GESTALT PSYCHOTHERAPY TRAINING INSTITUTE MALTA GPTIM (PODGORICA)

Rad sa djecom
[Type the document subtitle]
mijanica
[Pick the date]

Mentorka, Studentkinja,

Marija Stefanovi Marijana Bulatovi - Medenica

Podgorica, novembar, 2014. godine

 Poeci djeije psihoterapije se vezuju za razvoj psihoanalize. Ova praksa je pokazala
da odrasli mogu da izlijee neke svoje emocionalne probleme tako to oivljavaju neke
traumatske dogaaje iz djetinjstva. Na taj nain oni rekonstruiu, obnavljaju to traumatsko
iskustvo koje je u osnovi neuroze ili neurotinog simptoma. Studija koju je uradio Frojd a
odnosila se na nalizu fobije kod djeaka Hansa predstavlja poetak prakse psihoterapije sa
djecom koja e se gpodinama razvijati i razgranati u razliiti pravcima. Sa pojavom
bihejviorizma ne prestaje interesovanje za djecu Votson opisuje eksperimentalno stvorene
neurotine reakcije kod 11- mjesene bebe kao i oslobaanje od straha od zeca trogodinjeg
djeaka metodom desenzitizacije. Humanistiki orijentisani psiholozi i psihoterapeuti
naglaavaju shvatanje ljudske prirode kao dobre ili barem neutralne, kao i tenju za
samoaktuelizacijom kao osnovom i motivom rasta pojedinca dijete zna kako da raste,
samo mu treba pruiti priliku. Pored uticaja ove tri kole, na razvoj psihoterapije djece i
adolescenata imala je i ideologija mentalne higijene, osnivanje klinika za voenje djece koa
i ukljuivanje roditelja, kole, uitelja to je podrazumijevalo usklaivanje ideja zaetih u
obrazovanju i usklaivanje sa onim to se deava u svakodnevnom ivotu djeteta.
U radu sa djecom i omladinom polje primjene getalt terpije je iroko. S jedne strane
kriz getalt sa djecom se moe raditi na poveanju svjesnost u cilju otklanjanja nekreativnih
prilagoavanja u oblasti ponaanja, percepcije i doivljavanja,a sa druge strane getalt
terapija omoguava razvoj potencijala i kreativnosti kod djece. Na taj nain djetetu se
obezbjeuje bolja iuntegrisanost i funkcionisanje u sredini u kojoj ivi. Nain rada sa djecom
moe biti individualan, grupni. esto ovaj rad ukljuuje i prisustvo drugoga: roditelja,
drugara, nastavnike, sestre, brau i sl. Prihvatajui postulate getalat terapije kao dio ivotnog
stila, naina bivanja u svijetu koji nas okruuje, ivotnu filozofije, njene postavke mogu da se
primijene od vrtia, kole, soprtskih klubova, do porodica. Na taj nain kod djece se razvija
poseban odnos prema sebi, prema drugima, uz uvaavanje meusobne interakcije.
Poetkom 1990-tih javljaju se kritike usmjerene na to da getalt terapeuti koji rade sa
decom i adolescentima, rade to bez podrke jednog koherentnog teorijskog modela kao i bez
mree praktiara/terapeuta sa slinim stavom. kole psihoterapije su tradicionalno
formulisale razvojne modele kao meta-psiholoke okvire. Ovi modeli sadre pretpostavke
svake kole vezane za to ta znai postati ljudsko bie i posredno slue kao teorije
psihopatologije. Getalt terapija nije definisana svojim tehnikama i strategijama ve relaciom
klijent terapeut koja se gradi u polju terapisjkog odnosa.

