Professional Documents
Culture Documents
A Structural Approach To The Arabian Nights: AWEJ. Special Issue On Literature No.2 October, 2014 Pp. 125-136
A Structural Approach To The Arabian Nights: AWEJ. Special Issue On Literature No.2 October, 2014 Pp. 125-136
2 October, 2014
Pp. 125- 136
Sura M. Khrais
Department of English Language and Literature
Princess Alia University College
Al-Balqa Applied University
Amman, Jordan
Abstract
This paper introduces a structural study of The Arabian Nights, Book III. The structural
approach used by Vladimir Propp on the Russian folktales along with Tzvetan Todorov's ideas on
the literature of the fantastic will be applied here. The researcher argues that structural reading
of the chosen ten stories is fruitful because structuralism focuses on multiple texts, seeking how
these texts unify themselves into a coherent system. This approach enables readers to study the
text as a manifestation of an abstract structure. The paper will concentrate on three different
aspects: character types, narrative technique and setting (elements of place). First, the researcher
classifies characters according to their contribution to the action. Propp's theory of the function
of the dramatist personae will be adopted in this respect. The researcher will discuss thirteen
different functions. Then, the same characters will be classified according to their conformity to
reality into historical, imaginative, and fairy characters. The role of the fairy characters in The
Arabian Nights will be highlighted and in this respect Vladimir's theory of the fantastic will be
used to study the significance of the supernatural elements in the target texts. Next, the narrative
techniques in The Arabian Nights will be discussed in details with a special emphasis on the
frame story technique. Finally, the paper shall discuss the features of place in the tales and show
their distinctive yet common elements. Thus the study of character types, narrative technique and
setting in The Arabian Nights allows the reader to understand the common forms which develop
into a meaningful system that distinguish these stories
Key words: Structural approach, functions of dramatist personae, fairy characters, the fantastic,
frame story.
Books Cited
Abbott, N. (1949). A Ninth-Century Fragment of The Thousand Nights: new light on the early
history of the Arabian Nights. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader
(pp. 21-82). Detroit: Wayne State University Press
Ali, M. J. (1980). The Arabian Nights in English Literature: studies in the reception of the
Thousand and One NighSt into British culture. Peter L. Caracciolo, Macmillan.
Ali, M. J. (2006). The Growth of Scholarly Interest in the Arabian Nights. In Ulrich Marzolph
(Ed.), The Arabian Nights Reader (pp. 1-20). Detroit: Wayne State University Press.
Aliakbari, R. (2014). Heterotopic Gothic Englishness and Econopoletics of the
Arabian Nights. sc.academia.edu/SinaMansouriZeyni/Followers
Allen, R. (1984). An Analysis of the Tale of the Three Apples from The Thousand and One
Nights. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader. (pp. 239-248).
Detroit: Wayne State University Press
Al-Olaqi, F. (2012). "The Influence of the Arabian Nights on English Literature: A Selective
Study." European Journal of Social Sciences.31 (3). 384-396.
Barry, P. (2002). Structuralism in P Barry, Beginning Theory: An Introduction to Literary and
Cultural Theory (pp. 39-60). Manchester UP. Manchester.
Bencheikh, J. E. (1997). Historical and Mythical Baghdad in the tale of Ali Bakkar and Shams
al- Nahar, or the Resurgence of the Imaginary. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian
Nights Reader ( pp. 249-264). Detroit: Wayne State University Press.
Bush, D. (1969). Mythologyandthe Romantic Tradition in English Poetry. Cambridge, MA.
Caracciolo, P. L. (1968). The Arabian Nightsin English Literature: studies in the reception of The
Thousand and One Nightsinto British culture. London, St. Martins Press.
Caracciolo, P. L. (1988). The Arabian Nightsin English Literature. London: St. Martins Press.
Cooperson, M. (1994). The Monstrous Births of Alladin. In Ulrich Marzolph, The Arabian
Nights Reader (pp. 265-282). Detroit: Wayne State University Press
Genette, G. (1997). "Structuralism and Literary Criticism." In K. M. Newton (Ed.). Twentieth
century literary theory: a reader (pp. 89-93). New York: Macmillan Press Ltd.
Ghazoul, F. (1996). The Arabian Nights in Comparative Context. Cairo: American University in
Cairo Press.
Goitein, S. D. (1958). The Oldest Documentary Evidence for the Title of Alf Laila Wa-Laila.
In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights reader (pp. 83-86). Detroit:
. Wayne State University Press
Grotzfeld, H. (1985). Neglected Conclusions of The Arabian Nights: Gleanings in Forgotten
and Overlooked Recensions. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp.
87-104). Detroit: Wayne State University Press
Grotzfeld, H. (1996). The Age of the Gallant Manuscript of the Nights: Numismatic Evidence
for Dating a Manuscript? In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp.
105-121).Detroit: Wayne State University Press
Grunehaum, G. E. (1942). "Greek form Elements in Arabian Nights". In Ulrich Marzolph, The
Arabian Nights reader (pp. 137-169). Detroit: Wayne State University Press
Hamori, A. (1971). "An Allegory from The Arabian Nights: the city of Brass". Bulletin
of the School of Oriental and African Studies. Cambridge UP. 34(1): 9-19.
Heath, P. (1987). Romance as a Genre. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights reader
( pp. 170-225). Detroit: Wayne State University Press.
Irwin, R. (2005). The Arabian Nights: a companion. Tauris Parke Palang-faacks.
