mr. sc. Ivo Rei

Prirunik za proizvodnju
eerne repe

 
Uvod

Oduvijek je proizvodnja eerne repe bila najzahtjev-

nija ratarska proizvodnja.

Bez njenog krajnjeg proizvoda eera gotovo je

nemogue zamisliti dananji svijet, a jo krajem 19. stoljea
jedan je njemaki znanstvenik rekao veliku istinu - da se
eer zapravo proizvodi na polju a da ga eerana samo
odvaja od repe.

esto se za eernu repu koristi i naziv kraljica

ratarskih kultura. Prvi je razlog njezin izgled kojemu lie na
glavi daje izgled krune, a drugi, mnogo vaniji razlog, je
sloena agrotehnika koja joj daje kraljevski tretman.
S tim u vezi je i izreka da repi treba rei dobro jutro i laku
no.

Iskustvo je pokazalo da su proizvoai koji uspjeno

svladaju zahtjeve proizvodnje eerne repe, spremni s
lakoom proizvoditi bilo koju drugu ratarsku kulturu.

Iako se vremenom i tehnolokim napretkom mijenjaju

neke agrotehnike mjere, uvijek se u razgovoru s proizvo-
aima spominju uglavnom ista pitanja.
Ovim prirunikom se upravo kroz formu pitanja na
jednom mjestu proizvoaima nude najee traeni
odgovori kojima se objanjavaju razni elementi proizvodnje
eerne repe, a koji mogu poboljati rezultate proizvodnje,
odnosno dovesti do vee proizvodnje eera na njivi.
Odgovorima se ukazuje na veinu pojava koje se javljaju
tijekom proizvodnje i na taj nain upuuje na njihovu
kontrolu.
Pri davanju odgovora se posebno vodilo rauna da
jezik i objanjenja budu prihvatljivi za sve proizvoae kojima
je ovaj prirunik i namijenjen. Stoga u objanjenjima nema
naziva, te znanstvenih ili strunih, proizvoaima nerazum-
ljivih termina.
Praktinost je i u tome to se svaki odgovor moe
zasebno izdvojiti i prouavati bez ovisnosti o drugim
odgovorima.

Nadam se da e ovaj prirunik posluiti kao poticaj za

jo vee produbljivanje znanja naim proizvoaima i kona-
no doprinijeti napretku u ovoj zahtjevnoj ali i najdohodovnijoj
ratarskoj proizvodnji.

Autor

1
 Od kada se proizvodi eerna repa?

eerna repa je u odnosu na druge ratarske kulture mlada

kultura koja se poela uzgajati krajem 18. stoljea.

Na injenicu da je eer iz repe potpuno identian eeru iz

trske prvi je ukazao njemaki kemiar Marggraf 1747.
godine.
Njegov uenik Achard je poevi od 1786. godine prvi na
svom imanju kraj Berlina uzgajao repu za dobivanje eera a
1801. u Cunernu je napravio prvu malu eeranu.
Andreas Marggraf Tadanja repa imala je 4,5 5 % eera.

Ipak, najvei poticaj napretku u razvoju eerne repe dao je

Napoleon koji je zbog Engleske blokade Francuske i Europe
kojoj je onemoguen dovoz eera iz trske, 1811. donio
dekret o sjetvi 31 000 ha eerne repe u Francuskoj.
Istovremeno osniva i institute za prouavanje eerne repe.

Po prestanku blokade proizvodnja repe u Francuskoj i dalje

opstaje, dok se u njemakoj taj interes smanjuje.

Od 1837. napredak u prometu, pad cijena ita, uvoenje

carina na uvozni eer i napredak u tehnologiji proizvodnje
Franz Carl Achard eerne repe uzrokuje intenzivnije gajenje eerne repe u
Europi.

Od tada se razvija i sjemenarstvo eerne repe koje dovodi

do poveanja eera i prinosa korijena. Poseban razvoj na
ovom planu poinje od 1950.

U svim kriznim godinama bilo zbog gospodarskih kriza ili

zbog rata eer je bio izuzetno vaan proizvod to je
eernoj repi davalo veliki znaaj i zahtjev za daljnjim
unaprjeenjem proizvodnje.

Iz zapadne i srednje Europe proizvodnja eerne repe se

proirila na ostale dijelove Europe. U Istonim dravama
SAD-a eerna repa se poela proizvoditi 1838., u Junoj
Americi (ile) 1850.

Danas se eerna repa proizvodi najvie u Europi a potom u

Plakata iz 1943. Aziji, S. Americi a znatno manje u Africi i J. Americi.
koja poziva na proizvodnju
eerne repe
eerna repa proizvodi 40% svjetskog eera. Ostatak se
dobiva iz eerne trske.

Proizvodnja eerne repe u Hrvatskoj zabiljeena je jo

1840. godine kada je izgraena prva tvornica u epinu. Ova
tvornica je zatvorena nakon osam godina zbog

3
 nerentabilnosti. Isto se dogodilo i sa tvornicama u blizini
Virovitice izgraenima 1846. a zatvorenima 1859. zbog poa-
ra i nerentabilnosti.
Tvornica eera u Osijeku izgraena je 1905., a prva kampa-
nja poela je 17.9.1906.
U Belom Manastiru je eerana putena u rad 1912., a
zatvorena je zbog rata 1991.
eerana u upanji je izgraena i putena u rad 11. rujna
Radnici u eerani 1902.
1947., a eerana u Virovitici 19.10.1980.

Koje su bioloke karakteristike eerne repe?

eerna repa pripada porodici loboda (Chenopodiaceae),
biljnom rodu Beta kao jedna od njegovih brojnih vrsta. Neke
od tih vrsta, dakle njeni srodnici, su poznati i kod nas kao
cikla, stona repa ili vrtna repa.
Izgled prvih krianja biljaka
eerna repa je jedna od mlaih umjetno uzgojenih vrsta
repe
dobivena krianjem divljih formi i podlona je stalnom
oplemenjivakom radu prvenstveno na poveanju prinosa
eera po hektaru (umnoak prinosa korijena i digestije).

Najvanija bioloka karakteristika eerne repe je da je ona

dvogodinja kultura koja u prvoj godini daje korijen i list, a
u drugoj stablo, cvijet i plod.
Ova injenica je jako vana jer nakupljanje eera u prvoj
godini u korijenu nije nita drugo do priprema biljke za zim-
ske uvjete i mehanizam za prezimljavanje bez izmrzavanja.

Biljka je dvospolna to znai da ista biljka ima i muke i

enske rasplodne organe, ali nikada ne dolazi do
samooplodnje. Pelud se prenosi vjetrom, rjee kukcima.
Izgled cvijeta i ploda

to su proraslice i koliko su tetne?

Proraslice su biljke eerne repe koje su ve u prvoj godini
dale stablo, cvijet i plod.

Do ove pojave dolazi ako biljka grekom prepozna niske

temperature u proljee kao zimu izmeu dvije godine i
odmah krene u formiranje organa iz druge godine. Ova
pojava je tetna jer takve biljke iscrpljuju korijen hranei
nadzemne organe i time korijen postaje potpuno nekoristan
za preradu.

Selekcijom je ova pojava postala rijetka.

Proraslica u usjevu

4

Izgled korijena
Izgled glave i vrata korijena
eerne repe
Izgled korijena u profilu tla
Kako je graen korijen eerna repe?
Na eernoj repi postoje sljedei organi: korijen, list, stablo,
cvijet i plod.
Za proizvodnju eerne repe za preradu najvaniji su korijen
i list koji se formiraju ve u prvoj godini i njihova graa i
razvoj direktno utjeu na konane proizvodne rezultate.
Korijen (sl.) se sastoji od glave, vrata, tijela i repa.
Glava korijena (sl.) nosi listove i sadri 30- 45 % manje
eera od tijela repe. U glavi korijena eerne repe se kriaju
provodni snopovi zbog ega je tu smjeteno manje stanica
za nakupljanje eera, a tu je vidljiv i negativan utjecaj
pretjerane gnojidbe duikom. Zbog te injenice selekcijom se
stvaraju sorte manje glave.
Vrat korijena se nalazi izmeu glave i tijela i relativno je
kratak (2-3 cm). Ne nosi na sebi niti listove niti bono
korijenje. Kod dublje sjetve ili manjka svjetlosti pri klijanju i
nicanju moe preuzeti funkciju glavnog djela korijena.
Ovaj dio moe biti razliito obojen od ruiaste, svjetlo ute
do bezbojne. Vrat predstavlja oko 20 % korijena jer je tu
korijen najiri.
Tijelo repe, glavni korijen ili pravi korijen je dio zbog kojeg
se ova kultura i proizvodi. Sadri najvie eera a najmanje
tetnih neeera. Iz njega izrasta bono korijenje koje je
smjeteno u dvije nasuprotne brazdice. Selekcijom su te
brazdice postale ire i plie, gotovo neprimjetne, zbog lakeg
odstranjivanja zemlje. Oblik korijena repe je karakteristian
za pojedine sorte. Ipak, prevladava konusni oblik koji je
veeg potencijala prinosa od jabuastog oblika irokog vrata.
Na poprenom presjeku se vide koncentrini krugovi u
kojima se u doba sazrijevanja nakuplja eer. to je vie
prstena vea je koliina eera.
Rep korijena je donji dio korijena ui od jednog centimetra i
ide u dubinu vie od dva metra.Kod vaenja ostaje u zemlji.
Jako je vaan kod koritenja vode iz dubljih slojeva.
Ukupna duina svih korijena jedne eerne repe je 500
metara to je jo uvijek samo 1/3 duine korijena kod
itarica.
5
 Od ega je graen korijen?
Jedan kilogram dobro formiranog korijena eerne repe u
vaenju ima:
- 775 g vode
- 225 g suhe tvari
- 45 g nerazgradive suhe tvari
- 180 g razgradive suhe tvari
- 20 g neeernih tvari (K, Na, AmN)
- 160 g eera
- 20 g nekristaliziranog eera
- 140 g kristaliziranog eera

Koje su karakteristike listova eerne repe?

Prvi listovi na eernoj repi vidljivi su odmah nakon nicanja.
Ti se listovi nazivaju klicini listii ili kotiledoni (sl.).
Razvijaju se u paru i 2 cm iznad zemlje u vodoravnom
poloaju. Duine su 2-2,5 cm i iroki 5-7 mm. Od izuzetne su
vanosti jer odravaju biljku na ivotu do pojave pravih
listova. Ukoliko doe do njihovog unitenja kod nicanja ili
prije pojave pravih listova (mraz, herbicidi, insekti), cijela
biljka ugiba. Kod pojave treeg para pravih listova potpuno
gube funkciju i odumiru.

Pravi listovi se takoer javljaju u parovima a kasnije

pojedinano svaka 3-4 dana po jedan list. Prvi par pravih
listova se javlja okomito na klicine listie kako im ne bi
smetali kod koritenja svjetla a kasnije se listovi pojavljuju
spiralno.
Klicini listii - kotiledoni
U proizvodnji eerne repe poeljne su sorte sa manjim
brojem listova jer se kod velikog broja listova (koji vremenom
odumiru i bivaju odbaeni) vie troi stvoreni eer.

Mladi listovi rastu u sredini glave dok se najstariji listovi

nalaze na rubovima i nakon to dostignu maksimalnu veliinu
odumiru.

Poloaj listova kod prinosnih sorti je uglavnom uspravan dok

je kod eernatih sorti neto polegnutiji.

Boja lista varira tijekom razvoja biljke pa je na poetku lie

svjetlo zelene boje a prema kraju vegetacije tamno zeleno. I
ishrana duikom utjee na boju. Vie duika daje i tamniju
Listovi u razvoju boju. Sua i nedostatak pojedinih elemenata ishrane dovode
do uenja lista ali se dodavanjem vode boja lista vraa.

Za vrijeme vegetacije repa stvori oko 65 listova.

6
to se sve dobije od eerne repe?
eerna repa je najproduktivnija biljka koja se uzgaja.
Osim finalnog proizvoda kojeg proizvodi u najveoj koliini po
jedinici povrine, repa daje i sljedee nusproizvode:

- 2540 t/ha lia sa glavama koje se koristi za stonu

ishranu (siliranje) ili kao gnojivo (liem se zaore
130-150 kg N koji se u prvoj godini iskoristi 30-50 kg, u
drugoj 30-40 kg a ostalo u 3. i 4. godini.)

- 5 kg rezanca/100 kg korijena - za stonu ishranu

- 4 kg melase/100 kg korijena (s 42-48% eera)

- 5 kg saturacijskog mulja/100kg korijena - za popra-

vak kiselosti tla

Kakve su potrebe eerne repe za toplinom?

- Suma potrebnih dnevnih temperatura za vegetaciju
od 180-200 dana je 2500 - 3000C dok je kod nas pro-
sjena godinja temperatura oko 3200C to ukazuje
na odreeni viak temperatura.

- Poeljna prosjena dnevna temperatura u vegetaciji

je 15,3C a kod nas je 16,4C

- Kritine temperature za sjetvu su ispod 4C ali isto

tako iznad 28 C. Iznad 28 C nicanje je mogue samo
kod visoke relativne vlage.

- Minimalna temperatura za klijanje je 4 - 5C. Smatra

se da je repa relativno otporna na niske temperature.

- Bioloki minimum za klijanje je 5C

- Na temp. 4,4C klijanje je 22 dana, na 5C 17 dana,

na 10,3 C je 9 dana a na 20C samo tri dana.

- Temperatura tla na dubini 5-6 cm kod sjetve treba

biti +6C

- Zbroj ukupnih prosjenih dnevnih temperatura za

klijanje i nicanje je 100125C

7
 - Niske temperature mogu negativno utjecati na repu u
nicanju i fazi klicinih listia do pojave drugog para
pravih listova.

- Mogue tete od niskih temperatura su propadanje

(mraz) i proraslice.

- Od nicanja do sklapanja redova poeljna srednja

dnevna temperatura je 10,7C (zbroj ukupnih srednjih
dnevnih temperatura 650 C)

- Od sklapanja redova do 1.8. (najvaniji period) poelj-

na srednja temperatura je 18,8C a kod nas je obino
2-3C via.
Izmrzla repa u jesen
- Od 1.8. do vaenja (formiranje eera) poeljna sred-
nja teperatura je 16,5C (suma dnevnih temperatura
1000C)

- Visoke temerature u 7. i 8. mj. (vee od 30C) dovode

do klonulosti pa ak i do suenja lia

- Visoke none temperature tetno djeluju na sadraj

eera u korijenu

- Stvaranje eera je zaustavljeno ispod 12C i iznad

30C.
Izgled izmrzlog korijena
- Najvee stvaranje eera je pri temp 15-20C

- Niske temperature u jesen (i do -5C) nemaju nikakvih

tetnih posljedica na preradu repe ako nije izvaena.

- Kod temperature -9C dolazi do smrzavanja soka u

korijenu

Kako repa podnosi mraz?

- Na otpornost repe prema mrazu u nicanju utiu tri

imbenika:

a) Vlanost tla vea vlanost tla - vee tete

b) Vlanost mlade biljke vie vode u biljci - vee

Izmrzli ponik
tete

c) Stadij razvoja mlade biljke Kod slijepljenih

klicinih listia (sami poetak nicanja) tete
nastaju ve pri -1C, kod vodoravnih klicinih

8
 listia repa je otporna na -2C, a kod prvog para
listova repa izdri i -4C u suhim uvjetima. Sa dva
para pravih listova repa podnosi i do - 6C.

Kakve su potrebe eerne repe za vodom?

- Koliina vlage je od velikog znaaja za proizvodnju
teta od poplavne vode
repe.
- Za klijanje je potrebno vie od 200 posto vode od teine
sjemena zbog debljine pilete (120-170% od golog
sjemena.)

- Za uspjenu proizvodnju dovoljno je 600 mm ukupnih

godinjih oborina (220-250 mm zimi kao zaliha)

- Tijekom vegetacije potrebno oko 350 mm

- Potrebe za vodom ovise o toplini. Najvee su potrebe
od 6-8 mj. Kada su najvee vruine i zrak suh.
Razvoj korijena u vlanom
tlu - Odreena zakonitost govori o vezi koliine oborina u
jesen sa proizvodnjom repe u iduoj godini. To je
vezano za raniju sjetvu i ranije formiranje korijena. Vie
oborina u jesen daje i vee prinose. Isto tako iznad-
prosjena koliina godinjih oborina daje i vii prinos.

Potrebe za vodom u vegetaciji su razliite:

- U nicanju su potrebe za vodom velike.

- U fazi ukorjenjavanja su potrebe manje i suhlje tlo ak

Izgled usjeva repe u sui pogoduje dubljem razvoju korijena.

- U fazi intenzivnog porasta (6. 7. i 8. mj.) potrebe za

vodom su najvee.
U 9. i 10. mjesecu potrebe su smanjene.

- Prosjene potrebe oborina po mjesecima:

mj IV V VI VII VIII IX
mm 40 50 60 85 75 40

Simptomi sue na listu repe - Koliina padalina u 9. mjesecu u negativnoj korelaciji s

digestijom svaki mm kie manja digestija za 0,06 %

- Iskustva govore da je najkritiniji period za koliinu

oborina od sklapanja redova do 1.8. (oko 60 dana)

9
 Kako se eerna repa odnosi prema svjetlu?
Trajanje sunevog osvjetljenja od velikog je znaaja za
eernu repu posebno u 7. 8. i 9. mjesecu kada poinje
sazrijevanje i nakupljanje eera.

- U kolovozu i rujnu potrebno je oko 700 sunanih sati.

Kod nas je obino to manje, a manji broj sunanih sati
znai i niu digestiju.

Koje su agrotehnike mjere bitne za proizvodne

rezultate eerne repe?

1. Izbor kvalitetnog tla

2. Pravilan plodored i predusjev
3. Kvalitetna obrada tla
4. Kvalitetna gnojidba na osnovi analiza tla
5. Pravodobna sjetva odgovarajueg sjetvenog sklo-
pa
6. Pravilan izbor sorte
7. Efikasna zatita protiv korova, bolesti i tetnika
8. Mogunost navodnjavanja
9. Pravodobni rokovi vaenja
10. Smanjenje gubitaka u vaenju, skladitenju i
transportu

Na kakvom tlu se sije eerna repa?

Kod odabira tla za uzgoj eerne repe potrebno je voditi
rauna o sljedeim injenicama:

a) Sjeme eerne repe je vrlo sitno

b) Intenzivno disanje korijena u ranim fazama
(potreba za zrakom)
c) Izuzetna je ovisnost konanog prinosa od
poetnog stadija
(kvalitete klijanja, nicanja i ukorjenjavanja)
d) Repa u tlu stvara veliku organsku masu kojoj
treba energija za razmicanje tla
e) Repin korijen duboko prodire u tlo

10
Prema ovim zahtjevima tlo za eernu repu bi trebalo biti:

- Dobre strukture nesklono pokorici

- Duboko
- Bez zbijenih horizonata
- Bez upljina
- Tlo na kojem ne stagnira voda
- Tlo bez visokog nivoa povrinske vode
- Tlo sa veom koliinom humusa (2-6%)

Prema proizvodnom potencijalu za eernu repu tla se dijele

u tri skupine:

Grupa efektivna tekstura stabilnost

dubina (pijesak: glina)% agregata
(0,002 mm)

I duboka ilovae 70-90

(do 150 cm) (70-80:15-20)

II srednje duboka glinovita ilovaa 30-50

(do 90 cm) (40:60)

III plitka glinue i pjeskulje 20-30

(do 50 cm)

Prvu grupu karakterizira nivo podzemne vode na 1,5-2 m,

povoljna kiselost (pH), dobar sadraj humusa.
Tipovi tala iz ove grupe koja su najpogodnija tla za eernu
repu i koja daju najbolje rezultate proizvodnje su:

- ernozem
- ernozemsko livadsko tlo
- smee tlo

U drugoj grupi su vlana, crna i tla nastala pod utjecajem

povrinskih i podzemnih voda. Karakteriziraju ih velike razlike
u koliini humusa, promjenjivost pH, te nestabilnost u
kapacitetu za zrak. Za njih se moe rei da su najpodloniji
godini te ovisno o njoj mogu dati i najvee i najmanje
prinose ali gotovo nikada i najvee digestije. Tu spadaju:

- ritska crnice
- livadske crnice
- lesivirano smee tlo
- aluvijalno tlo

U treu grupu spadaju tla nepovoljna za uzgoj eerne repe

glinue i pjeskulje i proizvodnja na tim povrinama ovisi

11
 najvie o agrotehnici (posebna obrada, navodnjavanje,
odvodnja itd.) To su:

- Pseudogleji
- Sivo lesivirana tla

U pogledu kiselosti eerna repa ne podnosi kisela tla i

granice u kojima se uzgaja su pH 6,3 (laka tla) 7,2.
Ispod pH 5,7 repa se ne uzgaja.

Zato je vana i zato direktno na prinos utjee

obrada tla za eernu repu?
eerna repa je kultura koja se uzgaja zbog korijena i ve
sama ta injenica govori o vanosti dobre obrade tla.

Masa korijena od 50t/ha predstavlja otprilike 40 m tla koji se

mora razmaknuti u povrinskom sloju da bi se smjestio
korijen i formirao bez tetnih posljedica.

Osim ovoga, kao i kod ostalih kultura tlo treba biti u stanju
opskrbiti biljku dovoljnim koliinama hrane i vode, a za to je
Izgled korijena zbog loe uz ostala svojstva tla veoma bitna upravo obrada.
obrade

Kako treba obraditi tlo za eernu repu?

Obrada tla za eernu repu moe se podijeliti u tri faze:

1. Obrada tla nakon predkulture

2. Osnovna obrada
3. Predsjetvena priprema

Svaka od ovih operacija ima svoje zahtjeve i vanost.

Propusti kod neke od njih u manjoj ili veoj mjeri se
odraavaju na prinos i kvalitetu repe.

12
 Zato praenje strnita?
eerna repa najee dolazi nakon itarica koje rano
naputaju tlo.
Osnovna dva cilja pravodobne operacije obrade tla nakon
ita, a koja se naziva praenje strnita, su:

1. Sauvati vlagu u tlu ime se omoguava nesmetano

odvijanje procesa razgradnje organske tvari koja se
unosi u tlo, kao i svih drugih procesa koji se u tlu
Praenje strnita odvijaju.
Praeno tlo do dubine 20 cm sadri 15-18 % vlage a
nepraeno 9 -12%.

2. Provocirati korove na nicanje i rast kako bi se

iduom operacijom suzbili.

Praenje se obavlja odmah po skidanju usjeva i na dubini

12 15 cm.

Kada i kakva osnovna obrada?

Zbog karakteristika tala na kojima se repa proizvodi
neophodno je izvriti dubinsku obradu tla.

Kod osnovne obrade, pri svim operacijama, bitno je da se

izvode po suhom!

U ove operacije spadaju:

- srednje duboko oranje - koje se vri u 8 mj. sa ciljem

unitavanja korova, zaoravanja stajskog gnoja ili dijela
mineralnog gnojiva

Podriva - duboko oranje vri se u 9. ili prvoj polovici 10.

mjeseca. Cilj ovog oranja je produbljivanje oraninog
sloja i unoenje gnojiva na veu dubinu. Obavlja se na
dubini 35-40 cm.

- podrivanje vri se zbog razbijanja nepropusnih

slojeva krajem 8. i poetkom 9. mjeseca na dubini 40-
50 cm. Podrivanje ima znatno manji efekt ako se
provodi po mokrom.

S uspjenim podrivanjem dovoljno je jo jedno oranje.

13
 Kada i kakva predsjetvena priprema?
Predsjetvena priprema za eernu repu poinje ve u zimu
zatvaranjem brazde.
Ovo je naroito vano da bi se u proljee izbjegli viekratni
prohodi.

Priprema tla pred samu sjetvu trebala bi biti sjetvosprema-

em koji e pripremiti rahli povrinski sloj 2-3 cm ispod kojeg
je nalazi zbijena posteljica oko 1 cm. Ovaj rahli sloj treba
omoguiti lako klijanje i nicanje a zbijena posteljica dobar
kontakt s tlom zbog vlage.

U predsjetvenoj pripremi NE treba koristiti tanjurae jer one

zahvaaju dublji sloj, izbacuju vlagu, gubi se uinak mraza,
te je potreban vei broj prohoda zbog usitnjavanja gruda
zemlje.

Negativna posljedica tanjuranja je neujednaena sjetvena

povrina koja uzrokuje nejednoliko nicanje a time oteanu
zatitu eerne repe.

Za pripremu treba potovati poslovicu: Repa treba tvrdu

posteljicu i mek pokriva.

Koje su osnovne greke kod pripreme sjetvenog

sloja i njihove posljedice?
esto se u pripremi sjetvenog sloja ponavljaju iste greke na
koje treba posebno obratiti pozornost:

1. Tanjuranje brazde u proljee nejednaki uvjeti

nicanja za sve biljke, prekrupne estice tla, oteana
zatita herbicidima, nejednaki vodozrani uvijeti

2. Prerano ili po vlanom dovodi do zbijanja tla.

3. Preduboko dovodi do isuivanja tla, slabog

kontakta sjemenke s tlom i sporijeg nicanja.

4. Prebrzo jako usitnjava povrinski sloj i omoguava

stvaranje pokorice

14
 to je to reducirana obrada?

Reducirana obrada je nain obrade tla koji smanjuje broj

radnih operacija s osnovnim ciljem - izbjei pretjerano
okretanje povrinskog sloja tla.

Ostvarenjem ovog cilja ostvaruje se niz prednosti:

- Bolje se uva organska tvar u tlu

Mehanizacija za reduciranu
obradu
- Bolje se uva vlaga tla
- Manja mogunost stvaranja nepropusnih slojeva
- Ujednaeni uvjeti sjetvenog sloja
- Manja zakorovljenost (ne iznoenje sjemenki korova)
- Uteda u gorivu i radu

Meutim, da bi se mogao primjeniti ovakav nain obrade,

moraju biti zadovoljeni odreeni preduvjeti koji se odnose
prije svega na stanje i ureenost tla, te uvoenju reduciranog
naina obrade prethodi period ureenja svih svojstava tla
(propusnosti, vodozranih odnosa, biolokih karakteristika,
ishranjenosti...).

