Professional Documents
Culture Documents
OIE Tekst PDF
OIE Tekst PDF
OIE Tekst PDF
Obnovljivi izvori
energije
Najvanije vrste, potencijal i tehnologija
Doc.dr.sc. Damir.ljivac, Doc.dr.sc. Zdenko imi
2009.
zdenko.simic@fer.hr
Sadraj:
Cilj
Zemlje 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 Kyoto
protokola:
EU 25 91.9 92.1 94.2 92.8 92.3 90.8 90.7 91.7 90.9 92.4 92.7 92.0
EU 15 96.3 97.1 99.2 97.8 98.1 96.5 96.8 97.8 97.4 98.8 99.1 92.0
Hrvatska 69.0 70.4 72.5 77.4 78.1 81.3 81.2 84.9 88.7 93.8 94.6 95.0
1
Stvaraju se programi iskoritavanja obnovljivih izvora koji ukljuuju vjetroelektrane, male
hidroelektrane, fotonaponske izvore, zemni plin, energiju iz otpada te iz biomase.
Kogeneracijske sheme koriste otpadnu toplinu termalnih proizvodnih objekata bilo za
industrijske procese ili grijanje te su vrlo dobar nain poveanja ukupne energetske
uinkovitosti. Obnovljivi izvori imaju znatno manju energetsku vrijednost u usporedbi s
fosilnim gorivima zbog ega su njihove elektrane manje veliine te geografski iroko
raspodijeljene i prikljuuju se uglavnom na distribucijsku mreu.
100
90 Biomass
Biomasa
80 Ugljen
Coal
70 Nafta
Oil
Potronje
Prirodni
Gas plin
60
Voda& iWind
vjetar
% Share
Water
50 Ostali
Other OIE
Renewables
%
40
30
20
10
0
1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000 2020 2040 2060
Slika 1.1. Tri vala fosilnih godina i potreba za obnovljivim izvorima energije
2
1.2. Osnovni izvori i oblici energije
Osnovni izvori energije koje nalazimo u prirodi su: energija Sunca, energija
Zemlje i energija gravitacije.
A. Energija Sunca
Velika koliina toplih plinova, jake gravitacijske sile ubrzavaju atome plinova
prema sreditu - podie se unutarnja temperatura (na 107 K) i tlak (na 1014 Pa),
pri emu se kidaju elektroni iz atoma i mjeaju s jezgrama u plazmu
termonuklearna fuzija vodika.
Osloboena energija prenosi se prema povrini, te zraenjem u svemir, uz
opadanje temperatura (na povrini 5760 K). Mali dio energije Sunca koji dolazi
na Zemlju = 1.5 109 TWh (s tim da se od toga 30% reflektira u svemir, a 70% na
Zemlju = 1.05 109 TWh). To znai da je godinja energija Sunca vea od ukupnih
rezervi nafte i ugljena zajedno!
Hlaenjem Zemlje postupno nastaje Zemljina kora (kruti dio debljine 50 km). Jezgra
Zemlje: rastaljena materija na 5500 K i 345 109 Pa. Prosjeni temperaturni gradijent
Zemlje: 1 [K] / 33 [m]; a kore 0.3 [K] / 33 [m], visoki temperaturni gradijenti pojavljuju se
u podrujima jakih seizmikih aktivnosti. Prosjena dnevna koliina energije koja se
dovodi na povrinu: 5.4 103 kJ/m2, to ini energiju s obzirom na povrinu Zemlje od
2.8 1015 kJ/dan ili 0.27 106 TWh/god.
C. Energija gravitacije
Posljedica gravitacijske sile izmeu Sunca, Mjeseca i Zemlje, koje utjeu na razinu
vode u moru (plima i oseka), uz ega su vezane i mogue primjene. Obino se javljaju
dvije plime i oseke tijekom Mjeseevog dana i one se nazivaju poludnevne, a postoje i
3
jednodnevne kod kojih se tijekom Mjeseevog dana pojavljuje samo jedna plima i oseka.
Razlika izmeu plime i oseke od nekoliko centimetara do 16 metara.
Wp m g (h2 h1 ) (1.1)
1
W(1.2.)
k m (v22 v12 )
2
Meutim, pri svakoj pretvorbi navedenom lancu nastaju gubici. Stoga je najvaniji
zadatak energetike racionaliziranje pretvaranja raznih oblika primarne (prirodne)
energije u krajnje (korisne) energetske oblike = racionalizicija uporabe energije.
4
1.2.3. Klasifikacija primarnih (prirodnih) oblika energije
Dio obnovljivih izvora energije nije mogue uskladititi i transportirati u prirodnom obliku
(vjetar, zraenje sunca), a dio jest (voda u vodotocima i akumulacijama, biomasa i
bioplin) Izvore energije koje nije mogue uskladititi treba iskoristiti u trenutku kad se
pojave ili ih pretvoriti u neki drugi oblik energije.
5
Konvencionalni obnovljivi izvori (oblici) energije - energija vodotokova (i
to iskljuivo velike HE), dok su svi ostali su nekonvencionalni!
Obnovljivost Ispunjena
Potencijal to vei
CO2-neutralnost Povoljna
6
Obnovljivost pojedinog izvora energije najlake pojmimo ako kaemo da je
obnovljiv izvor onaj iji se prosjeni dotok svake godine ponavlja, bez smanjenja
barem za ljudsko poimanje vremena. U tom pogledu, svi promatrani
nekonvencionalni izvori su obnovljivi. Geotermalnoj energiji izvor su energetski
procesi u Zemljinoj nutrini koji e prema ljudskom poimanju vremena trajati do
sudnjeg dana, dakle praktiki do u nedostinu budunost. U pogledu ogrjevnog
drveta, istaknimo da je uvjet obnovljivosti neprekidno poumljavanje prostora
barem toliko da godinji prinos bude jednak godinjem iskoritenju drvne mase.
Lokalno optereenje okoline emisijom tetnih tvari ili bukom na mjestu pretvorbe
nekonvencionalnog oblika energije u iskoristljiviji oblik openito je maleno ili ga
uope nema. Ali koritenje vjetra izaziva buku, a sagorijevanje biomase izaziva
emisiju plinova eventualno manje tetnih od konvencionalnih goriva jer praktiki
nema sumpora (kao u ugljenu ili nafti). Ipak je emisija iz tih postrojenja neto vea
nego li iz konvencionalnih postrojenja, jer radi se o manjem stupnju djelovanja pri
pretvorbi energije i manjim jedinicama. Emisija kod koritenja otpadaka moe biti
7
i opasna ako se prethodno iz otpadaka (smea) ne izdvoje evidentno tetni
sastojci.
8
Povrinska distribucija (povrinska raspodjela) Suneva zraenja po Zemlji
najpravednija je od svih primarnih oblika energije, donekle biomase i otpada
(otpada ima svugdje gdje ima aktivnosti ljudi a tu je potrebna i energija, nema ga
tamo gdje nema ikakve ljudske aktivnosti pak tamo nema niti potrebe za
energijom). Ostali nekonvencionalni oblici energije nisu ravnomjerno rasporeeni
po Zemljinu globusu.
9
Veu koliinu elektrine energije ne dade se ekonomino akumulirati u
akumulatorima jer bi oni bili velikih masa i time preskupi, tako da se praktiki kod
svih drugih obnovljivih izvora posee za elektroenergetskim sustavom kao
rezervnim rjeenjem ili dizel-generatorom. Ogrjevno drvo, biomasa i otpaci te
geotermalna energija ne trae takvu rezervu.
Stupanj djelovanja pri pretvorbi u koristan oblik openito je malen ili manji nego li
kod konvencionalnih izvora energije. Osobito je to naglaeno pri fotonaponskom
koritenju Suneva zraenja kod kojega je prosjeni stupanj djelovanja samo oko
10%, dakle za jedan kilovatsat dobiven iz sunanih elija treba izloiti toliko
povrine da bude osunana s deset kilovatsati. Vei je kod malih hidroelektrana,
toplinskog koritenja Suneva zraenja kolektorima i neposrednog toplinskog
iskoritavanja geotermalne energije.
10
Trokovi pogona i odravanja postoje kod svih izvora. Neki se mogu ne iskazati,
ako su radovi izvedeni u vlastitoj reiji, ali oni teoretski postoje. Podmazivanje,
zatita od korozije, elementarno ienje, redoviti periodiki remonti... samo su
neki od primjera trokova pogona i odravanja koji se ne daju izbjei ako se hoe
ostvariti poeljna ivotna dob pojedinog ureaja za prihvat i pretvorbu
nekonvencionalnog oblika energije.
U tablici 1.4. prikazana je ukupna emisija klimatski tetnih plinova iz elektrana iskazana
CO2-ekvivalentom. Vidimo da izravne emisije dakako nema kod vjetroelektrana i
sunanih elektrana, ali da je kod ovih drugih naglaena neizravna emisija, to takve
elektrane svrstava u kvazi- CO2-neutralne.
11
1.3.3. Investicijski trokovi i trokovi pogona obnovljivih izvora energije
Tablica 1.6. Trokovi malih izvora energije [4]
Trokovi
Veliina Investicije
Tip izvora pogona
(MW) (/kW)
(/kWh)
Vjetroelektrane (na kopnu) 15 900-1300 0,04-0,09
Vjetroelektrane (na moru) 100 1500-2000 0,05-0,12
Kombi-elektrane 40 550-850 0,04-0,06
Hidroelektrane (mali pad) 5 900-1000 0,02-0,03
Kogeneracija 5 800-850 0,05-0,06
Fotonaponski sustavi 5 6000-10000 0,75-1,00
Gorivne stanice 5 1100-1600 0,08-0,10
12
U tablici 1.7. navode se otkupne cijene iz nekonvencionalnih izvora elektrine energije,
kako su ureena zakonodavstvima ili uredbama u pojedinim zemljama.
13
1.4. Trenutno stanje koritenja obnovljivih izvora energije
Na slici 1.3. prikazan je udio pojedinih izvora energije u svjetskoj proizvodnji elektrine
energije. Iz dijagrama je vidljivo da se trenutno oko dvije treine elektrine energije
dobija iz fosilnih goriva (ugljena 40 %, prirodnog plina 20 % i nafte 7 %), dok su od
ostalih izvora znaajnije zastupljeni samo nuklearna i hidroenergija ( s udjelima od 16 %)
i to uglavnom zbog konvencionalnih velikih hidroelektrana.
OIE - bez HE
Ugljen
39% Ugljen
Nuklearna energija
16%
Nafta
Prirodni plin
Nuklearna energija
Hidroenergija
Prirodni plin
Nafta
20%
7%
Slika 1.3. Udio pojedinih izvora energije u svjetskoj proizvodnji elektrine energije
2004. godine - izvor: IEA, 2006.
Europska komisija, kroz Direktive vezane uz obnovljive izvore energije i smanjenje emisije
staklenikih plinova, kao i zemlje lanice Europske unije (osobito Njemaka) najvei su
zamanjak razvoju obnovljivih izvora energije, o emu e vie rijei biti u nastavnoj
jedinici 2. Regulativa obnovljivih izvora energije. Ovdje su na slikama 1.4. i 1.5. prikazani
udjeli pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji primarne (slika 1.4.) te
14
elektrine (slika 1.5.) energije koja dolazi iz obnovljivih izvora energije u zemljama EU
2004. i 2005. godine [7].
Kao to je vidljivo, u proizvodnji prirmarne energije najvei udio jo uvijek ima biomasa i
to prvenstveno ogrijevno drvo koje slui za proizvodnju toplinske energije, a slijedi
hidroenergija koje se gotovo u cijelosti koristi za proizvodnju elektrine energije. U
proizvodnji elektrine energije najvei udio je hidroenergije, emu najvie doprinose
konvencionalne velike hidroelektrane. S obzirom da trenutni trend tehnolokog razvoja,
investicijskih trokova i proizvodnih cijena elektrine energije u ukupnoj proizvodnji
elektrine energije slijedi energija vjetra (vjetroelektrane) i biomasa (osobito elektrane na
krutu biomasu drvo i drvne otpatke, te bioplin sa ivotinjskih farmi).
2004 2005
Geoterm. 5,6% Geoterm. 5,5%
Hidro. 22,2%
Hidro. 24,7%
Vjetar 5,5%
Vjetar 4,9%
Sunce 0,7%
Sunce 0,6%
Biomasa 64,1% Biomasa 66,1%
2004 2005
Geoterm. 1,2% Geoterm. 1,2%
Biomasa 13,8% Biomasa 15,8%
Sunce 0,2% Hidro. 66,4%
Hidro. 70,9% Sunce 0,3%
Vjetar 13,9%
Vjetar 16,3%
15
1.4.3. Stanje u Republici Hrvatskoj - usporedba
U Hrvatskoj udio obnovljivih oblika energije u proizvodnji elektrine 2000. godine bio je
vei je od 50% to je naizgled izvrsna situacija. Oekivano poveanje je 5,8 % u 2010.
godini, a daljnja poveanja udjela obnovljivih izvora energijepredmet pristupnih
pregovora s EU.
40 1995. 1995.
%
35 6 2000.
30 2000.
