet, fakultet,
istraivaki centar...), zatim veliki broj malih i srednjih preduzea, kao i predstavnitva a
nerijetko i sjedita nekih velikih preduzea. Tu je i odreeni broj preduzea i strunjaka koji
nude svoje usluge naunom parku, ili njegovim podstanarima. Pored toga, veina naunih
parkova ima i svoj inkubator u kojem pomae razvoj novih malih i srednjih preduzea
zasnovanih na tehnologijama i znanjima koja se razvijaju u konkretnom parku. Od ukupnog
broja preduzea prisutnih u naunom parku, najvei broj je postojao i ranije i samo se
uselio u nauni park (oko 54%). Neto manji broj njih (29%) nastaje u okviru samog
naunog parka, dok oko 10% preduzea nastaje u biznis inkubatoru u okviru naunog parka.
54
International Association of Science Parks, <www.iasp.ws>
55
International Association of Science Parks, <www.iasp.ws>
129
12. Preduzetnika infrastruktura
Kao primjer naunog parka moe dobro posluiti Nauni park Centralna Florida (Central
Florida Research Park56). Park se nalazi u Orlandu, savezna drava Florida. Prostire se na 4,2
km2, u svom okviru ima 48 zgrada i 106 preduzea sa oko 9.500 zaposlenih. Pored toga, u
okviru parka se nalazi i Univerzitet Centralne Floride (University of Central Florida). Oko
400 studenata dodiplomskih i postdiplomskih studija je zaposleno u preduzeima koja
posluju u okviru naunog parka.
Pored toga, u okviru parka se nalaze i Centar mornarike avijacije za obuku (Naval Air
Warfare Center Training Systems Division), Vojna komanda za simulacije i obuku (Army
Simulation, Training, and Instrumentation Command (STRICOM)), kao i Agencija za
modeliranje i simulacije amerikog vazduhoplovstva (Air Force Agency for Modeling and
Simulation (AFAMS)). Veina istraivanja i aktivnosti u okviru parka, kao i djelatnosti samih
preduzea su usko povezana sa amerikom vojskom i mornaricom. Na raun toga, ovaj
nauni park i preduzea koja posluju u okviru njega, dobija oko 700 miliona dolara vrijedne
ugovore svake godine.
Uspjean nauni park moe ima veoma pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju u svom
okruenju. Neki od pozitivnih efekata naunog parka su:
Trend rasta broja naunih parkova u svijetu pokazuje da je ovo model razvoja i podrke
preduzetnitvu koji se dokazao kroz vie od tri decenije postojanja. Pored evidentnih koristi
za mala i srednja preduzea, nauni parkovi omoguavaju rast i razvoj lokalnih zajednica i
univerzitetskih centara, to ih ini jo korisnijim za cjelokupnu ekonomiju jedne zemlje.
Efekat multiplikatora znaajno uveava koristi od investicija u nauni park kroz ve
navedene pozitivne efekte, kao to su razvoj lokalne zajednice ili poveanje blagostanja, ali
tu su i efekti koje nije jednostavno izmjeriti. Nauni parkovi razvijaju nov, preduzetniki
nain razmiljanja i pomau u stvaranju inovacione kulture koja jo vie olakava i ubrzava
dalji rast i razvoj.
12.3. Klasteri
Koncept klastera je u literaturu prvi uveo Majkl Porter (Michael Porter) 1990. godine57.
Porter definie klaster kao geografsku lokaciju koja ima:
56
Central Florida Research Park <www.cfrp.org>
57
Porter, Michael E. The Competitive Advantage of Nations, Macmillan, 1990
130
12. Preduzetnika infrastruktura
Od kada je Porter prvi identifikovao i definisao pojam i prednosti klastera, klasteri su postali
predmet panje velikog broja drava i strunjaka u svijetu. Pored toga, klasteri su uli u veliki
broj dravnih programa. Sam proces identifikovanja, definisanja i stvaranja klastera nije
standardizovan. Ekonomski strunjaci i instituti koriste razliite metodologije i nude razliite
definicije. Na primjer, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organization for
Economic Co-operation and Development - OECD) definie klastere kao mreu meusobno
povezanih preduzea, naunih institucija (univerziteta, istraivakih instituta...),
konsultantskih kua i kupaca, koji se nalaze u proizvodnom (poslovnom) lancu. Koncept
klastera je mnogo iri od prostog povezivanja preduzea, jer pored saradnje preduzea
ukljuuje i razmjenu znanja, informacija i vjetina58. Ekonomista Patris Bekholt (Patries
Boekholt) definie klaster kao grupu preduzea, naunih centara i preduzea za podrku koji
su funkcionalno povezani i sarauju (na formalan ili neformalan) kako bi ostvarili nove
marketing strategije, stvorili nove proizvode ili inovacije59.
