Zahtjev Za Izdavanje Okolinske Dozvole AB Grakop

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE ZA ASFALTNU
BAZU GRAKOP D.O.O.
Septembar, 2014.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za izgradnju asfaltne baze preduzea GRAKOP d.o.o
NETEHNIKI REZIME
Planirana lokacija za gradnju asfaltne baze nalazi se u opini Ilida, katastarskoj opini Blauj,.
Trenutni nain koritenja parcele je livada 2. klase a u knjigama se vodi pod nazivom kripovci.
Asfaltna baza pozicionirana je sjeverozapadno od Blauja u neposrednoj blizini krunog toka
saobraajnice iz kog se granaju putevi za Konjic i Mostar na jugozapadu, te Kiseljak, Busovau i
Travnik na sjeverozapadu. Takoer u neposrednoj blizini predviene pozicije ovog objekta, nalazi se
irokotrana pruga BH eljeznica koja u viedecenijskom vremenskom periodu opravdava
ekonomske razloge svog koritenja.
Predmetna lokacija se nalazi u industrijskom podruju. Zemljite je iskreno i spremno za gradnju,

tako da na ovom podruju ne egzistiraju znaajnije biljne i ivotinjske vrste. Isto tako, nisu utvrene
odreene i zatiene prirodne vrijednosti i drugi prostori i objekti od posebnog prirodnog, ekolokog i
pejzanog znaaja. Pejza podruja na kojem se namjerava graditi asfaltna baza je ravniarski, na
kome od vegetacije egzistira niska trava.
Okolinska dozvola se izdaje za pogon asfaltne baze tipa AMMANN Asphaltmischanlage MEA 120,
kapaciteta 120 t/h sa sljedeim postrojenjima:
Postrojenje za preddoziranje
Postrojenje za suenje i zagrijavanje :
Postrojenje za otpraivanje
Postrojenje za mijeanje-toranj za mijeanje
Postrojenje za punjenje - filer
Postrojenje za reciklirani asfalt
Silosi za asfalt
Pogon za opskrbljivanje vezivnim sredstvom (bitumen)
Pogon za posluivanje, upravljanje
Asfaltna baza je kupljena sa svom dokumentacijom o ispravnosti i emisijama, a prije kupovine je

doraivana i modernizovana tri puta i to 1990. 1992. i 2004. godine.
Mogui utjecaji na okoli od postrojenja asfaltne baze javljaju se u toku preuzimanja i skladitenja
sirovina i energenata, u proizvodnom procesu te u toku pretovara, skladitenja i transporta gotovih
proizvoda. Negativni utjecaji se mogu oekivati od ostavljenih sirovina i gotovih proizvoda sukladno
fiziko hemijskim svojstvima pojedine tvari. Mogunost istjecanja sadraja iz spremnika je relativno
mala, pa je mala i mogunost zagaenja okolnog tla, podzemnih voda i oblinjeg vodotoka, a najveu
opasnost predstavlja loivo ulje.
U narednoj tabeli dat je prikaz moguih emisija iz postrojenja asfaltne baze, u skladu sa okolinskim
smjernicama o najboljim raspoloivim tehnikama za proizvodnju asfaltnih mjeavina iz juna 2007.
1
godine. (Environmental Guidelines on Best Available Techniques for the Production of Asphalt Paving
Mixes, june 2007.).
IZVOR OBLICI ZAGAIVANJA

Takasto (kanalisano) izbacivanje praine
Suenje agregata u rotacionoj suari
kroz dimnjak
Prisustvo ai i nesagorjelih dijelova u dimnim Izbacivanje crnog dima iz dimnjaka
plinovima
Podizanje materijala sa skladita, podizanje
Difuzno izbacivanje
praine kroz manipulacije, kvar ureaja za
otpraivanje
Gorionik, pogonski ureaji, vozila Buka
Voda u agregatu Izbacivanje vodene pare
Loe sagorijevanje Izbacivanje CO i CO2
Sumpor u gorivu Izbacivanje SO2 i SO3
Otvoreni plamen Izbacivanje NO i NO2
Sumpor, isparenja vrue mjeavine Neprijatan miris
Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen) Zagaenje tla
Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen),
Zagaenje voda
oborinske i sanitarno-fekalne otpadne vode
Proizvodnja neupotrebljivih mjeavina, viak
vrsti otpad
filera i frakcija, otpadni filteri, metalna burad od
termikog ulja, komunalni otpad
Izgled postrojenja, kretanje tekih vozila, Vizualna zagaivanja i unitenje pejzaa

praina na zelenilu.
Kvalitet zraka na podruju optine Ilida u posljednjih 10 godina je pogoran sa aspekta prisutnosti
ai i sumpor dioksida u zraku. Do 2010.godine koncentracije ovih polutanata su naglo porasle,
nakon ega je primjetan pad koncentracija do 2012.godine. Koncentracija ai je 2009. i 2010. godine
porasla preko vrijednosti koja je propisana pravilnikom o graninim vrijednostima Pretpostavlja se da
je velika zagaenost na podruju opine Ilida posljedica emisija iz saobraaja, jer je poznato da je na
ovom prostoru velika frekvencija saobraaja na svim putnim pravcima i da jako esto dolazi do
zaguenja.
Lokalitet predvien za izgradnju asfaltne baze nalazi se u blizini povrinskog vodotoka Zujevina.
Zagaenje rijeke Zujevine poveava se svake godine. Ovaj vodotok prihvata dio komunalnih otpadnih
voda naselja Hadii, Osijek i Rakovica, kao i Rakoviki potok koji je izuzetno zagaen (slui kao
kanal za komunalne otpadne vode). Iako su industrije prikljuene na gradsku kanalizacionu mreu,
zbog velikog broja stambenih i poslovnih objekata sve je uestalija pojava komunalnog otpada koji
zavrava u samom vodotoku. Zbog toga su tokom 2010/2011 godine biljeene visoke koncentracije
nutrijenata (azotna i fosforna jedinjenja) u vodotoku. Tokom 2010. godine biljeene su i poviene
koncentracije tekih metala olova, bakra i ukupnog hroma.
2
Operator pogona i postrojenja u cilju prevencije emisija otpadnih materija, te potencijalnih negativnih
utjecaja na okoli primjenjivat e niz mjera a u okviru opih mjera operator e:
Poveati svijest uz pomo programa obuke (ili na neki drugi nain), zaposlenih u vezi
okolinskih aspekata poslovanja preduzea i njihovih osobnih obaveza
vriti redovan remont postrojenja i njime upravljati u skladu sa preporukama proizvoaa
imenovati osobu koja e voditi referat za zatitu okolia i koja e:
pratiti i kontrolirati provedbu obaveza iz okolinske dozvole;
pratiti i kontrolirati provedbu mjera i aktivnosti na sprjeavanju i kontroli nastanka

zagaenja
organizirati vrenje monitoring programa
pratiti i kontrolirati provedbu Plana upravljanja otpadom
pohranjivati i analizirati podatke dobivene mjerenjima i poduzimati potrebne radnje u

sluaju prekoraenja emisija,
slati izvjetaje o monitoringu nadlenim organima
organizirati redovnu edukaciju zaposlenika o mjerama potrebnim za zatitu okolia.
I pored injenice da proizvoa specifikacijom pogona predvia emisije zagaujuih materija koje su
u skladu sa graninim vrijednostima emisije, operator e primijeniti sljedee mjere zatite zraka kako
bi se te emisije i zadrale na tim vrijednostima:
Objekte u krugu asfaltne baze razmjestiti tako da se smanje transportne udaljenosti, posebno
izmeu deponija frakcija i preddozirnog postrojenja.
Deponije sitnih frakcija natkriti i sa tri strane bono zatvoriti.
U sluaju vjetrovitog i suhog vremena deponije natkriti ili polijevati vodom kako bi se sprijeilo
podizanje praine.
Rad postrojenja asfaltne baze uvjetovati ispravnim radom sistema za otpraivanje (prethodno
ukljuivanje sistema za otpraivanje).
Optimizirati rad gorionika u bubnju za suenje kako bi se izbjeglo nastajanje ai i stvaranje

zagaditelja kao to su NO x, CO, CO2 ije koncentracije su direktno povezane sa efikasnou
procesa sagorijevanja i optimalnim radom gorionika.
u procesu proizvodnje asfalta potpuno koristiti kameno brano (filer) iz sistema za

otpraivanje.
Predvidjeti mogunost koritenja plina kao primarnog energenta u tehnolokom procesu

proizvodnje asfaltne baze.
3
Asfaltnom bazom upravljati i odravati je u skladu sa proizvoaevim Prirunikom za

upravljanje i odravanje.
Redovno kontrolirati rad filtera i vriti njihovu zamjenu po potrebi.
Redovno odravati krug asfaltne baze to ukljuuje redovno pranje kruga radi sprjeavanja
podizanja praine te brzo reagiranje u sluaju prosipanja i curenja
Zbog hidro-geoloke osjetljivosti terena na kome se gradi asfaltna baza operator e primijeniti
sljedee mjere za zatitu voda:
potpuno asfaltirati ili betonirati krug u kome e biti montirana asfaltna baza te izvesti kanale i
obodne rigole kojim bi se skupila sva eventualna povrinska otjecanja.
sve oborinske vode sakupljene sistemom kanala i rigola prikupiti i tretirati u nepropusnom
separatoru za odvajanje masnoa. Separator mora biti projektiran i izabran da omoguava
kvalitetno i sigurno izdvajanje masti i ulja i da kapacitetom odgovara koliini vode u svim
uvjetima.
Za rezervoare za lo ulje i gorivo predvidjeti nepropusne izvedbe i postaviti vodonepropusnu

betonsku tankvanu.
cisterne za bitumen postaviti na betonske pragove, te tlocrtnu povrinu omeiti uzdignutim

betonskim ivinjakom.
ukoliko e se postaviti fiksni toaleti u objektu za smjetaj radnika osigurati infrastrukturu za

prikupljanje i tretiranje sanitarno-fekalnih otpadnih voda u nepropusnoj dvokomornoj septikoj
jami.
ukoliko e se postaviti eko-toaleti za radnike, sklopiti ugovor sa ovlatenim preduzeem za

njihovo redovno ienje i pranjenje.
sklopiti ugovor sa ovlatenim preduzeem za odravanje i ienje separatora masnoa i

septike jame.
ishodovati vodne akte i potovati propisane vodne uvjete.
Iako je analiza pokazala da se moe oekivati da asfaltna baza nee prouzrokovati znaajnije
prekoraenje koje e ostati u granicama dozvoljenog vrnog nivoa, nivo buke e se dodatno
kontrolirati upotrebom sljedeih mjera za zatitu od buke:
Ograivanjem asfaltne baze visokim zidom prema stambenim objektima koji se nalaze sa
sjeveroistone strane i sadnjom drvea koje apsorbira buku ali i eventualnu prainu.
Minimiziranjem intenziteta unutarnjeg transporta.
Po potrebi zvuno izolirati ureaje za koje mjerenje buke (u sklopu redovnog monitoringa)
pokae da proizvode najveu buku.
4
Ukoliko se pojavi neprijatan miris u podruju asfaltne baze operator e primijeniti mjere za kontrolu
mirisa i to:
Optimizirati proces suenja agregata i sagorijevanja na gorioniku.
Prekriti kamione odmah po utovaru asfalta.
Razmotriti upotrebu hemijskih aditiva u asfaltnoj smjesi koji neutraliziraju miris.
Mjere za sprjeavanje i minimiziranje otpada

Sav nastali otpad e se minimizirati, ili reciklirati, skladititi i odlagati u skladu sa Planom upravljanja
otpadom ..
Mjere za sprjeavanje vizualnog zagaenja

Maksimizirati vizualne karakteristike odgovarajuim pejzanim ureenjem.
U sluaju zatvaranja postrojenja operator e primijeniti sljedee mjere:
Ukloniti sve deponije frakcija i ostalog sirovinskog materijala.
Isprazniti sve spremnike frakcija, bitumena i gotovog asfalta u pogonu i, ukoliko ih nije
mogue plasirati na trite, postupati sa njima kao sa otpadom prema specifikacijama u Planu
upravljanja otpadom.
Izvriti demontau postrojenja i transportirati dijelove prema konanom kupcu/odlagalitu.
Oistiti krug od zaostalih ureaja i alata a sa otpadom postupiti u skladu sa Planom