25 4
20
15 2
10
5 0
0
GRE
HUN
GER
POR
FIN
CRO
EU
POL
ITA
FRA
AUT
CZ
O
Z
N
ER
A
EU
L
E
A
T
PO
C
AU
R
FR
IT
U
FI
PO
R
a) b)
G
G
H
16
2. REGULATIVA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
U ukupnoj proizvodnji elektrine energije u 1997. godini prosjeni udjel obnovljivih izvora
bio je 13,9%, koji se mora u 2010. godini prosjeno podii na 22,1%. U ukupne udjele
prema direktivi ukljuene su i velike HE, iako se radi o konvencionalnom izvoru energije!
Pri tome zadae pojedinih zemalja razliite su, ovise o zateenom udjelu,
objektivnim mogunostima za njegovu bru ili sporiju promjenu, te razliitim
obvezama pojedine zemlje u odnosu na Kyoto-protokol. U tablici 2.1. prikazani su
minimalni udjeli obnovljivih oblika energije u proizvodnji elektrine energije
usvojeni Direktivom 2001. godine.
Tablica 2.1. Minimalni udio obnovljivih oblika energije u proizvodnji elektrine energije za
zemlje EU-15 prema Direktivi 2001/77/EC
Pri tome je vidljivo da je zateeni udjel (1997) obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine
energije vrlo aroliko rasporeen, da su zadae postavljene pred pojedinu zemlju (2010)
17
takoer raznolike, a kod niza inae razvijenijih zemalja zateeni udjel zapravo vrlo nizak
(Belgija, Irska, Nizozemska, donekle Njemaka i izrazito Ujedinjeno Kraljevstvo).
Prijedlog Direktive ima cilj uspostaviti ukupan udio od 20 % udjela obnovljivih izvora
energije u energetskoj potronji i minimalan udio od 10 % biogoriva u prijevozu EU.
Trenutno se radi na usklaivanju nacionalnih ciljeva: sve zemlje lanice trebaju proizvoditi
barem 5.75% vie primarne energije u odnosu na referentnu 2005. godinu, a toan
postotak poveanja svake zemlje odreuje se prema BDP-u tako da se postigne 20%
poveanje udjela obnovljivih izvora energije u krajnjoj potronji energije na razini EU.
Ovaj cilj postavljen je u oujku 2007.
18
Trenutno se u Europskoj Uniji koristi 8.5% obnovljivih izvora energije u krajnjoj potronji
energije, te je stoga potrebno poveati udjel za jo 11.5%. Elektrina energija
proizvedena u treim zemljama a potroena u EU takoer se moe ukljuiti u postizanje
nacionalnih ciljeva.
U tablici 2.3. prikazani su usvojeni nacionalni ciljevi u Prijedlogu Direktive, usvojenom 23.
sijenja 2008. godine, verzija 15.4. a pregovori oko konane Direktive i dalje traju.
19
2.2. Obnovljivi izvori energije u hrvatskim zakonima
Sve zemlje Europske unije preuzele su obveze promjene odnosa u energetskom sektoru
temeljem zajednikih pravila koja su odreena direktivama oliberalizaciji trita elektrine
energije i plina. U sklopu eurointegracijskih procesa Hrvatska je cjelokupni koncept
reforme energetskog sektora kroz pravni i institucionalni okvir prilagodila zahtjevima EU-
a, dakako,u granicama specifinog rjeenja. Znaajan pomak u podruju obnovljivih
izvora energije u Hrvatskoj se dogodio 22. oujka ove godine kada je Vlada usvojila
paket podzakonskih akata koji reguliraju to podruje [25].
20
Vlada je na sjednici odranoj 22. oujka 2007. godine odredila i naknade za
poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (tj. za istodobnu proizvodnju elektrine i toplinske energije) te tarifni
sustav za proizvodnju elektrine energije iz tih izvora - vjetroelektrana, elektrana
na biomasu, geotermalnih elektrana, elektrana na biogoriva itd. [25]
Tarifni sustav odreuje pravo povlatenog proizvoaa na poticajnu cijenu koju operator
trita plaa za isporuenu energiju, a temelji se na opravdanim trokovima poslovanja,
odravanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije postrojenja koja koriste obnovljive izvore
energije, odnosno kogeneraciju.
Uz to, utvren je i korekcijski faktor koji ovisi o udjelu domae komponente u projektu za
iskoritavanje obnovljivih izvora energije (tablica 2.7. [31]). Naime, strateki element
reforme energetskog sektora i perspektive projekata energetske uinkovitosti,
kogeneracije i obnovljivih izvore energije u Hrvatskoj svakako je izazov ukljuivanja
21
domae industrije (Konar, TPK Orometal, Centrometal, Solaris i dr) u razvojne i
proizvodne programe na tim podrujima energetike. Hrvatska preraivaka industrija
pokazala je izrazit interes za proizvodnju opreme i komponenata za koritenje obnovljivih
izvore energije to e u sluaju provedbe programa, primjerice, vjetroelektrana,
bioenergana, malih hidroelektrana, solarnih kolektora i dr. imati izravne uinke na
otvaranje novih radnih mjesta.
Tablica 2.4. Visine tarifnih stavki (C) za postrojenja prikljuena na distribucijsku mreu
koja koriste OIE za proizvodnju elektrine energije instalirane elektrine snage do 1 MW
(l. 4.)
Tip postrojenja C
(kn/kWh)
a. sunane elektrane
a.1. sunane elektrane instalirane snage do ukljuivo 10 kW 3,40
a.2. sunane elektrane instalirane snage vee od 10 kW do ukljuivo 30 kW 3,00
a.3. sunane elektrane instalirane snage vee od 30 kW 2,10
b. hidroelektrane 0,69
c. vjetroelektrane 0,64
d. elektrane na biomasu
d.1. kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, kotice) 1,20
d.2. kruta biomasa iz drvno-preraivake industrije (kora, piljevina, sjeka...) 0,95
e. geotermalne elektrane 1,26
f. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaa...) te organskih 1,20
ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije (kukuruzna
silaa, stajski gnoj, klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva)
g. elektrane na tekua biogoriva 0,36
h. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih voda 0,36
i. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka...) 0,60
22
Tablica 2.5. Visine tarifnih stavki (C) za postrojenja prikljuena na prijenosnu ili
distribucijsku mreu koja koriste OIE za proizvodnju elektrine energije instalirane
elektrine snage vee od 1 MW (l. 4.)
Tip postrojenja C
(kn/kWh)
a. hidroelektrane instalirane snage do ukljuivo 10 MW
- energija do ukljuivo 5000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini 0,69
- energija za vie od 5000 MWh do ukljuivo 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj 0,55
godini
- energija za vie od 15000 MWh proizvedenih u kalendarskoj godini 0,42
b. vjetroelektrane 0,65
c. elektrane na biomasu
c.1. kruta biomasa iz umarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, kotice) 1,04
c.2. kruta biomasa iz drvno-preraivake industrije (kora, piljevina, sjeka i) 0,83
d. geotermalne elektrane 1,26
e. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaa...) te organskih 1,04
ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-preraivake industrije (kukuruzna
silaa, stajski gnoj, klaoniki otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva)
f. elektrane na tekua biogoriva 0,36
g. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih voda 0,36
h. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka) 0,50
C
VT NT
Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage do ukljuivo 50 0,61 0,32
kW, tzv. mikrokogeneracije te sva kogeneracijska postrojenja koje
koriste gorivne elije na vodik
Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 50 kW 0,51 0,26
do ukljuivo 1 MW, tzv. male kogeneracije
Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 1 MW 0,44 0,22
do ukljuivo 35 MW, tzv. srednje kogeneracije prikljuene na
distribucijsku mreu
Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 35 MW, 0,30 0,15
tzv. velike kogeneracije, te sva kogeneracijska postrojenja prikljuena
na prijenosnu mreu
23
Tablica 2.7. Korekcijski faktori za tarifne stavke (C) ovisni o udjelu domae komponente u
projektu
45 60
45 i manje 0,93
gdje je: ko je korekcijski faktor za udio domae komponente izmeu 45% i 60%,
zaokrueno na dvije decimale, p-utvreni postotni udio domae komponente.
24
postrojenja za njihovo iskoritavanje te ureuje nain upisa u registar projekata
koji se vodi u suradnji MINGORP-a, Hrvatske energetske regulatorne agencije i
Hrvatskog operatora trita energije.
Pri tome su kod umreenih toplinskih sustava uvjeti koritenja OIE-a regulirani na
podruju trita toplinske energije, dok za individualne (neumreene) elektrine,
odnosno toplinske sustave koji koriste obnovljive izvore energije Vlada moe
donijeti posebne uvjete i poticajne mjere.
Naknade pri tome iznose od 0,0089 kn/kW h u 2007. do 0,0350 kn/kWh u 2010.
godini.
25
energije. Kao kriteriji pri tome slue struna procjena uvjeta na tritu, razvoj
tehnologija i situacija u Hrvatskoj te usklaenost s relevantnim direktivama EU-a.
26
3. ENERGIJA BIOMASE
27
Slika 3.1. Kumulativna CO2 neutralnost
(ukoliko je sjea usklaena sa prirastom ekoloki prihvatljivo)
1- ukupno zaposleni
2-proizvodnja biomase
3-posluivanje postrojenja
4-proizvodnja postrojenja
5-pratee djelatnosti
28
3.2. Tehnologije proizvodnje energije iz biomase
a) b)
x kemijski sastav,
x ogrjevna (energetska) vrijednost
x temperatura samozapaljenja,
x temperatura izgaranja ,
x fizikalna svojstva koja utjeu na ogrjevnost (npr. gustoa, vlanost i
dr).
29
Slika 3.4. Primjer grijanja kuanstva pomou biomase
Ogrjevna vrijednost se odreuje mjerenjem u kalorimetru, pri emu zrak i gorivo u loite
moraju doi pod istom temperaturom i nastali produkti izgaranja moraju biti ohlaeni na
istu temperaturu. Razlikujemo gornju i donju ogrjevnu vrijednost.
Zbog veeg udjela vlage i hlapivih sastojaka (do 80%), energetska vrijednost drvne mase
je znatno nia u odnosu na fosilna goriva, od 8,2 do 18,7 MJ/kg (za usporedbu: kamenog
ugljena 24-37,7 MJ/kg, mrkog 12,7-23,9 MJ/kg, lignita do 12,6 MJ/kg), a i dizajn pei
mora biti razliit u odnosu na one za ugljen:
x izgaranje na reetci (manji sustavi - manji trokovi, ali za vlano
neravnomjerno izgaranje, tj. vee emisije)
x fluidizirani sloj (vei sustavi - pogodno za goriva niske gorive vrijednosti, tj.
sa veim udjelom vlage).
Za nae podneblje i vrste drvea vano je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li
se ono u listae ili etinjae, odnosno u meko ili tvrdo drvo, jer je udio pojedinih
30
sastojaka pri tome razliit, a razliita je i tvar koja se moe koristiti kao gorivo.
Smanjenjem vlanosti biomase ogrjevna vrijednost se uvelike poveava. Iz tog je
razloga, za to bolje iskoritenje energije, korisno suiti biomasu.
Osim ostale nedrvne biomase, u Hrvatskoj bi osobitu vanost mogli imati ostaci iz
poljoprivrede, tj. poljoprivredna biomasa (kukuruzovina, oklasak, stabljike
suncokreta, slama, ljuske, kotice vianja, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina,
kore od jabuka...). Iskustva iz razvijenih zemalja, u Europi osobito Danske,
pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti.
31
prosjeni odnos zrna i mase (tzv. etveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako
biomase priblino ima koliko i zrna. Ako se razlue kuruzovina i oklasak, tada je
njihov odnos prosjeno 82% :18%, odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza
dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza to ine 0,71 t kukuruzovine i 0,18 t oklaska.
Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vraati u zemlju,
preporuuje se zaoravanje izmeu 30 i 50% te mase, to znai da za energetsku
primjenu ostaje najmanje 30%.
Osim ostataka i otpada postoji veliki broj biljnih vrsta koje je mogue uzgajati tzv.
energetski nasadi sa velikim prinosima; kao to su brzorastue drvee i kineske
trske s godinjim prinosom od 17 tona po hektaru, eukaliptus: 35 t suhe tvari,
zelene alge s prinosom od 50 tona po hektaru, biljke bogate uljem ili eerom, a u
Hrvatskoj se najvei prinosi postiu s topolama,vrbama i jablanima
3.2.3. Bioplin
32
fermentacijska postrojenja za travu moraju ispunjavati vie tehnike zahtjeve od
konvencionalnih biolokih bioplinskih postrojenja, koja koriste vrsto ili tekue gnojivo.
Postoje dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje): aerobna (uz prisustvo kisika) i
anaerobna (bez prisustva kisika). Svi organski materijali, i ivotinjski i biljni, mogu biti
razgraeni u ova dva procesa, ali produkti e biti vrlo razliiti. Aerobna digestija
(fermentacija) proizvodi ugljini dioksid, amonijak i ostale plinove u malim koliinama,
veliku koliinu topline i konani proizvod koji se moe upotrijebiti kao gnojivo. Anaerobna
digestija proizvodi metan, ugljini dioksid, neto vodika i ostalih plinova u tragovima, vrlo
malo topline i konani proizvod sa veom koliinom duika nego to se proizvodi pri
aerobnoj fermentaciji. Takvo gnojivo sadi duik u mineraliziranom obliku (amonijak) koje
biljke mogu bre preuzeti nego organski duik to ga ini posebno pogodnim za
oplemenjivanje obradivih povrina. Anaerobna digestija (slika 1.) se odvija samo u
specifinim uvjetima meu kojima su ulazna pH vrijednost ulazne mjeavine izmeu 6 i 7,
potrebna temperatura od 25-35 0C te odreeno vrijeme zadravanja mjeavine u
digestoru.