Postoji vie naina kako moemo podijeliti klastere na osnovu naina nastanka, na osnovu
veliine, dominantne djelatnosti itd. Vrlo je znaajna podjela klastera po njihovom znaaju sa
aspekta nacionalne ekonomije, odnosno ukljuenosti klastera u aktivnosti od ireg znaaja.
Po ovom osnovu klasteri se dijele u tri velike grupe60:
58
Managing National Innovation Systems. OECD, 1999
59
Boekholt, Patries. The public sector at arms length or in charge? Towards a typology of cluster policies
OECD Workshop on Cluster Analysis and Cluster-based Policies, Amsterdam, 1997
60
Konsultantska grupa Cluster Navigators Ltd. (2002) <www.clusternavigators.com>
131
12. Preduzetnika infrastruktura
Klasteri mogu biti razliitih veliina, od onih koji povezuju itave regije, do onih koji
povezuju samo 7 ili 8 preduzea u okviru jednog grada. Ve pomenuta Silicijumska dolina,
vjerovatno najpoznatiji klaster na svijetu, povezuje vie od 7.000 preduzea u oblasti juno
od San Franciska. No, postoje i drugi primjeri veoma uspjenih malih klastera, koji bi trebali
da budu posebno interesantni zemljama u tranziciji kao to je Crna Gora. Neki od
najpoznatijih primjera su:
Kao to se moe vidjeti i iz navedenih primjera, klaster ne mora neophodno biti veliki da bi
bio uspjean. Vano je da je klaster dobro organizovan i da se na tritu pronae
odgovarajua nia (arape, tepisi, skijake izme ili dr.). Kako to kae poznati teoretiar
menadmenta Set Godin (Seth Godin) treba pronai niu, a ne naciju61.
61
Godin, Seth. Bootstrappers Bible, Do You Zoom Inc., 2005
132
12. Preduzetnika infrastruktura
Bez obzira da li govorimo o klasinom modelu klastera, ili njihovoj modernoj verziji centra i
ogranaka, oito je da ovakav model poslovanja prua velike prednosti i za preduzea i za
regiju u kojoj posluju. Pored toga, klaster kao model poslovanja omoguava i malim
sredinama da budu konkurentne ak i na globalnom planu, to je jasno moe vidjeti iz
primjera navedenih u ovom poglavlju.
133
12. Preduzetnika infrastruktura
Kako se razvijala biznis inkubacija kao koncept, tako su se razvijali i biznis inkubatori. Ne
postoji jedinstvena definicija biznis inkubatora, ali je u EU najprihvaenija definicija prema
kojoj je biznis inkubator organizacija koja ubrzava i sistematizuje proces stvaranja uspjenih
preduzea stvarajui irok integrisan spektar usluga i podrke ukljuujui prostor inkubatora,
poslovne usluge i mogunosti povezivanja preduzea i umreavanja u klastere62. Pruajui
svojim klijentima usluge koje su sve na jednom mjestu i omoguavajui smanjenje trokova
kroz zajedniko korienje (i plaanje), inkubatori znaajno poboljavaju anse za opstanak,
ali i rast i razvoj novih preduzea. Uspjean biznis inkubator konstantno stvara uspjena
preduzea sa natprosjenim potencijalom za stvaranje profita i novih radnih mjesta. Razlike u
ciljevima stejkholdera, kriterijumima ulaska i izlaska iz inkubatora, naunoj intenzivnost
biznis planova i tanoj konfiguraciji prostora i usluga uvijek postoje i po njima je mogue
klasifikovati razliite vrste inkubatora.
62
Costa-David, Jorge. The Role of Business Incubators in post-2006 EU. EU Enterprise Directorate-General,
2005
134
12. Preduzetnika infrastruktura
Nove Strategija razvoja malih i srednjih preduzea za period od 2007. do 2010. godine koju
je usvojila Vlada Crne Gore, predvia otvaranje novih biznis inkubatora, kao i inicijative za
formiranje klastera, naunog parka i uvoenje specifinih modela finansiranja, kao to su
venture kapital i biznis aneli. Implementacijom ovih modela stvorie se nov biznis ambijent
u Crnoj Gori, koji bi trebao da pomogne dalji razvoj preduzetnitva u Crnoj Gori.
135
12. Preduzetnika infrastruktura
Pitanja za diskusiju
1. Definiite pojam infrastruktura?
2. ta je preduzetnika infrastruktura?
