UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)

WWW.STUDOMAT.BA

1. Vrste drava:

Prema Aristotelu postoje 3 ispravna i 3 izopacena tipa drzave. Ispravni su: monarhija, aristokracija i
republika. Izopaceni su: tiranija, oligarhija i demokracija.

2. Kriteriji za podjelu drava:

Razlikovanje drzava prema: obliku vladavine, polazeci od nekih osobina sefa drzave; drzavnom ureenju,
polazeci od broja drzavnih organizacija u jednoj drzavi; politickom sistemu, polazeci od odnosa
stanovnistva prema drzavnoj vlasti i stupnju centralizacije/decentralizacije, polazeci od odnosa centralnih
i lokalnih organa.

3. Kriteriji za podjelu drava s obzirom na oblik vladavine su:

Kako sluzbena osoba dolazi na mjesto sefa drzave, koliko dugo obavlja tu funkciju, i da li je sef drzave
politicki i pravno odgovoran za svoje postupke

4. Shema uporednih oblika vladavine s obzirom na nain dolaska na vlast, trajanje i politiku i
pravnu odgovornost i osnov legitimiteta:

Monarhija- monarh na vlast dolazi nasljedno, na vlasti ostaje do kraja zivota ili dok se ne povuce
(abdikacija), i nema pravne i politicke odgovornosti

Republika- sefa drzave bira narod ili parlament, traje po mandatu, i ima politicku i pravnu odgovornost

Diktatura- dolazi na vlast nasilno, vlada neodreeno vrijeme ili koliko se nasiljem uspije odrzati na vlasti,
i nema pravne i politicke odgovornosti

5. Karakteristike monarhije:

monarh na vlast dolazi nasljedno, na vlasti ostaje do kraja zivota ili dok se ne povuce (abdikacija), i nema
pravne i politicke odgovornosti
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
u proslosti su bile neogranicene monarhije, koje su zamjenjene republikama, ali ponegdje su monarhije
odrzane kao ogranicene ustavne i parlamentarne monarhije.

6. Karakteristike apsolutne monarhije:

Kralj je bio najmocniji subjekt u drzavi i obavljao je sve cetiri drzavne djelatnosti. Na dui rok se takva
apsolutna vlast nije mogla odrati suprotno volji vlastele i graanstva koje se sve snaije razvijalo. Tamo
gdje su monarhije preivjele, poprimile su elemente republike ili demokracije.

7. Karakteristike ustavne monarhije:

U ovom obliku monarhije vlast monarha vie nije apsolutna (neograniena) nego ju utvruje ustav . Ali
ipak, vladu ne odreuju narodni predtavnici nego i dalje imenuje monarh.

8. Diktatura - karakteristike:

Diktatura ili tiranija postojala je u prolosti, ali postoji i danas. Vladavina nije utemeljena u pravu, nego u
nasilju. Diktatori dolaze na vlast nelegalno, pa i dravnim udarom. Vlast se nastoji proiriti na sve sfere
ljudskog ivota,privredne tokove,kulturni i porodini ivot. Kako na vlast dolazi nasilno, tako i odlazi tj.
revolucijom ili pobunom. U modernom svijetu najpoznatije diktature su Musolinija, Hitlera, Staljina...

9. Kriteriji za podjelu drava s obzirom na dravno ureenje:

Kriterij prema kom se raazlikuju drzave prema drzavnom uredjenju jeste broj drzavnih odrganizacija, tj
da li u drzavi postoji samo jedna ili vise drzavnih organizacija, te da li je drzava jedinstvena na svom
teritoriju ili je ona slozena drzava sa vise drzava clanica.

10. Centralizacija i decentralizacija u unitarnoj dravi

Centralizacije u unitarnoj dravi s ogelda se u tome to veina organa imaju malu samoostalnost u
obavljanju posla iz njeihovih nadlenosti dakle oni ne mogu odluivati nezavisno od cenbtralnih organ
,ve su duni oridravati ne samo opig negi i konkretno nareenja viih organa . Dravna
decentralizacije se ogleda u tome da veina dravnih orgaa ima oreenu a ponedak i veliku mjeru
samostalnosti tj odluuju onako kako smatraju da je najbolje ali naravno unutar ustavnih normi.

11. Vrste sloenih drava

 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Personalna unija, realna unija, konfederacija i federacija

12. Osnovni elementi personalne unije:

ine je 2 ili vie drava koje se povezuju preko nekih saveznih organa i pri tome formalno zadravaju
svojstvo nezavisnih drava; u per. uniji veza je zajedniki monarh koji je poglavar svih drava lanica.

13. Osnovni elementi realne unije

ine je 2 ili vie drava,a vezu izmeu drava ini zajedniki vladar i drugi zajedniki poslovi ili organi

14. Osnovni elementi konfederacije : sloena drava slina realnoj uniji. Nastaje meunarodnim
ugovorom izmeu njihovih lanica; drave lanice zadravaju svoju suverenost, zakoni savezne drave
postaju obavezni za lanice tek kad ih potvrde njihovi organi.

15. Pravo na secesiju (ustavno pravo na istupanje iz konfederacije jedne ili vie lanica drava
konfederacija . primjer ex Yugoslavija .

16. Nain odluivanja u konfederaciji i federaciji.

U konfederaciji odluke se donose jednoglasno ako se donose veinom glasova a nezadovoljna lanica
moe ne prihvatiti veinsku odluku ili ak istupiti i konfederacije tj da ukoliko ima 5 drava koji ine
konfederaciju i 4 se sloe a 5 nee da se sloi odluka e se provoditi u dravama koje slau sa odlukom a
kod federacije donosi se tako to federacija kao novonastala drava odluuje o pitanjim i sve zemlje koje
ulaze u sastav nje moraju potovati te odluke

17. Suverenitet u personalnoj uniji

Zajedniki monarh

18. Suverenitet u realnoj uniji

Zajedniki monarh i zajedniki poslovi i organi

 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
19. Suverenitet u konfederaciji : drave lanice zadravaju svoju suverenost te savezni zakoni postaju
obavezni za clanice tek kad ih potvrde njihovi organi.

20. Suverenitet u federaciji :suverenost pripada saveznoj dravi i savezni zakoni su obvezujuci za sve
drzave.

21. Odnos savezne drave i drava lanica (federalizam) :postoji podjela nadlenosti, neki poslovi
pripadaju iskljuivo saveznoj dravi i savezna drava je monija po nadlenostima od drava lanica.

22. Nain prestanka postojanja sloene drave

Disolucija

23. Stanovnitvo u sloenoj dravi

Federacija -graani imaju dvojno dravljanstvo

Konfederacija stanovnitvo nema jedinstveno dravljanstvo

Personalna unija- graani imaju dravljnstvo drave kojoj pripadaju

Realna unija graani imaju dravljnstvo drave kojoj pripadaju

24. Dravni teritorij savezne drave :ine savezna drava i najmanje dvije drave lanice

25. Organizacija vlasti u sloenoj dravi : savezna drava i svaka od drava lanica imaju svoje
ustavno-zakonodavne, izvrno-politike, pravosudne i upravne organe, kao i svoje ustave, zakone,
dravne simbole, dravljane i teritorije. Izmeu savezne drave i drava lanica postavljena je podijela
nadlenosti, i to tako to neki dravni poslovi pripadaju iskljuivo saveznoj dravi, drugi iskljuivo
dravama lanicama, a trei se dijele izmeu savezne drave i lanica. Savezna drava je po pravilu
monija po nadlenostima od lanica, jer njoj obino pripadaju vojni, carinski, novani, meudravni, te
esto i policijski i mnogi finansijski poslovi. Drave lanice mogu imati pretenu nadlenost u
podrujima ekonomije, poreza, obrazovanja, kulture...
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
26. Organizacija vlasti u unitarnoj dravi : ima samo jednu organizaciju vlasti, tj.na cjelokupnom svom
teritoriju samo 1 ustavno-zakonodavni organ,1 efa drave, jednu vladu, 1 sustav pravosudnih i upravnih
organa. (francuska,nizozemska,hrvatska,poljska...)

27. Razlozi nastanka federacije :a) ostvarenje nacionalne suverenosti, ili pravo svake nacije na
samoupravu i samoodreenje s vlastitom dravom, b)potreba da se olaka utjecaj stanovnitva na dravnu
vlast koja se prostire na velikom teritoriju, zbog ega se takav teritorij dijeli na vie dravnih jedinica koje
su blie stanovnitvu, c)potreba da se sauvaju razliitosti povjesnih tradicija bivih samostalnih drava
koje su se ujedinile u federalnu dravu.

28. Unutranja organizacija parlamenta u federaciji : svaka lanica ima u drugom domu jednak broj
zastupnika, neovisno o broju stanovnika drava lanica.

29. Vrste republika :predsjednika, parlamentarna i mjeovita

30. Nain izbora efa drave u parlamentarnoj republici : efa drave bira parlament,

31. Odnos izmeu efa drave i vlade u parlamentarnoj republici : mo je skoncentrisana kod
premijera i vlade, ef drave nema stvarnu politiku mo.

32. Osnov legitimiteta efa drave u parlamentarnoj republici : narod

33. Pozicija vlade u sistemu vlasti parlamentarne republike :iz parlametnarne veine proizilazi ona
osoba kojoj predsjednik republike daje mandat za sastav vlade . Vlada je rezultat onog to parlamentaran
veina hoe . vlade odgovorne za svoj rad parlamentu . u sluaju krize moe raspustiti parlament .

34. Dvostranaki sistem u parlamentarnoj republici : dvije partije se takmie za vladajue mjesto u
parlamentu, to je izborni sistem proste veine, jedna stranka biva vlada druga opozicija,tj vlada je
jednopartijska; prednosti takvog sistema su to je vlada uvijek stabilna, postoji stranaka disciplina, a
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
mane su to se centar odluivanja pomijera iz parlamenta u vladu. Politiki najmonija osoba je
premijer(predsjednik vlade) koji je odgovoran parlamentu.

35. Viestraniki sistem u parlamentarnoj republici: U parlamentu se pravi koalicija koja se sastoji od
mnogo stranaka, mana toga je to se teko dogovoriti, teko se postiu sporazumi i vlada je nestabilna, ef
drave nema stvarnu politiku mo, ona je u rukuma vlade i premijera. Npr : Italija ,dok u Njemakoj od
5 partija koaliraju se 2 koje formiraju veinu

36. Odnos vlade i pralamenta u parlamentarnoj republici: ima odgovornost prema parlamentu

37. Osnov legitimiteta vlasti predsjednika u predsjednikoj republici : narod(bira ga narod) primjer:
SAD i junoamerike drave

38. Odnos izmeu izvrne i zakonodavne vlasti u predsjednikoj republici

Izvrnu vlast ima predsjednik ,predsjednik moe koristiti suspenzivni veto kongresu i putem tzv poruka
moe pokrenuti zakonodavnu djelatnost kongresa u eljenom smjeru ,a kongres dodjeljuje novac i tako
moe utjecati na predsjednika

39. Uloga Vrhovnog ili Ustavnog suda u sloenom dravama

Svaka drava ima ustavni sud.. ako se dvije drave spore oko neega i ako se dvije drave spore oko
neega onda glavni sud te drave ima glavu rije i odluku koju taj sud donese niko ga ne moe oboriti

40. Uloga Vrhovnog ili Ustavnog suda u unitarnim dravama

Postoji samo jedan ustavni sud i on vodi rauna o pitanjima povrede ustava ,zakona i svi manji sudovi
koji se ne mogu usaglasiti obraaju se ustavnom sudu

41. Uloga predsjednika u demokratskim politikim sitemima

 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Neposredno ga bira narod i provodi odluke naroda

42. Uloga predsjednika u nedemokratskim politikim sitemima

Donosi odluke i zakone koje njemu odgovaraju ili vladajuoj klasi koja je uz njega.

43. Mjeovita/polupredsjednika republika :vlada i predsjednik vlade odgovaraju i parlamentu i efu

drave, efa drave bira narod i on utjee na voenje vlade. Primjer: Francuska, Poljska i Rusija.

44.Osnovni elementi mjeovite republike

Kombinacija parlamenta i predsjednika ,osnaena uloga efa drave, predsjednik imenuje efa vlada a
vlada odgovara i parlamentu i predsjeniku rep. Paralmenet donosi odreene odluke a odreene
predsjednik

45. Izbor efa drave i izbora vlade u mjeovitoj republici (osnov legitimiteta): efa drave bira
narod a predsjednik imenuje vladu

46. Kohabitacija unutar izvrne vlasti u mejovotoj republici kada predsjenik i ministar nisu iz istih
stranaka. Te postoje nesuglasice kod postavljanja oko formiranja vlade .

47. Odgovornost vlade u polupredsjednikoj dravi

Vlada je odgovorna i efu drave i predsjedniku . ona predstavlja izvrni odbor parlamenta ,dakle narodna
skuptina daje odluke koje e vlada provoditi

48. Odnos efa drave i parlamenta u polupredsjednikoj republici

ef drave i parlament su nadreeni vladi i ona im mora podnositi izvejtaj o radu. Ojaana uloga efa
drave dok parlament predstavlja zakonodavno tijelo .i parlament i ef drave biraju se na izborima
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

49. Kriteriji za podjelu politikog sistema : razlikovanje drava prema politikom sistemu vri se putem
odg na pitanja da li i u kojoj mjeri narod utjee na postavljanje, rad i odgovornost nosilaca dravne vlasti.

50. Demokracija kao poltiki sistem :je politiki sistem gdje veina stanovnitva ima slobode i prava
politikog odluivanja i postavljanja, nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca dravne vlasti. Temelj
demokratije su : jednakost ljudi i suverenitet naroda

51. Formalni elementi demokracije: a) politika kultura ili izgraena politika svijest graana, b)
materijalna neugroenost graana, c) postojanje i potivanje niza demokratskih pravila

52. Uloga sudova u demokratskom sistemu

Bitnu ulogu ima nezavisno sudstvo kao ustanova nadzora zakonitosti i ustavnosti rada dravnih organa

53. Uloga medija u demokratskom sistemu

Prenos stanovnicima istinitih obavijesti saznavanje za poglede svih snaga u drutvu i slobodno
izraavanje vlastitog miljenja

54. Posredna demokracija: je graanska demokracija ili predstavnika demokracija, tj. Politiki sustav u
kojem graani utjeu na postavljanje, odluivanje, nadzor i odgovornost slubenih osoba, putem
periodinih izbora svojih zastupnika u ustavnim i zakonodavnim tijelima i ponegdje neposrednim
izborom predsjednika republike.

55. Oblici neposredne demokracija u modernim dravima

Postavljenje nadziranje i pozivanje na odgovornost svih dravnih i slubenih odnosa

56. Antika demokracija i moderna demokracija : antika -dugo u povijesti smatrana uzoritom zbog
svojih odlika neposrednosti . bila je svedena na uzak sloj ljudi ,dok mooderna nastala tijekom 19-og
stoljeau poetku je bila vladavina smanjine imunijih buruja. Znana je po tome da je ona ostala
posredna tj. Da politiki sistem u kome graani utiu na postavljanje ,odluivanje nadzor i dogovornost
osoba ali preko izbora u ustavnim i zakonodavnim tijelima
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

57. Politika i socijalna demokracija : politika demokracija-graani imaju pravo na politike slobode i
prava izbora, nadzora i pozivanja na odgovornost dravnih funkcionara; socijalna demokracija- socijalna
prava na rad, pravednu plau, zatitu od nezaposlenosti, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, stan,
kolovanje, pa i pravo sudjelovanja u upravi

58.Politiki subjekti

Sloboda izraavanja u demokratskoj dravi tj pravo na uee u politici i to aktivno i pasivno pravo.
Mogunost politikog djelovanja i utjecaja na dravanu vlast.

59. Sloboda izraavanja u demokratskoj dravi

Sloboda izraavanja spada u listi prirodnopravnih i ustavnih sloboda koja slui zatiti politikog
djelovanja graana i osnovnih vrijednosti linog integriteta ,ekonomske i socijalne dobrobiti ,te kulturnih
i ekolokih dobara svakog ovjeka

60.Plutokratska drava : financijski bogati ljudi su osobe koje sudjeluju u vlasti .u nezavisnim
gradovima vladali su preko zakonodavnih vijea uz izborne knezove , predstavnici malog broja
najbogatijih trgovaca, zemljoposjednika ,brodovlasnika i bankara

61.Politiki narod i demokracija :Demokracija predstavlja politiki sistem gdje znatan dio ili veina
stanovnita ima slobode i prava politikog odluivanja i postavljanja nadzora i pozivanja na
odgovnosrnost nosilaca dravne vlasti. Narod kao osnova demokracije jeste uvijek samo politiki narod
a sastavlje je od graanana ili osoba koje imaju ravnopravno politika prava.

62.Aristokratska drava obiljeena je podjelom na rodovsku aristokraciju.bila je dominantan stoljeima

u politikim sistemima takoer u europskom i azijskom feudalnom drutvu gdje oslabljeni monarsi dijele
vlast sa svejtovnim i crkvenim plemstvom. Vrhunaca feudalne moi sastojao se u izbornom pravu
plemstva da bira dravne poglavare

63.Totalitarna drava :oblik diktature u modernim drutvima sa osobinama da netolerantna ideologija

koja zahvata sve bitne aspekte ivota te vlasti jedne partije i voe , teror i neprorasunljivo nasilje te
monopol na javnim informiranjem i dravno upraljvanje i nadzor nad ekonomijom
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

64.Pojam oligarhije :uz poglavara u vlasti sudjeluje po vlastitom pravu i manji dio drutva . dva tipa su
oligarhije : aristokratska i plutokratska drava ;Plutokratska drava : financijski bogati ljudi su osobe
koje sudjeluju u vlasti .u nezavisnim gradovima vladali su preko zakonodavnih vijea uz izborne knezove
, predstavnici malog broja najbogatijih trgovaca, zemljoposjednika ,brodovlasnika i bankara...... (pojam
autokracije ima pitanje ispod :=)

65. Autokracija : je drzava u kojoj drzavni poglavar,monarh ili diktator,ne izvodi svoju vlast iz volje
naroda ili nekih drugih znacajnijih dijelova drustva,vec vlada na osnovu osobnog ugleda ili na temelju
religijskih i tradicionalnih shvacanja

66.Pojam elite :bogati sloj drustva,koji u svojim rukama drzi politicku i ekonomsku moc

67.,Pojam dravno pravng poretka predstavlja razmatranje o ulozi drave i prava u ivotu stanovnika
neke odreene zemlje

68.Legalne promjene dravno pravnog poretka?

Legalne promjenee deavaju se putem pravnih normi na zakonit nain tj u postupcima propisanim
najviim normativnim aktima-ustavima poslovnicima parlamenta, zakonima o sudskim i upravnim
postupcima. U legalne spadaju svakodnevne manje znaajne promjene dravnog ustrojstva i povremene
kao npr dublje reforme koje su po zakonskim procedurama izvedene

69.Nelegalne promjene dravno pravnog poretka

One su nasilne i nezakonite ali po pravilu znaajnije promjene drave i prava, jedan takav oblik je dravni
udar

70Posljedice dravnog udara u dravno pravnog poretku

Mijenjaju se znaajnijij elementi dravnopravnog sistema . npr ukidanje ili uspostavljanje demokratske
institucije prava i slobode graana , izbori parlament republikansko ureenje , nezavisnost novena itd.

71.Posljedice revolucije u dravno pravnom poretku

 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Ruenje ustrojstva drave i pravnog sistema u mnogo veoj mjeri od dravnog udara koje prekidaju
kontinuitet dravno pravnog poretka stvartajui novu dravu i novo pravo i obaraju i obnavljaju temeljne
politike prave odnose u drutvu.

72.Posljedice reformi u dravno pravnom poretku

Znaajne i sloenije promjene dravno pravnog sistema . npr. Promjene ustavne izbrorne kolske
zdravstva poreznog sistema itd. Ne radi se o pojedinim promjenama ve o znaajnim i sloenijim
preobrzbama dravnog i pravnog sistema

73.Vrste revolucija

Graanske, proleterske ,komunistike ,narodnoosolobodilaki antikolonijalni ustanci kao poseban oblik

revolucionarnih promjena

74.Akteri revolucije

Oruani ustanak nezadovoljnog stanovnita protiv dravne vlasti

75.Akteri dravnog udara

Prevratnici koji ele mijenjati dio drave i prava koji su im nepoeljni dok vei dio dravne organizacije i
pravnog sistema zadravaju i koriste za novouspostavljene politike interese

76.Birokratija i birokratizam

Prema starijem znaenje je to je drugi naziv za profesionalne slubenike u dravnoj organizaciji i to u

upravi i sudstvu. U dananje vrijeme ona oznaava 2 negativne drutvene pojave:

-biroktati dravni slubenici koji svoj posao rade loe ,povrni i lijeni te zavlae rijeavanje zadataka
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Izrazito politiko i to su dravni slubenici koji prisvajaju vie moi nego to im prema propisima
pripada i koji tu mo upotrebljavaju za privatne interese

Birokratizam- prevlast ili potpuna vladavina politike birokracije u jednom drutvu. Do biroktratskog
otuenja vlasti od naroda dolazi u uvjetima jednopartijskih diktatura

77.Pravna i politika odgovornost monarha

Monarh je pravno i politiki neodgovorna osoba a to znai da ne podlijee ni pravnoj ni politikoj

odgovornosti ni sankciji

78.Izbornost najviih organa vlastri u demokratskim politikim sistemima

Zakonodavnog tijela ,efa drave sudaca , kao najneposrednijeg izrazaa narodne suverenosti.

79.Javnost rada dravnih organa u demokrtaskim i politikim sistemima

Javnost rada je jedno od djelotvornih sredstava za ostvarivanje i zatitu i spadaju svi nosioci dravnih i
drutvenih funkcija kao nuan uvjet za nadzor ustavnosti zakonitosti rada naroito potivanje procedure
rada parlamenta ,vlade uprave i sudstva politikih stranaka i sredstva javnog informiranja

80.Politiki pluralizam je slobodno djelovanje svih stranaka koje potuju demokratska pravila

81.Pojam ideologije : sistem ideja koje zastupa monarh politka partija , reim koje predstavlja narodu i
uvjerava ih u njihovu vrijednost to daje legitimnost toj ideologiji .

82Ideologija u totalitarnim reimima :je netolerantna ideologija koja opravdava drzavno zahvacanje
svih aspekata zivota
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
83.Paralela realne unije i konfederacije.

I realna unija i konfederacija je jedan od obilika sloene drave koji se razlikuju u tome to zemlje kod
realne unije imaju zajednikog vladara i druge poslove i organe dok kod konfederacije drave lanice
zadravaju suverenost.

84.,Nastanak sloenih drava temeljem meunarodnog ugovora :i unija i konfederacija redovito

nastaju medjunatodnim ugovorom izmedju njihovih clanica,koje u takvim savezima drzava zadrzavaju
vise ili manje svoje medjunarodni subjektivitet

85.Materijalna neugroenost graana kao pretpostavka demokracije :2 temeljni uvjet vlasti;da bi

gradjanin mogao sudjelovati u polit. Zivotu i utjecati na drzavnu vlast,on i njegova porodica ne smiju biti
u tako teskoj i trajnoj neimastini,nuzan je jedan visi stepen materijalnog standarda

86.Politika kultura :graani moraju samostalno odluivati i imati dovoljno znanja o injenicama
vanim za politiko djelovanje.

87.Politika prava u demokratskom i totalitarnim sistemima

Demokratija: znatan dio ili veina naroda ima slobode i prava politikog odluivanja i postavljanja
,nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca dravne vlasti.
totalitarni sistemi:obespravljani usljed netolerantne ideologije , vlasti jedinstvene dravne partije i voe ,
terora i nasilja, monopola nad sredsvma masovnog informiranja i obrazovanja i nadzora nad ekonomijom

88.Podjela vlasti u politikim sistemima

U zavisnoti da li narod utie na postavljanje rad i odgovornost dravne vlasti razlikujemo 3 tipa
politikkog sistema :

autokracija- u kojoj dravni poglavar ne izvodi vlast iz volje naroda ve vlada na temelju ugleda ili
relgijskih shvatanja i na oruanoj sili kojim upravlja jedan broj njegovih monika . Vlast vri samo
dravni poglavar
oligarhija- uz poglavara u vlasti sudjeluje manji dio drutva gdje imamo 2 tipa :ako se vlast sastoji od
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
plemstva i od bogatih ljudi
demokratija-sva dravna vlast proizilazi iz naroda i slui narodu

89.Pojam ustavnosti i zakonitosti kao element demokracije

Ustav i zakon imaju bitnu ulogu u demokraciji jer su obavezni za dravnu vlast i druge subjekte u
drutvu. Oni omoguuju graanima da se izbore za svoju materijalnu samostalnost i da uspjeno djeluju u
postavljanju nadzoru i pozivanju na odgovornost nosioca dravne vlasti , najvanija pravila propisuju
temeljne slobode i prava ovjeka i graanina

90.Monarhija i demokracija

Monarhija- ef drave dolazi na prijestolje nasljedno, vlada doivotno ili do povlaanja (abdikacija) te je
politiki i pravno neodgovoran za svoje postupke, prema ustavu ne moe biti suen i osuen

Demokracija-sistem gdje ili znatan dio ili veina naroda ima slobode i prava politikog odluivanja i
postavljanja ,nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca dravne vlasti. Sva dravna vlast proizilazi iz
naroda i temelj demokratije je narodna suverenost.

Esejska pitanja

1.Odnos demokracije i oblika vladavine ( da li oblik vladavine utjee na demokratski politiki

sistem)

Dobro je poznato da se demokracija slaze s nekim od tipova drzava i potice , dok se slabije ili nikako ne
slaze s dr tipova drzava i odbacuje ih iz toga se moze opet zakljuciti da su neki tipovi drzava pogodni
nacini zaostvarenje i usavrsavanje demokratskoj sistema. Demokraciji vise odg republika kao oblik
vladavine jer su izbornost, smjenjivost i odgovornost sefa drzave upravo njena nacela. Ona se moze
pomiriti ssa monarhijom ali pod uvjetom da nasjedni, dozivotni i neodgovorni drzavni poglavar bude
lisen najvisih ovlasti. Demokracija moze biti i unitarna i slozena drzava, ali u nekim drustvima njoj vise
odg federacija. Naclima demokracije boljeodg decentralizirana nego centralizirana drzavna vlast jer je
ona bliza porebama gradjana i oni je ujedno mogu lakse zasnivati nadzrati ipozivati na odgovornost

Osnovi legitimiranja vlasti?

Izvor legitimiteta za predsjednika republike je narod -podrka veine,monarh-Bog mu daje pravo da

vlada, dictator se legitimira ideologijom (ovdje obavezno malo uplje ubaciti :=)
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA

Centralizacija i decentralizacija u sloenoj dravi peri 97 98

Decentralizacija u unitarnoj i federativnoj dravi

O.bjasniti disoluciju drave i secesiju

Pojam lokalne samouprave

to znai lokalna samouprava? Moda je najednostavnija definicija lokalne samouprave [1]. Pojam
lokalne samouprave moe se definirati i kao [2].

Lokalna samouprava predstavlja najvii stupanj samostalnosti lokalnih tijela u odnosu na sredinju
dravnu upravu i to u odreenim funkcijama koje se odredbama Ustava jame graanima. Ta se prava
ostvaruju preko predstavnikih tijela (lokalnih i regionalnih) iji su lanovi izabrani na slobodnim i tajnim
izborima temeljem neposrednog, jednakog i opeg birakog prava (posrednika demokracija). Osim toga,
graanima se osigurava pravo sudjelovanja i utjecaja na upravljanje lokalnim poslovima putem zborova,
referenduma i drugih oblika sudjelovanja i odluivanja.

Sistem jedinstva vlasti u skuptinskoj republici 92 Peri

Politike slobode u politikim sitemima (u ovisnosti od tipa politikog sistema, povei sa sudjelovanjem
broja politikih subjekata)

Politiki subjekti viskovi globalni politiki karakter drave

Civilno drutvo

Demokratska drutva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (drava), privatnog (trite) i
graanskog (civilno drutvo). Najkrae reeno, civilno drutvo jesu graani koji se aktivno i slobodno
upliu u sve sfere drutvenog djelovanja.

Povijest [uredi]

Jo su stari Grci (politike koinona) i Rimljani (societas civilis) poznavali ovaj institut. Po njihovom
poimanju bilo je to politiko drutvo u kojem su aktivni graani sudjelovali u oblikovanju politike.
 UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU ISPITNA PITANJA I ODGOVORI (2008/2009)
WWW.STUDOMAT.BA
Vremenom je izraz civilno drutvo poprimao razliita znaenja sukladno porecima u okviru kojih je
postojalo. U pojedinim razdobljima dolazi do iskrivljenog tumaenja izraza poistovjeujui ga s nainom
na koji vladari vladaju ljudima, pod kojim uvjetima i tko su ti vladari. U 18. stoljeu dolazi do preokreta
kada se civilno drutvo prepoznaje kao institut koji je tu da titi i poduava graane kako se efikasno
zatititi od negativnih uplitanja drave. U 18. i 19. stoljeu termin se promatra u okviru aktualnih
drutvenih promjena. U tom se razdoblju izraz civilno poistovjeuje sa uljueno, kultivirano. Jedan od
autora iz tog vremena Alexis de Tocqueville, u svom djelu "O demokraciji u Americi" opisuje civilno
drutvo kroz duh zajednitva koji je vladao u amerikom drutvu tog vremena, a oitovao se kroz
supostojanje brojnih udruga, organizacija i sveprisutnog volonterstva. Neto junije, u Latinskoj Americi,
Antonio Gramsci opisuje civilno drutvo kao socijalnu interakciju institucija i organizacija kulturne
tematike izmeu drave i trita.

Ljudska prava i slobode viskovi 68

Pravna drava viskovi 70

Odnos izmeu formalne i stvarne demokracije viskovi 65

Graanska neposlunost

Delikti, prisila drave

Sloboda izraavanja u demokratskoj dravi

Tipska svojstva moderne drave viskovi 80

Dravno pravni kontinuitet peri 94

Monarhiija i sloena drava