Izvriti rekultivaciju prostora autohtonim biljnim vrstama.
Pri tome treba imati u vidu da e emisije u zrak u vidu praine, te pojava poveanih nivoa buke kao
posljedica demontae i pojaanog transporta biti lokalnog i kratkotrajnog karaktera.
5
SADRAJ
1. UVOD .............................................................................................................................................. 1
2. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA ............................................................................... 2
3. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA ............................................................... 2
4. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA ......................................................................................... 2
5. OPIS POGONA I POSTROJENJA ................................................................................................. 4
5.1. Specifikacija pogona i postrojenje za koje se izdaje dozvola ................................................. 4
5.2. Opis tehnolokog procesa ....................................................................................................... 6
6. OPIS OSNOVNIH I POMONIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJA KOJE SE
KORISTE ILI KOJU PROIZVODI POGON I POSTROJENJE ................................................................ 9
6.1. Osnovne i pomone sirovine ................................................................................................... 9
6.2. Lista hemijskih supstanci, goriva i energije ............................................................................. 9
7. OPIS OKOLIA NA KOJI PROJEKT MOE IMATI UTJECAJ ..................................................... 10
7.1. Morfologija i hidrografija ........................................................................................................ 10
7.2. Geoloke i hidrogeoloke karakteristike podruja................................................................. 10
7.3. Flora i fauna .......................................................................................................................... 12
7.4. Pejzane karakteristike ......................................................................................................... 12
7.5. Kvalitet zraka ......................................................................................................................... 12
7.6. Kvalitet povrinskih voda ....................................................................................................... 14
8. OPIS PRIRODE I KOLIINE PREDVIENIH EMISIJA U OKOLI KAO I IDENTIFIKACIJA
ZNAAJNIH UTICAJA NA OKOLI ..................................................................................................... 16
8.1. Uvod ...................................................................................................................................... 16
8.2. Emisije u zrak ........................................................................................................................ 17
8.3. Emisije u vodu ....................................................................................................................... 20
8.4. Zagaenje tla......................................................................................................................... 22
8.5. Buka ...................................................................................................................................... 22
8.6. Neprijatan miris ..................................................................................................................... 23
8.7. vrsti otpad ........................................................................................................................... 23
8.8. Vizualno zagaenje ............................................................................................................... 25
9. OPIS PREDLOENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPRJEAVANJE ILI
UKOLIKO TO NIJE MOGUE SMANJENJA EMISIJA IZ POSTROJENJA ......................................... 25
9.1. Ope mjere ............................................................................................................................ 25
9.2. Mjere za sprjeavanje emisija u zrak .................................................................................... 26
9.3. Mjere za sprjeavanje emisija u vodu ................................................................................... 27
9.4. Mjere za sprjeavanje zagaenja tla ..................................................................................... 28
9.5. Mjere za sprjeavanje buke .................................................................................................. 28
9.6. Mjere za sprjeavanje neprijatnog mirisa .............................................................................. 28
9.7. Mjere za sprjeavanje i minimiziranje otpada ....................................................................... 28
9.8. Mjere za sprjeavanje vizualnog zagaenja ......................................................................... 29
vi
10. OPIS MJERA ZA SPRJEAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA

IZ OTPADA ........................................................................................................................................... 29
11. OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERATORA
POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA ............................................................. 29
12. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING ........................................................................ 29
13. PREDVIENA ALTERNATIVNA RJEENJA ........................................................................... 30
14. KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE E BITI IZDATE ZAJEDNO
SA OKOLINSKOM DOZVOLOM .......................................................................................................... 30
15. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ........................................................................................... 30
15.1. Uvod .................................................................................................................................. 30
15.2. Namjena i podruje primjene ............................................................................................ 32
15.3. Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzee ............................................................ 33
15.4. Koncept upravljanja otpadom ............................................................................................ 35
16. PRILOZI .................................................................................................................................... 37
PRILOG 1. KOPIJA KATASTARSKOG PLANA ................................................................................... 38
PRILOG 2. GARANCIJA PROIZVOAA O OEKIVANIM EMISIJAMA U ZRAK I DOKAZI O
POSLJEDNJIM IZVRENIM MJERENJIMA EMISIJA U ZRAK PRI RADU ASFALTNE BAZE ........... 39
PRILOG 3. GARANCIJA PROIZVOAA O OEKIVANIM NIVOIMA BUKE ..................................... 40
vii
Popis slika u tekstu:
Slika 1 Geografski poloaj lokacije budue asfaltne baze ...................................................................... 3

Slika 2 Pregledna situacija terena sa lokacijom objekta (izvor Google Earth) ........................................ 4
Slika 3 Shematski prikaz dispozicije buduih objekata ........................................................................... 6
Slika 4 Shematski prikaz procesa proizvodnje........................................................................................ 8
Slika 5 Morfologija terena u podruju lokacije baze .............................................................................. 10
Slika 6 Geoloka karta sa hidrogeolokim karakteristikama tla ............................................................ 11
Popis tabela u tekstu:
Tabela 1Podaci o koncentracijama SO2 i ai u periodu 2001.- 2012. godine na manuelnoj stanici
Ilida .............................................................................................................................................. 13
Tabela 2 Prosjene vrijednosti pokazatelja kvaliteta zraka mjerene mobilnom stanicom za 2011.,
2012. i 2013. godinu ...................................................................................................................... 13
Tabela 3 Rezultati fiziko-hemijskih analiza vode rijeke Zujevine tokom perioda 2010/2011. godine
(Izvor podataka: Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu, Studija ista rijeka
Miljacka) ....................................................................................................................................... 15
Tabela 4 Mogue emisije u okoli iz asfaltne baze ............................................................................... 16
Tabela 5 Vrijednosti izmjerenih emisija u zrak pri radu asfaltne baze 2008. god. ................................ 19
Tabela 6 Emisije u zrak asfaltnog postrojenja ...................................................................................... 19
Tabela 7. Mjesta nastanka i karakteristike otpadne vode ..................................................................... 21
Tabela 8. Dozvoljeni nivo buke ............................................................................................................. 23
Tabela 9. Klasifikacija otpada koji e nastajati na lokaciji asfaltne baze .............................................. 24
Tabela 10 Granine vrijednosti emisija u vode ..................................................................................... 27
Tabela 11 Prijedlog monitoring plana ................................................................................................... 29
Tabela 12 Klasifikacija otpada koji e nastajati u krugu asfaltne baze ................................................. 34
Tabela 13 Mjesta nastanka i sastav vrstog otpada ............................................................................. 34
Tabela 14. Primjer evidencijskog lista ................................................................................................... 37
viii
1. UVOD
Graevinsko usluno preduzee "Grakop d.o.o. Kiseljak izrazilo je interes za izgradnjom asfaltne
baze u optini Ilida.
S obzirom da e planirana asfaltna baza imati kapacitet proizvodnje od 120 t/h, to, prema l. 8 stav 20
Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine
FBiH, br. 19/04) spada u pogone i postrojenja kojima je potrebna okolinska dozvola a koju izdaje
Federalno ministarstvo okolia i turizma.
Naruilac se obratio Institutu za hidrotehniku sa molbom za izradu Zahtjeva za izdavanje okolinske

dozvole. Struni tim izvrio je uvid u svu raspoloivu dokumentaciju te na osnovu raspoloivih
indikatora izvrio identifikaciju ujecaja, njihovu analizu usporedbom sa najboljom raspoloivom
praksom i preporuio mjere zatite okolia koje trebaju biti sadrane u okolinskoj dozvoli.
Timu obraivaa dostavljena je na uvid sljedea dokumentacija:
Tehniki podaci/specifikacija usluga asfaltnog postrojenja tipa AMMANN
Izjava o ivotnoj sredini za asfaltno postrojenje tipa AMMANN
Kopija katastarskog plana.
Kao referentni koriteni su sljedei dokumenti:
Environmental Guidelines on Best Available Techniques (BAT) for the Production of Asphalt
Paving Mixes, European Asphalt Pavement Association, June 2007
egarac Dragan, dr Hodoli Janko, dr Stevi Miodrag. Sistemi za smanjenje emisije vrstih
estica iz postrojenja za proizvodnju asfaltne meavine, Zbornik radova sa 32. Nacionalne
konferencija o kvalitetu, Kragujevac 19-21.5.2005.
Zdravko Linari, Postrojenja za proizvodnju gradiva.
1
2. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA
Naziv preduzea Grakop d.o.o. Kiseljak

Gromiljak b.b.,
71 250 Kiseljak
Adresa
Srednjebosanski Kanton,
Bosna i Hercegovina
Telefon +387 30 872-219
Fax +387 30 872-216
E mail grakop@grakop.ba
Web stranica www.grakop.ba
Direktor ukrija Melezovi
Kontakt osoba Zlatan Alagi ( +387 61 417 618)
3. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA
Planirana lokacija za gradnju asfaltne baze nalazi se u opini Ilida, katastarskoj opini Blauj i u
knjigama se vodi pod nazivom kripovci. Investitor je dostavio kopiju katastarskog plana iz slube
za katastar opine Blauj sa naznaenom namjenom povrine podruja na kojem e biti locirana
asfaltna baza. Kopija katastarskog plana se nalazi u Prilogu 1. Prema kopiji katastarskog plana,
katastarska parcela na kojoj se namjerava graditi pogon je katastarska parcela br. 144. Predmetna
parcela se nalazi u zoni privrede
4. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
Izgradnja asfaltne baze je planirana na prostoru lokaliteta Mostarsko Raskre (Slika 1). Asfaltna
baza pozicionirana je sjeverozapadno od Blauja u neposrednoj blizini krunog toka saobraajnice iz
kog se granaju putevi za Konjic i Mostar na jugozapadu, te Kiseljak, Busovau i Travnik na
sjeverozapadu. Takoer u neposrednoj blizini predviene pozicije ovog objekta, nalazi se
irokotrana pruga BH eljeznica, koja u viedecenijskom vremenskom periodu, opravdava
ekonomske razloge svog koritenja. Kao bitnu injenicu vano je naglasiti da se lokalitet predvien za
izgradnju asfaltne baze nalazi u blizini povrinskog vodotoka Zujevina, koji je vrlo znaajna
determinanta pri definiranju hidrografije i morfologije ove oblasti.
2
Slika 1 Geografski poloaj lokacije budue asfaltne baze
U blizini same lokacije, uzvodno uz rijeku Zujevinu nalaze se mljekara Milkos i fabrika bezalkoholnih
pia Sinalco. Sa druge strane magistralnog puta M17 nalaze se fabrika bezalkoholnih pia Coca Cola
d.o.o. i mesna industrija Akova Impex d.o.o.
Lokacija je opsluena vodovodnom i kanalizacijskom mreom. Stoga, vodosnabdijevanje objekta e

se vriti iz gradskog vodovoda.
Na postojeoj lokaciji ve egzistira izgraen individualni stambeni objekt. Planirano je ruenje ovog
objekta kako bi se oslobodila lokacija za gradnju predmetne asfaltne baze. Najblii stambeni objekti
koji nisu u vlasnitvu Grakop d.o.o. nalaze se sa sjeveroistone strane i udaljeni su cca 90 m.
vazdune linije. Preko puta rijeke Zujevine nalaze se i ostali stambeni objekti na udaljenosti cca
120m.
Sa aspekta izgradnje asfaltne baze od znaaja su geoloke i hidrogeoloke karakteristike podruja,

koje e biti obraene u nastavku ovog poglavlja.
3
Slika 2 Pregledna situacija terena sa lokacijom objekta (izvor Google Earth)
5. OPIS POGONA I POSTROJENJA
5.1. Specifikacija pogona i postrojenje za koje se izdaje dozvola
U skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu
(Sl. novine FBiH, br. 19/04), okolinska dozvola se izdaje za sljedee pogone i postrojenja:
1. Pogon asfaltne baze tipa AMMANN Asphaltmischanlage MEA 120, kapaciteta 120 t/h sa
sljedeim postrojenjima:
Postrojenje za preddoziranje se sastoji od:

o Devet preddozatora, kapaciteta jednog preddozatora je 8 m,
o Traka za transport materijala, kapacitet 120 t/h.
Postrojenje za suenje i zagrijavanje sastoji se od:

o Jednog bubnja za suenje materijala,
o Plamenik na prirodni plin.
Postrojenje za otpraivanje koje se sastoji od:

o Filter (nov), postavljen 2009. god,
o Ventilator sa pogonskim motorom,
o Dimnjak prenika 0,9 m i visine 20 m,
o Mjernih i upravljakih ureaja.
4
Postrojenje za mijeanje-toranj za mijeanje koje se sastoji od:

o Vrueg elevatora, kapaciteta 120 t/h,
o Ureaj za prosijavanje 6 mineralnih komponenti sa jednim zaobilaskom,
o Vaga za minerale,
o Vaga za bitumen,
o Mikser dvoosovinski, kapacitet jednog punjenja 1,5 t,
o Mjera temperature minerala na izlazu iz miksera.
Postrojenje za punjenje - filer koje se sastoji od:

o Transport filera koji se sastoji od cijevnog punog transportera,
o Dva silosa za filer, kapaciteta jednog silosa je 40 m,
o Sonde za kontinuirano mjerenje razine punjenja.
Postrojenje za reciklirani asfalt koje se sastoji od:

o Jedan preddozator za reciklirani asfalt,
o Traka za transport recikliranog materijala,
o Bubanj za suenje recikliranog asfalta koji je integriran na toranj za mijeanje,
o Plamenik.
Silosi za asfalt ukupnog kapaciteta 100 t koji su integrirani pored tornja za mijeanje
Pogon za opskrbljivanje vezivnim sredstvom (bitumen) sastoji se od:
o Spremnici za skladitenje vezivnog sredstva, tri spremnika po 20 m, te jedan vei

spremnik od 50 m,
Pogon za posluivanje, upravljanje i vizualni prikaz koji se sastoji od:

o Hardver raunara,
o Softvera,
o Uklopnog ormaria,
o Kontejnera.
2. Ostali infrastrukturni objekti planirani na lokaciji asfaltne baze su:
Skladini prostor sirovina za proizvodnju asfalta,

Separator masti i ulja,
Spremnik za pogonsko gorivo
Vaga.
Asfaltna baza je kupljena sa svom dokumentacijom o ispravnosti i emisijama, a prije kupovine je

doraivana i modernizovana tri puta i to 1990. 1992. i 2004. godine.
5
Slika 3 Shematski prikaz dispozicije buduih objekata
5.2. Opis tehnolokog procesa
Tehnoloki proces postrojenja asfaltne baze obuhvata proizvodnju bitumenskog konglomerata

(asfalta). Asfalt je vrua mjeavina mineralnih agregata, punjenja (filera) i bitumena te po potrebi
odreenih aditiva.
Planirano je postavljanje jedinice za proizvodnju asfalta marke AMMANN Asphaltmischanlage MEA

