Professional Documents
Culture Documents
Zakon o Planiranju Prostora I Izgradnji Objekata
Zakon o Planiranju Prostora I Izgradnji Objekata
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI
OBJEKATA
Na osnovu lana 82 taka 2 Ustava Crne Gore i Amandmanom IV stav 1 na Ustav Crne
Gore Skuptina Crne Gore 26. saziva, na sjednici Treeg vanrednog zasijedanja u 2017.
godini, dana 30. septembra 2017. godine, donijela je
ZAKON
O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
lan 1
Ovim zakonom ureuje se sistem planiranja prostora, nain i uslovi izgradnje objekata,
legalizacija bespravnih objekata i druga pitanja od znaaja za planiranje prostora i izgradnju
objekata (u daljem tekstu: planiranje i izgradnja).
Naela
lan 3
Planiranje i izgradnja zasnivaju se na naelima:
1) integralnog pristupa u procesu planiranja u skladu sa kojim se planiranje prostora,
kao stalni proces, zasniva na sveobuhvatnom sagledavanju korienja i zatite prostora, na
nain to se planira sprovoenje svih zahvata u prostoru, bez obzira na njihovu lokaciju,
namjenu ili vrstu;
2) prostorne odrivosti razvoja i kvaliteta planiranja i izgradnje u skladu sa kojim se
podstie privredni i socijalni razvoj drutva, kao i odrivi razvoj;
3) usklaenosti planskih dokumenata sa potvrenim meunarodnim ugovorima,
deklaracijama i konvencijama;
4) horizontalne integracije u skladu sa kojim se pri izradi, donoenju i sprovoenju
razvojnih dokumenata (strategije, planovi, programi i dr.), propisa i drugih optih akata
kojima se utie na prostorni razvoj i korienje prostora, koji se donose na osnovu posebnih
propisa, moraju uvaavati naela planiranja, naroito u pogledu ostvarivanja prostorne
odrivosti u procesima kojima se utie na ureenje naselja, korienje prirodnih dobara,
zatitu ivotne sredine, razvoj djelatnosti, infrastrukture i njihov razmjetaj u prostoru;
5) vertikalne integracije u skladu sa kojim su, pri donoenju planskih dokumenata i
razvojnih dokumenata (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na osnovu posebnih
propisa, a kojima se utie na planiranje prostora ili prostorni razvoj, svi uesnici izrade tih
dokumenata duni da meusobno sarauju i uvaavaju ciljeve i interese izraene u
dokumentima vieg nivoa;
6) sprjeavanja ili ublaavanja uticaja klimatskih promjena u skladu sa kojim se
planiraju mjere za ublaavanje klimatskih promjena i prilagoavanje na klimatske promjene;
7) ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa u skladu sa kojim se
procjenjuju i meusobno usklauju javni interes i pojedinani interesi koji se moraju
potovati u obavljanju poslova planiranja i izgradnje, pri emu pojedinani interesi ne smiju
tetiti javnom interesu;
8) smanjenja seizmikog rizika u skladu sa kojim se preduzimaju mjere u planiranju i
izgradnji za ublaavanje posljedica zemljotresa ije se dogaanje predvia;
9) javnosti u skladu sa kojim javnost ima pravo da uestvuje u postupcima izrade i
donoenja planskih dokumenata, kao i da se obavjetava i podstie uee javnosti u
poslovima planiranja i izgradnje, i
10) zabrane diskriminacije u skladu sa posebnim propisima.
U cilju ostvarivanja naela iz stava 1 ovog lana organi dravne uprave, organi lokalne
samouprave, organi lokalne uprave, organizacije i druga pravna lica duni su da meusobno
sarauju u poslovima planiranja i izgradnje.
Elektronska komunikacija
lan 4
Komunikacija u oblasti planiranja, izgradnje, izdavanja licenci i legalizacije bespravnih
objekata obavlja se elektronskim putem u skladu sa zakonom kojim se ureuje elektronsko
poslovanje i ovim zakonom.
Elektronska komunikacija iz stava 1 ovog lana obezbjeuje se u postupku izrade i
donoenja planskih dokumenata, donoenja upravnih i ostalih akata, kao i kroz meusobnu
komunikaciju sa nadlenim organima dravne uprave, organima lokalne samouprave,
organima lokalne uprave, organima za tehnike uslove, pravnim licima koja reviduju
tehniku dokumentaciju i vre struni nadzor nad graenjem, pravnim i fizikim licima i
drugim subjektima koji uestvuju u poslovima planiranja i izgradnje.
Ako stranka to zahtijeva, zahtjev za izdavanje upravnog akta, odnosno prijava graenja,
prijava upotrebe objekta i zahtjev za legalizaciju, podnosi se odnosno izdaje i u analognoj
odnosno pisanoj formi.
Nain i postupak komunikacije iz st. 1, 2 i 3 ovog lana propisuje organ dravne uprave
nadlean za poslove planiranja i izgradnje (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Znaenje izraza
lan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) adaptacija je izvoenje radova na postojeem objektu, kojima se: vri promjena
organizacije prostora u objektu, vri zamjena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija, a
kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta, ne mijenjaju konstruktivni elementi, ne
mijenja spoljni izgled i ne utie na bezbjednost susjednih objekata, saobraaja, zatite od
poara i ivotne sredine;
2) bazne studije su studije koje se izrauju za oblasti koje nijesu istraene na nain koji
obezbjeuje studijsko analitiku i informacionu osnovu za izradu planskog dokumenta;
3) blok je sloena jedinica graevinskog zemljita koja se sastoji od jedne ili vie
urbanistikih parcela, odnosno jedne ili vie katastarskih parcela ili djelova katastarskih
parcela, a granica bloka se, po pravilu, poklapa sa regulacionim linijama i granicama
urbanistikih parcela;
4) centar jedinice lokalne samouprave je naselje gradskog karaktera definisano u
skladu sa zakonom kojim se ureuje teritorijalna organizacija Crne Gore;
5) detaljno urbanistiko rjeenje je rjeenje zasnovano na dugoronoj strategiji i
koncepciji planiranja prostora koje sadri osnovu koncepcije i parametre izgradnje objekata
prema vrsti i namjeni;
6) gradilite je prostor na kojem se gradi, uklanja objekat ili mijenja stanje u prostoru,
kao i prostor potreban za primjenu tehnologije graenja;
7) graevinska linija je linija na, iznad i ispod povrine zemlje i vode definisana
grafiki i numeriki, koja predstavlja granicu do koje je dozvoljeno graditi objekat;
8) indeks izgraenosti je kolinik bruto graevinske povrine objekata i ukupne
povrine jedinice graevinskog zemljita (parcele, lokacije, bloka, zone);
9) indeks zauzetosti je kolinik izgraene povrine pod objektima i ukupne povrine
jedinice graevinskog zemljita (parcele, lokacije, bloka, zone);
10) infrastruktura su komunalne, saobraajne, energetske, elektronsko komunikacione i
druge komunikacije kojima se obezbjeuje zajedniko snabdijevanje, usluge i drugi oblici
poveanja kvaliteta ivota u naselju ili korisnicima prostora na odreenom podruju;
11) inenjerski objekti su: inenjerske konstrukcije, postrojenja, dimnjaci, auto-putevi,
brze saobraajnice, putevi, ulice, mostovi, vijadukti, tuneli, podzemni i nadzemni prolazi,
eljeznike i tramvajske pruge, manevarske povrine i platforme, antenski stubovi, luke,
pristanita, marine, brane i akumulacije ispunjene jalovinom ili pepelom za koje je
propisano tehniko osmatranje, plovni kanali i ostali hidrotehniki objekti, nasipi,
dalekovodi, naftovodi, gasovodi, toplovodi, paravodi, vodovodi, objekti za zahvatanje i
tretman vode za pie i druge potrebe, elektrane, termoelektrane, postrojenja za skladitenje i
pretakanje tenog prirodnog gasa, postrojenja za skladitenje i pretakanje tenog naftnog
gasa, postrojenja za skladitenje i pretakanje nafte i derivate nafte, stanice za snabdijevanje
motornih vozila naftnim derivatima i gasom, objekti u kojima se proizvode i skladite
opasne materije i slini objekti i postrojenja koja bi svojim radom mogla ugroziti ivotnu
sredinu, objekti za proizvodnju toplote za daljinsko grijanje, trafostanice i razvodna
postrojenja, kablovske podzemne instalacije, kanalizaciona mrea, objekti za prikupljanje i
preiavanje otpadnih voda, sloene industrijske graevine, graevine i postrojenja za
hemijsku i teku industriju, deponije, postrojenja za dobijanje energije iz otpada, postrojenja
za anaerobnu digestiju otpada, sportski tereni i drugi objekti za sport i rekreaciju i drugi
objekti koji nijesu zgrade;
12) namjena povrina je svrha za koju se prostor moe urediti, izgraditi ili koristiti na
nain odreen planskim dokumentom;
13) naselje je podruje definisano u skladu sa zakonom kojim se ureuje teritorijalna
organizacija Crne Gore;
14) objekat je prostorna, funkcionalna, konstruktivna, arhitektonska, estetska, tehniko-
tehnoloka ili biotehnika cjelina sa ili bez instalacija, postrojenja i opreme koja se u njega
ugrauje (zgrade, inenjerski objekti, javne zelene povrine, groblja i dr.);
15) odravanje objekta je tehniko osmatranje objekta u eksploataciji i obezbjeenje
adekvatne upotrebe objekta tokom njegove eksploatacije, kao i tekue odravanje zgrada,
objekata putne i eljeznike infrastrukture, elektroenergetskih, vodovodnih, kanalizacionih,
telekomunikacionih i ostalih inenjerskih objekata;
16) organ za tehnike uslove je organ dravne uprave, organ lokalne uprave i pravno
lice nadleno za: zatitu ivotne sredine, saobraaj, energetiku, vodovod i kanalizaciju,
vode, regionalno vodosnabdijevanje, elektroinstalacije, zatitu kulturnih dobara, elektronske
komunikacije i potansku djelatnost, zatitu i zdravlje na radu, katastar, zatitu i spaavanje,
upravljanje dravnom imovinom i dr. koji u postupku izrade planskog dokumenta i tehnike
dokumentacije dostavlja neophodne tehnike uslove, podloge, miljenja, saglasnosti i druge
dokaze potrebne za planiranje i izgradnju;
17) plan razvoja je dokument organa dravne uprave, organa za tehnike uslove,