Khan, M. M. (2012). English translation of the Qur'an. Peace Vision.
Mahdi, M. (1984). "From History to Fiction: the tale told by the kings Steward". In Ulrich
Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp. 298-326). Detroit: Wayne State
University Press
Mahdi, M. (1995). The Thousand and One Nights. Boston: Brill Academic Pub.
Makdisi, S. & F. Nussbaum. (Eds.). (2008). The Arabian Nights in Historical Context: between
east and west. Oxford: Oxford Scholarship Online.
Malti-Douglas, F. (1997). Shahrazad Feminist. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights
reader (pp. 347-364) .Detroit: Wayne State University Press
Mardrus, M, Trans. (1986). The Thousand Nights and One Night,.III. London: Routledge &
Kegan Paul.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) (2004 ). The Arabian Nights
Encyclopedia, ABC-CLIO. ISBN1-57607-204-5.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) (2005). The Persian Nights: links
between Arabian Nights and Persian culture. Fabula. 45(3-4). 275-293.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) ed. (2006). The Arabian Nights
Reader. Detroit: Wayne State University Press.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) (2007). The Arabian Nights in
Transitional Perspective. Detroit: Wayne State University Press.
Molan, P. D. (1987). Sinbad the Sailor: a commentary on the ethics of violence. In Ulrich
Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp. 327-346) .Detroit: Wayne State
University Press
Newton, K. M. (1997). Twentieth Century Literary Theory: a reader. New York: Macmillan
Press Ltd.
Pinault, D. (1992). StoryTtelling Techniques in the Arabian Nights. Brill Publishers. 148-9 &
217-9.
Propp, V. (1968). Morphology of the Folktale. Austin: Texas UP.
Thurber, J. (1984). "The Wizard of Chittenango". Fantasists on fantasy. Robert H. Boyer and
Kenneth J. Zahorski. NY: Avon Books.
Todorov, T. (1975). The fantastic: a structural approach to literary genre. Howard, Richard,
Trans. New York: Cornell UP.
Todorov, T.(1997). Definition of Poetics: an analysis. In K. M. Newton (Ed.), Twentieth
century literary theory: a reader (pp. 86-88). New York: Macmillan Press Ltd.
Tuczay, C. A. (2005). Motifs in The Arabian Nights and in Ancient and Medieval European
Literature: a comparison. Folklore. 116 (3). 272-291.
Strukturni pristup arapskim noi
Jedna tisua i jedna no je zbirka pria o bliskoistonoj i indijanskoj prii, a
narodne prie ispunjene su na arapskom tijekom islamskog zlatnog doba.
Takoer se naziva The Arabian Nights i to je nesigurno datum i
autorstvo. Njegove prie o Aladinu, Ali Baba i Sindbadu, mornaru,
gotovo su postale dio zapadnog folklora. U ovom radu tvrdim da
strukturni pristup koji nam omoguuje istodobno itanje i usporedivanje
viestrukih tekstova, a koji se primjenjuje na deset pria iz The Arabian
Nights, knjiga III, uvodi novo itanje tri glavna aspekta: tipove
karaktera, pripovijedanje tehnika i postavljanje (elementi mjesta).
Meutim, ponekad se istraiva odnosi na jo drugih pria koje
obogauju raspravu. Istraiva e upotrijebiti strukturni pristup koji
Vladimir Propp primjenjuje na ruske narodne knjievnosti zajedno s
idejama Tzvetana Todorova o knjievnosti fantastinog. Prvo, likovi
Arapskih Noi bit e klasificirani prema njihovom doprinosu akciji. U tu
svrhu usvojit e se Proppova teorija o funkciji dramatistike osobnosti. S
druge strane, isti e likovi biti razvrstani prema njihovoj usklaenosti sa
stvarnosti u povijesne, imaginativne i vila. Dok se raspravlja o ulozi
bajkovitih likova u Arapskim noi, Vladimirova teorija fantastinog e se
koristiti za prouavanje znaenja nadnaravnih elemenata u ciljanim
tekstovima. Zatim e se analizirati pripovjedne tehnike u The Arabian
Nights. Konano, rad e raspravljati o obiljejima mjesta u priama i
pokazati svoje prepoznatljive, ali zajednike elemente.
Strukturalna kritika povezuje knjievne tekstove s veom strukturom koja moe
biti odreeni anr, niz intertekstualnih veza, model ope narativne
strukture ili sustav povratnih obrazaca ili motiva (Barry, 40). Stoga se
strukturno itanje usredotouje na vie tekstova, traei kako se ti
tekstovi ujedinjuju u koherentan sustav. Taj pristup omoguuje
itateljima da prouavaju tekst kao manifestaciju apstraktne strukture.
Cilj strukturalizma nije "opis pojedinog djela, oznaavanje njezinog
znaenja ve uspostavljanje opih zakona od kojih je ovaj tekst
proizvod" (Todorov, 133). Strukturalna analiza otkriva "vezu koja postoji
izmeu sustava oblika i sustava znaenja" (Genette, 136). Stoga
prouavanje tipova karaktera, pripovjedake tehnike i postavljanje u The
Arabian Nights omoguuje itatelju razumijevanje zajednikih oblika
koji se razvijaju u smislen sustav koji razlikuje ove prie. Primjenom
strukturnih pristupa odabranim priama Arapske noi ovaj rad istrauje
svojstva koja razlikuju knjigu kao cjelinu. Ova studija ima za cilj
rekonstruirati jedinicu
djelo i njezino naelo koherentnosti koju gotovo nikako nije kritikant, do svega
to sam znao, uinio prije. Najvie djela na Arapski noi obraaju se
povijesnom prihvaanju knjige u istraivanjima od devetnaestog stoljea
nadalje (Ali, 1980., Caracciolo, 1968. (Alijtbari, 2014.), povijest naslova
(Goitein, 1958.), njegovo kruenje meu knjiarama u Kairu u 12.
stoljeu (Abbott, 1949.), njegov povijesni kontekst (Makdisi i
Nussbaum, 2008) Goitein, 1958, Grotzfeld, 1985, 1996-7, Mahdi,
1995.), izvori koje su koristili francuski prevoditelji koji su uveli tekst
Zapadu, kao i utjecaj velike literature o priama (Marzolph, 2006,
Grunebaum, 1942) , anr romantike u priama (Heath, 1987-1988),
interpretacije pojedinanih pria iz zbirke (Allen, 1984, Bencheikh,
1997, Cooperson, 1994, Hamori, 1971, Mahdi, 1984, Molan, 1987)
priroda seksualne politike koja okruuje karakter Sheherazade i
reperkusiju A rabinske noi u modernoj arapskoj knjievnosti (Malti-
Douglas, 1997). Posebno prouavanje tehnika pripovijedanja uvodi
David Pinault (1992). Mnoge komparativne studije raspravljaju o
utjecaju arapskih noi na englesku knjievnost (Al-Olaqi, 2012), iransku
kulturu (Marzolph, 2005, 2006), knjievnost o generalu (Ghazoul, 1996)
i drevna srednjovjekovna europska knjievnost (Tuczay, 2005) , Ovaj rad
predstavlja novu toku gledita koja se razlikuje od onih koji su se
raspravljali u prethodnim radovima. Arabian Nights ukljuuje veliki broj
likova. Prie obino poinju uvodei nas u odreenu situaciju u kojoj
nam je junak predstavljen zajedno s ostalim lanovima njegove obitelji.
Obino se odnosi na njegov status i njegovu profesiju. Meutim, svaki
lik u prii ima odreenu funkciju. Propp definira funkciju kao in
karaktera, definiran sa stajalita svog znaaja za tijek djelovanja (Propp,
21). Svaki lik ima sferu akcije koja generira trideset jednu funkciju koju
je Propp uoio u ruskim narodnim priama. Ovaj e rad raspravljati o
trinaest razliitih funkcija koje je istraiva pronaao u ciljanom tekstu i
pokazat e da je taj ogranieni broj funkcija temeljna komponenta
pripovijesti. Nakon to je prikazana poetna situacija, pria ima sljedeu
sekvencu od trinaest funkcija koje su sve to je definirano u Propp;
Absentation. lan obitelji naputa sigurnost domaeg okolia. To moe
biti heroj ili neki drugi lan obitelji koji e joj heroj kasnije morati
spasiti. Ova podjela kohezivne obitelji injektira poetnu napetost u priu.
Ovdje se takoer moe predstaviti junak, koji se esto prikazuje kao
obina osoba. U Arapski noi, kao u ruskim narodnim priama, ovaj in
odsutnosti je dobrovoljno; meutim, ponekad nedostatak lika nije voljan
jer je uzrokovan smru dotinog lika. Lik koji obavlja ovu akciju ili
pripada starijoj generaciji ili mlaoj. Na primjer, u "Ribar i Ifrit", kralj
ostavlja svoje kraljevstvo da otkrije tajnu jezera i arene ribe. Meutim,
u "Sin kralja kraljeva", mladi princ odlazi u lov; putovanje u kojemu se
izgubi, oteti ga goblin. U "Kralju Yonan i Wise Royan", kralj je otrovan i
konano je nehotice odsutan s scene. Zabrana. Zabrana je upuena heroju
('ne idi tamo', 'nemojte to raditi'). U arapskim noima likovi su sprijeeni
da rade neto izravno ili neizravno. U prii "Porter u Bagdadu", vratar
dobiva sljedee upute: "Donesite svoj kavez i slijedite me" (36);
"Nemojte pitati za neto to vas ne tie ili ete uti to e vas ljutiti" (38).