1
 Vanost razvojne teorije za kliniare je u tome to ona usmjerava ka podacima: govori
nam gdje da pogledamo, na ta da obratimo panju i kako da damo znaenje predstavljenim
informacijama.
U okviru drugih kola postoje razliite teorije koje polaze od razliitih taaka razvoja:
Froj navodi da razvoj seksualne energije, Pijee razvoj kognitivnih ema, zatim se navode
sposobnosti za strukturalno uenje i strategije obrade informacija i sl. Mark MekKonvil
naglaava da Getalt terpija istie znaaj razvoja kontaktiranja, ukljuivanja okoline, a
posebno interpersonalne.Violet Oaklander implicira isto naglaavajui da se terapeutski rad
sa djecom odnosi prvenstveno na jaanje Self-a putem jaanja funkcija kontakta-dodira, vida,
glasa, pokreta ela itd..
Neki od novijih modela razvoja su Kaganov model - Evolving Self (Self u razvoju).
Kratko reeno, konstruktivno razvojni model slijedi razvoj aktivnosti stvaranja smisla kroz
sukcesivne faze. Kroz ove faze veza Self-a i Drugog postaje progresivno vie izdiferencirana
evoluirajui kroz seriju dijalektikih primirja ili ravnotea izmeu dvije velike tenje u
ljudskom iskustvu: tenju za komunikacijom i za delovanjem. Tokom razvoja Self i Drugi
postaju udaljeniji, stvarajui sukcesivne ravnotee, koje sve vie omoguavaju integritet
svakog od njih.
Model MekKonivila adolescenskog razvoja kao evolucija kontaktne granice preko
povratnih procesa (razdvajanja/odvajanja ili razgraivanja/okretanja unutranjem i
integracije), diferencijacije deteta u polju porodice. Kako se adolescenti razvijaju (u stvari
kako se svako bez obzira na godine razvija) njihov oseaj diferencijacije, unutranje i od
njihove okoline, raste (razdvajanje), poinju da se osjeaju na odreen nain drugaije u
pogledu subjektivnog doivljaja sebe (okretanje unutranjem) i ove promjene ih dovode do
toga da se ukljue u svoj svet na nov nain (integracija).
Model etiri ugla Filipa Lihtenberga koji je teoloki model potpuno razvijenog
kontaktnog procesa. Lihtenbergov model ne sadri model razvoj, ali ini udo u opisu toga
kuda razvoj kontakta, kada se adekvatno podri, stremi. On govori o svjesnosti o drugom i
selfu kroz razvojnu udnju za djelovanjem i vezom. U okviru Selfa razvoj ide ka tome da
pojedinac u okviru djelovanja ima svjesnost o sebi: Ja jesam, ja hou, mislim, oseam itd...
U odnosu na Drugoga postoji zainteresovanost za to ko je drugi, ta on/a hoe, misli, osjea
itd. to se tie veze razvoj ide u pravcu razvijanja svjesnosti kako Drugi utie na mene i kako
ja utiem na Drugoga, kao i sposobnosti da to izrazim.

2
 Drugo pitanje, pored ta se razvija, koje obiljeava jednu razvojnu teoriju jeste koji
je to mehanizam ili proces pomou koga se razvoj deava? .Odgovor Getalt terapije na ovo
pitanje jeste kreativno prilagoavanje. itav razvoj je stvar nailaenja na neku vrstu izazova u
polju i pronalaenju podrke da se sa njim suoimo. Vana pitanja koja su od centralnog
znaaja za kliniku procjenu: 1) Kako okolina ovog djeteta obezbjeuje, ili ne uspijeva da
obezbijedi, izazove kojima dijete mora da se prilagodi i reorganizuje i 2) Kako ova okolina
obezbjeuje ili ne uspijeva da obezbijedi podrku dok se on /a mobilizuje da prihvati ove
izazove? Oba ova pitanja su vezana za kreativno prilagoavanje. Ukoliko nema dovoljne
podrke kreativna prilagoavanja imaju sklonost da budu manje fleksibilna, manje pogodna
za dalje modifikovanje sredine koja se stalno mijenja. Kreativno prilagoavanje govori da se
ne kreemo jednom predodreenom stazom razvojnog zapisa koji se ne otvara ve svakako
pravi sopstveno putovanje, stvarajui jedinstveno linu razvojnu pripovjest. To je koncept
koji implicitno potuje i slavi znaenje ivotne prie svake osobe.