U naprednim poljoprivrednim zemljama gdje se reducirana

obrada prakticira u velikom postotku, to podrazumijeva i
koritenje posebne mehanizacije za povrinsku obradu ali i
obavezni meuusjev (goruica ili sl.).

Kako se repa ponaa u plodoredu?

eerna repa se ne moe uzgajati u monokulturi (repa po

repi) iz tri razloga:

1. Zbog jednostranog koritenja hranjiva (posebno mikro-

elementi)

2. Zbog poveanog broja tetnika i bolesti

3. Zbog tetnih korijenovih izluevina

U ponovljenoj sjetvi prinos opada za polovinu, a u sljedeoj

godini prinos je oko treine.

eerna repa se na istoj povrini treba sijati nakon najmanje

etiri a poeljno je da to bude i nakon pet godina.

ea sjetva eerne repe na istoj povrini ne samo da

smanjuje rezultate u proizvodnji repe nego i ostalih kultura u
plodoredu

15
 Kako djeluje sjetva meuusjeva?

Sjetva meuusjeva (nakon itarica a prije repe) donosi brojne

pozitivne uinke:
- Smanjuje plodored za jednu godinu (jo jedna kultura)
- Zatita od repine nematode
- Popravak vodozranih odnosa (prorahljivanje)
- Zatita tla u ljeto od zagrijavanja i isparavanja
- Poveanje organske tvari
- Poveanje djelovanja mikroorganizama
- uvanje hranjiva
- Smanjenje zakorovljenosti
- Zelena gnojidba

Jedna od najkvalitetnijih meuusjeva je bijela goruica koja

se sije od srpnja do kraja kolovoza i to u koliini od 18 do 25
kilograma po hektaru. Ovu vrstu goruice je potrebno i gnojiti
s 30 do 40 kg duika po hektaru. Prinos suhe tvari nadzemne
mase je 3 do 4 tone po hektaru, a tu je jo i dodatnih 1 do 1,5
t/ha suhe tvari iz korijena.
Nije korov u iduoj godini, i nije za stonu ishranu.

Koje su najbolje predkulture za eernu repu?

Predkultura za eernu repu treba:

- rano napustiti tlo zbog pravodobne obrade i organ-

ske gnojidbe
- imati lako razgradive etvene ostatke
- ostaviti tlo bez korova i tetnih herbicida te u
dobrom stanju

Osim nabrojanog predusjev za repu ne bi trebao imati

korijenov sustav koji crpi vlagu iz dubljih slojeva.

Prema ovim zahtjevima predkulture za eernu repu se dijele

u etiri grupe:
1. Vrlo dobre jednogodinje i viegodinje leguminoze
(lucerka, djeteline, grahorica, graak...)
2. Dobre strne itarice, krumpir
3. Slabe kukuruz, suncokret, soja
4. Neodgovarajue eerna i stona repa, uljana
repica

16
Kakav je predusjev eerna repa?
Ukoliko se na repi provode sve potrebne agrotehnike mjere
i vaenje obavi bez puno prohoda i po suhim uvjetima,
eerna repa je dobar predusjev za sve kulture.
Manjem broju prohoda pridonosi i jednofazni nain vaenja.

Negativnosti eerne repe su to jako crpi vodu pa se u

iduoj godini ukoliko je suna mogu pokazati jai simptomi
sue te ukoliko se previe ugazi mokro tlo.

to sve utjee na kvalitetu sjetve?

eerna repa je kultura iji konani rezultati jako ovise o

prvim fazama rasta pa prema tome i o kvaliteti sjetve.
imbenici koji mogu utjecati na kvalitetu sjetve su:

- predsjetvena priprema tla

- vrijeme (datum) sjetve
- vlanost i temperatura tla
- dubina sjetve
- kvaliteta dorade sjemena
- kvaliteta sijaice i sjetve

Kako izabrati sortu?

Pri izboru sorte treba voditi rauna o:
- planu vaenja - Ukoliko se planira vaenje u prvim
rokovima treba birati sorte krae vegetacije, uobia-
jeno tzv. Z-tipa odnosno sa veim sadrajem eera.
Ako se planiraju kasniji rokovi treba izabrati kasnije
prinosnije sorte sa dobrim sadrajem eera.

- otpornosti na bolesti - Poznavajui prije svega

uestalost sjetve na odreenim povrinama ili podru-
ju na kojem se sije, treba izabrati sorte otpornije na
bolesti lista (pjegavost) i bolesti korijena (rizomanija,
razne trulei korijena), ili nematode

- proizvodnom potencijalu tla - Neke sorte pokazuju

manje prohtjeve u agrotehnici i vremenskim uvjetima
od drugih te ih treba izabrati na siromanijim i loijim
tlima.

Da bi se raspolagalo saznanjima o pojedinim sortama

potrebno je zasnivati poljske pokuse koji bi pokazali njihove
odlike.

17
 to je i kakva mora biti kvaliteta sjemena?
Pod kvalitetom sjemena se podrazumijeva:

- Klijavost sposobnost sjemena da da klicu. Postotak

klijavosti dananjih sorti je izuzetno velik i kree se
preko 98 %.

- Jednoklinost svaka sjemenka treba dati jednu

klicu. Kod eerne repe plod moe imati 2-3 sjemenke
pa toliko i klica. Kod doraenog sjemena za sjetvu
vieklinost je rijetka pojava.

- Krupnoa Krupnije sjeme daje jau i krupniju klicu,

bre klija. Iako sama krupnoa sjemenke ne mora
znaiti i vei korijen, bre klijanje i otpornija klica daje
bolje nicanje, bolji sklop a u konanici vie eera po
hektaru. Veliina sjemena utjee na njegovo cijenu jer
izbor krupnijeg sjemena znai i manje proizvedenu
koliinu sjemena za trite.

- Ujednaenost Ujednaeno sjeme kod dobre

pripreme tla znai i ujednaenije klijanje i nicanje a
time olakanu zatitu i daljnje agrotehnike mjere. Kod
pripreme sjemena radi se kalibraa pa sjeme bude
ujednaeno po veliini. Dananja dorada sjemena
preko dodanih stimulatora kluijanja i nicanja pridonosi
ujednaenosti.

- Zdravstveno stanje sjeme koje se sije mora biti

zdravo i zatieno od bolesti koje na njemu mogu biti.
Kvaliteni fungicidi i insekticidi koji se danas primjenjuju
to u potpunosti omoguavaju.

Kada se sije?
eernu repa je kultura koja se rano sije.
Rana sjetva ima znatno vie prednosti od nedostataka a
budui da su rijetke godine u kojima je dolo do izmrzavanja
veih razmjera, rana sjetva ima puno opravdanje.

Prednosti kod rane sjetve:

- sjemenka i biljka imaju mogunost koritenja

zimske vlage

18
 - mogua je (zbog dovoljno vlage) plia sjetva
lake klijanje i nicanje
- izbjegavanje teta od insekata koji se kasnije
pojavljuju (repina pipa jo ne leti a injaci su zbog
hladnoe jo duboko u tlu)
- mala je opasnost od isuivanja povrinskog sloja
- manja je opasnost od pokorice
- vei je broj dana vegetacije
- biljka ranije prolazi osjetljive faze razvoja (manje
tete od nematoda, kasnih mrazeva, doza herbicida i
sl.)
Dvije su mogue opasnosti od rane sjetve:

- izmrzavanje uslijed jakog mraza

- dugo klijanje i nicanje koje biljku izlau napadu
pojedinih bolesti.

U naim uvjetima, na istonom podruju Hrvatske, orijenta-

cijskim datumom poetka sjetve smatra se 10.3. a optimalni
zavretak 5.4.
Na prinos rok sjetve ima veliki utjecaj pa tako svaki dan za-
kanjenja sa sjetvom u travnju odnosi prosjeno 470 kg/ha.
Ukoliko su nepovoljni uvjeti za tako kasnu sjetvu gubitak je i
vei, ali u povoljnim godinama sa dosta oborina i svjetla,
prinos biti zadovoljavajui.
Za razliku od prinosa, na kvalitetu korijena (digestija) rok
sjetve nema toliki znaaj kao rok vaenja koji je presudan.

Koliko se sjemena sije?

Odlina kvaliteta sjemena koje se koristi za sjetvu kod nas
omoguava sjetvu na konani sklop.
Sjeme eerne repe se pakira u sjetvene jedinice od 100 000
sjemenki.

Potreban broj jedinica (SJ) po hektaru rauna se po formuli:

SJ/ha = 1000_________________
Meuredni razmak (cm) X razmak u redu (cm)

Primjer:
SJ/ha = ___1000 ____ = 1,25 /ha
50 cm X 16 cm

19
 Na kojem se razmaku sije eerna repa?
Broj biljaka po hektaru odreuje konaan prinos eera po
hektaru direktno i indirektno.
Direktno prinosom korijena, a indirektno kroz grau korije-
na, veliinu glava, sadrajem tetnog duika, zakorovljeno-
u (rjei sklop vie korova) itd.

Idealan razmak biljaka u usjevu eerne repe bio bi jednake

udaljenosti izmeu svih biljaka (npr. 30cm x 30cm) ali to
zbog mehanizacije do sada nije bilo mogue, mada se
provode i takva istraivanja.

Cilj adekvatnog razmaka je osigurati ukupan broj biljaka na

oko 100 000, to bi kod naeg meurednog razmaka 50 cm i
maksimalne poljske klijavosti znailo sjetvu na 20 cm. Ipak,
konani sjetveni razmak u redu varira i ovisi o kvaliteti
pripreme tla i oekivanoj poljskoj klijavosti. Kod idealnih
priprema i dobrih uvjeta moe se sijati blizu konanog
sklopa, ali je to najee na 18 cm, dok je kod neto loijih
uvjeta uobiajeno na 16-17 cm, to znai 1,2 1,25 SJ/ha.

to je poljska klijavost?
Za razliku od laboratorijske klijavosti koja se odreuje u
idealnim uvjetima za proizvoaa je bitna poljska klijavost,
dakle stvarna na polju.
Na poljsku klijavost utjeu:
- Nain dorade sjemena
- Kvaliteta tla sklonost pokorici
- Kvaliteta pripreme krupnoa mrvica tla (velike
grude slab kontakt s tlom, jako sitno pokorica)
- Vremenski uvjeti koliina vlage, temperatura
- Dubina sjetve ovisno o roku sjetve (ranije - plie)
- Koncentracija soli gnojivo i pesticidi u povrinskom
sloju tete nicanju

Kako se rauna postotak poljskog nicanja?

Raunanje poljskog nicanja je jednostavno.

Izmjeri se duina onoliko metara na koji je razmak centime-
tara sijano. Npr. ako je sjetva na 17 cm, onda se na 17 meta-
Sjetva mehanikom ra izbroji broj izniklih biljaka. Taj broj predstavlja i postotak
sijaicom nicanja. Recimo 88 biljaka znai 88 % poljskog nicanja.
Ovaj podatak je vaan i govori o kvaliteti obavljene sjetve.

20
 Na koju dubinu se sije?
Samo sjeme eerne repe (bez pilete) je vrlo sitno i s
malom koliinom rezervne tvari za ishranu klice. Stoga je
jako vana prava dubina koja e omoguiti dovoljno vlage za
klijanje ali i kratak neometan put do nicanja.

Optimalnom dubinom za sjetvu se smatra dubina 2-3 cm.

Rok sjetve znaajno utjee na odluku o dubini sjetve. U

ranim rokovima dovoljna je dubina ve i 2 cm, a u kasnim
rokovima i na lakim tlima mogua dubina zbog potrebne
vlage je i 3-4 cm. Dublja sjetva od 4 cm dovodi do velikih
teta.

Kod sjetve je vano voditi rauna i o brzini sjetve jer prebrza

sjetva smanjuje dubinu te je potrebno stalno provjeravati i
dubinu i ostale pokazatelje sjetve (razmak).

Kada i kako repa klija?

Repa poinje klijati kada primi dovoljno vode da bi poela

bubriti i kada je temperatura dovoljna visoka da bi se klijanje
poelo odvijati.
Iako se minimalnom temperaturom smatra 4-5 C, zabilje-
eno je klijanje ve i kod 2 C ali je ono znatno due.
Za klijanje postoji i maksimalna temperatura 28-30 C.

Na temp. 4,4 C klijanje je 22 dana, na 5 C 17 dana, na

Klica repe ispod pokorice 10,3 C je 9 dana, a na 20 C samo tri dana.

Nakon bubrenja koje traje 3-5 dana sjeme poinje klijati. Prvo
izlazi klicin korijen a potom i kotiledon. Oni rastu na raun
rezervi iz sjemenke.

Iz klice nastaje klijanac koji ima glavni korijen sa bonim

korijeniima, klicino stablo (hipokotil) i kotiledon (klicini
listii). Ovakva graa klijanca omoguava samostalnu
ishranu.

Klijanje eerne repe

21
 to moe unititi klicu i kako je zatititi?
U praksi se moe nai nekoliko razloga koji dovode do
propadanja klice:
- Pokorica zbog zbijenosti tla biljka ne moe doi do
faze kada se moe sama hraniti i u trenutku kad iscrpi
rezervu hrane ugiba. Zbog toga treba voditi rauna o
izboru tla, gnojidbi stajnjakom, ranoj sjetvi,
predsjetvenoj pripremi.

- injaci injaci napadaju eernu repu ve u fazi

ponika. Iako je sjeme eerne repe danas zatieno
insekticidom, izuzetno jak napad injaka moe
izazvati tetu i tada je potrebna primjena nekog od
insekticida u tlo. Dakle prije sjetve poptrebno je
Pokorica na usjevu
provjeriti prisutnost injaka. Ove se tete javljaju u
kasnijoj sjetvi pri veoj temperaturi tla.

- Bolesti posebno kod uestale sjetve na istoj

povrini postoji mogunost razvoja bolesti na klijancu
koje mogu dovesti do propadanja. Na sjeme se zbog
toga nanose fungicidi koji vrlo dobro uvaju klijanac.

- Koncentracija soli - ponekad se dogodi da se u

proljee u povrinskom sloju odloi velika koliina
gnojiva i pesticida. Ako se tada pojave vremenske
teta od injaka prilike u kojima prvo doe do slabijih oborina a potom
suni period, dolazi do jake koncentracije soli u zoni
klice koja je moe i unititi. Koncentracija soli od
0,15% dovodi do ozbiljnog pada klijavosti. Stoga je
bitno da se vri pravodobna gnojidba i planska
upotreba pesticida.

Ima li razlike u sjetvi izmeu mehanike i

pneumatske sijaice?
Pale na mladoj biljci Sjetva mehanikim sijaicama je kvalitetnija zbog vee
preciznosti, kvalitetnije podeene dubine i boljeg kontakta
sjemenke i tla.
Osim toga pneumatske sijaice esto rade pri veim
brzinama to se takoer moe negativno odraziti na kvalitetu
sjetve (dubina i raspored).

teta od visoke
koncentracije soli

22
 Treba li i kada valjati usjev eerne repe?
Valjanje je mjera koju treba provoditi samo u posebnim
sluajevima a to je:
- u suhom proljeu za povezivanje s vlanijim slojevima
- kod loe predsjetvene pripreme za bolji kontakt
sjemenke i tla
- razbijanje lagane pokorice

Valjanje se moe obaviti samo nakon sjetve ali ne pred

nicanje jer bi se mogla otetiti klica.

Koje su bolesti mogu javiti u klijanju i nicanju?

Postoji vie uzronika koji izazivaju oboljenje eerne repe u
nicanju a poznati su pod zajednikim nazivom pale
klijanaca eerne repe. Ti uzronici mogu biti ivi (parazitne
bolesti) i neivi (pokorica, sua, mraz, pesticidi, koncentracija
soli).

Bez obzira na uzronika simptomi su uvijek isti i vidljivi su od

klijanja do faze dva para pravih listova. Ponekad se
propadanje klice odvija u tlu pa je nevidljivo i ostaju prazna
Pale klijanca
mjesta u redu.
U fazi od nicanja do formiranja prvog para pravih listova
pale uzrokuje polijeganje i ugibanje cijele biljke a kasnije i
njen nestanak.

Na poetku oboljenja se javljaju pjege nakon kojih nastaju

tamne pruge koje zahvaaju korjeni prstenasto tako da se
on stanjuje i ostaje tanak kao konac. esto takve biljke budu
vjetrom istrgnute iz tla ili se jednostavno sue i propadaju,
dok se druge oporave ali zadravaju prstenasto suenje.

Svim parazitima odgovara temperatura preko 20 C to znai

da rana sjetva ima odreenu prednost pri zatiti. Meutim
dok jednom parazitu (Pytium) odgovara vea vlanost,
drugom (Phoma) odgovara manja, dok treem (Fusarium)
odgovara slabija vitalnost biljke.

Treba rei da kod pojave ovakvih oboljenja nema adekvatne

pomoi osim djelomino meurednog prozraivanja kultivi-
ranjem ime se naruavaju idealni uvjeti za nastanak i daljnje
irenje bolesti. Da bi se sprijeila pojava ovih oboljenja naj-
vanija je primjena pravovodobnih odgovarajuih agrotehni-
kih mjera.

23
 Kako se rauna broj biljaka po hektaru?
Ukoliko je meuredni razmak 50 cm, broj biljaka na
dvadeset metara (npr 100) govori koliko je tisua biljaka/ha
(npr. 100 000 biljaka/ha).

Obino se u praksi vri brojanje i zbrajanje broja biljaka iz

dva reda na duljini 10 metara. To se brojanje ponavlja vie
puta dijagonalno po parceli te rauna prosjek svih brojanja.

Koliki je potreban broj biljaka po hektaru

i kada presijavati usjev?

Za odlinu ocjenu usjeva broj biljaka treba biti 100 000/ha.

Usjev koji ima manje od 70 000 biljaka iz vie razloga se

smatra nezadovoljavajuim iako pri dobrim vanjskim uvjetima
moe dati zadovoljavajue, dakle pozitivne proizvodne
rezultate.

Usjev treba presijavati ako je broj biljaka uslijed nedovoljnog

nicanja ili uzrokovan tetnim utjecajima ispod kritinog broja.
Za kritini broj se uzima 50 000 biljaka/ha.

Prilikom odluke o presijavanju treba uzeti u obzir i vrijeme

sjetve tako da je kod jo optimalnog datuma za sjetvu prag
za presijavanje ve kod 60 000, a kod kasnih rokova manji.

Kako se repa izgrauje (akumulira suhu tvar)?

eerna repa vrlo nejednako akumulira suhu tvar kroz
vegetaciju:
- u prvom periodu razvoja (4. i 5. mjesec) akumulira se
tek 1,5 % suhe tvari
- u 6. mj. dolazi do intenzivnijeg nakupljanja 32 %
suhe tvari
- u 7 mj. je najintenzivnije nakupljanje 40 %
- u 8. i 9. mj. je nakupljanje ponovo umjerenije oko
25 %

Karakteristino za nae podneblje su periodi visokih tempe-

rature i male koliine oborina kada dolazi do zastoja u
razvoju i do zaustavljanja nakupljanja suhe tvari. To je
najee period prve polovice osmog mjeseca ali ponekad i
u srpnju i rujnu.

24
Kakva je gnojidba potrebna za eernu repu?
eerna repa je specifina kultura u ijoj proizvodnji nije
bitan samo prinos ve posebno i kvaliteta korijena a na to
izuzetno utjee i sama gnojidba.

Zbog toga je osim koliine gnojiva vaan i odnos unesenih

koliina gnojiva te vrijeme i nain primjene. Pri tome treba
dakako voditi rauna i o tipu tla zbog planiranja ispiranja ili
neiskoristivosti (fiksacije) odreenih koliina hranjivih
elemenata.

Pri gnojidbi eerne repe osim tri makroelementa duik,

fosfor, kalij, treba voditi rauna i o mikroelementima, poseb-
no boru, koji su neophodni za normalan rast i razvoj eerne
repe.

Zato je vana analiza tla?

Ishrana eerne repe bez analize tla je kao pravljenje kolaa
bez ikakvih mjera - moe ispasti dobar ali i najee ima neki
nedostatak.

Da bi se izvrila pravilna gnojidba neophodno je poznavati

karakteristike i sadraj ve prisutnog hranjiva u tlu. Isto tako
treba poznavati i neke fizikalno-kemijske karakteristike tla
koje utjeu na rast i razvoj eerne repe.

eerna repa je kultura koja je izuzetno osjetljiva na

dinamiku i koliinu usvajanja hranjiva i postizanje najviih
rezultata proizvodnje eera po hektaru je nemogue bez
analize tla i precizne preporuke.

Procjena sposobnosti tla da ponudi odreenu koliinu duika,

pored dugotrajne i skupe laboratorijske procedure, jo uvijek
ne daje pouzdane vrijednosti, pa se kombinira s Nmin
metodom kojom se utvruje ostavljeni mineralni duik u tlu.
Takoer, koristi se i analiza lisnih peteljki koje su akumulator
nitrata kod eerne repe i mjerenje aktivnosti enzima
(nitratne reduktaze) u liu kao pokazatelj intenziteta
ugradnje duika u organsku tvar (korijen).

25
 Kada izvriti gnojidbu?

- Gnojidbu stajnjakom treba izvriti prije srednjeg

oranja da bi se organska tvar stigla razgraditi.
- Osnovnu gnojidbu u jesen treba izvriti s gotovo
cjelokupnom koliinom kalija i 2/3 fosfora. (5:15:30,
7:20:30 i sl., kalijeva sol, MAP...)
- U predsjetvenoj gnojidbi treba dati preostali fosfor i
veinu duika.
- Prihranu treba provesti samo prema potrebi a
najkasnije do faze 4 para listova.

Zato treba paziti na gnojidbu duikom?

Gnojidbi eerne repe duikom poklanja se najvea
pozornost jer jedinica aktivne tvari duika nekoliko puta vie
djeluje prema djelovanju fosfora i kalija.
S druge strane, ne postoji mogunost stvaranja dugotrajnijih
mineralnih rezervi duika u tlu pa uz njegovu veliku
vremensku i prostornu (po parceli i dubini tla) promjenjivost
dolazi do estih situacija preniske ili prevelike raspoloivosti
duika.

Repa je vrlo prodrljiva kultura koja e usvajati koliko joj se

ponudi duika i time naruiti kvalitetu korijena.
S druge strane nedostatak duika uzrokuje slabiji porast,
slab razvoj lisne mase i nii prinos.

Kako su te granice vrlo uske, analiza prisutnog duika i

proraun njegovog iskoritenja od izuzetnog su znaaja.

Osim toga svaki od razliitih oblika duika koji se nalazi u

razliitim gnojivima (7:20:30, Urea, KAN, ) ima i razliitu
duinu aktivacije za pristupanost biljci i zato treba paziti i na
oblik duika.

Kada repa usvaja duik?

Intenzitet usvajanje duika po periodima i koliinama od
presudnog je znaaja za koliinu proizvedenog eera po
hektaru.
- U toku 4. i 5. mjeseca usvoji se 3,5 % od ukupne
koliine duika.
- U 6. i 7. mjesecu usvoji se ak 80-90 % ukupne
koliine duika

26
 - U 8. i 9. mjesecu potrebe su vrlo male oko 10 %.

Ispitivanja u naim uvjetima pokazuju da esto umjesto

potrebnih 20-30 kg duika u 9. i 10. mjesecu, biljke usvoje
40-50 kg/ha to se jako loe odrazi na kvalitetu eerne
repe.

Kada gnojiti duikom?

Duik se za eernu repu daje u tlo viekratno a najzna-
ajnija gnojidba duikom obavlja se prije sjetve.
U osnovnoj gnojidbi gnoji se s gnojivima s naglaenim
fosforom i posebno kalijem.
Startno se gnoji s ujednaenom koliinom hranjiva, npr.
15:15:15, u koliinama prema preporukama analize tla.
Klijanci repe osjetljivi su osobito na gnojiva koja sadravaju
duik u amonijanoj (UREA) formi, a manje su osjetljivi na
nitrate, kalij i natrij pa tako duik u urei, posebno u koliini
veoj od 100 kg/ha dodan u vrijeme sjetve, osobito ako se
herbicidi primjenjuju prije nicanja, moe izazvati tete.
Trei dio duika se dodaje u prihrani najee u obliku KAN-
a (najbolje prema analizi tla) i treba ga dodati ranije.

tete na repi od manjka duika?

Kako je duik od vitalnog interesa za rast i razvoj biljaka,
njegovim nedostatkom dolazi do usporavanja tih procesa.

Prvi znaci nedostatka javljaju se na starom liu koji gube

zelenu boju te dobivaju prvo svijetlozelenu a potom i
utozelenu boju. Kasnije ovi stariji listovi nisu u mogunosti
osigurati potrebnu hranu za mlade listove pa se postupno
simptomi javljaju i na mlaim. Biljka tada zaostaje u razvoju.

Koje su tete na repi od vika duika?

- Preobilna ishrana duikom potie rast nadzemnog

dijela biljke uslijed ega biljke imaju preveliku lisnu
masu na tetu korijena
- Zbog jakog razvoja lista raste i veliina glave na tetu
tijela korijena
- Tkivo biljke postaje spuvasto i time znatno neotpor-
nije na bolesti
- Poveava se udio tetnih duinih spojeva na raun
eera i tako naruava tehnoloka kvaliteta sirovine

27
 - Smanjuje se kvaliteta uvanja bre truljenje
- Poveani su trokovi prijevoza
- Loija je kvaliteta rezanja korijena i openito vei
trokovi prerade

Kako prepoznati manjak i viak duika na repi?

Pravo stanje duika u tlu, duika koji je na raspolaganju
biljkama, mogue je jedino ustanoviti putem analize tla.