3. Od ega se sastoji preduzetnika infrastruktura?
4. Koje su odrednice zakonske infrastrukture?
5. Navedite uesnike koji ine osnov finansijske infrastrukture.
6. ta spada u institucionalnu infrastrukturu?
7. Koje dravne institucije u Crnoj Gori pomau razvoj preduzetnitva?
8. ta su nauni parkovi?
9. Koji su pozitivni efekti naunih parkova?
10. Navedite osobine klastera.
11. Kako se klasteri mogu podijeliti?
12. Objasnite znaaj veliine klastera.
13. ta su biznis inkubatori?
14. Koja je uloga biznis inkubatora?
15. Koje usluge moe da ponudi biznis inkubator?
136
POGLAVLJE 13
PREDUZETNITVO
I
NOVA EKONOMSKA PARADIGMA
137
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
Prvo je nastupila britanska poljoprivredna revolucija, koja je nastala kao rezultat potrebe da
se prehrani sve brojnija radna snaga koja je ivjela u gradovima, uz problem istovremenog
smanjivanja broja ljudi koji su ivjeli na selu. Upotreba mehanizacije, rotiranje usjeva na
etiri parcele i selektivno uzgajanje su omoguili drastian rast prinosa u periodu od XVI do
XIX vijeka.63
Najznaajniji faktor koji je omoguio ovako brzo irenje informacija je bum u oblasti
telekomunikacija. Tako je, 1989. godine, bilo svega 200 telekomunikacionih kompanija u
svijetu. Deset godina kasnije, samo u SAD je bilo 3.000 preduzea koja su pruala
telekomunikacione usluge!67 Broj meunarodnih telefonskih poziva u jednom danu 2001.
godine je jednak ukupnom broju telefonskih poziva u toku itave 1981. godine!68 to je jo
63
Overton, Mark. Agricultural Revolution in England 1500 - 1850. BBC, September 19, 2002
64
Berlanstein, Lenard R. The Industrial Revolution and work in nineteenth-century Europe. Routledge, 1992
65
Friedman, Thomas L. The Lexus and the Olive Tree: Understanding Globalization. Anchor, 2000
66
Riderstrale, Jonas i Kjel A. Nordstrom. Karaoke kapitalizam: Menadment za oveanstvo. Beograd, Plato,
2006
67
Hamel, Gary. Leading the Revolution. Boston, Massachusetts, Harvard Business School Press, 2000
68
Handy, Charles. The Elephant and the Flea: Looking Backwards to the Future. Hutchinson, 2001
138
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
vanije, trokovi prenosa informacija su pali 10 miliona puta u odnosu na 1970. godinu!69
Nikada se u ljudskoj istoriji nije desilo da neki proizvod ili usluga postane 10 miliona puta
jeftiniji, a posebno ne za svega tri i po decenije. To je kao kada bi avion Boing 747 (Boeing
747), koji je nekada kotao 150 miliona dolara, mogli danas da kupite po cijeni velike pice i
Koka-Kole (Coca-Cola)!
Sile globalizacije mijenjaju na svijet, uz sve vei stepen ekonomske integracije i poveano
kretanje ljudi i znanja. Ukupna svjetska tranja za robama i uslugama se udvostruava svakih
15 godina.72 Meunarodna trgovina danas ini oko 30% svjetskog bruto domaeg proizvoda
(Gross Domestic Product), to je etiri puta vie u odnosu na poetak 70-ih godina XX
vijeka.73 Vrijednost meunarodne trgovine u jednom danu 2000. godine odgovara njenoj
ukupnoj vrijednosti iz 1979. godine!74
Sve bra globalizacija, drastino smanjenje trokova transporta po jedinici u posljednih 200
godina i mnogo vea brzina transporta, kao i ogroman pad cijena komunikacionih usluga su
otvorili nove mogunosti preduzeima da kupuju, proizvode i prodaju irom planete.
Promjene koje preduzea doivljavaju u uslovima globalizovane ekonomije se po
kompleksnosti i znaaju mogu porediti sa promjenama koje su se deavale u vrijeme
industrijske revolucije. Dok je industrijsko doba karakterisala transformacija fizikih resursa,
informaciona ekonomija u prvi plan istie nematerijalne faktore kao to su znanje, vjetine,
informacije i iskustvo. Smatra se da e se uspjeh u ekonomiji XXI vijeka bazirati na 3I:
informacijama, idejama i inteligenciji.75
Novo shvatanje ekonomije istie znaaj nematerijalnih resursa i umreavanja, kao nove
organizacione strukture. Upotreba informacija i znanja, kao novih resursa, utie na promjene
u sferi rada, vlasnitva i upravljanja. Informacije, kao i znanje i sposobnosti menadera,
69
Rothschild, Michael. Bionomics: Economy As Ecosystem. Henry Holt & Company, Rei edition, 1995
70
Kanellos, Michael. Moore's law to roll on for another decade. cnet, February 10th, 2003
71
Agrawal, Vivek, Diana Farrell, and Jaana K. Remes. Offshoring and beyond. The McKinsey Quarterly,
Special Edition: Global Directions, 2003
72
Quinn, James Brian. Outsourcing Innovation: The New Engine of Growth. Sloan Management Review,
Summer 2000, pp 13-28.
73
Murthy, Narayana. Globalcorp, 2005. The Economist, The World in 2005
74
Riderstrale, Jonas i Kjel A. Nordstrom. Karaoke kapitalizam: Menadment za oveanstvo. Beograd, Plato,
2006
75
Milievi, Vesna. Internet ekonomija. Beograd, FON, ID, 2002
139
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
potiskuju ulogu kapitala i manuelnog rada i postaju strateki elementi poslovanja. Prelazak na
novu ekonomiju u pojedinim oblastima poslovanja izaziva tektonske poremeaje:76
Ekonomija bez ljudskog posrednika - Smanjuje se ili potpuno gubi uloga treih
lica u odnosima izmeu proizvoaa i potroaa. Kako bi se odrao potreban nivo
efikasnosti, posrednik danas moe biti samo informacioni sistem koji podrava
sve faze u poslovanju.
76
Martin, Chuck. net future. McGraw-Hill, 1998
140
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
77
Smanjuje se broj organizacionih nivoa. Organizaciona struktura postaje ravnija.
78
Graanac, dr Aleksandra. Svjetsko trite u uslovima globalizacije. Beograd, Privredna komora Beograd,
2001.
79
Kolakovi, Marko. Poduzetnitvo u ekonomiji znanja. Zagreb, Sinergija nakladnitvo d.o.o., 2006
80
Autsorsing predstavlja izmjetanje resursa i aktivnosti izvan preduzea i njihovo obavljanje od strane
dobavljaa usluge. Podrazumijeva transfer aktivnosti na specijalizovanog spoljnog dobavljaa, koji nam nakon
toga prua uslugu na bazi ugovora, u kojem su se obje strane dogovorile oko nivoa kvaliteta, rokova za
zavretak, kao i strukture finansijskog aranmana.
141
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
81
Norris, Mark and Steve West. eBusiness Essentials. 2nd Edition, Wiley, 2001
82
IBM United States, http://www.ibm.com/
142
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
83
Gavrilovi, Bogdan. Osnovni modeli elektronskog poslovanja. Kompjuter biblioteka,
http://www.kombib.co.yu/
143
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
Intelektualni kapital je postao kamen temeljac uspjeha u globalnoj ekonomiji. Definie se kao
skup znanja, vjetina i sposobnosti svih zaposlenih - od istraivako-razvojnog tima, pa sve
do manuelnih radnika koji su razvili brojne naine za poboljanje efikasnosti preduzea.
Intelektualni kapital predstavlja zajedniko uenje preduzea i njegovih klijenata, koje stvara
vrstu sponu izmeu njih i osigurava dugoronu uspjenu poslovnu saradnju.84 Intelektualni
kapital se svrstava u neopipljivu imovinu preduzea i odnosi se na znanje koje je prolo
kroz nevidljivi proces transformacije i rezultiralo pojavom neeg korisnog za preduzee.
84
Stewart. Thomas A. Intellectual Capital: The New Wealth of Organizations. New York, Doubleday/Currency,
1997
85
Ibid.
144
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
Mrea je danas postala paradigma organizacionog dizajna za preduzea koja svoj uspjeh
zasnivaju na preduzetnikom duhu, inovacijama i uenju. To u praksi podrazumijeva
istovremeno postojanje i preplitanje raunarskih i poslovnih mrea. Primjena mrene
organizacione strukture za posljedicu ima debirokratizaciju preduzea i stimulisanje
kreativnosti i inovativnosti zaposlenih, uz sve vei znaaj intraneta kao unutranje raunarske
mree preduzea. Sa druge strane, poslovne mree se formiraju kada je potrebno da se uradi
vie nego to je preduzee u stanju samo da postigne. One omoguavaju organizaciji da
ostvari efikasnost velikog preduzea, a da pri tome postigne fleksibilnost malog preduzea.
145
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
Izbor partnera - Prilikom izbora treba voditi rauna o brojnim faktorima, jer se
osim materijalne ulae i intelektualna imovina preduzea. Neophodno je da
budui partner posjeduje viziju razloga kreiranja saveza koja je kompatibilna sa
naom, kao i da nije sklon iskoriavanju saveza za iskljuivo sopstvene interese.