Tablica 3.1. Koliina bioplina i energije dobivena iz ivotinjskog otpada (ovisi o vrsti
ivotinje)
33
ivotinja Vrsta Koliina Suho Bioplin Energija
otpada (kg/dan) (kg/dan) (m3/dan) (kWh/god)
Etanol se moe proizvoditi od tri osnovne vrste biomase: eera (od eerne trske,
melase), kroba (od kukuruza) i celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka).
Sirovine bogate eerima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budui da ve
sadravaju jednostavne eere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u
34
etanol. Sirovine bogate krobom sadravaju velike molekule ugljikovodika koje
treba razloiti na jednostavne eere procesom saharifikacije. To zahtijeva jo
jednu fazu u procesu proizvodnje to poveava trokove. Ugljikovodici u
sirovinama bogatim celulozom sastavljeni su od jo veih molekula i trebaju se
konvertirati u eere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom.
Najznaajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su eerna
trska, slatki sirak, cassava i kukuruz.
35
Tablica 3.3. Usporedba svojstava alkoholnih goriva i benzina
3.2.5. Biodizel
36
motora. Najvanije su njegove osobine vezane uz smanjenje oneienja okolia.
Ukupna emisija CO2 ekvivalenta (g/km) biodizela ovisi o uporabljenoj sirovini: za
biodizel iz suncokreta oko 50 g/km, za biodizel iz uljane repice oko 110 g/km,
dok je ona ak i negativna rabi li se za proizvodnju biodizela otpadno jestivo ulje.
Za usporedbu kod klasinog dizela ukupna emisija CO2 ekvivalenta iznosi oko
220 g/km. Uz to valja naglasiti da dolazi do smanjenja emisije CO za 42,7 %,
ugljikohidrata za 56,3 %, krutih estica za 55,3 %, toksina za 60 do 90 % uz
potpunu eliminaciju sulfata. Mogua je proizvodnja i u kunoj radinosti. Laka je
zapaljiv. Transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okoli, jer se
dospjevi u tlo razgradi nakon 28 dana. Ako nafta tijekom manipulacije ili
transporta dospije u vodu, jedna litra zagadi gotovo milijun litara vode, dok kod
biodizela takvo zagaenje ne postoji, jer se on u vodi potpuno razgradi ve nakon
nekoliko dana.
Pri proizvodnji biodizela iz uljane repice, nastaje itav niz veoma profitabilnih
nusprodukata, poput pogae ili same, koja je visokovrijedan proteinski dodatak stonoj
hrani, dobivamo i glicerol, koji se koristi kao sirovina u kozmetikoj i farmaceutskoj
industriji.Na kraju tehnolokog procesa, kao nusprodukt se dobiva i uljni mulj, koji se
koristi kao visokokvalitetno gnojivo za povrtne kulture u ekolokoj poljoprivredi. Zbog
svojih brojnih pozitivnih osobina, biodizel je svoju najiru primjenu naao upravo u
ekolokoj poljoprivredi, gdje je, po meunarodnim kriterijima, i jedini dopustivi energent.
Bez uporabe biodizela (ili nekog drugog biogoriva), danas se u EU ne moe dobiti
certifikat o istoi ekoloki proizvedenih poljoprivrednih proizvoda.
37
sagorijevanje otpada dosad najvie koriteno. Oko potrebe i mogunosti primjene
izgaranja komunalnog otpada u Hrvatskoj i svijetu provedene su brojne rasprave.
Deponijski plin
38
3.2.7. Kogeneracija
Plinskoturbinska kogeneracija
39
Ispuh
Para (vrela voda)
Gorivo
Potroai topline
KI Ispuni kotao
Komora
Elektrina energija
izgaranja
Kompresor G
Plinska
turbina
Zrak
Korisna
Elektrina snaga Specifini potroak
toplinska snaga Gorivo
agregata [kWe] topline [kJ/kWhe]
[kWt]
25-150 12000-10000 40-200 Loivo ulje
200-1000 10000-8000 250-1200 Loivo ulje, plin
1000-2500 9000-8500 1200-2600 Loivo ulje, plin
2500-5000 8500-7500 2600-5000 Loivo ulje, plin
Termomotorna kogeneracija
40
Dimnjak
Elektrina energija
Potroa
Gorivo
Slika 3.10. Shema termomotorne kogeneracije
Elektrina
Specifini potroak Korisna toplinska
snaga Gorivo
topline [kJ/kWhe] snaga [kWt]
agregata [kWe]
15 12960 39 plin
38 12900 70 plin
75 12400 130 plin
145 12160 265 plin
Elektrina
Specifini potroak Korisna toplinska
snaga Gorivo
topline [kJ/kWhe] snaga [kWt]
agregata [kWe]
25-150 13000-11000 50-250 plin
200-1000 12000-10000 350-1400 plin
1000-2500 10500-9500 1400-3500 plin
2500-5000 10000-9500 3500-7000 plin
Kogeneracijski moduli na bazi dizel motora izvode se u irokom rasponu elektrinih snaga
od 25 kWe do 5000 kWe. U podruju manjih snaga obino su paketne izvedbe. U tablici
3.7. prikazane su znaajke kogeneracijskih agregata na bazi dizel agregata.
41
Tablica 3.7. Znaajke kogeneracijskih agregata na bazi dizel agregata
Korisna
Elektrina snaga Specifini potroak
toplinska snaga Gorivo
agregata [kWe] topline [kJ/kWhe]
[kWt]
25-150 12000-10000 40-200 loivo ulje
200-1000 10000-8000 250-1200 loivo ulje, plin
1000-2500 9000-8500 1200-2600 loivo ulje, plin
2500-5000 8500-7500 2600-5000 loivo ulje, plin
Parnoturbinska kogeneracija
Para
Ispuh
Elektrina
energija
Gorivo
Parna
Zrak Parni turbina G
kotao
Para
Napojna
voda
Para Topla voda
Izmjenjiva topline
Dodatna voda
Kondenzat
Korisna
Elektrina snaga Specifini potroak
toplinska snaga Gorivo
agregata [kWe] topline [kJ/kWhe]
[kWt]
do 1000 25000-20000 do 5000 biomasa, ugljen
1000-2500 21000-16000 5000-10000 biomasa, ugljen
2500-5000 17000-13000 10000-20000 biomasa, ugljen
42
3.3. Potencijali i proizvodnja biomase
Tablica 3.9. Koliina energije koje je potencijalno mogue dobiti iz bioplina za 2020.
godinu u zemljama EU-15.
43
U posljednjih 15 godina proizvodnja je znatno skoila, s gotovo nula tona u 1991. na
580 000 tona u 1998. godini. Prole se godine proizvelo oko 3,5 milijuna tona
biodizela, od ega gotovo 90% proizvodnje otpada na zemlje EU.
Vodei proizvoai biodizela su Njemaka, s vie od 400 000 i Francuska sa 120 000
tona godinje. Slijede Italija, eka, Belgija, Austrija, i vedska. U Njemakoj i Austriji
trenutano radi vie od tisuu biodizelskih crpki, koje ekoloko gorivo prodaju znatno
jeftinije od fosilnog eurodizela.
Hrvatska ima veliki umski potencijal s gotovo 45% teritorija prekriven je umom-
3
ukupni godinji prirast je 9.6 milijuna m , s razvijenom drvnom industrijom te
znaajnim udjelom poljoprivrede i stoarstva u ukupnom gospodarstvu, a to znai
izvrsna osnova za proizvodnju energije iz biomase (posebice u Slavoniji, gdje je
osobito izraen potencijal koritenja poljoprivredne biomase)!
Sa slici 3.13. vidljivo je da kontinentalni dio ima puno vei biopotencijal od primorskog,
jer je veliki dio naeg primorja vrlo krto kamenito tlo. Trenutno se koristi oko 16 PJ
energije iz biomase (podatak iz 1998. god., 354 PJ ukupna potronja energije - dakle
samo oko 4.5 %) i to veinom na nedjelotvoran nain - za grijanje kuanstava.
44
podrke oekuje se da e tehniki potencijal biomase i otpada za period do 2030.
godine porasti na razinu od 50 do 80 PJ (u Finskoj se ve danas iz biomase
pokriva preko 25% svih ukupnih potreba za energijom ).
Prirodni uvjeti u istonoj Hrvatskoj daju ovom podruju odreene komparativne prednosti
koje se oituju u poljodjelstvu i umarstvu. Proizvodni kapaciteti u primarnom dijelu
poljoprivrede svrstavaju Osjeko-baranjsku upaniju u najkvalitetniji dio hrvatske itnice.
Na ovo se nadovezuje stoarska proizvodnja koja je dominantna u govedarstvu,
svinjogojstvu, te peradarstvu. Znaajna je proizvodnja mlijeka i jaja.
Proizvodnja bioplina kod nas uope se ne koristi. Razlog tomu je, uz loe ekonomske
uvjete i injenica da je proizvodnja bioplina ekonomina samo za postrojenja koja
prerauju gnojivo od najmanje 80 do 100 UVG (uvjetno govedo je preraunata jedinica
od 500 kg teine ivotinja), to znatno smanjuje broj potencijalnih proizvoaa ili zahtjeva
okrupnjavanje i udruivanje proizvodnje, jer je velika veina poljoprivrednih
gospodarstava premalo za isplativo iskoritavanje bioplina. Za manje posjede koji imaju
ili mogu osigurati dobivanje gnojnice od 35 do 60 UVG predviena je proizvodnja
bioplina u kontejnerima, ija isplativost nije upitna, no ona je suoena s problemom
prikljuivanja na elektrinu mreu HEP-a. Dosadanji primjeri pokazuju da
administrativna priprema toliko optereuje projekt, da nema smisla traiti spajanje s
mreom i prodaju struje. Za tako male pogone puno je zanimljivije zadovaljavanje
vlastitih potreba za elektrinom energijom i toplinom.
45
Govedarstvo
Svinjogojstvo Peradarstvo
Muzare Ostalo
Ivankovo (VK) 1000 kWe, 1200 muznih krava trenutno + dodatnih 1000 po izgradnji
postrojenja, rok: 05.2008. Investitor: P.Z. Osatina, Izvoa E3 (slika 3.14.)
Tomaanci (DJ) - 1000 kWe, 1000 muznih krava trenutno + 800 po izgradnji postrojenja,
rok: jesen 2008. Investitor: P.Z. Osatina
Varadin 2x1000 kWe, oko 1000 muznih krava trenutno, rok: 2009. Investitor: Vindija,
d.d.
akovec 1000kWe, oko 1000 muznih krava, rok: 2009. Investitor: Vindija, d.d.
46
Deponijski plin regionalna farma Antunovac
Proizvedena koliina struje pokriva potrebe 2.500 obiteljskih kua. Sa ovom proizvodnjom
elektrine energije, tedi se primjerice, u osjekoj TE-TO elektrani na zemni plin oko 2,5
miliona Nm3 zemnog plina. Na ovaj nain se 300 Nm3/h metana manje predaje u
atmosferu, to je vaan ekoloki aspekt primjene plinskih motora u ouvanju ozonskog
omotaa. Na osnovi elektrine i toplinske bilance i potrebnih ulaganja, ekonomska
raunica pokazuje da se ulaganja brzo isplate, pa daljnji rad postrojenja ostvaruje dobit.
Dakle, dolazimo do pravog cilja svakog ekolokog ureaja, a to je da sam sebe izdrava,
tj. sa boljim i kvalitetnijim voenjem tehnolokog procesa dobijemo vie energije kojom
pokrivamo investiciju i potrebe odravanja.
47
4. ENERGIJA VJETRA
Sva obnovljiva energija dolazi od sunca. Sunce prema Zemlji zrai 1015 kWh po
etvornome metru. Oko 1 do 2 posto energije koja dolazi od sunca pretvara se u energiju
vjetra. To je primjerice od 50 do 100 puta vie od energije pretvorene u biomasu od svih
biljaka na Zemlji. Zbog zemljine rotacije, svaka kretnja na sjevernoj polutki je usmjerena
prema desno. Ta pojava iskrivljena sile je poznata kao Coriolisova sila. Na sjevernoj
polutki vjetar ima smjer rotacije obrnutu smjeru kazaljke na satu kako se pribliava
podruju niskog tlaka. Na junoj polutki vjetar ima smjer rotacije u smjeru kazaljke na
satu oko podruja niskog tlaka. Vjetro-turbina dobiva ulaznu snagu pretvaranjem sile
vjetra u okretnu silu koja djeluje na elise rotora. Koliina energije koju vjetar prenosi na
rotor ovisi o povrini kruga koji ini rotor u vrtnji, brzini vjetra i gustoi zraka. Pri
normalnom atmosferskom tlaku pri temperaturi od 15C zrak tei otprilike 1.225 kg/m3,
ali se poveanjem vlanosti i gustoa poveava. Takoer vrijedi da je zrak gui kada je
hladniji nego kad je topliji. Na visokim nadmorskim visinama tlak zraka je nii, pa je zrak
rjei. Vjetroturbina iskrivljuje putanju vjetra i prije nego to vjetar doe do elisa rotora. To
znai da se ne moe iskoristiti sva energiju iz vjetra.