Meutim, ve po samom izgledu usjeva moe se zakljuiti

manjak ili viak duika. Prevelika koliina duika daje
nerazmjerno veliku lisnu masu tamnozelene boje a manjak
slabije razvijen list svijetlozelene do utozelene boje.

Slini simptomi kao i nedostatak duika mogu se javiti i iz

drugih razloga kao to su bolesti, sua, herbicidi i sl.

Zato je vaan fosfor?

Fosforu se u gnojidbi eerne repe poklanja znatno manja
pozornost, jer je njegov utjecaj na tehnoloku kvalitetu
eerne repe znatno manji, ali ne i manji u pogledu ukupnog
prinosa eera .

Osim to izgrauje stanice od kojih se sastoji biljno tkivo,

fosfor utjee na odvijanje svih ivotnih funkcija u biljci.
Poto ima vrlo veliku ulogu u izgradnji korijena, fosfor je
posebno bitan u poetku vegetacije.

Nedostatak fosfora uzrokuje sporiji i slabiji razvoj biljke

(manji prinos), te sporije i slabije nakupljanje eera
(manji sadraj eera).

Kada gnojiti fosforom?

Za normalan razvoj biljke trebaju 75 kg/ha fosfora. U praksi a
na osnovu analiza, te se koliine kreu od 80 130 kg.

Za primjenu fosfora bitno je da se veina da u tlo u jesen

a manji dio u proljee predsjetveno.

Viak fosfora ne uzrokuje tete na repi.

28
 Kako prepoznati manjak fosfora na repi?
Nedostatak se oituje u usporenom rastu listova. Biljke
zaostaju u porastu.
Kod starijih biljaka listovi dobivaju crvenkastu do ljubiastu
boju, a kod korijena se formira veliki broj sekundarnih (mali
boni) korjenova.

Ovi se simptomi javljaju najee na kiselim ili alkalnim

tlima kada fosfor postaje slabo pristupaan biljkama.

Pretjerana kalcifikacija takoer moe dovesti do slabijeg

usvajanja fosfora.

Simptomi nedostatka
fosfora
Kako se repa odnosi prema kaliju
i kada gnojiti kalijem?
Omjeru duika i kalija u gnojidbi eerne repe poklanja se
posebna pozornost jer poveanjem doze duika raste
usvajanje kalija i natrija uz pad tehnoloke kakvoe korijena.

Kalij eerna repa usvaja u velikim koliinama. Kod nas se

gnojidbom treba dodati 150 250 kg kalija.

Gotovo cijela koliina kalija se dodaje u jesen u osnov-

noj gnojidbi i to s formuliranim kompleksnim gnojivima za
eernu repu (5:15:30, 7:20:30 i sl.), ili kao KCl.

Pristupanost kalija ovisi o oborinama jer je pri veoj

vlanosti vea koliina pristupanog kalija.

Zato je vaan kalij?

Kao i druga dva makroelementa, kalij je od velikog znaaja
za repu. Utjee i na porast biljke i na koliinu eera.
Kalij je vaan zbog reguliranja protoka vode kroz biljku i
odravanja jedrosti biljke.
Dobro opskrbljene biljke kalijem otpornije su na nepovoljne
vanjske utjecaje suu, niske temperature i bolesti.

Viak kalija se rijetko moe zapaziti i on ne utjee na prinos

ali se kvaliteta korijena smanjuje (vie tetnih neeera).

Viak moe uzrokovati i pojavu nedostataka kalcija,

magnezija, bora, cinka i mangana.

29
 Kako prepoznati manjak kalija?
Kod manjka kalija mijenja se boja rubova starijeg lia koje
poprima bronano smeu boju a kod izrazitog nedostatka i
na peteljkama nastaju prugaste smee nekroze.
Manjak kalija uzrokuje i kratkou korijena, smanjenje broja
korjenovih dlaica i osjetljivost na bolesti.

Nedostatak kalija se moe zapaziti na lakim i pjeskovitim

tlima.
Nedostatak kalija

Zato je vaan kalcij (Ca)?

Za kalcij se kae da je najvanije gnojivo tla, kao to je
duik najvanije gnojivo biljaka.

Kalcij ima nekoliko vrlo vanih funkcija openito u biljnoj

proizvodnji pa tako i kod eerne repe:

- biljno je hranjivo (vaan u repi za rast i razvoj)

- utjee na neutralizaciju tla (smanjenje kiselosti)
- poboljava strukturu tla i utjee na odnos vode i zraka
u tlu, koji je naruen zbog estih prohoda strojeva
- potreban je za mikrobioloki ivot u tlu

Kalcij se ispire iz tla, a i biljke ga odnose urodom u znaajnim

koliinama.

Manjak kalcija uzrokuje spori rast korijena a simptomi su

vidljivi na mladom liu u vidu uenja i odumiranja. ile na
listu su tamnije boje od samog lista.

Viak kalcija je rijetko vidljiv.

to je to karbokalk?
KARBOKALK je nusproizvod u preradi eerne repe i odlino
je sredstvo za kalcifikaciju tla, jer u sebi sadri puno kalcija
ali i fosfor, duik, kalij, magnezij i mikroelemente.
Sadri 65-75 % suhe tvari, u sipkom je stanju i pogodan za
transport.
10 tona karbokalka sadri:

- cca 30 % CaO - 3.000 kg vapna

- cca 1,1 % P2O5 - 110 kg fosfora
- cca 0,4 % N - 40 kg org. vezanog duika
- cca 1,4% Mg - 140 kg magnezija
- cca 0,1 % K2O - 10 kg kalija i mikroelemenata

30
 Kada i kako se primjenjuje karbokalk?
Gnojidba karbokalkom najefikasnije se vri posebnim raspo-
djeljivaem napravljenim za tu namjenu ali se moe povoljno
obaviti i sa rotacionim razbacivaima ili s razbacivaem
stajskog gnoja.

Najpogodnije u ljeto odmah po strnitu, jesen je manje

Razbaciva karbokalka
povoljna, a najnepovoljnija je proljetna kalcifikacija. Izuzetno
se moe primjenjivati zimi, ali samo ako je tlo bez snijega,
suho i smrznuto.
Unoenje karbokalka u tlo treba slijediti svake tri do etiri
godine, i ne smije biti prekoraena doza od 10 t
karbokalka/ha.

Preporuene koliine:

Nedostatak mangana u Tei tip tla: pH 4,0 8-10 t/ha karbokalka

usjevu pH 4,5 5-6 t/ha "
pH 5,0 4-5 t/ha "

Laki tip tla: pH 4,0 6-8 t/ha karbokalka

pH 4,5 4-5 t/ha "
pH 5,0 3-4 t/ha "

to su mikroelementi i zato su vani

Nedostatak mangana na eernoj repi?
biljci
Mikroelementi su elementi koje biljke koriste u malim kolii-
nama ali su istodobno neophodne za odravanje ivotnih
funkcija.

Kod eerne repe uz sve ostale mikroelemente, dva su

posebno vana bor i mangan.
I dok su nedostaci mangana, iji nedostatak umanjuje
sadraj eera, rjei, nedostatak bora se javlja ee
posebno na alkalnim tlima (pH>7,5) i u vrijeme sue kad bor
Nedostatak magnezija postaje biljci nepristupaan. Rjee se nedostatak bora javlja
kao posljedica ispiranja zbog preobilnih oborina.

Nedostatak molibdena

31
 Kako prepoznati nedostatak bora?
Poto nedostatak bora moe izazvati smanjenje prinosa,
neophodno je poznavati simptome ovog nedostatka kako bi
eventualnom folijarnom prihranom (preko lista) sprijeili
razvoj moguih teta.

Mogue je i davanje bora u tlo prilikom gnojidbe kako bi se

otklonio ovaj nedostatak.

U poetku dolazi do propadanja centralnog dijela lisne rozete

a kasnije se trule iri na cijelu glavu pa je nedostatak bora
poznat i kao trule glave eerne repe. Na gornjim stra-
nama lisnih drki starijeg lia javljaju se poprene tamne
mreaste pjege poput ljestava koje dovode do odumiranja
Izgled korijena kod lista.
nedostatka bora Nedostatak je vidljiv i na provodnim snopovima koji su na
poprenom presijeku tamne boje.

Obino se jai nedostatak, ak i propadanje uoava u oaza-

ma manjih ili veih promjera, posebno u sunijim uvjetima.

eerna repa godinje iznese oko 500 g/ha bora.

Ima li koristi od dodavanja mikroelemenata

Izgled oboljelih oaza u preko lista?
usjevu

Rezultati ispitivanja folijarne prihrane (prihrana preko lista)

borom i magnezijem nedvojbeno pokazuju da je ova mjera
opravdana. Posebno se ova mjera preporua proizvoaima
na ijim je tlima utvren nedostatak tih elemenata ili pri pojavi
prvih simptoma nedostatka na listu. Poveanje digestije
primjenom bora iznosi 0,46 %, odnosno magnezija 0,70 %.
Dobiveni porast prinosa korijena repe bio je 2,4 t/ha pri
dodavanju bora, odnosno 5,9 t/ha pri gnojidbi magnezijem a
Izgled lisnih drki kod ekonomska raunica pokazuje i financijsku opravdanost.
nedostatka bora

32
Koje su najvanije bolesti u proizvodnji
eerne repe?
Bolesti koje se javljaju na industrijskoj eernoj repi dijelimo
u dvije grupe:

Bolesti lista:

- Pjegavost lista (Cercospora beticola)

- Pepelnica ( Erysiphe betae)
- Plamenjaa (Peronospora schachti)
- Siva pjegavost - Ramularija (Ramularia beticola)
- Crna pjegavost Alternarija (Alternaria tenuis)
- Zonalna pjegavost Phoma (Phoma betae)
- Ra (Uromyces betae)
- Bakteriozna pjegavost (Pseudomonas syringae)
- Virus utice (Beet Yellows virus)
- Virus mozaika (Beet mosaic virus)

Bolesti korijena:

- Rizomanija
- Mrka trule (Rhizoctonija solani)
- Crna trule (Sclerotium betaticola)
- Ljubiasta trule (Rhizoctonia violacea)
- Fuzariozno uvenue i trule korijena (Fusarium
oxysporum)
- Vlana trule korijena (Erwinia carotovora)
- Krastavost korijena (Streptomyces scabies)
- Bakteriozni rak (Agrobacterium tumefaciens)

Ekonomski znaajne tete na eernoj repi kod nas

izazivaju pjegavost lista i rizomanija, posljednjih godina
negdje i mrka trule.

Ostale bolesti se javljaju na manjim podrujima ili na manjem

broju biljaka te ne izazivaju znaajnije tete.

33
Bakteriozna pjegavost - Pseudomonas Bakteriozna pjegavost - Pseudomonas

Pepelnica eerne repe Erisiphe bete Pjege kod zonalne pjegavosti - Phoma bete

Crna pjegavost - Alternaria Crna pjegavost - Alternaria

34
Ra na listu eerne repe - Uromices beteae

Fuzariozno uvenue i trule korijena Gljiva Aphanomyces na korijenu

Fusarium oxysporum

Gljiva Aphanomyces na korijenu

35
bakteriozni rak Oboljenje uzrokovano gljivom Actinomyces

Ljubiasta trule korijena

Mrka trule korijena

36
 to je ljubiasta trule korijena (Rhizoctonia
violacea, Heliobasidium purpureum)?
Iako se ova bolest kod nas javlja rijetko, mogue ju je nai i
u naim usjevima.
Simptomi su kao i kod drugih bolesti korijena, venue lia
pojedinih biljaka ili vie njih. Te oboljele biljke lako se
upaju iz zemlje.
Oaze oboljele repe od mrke Nakon zaraze parazitom, povrina donjeg dijela korijena
trulei poinje truliti dobivajui crvenkasto-ljubiastu boju.

Gljiva se odrava dugo godina u tlu i vrlo je otporna na

vanjske uvijete. Napada i druge kulture kao to su lucerka,
grahorica, mrkva, celer, krumpir i dr.

Ova se bolest javlja na niim vlanijim terenima, na tlima s

depresijama u kojima se due vrijeme zadrava voda, te su
zbog zbijenosti ili drugih nedostataka loije kvalitete.

Izgled biljke zahvaene Uzroniku ove bolesti odgovaraju visoke temperature pa se

mrkom trulei bolest javlja uglavnom u ljeto, u dugim sunim periodima.

to je mrka trule korijena - rizoktonija

(Rhizoctonia solani)?
Iako je mrka trule bolest korijena koja se obino javlja u
oazama i na manjim povrinama, kod nas se sve ee
moe nai i to prisutnou koja ve priinjava tete.
Osnovni razlog tome je zbijenost teih tala, loa obrada i
due zadravanje povrinskih voda iznad nepropusnih
slojeva. Rizoktonija se javlja i kod dueg zadravanja
visokog nivoa podzemnih voda.
Posebno je pojaana prisutnost ove bolesti na povrinama
uestale sjetve.

Bolest nastaje najee u srpnju i postaje sve izraenija.

Oboljele biljke uslijed odumiranja korijena venu i
dolazi do propadanja lia. U kasnijoj fazi korijen potpuno
istrune.

37

Izgled normalne repe i
oboljele od rizomanije
Izgled korijena oboljelog od
rizomanije
38
to je rizomanija?
Rizomanija je bolest koja izaziva najvee tete na usjevu na
kojem se pojavi.
Ova bolest uzrokuje smanjenje prinosa za vie od 50 posto
a sadraj eera za 4 i vie posto.
Prisutnost ove virusne bolesti ijeg uzronika (BNYVV)
prenosi gljiva Polymyxa betea, zamjeuje se prvo u oazama
u drugoj polovici svibnja a potom se iri na veu povrinu.
Na liu se zapaa odumiranje lisnih ila i uenje lisne
plojke.
Posebno je specifino formiranje bradatosti korijena jer
korijen koji je zakrljao ima veliki broj sitnih korijenia.
Najvee tete nastaju uz prisutnost uzronika bolesti u
uvjetima toplog i vlanog proljea te suhog i toplog ljeta.
Za preventivnu zatitu od ove bolesti vano je potivati
plodored i ne sijati uestalo eernu repu na istu povrinu,a
kod sumnji na zaraenost tla sijati sorte tolerantne na
rizomaniju.
Na povrini na kojoj se javila rizomanija ne treba repu sijati
ranije od 6-8 godina.
to je Cerkospora?
Cerkospora se kod nas redovito javlja svake godine manjim
ili veim intenzitetom. Klimatski uvjeti i sve ui plodored za
eernu repu pogoduju razvoju ove, kod nas ukupno
gledano, ekonomski najtetnije bolesti.
Cerkospora ili pjegavost lia eerne repe, je gljivino
oboljenje koje pri jakoj zarazi uvjetuje potpuno propadanje i
suenje, prvenstveno starih listova. To priinjava ogromnu
ekonomsku tetu, jer uslijed propadanja lisne mase biljka
uskladitene i prikupljene rezerve u korijenu (eer) tada
troi za ponovno stvaranje lisnog aparata (retrovegetacija).
Zbog toga dolazi do formiranja vee glave korijena te kod
vaenja nastaju vei gubici na teini ali jo vanije na
sadraju eera digestiji.
Bolesti pogoduju vlanost i toplina pa prve infekcije nastaju
pri viednevnim temperaturama 25 27 C i relativnom
vlagom 98 100%. Prema tim uvjetima i nainu daljnjeg
razvoja ove bolesti, prvi se simptomi javljaju krajem lipnja ili
 poetkom srpnja, obino u usjevima gueg sklopa te
pogotovo uz vodotoke ili rijeke gdje je relativna vlanost
zraka vea nego u prozranim mikroklimatima.

Simptomi se oituju u poetku kao pojedinane smee

pjege (kasnije postanu sivo smee) s crvenim rubom. Sa
irenjem bolesti pjege se meusobno spoje, a kada bolest
zahvati 2/3 lista on se sui. Ova gljiva stvara izuzetno veliki
Prve pjege cerkospore na broj organa za razmnoavanje pa se zaraza vrlo brzo iri s
listu biljke na biljku i s lista na list. Tako osjetljive sorte u
pogodnim uvjetima za razvoj bolesti mogu ostati potpuno
bez lista kada su tete najvee.

Kako zatititi eernu repu od bolesti?

eerna repu treba titi od bolesti na dva naina:
- primjenom kemijskih zatitnih sredstava
- agrotehnikim mjerama koje sprjeavaju nastanak
Jako oboljela repa od bolesti ili smanjuju intenzitet bolesti ispod razine
cerkospore znaajne ekonomske tetnosti

Kemijska sredstva (fungicidi) koja tite biljke eerne repe

od bolesti obavezno su nanesena na sjemenku kako bi je
zatitili u prvim fazama rasta i razvoja.

U kasnijim fazama jedina sredstva koja mogu zatititi repu

su fungicidi protiv bolesti lista. Njihova je najvanija primje-
na protiv najprisutnije bolesti kod nas cercospore. Zatita
od ove bolesti je obavezna i u praksi se obino provode dva
Izgled dobro i loe tretmana, a nerijetko i tri. Sa zatitom se zapoinje kada se
zatiene repe od na 5 % biljaka pojavi desetak pjega, a to je kod nas, ovisno
cerkospore o vremenskim prilikama prva dekada srpnja.

Za zatitu agrotehnikim mjerama moe se rei da je

jednako vana jer utjee na pojavu gotovo svih bolesti koje
se na eernoj repi javljaju.
Kako su za razvoj svih bolesti vani odreeni uvjeti okoline,
sve agrotehnike mjere koje im ograniavaju te uvjete, a
istodobno omoguuju brz i nesmetan rast i razvoj eerne
repe doprinose kvalitetnijoj zatiti.

Te su mjere sljedee:
- kvalitetna obrada dobri vodozrani uvjeti smanjuju
rizik od bolesti
- izbor sorte odgovarajue tolerantnosti
- sjetva kvalitetnog sjemena sjetva zdravog i dobro
zatienog sjemena

39
 - kvalitetna sjetva odgovarajue vrijeme i dubina
omoguuju brzo klijanje i nicanje te manji period
mogue zaraze
- kvalitetna gnojidba i viak (posebno duika) i
manjak hranjivih elemenata poveavaju osjetljivost
Izgled razliiti oboljelog na bolesti
lista od cerkospore
- kvalitetna njega usjeva
- pravilno uvanje izvaenog korijena

Koji su najvaniji tetnici eerne repe?

tetni insekti koji napadaju eernu repu do pojave siste-
minih insekticida pojedinih su prolih godina priinjavali
znatnu tetu na usjevima eerne repe.

Meutim, pojavom sisteminih insekticida koji se nanose

na sjeme postignuta je zatita u najosjetljivijoj prvoj fazi
razvoja i tako su tete od insekata znatno smanjene.

Najvaniji i najopasniji tetnici koji se javljaju kod nas na

eernoj repi su tetnici koji mogu priiniti tetu do pojave
drugog pravog para listova:

1. Zemlini tetnici - injaci (Elateride)

- sovice pozemljue (Noctuidae)
- grice,
- repina mrvica

2. tetnici nadzemnog dijela

- repina pipa (Bothynoderes punctiventris
- kukuruzna pipa (Tanymecus dilaticollis)
- repin buha (Chaetocnema tibialis)

Manje ili vee tete u pojedinim godinama ili na pojedinim

lokalitetima mogu priiniti i crna repina u (Aphis fabae),
repin moljac (Scrobipalpa ocellatella), repina korjenova
u, repina nematoda (Heterodera schactii), glodavci
(hrak, voluharica, poljski mievi).

40
 Kako zatititi eernu repu od tetnika?
Kao i kod zatite od bolesti dva su naina zatite eerne
repe od tetnika: kemijska sredstva (insekticidi) i
agrotehnike mjere koje utjeu na smanjenje teta na
eernoj repi uzrokovanih tetnicima.

Za zatitu od zemljinih tetnika (injaka) u klijanju i

nicanju prema potrebi koriste se zemljini insekticidi u
tekuem stanju (za cijelu povrinu) ili u obliku granula (u
redove kraj sjemena).
Kod jaih napada tetnika u prvim fazama rasta (velika
brojnost repine pipe u fazi do 3 para listova) koriste se neki
od tekuih insekticida.

Danas se vrlo uspjeno prakticira koritenje sisteminih

insekticida nanesenih na sjeme koje prua zatitu biljci u
najosjetljivijoj prvoj fazi rasta. No i taj nain kod velikog
napada injaka ne moe sprijeiti nastajanje teta.

Od agrotehnikih mjera koje utjeu na smanjenje teta

izazvanih insektima izdvaja se kvalitetna sjetva, to znai
da pravodobna rana ispravno obavljena sjetva omoguava
rast i razvoj biljke prije pojave tetnika.

Isto tako, zatitu od nekih tetnika kao to je repina

nematoda, mogue je provesti samo plodoredom kao
agrotehnikom mjerom. Kod pojave nematoda potrebno je
provoenje tzv. protunematodnog plodoreda koji ukljuuje
trajanje 5-8 godina i u kojem se siju kulture neutralne
(penica, suncokret, krumpir, graak) i neprijateljske kulture
( kukuruz, lucerka, ra, luk) prema repinoj nematodi.

to su injaci?
injaci su liinke kukca klisnjaka. Oteuju sjeme odmah
nakon sjetve. Kritina brojnost injaka za eernu repu kod
koje se javljaju tete je zbog rjeeg sklopa biljaka neto nii
nego kod drugih okopavina i iznosi 0,5-1 injaka /m a kod
nas su zabiljeeni napadi ak i do 40 injaka /m to je
uzrokovalo potpuno propadanje usjeva.

Ovi se tetenici razvijaju u uvjetima toplog i vlanog zemlji-

Izgled liinke klisnjaka ta. tetu nanose liinke, koje dostiu duinu 10-25 mm, pa
(injak) i vie; smee-ute su boje, valjkastog tijela, podsjeaju na
krae dijelove ice po emu su i dobili naziv. Liinke
najvee tete nanose pri temperaturi 14-17C.

41
 enke nakon parenja polau u vlani i rahli sloj tla 70 660
jaja. Liinke koje se razviju kreu se vodoravno i okomito po
profilu tla. U vlanijim uvjetima kreu se prema povrini a
kad se povrinski sloj isui kreu se prema dubljim sloje-
vima. Vodoravne migracije su uzrokovane potragom za
hranom.

Povoljni uvjeti za razvoj ovih insekata su: strna ita, lucerka,

djeteline, monokultura strnina, loija obrada tla, zakorov-
ljenost, pretjerano koritenje insekticida koje unitava
korisne kukce, dostatna vlanost za razvoj.

Osnovne mjere borbe protiv ovih tetoina su agrotehnike:

pravilan plodored, izbor predusjeva, kvalitetna obrada tla,
rana sjetva, unitavanje korova, upotreba mineralnih gnoji-
va, odnoenje sa polja etvenih ostataka i drugo.

Kod veih brojnosti prouzrokovanih izostankom nekih od

navedenih mjera, potrebno je provoenje kemijskih mjera
suzbijanja. Kemijska se zatita provodi nekim od slijedeih
naina:
- tretiranjem sjemena insekticidima,
- unoenjem insekticida u tlo, u redove prilikom sjetve,
- po cijeloj povrini uz obaveznu inkorporaciju.
Nain suzbijanja ovisi o brojnosti injaka koja se ustanov-
ljava kopanjem zemljinih proba u jesenjem periodu ili rano
u proljee. Obzirom da je najea prosjena populacija
oko i iznad praga kritine brojnosti, za njihovo se suzbijanje
koriste insekticidi koji su naneseni na sjeme.

Kod vee brojnosti, koriste se insekticidi za tretiranje

zemljita po cijeloj povrini inkorporacijom, ili u redove sa
sjetvom posebnim ulagaima za insekticide.

to su nematode?
Repina nematoda je tetnik koji se najee javlja na
povrinama uestalog uzgoja eerne repe.

tete nastaju kada parazit sisanjem korjenovih sokova

iscrpljuje biljku i ona u nedostatku hrane i vode obrazuje
mnogobrojne korjenie to korijenu daje izgled bradatosti.
Zbog toga glavni korijen u vaenju zna biti i s vrlo niskim
sadrajem eera to izuzetno smanjuje visinu prinosa (ak
60 do 80%). tete se obino uoavaju krajem ljeta u manjim
Korijen napadnut repinom ili veim oazama, kada pri jaem suncu i viim tempera-
nematodom
turama lie pokazuje simptome nedostatka vode, vene

42
 i polijee po zemlji. U sluaju kie i jake rose lie se
privremeno oporavi ali ne i trajno.

Ovaj tetnik je vrlo otporan na prezimljavanje jer u zemlji

prezimljava u obliku ciste koja je ustvari uginula enka s
(200-300 jaja) tako da se u nekim istraivanjima u tlu ovaj
tetenik naao i nakon sedam godina sjetve kultura
nepovoljnih za njegov razvoj.
Sa parcele na drugu parcelu se prenosi strojevima, ivo-
Izgled usjev sa tetama od tinjama, biljnim ostacima i slino.
repine nematode
Biljke koje u potpunosti omoguavaju razvoj ovog parazita,
izmeu ostalih su: eerna i stona repa, pinat, blitva,
uljana repica, rotkva, kupus te od korova tirevi, goruica,
mijakinja i drugi.

Biljke koje niti razvijaju, niti unitavaju parazita su: penica,

krumpir, suncokret, grah, graak, djetelina, grahorica,
konoplja

Biljke koje svojim izluevinama unitavaju parazita su:

Bradatost korijena kukuruz, lucerka, ra, luk, lan, cikorija.

Uvjeti koji pogoduju razvoju ovog parazita su vlani klimat

sa umjerenom temperaturom (18-28 C) zapadna i
sjeverna Europa ali je povezano s uestalom proizvodnjom i
intenzivnim navodnjavanjem.

Ispitivanje zaraenosti parcela obavlja se laboratorijski

nakon uzimanja uzoraka tla (najbolje nakon oranja) ili za
vrijeme vegetacije eerne repe na oboljelim repama.

Kod slabo zaraenog tla (do 10 cista/100 cm) ne pojavljuju

Ciste nematoda na korijenu se oaze, teta najvie do 5 %, a mogue je normalno sijati
repe
eernu repu svake etvrte godine.

Kod jako zaraenog tla (vie od 40 cista/100 cm) javlja se

znatan broj praznih mjesta u usjevu, teta je najmanje 30%.
Na takvoj parceli treba iskljuiti proizvodnju eerne repe
6-8 godina.

Mjere zatite su agrotehnike: plodored, kvalitetna obrada,

zatita protiv korova, rana sjetva

Izgled normalne i zaraene

repe

43
 Koliko je tetan repin buha?
Repin buha je tetnik veliine 1,5-2 mm, zeleno-crne boje i
metalna sjaja.
U tlu prezimljavaju plitko na obraslim povrinama u blizini
prologodinjih repita. Aktivnost poinje kad na dubini 5
cm temperatura tla prijee 5 C, a temperatura zraka 12 C.
Bedra stranjih nogu su mu ojaana pa se tetnik osim to
leti, kree i skakanjem po emu je i nazvan buha.
Odrasli tetnici prave tetu izgrizanjem lia na kojem
ostavljaju male rupice promjera 1 mm, koje se rastom lista
ire.
Ipak, najvee tete na eernoj repi nastaju napadom
buhaa na tek izniklu repu, kada tetnik izgriza ne samo
kotiledone nego i samu stabljiku, pa se ini da biljka nije ni
Buha na listu uveano iznikla.
Pri jakom napadu od pet buhaa na jednu repu u stadiju
kotiledona, usjev biva uniten gotovo za jedan dan.
Kada biljka razvije etiri ili vie pravih listova tete se naglo
smanjuju.
Krajem srpnja i poetkom kolovoza javlja se nova gene-
racija, prema ijoj je brojnosti mogue predvidjeti opasnost
od ovog tetenika idue godine.

Do prije nekoliko godina repin buha je pravio izuzetno

velike tete na eernoj repi, pa je ponekad dolazilo i do
propadanja i ponovljene sjetve stotina hektara usjeva.
Sjetvom sjemena tretiranog sisteminim insekticidom,
posljednjih godina zabiljeene su neznatne tete od repinog
buhaa, a osim kemijske zatite i sve agrotehnike mjere
koje doprinose ranoj sjetvi i brzom nicanju smanjuju
opasnost od ovog tetnika.
Repin buha uveano

Kolika je opasnost i tete od repine pipe?

Repina pipa je i danas ostala jedan od najopasnijih tetnika
eerne repe.
To je veliki kukac ija je duljina tijela oko 14 mm, boje
zemlje je pa se tee uoava. S trbune strane ima tokice.
Prezimljava na prologodinjim repitima kao odrasli kukac
a na povrini se pojavljuje kad temperatura tla bude 8 -
10C. Hodanjem prelazi na nova repita a u jednom danu
moe prijei i nekoliko stotina metara.
Kad temperatura zraka prijee 19,5 C repina pipa poinje
letjeti a masovni let se odvija pri temperaturi veoj od 23C.
Pipa je izuzetno prodrljiva pa pri visokim temperaturama
(preko 30C) jedna pipa moe pojesti ak 143 mm.
Repina pipa uveano

44
 Dobrom razmnoavanju pipa (opasnost za iduu godinu)
posebno pogoduju vremenski uvjeti kada tijekom svibnja
ima vie od 12 toplih dana, vie od 300 sati sunca i manje
od 50 mm oborina.
Masovne pojave i jai napadi se javljaju u periodima 2-4
godine a nakon toga nekoliko godina njezina brojnost ne
zahtjeva posebna tretiranja. Zadnjih se godina meutim
biljei stalna prisutnost repine pipe zbog povoljnih klimat-
skih uvjeta.
Za prag odluke o prskanju insekticidom se smatra 1 pipa na
5 m kod nicajue repe i to kod sjetve sjemena ne tretiranog
sisteminim insekticidom. Tretirano sjeme daje biljku koja u
sebi sadri insekticid koji unitava pipu koja ju pojede. Ipak
kod jakih napada posebno kod kasne sjetve i dugotrajnog
nicanja potrebno je poduzeti i mjere zatite prskanjem.
Repina pipa na mladom I kod ovog tetnika rano nicanje smanjuje opasnost od
poniku
nastanka teta.
Osim repine, eernu repu napada i kukuruzna i lucerkina
pipa.

Koliko su opasne lisne ui i lisne sovica

na eernoj repi?
Lisne ui su relativno male 1,3 2,6 mm. Crne su boje.
Redovito se javlja na brojnim biljkama a na eernoj repi
moe napraviti vrlo velike tete, iako one obino iznose oko
15% na prinosu i 0,5% digestije.
Izravne tete na repi nastaju kad ui isisaju biljne sokove pa
se list kovra i uti. Neizravne tete nastaju prenoenjem
velikog broja virusa.
Ui dolijeu na domaina kada temperature zraka dosegnu
Lisne ui
15C a najpogodnije temperature za razvoj su 20-25C .
Sjeme tretirano sisteminim insekticidima prua zatiitu od
ui i do 60 dana, a nakon toga je potreban pregled repita i
po potrebi tretiranje.
Kod guih sklopova i rane sjetve tete su manje.

Postoji vie vrsta lisnih sovica a ekonomski tetnima se

smatraju tri vrste. Leptiri sovica su oko 20 mm, dok njihove
odrasle gusjenice narastu i do 45 mm i one su svijetlo-
Gusjenice lisnih sovica
zelene do tamne sivo boje. Prva generacija gusjenica se na
usjevu pojavljuje u lipnju i srpnju a druga u kolovozu, rujnu
a nekada i listopadu.

Sovica gama

45
 Kakvu tetu pravi repin moljac?
Leptir repinog moljca je boje zemlje, dug 7-8 mm. Gusjenice
kad odrastu dostiu duinu 10-12 mm.
Zadnjih godina ovaj tetnik postaje sve znaajniji sa sve
veom evidentiranom tetom.
Na biljkama eerne repe se nalazi tijekom cijele vegetacije
a najveu brojnost pokazuje od polovice ljeta. enke polau
jaja na najmlae lie u sredinu glave eerne repe. Gusje-
nice koje se potom razviju hrane se tim najmlaim listovima
Gusjenica repinog moljca prekrivajui sredinu glave pauinastim nitima i izmetom.
Nakon kratkog vremena ovaj dio postaje crn i trune.
Razvoj gusjenica traje svega 17-18 dana u najtoplijem dijelu
godine a na jednoj biljci pri jakom napadu mogue je nai i
do 30-ak pa i vie gusjenica.
Ovaj tetnik se u veoj brojnosti javlja u sunim i toplim
godinama, te godinama s ranim proljeem i dugom suhom
jeseni.
Kod unitenja mladog lia ne dolazi do ponovnog stvaranja
lia ili je ono jako usporeno to doprinosi gubitku oekiva-
teta od repinog moljca ne teine za 15-60 % i sadraja eera za 1,5-2 %.
U mjere suzbijanja spadaju sve agrotehnike mjere koje
doprinose veoj bujnosti usjeva a posebno zatitno djeluje
navodnjavanje.
Kod dobro razvijenog usjeva i desetak gusjenica po biljci
tete mogu izostati, dok je kod slabo razvijenog usjeva prag
tetnosti 5 gusjenica po biljci, na 50% biljaka i ukoliko se u
deset iduih dana ne oekuje kia.
Zatita insekticidima se izvodi na samom poetku napada
Leptir repinog moljca nekim od insekticida s veom koliinom vode.

Koliku tetu prave glodavci na eernoj repi?

Nekoliko vrsta glodavaca oteuje eernu repu
voluharica, hrak, mievi, zec.
Iako neki od njih (voluharica) repita nastanjuju od samog
poetka vegetacije, oteenja od izgrizanja sonih dijelova
biljke glave i vrata korijena, posebno su izraena u ljetnim
mjesecima, a naglaena u sunim godinama.
Poljski mi Zabiljeene tete kod ekstremnih napada bile su i 20% na
prinosu, a na skladitenoj repi i do ak 10%.
Osim direktnih teta, voluharica indirektno utjee na pove-
anje suhoe tla usljed buenja brojnih hodnika u repitu.
Mjere suzbijanja su mjere koje smanjuju razmnoavanje
ovih vrsta (rano zaoravanje strnita) te panja pri poloaju
usjeva u odnosu na lucerita.

Voluharica

46
 Kakvu tetu korovi ine eernoj repi?
Korovi svojom prisutnou usjevu eerne repe priinjavaju
znatne tete. Te tete ovise najvie o brojnosti korova, vrsti
korova i vremenu njegovog pojavljivanja.

Naravno da vei broj korova pravi i veu tetu ali samo ako
se radi o usporedbi broja korova iste vrste.
Zakorovljeno repite
Ustanovljeno je da znatno vei broj biljaka kotana napravi
znatno manju tetu na prinosu korijena od manjeg broja
biljaka lobode.

Kritian period u kojem korovi priinjavaju najveu tetu i

kada mogu dovesti do potpunog propadanja usjeva je u
periodu osam tjedana od nicanja ili etiri tjedna od
formiranja prva dva para pravih listova.

Mjerenjem je ustanovljeno da 1,12 t/ha mase korova umanji

Korov u vaenju
prirod korijena eerne repe za 10 11,5 t/ha.

Nekoliko je naina na koje korovi izazivaju opadanje

prinosa kod eerne repe:
- oduzimaju usjevu vodu (za izgradnju 1 kg korova
treba 280 kg vode !)
- oduzimaju mineralna hranjiva (troe isto kao i kultura)
- zauzimaju ivotni prostor

Korov kao neistoa

- smanjuju osvjetljenje

Osim tete na prinosu korovi u repi:

- oteavaju vaenje
- poveavaju neistou
- oteavaju uvanje eere repe
- prave probleme pri ulasku u proces prerade

Godinje korovi u Hrvatskoj uzrokuju ukupno 10 %

Izdvojeni korov iz gubitka prinosa na eernoj repi.
uskladitene repe

Koji su najvaniji korovi u eernoj repi?

Iako se ekonomski tetnim korovima u ratarskim kulturama

smatra oko 250 korovskih vrsta, na naem sirovinskom
podruju u eernoj repi ih se javlja svega dvadesetak a
tetu zbog brojnosti populacije i izostanka pravodobnih
mjera ini njih desetak.

47
 Jednogodinji irokolisni korovi:

1. Loboda Chenopodium album

2. Loboda mnogosjemena Chenopodium polysper-
mum
3. tir Amaranthus retroflexus
4. Divlja paprika, dvornik perzijski, Polygonum
persicaria
5. Povijajua divlja paprika, dvornik povijajui
Polygonum convolvulus
6. Partizanka, ambrozija, limundik, Ambrosia elatior
7. Abutilon, lipica teofrastova, Abutilon teophrasti
8. Goruica, gorica - Sinapis arvensis
9. iak Xanthium strumarium
10. Crna pomonica Solanum nigrum
11. Kunjak Datura stramonium
Rijee se mogu javiti i kamilica (Matricaria chamomilla),
strac (Stachys annua), estoslavica perzijska (Veronica
prsicaria), poljska krika (Anagallis arvensis)

Viegodinji irokolisni korovi:

1. Boca, osjak, Cirsium arvense

2. Slak Convolvulus arvenses
3. Gavez Syymphytum officinale
4. Tupolisna kiselica Rumex obtusifolius
5. tavelj Rumex crispus

Jednogodinji uskolisni korovi:

1. Kotan Echinocloa crus-galli

2. Muhar crvenkasti i muhar zelenkasti Setaria glauca
i Setaria viridis
3. Svraica Digitaria sanguinalis
4. Proso Panicum milliaceum

Viegodinji uskolisni korovi:

1. Divlji sirak - Sorghum halepense

2. Pirika Agropiron repens
3. Troskot Cynodon dactylon

Zato je vano prepoznati korove u repi?

Svi korovi, pa tako i oni u repi, razlikuju se po botanikoj
pripadnosti, to znai da pokazuju razliitu osjetljivost
prema djelatnim tvarima pojedinih herbicida (kemijskim spo-
jevima koji ih unitavaju). Dok e neke korove pojedini her-
bicidi potpuno unititi, na drugima nee biti nikakve tete.

48
 Jedino poznavanjem i prepoznavanjem pojedinih korova
mogua je pravodobna i potpuna zatita od korova koja je u
naim proizvodnim uvjetima od izuzetnog znaaja.

to je abutilon i kako ga suzbiti?

Abutilon je zadnjih deset godina postao najopasniji korov u
usjevima eerne repe iz vie razloga:

1. Svojom robusnom graom u potpunosti sprjeava

razvoj eerne repe
2. Zbog izrazito jake klice sposoban na nicanje i iz
dubljih slojeva tla
Klicini listii abutilona 3. Obzirom na jaku klicu koja nie iz raznih dubina,
nie tijekom cijele godine
4. Daje jako sjeme koje opstaje u tekim uvjetima i
dui niz godina
5. Ukoliko ostane do vaenja predstavlja veliku
opasnost za strojeve u vaenju i preradi.
6. Vrlo se brzo i agresivno iri na druge parcele
7. Otporan na veinu herbicida koji unitavaju druge
korove
8. Zahtjeva skuplju kemijsku zatitu
Mlada biljka abutilona
Opis
Stabljika je visine do 200 cm, obrasla gustim barunastim
bjeliastim dlakama.
Listovi su s dugakim peteljkama, srcoliko okruglasti,
uiljeni.
Cvjetovi su uti ili crveni, u pazucu listova, ili na vrhu
stabljike, sloeni u male titolike cvati.
Plod je tobolac. Sjeme je srcoliko, bono spljoteno i malo
uleknuto sa znaajnim udubljenjem na trbunoj strani.
Duljina i irina sjemena je 2,75-3,25 mm a debljina 1,5- 1.75
mm. Masa 1000 sjemenki je 8-12 g a u 1 kg ima 100 000
sjemenki. Jedna biljka proizvede 800-1 800 sjemenki !

Suzbijanje
Odrasla biljka abutilona Ovaj se opasni korov unitava sa herbicidom ija je djelatna
tvar triflusulfuron metil (npr. Safari i sl.).
Zbog kratkotrajnog djelovanja i dugotrajnog nicanja korova
potrebno ga je viekratno primjenjivati 3x30-40 g.
Potrebno mu je dodavati mineralno ulje za bolje djelovanje,
a potrebno je da ne bude padavina 3 sata od primjene.
Moe se koristiti u kombinaciji s drugim herbicidima za
eernu repu.
Vrijeme primjene je u stadiju korova od kotiledona do dva
prava lista!
Sjeme abutilona

49

Mlada biljka divlje paprike
Odrasle biljke divlje paprike
Sjeme divlje paprike
tir u klicinim listovima
50
Koje su karakteristike divlje paprike?
Divlja paprika je na naem podruju zajedniki naziv za tri
vrlo opasne korovne vrste iz iste biljne porodice poznate
kao divlja paprika.
esto je toliko brojan korov da gustoom potpuno moe
uguiti usjev eerne repe.
Opis
Stabljika razgranata lankovita i esto crvenkasta, do 80
cm. Listovi naizmjenini, sivkastozeleni, duguljasti, s
uiljenim vrhom te tamnom pjegom u sredini. Cvjetovi su
sitni, zelenkasto bijeli ili ruiasti skupljeni u guste klasove.
Broj sjemenki po biljci je oko 800. Sjeme klijavo i do 20
godina (ptiji dvornik).
Suzbijanje
Postoji vie djelatnih tvari koje unitavaju ovaj korov
(fenmedifan, etofumesat, triflusulfuron metil, kloridazon,
lenacil, metamitron) koje se najee kombiniraju ali je
najvanije vrijeme primjene.
Suzbijanje je najbolje vriti viekratnim malim dozama na
nicajui korov. Ukoliko korov pobjegne vrlo ga je teko
suzbiti kemijskim putem.
Koje su karakteristike tira?
tir je jedan od najzastupljenijih korova na naim repitima
a osim brojnou usjevu repe prijeti i svojom veliinom.
Opis
Stabljika naraste do 100 cm, uspravna, debela i izbrazdana,
prema vrhu gusto obrasla sivkastozelenim ovalnim listovi-
ma, valovitih rubova. Nadzemni dio biljke ponekad obojen
crvenkasto.
Plod je tobolac. Sjeme je leastog oblika, okruglo, spljote-
no, glatko, crno, jako sjajno. Duina 1-1,25, irina 0,7-1,4, a
debljina 0,5-0,8 mm. Masa 1000 sj. 0,3-0,4 g, a u 1 kg ima
2 800 000 sjemenki.
Jedna biljka moe proizvesti 500 000 - 1 000 000 sjemenki,
a u naim uvjetima oko 130 000. Klijavost je 6 godina.
Suzbijanje
Kao i kod ostalih korova, uz odgovarajue djelatne tvari i
njihove kombinacije (fenmedifan, desmedifan, etofumesat,
triflusulfuron metil, kloridazon, metamitron), vrijeme primje-
ne je od presudnog znaaja na mali korov malim doza-
ma, vie puta.
 Koje su karakteristike lobode?
Spada meu 10 stalno prisutnih korova na usjevima
eerne repe.

Opis
Kotiledoni lopode Visina stabljike je do 150 cm, uspravna, razgranata, nosi
duguljasto jajaste ili etverokutno-ovalne listove koji su na
povrini branasti i imaju due peteljke.
Cvjetovi sitni, zelenkasti, dvospolni i sloeni u klasove.
Plod je orai poloen vodoravno, okrugao i spljoten.
Sjeme je oblika kao orai, crno i sjajno. Promjer je 1-1,75
mm, irina 0,7, a debljina 0,8 mm. Masa 1 000 oraia je
1,2-1,5 g a u 1 kg ima 870 000.
Mlada biljka lobode
Biljka proizvede 3 100 100 000 oraia, a u naim uvjeti-
ma oko 270 000. Klijavost je 7 godina.

Suzbijanje

Suzbijanje lobode je mogue u stadiju kotiledona, i naje-

e se vri u kombinaciji sa suzbijanjem ostalih irokolisnih
korova.
S tim ciljem se koriste i djelatne tvari koje unitavaju ovaj
Odrasla biljka lobode korov (fenmedifan, desmedifan, kloridazon, metamitron,
lenacil) u kombinaciji s drugim djelatnim tvarima uinkovitim
za druge korovske vrste.

Koje su karakteristike osjaka (boce)?

Korov koji je stalno prisutan u usjevu repe i koji moe
Kotiledoni i prvi listovi velikom brojnou nanijeti znatne tete na usjevu.
Pronalaskom efikasnih djelatnih tvari protiv ovog korova,
zadnjih godina je primijeena manja zaraza njime.

Opis
Stabljika do 150 i vie cm, u gornjem dijelu veinom paui-
nasto dlakava ili metliasto razgranata. Listovi na naliju
dlakavi, eliptini, nerazdijeljeni, ili perasto renjeviti s bodlja-
ma. Malene crvenoljubiaste, brojne i mirisne cvjetne
Mlada biljka osjaka glavice.
Plod je roka, obrnuto jajolika, malo savijena i spljotena.
Duina 2-3,5, irina 0,75-1,2, debljina 0,7-0,8 mm. Masa
1000 roki je 1,15-2 g, a u 1 kg 500 000 870 000 roki.
Biljka proizvede oko 4000 roki, klijavih u tlu 6 godina.

Suzbijanje
Vrlo efikasno suzbijanje se vri djelatnom tvari klopiralid i to
najbolje u fazi kada su korovi u fazi 2-6 listova. Mogua
Odrasla biljka osjaka viekratna primjena te u kombinaciji s drugim herbicidima.

51
 Koji su naini zatite eerne repe od korova?
Kao i kod zatite od bolesti i tetnika, dvije su grupe mjera
zatite od korova:

1. Indirektno suzbijanje korova:

- odravanje vlastitih povrina istim od korova
- dobra i pravodobna obrada unitavanje korova
zaoravanjem prije osjemenjivanja
- rana i kvalitetna sjetva (porast prije korova)
- formiranje usjeva eerne repe odlinog sklopa i
broja biljaka

2. Direktno suzbijanje korova:

a) kemijske mjere herbicidi
- prije sjetve
- poslije sjetve a prije nicanja
- poslije nicanja
- kombinacija

b) mehaniki kultiviranje, runo okopavanje

Kada ii s osnovnom zatitom eerne repe

od korova?
Osnovna zatita eerne repe se provodi rijetko prije sjetve
unoenjem u sjetvenu zonu tla (tzv. inkorporacijom) a ee
poslije sjetve a prije nicanja. Ovaj nain primjene herbicida
moe biti efikasan ukoliko:

- se oekuju dostatne koliine oborina za aktivaciju tih

zemljinih herbicida

- se repa sije na povrini koja je jae zaraena

sjemenom korova

- postoji strah od nemogunosti provoenja viekratne

zatite umanjenim dozama

- proizvoau predstavlja problem prepoznavanje

korova u ranim stadijima

- se proizvoa odluio na kombinaciju dva ili vie

naina zatite protiv korova

52
Ukoliko u periodu nakon primjene ovih herbicida ne bude
dovoljno vlage u tlu, primijenjeni herbicidi su gotovo u
potpunosti neuinkoviti i stoga se ovaj nain rijetko koristi.

Prednost uspjene primjene osnovnog tretmana zatite

eerne repe od korova je:

1. Sigurnija zatita eerne repe u kritinom periodu za

repu
2. Potencijalno manji broj prohoda na usjevu
3. Smanjen rizik na opasnost loeg vremena u fazi
nicanja korova

Nedostaci:

1. Mogue depresivno djelovanje na repu

2. Opasnost od poveane koncentracije soli u
sjetvenom sloju
3. Nemogunost djelovanja na kasnije nicajue korove
4. Ekoloki manje prihvatljivo
5. Suzbijanje korova na slijepo

Koje su prednosti viekratne zatite

umanjenim dozama?
Danas je zbog gospodarskih i ekolokih razloga razvijen
sustav VIEKRATNE PRIMJENE HERBICIDA UMANJE-
NIM DOZAMA (tzv. split metoda).
Ovim se nainom zatite protiv korova nastoji racionalizirati
primjenu herbicida a da se nimalo ne umanji njihov bioloki
uinak, ak tovie, da im se povea uinkovitost.

Osnovni princip ovakvog pristupa je primjena MALE

dozacije herbicida u RANIM stadijima razvoja korova (rani
klini stadij do prvog para pravih listova).

Prednosti ovakvog naina:

1. Niske dozacije na eernu repu djeluju manje depre-

sivno nego propisane
2. Niske dozacije zadovoljavajue djeluju na male
korove
3. Korovi se unitavaju u nicanju a tijekom cijeloga
kritinog razdoblja zakorovljenosti repe jer razliite
korovne vrste niu u razliito vrijeme
4. Primjena herbicida ovim nainom neovisna je o
stadiju eerne repe
5. Ciljano suzbijanje tono odreenih korova
6. Manje zagaivanje tla i voda

53
 Nedostaci ovog naina su:

1. Potrebna strunost u prepoznavanju korova ve u

fazi klicinih i prvih listova korova zbog odabira pravog
herbicida

2. Opasnost od nepovoljnog vremenskog perioda (kia)

u kojem korovi izmaknu nadzoru

Kod ovakvog naina BITNO je koritenje smanjenog

volumena vode (100 -200 lit /ha) zbog vee koncentracije
kropiva.

Kako izabrati vrstu i dozu herbicida?

Kod viekratne primjene nakon nicanja, prvo je neophodno
odreivanje vrste korova, i to u to ranijem razvojnom
stadiju. Nakon toga, potrebno je odrediti vrstu herbicida po
djelatnoj tvari koja unitava korove.
Na priloenom uputstvu svakog herbicida se nalazi popis
korova na koji ta djelatna tvar djeluje.
Postoji vie herbicida istih djelatnih tvari ali razliitih
trgovakih naziva.

Nakon izbora vrste herbicida, doza se odreuje prema

veliini korova, ali i repe.

to je vano kod prskanja herbicidima?

1. Veliina korova
Na male korove odlino djeluju male doze, na velike
korove slabo djeluju i velike doze !

2. Veliina (stadij razvoja) eerne repe

Na malu repu ne smije se ii sa velikim dozama
herbicida.

3. Izbor herbicida (izbor djelatne tvari)

Razliiti herbicidi razliito djeluju na pojedine korov-
ne vrste.

4. Dozacija herbicida
Odreuje se prema veliini korova.

5. Ispravnost i pripremljenost prskalice

Ispravnost i veliina dizni, istoa spremnika i
ostalog.

54
 6. Vremenski uvjeti
Ovisno o nainu zatite kod osnovnih tretmana
panja na neophodnost kie, a kod post tretmana na
opasnost od kie.
Kod post tretmana takoer paziti na opasnost od
jakog sunca.

Nespajanje prohoda 7. Koliina vode

Kod osnovnih tretmana koritenje veih koliina
vode, kod post tretmana manjih.

8. Kvaliteta rada
Prilagoditi brzinu traktora, kontrolirati povrinu
prskanja.

Krivi herbicid (Banvel) Kako mogu nastati tete od herbicida

na eernoj repi?
tete na eernoj repi pri upotrebi herbicida mogu nastati iz
nekoliko razloga:

1. Pogrean herbicid (nastaje pri nehotinoj zamjeni)

u pravilu unitava mladi usjev

Krivi herbicid (Roundup)

2. Zanoenje herbicida druge kulture na repite
obino tete na najbliim redovima

3. Neisprana prskalica od prethodnog prskanja tete

su razliitog intenziteta

4. Prejaka doza herbicida najee repa zaustavljena

ali ne i unitena

5. Prskanje po jakom suncu oteenje lista, zaostaja-

Ostaci starih herbicida
nje u porastu, repa se oporavi
(atrazin)

6. Ostatak u tlu herbicida od prethodne kulture otean

ili u potpunosti onemoguen rast repe

Ostaci starih herbicida

(treflan)

55
 Kada i kako kultivirati eernu repu?
Kultivacija eerne repe ima dvije pozitivne i jednu moguu
negativnu stranu, ukoliko je u tlu mnogo sjemenki korova.

Pozitivne strane su unitavanje korova izmeu redova te

rahljenje povrinskog sloja i uspostava povoljnih vodo-
zranih odnosa koji su zbog fizikalnih svojstava najveeg
broja naih tala esto narueni (pokorica, zbijenost,
Kultivacija eerne repe nepropusnost).

Negativna strana je to se kultivacijom prekida herbicidni

sloj koji se stvori njihovom primjenom i potaknu korovi na
nicanje, pa se u pravilu nakon kultivacije javlja nova
generacija korova.

Kod kultiviranja vano je pravilo da se u prvoj kultivaciji ide

plitko i blie biljci a drugoj dublje i dalje od biljke.

Koliko i kada je tetna tua na eernoj repi?

tete od tue na eernoj repi su vrlo razliite ovisno o:
- veliini zrna leda
- trajanju (koliini) tue
- fazi razvoja repe

Lie moe biti djelomino oteeno do potpuno uniteno

kada na biljci ostaju samo dijelovi lisnih drki i ila. Ubrzo
nakon tue na lisnim drkama se stvaraju vee pjege
Jako oteena biljka od
tue odumirueg tkiva.

Za repu je karakteristino da se brzo oporavlja jer iz glave

izbija novo lie posebno potpomognuto pojaanom
duinom prihranom.
Kod slabije tue i oteeno lie se vraa u prvobitni poloaj
a rupe na listu se mogu zamijeniti sa oteenjima od lisnih
sovica.
Ovaj rast lista se negativno odraava na prinos korijena pa
tete od leda u lipnju mogu izazvati smanjenje prinosa i do
40%.

Tua u ranijim fazama (manja repa) izaziva manje tete.

Oteenja od tue

56
 Navodnjava li se eerna repa?
Naalost, navodnjavanje eerne repe u Hrvatskoj je na
vrlo maloj povrini iako ova mjera donosi izuzetno
poveanje rezultata proizvodnje.
To poveanje ovisi o samoj godini i koliini oborina ali moe
iznositi od 30 do 50%.
Navodnjavanje eerne Na osnovu pokusa zakljueno je da 1 mm/ha navodnja-
repe vanja poveava prinos za 150 kg/ha, a na ritskoj crnici za
90 kg/ha.

Kako eerna repa ima odreene potrebe prema vodi koje

osigurava kroz padaline ili zimsku zalihu iz tla, tako joj se
esti nedostatak treba dodati kroz navodnjavanje.

Navodnjavanje eerne repe ovisi o tipu tla, vlazi prije

navodnjavanja, dubini aktivnosti korijena u iju zonu treba
doi 75% primijenjenog navodnjavanja, te samom nainu
navodnjavanja.

U prvom periodu razvoja repe obino postoji zaliha zimske

vlage te dovoljne koliine oborina pa je navodnjavanje
najee nepotrebno. Izuzetak su godine kada je zbog
dugotrajne sue sjetvenog sloja onemogueno nicanje pa je
u tom sluaju potrebno jednokratno navodnjavanje u koliini
Suvremeni strojevi za do 20 mm.
navodnjavanje U drugom periodu razvoja u kojem dolazi do intenzivnog
rasta korijena, najee se javlja vodni deficit pa je u tom
sluaju potrebno navodnjavanje 2-3 puta po 40-60 mm.
Ako se tree navodnjavanje obavi krajem kolovoza, u
pravilu je daljnje navodnjavanje nepotrebno.

Prema tipu tla, orijentacijska koliina vode za navodnjava-

nje iznosi:
- na ernozemu 180-220 mm
- na ritskoj crnici 200-240 mm
Sustav za navodnjavanje
repe kienjem Od vie tipova navodnjavanja kienje ima prednost.

Kako se stvara eer u korijenu?

Stvaranje eera u korijenu je sloen proces na koji utjeu

brojni imbenici a ija se uspjenost iskazuje vrijednou
digestije.

Sam proces se odvija u tri faze:

1. Proizvodnja eera u listu
2. Transport eera u korijen
3. Nakupljanje u korijenu

57
 Za prvu fazu je bitno osigurati dovoljnu lisnu povrinu
(3,5-4 m lista/m tla) kako bi se ostvarila najvea mogua
proizvodnja eera.
U drugoj fazi se eer prenosi u korijen gdje se troi za rast
novih listova i samog korijena.
U treoj fazi se nakuplja u korijenu kao rezervna biljna
hrana.

U kojem dijelu korijena se nalazi eer?

U korijenu eerne repe je razliit sadraj eera. Digestija
je u pojedinim dijelovima otprilike:
x vrh glave 6,8%
x glava 13,3%
x glava ukupno 13,0%
x vrat 14,8%
x pravi korijen 17,5%
x rep 15,9%

Kada je eerna repa zrela za vaenje?

Tehnoloki gledano, eerna repa je zrela kada njezin sadr-
aj ima najpovoljniji odnos eera i neeera u korijenu,
dakle kad je iskoristivost najvea, a to se dogaa u naim
uvjetima oko sredine listopada. Tada je odnos korijena i
lista 1:0,5-0,8.

Kada vaditi eernu repu?

Pitanje vremena vaenja je jedno od najteih pitanja u
tehnologiji proizvodnje i prerade eerne repe a posebno se
ogleda u problemu odreivanja samog poetka vaenja koji
diktira daljnju dinamiku.

Razlog tome su zahtjevi koji su u potpunoj suprotnosti.

Postoji nekoliko razloga koji zahtijevaju raniji poetak vae-

nja (poetak rujna):

- Ogranien i za veliku koliinu sirovine nedovoljno

veliki preradbeni kapacitet eerane (7000 t/ha znai
mogunost dnevne prerade repe s tek oko cca 120
ha ili oko 1% zasijane povrine od 12 000 ha !)

58
 - Interes proizvoaa da to ranije izvade repu kako bi
obavili sjetvu ozimina ili prije dolaska loih vremen-
skih prilika

- Ogranieni skladini kapaciteti zbog teko pristupa-

nih njiva (uz predvienu dinamiku mogunost
skladitenja po zavretku vaenja cca 15 % ukupno
planirane koliine za preradu)

S druge strane postoje injenice koje potiu kasniji poetak

vaenja i prerade (listopad):

- Zahtjev za fizioloki zrelom i maksimalno iskoristivom

repom

- Nemogunost viednevnog uvanja repe tijekom

perioda visokih temperatura i tete koje se javljaju pri
takvim uvjetima

Tehnoloki gledano neupitno je da vaenje ne treba

poeti prije listopada.

Agronomski gledano, bez rjeavanja problema koji

zahtijevaju rani poetak vaenja (poveanje kapaciteta
prerade i izgradnja kvalitetnih pristupnih putova njivama),
poetak vaenja u rujnu je neminovnost.

Ekonomski gledano, vrijeme vaenja je za pojedinanu

analizu jer s jedne strane ranije vaenje znai manje
trokove vaenja i prijevoza, manje trokove na obradi za
narednu kulturu, vei potencijal proizvodnje naredne kultu-
re, a s druge strane kasnije vaenje donosi vei prinos
korijena, vei sadraj eera i manje gubitke korijena pri
vaenju.

Bez obzira na ove dileme, eerana je ta koja odreuje

vrijeme vaenja a pri tome uzima u obzir slijedee:
1. Planiranu koliinu sirovine za preradu
2. Planirani kapacitet dnevne prerade
3. Krajnji rok vaenja
4. Predkampanjsku analizu sirovine
5. Stanje pojedinog usjeva
6. Udaljenost pojedinih povrina od tvrdih putova
7. Kapacitet svih prostora za skladitenje repe i njihovu
pristupanost
8. Narednu kulturu na povrini planiranoj za vaenje

59
 Koje su mogue tete kod vaenja?
teta koja nastaje u vaenju nastaju iz tri razloga:

1. Zbog vanjskih uvjeta vaenja:

- zakorovljenosti usjeva
- nekvalitetne obrade tla (neravna povrina)
- nekvalitete usjeva (rijedak sklop, neujednaene repe,
repe izvan zemlje)
- vremenske prilike (presuho, prevlano)

2. Zbog loih tehnikih karakteristika stroja za

vaenje:

- zastarjeli ili istroeni tip stroja

- nekvalitetna pripremljenost stroja za rad
- neodgovarajui tip vadilice
- nemogunost odgovarajuih i neophodnih podeava-
nja

3. Zbog loe organizacije rada

- nespretni rukovoditelji strojeva

- nedovoljno vremena za vaenje
- neodgovarajua servisna sluba

Gore navedeni razlozi uzrokuju gubitke koji se javljaju zbog:

- neizvaenog korijena
- nepokupljenog korijena
- loma korijena
- prenisko o odrezane glave
- previsoko odrezane glave (vea neistoa)
- koso odrezane ili otkinute glave
Gubici pri vaenju mogu iznositi i vie od 30% !!!

60
 Zato je vano pravilno rezanje glava?
Nekoliko je razloga zato je vano pravilno rezanje glava:

- zbog manje neistoe predane repe glava s

liem ulazi u ukupnu neistou koja se odbija od
predane repe. Kod nepravilno podeenih kombajna i
repa rijetkog sklopa ta neistoa zna biti nekoliko
postotaka vea.

- zbog manjeg troka transporta transport

zauzima znaajnu stavku u trokovima proizvodnje
eera i ovih nekoliko posto iznosi bespotrebno
Repa sa loe i dobro plaen prijevoz.
orezanom glavom
- zbog vee kvalitete korijena u preradi u glavi
repe je znatno manje eera od tijela repe a sadraj
tetnih neeera puno vei, pa se prosjena kvaliteta
smanjuje kao i iskoritenje.

- zbog manjih trokova prerade repe puno glava s

vie neeera znai i vei utroak energije za
preradu,vie melase, vie rezanca u odnosu na
eer, a time i vee trokove.

to je neistoa?
Neistoe su sve one primjese u eernoj repi koje se
nalaze u prijevoznom sredstvu prilikom predaje korijena na
otkupnom mjestu u eerani ili na terenu.

U neistoe spadaju organske neistoe - glave repe,

repini korjenii i korovi, a u anorganske zemlja i svi
drugi neivi dodaci.

Svaka neistoa ima razliitu specifinu masu pa tako mala

Izdvojena neistoa iz koliina zemlje ima veliki postotni udio u ukupnoj koliini
uskladitene repe repe jer je isti volumen zemlje znatno tei od istog volume-
na repe (poredba grude zemlje i jednog korijena iste
veliine).

Meutim, i neistoa znatno manje teine kao to su korovi

prave velike probleme pri preradi, zbog teeg izdvajanja, te
zbog toga postoje posebni postotni dodaci na volumni udio
trave u isporuenoj repi.

Openito, svaka neistoa predstavlja veliki problem u

proizvodnji eerne repe bilo da se radi o tehnikim (korov

61
 koji sprjeava rezanje korijena) ili tehnolokim problemima
(veliki postotak glave loih kvalitetnih svojstava).

Kako se rauna postotak neistoe?

Neistoa se odreuje nasuminim uzimanjem odreenog
uzorka (u tvornici sondom a na terenu runo) iz kojeg se
odstranjuje sve osim repinog korijena.
Razlika izmeu prve i druge odvage je neistoa koja se
rauna postotno i iskazuje kao postotak neistoe.

Primjer: 15 kg uzorak
13 kg ista repa bez primjesa
2 kg neistoa
2 x 100 / 15 = 13,33 %

Tko i kako odreuje neistou?

I neistou i sadraj eera odreuje neutralna kontrolna

kua koju odabiru preraiva i predstavnici proizvoaa
eerne repe (Udruga proizvoaa eerne repe).

Neistou na terenskim otkupnim mjestima odreuju djelat-

nici kontrolne kue. Pri tome runo uzimaju sluajne uzorke
kod istovara. Nakon vaganja, odstranjivanja neistoe i
ponovnog vaganja raunski odreuju postotak neistoe.

Odreivanje neistoe u tvornici je u gotovo u potpunosti

automatizirano. Tu se sondom uzima uzorak, pere u perilici
korijena, automatski vae prije i poslije, te rauna postotak
neistoe. U tom procesu jedino se odstranjivanje glava vri
runo.

to utjee na koliinu neistoa u repi?

Postoje inioci koji utjeu na koliinu neistoa a na koje se
ne moe utjecati:
- padaline
- tip tla
- agrotehniki rok

Meutim postoje inioci na koje se moe utjecati:

- kvaliteta vadilice (tehnike karakteristike radnih
organa)
- osposobljenost osoblja na vadilici

62
 - brzina vaenja kod vee brzine noevi se tee
prilagoavaju raznim visinama glava repa
- zakorovljenost prisutnost korova poveava nei-
stou (korov, zemlja)
- obrada tla kvalitetnija obrada znai i manju neisto-
u
- oblik korijena ravast korijen daje veu neistou
- broj biljaka vei sklop daje ujednaenije korijenje

Zato je vano imati to manju neistou u

izvaenoj repi?
- Lake i kvalitetnije se uva korijen - kod vee
koliine korova i lia u uskladitenoj repi dolazi do
intenzivnog disanja, poveanja temperature i kon-
denzacije vlage to stvara odline uvjete za razvoj
mikroorganizama koji pospjeuju truljenje. Slino je i
sa velikom koliinom vlane zemlje.

- Manji su tokovi prijevoza - troak prijevoza

predstavlja znatan troak u proizvodnji eerne repe i
stoga je prijevoz nepotrebnih koliina neisoe
besmislen.

- Manji su trokovi prerade - svaka neistoa koja

ue u pogon za preradu poveava troak prerade.
Korovi izazivaju zastoje, loe rezanje i kvalitetu re-
zanca, troenje noeva za rezanje. Vie glava pove-
ava eer u melasi, veu potronju energije po
jedinici dobivenog eera itd.

Kako nastaje razliita neistoa prilikom

strojnog proiavanja?
Postotak neistoa nakon proisavanja ovisi o stanju
izvaenog korijena koji se proiava, pa su mogue razlike
o visini uspjenosti ove operacije:
- Na blatnoj repi je nemogue odstraniti svu zaljepljenu
zemlju za korijen za razliku od suhe repe
- Vlani korovi se tee odstranjuju od suhih
- Korijen vlanog korova sa zemljom stroj prepoznaje
kao korijen repe
- Postotak glava se ne moe odvojiti proiavanjem

Pri ovoj operaciji treba voditi rauna da su strojevi za pro-

iavanje projektirani za odstranjivanje zemlje a ne korova.

63
 to je kvaliteta eerne repe?
Kvaliteta eerne repe se iskazuje raznim pokazateljima koji
pokazuju iskoristivost te time i isplativost njene prerade. Ti
pokazatelji mogu biti kemijski, mehaniki, biokemijski,
mikrobioloki.
Najee je to sadraj eera te kalija, natrija i -amino
duika.

Za standardni sadraj eera u korijenu smatra se 16%, a

tehnoloki je neisplativa prerada eerne repe ispod 13%.

Odnos kalija, natrija i -amino (alfa-amino) duika kroz

razne izraune daje pokazatelje o iskoritenju eera,
odnosno gubitku u melasi.

Osim ovih tehnolokih ocjena, na ulazu u tvornicu odreuje

se i postotak neistoa (glave, korovi, zemlja)

to je digestija?
Digestija je pokazatelj koliine sadraja eera u korijenu
eerne repe izraen u postotku (%) na teinu korijena.
Rauna se laboratorijskom analizom.

Ova vrijednost nije ista koliini suhe tvari jer osim eera
korijen sadri i druge suhe tvari.

Takoer, digestija nije ni koliina eera koji se dobiva

preradom, jer sav eer nije i iskoristiv.

to sve utjee na vrijednost digestije?

Dvije su grupe imbenika koji utjeu na visinu digestije:

I. imbenici na koje se nemoe utjecati

a) Klimatske i vremenske prilike:

- koliina svjetlosti posebna vanost u 7., 8. i 9.

mjesecu. Izmjena sunanih i oblanih dana uz do-
voljno vlage i temp. oko 20 C daju najbolje rezultate
digestije (Njemaka, Austrija, Francuska). U naim
uvijetima esto vee osvjetljenje ide sa malom rela-
tivnom vlagom i visokim temperaturama (ljetne ege)
gdje je razgradnja eera ponekad vea od stvara-
nja.

64
 - Temperatura direktan utjecaj temperature na
digestiju je samom visinom temp. u periodu sazrije-
vanja kada je najvee nakupljanje eera pri 15C.
Indirektno temperatura utjee na digestiju stanjem
usjeva kroz utjecaj na sve faze razvoja sjetvu,
ishranu, zatitu.

- Vremenske prilike kasna tua uzrokuje retrovege-

taciju, ljetni pljuskovi cerkosporu, proljetna preko-
mjerna kia bolesti i pokoricu a sve zajedno loe
stanje usjeva i manji sadraj eera

b) Tip tla

Tip tla utjee svojim osobinama na sve fizioloke proce-

se pa tako u konanici i na formiranje eera u korijenu

II. imbenici na koje se moe utjecati

a) gnojidba duikom Za kvalitetu od presudnog je

znaaja ukupna koliina pristupanog duika u tlu i
koliina pristupanog duika po jednoj biljci. U pravilu
je to 2 2,5 g za korijen teine 450-550 grama,
odnosno 0,44 kg duika za 100 kg korijena sa pripa-
dajuom lisnom masom.

b) obrada tla

- reguliranjem vodozranih odnosa manji sklop

manja digestija
- reguliranjem zbijenosti oblik korijena (vea glava
manja dig.)
- reguliranjem veliine estica krupnije - loa zatita
od korova manja dig.

c) broj biljaka i raspored - utvreno je da rijedak usjev

ima manju digestiju od normalnog ali i da biljke oko
kojih se nalaze prazna mjesta imaju manju digestiju
od onih koje su u popunjenom redu.

d) zatita usjeva

- zatita od tetnika omoguava formiranje dobrog

sklopa
- zatita od korova u prvim fazama rasta repe vana je
za prinos korijena a zatita od korova u kasnijim
fazama vana je za digestiju.

e) vrijeme i vrste gnojiva pravodobna i dobro

odreena gnojidba znae i veu digestiju

65
 f) vrijeme vaenja prerano vaenje prije maksimalne
akumulacije eera kao i kanjenje na usjevu gdje je
poela retrovegetacija znai i manju digestiju.

g) Izbor sorte i kvalitetnog sjemena Sorte se

razlikuju prema potencijalnom sadraju eera ali i
reakciji na vanjske uvjete koje u konanici rezultiraju
razliitom digestijom.

Zato sitnije repe imaju veu digestiju?

Kod ovog pitanja pod pojmom krupnije repe se najee
misli na korijen znatno vei od prosijeka, a sitnijim
korijenom se smatra prosijeno ravijen korijen.
Razloga to sitnija repa kod istih uvjeta ima veu digestiju
od krupnije, moe biti vie ali su najei:
- Krupnije repe mogu biti pokazatelj neujednaenog
sklopa pa time i nepravilnijeg usvajanja hranjiva.
- Anatomska graa krupnijeg korijena ukljuuje i vei
udio dijelova korijena s manjim postotkom eera
(glava), kao i nepovoljniji omjer ukupnog tkiva
sadraja eera
- Krupnije repe mogu upuivati na vee usvajanje
duika, time vei razvoj lista i loiju bilancu nakup-
ljanja eera

Zato repa s manje vlage ima veu digestiju?

Smanjena vlanost repe je najee vezana za uvjete
vlanosti u drugom dijelu vegetacije.
U uvjetima sue zbog nedostatka dovoljno vlage za
normalan rast, korijen se sporo i slabije razvija. Istovremeno
listovi ne proizvode toliko sporije eer koliko korijen sporije
raste pa se u korijenu javlja vei postotak eera.
Suprotno tome, u vlanim godinama korijen se bre razvija
od koliine eera koji pristie u njega pa je sadraj eera
u korijenu postotno manji.
Slikovito, taj odnos je kao postotak iste koliine eera u
veoj i manjoj ai.
Osim ovog razloga koji je izraen kroz odnos rasta i
stvaranja eera, postoji razlog vezan za same uvjete koji
potiu proizvodnju eera u sunim godinama obino je i
vei broj sunanih dana koji pogoduju njegovoj veoj
proizvodnji.

66
 Kako uvati izvaenu eernu repu?
Korijen izvaene eerne repe je i nakon vaenja jo fizio-
loki aktivan i njegovo uvanje je izuzetno vana tehnoloka
mjera.
Za uvanje je bitno nekoliko osnovnih zahtjeva:

1. U ranim rokovima, pri jo visokim temperaturama

izbjegavati i kraa skladitenja
2. Repu skladititi u uske i duge prizme
Loe uskladitena repa
3. Prizme formirati na otvorenom prostoru uz dobar
pristup strujanju zraka
4. Prizme je bolje formirati na zemlji nego na betonskoj
podlozi
5. Prizmirati samo istu repu
6. Omoguiti kamionski pristup prizmama i u loim
vremenskim uvjetima
7. Kod formiranja prizmi izbjegavati gaenje repe
8. Kod vie prizmi voditi evidenciju starosti i stanja repe

Kako se gubi eer u uskladitenoj repi?

Gubici eera nastaju kada se u korijenu ponu odvijati
procesi rastvaranja eera u jednostavnije oblike.

Razlozi za njihovo nastajanje su najee izbijanje novog

lista ili razne bolesti koje rezultiraju truljenjem korijena.

Da bi ti (biokemijski) procesi krenuli, zbog najee navede-

nih uzroka, potrebni su i posebni uvjeti za njihovo odvijanje.
Najvaniji uvjeti su visoka temperatura i relativna vlaga
zraka. imbenici koji omoguavaju ovakve uvjete i koje
treba svakako iskljuiti su:

1. Nepravilno uskladitena repa iroke prizme one-

moguavaju slobodno prozraivanje i zbog disanja
korijena dolazi do kondenzacije vlage u prizmi.

2. Prizma bez strujanja zraka Ukoliko oko prizme

postoje objekti koji sprjeavaju protok zraka stvaraju
se nepovoljni mikroklimatski uvjeti za uvanje.

3. Prisutnost korova Velika koliina primjesa korova

znai i intenzivno disanje pri emu se stvara vea
temperatura i relativna vlaga

67
 4. Prisutnost oboljele repe Oboljela repa predstavlja
arite zaraze za uskladitenu repu

5. Loe izvaena repa Repa s loe odrezanom

glavom (list), ili oteena pri manipulaciji ubrzava
proces gubitka eera

6. Tvrda podloga u kombinaciji s oborinama - Skupljanje

vlage na dnu prizme i kasnije isparavanje stvara
odline uvjete za naruavanje kvalitete uskladitene
repe.

to je prinos eera po hektaru?

Prinos eera po hektaru ili preciznije Prinos biolokog

eera po hektaru je umnoak prinosa i digestije.

Primjer: 60 t prinosa x 16% digestija = 9,6 tona biolokog

eera
Bioloki prinos eera nije i koliina eera koja se dobije
preradom, jer se sav eer ne moe izdvojiti iz korijena.

Visoki prinosi korijena s malom koliinom eera koji u

umnoku daju nii prinos eera po hektaru nisu u interesu
niti proizvoaa (zbog nepotrebno poveanih trokova
prijevoza) niti u interesu preraivaa (povean utroak
energije za dobivanje iste koliine eera).

Npr. 55 t korijena eerne repe sa 17 % digestijom daje

veu koliinu eera nego 70 t s 13% digestijom.

Dakle za dobivanje iste koliine eera treba, potroiti vie

hraniva i vode u proizvodnji repe, prevesti 15 tona vie,
potroiti vode za 15 tona vie pranja korijena, elektrine
energije za 15 tona vie rezanja korijena, energije za
izdvajanje eera iz 15 tona vie rezanca

Moe se dakle zakljuiti da je jedini pravi pokazatelj uspje-

nosti proizvodnje eerne repe upravo prinos eera po
hektaru.

Kako izraunati dobit u proizvodnji

eerne repe?
Konana financijska dobit je najee presudna pri odluci o
izboru poljoprivredne kulture za proizvodnju.

68
Dobit se rauna tako da se od ukupne vrijednosti proizvod-
nje (vrijednost proizvedene repe + poticaj) oduzme vrijed-
nost ukupnih trokova (vrijednost repromaterijala, radova, i
drugih trokova).

Sama financijska dobit na eernoj repi je uvijek bila iznad

dobiti na ostalim kulturama to se nastoji zadrati i danas.

Iz kalkulacije proizvodnje eerne repe je vidljivo da zbog

intenzivne proizvodnje (brojnih radova) proizvoa eerne
repe na ovoj proizvodnji moe ostvariti veliku zaradu napla-
ujui vlatiti rad, a koji se u kalkulaciji takoer prikazuje.

Koja je budunost proizvodnje eerne repe?

U zadnje vrijeme se pojavila bojazan za opstojnost
proizvodnje eerne repe u Europi.

Nakon to je postignut dogovor izmeu Europske unije i

Svjetske trgovake organizacije koji regulira koliine uvoza i
izvoza eera iz europske unije, pa tako i koliinu i cijenu
eerne repe i eera, dolo je do smanjenja broja eera-
na i broja proizvoaa eerne repe u EU.

Hrvatska je nakon ulaska u EU takoer ula u sustav

planirane proizvodnje i kao lanica ima pravo godinje pro-
izvodnje tono odreenih koliina eera 192.877 tona.

Reformskim paketom Zajednike poljoprivredne politike za

razdoblje 2014. - 2020. odreeno je ukidanje proizvodnih
kvota od 2017.

69
70
Prilozi

71
72
 Mjere za duinu i povrinu

esto se u svakodnevnom radu u poljoprivredi susreemo sa potrebom preraunavanja

veliina povrine. Utroak i potrebu gnojiva, sjemena, zatitnih sredstava i slino
nemogue je izraunati bez poznavanja povrine.
Kako se kod nas isprepliu dva sustava jedinica Beki ili hvatni sustav i SI ili
metriki, neophodno je njihovo poznavanje i meusobni odnos.

Kod hvatnog sustava osnovna jedinica za duinu je 1 hvat koji iznosi 1,896484 m (cca
1,896 m). Jedan hvat se dijeli na 6 stopa. Stopa je 0,31608 m (cca 32 cm) a svaka
stopa ima 12 palaca (zoll ili kod nas col) koji su po 0,02634 m duine (cca 2,63 cm).

Kod metrikog sustava osnovna jedinica za duinu je jedan metar koji ima 10
decimetara ili 100 centimetara ili 1000 mm.

Iz ovih mjera izvedene su mjere za povrinu pa je u Bekom sustavu osnovna mjera

jedan etvorni hvat (1 hv) koji iznosi 3,59665 m.
1 600 hv ini jedno katastarsko jutro koje u metrikom sustavu iznosi 5754.64 m (cca
0,57 ha)

Mjera za povrinu u dekadnom sustavu je hektar i iznosi 10 000 m a manja jedinica je

ar koji iznosi 100 m. Jedan hektar je 1,7377 kj (cca 1,74 kj)

mjera veliina
hvat 1,896 m
etvorni hvat 3,597 m
katastarsko jutro 5754,64 m
katastarsko jutro 0,57 ha
ar 100 m
hektar 10 000 m
hektar 1,74 kj

73
 Popis djelatnih tvari u pesticidima za zatitu eerne repe

Zadnjih godina je sve ea pojava zbunjenost proizvoaa brojnim pesticidima iste

namjene za suzbijanje pojedinih korova, tetnika i bolesti.
Razlog tomu je veliki broj raznih trgovakih naziva razliitih proizvoaa za pripravke
iste djelatne tvari.
Zbog te injenice potrebno je poznavati djelatnu tvar kako bi znali njenu uinkovitost,
bez obzira na razliito ime. Posebno se to odnosi na herbicide gdje je namjena, nain i
vrijeme primjene najrazliitije.

U pregledu su dane osnovne karakteristike pojedinih djelatnih tvari za suzbijanje korova

i pregled pripravaka razliitih trgovakih naziva po djelatnim tvarima.

Kloridazon selektivni, zemljini i lisni kontaktni pripravak za suzbijanje jednogodinjih

sjemenskih irokolisnih korova u repi prije i poslije sjetve. Uinak jako ovisi o koliini
vlage u tlu. Korove suzbija preko korijena u nicanju ili preko lista u vegetaciji. Kod
veliine korova dva i vie para pravih listova uinak se naglaeno smanjuje. Najveu
efikasnost pokazuje kod primjene 3-5 dana prije nicanja repe na dobro prireenoj
sjetvenoj povrini.
Srednje je duine djelovanja (4-8) tjedana. Uvijek se koristi u kombinaciji s drugim
sredstvima. Kloridazon, kao i metamitron i etofumesat mogue je primjenjivati i nakon
nicanja viekratnim tretiranjem malim dozama. Za bolji uinak vano je da se korovi
nalaze u fazi klinih listia.
U sluaju primjene prije nicanja repe a nakon presijavanja usjeva na istu povrinu
mogue sijati repu i ciklu a tek nakon 40 dana krumpir i kukuruz.

Metamitron zemljini i lisni kontaktni pripravak za suzbijanje jednogodinjih iroko-

lisnih korova u repi prije i poslije sjetve, naglaene selektivnosti za kulturu. Za primjenu
ovog pripravka prije nicanja odluuje se kod oekivane velike populacije korova i
dovoljno vlanog tla. Prednost ovog pripravka to na repi ne izaziva nikakva oteenja i
kod poveane doze. Osnovni partner za kombinaciju s drugim herbicidima

S-dimetenamid Koristi se za suzbijanje travnih i pojedinih irokolisnih korova.

Primjenjuje se poslije sjetve a prije nicanja.

S-metolaklor Koristi se za suzbijanje travnih i pojedinih irokolisnih korova.

Primjenjuje se poslije sjetve a prije nicanja. Na lakim i humusom siromanijim tlima
rabe se nie doze.

Lenacil Zemljini herbicid uinkovit na korove u klijanju i nicanju. Prednost je

dugotrajno djelovanje a nedostatak nepreporuljivo koritenje na tlima s malo humusa
(ispod 2% nikako), neophodna vlaga i mogua toksinost na mladu repu. Pokazuje malu
razliku izmeu doze koja dobro suzbija korove i doze koja fitotoksino djeluje.
Karakteristika selektivnosti ovog herbicida iskljuivo se zasniva na injenici da ga ni jae
oborine ne ispiru u zonu korijena. Na lakim tlima i pri jaim oborinama i kod plitke
sjetve moe izazivati prolazno uenje lista eerne repe.

Etofumesat Zemljini kontaktni i rezidualni pripravak za suzbijanje jednogodinjih

uskolisnih i irokolisnih korova. Postie dobar uinak na vrste iz roda dvornika (divlja
paprika). Na istoj povrini se smije koristiti samo jednom u toku godine a na tretiranim

74
povrinama se moe sijati samo repa. Ako se koristi u maksimalnim dozama ni idue
godine se ne smije sijati penica. Na tlima s vie od 5% humusa nije preporuljivo
tretiranje etofumesatom, kao ni na temperaturi iznad 20 C.
Pripravci na osnovi etofumesata danas se ee primjenjuje nakon nicanja korova u
niskim dozacijama.

Klopiralid Pripravak koji suzbija vanije irokolisne korove u eernoj repi. Najbolji
uinak se postie u fazi korova 2-6 listova. Najee se koristi u kombinaciji s drugim
herbicidima. Nakon primjene preporuljivo je ne kopati i ne kultivirati usjev 2-3 tjedna.
Neizostavan u suzbijanju ambrozije, boce, ika, suncokreta, mijakinje, crne
pomonice, kunjaka.

Trisulfuron metil Herbicid za zatitu repe protiv korova nakon nicanja. Suzbija
abutilon i nekoliko drugih irokolisnih korova. Kratkog je djelovanja pa ga zbog toga ali i
zbog nicanja abutilona u razliito vrijeme treba primjenjivati vie puta i u kombinaciji sa
mineralnim uljem ili Herbovitom 90 / Trendom 90 (0,5 lit/ha) uz preporuljivi utroak
vode 200-300 litara.
Prilikom primjene ovog pripravka treba voditi rauna da nakon primjene treba biti suhi
period 5-6 sati, da nije preporuljivo tretirati kad je repa u stadiju kotiledona ili ima vie
od 6 pravih listova, kad je temperatura vea od 25C, kad razlika none i dnevne
temperature nije vea od 15C ili kad se oekuju noni mrazevi.
Pripravak se moe mijeati sa veinom preparata osim sa graminicidima (herbicidima
protiv uskolisnih korova), klopiralidom i insekticidima.

Desmedifan Djelatna tvar kontaktnog djelovanja uinkovita na tireve. Koristi se na

korove u stadiju kotiledona i ponavlja nakon 5-10 dana. U pripravcima dolazi u
kombinaciji sa fenmedifamom i etofumesatom.

Fenmedifam Djelatna tvar kontaktnog djelovanja uinkovita na veinu jednogodinjih

irokolisnih korova. Za uinkovitost je potreban suhi period 3-6 sati nakon tretiranja. U
pripravcima dolazi u kombinaciji sa desmedifanom i/ili etofumesatom.

Fluazifop-p-butil Iskljuivo djelovanje na jednogodinje i viegodinje trave. Prvi

znakovi djelovanja vidljivi 7-14 dana a do konanog suenja dolazi 3-4 tjedna od
primjene. Za tretiranje jednogodinje trave trebaju biti 2-4 lista a viegodinje 15-20 cm.
U sunom periodu potrebno je poveanje doze.

Cikloksidim Djelatna tvar brzog djelovanja (2 sata za potpuni ulazak u biljku) na

jednogodinje i viegodinje trave. Potpuno propadanje korova nastaje nakon tri tjedna
od primjene. Jednogodinje trave najbolje suzbija do busanja a viegodinje u stadiju 10
-15 cm, odnosno kod sirka 20-40 cm. Preporuljiva koliina vode 100-180 l/ha.

R-fenoksaprop-etil Djeluje iskljuivo na trave. Neto ueg spektra djelovanja jer ne

suzbija piriku, zubau i jo nekoliko travnih porodica.

Kvazilafop-P-etil Djelatna tvar iskljuivog djelovanja na trave. Primjena herbicida za

irokolisne korove preporuljiva nakon tri dana.

Kletodim Djelatna tvar za suzbijanje uskolisnih jednogodinjih i viegodinjih korova.

Brzo ulazi u biljku. Koristi se u mlaim razvojnim stadijima korova (3-5) listova kod

75
jednogodinjih i do 25 cm kod viegodinjih trava. Sedam dana od od tretiranja ne ii u
kultivaciju.

Proakizafop Odlina djelatna tvar na uskolisne i neke irokolisne korove zbog brzine
usvajanja u biljci. Ve nakon jednog sata u cijelosti je u biljci i nema mogunosti
ispiranja. Najbolja veliina za suzbijanje divljeg sirka je 30-40 cm, pirike 15-20 cm a
jednogodinje trave od 3 lista do vlatanja.

Propizamid Jedina djelotna tvar koja suzbija sve prisutniju vilinu kosicu.

Registrirani herbicidi i herbicidni pripravci u eernoj repi u RH 2014. godine

za primjenu poslije sjetve a prije nicanja
VRIJEME
PRIPRAVAK DJELATNA TVAR DOZA l, kg/ha VRSTE KOROVA
PRIMJENE
DUAL GOLD 960 EC S-metolaklor 0,8-1 Jednogodinji
Prije nicanja uskolisni i neki
FRONTIER X2 S-dimetenamid 0,8-1
irokolisni
Prije n 5,0-6,0 ili 3,0
PYRAMIN FL
prij.n+3,0 pos.nic
3,5-5,0 prije n. ili 2,5
PIRAMIDA
poslije nicanja Prije sjetve,
PYRAMIN WG 3,0-4,0 prije n. ili prije nicanja,
kloridazon
2x(1,5) ili 3x(1,0) poslije
BETTER 65 WG
poslije nicanja nicanja
3,0-5,0 prije, ili
REBELL 1,0+2,0+2,0 ili 2x(2,5)
poslije
GOLTIX WP 70
GOLTIX WG 70
Prije: 5,0-7,0 ili Jednogodinji
GOLIJAT
3,0-4,0 (prije)+3,0-4,0 irokolisni
SCOUT 70 WP
(poslije) ili samo
GLADIATOR
poslije nicanja 2x(1,5-
BENEGAL 70 WG
2)
GOTHAM 70 WG
METABEET 70WG metamitron
GOLTIX SC 700 prije: 4,0-6,0 ili
poslije: 2-3x(1,0-1,5)
GOLTIX WG 90 prije: 1,5-2,5 ili
Prije i poslije
GOLIJAT 90 WG (prije)+1,5+1,5
nicanja
(poslije) ili samo
poslije
2-3x (1,0-1,5)
VENZAR lenacil 0,7-1,2
NORTRON 20 EC
Prije nicanja: 5-10
ETO 20 EC
poslije: 5 ili 2x(2,5)
OTO
Jednogodinji
ETOSAT
etofumesat irokolisni i uskolisni
KEMIRON FLOW prije: 2-4
poslije: 2 ili 2x(1,0)
KALINORON FL

OBLIX 500 2,0 ili 2x(0,6)

76
 Registrirani herbicidi i herbicidni pripravci u eernoj repi u RH 2014. godine
za primjenu nakon nicanja
VRIJEME
PRIPRAVAK DJELATNA TVAR DOZA l, kg/ha VRSTE KOROVA
PRIMJENE
KEMIFAM S
KALINOFAM S
6,0 ili
FEDETO D
fenmedifam + 2-3x (1,3-2,5) Jednogodinji
BETHA CA Nakon nicanja
desmedifam irokolisni
BEETUP COMPACT
BETANAL AM -11 3,0 ili
NEW 3x (1-1,5)
KALINOFAM PRO FL
fenmedifam+ 5,0 ili
BEETUP TRIO
desmedifam+ 2x (2,5) ili
BETHA OF
etofumesat 3x (1,5)
FEDETO PLUS
BETANAL PROGRES jednogodinji
fenmedifam+ Nakon nicanja
OF irokolisni
desmedifam+ 3,5 ili
KALINOFAM OLEO F
etofumesat+ 2x (1,5) ili
FEDETO OF
herb.ulje 3x(1,0)
INTER OFF
BETANAL EXPERT +okvaiva
KEMIFAM DUO 6,0-8,0 ili
BEETUP EXTRA 3x(2,0)
fenmedifam +
3-4 ili Nakon nicanja
BETANAL TANDEM etofumesat
2x(1,5) ili
NEW
(1,0+1,5+1,5)
SAFARI
REPAR
2x 30-40g ili Jednogodinje
SAVANA triflusulfuron Nakon nicanja
3x 30-40g irokolisne
BOND
SAFIR
LONTREL 300
LIRA
LOGO 300
CLIOPHAR 300 SL Jednogodinji i
BOSS klopiralid 0,2-0,4 Nakon nicanja viegodinji
LORET irokolisni
KORGAL 300 SL
LONTRAX
LOTUS 300 SL
jednogodinje
KERB 50 WP propizamid 2,5-3 Nakon nicanja uskolisne i neke
irokolisne korove
FUSILADE FORTE 0,8-2,0
fluazifop-p-butil Nakon nicanja
FORMULA 1-4
LEOPARD 5 EC
TARIS 0,5-4
kizalofop-p Nakon nicanja
GEPARD 050 EC jednogodinji i
PANTERA QT 0,8-3 viegodinji
FURORE SUPER fenoksaprop-P-etil 1-3 Nakon nicanja uskolisni
AGIL 100 EC propikizafop 0,8-1,5 Nakon nicanja
FOCUS ULTRA cikloksidim 1-4 Nakon nicanja
SELECT 0,4-1,0
kletodim Nakon nicanja
SELECT SUPER 0,8-2

77
 Registrirani fungicidi u eernoj repi u 2014. godini
Preporuka dozacije
Djelatna tvar Pripravak primjena
(l,kg/ha)
propikonazol+ciprokonazol Artea plus 0,5
azoksistrobin Amistar 250 SC 1,0
azoksistrobin Ortiva 1,0
Azoksistrobin+ciprokonazol Amistar extra 0,6 0,8
propikonazol+difekonazol Rias 300 EC 0,3 Bolesti lista
epoksikonazol+tiofanat-metil Duett Ultra 0,4-0,6
piraklostrobin+epoksikonazol Opera 1,25
Epoksikonazol+fenpropimorf Opus team 1-1,2
difenkonazol Difcor 0,2-0,3
tetrakonazol Domark 40 ME 2,5
tetrakonazol Eminent 125 EW 0,8
fenbukonazol Indar 5 EW 2,0
flutriafol Impact 25 SC 1-1,5
flutriafol Pointer 1-1,5

Registrirani insekticidi u eernoj repi u 2014. godini

Djelatna tvar Trgovaki naziv Preporuka dozacije primjena
tetni sisajui i
grizui insekti-
Karate Zeon pipe buhai, lisne
Lambda- cihalotrin Karis 0,1-0,15 ui
lisne sovice,
Dursban E-48 atomarija, lisne ui
klorpirifos-etil 1,5-2,0
Finish E-48
Pirifos EC
Zemljini tetnici
Klorpirifos PYRINEX 48 EC 6-8 (injaci i dr.)
Repina pipa,
Pinurel D 1,5-2,0 sovice
Chromorel D
Cipermetrin + klorpirifos Nurelle D 0,6 Kupusar, buha
Calinogor
Perfethion
Rogor Lisne ui, repina
dimetoat Chromogor 0,1% konc. muha
Pirimifos-metil AC Telic 50EC 0,5-1,0 Crna u
Kupusna sovica,
Alfa-cipermetrin Direkt sovice pozemljue
Tau-fluvalinat Mavrik 2F Lisne ui
Gama-cihalotrin Vantex Repin buha
Deltametrin+tiakloprid Proteus 110 OD 0,5-0,7 Lisne ui

Okvaivai
Djelatna tvar Trgovaki naziv Preporuka dozacije Primjena
Parafinsko ulje Bijelo ulje Dodaju se
Etoksilizirani oktilfenol Citowett 0,025 herbicidima u
izodekanol-etoksilat Trend 90 0,1-0,2uz safari postretmanima

78
 ZAKON O ODRIVOJ UPORABI PESTICIDA
I. TEMELJNE ODREDBE

Sadraj

lanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureuje Nacionalni akcijski plan za postizanje odrive uporabe pesticida, sustav izobrazbe
profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika, sustav distribucije i prodaje pesticida, rukovanje
pesticidima, skladitenje i postupanje s ambalaom pesticida i ostacima u ambalai, voenje zbirki podataka i
voenje evidencija, uporaba i redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida, informiranje javnosti i podizanje
razine svijesti o pesticidima, mjere za smanjenje rizika od uporabe pesticida i temeljna naela integrirane zatite
bilja, posebni postupci i uporabe pesticida, obavjetavanje javnosti, posebne mjere zatite okolia, smanjenje
uporabe pesticida i smanjenje rizika u odreenim podrujima, pokazatelji rizika, izvjeivanje i razmjene
informacija, ovlatene strune institucije i zadae ovlatenih strunih institucija, naknade i prekraji te nadzor nad
provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i
Vijea od 21. listopada 2009. o utvrivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje odrive uporabe pesticida (SL
L309, 24. 11. 2009.).

(3) Svrha ovoga Zakona je postizanje odrive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih uinaka od uporabe
pesticida na nain koji osigurava visoku razinu zatite zdravlja ljudi i ivotinja te zatite okolia i ouvanja bioloke
raznolikosti, uvoenje obvezne primjene temeljnih naela integrirane zatite bilja za suzbijanje tetnih organizama
bilja i alternativnih pristupa i tehnika kao to su nekemijske mjere zatite bilja radi postizanja odrive i konkurentne
poljoprivrede.

Podruje primjene

lanak 2.

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na pesticide koji su sredstva za zatitu bilja kako je definirano u lanku 3. toki 13.
(a) ovoga Zakona.

(2) Na pesticide stavljene na trite te one kojima je istekao rok valjanosti registracije ili dozvole, rok uporabe, rok
prodaje i primjene zaliha, pesticide ije je stavljanje na trite i primjena zabranjena u Republici Hrvatskoj, ostatke
pesticida u ambalai, ostatke kropiva i praznu ambalau primjenjuju se u odgovarajuoj mjeri propisi kojima je
ureeno gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj.

(3) Odredbe ovoga Zakona ne sprjeavaju primjenu naela predostronosti na nain da ograniavaju ili zabranjuju
uporabu pesticida u posebnim okolnostima ili podrujima.

Pojmovi

lanak 3.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje:

1. profesionalni korisnik je osoba koja koristi pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima u okviru
obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti, ukljuujui primjenitelje, tehniare, poslodavce i samozaposlene, kako u
poljoprivredi tako i u drugim djelatnostima

79
2. profesionalni korisnik za profesionalnu primjenu je profesionalni korisnik koji koristi pesticide namijenjene za
profesionalnu primjenu koji su rjeenjem o registraciji ili rjeenjem o dozvoli odobreni samo odreenoj kategoriji
profesionalnih korisnika

3. neprofesionalni korisnik je osoba koja koristi pesticide namijenjene neprofesionalnim korisnicima (korisnici
amateri)

4. distributer je fizika ili pravna osoba koja stavlja na trite pesticide, ukljuujui trgovce na veliko i malo,
prodavae i dobavljae

5. savjetnik je svaka osoba koja je stekla odgovarajuu strunost i savjetuje o zatiti bilja i sigurnoj uporabi
pesticida u okviru obavljanja svoje djelatnosti ili pruanja trgovakih usluga, ukljuujui, prema potrebi, privatne
samozaposlene te javne savjetodavne slube, trgovake putnike, proizvoae hrane i trgovce na malo

6. strojevi za primjenu pesticida su svi strojevi posebno namijenjeni za primjenu pesticida, ukljuujui sve
pripadajue dijelove potrebne za uinkovito funkcioniranje takvih strojeva, poput mlaznica, manometara, pumpi,
filtara, sita, opreme za ienje spremnika i drugih dijelova

7. tretiranje je svaka primjena pesticida

8. primjena iz zraka je primjena pesticida iz letjelice (zrakoplova ili helikoptera)

9. integrirana zatita bilja je procjena i primjena svih raspoloivih metoda zatite bilja integriranih u odgovarajue
mjere kojima se sprjeava razvoj populacije tetnih organizama, odrava uporaba pesticida i drugi oblici suzbijanja
na razini koji su ekonomski i ekoloki opravdani te smanjuje ili svodi na najmanju moguu mjeru rizike za zdravlje
ljudi i za okoli. Kod integrirane zatite bilja stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada na nain koji
osigurava najmanje mogue ometanje agroekolokih sustava i potiu prirodni mehanizmi kontrole tetnih
organizama

10. pokazatelj rizika je rezultat izrauna koji se primjenjuje pri procjeni rizika od pesticida na zdravlje ljudi i/ili na
okoli

11. nekemijske mjere su alternativa kemijskim mjerama za zatitu bilja i suzbijanje tetnih organizama, koje se
zasnivaju na agrotehnikim, fizikalnim, mehanikim, biotehnikim i biolokim mjerama suzbijanja tetnih
organizama

12. pojmovi povrinske vode i podzemne vode imaju ista znaenja kao u Direktivi 2000/60/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u podruju vodne politike (SL
L 327, 22. 12. 2000.)

13. pesticid je:

(a) sredstvo za zatitu bilja, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 21.
listopada 2009. o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite i stavljanju izvan snage direktiva Vijea 79/117/EEZ i
91/414/EEZ (SL L 309, 24. 11. 2009.)

(b) biocidni proizvod, kako je definirano u Uredbi (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja
2012. o stavljanju na raspolaganje na tritu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27. 6. 2012.).

II. NACIONALNI AKCIJSKI PLAN

Nacionalni akcijski plan za postizanje odrive uporabe pesticida

lanak 4.

(1) U Nacionalnom akcijskom planu za postizanje odrive uporabe pesticida (u daljnjem tekstu: NAP) utvruju se
kvantitativne pretpostavke, ciljevi, mjere i vremenski planovi za njihovo provoenje radi smanjenja rizika i uinaka

80
pesticida na zdravlje ljudi, okoli i bioloku raznolikost te potie razvoj i uvoenje integrirane zatite bilja i
alternativnih postupaka ili tehnika zatite bilja kako bi se smanjila ovisnost o uporabi pesticida. Ti ciljevi mogu
obuhvaati razna interesna podruja.

(2) NAP obuhvaa pokazatelje za monitoring uporabe pesticida koji sadravaju aktivne tvari koje izazivaju posebnu
zabrinutost, posebno ako su na raspolaganju alternativne mjere suzbijanja tetnih organizama.

(3) Na temelju pokazatelja iz stavka 2. ovoga lanka i prema potrebi, uzimajui u obzir ciljeve za smanjenje rizika ili
smanjenje uporabe pesticida, utvrivat e se vremenski planovi i ciljevi za ogranienje uporabe, posebno ako
ogranienje uporabe predstavlja prikladno sredstvo za postizanje smanjenja rizika. Pri izradi ili reviziji NAP-a vodi
se briga o zdravstvenim, socijalnim, ekonomskim i ekolokim uincima predvienih mjera, kao i o posebnim
nacionalnim, regionalnim i lokalnim uvjetima te svim relevantnim interesnim skupinama. Uzimaju se u obzir i
planovi doneseni u okviru drugih propisa koji ureuju uporabu pesticida. U NAP-u e se opisati nain kako e se
provesti mjere za postizanje ciljeva NAP-a.

(4) Prijedlog NAP-a priprema ministarstvo nadleno za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u suradnji s
drugim tijelima dravne uprave, znanstvenim i strunim institucijama, organizacijama, udrugama te nevladinim
organizacijama na koje se predviene mjere odnose i koje sudjeluju u ostvarenju ciljeva NAP-a.

(5) Za izradu prijedloga NAP-a osniva se povjerenstvo, a za praenje provedbe predvienih mjera i ostvarenja
ciljeva NAP-a osniva se radna skupina.

(6) lanove povjerenstva i radne skupine imenuje ministar nadlean za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) iz
tijela dravne uprave, znanstvenih i strunih institucija, organizacija i udruga.

(7) NAP donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(8) Ministarstvo dostavlja NAP Europskoj komisiji i ostalim dravama lanicama Europske unije (u daljnjem tekstu:
EU).

(9) NAP podlijee reviziji svakih pet godina, a o svim bitnim promjenama obavjetava se Europska komisija.

(10) Djelokrug povjerenstva za izradu NAP-a kao i djelokrug radne skupine za praenje provedbe predvienih mjera
i ostvarenja ciljeva NAP-a, kriterije za imenovanje lanova povjerenstva i radne skupine, broj lanova povjerenstva i
radne skupine te trajanje njihovog mandata, nain rada i odluivanja, pravo na naknadu za rad u povjerenstvu i
radnoj skupini i visinu naknade te druge pojedinosti vezane uz reviziju NAP-a i praenje njegove provedbe propisat
e ministar pravilnikom.

III. IZOBRAZBA PROFESIONALNIH KORISNIKA, DISTRIBUTERA I SAVJETNIKA

Izobrazba

lanak 5.

(1) Svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici (u daljnjem tekstu: obveznici izobrazbe) moraju imati
primjerenu izobrazbu koja se sastoji od osnovnog modula i dopunskog modula izobrazbe za stjecanje i obnavljanje
odgovarajuih znanja o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida.

(2) Obveznici izobrazbe duni su poloiti ispit kojim potvruju da posjeduju razinu znanja za sigurno rukovanje i
pravilnu primjenu pesticida, obavljanje poslova distribucije i prodaje pesticida te davanja savjeta u prodaji pesticida
te savjeta za primjenu pesticida u proizvodnji hrane i zatite bilja, biljnih proizvoda i objekata od tetnih
organizama.

(3) Podruja izobrazbe, strune uvjete za obveznike izobrazbe, krajnji rok do kojeg obveznici izobrazbe moraju
zavriti osnovni modul izobrazbe, rok za obnavljanje steenog znanja dopunskom izobrazbom, vrste modula i
duljinu trajanja pojedinog modula, minimalne uvjete za pristup kandidata izobrazbi, detaljan nain i tijek provedbe

81
izobrazbe, nain i tijek polaganja ispita, izgled, sadraj i nain izdavanja potvrde o poloenom ispitu propisat e
ministar pravilnikom.

(4) Prirunik za izobrazbu i testove za polaganje ispita priprema povjerenstvo koje imenuje ministar.

(5) Sadraj prirunika, djelokrug povjerenstva za izradu prirunika i testova za polaganje ispita, kriterije za
imenovanje lanova povjerenstva, broj lanova povjerenstva te trajanje njihovog mandata, nain rada i odluivanja,
pravo na naknadu za rad u povjerenstvu i visinu naknade te druge pojedinosti vezane uz prirunik i rad povjerenstva
propisat e ministar pravilnikom.

Provoditelji izobrazbe

lanak 6.

(1) Izobrazbu mogu provoditi samo ovlatene pravne i fizike osobe za provedbu izobrazbe koje ispunjavaju uvjete
u pogledu programa izobrazbe, dovoljnog broja ovlatenih predavaa da mogu obuhvatiti sva podruja izobrazbe,
prostora i opreme i drugih potrebnih uvjeta.

(2) Uz zahtjev za ovlatenje pravne i fizike osobe podnose dokaze da ispunjavaju uvjete iz stavka 1. i 5. ovoga
lanka.

(3) Predavanja mogu drati samo ovlateni predavai koji ispunjavaju uvjete u pogledu obrazovanja, radnog iskustva
i drugih potrebnih uvjeta i samo za ona podruja izobrazbe, module, kategorije i potkategorije za koja su ovlateni.

(4) Promidbene informacije koje se objavljuju na mrenim stranicama ovlatenih pravnih i fizikih osoba za
provedbu izobrazbe ili se na neki drugi nain daju, pozivi na izobrazbu te promidbeni materijali moraju sadravati
jasne, istinite i potpune injenice sukladno dobivenom ovlatenju.

(5) Detaljne uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizike osobe za provedbu izobrazbe, sadraj programa
izobrazbe, voenje evidencije o izobrazbi, uvjete za ukidanje ovlatenja te najniu potrebnu razinu obrazovanja i
potrebno radno iskustvo koje moraju ispunjavati ovlateni predavai te druge uvjete koje moraju ispunjavati
ovlateni predavai i uvjete za ukidanje ovlatenja predavaima propisat e ministar pravilnikom.

(6) Ministarstvo rjeenjem ovlauje pravne i fizike osobe za provedbu izobrazbe i predavae za provedbu
izobrazbe te rjeenjem ukida ovlatenja.

Iskaznice

lanak 7.

(1) Svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici moraju imati identifikacijsku iskaznicu koja se izdaje na
temelju potvrde o poloenom ispitu. Iskaznicom dokazuju da imaju poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. ovoga
Zakona.

(2) Ovlateni predavai moraju imati identifikacijsku iskaznicu.

(3) Iskaznica glasi na ime i prezime i neprenosiva je na druge osobe. Iskaznica vrijedi samo uz osobnu iskaznicu.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka do izdavanja iskaznice profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici
potvrdom o poloenom ispitu dokazuju svoje pravo, kao i u sluaju gubitka iskaznice do izdavanja nove iskaznice.

(5) Iskaznica e se smatrati nevaeom ako se utvrdi da su ovlateni predava ili profesionalni korisnik ili distributer
ili savjetnik ostvarili pravo na iskaznicu na temelju lanih ili krivotvorenih dokumenata te ako su na bilo koji nain
doveli instituciju koja provodi izobrazbu ili instituciju koja izdaje iskaznice u zabludu.

82
(6) Vrste, izgled i sadraj iskaznice, postupak i nain izdavanja i ukidanja iskaznice, postupanje s ukinutim i
nevaeim iskaznicama, rok valjanosti iskaznice, obveze vlasnika iskaznice i krajnji rok do kojeg obveznici
izobrazbe moraju posjedovati iskaznice, propisat e ministar pravilnikom.

IV. UVJETI ZA PRODAJU PESTICIDA

Mjesta prodaje

lanak 8.

(1) Pesticidi namijenjeni profesionalnim korisnicima se smiju prodavati samo u specijaliziranim prodavaonicama za
pesticide.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka pesticidi se mogu prodavati i u posebnom dijelu ostalih prodavaonica
u kojima se ne prodaje hrana i hrana za ivotinje. Posebni dio prodavaonice mora biti fiziki odvojen od ostalog
dijela prodavaonice i mora ispunjavati uvjete u pogledu zaposlenika, prostorija i opreme koji su propisani za
specijalizirane prodavaonice.

(3) Pesticidi namijenjeni neprofesionalnim korisnicima smiju se prodavati u prodavaonicama u kojima se ne prodaje
hrana kao to su trgovaki centri, vrtni centri, cvjearnice, odjeli za vrt i sl. i ne moraju se prodavati u fiziki
odvojenom dijelu prodavaonice, ali se moraju drati odvojeno i na nain koji sprjeava bilo kakav nepovoljan
utjecaj na druge proizvode.

(4) Mjesta prodaje odreuje Ministarstvo rjeenjem o registraciji ili rjeenjem o dozvoli kao i kojim korisnicima je
pesticid namijenjen.

(5) Kriterije na temelju kojih se odreuje je li pesticid namijenjen profesionalnim ili neprofesionalnim korisnicima
propisat e ministar pravilnikom.

Uvjeti za distribuciju i prodaju pesticida

lanak 9.

(1) Distribucijom i prodajom pesticida mogu se baviti pravne i fizike osobe (distributeri) koji imaju sjedite i
adresu u Republici Hrvatskoj i koji su upisani u sredinju evidenciju Fitosanitarnog informacijskog sustava (u
daljnjem tekstu: FIS) Ministarstva, koja se vodi elektronikim putem.

(2) Podaci za upis i/ili izmjenu i dopunu podataka za potrebe sredinje evidencije FIS-a dostavljaju se elektronikim
obrascem.

(3) Distributeri ili vlasnici registracije pesticida su obvezni voditi evidencije o prodaji pesticida u skladu s lankom
67. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijea o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite i
dostavljati podatke Ministarstvu.

(4) Podaci o prodanim koliinama pesticida dostavljaju se elektronikim obrascem u FIS.

(5) Distributer mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlenika u svojstvu odgovorne osobe.

(6) Ako distributer ima vie prodajnih mjesta, u svakom prodajnom mjestu koje obuhvaa prodaju pesticida
krajnjem profesionalnom korisniku mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom jednog zaposlenika u
svojstvu savjetnika, osim na onom prodajnom mjestu gdje savjete daje odgovorna osoba.

(7) Distributeri moraju imati dovoljan broj zaposlenika koji imaju poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Pesticidi namijenjeni profesionalnim korisnicima smiju se prodavati samo osobama koje imaju odgovarajuu
izobrazbu i poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

83
(9) Zaposlenici iz stavka 6. ovoga lanka moraju biti na mjestu prodaje u vrijeme prodaje kako bi kupcima pruili
odgovarajue informacije o uporabi pesticida, o zdravstvenim i ekolokim rizicima kao i sigurnosne upute za
sprjeavanje opasnosti od rukovanja i uporabe pesticida te drugim ogranienjima uporabe.

(10) Za kupnju pesticida koji su namijenjeni neprofesionalnim korisnicima nije potrebna izobrazba ili poloen ispit
iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona, ali osoba koja prodaje takve pesticide treba imati odgovarajuu izobrazbu i
poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(11) Distributeri moraju ispunjavati ope i posebne uvjete za skladitenje i prodaju pesticida glede mjesta, objekata,
prostorija, opreme i uvjete za skladitenje i prodaju pesticida i postupanja s praznom ambalaom i opasnim otpadom
od pesticida do njihove predaje ovlatenoj osobi, sukladno propisima kojima se ureuje gospodarenje otpadom.

(12) Uvjete za upis u evidenciju i brisanje iz sredinje evidenciju FIS-a, sadraj elektronikog obrasca za upis u
sredinju evidenciju, rokove za dostavu podataka za upis i izmjenu i dopunu podataka, uvjete za odgovornu osobu,
savjetnika i distributera i njihove obveze, ope i posebne uvjete glede mjesta, objekata, prostorija, opreme za
skladitenje i prodaju pesticida, uvjete za skladitenje i prodaju pesticida, postupanja s praznom ambalaom te nain,
sadraj i rok dostave podataka o prodaji pesticida propisat e ministar pravilnikom.

V. INFORMIRANJE JAVNOSTI

Informiranje javnosti i podizanje razine svijesti

lanak 10.

(1) Mjere informiranja ire javnosti poduzimaju se sukladno potrebama i nastalim okolnostima radi poticanja i
omoguavanja programa informiranja i podizanja razine svijesti, te stavljanjem tonih i objektivnih informacija o
pesticidima na raspolaganje iroj javnosti, posebno u svezi s rizicima i moguim akutnim i kroninim uincima na
zdravlje ljudi, na neciljane organizme i na okoli koji proizlaze od uporabe pesticida, kao i o primjeni nekemijskih
alternativa.

(2) Vrste podataka koji e biti praeni, nain njihovog prikupljanja i praenja te nain informiranja ire javnosti
propisat e ministar pravilnikom.

(3) Financijska sredstva za provoenje aktivnosti iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu
Republike Hrvatske.

VI. STROJEVI ZA PRIMJENU PESTICIDA

Stavljanje na trite novih strojeva za primjenu pesticida

lanak 11.

(1) Novi strojevi za primjenu pesticida stavljaju se na trite u skladu s posebnim zakonom kojim se ureuju tehniki
zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti i posebnim propisom kojim se ureuje sigurnost strojeva[1].

(2) Novim strojevima za primjenu pesticida podrazumijevaju se oni strojevi koji su prodani nakon 1. sijenja 2013.

Redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida

lanak 12.

(1) Strojevi za primjenu pesticida koji su u uporabi i koje koriste profesionalni korisnici podlijeu redovitom
pregledu.

(2) Pregledima se provjerava zadovoljavaju li strojevi za primjenu pesticida odreene tehnike zahtjeve radi
postizanja visoke razine zatite zdravlja ljudi, ivotinja i okolia.

84
(3) Pregledani strojevi za uporabu pesticida se oznaavaju znakom o obavljenom pregledu koji izdaju ovlatene
ispitne stanice.

(4) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga lanka na temelju procjene rizika za zdravlje ljudi, ivotinja i okolia te
uestalosti uporabe mogu se izuzeti od obveze redovitog pregleda odreene vrste strojeva za primjenu pesticida, a
novi ureaji kupljeni nakon 1. sijenja 2013. dobivaju znak o obavljenom pregledu bez obavljenog redovitog
pregleda ako su u skladu s posebnim zakonom kojim se ureuju tehniki zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje
sukladnosti i posebnim propisom kojim se ureuje sigurnost strojeva.

(5) Priznati se moe pregled obavljen u drugoj dravi lanici Europske unije ako je pregled u pogledu tehnikih i
sigurnosnih zahtjeva te istog razdoblja uestalosti pregleda istovjetan pregledu koji se obavlja u Republici
Hrvatskoj.

(6) Detaljnije uvjete o redovitom pregledu i priznavanju pregleda, tehnikim zahtjevima za pregled strojeva za
primjenu pesticida, uestalost redovitih pregleda, rokove do kojih strojevi za primjenu pesticida moraju biti
najmanje jednom pregledani, iznimke od redovitog pregleda te izgled i nain izdavanja znaka o obavljenom
pregledu, izdavanje novog znaka u sluaju gubitka i oteenja znaka propisat e ministar pravilnikom.

Ispitne stanice

lanak 13.

(1) Redovite preglede iz lanka 12. ovoga Zakona mogu obavljati samo ovlatene ispitne stanice za pregled strojeva
za primjenu pesticida.

(2) Podaci o ovlatenim ispitnim stanicama, odgovornim osobama i zaposlenicima vode se u FIS-u.

(3) Ovlatena stanica mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlenika u svojstvu odgovorne
osobe i najmanje jednog zaposlenika u punom radnom vremenu te posjedovati odgovarajuu opremu za pregled.

(4) Zaposlenici moraju imati zavren osnovni program izobrazbe za obavljanje redovitih pregleda te redovito
obnavljati znanje dopunskim programom izobrazbe koji provode ovlatene institucije iz lanka 15. stavka 1. toke 1.
ovoga Zakona.

(5) Ovlatena ispitna stanica mora uvati izvjetaje o pregledu i voditi podatke o strojevima za primjenu pesticida,
tehnikim podacima strojeva, njihovim vlasnicima ili trajnim korisnicima, izdanim izvjetajima o pregledu i izdanim
znakovima o obavljenom pregledu i druge podatke vezane uz pregled u raunalnoj aplikaciji Ministarstva.

(6) Ispitna stanica mora unijeti podatke iz stavka 5. ovoga lanka u raunalnu aplikaciju Ministarstva odmah ili
najkasnije u roku od 3 (tri) dana nakon izdanog znaka o obavljenom pregledu ili prijemu obavijesti o promjeni
podataka i sinkronizirati te podatke sa sredinjom aplikacijom FIS-a odmah ili najkasnije u roku od 3 (tri) dana od
primljene obavijesti o promjeni podataka.

(7) Informacije o ovlatenim ispitnim stanicama Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji i objavljuje na mrenim
stranicama Ministarstva.

(8) Dodatne uvjete za ovlatenje ispitnih stanica, uvjete za ukidanje ovlatenja, uvjete glede opreme, zaposlenika i
mjesta pregleda, izobrazbe zaposlenika i programa izobrazbe, strunu kontrolu redovitih pregleda strojeva za
primjenu pesticida, uvjete za dobivanje znaka o obavljenom pregledu, nainu voenja evidencija i brisanje iz
evidencija te druge potrebne uvjete za obavljanje redovitih pregleda propisat e ministar pravilnikom.

(9) Ministarstvo rjeenjem ovlauje i ukida ovlatenje ispitnim stanicama.

Obveza vlasnika ili korisnika strojeva za primjenu pesticida

85
 lanak 14.

(1) Vlasnici strojeva za primjenu pesticida ili njihovi trajni korisnici obvezni su prijaviti ovlatenoj ispitnoj stanici
nove strojeve za primjenu pesticida radi dobivanja znaka, obaviti redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida u
uporabi u propisanom roku, kao i zatraiti priznavanje pregleda i izdavanje znaka za rabljene strojeve koji su
pregledani u nekoj od drava lanica Europske unije i imaju vaei znak o pregledu izdan od ovlatenog tijela te
drave.

(2) Vlasnici strojeva iz stavka 1. ovoga lanka obvezni su uvati izvjetaj o pregledu do sljedeeg pregleda i prijaviti
ispitnoj stanici svaku promjenu podataka o vlasnitvu najkasnije u roku od 30 dana od nastanka promjene u pisanom
obliku i priloiti dokaze o promjenama.

(3) Vlasnici strojeva iz stavka 1. ovoga lanka obvezni su prijaviti ovlatenoj ispitnoj stanici strojeve koje ne
planiraju koristiti ili je prolo vie od 30 dana od isteka znaka radi odjave takvih strojeva.

VII. STRUNE INSTITUCIJE I NJIHOVE NADLENOSTI

Strune institucije i njihove zadae

lanak 15.

(1) Strune poslove iz ovoga Zakona obavljaju:

1. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za mehanizaciju poljoprivrede i Poljoprivredni fakultet u

Osijeku, Zavod za mehanizaciju, koji provode izobrazbu odgovornih osoba i zaposlenika ispitnih stanica iz lanka
13. stavka 4. ovoga Zakona i provjeru posjeduju li pravne i fizike osobe svu potrebnu opremu za obavljanje
redovitih pregleda prije podnoenja zahtjeva za ovlatenje ispitne stanice iz lanka 13. stavka 3. i 8. ovoga Zakona

2. Poljoprivredni institut Osijek koji provodi strunu kontrolu redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticida koju
obavljaju ovlatene ispitne stanice iz lanka 13. stavka 8. ovoga Zakona radi utvrivanja provodi li se pregled
sukladno tehnikim zahtjevima za preglede i relevantnim usklaenim normama na razini EU-a

3. Savjetodavna sluba koja izdaje iskaznice obveznicima izobrazbe i ovlatenim predavaima iz lanka 7. ovoga
Zakona.

(2) U sluaju potrebe ministar moe ovlastiti i druge pravne osobe za provedbu znanstvenih i strunih poslova i
zadataka radi provedbe ovoga Zakona.

(3) Ovlastiti se mogu samo one pravne osobe koje imaju sjedite i adresu u Republici Hrvatskoj, dovoljan broj
strunih zaposlenika, iskustvo u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga lanka, potrebni prostor i opremu.

VIII. POSEBNI POSTUPCI, UPORABE I PRIMJENE PESTICIDA

Primjena pesticida iz zraka

lanak 16.

(1) Primjena pesticida iz zraka nije doputena.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, primjena pesticida iz zraka moe se dopustiti samo u posebnim sluajevima.

(3) Odobrenje za primjenu pesticida iz zraka izdaje Ministarstvo.

(4) Sluajeve u kojima se moe izdati odobrenje za primjenu pesticida iz zraka i uvjete za izdavanje odobrenja
propisat e ministar pravilnikom.

86
(5) Odobrenje iz stavka 3. ovoga lanka je upravni akt.

Obavjetavanje javnosti

lanak 17.

(1) Profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja tretiranja obavijestiti javnost, zainteresirane strane ili
osobe koje bi mogle biti izloene pesticidima zanoenjem kropiva pri tretiranju ili na drugi nain.

(2) Nain obavjetavanja, sadraj i vrijeme obavijesti te druge pojedinosti vezane uz obavjetavanje propisat e
ministar pravilnikom.

Posebne mjere zatite vodnog okolia i pitke vode

lanak 18.

(1) Korisnici pesticida moraju potovati ogranienja primjene pesticida radi zatite voda i vodnog okolia sukladno
uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi ili rjeenju o registraciji ili rjeenju o dozvoli pesticida te potivati
zabrane i ogranienja uporabe pesticida na odreenim tlima i u odreenim podrujima u skladu s propisima koji
ureuju zatitu voda.

(2) Detaljne mjere za zatitu vodnog okolia i pitke vode propisat e ministar pravilnikom.

Smanjenje uporabe pesticida ili rizika u odreenim podrujima

lanak 19.

(1) Uzimajui u obzir nune higijenske i zdravstvene zahtjeve javne higijene, kao i potrebu ouvanja bioloke
raznolikosti, odnosno rezultate odgovarajue procjene rizika, u odreenim specifinim podrujima uporabu pesticida
potrebno je svesti na najmanju moguu mjeru ili zabraniti njihovu uporabu.

(2) Koja podruja se smatraju specifinim u smislu uporabe pesticida, kao i mjere za smanjenje rizika od uporabe
pesticida te ogranienja i zabrane uporabe odreenih pesticida u tim podrujima propisat e ministar pravilnikom.

(3) Mjere za smanjenje uporabe pesticida ili njihove zabrane mogu biti propisane opim aktima o zatiti i ouvanju
zatienog podruja koji se donose sukladno posebnom zakonu kojim se ureuje zatita prirode.

(4) Ope akte iz stavka 3. ovoga lanka donosi ministar nadlean za zatitu okolia i prirode uz prethodnu suglasnost
ministra nadlenog za poljoprivredu.

(5) Pravilnik iz stavka 2. ovoga lanka donosi se uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog
za poslove zatite okolia i prirode.

Primjena, rukovanje i uvjeti skladitenja pesticida i gospodarenje njihovom ambalaom i ostacima kod korisnika
pesticida

lanak 20.

(1) Korisnici pri tretiranju moraju koristiti odgovarajua sredstva za osobnu zatitu i posebna zatitna sredstva te
strojeve za primjenu pesticida i opremu u skladu s uputama na etiketi ili rjeenju o registraciji i dozvoli pojedinog
pesticida ovisno o pesticidu i metodi tretiranja koju primjenjuju.

(2) Pesticidi se moraju uvati u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i
hrane za ivotinje te drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage
i svjetlosti i u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi.

87
(3) Korisnik ne smije posjedovati, uvati ili primjenjivati pesticide koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, koji
nemaju valjano rjeenje o registraciji ili rjeenje o dozvoli ili ako je istekao rok valjanosti ili istekao doputeni rok za
prodaju i primjenu postojeih zaliha.

(4) Korisnici moraju praznu ambalau od pesticida, ambalau s ostacima pesticida, pesticide kojima je istekao rok
valjanosti, pesticide kojima je istekla registracija ili doputeno razdoblje za primjenu zaliha i ostatke kropiva
odvojeno skupljati i privremeno uvati do predaje ovlatenoj osobi sukladno propisima kojima se ureuje
gospodarenje otpadom.

(5) U sluaju nesree u kojoj je ugroeno zdravlje ljudi, ivotinja ili okoli, profesionalni korisnici moraju postupiti
u skladu s uputama na etiketi ili sigurnosno tehnikom listu te o nesrei odmah obavijestiti Dravni centar 112.

(6) Ako profesionalni korisnik tijekom ili nakon tretiranja uoi opasnost ili neeljeno djelovanje pesticida ili
ostataka pesticida na zdravlje ljudi, ivotinja, okoli, tretirane usjeve ili usjeve koji slijede u plodoredu, mora o tome
odmah obavijestiti Ministarstvo ili nadlenog poljoprivrednog inspektora.

(7) Profesionalni korisnik je obvezan istiti strojeve za primjenu pesticida u skladu s uputama na etiketi odreenog
pesticida.

(8) Profesionalni korisnik je obvezan voditi evidenciju o uporabi pesticida sukladno lanku 67. Uredbe (EZ) br.
1107/2009 Europskog parlamenta i Vijea o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite i dostaviti navedene
podatke na zahtjev Ministarstva.

(9) Tijekom obavljanja tretiranja profesionalni korisnici moraju imati iskaznicu iz lanka 7. ovoga Zakona i osobnu
iskaznicu.

Integrirana zatita bilja

lanak 21.

(1) Ministarstvo e poduzimati mjere za poticanje zatite bilja sa smanjenom uporabom pesticida, dajui kad god je
to mogue prednost nekemijskim mjerama zatite bilja od tetnih organizama, a profesionalni korisnici pesticida
uvijek trebaju dati prednost postupcima i pesticidima sa smanjenim rizikom za zdravlje ljudi i za okoli te kod
odabira pesticida iste namjene uvijek dati prednost pesticidu manjeg rizika za okoli i zdravlje ljudi i ivotinja.

(2) Zatita bilja sa smanjenom uporabom pesticida temelji se na primjeni temeljnih naela integrirane zatite bilja i
na ekolokoj proizvodnji bilja u smislu Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekolokoj proizvodnji
i oznaavanju ekolokih proizvoda (SL L 189, 20. 7. 2007.).

(3) Izvjetajno-prognoznim poslovima koji se provode u skladu s posebnim zakonom koji ureuje biljno zdravstvo
sustavno se prate i registriraju dinamika pojave, tete i mjere suzbijanja odreenih tetnih organizama, kao i njihov
intenzitet napada i proirenje te negativne posljedice tretiranja pesticidima.

(4) Osim prikupljanja podataka o tetnim organizmima, izvjetajni poslovi obuhvaaju i prikupljanje podataka o
prisutnosti, pojavi, rasprostranjenosti i brojnosti korisnih organizama. Prognoznim poslovima predvia se jaina
pojave, utvruju se optimalni rokovi i mjere suzbijanja tetnih organizama, i to na osnovi rezultata izvjetajnih
poslova.

(5) Preporuke i informacije o izvjetajno prognoznim poslovima javno su dostupne korisnicima pesticida na
regionalnoj razini na mrenim stranicama Savjetodavne slube (http://www.savjetodavna.hr), a na dravnoj razini na
mrenim stranicama Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo Zavoda za zatitu bilja (http://www.hcphs.hr).

(6) Za dodatnu provedbu integrirane zatite bilja izrauju se tehnoloke upute za integriranu proizvodnju bilja.
Tehnoloke upute pripremaju se i objavljuju na mrenim stranicama Ministarstva sukladno posebnom propisu koji
ureuje integriranu proizvodnju bilja.

(7) Temeljna naela integrirane zatite bilja te rok za njihovu obveznu primjenu propisat e ministar pravilnikom.

88
Pruanje usluga

lanak 22.

Profesionalni korisnici koji pruaju uslugu tretiranja moraju ispunjavati uvjete koje e propisati ministar
pravilnikom.

Pokazatelji procjene rizika

lanak 23.

(1) Za potrebe procjene napretka smanjenja rizika od uporabe pesticida na okoli i zdravlje ljudi i ivotinja te za
praenje napretka postizanja opih i posebnih ciljeva NAP-a, kao i za upravljanje rizikom na nacionalnoj razini i za
potrebe obrade podataka i izvjetavanja koriste se pokazatelji rizika.

(2) Pokazatelje rizika propisat e ministar pravilnikom.

(3) Informacije o rezultatima i napretku u smanjenju rizika od uporabe pesticida na okoli, zdravlje ljudi i ivotinja
objavljuju se na mrenim stranicama Ministarstva i dostavljaju se Europskoj komisiji i drugim dravama lanicama
EU-a.

IX. ZBIRKE PODATAKA, VOENJE EVIDENCIJA, PRIBAVLJANJE PODATAKA I INFORMACIJA

Voenje zbirki podataka i evidencija, pribavljanje podataka i informacija

lanak 24.

(1) Radi osiguranja provedbe ovoga Zakona, Ministarstvo prikuplja podatke i informacije o pesticidima,
profesionalnim korisnicima, savjetnicima i distributerima, prodaji i primjeni pesticida, strojevima za primjenu
pesticida i njihovim vlasnicima ili trajnim korisnicima, ovlatenim predavaima, ovlatenim institucijama za
provedbu izobrazbe, ovlatenim ispitnim stanicama i druge potrebne podatke za provedbu ovoga Zakona.

(2) Podaci se vode u elektronikom obliku kao baze podataka u sklopu FIS-a.

(3) Ministarstvo dostavlja podatke Europskoj komisiji, drugim institucijama i tijelima EU-a i drugim dravama
lanicama o pesticidima, strojevima za primjenu pesticida, izobrazbi profesionalnih korisnika, distributera i
savjetnika, primjeni temeljnih naela integrirane zatite bilja, rezultatima slubenih kontrola pesticida, ostataka
pesticida i odrive uporabe pesticida te druge podatke i informacije u skladu s propisima EU-a.

(4) Podatke iz stavka 3. ovoga lanka Ministarstvo razmjenjuje i dostavlja drugim tijelima dravne i lokalne
samouprave, pravnim i fizikim osobama ako su im takvi podaci potrebni za provedbu poslova utvrenih zakonom
ili drugim propisom ili su im takvi podaci potrebni za obavljanje poslova iz djelokruga rada.

(5) Ministarstvo pribavlja i koristi podatke i informacije koje u sklopu propisanih zbirki podataka i evidencija vode
druga tijela dravne uprave, pravne i fizike osobe, a koji su potrebni za provedbu ovoga Zakona i NAP-a.

(6) Podaci i informacije iz stavka 5. ovoga lanka dostavljaju se Ministarstvu bez naknade.

(7) Ministarstvo povezuje zbirke podataka koje se vode u sklopu FIS-a sa zbirkama podataka koje vode druga tijela
dravne uprave te pravne i fizike osobe.

(8) Zbirke podataka koje se vode u sklopu FIS-a financiraju se iz dravnog prorauna Republike Hrvatske.

(9) Pravne i fizike osobe obvezne su dostaviti podatke i informacije za potrebe voenja i odravanja zbirki
podataka i evidencija.

89
(10) Nain prikupljanja i dostave podataka i informacija, rokove u kojima se podaci trebaju dostaviti, njihov unos,
nain voenje zbirki i evidencija, mijenjanje i brisanje podataka te brisanje pravnih i fizikih osoba iz evidencija i
zbirki podataka propisat e ministar pravilnikom.

Povjerenstvo za pesticide

lanak 25.

(1) Za obavljanje poslova iz podruja sredstava za zatitu bilja, ostataka pesticida i odrive uporabe pesticida osniva
se Povjerenstvo za pesticide (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) kao savjetodavno tijelo Ministarstva.

(2) Ministar rjeenjem imenuje lanove Povjerenstva iz redova relevantnih znanstvenih i strunih djelatnika.

(3) lanovima Povjerenstva pripada naknada za rad u visini koju odredi ministar.

(4) Detaljne uvjete o sastavu Povjerenstva, djelokrugu i nainu rada propisat e ministar pravilnikom.

X. NAKNADE I TROKOVI

Naknade
lanak 26.

(1) Pravne i fizike osobe plaaju naknade za:

1. izobrazbu profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika, polaganje ispita i izdavanje iskaznice iz lanka 7.
ovoga Zakona

2. strunu kontrolu redovitih pregleda strojeva za primjenu pesticida koje obavljaju ovlatene ispitne stanice iz
lanka 13. stavka 1. ovoga Zakona

3. izobrazbu odgovornih osoba i zaposlenika ovlatenih ispitnih stanica i polaganje ispita iz lanka 13. stavka 4.
ovoga Zakona

4. redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida i izdavanje znaka o obavljenom pregledu iz lanka 12. stavaka 1.,
2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Naknade iz stavka 1. ovoga lanka prihod su osoba koje obavljaju poslove ili pruaju usluge za koje se plaa
naknada. Prihodom od naknada mogu se podmirivati materijalni rashodi i rashodi za nabavu nefinancijske imovine
vezani za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom.

(3) Visinu naknada iz stavka 1. ovoga lanka propisat e ministar pravilnikom.

Trokovi
lanak 27.

Trokovi provedbe programa postregistracijske kontrole sredstava za zatitu bilja iz lanka 68. Uredbe (EZ) br.
1107/2009 Europskog parlamenta i Vijea o stavljanju sredstava za zatitu bilja na trite financiraju se iz dravnog
prorauna Republike Hrvatske.

XI. NADZOR

Upravni nadzor
lanak 28.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega te nadzor nad radom strunih
institucija ukljuenih u strune poslove i zadae iz podruja odrive uporabe pesticida obavlja Ministarstvo.

90
Inspekcijski nadzor

lanak 29.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja poljoprivredna
inspekcija sukladno propisima kojima je ureen djelokrug i ovlasti poljoprivredne inspekcije te posebnom zakonu o
provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za zatitu bilja i posebnom zakonu o provedbi
Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za ivotinje biljnog i
ivotinjskog podrijetla.

Ovlasti inspektora

lanak 30.

(1) Osim ovlatenja iz lanka 29. ovoga Zakona poljoprivredni inspektor ima na temelju ovoga Zakona i sljedee
ovlasti:

1. provjerava imaju li obveznici izobrazbe odgovarajuu izobrazbu iz lanka 5. ovoga Zakona, poloen ispit iz
lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona i odgovarajuu iskaznicu iz lanka 7. ovoga Zakona

2. provjerava ispunjavaju li ovlateni predavai uvjete iz lanka 6. ovoga Zakona i posjeduju li odgovarajuu
iskaznicu iz lanka 7. ovoga Zakona

3. provjerava ispunjavaju li ovlatene pravne i fizike osobe za provedbu izobrazbe propisane uvjete sukladno
lanku 6. ovoga Zakona

4. provjerava ispunjavaju li osobe koje se bave prodajom i distribucijom pesticida propisane uvjete glede
zaposlenika, prostora i opreme, skladitenja pesticida, ambalae, voenja evidencija i druge propisane uvjete
sukladno lancima 8. i 9. ovoga Zakona

5. provjerava ispunjavaju li ovlatene stanice za pregled strojeva za primjenu pesticida propisane uvjete iz lanaka
12. i 13. ovoga Zakona

6. provjerava ispunjavaju li vlasnici strojeva za primjenu pesticida ili njihovi trajni korisnici propisane uvjete iz
lanaka 12. i 14. ovoga Zakona

7. provjerava ispunjavaju li profesionalni korisnici pesticida propisane uvjete i obveze iz lanaka 5., 7., 12., 14., 16.,
17., 18., 19., 20., 21., 22. i 24. ovoga Zakona

8. provjerava obavljaju li strune institucije iz lanka 15. svoje zadae i preuzete obveze

9. predlae da se ovlatenom predavau i obveznicima izobrazbe ukine iskaznica ili smatra nevaeom u sluaju iz
lanka 7. stavka 5. ovoga Zakona ili u sluaju uestalih neispunjavanja uvjeta iz lanka 5., 6., 7., 8., 9., 12., 14., 16.,
17., 18., 19., 20., 21. i 22. ovoga Zakona

10. predlae da se ovlatenim pravnim i fizikim osobama za provedbu izobrazbe u sluaju neispunjavanja uvjeta iz
lanka 6. ovoga Zakona izda rjeenje o ukidanju ovlatenja

11. predlae da se ovlatenim ispitnim stanicama u sluaju neispunjavanja uvjeta iz lanaka 12. i 13. ovoga Zakona
izda rjeenje o ukidanju ovlatenja

12. predlae da se osobe koje se bave prodajom i distribucijom pesticida briu iz evidencije FIS-a ako ne uklone
nepravilnosti koje su dovele do zabrane prodaje i distribucije pesticida u roku od est mjeseci

13. obavlja i druge radnje potrebne za provoenje ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

91
(2) Pri obavljanju inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor poduzima mjere sukladno propisima kojima je
ureen djelokrug i ovlasti poljoprivredne inspekcije i na temelju ovoga Zakona sljedee mjere:

1. zabranjuje obavljanje prodaje i distribucije pesticida pravnim i fizikim osobama koje nisu upisane u evidenciju
FIS-a i ne ispunjavaju uvjete glede zaposlenika, objekata, prostorija, opreme, skladitenja, postupanja s pesticidima i
njihovom ambalaom, voenja i dostave podataka za potrebe upisa u evidenciju FIS-a i podataka o prodaji sukladno
lancima 9. i 24. ovoga Zakona

2. zabranjuje prodaju pesticida koji su namijenjeni profesionalnim korisnicima ako se ne prodaju u specijaliziranim
trgovinama, odnosno prodaju na mjestima na kojima nije doputena prodaja sukladno lanku 8. ovoga Zakona

3. zabranjuje prodaju pesticida koji su namijenjeni neprofesionalnim korisnicima ako ne ispunjavaju propisane
uvjete iz lanka 8. ovoga Zakona

4. zabranjuje uporabu pesticida koji su namijenjeni profesionalnim korisnicima osobama koje nemaju izobrazbu iz
lanka 5. ovoga Zakona, poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona ili iskaznicu iz lanka 7. i lanka 20.
stavka 9. ovoga Zakona i ne ispunjavaju uvjete iz lanka 22. ovoga Zakona

5. zabranjuje obavljanje djelatnosti savjetovanja o pesticidima savjetnicima koji nemaju primjerenu izobrazbu
sukladno lanku 5., poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. te iskaznicu sukladno lanku 7. ovoga Zakona

6. zabranjuje obavljanje djelatnosti prodaje i distribucije pesticida distributerima koji nemaju izobrazbu sukladno
lanku 5., poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. te iskaznicu sukladno lanku 7. ovoga Zakona

7. zabranjuje obavljanje djelatnosti profesionalnim korisnicima, distributerima, savjetnicima ili predavaima koji su
ostvarili pravo na iskaznicu na temelju lanih dokumenata sukladno lanku 7. stavku 5. ovoga Zakona ili u sluaju
ukidanja iskaznice iz lanka 7. stavka 6. ovoga Zakona

8. oduzima ukinute iskaznice i iskaznice koje se smatraju nevaeim sukladno lanku 7. ovoga Zakona

9. nalae mjere obvezne dostave podataka ako profesionalni korisnik ne dostavi podatke o uporabi pesticida na
zahtjev Ministarstva sukladno lanku 20. stavku 8. ovoga Zakona

10. zabranjuje uporabu pesticida korisniku koji nepravilno primjenjuje pesticid i ne pridrava se odredbi iz lanka
20. ovoga Zakona

11. zabranjuje obavljanje izobrazbe pravnim i fizikim osobama ako nemaju ovlatenje Ministarstva, ne ispunjavaju
propisane uvjete, glede predavaa, prostora, opreme i druge uvjete iz lanka 6. ovoga Zakona

12. zabranjuje obavljanje izobrazbe predavaima koji nemaju ovlatenje Ministarstva ili ne ispunjavaju propisane
uvjete iz lanka 6. ovoga Zakona i nemaju iskaznicu iz lanka 7. ovoga Zakona

13. zabranjuje uporabu strojeva za primjenu pesticida ako nemaju valjani znak o pregledu sukladno lanku 12.
ovoga Zakona

14. zabranjuje ispitnoj stanici obavljanje pregleda strojeva za primjenu pesticida ako nema ovlatenje Ministarstva
ili ne ispunjava propisane uvjete iz lanka 13. ovoga Zakona

15. zabranjuje korisnicima pesticida uporabu neregistriranog pesticida, pesticida kojemu je istekao rok valjanosti ili
istekao krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha sukladno lanku 20. stavku 3. ovoga Zakona

16. nalae strunim institucijama iz lanka 15. ovoga Zakona otklanjanje utvrenih nepravilnosti u prihvatljivom
roku

17. nalae pravnim i fizikim osobama iz lanka 31. ovoga Zakona uklanjanje nepravilnosti u prihvatljivom roku

92
18. obavlja druge radnje i nareuje druge mjere radi provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(3) Mjere iz stavka 2. ovoga lanka nareuju se pisanim rjeenjem donesenim u upravnom postupku.

(4) alba protiv rjeenja donesenih na temelju odredbi ovoga lanka ne odgaa izvrenje rjeenja.

(5) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka moe se u roku od 15 dana od zaprimanja rjeenja izjaviti alba
Povjerenstvu za albe.

(6) lanove Povjerenstva iz stavka 5. ovoga lanka imenuje Vlada Republike Hrvatske.

(7) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga lanka ine tri lana od kojih su dva iz reda poljoprivrednih inspektora
Ministarstva, a jedan lan iz reda dravnih slubenika Ministarstva koji ima zavren najmanje diplomski studij
pravne struke.

(8) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga lanka donosi Poslovnik o radu.

(9) Prijedloge iz stavka 1. ovoga lanka inspektor dostavlja u upravu Ministarstva nadlenu za odrivu uporabu
pesticida.

(10) Protiv rjeenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona nije doputena alba, ve se moe pokrenuti
upravni spor.

Dunosti osoba koje podlijeu inspekcijskom nadzoru

lanak 31.

(1) Pravne i fizike osobe koje podlijeu nadzoru inspekcije na temelju ovoga Zakona dune su omoguiti
obavljanje inspekcijskog nadzora, pruiti potrebne podatke i informacije te osigurati uvjete za nesmetani rad
inspektora.

(2) Pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovoga lanka dune su na zahtjev inspektora u odreenom roku dostaviti ili
pripremiti podatke i materijale koji su im potrebni za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora.

XII. PREKRAJNE ODREDBE

lanak 32.

(1) Novanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:

1. provodi izobrazbu obveznika izobrazbe bez ovlatenja Ministarstva, odnosno ne ispunjava uvjete sukladno lanku
6. ovoga Zakona

2. obavlja prodaju i distribuciju pesticida, a nije upisana u evidenciju FIS-a ili nema sjedite i adresu u Republici
Hrvatskoj sukladno lanku 9. stavku 1. ovoga Zakona

3. prodaje pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima osobama koje nemaju izobrazbu iz lanka 5. ovoga
Zakona, poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona i iskaznicu iz lanka 7. ovoga Zakona sukladno lanku 9.
stavku 8. ovoga Zakona

4. provodi pregled strojeva za primjenu pesticida bez ovlatenja Ministarstva iz lanka 13. stavka 1. i 9. ovoga
Zakona

5. provodi primjenu pesticida iz zraka bez odobrenja Ministarstva sukladno lanku 16. stavcima 3. i 5. ovoga
Zakona

93
6. prua usluge tretiranja, a ne ispunjava propisane uvjete iz lanka 22. ovoga Zakona

7. ako ne postupi po rjeenju inspektora sukladno lanku 30. stavku 2. ovoga Zakona

8. inspektoru ne omogui nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora po ovom Zakonu ili ga pri tom sprjeava,
vrijea, ili mu ne da na uvid zahtijevanu dokumentaciju, obrazloenja, informacije i podatke ili potrebne predmete
sukladno lanku 31. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika
osoba obrtnik.

(4) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika
osoba.

lanak 33.

(1) Novanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:

1. obavlja poslove distribucije i prodaje pesticida, daje savjete o sigurnoj i pravilnoj primjeni pesticida, a nema
propisanu izobrazbu sukladno lanku 5. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona i iskaznicu sukladno lanku 7. stavcima 1.,
3., 4. i 6. ovoga Zakona

2. kupi, posjeduje ili koristi pesticid namijenjen profesionalnim korisnicima, a nema izobrazbu iz lanka 5. ovoga
Zakona, poloen ispit iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona i iskaznicu iz lanka 7. i lanka 20. stavka 9. ovoga
Zakona

3. obavlja predavanje i sudjeluje u provedbi izobrazbe predava koji nije ovlateni predava sukladno lanku 6.
stavcima 3. i 5. ovoga Zakona i nema iskaznicu sukladno lanku 7. stavcima 2., 3. i 6. ovoga Zakona

4. za potrebe provedbe izobrazbe sklopi ugovor s osobom koja nije ovlateni predava sukladno lanku 6. ovoga
Zakona

5. ne postupi na propisan nain s ukinutom i nevaeom iskaznicom i ne pridrava se obveza vlasnika iskaznice
sukladno lanku 7. stavku 6. ovoga Zakona

6. obavlja poslove distribucije, tretiranja, predavanja, davanja savjeta s iskaznicom koja nije izdana sukladno lanku
7. ovoga Zakona

7. nastavi obavljanje poslova distribucije, davanja savjeta, obavlja tretiranje ili obavlja predavanje ako se iskaznica
smatra nevaeom sukladno lanku 7. stavku 5. ovoga Zakona ili je iskaznica ukinuta sukladno lanku 7. stavku 6.
ovoga Zakona, odnosno nastavi obavljanje poslova distribucije, davanja savjeta i tretiranja nakon isteka iskaznice

8. prodaje pesticide u suprotnosti s lankom 8. ovoga Zakona

9. ne ispunjava uvjete za distribuciju i prodaju pesticida glede zaposlenika, objekata, mjesta prodaje, prostorija,
opreme, skladitenja, postupanja s pesticidima i njihovom ambalaom, voenja evidencija o prodaji pesticida i
dostavi podataka o prodaji, voenju ostalih evidencija i dostavi podataka i ostale uvjete sukladno lancima 8. i 9. te
lanku 24. stavcima 9. i 10. ovoga Zakona

10. ne dostavi izmjenu podataka u FIS sukladno lanku 9. stavku 2. i lanku 24. stavku 9. ovoga Zakona

11. koristi strojeve za primjenu pesticida koji nisu pregledani ili nemaju znak o obavljenom pregledu sukladno
lanku 12. stavcima 1., 3., 4. i 6. ovoga Zakona

94
12. ne ispunjava uvjete glede zaposlenika i opreme, ne vodi potrebne podatke o strojevima za primjenu pesticida u
raunalnoj aplikaciji Ministarstva i ne razmjeni te podatke sa sredinjom raunalnom aplikacijom Ministarstva, ne
uva izvjetaje o pregledu i ne ispunjava druge uvijete sukladno lanku 13. stavcima 3., 4., 5., 6. i 8. ovoga Zakona,
a obavlja redovite preglede strojeva za primjenu pesticida

13. ne prijavi novi stroj za primjenu pesticida iz lanka 11. ovoga Zakona ovlatenoj ispitnoj stanici ili ne zatrai
priznanje pregleda, ne uva izvjetaje o pregledu, ne prijavi ispitnoj stanici promjenu podataka o vlasnitvu ili ne
odjavi strojeve za primjenu pesticida sukladno lanku 14. ovoga Zakona

14. ne obavijesti javnost, zainteresirane strane ili osobe koje bi mogle biti izloene pesticidima pri tretiranju
sukladno lanku 17. ovoga Zakona

15. korisnik pesticida ne poduzima propisane mjere radi zatite vodnog okolia i pitke vode sukladno lanku 18.
ovoga Zakona

16. korisnik pesticida ne provodi mjere za smanjenje rizika od uporabe pesticida sukladno lanku 19. ovoga Zakona

17. korisnik pesticida obavlja tretiranje, a ne koristi odgovarajua osobna zatitna sredstva sukladno lanku 20.
stavku 1. ovoga Zakona

18. ne uva pesticide u skladu s lanku 20. stavku 2. ovoga Zakona i u skladu s drugim uvjetima navedenim na
etiketi

19. posjeduje, dri ili primjenjuje pesticid koji nije registriran u Republici Hrvatskoj, nema valjano rjeenje o
registraciji ili dozvoli, ako je istekao rok za prodaju zaliha i primjenu pesticida sukladno lanku 20. stavku 3. ovoga
Zakona

20. ne postupa s ambalaom pesticida, ostacima pesticida u ambalai, ostacima kropiva sukladno propisima koji
ureuju gospodarenje otpadom sukladno lanku 20. stavku 4. ovoga Zakona

21. u sluaju nesree ne postupi sukladno lanku 20. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona

22. ne isti strojeve za primjenu pesticida sukladno uputama na etiketi pojedinog pesticida sukladno lanku 20.
stavku 7. ovoga Zakona

23. ne posjeduje iskaznicu i osobnu iskaznicu pri obavljanju tretiranja sukladno lanku 20. stavku 9. ovoga Zakona

24. ne primjenjuje temeljna naela integrirane zatite bilja u skladu s lankom 21. ovoga Zakona

25. ne dostavi podatke potrebne za voenje zbirki podataka i evidencija u skladu s propisanim nainom dostave i
rokom u kojem se podaci trebaju dostaviti sukladno lanku 24. stavcima 9. i 10. ovoga Zakona

26. strune institucije iz lanka 15. ne obavljaju svoje zadae ili ne isprave nepravilnosti koje su utvrene kod
inspekcijskog nadzora sukladno lanku 30. stavku 2. toki 16. ovoga Zakona.

(2) Novanom kaznom od 3000,00 do 10.000,00 kuna za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novanom kaznom od 5000,00 do 20.000,00 kuna za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika
osoba obrtnik.

(4) Novanom kaznom od 2000,00 do 15.000,00 kuna za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika
osoba.

95
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Donoenje propisa

lanak 34.

(1) Propise iz lanka 4. stavka 10., lanka 5. stavaka 3. i 5., lanka 6. stavka 5., lanka 7. stavka 6., lanka 8. stavka
5., lanka 9. stavka 12., lanka 10. stavka 2., lanka 12. stavka 6., lanka 13. stavka 8., lanka 16. stavka 4., lanka
17. stavka 2., lanka 18. stavka 2., lanka 19. stavka 2., lanka 21. stavka 7., lanka 22., lanka 23. stavka 2., lanka
24. stavka 10., lanka 25. stavka 4. i lanka 26. stavka 3. ovoga Zakona donijet e ministar u roku od 12 mjeseci od
stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga lanka, ostaju na snazi sljedei propisi doneseni na temelju
Zakona o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05.):

Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe pesticida (Narodne novine, br. 142/12.)

Pravilnik o visini naknada i nainu raspodjele sredstava u postupku registracije sredstava za zatitu bilja, ocjene
aktivne tvari i izdavanje dozvola za sredstva za zatitu bilja (Narodne novine, br. 94/07., 36/10., 55/10. i 38/13.)

Pravilnik o sastavu, djelokrugu i nainu rada Povjerenstva za sredstva za zatitu bilja i ostatke sredstava za zatitu
bilja (Narodne novine, br. 67/09.).

(3) Osim propisa iz stavka 1. ovoga lanka ministar moe donijeti pravilnike, naredbe i naputke radi provedbe
izmjena i dopuna Direktive 2009/128/EZ i delegiranih akata Europske komisije potrebnih za provedbu ovoga
Zakona.

Prijelazne odredbe

lanak 35.

(1) Do donoenja propisa iz lanka 22. ovoga Zakona pruanje usluga tretiranja mogu obavljati samo one pravne i
fizike osobe koje su upisane u Upisnik pravnih i fizikih osoba koje obavljaju poslove suzbijanja i iskorjenjivanja
tetnih organizama u poljoprivredi i umarstvu sredstvima za zatitu bilja sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu
bilja (Narodne novine, br. 70/05.) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje odrive uporabe
pesticida (Narodne novine, br. 142/12.).

(2) Distributeri ili vlasnici rjeenja o registraciji pesticida koji su obavljali poslove distribucije i prodaje pesticida do
stupanja na snagu ovoga Zakona obvezni su dostaviti podatke za upis u sredinju evidenciju FIS-a iz lanka 9.
stavka 2. ovoga Zakona i podatke o prodaji pesticida iz lanka 9. stavka 2. i 3. ovoga Zakona najkasnije do 1. travnja
2014.

Propisi koji prestaju vaiti

lanak 36.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, br. 70/05.,
25/09. i 80/13.).

Stupanje na snagu

lanak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: 022-03/13-01/318

Zagreb, 24. sijenja 2014. HRVATSKI SABOR

96
O autoru prirunika

mr. sc. Ivo Rei je zavrio Poljoprivredni fakultet u Osijeku 1993., a na istom fakultetu
zavriojeiposlijediplomskimagistarskistudij2003.
Cijeli svoj cijeli radni vijek od 1993. provodi u na poslovima proizvodnje eerne repe u
direktnomkontaktusproizvoaimaikooperantimaupanjskeSladorane.
Kao terenski agronom, tehnolog za agrotehniku te izvrni direktor za organizaciju i
proizvodnju eerne repe, provodio je, rukovodio i biljeio razne tehnoloke odlike ove
proizvodnje u naim uvjetima, kao i brojna istraivanja, s ciljem unaprijeenja rezultata
proizvodnje.
lanjeradneskupinezapitanjaeernerepeEuropskogudruenjaeerana(CEFSWGBeet
Questions).
lanStrunogsavjetaMinistarstvapoljoprivredezapraenjastanjauproizvodnjiipreradiu
sektorueera.
lan Upravnog odbora IPA projekta Agronomskog fakulteta u Zagrebu Jaanje suradnje
izmeuznanosti,industrijeipoljoprivrednihproizvoaa:transfertehnologijezaintegriranu
zatitu eerne repe u cilju poveanja prihoda poljoprivrednih proizvoaa i smanjenja
upotrebepesticida.
Jedan od osnivaa Neformalne savjetodavne slube koja omoguava direktan kontakt
proizvoaaistrunjakaraznihpodruja.
ObjaviojeveibrojlanakauGlasnikuzatitebiljaidrugimstrunimasopisimastemamao
proizvodnjieernerepe.

97
 
 


Sladoranad.o.o.upanja Virotvornicaeerad.d.

Adresa:eerana63, MatijeGupca254,

32270upanja 33000Virovitica

Email:info@sladorana.hr  Email:info@secerana.hr

Sirovinskasluba Sirovinskasluba

Telefon:+38532820300 Tel.+38533840130

Fax:+38532820309 Fax.+38533840139

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tisak:Zebra,Vinkovci