Ja'afar, ministar, predlae kalifonu Haroon al-Rasheedu da kae: "Nemoj
ui, Calif. Ti ljudi su pijani" (40), a kasnije Calif kae: "Pronaite trik
kako bismo mogli ui" (40) .3. Krenje. in kojim se prekrila funkcija
zabrane. Slijedi uvoenje novog lika, obino zloinca. U knjizi "Druga
Qalandar", kraljica keri upozorava Qalandara da ne razbije talisman ili
e izazvati Jinnove. Ali Qalandar ne priznaje red, a Jinn se pojavljuje
koji potonji mue kraljevu ker i ubija. Zatim baca aroliju na Qalandar i
pretvori ga u majmun. Ili kad mudar Royan upozori kralja da ne slua
svog zlog slugu; ipak, kralj zanemaruje savjete i to ga kota njegov
ivot.4. Izvianje. Zlonamjernik pokuava izvidjeti (ili zlikovac
pokuava pronai djecu ili dragulje, itd., Ili namjerava rtva dovodi u
pitanje zlikovca). Zloinac (esto u preruenju) aktivno pokuava traiti
informacije, na primjer traei neto vrijedno ili pokuavajui aktivno
uhvatiti nekoga. Moe razgovarati
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija
lan obitelji koji neduno otkriva informacije. On takoer moe traiti susret s
herojem, moda ve znajui da je junak na neki nain poseban. U
arapskim noima jedan od likova obino pokuava dobiti neke
informacije o odreenoj stvari kao to je sluaj kada zlikovac pokuava
pronai mjesto odreenih likova, djece ili dragocjenih predmeta. U
prijanjoj prii, "Drugi Qalandar", Jinn ima oblik starca i dolazi u grad
da trai Qalandara iji identitet nije prvo objavljen. Jinn, osim toga,
pokuava izvui neke podatke od svog voljenog kojeg trai: "Ki keri,
koja je va ljubavnik?" (52) .5. Trikovima. rtva pokuava zavarati rtvu
da preuzme posjed rtve ili imovine rtve (negativac je obino preruen i
pokuava osvojiti povjerenje rtve). Zlonamjer sada preuuje, esto
koriste informacije dobivene u pokuaju zavaravanja junaka ili rtve na
neki nain. tovie, zloinac moe uvjeriti rtvu da je zapravo prijatelj i
time stjee suradnju. Zloinac moe, takoer, koristiti arobni nain
obmane. Jinn obmanjuje ribara da ga izbavi iz boce dok ga ranije
namjerava ubiti. Goblin ima oblik poslune slukinje da zavede sin kralja
kraljeva. eli mu sluiti na veeri za svoju djecu. Sauesnitvo. rtva se
na taj nain podvrgne obmanama i nesvjesno pomae svom neprijatelju.
Sada je zavaravanje zlikovca, a junak ili rtva naivno djeluju na nain
koji pomae zlikovcu. To moe biti od pruanja negativca (moda karte
ili arobnog oruja) da aktivno rade protiv dobrih ljudi (moda je
zlikovac nagovorio heroja da su ti drugi ljudi zapravo loi). U arapskim
noi nalazimo razliite primjere poput heroja koji ogrebotine Goblinovu
svjetiljku; tako, podnosei se Villainovoj (Ifritovoj) prosjaenju. Heroj
ponekad djeluje mehaniki i koristi magiju protiv svojih voljenih. U prii
"The Three Jesters", enka Jinn pretvara dvije sestre u crne pse. Kriva
ena princa u "arobnom princu" baca aroliju na svog supruga i
transformira svoj donji dio u kamen. Podlost. Zlodnik uzrokuje tetu ili
ozljedu lana obitelji ili drugim likovima (otmicama, kradom arobnog
agenta, unitavanjem usjeva). Moe pljakati u drugim oblicima,
uzrokujui nestajanje, protjerivanje nekoga, zamjenu djeteta itd.,
Poinjenje ubojstva, zatvaranje ili pritvaranje nekoga, prijetnju prisilnom
braku ili pruanje nonih muenja. U arapskim noi, Ifrit otima princezu
da je uzme kao enu; s druge strane, Goblin otima princa s kojom se
zaljubila. Ponekad zlikovac uzrokuje ozbiljnu ozljedu drugim likovima.
Ljubazna princeza koristi svoje arobne moi kako bi porazila Ifrit.
Potonji je poraen, ali princeza je spaljena do smrti. Zloinac moe
uzrokovati nagli gubitak znakova. Opaki brat zavodi svoju sestru i
odvede je do velikog groba gdje spava s njom, a oboje nestaju. ivac
izgoni drugi lik. Na primjer, strica progoni njegov neak nakon to je
ubio svog brata kako bi naslijedio svoje kraljevstvo. Osim toga, zlikovac
moe muiti svoju rtvu. Grijeena ena mui mua zbog ljubavi.8.
Nedostatak neega. Jedan od lanova obitelji nedostaje ili eli neto.
Drugim rijeima, identificiran je osjeaj nedostatka. Na primjer, u
obitelji junaka ili u zajednici, neto se identificira kao izgubljeno ili se
neto iz nekog razloga ini poeljnim, poput arobnog predmeta koji e
na neki nain spasiti ljude. Ala'a Deen nema bogatstvo i putuje da ga
dobije. Kralj nema znanja i putuje da je stekne. Odlazak. Ovo je posebna
osobina pria Arapskih noi, gdje je junak napustio kuu da ima avanturu
koja uzrokuje razvoj akcija i uvodi jo jedan lik na scenu. Tijekom ovog
odlaska, heroj je testiran, ispitivan, pa ak i napadnut. To otvara put za
prijem arobnog agenta ili pomagaa i ovdje dolazi u funkciji donatora.
Donator pita heroja da rijei zagonetku kako bi oslobodio svog zatvora.
Heroj ponekad nudi pomo dobrom Ifritu koji mu pomae letjeti iz jedne
zemlje u drugu. Davatelj pomae junaku nudei znanje o nestaloj osobi
ili o nainima poraza zlih Jinn.10. Herojska reakcija. Joj reagira na
djelovanje donatora ili pomagaa uzimajui u obzir ili propustio test,
rjeavajui zagonetku, oslobaajui zatoenitvo, pomirujui rasprave,
obavljajui slubu ili koristivi suprotstavljene ovlasti protiv njega.
Pratei svoj plan, junak ponekad izvodi drugu uslugu i pomae drugim
likovima koji su upravo upoznati s akcijom. U svim priama reakcija
junaka je opa osobina.
11. Pruanje ili primanje arobnog sredstva. Junak stjee koritenje arobnog
agenta (izravno prenesen, smjeten kupljen, pripremljen, spontano se
pojavi, jede / pijan, pomo koju nude drugi likovi). U arapskim noi,
junak esto pomae krilati konj ili letee stvorenje ili tepih. U "Tri
sestre", jedna od sestara spaava se od utapanja uz pomo velike letee
zmije. Kralj Yonan ozdravio je arobna ljekovitost koju je dao mudri
Royan. Ifrit uzima aku pijeska i izgovara neke arobne rijei, a zatim
baca ih na aroban junak da mu pomogne da obnovi njegovu ljudsku
formu.12. Borba. Junak i zloin se pridrue izravnoj borbi. Zloinac je
obino jai jer koristi arobne moi protiv svojih rtava. Ako junak ne
dobije arobne moi od strane donatora, on pobjeuje nad zlikovcima
svojim ljudskim pametom.13. Pobjeda. Zloin je obino poraen bilo u
borbi ili trik koji mu je igrao heroj. Ponekad je negativac ubijen dok je
spavao ili protjeran. Heroj, primjerice, porazi Ifrit govorei mu kako ne
vjeruje da je potonji zarobljen u maloj svjetiljci ili maloj bocu. Dakle,
Ifrit to dokazuje ulaskom u svjetiljku jo jednom; dakle, ponovno se
zarobljava.14. Povratak. Joj se obino vraa nakon postizanja pobjede,
dovodei svoj izgubljeni brat ili otetku princezu kui. Heroj se ponekad
vraa nakon to se stvori bogatstvo ili rjeava zagonetku. To su najoitiji
funkcije koje se ponavljaju u odabranim priama Arapskih Noi. Iako
Propp raspravlja o tridesetim funkcijama, mnoge od njih moraju se
zanemariti jer se pojavljuju u malom broju The Arabian Tales da se ne
mogu uzeti kao ope ali razlikovne znaajke. Meutim, Proppove
funkcije ne pokrivaju sve znaajke znakova u arapskim noima. Dakle,
sljedee se stavke trebaju razmotriti u odnosu na navedene znakove.
Prvo, u arapskim noi, mnogi su likovi bez imenovanja, osobito glavni
likovi koji su izvor glavne akcije u prii. Na primjer, nismo reeni imena
Bagdadovog portera, tri sestre, oarani princ ili njegova supruga,
Bagdadov brija ili Bagdadov trgovac. To moe odraavati elju autora
da nekim svojim likovima ne daju povijesne ili zemljopisne pozadine. Ili
to bi moglo biti iz politikih razloga, budui da autor koristi politiku
alegoriju inei njegove likove posredno za odreene politike osobe.
Jedna posljednja pretpostavka je da svojim likovima i svojim
pripovijetkama obezbijedi univerzalnu dimenziju. Drugo, veina likova u
arapskim noima ima visoki politiki ili drutveni status. Imamo
kraljeve, Suldane, princeze, princeze i tako dalje. Vjerojatno su ga ljudi
obradovali kome su se priale te prie da su ti likovi najsretniji. Ipak,
heroji nekih pria pripadaju niim razredima. U ovom sluaju autor jasno
navodi da razlika u klasama nije krutica tako to se gornji klasni likovi
zaljubljuju u nie klasne znakove. Na primjer, obini junak postie
pobjedu i osvaja srce keri kralja nakon to je spasio ivot. Suldan se
oeni keri ribara, ili se princ oeni djevojkom nieg statusa. Tree,
veina likova, osim zlogodavca koji je glavni izvor sukoba, ljubazni su.
Dobri likovi obino su vei od loih znakova. etvrto, likovi se obino
prikazuju kao uivanje u seksu i traenje posebno za ene. U arapskim
noima nikada ne nalazimo nasilne seksualne scene ili akciju silovanja.
Meutim, s druge strane, nita u priama ne pokazuje ishod seksualnih
odnosa. Drugim rijeima, nikada nismo itali o enama koje su
zatrudnile ili raaju bebe. Djeca nisu uvedena kao znaajni likovi u
priama. Nadalje, neoenjeni likovi su oni koji se bave zabranjenim
seksualnim odnosima. U tom kontekstu, brak se ne uvodi kao sveta
zajednica. Openito, seks ini se da je dio svijeta mate, to znai da se
ponaanje likova ne mora suditi po uobiajenim moralnim standardima.
Ipak, ovo izaziva itateljsku osudu, a ne njihovo odobrenje. Supruga koja
vara svog mua i spava s crnim robom ili bratom koji ima incestuozan
odnos s njegovom sestrom definitivno zasluuje itateljev zamjer. Osim
toga golotinja je glavna akcija u mnogim priama; povezan je s uitkom
seksualnog odnosa i bolovima fizikog muenja. Svi likovi koji se alju
su uklonjeni odjee. Na kraju, novi likovi obino su iznenada uvedeni u
tijek akcije. Na primjer, junakinja "The portera u Bagdadu" tri puta
pogoduje poda i odjednom se otvaraju vrata, a sedam robova koji nose
maeve izlaze iz plave boje. Ti robovi nisu dio ivota junaka i mi
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija
, itatelji, vrlo malo znaju o njima. Goblini i Ifriti pojavljuju se iznenada iz
malih boica ili svjetiljki ili od niega. Zid se dijeli na dvije i ini se da
lijepa djevojka mnogo doprinosi otajstvu prie. Donator se sluajno
susree dok je arobni pomaga uveden kao dar. Ipak, valja istaknuti da
su akcije duboko povezane s tim da se uvoenje bilo kojeg novog lika,
ak i ako je neoekivano, moe biti prihvaeno. Takoer je istina da se
novi likovi ponekad uvode kroz pripovijedanje prie drugim likovima.