Iz tog razloga, preduzee bi trebalo da sakupi to vie informacija o potencijalnim
partnerima, da koristi iskljuivo provjerene izvore podataka i da prije formalnog
osnivanja saveza to bolje upozna partnere.
146
13. Preduzetnitvo i nova ekonomska paradigma
Pitanja za diskusiju
1. U emu se ogleda znaaj poljoprivredne, industrijske i informacione revolucije?
2. Objasnite tektonske poremeaje koje izaziva nova ekonomska paradigma.
3. Navedite razlike u funkcijama organizacija prolosti i sadanjosti.
4. Koje su pretpostavke za uspjeh preduzetnika u novoj ekonomiji?
5. Objasnite prednosti koncepta elektronskog poslovanja.
6. Koji su osnovni modeli e-poslovanja?
7. Definiite pojam i vrste intelektualnog kapitala.
8. Objasnite kategorije u okviru procesa upravljanja znanjem.
9. Koji je znaaj umreavanja za preduzetnike?
10. Objasnite ulogu stratekih saveza.
147
POGLAVLJE 14
BIZNIS PLAN
148
14. Biznis plan
Jedan od takvih pripremnih elaborata je biznis plan, elaborat koji moe da poslui na razliite
naine i u razliite svrhe, kada se radi o realizaciji raznovrsnih poslovnih poduhvata i
projekata.
Biznis plan je rezime prolih, sadanjih i buduih aktivnosti preduzea, odnosno najefikasniji
nain kako da iz prolosti (sadanjosti) stigne do budunosti. Biznis plan je paljivo
planiranje i testiranje poslovne ideje, kojim se pokazuje da li ona ima finansijskog i
operativnog smisla.
Biznis plan je plan vizije preduzea, put od elja do stvarnosti. U njemu su postavljeni ciljevi,
analizirane osnovne slabosti i najznaajnije prednosti planiranih aktivnosti i u skladu sa tim
utvrena osnovna strategija njegovog sprovoenja.
Biznis plan utvruje trenutnu poziciju preduzea. Izrada biznis plana je razvojni proces
testiranja poetne poslovne ideje, ocjene njenih realnih biznis ansi u trinom okruenju,
projekcije realizacije i naina ostvarenja.
Prema tome, moe se zakljuiti da biznis plan predstavlja elaborat (dokument) koji sadri
osnovne elemente jednog poslovnog poduhvata koji namjerava da realizuje odreeno
preduzee ili preduzetnik i koji omoguava potencijalnim investitorima i finansijerima bre
razmatranje prezentiranog poduhvata i lake i efikasnije donoenje odluke o eventualnom
finansiranju, odnosno ueu u realizaciji istog.
Svrha biznis plana je, da pomogne preduzetniku (preduzeu), da definisane ciljeve pretvori u
stvarnost uz to manje potresa i iznenaenja.
149
14. Biznis plan
Biznis plan predstavlja pisani saetak svih prolih, sadanjih i buduih aktivnosti relevantnih
za ostvarenje odreenog poslovnog poduhvata.86 Najvanija svrha biznis plana je da saznamo
koliko je i da li je finansijski i operativno (potencijalno) uspjean odreeni posao, tj.
odreena biznis ideja.
Biznis plan je, dokument koji slui kao standard sa kojim se mogu porediti tekui rezultati
nakon to je posao startovao. Redovno poreenje planiranih i ostvarenih aktivnosti
dozvoljava identifikovanje probleme prije nego to postanu nerjeivi (neupravljivi). Redovno
poreenje i korektivne akcije pomau u odravanju posla na eljenom putu, ka ostvarenju
postavljenog cilja.
Biznis plan je neophodan dokument ukoliko se eli pozajmiti kapital. Dobro uraen biznis
plan je najsigurnija garancija sposobnosti preduzetnika da upravlja idejom. Biznis plan je
znaajan faktor koji bitno opredeljuje odluku da li e preduzetniku biti odobrena sredstva
koja trai.
Biznis plan je prva provjera i ocjena poslovne ideje za potencijalne partnere koji treba da
uloe vrijeme, znanje ili novac u predloeni projekat, a ne u neki drugi. To je najee
neophodna pokretaka karika u realizaciji preduzetnikog poduhvata, jer da je preduzetnik
namjeravanu investicionu aktivnost mogao samostalno realizovati, pomo i finansijsku
podrku ne bi ni traio.
Biznis plan nam pomae da kroz njegovu izradu precizno formuliemo ideju, sagledamo
uslove za njenu realizaciju, potencijale, rizike i ogranienja.
Biznis plan se radi za odreeni vremenski period, najee od jedne do pet godina zavisno od
niza faktora kao to su:
Veoma je interesantno pitanje - kada se radi biznis plan, odnosno koji su to poslovni
poduhvati za iju realizaciju treba raditi biznis plan?
Moe se rei da postoji iroka lepeza poslovnih poduhvata koji zahtijevaju izradu biznis
plana a najei sluajevi su:
86
Biznis plan- prirunik za biznis planiranje- Dr Milenko Dosti, Senada Bahto, Munira Serdarevi- esti,
strana 15
150
14. Biznis plan
Meutim, ponekad biznis plan moe da pokae da ideju ne treba realizovati zbog: nedostatka
kvalitetnih izvora, nepostojanja likvidnih kupaca, nestabilnih uslova privreivanja..
Biznis plan je putna mapa biznisa. To je poslovna ideja razraena u svim neophodnim
segmentima i testirana na papiru. Sutina je u razradi poslovne ideje, koju morate provjeriti i
testirati.
Kada se govori o sadraju biznis plana moe se rei da on zavisi od namjene biznis plana.
Jasno je da se razlikuje biznis plan za osnivanje male firme, od biznis plana za proirenje
proizvodnje postojeeg preduzea ili biznis plan za uvoenje novog proizvoda.
Principijelno gledano moemo razlikovati biznis plan za mala preduzea u osnivanju i biznis
plan za postojea preduzea, iako ove razlike nisu znaajne sa aspekta namjene biznis plana.
Ono to je vano jeste da biznis plan nezavisno od svoje namjene treba da dokae finansijsku
i razvojnu opravdanost preduzetnike ideje. Imajui ovo u vidu kvalitetno uraen biznis plan
treba da sadri sledee:
1. Osnovni podaci
1.1. Rezime
1.2. Misija preduzea i cilj projekta
1.3. Podaci o preduzeu
1.4. Analiza dosadanjeg poslovanja
151
14. Biznis plan
2. Analiza trita
2.1. Prodajno trite
2.2. Nabavno trite
2.3. Analiza cijene
2.4. Analiza konkurencije
5. Lokacija
7. Izvori finansiranja
8. Rashodi poslovanja
14.4.1.1. Rezime
Prva taka biznis plana obuhvata rezime biznis plana i predstavlja znaajno skraeni prikaz
cjelokupnog biznis plana, to znai da rezime slui za jasnu i prodornu prezentaciju kljunih
aspekata poslovnog poduhvata na koji se plan odnosi. Treba voditi rauna o tome da upravo
rezime predstavlja onaj dio biznis plana koji treba da informie, zainteresuje tj. privue
panju - banke, potencijalnog partnera, investitora i sl.
Rezime biznis plana predstavlja rekapitulaciju saetih najznaajnijih rezultata biznis plana.
Rezime kao i osnovni podaci predstavljaju vrstu specifinog formulara u kome postoje
standardizovane rubrike koje zahtijevaju veoma precizne odgovore. Rezime biznis plana
sadri informacije: o osobama koje su odgovorne za podatke koriene za izradu biznis plana,
o kompaniji koja donosi biznis plan, o biznis planu, o visini predvienih ulaganja, o izvorima
sredstava, kao i o najvanijim pokazateljima poslovnog uspjeha.
Misija preduzea treba da predstavlja ideju vodilju za svakodnevne aktivnosti preduzea jer
samo tako je mogua njena realizacija. U ovom dijelu potrebno je na to jednostavniji i krai
nain ukazati na svrhu postojanja odreene kompanije, na njenu lokaciju, na potencijalne
kupce/korisnike proizvoda/usluga kompanije, na njene konkurentske prednosti, na planove i
ambicije same kompanije i sl.
152
14. Biznis plan
Ovaj segment biznis plana bi trebalo da sadri odreene informacije koje omoguavaju
kontakt potencijalnih investitora i finansijera sa kompanijom, a to su:
Naziv preduzea;
Ime vlasnika i direktora;
Datum osnivanja preduzea;
Adresa;
Telefon, faks;
Osobe za kontakt;
E-mail, veb sajt.87
Ako je u pitanju postojea kompanija, treba dati saeti prikaz sadanjeg stanja i mogunosti
kompanije, podatke o dosadanjim investicionim ulaganjima kao i podatke o raspoloivosti
proizvodnog, administrativnog i menaderskog kadra. Ukoliko je u pitanju preduzetnik koji
startuje sa biznisom i tek otvara firmu, neophodno je dati osnovne podatke o preduzetniku,
njegovom dosadanjem radu, realizovanim poslovima, mogunostima sa kojima raspolae i
sl.