U klinikoj praksi, interveniui sa decom i njihovim roditeljima, na sutinski

zadatak jeste stvaranje konstruktivne razvojne tenzije u terapeutskom/razvojnom polju.
Getalt razvojni pristup pomae nam da iskustvo djeteta vidimo ne toliko kao simptome
poremeaja koji se moe dijagnostikovati, ve kao manifestaciju jednog razvojnog procesa
koji je postican ispod.
S obzirom da je u getalt terpiji razvijen veliki broj tehnika koje se mogu primijeniti u
radu sa djecom, vano je da u njihovoj primjeni polazimo od odreenih pravila koje imaju za
cilj razvijanje svjesnosti i razbijanje otpora.
Jedno od vanih pravila rada u getaltu jeste sada i ovdje. Tako i terapeut u razgovoru
sa djetetom nastoji da postigne svjesnost o sadanjem trenutku, strukturi i sadraju sadanjeg
doivljavanja. Nain israavanja je podreen tom cilju terapeut govori u sadanjem
vremenu i to trai od djeteta.
Ja ti od djeteta se trai da govori odreenoj osobi: tati, mami, baki, uitelju i sl.
Ja ono esto o svojim postupcima, doivljajima svom tijelu govorimo u treem
licu. Od djeteta se trai da sa ono pree na ja.N ataj nain od pasivne uloge neto mi se
deava ulazi u aktivnu ulogu da je ono odgovorno za sebe. Takoe, izraze ne mogu, treba
da, zato se pretvaraju u izrazeneu, ne elim, kako.
Kontinuitet svjesnosti dijete se navodi da prati kako se neto dogaa kako bi se
izbjegle defleksije kroz objaanjenja i tumaenja.

3
 Bez ogovaranja ne govoriti o osobi nego rei direktno osobi to to osjeamo- ne
objaanjavati nego direktno iskazati osjeanja.
Voenje dijaloga kako bi se postigao integritet vano je uoiti polaranosti. Jedan od
naina koji vodi integritetu jeste kroz dijalog izmeu susprotnosti. Na taj nain dijete postaje
svjesno neki otuenih djelova sebe to je prvi korak u njihovoj integraciji.
Nezavreni poslovi misli se na nezavrene situacije koje uzimaju puno energije i
izazivaju napetost. To mogu biti nezavrena osjeanja koja perceptivno i kognitivno
ogovaraju datoj situaciji. Najee se radi o bijesu i nezadovoljstvu, kao i temama koje se
stiu seksualnosti jer se takva osjeanja kroz vaspitanje esto negiraju ili zabranjuju.
Suprotnosti ono to dijete ispoljava esto je suprotno onome to je unutra.
Pojaavanje slui da bi se bolje razumio govor tijela. Nekada je govor tijela u
susprotnosti sa onim to dijete ispoljava verbalno. Od djetewta se trai da pojea odreeni
pokret ili ga vie puta ponovi ili ono to dijete kae a znaajno je ponovi vie puta ili glasnije
to kae i sl. Pojaavanjem se odreeni vid saoptavanja dovodi u prvi plan a to omoguava
integrisanje.
Ostajanje u odreenom osjeanju neprijatna osjeanja su esto praena doivljajem
zbi+unjenosti, praznine, konfuzije i sl. Terapeut moe traiti od djeteta da ostane u tom
osjeanju da bi ga potpuno doivjelo.Ista stvar je i sa prijatnim osjeanjima.
Odnso koji teraput uspostavlja sa djetetom poiva na uvaavanju djeteta koje je
treirano kao ravnopravno ljudsko bie. Najee djetetu ne priznajemo zrelost, spsobnost
rjeavanja nekih problema, ne pitamo ga za miljenje u stvarima u kojima je ono akter.
Naravno, veoma vano je postaviti i jasne granice uvaavanje djeteta ne znai da mu je sve
doputeno. Djeca koja rastu bez jasnih granica razvijaju nesigurnost jer nemaju oslonac ni u
sebi ni u drugome.
Temelj jednog Getalt pristupa radu sa djecom i adolescentima je to da ne
pokuavamo da lijeimo simptome. Pokuavamo da podravamo razvoj.

Literatura:

1. MekKonvil, M (2008): ta podrazumevamo pod Getalt razvojnom teorijom.

Beograd: Getal studio - prevod
2. Ouklender, V (1988): Prozor u svijet nae dece. Beograd: Nolit
3. Tadi, N i sar (2004): psihoanalitika psihoterapija djece i mladih. Beograd: Nolit