organizacije i pravnog lica kojim se predviaju aktivnosti u odreenom vremenskom
periodu;
18) pravila parcelacije su elementi definisani planskim dokumentom za odreivanje
veliine, oblika i povrine parcele na kojoj je mogue graditi objekat;
19) predio je podruje ije su karakteristike rezultat meusobnog djelovanja prirodnih
i/ili ljudskih faktora;
20) pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita odnosno radovi koji su vezani za
ograivanje gradilita; radovi na uklanjanju postojeih objekata i dr; graenje i postavljanje
objekata i instalacija privremenog karaktera za potrebe izvoenja radova; graenje, odnosno
postavljanje objekta za potrebe prezentacije budueg objekta; obezbjeenje prostora za
dopremu i smjetaj graevinskog materijala i drugi radovi kojima se obezbjeuje sigurnost
susjednih objekata i obezbjeenje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje okolnog
prostora;
21) prostor je sastav fizikih struktura iznad i ispod zemljine povrine, do kojih doseu
neposredni uticaji ljudske djelatnosti;
22) prostorni razvoj je izmjena prostora ljudskom djelatnou u cilju njegove zatite,
unapreenja, korienja i upravljanja;
23) regulaciona linija je linija koja dijeli javnu povrinu od povrina namijenjenih za
druge namjene;
24) rekonstrukcija je izvoenje radova na postojeem objektu, kojima se vri:
nadogradnja; dogradnja; sanacija oteenog objekta; ojaanje konstrukcije; zamjena
instalacija, ureaja, postrojenja i opreme, izmjena tehnolokog procesa i drugi radovi kojima
se utie na stabilnost i sigurnost objekta; mijenjaju konstruktivni elementi; mijenja spoljni
izgled zgrade u odnosu na glavni projekat; utie na ivotnu sredinu i na bezbjednost
susjednih objekata i saobraaja; mijenja reim voda; mijenjaju uslovi zatite prirodne i
nepokretne kulturne batine, dobara koja uivaju prethodnu zatitu i zatitu njihove
zatiene okoline;
25) selo je naselje u kome se stanovnitvo prvenstveno bavi poljoprivredom;
26) urbana sanacija je skup planskih mjera i uslova kojima se unapreuje karakter
izgraenog dijela graevinskog podruja i javnih povrina devastiranih bespravnom
gradnjom, kao i sprovode mjere urbane revitalizacije u cilju saniranja djelimino
realizovanih investicija;
27) zatitne zone su povrine zemljita, vodne povrine ili vazduni prostor koji su
definisani planskim dokumentom i namijenjeni za zatitu ivota i zdravlja ljudi, zatitu
ivotne sredine, bezbjednost i funkciju graevina, povrina ili prostora, u skladu sa
posebnim propisima;
28) zelena infrastruktura je strateki planirana mrea prirodnih i poluprirodnih
podruja sa drugim ekolokim oblicima, dizajnirana da obezbjeuje irok spektar usluga
ekosistema kao to su preiavanje vode, kvalitet vazduha, prostor za rekreaciju i
ublaavanje i prilagoavanje klimatskim promjenama;
29) zgrada je stalni objekat koji ima krov i spoljne zidove, izgraena kao samostalna
upotrebna cjelina koja prua zatitu od vremenskih i drugih spoljnih uticaja, a namijenjena
je za stanovanje, obavljanje djelatnosti ili za smjetaj i uvanje ivotinja, robe i opreme za
proizvodne i uslune aktivnosti itd, i
30) zona je prostorna cjelina istih ili slinih funkcionalnih i urbanistikih karakteristika.
1. Obuhvat
Sadrina planiranja
lan 7
Planiranjem prostora se smatra praenje stanja u prostoru, izrada i donoenje planskih
dokumenata i sprovoenje planskih dokumenata.
Sadrina
lan 12
Praenjem stanja u prostoru smatra se formiranje i voenje dokumentacione osnove i
informacionog sistema o prostoru i izrada i usvajanje izvjetaja o stanju ureenja prostora.
Razmjere izrade
lan 20
Prostorni plan Crne Gore izrauje se na topografskim kartama razmjere 1:100.000,
1:50.000, 1:25.000 i 1:5.000, a mogu se koristiti i satelitski snimci ili ortofoto snimci.
Plan generalne regulacije Crne Gore izrauje se na topografskim kartama razmjere
1:50.000, 1:25.000 i 1: 5.000 i topografsko-katastarskim planovima razmjere 1:2.500 i
1:1.000 za zone u kojima se radi detaljno urbanistiko rjeenje.
Planski dokumenti izrauju se na kartama, topografsko-katastarskim planovima i
katastrima vodova u digitalnoj formi i georeferenciranim ortofoto podlogama, a prezentiraju
se na kartama i topografsko-katastarskim planovima u analognoj formi izraenim na
papirnoj podlozi i moraju biti identini po sadraju.
Ovjerena digitalna forma karata, katastarskih planova i katastra vodova obezbjeuje se
od organa uprave nadlenog za poslove katastra (u daljem tekstu: Katastar).
Ako Katastar ne posjeduje digitalnu formu karata, katastarskih planova i katastara
vodova duan je da obezbijedi analognu formu koja mora biti ovjerena, skenirana i
georeferencirana.
Ustupanje podloga
lan 23
U cilju izrade planskih dokumenata organi dravne uprave, organ za tehnike uslove,
organizacije i pravna lica, duni su da, u digitalnoj formi, Ministarstvu ustupe kopije
topografsko-katastarskog plana, katastar vodova, ortofoto snimke, geoloke podloge,
ukljuujui podloge za davanje koncesija za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina
(u daljem tekstu: podloge), kao i planove razvoja, u roku od deset dana od dana podnoenja
zahtjeva.
Katastar je duan da na zahtjev Ministarstva dostavi sve podatke o nadzemnim i
podzemnim vodovima sa pripadajuim ureajima i postrojenjima (vodovod, kanalizacija,
toplovod, naftovod, gasovod, elektro-energetski vodovi, elektronski komunikacioni objekti,
drenaa, industrijski i drugi vodovi), u roku od deset dana od dana podnoenja zahtjeva.
Pripadajuim ureajima vodova iz stava 2 ovog lana, smatraju se ureaji koji su graeni
ili izgraeni na vodovima, i koji omoguavaju funkcionisanje i cjelishodno korienje
vodova (okna, stubovi, armature i dr.).
Podloge, planovi razvoja i podaci o vodovima iz st. 2 i 3 ovog lana, ustupaju se
Ministarstvu bez naknade.
Programski zadatak
lan 25
Sastavni dio odluke o izradi je programski zadatak koji sadri, naroito: obuhvat i
granice planskog dokumenta; uslove i smjernice planskog dokumenta vieg reda i razvojnih
strategija; principe, viziju i ciljeve planiranja, korienja, ureenja i zatite prostora;
konceptualni okvir planiranja, korienja, ureenja i zatite planskog podruja sa strukturom
osnovnih namjena povrina i korienja zemljita.
Zabrana graenja
lan 26
Odluka o izradi sadri, po potrebi, i odredbu o zabrani graenja na prostoru ili dijelu
prostora za koji se taj plan izrauje, kao i vrstu objekata na koje se zabrana graenja odnosi.
Zabrana graenja iz stava 1 ovog lana ne odnosi se na objekte na kojima postoje steena
prava.
Steenim pravom smatra se pravo graenja objekta na osnovu prijave graenja i
dokumentacije iz lana 91 ovog zakona odnosno pravo steeno po osnovu vaee
graevinske dozvole.
Odluka o zabrani graenja moe se donijeti i nakon donoenja odluke o izradi.
Zabrana graenja primjenjuje se do roka utvrenog odlukom iz st. 1 i 4 ovog lana.
Savjet za reviziju
lan 30
Reviziju planskog dokumenta vri Savjet za reviziju (u daljem tekstu: Savjet).
Savjet imenuje Vlada.
U Savjet se moe imenovati lice koji posjeduje najmanje kvalifikaciju VII 1 podnivoa
okvira kvalifikacija i koje ima najmanje 15 godina radnog iskustva na poslovima prostornog
odnosno urbanistikog planiranja.
U Savjet se obavezno imenuje i predstavnik jedinice lokalne samouprave za iju
teritoriju se vri revizija planskog dokumenta.
U Savjet se ne moe imenovati lice zaposleno u Ministarstvu, kao ni lice koje vri
inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona.
Odluka o donoenju
lan 39
Prostorni plan Crne Gore i plan generalne regulacije Crne Gore donose se odlukom.
Sadraj odluke
lan 40
Odluka o donoenju planskog dokumenta sadri, naroito: granice podruja koje planski
dokument zahvata; odredbe o sprovoenju planskog dokumenta; odredbe o prestanku
vaenja planskog dokumenta koji je bio na snazi do donoenja novog planskog dokumenta i
dr.
Nain postupanja
lan 43
Nain potpisivanja, ovjeravanja, dostavljanja, arhiviranja i uvanja planskog dokumenta
propisuje Ministarstvo.
Urbanistiki projekat
lan 45
Radi sprovoenja plana generalne regulacije Crne Gore, skuptina jedinice lokalne
samouprave donosi urbanistiki projekat, na predlog izvrnog organa jedinice lokalne
samouprave.
Urbanistiki projekat izrauje privredno drutvo iz lana 122 ovog zakona.
Urbanistiki projekat donosi se za prostor definisan planom generalne regulacije Crne
Gore, i to: prostor na kome predstoji znaajnija i sloenija izgradnja odnosno koji
predstavlja posebno karakteristinu cjelinu, prostor devastiran bespravnom gradnjom, kao i
za naselja i djelove naselja koji predstavljaju nepokretna kulturna dobra od meunarodnog i
nacionalnog znaaja.
Urbanistiki projekat sadri urbanistiko rjeenje kojim se definie prostorni raspored
objekata, dimenzije objekata, ureenje terena i osnovna infrastruktura, u skladu sa
smjernicama definisanim planom generalne regulacije Crne Gore, kao i vizuelizacija
objekata, odnosno naselja.
Donoenje urbanistikog projekta za naselja i djelove naselja koji predstavljaju
nepokretna kulturna dobra od meunarodnog i nacionalnog znaaja je obavezno.
U sluaju izrade urbanistikog projekta iz stava 5 ovog lana shodno se primjenjuje i
zakon kojim se ureuju kulturna dobra.
Urbanistiki projekat izrauje se na topografskokatastarskim planovima razmjere
1:1.000 i 1:500 ili 1:250.
Ako je inicijativu za izradu urbanistikog projekta podnio zainteresovani korisnik
prostora, trokovi izrade urbanistikog projekta padaju na njegov teret.