1 2
W mv
2
(4.1.)
1 2 1 1
W mv UVv 2 UAv3 0,625 Av 3 (4.2.)
2 2 2
Dakle, maksimalna teorijska energija vjetra ovisi o brzini vjetra na treu potenciju.
Ukupna kinetika energija zraka ne moe se sva iskoristiti, jer zrak mora dalje strujati da
bi nainio mjesta onome koji dolazi, pa je mogue iskoristiti samo energiju koja je
proporcionalna razlici brzina vjetra na treu:
48
Uzmemo li u obzir i maksimalni stupanj djelovanja zrane turbine je 0.65, te stupanj
djelovanja generatora 0.8, za maksimalnu energiju vjetroelektrane vrijedi:
W 0,152 D 2 v 3 10 3 (4.5)
S obzirom na gornja razmatranja poznavanje brzine vjetra ima osnovnu vanost za ocjenu
mogunosti iskoritavanja vjetra u energetske svrhe. Brzina vjetra je jako promjenjiva, pa
je stoga potrebno mjeriti brzinu vjetra kako bi se mogle odrediti krivulje frekvencija
(statistika vjetra). Brzina vjetra se poveava sa visinom iznad tla. Moe se raunati da je
omjer brzina razmjeran petom korijenu iz omjera visina nad zemljom. Na slici 4.1.
prikazana je ovisnost maksimalne i teorijski iskoristive snagu vjetra, kao i one na osovini
vjetroturbine i prikljucima generatora u ovisnosti o brzini vjetra.
49
4.1.2. Krivulja snage i ovisnost o brzini vjetra
Problem krivulje snage je u tome to nam govori koliko snage e proizvesti vjetroturbina
pri prosjenoj brzini vjetra. Obujam energije vjetra se mjenja sa brzinom vjetra.
Koeficijent snage govori koliko se energije vjetra pretvori u elektrinu energiju. Efikasnost
turbina je malo vea od 20%, ipak ona se mjenja sa brzinom vjetra.
Za ukupnu koliinu energije koju zrana turbina pretvara u elektrinu energiju brzina
vjetra je vrlo bitna. Energija vjetra odgovara prosjenoj brzini vjetra na treu potenciju, to
znai da ako je brzina vjetra dvostruko vea, dobiva se 8 puta vie energije. Tablica 4.1.
prikazuje iznose snaga po kvadratnom metru za razliite brzine vjetra
v P v P v P
(m/s) (W/m2) (m/s) (W/m2) (m/s) (W/m2)
0 0 8 313,6 16 2508,8
1 0,6 9 446,5 17 3009,2
2 4,9 10 612,5 18 3572,1
3 16,5 11 815,2 19 4201,1
4 39,2 12 1058,4 20 4900,0
5 76,2 13 1345,7 21 5672,4
6 132,3 14 1680,7 22 6521,9
7 210,1 15 2067,2 23 7452,3
50
4.1.3. Rua vjetrova, utjecaj terena i izbor lokacije
Na velikim visinama od oko 1 km, povrina zemlje ne utjee previe na vjetar, dok u
niim slojevima atmosfere trenje o povrinu zemlje jako utjee na brzinu vjetra. Za vea
nepravilnosti terena, vjetar je vie usporen. Primjerice ume i veliki gradovi, logino e
vie usporiti vjetar, dok e velike betonske povrine na aerodromima tek neznatno utjecati
na brzinu vjetra. Vodene povrine su jo vie uglaenije od betonskih imaju jo manji
utjecaj, dok visoka trava i grmlje imaju znatan utjecaj na brzinu vjetra. Dobra lokacija za
zrane turbine je du obale. Pretpostavka da bi se postigao bolji efekt postavljanjem
turbina na sam rub litice nije tona, jer litica stvara turbulenciju i usporava vjetar ak i
prije nego to dolazi do same litice, te znatno smanjuje ivotni vijek turbine zbog jaeg
troenja uslijed turbulencije. Puno povoljnije bilo bi kada bi litica bila zaobljena prema
moru, jer bi u tom sluaju dolo do efekta ubrzanja vjetra.
Zbog stalnog variranja brzine vjetra, koliina energije stalno se mijenja. Promjena ovisi o
vremenskim prilikama, o uvjetima na tlu i preprekama. Izlazna energija vjetroturbine ovisi
o variranju vjetra, iako su najvee varijacije do neke mjere kompenzirane zbog tromosti
rotora turbine. Na veini mjesta na svijetu danju je vjetrovitije nego nou. Vjetar je
mnogo turbulentniji danju ee mijenja smjer. Vea proizvodnja danju je prednost jer je i
51
potronja daju vea. Snane oluje esto su popraene estim udarima vjetra koji naglo
mijenjaju smjer i brzinu vjetra.
Najekonominija visina osovine turbine smjetene na povrini mora je 0,75 puta promjer
rotora. Tornjevi turbina obino se prave dovoljno visoki da bi izbjegli turbulencije od
vjetra blizu tla. Vjetar na moru je manje turbulentan nego na kopnu, zato turbine na
moru imaju vei ivotni vijek od onih na kopnu.
Svaka vjetroturbina
usporava vjetar iza sebe Dobro mjesto
nakon to iz njega izvue
energiju i pretvori je u
elektrinu. Iz tog razloga bi Turbulencija
turbine trebalo smjestiti to Efekt tunela na
je mogue dalje jednu od zaobljenim brdima
druge. Iskoristivost zemljita
i cijena spajanja turbina na
elektrinu mreu, trae da
ih smjestimo to blie jednu Loe mjesto
drugoj.
Vjetroturbine su udaljene
izmeu 5 do 9 duina Turbulencija na vrhu i
dnu otrih litica
promjera rotora u smjeru
dolaska vjetra i izmeu 3 do
5 duina promjera rotora u
smjeru okomitom na smjer
vjetra. Gubitak energije Prepreke - loe
zbog zavjetrine koje
stvaraju jedna drugoj iznosi
negdje oko 5 posto. Turbulencija
Na vjetrovitoj strani H
zgrada ili planina, zrak se
kompresira i njegova se
brzina izmeu prepreka Mjesto postavljanja vjetroturbine promjera (D) mora biti daleko od
znatno poveava. Ta je prepreka najmanje 10x visina prepreke (H) ili je potrebno
postavljanje visokih stupova.
pojava znana kao efekt
tunela. Tunel bi trebao
biti to pravilniji.
Slika 4.4. Postavljanje vjetroturbina s obzirom na
tok vjetra
52
U sluaju da su brda vrlo neravna i nejednaka, dolazi do velikih turbulencija, tj. smjer i
brzina vjetra bi se naglo mijenjali. Velike turbulencije u potpunosti ponitavaju sve
prednosti vee brzine, a promjenjivi vjetar bi uzrokuje nepotrebno troenje i kidanje
turbine
Uobiajena mjesta za postavljanje vjetroturbina su uzvienja, brda ili planine (slika 4.4).
Prednost je imati to je mogue iri pogled prema nadolazeem smjeru vjetra u nekom
podruju. Razlog je ponovo tlaenje zraka na vjetrovitoj strani brda i nakon to vjetar
dosegne vrh, opet mu je omogueno irenje kako se sputa u podruje nieg tlaka na
drugoj strani brda. Ako je brdo strmo ili ima nepravilnu povrinu, dolazi do znatnih
turbulencija koje ponitavaju prednosti vee brzine vjetra.
Poznavajui oekivane razdiobe brzine vjetra (slika 4.5.) i krivulju ovisnosti snage
predloene vjetroturbine (slika 4.2.), mogue je odrediti i oekivanu godinju proizvodnju
elektrine energije na promatranoj makrolokaciji jednostavnim umnokom dvije krivulje i
8760 h/god.
53
4.2. Podjela i dijelovi vjetroelektrana
Openito postoje dva tipa vjetroelektrana (slika 4.6.): s okomitim i s vodoravnim rotorom.
Male se koriste obino na dalekim izoliranim mjestima, pri emu postoji velika
raznolikost rjeenje. Vjetroelektrane srednje i velike snage obino rade na mrei,
kao samostalne ili u grupi (vjetroparkovi). One instalirane snage vee od 650 kW
danas su su komercijalne i proizvode se u velikim serijama. Vjetroelektrane na
puini mogu imati instaliranu snagu i do nekoliko stotina MW, trenutno su u
razvoju, a glavna zapreka je velika cijena postolja.
54
Na slici 4.7. prikazani su primjeri nekih tipinih prototipova i komercijalnih vjetroagregata
koji su danas u uporabi.
55
Slika 4.7. Primjeri vjetroagregata
4.2.2. Osnovni dijelovi vjetroelektrane
Zakretanje
lopatica
Sporo-okretna
osovina
Rotor
Prijenosnik
Generator
Anemometar
Smjer
vjetra Upravljanje
Konica
Zakretanje
Pokaziva smjer a
vjetra
Lopatice Stup
Veina vjetroturbina ima sustav s dvije ili tri lopatice. S obzirom na izvedbu
moemo razlikovati lopatice sa zakretnim vrhovima (kao aerodinaminim
konicama) ili s krilcima. Obje izvedbe su ujedno sekundarni koni sustavi, koji u
sluaju otkaza primarnog konog sustava (mehanika konica) stvaraju moment
koenja (zakretanjem vrha lopatice ili pominom ravnom povrinom (eng. spoiler)
), te na taj nain ograniavaju brzinu vrtnje.
Rotor
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su glava (eng. hub) i lopatice. Ovisno o tome
kako reguliramo snagu, rotor moe biti izveden:
56
x tako da se regulaciju kuta tijekom rada vri zakretanjem lopatice, na nain
da se profil namjeta u optimalni poloaj. Ovakva regulacija je sloena i
rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nuno primjenjivi za lopatice due od
25-30 m. Takoer postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajui kut
lopatice mijenja napadni kut struje zraka.
Kada generator ispadne iz mree, odnosno brzina naleta vjetra prijee maksimalnu
vrijednost (iskljunu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamikog optereenja
mora postojati koni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor.
Osim toga, bitno je rei da je takoer zadatak ovog sustava odrati projektnu brzinu
vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav ije je djelovanje dinamiki uravnoteeno.
Disk konica je najea izvedba konog sustava (kojom se na suvremenim strojevima
upravlja mikroprocesorski), a smjetena je na sporookretnoj osovini prije prijenosnika ili
na brzookretnoj osovini generatora.
Generator
Uzimajui u obzir uvjete poveane vlanosti, slanosti, zatim otpornost na krute estice,
povienu temperaturu i sline uvjete, pred generatore se takoer postavlja zahtjev
57
pouzdanosti sa to je mogue manje odravanja. Razni su kriteriji prema kojima se moe
izvriti podjela generatora.
Prema vrsti struje mogu biti: istosmjerni ili izmjenini. Istosmjerni se zbog problema s
pouzdanosti rijetko primjenjuju. Prema nainu okretanja postoje generatori: s
promjenjivom ili s nepromjenjivom brzinom okretanja uz zadravanje iste frekvencije.
Takoer postoji podjela prema veliini tj. snazi.
Kao to samo ime kae, ovaj mikroprocesorki upravljan sustav je u osnovi zaduen za
cjelokupno upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava. Ako
ovakav sustav nije u cijelosti smjeten na vjetroturbinskoj jedinici (kao to moe biti
sluaj), ve je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i
posebnu telekomunikacijsku opremu.
Moe biti izveden kao cjevasti, konusni, teleskopski, reetkasti, uvreni ili povezani.
Danas se najee koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome to ju osim
visoke vrstoe karakterizira i vea otpornost na vibracije. Prednost reetkaste konstrukcije
nalazi se u jednostavnosti, a budui da ju je mogue rastaviti na manje dijelove
prikladnija je za transport i montau.
58
4.3. Princip rada vjetroelektrane u EES i izbor generatora
Vjetroturbina koja moe imati jednu ili vie elisa, slui za transformaciju energije
vjetra u mehaniku energiju. Ako se u obzir uzmu razina buke i vizualni efekt,
izvedba s tri elise predstavlja najee rjeenje. Pored toga, dinamikom rotora s tri
kraka je najlake upravljati. Inercijski moment trokrakog rotora prema tornju ne
mijenja se tijekom okretanja. To rezultira manjim problemima uslijed oscilacija
nego kod jednokrakih i dvokrakih rotora. Uz to je i optiki mirniji zbog okretanja
na manjoj brzini. Oko 90% vjetroturbina koje se trenutno koriste u svijetu imaju
trokraki rotor.
59
(rpm). Budui da se rotor okree brzinom od 30-50 rpm, potrebna je upotreba
prijenosnika. S prijenosnikom se pretvara spora rotirajua sila (visokog okretnog
momenta) u brzu rotaciju (niskog okretnog momenta) koja je potrebna za rad
generatora. Postotak iskoristivosti energije je 98%, a gubitak energije koji nastaje
uslijed trenja zupanika prijenosnika manifestira se u obliku topline i buke.
Generator Zatita
Kompenzator
60
Asinkroni generator
Asinkroni generatori se najee koriste kada je vjetroelektrana prikljuena na
krutu mreu. Krutu mreu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost.
Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge
strane moraju imati kompenzacijski ureaj (uglavnom uklopive kondenzatorske
baterije) i prikljuni ureaj kako bi se omoguila poetna sinkronizacija s
mreom (eng. soft-starter).
Sinkroni generator
Sinkroni generatori se najee primjenjuju za pretpostavljene uvjete otonog
pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji e odravati
napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronai u komercijalnim
izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mreu. Kod vjetroturbina
nazivnih snaga veih od 500 kW naroito je izraena potreba za ukljuivanjem
sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, to inae nije sluaj, pa
tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama.
61
Izvedba vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom ima
optimalan pogon samo za jedan omjer izmeu brzine vrha elise i brzine vjetra. To znai
da se samo pri jednom omjeru postie maksimalna djelatna snaga generatora. U sluaju
da omjer odstupa od optimalnog, djelatna snaga generatora biti e manja od
maksimalne.
ASINKRONI GENERATORI SINKRONI GENERATORI
Izravno prikljuenje na mreu Izravno prikljuenje na mreu
Mjenjaka
kutija AG Mjenjaka
kutija SG
n
1 s f s 0 0,08 f
p n
p
potroa induktivne jalove snage
upravljiva izlazna jalova snaga
Mreni prikljuak putem DC veze Mreni prikljuak putem DC veze
Mjenjaka DC
kutija
AG Mjenjaka
SG
DC
kutija
f f
s 0,81,2 s 0,51,2
p p
upravljiva izlazna jalova snaga uz upravljiva izlazna jalova snaga uz
odgovarajui pretvara odgovarajui pretvara
Mjenjaka DC
kutija
AG SG
n
1 s f s 0 0,1 0,3 f
s 0,51,2
p p
potroa induktivne jalove snage upravljiva izlazna jalova snaga uz
odgovarajui pretvara
Asinkroni generator s dvostranim Sinkroni generator s permanentnim
napajanjem magnetima prikljuen putem DC veze
DC DC
Mjenjaka
AG
kutija f
s 0,61,2
p
upravljiva izlazna jalova snaga uz
odgovarajui pretvara
Slika 4.11. Naini prikljuenja vjetroelektrane na mreu [14]
62
est sluaj je izvedba vjetroelektrane s promjenjivom brzinom vrtnje i konstantnom
frekvencijom. Takve vjetroelektrane imaju generator s promjenjivom brzinom vrtnje i
vjetroturbinu koja rotira razliitim brzinama vrtnje ovisno o promjenjivosti brzine vjetra.
Ostvariv je optimalan pogon za svaki omjer izmeu brzine vrha elise i brzine vjetra,
odnosno za svaku brzinu vjetra. Meutim, tada su na elektrinoj strani vjetroelektrane
poveani poetni investicijski trokovi zbog sloenije izvedbe prikljuenja na mreu. U
sluaju primjene sinkronog generatora izvedba ukljuuje statiki pretvara frekvencije
zasnovan na energetskoj elektronici.
63
4.4. Kriteriji prikljuenja vjetroelektrane na mreu
64
Ovih pet glavnih kriterija se smatra kljunim podrujima za ispravan pogon i voenje
vjetroelektrana u pripadajuem elektroenergetskom sustavu.
4.4.1. Iznos frekvencije
Engleska
Zemlja Njemaka Danska kotska Nizozemska Irska
Wales
47.0-47.5 Hz 47.0-47.5 Hz
47.0-47.5 Hz
tijekom 10 s tijekom 20 s
tijekom 20 s
47.5-48.0 Hz 47.5-52.0 Hz
47.5-50.4 Hz
Raspon frekvencije
65
Zahtjevi koji se postavljaju obzirom na kompenzaciju jalove snage definirani su prema
rasponu faktor snage te predoeni u tablici 4.3. Meusobna usporedba zahtjeva koji se
postavljaju obzirom na jalovu snagu rezultira spoznajom da to vjetroelektrane vie slie
konvencionalnim elektranama to se od njih trai pogon u veem rasponu faktora snage.
Engleska
Zemlja Njemaka Danska kotska Nizozemska Irska
Wales
Na prikljunicama
generatora 0.96
Isti Mvar
kap 0.98 ind
Jedinini iznos
(sada za
Neutralnost faktor snage u proizvodnje i
<100MW)
Raspon faktora snage
66
Tablica 4.4 Zahtjevi s obzirom na sposobnost prolaza vjetroelektrane kroz stanje kvara
Engleska
Zemlja Njemaka Danska kotska Nizozemska Irska
Wales
VE treba ostati
Od VE mora VE treba izdrati
prikljuena u
01/01/2002 ostati kvarove u VE mora biti
uvjetima VE ne smije
VE mora ostati prikljuena prijenosu (132kV i sposobna
pojave krutog biti iskljuena
prikljuena za u uvjetima vie) koji stvaraju odrati
Sposobnost prolaza
trofaznog KS za propad
kroz stanje kvara
U idealnom sluaju, kvaliteta se mjeri prema IEC propisima uzimajui u obzir zahtjeve iz
danskih propisa. Tada proizvoa opreme moe koristiti podatke iz tih mjerenja za
vrednovanje kvalitete. Slino njemakim tehnikim propisima, IEC 61400-21 propisuje
parametre kvalitete vjetroturbinskih generatora koje je potrebno mjeriti te metode
mjerenja koje je potrebno primijeniti. IEC takoer zahtijeva mjerenje flikera, harmonika,
vrnih snaga, faktora snage tijekom normalnog pogona kao i fluktuacija snage i flikera
tijekom sklopnih operacija. U sluaju da je potrebno napraviti konaan izbor, ee se
predlae slijeenje IEC propisa nego njemakih propisa.
67
mogu se traiti i drugi signali poput statusa vjetroelektrane i brzine vjetra na
lokaciji njezine izgradnje.
Distribucijska mrea moe biti aktivne ili pasivne naravi. Kod mree pasivne naravi misli
se na napajanje potroaa, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su
odreeni na osnovi kako optereenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja
uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara znaajne tehnike i
ekonomske posljedice po EES.
Kako je mrea do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadravala stabilnost uz
stabilnu prijenosnu mreu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mrea.
Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora,
stabilnost se u veini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Meutim, s oekivanim
poveanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mree,
predvia se da e se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na
analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u
izoliranim sustavima, kao to su oni na udaljenim otocima.
68
4.4.7. Rad vjetroelektrane na mrei - problemi
69
Slika 4.13. Ukupno istalirana snaga vjetroelektrana u svijetu od 1993. 2006.
70
Ukupni kapacitet [MW]
Instalirano 2006.
Deinstalirano 2006.
71
Vjetropark Ravne, otok Pag
Ukupna investicija iznosi priblino 48 milijuna kuna, od toga 2,3 milijuna kuna otpada na
trokove prikljuka te na konstrukciju i prilagodbu mjesta prikljuka. Otkupna cijena
proizvedene energije je 90 % prosjene prodajne cijene el. energije, odnosno donja
granica otkupa je 0,0485 eura/kWh. Prema proraunima, oekivana godinja proizvodnja
elektrine energije je izmeu 13,5 i 15 GWh. Vrijeme trajanja ugovora je 15 godina.
Osnovni elementi i uvjeti privreivanja vjetroelektrane definirani su Ugovorom o
kupoprodaji elektrine energije, potpisanim u jesen 2001. te revidiranim u proljee 2004.
godine izmeu Hrvatske
elektroprivrede i tvrtke Adria Wind Power.
72
5. ENERGIJA SUNEVOG ZRAENJA
Energija Sunca osnovni je pokreta svih klimatskih i ivotnih ciklusa na Zemlji. Stoga je
Sunce predstavljalo centar pravjerovanja brojnih civilizacija. Danas Sunce doivljavamo
kao izvor ugode i kao enormni neiskoriteni potencijal za podmirivanje energetskih
potreba uz minimalan utjecaj na globalno zagrijavanje. Nastavak poglavlja opisuje kako
se odreuje potencijal Suneva zraenja. Potom slijedi opis koritenja Suneva zraenja u
toplinskim i primjenama za proizvodnju elektrine energije.
Energija Suneva zraenja kontinuirano pristie na Zemlju koja se okree oko svoje osi i
oko Sunca. Posljedino imamo dnevne i sezonske mijene snage Suneva zraenja koje
stie do povrine Zemlje. Snaga Suneva zraenja na ulazu u Zemljinu atmosferu, pri
srednjoj udaljenosti od Sunca, iznosi 1370 1 W/m2. Do povrine Zemlje stie otprilike
pola. Ukupno Sunevo zraenje koje doe na Zemlju vrati se natrag u svemir 2. Snaga
koju stvarno na povrini imamo znaajno ovisi o prilikama u atmosferi i o oblacima. Za
grubu ocjenu prosjene snage Suneva zraenja na
povrini zemlje tijekom cijele godine se moe uzeti
vrijednost od skoro 200 W/m2.
Jednostavni raun s povrinom Zemlje okrenutom Suncu
moe ocijeniti godinje dozraenu energiju. Slika sa
strane usporeuje preko volumena kocke energiju Sunca
dozraenu na Zemlju (1) s rezervama primarnih izvora
energije i ukupnom svjetskom potronjom energije (7).
Nedvojbeno je da se radi o enormnim koliinama
energije mnogostruko veim od svih rezervi ugljena (4),
prirodnog plina (3), nafte (5) i urana (6) zajedno. Iznos
trenutno koritene Suneve energije prikazuje najsitnija
kocka broj 2.
1
Uslijed blage ekscentrinosti putanje Zemlje oko Sunca i razliite udaljenosto tijekom godine vrijednost
Solarne konstante varira 3,5%. To se moe zanemariti prema ostalim varijabilnim utjecajima.
2
Na putu do povrine Zemlje oko 30% direktno se odbija natrag u svemir (od atmosfere 6%, od oblaka 20% i od
zemlje 4%), oko 19 % apsorbira se u atmosferi (oblaci 3%, atmosfera iznad 16%), a ostatak upije kopno i more.
Iz zemlje i oceana sve se vraa natrag: zagrijavanjem zraka 7%, isparivanjem vode 23% i infracrvenim
zraenjem 21%. Uz prethodne izmjene u oblacima i atmosferi Zemlju na kraju naputa infracrvenim zraenjem
70% Suneve energije.
73
Obraeni podatci su dostupni od razliitih institucija koje integriraju mjerenja
meteorolokih postaja i satelita s analitikom obradom za viegodinja razdoblja i
razliite rezolucije. Svi izvori koji nisu rezultat posebnih mjerenja za konkretnu
lokaciju imaju neodreenost koja moe biti i do 30%. Varijabilnost uslijed
lokalnih vremenskih prilika jo je vea. Neodreenost je manja na razini procjene
za ukupnu godinju ozraenost. Primjer izvora podataka koje je mogue kupiti je
European Centre for Medium Range Weather Forecast (2,5x2,5o i preciznije,
data.ecmwf.int/data). Postoje i podatci koji su slobodno dostupni, npr.: NASA
Surface Meteorology and Solar Energy za razdoblje od 1983-19993 u rezoluciji od
1o, i Photovoltaic Geographical Information System (PVGIS) za mreu od 1 do 2
km. Slika 5.1 prikazuje ilustraciju PVGIS podataka za horizontalnu povrinu.
Slika 5.2 prikazuje PVGIS podatke sumarno za cijelu godinu uz optimalni kut.
Optimalni kut se takoer treba odrediti za svaku lokaciju.
74
Slika 5.2. Ukupna godinja ozraenost [kWh/m2] za povrinu pod optimalnim
kutom
Prema PVGIS podatcima optimalni kut se za podruje RH kree od 33o na sjeveru do 37o
na jugu. Valja imati na umu da se optimalni kut mijenja tijekom godine zbog prividnog
kretanja sunca 3. Kod fiksnih instalacija je potrebno odabrati optimalni kut za maksimalnu
godinju energiju ili za maksimalnu energiju tijekom slabijih sunanih dana.
Najbolje je rjeenje koje prati kretanje sunca. Time se moe poveati dobivena energija
za 25-40% - vie se postie na praenje Sunca u dvije osi i za sunanije lokacije (Slika
5.3).
3
Prema PVGIS npr. za Zadar optimalni kut na nivou godine je 36o, a za pojedine mjesece: 45o u oujku, 10o u
lipnju, 41o u rujnu i 66o u prosincu.
75
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Slika 5.3. Globalno ozraenje tijekom godine za razne nagibe i za 2-osno
praenje za centralnu Europu [35]
Spektar svjetlosti koja obasjava FN eliju ovisi o debljini i sastavu atmosfere kroz koju
prolazi. Slika 5.4. ilustrira utjecaj stanja u atmosferi (smog i oblaci) na intenzitet.
Ovisno o dobu dana, zemljopisnoj irini i godinjem dobu svjetlost do neke toke na
povrini Zemlje putuje kroz deblji ili tanji sloj atmosfere. Koliki je taj put u odnosu na
najkrai izraava se kao omjer mase zraka (AM) 4. Slika 5.5 prikazuje spektar Suneva
zraenja na ulazu u utmosferu i na tlu nakon direktnog prolaza.
4
AM ' Air Mass, po konvenciji se povrina atmosfere oznaava sa AM=0.
76
Slika 5.5. Spektar Suneva zraenja na ulasku u atmosferu i na povrini Zemlje
[35]
77
5.2 Toplinska primjena
78
nedvojbeno predstavljaju najjednostavniji, najdjelotvorniji i ekonomian nain koritenja
energije Sunca.
Koritenje energije Sunca preko toplinskih kolektora malo je sloenije od pasivnih rjeenja
ali zato sigurno najisplativije. Rjeenja mogu biti sa i bez aktivnih komponenti te mogu
koristiti zrak ili vodu kao radni medij. Dalje se mogu razlikovati po temperaturi koju
postie radni medij, tako imamo: nisko, srednje i visoko temperaturne primjene.
www.re-solutions.org (NREL)
79
Slika 5.8. Presjek evakuirane staklene cijevi visoko temperaturnog kolektora
Na kraju 2005. u svijetu je bilo ukupno instalirano 111 5 GWt kapaciteta solarnih
kolektora. Kina 6 sa 52 GWt instaliranih kapaciteta neprikosnoveno vodi, drugi SAD ima
malo vie od 20 GWt, potom slijede Turska Njemaka i Japan sa oko 5 GWt, Australija i
Izrael imaju oko 3 GWt i na kraju vrijedno spomena je da Grka, Austrija i Brazil imaju
oko 2 GWt instaliranih solarnih kolektora. Pored ogromne razlike u instaliranim
kapacitetima jednako je velika razlika u relativnom udjelu pojedinih vrsta kolektora. Tako
Kina jedina ima preko 90% instalirane visoko temperaturne kolektore sa evakuiranim
cijevima. Potom SAD ima preko 90% nisko temperaturnih kolektora bez pokrova
(primarno za grijanje bazena) i tome je slino stanje samo u Australiji. Sve ostale zemlje
(ukljuujui Europu) imaju primarno instalirane srednje temperaturne kolektore sa
pokrovom.
EU trenutno ima instalirano preko 10 GWt, ali polovica od toga u Njemakoj koja ima
dvije treine instalacija zajedno sa Grkom i Austrijom. Planovi 7 su do 2010 ostvariti 100
milijuna m2. Stope rasta koje se ostvaruju potvruju realnost potencijala ovakvog
koritenja Solarne energije.
5
Prema AEE Intec Solar Heat Worldwide
6
Kina ima plan da do 2015. sa preko 1500 GWt osigura da oko 25% stanovnitva koristi Solarne kolektore.
7
Pojednostavljeno se uzima da 1 m2 ima potencijal za 0,7 kWh na dan (oko 250 kWh godinje).
80
okolnog zraka prema iznosu ozraenosti. Slika 5.9. prikazuje kretanje efikasnosti tri
razliite vrste kolektora.
www.wbdg.org
Slike 5.10. i 5.11. prikazuju najei nain koritenja solarnih kolektora: pasivno i
aktivno. Pasivna rjeenja su popularnija, a i primjerenija za sunanija podneblja.
81
Solarni kolektor
Izolirane cijevi
Hladna voda
Topla voda
Ispust
Pumpa
Spremnik
Rasteretni
ventil
Pom. grija
vode
5.2.3. Hlaenje
Sve su brojniji projekti koji demonstriraju direktnu primjenu Solarne energije za hlaenje.
Za kompletnu dostatnost se razmatraju kombinirana rjeenja sa bojlerima na biomasu.
Stanje razvoja je pred uvoenjem na trite i znaajno smanjenje cijene se oekuje u
iduim godinama. Vanost primjene Solarne energije za hlaenje je u sve veim
potrebama za elektrinom energijom u ljetnim mjesecima i maksimalnom poklapanju sa
njenom dostupnosti.
Solarno hlaenje radi tako da zamjenjuje kompresor, pogonjen el. en., procesom koji
koristi medij za preuzimanje topline s vrlo niskom tokom kljuanja (ispod 0 oC). Ureaj
se sastoji od bojlera, kondenzatora, evaporatora i absorbera. Moe se koristiti amonijak
pod tlakom tako da je teku na sobnoj temperaturi, a potrebni su jo vodik i voda.
Razvijaju se i rjeenja s litij bromidom i vodom.
82
5.3 Proizvodnja elektrine energije
Elektrina energija se proizvodi iz energije Sunca na dva razliita naina: posredno preko
toplinskog krunog procesa i direktno koritenjem fotoefekta. Prvi je pristup znatno blie
ekonominosti, ali za drugi pristup postoji vei poticaj i bre se razvija.
Rjeenje solarne termoelektrane (STE) s poljem cijevi u fokusu polja linearnih parabolinih
koncentratora ima najvei potencijal za posve komercijalno koritenje. Kumulativno
iskustvo i ukupne probne instalacije daleko premauju sva ostala rjeenja solarnih TE.
Veliko iskustvo sa ovim rjeenjem dolazi od 354 MWe instalacija u Mojave pustinji u
Californiji jo prije 20 godina ini paraboline protoe STE najrazvijenijom tehnologijom.
Relativni zastoj u aktivnostima se mijenja u zadnje vrijeme izgradnjom postrojenja u
panjolskoj, Izraelu i drugdje, ali uz zastoje i nejasnu kratkoronu budunost.
Solarni koncentratori mogu pratiti Sunce samo u jednoj osi i to je obino istok-zapad.
Kao kruni proces se uobiajeno koristi Rankineov direktni ili posredni. Usklaivanje
dostupnosti energije Sunca i potronje se rjeava toplinskim spremnicima velikog
kapaciteta (otopljene soli). Optimalna snaga postrojenja se rauna na oko 200 MWe
(najvie zbog povrine).
Slika 5.12. ilustrira pilot postrojenje paraboline protone STE i cijevi kroz koju prolazi
medij za preuzimanje topline. Potrebno je oko 20 m2 povrine za 1 kWe.
83
Slika 5.12. Parabolina protona solarna TE 30 MWe Kramer Junction, California
Slika 5.13. prikazuje ilustraciju sheme jednog rjeenja cijele paraboline protone STE
Prikazano rjeenje nema spremnik toplinske energije, ali ima dodatni izvor topline iz
klasinog goriva za poveavanje ukupnog stupnja djelovanja i osiguravanje rada u
trenucima kada nema Sunca.
84
Solarna termoelektrana sa solarnim tornjem
Rjeenje STE sa centralnim tornjem prema kome su usmjerena reflektirajua zrcala vrlo je
slino rjeeno u ostatku postrojenja parabolinoj protonoj izvedbi. Tehnologija sa
centralnim tornjem je neto slabije razvijena.
Slika 5.14. Solarni toranj 11 MWe (panjolska, 600 ogledala) i Solar II 10 MWe
California (2000 ogledala, 100 m toranj, 40 M$)
Slika 5.15. prikazuje pozitivan utjecaj toplinskog spremnika na mogunost pomicanja
proizvodnje el. en. prema potrebama. Vanost toplinskog spremnika je identina kao i
kod protonih parabolinih STE. Kod oba rjeenja najvei utjecaj na ukupnu efikasnost
imaju refleksija sunevih zraka i termodinamika pretvorba.
Snaga MW
85
Solarna termoelektrana sa parabolinim tanjurom
Najmanje razvijena od tri opisane STE je izvedba sa parabolinim tanjurima (slika 5.13.).
Ove STE najmanje izgledaju kao uobiajene termoelektrane jer jedna jedinica ima snagu
od 10 do 25 kWe. Kompletan toplinski stroj i generator se nalaze smjeteni u fokusu
tanjura promjera oko 10 m. Uobiajena izvedba je sa Stirlingovim toplinskim strojem
(postoje izvedbe sa mikroturbinama i Braytonovim krunim procesom). Stirlingov motor
ima prednost zbog efikasnosti (i preko 40%), ali problem predstavlja pouzdanost. Ukupna
efikasnost koja se postie iznosi 22% to je bolje od ostalih izvedbi STE Suneva svjetlost
se koncentrira vie od 3000x to predstavlja izazov kod realizacije (skupo). STE sa
parabolinim tanjurom karakterizira velika gustoa snage (oko 55 kW/l). Medij u
toplinskom stroju postie temperature od preko 750 oC.
Trenutno u svijetu postoji vie MWe ukupno instaliranih jedinica u svrhe razvoja i probnog
rada.Postoje planovi za stotine MWe instalacija.
86
5.3.2. Fotonaponske elije
Pojavu da svjetlost odreene valne duine kada obasjava neki metal (npr. cink ili natrij) iz
njega izbije elektron otkrio je jo Becquerel 1939. Objanjenje ove kvantnomehanike
pojave, kojom se moe proizvoditi elektrinu energiju, dao je Einstein 1905. Prva
moderna izvedba fotonaponske elije, koja iskoritava opisani efekt, ostvarena je 1954. u
Bell Labs.
Prema podatcima za 2006. u svijetu ima 8400 MWe instalirane snage fotonaponskih
elija. EU ima instalirano preko 40% ukupnog svjetskog kapaciteta, a preko 90% toga je
instalirano u Njemakoj.
Najvei proizvoai fotonaponskih elija su redom u Japanu, Europi, Kini i SAD-u. Vodea
tri proizvoaa su Sharp (JP), Q-Cells (DE) i Kyocera (JP).
Fotoefekt kojim se moe proizvoditi elektrina energije nastaje kada foton dovoljne
energije pogodi elektron u neutralnom p-n poluvodikom spoju. Poluvodi p-tipa ima
slobodne elektrone i nastaje kada se kristal silicija (4 valentna elektrona) dopira 3-
valentnim elementom, npr. borom, a n-tip ima slobodne upljine (manjak elektrona) i
nastaje dopiranjem silicija 5-valentnim elementom, npr. fosforom. Na spoju ova dva tipa
poluvodia, rekombinacijom elektrona i upljina, nastaje neutralno podruje sa
elektrinim poljem. Da bi foton u sudaru prebacio elektron kroz to polje treba dobiti
najmanje energiju jednaku tom polju. To praktino znai da svi fotoni koji imaju energiju
manju od potrebne ne mogu ostvariti fotoefekt, a svi elektroni koji imaju veu energiju od
potrebne ostvaruju izbacivanje samo jednog elektrona. Razliiti materijali imaju odreeni
iznos energije praga ili zabranjenog pojasa.
87
temperaturi). Od teorijskog maksimuma za silicij od 28% na 0 oC u laboratoriju je
ostvareno 25%. Praktino se moe postii stupanj djelovanja i preko 50%
kombiniranjem vie p-n spojeva zajedno i drugim naprednim rjeenjima (npr.
kvantne toke i udubljenja) koja iskoritavaju potpunije spektar Suneva zraenja.
Napon i maksimalna efikasnost na fotonaponskoj eliji ovise o energiji praga
poluvodia (Slika 5.18.).
Strujno naponska karakteristika FN elije je slina onoj poluvodike diode, ali kao izvor
el. en. Za praktine primjene dobro je gledati I-U karakteristiku na nivou modula u koji
se FN elije spajaju. Nain povezivanja FN elija u module ovisi o eljenom izlaznom
naponu i snazi koje se eli postii. Slika 5.19. prikazuje I-U karakteristiku za Si FN eliju.
88
Slika 5.19. Strujno naponska karakteristika FN elije u ovisnosti o snazi Suneva
zraenja i temperaturi [35]
Praktine izvedbe FN elija karakterizira napon otvorenog kruga, struja kratkog spoja te
stupanj djelovanja. Kod instalacije FN modula treba paziti na to da stupanj djelovanja FN
elije pada sa porastom temperature (skoro 0,5% za +1 oC), Slika 5.19.
89
Kod primjene FN elija razlikujemo tri segmenta: potroaki proizvodi, otona proizvodnja
i rad na mrei. Daleko najvei 8 dio primjene je u neekonominim instalacijama
spojenima na mreu. Sve ostale primjene su ekonomine. Potroaki proizvodi poput
satova i najrazliitijih ureaja imaju svoju dodatnu vrijednost koja opravdava ugradnju FN
elija. Samostalne instalacije zbog izdvojenosti mogu imati ekonomsku opravdanost bilo
u industrijskim primjenama ili u elektrifikaciji udaljenih naselja.
Za primjene spojene na mrei akumulatori nisu nuni, osim u hibridnom radu, ali je zato
nuan pretvara istosmjernog u izmjenini napon. Ovisno o propisima za mreni
prikljuak potrebno je zadovoljit jo neke dodatne kriterije. Npr. FN instalacija ne smije
napajati mreu kada ostane bez glavnog napajanja. Slika 5.21. ilustrira spoj FN sistema
na mreu.
8
Preko 70% FN instalacija godinje bilo spajano na mreu 2002. Danas je to vjerojatno oko 90%.
9
Vrijednost za 2006. je u razvijenom svijetu blizu 4/W, a u Kini ispod 3 /W.
90
Slika 5.22. Podudarnost Suneve energije i potreba za el. en. tijekom dana
5.4. Zakljuno
Energija Sunca pokraj toga to je u osnovi veine drugih izvora energije ima i
najraznolikije mogunosti za koritenje. Tu je najprije najrasprostranjenija jednostavna
pasivna gradnja i solarni kolektori za ekonomino zagrijavanje. Slijede Solarne
termoelektrane sa iskustvom i razvijenou blizu po ekonominosti konvencionalnim
izvorima. Na kraju dolaze fotonaponske elije sa mogunou direktne proizvodnje
elektrine energije. Eksponencijalni rast proizvodnje FN elija, uz sve vee ukljuivanje
utjecaja na okoli u cijenu elektrine energije i razvoj trita elektrine energije
predstavljaju podlogu za dugoronu sve bolju perspektivu koritenja energije Sunca.
91
6. GEOTERMALNA ENERGIJA
Slika 6.1. Tektonske ploe, aktivni vulkani i geotermalni izvori (UiB, Institutt for
geovitenskap)
92
Potencijal nekog podruja za koritenje geotermalne energije grubo se moe ocijeniti
preko temperaturnog gradijenta ispod povrine zemlje. Prosjean porast temperature
iznosi manje od 30 stupnjeva Celzijevih na 1 km. Podruje sa posebno dobrim
potencijalom za koritenje geotermalne energije ima porast temperature oko 100 oC na 1
km. Meutim, kod dobrih izvora gdje se geotermalna energija i koristi porast
temperature moe biti i vii. Temperaturni gradijent slui samo za pojednostavljeni prikaz
jer je stvarno kretanje temperature ovisno o prirodi geotermalnog izvora i sastavu tla.
Potencijal za koritenje geotermalne energije ovisi o dubini na koju treba buiti, sastavu
tla i prisutnosti te stanju vode.
93
Na drugom mjestu po kapacitetu i potencijalu koritenja su geotermalni izvori na
velikim dubinama sa vodom pod velikim tlakom. Na dubinama od 2,5 do 9 km
dostupne su temperature od oko 160 oC sa tlakovima preko 100 MPa. Pored
problema sa velikim tlakom smetnju predstavlja i velika slanost (4-10%).
Potencijal za kombinirano koritenje predstavlja zasienost prirodnim plinom -
volumno pet puta vie plina (najvie metana). Za iskoritavanje ovog potencijala
jo uvijek nedostaju tehnoloka rjeenja.
94
Puno optimistinija procjena prema (Stefansson 2002 [24]) polazi od iste procjene
geotermalnih resursa, ali bez pretpostavke o iscrpljivanju. Uz sline ostale pretpostavke,
bez umanjivanja od 25% za ekonomsku neiskoristivost, dobije se vie od 125 puta vea
procjena za proizvodnju elektrine energije i direktno koritenje.
Za Republiku Hrvatsku najprije treba naglasiti da pola zemlje nema nikakav geotermalni
potencijal dok pola predstavlja potencijal. Tako, dok juni dio zemlje ima ispodprosjeni
temperaturni gradijent (manje od 20 oC/km) na sjeveru je temperaturni gradijent iznad
prosjeka (oko 50 oC/km sa varijacijama na posebnim lokacijama). Na temelju podatak iz
stvarnih buotina (oko 50 napravila INA) na dubinama od nekoliko km poznato je da
potencijalni izvori imaju temperature vode od 40 do 170 oC. Prema tome se procjenjuje
da je ukupni potencijal za proizvodnju elektrine energije skoro 50 MWe i direktno
koritenje preko 800 MWt. Uz pretpostavku o faktoru optereenja za proizvodnju el.
en.od 80% to predstavlja potencijal za 0,35 TWh godinje. Za direktno koritenje to je
potencijal od oko 7 TJ godinje.
95
6.3. Direktno koritenje geotermalne energije za grijanje
120
100
80
60
40
20
Hrvatska najvie direktno koristi geotermalnu energiju za toplice i ljeilita (oko 114 MWt
instaliranih kapaciteta), a manji dio za zagrijavanje (oko 37 MWt). Potencijal je znaajan
za poveavanje koritenja za toplice i komunalno grijanje. Veliki je potencijal za Hrvatsku
primjena u poljoprivredi (proizvodnja u staklenicima), uzgoju riba te industriji (posebno
prehrambenoj). Potencijalno vano iskustvo u ovom smjeru e predstavljati izgradnja i
koritenje lokacija Velika Ciglena i Lunjkovec-Kutnjak gdje se planira, uz zdravstvenu i
turistiku namjenu, direktno koristiti toplinu za suare, proizvodnju povra, uzgoj
ukrasnog bilja, komunalno grijanje te jednim dijelom i proizvodnju elektrine energije.
96
podruje, kree u rasponu od -5 do +25 oC temperatura tla ostaje priblino konstantna
(ovisno o podneblju od 6 do 8 oC) tijekom cijele godine ve na dubini od 8 do 10 m.
Razlika prema zraku je iskoristiva i na dubini od 2 m gdje je godinji raspon od 3 do 10
o
C za suho tlo i par stupnjeva ire za vlano
tlo. Takav odnos temperatura u tlu i Srednja
potrebne unutranje temperature u kui ili temp. u zemlji
zgradi predstavlja potencijal za isplativo i
racionalno zagrijavanje (hlaenje) s
koeficijentom djelovanja od 3 do 6 (omjer
dobivene toplinske energije i uloene el.
Geotermalna Potroai
toplana
Povratna
Proizvodna buotina
buotina
Nalazite
97
6.4. Koritenje geotermalne energije za proizvodnju elektrine
energije
Najkvalitetniji geotermalni izvori daju suhu paru visoke entalpije (temperature oko 240
o
C) na ulazu u postrojenje. Takva postrojenja se po svojoj izvedbi i snazi (reda 100 MW)
ne razlikuju znaajno od klasinih termoelektrana. Specifinost su centrifugalni separator
neistoa prije turbine i parni ejektor za uklanjanje nekondezibilnih plinova (do 10%
mase; CO2, NH4 i H2S) iz kondenzatora. Za smanjivanje potrebnog rashladnog protoka
tlak u kondenzatoru je relativno visok (~135 kPa) i to, uz relativno male temperature,
dodatno umanjuje termiki stupanj djelovanja prema klasinim postrojenjima. Na svijetu
ima malo primjera koji koriste izvore suhe pare (Lardarello 11 u Italiji, Matsukawa u
Japanu, Geysers u SAD i Kamojang na Javi). Cijena ovakvih postrojenja sa buotinama
dvostruko je iznad cijene konvencionalnih (oko 2000 /kW).
Srednje dobri i najee koriteni geotermalni izvori daju na izlazu mokru paru.
Temperatura fluida je preko 200 oC s velikim salinitetom (do 280e3 ppm). Separiranje
pare se odvija u jednom, dva i rjee tri stupnja. Broj stupnjeva se poveava za bolji
ukupni stupanj djelovanja kod loijih izvora. Kombinirani proces proizvoenje el. en. i
topline se koristi umjesto trostruke separacije pare. Cijena ovakvih postrojenja otprilike je
30% vea od onih sa suhom parom. Elektrane sa mokrom parom su manjih snaga (10-
50 MWe) i koriste se u SAD, Japanu, Novom Zelandu, Meksiku i na Islandu.
10
Od ukupno 23 zemlje koje proizvode el. en. iz geotermalne energije vodei su Filipini (1900 MWe), SAD
(1850 MWe), Meksiko (1000 MWe), Italija (700 MWe), Japan (600 MWe), Novi Zeland (400 MWe), Island
(200 MWe) i Costa Rica (150 MWe)
11
Prva termoelektrana na geotermalnom izvoru sagraena je u Larderellu u Toskani 1904.
98
termodinamika efikasnost iznosi oko 8% (kod boljih rjeenja i parametara nalazita i do
15%). Slika 6.6 prikazuje shematski postrojenje s binarnim ciklusom.
Organska para
Organska
tekuina
Postoje i kombinirana rjeenja sa dvije turbine gdje jedna radi na separiranu paru, a
druga na organski medij. Npr. elektrana Puna na Hawaii-ma snage 30 MWe ima 10
modula na kombinirani ciklus spojenih na jedan generator (315 oC na 0,1 MPa).
99
Slika 6.7. Unaprijeeni prijenos topline sa mjeavinom vode i drugog medija
6.4. Zakljuno
Sastav vode/pare koja dolazi iz geotermalnog nalazita zasien je agresivnim plinovima i
tvarima koje stvaraju naslage na dijelovima postrojenja i potencijalno predstavlja prijetnju
okoliu. Razvoj tehnologije smanjuje cijenu rjeavanja navedenih problema, a primjena
zatvorenog ciklusa uva okoli. Vaan uvjet za to je vraanje iskoritenog medija u
nalazite. Ukoliko se sve opasne tvari vrate u nalazite ili na drugi nain zbrinu jedini
problem po okoli ostaju stakleniki plinovi. To se primarno odnosi na CO2, metan i
slino. Isputanja CO2 su skoro 10 puta manja u odnosu na konvencionalnu
termoelektranu na ugljen (100 kg CO2/MWh). Metan i drugi slini plinovi se mogu
koristiti ili spaljivati.
Prema svemu izgleda da je geotermalna energija obnovljivi izvor koji nema problema sa
nestalnou. Ogranienje predstavlja injenica da se moe koristiti samo na mjestu gdje
je nalazite. Ovo je veliki problem za direktno koritenje i potencijalno problem za mjesta
koja nisu u blizini el. en. mree.
100
7. ENERGIJA POLOAJA VODE
Koliina vode i iskoristiv pad odreuju potencijal za koritenje energije poloaja vode.
Padaline i tlo (konfiguracija i sastav) odreuju obje znaajke. Uobiajeno je za neki
vodotok prikazivati srednju vrijednost protoka u ovisnosti o nadmorskoj visini (tzv. Q-H
dijagram). Za neku konkretnu lokaciju od znaaja je poznavati vjerojatno trajanje
odreenog protoka vode i iskoristivi pad. Krivulja trajanja protoka nastaje iz mjerenja ili
iz procjene. Samo dugotrajna mjerenja protoka mogu dati pouzdane podatke zbog velike
varijabilnosti uslijed uobiajenih klimatskih varijacija. Slika 7.1 ilustrira krivulju protoka i
krivulju trajanja protoka.
Q krivulja protoka
101
iskoristivost odreuju ekoloki, ekonomski i drutveni faktori zbog kojih danas
gotovo da vie i nema daljnjeg koritenja HE u velikim postrojenjima razvijenih
zemalja.
Slika 7.2 ilustrira veliku varijabilnost protoka rijeke tijekom godine i jo veu kroz
vie godina. Ovisno o vremenu topljenja snijega kod niih planinskih podruja
vrni protok se pojavljuje tijekom proljea, a kod viih tijekom ljeta. Varijabilnost
protoka ima znaajan utjecaj na mogunost proizvodnje el. en. i ekonominost
postrojenja. Posebno kada je mogunost akumuliranja vode mala kao kod MHE.
Slika 7.2 Promjene srednjih mjesenih protoka kroz vie godina primjer
Rockenau/Neckar (lijevo) i Maxau/Rhine (desno) iz [35]
12
Varijabilnost proizvodnje iz HE je ovdje zanemarena.
13
To su Norveka 99%, Brazil 83%, Venezuela 71%, Kanada 57% i vedska 40% (za HR to je postotak vlastite
proizvodnje bez uvoza).
102
Hrvatska je imala 2006. instalirano preko 50% kapaciteta za proizvodnju elektrine
energije u hidroelektranama (2056 MW, prema [36]) iz kojih se proizvodi godinje oko
61 TWh ovisno o hidrologiji.
Male HE se definiraju prema snazi i do 25 MW. Sve vie prihvaena granica je 10 MW 14.
Prema podatcima za 2005. u svijetu je instalirano oko 66300 MW 15 malih HE. Male HE
proizvode ukupno skoro 2% el. en. (najvie od svih tzv. novih obnovljivih). Od svih
instaliranih MHE preko 20% je izgraeno u EU 17400 jedinica, a oko 60% u Aziji.
Smatra se da je u EU iskoriteno oko 60% ekonomski isplativih resursa.
14
Postoje i dodatne podjele za najnie snage, npr.: nekoliko, desetak ili 100 kW piko, mikro i mini HE.
No, npr. u vicarskoj je sve ispod 300 kW mala HE
15
Oko 80% MHE u EU je izmeu 1 i 10 MW snage.
103
7.2. Snaga i energija HE
p c2
h hr konst. >m@ (7.1)
Ug 2g
p
visina tlaka, h geodetska visina,
Ug
gdje je:
c2
visina brzine (kin. en.), hr visina gubitaka.
2g
Praktino je sve gubitke prikazati kroz gubitke visine ili stupanj djelovanja. Energija vode
ovisi o promjeni poloaja i o djelotvornosti pretvorbe. Posebno je zanimljiv izraz za
energiju (i snagu) koji sadri protok vode. Izraz 7.2 prikazuje energiju promjene poloaja
vode iz kojeg se moe odrediti raspoloiva snaga u funkciji protoka i neto pada (visine,
izraz 7.3).
t
W mgh AvU ghdt
0
(7.2)
dW
P AvUgh Q Av QUgh (7.3)
dt
Znamo li stupanj djelovanja za neku HE pri odreenom protoku i neto visini moemo
izraunati njenu snagu:
Vano je naglasiti ovisnost neto visine o protoku obzirom na profil ispred i iza zahvata HE
te ovisno o biolokom minimumu i preljevu. Slika 7.3 ilustrira krivulju trajanja snage HE
u ovisnosti o protoku kroz postrojenje, padu i ukupnom protoku. Slika ukljuuje i ovisnost
stupnja djelovanja o protoku koji odreuje produkt stupnjeva djelovanja vezanih za
gubitke na zahvatu, dovodu i odvodu, te za gubitke u turbini. Najznaajniji gubitci u
turbini ovise o vrsti turbine i to je u nastavku dodatno opisano. Snagu HE, kod pojedinog
protoka, mogue je stoga precizno odrediti samo ako se poznaju navedene ovisnosti
gubitaka o protoku. Raunanje ukupne energije je prema tome integral snage kroz
odreeno vremensko razdoblje:
t
W 9,81 KQhdt (7.5)
0
104
ilustraciji dolje). Raunanje snage i energije HE sa protokom koji premauje
instaliranu vrijednost daje krive rezultate.
Snaga P, pad h
Protok Q
Slika 7.3 Ilustracija krivulje trajanja snage u ovisnosti o protoku kroz postrojenje,
padu i ukupnom protoku
105
7.3. Hidroelektrane
Koritenje energije poloaja kao izvor mehanike energije (za mlinove, navodnjavanje,
pilane, kovanice i drugo) poznato je stoljeima prije novog doba. Pred kraj 19. st. po
prvi puta 16 je koritena energija poloaja vode za proizvodnju el. en. Moe se rei da su
male HE nakon 125 ponovo postale zanimljive.
Mala HE moe sadravati sve elemente koje ima veliko postrojenje. Razlika je najvea u
znatno manjoj potrebi za ekstenzivnim hidrolokim i topolokim studijama te u relativno
malom obimu potrebnih graevinskih radova. Ovo posebice vrijedi za male protone HE,
ali znaajno je i kod rjeenja s akumulacijom.
16
Prve HE: Bavarska 1876., Brazil 1Sj. Irska 1883 (39 kWe za el. vlak),
106
generatora el. en., rasklopnog postrojenja te sustava kontrole, zatite i nadzora cijele
MHE.
Pregrada ili brana za MHE se najee izvodi tako da osigura minimalni utjecaj na tok
vode i ivot u njoj. Zanimljiva su tzv. kombinirana rjeenja od gume i sl. gdje se veliina
pregrade mijenja koliinom napuhanog zraka ili vode. Sva rjeenja brana trebaju imati
posebno izvedene mogunosti reguliranja preljeva i ienja nakupina sitnih i krupnih
naslaga na reetkama kod zahvata vode. Kod izvedbi gdje se ne odrava konstantan pad
pregrade se mogu izvesti bez pokretnih dijelova.
MHE mogu biti izvedene (ovisno o padu) kao nisko (do 20 m), visoko tlane (preko 100 m)
i srednje (izmeu). Prema tome kako su postavljene u odnosu na rijeni tok MHE mogu
biti protoe i derivacijske. Ova podjela je identina kao i za velike HE.
l v2
hg f (7.6)
D 2g
Pomone MHE
17
Kod Darcy-Weisbach izraza za gubitak tlaka (mnoenje gornjeg izraza sa g/) f je koeficijent za laminarni ili
turbulentni protok. Kakav je protok odreuje Reynoldsov broj (omjer brzine, promjera cijevi i gustoe s
koeficijentom viskoziteta). Protok je laminaran sve dok Reynoldsova broj ima vrijednost ispod 2000, kod
vrijednosti iznad 3000 protok je turbulentan, a izmeu nestabilan.
107
7.4. Turbina i generator male HE
Turbina i generator predstavljaju dvije najvanije aktivne komponente HE. Principi
djelovanja i izbor turbine i generatora slini su kao i za velike HE. Znaajna je razlika u
tom to se za MHE turbine i generatori ne proizvode posebno za svaku izvedbu. Za MHE
postoji veliki izbor gotovih vrsta i veliina turbina i generatora.
7.4.1. Turbina
Voda u pokretu prolaskom kroz turbinu prenosi mehaniku energiju na osovinu. Ovisno
o uvjetima koji vladaju oko lopatica turbine postoji veliki broj razliitih izvedbi da bi se
postigla efikasnija pretvorba energije. Najpoznatije turbine kod velikih postrojenja su
Pelton, Francis i Kaplan. Za mala postrojenja postoji veliki broj dodatnih izvedbi od kojih
je poznatija Michel-Banki (s poprenim tokom). Turbine za MHE se rade serijski, a postoje
i primjene s pumpama zbog ekonominosti.
Slika 7.5. Podruje primjene razliitih vrsta turbina prema protoku i padu
Za velike padove najprimjerenija je Pelton turbina (kod MHE od 20 m). Kod srednje
velikih padova primjerena je Francis turbina (od 3 do 600 m). Na malim padovima i za
vee protoke najbolje je koristiti Kaplan turbinu (za vertikalnu izvedbu od 10 do 60 m, a
za horizontalnu od 2 do 20 m). Turbina s poprenim protokom (Michel-Banki) se koristi
108
kod padova od 1 do 200 m. Vidljivo je da se podruja primjene uvelike preklapaju te se
odluka o izboru temelji na ekonomskim i drugim tehnikim parametrima.
Svaka turbina ima maksimalan stupanj djelovanja pri instaliranom protoku (ili u blizini).
Ovisno o vrsti turbine stupanj djelovanja se manje ili vie smanjuje sa smanjivanjem
protoka vode. Slika 7.6. prikazuje promjenu stupnja djelovanja za odabrane turbine.
Vidljivo je da Kaplan i Pelton turbine imaju stupanj djelovanja koji je dobar i stabilan u
velikom rasponu protoka. Ovakva karakteristika ima svoju cijenu.
Q/3
2Q/3 Q
Michel-Banki turbina ima posebnu izvedbu dotoka i lopatica da moe raditi na treini i na
dvije treine protoka s karakteristikom efikasnosti kao da
radi na nazivnom protoku. Na slici 7.5 je to ilustrirano s
Qo/3 i 2Qo/3 krivuljama efikasnosti. Time se za turbinu s
poprenim protokom postie optimalan stupanj
djelovanja kroz cijeli opseg protoka vode: voda ide preko
cijele turbine kada je protok vei od 2/3 nazivnoga, za
protoke ispod treine nazivnog voda ide samo preko
odvojenog dijela treine presjeka turbine i na kraju za
18
Jedinina modelna turbina ima protok od 1 m3/s na padu od 1m.
109
protoke izmeu voda se usmjerava na drugi dvotreinski dio presjeka turbine.
110
zbog nepostojanja akumulacije i manjeg zauzimanja prostora. Ovisno o protoku
(reguliran ili varijabilan) postoje izvedbe sa fiksnim i pominim krilcima lopatica
rotora (vea efikasnost). Dvostruka regulacija osigurava dobar stupanj djelovanja
za veliki rasopn protoka (do 30% instaliranog protoka).
Vodne pumpe kao turbine za vrlo male HE dosta se esto primjenjuju. Osnovni
razlog tome je u injenici da su vrlo jeftine (masovna proizvodnja) i lako se
nabavljaju s velikim varijacijama karakteristika. Njihov nedostatak je u manjoj
efikasnosti i veoj osjetljivosti na kavitaciju i radni raspon. Glavni problem
predstavlja nemogunost kontrole protoka. Primjena je stoga najjednostavnija s
konstantnim protokom. Uvjete promjenjivog protoka je mogue rjeavati na
razliite naine, npr.: dodatna manja pumpa, ili elektronska kontrola (tereta).
111
7.4.2. Generator
Rjeenja MHE za samostalni rad moraju imati sinkroni generator to poskupljuje izvedbu.
Male HE koje su prikljuene na mreu najee koriste jednostavni asinkroni generator.
Izvedbe vrlo malih snaga (ispod 100 kVA) se prikljuuju na niskonaponsku mreu (0,4 kV),
a za vee snage se radi prikljuak na srednjenaponsku mreu (10/20 kV). Potrebno je
osigurati faktor snage iznad 0,9. Treba voditi rauna o strujama kratkog spoja,
prenaponskoj zatiti, zatiti od napona dodira i ponovnom automatskom ukljuivanju.
Sve izvedbe trebaju imati nadstrujnu, podnaponsku i zatitu od kratkog spoja. Za snage
iznad 0,25 MVA treba dodati i zatite generatora od zemnog spoja i povratne snage
(sinkroni generator).
Mjerenje el. en. (radne i jalove u oba smjera) i brojnih drugih veliina obvezno je i
potrebno za dobar i autonoman rad male HE.
7.5. Zakljuno
Djelomino kao i s velikim HE prepreku veem koritenju MHE predstavlja otpor javnosti
zbog brige za okoli. Ovaj otpor je proporcionalan razvijenosti drutva. Posebno pitanje
su ribe u vodotoku te je za njih potrebno osigurati dovoljan slobodan protok ili
povezanost vodotoka ispred i iza pregrade.
Male HE mogu pozitivno djelovati na sigurnost i pouzdanost opskrbe el. en. u radu na
mrei. Slabe naponske prilike se mogu poboljati na krajevima mree. Mogu je i
negativan utjecaj na kvalitetu napona (izoblienja). Vano je paziti na koordinaciju zatite
i injenicu da distribucija sada ima i izvor.
112
Literatura:
[1] Damir ljivac, Zdenko imi: Osnove energetike i ekologije, Dopunski izvori energije,
predavanja, ETF Osijek, 2004. 2007. godine
[2] Lajos Jozsa: Energetski procesi i elektrane, udbenik ETF Osijek, 2006. godine
[3] Boidar Udovii: Energetika, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
[4] Marijan Kalea: Nekonvencionalni izvori energije, predavanje, ETF Osijek, 2006. godine
[5] Ranko Goi: Opa energetika, predavanja, FESB Split, 2006.
[6] European Commission, Directorate-General for Energy and Transport: COM 2001/77/EC:
Directive on Electricity Production from Renewable Energy Sources
[7] EUrObserver ER 2006, EUrObserver ER 2007
[8] EU RES Export Masterplan 2002
[9] http://data.ecmwf.int/data
[10] http://www.inhabitat.com
[11] http://www.volker-quaschning.de/articles
[12] http://www.wbdg.org
[13] http://www.q-solar.com
[14] Dizdarevi, N., Majstorovi, M., utobradi, S., "Pogon vjetroelektrana", HK CIGRE, Cavtat,
2003., C6-23
[15] Utjecaj vjetroelektrane na naponske i strujne prilike u elektroenergetskoj mrei, Energetski
institut Hrvoje Poar, Zagreb, veljaa 2003
[16] Gjengedal, T., Henriksen, M., "Large scale integration of wind power and the impact on
power systems", CIGRE, Paris, 2004., C1-206,
[17] Jenkins, N., Allan, R., Crossley, P., Kirschen, D., Strbac, G., "Embedded generation", The
Institution of Electrical Engineers, London, 2000.
[18] Udovii, B., "Energija i izvori energije", Graevinska knjiga, Beograd, 1988.
[19] Energija i tehnologija d.o.o.- kogeneracijsko postrojenje na biomasu sustav Eniteh,
www.eniteh.hr
[20] Svjetska organizacija biodizela, http://www.nationalbiodieselboard.org/resources/ ili
http://www.biodiesel.org
[21] www.greenenergy.hu/ime/publikacio/phare/Pichler.htm
[22] M., Kaltschmitt, Evaluierung der Mglichkeit zur Einspeisung von Biogas in das Erdgasnetz,
Institut fr Energetik und Umwelt, Projektnummer 323 20002, 2005.
[23] Cataldi, R., Geothermal energy development in Europe to year 2020: prospects or hopes?
Technica Poszukiwan Geologiczncyhc, 4-5, 1999, 48-59.
[24] Stefansson, V., Global perspective on geothermal energy. Submitted to IEEE, 2002.
[25] Igor Raguzin, Domagoj Validi,Ivan Kezele: Novi propisi za obnovljive izvore energije,
asopis EGE, 2/2007.
[26] Zakon o energiji, Narodne novine 68/01, Zagreb, 2001.
[27] Zakon o tritu elektrine energije, Narodne novine 68/01, Zagreb, 2001.
[28] Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/2002)
[29] Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/2002),
[30] Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/2007)
[31] Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 33/2007)
[32] Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007)
[33] Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora i
kogeneracije (NN 33/2007)
[34] Nacionalni energetski programi, Uvodna knjiga, Energetski institut "Hrvoje Poar", Zagreb,
1998.
[35] M. Kaltschmitt, W. Streicher, A. Wiese, Renewable Energi Technology, Economics and
Environment, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2007
[36] EIHP, Energija u Hrvatskoj 2006, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva 2007.
[37] Wohletz, Kenneth, and Grant Heiken. Volcanology and Geothermal Energy. Berkeley:
University of California Press, 1992. http://ark.cdlib.org/ark:/13030/ft6v19p151/
113
[38] Clean Energy Project Analysis: RETScreen Engineering & Cases, Natural Resources Canada,
2005
[39] N. Dizdarevi, M. Majstorovi, S. utobradi, Distribuirana proizvodnja elektrine energije,
Energija br. 5, str. 321-339, 2003.
[40] V. Potonik, Z. Komeriki, M. Magdi, Mali termoenergetski objekti, II savjetovanje hrvatskog
komiteta CIGRE, ibenik Primoten, 1995.
114