Naime, Arapske Noi su pria u prii. Shahrazad, supruga kralja
Shahryara, glavni je pripovjeda pria, ali svaka od njezinih likova
govori svoju priu i time uvodi nove likove. Na primjer, "Crna slava i
jabuka" pripovijeda Shahrazad, koji nam uvodi prvo osobu pripovjedaa
Ja'afar al-Barmaki koji, zauzvrat, pria priu o Noor al-Deenu i Shams
al-Deenu. Zatim, pria o njihovu sinu i keri pripovijeda se u jo jednoj
prii o "Sit al-Hussin" ili "The Lady of Beauty". Ovaj aspekt narativne
tehnike bit e detaljno opisan na sljedeim stranicama. S druge strane,
Proppovo opravdanje naina na koji se likovi uvode u tijek akcije mogu
se djelomino primijeniti na prie Arapskih Noi. Prema Proppovoj,
svaka kategorija likova ima svoj oblik pojavljivanja jer zapoljava
odreena sredstva za uvoenje novih likova. Na primjer, Propp pronalazi
da se u ruskim narodnim stvarima zloin pojavljuje dvaput. Prvo,
pojavljuje se izvana ili niotkuda (kao u arapskim noi), a zatim nestaje.
Drugo, zloin se pojavljuje kada ga trae drugi likovi koji nisu vrlo esti
u Arapskim priama. Nadalje, likovi Arapske noi mogu se svrstati u
skladu s njihovom suglasju s realnou. U tom smislu oni predstavljaju
stvarne figure u povijesti ili su apsolutno imaginarni ili vila. Neke
povijesne ili religiozne figure su Calif Haroon al-Rasheed i njegov
ministar Ja'afar al-Barmaki, Salah al-Deen, muslimanski osvaja, kralj
Perzije, slavni muslimanski pjesnik Abu-Nawas, ministar al-Fazl i
Prorok Solomon. Drugi imaginarni likovi previe su poput Sit al-Hussin,
Badr al-Budoor, Sinbad the Sailor i Shah Bandar al-Tujjar (ef svih
trgovaca). Vjerski likovi su Ifrii, goblini, letei konji i letee zmije.
Likovi koji predstavljaju stvarne figure u povijesti prikazani su s puno
potovanja i potovanja. Na primjer, Haroon aL-Rashid, muslimanska
kalif je prikazan kao respektabilan, brian, pravedan i moan vladar. ini
se da je to opravdano jer je popularni mentalitet imao tu ideju o njemu i
njegovoj vladavini; injenica koju je autor teko mogao proturjeiti.
Fairy likovi dodaju mitsku dimenziju priama. Oni su tamo stvoriti
komplikacije i obogatiti tekst fantasy okusom. U jednostavnom
mentalitetu izvornih itatelja Arapskih Noi, Ifrit je simbol moi, brzine,
ponosa i velike sposobnosti da uniti i konstruira. Ovi bajkovinski likovi
uvedeni u priama su dvije vrste: aktivni i pasivni. Aktivni vilinski likovi
ili koriste svoje natprirodne moi da povreuju odreene likove ili da
pomau i spase druge. Druge pasivne obino se kontroliraju na
mehaniki nain gdje jednostavno ne ine nita osim pokoravanja
naloga. Na primjer, ovjek Brassy (bajkovit lik) vozi arobni amac (koji
nosi Trei Qalandar), a leti konj leti samo da premjeste junaka s jednog
mjesta na drugo. Postojanje bia monijom od ovjeka je karakteristina
knjievnosti fantastinog. U svojoj knjizi The Fantastic, Todorov
pokazuje kako nadnaravni elementi mogu biti podijeljeni u dvije
skupine. Prva skupina je metamorfoza. Najbolji primjer je pronai u prii
"Druga Qalandar" u kojoj se ovjek pretvara u majmuna i majmuna u
ovjeka. Tijekom dvobojne sceni odvija se niz metamorfoza: Jenn
postaje lav, a onda ga princ prebaci u dvije polovice maem. Lav glavu
pretvara u ogroman korpion i princeza postaje zmija "koja se bavila
gorom borbom s korpionom, koji nema prednost, u obliku orla i
potjera" (34). Zatim se pojavi crna i bijela maka, koju slijedi crni vuk.
Maka se pretvara u crv i kree se u ipak, koji se nadmee po veliini
bundeve. Onda ipak eksplodira; vuk, sada pretvoren u penis, poinje
progutati ipak sjemena. Jedan pada u vodu i pretvara se u ribu. Na kraju,
oba lika zahtijevaju svoj ljudski oblik. Druga skupina fantastinog
temelji se na postojanju nadnaravnih bia, kao to su Jinn i princeza-
arobnica, i njihova mo nad ljudskom sudbinom. Oba ih mogu
transformirati
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija
uokvirena u ovoj prii, dok drugi poinju i zavravaju vlastitim putem. Sve
prie pripovijeda Shahrazad, koji obino poinje sa svojom poznatom
reenicom: "Rekli su mi, o povoljan kralj, da ..." ili "Rekli su mi, ali
Allah vidi dalje ... to ..." (1), a zatim nastavlja opisivati heroj njezine
prie u onome to Propp naziva "poetnom situacijom". Zatim preputa
likovima da svojim priama priaju monolog i dijalog istodobno.
Sljedei primjer iz Shahrazadove etiristo i osamdesete devete none
prie ("Pria Abu Khira i Abu Sir") odraava narativnu tehniku koju je
koristila: "Rekli su mi ... O sretan kralj, to ... Kapetan je pitao za
prijatelja , a Abu Sir je odgovorio da je nosilac bio bolestan ... Onda je
kapetan rekao: "To e uskoro proi" (5). Shahrazad ovdje koristi tri
razliite narativne tehnike: Prvo, pripovijedanje prve osobe dok koristi
zamjenicu "Ja" Drugo, pripovijedanje o drugoj osobi koja podrazumijeva
upotrebu zamjenice "ti" u njezinoj reenici "O povoljan kralj", a ovdje je
referenca kralju Shahrayaru, koji predstavlja publiku ... Konano,
pripovijedanje tree osobe kao sve likove (Abu Khir i Meutim,
Shahrazad, glavni pripovjeda pria nikada ne koristi tipine fraze koje
se nalaze u arapskoj literaturi na kojoj su prie prevedene, kao to su
"Jednom na vrijeme "," Oni tvrde da ". Ona uvijek kae: "Rekli su
mi ...". Shahrazadova svrha bila je da kralj zainteresira svoje prie, tako
da je ne bi ubio kao i sa svojim prethodnim enama. Slijedom toga,
uporaba ove poetne fraze prua joj autoritet i mo koja je potaknula
kraljevu radoznalost i odrala ga budan do jutra, a onda bi zaspao cijeli
dan. Vano je napomenuti da je klasini arapski izraz Shahrazad najbolje
preveden u "Rekao sam ...", a ne "povezano je" kao to su to uinili neki
prevoditelji. S druge strane, upotreba monologa vrlo je esta u priama ,
Najbolji primjeri koji se ovdje navode su nosilac samoga sebe: "Ovo je
jako dobro jutro" (36), Harron al-Rashid za sebe "Ja u je kazniti sutra"
(51), kralj samome sebi, "Moj Gospodine, premali su! " (56), Qalandar u
sebi: "to se dogodilo s mojim ocem?" (56) Uporaba monologa privlai
sluatelja koji se oekuje da e odgovoriti na neka pitanja koja
zahtijevaju odgovor ili da budu zainteresirani za neke izjave koje
predviaju budunost dogaaje.Neki smo ranije vidjeli kako jedna pria
dovodi do mnogih drugih pria, obino postoji velika pria iz koje
proizlaze sve druge prie Shahrazadova naracija uvijek zavrava s
krajom glavne prie a ne manjom priom Na primjer, "Talija Abu-Khir i
Abu Sir" je glavni koji vodi do mnogih drugih pria: "The Three Wishes
Tale", "Djeak i guma pria", i "Postoji bijela i bijela pria". , pria o
"Diwan of Jovial i Indecent Folk" ukljuuje i druge manje prie kao to
su "The Historical Fort's Tale", "The Two Jesters 'Tale" i "enske trikove
prie". Pria o "Tri jabuke" obuhvaa pria o "Nur al-din i Shams al-
Din". Drugim rijeima, lik Shahrazadove pripovijetke poinje govoriti o
R likovi pripovijedaju svoju priu, a ta pria moe imati jo jedan koji se
navodi u njemu, to rezultira bogatim slojevitim narativnim teksturama.
Ulrich Marzolph sugerira da prie Arapskih Noi definitivno
predstavljaju rani primjer tehnike "prie u prii". Meutim, u arapskim
noima, pria se najee uvodi suptilnim sredstvima, osobito kao
odgovor na pitanja postavljena u prijanjoj prii (Marzolph, 2004). Kao
to je za postavljanje, zastupljenost mjesta je zanimljiva. Prie se obino
odvijaju u velikom i ogromnom ambijentu. Ifrits letjeti slobodno s
jednog mjesta na drugo. Sputaju se u dno mora ili na podzemlje gdje
grade svoje kraljevine. Meutim, blii pogled na zemljopis mjesta
opisanih u veini pria pokazuje da je veina pria smjetena unutar
granica Bagdada ili al-Basre. No, svijet tih pria nadilazi ova dva grada u
Aleksandriji, Kairu, Damasku, Omanu, Yamaneu, Grkoj, Zemljama
Ajam (ne-Arabi), Indiji i Sindu. Obino je Bagdad jedini grad koji je
detaljno opisan i prikazan kao prosperitetni trgovaki grad gdje se tamo
prodaju razne robe iz mnogih zemalja. itamo o plodovima iz razliitih
krajeva svijeta: jabukama iz Bilad al-Sham (Velika Sirijska regija),
breskvama iz Oman, limuna iz Egipta i tako dalje. Tako smo primijetili
da se autor prie uvijek odnosi na zemlje al-Mashrik al-Arabija
(arapskog orijenta); a ne Al-Maghrib al-Arabi (zapadni dio arapskog
svijeta). ak i opisani putovi nikada ne prelaze na zapad, ali uvijek na
istok, poevi od rijeke Dijla (poznat u priama kao Dijla mora).
Ponekad se susreemo s drugim
mjesta za koja nikad nismo uli, kao to su otoci al-Salama (otoci sigurnosti) ili
neka mitoloka mjesta kao to je Qaf Mountain, ili grad koji lik dopire, a
da nam ne dade svoje ime. ujemo heroje govore o tajanstvenim
mjestima: "Putovao sam dok sam stigao do grada svog strica" (85),
"Odetao sam iz peine dok nisam stigao do grada koji ive dobri ljudi"
(61). Nadalje, rijetko itamo priu koja ne ukljuuje putovanje u sklopu
svojih dogaaja. More je ovdje vrlo vaan element da su mnogi gradovi
uspostavljeni u blizini mora, rijeke ili jezera. Obino itamo kako se
junak priprema za putovanje u sklopu svoje avanture rijeiti zagonetku ili
ponijeti princezu kui ili dobiti novac. Slijedi opis brodova, mornara,
kapetana i same avanture. S druge strane, naii emo na borbu izmeu
junaka i Jinn-a ili Ifrita na brodu. Ponekad smo proitali o junaku koji je
spaen od utapanja Jinnom ili Ifritom. Mitska mjesta, ako ih mogu zvati
tako, razlikuju prie o Sharazadu. Ta zamiljena mjesta poput Planine
Magnet, ili Grad Metamorfora ili Planina Qaf u "Porteru u Bagdadu"
odraavaju ivopisnu matu autora. Planina Magenta ne postoji u
stvarnosti; meutim, njegov opis puno dodaje svojoj misteriji. Ima veliku
kupolu u kojoj je zadivljeni princ bio zatvoren. To je prokleto mjesto
koje se Ifrits koristi za unitenje brodova koji su ga povukli zbog svoje
magnetske snage. itali smo i o Metamorphosed Cityu koji je proklet bio
jer su njegovi graani uivali u uicima. Kaznili su ih munjama koje su
sve pretvorile u crne kamenje. Qaf Mountain je jo jedno mitsko mjesto
koje je poznato kao simbol velikih udaljenosti u popularnim arapskim
folktalima openito. Dostupni su samo vjeti arobnjaci ili snani Ifrits
jer ih ljudi teko mogu nai. Vrijedno je spomenuti da je Qaf Mountain
spomenut u asnom Kur'anu (Qaf Surat 50: 1), koje su islamski
prevoditelji Kur'ana i islamski filozofi opisali kao nevidljivu veliku
planinu, izraenu od smaragda i okruuju zemlju. Kau da je naseljen
Jinni i kako je vjerovanje u nevidljivo, to se spominje u asnom
Kur'anu dio muslimanskog uvjerenja, svi Muslimani vjeruju u njegovo
postojanje. Osim toga, princeza u etrnaestoj nonoj prii opisuje njezinu
arobnu sposobnost da premjeste grad njezina oca iza planine Qaf:
"Mogu premjestiti kamenje vaeg grada iza planine Qaf" (69). U "The
Three Sisters Tale", jedna od sestara govori o enama Jinn, koji se
pojavljuje samo ako je zapaljena kose posljednjeg kose: "Dala mi je
kravu i rekla, ako eli da doem, spali ovu bradu i ja u doi ak i ako
budem iza planine Qaf "(197). To sugerira da je planina daleko u
nepoznatom svijetu. Zakljuujemo da ova strukturna studija tipova i
funkcija karaktera, elementi fantazije, postavljanja i narativne tehnike u
arapskim noi omoguuju itatelju da razumije zajednike oblike i
svojstva koji razlikuju knjigu kao cjelinu i predstavljaju znaajan sustav
koji je jasna znaajka pria. Koliko ovo istraivanje ima za cilj
rekonstituirati jedinicu djela i njeno naelo koherentnosti, ona takoer
znai otvoriti nove horizonte za daljnju raspravu. Dublje itanje vie
pria zasigurno e donijeti vie plodonosne kritike. O autoru: Dr. Sura
Mohammed Khrais, izvanredni profesor engleske knjievnosti na Al-
Balqa primijenjenom sveuilitu, Princess Alia University College. Moji
osnovni interesi su modemski roman i svjetska knjievnost posebno u
odnosu na post kolonijalnu kritiku. Imam nekoliko radova objavljenih na
ovim temama. Knjige navode Abbab, N. (1949). "Fragment od tisuu
noi iz devetoga stoljea: novo svjetlo na ranu povijest arapskih noi". U
Ulrich Marzolph (ur.), The Arabian Nights Reader (str. 21-82). Detroit:
Wayne State University PressAli, M.J. (1980). Arapski noi u engleskoj
knjievnosti: studije na prijemu tisuu i jednog uenika u britansku
kulturu. Peter L. Caracciolo, Macmillan.Ali, M.J. (2006). "Rast
znanstvenog interesa u arapskim noima". U Ulrich Marzolph (ur.), The
Arabian Nights Reader (str. 1-20). Detroit: Dravno sveuilite Wayne
Press.Aliakbari, R. (2014). "Heterotopic Gothic Englishness i
ekononopolitiki arapski noi"
sc.academia.edu/SinaMansouriZeyni/FollowersAllen, R. (1984).
"Analiza" prie triju jabuka "iz Tisuu i jedne noi. U Ulrich Marzolph
(ur.), The Arabian Nights Reader. (str. 239-248). Detroit: Dravno
sveuilite Wayne PressAl-Olaqi, F. (2012). "Utjecaj arapskih noi na
englesku knjievnost: selektivna studija". Europski asopis za drutvene
znanosti 31 (3). 384-396. Barry, P. (2002). "Strukturalizam" u P Barry,
teorija poetka: Uvod u knjievnu an
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija