,

PITANJA I ODGOVORI IZ SOCIOLOGIJE

PITANJA:

ta je sociologija i ko je osniva sociologije ?

Sa kojim naukama sociologija ima najvie slinosti ?

Ko su najznaajniji predstavnici antike socijalne i politike misli o drutvu ?

ta ini osnovu Platonove idealne drave ?

Navedi dvije velike cjeline Kontove sociologije ?

Koje se teorije ubrajaju u grupu teorija konflikta ?

Kako definiramo drutvo ?

Navedi neke tipove drutva ?

ta je drutvena diferencijacija ?

ta je drutvena pokretljivost i vrste drutvene pokretljivosti ?

Definiraj drutvene organizacije i navedi elemente drutvene organizacije ?

ta je drutveni poloaj i kako se ostvaruje ?

ta su kaste a ta stalei ?

Definii klase ?

Kako definiramo narod i u koja tri znaenja se danas koristi ?

ta je nacija i navedi neka od obiljeja nacije ?

Objasni ta je civilno drutvo ?

Nabroj najznaajnije diferencirane oblike drutvene svijesti ?

ta je moral a ta pravo ?
Definiraj nauku i navedi neka od obiljeja nauke ?

Kako bi definirao kulturu i navedi opa svojstva kulture ?

Definiraj rad i navedi neke podjele rada ?

Kako se moe definisati tehnologija i navedi najznaajnije povijesne tipove tehnologije ?

ta je vlast i tipovi vlasti prema Weberu ?

Navedi tipove politikih sistema ?

Koja su tri tipa dravne vlasti ?

Definiraj politike stranke ?

ta su izbori i vrste izbornih sistema ?

ta je porodica i navedi oblike porodine strukture ?

Koje su funkcije porodice ?

ta je socijalizacija i koji su faktori socijalizacije ?

Kako se definira devijantnost ?

Navedi neke teorije devijantnosti ?

ODGOVORI :

Sociologija je relativno mlada drutvena nauka nastala je u prvoj polovini

devetnaestog vijeka. Njenim osnivaem se smatra francuski filozof Ogist Kont. U
izvornom znaenju sociologija znai nauku o drutvu. Sociologija je nauka koja se bavi
sustavnim izuavanjem drutvenog ivota. Drutvenih pojava i grupa i drutva u
njegovoj cjelokupnosti, tj. Ustrojstvom drutva i zakonitostima njegova razvoja u
najirem znaenju.

Sociologija kao drutvena nauka najvie slinosti i povezanosti ima sa sljedeim

drutvenim naukama: historijom, antropologijom, etnologijom, psihologijom, politikim
i ekonomskim znanostima, a od prirodnih nauka to su geografija i statistika.
Najznaajniji predstavnici antike socijalne i politike misli o drutvu su : sofisti
(Pitagora, Trazimah i Kalikle ), Platon, Aristotel, te predstavnici stoike i epikurejske
kole.

Temelj svoje idealne drave Platon je gradio na dravnom vlasnitvu i sastavljenom od

tri klase : filozofa , koji bi upravljali dravom, vojnika, kao njenih uvara, i
proizvoaa.

Ogist Kont sociologiju dijeli u dvije velike cjeline. Prva je socijalma statika bavi se
izuavanjem strukture drutva . Druga je socijalna dinamika, odnosno dio sociologije u
sreditu ijeg je interesa razvoj ovjeanstva, dakle zakoni drutvenog progresa.

Meu teorijama konflikta izdvajaju se dvije --- marksizam i savremene teorije

konflikta.

Zasttupnici teorije konflikta polaze od toga da su konflikt i napetost, natjecanje i

promjena glavni pokretai drutvenog razvoja. To znai da bit ivota u drutvu ine
meusobno suprostavljeni interesi i podjele koji iz njih proizlaze, ali i prinuda kao
sredstvo ouvanja sustava.Prema marksistikoj teoriji nositelji napetosti i sukoba
uvijek meu sobom suprostavljene drutvene klase. Prema tome i osnovni pokreta
svih drutvenih promjena su drutvene klase, tj. Drutvene grupe, koje se meusobno
razlikuju po svome odnosu preme sredstvima za proizvodnju. Prema savremenim
teorijama konflikta izvor konflikta ne moraju biti samo sukobi izmeu klasa. On moe
nastajati na razliitim osnovama npr. Sukob izmeu etnikih ili rasnih grupa izmeu
spolova ili dobnih skupina itd.

Pojam drutva se upotrebljava u raznim znaenjima. Koristi se , prije svega , kao

istoznanica za grupni ivot vie jedinica. Meutim u sociolokom znaenju, drutvo
se moe definirati kao sustav meuljudskih veza, koji ine meusobno ovisni dijelovi,
koje obiljeava materijalna i duhovna proizvodnja, odreena svijest, unutarnja
organizacija i integracija, a zahvaljujui kojima je on sposoban za vlastitu reprodukciju.

U tipologizaciji drutva postoji itava lepeza pristupa. esto se susree tipologizacija

zasnovana na razlikovanju izmeu krvnosrodnikih i teritorijalnih drutava. Ova podjela
je izgraena na kriteriju jesu li unutarnje integrativne drutvene veze utemeljene na
krvnom srodstvu ili je to teritorij. Sociolozi marksistike provenijencije drutva dijele
na klasna i besklasna, a osnov podjele je klasna slojevitost.

Danas je dosta esta i tipologizacija koja se temelji na razlikovanju izmeu

tradicionalnih i modernih drutava.
Pod pojmom drutvena diferencijacija podrazumijevaju se nejednakosti meu
pojedincima. One mogu egzistirati kao posljedica osobnih odlika pojedinca ---
vjetine, talenta, inteligencije itd.. Mogu proizlaziti i iz karaktera drutvene podjele
rada, koja pojedincima dodjeljuje funkcije, dakle drutvene uloge i poloaje.

Drutvenom pokretljivou oznaava se svako mijenjanje socioekonomskog poloaja

pojedinaca ili socijalnih grupa, kretanje iz jednog drutvenog sloja u drugi.Moe se
praviti razlika izmeu vie tipova drutvene pokretljivosti, prije svega izmeu vertikalne
i horizontalne pokretljivosti.Razlika se moe praviti i izmeu unutrgeneracijske i
meugeneracijske pokretljivosti.

Drutvene organizacije se mogu definirati kao grupe ljudi, organiziranih radi

ostvarivanja ogranienih , jasno definiranih ciljeva, koji su meusobno povezani na
temelju formalno utvrenih uloga i meusobnih odnosa, zasnovanih na naelu
hijerarhijske ustrojenosti i suradnje. Drutvenu organizaciju bitno odreuju tri elementa
: ljudi, struktura organizacije i upravljanje i odluivanje.

Drutveni poloaj je mjesto koje pojedinac zauzima u drutvenoj strukturi. Do

drutvenog poloaja se moe doi na razliita naine. Dva su temeljna: na temelju
pripisivanja i na temelju postignua.Pripisani drutveni poloaj je poloaj koji drutvo
dodjeljuje pojedincu neovisno o njegovim individualnim sposobnostima, zalaganju i
postignutim rezultatima.Postignuti drutveni poloaj meutim, nastaje kao rezultat
ovjekovih osobnih sposobnosti, njegova znanja, zalaganja, postignua, ali i vlastitog
izbora.

Kaste su izrazito zatvorene drutvene grupe, nastale na odgovarajuoj drutvenoj

podjeli rada, u kojima je drutveni poloaj pojedinca vrsto odreen, a drutvene
funkcije, koje on obavlja, su doivotne i nasljedne.

Termin stale se danas esto koristi da bi se oznaile profesionalne grupe, iji

pripadnici obavljaju ista ili srodna zanimanja.Socioloki, stalei su zatvorene drutvene
grupe koje karakteriziraju stratifikacijske sustave srednjeg vijeka, dakle feudalnih
drutava.Staleka pripadnost odreena je roenjem, a drutvene su funkcije, koje iz
nje proizlaze, doivotne i nasljedne.

Klase karakteriziraju, prije svega, industrijsko drutvo. Aristotel klase odreuje kao
drutvene grupe koje su nastale kao rezultat prirodnih nejednakosti meu ljudima.
Marksisti klase odreuju kao grupe ljudi koji imaju isti pristup sredstvima za
proizvodnju.
 Narod je povijesni tip teritorijalne zajednice nastao stapanjem vie plemena.Pojam
narodse savremenoj sociolokoj teoriji upotrebljava u tri znaenja:

a) Kao demos, kojim se ele oznaiti graani jedne drave,

b) Kao plebs ili puk, ime se ele markirati pripadnici niih slojeva.
c) Narod kao etnos, dakle kao jedinstvena i neponovljiva cjelina, kao
zajednica koju odreuju teritorij, jezik, obiaji, vjera, dijalekti, karakter,
povijest, kultura itd.

Nacija je specifina, relativno samodovoljna, historijski formirana stabilna narodna

zajednica, nastala na osnovama drutvene podjele rada epohe graanskih drutava, na
temeljimaekonomske povezanosti, kompaktnog teritorija, zajednikog jezika i iste ili
srodne kulture, te svijestio nacionalnoj pripadnosti i cjelovitosti. Naciju bitno odreuje
pet elemenata: ekonomska povezanost, kompaktan teritorij, jezik, ista ili srodna kultura i
svijest o nacionalnoj pripadnosti.

Civilno drutvo predstavlja skup drutvenih komunikacija i socijalnih veza, socijalnih

institucija i drutvenih vrijednosti, ija je polazna osnova i glavni akter ovjek kao
graanin. Elementi civilnog drutva su :1) ovjek i graanin s ljudskim i graanskim
pravima; 2) vladavina prava; 3) demokratska ili participativna politika kultura; 4)
autonomija drutva; 5) naelo legaliteta .

Najznaajniji diferencirani oblici drutvene svijesti su : moral i pravo,umjetnost i filozofija,

nauka /znanost i ideologija, reeligija.

Pod moralom se podrazumijeva vrijednosno procjenjivanje ljudskih postupaka i htijenja

kao pozitivno ili negativno vrijednih ( ili nevrijednih ) pri emu se prvi odobravaju, ele,
preporuuju,zapovijedaju, a drugi ne odobravaju, kude, osuuju, zabranjuju. Drugim
rijeima moral podrazumijeva razlikovanje dobra i zla, onog to je ovjeno od onoga to
nije.

Nauka je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom historijskom

razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo svjesnom primjenom odreenih
objektivnih metoda. Najznaajnija obiljeja nauke su :

a) Drutveni karakter nauke,

b) Jedinstvenost nauke,
c) Jedinstvo naune teorije i prakse,
d) Interdisciplinarnost nauke,
e) Internacionalni karakter nauke,
f) Primjena naune metode u naunom istraivanju.
Pod kulturom se podrazumijeva sveukupnost onoga to mislimo, inimo i imamo kao
lanovi drutva, dakle ukupnost duhovnih i tjelesnih reakcija koje oznauju kolektivno i
pojedinano ponaanje osoba koje tvore drutvenu sku na njihovu prirodnu okolinu, na
druge grupe, na lanove vlastite skupine i prema samome sebi.Mogu se izdvojiti
najmanje tri opa svojstva kulture:

a) Kultura je rezultat uenja

b) Kultura je zajednika
c) Kulturna dinamika

Ljudski rad se moe definirati kao svjesna univerzalna ovjekova stvaralaka djelatnost
obavljajui koju on stvara materijalne i duhovne vrijednosti koje slue zadovoljavanju
bitnih ljudskih potreba.

Podjela rada:

a) Prirodna podjela rada

b) Drutvena podjela rada
c) Podjala na fiziki i umni rad
d) Podjela na prosti i sloeni rad
e) Tehnika podjela rada
f) Meunarodna podjela rada

Tehnologija je ukupnost orua, tehnika i radnji preko kojih se djeluje na odreenu

sirovinu u procesu njezina pretvaranja u gotov proizvod ili se, pak, pomou njih obavlja
odreena usluga.etiri najpoznatije tehnologije su :

a) Zanatska tehnologija
b) Mehanizirana ili tehnologija rada na traci
c) Automatizacija
d) Informatika rehnologija

Pojam vlasti je direktno povezan sa pojmom moi. Vlastje, zapravo, oblik ispoljavanja
moi. Weber pod vlau podrazumijeva vjerovatnou da e odreene osobe posluati
jednu zapovijed odreenog drutva.Tri idealna tipa vlasti su : racionalna ( zakonska )
tradicionalna i karizmatska.

Moe se praviti razlika izmeu dva tipa politikog sistema: monarhija i republika.

Monarhija je oblik politikog sistema u kojemu je nosilac suvereniteta stvarno ili

simboliki jedna osoba. Ona se moe pojaviti u tri oblika :
 a) Kao apsolutna monarhija
b) Kao ograniena ili ustavna
c) Kao parlamentarna

Rebublika ulogu nositelja najvie vlasti ili suvereniteta preuzima itav narod - kada se
radi o demokratskoj rebublici, ili samo jedan njegov dio - kada je u pitanju aristokratska
republika. U savremenim drutvima se pravi razlika izmeu dva osnovna tipa politikih
sistema : demokracija i totalitarizam.

Savremene demokratske drave obiljeava trodioba dravne vlasti na : zakonodavnu,

izvrnu i sudsku vlast.

Politike stranke se mogu definirati kao udruenja ili organizacije ljudi koje povezuju isti
pogledi na dravno i drutveno ureenje, a koji potpunim ili djeliminim vrenjem vlasti,
do koje nastoje doi u pravilu- demokratskim putem, osvajanjem veine na izborima,
ostvaruju svoje politike ciljeve.

Izbori predstavljaju temelj demokracije i jedini nain vladavine naroda u uvjetima

moderne drave, a njihova se funkcija svodi na to da demokraciju uine moguom.Izbori
su proces odabiranja predstavnika jedne organizacije ili grupe od strane onih koji na to
odabiranje imaju pravo.Moe se govoriti o tri vrste izbornih sistema : veinski izborni
sistem,proporcionalni izborni sistem i mjeoviti izborni sistem.

Najznaajnije funkcije porodice su :

a) Seksualno reproduktivna funkcija porodice

b) Ekonomska funkcija porodice
c) Odgojno socijalizatorska funkcija porodice
d) Religijska funkcija porodice
e) Zatitna funkcija porodice
f) Emotivno psiholoka funkcija porodice

Porodica je primarna drutvena grupa, koja ukljuuje odrasle osobe oba spola, od kojih
najmanje dvoje odravaju odobrenu spolnu vezu, i jedno ili vie njihove djece, vlastite ili
usvojene, a koju karakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i
razmnoavanje, srodstvo i psihosocijalna povezanost njezinih lanova. U objanjavanju
strukture porodice izdvajaju se dva pristupa : inokosna porodica i proirena porodica.

Socijalizacija je proces tokom lojeg pojedinac interakcijom sa svojom socijalnom sredinom

usvaja znanja, navike, vjetine, stavove i vrijednosti koje su joj potrebne za uspjeno
funkcionisanje u sredini u kojoj ivi. Faktori socijalizacije su :porodica, kola, vrnjaci i
sredstva masovne komunikacije.

Devijantnost se definira kao svako skretanje s drutveno usvojenog puta, dakle kao
naruavanje normi i oekivanja odreene drutvene grupe ili odreenog drutva. To su
ponaanja koja prelaze granicu doputenog, i to u mjeri da ih vie nije spremna
tolerirati ni drutvena zajednica.

Zavisno od uzroka koji dovode do pojave devijantnosti moe se izdvojiti vie teorijskih
pristupa odnosno teorija.

Najznaajnije teorije devijantnosti su: bioloka teorija (naslijee i karakteristine crte lica),
psiholokasocioloke teorije devijantnosti ( da je neto polo naopako u procesu
socijalizacije, u djetinjstvu, obino odnos roditelj dijete ), funkcionalistiko tumaenje
devijantnosti, strukturalne teorije devijantnosti, teorije subkulturne devijantnosti,
interakcionistika teorija devijantnosti, marksistika teorija devijantnosti i teorija imitacije.