Takoe je u okviru ovog dijela potrebno dati na uvid bilans stanja (informacije o stanju
osnovne i obrtne imovine i o kratkoronim i dugoronim obavezama) i bilans uspjeha (
informacije o prihodu, rashodima, neto profitu..) iz prethodne godine poslovanja, pod
uslovom da se radi o preduzeu koje je ve prisutno na tritu.
Preduzee mora da prui proizvode ili usluge koji e zadovoljiti potrebe ciljnog trita. Samo
na taj nain obezbijeen je opstanak preduzea i njegov eventualni rast i razvoj.
Analiza trita obuhvata analizu prodajnog i nabavnog trita, analizu cijene i analizu
konkurenata. Ovaj proces zahtijeva vrijeme, budui da predstavlja kritian dio biznis plana,
kako bi se rizik od propadanja realizacije namjeravane biznis ideje minimizirao.
Ocjena trine pozicije obuhvata makro i mikro trinu analizu preduzea, vezanu za
dosadanji razvoj:
87
Lajovi, dr Dragan. Preduzetnitvom u novi milenijum. strana 119
153
14. Biznis plan
Predvianje prodaje treba da se zasniva na prednostima proizvoda ili usluge, veliini trita i
broju kupaca sa kojima je ve preduzee uspostavilo kontakt - ukoliko ne postoji dovoljan
broj kupaca za odreeni proizvod/uslugu, sve dalje analize su bespotrebne.
154
14. Biznis plan
Pa, shodno tome biznis plan nuno treba da sadri i analizu konkurencije, to znai da je
potrebno prikupiti informacije o trinim ueima konkurenata, njihovim proizvodima i
poslovnim strategijama.
U ovom dijelu obraeni su proizvodi i usluge koje kompanija namjerava da proizvodi ili na
osnovu kojih se planira formiranje novog preduzea. U zavisnosti od vrste proizvoda ili
usluge, u ovom dijelu treba vie ili manje detaljno opisati proizvode ili usluge koje su
88
Mihailovi, Boo. Marketing - principi za menadment. Obod, Cetinje, 2000
155
14. Biznis plan
predmet razmatranja. Pri tome treba poi od toga da li je u to nov proizvod/usluga ili je
poboljan postojei.
Prije svega treba objasniti namjenu proizvoda i svrhu korienja i dati informaciju o tome da
li se isti ili slini proizvodi ve proizvode. Zatim je potrebno navesti osnovne karakteristike
vezane za kvalitet, dizajn, pakovanje, nain korienja i sl. Posebno treba istai razlike u
odnosu na druge sline proizvode ili usluge, ukoliko postoje, i eventualne prednosti novih
proizvoda i usluga u odnosu na postojee. Takoe je potrebno navesti da li u toj oblasti
postoje i proizvode se supstitutivni proizvodi koji mogu da zadovolje potrebe kupaca u
pogledu namjene i svrhe korienja, a takoe i u pogledu kvaliteta i cijene. Posebno treba na
osnovu uraene analize trita utvrditi planirani asortiman i obim proizvodnje na godinjem
nivou.
Koliko radnika e biti zaposleno realizacijom biznis plana? Koje kvalifikacije bi trebalo da
imaju zaposleni? Njihove obaveze i odgovornosti?
Zatita na radu, beneficije i sl.? Da li e se o realizaciji programa starati menader ili vlasnik
preduzea? Reference i iskustvo menadera, dopunska znanja...? Organinizacija poslovanja?
14.4.5. Lokacija
Za veliki broj poslova pravilan izbor lokacije je kljuan faktor uspjeha. Za maloprodaju,
veleprodaju i preduzea koje se bave uslunim poslovima najee je najbolja ona lokacija
koja najvie odgovara kupcima odnosno potroaima. Ostala korisna pitanja kod izbora
lokacije tiu se cijene poslovnog prostora, legalnih ogranienja za poslovanje u odreenoj
zoni, koncentracije ostalih pogodnosti/nepogodnosti za kupce (blizina ostalih prodajnih
mjesta, pogodnost parkiranja..). U sluaju da se preduzee bavi proizvodnjom, pogodnost
lokacije je najvie vezana za moguost lakog i jeftinog snadbijevanja i blizina transportne
infrastrukture.
156
14. Biznis plan
Ovo je segment na osnovu koga ocjenjivau treba pruiti globalnu strukturu ulaganja
(vrijednosno), bez pretjeranog detaljisanja. Osnovni elementi koje treba prezentirati su:
Nova ulaganja - Vrijednost novih ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, pri emu
se vie panje posveuje osnovnim sredstvima (objekat i graevinsko - zanatski
radovi i ulaganja u nabavku osnovne i pomone opreme).
Osnovno pitanje na koje treba dati odgovor jeste: Ko su finansijeri i koliko je njihovo
pojedinano uee?89 (uee treba da je iskazano i procentualno i vrijednosno).
U sklopu ove stavke biznis plana neophodno je pruiti informacije vezane za plan otplate
kredita odnosno informacije: o iznosu traenog kredita, roku oplate, godinjoj kamatnoj stopi,
grace periodu kao i o iznosu interkalarne kamate.
89
Prirunik za investitore- Momilo Pejovi, Radoslav Niketi, strana 10
157
14. Biznis plan
Pored amortizacije koja slui za konanu zamjenu osnovnih sredstava, trokovi odravanja su
neophodni da bi osnovna sredstva "zadrala predvienu formu". Osnovica za izraunavanje
troka odravanja obino se rauna kao procenat od amortizacije, ali je zbog este promjene
zakonskih stopa ostavljena mogunost da ih izraiva sam unese na osnovu svojih
kratkoronih i dugoronih ciljeva.
Trokovi zarada su trokovi koje je investitor duan da plati (1) radnicima, na ime njihovog
doprinosa stvaranja nove vrijednosti, odnosno proizvoda ili usluge i (2) dravi na ime poreza
i doprinosa.
U okviru ove stavke potrebno je iz plana otplate kredita unijeti kamate na kredite za osnovna
i trajna obrtna sredstva.
Obuhvata trokove elektrine energije, vode, HTZ opreme, reklame i propagande, toplog
obroka i prevoza i sl.
158
14. Biznis plan
U okviru ovog segmenta biznis plana potrebno je tabelarno prikazati pregled svih prihoda,
rashoda i naravno dobiti, jer se pretpostavlja da se program koji ostvaruje gubitke nee
realizovati. U tabeli takoe treba unijeti stavku: porez na ostvarene prihode.
159
14. Biznis plan
Pitanja za diskusiju
1. Objasnite pojam biznis plana.
2. Definiite cilj izrade biznis plana.
3. Koja je svrha donoenja biznis plana?
4. ta ini sadraj biznis plana?
5. U emu je znaaj definisanja misije preduzea i cilja projekta u biznis planu?
6. Navedite kriterijume za analizu trita u biznis planu.
7. Proizvodni program kao element biznis plana.
8. Analiza potrebnih investicionih ulaganja.
9. Izvori finansiranja projekta kao element biznis plana.
10. Koje kategorije treba uzeti u obzir prilikom obrauna ukupnih rashoda poslovanja?
11. Kako se formira ukupan prihod i bilans uspjeha u biznis planu?
160
14. Biznis plan
LITERATURA
LITERATURA
1. Blayney, Mark. Turning your business around. How to books Ltd., 2005
3. Burton, Terence and Jeff Sams. Six sigma for small and mid-sized organizations.
J.Ross Publishing, 2005
4. Bygrave, William D. The portable MBA in entrepreneurship. John Wiley & Sons,
2003
7. Carter, Sara and Dylan Jones-Evans. Enterprise and small bussines. Pearson
Education, 2000
13. Evensky, Harold and Deena Katz. Investment Think Tank. Bloomberg, 2004
15. Fleury, Robert. The Small Business Survival Guide. Sourcebooks, Inc., 1995
16. Gaparovi, Vitomir. Teorija rasta i upravljanje rastom poduzea. kolska knjiga,
1996
17. Gratton, Lznda. Hot Spots: Why Some Companies Buzz with Energy and Innovation -
and Others Don't. Prentice Hall, 2007
18. Green, Charles H. Financing the small bussines. Adams Media Corporation, 2003
21. Hitt, Michael and Duane Ireland. Strategic entrepreneurship. Blackwell, 2002
29. Lambing A. Peggy and Charles R. Kuehl. Entrepreneurship. Prentice Hall, 2006
30. Leburi, Ani i Mira Krneta. Profil poduzetnika. Naklada Bokovi, 2003
31. Lowe, Robin and Sue Marriott. Enterprise: Entrepreneurship and innovation.
Butterworth-Heinemann, 2006
32. Moorman, Jerry W. and James W. Halloran. Successful Business Planning for
Entrepreneurs. Thompson South-Western, 2006
35. Poteet, Howard. Kako zapoeti sopstveni biznis. CID Podgorica, 1997
37. Sahlman, William A., Amar Bhide and Howard Stevenson. Financing
Entrepreneurial Ventures. Business Fundamentals, HBS, 1998