Urbanistiki projekat objavljuje se u Slubenom listu Crne Gore.
Blii sadraj i uslove izrade urbanistikog projekta propisuje Ministarstvo.
Elaborat parcelacije
lan 49
Radi usklaivanja katastarskih parcela sa pravilima parcelacije definisanim planom
generalne regulacije Crne Gore, izrauje se elaborat parcelacije.
Elaborat parcelacije izrauje se samo za jedinicu graevinskog zemljita na nivou bloka.
Elaboratom parcelacije odreuju se urbanistike parcele.
Elaborat parcelacije, prenijet na geodetsko katastarske podloge, sadri grafiki i tabelarni
prikaz urbanistikih parcela, sa podacima i povrinama katastarskih parcela ili njihovih
djelova koji ulaze u sastav urbanistike parcele.
Vlasnik katastarske parcele moe, u roku od est mjeseci od dana donoenja plana
generalne regulacije Crne Gore, da obezbijedi izradu elaborata parcelacije i dostavi ga
Katastru.
Ako vlasnik katastarske parcele ne postupi u skladu sa stavom 5 ovog lana, izradu
elaborata parcelacije po slubenoj dunosti obezbjeuje Katastar.
Elaborat parcelacije iz stava 6 ovog lana ne moe se mijenjati do izmjene plana
generalne regulacije Crne Gore.
Elaborat parcelacije izrauje privredno drutvo iz lana 122 ovog zakona.
Elaborat parcelacije izrauje se na topografsko-katastarskim planovima razmjere 1:1000
i 1:500.
U sluaju iz stava 5 ovog lana finansijska sredstva za izradu elaborata parcelacije
obezbjeuje vlasnik katastarske parcele.
Blii sadraj i uslove izrade elaborata parcelacije propisuje Ministarstvo.
Urbanistika parcela
lan 51
Urbanistika parcela je jedinstveni dio prostora ija je povrina i oblik u skladu s
pravilima parcelacije odreenim planskim dokumentom, obuhvata jednu ili vie katastarskih
parcela ili njihovih djelova i zadovoljava uslove izgradnje propisane planskim dokumentom.
Urbanistika parcela mora imati obezbijeen kolski pristup sa gradske saobraajnice ili
javnog puta.
Izuzetno od stava 2 ovog lana, u starim gradskim jezgrima u kojima ne postoji
mogunost obezbjeivanja kolskog pristupa, urbanistikoj parceli se moe obezbijediti samo
pjeaki pristup sa gradske saobraajnice ili javnog puta.
Kompletiranje urbanistike parcele
lan 52
Vlasnik katastarske parcele obavezan je da trpi promjene granica katastarske parcele
prema elaboratu parcelacije.
Ako urbanistika parcela obuhvata vie katastarskih parcela razliitih vlasnika, vlasnik
kome pripada najvei dio urbanistike parcele, moe da ponudi otkup zemljita vlasnicima
kojima pripadaju ostali djelovi urbanistike parcele, radi kompletiranja urbanistike parcele,
u roku od 15 dana od dana sprovoenja elaborata parcelacije.
Ako vlasnik kome pripada najvei dio urbanistike parcele u roku iz stava 2 ovog lana
ne ponudi otkup preostalog dijela urbanistike parcele vlasnicima kojima pripadaju ostali
djelovi urbanistike parcele, otkup preostalog dijela urbanistike parcele moe ponuditi i
bilo koji vlasnik dijela urbanistike parcele.
Procjenu vrijednosti zemljita iz stava 2 ovog lana na zahtjev vlasnika koji je ponudio
otkup preostalog dijela urbanistike parcele vlasnicima kojima pripadaju ostali djelovi
urbanistike parcele, vri Katastar odnosno ovlaeni procjenitelj.
Ako se vlasnici ne sporazumiju o nainu kompletiranja urbanistike parcele u skladu sa
st.1 do 4 ovog lana, primjenjivae se zakon kojim se ureuje eksproprijacija.
Ako vlasnik iz stava 5 ovog lana nije zakonom odreeni korisnik eksproprijacije,
prostor se moe privesti namjeni u skladu sa lanom 53 ovog zakona.
Lokacija za graenje
lan 53
Lokacija za graenje (u daljem tekstu: lokacija) je prostor koji se privodi namjeni, u
skladu sa urbanistiko-tehnikim uslovima i smjernicama utvrenim planskim dokumentom.
Lokacija moe biti jedna ili vie katastarskih parcela, jedna ili vie urbanistikih parcela,
dio jedne ili djelovi vie urbanistikih parcela odreenih elaboratom parcelacije.
Lokacija mora da zadovoljava pravila parcelacije definisana planskim dokumentom.
Uslovi izgradnje na lokaciji odreuju se shodno urbanistiko-tehnikim uslovima i
smjernicama utvrenim planskim dokumentom i povrini lokacije.
Lokacija je privedena namjeni u smislu stava 1 ovog lana, kada je objekat izgraen u
skladu sa urbanistiko-tehnikim uslovima i smjernicama utvrenim planskim dokumentom.
Naknada za ureenje
lan 62
Za neureeno graevinsko zemljite plaa se naknada za ureenje.
Naknada za ureenje plaa se za komunalno opremanje graevinskog zemljita i za
pripremu graevinskog zemljita za objekte iz lana 60 stav 1 ta. 1 do 8 ovog zakona.
Uslove, visinu naknade, nain, rokove i postupak plaanja naknade za ureenje propisuje
nadleni organ lokalne samouprave, shodno ekonomsko-trinoj projekciji iz plana
generalne regulacije Crne Gore, uea zainteresovanog korisnika prostora u komunalnom
opremanju, stepena komunalne opremljenosti i dr., uz prethodnu saglasnost Vlade.
Gradska renta
lan 64
Za ureeno graevinsko zemljite plaa se gradska renta.
Gradsku rentu plaa vlasnik ureenog graevinskog zemljita koje je planskim
dokumentom namijenjeno za graenje zgrade.
Gradsku rentu utvruje organ lokalne uprave rjeenjem.
Gradska renta se utvruje na godinjem nivou, a plaa se u jednakim mjesenim ratama.
Finansijska sredstava steena po osnovu gradske rente koriste se za zajedniko
komunalno opremanje ureenog graevinskog zemljita.
Uslove, nain, rokove i postupak plaanja gradske rente propisuje jedinica lokalne
samouprave, u zavisnosti od stepena izgraenosti objekata i ureaja komunalne
infrastrukture zajednikog komunalnog opremanja, uz prethodnu saglasnost Vlade.
1. Zajednike odredbe
Izgradnja i graenje
lan 67
Izgradnja objekata je skup radnji koje obuhvataju izradu tehnike dokumentacije,
reviziju tehnike dokumentacije, graenje objekata, vrenje strunog nadzora nad graenjem
objekata i stvaranje uslova za upotrebu objekata.
Graenje objekta je izvoenje radova (pripremni radovi, radovi na izradi graevinskih
konstrukcija, graevinsko-instalaterski radovi, radovi na ugradnji graevinskih proizvoda,
ugradnji postrojenja i opreme i drugi radovi) radi graenja novog objekta, rekonstrukcije
objekta ili radi promjene stanja u prostoru.
Osnovni zahtjevi za objekat
lan 68
Osnovni zahtjevi za objekat su zahtjevi koje objekat, zavisno od svoje namjene, mora da
ispunjava u toku graenja i upotrebe, a kojima se obezbjeuje njegova bezbjednost u cjelini,
kao i bezbjednost svakog njegovog posebnog dijela.
Osnovni zahtjevi za objekat iz stava 1 ovog lana su:
1) mehanika otpornost i stabilnost prema kojoj objekat mora biti projektovan i izveden
na nain da zbog optereenja koje djeluje prilikom graenja i upotrebe ne doe do:
a) pada cijele ili dijela izgraene konstrukcije;
b) znaajnih deformacija u stepenu koji nije dozvoljen;
c) oteenja drugih djelova objekta ili instalacija ili ugraene opreme koje moe nastati
kao posljedica znaajne deformacije konstrukcije koja nosi optereenje;
d) oteenja ija je posljedica nesrazmjerna uzroku;
2) zatita u sluaju poara prema kojoj objekat mora biti projektovan i izveden tako da u
sluaju izbijanja poara:
a) nosea konstrukcija moe da izdri optereenje za odreeni vremenski period;
b) bude ogranieno izbijanje i irenje poara i dima u okviru objekta;
c) bude ogranieno irenje poara na okolne objekte;
d) korisnici mogu napustiti objekat ili biti spaeni na drugi nain;
e) bude obezbijeena sigurnost spasilakih timova;
3) higijena, zdravlje ljudi i zatita ivotne sredine prema kojima objekat mora biti
projektovan i izveden na nain da ne ugroava higijenu ili zdravlje i bezbjednost radnika,
korisnika ili susjeda, ili ne prouzrokuje prekoraenje dozvoljenih graninih vrijednosti
uticaja na ivotnu sredinu ili na klimu, tokom izgradnje, upotrebe ili ruenja, odnosno tokom
vijeka trajanja, koji mogu nastati:
a) isputanjem otrovnih gasova;
b) emisijom opasnih supstanci, isparljivih organskih jedinjenja, gasova sa efektom
staklene bate ili opasnih estica u vazduh unutar objekta ili okolni vazduh;
c) emitovanjem opasnih zraenja;
d) isputanjem opasnih supstanci u podzemne vode, more, povrinske vode ili zemljite;
e) isputanjem opasnih supstanci u vodu za pie ili supstanci koje imaju neki drugi
negativan uticaj na vodu za pie;
f) pogrenim isputanjem otpadnih voda, emisijom dimnih gasova ili pogrenim
odlaganjem vrstog ili tenog otpada;
g) prisustvom vlage u djelovima objekta ili na povrinama unutar objekta;
h) prisustvom radioaktivnog gasa radona unutar objekta;
4) bezbjednost i pristupanost pri upotrebi prema kojoj objekat mora biti projektovan i
izveden na nain da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili tete pri slubi ili radu
kao to su klizanje, padanje, sudar, opekotine, strujni udari, povrede od eksplozija i provalne
krae, a naroito tako da se vodi rauna o pristupanosti i upotrebi od strane lica smanjene
pokretljivosti i lica sa invaliditetom;
5) zatita od buke prema kojoj objekat mora biti projektovan i izveden tako da buka koju
uju korisnici ili susjedi bude na nivou koji ne ugroava njihovo zdravlje i koja im
omoguava spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim uslovima;
6) ekonomino korienje energije i uvanje toplote prema kojoj postavljene grijne,
rashladne i ventilacione instalacije i osvjetljenje moraju biti projektovani i izvedeni na nain
da se ostvaruje poboljanje energetske efikasnosti, vodei rauna o korisnicima i klimatskim
uslovima lokacije, odnosno da objekat bude i energetski efikasan (da se koriste minimalne
koliine energije tokom njegove izgradnje, odnosno uklanjanja);
7) odrivo korienje prirodnih resursa prema kojem objekat mora biti projektovan,
izveden ili sruen na nain da se prirodni resursi koriste na odriv nain, a naroito da se
obezbijedi:
a) ponovna upotreba ili mogunost reciklae objekta, odnosno materijala i djelova od
kojih je izgraen nakon ruenja;
b) trajnost objekta;
c) korienje sirovina i sekundarnih materijala iz objekta prihvatljivih sa stanovita
ivotne sredine.
Graevinski proizvod
lan 70
Graevinski i drugi proizvodi koji se ugrauju u objekat moraju da ispunjavaju zahtjeve
propisane zakonom.
2. Tehnika dokumentacija
Idejno rjeenje
lan 76
Idejnim rjeenjem se utvruje generalna koncepcija za izgradnju objekta, a naroito:
uklapanje objekta u prostor; poloaj objekta u okviru lokacije i prema susjednim objektima;
3D vizuelizacija objekta; uslovi i rjeenja prikljuenja objekta na saobraajnu, instalacionu i
drugu infrastrukturu i ureenje lokacije.
Idejnim rjeenjem moe se odrediti i faznost (tehniko-tehnoloka i funkcionalna cjelina)
graenja objekta.
Idejno rjeenje, u zavisnosti od vrste i namjene objekta, mogu da ine:
1) arhitektonski projekat,
2) graevinski projekat,
3) elektrotehniki projekat, i
4) mainski projekat.
Idejni projekat
lan 77
Idejnim projektom se odreuju: poloaj, kapacitet, arhitektonske, tehnike, tehnoloke i
funkcionalne karakteristike objekta; organizacioni elementi graenja objekta; elementi
odravanja objekta i procijenjena vrijednost radova na graenju objekta.
Idejni projekat naroito sadri podatke o: mikrolokaciji objekta; tehniko-tehnolokim i
eksploatacionim karakteristikama objekta; orijentacionom proraunu stabilnosti i sigurnosti
objekta; tehniko-tehnolokim i organizacionim elementima graenja objekta; analizi
varijantnih energetskih sistema zgrada sa procjenom energetske efikasnosti zgrada; rjeenju
infrastrukture i orijentacionoj vrijednosti radova na graenju objekta.
Idejni projekat se izrauje za potrebe investitora.
Idejnim projektom razrauje se idejno rjeenje.
Idejni projekat, u zavisnosti od vrste i namjene objekta, mogu da ine:
1) arhitektonski projekat,
2) graevinski projekat,
3) elektrotehniki projekat, i
4) mainski projekat.
Glavni projekat
lan 78
Glavnim projektom se utvruju arhitektonsko-graevinske, tehnoloke, tehnike i
eksploatacione karakteristike objekta sa opremom i instalacijama, sa razradom svih
neophodnih detalja za graenje objekta i vrijednost radova graenja objekta.
Glavnim projektom razrauje se idejno rjeenje odnosno idejni projekat.
Glavni projekat, u zavisnosti od vrste i namjene objekta, mogu da ine:
1) arhitektonski projekat,
2) graevinski projekat,
3) elektrotehniki projekat, i
4) mainski projekat.
Za objekat u javnoj upotrebi glavni projekat obavezno sadri i rjeenja za nesmetan
pristup, kretanje, boravak i rad lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, odnosno
za objekte iz lana 71 stav 3 ovog zakona, rjeenja za nesmetan pristup i kretanje u
zajednikim prostorijama.
Obavezni dio glavnog projekta zgrade je i 3D vizuelizacija.
Ako se za graenje objekta glavnim projektom predvia ugraivanje djelova, elemenata i
opreme, koja je fabriki proizvedena, glavni projekat ne mora da sadri tehniku
dokumentaciju na osnovu koje su proizvedeni ti djelovi, elementi i oprema.
Glavni projekat se izrauje za potrebe graenja objekta.
Pribavljanje saglasnosti
lan 82
Revident je duan da u postupku revizije glavnog projekta pribavi od organa za tehnike
uslove kopiju plana i list nepokretnosti, saglasnosti, miljenja i druge dokaze utvrene
zakonom.
Organ za tehnike uslove duan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva od
revidenta odgovori i dostavi elektronski potpisane traene dokaze.
Ako organ za tehnike uslove u propisanom roku ne dostavi dokaze iz stava 1 ovog
lana, smatrae se da je saglasan sa dostavljenim revidovanim glavnim projektom.
Za izdavanje dokaza iz stava 1 ovog lana ne plaa se taksa, naknada, odnosno drugi
trokovi izdavanja.
Ponovna revizija
lan 83
U sluaju da, poslije revizije glavnog projekta, a prije podnoenja prijave graenja, doe
do promjene tehnikih propisa, glavni projekat se mora usaglasiti sa tim promjenama i
podlijee ponovnoj reviziji.
Uslov graenja
lan 91
Investitor gradi objekat na osnovu prijave graenja i dokumentacije propisane ovim
zakonom.
Investitor je lice koje podnosi prijavu i dokumentaciju za graenje odnosno postavljanje
objekta, propisanu ovim zakonom.
Dokumentacija iz stava 1 ovog lana sadri, naroito:
1) glavni projekat ovjeren u skladu sa ovim zakonom;
2) izvjetaj o pozitivnoj reviziji glavnog projekta;
3) dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta koji je izradio odnosno revidenta koji
je revidovao glavni projekat, u skladu sa ovim zakonom;
4) ugovor o angaovanju izvoaa radova;
5) ugovor o angaovanju strunog nadzora, i
6) dokaz o pravu svojine na zemljitu, odnosno drugom pravu na graenje na zemljitu
ili dokaz o pravu svojine na objektu, odnosno drugom pravu na graenje, ako se radi o
rekonstrukciji objekta.
U sluaju graenja objekata iz l. 87 stav 5 ta. 1, 3 i 4 ovog zakona, dokumentacijom iz
stava 3 ovog lana, smatra se i saglasnost glavnog dravnog odnosno glavnog gradskog
arhitekte data na idejno rjeenje.
Ako se podnosi prijava graenja za rekonstrukciju objekta u kojem je, shodno propisima
o turizmu, dozvoljena prodaja djelova objekta, dokaz iz stava 3 taka 6 ovog lana podnosi
pravno lice koje upravlja objektom.
Dostavljanje prijave
lan 92
Prijavu graenja i dokumentaciju iz lana 91 ovog zakona, investitor je duan da
podnese nadlenom inspekcijskom organu, u roku od 15 dana prije poetka graenja.
Prijava graenja moe da sadri i prijavu uklanjanja postojeeg objekta u skladu sa
urbanistiko-tehnikim uslovima.
Prijava graenja objavljuje se na internet stranici nadlenog inspekcijskog organa u roku
od jednog dana od dana podnoenja prijave.
Obaveze investitora
lan 93
Prije poetka graenja objekta investitor je duan da izvoau radova, dostavi ovjereni
revidovani glavni projekat u elektronskoj i analognoj formi.
Investitor je duan da zavri graenje objekta u roku od pet godina od dana prijave
graenja objekta.
Odredba stava 2 ovog lana, ne odnosi se na sloene inenjerske objekte.
Promjena investitora
lan 94
Ako se u toku graenja objekta promijeni investitor, novi investitor duan je da u roku
od 30 dana od dana nastanka promjene prijavi promjenu nadlenom inspekcijskom organu.
Uz prijavu iz stava 1 ovog lana novi investitor je duan da podnese i dokaz o pravu
svojine na zemljitu, odnosno drugom pravu na graenje na zemljitu ili dokaz o pravu
svojine na objektu, odnosno drugom pravu na graenje, ako se radi o rekonstrukciji objekta.
Promjena investitora iz stava 1 ovog lana moe se vriti do dana stavljanja objekta u
upotrebu.
Gradilina dokumentacija
lan 96
Izvoa radova duan je da na gradilitu ima:
1) licencu izvoaa radova za obavljanje djelatnosti iz lana 122 ovog zakona;
2) rjeenje o imenovanju ovlaenog inenjera koji rukovodi graenjem objekta u cjelini;
3) licencu ovlaenog inenjera koji rukovodi graenjem objekta u cjelini;
4) licencu strunog nadzora za obavljanje djelatnosti iz lana 124 ovog zakona;
5) rjeenje o imenovanju revizora koji rukovodi vrenjem strunog nadzora nad
graenjem objekta u cjelini;
6) licencu revizora koji rukovodi vrenjem strunog nadzora nad graenjem objekta u
cjelini;
7) dokaz o osiguranju od odgovornosti izvoaa radova i strunog nadzora;
8) graevinski dnevnik i graevinsku knjigu;
9) prijavu graenja;
10) ovjereni revidovani glavni projekat u elektronskoj i analognoj formi;
11) elaborat o ureenju gradilita;
12) elaborat o obiljeavanju lokacije i iskolavanju objekta;
13) zapisnike nadlenih inspekcijskih organa, i
14) drugu dokumentaciju koju je duan da prikuplja i uva tokom graenja.
Ako je za graenje objekta tehnikom dokumentacijom predvieno ugraivanje djelova,
elemenata i opreme koja je fabriki proizvedena, na gradilitu, uz dokumentaciju iz stava 1
ovog lana, izvoa radova duan je da ima i prateu dokumentaciju u skladu sa zakonom.
lan 97
Ako izvoa radova primijeti nedostatke u revidovanom glavnom projektu, koji ne utiu
na promjenu horizontalnih i vertikalnih gabarita objekta, kao ni promjenu fasade zgrade, ako
je objekat koji se gradi zgrada, duan je pisanim putem, u roku od jednog dana od dana kada
je primijetio nedostatke, da upozori struni nadzor.
Ako struni nadzor ocijeni da su primjedbe izvoaa radova iz stava 1 ovog lana
opravdane, naloie investitoru da izvri izmjenu glavnog projekta i njegovu reviziju i
obavijesti nadleni inspekcijski organ.
Investitor odnosno projektant koji je izradio glavni projekat, duan je da bez odlaganja
otkloni nedostatke iz st. 1 i 2 ovog lana, na koje je bio upozoren.
U sluaju da investitor odnosno projektant koji je izradio glavni projekat ne postupi u
skladu sa stavom 3 ovog lana, struni nadzor je duan da u roku od sedam dana od dana
prijema upozorenja, o tome obavijesti nadleni inspekcijski organ.
Nedostacima iz stava 1 ovog lana smatra se i neispunjavanje uslova iz lana 71 ovog
zakona.
Ako nedostaci iz stava 1 ovog lana, ugroavaju ivot i zdravlje ljudi, sigurnost objekta,
okolinu, saobraaj i/ili susjedne objekte, izvoa radova duan je da, po nalogu strunog
nadzora, obustavi izvoenje radova.
U sluaju iz stava 6 ovog lana, struni nadzor duan je da obavijesti investitora i
nadleni inspekcijski organ i izda nalog izvoau radova da preduzme radove u skladu sa
lanom 111 ovog zakona.
Ako izvoa radova zbog nedostataka prouzrokovanih nepredvienim okolnostima
(nedovoljna nosivost tla, visoki nivo podzemnih voda, promjene djelova elemenata i opreme
koja je fabriki proizvedena i instalacije i sl.), ne moe da izvodi radove po revidovanom
glavnom projektu duan je da o tome obavijesti struni nadzor koji o tome obavjetava
nadleni inspekcijski organ.
Izmjenu glavnog projekta u sluaju iz stava 8 ovog lana, investitor odnosno projektant
koji je izradio glavni projekat, vri nakon prijema zapisnika nadlenog inspekcijskog organa
kojim se potvruje postojanje nepredvienih okolnosti.
Revizija projekta iz stava 9 ovog lana je obavezna.
Izvoa radova duan je da obavijesti nadleni inspekcijski organ u sluaju nailaska na
arheoloka nalazita, fosile, aktivna klizita, podzemne vode i sl. i obustavi radove koji ih
mogu ugroziti.
lan 98
Nakon podnesene prijave graenja revidovani glavni projekat moe se mijenjati samo
pod uslovom da je izmjena u skladu sa urbanistiko-tehnikim uslovima.
Glavni projekat se moe mijenjati, u smislu stava 1 ovog lana i radi poboljanja
funkcionalnosti objekta, bolje organizacije prostora i sl.
Izmjena iz stava 1 ovog lana moe se vriti najdalje do podnoenja zahtjeva za upis
objekta u katastar nepokretnosti iz lana 104 ovog zakona.
U sluaju iz stava 1 ovog lana, investitor je duan da inspekcijskom organu podnese
prijavu sa revidovanim izmijenjenim glavnim projektom.
U sluaju da se izmjena iz stava 1 ovog lana odnosi na izmjenu elemenata idejnog
rjeenja na osnovu kojih je data saglasnost iz lana 87 ovog zakona, investitor je duan da
pribavi novu saglasnost glavnog dravnog odnosno glavnog gradskog arhitekte na novo
idejno rjeenje.
U sluaju iz stava 5 ovog lana investitor je duan da inspekcijskom organu, osim
dokumentacije iz stava 4 ovog lana, podnese i saglasnost glavnog dravnog odnosno
glavnog gradskog arhitekte.
Prijavu iz st. 4 i 6 ovog lana nadleni inspekcijski organ objavljuje na internet stranici u
roku od jednog dana od dana prijema prijave.
4. Upotreba objekta
Sadrina ogranienja
lan 111
Odredbe ovog zakona koje se odnose na izgradnju ne primjenjuju se u sluaju kada se
objekat gradi zbog sprijeavanja prijeteih prirodnih i drugih nepogoda i vanrednog ili
ratnog stanja, ili ako gradnja objekta ugroava ivot i zdravlje ljudi, sigurnost okolnih
objekata, saobraaj ili susjedne objekte, kako bi se sprijeilo njihovo negativno djelovanje ili
osigurala zatita i sanirale njihove neposredne tetne posljedice.
Ako je djelovanjem dogaaja iz stava 1 ovog lana dolo do oteenja objekta, objekat se
moe vratiti u prvobitno stanje u skladu sa tehnikom dokumentacijom na osnovu koje je
graen i prijave graenja nadlenom inspekcijskom organu.
U sluaju iz stava 2 ovog lana, za oteeni zatieni objekat kulturnog dobra, treba
pribaviti prethodnu saglasnost organa uprave nadlenog za zatitu kulturnih dobara.
V. UKLANJANJE OBJEKATA
1. Privremeni objekti
Pojam
lan 115
Privremeni objekti su objekti, ureaji i oprema ije se postavljanje odnosno graenje ne
definie planskim dokumentom.
Privremeni objekti ne mogu se postavljati, odnosno graditi ako svojim postavljanjem
odnosno graenjem naruavaju komunalne funkcije, ugroavaju infrastrukturu i zelene
povrine, naruavaju integritet kulturnih dobara sa zatienom okolinom, ugroavaju ivotnu
sredinu, kao ni na lokacijama u neposrednoj blizini primarnih ugostiteljskih objekata
definisanim programom privremenih objekata (u daljem tekstu: Program), bez obzira na
kategoriju objekta, osim ako su u funkciji primarnog ugostiteljskog objekta.
Blie uslove za vrstu objekata, ureaja i opreme iz stava 1 ovog lana propisuje
Ministarstvo.
Program
lan 116
Privremeni objekti postavljaju se odnosno grade u skladu sa Programom.
Program iz stava 1 ovog lana sadri, naroito: zone i smjernice sa urbanistikim
uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, oblik i dimenzije privremenih
objekata.
Program donosi jedinica lokalne samouprave, za period od pet godina, a po prethodno
pribavljenoj saglasnosti Ministarstva i organa dravne uprave nadlenih za zatitu kulturnih
dobara i zatitu ivotne sredine.
Izuzetno od stava 3 ovog lana, za podruja morskog dobra, odnosno nacionalnog parka,
Program donosi Ministarstvo, po prethodno pribavljenom miljenju jedinice lokalne
samouprave, organa dravne uprave nadlenih za zatitu kulturnih dobara i zatitu ivotne
sredine.
Program se objavljuje na internet stranici Ministarstva odnosno jedinice lokalne
samouprave u roku od tri dana od dana donoenja.
Urbanistike uslove za privremene objekte izdaje Ministarstvo odnosno jedinica lokalne
samouprave, a tehnike uslove izdaje organ za tehnike uslove.
Na izdavanje urbanistikih odnosno tehnikih uslova shodno se primjenjuju odredbe
lana 74 ovog zakona.
Za izdavanje uslova iz stava 6 ovog lana plaa se naknada iju visinu odreuje Vlada.
2. Pomoni objekti
Pojam
lan 118
Pomonim objektima smatraju se objekti koji ine funkcionalnu cjelinu sa stambenim,
poslovnim i stambeno-poslovnim objektom, kao i objekti koji su u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti.
Uslovi za postavljanje odnosno graenje pomonih objekata definiu se planskim
dokumentom.
Vrste pomonih objekata
lan 119
Pomonim objektima smatraju se:
1) pomoni objekti koji slue korienju stambenog odnosno poslovnog objekta (garae
koje nijesu u sklopu osnovnog objekta, bazeni, ostave, septike jame, bunari, ograde, mee,
podzide, potporni zidovi i sl.);
2) pristupne rampe, liftovi i slini objekti za pristup i kretanje lica smanjene
pokretljivosti i lica sa invaliditetom, i
3) ekonomski objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za gajenje ivotinja,
pratei objekti za gajenje ivotinja, objekti za skladitenje stone hrane, objekti za smjetaj
poljoprivredne mehanizacije, alata i orua, objekti za skladitenje poljoprivrednih proizvoda
i drugi slini objekti).
Uslovi za revizora
lan 125
Revizor moe da bude fiziko lice koje obavlja poslove revizije tehnike dokumentacije
odnosno stunog nadzora nad graenjem, koje je crnogorski dravljanin sa najmanje sedam
godina radnog iskustva na izradi tehnike dokumentacije i/ili graenja objekta u svojstvu
ovlaenog inenjera.
Revizor iz stava 1 ovog lana, duan je da izvri provjeru usklaenosti tehnike
dokumentacije sa urbanistiko-tehnikim uslovima, ovim zakonom, posebnim propisima i
odgovoran je za tanost izvjetaja o usklaenosti, odnosno da vri struni nadzor nad
graenjem objekta i odgovoran je da se ti radovi izvode u skladu sa revidovanim glavnim
projektom, ovim zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.
Revizor iz stava 1 ovog lana, koji rukovodi revizijom tehnike dokumentacije u cjelini
odnosno strunim nadzorom nad graenjem objekta u cjelini, odgovoran je za provjeru
meusobne usklaenosti svih djelova tehnike dokumentacije, odnosno za provjeru
meusobne usklaenost svih radova na graenju objekta.
Revizor iz stava 1 ovog lana, koji rukovodi revizijom dijela tehnike dokumentacije,
odnosno strunim nadzorom nad izvoenjem pojedinih vrsta radova na objektu odgovoran je
za reviziju dijela tehnike dokumentacije koji je revidovao, odnosno da se pojedini radovi
izvode u skladu sa revidovanim glavnim projektom, ovim zakonom, posebnim propisima i
pravilima struke.
Revizor iz stava 1 ovog lana, koji rukovodi revizijom tehnike dokumentacije u cjelini
moe biti istovremeno i revizor dijela tehnike dokumentacije, odnosno revizor koji
rukovodi strunim nadzorom nad graenjem objekta u cjelini moe biti istovremeno i
revizor nad izvoenjem pojedinih radova na graenju objekta.
Elektronski potpis
lan 130
Privredno drutvo i odgovorno lice u privrednom drutvu iz lana 122 ovog zakona koje
je izradilo urbanistiki projekat odnosno tehniku dokumentaciju duno je da potpie
naprednim elektronskim potpisom (u daljem tekstu: elektronski potpis) svaki dio
urbanistikog projekta odnosno tehnike dokumentacije.
Privredno drutvo i odgovorno lice u privrednom drutvu iz lana 124 ovog zakona koje
je revidovalo tehniku dokumentaciju duno je da potpie elektronskim potpisom svaki dio
tehnike dokumentacije.
Privredno drutvo i odgovorno lice u privrednom drutvu iz lana 124 ovog zakona koje
je vrilo struni nadzor duno je da potpie elektronskim potpisom konani izvjetaj o
vrenju strunog nadzora, kao i izjavu iz lana 103 stav 1 ovog zakona.
Odgovornim licem u privrednom drutvu iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, osim lica koje je
ovlaeno da postupa u ime privrednog drutva, smatra se i:
1) ovlaeni inenjer koji rukovodi izradom urbanistikog projekta odnosno tehnike
dokumentacije u cjelini, koji je duan da elektronskim potpisom potpie svaki posebni dio
urbanistikog projekta odnosno tehnike dokumentacije ijom izradom rukovodi;
2) ovlaeni inenjer koji izrauje dio urbanistikog projekta odnosno tehnike
dokumentacije i koji je duan da elektronskim potpisom potpie taj dio urbanistikog
projekta odnosno tehnike dokumentacije;
3) revizor tehnike dokumentacije koji rukovodi revizijom tehnike dokumentacije u
cjelini, koji je duan da elektronskim potpisom potpie svaki posebni dio tehnike
dokumentacije ijom revizijom rukovodi;
4) revizor dijela tehnike dokumentacije koji reviduje dio tehnike dokumentacije i koji
je duan da elektronskim potpisom potpie taj dio tehnike dokumentacije;
5) ovlaeni inenjer koji rukovodi graenjem objekta u cjelini, koji je duan da
elektronskim potpisom potpie izjavu da je objekat graen u skladu sa revidovanim glavnim
projektom, ovim zakonom, posebnim propisima i pravilima struke, odnosno da je objekat
podoban za upotrebu;
6) ovlaeni inenjer koji rukovodi izvoenjem pojedinih vrsta radova na graenju
objekta koji je duan da elektronskim potpisom potpie izjavu da su pojedine vrste radova
na objektu izvedene u skladu sa revidovanim glavnim projektom, ovim zakonom, posebnim
propisima i pravilima struke i da je objekat podoban za upotrebu i da izjavu dostavi
ovlaenom inenjeru koji rukovodi graenjem objekta u cjelini, u roku od pet dana od dana
zavretka pojedinih vrsta radova;
7) revizor koji rukovodi strunim nadzorom nad graenjem objekta u cjelini, koji je
duan da elektronskim potpisom potpie konani izvjetaj o vrenju strunog nadzora nad
graenjem objekta po fazama graenja i konani izvjetaj o izvrenom strunom nadzoru
nad graenjem objekta, i
8) revizor koji vri struni nadzor nad graenjem pojedinih vrsta radova na objektu,
duan je da elektronskim potpisom potpie izvjetaj o strunom nadzoru nad graenjem
objekta po fazama graenja i konani izvjetaj o izvrenom strunom nadzoru nad
graenjem objekta.
Obaveza obavjetavanja
lan 133
Privredno drutvo iz lana 121 ovog zakona, duno je da Ministarstvu dostavi
obavjetenje o imenovanju ovlaenog inenjera za izradu tehnike dokumentacije, revizora
tehnike dokumentacije, ovlaenog inenjera za graenje objekta i revizora graenja
objekta.
Obrasci
lan 134
Obrasce zahtjeva iz lana 50 stav 1, lana 52 stav 4, lana 74 st. 1 i 6, lana 87 stav 7,
lana 104 stav 2, lana 112 stav 1, lana 136 stav 1, lana 138 stav 1, lana 156 stav 1 i
lana 163 stav 1, prijave iz lana 90 stav 1, lana 91 stav 1, lana 94 stav 1, lana 98 stav 4,
lana 101 stav 3, lana 113 stav 1, lana 117 stav 1, lana 120 stav 1 i lana 185 stav 5;
obavjetenja iz lana 89 stav 2, lana 97 st. 7 i 8 i lana 133 i izjave iz lana 85 stav 2, lana
103 stav 1, lana 129 st. 1 i 5, lana 130 stav 4 ta. 5 i 6, lana 158 stav 1 ta. 7 i 8 i stav 4
ovog zakona, propisuje Ministarstvo.
VIII. LICENCE
Izdavanje licenci
lan 136
O zahtjevu za izdavanje licence Ministarstvo je duno da odlui u roku od osam dana od
dana prijema zahtjeva.
Na osnovu licence fizikog lica moe se izdati licenca za obavljanje djelatnosti samo
jednom privrednom drutvu.
Licenca se ne moe izdati privrednom drutvu po osnovu dopunskog rada fizikog lica.
Imalac licence je duan da obavijesti Ministarstvo o svim promjenama uslova na osnovu
kojih je izdata licenca za obavljanje djelatnosti, u roku od 15 dana od dana nastanka
promjene.
Za izdavanje licenci ne plaa se naknada.
Ministarstvo je duno da na internet stranici objavi izdatu licencu u roku od tri dana od
dana izdavanja licence.
Oduzimanje licence
lan 139
Ministarstvo e oduzeti licencu ako:
1) imalac licence djelatnost vri suprotno l. 122, 123, 124 i 125 ovog zakona;
2) se utvrdi da je licenca izdata na osnovu netanih podataka;
3) imalac licence prestane da ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti utvrene ovim
zakonom;
4) imaocu licence bude oduzeta poslovna sposobnost;
5) imalac licence prestane da postoji po sili zakona, i
6) imalac licence postane trajno nesposoban za obavljanje poslova.
Postupak oduzimanja licence moe pokrenuti svako zainteresovano lice.
Ministarstvo je duno da po slubenoj dunosti pokrene postupak oduzimanja licence
ako sazna da su se stekli uslovi iz stava 1 ovog lana.
Ako revident, struni nadzor, revizor, nadleni organ lokalne uprave, organ za tehnike
uslove, odnosno nadleni inspekcijski organ sazna da su se stekli uslovi za oduzimanje
licence, duan je da podnese predlog za oduzimanje licence.
Oduzimanje licence, u sluaju iz stava 1 taka 1 ovog lana, vri se na period od tri
mjeseca do pet godina ili trajno.
Revidentu, odnosno strunom nadzoru i revizoru koji djelatnost vri suprotno lanu 124
st.1 i 2 i lanu 125 stav 2 ovog zakona, licenca se oduzima trajno.
Donoenjem izvrnog rjeenja kojim se oduzima licenca prestaju sva prava po osnovu
izdate licence.
O oduzimanju licence Ministarstvo obavjetava nadleni inspekcijski organ u roku od tri
dana od dana donoenja rjeenja o oduzimanju licence.
Licenca se oduzima na nain i po postupku po kojem se izdaje.
Nakon isteka roka na koji je licenca oduzeta, moe se podnijeti zahtjev za izdavanje
nove licence.
Ministarstvo je duno da na internet stranici objavi rjeenje o oduzimanju licence u roku
od tri dana od dana donoenja rjeenja.
Registar licenci
lan 140
Izdate i oduzete licence upisuju se u registar licenci koji vodi Ministarstvo.
Podaci iz registra iz stava 1 ovog lana su javni i objavljuju se na internet stranici
Ministarstva.
lanstvo u Komori
lan 143
lan Komore moe biti fiziko lice koje obavlja djelatnost ureenu ovim zakonom.
lan Komore moe biti i strano fiziko lice.
Pravni poloaj
lan 144
Komora ima svojstvo pravnog lica.
Sjedite Komore je u Podgorici.
Komora za svoje obaveze odgovara svojom imovinom.
Statut
lan 145
Komora ima statut.
Statutom Komore blie se ureuje: organizacija Komore; nadlenost i nain izbora i
ovlaenja organa Komore; prava, obaveze i odgovornosti lanova Komore; nain
odluivanja i sprovoenje odluka; postupak donoenja statuta i drugih akata; finansiranje,
kao i druga pitanja od znaaja za rad Komore.
Nadzor nad zakonitou rada Komore vri Ministarstvo, u skladu sa zakonom.
Nadlenost
lan 146
Komora obavlja sljedee poslove:
1) unapreuje i obezbjeuje struno usavravanje lanova;
2) vodi registar lanova Komore;
3) vodi registar lanova kojima miruje lanstvo u Komori;
4) predlae tehnike osnove za izradu propisa iz lana 72 ovog zakona;
5) odreuje visinu lanarine svojih lanova;
6) titi, usklauje i zastupa interese svojih lanova;
7) donosi etiki kodeks i stara se o njegovom sprovoenju; i
8) ureuje disciplinsku odgovornost, vodi disciplinske postupke protiv svojih lanova i
izrie disciplinske mjere.
Poslove iz stava 1 ta. 1 i 4 ovog lana Komora vri kao javno ovlaenje.
Nadzor nad obavljanjem poslova iz stava 2 ovog lana vri Ministarstvo.
Predstavljanje i zastupanje
lan 147
Komora predstavlja i zastupa svoje lanove u zemlji i inostranstvu i uspostavlja, odrava
i unapreuje saradnju sa profesionalnim udruenjima u oblasti izgradnje drugih drava.
Disciplinska odgovornost
lan 148
lan Komore duan je da postupa u skladu sa ovim zakonom, statutom Komore, etikim
kodeksom i drugim aktima Komore.
U sluaju povrede obaveza iz stava 1 ovog lana, lan Komore odgovara u skladu sa
statutom Komore.
Statutom Komore utvruju se tee i lake povrede dunosti.
Finansiranje
lan 149
Sredstva za rad Komore obezbjeuju se iz:
1) lanarine i
2) drugih izvora u skladu sa zakonom i optim aktima Komore.
Javnost rada
lan 151
Rad Komore je javan.
Statut i druge opte akte Komora objavljuju u Slubenom listu Crne Gore i na internet
stranici Komore, u roku od tri dana od dana njihovog donoenja.
Postupak legalizacije
lan 154
Legalizaciju bespravnih objekata sprovodi nadleni organ lokalne uprave.
Vlasnik bespravnog objekta duan je da pribavi rjeenje o legalizaciji.
Rjeenje o legalizaciji donosi nadleni organ lokalne uprave.
Rjeenje o legalizaciji iz stava 3 ovog lana moe se izdati za bespravni objekat koji je
izgraen u skladu sa osnovnim urbanistikim parametrima vaeeg planskog dokumenta
donesenog do stupanja na snagu ovog zakona odnosno u roku iz l. 217 i 218 ovog zakona.
Rjeenje o legalizaciji za bespravni objekat koji nije izgraen u skladu sa osnovnim
urbanistikim parametrima vaeeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu
ovog zakona odnosno u roku iz l. 217 i 218 ovog zakona, moe se izdati za objekat koji se
nalazi na orto-foto snimku iz lana 155 ovog zakona i koji je izgraen u skladu sa planom
generalne regulacije Crne Gore.
Osnovni urbanistiki parametri iz st. 4 i 5 ovog lana su namjena, indeks izgraenosti,
indeks zauzetosti, spratnost odnosno visina objekta i odnos prema graevinskoj liniji.
Rjeenje o legalizaciji bespravnog objekta obavezno sadri smjernice za usklaivanje
spoljnog izgleda objekta iz planskog dokumenta, sa rokom usklaivanja od tri godine od
dana izvrnosti rjeenja.
Ako planski dokument ne sadri smjernice za usklaivanje spoljnog izgleda bespravnog
objekta iz stava 7 ovog lana, nadleni organ lokalne uprave po slubenoj dunosti, pribavlja
smjernice od glavnog gradskog arhitekte.
Nadleni organ lokalne uprave duan je da, u roku od osam dana od dana izvrnosti,
rjeenje o legalizaciji dostavi nadlenom inspekcijskom organu i Katastru radi upisa
podataka iz rjeenja o legalizaciji bespravnog objekta u katastar nepokretnosti.
Trokove legalizacije bespravnog objekta snosi vlasnik objekta.
Poslove iz stava 1 ovog lana finansira jedinica lokalne samouprave iz sredstava
prikupljenih u procesu legalizacije, shodno lanu 169 ovog zakona.
Orto-foto snimak
lan 155
Izradu orto-foto snimka duno je da obezbijedi Ministarstvo.
Katastar je duan da u roku od 60 dana od dana prijema podataka orto-foto snimanja
izvri preklapanje orto-foto snimka teritorije Crne Gore sa vaeim digitalnim podlogama i
uini ga dostupnim preko internet stranice - Geoportala jedinicama lokalne samouprave,
odnosno nadlenim organima lokalne uprave i Ministarstvu sa podacima sa kojima
raspolae.
Katastar je duan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, na zahtjev
nadlenog organa lokalne uprave, izda uvjerenje o identifikaciji bespravnog objekta na orto-
foto snimku.
Uvjerenje iz stava 3 ovog lana obavezno sadri broj katastarske parcele, naziv
katastarske optine na kojoj je objekat izgraen, naziv naselja i ulice/trga u kojem se objekat
nalazi i kuni broj ako je odreen.
Postupanje po zahtjevu
lan 157
Nadleni organ lokalne uprave duan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva
za legalizaciju, za bespravni objekat za koji nijesu rijeeni imovinsko - pravni odnosi na
zemljitu na kojem je izgraen, dostavi obavjetenje da je pokrenut postupak legalizacije
organu dravne uprave nadlenom za imovinu za zemljite koje je u svojini Crne Gore,
odnosno organu lokalne uprave nadlenom za upravljanje imovinom za zemljite kojim
raspolae jedinica lokalne samouprave.
Nadleni organ lokalne uprave duan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva
za legalizaciju bespravnog objekta koji je izgraen u skladu sa osnovnim urbanistikim
parametrima vaeeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona,
obavijesti nadleni inspekcijski organ o podnoenju zahtjeva za pokretanje postupka
legalizacije radi prekida postupka za uklanjanje objekta.
Za bespravni objekat koji nije izgraen u skladu sa osnovnim urbanistikim parametrima
vaeeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona nadleni organ
lokalne uprave u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva i dokumentacije iz lana 156
ovog zakona donosi rjeenje o prekidu postupka legalizacije do stupanja na snagu planskih
dokumenata iz l. 217 i 218 ovog zakona, odnosno stupanja na snagu odluke o donoenju
plana generalne regulacije Crne Gore i obavijesti nadleni inspekcijski organ radi prekida
postupka za uklanjanje objekta.
Izuzetno od stava 2 ovog lana, ako je bespravni objekat izgraen na prostoru koji je
vaeim planskim dokumentom donesenim do stupanja na snagu ovog zakona predvien za
izgradnju infrastrukture, sloenih inenjerskih objekata i objekata u javnoj upotrebi,
obavjetenje nadlenom inspekcijskom organu radi prekida postupka za uklanjanje objekta
se ne dostavlja.
Dokumentacija
lan 158
Radi legalizacije objekta koji je izgraen u skladu sa vaeim planskim dokumentom
donesenim do stupanja na snagu ovog zakona odnosno u roku iz l. 217 i 218 ovog zakona,
nadleni organ lokalne uprave duan je da u roku od 15 dana od dana prijema dokumentacije
iz lana 156 ovog zakona, uputi poziv podnosiocu dokumentacije iz lana 156 ovog zakona
da u roku od 120 dana, od dana prijema poziva, dostavi:
1) dokaz o rijeenim imovinsko pravnim odnosima na zemljitu na kome je bespravni
objekat izgraen;
2) dokaz o ureivanju odnosa u pogledu plaanja naknade za komunalno opremanje
graevinskog zemljita;
3) dokaz o ureivanju odnosa u pogledu plaanja posebne naknade na investicije u
skladu sa zakonom kojim se ureuje regionalno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja (u
daljem tekstu: posebna naknada);
4) projekat izvedenog stanja bespravnog objekta neto povrine preko 200m2 koji je
izradilo privredno drutvo iz lana 122 ovog zakona;
5) izvjetaj o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja bespravnog objekta neto
povrine preko 200m2;
6) izjavu revidenta da je objekat izgraen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog
stanja bespravnog objekta neto povrine preko 200m2;
7) analizu privrednog drutva iz lana 122 ovog zakona koje je ispitivalo statiku i
seizmiku stabilnost bespravnog objekta neto povrine do 500m2 u skladu sa propisom iz
lana 160 ovog zakona i izjavu da je objekat stabilan i siguran za upotrebu;
8) analizu privrednog drutva iz lana 122 ovog zakona koje je ispitivalo statiku i
seizmiku stabilnost bespravnog objekta neto povrine preko 500 m2 i izjavu revidenta da je
objekat stabilan i siguran za upotrebu.
Nadleni organ lokalne uprave, radi legalizacije objekta koji je uklopljen u plan
generalne regulacije Crne Gore, za koji je podnijeta dokumentacija iz lana 156 ovog
zakona duan je da u roku od 20 dana od dana stupanja na snagu odluke o donoenju plana
generalne regulacije Crne Gore, uputi poziv podnosiocu zahtjeva da u roku od 120 dana, od
dana prijema poziva, dostavi dokaze iz st. 1 i 5 ovog lana.
Nadleni organ lokalne uprave, radi legalizacije objekta koji je izgraen u skladu sa
planom generalne regulacije Crne Gore, po slubenoj dunosti pribavlja uvjerenje o
identifikaciji bespravnog objekta na orto-foto snimku iz lana 155 ovog zakona.
Za objekat osnovnog stanovanja u kojem se ne obavlja djelatnost, moe se umjesto
dokaza iz stava 1 taka 7 ovog lana dostaviti izjava vlasnika objekta, ovjerena od strane
ovlaenog lica, da je odgovoran za tetu priinjenu treim licima nastalu upotrebom
objekta.
Za objekat iz lana 153 ovog zakona, pored dokaza iz lana 158 ovog zakona, vlasnik
bespravnog objekta duan je da dostavi i sljedee isprave:
- o broju lanova porodinog domainstva;
- o prebivalitu u mjestu u kojem je izgraen bespravni objekat, i
- da vlasnik i lanovi porodinog domainstva na teritoriji Crne Gore ne posjeduju drugi
stambeni objekat, odnosno stambenu jedinicu podobnu za upotrebu.
Otplata zemljita
lan 163
Prenos prava svojine na zemljitu na kojem je izgraen bespravni objekat, na kojem
svojinska ovlaenja vri drava, a kojim raspolae Vlada odnosno jedinica lokalne
samouprave, vri se neposrednom pogodbom, u skladu sa zakonom, na osnovu zahtjeva
vlasnika bespravnog objekta koji je podnio zahtjev za legalizaciju kupca zemljita.
Zahtjev iz stava 1 ovog lana, vlasnik bespravnog objekta koji je podnio zahtjev za
legalizaciju - kupac zemljita, podnosi organu dravne uprave nadlenom za imovinu za
zemljite na kojem svojinska ovlaenja vri drava, a kojim raspolae Vlada, odnosno
organu lokalne uprave nadlenom za imovinu za zemljite kojim raspolae jedinica lokalne
samouprave.
Vrijednost zemljita utvrena u postupku neposredne pogodbe iz stava 1 ovog lana
moe se otplatiti najvie u 240 jednakih mjesenih rata za bespravne objekte osnovnog
stanovanja, a za druge bespravne objekte najvie u 120 jednakih mjesenih rata, u skladu sa
ugovorom, uz obezbjeenje potraivanja.
Katastar je duan da nakon prijema ugovora iz stava 3 ovog lana, upie predbiljebu, da
je kupac vlasnik zemljita uz uslov ispunjenja uslova iz predbiljebe, uz izjavu o dozvoli
uknjibe nakon otplate cjelokupne vrijednosti zemljita, u sluaju da kupac otplauje
zemljite u ratama.
U sluaju da kupac otplati cijenu zemljita u cjelosti, Katastar je duan da nakon prijema
ugovora iz stava 3 ovog lana upie uknjibu, odnosno kupca kao vlasnika zemljita.
Alternativni smjetaj
lan 171
U sluaju uklanjanja bespravnog objekta osnovnog stanovanja, u skladu sa ovim
zakonom, jedinica lokalne samouprave duna je da vlasniku bespravnog objekta osnovnog
stanovanja i lanovima njegovog porodinog domainstva obezbijedi alternativni smjetaj.
Alternativni smjetaj iz stava 1 ovog lana obezbjeuje se davanjem stana u zakup,
davanjem naknade za zakupninu i na drugi nain, u skladu sa propisom jedinice lokalne
samouprave.
Nain obezbjeenja odnosno vrsta alternativnog smjetaja utvruje se u rjeenju organa
lokalne uprave koji je nadlean za obezbjeivanje alternativnog smjetaja.
Rjeenje iz stava 3 ovog lana nadleni organ lokalne uprave duan je da u roku od 30
dana od dana izvrnosti dostavi nadlenom inspekcijskom organu, radi izvrenja rjeenja.
Blie uslove, nain, postupak i kriterijume za obezbjeivanje smjetaja iz stava 1 ovog
lana propisuje nadleni organ lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
lan 187
Nain obavljanja strunog nadzora, obavezne faze u toku graenja za koje se radi
izvjetaj i nain izrade i bliu sadrinu izvjetaja o strunom nadzoru kod sloenog
inenjerskog objekta propisuje organ dravne uprave nadlean za djelatnosti koje se
obavljaju u sloenim inenjerskim objektima.