120, kapaciteta 120 t/h. Postrojenje e biti smjeteno na otvorenom prostoru, s tim da se razmilja o
natkrivanju deponije frakcionog agregata, pa e i proizvodnja biti uvjetovana vremenskim prilikama
(postrojenje ne radi na niskim temperaturama i loim vremenskim uvjetima) a i potrebama trita.
U zavisnosti od primjene, proizvodit e se vie vrsta konglomerata. Ove vrste sa razlikuju po

granulaciji koritenih frakcija i procentualnom ueu komponenti mjeavine. Za svaki tip (vrstu)
bitumenskog konglomerata propisana je receptura koja se ubacuje u automatski sistem. Naime,
sistem proizvodnje e biti kompjuteriziran i sav rad postrojenja e se voditi iz kontrolne sobe.
Tip postrojenja je prekidni, to znai da nakon svakog mijeanja mijealica (mikser) isporuuje finalni
proizvod.
6
Pogon za proizvodnju asfalta sastoji se od dozatora (spremita za hladni materijal), ulazne

transportne trake i transportnih traka za opskrbu filerom i vezivnim sredstvom, rotacione suare,
filtera, tornja za mijeanje sa elevatorom, vibracionim sitima i vagama i mijealicom, silosima za filer,
bitumen i mijeani materijal te kabine za upravljanje procesom.
Mineralni agregat se kamionom dovozi u krug asfaltne baze i skladiti na predvienu deponiju
odvojeno prema veliini granulacije. U fazi preddoziranja, minerali se u skladu sa receptom mjeavine
posredstvom utovarivaa pune u dozatore (spremite za hladne frakcije). Preko sabirnih i ulaznih
traka, mineralna mjeavina se dovodi do postrojenja za suenje i zagrijavanje.
Mjeavina minerala iz preddoziranja se otprauje i sui u rotacionom bubnju izravno zagrijavanom

plamenikom te zagrijava na temperaturu koja je potrebna za daljnju obradu. Bubanj radi po principu
protustrujanja, to znai da mjeavina minerala tee suprotno od irenja plamena. Punjenje bubnja se
vri bilo izravno posredstvom sabirne, ulazne trake ili posredstvom trake za punjenje. Cijev bubnja
nagnuta je prema ispustu. Podizne i transportne naprave osiguravaju kretanja minerala kroz zonu
otpraivanja, suenja i zagrijavanja sve do ispusta iz bubnja. Zagrijavanje e se vriti naftom ili lo
uljem.
Praina i neistoe se vode u filter koji smanjuje emisiju praine na sadraj koji je prihvatljiv sa
aspekta zatite okolia. Predfilter odvaja grubu prainu a crijevni filteri, koji su rasporeeni u kuitu
filtera, slue za odvajanje fine praine. Poklopci na filteru omoguavaju nesmetan pristup filterskim
crijevima. Filter se automatski isti otresanjem vrea. Izdvojena praina se vodi do postrojenja za
mijeanje kao vlastiti filer. Preieni otpadni dimni plin se pomou usisnog ventilatora a preko
dimnjaka isputa u atmosferu.
Ugrijana frakcija se die elevatorom na sita. Funkcija vibrirajueg sita je da materijal razdvoji po
frakcijama i deponuje ga u topla spremita. Iz toplih spremita frakcije idu na vagu prema recepturi,
pa u mijealicu gdje se vri mijeanje svih komponenti. Osim tople frakcije, vri se vaganje i
dodavanje zagrijanog bitumena i vlastitog ili stranog filera te dodatnih aditiva koji se vau ili doziraju
volumetrijski.Bitumen se u bazu dovozi cisternama i pretae u rezervoare-cisterne. Za skladitenje se
koriste rezervoari-cisterne sa vremenski i temperaturno ovisno reguliranim grijanjem, koji su
nepropusni i toplinski izolirani. Bitumen je vrlo pogodan materijal za reciklau, to je jedna od njegovih
velikih prednosti u odnosu na sintetske materijale. Bitumenski otpaci mogu se samljeti u posebnim
mlinovima.
Za zagrijavanje kamenih agregata i termikog ulja koje zagrijava bitumen koristi se nafta ili lo ulje
koje se deponuje u posebnim tankovima. Termiko ulje e se dopremati kamionom, pakovano u
metalnu burad i pretakati u rezervoar termikog ulja pomou pumpe. Ona ima cirkulaciju kod
zagrijavanja bitumena, pa se povremeno samo dopunjava, a ne isputa se. Za pokretanje maina
koristit e se elektrina energija.
Nakon mijeanja, gotova smjesa (asfalt) se skladiti u silos za mijeani materijal koji je integriran u
toranj za mijeanje i iz koga se moe vriti direktni utovar na vozila. Osim toga, mijeani materijal se
moe izravno iz miksera tovariti na vozila.
7
Mineralni agregat
PREDDOZIRANJE
SUENJE, OTPRAIVANJE I
ZAGRIJAVANJE
PROSIJAVANJE
Bitumen,
filer i VAGANJE
aditivi
MIJEANJE
SKLADITENJE
UTOVAR
TRANSPORT
Slika 4 Shematski prikaz procesa proizvodnje
Filer je vaan kao sredstvo za punjenje i njegovo procentualno uee u finalnom proizvodu
poveava se kod finijih konglomerata (troni sloj). Vlastiti filer se dobiva u procesu otpraivanja dok je
strani filer takoer krenjakog porijekla. Vlastiti filer se iz filtera punim transportom i elevatorima
najprije dovodi do meuspremnika u tornju za mijeanje iz kojeg se vaga i dodaje u toranj za
mijeanje. Strani filer se doprema u krug asfaltne baze sa autocisternom i pomou zraka
(pneumatski) se prebacuje u silos za strani filer. Spremite za vlastiti i strani filer su silosi, svaki
3
kapaciteta 40 m .
Potronja gore navedenih materijala zavisi od potreba trita i recepture za asfaltnu mjeavinu koja
e se proizvoditi.
Osim toga, u proizvodnji asfalta koristit e se i:
Aditivi (emulzije),
Dizel ili loe ulje,
Termiko ulje.
8
6. OPIS OSNOVNIH I POMONIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I

ENERGIJA KOJE SE KORISTE ILI KOJU PROIZVODI POGON I
POSTROJENJE
6.1. Osnovne i pomone sirovine
Za proizvodnju asfalta koriste se sljedee osnove sirovine:
Mineralni agregat,
Filer,
Vezivno sredstvo (bitumen).
Mineralni agregat je krenjakog porijekla i dovozi se kamionima na deponiju u krugu asfaltne baze.
Sa deponije se kameni agregat prebacuje u dozirni lijevak pomou utovarivaa. Koliina mineralnog
agregata na deponiji e zavisiti od potreba proizvodnje, odnosno iskoritenosti kapaciteta postrojenja.
Filer je vaan kao sredstvo za punjenje i njegovo procentualno uee u finalnom proizvodu
poveava se kod finijih konglomerata (troni sloj). Vlastiti filer se dobiva u procesu otpraivanja dok je
strani filer takoer krenjakog porijekla. Vlastiti filer se iz filtera punim transportom i elevatorima
najprije dovodi do meuspremnika u tornju za mijeanje iz kojeg se vaga i dodaje u toranj za
mijeanje. Strani filer se doprema u krug asfaltne baze sa autocisternom i pomou zraka
(pneumatski) se prebacuje u silos za strani filer. Spremite za vlastiti i strani filer su silosi, svaki
3
kapaciteta 40 m .
Bitumen se koristi kao vezivo mjeavine u proizvodnji asfalta. Cisterna se dovozi u krug asfaltne baze
3
i pomou crijeva i pumpe pretae u dva rezervoara kapaciteta po 60 m . Na vrhu rezervoara nalazi se
vod za ozraivanje za odvod para koje se razvijaju pri zagrijavanju bitumena. Potrebno je istai da je
bitumen vrlo pogodan materijal za reciklau, to je jedna od njegovih velikih prednosti u odnosu na
sintetske materijale. Bitumenski otpaci mogu se samljeti u posebnim mlinovima.
Potronja gore navedenih materijala zavisi od potreba trita i recepture za asfaltnu mjeavinu koja
e se proizvoditi.
6.2. Lista hemijskih supstanci, goriva i energije
U proizvodnji asfalta koristit e se sljedee hemijske supstance i gorivo:
Aditivi (emulzije),
Dizel ili loe ulje
Termiko ulje
Za proizvodnju asfaltne mase koriste se emulzije, odnosno aktivne tvari - ovisno o vrsti kamenog
materijala - koje smanjuju povrinsku napetost izmeu rasprenog bitumena i vode te time
9
omoguavaju brzo vezanje odnosno "lijepljenje" bitumena po povrini agregata. Koliina utroene
emulzije e zavisiti od proizvodnje koja e se regulirati prema potrebama trita.
U procesu proizvodnje za suenje i zagrijavanje minerala i bitumena koristit e se dizel ili lo ulje koje
e se dopremati u krug asfaltne baze autocisternama i pretakati u rezervoar za dizel ili lo ulje.
Termiko ulje e se dopremati kamionom, pakovano u metalnu burad i pretakati u rezervoar
termikog ulja pomou pumpe. Ona ima cirkulaciju kod zagrijavanja bitumena, pa se povremeno
samo dopunjava, a ne isputa se. Za pokretanje maina koristit e se elektrina energija.
7. OPIS OKOLIA NA KOJI PROJEKT MOE IMATI UTJECAJ
7.1. Morfologija i hidrografija
Morfoloki posmatrano, objekat u izgradnji predstavljen je zaravnjenim prostorom (cca 516 m.n.v),
pozicioniranim na prostoru lokaliteta Mostarsko Raskre u neposrednoj blizini krunog toka
saobraajnice, iz kog se granaju putevi za Konjic i Mostar na jugozapadu, te Kiseljak, Busovau i
Travnik na sjeverozapadu. Kao bitnu injenicu vano je naglasiti da se lokalitet predvien za izgradnju
asfaltne baze nalazi u blizini povrinskog vodotoka Zujevina koji predstavlja vrlo znaajnu
determinantu pri definiranju hidrografije i morfologije ove oblasti.
Slika 5 Morfologija terena u podruju lokacije baze
7.2. Geoloke i hidrogeoloke karakteristike podruja
U geolokom smislu, lokacija predviene asfaltne baze nalazi se u podruju aluvija (al), kao i prve
rijene terase (t1), rijeke Zujevine, ija visina aproksimativno ne prelazi 4 m od povrine vodenog
ogledala rijeke.
10
Litoloki promatrano, aluvij i prva rijena terasa, sainjeni su od ljunka i pijeska s neto glinovite
komponente, koja relativno slabo povezuje ovaj granulirani materijal (izraenija povezanost ovih
materijala glinovitom komponentom znatnije je ispoljena unutar terasnih sedimenata).
Slika 6 Geoloka karta sa hidrogeolokim karakteristikama tla
U podlozi kvartarnih vodonosnih sedimenata (al, t1), nalaze se slabopropusni do nepropusni gornjo-
Kredni (K2), breasti krenjaci, pjeari i konglomerati, te na marginalnom nivou gornje-miocenski
1
( M3), lapori, gline, alevroliti, glinoviti pjeari i ugalj s funkcijom podinske hidrogeoloke barijere.
Navedeni sedimenti slabije vodopropusnosti, pogodniji su za fundiranje graevinskih objekata od
vodopropusnih naslaga Kvartara, te se u tom smislu za sluaj konane izvedbe predmetnog objekta,
preporuuju kao sredina za temeljenje. Shodno iznesenom, prije poetka graevinskih radova,
takoer se preporuuje i izvoenje bar 5 istranih geomehanikih buotina (minimalno 1,0 m u
supstratu), koje se sukladno poloaju i rasporedu pojedinih objekata na mjestu izvedbe, trebaju
locirati unutar prostora predvienog za graenje asfaltne baze.
Tektonski sklop, strukturne karakteristike i litoloki sastav stijenskog materijala podruja istraivanja,
predisponirali su i hidrogeoloke karakteristike ovog terena.
U hidrogeolokom smislu aluvijalni sedimenti, kao i depoziciona sredina koja formira prvu rijenu
terasu, predstavlja vodonosni horizont slobodnog nivoa izdani i dobrih karakteristika vodopropusnosti
s funkcijom akvifera, koji e ovisno o hidrolokim prilikama (kako za vrijeme visokih, tako i za vrijeme
11
reima voda u opadanju vodenog ogledala rijeke Zujevine), pratiti razinu ovog povrinskog vodnog
tijela u podzemlju.
Sukladno ovakvom stanju, prilikom izgradnje objekta asfaltne baze na prostoru lokaliteta Mostarsko
Raskre, nuno je poduzeti sve neophodne radnje na zatiti podzemnih i povrinskih voda vodotoka
Zujevina, tim prije to se njihov uticaj najneposrednije odraava na izvorite Sarajevsko Polje.
7.3. Flora i fauna
Predmetna lokacija se nalazi u industrijskom podruju. Zemljite je iskreno i spremno za gradnju,

tako da na ovom podruju ne egzistiraju znaanije biljne i ivotinjske vrste. Na iskrenim povrinama
se od vegetacije uglavnom javlja niska trava. Isto tako, nisu utvrene odreene i zatiene prirodne
vrijednosti i drugi prostori i objekti od posebnog prirodnog, ekolokog i pejzanog znaaja.
7.4. Pejzane karakteristike
Pejza podruja na kojem se namjerava graditi asfaltna baza je ravniarski sa iskrenom povrinom
na kojem od vegetacije egzistira niska trava.
7.5. Kvalitet zraka
Mrea monitoringa kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo se sastoji od 5 automatskih i 3 manualne

stanice . Za analizu kvaliteta zraka na predmetnoj lokaciji, koristie se podaci sa najblie stanice,tj.
mobilne stanice Ilida. Do 2011. godine, na mobilnoj stanici Ilida mjerene su samo koncentracije
sumpor dioksida SO2 i ai. Od 2011. godine, mobilna stanica na Ilidi je u funkciji, kao i
stacionarna i ona omoguava mjerenje koncentracija sumpor dioksida-SO2, ai, oksida nitrogena
(No,N02,Nox), ozona (O3), ugljen monoksida (CO) i estica praine (PM10). Osim navedenog, ona
mjeri i organske polutante BTX (benzen, tulen, etil benzen i kselin).
Vrijednosti su predstavljene u bojama prema vaeem Pravilniku o kvalitetu zraka:
Zelena boja pokazuje da je vrijednost polutanta ispod prosjene godinje vrijednosti koja je
propisana pravilnikom o graninim vrijednostima kvalitet zraka u cilju zatite zdravlja ljudi;
uta boja pokazuje da je vrijednost polutanta iznad prosjene godinje vrijednosti;
Crvena boja pokazuje da je vrijednost polutanta iznad visoke vrijednosti koja je propisana
pravilnikom o graninim vrijednostima,
Granine vrijednosti, gornja i donja granica ocjenjivanja, tolerantne vrijednosti i pragovi upozorenja /
uzbune propisane su Pravilnikom o nainu vrenja monitoring kvaliteta zraka i definiranju vrsta
zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH 1/12).
12
Tabela 1Podaci o koncentracijama SO2 i ai u periodu 2001.- 2012. godine na manuelnoj

stanici Ilida
GODINA SO2 A
2001 14,8 23,4

2002 8,3 28,2
2003 6,5 28,3
2004 7,1 34,2
2005 8,2 26,5
2006 14,7 35,1
2007 14,2 36,1
2008 10,6 28,1
2009 37,2 95,7
2010 30,8 56,8
2011 25,3 38,88
2012 29,9 43,3
2013 28,0 42,0
Analizom prisutnosti ai u zraku, u duem vremenskom periodu, vidljivo je poveanje na lokalitetu

Ilide. Do 2004. godine biljeila se poveana koncentracija, da bi se nakon toga, 2005. biljeio pad
koncentracije, a zatim i ponovno poveanje 2006. i 2007. godine. 2009. i 2010.godine koncentracija je
naglo porasla, preko vrijednosti koja je propisana pravilnikom o graninim vrijednostima.
Poreenjem vrijednosti SO2 u posljednjih 10 godina, dolazi se do zakljuka da je do 2009. godine

dolo do naglog rasta koncentracije i da je zabiljeen njen pad od 2010.godine. Pretpostavlja se da je
velika zagaenost na podruju opine Ilida posljedica i emisija iz saobraaja, jer je poznato da je na
ovom prostoru velika frekvencija saobraaja na svim putnim pravcima i da jako esto dolazi do
zaguenja. Veliki problem predstavljaju i tehniki neispravna vozila, lo i nekontrolisan kvalitet goriva,
a osim zagaenja zraka, stvara se i buka, koja dodatno optereuje graane i ugroava njhovo
zdravlje.
Tabela 2 Prosjene vrijednosti pokazatelja kvaliteta zraka mjerene mobilnom stanicom za

2011., 2012. i 2013. godinu
GODINA PM10 NO NO2 NOX B T E X

3 3 3 3 3 3 3 3
[g/m ] [g/m ] [g/m ] [g/m ] [mg/m ] [g/m ] [g/m ] [g/m ]
2011. 32,66 27,15 27,11 55,25 0,36 1,96 0,01 0,09
2012. 35,4 18,1 23,8 41,9 0,65 0,75 0,00 0,25
2013. 66 20 25 45 * * * *
*analizator van funkcije
13
Bitno je napomenuti da nisu vrena mjerenja navedenih koncentracija u periodu od aprila do juna
2011. godine, zatim organskih polutanata (B,T,E,X) u periodu od februara do decembra 2012.godine
te mjerenja koncentracija estica praine PM10 i oksida nitrogena u periodu juliseptembar
2013.godine.
7.6. Kvalitet povrinskih voda
Lokalitet predvien za izgradnju asfaltne baze nalazi se u blizini povrinskog vodotoka Zujevina.
Rijeka Zujevina locirana je na prostoru Opine Hadii i nalazi se u neposrednoj blizini industrijskih
postrojenja. Ovaj vodotok ulijeva se u rijeku Miljacku, te za kvalitet postoje obimniji dostupni podaci
koji su prikupljeni za vrijeme izrade Studije ista rijeka Miljacka.
Iako rijeka Zujevina protie na podruju industrijske zone Kantona Sarajevo, nijedna od industrijskih
postrojenja na tom podruju ne isputa otpadne vode direktno u vodotok. Razlog je taj to je uzeto u
obzir da se radi o manjem vodotoku te je za industrije usvojeno drugaije rjeenje a to je prokljuenje
pripadajuih industrija na postojeu kanalizacionu mreu koje otpadne vode ovih postrojenja odvode
do kolektora Butile.
Podaci koji su prikupljeni tokom jednogodinjeg perioda mjerenja (tokom 2010-2011) godine u sklopu
Studije ista rijeka Miljacka, gdje su obuhvaene sve vodne situacije, mogu dati ocjenu ne samo
zateenog stanja nego i utvrene klase vodotoka na godinjem nivou. Parametri kvaliteta su poreeni
prema Uredbi o opasnim i tetnim materijama u vodama, (Sl. Novine FBiH br. 43/07), dok je
klasifikacija vodotoka raena u skladu sa Uredbom o klasifikaciji voda i voda obalnog mora
Jugoslavije u granicama Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine (Sl. Glasnik SRBiH, br.
18/80) koja je jo uvijek vaea na prostoru FBiH.
Zagaenje rijeke Zujevine poveava se svake godine. Ovaj vodotok prihvata dio komunalnih otpadnih
voda naselja Hadii, Osijek i Rakovica, kao i Rakoviki potok koji je izuzetno zagaen (slui kao
kanal za komunalne otpadne vode). Iako su industrije prikljuene na gradsku kanalizacionu mreu,
zbog velikog broja stambenih i poslovnih objekata sve je uestalija pojava komunalnog otpada koji
zavrava u samom vodotoku. Zbog toga su tokom 2010/2011 godine biljeene visoke koncentracije
nutrijenata(azotna i fosforna jedinjenja) u vodotoku (Studija ista rijeka Miljacka). Tokom 2010.
godine biljeene su i poviene koncentracije tekih metala olova, bakra i ukupnog hroma.
Najproblematinije podruje je Rakovica sa okolnim selima. Zbog koncentracija parametara ukupnog
fosfora i amonijaka, vodotok Zujevine je u periodu 2010/2011. godine spadao u IV klasu.
14
Tabela 3 Rezultati fiziko-hemijskih analiza vode rijeke Zujevine tokom perioda 2010/2011.
godine (Izvor podataka: Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu, Studija
ista rijeka Miljacka)
ZUJEVINA ZUJEVINA ZUJEVINA ZUJEVINA

PARAMETRI MDK PAZARI UE PAZARI UE
2010 2010 2011 2011
Temperatura vode (C) 16,0 16,5 14,1 13,8
Miris bez bez bez bez bez
Ukus bez bez bez bez bez
Boja (Pt Co skala) bez bez bez bez bez
pH vrijednost 6,50-9,50 7,26 8,23 7,61 7,83
Suspendovane vrste supstance (mg/l) 10-30 5,50 3,30 6,50 4,10
Rastvoreni kisik (mg O2/l) 8-6 8,60 8,53 9,45 9,30
Zasienost kisikom (%) 90-105 94,6 93,8 96,3 95,0
BPK5 (mg O2/l) 2-4 2,10 1,90 3,5 2,2
Kalijum (mg/l) 1,30 1,80
Natrijum (mg/l) 200 5,30 5,80 11,50 12,70
+
Amonijak (mg NH4 /l) 0,10-0,25 0,17 0,18 1,62 0,24
-
Nitrati (mg NO3 /l) 0,50-1,50 1,40 1,25
-
Nitriti (mg NO2 /l) 0,01-0,03 0,07 0,05
-
Hloridi (mg Cl /l) 200,0 10,0 12,5 10,5 9,5
-1
Elektroprovodljivost (S cm na 20 C) 1000 1002 529 764 498
2-
Sulfati (mg SO4 /l) 321,10 117,00
Slobodni karbon dioksid (mg/l) 7,50 < 0,01
Fosfati (orto) kao P (mg/l) 0,10-0,25 0,49 0,56 0,29 0,22
eljezo (mg Fe/l) 0,10 0,01 0,02
Anionski deterdenti (mg/l) 0,10 0,03 0,04 0,05 0,03
Kadmijum (g/l) 0,5 < 0,5 < 0,05
Olovo (g/l) 2 3 14
Cink (mg/l) 0,05-0,08 0,03 0,02
Bakar (g/l) 2-10 6 13
Mangan (mg/l) 0,05 0,02 0,02
Krom ukupni (g/l) 1 2 2
MDK Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine F BiH broj 43/07)
Jedno od predloenih rjeenja Studije ista rijeka Miljacka kojim je mogue rijeenje problema
zagaenja koje dolazi od ulijevanja Rakovikog potoka je izgradnja lokalnog postrojenja za
preiavanje otpadnih voda.
15
8. OPIS PRIRODE I KOLIINE PREDVIENIH EMISIJA U OKOLI KAO I

IDENTIFIKACIJA ZNAAJNIH UTICAJA NA OKOLI
8.1. Uvod
Kod analize utjecaja predmetne asfaltne baze na okoli, bitno je u uzeti u obzir sljedee injenice:
kapacitet asfaltne baze je 120 t/h,
u procesu proizvodnje ne koristi se tehnoloka voda,
udaljenost od najbliih kua je oko 90 m,
osjetljivost odabrane lokacije u hidrogeolokom smislu jer je situirana na potencijalno veoma

osjetljivom prostoru s obzirom na njegovu lito-stratigrafsku grau,
postrojenje e imati ugraene filtere za otpraivanje a proizvoa garantira zadovoljenje

graninih vrijednosti emisija ukoliko se potuju standardne procedure rada i odravanja,
u blizini i na samoj lokaciji za gradnju postrojenja nema znaajnih prirodnih vrijednosti

ukljuujui floru i faunu.
Mogui utjecaji na okoli od postrojenja asfaltne baze javljaju se u toku preuzimanja i

skladitenja sirovina i energenata, u proizvodnom procesu, te u toku pretovara,skladitenja i
transporta gotovih proizvoda. Negativni utjecaji se mogu oekivati od ostavljenih sirovina i
gotovih proizvoda sukladno fiziko hemijskim svojstvima pojedine tvari. Mogunost isjecanja
sadraja iz spremnika je relativno mala, pa je mala i mogunost zagaenja okolnog tla,
podzemnih voda i oblinjeg vodotoka, a najveu opasnost predstavlja loivo ulje.
Prikaz moguih emisija iz postrojenja asfaltne baze, dat je u skladu sa okolinskim smjernicama o
najboljim raspoloivim tehnikama za proizvodnju asfaltnih mjeavina iz juna 2007. godine.
(Environmental Guidelines on Best Available Techniques for the Production of Asphalt Paving Mixes,
june 2007.) (Tabela 4.).
Tabela 4 Mogue emisije u okoli iz asfaltne baze
IZVOR OBLICI ZAGAENJA

Takasto (kanalisano) izbacivanje praine
Suenje agregata u rotacionoj suari
kroz dimnjak
Prisustvo ai i nesagorjelih dijelova u dimnim Izbacivanje crnog dima iz dimnjaka
plinovima
Podizanje materijala sa skladita, podizanje
Difuzno izbacivanje
praine kroz manipulacije, kvar ureaja za
otpraivanje
Gorionik, pogonski ureaji, vozila Buka
Voda u agregatu Izbacivanje vodene pare
Loe sagorijevanje Izbacivanje CO i CO2
16
IZVOR OBLICI ZAGAENJA

Sumpor u gorivu Izbacivanje SO2 i SO3
Otvoreni plamen Izbacivanje NO i NO2
Sumpor, isparenja vrue mjeavine Neprijatan miris
Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen) Zagaenje tla
Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen),
Zagaenje voda
oborinske i sanitarno-fekalne otpadne vode
Proizvodnja neupotrebljivih mjeavina, viak
vrsti otpad
filera i frakcija, otpadni filteri, metalna burad od
termikog ulja, komunalni otpad
Izgled postrojenja, kretanje tekih vozila, Vizualna zagaivanja i unitenje pejzaa
praina na zelenilu.
8.2. Emisije u zrak
Od emisija u zrak, mogue je oekivati tri tipa emisija:
kanalisane emisije vrstih estica,

difuzne emisije vrstih estica, i
gasovite emisije dimnih plinova.
Kanalisane emisije vrstih estica (praine) se pojavljuju na dimnjaku preko koga se isputaju emisije
iz dva pogona:
pogon za suenje i zagrijavanje iz bubnja za suenje i zagrijavanje mineralnog agregata

pogon za mijeanje iz tornja za mijeanje.
Osnovni izvor emisija u bubnju je sirovi agregat koji sa sobom nosi odreeni procent finih estica, dok
ostatak nastane u procesu zagrijavanja prouzrokovan mehanikim i/ili temperaturnim efektima.
Koliina praine zavisi od uvjeta rada. Koliina dimnog plina koji moe nastati u procesu suenja se
3
kree od 200 do 300 m po metrikoj toni suhog agregata. Koliina praine u dimnom plinu moe biti i
3 3
do 500 g/m dok su tipine vrijednosti do 40-200 g/m .
Koliina otpadnog plina koji moe nastati u tornju za mijeanje zavisi od veliine postrojenja i kree se
3 3
oko 50,000 m /h, a sadraj praine od 20-50 g/m . Da bi se sprijeila emisija praine u okoli svako
asfaltno postrojenje ima ugraene filtere. Koncentracija praine u dimnom plinu nakon preiavanja
ovisi iskljuivo o ispravnosti ugraenih filtera.
Difuzne emisije vrstih estica se, u zavisnosti od vremenskih prilika i kvaliteta (frakcije) mineralnog
agregata, mogu pojaviti sa deponija (finog) pijeska. Takoer postoji mogunost podizanja praine kod
operacija transporta u krugu objekta te manipuliranja agregatom. Gasovite emisije dimnih plinova
nastaju izgaranjem loivog ulja u postrojenja za zagrijavanje bitumena kao i plinovi nastali u bubnju za
suenje i zagrijavanje agregata. Dimni plinovi sadre uglavnom sumpor dioksid (SO 2), okside duika
(NOx), ugljik (II) oksid (CO), ugljik (IV) oksid (CO2) i ugljikovodike (CxHy).
17
Sumpor dioksid nastaje u procesu suenja u bubnju i zavisi od koliine sumpora u gorivu koje se
koristi (posebno ukoliko se koristi nafta ili ugalj). SO2 biva apsorbiran od strane odreenih mineralnih
agregata, npr. krenjaka te alkalnim slojem praine u filteru za otpraivanje.
Oksidi duika, NOx, nastaju reakcijom duika i kisika na povienim temperaturama. Ovi oksidi
doprinose nastanku ozona i, u neposrednoj blizini tla, smoga. Osim toga, izazivaju zakiseljavanje
zraka odnosno tla. Sitne vrste estice se, u prvom redu, sastoje od ai. Nastaju nepotpunim
izgaranjem goriva na gorioniku u bubnju za suenje i zagrijavanje i kodljive su za organe za disanje,
ukoliko udisanjem dou u organizam. Koliina NOx zavisi od sadraja duika u gorivu, koliine zraka,
temperature plamena i tipa gorionika.
Ugljik (II) oksid, CO, takoer nastaje kao produkt nepotpunog izgaranja goriva. Kao toksina tvar se u
vrlo malim koliinama nalazi u emisiji plinova nastalih izgaranjem goriva. Koliina CO zavisi od
koliine finih estica u agregatu, sadraja vodene pare u bubnju i upotrebe recikliranog asfalta. CO se
ne smatra primarnim zagaditeljem iz asfaltnih baza te nije predmet propisivanja dozvoljenih graninih
vrijednosti emisije.
Ugljik (IV) oksid (CO2) nastaje kao produkt nepotpunog izgaranja goriva i zavisi od vrste pogonskog
goriva i potronje energije potrebne za proces zagrijavanja mineralnih agregata, upotrebe recikliranog
asfalta i sistema zagrijavanja spremnika za bitumen.
CO2 se ne smatra primarnim zagaditeljem iz asfaltnih baza te nije predmet propisivanja dozvoljenih
graninih vrijednosti emisije. Koliina emisije CO2 se odreuje na osnovu efikasnosti procesa i
koritenog goriva.
Ugljikovodici, CxHy, nastaju kao ostatni produkt izgaranja goriva. Ovi sastojci dimnih plinova, zajedno
s oksidima duika, dovode do nastanka ozona. Mogui izvori ovih emisija su spremnici za bitumen
(posebno u procesu ventiliranja para u fazi punjenja bitumenom i zagrijavanja bitumena na radnu
temperaturu), toranj za mijeanje, utovaranje asfalta na mehanizaciju, zagrijavanje recikliranog
asfalta. Njihova koliina u dimnim plinovima se moe regulirati optimizacijom procesa gorenja i
redovnim odravanjem gorionika. Ukoliko je izgaranje goriva dobro regulirano, tj. ukoliko je optimalan
omjer goriva i zraka, onda dimni plinovi ne sadre vidljivu a. Postoji i mogunost pojave tekih
ugljikovodika na prostoru mijeanja i skladitenja asfalta ukoliko bi temperatura bitumena prela

200 C.
Prema specifikaciji proizvoaa koja se odnosi na asfaltno postrojenje AMMANN Asphaltmischanlage

MEA 120, emisije preienih dimnih plinova iz postrojenja zadovoljavaju standards Swiss LRV od
1.1.2009. i mogu se oekivati sljedee vrijednosti, uz napomenu da postrojenje mora raditi i biti
odravano prema Ammann prirunicima za rad i odravanje:

3
Praina 20 mg/m

3
NOx izraen kao NO2 250 mg/m

3
SOx izraen kao SO2 250 mg/m
CO bez granine vrijednosti
18

3
Ukupni ugljikovodici 150 mg/m
Specifikacija i elaborat o posljednjim mjerenjima dati su u Prilogu 2.
Osim toga, s obzirom da se radi o rabljenoj asfaltnoj bazi, Investitor je dostavio i podatke o
posljednjim mjerenjima iz 2008. godine kada je asfaltna baza bila u funkciji. (Tabela 5.)
Tabela 5 Vrijednosti izmjerenih emisija u zrak pri radu asfaltne baze 2008. god.
PARAMETAR SREDNJA MINIMALNA MAKSIMALNA

3
CO (mg/m ) 241
VRIJEDNOST 185
VRIJEDNOST 308
VRIJEDNOST
NOx izraen kao NO2 21 21 21
Ukupni ugljikovodici 36 34 39
Praina
3 <0,3 <0,3 0,4
(mg/m )
Prema Pravilniku o graninim vrijednostima za emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.
novine FBiH, 12/05) za loita ispod 50 MW, kakva su u asfaltnoj bazi, propisane su granine
vrijednosti (Tabela 6.). Radi lake usporedbe, u tabeli su dati i podaci o iz specifikacije za postrojenje
AMMANN, kao i preporuke iz BAT smjernica evropske asocijacije proizvoaa asfalta.
Tabela 6 Emisije u zrak asfaltnog postrojenja
VRIJEDNOSTI POSLJEDNJA
MJERENJA IZ 2008. GRANINA BAT
PREMA
PARAMETAR VRIJEDNOST PREPORUKA
SPECIFIKACIJI SRED. MIN. MAX. EMISIJE
AMMANN-A VR. VR. VR
Oksidi nitrogena Znatno manje
3 250 21 21 21 150-450 od 500 mg/m3
(NOx) (mg/m )
CO i CO2
emisije variraju
od vrste goriva
i postrojenja za
Nema
suenja. Mogu
3 granine
CO (mg/m ) - 241 185 308 se optimizirati
vrijednosti
dobrim
rukovoenjem
postrojenjem i
kontrolom
temperature
Spojevi
Znatno manje
sumpora 250 - - - - 3
3 od 500 mg/m
(SO2) (mg/m )
Ukupni
Ispod Ispod
ugljikovodici 150 36 34 39 3 3
3 150mg/m 150 mg/m
(mg/m )
a (po
- 1 1
Bucharachu)
19
VRIJEDNOSTI POSLJEDNJA
MJERENJA IZ 2008. GRANINA BAT
PREMA
PARAMETAR VRIJEDNOST PREPORUKA
SPECIFIKACIJI SRED. MIN. MAX. EMISIJE
AMMANN-A VR. VR. VR
30 (laka tena
goriva) -60
3 3
Praina (mg/m ) 20 <0,3 <0,3 0,4 (srednja i 20-100 mg/m
teka
tena goriva)
Mogue je zakljuiti da e emisije u zrak iz predmetnog pogona zadovoljavati zakonom propisane

granine vrijednosti i da nee uticati na kvalitetu zraka na datom podruju pod uvjetom da se
asfaltnom bazom upravlja i odrava prema uputstvu proizvoaa te redovno vri kontrola i zamjena
filtera za preiavanje otpadnih dimnih plinova. Takoer je potrebno napomenuti da je planirana
visina dimnjaka koje je sastavni dio pogona 10 m, to je prema BAT preporukama dovoljna visina za
adekvatnu disperziju emitovanih plinova u atmosferi.
8.3. Emisije u vodu
Pri normalnom radu postrojenja ne dolazi do pojave tehnolokih otpadnih voda. Meutim, realno je
oekivati pojavu oneienja vode i tla uljem, mazivom kao i loivim uljem na prostoru asfaltne baze u
dijelu pretakalita i manipuliranja, kao i od vozila. Takoer, u sluaju nekontroliranog izlijevanja
bitumena moe doi do oneienja vode i tla. Zbog prisustva radnika na lokaciji oekuje se i
nastanak sanitarno-fekalnih otpadnih voda.
Mogui izvori zagaenja povrinskih i podzemnih voda su:
Deponija mineralnog agregata kao posljedica curenja ili mijeanja agregata sa prirodnim
zemljitem,
Spremnik za dizel/lo ulje,
Spremnik za termalno ulje,
Spremnik za bitumen, te
Toaleti
Maksimalne potrebe asfaltne baze za vodom u sunom periodu se procjenjuju na ne vie od 0,28 l/s,
od ega je najvei dio (cca 0,23 l/s) potreban za sistem kojim e se vriti sprjeavanje podizanja
praine sa manipulativnih povrina i parking prostora. Sistem za podizanje praine e se koristiti u
ljetnom periodu godine kada biljee visoke temperature i smanjena vlanost vazduha te visok stepen
evapotranspiracija zbog kojeg se ne oekuje povrinsko oticanje koje bi opteretilo ureaj za
preiavanje.
20
Imajui u vidu prirodu proizvodnog procesa gdje se voda ne koristi u proizvodnji i injenicu da najvei
dio vode koritene za sprjeavanje podizanja praine ispari u formi vodene pare, moe se zakljuiti da
e nastati sljedee otpadne vode:
sanitarno-fekalne otpadne vode iz toaleta,

otpadna voda koja nastaje odravanjem istoe kruga pranjem vodom,
oborinske otpadne vode.
Tabela 7. Mjesta nastanka i karakteristike otpadne vode
MJESTO SASTOJCI KOJI

VRSTA DESTINACIJA
NASTANKA ZAGAUJU
Sanitarno-fekalne otpadne Organske materije, Sanitarno-fekalna

1. Toaleti
vode suspendovane kanalizaciona
materije, deterdenti mrea
2. Manipulativne Oborinske otpadne vode od Suspendovane Tehnoloka
povrine i parking atmosferskih padavina koje materije, organske kanalizaciona
prostor se prikupljaju sa krovova i materije, masti i ulja mrea
otvorenih povrina te
Pretpostavlja se da e preko 95% vode potroene za sanitarne potrebe zavriti kao otpadna voda. S
otpadne vode nastale
druge strane, voda potroena za povremeno pranje manipulativnih povrina i parking prostora kao i
odravanjem istoe kruga
oborinska voda u potpunosti zavrava kao otpadna voda. Stoga je mogue izvesti zakljuak da e
koliine nastale otpadne vode biti:
Fekalno-sanitarne otpadne vode = 950 l/d

Otpadna voda od odravanja manipulativnih povrina i parking prostora = 5000 l/d
Oborinske otpadne vode = 5104,1 l/d .
Oborinske otpadne vode su proraunate na osnovu ITP dijagrama za podruje grada Sarajeva. Za
proraun je koritena dvogodinja kia trajanja 15 min i koeficijenta oticanja =0,9. Upotrijebljena je
tzv. Racionalna metoda koja je u osnovi empirijska metoda. Obrazac po kome je izvren proraun te
rezultat tog prorauna je:
P *h * F
Qsr = = 0,0591 l/s = 5104,1
T
gdje su:
Qsr - srednji oticaj u l/s
P srednje viegodinje padavine za rejon Sarajeva = 900 mm
- usvojen koeficijent oticanja za asfaltne povrine = 0,9

2
F povrina oticanja =2300 m
21
T vrijeme od godinu dana preraunato u sekunde
8.4. Zagaenje tla
Radom asfaltne baze moe doi do zagaivanja tla naftom, lo uljem, bitumenom i mazivom
nekontrolisanim isputanjem iz rezervoara, postrojenja i mehanizacije, kao rasipanjem po radnim i
manipulativnim prostorima. Zagaenje tla ovim materijama se moe oekivati pri pretakanju
(manipulisanju u krugu asfaltne baze) i sa manipulativnih povrina uslijed rasipanja iz mehanizacije i
vozila, kao i nekontrolisanog curenja i rasipanja.
Za sluaj nekontrolisanog koritenja i prolijevanja nafte, mora se imati u vidu nekoliko vanih
injenica, koje su aplikativne na datu radnu sredinu. Naime, nakon to se razlije po zemljitu, nafta
dijelom penetrira u porozno tlo i nastavlja gravitaciono kretanje u dubinu do nekog nepropusnog sloja
podzemlja. Dio oneiene vode sa naftom ili same nafte moe i povrinski otjecati po povrini
terena uslijed nagiba. Nafta koja je penetracijom prodrla do podzemne vode iri se horizontalno,
stvarajui specifini talog na povrni vode. Horizontalno irenje imat e identian smjer sa smjerom
toka podzemne vode. Proces irenja nafte moe trajati vrlo dugo, dok se ne postigne kapacitet
zasienja zemljita. Svako dalje kretanje nafte, kao tene faze, moe uslijediti jedino noenjem
vodom. Treba naglasiti da oborinska voda ispire i nosi naftu prema dubljim slojevima zemljita, na
povrinu podzemne ili povrinske vode. Meutim, za naftu je ipak rijetkost da odlazi dalje od
neposrednog okolia rasipanja. Nafta se mijea sa prainom i drugim mehanikim neistoama, a i
samo rasipanje uglavnom ne moe biti u koliinama koje bi se mogle razliti na vee povrine i vee
udaljenosti od mjesta izlijevanja. Inae, mogunost da se dogodi situacija razlijevanja relativno veih
koliina nafte je minimalna budui da se presipanje vri pod kontroliranim uvjetima. Takoer treba
uzeti u obzir da e se zbog hidro-geoloke osjetljivosti terena na kome se gradi asfaltna baza
preporuiti potpuno asfaltiranje kruga u kome e biti montirana asfaltna baza te izvoenje obodnih
rigola kojim bi se skupila sva eventualna povrinska otjecanja.
8.5. Buka
Osnovni izvori buke od asfaltnih postrojenja mogu biti:

Bubanj za suenje i zagrijavanje
Gorionik (posebno ulaz zraka)
Ventilator u filteru (znaajan utjecaj, rezonanca u dimnjaku)
Vertikalni transportni sistem (neznatan utjecaj)
Pneumatski sistem za pretakanje bitumena (neznatan utjecaj)
Osim gore pobrojanih izvora buke, buka se moe pojaviti zbog pojaanog saobraaja maina unutar
kruga asfaltne baze te kamiona koji dovoze sirovi agregat u krug asfaltne baze. Jaina buke zavisi ne
samo od koliine aktivnosti koja se odvija u krugu asfaltne baze ve i od doba dana (dan ili no).
22
Prema specifikaciji proizvoaa koja se odnosi na asfaltno postrojenje AMMANN, mjerena zvuna
snaga (emisija) koja dolazi od itavog postrojenja se oekuje u granicama 45 do 85 dB(A). Na
udaljenosti od 50 m od postrojenja gdje su smjeteni najblii stambeni objekti ukupni nivo zvune
snage postrojenja rezultira u nivoima zvunog pritiska od 67 dB(A) pod pretpostavljanim slobodnim
uvjetima i redukciji svih izvora buke na jedan zajedniki izvor u centru postrojenja. Specifikacija je
dana u Prilogu 3.
Federacija BiH jo nema donesen Zakon o zatiti od buke tako da se na federalnom nivou koristi
Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SR BiH br. 46/89). Jo
jedan pravilnik prema kome se je mogue ravnati kod definiranja prekoraenja prihvatljivog nivoa
buke je i Zakon o zatiti od buke (Slubene novine SBK/KSB, broj: 11/00) koji preuzima granine
vrijednosti iz prethodno navedenog Pravilnika. Stoga, prema oba prethodno navedena pravna akta,
lokacija na kojoj se nalazi ovaj pogon moe se svrstati u IV zonu zbog neposredne blizine stambenih
objekata, budue izgradnje autoputa i blizine industrijske zone koja e eventualno biti proirena i na
predmetnu lokaciju nakon izvrenja prenamjene zemljita koje je u toku. (Tabela 8)
Tabela 8. Dozvoljeni nivo buke
DOZVOLJENI NIVOI BUKE DB(A)

ZONA
NAMJENA PODRUJA EKVIVALENTNI NIVO VRNI NIVO
( PODRUJE)
LEQ L1 L10
Trgovako, poslovno, stambeno i

IV stambeno uz saobraajne koridore, Dan 60 No 50 70 75
skladite bez tekog transporta
Uzimajui u obzir vrijednosti date specifikacijom proizvoaa, te zakonom propisane granine

vrijednosti moe se oekivati da asfaltna baza nee prouzrokovati znaajnije prekoraenje koje e
ostati u granicama dozvoljenog vrnog nivoa. Treba imati na umu da se vrni nivo postie u toku
intenzivnog dnevnog rada te da je mogue primijeniti odreene mjere date u poglavlju 9. za dodatno
smanjenje nivoa buke.
8.6. Neprijatan miris
Glavni izvor neprijatnog mirisa je bitumen. Emisije nastaju u fazi pretakanja bitumena u spremnike te
u fazi utovara asfalta u transportne kamione. Miris zavisi od vrste bitumena koja se koristi. Visina
dimnjaka od 20 m bi prema BAT-u trebala biti dovoljna da raspri neugodne mirise.
8.7. vrsti otpad
Sam proces proizvodnje ne generira znaajne koliine vrstog otpada. Skoro sve sirovine se
isporuuju kamionima i cisternama tako da nemaju pakovanje koje ostaje kao otpad. Otpad koji
23
nastaje u proizvodnji u formi neupotrebljive mjeavine se uglavnom reciklira u samoj asfaltnoj bazi ili
se koristi kao podloga za interne komunikacije na kamenolomima i slinim objektima. Praina koja je
zadrana u filterima se takoer reciklira i koristi kao vlastiti filer.
Povremeno moe doi do nastanka izvjesne koliine otpada iz samog bitumena koji se prospe kod
punjenja rezervoara. Naime, kod pretakanja bitumena, u crijevu koje spaja rezervoar sa cisternom
moe ostati 2-3 litra bitumena. Ovaj je materijal prirodnog porijekla i urednim manipuliranjem sa ovim
otpadom ne moe doi do nepovoljnog utjecaja na okoli. Ovaj bitumen se moe skupiti u burad, a
prostor ispod rezervoara betonirati radi lakeg odravanja i ienja. Takoer, kod odravanja
postrojenja mogu se javiti odreene koliine rabljenog ulja za podmazivanje, koje prema katalogu
spada u opasni otpad, koji treba na odgovarajui nain zbrinuti.
Pri radu postrojenja moe doi do prosipanja filera i frakcija, ali to najee nisu vee koliine. Ovaj
rasuti materijal se treba redovito sakupljati i vratiti u proces. Takoer, povremeno se javlja potreba za
zamjenom filtera, koji se kada vie nisu u upotrebi trebaju odloiti na gradsku deponiju.
Jedini stalni izvor otpada mogu biti metalna burad od termikog ulja. Ukoliko se izgradi objekat za
smjetaj radnika, nastajati e i minimalne koliine mijeanog komunalnog otpada. Osim toga,
potrebno je redovno odravati ureaj za preiavanje otpadne vode, tanije separator masti i ulja za
oborinske otpadne vode i septiku jamu za sanitarno fekalne otpadne vode (ukoliko se investitor
odlui za izgradnju fiksnog toaleta) uklanjanjem masnog taloga i potpunim pranjenjem po potrebi.
Detaljan popis otpada prema mjestu nastanka i kategorijama otpada dat je u skladu sa Pravilnikom o
kategorijama otpada FBiH (Sl. novine FBiH, broj 09/05) (Tabela 9.) Otpad oznaen (*) se prema
Pravilniku smatra opasnim otpadom.
Tabela 9. Klasifikacija otpada koji e nastajati na lokaciji asfaltne baze
MJESTO NASTANKA VRSTA ( IFRA IZ TABELE1) OPIS OTPADA
Filter za preiavanje
vrsti otpad od obrade gasa
otpadnog gasa bubanj za 10 12 10
koji nije naveden pod 10 12 09
suenje
Ostala ulja za motore,
Prostor za mehanizaciju i
13 02 08* pogonske ureaje i
skladitenje alata i opreme
podmazivanje
Ambalaa koja sadri ostatke
opasnih materija ili je
Spremnik za termiko ulje 15 01 10*
oneiena opasnim
materijama
Apsorbensi i materijali za
upijanje i zatitna odjea
15 02 03
Spremnik za skladitenje oneiena opasnim
bitumena materijama
Mjeavine bitumena koje nisu
17 03 02
navedene pod 17 03 01
24
Mjeavine masti I ulja iz

19 08 10* odvajaa ulja/vode koje nisu
Separator ulja i masti i septika navedene pod 19 08 09
jama Muljevi iz ostalih obrada
19 08 14 industrijskih otpadnih voda koji
nisu navedeni pod 19 08 13
Objekat za smjetaj radnika 20 03 01 Mijeani komunalni otpad
8.8. Vizualno zagaenje
Vizualno zagaenje moe dominantno biti prouzrokovano visinom silosa za filer i/ili gotovi proizvod,
kao i dimnjak te boja samog postrojenja. Drugi vizualni aspekti mogu biti:
Dim iz dimnjaka, posebno ukoliko sadri a,
Deponije mineralnih agregata
Nono osvjetljenje kruga i samog postrojenja.
Na predmetnoj lokaciji nisu registrovane zatiene i endemine biljne i ivotinjske vrste koje je
neophodno posebno analizirati i tititi. Takoer nisu registrovane ni vrste ivotinja od posebnog
znaaja, koje bi mogle biti ugroene ovim projektom, odnosno radom asfaltne baze. Treba
napomenuti da se specifikacijom proizvoaa predvia preiavanje dimnih plinova do nivoa da se
ne oekuje pojava praine i zapraivanje biljnih vrsta u bliem okruenju.
9. OPIS PREDLOENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA

SPRJEAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUE SMANJENJA EMISIJA IZ
POSTROJENJA
Operator pogona i postrojenja u cilju prevencije emisija otpadnih materija, te potencijalnih negativnih
utjecaja na okoli primjenjivat e sljedee mjere:
9.1. Ope mjere
U okviru opih mjera operator e:
Poveati svijest uz pomo programa obuke (ili na neki drugi nain), zaposlenih u vezi
okolinskih aspekata poslovanja preduzea i njihovih osobnih obaveza
osigurati uz pomo npr. programa obuke, da su zaposleni svjesni okolinskih aspekata

poslovanja preduzea i njihovih osobnih obaveza
vriti redovan remont postrojenja i njime upravljati u skladu sa preporukama proizvoaa
imenovati osobu koja e voditi referat za zatitu okolia i koja e:
25
pratiti i kontrolirati provedbu obaveza iz okolinske dozvole;
pratiti i kontrolirati provedbu mjera i aktivnosti na sprjeavanju i kontroli nastanka

zagaenja (Poglavlje 9. ovog Zahtjeva)
organizirati vrenje monitoring programa (Poglavlje 12. ovog Zahtjeva);
pratiti i kontrolirati provedbu Plana upravljanja otpadom (Poglavlje 15 ovog Zahtjeva).
pohranjivati i analizirati podatke dobivene mjerenjima i poduzimati potrebne radnje u

sluaju prekoraenja emisija,
slati izvjetaje o monitoringu nadlenim organima
organizirati redovnu edukaciju zaposlenika o mjerama potrebnim za zatitu okolia.
9.2. Mjere za sprjeavanje emisija u zrak
I pored injenice da proizvoa specifikacijom pogona predvia emisije zagaujuih materija koje su
u skladu sa graninim vrijednostima emisije, kako je pojanjeno u poglavlju 8.2, operator e primijeniti
sljedee mjere kako bi se te emisije i zadrale na tim vrijednostima:
Objekte u krugu asfaltne baze razmjestiti tako da se smanje transportne udaljenosti, posebno
izmeu deponija frakcija i preddozirnog postrojenja.
Deponije sitnih frakcija natkriti i sa tri strane bono zatvoriti.
U sluaju vjetrovitog i suhog vremena deponije natkriti ili polijevati vodom kako bi se sprijeilo
podizanje praine.
Rad postrojenja asfaltne baze uvjetovati ispravnim radom sistema za otpraivanje (prethodno
ukljuivanje sistema za otpraivanje).
Optimizirati rad gorionika u bubnju za suenje kako bi se izbjeglo nastajanje ai i stvaranje

zagaditelja kao to su NOx, CO, CO2 ije koncentracije su direktno povezane sa efikasnou
procesa sagorijevanja i optimalnim radom gorionika.
Kameno brano (filer) iz sistema za otpraivanje potpuno koristiti u procesu proizvodnje

asfalta.
Predvidjeti mogunost koritenja plina kao primarnog energenta u tehnolokom procesu

proizvodnje asfaltne baze.
Asfaltnom bazom upravljati i odravati je u skladu sa proizvoaevim Prirunikom za

upravljanje i odravanje.
Redovno kontrolirati rad filtera i vriti njihovu zamjenu po potrebi.
Redovno odravati krug asfaltne baze to ukljuuje redovno pranje kruga radi sprjeavanja
podizanja praine te brzo reagiranje u sluaju prosipanja i curenja
26
9.3. Mjere za sprjeavanje emisija u vodu
Zbog hidro-geoloke osjetljivosti terena na kome se gradi asfaltna baza operator e:
potpuno asfaltirati ili betonirati krug u kome e biti montirana asfaltna baza te izvesti kanale i
obodne rigole kojim bi se skupila sva eventualna povrinska otjecanja.
sve oborinske vode sakupljene sistemom kanala i rigola prikupiti i tretirati u nepropusnom
separatoru za odvajanje masnoa. Separator mora biti projektiran i izabran da omoguava
kvalitetno i sigurno izdvajanje masti i ulja i da kapacitetom odgovara koliini vode u svim
uvjetima.
rezervoare za lo ulje i gorivo predvidjeti nepropusne izvedbe i postaviti vodonepropusnu

betonsku tankvanu.
cisterne za bitumen postaviti na betonske pragove, te tlocrtnu povrinu omeiti uzdignutim

betonskim ivinjakom.
ukoliko e se postaviti fiksni toaleti u objektu za smjetaj radnika osigurati infrastrukturu za

prikupljanje i tretiranje sanitarno-fekalnih otpadnih voda u nepropusnoj dvokomornoj septikoj
jami.
ukoliko e se postaviti eko-toaleti za radnike, sklopiti ugovor sa ovlatenim preduzeem za

njihovo redovno ienje i pranjenje.
sklopiti ugovor sa ovlatenim preduzeem za odravanje i ienje separatora masnoa i

septike jame.
ishodovati vodne akte i potovati propisane uvjete.
Prema Uredbi o uslovima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije
(Slubene novine FBiH, 04/12) daju se granine vrijednosti emisije (GVE) supstanci i parametara
kvaliteta za industrijske otpadne vode koje se isputaju u sistem javne kanalizacije odnosno drugi
prijemnik (povrinske vode) a koje treba zadovoljiti ispust iz separatora masti i ulja, odnosno septike
jame ukoliko se bude radilo o ureajima sa prelivnim ispustom u recipijent.(Tabela 10)
Tabela 10 Granine vrijednosti emisija u vode
PARAMETAR GVE*
pH vrijednost 6,5-9,5
o
Suspendovane materije na 105 C (mg/l) 35
HPK (mg O2/l) 125
BPK5 (mg O2/l) 25
Amonijani nitrogen (mg N/l) 10
Nitratni nitrogen (mg N/l) 10
Ukupni nitrogen (mg N/l) 15
27
PARAMETAR GVE*
Ukupni fosfor (mg/l P) 2,0
Toksinost Preko 50%
Mineralna ulja (mg/l) 10
Ukupna ulja i masti (mg/l) 20
9.4. Mjere za sprjeavanje zagaenja tla
Sve mjere predviene u poglavlju 9.3 i koje e operator primijeniti za zatitu voda od zagaenja e
rezultirali i zatitom tla od zagaenja.
9.5. Mjere za sprjeavanje buke
Iako je analiza u poglavlju 8.5 pokazala da se moe oekivati da asfaltna baza nee prouzrokovati
znaajnije prekoraenje koje e ostati u granicama dozvoljenog vrnog nivoa, nivo buke e se
dodatno kontrolirati upotrebom sljedeih mjera:
Ograivanjem asfaltne baze visokim zidom prema stambenim objektima koji se nalaze sa
sjeveroistone strane i sadnjom drvea koje apsorbira buku ali i eventualnu prainu.
Minimiziranjem intenziteta unutarnjeg transporta.
Po potrebi zvuno izolirati ureaje za koje mjerenje buke (u sklopu redovnog monitoringa
propisanog u poglavlju 13.) pokae da proizvode najveu buku.
Po potrebi izvriti zamjenu postojeih prozora sa prozorima koji osiguravaju bolju zvunu
izolaciju na najbliim kuama.
9.6. Mjere za sprjeavanje neprijatnog mirisa
Ukoliko se pojavi neprijatan miris u podruju asfaltne baze koji ometa lokalno stanovnitvo operator
e primijeniti mjere za kontrolu mirisa i to:
Optimizirati proces suenja agregata i sagorijevanja na gorioniku.
Prekriti kamione odmah po utovaru asfalta.
Razmotriti upotrebu hemijskih aditiva u asfaltnoj smjesi koji neutraliziraju miris.
9.7. Mjere za sprjeavanje i minimiziranje otpada
Sav nastali otpad e se minimizirati, ili reciklirati, skladititi i odlagati u skladu sa Planom upravljanja
otpadom koji je dat u Poglavlju 15.
28
9.8. Mjere za sprjeavanje vizualnog zagaenja
Maksimizirati vizualne karakteristike odgovarajuim pejzanim ureenjem.
10. OPIS MJERA ZA SPRJEAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG

MATERIJALA IZ OTPADA
Za sve detalje oko upravljanja otpadom pogledati Plan upravljanja otpadom dat u Poglavlju 15.
11. OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA

OPERATORA POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA
U sluaju zatvaranja postrojenja operator e primijeniti sljedee mjere:
Ukloniti sve deponije frakcija i ostalog sirovinskog materijala.
Isprazniti sve spremnike frakcija, bitumena i gotovog asfalta u pogonu i, ukoliko ih nije
mogue plasirati na trite, postupati sa njima kao sa otpadom prema specifikacijama u Planu
Izvriti demontau postrojenja i transportirati dijelove prema konanom kupcu/odlagalitu.
Oistiti krug od zaostalih ureaja i alata a sa otpadom postupiti u skladu sa Planom

Izvriti rekultivaciju prostora autohtonim biljnim vrstama.
Pri tome treba imati u vidu da e emisije u zrak u vidu praine, te pojava poveanih nivoa buke kao
posljedica demontae i pojaanog transporta biti lokalnog i kratkotrajnog karaktera.
12. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING
Monitoring e vriti nadlena institucija, a izvjetaji o izvrenom mjerenju e se dostavljati nadlenom

ministarstvu.
Tabela 11 Prijedlog monitoring plana
MEDIJI U KOJI SE
KOJI PARAMETAR GDJE KOLIKO ESTO
ISPUTAJU EMISIJE
Temperatura dimnih gasova Dimnjak iz rotacione Jedan puta

(C) suare. godinje
Zrak Izmjereni udio kisika u
dimnim gasovima (vol.%) Dimnjak iz kotla za
Oksidi nitrogen zagrijavanje
29
MEDIJI U KOJI SE
KOJI PARAMETAR GDJE KOLIKO ESTO
ISPUTAJU EMISIJE
(NOx)(mg/m3) bitumena.
CO(mg/m3)
Spojevi sumpora ( SO2)
(mg/m3)
Ukupni ugljikovodici (mg/m3)
vrste estice L 10 I UL
(mg/m3)
a (po Bucharachu)
L 10 Na granici lokacije
Jedan puta
UL postrojenja prema
Taloni prah ukupno stambenim objektima godinje
Buka u db(A) Na granicama Jedan puta

parcele godinje. Ukoliko
Kod najbliih kua se pokae da
Na mijealici buka nije
Kod gorionika problem,
rotacione pei i obustaviti
Buka naredna
ventilator
Kod filterskog mjerenja.
postrojenja (pored
ventilator za
dimnjak)
Kod usipnih koeva
U skladu sa vodnom dozvolom koju tek treba ishodovati.

Voda
13. PREDVIENA ALTERNATIVNA RJEENJA
Investitor nije razmatrao alternativna rjeenja.
14. KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE E BITI

IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM
Operator jo nije podnio zahtjev za dobivanje drugih dozvola.
15. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
15.1. Uvod
U skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom (Slubene. novine FBiH, broj 33/03, lan 3. i
19.), operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izrauje Plan o upravljanju otpadom.
Prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom (lan 19), Plan za upravljanje otpadom preduzee
je obavezno aurirati svake tri godine ili poslije promjene u radu postrojenja. Takoer, u skladu sa
30
lanom 20. operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola, kao proizvoa otpada, mora
odrediti lice odgovorno za poslove upravljanja otpadom.
Prilikom izrade ovoga Plana uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s listama (Sl.
novine FBiH,broj 9/05) i odredbe lana 2. Pravilnika o uvjetima za prenos obaveza upravljanja
otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH,
broj 9/05). U cilju potpunog razumijevanja ovog dokumenta, u nastavku se daju pojanjenja osnovnih
pojmova koja se koriste u ovom Planu, a proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom (Sl. novine
FBiH, broj 33/03):
"otpad" - znai sve materije ili predmete koje vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai da
budu odloene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrenoj u
provedbenom propisu;
"komunalan otpad" - je otpad iz domainstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili
sastava slian otpadu iz domainstva;
"opasni otpad" je svaki otpad koji je utvren posebnim propisom i koji ima jednu ili vie
karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli po svom porijeklu, sastavu ili
koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran
provedbenim propisom;
"neopasni otpad" je otpad koji nije definisan kao "opasni otpad";
"inertni otpad" je otpad koji nije podloan znaajnim fizikim, hemijskim ili biolokim
promjenama. Inertni otpad se nee rastvarati, spaljivati ili na drugi nain fiziki ili hemijski
obraivati, bioloki razgraivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u
kontakt na nain da prouzrokuje zagaenje okolia ili ugroavanje zdravlja ljudi. Ukupna
vlanost, sadraj polutanata u otpadu i ekotoksinost filtrata mora biti neznatna da ne bi dolo
do ugroavanja kvaliteta povrinskih i podzemnih voda;
"vlasnik" je proizvoa otpada i fiziko ili pravno lice koje posjeduju otpad;
"proizvoa" je bilo koje lice ijom aktivnou se proizvodi otpad (originalni proizvoa), i/ili
bilo koje lice koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene
fizikih karakteristika ili sastava otpada;
"odlaga je bilo koje lice kojem se isporuuje otpad ili koje obavlja odlaganje takvog
otpada;
"operator" je fiziko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu aktivnosti upravljanja otpadom;
"upravljanje otpadom" - znai sistem aktivnosti i radnji vezanih za otpad, ukljuujui

prevenciju nastanka otpada, smanjivanje koliine otpada i njegovih opasnih karakteristika,
tretman otpada, planiranje i kontrolu aktivnosti i procesa upravljanja otpadom, transport
otpada, uspostavljanje, rad, zatvaranje i odravanje ureaja za tretman otpada nakon
31
zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi aktivnosti i radnjama na upravljanju

otpadom;
"tretman" - znai fizike, termalne, hemijske ili bioloke procese, ukljuujui sortiranje, koji
mijenjaju karakteristike otpada u cilju smanjivanja koliine ili opasnih osobina, olakavaju
rukovanje ili poveavaju povrat komponenti otpada;
"povrat komponenti" - znai povrat materijala i energije iz iskoritenih proizvoda ili otpada u
privredni sistem primjenom odreenog tehnolokog postupka ili spaljivanjem;
"ponovno koritenje" - znai svaku aktivnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju
je prvobitno koriten;
"skupljanje" - znai sistemsko skupljanje i po mogunosti sortiranje otpada u cilju olakanja

budueg tretmana;
"transport" - znai promet otpada van postrojenja;
"skladitenje" - znai ostavljanje otpada od proizvoaa unutar postrojenja i pogona,a najvie

3 godine, na nain koji iskljuuje opasnost po okoli i ljudsko zdravlje;
"odlaganje" - znai bilo koju aktivnost utvrenu u provedbenom propisu;
"deponija" - znai mjesto odlaganja otpada u svrhu konanog odlaganja na povrini ili ispod
povrine zemljita, ukljuujui:
unutranja mjesta za odlaganje (npr. deponije gdje proizvoa otpada zbrinjava

vlastiti otpad na mjestu nastanka),
stalna mjesta (npr. vie od jedne godine) koja se upotrebljavaju za dugogodinje

odlaganje otpada, ali iskljuujui: objekte gdje nije dozvoljeno skladitenje otpada, a
otpad je spreman za daljnji transport u cilju ponovnog koritenja, tretmana ili
odlaganja na drugom mjestu,
prethodno skladitenje otpada za ponovnu upotrebu ili tretman za period po pravilu

manji od tri godine ili prethodno skladitenje otpada za odlaganje u periodu manjem
od jedne godine.
"teni otpad" - je svaki otpad u tenoj formi, ukljuujui otpadne vode, ali iskljuujui mulj.
15.2. Namjena i podruje primjene
Ovim dokumentom klasificiraju se sve vrsta otpada koje mogu nastati tokom rada pogona i
postrojenja. Za svaku kategoriju daju se smjernice za postupanje odnosno, nain sakupljanja,
prijevoza, prerade i konanog odlaganja otpada.
32
15.3. Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzee
Porijeklo
Otpad koji se generira na lokaciji ovog pogona i postrojenja nastajat e na slijedeim lokacijama:
Filter za preiavanje otpadnog gasa bubanj za suenje,
Prostor za mehanizaciju i skladite alata i opreme,
Spremnik za termiko ulje,
Spremnik za skladitenje bitumena,
Separator ulja i masti,
Septika jama, ukoliko se investitor odlui za izgradnju fiksnog toaleta.
Sam proces proizvodnje ne generira znaajne koliine vrstog otpada. Skoro sve sirovine se
isporuuju kamionima i cisternama tako da nemaju pakovanje koje ostaje kao otpad. Otpad koji
nastaje u proizvodnji u formi neupotrebljive mjeavine se uglavnom reciklira u samoj asfaltnoj bazi ili
se koristi kao podloga za interne komunikacije na kamenolomima i slinim objektima. Praina koja je
zadrana u filterima se takoer reciklira i koristi kao vlastiti filer. Povremeno moe doi do nastanka
izvjesne koliine otpada iz samog bitumena koji se prospe kod punjenja rezervoara. Naime, kod
pretakanja bitumena, u crijevu koje spaja rezervoar sa cisternom moe ostati 2-3 litra bitumena. Ovaj
je materijal prirodnog porijekla i urednim manipuliranjem sa ovim otpadom ne moe doi do
nepovoljnog utjecaja na okoli. Ovaj bitumen se moe skupiti u burad, a prostor ispod rezervoara
betonirati radi lakeg odravanja i ienja. Takoer, kod odravanja postrojenja mogu se javiti
odreene koliine rabljenog ulja za podmazivanje, koje prema katalogu spada u opasni otpad, koji
treba na odgovarajui nain zbrinuti.
Pri radu postrojenja moe doi do prosipanja filera i frakcija, ali to najee nisu vee koliine. Ovaj
rasuti materijal se treba redovito sakupljati i vratiti u proces. Takoer, povremeno se javlja potreba za
zamjenom filtera, koji se kada vie nisu u upotrebi trebaju odloiti na gradsku deponiju.
Jedini stalni izvor otpada mogu biti metalna burad od termikog ulja. Ukoliko se izgradi objekat za
smjetaj radnika, nastaje e i minimalne koliine mijeanog komunalnog otpada. Osim toga, potrebno
je redovno odravati ureaj za preiavanje otpadne vode, tanije separator masti i ulja za oborinske
otpadne vode i septiku jamu za sanitarno fekalne otpadne vode (koja e biti izgraena ukoliko se
investitor odlui za izgradnju fiksnog toaleta) uklanjanjem masnog taloga i potpunim pranjenjem po
potrebi.
Vrste otpada u skladu sa listom otpada, sastav i koliina U skladu sa Pravilnikom o kategorijama
otpada FBiH (Sl. novine FBiH, broj 09/05) navedene su oznake tipova otpada prema osobinama
otpada i djelatnostima iz kojih potie otpad. U skladu sa lankom 4. Pravilnika, za potrebe
upravljanja otpadom, proizvoa otpada je klasificirao otpad koji nastaje na lokaciji ovog pogona i
postrojenja. Otpad oznaen (*) se prema Pravilniku smatra opasnim otpadom. (Tabela 12.)
33
Tabela 12 Klasifikacija otpada koji e nastajati u krugu asfaltne baze
OZNAKA NAZIV
vrsti otpad od obrade gasa koji nije naveden

10 12 10
pod 10 12 09
Ostala ulja za motore, pogonske ureaje i
13 02 08*
podmazivanje
Ambalaa koja sadri ostatke opasnih materija ili
15 01 10*
je oneiena opasnim materijama
Apsorbensi, filterski materijali (ukljuujui filtere
za ulje koji nisu na drugi nain specificirani),
15 02 03
materijali za upijanje i zatitna odjea oneiena
opasnim materijama
Mjeavine bitumena koje nisu navedene pod 17

17 03 02
03 01
Ambalaa koja sadri ostatke opasnih materija ili
15 01 10*
je oneiena opasnim materijama
Mjeavine masti i ulja iz odvajaa ulja/vode koje

19 08 10*
nisu navedene pod 19 08 09
Muljevi iz ostalih obrada industrijskih otpadnih

19 08 14
voda koji nisu navedeni pod 19 08 13
20 03 01 Mijeani komunalni otpad
Tabela 13 Mjesta nastanka i sastav vrstog otpada
Filter za preiavanje
otpadnog gasa bubanj za 10 12 10 Filterske vree i praina
suenje
Ulja i maziva za motore,
Prostor za mehanizaciju i
13 02 08* pogonske ureaje i
skladitenje alata i opreme
podmazivanje
Spremnik za termiko ulje 15 01 10* Metalna burad od termikog ulja
Apsorbensi i materijali za
upijanje i zatitna odjea
Spremnik za skladitenje 15 02 03
oneiena opasnim
bitumena materijama
17 03 02 Prosuti bitumen i mjeavine
bitumena
Masni talog iz separatora masti
Separator ulja i masti i septika 19 08 10*
i ulja
jama
19 08 14 Sadraj septike jame
Objekat za smjetaj radnika 20 03 01 Mijeani komunalni otpad
34
15.4. Koncept upravljanja otpadom
Odvajanje otpada
Cilj selektivnog prikupljanja, skladitenja i rukovanja otpadom je sprijeiti ugroavanje ovjekova

zdravlja i okolia, a posebno isputanje tetnih materija u vode i tlo. Skupljanje i skladitenje otpada
e biti organizirano u sklopu lokacije pogona i postrojenja a temeljit e se na osnovnim naelima
upravljanja otpadom i to:
Odvojenog prikupljanja,
Prevencije i
Reciklae.
Mjere za sprjeavanje nastanka otpada
U industrijskim pogonima za proizvodnju asfalta, sprjeavanje nastanka otpada odnosi se na mjere

dobrog gospodarenja koje podrazumijeva dobro upravljanje procesom radi minimiziranja curenja i
prosipanja sirovina. Ostale tehnike se odnose na ponovnu upotrebu odreenih otpada u procesu (npr.
praina iz filtera kao filer) koja se moe maksimizirati kroz odvojeno prikupljanje otpada. U nastavku
se daje koncept odvajanje, ponovne upotrebe i konanog tretmana za pojedine kategorije.
Mjere za odvojeno prikupljanje otpada
vrsti otpad od obrade gasa tanije filterske vree (oznaene kao 10 12 10 u Tabeli 12) e se
skladititi posebno i odloiti na gradsku deponiju od strane nadlenog komunalnog
preduzea. Praina koja se prikupi u filterskim vreama e se reciklirati i koristi kao vlastiti
filer u procesu proizvodnje.
Otpadna ulja (oznaena kao 13 02 08 u Tabeli 12) treba hvatati, uvati i skupljati odvojeno.
Zabranjeno je izlijevanje otpadnih ulja u povrinske i podzemne rijeke, kanalizaciju ili na tla,
to vai i za tvari u kojima su mineralna ili sintetika ulja. Za uvanje skupljenih otpadnih ulja,
koja spadaju u opasni otpad, nabavit e se burad ili druge odgovarajue posude, tako da ne
moe doi do zagaenja okolia. Servisiranje vozila se smije odvijati iskljuivo na servisnom
platou na razmatranoj lokaciji, gdje e se pozicionirati i posuda za uvanje otpadnih ulja.
Konano zbrinjavanje ove vrste otpada treba biti od strane operatora koji se bave
zbrinjavanjem opasnog otpada, a sa kojim se mora potpisati ugovor.
Metalnu burad od termikog ulja (oznaena kao 15 01 10* u Tabeli 12) treba skladititi
odvojeno i vratiti dobavljau.
Apsorbense i materijale za upijanje prosutog bitumena (ukoliko se takvi budu koristili) te

zatitnu odjea oneiena opasnim materijama (oznaene kao 15 02 03 u Tabeli 12)
potrebno je odvojeno prikupljati na lokaciji. Ovako prikupljen otpad plasirati preduzeima koja
35
se bave zbrinjavanjem ove vrste otpada. Prosuti bitumen i mjeavine bitumena (oznaen kao
17 03 02 prikupiti i vratiti u proces)
Masni talog iz separatora masti i ulja (oznaene kao 19 08 10* u Tabeli 12), koje predstavljaju
opasan otpad, treba zbrinuti operator ovlaten za odravanje i pranjenje separatora masti i
ulja a sa kojim se mora potpisati ugovor.
Muljeve iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda koji nisu navedeni po 19 08 13 (oznaeni
kao 19 08 14 u Tabeli 12), treba zbrinuti ovlateni operator koji se bavi zbrinjavanjem ove
vrste otpada, a sa kojim se mora potpisati ugovor.
Nastali mijeani komunalni otpad (oznaen kao 20 03 01 u Tabeli 12) potrebno je sakupljati
odvojeno u kontejnerima za komunalni otpad, a konano zbrinjavanje ovoga otpada vrit e
se na gradskoj deponiji od strane nadlenog komunalnog preduzea.
Odvoz i konano zbrinjavanje otpada
Proizvoa otpada e sav selektivno prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlatenim
preduzeima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom o selektivnom
prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Sl. novine FBiH, broj 38/06). Operator preuzima
obavezu transporta do konane prerade otpada, odnosno konanog zbrinjavanja. U postupku
traenja najbolje ponude za odvoz ambalanog, te opasnog otpada, proizvoa e od operatora
zatraiti dokaz o zadovoljavanju zakonskih odredbi u pogledu uvjeta kojima takvo preduzee treba
udovoljiti. Konano zbrinjavanje komunalnog otpada e se vriti redovno na gradskoj deponiji
kamionima opinskog javnog komunalnog preduzea prema ugovoru koji se treba sklopiti sa njima.
Voenje evidencije
Proizvoa otpada e voditi evidenciju, odnosno redovno nadzirati aktivnosti na minimizaciji

nastajanja svih otpadnih tokova na lokaciji. Potrebno je mjeriti, voditi zapise i vriti analize
kvantitativno-kvalitativnih podataka o otpadnim tokovima, o vrsti i koliinama otpada.
Evidencija podrazumijeva sljedee podatke:
podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka,
skladitenje otpada,
uklanjanje i konano zbrinjavanje otpada.
Proizvoa e za svaku poiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, iji jedan primjerak
predaje Operatoru a jedan uva u vlastitoj arhivi. Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvruje
tana koliina predanog opasnog i neopasnih otpada i radi plan koliina otpada za ubudue.
36
Tabela 14. Primjer evidencijskog lista
Vrsta Oznaka/ Proizvedena Koliina, za Koliina, za Preostala Naziv

nastalog Klasifikacija koliina koju je koje je odreen koliinu operatora
3
otpada kg ili m odreeno neki drugi oblik koja ide na za
deponiranje konanog reciklau transport
3
kg ili m tretmana ili ponovnu i
(spaljivanje, upotrebu tretman,
3
pogon za kg, m broj
preradu ugovora
klaoniarskog
otpada, i sl.)
3
kg ili m
(A) (B) (C) (D=A -B-C)
Ukupno:
Napomena: Dopisati potrebni broj reda u skladu sa brojem razliitih vrsta otpada koje nastaju na
lokaciji
Odgovornost
Odgovornost osoblja u pogledu upravljanja otpadom na lokaciji ovog preduzea je sljedea:
Referent koji e biti zaduen za poslove zatite okolia u preduzeu odgovoran je za

provedbu Plana upravljanja otpadom, ukljuujui i izvjetavanje i monitoring. Takoer, bie
odgovoran za organizaciju skupljanja sortiranog otpada na svojoj lokaciji gdje je otpad
nastao, drei se zajednikih pravila (koristei natpise upozorenja, posude za skupljanje
otpada, kante za otpad itd.).
Detaljni opis svih ostalih ovlatenja i odgovornosti nalazi se u normativnim aktima, opim i
funkcionalnim dokumentima preduzea kao i organizacionim uputama za svako preduzee.
Rukovodioci pogona na lokaciji predstavljat e izvrioce sistema upravljanja sa otpadom na lokaciji i

preuzimat e kontrolu nad radnicima da rade u skladu sa organizacijskim propisima.
16. PRILOZI
1. Kopija katastarskog plana

2. Garancija proizvoaa o oekivanim emisijama u zrak i dokazi o posljednjim izvrenim
mjerenjima emisija u zrak pri radu asfaltne baze
3. Garancija proizvoaa o oekivanim nivoima buke
37
PRILOG 1. KOPIJA KATASTARSKOG PLANA
38
PRILOG 2. GARANCIJA PROIZVOAA O OEKIVANIM EMISIJAMA U ZRAK I

DOKAZI O POSLJEDNJIM IZVRENIM MJERENJIMA EMISIJA U ZRAK PRI
RADU ASFALTNE BAZE
39
PRILOG 3. GARANCIJA PROIZVOAA O OEKIVANIM NIVOIMA BUKE
40

Zahtjev Za Izdavanje Okolinske Dozvole AB Grakop

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zahtjev Za Izdavanje Okolinske Dozvole AB Grakop

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zahtjev Za Izdavanje Okolinske Dozvole AB Grakop

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE ZA ASFALTNU

BAZU GRAKOP D.O.O.

Predmetna lokacija se nalazi u industrijskom podruju. Zemljite je iskreno i spremno za gradnju,

Postrojenje za suenje i zagrijavanje :

Postrojenje za mijeanje-toranj za mijeanje

Postrojenje za punjenje - filer

Postrojenje za reciklirani asfalt

Pogon za opskrbljivanje vezivnim sredstvom (bitumen)

Pogon za posluivanje, upravljanje

Asfaltna baza je kupljena sa svom dokumentacijom o ispravnosti i emisijama, a prije kupovine je

IZVOR OBLICI ZAGAIVANJA

Izgled postrojenja, kretanje tekih vozila, Vizualna zagaivanja i unitenje pejzaa

vriti redovan remont postrojenja i njime upravljati u skladu sa preporukama proizvoaa

imenovati osobu koja e voditi referat za zatitu okolia i koja e:

pratiti i kontrolirati provedbu obaveza iz okolinske dozvole;

pratiti i kontrolirati provedbu mjera i aktivnosti na sprjeavanju i kontroli nastanka

organizirati vrenje monitoring programa

pratiti i kontrolirati provedbu Plana upravljanja otpadom

pohranjivati i analizirati podatke dobivene mjerenjima i poduzimati potrebne radnje u

slati izvjetaje o monitoringu nadlenim organima

organizirati redovnu edukaciju zaposlenika o mjerama potrebnim za zatitu okolia.

Deponije sitnih frakcija natkriti i sa tri strane bono zatvoriti.

Optimizirati rad gorionika u bubnju za suenje kako bi se izbjeglo nastajanje ai i stvaranje

u procesu proizvodnje asfalta potpuno koristiti kameno brano (filer) iz sistema za

Predvidjeti mogunost koritenja plina kao primarnog energenta u tehnolokom procesu

Asfaltnom bazom upravljati i odravati je u skladu sa proizvoaevim Prirunikom za

Redovno kontrolirati rad filtera i vriti njihovu zamjenu po potrebi.

Za rezervoare za lo ulje i gorivo predvidjeti nepropusne izvedbe i postaviti vodonepropusnu

cisterne za bitumen postaviti na betonske pragove, te tlocrtnu povrinu omeiti uzdignutim

ukoliko e se postaviti fiksni toaleti u objektu za smjetaj radnika osigurati infrastrukturu za

ukoliko e se postaviti eko-toaleti za radnike, sklopiti ugovor sa ovlatenim preduzeem za

sklopiti ugovor sa ovlatenim preduzeem za odravanje i ienje separatora masnoa i

ishodovati vodne akte i potovati propisane vodne uvjete.

Minimiziranjem intenziteta unutarnjeg transporta.

Optimizirati proces suenja agregata i sagorijevanja na gorioniku.

Prekriti kamione odmah po utovaru asfalta.

Razmotriti upotrebu hemijskih aditiva u asfaltnoj smjesi koji neutraliziraju miris.

Mjere za sprjeavanje i minimiziranje otpada

Mjere za sprjeavanje vizualnog zagaenja

U sluaju zatvaranja postrojenja operator e primijeniti sljedee mjere:

Ukloniti sve deponije frakcija i ostalog sirovinskog materijala.

Izvriti demontau postrojenja i transportirati dijelove prema konanom kupcu/odlagalitu.

Oistiti krug od zaostalih ureaja i alata a sa otpadom postupiti u skladu sa Planom

Izvriti rekultivaciju prostora autohtonim biljnim vrstama.

10. OPIS MJERA ZA SPRJEAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA

Popis slika u tekstu:

Slika 1 Geografski poloaj lokacije budue asfaltne baze ...................................................................... 3

Popis tabela u tekstu:

Naruilac se obratio Institutu za hidrotehniku sa molbom za izradu Zahtjeva za izdavanje okolinske

Timu obraivaa dostavljena je na uvid sljedea dokumentacija:

Tehniki podaci/specifikacija usluga asfaltnog postrojenja tipa AMMANN

Izjava o ivotnoj sredini za asfaltno postrojenje tipa AMMANN

Kopija katastarskog plana.

Kao referentni koriteni su sljedei dokumenti:

Zdravko Linari, Postrojenja za proizvodnju gradiva.

2. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

Naziv preduzea Grakop d.o.o. Kiseljak

3. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA

4. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA