Episkop baki Platon Atanackovi (1788.-1867.

MALI PRAVOSLAVNI KATEKIZAM

Be 1855.

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
GLAVA PRVA: O MOLITVI......................................................................................................1
GLAVA DRUGA: O SIMBOLU VJERE....................................................................................3
GLAVA TREA: O ZAPOVIJEDIMA......................................................................................4
GLAVA ETVRTA: O DOBRIM DJELIMA.............................................................................5
GLAVA PETA: O SVETIM TAJNAMA.....................................................................................6
GLAVA ESTA: O GRIJEHU....................................................................................................6
GLAVA SEDMA: O VJERI, LJUBAVI I NADI........................................................................7

UVOD

Tko je tebe stvorio?

Mene je stvorio Bog.
Zato te stvorio?
Stvorio me je zato da bih Ga potovao, hvalio, slavio i iskao od Njega milost.
Kako ti to ini?
To inim usrdnom molitvom i svojim dobrim Bogu ugodnim vladanjem.

1
 GLAVA PRVA: O MOLITVI

to je to molitva?
Molitva je poboan razgovor nae due s Bogom.
Zato se molimo Bogu?
Bogu se molimo zato da bi nam bio milostiv, da bi nas za naeg ivota blagoslovio sreom i
da bi nam darovao vjeno spasenje.
Kada i gdje se valja moliti Bogu?
Bogu se valja moliti uvijek i na svakome mjestu, a osobito ujutro i naveer, prije i poslije jela,
a naroito pak u crkvi.
to je potrebno uiniti prije svake molitve?
Prije svake molitve najprije se treba prekriiti.
Kako se valja kriati?
Prekriiti se valja ovako: u desne ruke mali i domali prst pritisnuti na dlan, a ostala tri
sastaviti zajedno vrhovima ravno, evo ovako:

Kada si tako sastavio prste, to onda ini?

Onda ova tri zajedno sastavljena prsta stavim na elo, i kaem: U ime Oca, zatim prenesem
ih nasred trbuha, i kaem: i Sina, poslije toga na desnu stranu prsa k ramenu, i kaem: i
Svetoga Duha., pa onda tako isto na lijevu stranu, i kaem: Amen.
Koja je molitva najvanija?
Najvanija molitva jeste molitva Gospodnja - Oe na.
Zato se ta molitva naziva Gospodnjom?
Ta molitva se naziva Gospodnjom, jer nas je njoj nauio sam Gospod Isus Krist i zapovjedio
nam da se tako molimo Bogu.
Jesi li ti ve nauio molitvu Gospodnju?
Jesam: Oe na, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje, doi carstvo Tvoje, budi volja
Tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji. Kruh na svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge
nae, kako i mi otputamo dunicima naim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od
lukavoga.
Zna li jo koju molitvu?

2
Znam: Bogorodice Djevo, raduj se, blagodati puna Marijo, Gospod je s tobom!
Blagoslovljena si Ti meu enama i blagoslovljen je Plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja
dua naih!
Kako se ujutro moli Bogu?
Ujutro se najprije prekriim, kao to i radim prije svake molitve, zatim oitam Oe na, pa
onda jo i ovu molitvu:
Iz postelje i sna podigao si me, Gospode; prosvijeti um moj i srce, otvori usta moja, da bih Ti
pjevao, Sveta Trojice: sveti, sveti, sveti si, Boe, smiluj nam se posrednitvom Majke Tvoje.
Kako se moli Bogu prije objedovanja?
Prije objeda se prekriim, oitam Oe na, poslije dodam jo i ovu molitvu:
Gospode Isuse Kriste, Boe na, blagoslovi nam jelo i pie ovo: molitvama preiste Tvoje
Majke i svih svetih Tvojih.
Zahvaljuje li Bogu poslije objeda?
Poslije objeda Bogu zahvaljujem ovako:
Zahvaljujemo Ti, Kriste Boe na, jer si nas nasitio zemaljskim Tvojim dobrima. Ne lii nas i
nebeskog Carstva Tvoga, i kao to si doao meu Uenike Tvoje i dao im mir Tvoj, tako doi
i meu nas i spasi nas.
Kako se moli Bogu prije veere?
Prije veere se prekriim, pa onda itam ovo:
Jest e ubogi i nasitit e se, i hvalit e Gospoda oni koji Ga trae; iva e biti srca njihova u
sve vjekove.
Zatim se prekriim kao i uvijek poslije svake molitve.
A kako zahvaljuje Bogu poslije veere?
Poslije veere ustanem, prekriim se i zahvaljujem Bogu ovako:
Razveselio si nas Gospode tvorevinama Tvojim, i djelima ruku Tvojih obradovasmo se.
Svjetlost lica Tvoga posta znak na nama, Gospode. Dao si mi radost u srce: od ploda penice,
vina i ulja svoga umnoilo se. U miru u ujedno zaspati i poinuti, jer si me Ti, Gospode,
samoga u nadi ustalio.
Kako se moli Bogu prije nego legne spavati?
Prije nego legnem spavati, prekriim se, oitam Oe na, i zatim ovu molitvu:
Gospode Boe na, to zgrijeih u danu ovom: rijeju, djelom i pomilju, kao dobar i
ovjekoljubac Bog oprosti mi, miran san i bez uznemirenja daruj mi, anela Tvoga uvara
poalji mi da me zakloni i sauva od svakog zla, jer si ti uvar duama i tijelima naima, i tebi
slavu uznosim: Ocu i Sinu i Svetomu Duhu; sada i uvijek i u vijeke vjekova. Amen.
Je li ti poznata molitva anelu uvaru?
Jeste, i to ova:
Anele Boji, uvaru moj sveti, ivot moj sauvaj u strahu prema Kristu Bogu. Um moj
utvrdi na istinitom putu i u ljubavi k Bogu utvrdi duu moju, da tobom upravljan (tvojim
uputama) dobijem od Krista Boga veliku milost.

GLAVA DRUGA: O SIMBOLU VJERE

Smijemo li se nadati, da e Bog usliati nae molitve?

Doista smijemo, a i valja se pouzdano nadati da e Bog usliati nae molitve, ali samo ako
imamo jaku vjeru i ako ono to molimo od Boga nee prijeiti nae spasenje.
Gdje je sadrano sve ono u to nam valja tvrdo vjerovati?
Sve ono u to nam valja tvrdo vjerovati sadri ovaj Simbol vjere:

Vjerujem u jednoga Boga, Oca svemoguega, stvoritelja neba i zemlje, svega

vidljivoga i nevidljivoga.

3
 I u jednoga Gospoda Isusa Krista, jedinoroenoga Sina Bojega. Roenog od Oca
prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga.
Roena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno.
Koji je radi nas ljudi i radi naega spasenja siao s nebesa. I utjelovio se po Duhu
Svetome od Marije Djevice: i postao ovjekom.
Raspet takoer za nas pod Poncijem Pilatom, muen i pokopan.
I uskrsnuo trei dan, po Svetom Pismu.
I uzaao na nebo: sjedi s desne Ocu.
I opet e doi u slavi suditi ive i mrtve, i njegovu carstvu nee biti kraja.
I u Duha Svetoga, Gospoda i ivotvorca; koji proizlazi od Oca. Koji se s Ocem i
Sinom skupa asti i zajedno slavi; koji je govorio po prorocima.
I u jednu svetu katoliku i apostolsku Crkvu.
Ispovijedam jedno krtenje za oprotenje grijeha.
I iekujem uskrsnue mrtvih.
I ivot buduega vijeka. Amen.

Bi li mogao kratko i jednostavno kazati, u to nam po tome Simbolu valja vjerovati?

Po tome Simbolu valja nam vjerovati u Boga Oca, Boga Sina, Boga Duha Svetoga; svetu
crkvu i svete tajne (tj. sakramente); uskrsnue mrtvih i vjeni ivot.
to vjerujemo o svoj Trojici zajedno?
O svoj Trojici zajedno vjerujemo da su tri osobe, no da su ipak sva Tri samo jedan Bog.
to vjerujemo o Bogu Ocu?
O Bogu Ocu vjerujemo, da je jedan, da je Otac, koji je stvorio nebo i sve to vidimo i to ne
vidimo, i da se takoer brine o svemu togod je stvorio.
to vjerujemo o Bogu Sinu?
O Bogu Sinu vjerujemo, da je On jedinoroeni Sin od Oca roen, da je Bog ravan Ocu, da je s
Ocem stvorio svijet, da je zbog naega spasenja siao s neba, uzeo tijelo nae na Se, da je za
nas raspet bio, stradao, umro i pokopan bio, da je trei dan opet oivio, uzaao na nebo, i da
e otuda opet doi suditi ljudima, i da Njegovome carstvu nikada nee biti kraja.
A to vjerujemo o Duhu Svetome?
O Duhu Svetome vjerujemo, da od Oca proizlazi, da Ga isto tako valja slaviti kao i Boga Oca
i Boga Sina, i da su Njegove sve one rijei koje su proroci govorili i pisali.
to vjerujemo o Crkvi?
O Crkvi vjerujemo da su nju osnovali sveti apostoli po nauci Kristovoj, pa da zato moe biti
samo jedna, i to katolika, to jest sveopa za sve ljude.
to vjerujemo o svetima tajnama?
O svetima tajnama vjerujemo to, da nam se preko njih oprataju grijesi.
to razumije i vjeruje pod uskrsnuem mrtvih?
Pod uskrsnuem mrtvih razumijem i vjerujem to, da e onda, kada Sin Boji opet po drugi put
doe suditi, svi ljudi ustati ivi iz svojih grobova, i izii na taj sud.
A pod ivotom buduega vijeka to razumije i vjeruje?
Pod ivotom buduega vijeka razumijem i vjerujem to, da e pravednici ivjeti vjeno u
blaenstvu, a grenici u mukama.

GLAVA TREA: O ZAPOVIJEDIMA

Je li dosta, tako samo vjerovati, pa da nam Bog uslia molitve?

Nije, no valja jo ispunjavati i zapovijedi.
Koje zapovijedi?
Zapovijedi Boje i crkvene.

4
Koje su to Boje zapovijedi?
Boje zapovijedi su ove:
1. Ja sam Gospod Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova osim mene.
2. Ne pravi sebi kipa niti ikakvog lika, i ne klanjaj im se niti im slui.
3. Ne upotrebljavaj ime Boje s lakomislenou.
4. Svetkuj dan nedjeljni; est dana radi i svri svoje poslove, a dan sedmi - nedjelju posveti
Gospodu Bogu tvome.
5. Potuj oca svoga i mater svoju, da ti dobro bude i da dugo poivi na zemlji.
6. Ne ubij.
7. Ne ini preljubu.
8. Ne ukradi.
9. Ne svjedoi lano na drugoga.
10. Ne poeli nita tue.
A koje su crkvene zapovijedi?
Crkvene zapovijedi su ove:
1. Moliti se Bogu i sluati slubu Boju svake nedjelje i blagdana.
2. Drati post prije blagdana Roenja i Uskrsnua Kristova, prije blagdana svetih apostola
Petra i Pavla, prije blagdana Uspenja Bogorodice (Velika Gospa), i svake srijede i petka.
3. Sveenike osobe potovati.
4. Ispovijedati grijehe svoje i prieivati se u spomenute velike postove.
5. Moliti se Bogu za one koji su u vlasti.
6. Drati postove i molitve koje zapovijedi mjesni episkop u vrijeme kakve nevolje.
7. Heretike knjige ne itati.
8. Crkvene stvari ne upotrebljavati.
9. Svadbe ne initi u vrijeme posta.
10. Pomagati u svakom pogledu misiju Pravoslavne crkve u svijetu.1

GLAVA ETVRTA: O DOBRIM DJELIMA

Kako se vlada onaj koji postupa po zapovijedima?

Onaj koji se vlada po zapovijedima, taj ini dobra to jest Bogu ugodna djela.
Koja su to dobra i Bogu ugodna djela?
Dobra i Bogu ugodna djela jesu dvojaka: jedna su djela duevne milosti, a druga tjelesne
milosti.
Zna li kazati koja su to djela duevne milosti?
Djela duevne milosti jesu:
1. Grijeeega ispravljati.
2. Neznalicu uiti.
3. Onome koji u to sumnja dati dobar savjet.
4. Moliti se Bogu za spasenje blinjega.
5. Oaloenoga tjeiti.
6. Strpljivo podnositi uvrede.
7. Opratati uvrede.
A koja su djela tjelesne milosti?
Djela tjelesne milosti jesu:
1. Gladnoga nahraniti.
2. ednoga napojiti.
3. Nagoga odjenuti.
4. Stranca primiti u dom.
1
Pod br. 10 dodano prema: sveti Nikolaj Velimirovi - Vera svetih katihizis Istone Pravoslavne crkve.

5
5. Pohoditi bolesne.
6. Posjetiti sunje u tamnicama.
7. Pokopati mrtve siromahe.

GLAVA PETA: O SVETIM TAJNAMA

to nas krijepi u vjeri i dobrim djelima?

U vjeri i dobrim djelima krijepe nas molitva i primanje svetih tajni.
O molitvi smo ve govorili, no koje su to svete tajne?
Svete tajne su ove:
1. Krtenje (krst).
2. Miropomazanje (sv. potvrda ili krizma).
3. Priest (euharistija).
4. Pokajanje ili ispovijed (sakrament pokore).
5. Zareenje sveenika (sveti red).
6. Brak (enidba).
7. Jeleosveenje (bolesniko pomazanje).
to se izlijeva na onoga koji prima te svete tajne?
Na onoga koji prima te svete tajne se izlijevaju darovi Duha Svetoga.
Koji su to darovi Duha Svetoga?
Darovi Duha Svetoga su ovi:
1. Mudrost, da volju Boju vie svega cijenimo.
2. Razum, da volju Boju razumijevamo.
3. Savjet, da volju Boju pogaamo.
4. Jakost (duevna snaga), da se volje Boje vrsto drimo.
5. Znanje, da volju Boju saznajemo.
6. Pobonost, da po volji Bojoj ivimo.
7. Strah Boji, da se bojimo protiviti volji Bojoj.
to se raa iz tih darova Duha Svetoga?
Iz tih darova Duha Svetoga raaju se plodovi darova Duha Svetoga.
Koji su to plodovi darova Duha Svetoga?
Plodovi darova Duha Svetoga su:
1. Ljubav.
2. Radost.
3. Mir.
4. Strpljivost.
5. Blagost.
6. Milosre.
7. Vjera.
8. Krotkost.
9. Suzdrljivost.

GLAVA ESTA: O GRIJEHU

to ini onaj koji prijestupa zapovijedi?

Onaj koji prijestupa zapovijedi ini grijeh tj. grijei.
Jesu li grijesi razliiti?
Grijesi su razliiti, i to jedni su:
1. Smrtni grijesi,
2. Vapijui na nebo,

6
3. Protiv Duha Svetoga,
4. Tui grijesi.
Koji su to smrtni grijesi?
Smrtni grijesi su:
1. Oholost.
2. Pohlepa.
3. Bludnost.
4. Zavist.
5. Neumjerenost u jelu i piu.
6. Srditost.
7. Lijenost.
Zato se ti grijesi nazivaju smrtnima?
Ti grijesi se nazivaju smrtnima jer esto za sobom povlae tjelesnu smrt, a duevnu vazda.
Koji su to grijesi vapijui u nebo?
Grijesi vapijui u nebo su ovi:
1. Ubojstvo s namjerom.
2. Sodomja.
3. Kinjenje siroadi i udovica.
4. Zakidanje najamnike plae.
5. Nepotovanje i nezahvalnost prema roditeljima.2
Zato se ti grijesi nazivaju vapijuim u nebo?
Ti grijesi se nazivaju vapijuima u nebo jer su toliko neovjeni, da sami iu Boju osvetu.
Koji su to grijesi protiv Duha Svetoga?
Grijesi protiv Duha Svetoga su:
1. Prekomjerno i nepromiljeno uzdanje u Boju milost, i zato neprestano grijeenje.
2. Oajavanje tj. neuzdanje u milosti Boju.
3. Protivljenje poznatoj istini.
4. Zavidjenje tuoj srei.
5. Neprmanje dobroga savjeta.
6. Tvrdoglavo prebivanje u nepokajanju.
7. Odstupanje od svete pravoslavne vjere.3
A koji su to tui grijesi?
Tui grijesi su ovi:
1. Savjetovati,
2. Zapovijedati,
3. Dozvoljavati drugome, da grijei.
4. Nagovarati drugoga, da grijei.
5. Hvaliti,
6. Preutjeti,
7. Ne kazniti tui grijeh.
8. Sudjelovati u tuem grijehu.
9. Braniti tui grijeh i sablanjavati (navoditi druge na grijeh svojim loim primjerom).

GLAVA SEDMA: O VJERI, LJUBAVI I NADI

to su to vjera, ljubav i nada?

Vjera, ljubav i nada su kranske vrline, bez kojih se nitko ne moe nazivati pravim
kraninom.
2
Pod br. 5 dodano prema: prota Jovan Konstantinovi - Mali molitvenik, Zagreb 1929.
3
Pod br. 7 dodano prema: prota Jovan Konstantinovi - Mali molitvenik, Zagreb 1929.

7
Tko ima kransku vjeru?
Kransku vjeru ima onaj tko vrsto vjeruje u sve ono to se nalazi u Svetom pismu.
A tko ima kransku ljubav?
Kransku ljubav ima onaj koji od sveg srca potuje, hvali i slavi Boga, a svoga blinjega tj.
druge ljude pazi kao samoga sebe; jednom rijeju: koji sve prije navedene zapovijedi uva i
ispunjava.
Tko ima takvu vjeru i takvu ljubav, to se tree u njemu raa?
Tko ima takvu vjeru i takvu ljubav, u takvome se raa trea kranska vrlina nada, koja se
sastoji u punom uvjerenju, da e nam Bog po svome obeanju dati vjeni ivot s vjenim
blaenstvom.

Kraj teksta i Bogu slava.