Elektronski potpis
lan 195
Vrilac tehnikog pregleda iz lana 192 ovog zakona koji je vrio tehniki pregled
sloenog inenjerskog objekta duan je da potpie elektronskim potpisom izjavu iz lana
190 stav 4 taka 3 ovog zakona.
Vrilac tehnikog pregleda duan je da elektronskim potpisom potpie izvjetaj o
tehnikom pregledu sloenog inenjerskog objekta.
Vrilac revizije iz lana 192 ovog zakona duan je da potpie elektronskim potpisom
svaki dio tehnike dokumentacije koji je revidovao.
Izvoa radova i vrilac nadzora iz lana 192 ovog zakona, duni su da potpiu
elektronskim potpisom izjavu iz lana 190 ovog zakona, da je objekat izgraen u skladu sa
graevinskom dozvolom i revidovanim glavnim projektom.
XII. NADZOR
Vrenje nadzora
lan 196
Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i drugih propisa donijetih na osnovu ovog
zakona vri Ministarstvo.
Inspekcijski nadzor
lan 197
Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti planiranja i izgradnje vri Ministarstvo, u skladu
sa ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor.
Inspekcijski nadzor iz stava 1 ovog lana vri se preko urbanistikograevinskog
inspektora.
Poslove inspekcijskog nadzora u oblasti izgradnje objekata vre i druge inspekcije, u
skladu sa zakonom.
Organi iz st. 1 i 3 ovog lana duni su da se meusobno obavjetavaju o upravnim
mjerama i radnjama preduzetim u okviru propisanih nadlenosti.
Evidencije
lan 198
O izvrenom nadzoru i preduzetim mjerama inspektor je duan da vodi evidenciju.
Sadrinu obrasca na kojem se vodi evidencija iz stava 1 ovog lana propisuje
Ministarstvo.
alba
lan 199
Protiv rjeenja urbanistiko-graevinskog inspektora moe se izjaviti alba Ministarstvu
u roku od osam dana od dana dostave rjeenja.
Donoenje propisa
lan 212
Propisi iz lana 4 stav 4, lana 11 stav 4, lana 13 stav 7, lana 19 stav 6, lana 21 stav 4,
lana 27 stav 7, lana 43, lana 45 stav 10, lana 49 stav 11, lana 54 stav 3, lana 71 stav 6,
lana 74 st. 11 i 13, lana 75 stav 2, lana 81 stav 8, lana 95 stav 2, lana 102 stav 8, lana
106 stav 2, lana 110 stav 3, lana 116 stav 8, lana 174, lana 179 stav 9, lana 185 stav 6,
lana 187, lana 188 stav 16 ovog zakona donijee se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja
na snagu ovog zakona.
Propis iz lana 115 stav 3 ovog zakona donijee se u roku od est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Propisi iz lana 131 stav 3, lana 141 i lana 160 stav 2 ovog zakona donijee se u roku
od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja propisa iz st.1 i 2 ovog lana primjenjivae se propisi doneseni na osnovu
Zakona o ureenju prostora i izgradnji objekata (Slubeni list CG, br. 51/08, 34/11, 35/13
i 33/14).
Izuzetno od stava 3 ovog lana, Pravilnik o bliem sadraju i formi planskog dokumenta,
kriterijumima namjene povrina, elementima urbanistike regulacije i jedinstvenim
grafikim simbolima (Slubeni list CG, br. 24/10 i 33/14) primenjivae se do donoenja
plana generalne regulacije Crne Gore.
lan 217
Planski dokumenti ija je izrada i donoenje zapoeta do dana stupanja na snagu ovog
zakona donijee se u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, u
skladu sa zakonom po kojem je postupak zapoet.
Planski dokumenti iz stava 1 ovog lana koji nijesu upueni na javnu raspravu do dana
stupanja na snagu ovog zakona podlijeu reviziji planskog dokumenta u skladu sa l. 29, 30
i 31 ovog zakona.
Izrada planskih dokumenata, koji se ne donesu u roku iz stava 1 ovog lana, obustavlja
se.
Posebni postupak
lan 219
Planski dokumenti donijeti do stupanja na snagu ovog zakona, za koje je vrijeme na koje
su donijeti isteklo, mogu se, do donoenja plana generalne regulacije Crne Gore, izraivati i
donositi po posebnom postupku propisanom lanom 162c Zakona o ureenju prostora i
izgradnji objekata (Slubeni list CG, br.51/08, 34/11,35/13 i 33/14).
uvanje dokumentacije
lan 225
Ministarstvo, odnosno organ lokalne uprave trajno uva primjerak tehnike
dokumentacije, na osnovu koje je, do stupanja na snagu ovog zakona, izdata graevinska
dozvola odnosno upotrebna dozvola.
Dostavljanje dokaza
lan 226
Investitori objekata duni su da uz prijavu graenja iz lana 91 ovog zakona, koja se
podnese do donoenja plana generalne regulacije Crne Gore, priloe i dokaz o ureivanju
odnosa u pogledu plaanja naknade za komunalno opremanje graevinskog zemljita,
Investitori objekata na Crnogorskom primorju duni su da uz prijavu graenja iz lana
91 ovog zakona koje se podnese do 1. januara 2028. godine, priloe i dokaz u pogledu
plaanja posebne naknade.
Usklaivanje poslovanja
lan 228
Privredna drutva koja obavljaju djelatnosti ureene ovim zakonom duna su da svoje
poslovanje i djelatnost usklade sa odredbama ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Privredno drutvo koje je do stupanja na snagu ovog zakona steklo licencu, ovlaenje
odnosno ovjereno odobrenje za izradu tehnike dokumentacije moe vriti izradu i reviziju
tehnike dokumentacije do isteka roka iz stava 1 ovog lana, osim revizije tehnike
dokumentacije u ijoj je izradi uestvovalo.
Privredno drutvo koje je do stupanja na snagu ovog zakona steklo licencu, ovlaenje
odnosno ovjereno odobrenje za vrenje strunog nadzora nad graenjem objekta moe vriti
struni nadzor do isteka roka iz stava 1 ovog lana.
Usklaivanje licenci
lan 229
Privredno drutvo odnosno fiziko lice koje je, do stupanja na snagu ovog zakona, steklo
licencu, ovlaenje odnosno ovjereno odobrenje u oblasti izgradnje objekata duno je da, u
roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona pribavi licencu u skladu sa
ovim zakonom.
Radnim iskustvom u svojstvu ovlaenog inenjera iz lana 125 stav 1 ovog zakona i
ovlaenog inenjera za sloeni inenjerski objekat iz lana 193 ovog zakona smatra se i
radno iskustvo koje je glavni inenjer i odgovorni inenjer, odnosno vodei projektant i
odgovorni projektant ostvario u skladu sa Zakonom o ureenju prostora i izgradnji objekata
(''Slubeni list CG'', br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14).
Ako privredna drutva odnosno fizika lica u roku iz stava 1 ovog lana ne pribave
licencu u skladu sa ovim zakonom, licence odnosno ovlaenja izdata u skladu sa propisima
koji su vaili do stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae.
Do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, strana lica obavljae djelatnost u skladu sa
uslovima utvrenim ovim zakonom za domaa lica.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, privrednom drutvu odnosno fizikom licu iz stava 1
ovog lana koje je do 27.09.2017. godine zakljuilo ugovor o vrenju poslova iz djelatnosti
ureenih ovim zakonom, licence, ovlaenja odnosno ovjerena odobrenja za potrebe tog
ugovora vae do isteka zakljuenog ugovora.
Ugovori iz stava 5 ovog lana su sastavni dio tehnike dokumentacije, odnosno
izvjetaja o strunom nadzoru.
Obaveza Katastra
lan 233
Katastar je duan da u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
katastarski plan izraen u analognoj formi, prenese u digitalnu formu.
Orto-foto snimak
lan 234
Orto-foto snimak iz lana 155 stav 1 ovog zakona izradie se u roku od est mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zapoeti postupci
lan 238
Postupci zapoeti do dana stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije donijeta
pravosnana odluka okonae se po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja
postupka.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, postupci za izdavanje odnosno oduzimanje licenci, za
koje nije donijeta prvostepena odluka, nastavie se po ovom zakonu.
Postupak inspekcijskog nadzora iz stava 1 ovog lana nastavie se shodno lanu 231
ovog zakona.
Naknada za komunalno opremanje graevinskog zemljita
lan 239
Za komunalno opremanje graevinskog zemljita, do donoenja plana generalne
regulacije Crne Gore, investitor plaa naknadu odnosno oslobaa se plaanja naknade u
skladu sa Zakonom o ureenju prostora i izgradnji objekata (Slubeni list CG, br.51/08,
34/11, 35/13 i 33/14).
Naknadu iz stava 1 ovog lana utvruje nadleni organ lokalne uprave rjeenjem.
Na rjeenje iz stava 2 ovog lana moe se izjaviti alba Ministarstvu.
Jedinica lokalne samouprave duna je da postojeu odluku o komunalnom opremanju
graevinskog zemljita, uz prethodnu saglasnost Vlade, uskladi sa odredbama st. 1 do 3
ovog lana u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do usklaivanja odluke iz stava 4 ovog lana primjenjuju se vaee odluke o
komunalnom opremanju graevinskog zemljita.
Za oslobaanje od plaanja naknade iz stava 1 ovog lana revident daje izjavu o
ispunjenosti uslova za oslobaanje od plaanja naknade, koju prilae u sklopu
dokumentacije za prijavu graenja.
Za primarne ugostiteljske objekte oslobaanje od plaanja naknade iz stava 1 ovog lana
vri se na osnovu provjere ispunjenosti uslova zahtjevane kategorizacije koju vri revident u
postupku revizije tehnike dokumentacije.
Plaanje naknade
lan 240
Investitor koji je platio naknadu za komunalno opremanje graevinskog zemljita u
skladu sa zakonom, ne plaa naknadu za ureenje u skladu sa ovim zakonom.
Vlasnik lokacije koja nije privedena namjeni, a koja se nalazi u obuhvatu ureenog
graevinskog zemljita, plaa naknadu za komunalno opremanje graevinskog zemljita u
skladu sa Zakonom o ureenju prostora i izgradnji objekata (Slubeni list CG, br.51/08,
34/11, 35/13 i 33/14).
Obaveza plaanja naknade iz stava 2 ovog lana vai do isteka roka od tri godine od
donoenja plana generalne regulacije Crne Gore.
Stupanje na snagu
lan 245
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne
Gore.
Broj: 27-1/17-5/23
EPA 250 XXVI
Podgorica, 30. septembar 2017. godine