Zadaci

MATEMATIKE FUNKCIJE
ABS
Vraa apsolutnu vrijednost nekog broja. Apsolutna vrijednost nekog broja je taj broj bez predznaka.
Syntax: ABS(Broj)
Broj je realni broj za koji elite apsolutnu vrijednost.
Primjer:
ABS(2) jednako je 2
ABS(-2) jednako je 2
Ako je A1 konstanta -16, onda:
SQRT(ABS(A1)) jednako je 4
ACOS
Vraa arkus kosinus nekog broja. Arkus kosinus je ugao iji je kosinus navedeni broj. Vrijednost ugla koju vraa
ova funkcija je dat u radijanima u rasponu od 0 (nula) do
Syntax: ACOS(broj)
broj je kosinus ugla koji elite i mora biti od -1 do 1.
Ako elite da pretvorite rezultat iz radijana u stepene, pomnoite rezultat sa 180/PI()
Primjer:
ACOS(-0.5) jednako je 2.094395 (2p/3 radijana)
ACOS(-0.5)*180/PI() jednako je 120 (stepeni)
ACOSH
Vraa inverzni hiperbolini kosinus broja. Broj mora biti vei ili jednak 1. Inverzni hiperbolini kosinus je
vrijednost iji hiperbolini kosinus je broj, tako da je ACOSH(COSH(broj)) jednako tom broju.
Syntax: ACOSH(broj)
broj je bilo koji realan broj jednak ili vei od 1.
Primjer:
ACOSH(1) jednako je 0
ACOSH(10) jednako je 2.993223
ASIN
Vraa arkus sinus od nekog broja. Arkus sinus je ugao iji je sinus taj broj. Vraena vrijednost ugla je data u
radijanima u rasponu od - /2 to /2.
Syntax: ASIN(broj)
broj je sinus ugla i mora biti u rasponu od -1 do 1.
1
Napomena:
Ako elite prikazati vrijednost u stepenima, pomnoite rezultat sa 180/PI( ).
Primjer:
ASIN(-0.5) jednako je -0.5236 (-p/6 radijana)
ASIN(-0.5)*180/PI() jednako je -30 (stepeni)
ASINH
Vraa inverzni hiperbolini sinus nekog broja. Inverzni hiperbolini sinus je vrijednost iji je hiperbolini sinus taj
broj, tako da je ASINH(SINH(broj)) jednako tom broju.
Syntax: ASINH(broj)
broj je bilo koji realan broj.
Primjer:
ASINH(-2.5) jednako je -1.64723
ASINH(10) jednako je 2.998223
ATAN
Vraa arkus tangens od nekog broja. Arkus tangens je ugao iji je tangens taj broj. Vrijednost koju vrati ova funkcija
je prikazana u radijanima u rasponu od - /2 to /2.
Syntax: ATAN(broj)
broj je tangens ugla za koji elimo izraunati arkus tangens.
Napomena:
Primjer:
ATAN(1) jednako je 0.785398 (p/4 radijana)
ATAN(1)*180/PI() jednako je 45 (stepeni)
ATAN2
Vraa arkus tangens od broja iskazanog putem x i y koordinata. Arkus tangens je ugao od x ose do linije koja
poinje u koordinatnom poetku (0,0) i do take sa koordinatama (x_num, y_num). Ugao je dat u radijanima
izmeu -PI() i PI(), iskljuujui -PI()
Syntax: ATAN2(x_num,y_num)
X_num je x-koordinata take.
Y_num je y- koordinata take.
Napomene:
Pozitivni rezultat predstavlja ugao suprotno kretanju kazaljke na satu poevi od x-ose, a negativan rezultat
predstavlja ugao u pravcu kretanja kazaljke na satu poevi od x-ose.
ATAN2(a,b) jednako je ATAN(b/a), osim da vrijednost moe biti jednaka 0 (nula) u ATAN2.
Ako su vrijednosti x_num i Y-num 0 (nula), ATAN2 vraa #DIV/0! Greku.
2
Primjer:
ATAN2(1, 1) jednako je 0.785398 (p/4 radijana)
ATAN2(-1, -1) jednako je -2.35619 (-3p/4 radijana)
ATAN2(-1, -1)*180/PI() jednako je -135 (stepeni)
ATANH
Vraa inverzni hiperbolini tangens nekog broja. Broj mora biti izmeu -1 i 1 (iskljuujui -1 i 1). Inverzni
hiperbolini tangens je vrijednost iji hiperbolini tangens je taj broj, tako da ATANH(TANH(broj)) vraa taj isti
broj.
Syntax: ATANH(broj)
broj je realni broj izmeu 1 i -1.
Primjer:
ATANH(0.76159416) jednako je 1, priblino
ATANH(-0.1) jednako je -0.10034
CEILING
Vraa broj zaokruen prema gore, poevi od nule, na zadati broj decimala. Na primjer, ako elite da izbjegnete
koritenje penija u cijeni vaeg proizvoda od $4.42, koristite formulu =CEILING(4.42,0.05) da zaokruite cijenu na
najblii nickel (kovani novac od 5 centi).
Syntax: CEILING(number,significance)
number je vrijednost koju elite da zaokruite.
Significance je broj na koji elite da zaokruite zadati broj.
Napomene:
Ako neki od argumenata nije broj, CEILING vraa #VALUE! greku.

U zavisnosti od predznaka broja, vrijednost je zaokruena prema gore ako korigujete vrijednost iznad nule.
Ako je broj jednak zadatom broju decimala, nee se desiti nikakvo zaokruivanje.
Ako su number i significance razliitog predznaka, CEILING vraa #NUM! greku.
Primjer:
CEILING(2.5, 1) jednako je 3
CEILING(-2.5, -2) jednako je -4
CEILING(-2.5, 2) jednako je #NUM!
CEILING(1.5, 0.1) jednako je 1.5
CEILING(0.234, 0.01) jednako je 0.24
COMBIN
Vraa broj kombinacija za dati broj. Koristite COMBIN da odredite ukupan mogui broj grupa za dati broj
dogaaja.
Syntax: COMBIN(numberj,number_chosen)
nzmber je broj dogaaja.
3
numberj_chosen je broj dogaaja u svakoj kombinaciji.
Napomene:
Decimalni dio number se odsjeca do prvog nieg cijelog broja.

Ako neki od argumenata nije broj, COMBIN vraa #NAME? Greku.
Ako je nzmber <0, number_chosen <0, ili number<number_chosen, COMBIN vraa #NUM? Greku.
Kombinacija je bilo koji set dogaaja, bez obzira na njihov interni poredak. Kombinacije su razliite od
permutacija, za koje je interni poredak veoma vaan.
Broj kombinacija je prikazan u obrascu, gdje je number = n i number_chosen = k:
Primjer:
Pretpostavimo da elite formirati tim od dva lana od osam moguih igraa, i elite da znate koliko je timova
mogue formirati. COMBIN(8,2) jednako je 28 timova.
COS
Vraa kosinus datog ugla.
Syntax: COS(numberj)
number je ugao dat u radijanima za koji elite izraunati kosinus. Ako je ugao dat u stepenima, pomnoite izraz sa
PI()/180 da bi ga pretvorili u radijane.
Primjer:
COS(1.047) jednako je 0.500171
COS(60*PI()/180) jednako je 0.5, kosinus od 60 stepeni.
COSH
Vraa hiperbolini kosinus nekog broja.
Syntax: COSH(numberj)
ez ez
Formula za hiperbolini kosinus je: COSH(z)
2
Primjer:
COSH(4) jednako je 27.30823
COSH(EXP(1)) jednako je 7.610125, gdje je EXP(1) je broj e, baza prirodnog logaritma
DEGREES
Pretvara radijane u stepene.
Syntax: DEGREES(ugao)
ugao je ugao u radijanima kojeg elite da pretvorite.
Primjer:
DEGREES(PI()) jednako je 180
EVEN
Vraa broj zaokruen prema gore na prvi vii paran cijeli broj.
4
Syntax: EVEN(numberj)
number je vrijednost koju elimo zaokruiti.
Napomene:
Ako number nije numerika vrijednost, EVEN vraa #VALUE! greku.

U zavisnosti od predznaka broja, vrijednost je zaokruena prema gore, osim ako je number paran broj,
kada se ne deava nikakvo zaokruivanje.
Primjer:
EVEN(1.5) jednako je 2
EVEN(3) jednako je 4
EVEN(2) jednako je 2
EVEN(-1) jednako je -2
EXP
Vraa broj e stepenovan na neki broj. Konstanta e je 2.71828182845904, baza prirodnog logaritma
Syntax: EXP(number)
number je eksponent na koji se stepenuje broj e.
Napomene:
Da bi stepenovali broj za neku drugu bazu koristite eksponencijalni operator (^).

EXP je inverzna funkcija od LN funkcije, prirodnog logaritma nekog broja.
Primjer:
EXP(1) jednako je 2.718282 (priblina vrijednost broja e)
EXP(2) jednako je e2, ili 7.389056
EXP(LN(3)) jednako je 3
FACT
Vraa faktoriel nekog broja. Faktoriel nekog broja je jednak 1*2*3*...* number.
Syntax: FACT(number)
number je pozitivan broj za koji elite izraunati faktoriel. Ako number nije cijeli broj, decimalni dio se odsijeca da
bi se dobio cijeli broj.
Primjer:
FACT(1) jednako je 1
FACT(1.9) jednako je FACT(1) jednako je 1
FACT(0) jednako je 1
FACT(-1) jednako je #NUM!
FACT(5) jednako je 1*2*3*4*5 jednako je 120
5
FLOOR
Zaokruuje broj prema dole, prema nuli, na najblii zadati broj decimala.
Syntax: FLOOR(number,significance)
number je numerika vrijednost koju elite zaokruiti.
Significance je zadati broj decimala na koji elite zaokruiti.
Napomene:
Ako je bilo koji od argumenata nenumerika vrijednost, FLOOR vraa #VALUE! Greku.
Ako argumenti imaju razliit predznak, FLOOR vraa #NUM! Greku.
Primjer:
FLOOR(2.5, 1) jednako je 2
FLOOR(-2.5, -2) jednako je -2
FLOOR(-2.5, 2) jednako je #NUM!
FLOOR(1.5, 0.1) jednako je 1.5
FLOOR(0.234, 0.01) jednako je 0.23
INT
Zaokruuje broj prema dole na najblii cijeli broj.
Syntax: INT(number)
number je realni broj koji elimo zaokruiti prema dole na cijeli broj.
Primjer:
INT(8.9) jednako je 8
INT(-8.9) jednako je -9
Slijedea formula vraa decimalni dio pozitivnog realnog broja u eliji A1: A1-INT(A1)
LN
Vraa prirodni logaritam nekog broja. Prirodni logaritam je logaritam zasnovan na bazi konstante prirodnog broja e
(2.71828182845904).
Syntax: LN(number)
number je pozitivan realan broj za koji elimo izraunati prirodni logaritam.
Napomene:
LN funkcija je inverzna funkcija EXP.
Primjer:
LN(86) jednako je 4.454347
LN(2.7182818) jednako je 1
LN(EXP(3)) jednako je 3
6
EXP(LN(4)) jednako je 4
LOG
Vraa logaritam broja za bazu koju mi odredimo.
Syntax: LOG(number, base)
number je pozitivan realan broj za koji elimo izraunati logaritam.
base je baza logaritma. Ako je ovaj parametar izostavljen, pretpostavlja se da je baza 10.
Primjer:
LOG(10) jednako je 1
LOG(8, 2) jednako je 3
LOG(86, 2.7182818) jednako je 4.454347
LOG10
Vraa logaritam nekog broja za bazu 10.
Syntax: LOG10(number)
number je pozitivan realan broj za koji elimo izraunati logaritam za bazu 10.
Primjer:
LOG10(86) jednako je 1.934498451
LOG10(10) jednako je 1
LOG10(1E5) jednako je 5
LOG10(10^5) jednako je 5
MDETERM
Vraa matricu determinantu nekog niza.
Syntax: MDETERM(array)
array je brojni niz sa jednakim brojem kolona i redova.
Niz moe biti dat kao opseg elija, na primjer A1:C3; kao niz konstanti, kao npr. {1,2,3;4,5,6;7,8,9}; ili kao
ime koje se odnosi na prethodno odreeni niz.
Ako je bilo koja elija u nizu prazna ili sadri tekst, MDETERM vraa #VALUE! Greku.
MDETERM takoer vraa greku #VALUE! ako niz nema isti broj kolona i redova.
Napomene:
Matrica determinanta je broj izveden iz vrijednosti u nizu. Za niz sa tri kolone i tri reda, determinanta se
determinie kao:
MDETERM(A1:C3) jednako je A1*(B2*C3-B3*C2) + A2*(B3*C1-B1*C3) + A3*(B1*C2-B2*C1)
Matrica determinanta se koristi za rjeavanje sistema matematikih jednaina koje ukljuuju nekoliko
varijabli.
MDETERM se izraunava sa tanou od priblino 16 decimalnih mjesta, to moe voditi manjim
grekama kada obraun nije dovren. Na primjer, determinanta proste matrice moe varirati od nule za 1E-16.
7
Primjer:
MDETERM({1,3,8,5;1,3,6,1;1,1,1,0;7,3,10,2}) jednako je 88
MDETERM({3,6,1;1,1,0;3,10,2}) jednako je 1
MDETERM({3,6;1,1}) jednako je -3
MDETERM({1,3,8,5;1,3,6,1}) jednako je #VALUE! zato to niz nema isti broj redova i kolona.
MINVERSE
Vraa inverznu matricu za matricu smjetenu u nekom nizu.
Syntax: MINVERSE(array)
array je numeriki niz sa jednakim brojem kolona i redova.
Niz moe biti dat kao opseg elija, na primjer A1:C3; kao niz konstanti, kao npr. {1,2,3;4,5,6;7,8,9}; ili kao
ime koje se odnosi na prethodno odreeni niz.
Ako je bilo koja elija u nizu prazna ili sadri tekst, MINVERSE vraa #VALUE! Greku.
MINVERSE takoer vraa greku #VALUE! ako niz nema isti broj kolona i redova.
Napomene:
Formula koja vraa matricu mora biti unesena kao matrica formula.
Inverzna matrica, kao i determinanta, se obino koristi za rjeavanje sistema matematikih jednaina koje
ukljuuju nekoliko varijabli.
Kao primjer kako se rauna matrica sa dvije kolone i dva reda, pretpostavimo da opseg A1:B2 sadri slova
a, b, c, i d koja predstavljaju bilo koji broj. Slijedea tabela pokazuje inverznu matricu matrice A1:B2.
Kolona A Kolona B
Red 1 d/(a*d-b*c) b/(b*c-a*d)

Red 2 c/(b*c-a*d) a/(a*d-b*c)
MDETERM se izraunava sa tanou od priblino 16 decimalnih mjesta, to moe voditi manjim

grekama kada obraun nije dovren.
Neke kvadratrne matrice ne mogu biti inverzne i vratit e greku #NUM! sa funkcijom MINVERSE.
Determinanta za matricu koja se ne moe invertovati je 0.
Primjer:
MINVERSE({4,-1;2,0}) jednako je {0,0.5;-1,2}
MINVERSE({1,2,1;3,4,-1;0,2,0}) jednako je {0.25,0.25,-0.75;0,0,0.5;0.75,-0.25,-0.25}
Tip Koristite INDEX funkciju da bi pristupili pojedinanom elementu inverzne matrice.
MMULT
Vraa proizvod matrica. Rezultat je matrica sa istim brojem redova kao array_1 i istim brojem kolona kao array_2
Syntax: MMULT(array_1,array_2)
array_1, array_2 su matrice iji proizvod traite.
Broj kolona u array_1 mora biti isti kao broj redova u array_2, a obje matrice moraju sadravati samo
brojeve.
Matrice mogu biti date kao opseg elija, matrica konstanti ili adresa elija.
Ako je bilo koja elija prazna ili sadri tekst, ili ako je broj kolona u array_1 razliit od broja redova u
array_2, MMULT vraa #VALUE! greku.
8
Primjer:
MMULT({1,3;7,2}, {2,0;0,2}) jednako je {2,6;14,4}
MMULT({3,0;2,0}, {2,0;0,2}) jednako je {6,0;4,0}
MMULT({1,3,0;7,2,0;1,0,0}, {2,0;0,2}) jednako je #VALUE!, zbog toga to prva matrica ima tri kolone a druga
matrica ima samo dva reda.
MOD
Vraa ostatak dijeljenja dva broja. Rezultat ima isti predznak kao djelilac
Syntax: MOD(broj,djelilac)
Broj je broj za koji elite pronai ostatak dijeljenja.
Djelilac je broj sa kojim dijelite prethodni broj. Ako je djelilac nula, MOD vraa #DIV/0! greku.
Napomene:
MOD funkcija se moe predstaviti putem INT funkcije kao: MOD(n, d) = n - d*INT(n/d)
Primjer:
MOD(3, 2) jednako je 1
MOD(-3, 2) jednako je 1
MOD(3, -2) jednako je -1
MOD(-3, -2) jednako je -1
ODD
Vraa broj zaokruen na prvi vii neparan cijeli broj
Syntax: ODD(number)
broj je vrijednost koju zaokruujete.
Napomene:
Ako broj nije numeriki izraz, ODD vraa #VALUE! greku.

Ako je vrijednost neparan cijeli broj, ne deava se nikakvo zaokruivanje.
Primjer:
ODD(1.5) jednako je 3
ODD(3) jednako je 3
ODD(2) jednako je 3
ODD(-1) jednako je -1
ODD(-2) jednako je -3
PI
Vraa broj 3.14159265358979, matematiku konstantu pi, sa tanou od 15 decimalnih mjesta.
9
Syntax: PI( )
Primjer:
PI()/2 jednako je 1.57079...
SIN(PI()/2) jednako je 1
Ako je poluprenik kruga smjeten u eliji sa imenom Radius, slijedea formula izraunava povrinu kruga:
PI()*(Radius^2)
POWER
Vraa kao rezultat broj podignut na stepen.
Syntax: POWER(number,power)
number je broj koji stepenujemo. Moe biti bilo koji realan broj.
power je eksponent na koji se odreeni broj stepenuje.
Napomena:
Operator "^" se moe koristiti umjesto funkcije POWER.
Primjer:
POWER(5,2) jednako je 25
POWER(98.6,3.2) jednako je 2401077
POWER(4,5/4) jednako je 5.656854
PRODUCT
Mnoi sve brojeve koji su dati kao argumenti i vraa njihov proizvod.
Syntax: PRODUCT(number1,number2, ...)
number1, number2, ... su 1 do 30 brojeva za koje elite izraunati proizvod.
Napomene:
Argumenti koji predstavljaju brojeve, logike vrijednosti ili tekst koji sainjavaju brojevi se uzimaju u
obzir; argumenti koji predstavjaju tekst koji se ne moe konvertovati u brojeve uzrokuju pojavu greke. Prazne
elije, logike vrijednosti, ili tekst u matrici se ignoriu, odnosno jedino brojevi se uzimaju u obzir.
Primjer:
Ako elije A2:C2 sadre 5, 15, i 30:
PRODUCT(A2:C2) jednako je 2,250
PRODUCT(A2:C2, 2) jednako je 4,500
RADIANS
Pretvara stepene u radijane.
Syntax: RADIANS(ugao)
ugao je ugao iskazan u stepenima koji elimo pretvoriti u radijane.
Primjer:
RADIANS(270) jednako je 4.712389 (3p/2 radians)
10
RAND
Vraa sluajni broj vei od 0 i manji od 1. Novi sluajni broj se vraa svaki put kada se tabela rekalkulie.
Syntax: RAND( )
Napomene:
Ako elite sluajni broj izmeu brojeva a i b, koristite formulu: RAND()*(b-a)+a
Ako elite da koristite RAND funkciju da dobijete sluajni broj, ali ne elite da se broj mijenja svaki put
kada se izvri rekalkulacija tabele, moete upisati =RAND() na Formula baru, i zatim pritisnuti taster F9 da
promijenite formulu u sluajni broj.
Primjer:
Ako elite da gereriete sluajni broj vei od 0 i manji od 100 koristite formulu:
RAND()*100
ROMAN
Konvertuje arapske brojeve u rimske, kao tekst.
Syntax: ROMAN(numberj,stil)
number je arapski broj koji elite pretvoriti u rimski.
stil je broj koji odreuje kako e rimski broj biti prikazan. Stil ispisivanja rimskih brojeva se kree od klasinog
prikazivanja do prostog prikazivanja. Viditi primjer dole.
Stil tip
0 ili izostavljeno Klasino.

1 Preciznije. Vidjeti primjer.
4 Prosti oblik.
TRUE Klasino.
FALSE Prosti oblik.
Napomene:
Ako je broj negativan, vraa #VALUE! greka.

Ako je broj vei od 3999, vraa #VALUE! greka.
Primjer:
ROMAN(499,0) jednako je "CDXCIX"
ROMAN(499,1) jednako je "LDVLIV"
ROMAN(499,2) jednako je "XDIX"
ROMAN(499,3) jednako je "VDIV"
ROMAN(499,4) jednako je "ID"
ROMAN(1993,0) jednako je "MCMXCIII"
11
ROUND
Zaokruuje broj na odreeni broj mjesta.
Syntax: ROUND(broj,broj_mjesta)
broj je broj koji elimo zaokruiti
broj_mjesta odreuje broj mjesta na koji elimo zaokruiti neki broj.
Ako je broj_mjesta vei od nule, broj se zaokruuje na odreeni broj deciumalnih mjesta.
Ako je broj_mjesta 0, broj se zaokruuje na najblii cijeli broj.
Ako je broj_mjesta manji od 0, broj se zaokruuje lijevo od decimalnog mjesta.
Primjer:
ROUND(2.15, 1) jednako je 2.2
ROUND(2.149, 1) jednako je 2.1
ROUND(-1.475, 2) jednako je -1.48
ROUND(21.5, -1) jednako je 20
ROUNDDOWN
Zaokruuje brojeve prema dole, prema nuli.
Syntax: ROUNDDOWN(broj,broj_mjesta)
broj je neki realni broj koji elite zaokruiti prema dole.

Broj_mjesta je broj decimalnih mjesta na koji elite zaokruiti broj.
Napomena:
ROUNDDOWN se ponaa kao ROUND, osim to uvijek zaokruuje prema dole.

Ako je broj_mjesta vei od nule, onda je broj zaokruen prema dole na odreeni broj decimalnih mjesta.
Ako je broj_mjesta jednak nuli ili je izostavljen, onda je broj zaokruen prema dole na najblii cijeli broj.
Ako je broj manji od nule, onda se broj zaokruuje prema dole i to lijevo od decimalnog mjesta.
Primjer:
ROUNDDOWN(3.2, 0) jednako je 3
ROUNDDOWN(76.9,0) jednako je 76
ROUNDDOWN(3.14159, 3) jednako je 3.141
ROUNDDOWN(-3.14159, 1) jednako je -3.1
ROUNDDOWN(31415.92654, -2) jednako je 31,400
ROUNDUP
Zaokruuje brojeve prema gore, od nule.
Syntax: ROUNDUP(broj,broj_mjesta)
broj je neki realni broj koji elite zaokruiti prema gore.

Broj_mjesta je broj decimalnih mjesta na koji elite zaokruiti broj.
12
Napomena:
ROUNDUP se ponaa kao ROUND, osim to uvijek zaokruuje prema gore.

Ako je broj_mjesta vei od nule, onda je broj zaokruen prema gore na odreeni broj decimalnih mjesta.
Ako je broj_mjesta jednak nuli ili je izostavljen, onda je broj zaokruen prema gore na najblii cijeli broj.
Ako je broj manji od nule, onda se broj zaokruuje prema gore i to lijevo od decimalnog mjesta.
Primjer:
ROUNDUP(3.2,0) jednako je 4
ROUNDUP(76.9,0) jednako je 77
ROUNDUP(3.14159, 3) jednako je 3.142
ROUNDUP(-3.14159, 1) jednako je -3.2
ROUNDUP(31415.92654, -2) jednako je 31,500
SIGN
Odreuje predznak broja. Vraa 1 ako je broj pozitivan, nula ako je broj 0, i -1 ako je broj negativan.
Syntax: SIGN(broj)
broj je bilo koji realan broj.
Primjer:
SIGN(10) jednako je 1
SIGN(4-4) jednako je 0
SIGN(-0.00001) jednako je -1
SIN
Vraa sinus za dati ugao.
Syntax: SIN(number)
number je ugao iskazan u radijanima za koji elimo izraunati sinus. Ako je argument dat u stepenima, pomnoite
broj sa PI()/180 da bi stepene pretvorili u radijane.
Primjer:
SIN(PI()) jednako je 1.22E-16, to je priblino 0 (nula). Sinus broja PI je nula.
SIN(PI()/2) jednako je 1
SIN(30*PI()/180) jednako je 0.5
SINH
Vraa hiperbolini sinus nekog broja.
Syntax: SINH(number)
number je bilo koji realni broj.
Primjer:
SINH(1) jednako je 1.175201194
13
SINH(-1) jednako je -1.175201194
SQRT
Vraa kvadratni korijen nekog broja.
Syntax: SQRT(number)
number je broj za koji elimo izraunati kvadratni korijen. Ako je number negativan, SQRT vraa #NUM! greku.
Primjer:
SQRT(16) jednako je 4
SQRT(-16) jednako je #NUM!
SQRT(ABS(-16)) jednako je 4
SUBTOTAL
Vraa subtotale u listi ili bazi podataka. Mnogo je lake kreirati subtotale u nekoj listi ili bazi podataka koritenjem
Subtotals komande iz Data menu
Syntax: SUBTOTAL(ime_funkcije, opseg1, opseg2,)
ime_funkcije je broj od 1 do 11 koji odreuje koja funkcija e se koristiti prilikom izraunavanja subtotala.
Ime_funkcije Funkcija
1 AVERAGE
2 COUNT
3 COUNTA
4 MAX
5 MIN
6 PRODUCT
7 STDEV
8 STDEVP
9 SUM
10 VAR
11 VARP
opseg1, opseg2 je niz elija (moe ih biti do 29) za koje raunate subtotal.
Napomene:
Ako u opsegu ve postoje polja koja predstavljaju subtotele ("ugnjedeni subtotali"), oni se ignoriu da bi
se izbjeglo dvostruko raunanje istih vrijednosti.
Funkcija SUBTOTAL e ignorisati bilo koji skriveni red koji je rezultat koritenja komande za filtriranje
podataka.
Ako bilo koji od opsega elija ima trodimenzionalne koordinate, SUBTOTAL vraa #VALUE! greku.
Primjer:
SUBTOTAL(9,C3:C5) e kreirati subtotale elija C3:C5 koristei SUM funkciju.
SUM
Dodaje sve brojeve u nizu elija.
Syntax: SUM(numberj1,numberj2, ...)
numberj1, numberj2, ... su 1 do 30 argumenata za koje elite izraunati ukupnu vrijednost ili sumu.
14
Brojevi, logike vrijednosti i tekst sastavljen od brojeva koji kucate direktno u listi argumenata se uzimaju
u obraun.
Ako je bilo koji od argumenata matriza ili niz elija, samo brojevi u toj matrici se sabiraju. Prazne elije,
logike vrijednosti, tekst ili poruke o grekama se ignoriu.
Primjer:
SUM(3, 2) jednako je 5
SUM("3", 2, TRUE) jednako je 6 zato to se tekstualne vrijednosti koje sadre brojeve konvertuju u brojeve, a
logika vrijednost TRUE se konvertuje u broj 1.
SUM(A1, B1, 2) jednako je 2 zato to se pozivamo na elije koje imaju nenumerike vrijednosti.
Ako elije A2:E2 sadre brojeve5, 15, 30, 40, and 50:
SUM(A2:C2) jednako je 50
SUM(B2:E2, 15) jednako je 150
SUMIF
Dodaje (sabira) vrijednosti u elijama prema zadatom kriteriju.
Syntax: SUMIF(range,criteria,sum_range)
Range je niz elija koje elite da pretraite.

Criteria je kriterij u obliku brojeva, izraza ili teksta koji odreuje koje e elije biti dodate (sabrane). Na primjer,
kriterij moe biti izraz kao 32, "32", ">32", "jabuke".
Sum_range je niz elija koje e biti dodat (sabran). elije u sum_range su dodate (sabrane) samo ako
odgovarajue elije u range zadovolje uslov naveden u kriteriju. Ako je sum_range izostavljen, elije u range se
dodaju.
Primjer:
Pretpostavimo da elije A1:A4 sadre slijedee vrijednosti za etiri kue: $100,000, $200,000, $300,000, $400,000,
svaka. B1:B4 sadri slijedee prodajne provizije za svaku od odgovarajue prodajne vrijednosti kue: $7,000,
$14,000, $21,000, $28,000.
SUMIF(A1:A4,">160000",B1:B4) jednako je $63,000
SUMPRODUCT
Mnoi odgovarajue komponente u datim nizovima i vraa zbir tih proizvoda.
Syntax: SUMPRODUCT(array1,array2,array3, ...)
Array1, array2, array3, ...su 2 do maksimalno 30 nizova ije komponente elite da pomnoite a zatim vrijednosti
proizvoda saberete.
Nizovi moraju imati isti broj elemenata. Ako nemaju, SUMPRODUCT vraa #VALUE! greku.
SUMPRODUCT tretira komponente niza koji nisu brojevi kao nule.
Primjer
Slijedea formula mnoi sve elemente dva niza i vraa zbir proizvoda: 3*2 + 4*7 + 8*6 + 6*7 + 1*5 + 9*3.
SUMPRODUCT({3,4;8,6;1,9}, {2,7;6,7;5,3}) jednako je 156
Napomena:
Navedeni primjer vraa isti rezultat kao i formula SUM(A1:B3*D1:E3) ako je upisana kao matrica formula.
15
SUMSQ
Vraa sumu kvadrata od niza argumenata.
Syntax: SUMSQ(number1,number2, ...)
Number1, number2, ... su 1 do 30 argumenata za koje elite sumu kvadrata. Moete koristiti i jednodimenzionalni
niz umjesto argumenata odvojenih zarezom.
Primjer:
SUMSQ(3, 4) jednako je 25
SUMX2MY2
Vraa sumu razlike kvadrata odgovarajuih vrijednosti u dvije matrice.
Syntax: SUMX2MY2(matrica_x,matrica_y)
Matrica_x je prva matrica
Matrica_y je druga matrica.
Napomene:
Argumenti bi trebali biti brojevi ili imena, matrica, ili adrese elija koje sadre brojeve.
Ako neki argument sadri tekst, logiku vrijednost ili prazne elije, te vrijednosti se ignoriu, ali se
vrijednosti sa nulom ukljuuju u obraun
Ako Matrica_x i Matrica_y imaju razliit broj vrijednosti, SUMX2MY2 vraa #N/A greku.
Primjer:
SUMX2MY2({2, 3, 9, 1, 8, 7, 5}, {6, 5, 11, 7, 5, 4, 4}) jednako je -55
SUMX2PY2
Vraa sumu sume kvadrata odgovarajuih vrijednosti u dvije matrice. Suma sume kvadrata je uobiajen izraz u
mnogim statistikim kalkulacijama.
Syntax: SUMX2PY2(matrica_x,matrica_y)
Matrica_x je prva matrica.
Napomene:
Ako Matrica_x i Matrica_y imaju razliit broj vrijednosti, SUMX2PY2 vraa #N/A greku.
Primjer:
SUMX2PY2({2, 3, 9, 1, 8, 7, 5}, {6, 5, 11, 7, 5, 4, 4}) jednako je 521
SUMXMY2
Vraa sumu kvadrata razlika odgovarajueg niza vrijednosti u dvije matrice.
Syntax: SUMXMY2(matrica_x,matrica_y)
16
Matrica_x je prva matrica.
Napomene:
Ako Matrica_x i Matrica_y imaju razliit broj vrijednosti, SUMXMY2 vraa #N/A greku.
Primjer:
SUMXMY2({2, 3, 9, 1, 8, 7, 5}, {6, 5, 11, 7, 5, 4, 4}) jednako je 79
TAN
Vraa tangens za dati ugao.
Syntax: TAN(number)
Number je ugao u radijanima za koji elite izraunati ugao. Ako je argument dat u stepenima, pomnoite ga sa
PI()/180 da bi ga pretvorili u radijane.
Primjer:
TAN(0.785) jednako je 0.99920
TAN(45*PI()/180) jednako je 1
TANH
Vraa hiperbolini tangens nekog broja.
Syntax: TANH(number)
Number je bilo koji realan broj.
Primjer:
TANH(-2) jednako je -0.96403
TANH(0) jednako je 0 (zero)
TANH(0.5) jednako je 0.462117
TRUNC
Odsjeca neki broj na cijeli broj, uklanjajui dio desno od decimalnog separatora.
Syntax: TRUNC(number,num_digits)
Number je broj za koji elite da odsjeete decimalni dio.

Num_digits je broj koji odreuje preciznost odsjecanja. Standardna vrijednost za ovaj argument je 0 (nula).
Napomena:
TRUNC i INT su sline funkcije jer obje vraaju cijeli broj. TRUNC uklanja decimalni dio broja. INT
zaokruuje broj prema dole na najblii cijeli broj. INT i TRUNC se razlikuju jedino kada se radi sa negativnim
brojevima: TRUNC(-4.3) vraa -4, ali INT(-4.3) vraa -5 zato to je -5 prvi manji broj.
Primjer:
17
TRUNC(8.9) jednako je 8
TRUNC(-8.9) jednako je -8
TRUNC(PI()) jednako je 3
18
LOGIKE FUNKCIJE
AND
Vraa TRUE ako su svi argumenti istiniti; vraa FALSE ako je samo jedan od niza argumenata neistinit.
Syntax: AND(logical1,logical2, ...)
Logical1, logical2, ...su 1 do 30 uslova koje elite testirati i koji mogu biti istiniti ili neistiniti.
Ako matrica sadri adrese elija koje sadre tekst ili prazne elije, takve vrijednosti se ignoriu.
Ako odreena elija sadri nelogike vrijednosti, AND vraa #VALUE! greku.
Primjer:
AND(TRUE, TRUE) jednako je TRUE
AND(TRUE, FALSE) jednako je FALSE
AND(2+2=4, 2+3=5) jednako je TRUE
Ako elije B1:B3 sadre vrijednosti TRUE, FALSE, i TRUE, onda:
AND(B1:B3) jednako je FALSE
Ako elija B4 sadri broj izmeu 1 i 100, onda:
AND(1<B4, B4<100) jednako je TRUE
Pretpostavimo da elite da prikaete vrijednost elije B4 ako ona sadri broj u rasponu od 1 do 100, i elite da
ispiete na ekranu poruku ako broj nije u tom rasponu, onda:
IF(AND(1<B4, B4<100), B4, "Vrijednost nije u zadatom rasponu.") jednako je " Vrijednost nije u zadatom
rasponu."
Ako B4 sadri 50, onda:
IF(AND(1<B4, B4<100), B4, " Vrijednost nije u zadatom rasponu.") jednako je 50
FALSE
Vraa logiku vrijednost FALSE.
Syntax: FALSE( )
Napomena:
Moete direktno upisati FALSE u tabelu ili u formulu, i Microsoft Excel ih interpretira kao vrijednost
FALSE.
IF
Vraa jednu vrijednost ako je postavljeni uslov ispunjen, i drugu vrijednost ako uslov nije ispunjen.
Syntax 1: IF(logical_test,value_if_true,value_if_false)
Logical_test je vrijednost ili izraz koji se moe procijeniti kao TRUE (tano) ili FALSE (netano)
Value_if_true je vrijednost koju e raunar vratiti ako je logical_test vrijednost TRUE. Ako je vrijednost
logical_test TRUE a value_if_true je izostavljena, raunar vraa TRUE vrijednost. Value_if_true moe biti neka
druga formula.
Value_if_false je vrijednost koju raunar vraa ako je vrijednost logical_test FALSE. Ako je vrijednost logical_test
FALSE a value_if_false je izostavljeno, raunar vraa FALSE vrijednost. Value_if_false moe biti neka druga
formula.
19
Napomene:
Najvie 7 IF funkcija moe biti ugnjedeno putem value_if_true i value_if_false argumenata.
Primjer:
U slijedeem primjeru, ako je vrijednost u eliji A10=100, onda logical_test je TRUE, i izraunava se suma za
vrijednosti u elijama B5:B15. Inae, logical_test je FALSE, i raunar vraa prazan tekst ("")
IF(A10=100,SUM(B5:B15),"")
Pretpostavimo da neka tabela sadri podatke o trokovima i da elije B2:B4 sadre podatke o stvarnim trokovima
za Januar, Februar, i Mart: 1500, 500, 500. C2:C4 sadre podatke za planirane trokove za isti period: 900, 900,
925.
Moete napisati formulu da provjerite budet za odreeni mjesec, pravei tekst za poruke putem ovih formula:
IF(B2>C2,"Prekoraenje plana","OK") jednako je "Prekoraenje plana"
IF(B3>C3,"Prekoraenje plana","OK") jednako je "OK"
Pretpostavimo da elite da date slovnu ocjenu za rezultate testa izraenog u bodovima:
Ako je broj bodova vei od onda je ocjena:

Bodovi Ocjena
vie od 89 A
od 80 do 89 B
od 70 do 79 C
od 60 do 69 D
manje od 60 F
Moete koristiti slijedeu ugnjedenu formulu:
IF(Bodovi>89,"A",IF(bodovi>79,"B",IF(bodovi>69,"C",IF(bodovi>59,"D","F"))))
NOT
Mijenja TRUE ili FALSE vrijednost argumenata. Koristite ovu komandu ako elite da budete sigurni da vrijednost
nije jednaka nekoj drugoj odreenoj vrijednosti.
Syntax: NOT(logical)
Logical je vrijednost ili izraz koji se ocjenjuje kao TRUE ili FALSE. Ako je vrijednost logical FALSE, NOT vraa
TRUE; ako je vrijednost logical TRUE, NOT vraa FALSE.
Primjer:
NOT(FALSE) jednako je TRUE
NOT(1+1=2) jednako je FALSE
OR
Vraa logiku vrijednost TRUE ako je vrijednost bilo kojeg argumenta TRUE, vraa TRUE samo ako su vrijednosti
svih argumenata FALSE.
Syntax: OR(logical1,logical2,...)
Logical1,logical2,...je 1 do 30 argumenata koje testirate a koji mogu imati vrijednost TRUE ili FALSE.
Argument mora biti takav da se moe ocijeniti sa TRUE ili FALSE vrijednosti.
Ako neka elija u matrici sadri tekst, brojeve ili prazne elije, takve vrijednosti se ignoriu.
Ako odreene elije ne sadre logike vrijednosti, OR vraa #VALUE! greku.
20
Moete koristiti matrica formule. Da bi upisali matrica formule, pritisnite CTRL+SHIFT+ENTER
Primjer:
OR(TRUE) jednako je TRUE
OR(1+1=1,2+2=5) jednako je FALSE
Ako elije A1:A3 sadre vrijednosti TRUE, FALSE, i TRUE, onda:
OR(A1:A3) jednako je TRUE
Takoer vidite primjer za komandu EXACT.
TRUE
Vraa logiku vrijednost TRUE
Syntax: TRUE( )
Napomena:
Moete upisati vrijednost TRUE direktno u eliju ili formulu bez koritenja ove funkcije. Funkcija TRUE
je uvedena zbog kompatibilnosti sa drugim programima za tabelarne proraune.
21
INFORMATIKE FUNKCIJE
CELL
Vraa informacije o formatiranju, lokaciji ili sadraju elije u gornjem lijevom uglu niza elija.
Syntax: CELL(info_type,reference)
Info_type je tekstualna vrijednost koja odreuje koje informacije o eliji elimo. Slijedea lista pokazuje mogue
vrijednosti info_type i odgovarajue rezultate:
Info_type Vraa
"address" Adresu prve elije u nizu elija, i to kao tekst
"col" Broj kolone neke elije.
"color" 1 ako je elija formatirana za prikaz negativnih brojeva u boji, inae vraa 0 (nula).
"contents" Sadraj elije u gornjem lijevom uglu niza elija.
"filename" Ime datoteke (ukljuujui puni put) u kojoj se nalazi elija, i to kao tekst vrijednost.
Vraa prazan tekst ("") ako tabela koja sadri datu eliju jo nije zapisana na disk.
"format" Tekstualnu vrijednost u zavisnosti od toga kako su brojevi formatirani u eliji.
Tekstualne vrijednosti za razliite formate brojeva date su u tabeli. Vraa "-" na kraju
tekstualne vrijednosti ako je elija formatirana za prikaz negativnih brojeva u boji.
Vraa "()" na kraju teksta ako je elija formatirana za prikaz brojeva u zagradama.
"parentheses" 1 ako je elija formatirana za prikaz pozitivnih brojeva u zagradama, inae vraa 0.
"prefix" Tekstualnu vrijednost koja odgovara "label prefix" elije. Vraa proste navodnike (')
ako elija sadri tekst poravnat lijevo, dvostruke navodnike (") ako elija sadri tekst
poravnat desno, vraa znak caret (^) ako elija sadri tekst koji je centriran, vraa
backslash (\) ako elija sadri tekst poravnat sa obje strane, i prazan tekst ("") ako
elija sadri bilo ta drugo.
"protect"Vraa 0 ako elija nije "zakljuana", i 1 ako je elija "zakljuana".
"row" Vraa broj reda u kojem se nalazi elija.
"type" Tekstualnu vrijednost u zavisnosti od tipa podataka u eliji. Vraa "b" ako je elija
prazna, "l" ako elija sadri tekst, i "v" ako elija sadri neto drugo.
"width" irinu elije zaokruenu na cijeli broj. Jedinica mjere za irinu kolone je irina slova
standardnog fonta.
Reference je adresa elije za koju elite saznati informacije.
Slijedea lista opisuje tekstualne vrijednosti koje vraa CELL funkcija kada je info_type
"format", a elija je formatirana sa ugraenim formatom brojeva.
Ako je Microsoft Excel format: CELL vraa

General "G"
0 "F0"
#,##0 ",0"
0.00 "F2"
#,##0.00 ",2"
$#,##0_);($#,##0) "C0'
$#,##0_);[Red]($#,##0) "C0-"
$#,##0.00_);($#,##0.00) "C2"
$#,##0.00_);[Red]($#,##0.00) "C2-"
0% "P0"
0.00% "P2"
0.00E+00 "S2"
# ?/? or # ??/?? "G"
m/d/yy or m/d/yy h:mm or mm/dd/yy "D4"
d-mmm-yy or dd-mmm-yy "D1"
d-mmm or dd-mmm "D2"
mmm-yy "D3"
mm/dd "D5"
h:mm AM/PM "D7"
h:mm:ss AM/PM "D6"
h:mm "D9"
h:mm:ss "D8"
22
Ako je info_type "format", a elija je poslije formatirana sa formatom koji je kreirao korisnik (custom
format), onda morate izvriti rekalkulaciju da bi aurirali informacije u CELL formuli.
Napomene:
Funkcija CELL je uvedena zbog kompatibilnosti sa drugim programima za tabline proraune.
Primjer:
CELL("row",A20) jednako je 20
Ako B12 ima format "d-mmm", onda: CELL("format",B12) jednako je "D2"
Ako A3 sadri TOTAL, onda: CELL("contents", A3) jednako je "TOTAL"
ERROR.TYPE
Vraa broj koji odgovara vrijednosti greke koju vraa Microsoft Excel. Moete koristiti ERROR.TYPE u IF
funkciji da bi testirali kod greke i vratili svoju poruku umjesto koda greke.
Syntax: ERROR.TYPE(error_val)
Error_val je vrijednost koja pokazuje tip greke iji broj elite da pronaete. Isto tako, error_val moe biti stvarna
vrijednost greke, ili adresa elije koju elite da testirate na greku.
Ako je error_val ERROR.TYPE vraa

#NULL! 1
#DIV/0! 2
#VALUE! 3
#REF! 4
#NAME? 5
#NUM! 6
#N/A 7
Bilo ta drugo #N/A
Primjer:
Slijedea formula provjerava eliju E50 da li sadri kod greke #N/A. Ako sadri, ispisuje se poruka "Value is not
available". Inae prikazuje se sadraj elije E50.
IF(ERROR.TYPE(E50)=7, "Value is not available", E50)
INFO
Vraa informacije o tekuem operativnom okruenju.
Syntax INFO(type_text)
Type_text je tekst kojim odreujete koje informacije elite.
Type_text Vraa
"directory" Put do tekueg direktorija
"memavail" Veliinu raspoloive memorije u bajtima.
"memused" Veliinu iskoritene memorije.
"numfile" Broj aktivne tabele
"origin" Apsolutnu A1-style adresu, kao tekst.
"osversion" Verziju operativnog sistema, kao tekst.
"recalc" Tekui mod rekalkulacije; vraa "Automatic" ili "Manual".
"release" Verziju Microsoft Excel, kao tekst.
"system" Ime operativnog okruenja; Macintosh = "mac"; Windows = "pcdos"
"totmem" Ukupno raspoloivu memoriju, u bajtima.
23
Primjer:
Slijedea formula vraa 2 ako su trenutno otvorene dvije tabele:
INFO("numfile")
ISERR
Vraa TRUE ako je vrijednost neka vrijednost greke izuzev #N/A (not available)
Syntax: ISERR(value)
ISERROR
Vraa TRUE ako je vrijednost bilo koja vrijednost greke (#N/A #N/VALUE, #N/REF, #N/DIV0, #N/NUM,
#N/NAME, #N/NULL
Syntax: ISERROR(value)
ISLOGICAL
Vraa TRUE ako je vrijednost bilo koja logika vrijednost, ili TRUE ili FALSE
Syntax: ISLOGICAL(value)
ISNA
Vraa TRUE ako je vrijednost bilo koja #N/A vrijednost greke
Syntax: ISNA(value)
ISNONTEXT
Vraa TRUE ako vrijednost nije tekst (prazna elija nije text)
Syntax: ISNONTEXT(value)
ISNUMBER
Vraa TRUE ako je vrijednost broj
Syntax: ISNUMBER(value)
ISREF
Vraa TRUE ako je vrijednost referenca
Syntax: ISREF(value)
ISTEXT
Vraa TRUE ako je vrijednost text
Syntax: ISTEXT(value)
Vraa vrijednost konvertovanu u broj.
Syntax: N(value)
Value je vrijednost koju elimo konvertovati. N konvertuje vrijednosti prema slijedeoj tabeli:
24
Ako se vrijednost odnosi na N vraa
broj taj broj
datum serijski broj datuma
TRUE 1
Bilo ta drugo 0
Napomena:
Nije neophodno da koristite N funkciju u formulama, poto Microsoft Excel automatski konvertuje
vrijednosti ako je neophodno. Ova funkcija je uvedena zbog kompatibilnosti sa drugim programima za tabelarne
proraune.
Primjer:
Ako A1 sadri "7", A2 sadri "Even", i A3 sadri "TRUE", onda je:

N(A1) jednako 7
N(A2) jednako 0, jer A2 sadri tekst
N(A3) jednako 1, jer A3 sadri TRUE
N("7") jednako 0, jer "7" je tekst
N("4/17/91") jednako 0, jer je izraz "4/17/91" tekst
NA
Vraa kod greke #N/A. #N/A je kod greke koja ima znaenje "nije na raspolaganju vrijednost". Koristite ovu
funkciju da bi markirali prazne elije. Upisujui #N/A u eliju gdje vam nedostaju informacije, moete izbjei
probleme koje mogu prouzrokovati prazne elije.
Syntax: NA( )
Napomena:
Morate upisati prazne zagrade sa imenom ove funkcije, inae Microsoft Excel nee prepoznati ovu
funkciju. Takoer, moete direktno upisati #N/A u eliju. Ova funkcija je uvedena zbog kompatibilnosti sa drugim
programima za tabelarne proraune.
TYPE
Vraa tip vrijednosti. Koristite ovu funkciju kada ponaanje neke druge funkcije zavisi od tipa vrijednosti u nekoj
eliji.
Syntax: TYPE(value)
Value moe biti bilo koja Microsoft Excel vrijednost, kao to je broj, tekst, logika vrijednost, itd.
Ako je value: TYPE vraa

Broj 1
Tekst 2
Logika vrijednost 4
Formula 8
Greka 16
Matrica 64
Napomena: TYPE funkcija je veoma korisna kada koristite funkcije koje mogu prihvatiti razliite tipove podataka,
kao npr. ARGUMENT i INPUT. Koristite funkciju TYPE da saznate koji tip podataka e vratiti funkcija.
Primjer:
Ako A1 sadri tekst "Smith", onda:

TYPE(A1) je jednako TYPE("Smith") jednako 2
TYPE("MR. "&A1) jednako 2
TYPE(2+A1) je jednako TYPE(#VALUE!) jednako 16
TYPE({1,2;3,4}) jednako 64
25
FUNKCIJE DATUMA I VREMENA
DATE
Vraa serijski broj datuma. Za detaljnije informacije o serijskom broju datuma vidite uputstvo za funkciju NOW.
Syntax: DATE(year,month,day)
Year je broj od 1900 do 9999 u Microsoft Excel za Windows ili 1904 do 9999 u Microsoft Excel za Macintosh.
Month je broj koji predstavlja mjesec u godini. Ako je broj mjeseca vei od 12, onda se broj mjeseci iznad 12 uzima
u obzir, a broj godina se poveava. Na primjer: DATE(90,14,2) vraa serijski broj za datum Februar 2, 1991.
Day je broj koji predstavlja dan u mjesecu. Ako je broj dana vei od broja dana u datom mjesecu, onda se samo broj
dana iznad broja dana u mjesecu uzima u obzir, a broj mjeseci se poveava. Na primjer: DATE(91,1,35) vraa
serijski broj za datum Februar 4, 1991.
Napomene:
Microsoft Excel za Windows i Microsoft Excel za Macintosh koriste razliite sisteme. Vidjeti komandu
NOW.
Funkcija DATE je veoma korisna kada su godine, mjeseci i dani formule a ne konstante.
Primjer:
Koristei 1900 datumski sistem (Microsoft Excel za Windows), DATE(91, 1, 1) jednako je 33239, serisjki broj koji
odgovara datumu Januar 1, 1991.
Koristei 1904 datumski sistem (Microsoft Excel za Macintosh), DATE(91, 1, 1) jednako je 31777, serijski broj za
datum Januar 1, 1991.
DATEVALUE
Vraa serijski broj datuma prikazanog kao tekstualna varijabla. Koristite DATEVALUE funkciju da pretvorite
datum prikazan u obliku teksta u oblik serijskog broja.
Syntax: DATEVALUE(date_text)
Date_text je tekst koji predstavlja datum u Microsoft Excel datumskom formatu. Date_text mora predstavljati
datum od January 1, 1900, do December 31, 9999. Ako se izostavi dio datuma koji predstavlja godinu,
DATEVALUE koristi tekuu godinu. Podaci o vremenu u tekstu datuma se ignoriu.
Napomene:
Microsoft Excel za Windows i Microsoft Excel za Macintosh koriste razliite datumske sisteme.
Mnoge funkcije automatski konvertuju datumske varijable u serijski broj.
Primjer:
Slijedei primjer koristi 1900 datumski sistem:
DATEVALUE("8/22/55") jednako je 20323
DATEVALUE("22-AUG-55") jednako je 20323
Pretpostavimo da je na vaem raunaru godina: 1993 i koristite 1900 datumski sistem:
DATEVALUE("5-JUL") jednako je 34155
26
DAY
Vraa dan u mjesecu koji odgovara serijskom broju. Dan je prikazan kao cijeli broj u rasponu od 1 do 31.
Syntax: DAY(serial_number)
Serial_number je kod datuma-vremena koji koristi Microsoft Excel za datum i vrijeme. Moete upisati serijski broj
kao tekst, kao na primjer "4-15-93" ili "15-Apr-1993", umjesto kao broj. Tekst se automatski konvertuje u serijski
broj.
Primjer:
DAY("4-Jan") jednako je 4
DAY("15-Apr-1993") jednako je 15
DAY("8/11/93") jednako je 11
DAYS360
Vraa broj dana izmeu dva datuma na bazi godine od 360 dana (12 mjeseci po 30 dana), sistema koji se esto
koristi u raunovodstvenim kalkulacijama.
Syntax: DAYS360(start_date,end_date,method)
Start_date i end_date su dva datuma za koje raunate broj dana izmeu ta dva datuma. Ako je start_date poslije
end_date, DAYS360 vraa negativan broj.
Method je logika vrijednost koja odreuje da li e se koristiti U.S. ili Evropski metod kalkulacije
Metoda Objanjenje:
FALSE ili izostavljeno U.S. (NASD). Ako je startni dan (starting date) 31 dan u mjesecu, on
postaje jednak 30 danu u istom mjesecu. Ako je ending date 31 dan u
mjesecu i starting date je manji od 30-tog dana u mjesecu, ending date
postaje jednak prvom danu slijedeeg mjeseca., inae je ending date jednak
30-tom danu istog mjeseca.
TRUE Evropski metod. Starting dates ili ending dates koji se dese na dan 31 u
mjesecu postaju jednaki 30 danu u mjesecu.
Primjer:
DAYS360("1/30/93", "2/1/93") jednako je 1

Ako elija D10 sadri datum 1/30/93 a elija D11 2/1/93, onda je: DAYS360(D10, D11) jednako 1
HOUR
Vraa sate za odreeni datum prikazan serijskim brojem. Sati su prikazani kao cijeli broj u rasponu od 0 (12:00
A.M.) do 23 (11:00 P.M.).
Syntax: HOUR(serial_number)
Serial_number je kod datuma koji koristi Microsoft Excel za prikaz datuma i vremena. Moete dati serijski broj
kao tekst, kao na primjer, "16:48:00" ili "4:48:00 PM", umjesto da unosite serijski broj. Tekst se automatski
konvertuje u serijski broj.
Primjer:
HOUR(0.7) jednako je 16
HOUR(29747.7) jednako je 16
HOUR("3:30:30 PM") jednako je 15
27
MINUTE
Vraa minute za odreeni datum prikazan kao serijski broj. Minute su prikazane kao cijeli broj u rasponu od 0 do
59.
Syntax: MINUTE(serial_number)
Serial_number je kod datuma i vremena koji koristi Microsoft Excel za prikaz datuma i vremena. Moete upisati
serijski broj kao tekst, na primjer "16:48:00" ili "4:48:00 PM", umjesto da koristite serijski broj. Tekst se automatski
Primjer:
MINUTE("4:48:00 PM") jednako je 48
MINUTE(0.01) jednako je 14
MINUTE(4.02) jednako je 28
MONTH
Vraa mjesec za odreeni serijski broj koji predstavlja datum. Mjesec je dat kao cijeli broj u rasponu od 1 (januar)
do 12 (decembar).
Syntax: MONTH(serial_number)
Serial_number je kod datuma-vremena koji koristi Microsoft Excel za prikaz datuma i vremena Moete upisati
serijski broj kao tekst, kao na primjer "4-15-1993" ili "15-Apr-1993", umjesto da unosite broj. Tekst se automatski
Primjer:
MONTH("6-May") jednako je 5
MONTH(366) jednako je 12
MONTH(367) jednako je 1
NOW
Vraa serijski broj za tekui datum i vrijeme.
Syntax: NOW( )
Napomene:
Microsoft Excel 97 za Windows i Microsoft Excel 97 za Macintosh koriste razliite sisteme raunanje
datuma. Microsoft Excel za Windows koristi 1900 sistem datuma, u kojem je se serijski broj izraunava za datume
od Januar 1, 1900, do December 31, 9999. Microsoft Excel za Macintosh koristi 1904 datumski sistem, u kojem se
serijski broj izraunava za datume od Januar 1, 1904, do December 31, 9999.
Brojevi desno od decimalnog separatora u serijskom broju predstavljaju vrijeme, a brojevi lijevo od
decimalnog separatora predstavljaju datum. Na primjer, u 1900 datumskom sistemu, serijski broj 367.5 predstavlja
vrijeme-datum za 12:00 P.M., Januar 1, 1901.
Moete izabrati sistem datuma u komandi Options command (Tools menu), opcija Calculation tab.
Datumski sistem se automatski mijenja kada otvorite dokument sa druge platforme. Na primjer, ako radite u
Microsoft Excel za Windows i otvorite dokument koji je kreiran u Microsoft Excel za Macintosh, automatski se
mijenja datumski sistem na 1904 datumski sistem.
NOW funkcija mijenja vrijednost jedino kada se tabela rekalkulie ili se pokrene makro koji sadri ovu
funkciju.
28
Primjer:
Ako koristite 1900 datumski sistem a na vaem raunaru je datum 12:30:00 P.M., 1-Jan-1987, onda:
NOW() jednako je 31778.52083
Deset minuta poslije:
NOW() jednako je 31778.52778
SECOND
Vraa sekunde u zavisnosti od serijskog broja datuma. Sekunde su prikazane kao cijeli broj u rasponu od 0 (nula) do
59. Koristite ovu funkciju ako elite da prikaete vrijeme u sekundama za datum prikazan serijskim brojem.
Syntax: SECOND(serial_number)
Serial_number je kod datuma koji koristi Microsoft Excel za prikazivanje datuma i vremena. Moete upisati serijski
broj kao tekst, na primjer "16:48:23" ili "4:48:47 PM", umjesto da unosite broj. Tekst se automatski konvertuje u
serijski broj.
Primjer:
SECOND("4:48:18 PM") jednako je 18
SECOND(0.01) jednako je 24
SECOND(4.02) jednako je 48
TIME
Vraa serijski broj za odreeno vrijeme. Serijski broj koji vraa funkcija TIME je decimalni dio serijskog broja u
rasponu od 0 do 0.99999999, i predstavlja vrijeme od 0:00:00 (12:00:00 A.M.) do 23:59:59 (11:59:59 P.M.).
Syntax: TIME(hour,minute,second)
Hour je broj u rasponu od 0 (nula) do 23.

Minute je broj u rasponu od 0 do 59.
Second je broj u rasponu od 0 do 59.
Primjer:
TIME(12, 0, 0) jednako je serijski broj 0.5, to je ekvivalent za 12:00:00 P.M.

TIME(16, 48, 10) jednako je serijski broj 0.700115741, to je ekvivalent za 4:48:10 P.M.
TEXT(TIME(23, 18, 14), "h:mm:ss AM/PM") jednako je "11:18:14 PM"
TIMEVALUE
Vraa serijski broj vremena predstavljenog varijablom time_text. Serijski broj je decimalni dio u rasponu od 0 (nula)
do 0.99999999, to predstavlja vrijeme od 0:00:00 (12:00:00 A.M.) do 23:59:59 (11:59:59 P.M.). Koristite funkciju
TIMEVALUE da konvertujete vrijeme iskazano u obliku teksta u serijski broj koji predstavlja vrijeme.
Syntax: TIMEVALUE(time_text)
Time_text je tekst koji predstavlja vrijeme u nekom od Microsoft Excel formatu prikazivanja vremena. Informacije
o datumu se ignoriu.
Primjer:
TIMEVALUE("2:24 AM") jednako je 0.1
TIMEVALUE("22-Aug-55 6:35 AM") jednako je 0.274305556
29
TODAY
Vraa serijski broj tekueg datuma.
Syntax: TODAY( )
WEEKDAY
Vraa dan u sedmici u zavisnosti od serijskog broja datuma. Dan je dat kao cijeli broj u rasponu od 1 (nedelja) do 7
(subota).
Syntax: WEEKDAY(serial_number,return_type)
Serial_number je kod datuma-vremena koji koristi Microsoft Excel. Moete upisati serijski broj kao tekst, kao na
primjer, "15-Apr-1993" ili "4-15-93", umjesto da unosite broj. Tekst se automatski konvertuje u serijski broj.
Return_type je broj koji odreuje tip vrijednosti koju e vratiti ova funkcija.
Return_type Vraeni broj

1 ili izostavljeno Brojevi od 1 (nedelja) do 7 (subota).
2 Brojevi od 1 (ponedeljak) do 7 (nedelja).
3 Brojevi od 0 (ponedeljak) do 6 (nedelja).
Napomena: Moete koristiti TIME funkciju da dobijete isti rezultat, samo to se umjesto broja pojavljuje naziv
dana u sedmici. TEXT("4/16/90", "dddd") jednako je Monday
Primjer:
WEEKDAY("2/14/90") jednako je 4 (Wednesday)
Ako koristite 1900 datumski sistem, onda je:
WEEKDAY(29747.007) jednako je 4 (Wednesday)
WEEKDAY(29747.007) jednako je 3 (Tuesday)
YEAR
Vraa godinu u zavisnosti od serijskog broja datuma. Godina je data kao cijeli broj u rasponu od 1900-9999.
Syntax: YEAR(serial_number)
Serial_number je kod datuma-vremena koji koristi Microsoft Excel. Moete upisati serijski broj kao tekst, kao na
primjer, "15-Apr-1993" ili "4-15-93", umjesto da unosite broj. Tekst se automatski konvertuje u serijski broj.
Primjer:
YEAR("7/5/90") jednako je 1990
YEAR(0.007) jednako je 1900
30
TEKSTUALNE FUNKCIJE
CHAR
Vraa slovo odreeno brojem koda iz odreenog seta slova (tabele)
Operativno okruenje Set slova

Macintosh Macintosh set slova
Windows ANSI
Syntax: CHAR(number)
Broj je broj izmeu 1 i 255 koji odreuje slovo u setu slova.
Primjer:
CHAR(65) jednako je "A"
CHAR(33) jednako je "!"
CLEAN
Uklanja sve znakove iz teksta koji se ne mogu tampati. Primjenite ovu funkciju na tekst koji je uvezen iz druge
aplikacije koja sadri slova koja se moda ne mogu tampati na vaem raunaru. Na primjer, moete koristiti
funkciju CLEAN da bi uklonili neke kodove koji se obino pojavljuju na poetku datoteke i ne mogu se tampati.
Syntax: CLEAN(text)
Text je bilo koja informacija ili tekst iz koje elite da uklonite slova koja se ne mogu tampati.
Primjer:
Poto funkcija CHAR(7) vraa kodove koji se ne mogu tampati:
CLEAN(CHAR(7)&"text"&CHAR(7)) jednako je "text"
CODE
Vraa brojni kod za prvo slovo u nekom tekstu. Vraeni kod odgovara setu kodova koji je instalisan na vaem
raunaru.
Operativno okruenje Set kodova
Macintosh Macintosh set kodova

Windows ANSI
Syntax: CODE(text)
Text je tekst za koji elite da dobijete kod prvog slova u tekstu.
Primjer:
CODE("A") jednako je 65
CODE("Alphabet") jednako je 65
CONCATENATE
Povezuje nekoliko nizova slova u jedan niz slova.
Syntax: CONCATENATE (text1,text2,...)
31
Text1, text2, ...je 1 do 30 nizova slova koje elite spojiti u jedan niz slova. Text moe biti niz slova, brojevi, ili
adresa elije.
Napomene:
Operator "&" se moe koristiti umjesto funkcije CONCATENATE.
Primjer:
CONCATENATE("Total ", "Value") jednako je "Total Value". Ovo je isto kao da kucamo
"Total"&" "&"Value"
DOLLAR
Konvertuje broj u tekst koristei format novca, sa decimalnim dijelom zaokruenim na odreeni broj decimala.
Koriteni format je: $#,##0.00_);($#,##0.00).
Syntax: DOLLAR(number,decimals)
Number je broj, adresa elije ili elija koja sadri broj ili formulu koja e vratiti kao rezultat neki broj.
Decimals je broj decimalnih mjesta desno od decimalnog separatora. Ako je decimals negativan broj, broj se
zaokruuje lijevo od decimalnog separatora. Ako izostavimo decimals, pretpostavlja se da je njegova vrijednost 2.
Napomena:
Glavna razlika izmeu formatiranja elije koja sadri broj sa komandom Cells (Format menu) i
formatiranja broja direktno sa funkcijom DOLLAR je da funkcija DOLLAR konvertuje rezultat u tekst. Broj
formatiran sa CELL komandom je i dalje broj. Moete nastaviti koristiti brojeve formatirane funkcijom DOLLAR,
zato to Microsoft Excel konvertuje brojeve unesene kao tekst u brojne vrijednosti.
Primjer:
DOLLAR(1234.567, 2) jednako je "$1,234.57"
DOLLAR(1234.567, -2) jednako je "$1,200"
DOLLAR(-1234.567, -2) jednako je "($1,200)"
DOLLAR(-0.123, 4) jednako je "($0.1230)"
DOLLAR(99.888) jednako je "$99.89"
FIND
Pronalazi jedan niz slova (find_text) unutar drugog niza slova (within_text), i vraa broj startne pozicije u tekstu
find_text, od koje poinje tekst within_text. Moete koristiti funkciju SEARCH da bi pronali jedan niz slova unutar
drugog niza, ali za razliku od komande SEARCH, funkcija FIND je osjetljiva na velika i mala slova i ne dozvoljava
doker znake.
Syntax: FIND(find_text,within_text,start_num)
Find_text je tekst koji elite pronai.

Ako je find_text prazan tekst "", FIND funkcija se postavlja na prvo slovo u nizu slova u kojem trai tekst (to jest na
poziciju prvog slova)
Find_text ne moe sadravati doker znake
Within_text je tekst koji sadri tekst koji traimo.
Start_num odreuje startnu poziciju od koje poinjemo da traimo tekst. Prvo slovo u within_text je slovo sa rednim
brojem 1. Ako izostavite start_num, pretpostavlja se da je to 1.
Napomene:
Ako se find_text ne nalazi unutar within_text, FIND vraa #VALUE! greku.
Ako start_num nije vei od nule, FIND vraa #VALUE! greku
Ako je start_num vei od duine niza slova u kojem se trai tekst, , FIND vraa #VALUE! greku.
32
Primjer:
FIND("M","Miriam McGovern") jednako je 1
FIND("m","Miriam McGovern") jednako je 6
FIND("M","Miriam McGovern",3) jednako je 8
FIXED
Zaokruuje broj na odreeni broj decimala, formatira broj u decimalni broj i vraa taj broj kao tekst.
Syntax: FIXED(number,decimals,no_commas)
Number je broj koji elite da zaokruite i pretvorite u tekst.

Decimals je broj decimalnih mjesta desno od decimalnog separatora.
No_commas je logika varijabla koja ako je postavljena na TRUE onemoguuje da se znak decimalnog separatora
pojavljuje u rezultatu ove komande, a ako je postavljen na FALSE onda se i znak decimalnog separatora pojavljuje
u rezultatu ove funkcije.
Brojevi u Microsoft Excel ne mogu imati vie od 15 znaajnih decimalnih mjesta, ali deciamalni broj moe biti dug
do 127 mjesta.
Ako je decimals negativan broj, broj se zaokruuje lijevo od decimalnog separatora.
Ako je decimals izostavljen, pretpostavlja se da je 2.
Primjer:
FIXED(1234.567, 1) jednako je "1234.6"
FIXED(1234.567, -1) jednako je "1230"
FIXED(-1234.567, -1) jednako je "-1230"
FIXED(44.332) jednako je "44.33"
LEFT
Vraa prvo ili vie znakova sa lijeve strane iz nekog niza slova.
Syntax: LEFT(text,num_chars)
Text je niz slova koji sadri slova koja elimo izdvojiti.

Num_chars odreuje koliko slova treba funkcija izdvojiti iz nekog niza slova.
Num_chars mora biti vei ili jednak nuli.
Ako je num_chars vei od duine teksta, LEFT vraa cijeli tekst.
Ako je num_chars izostavljen, pretpostavlja se da je 1.
Primjer:
LEFT("Sale Price", 4) jednako je "Sale"
Ako elija A1 sadri "Sweden", onda je:
LEFT(A1) jednako je "S"
LEN
Vraa broj slova u nekom tekstu.
Syntax: LEN(text)
Text je tekst za koji elimo saznati koliko ima slova.
33
Primjer:
LEN("Phoenix, AZ") jednako je 11
LEN("") jednako je 0
LOWER
Pretvara sva velika slova u mala slova u nekom tekstu.
Syntax: LOWER(text)
Text je tekst koji elite pretvoriti u mala slova. LOWER funkcija ne mijenja znakove koji nisu slova.
Primjer:
LOWER("E. E. Cummings") jednako je "e. e. cummings"
LOWER("Apt. 2B") jednako je "apt. 2b"
LOWER funkcija je slina funkciji PROPER i UPPER.
MID
Vraa odreeni broj znakova poevi sa lijeve strane nekog niza znakova, i to od pozicije koju vi odredite.
Syntax: MID(text,start_num,num_chars)
Text je tekstualni niz znakova koji sadri znakove koje vi elite izdvojiti.
Start_num je pozicija prvog slova u nizu slova koje elite izdvojiti. Prvo slovo (znak) u tekstu ima poziciju 1, i tako
dalje.
Ako je start_num vee od duine teksta, MID vraa "" (prazan tekst).
Ako je start_num manji od duine teksta, ali start_num plus num_chars je vee od duine teksta, MID vraa
znakove do kraja teksta.
Ako je start_num manji od 1, MID vraa #VALUE! greku.
Num_chars odreuje koliko znakova e funkcija vratiti iz teksta. Ako je num_chars negativan broj, MID vraa
#VALUE! greku.
Primjer:
MID("Fluid Flow", 1, 5) jednako je "Fluid"
MID("Fluid Flow", 7, 20) jednako je "Flow"
MID("1234", 5, 5) jednako je "" (prazan tekst)
Vidi i primjer za funkcije CODE i FIND.
PROPER
Mijenja prvo slov rijei u veliko slovo a sva ostala slova u rijei mijenja u mala slova.
Syntax: PROPER(text)
Text je tekst stavljen u navodnike, formula koja vraa tekst, ili poziv na eliju koja sadri tekst.
Primjer:
PROPER("this is a TITLE") jednako je "This Is A Title"
PROPER("2-cent's worth") jednako je "2-Cent'S Worth"
PROPER("76BudGet") jednako je "76Budget"
34
REPLACE
Mijenja dio teksta sa nekim drugim tekstom.
Syntax: REPLACE(old_text,start_num,num_chars,new_text)
Old_text je tekst u kojem elite zamijeniti dio teksta.

Start_num je pozicija znaka u old_text od koje elite da zamijeniter dio teksta sa new_text.
Num_chars je broj slova u old_text koje elite da zamijenite sa new_text.
New_text je tekst koji e zamijeniti dio teksta u old_text.
Primjer:
Slijedea formula mijenja pet znakova sa new_text, poevi od estog znaka u old_text:
REPLACE("abcdefghijk", 6, 5, "*") jednako je "abcde*k"
Od estog do desetog znaka je zamijenjeno sa znakom "*".
Slijedea formula mijenja zadnja dva znaka broja 1990 sa 91:
REPLACE("1990", 3, 2, "91") jednako je "1991"
Ako elija A2 sadri "123456", onda:
REPLACE(A2, 1, 3, "@") jednako je "@456"
Ako funkcija RIGHT vraa "ABCDEF", onda:
REPLACE(RIGHT(A3, 6), 1, 6, "*") jednako je "*"
REPT
Ponavlja dati tekst odreeni broj puta. Koristite funkciju REPT da popunite odreeni broj elija sa istim tekstom.
Syntax: REPT(text,number_times)
Text je tekst koji elite ponoviti odreeni broj puta.

Number_times je pozitivan broj koji odreuje koliko e se puta ponoviti tekst. Ako je number_times nula (0), REPT
vraa "" (prazan tekst). Ako number_times nije cijeli broj, decimalni dio se odsijeca. Rezultat REPT funkcije ne
moe biti dui od 255 znakova.
Primjer:
REPT("*-", 3) jednako je "*-*-*-"
Ako elija A3 sadri tekst "Sales", onda:
REPT($A$3, 2.9) jednako je "SalesSales"
RIGHT
Vraa odreeni broj znakova iz nekog teksta poevi sa desne strane.
Syntax: RIGHT(text,num_chars)
Text je tekst koji sadri znakove koje elite da izdvojite.

Num_chars odreuje koliko znakova elimo da izdvojimo iz teksta.
Num_chars mora biti jednak ili vei od nule.

Ako je num_chars vei od duine teksta, RIGHT vraa cijeli tekst.
Ako je num_chars izostavljen, pretpostavlja se da je jednak 1.
35
Primjer:
RIGHT("Sale Price", 5) jednako je "Price"
RIGHT("Stock Number") jednako je "r"
RIGHT je slia LEFT funkciji; vidi primjer za funkciju LEFT.
SEARCH
Vraa redni broj znaka gdje je prvi put pronaen taj znak u nekom drugom tekstu, itajui sa lijeva na desno.
Koristite funkciju SEARCH da bi otkrili lokaciju znaka u nekom tekstu, tako da poslije moete koristiti funkcije
MID ili REPLACE da bi zamijenili neki tekst.
Syntax: SEARCH(find_text,within_text,start_num)
Find_text je tekst koji elite pronai. Moete koristiti doker znake (?) ili (*), u tekstu find_text. Ako tekst find_text
nije pronaen, funkcija vraa #VALUE!greku.
Within_text je tekst u kojem se trai tekst find_text.
Start_num je redni broj znaka u tekstu within_text, raunajui sa lijeve strane, od kojeg elite da pone pretraivanje.
Ako je start_num izostavljen, pretpostavlja se da je 1.
Ako start_num nije vei od nule (0) ili je vei od duine teksta within_text, funkcija vraa #VALUE!
greku.
Napomene:
SEARCH ne pravi razliku izmeu velikih i malih slova.

SEARCH je slina funkciji FIND, osim po tome to funkcija FIND vodi rauna da li su slova velika ili
mala.
Primjer:
SEARCH("e","Statements",6) jednako je 7
Ako elija B17 sadri rije "margin", a elija A14 sadri rije "Profit Margin", onda:
SEARCH($B$17,$A$14) jednako je 8
Koristite funkciju SEARCH zajedno sa funkcijom REPLACE da bi osigurali da se funkcija REPLACE izvri sa
tanim start_num od kojeg elimo da ubacimo novi tekst. Koristei iste elije kao u prethodnom primjeru:
REPLACE($A$14,SEARCH($B$17,$A$14),6,"Amount") vraa tekst "Profit Amount"
SUBSTITUTE
Mijenja new_text sa old_text u nekom tekstu. Koristite funkciju SUBSTITUTE kada elite da zamijenite odreeni
tekst sa nekim drugim tekstom, a funkciju REPLACE kada elite da zamijenite bilo koji tekst sa nekim drugim
tekstom.
Syntax: SUBSTITUTE(text,old_text,new_text,instance_num)
Text je tekst ili adresa elije koja sadri tekst u kojem elite zamijeniti dio teksta.
Old_text je dio teksta koji elite zamijeniti.
New_text je tekst sa kojim elite zamijeniti tekst old_text.
Instance_num odreuje koju po redu pojavu teksta old_text elite zamijeniti sa tekstom new_text. Ako odredite
instance_num, samo e taj dio teksta biti zamijenjen. Inae, svaka pojava teksta old_text u nekom trekstu e biti
zamijenjena sa tekstom new_text.
Primjer:
SUBSTITUTE("Sales Data", "Sales", "Cost") jednako je "Cost Data"
36
SUBSTITUTE("Quarter 1, 1991", "1", "2", 1) jednako je "Quarter 2, 1991"
SUBSTITUTE("Quarter 1, 1991", "1", "2", 3) jednako je "Quarter 1, 1992"
Vraa tekst iz neke elije..
Syntax: T(value)
Value je vrijednost koju elite testirati. Ako se ta vrijednost odnosi na tekst, funkcija T vraa tu vrijednost. Ako
vrijednost ne sadri tekst, T vraa "" (prazan tekst).
Napomena:
Generalno, ne morate koristiti ovu funkciju u formulama jer Microsoft Excel automatski konvertuje
vrijednosti ako je potrebno. Ova funkcija je uvedena radi kompatibilnosti sa drugim programima za tabelarne
proraune.
Primjer:
Ako elija B1 sadri tekst "Rainfall":
T(B1) jednako je "Rainfall"
Ako elija B2 sadri broj 19:
T(B2) jednako je ""
T("True") jednako je "True"
T(TRUE) jednako je ""
TEXT
Pretvara neku vrijednost u tekst u odreenom formatu za brojeve.
Syntax: TEXT(value,format_text)
Value je numerika vrijednost, formula koja vraa numeriku vrijednost ili adresa elije koja sadri numeriku
vrijednost.
Format_text je format ispisa brojeva Format_text ne moe sadravati doker znake i ne moe biti u General
number formatu.
Napomena:
Formatiranje elije sa opcijom Number tab (Cells command, Format menu) mijenja samo format, ne
vrijednost. Koritenje funkcije TEXT pretvara broj u tekst i ta vrijednost se ne moe raunati kao broj.
Primjer:
TEXT(2.715, "$0.00") jednako je "$2.72"
TEXT("4/15/91", "mmmm dd, yyyy") jednako je "April 15, 1991"
TRIM
Uklanja sve prazne znake iz nekog teksta izuzev jednog praznog znaka izmeu rijei u reenici. Koristite funkciju
TRIM na tekst koji ste primili iz nekog drugog formata ili programa koji moda ubacuje neke nepravilne prazne
znakove izmeu rijei.
Syntax: TRIM(text)
37
Text je tekst iz kojeg elite da uklonite sve nepotrebne prazne znakove.
Primjer:
TRIM(" First Quarter Earnings ") jednako je "First Quarter Earnings"
UPPER
Pretvara sva slova u tekstu u velika slova.
Syntax: UPPER(text)
Text je tekst koji elite da bude ispisan velikim slovima, bez obzira kakvim je slovima trenutno napisan.
Primjer:
UPPER("total") jednako je "TOTAL"
Koa elija E5 sadri rije "yield", onda:
UPPER(E5) jednako je "YIELD"
VALUE
Pretvara tekst koji predstavlja broj u broj.
Syntax: VALUE(text)
Text je tekst u navodnicima ili adresa elije koja sadri tekst koji elimo konvertovati. Tekst moe biti u nekom od
formata brojeva, datuma ili vremena koje prepoznaje Microsoft Excel. Ako tekst nije u takvom formatu, VALUE
vraa #VALUE! greku.
Napomena:
Generalno, nije potrebno koristiti ovu funkciju poto Microsoft Excel automatski konvertuje tekst u brojeve
ako je to mogue i potrebno. Ova funkcija je uvedena radi kompatibilnosti sa drugim programima za tabelarne
proraune.
Primjer:
VALUE("$1,000") jednako je 1,000
VALUE("16:48:00")-VALUE("12:00:00") jednako je "16:48:00"-"12:00:00" jednako je 0.2, serijski broj koji

odgovara vremenu od 4 sata i 48 minuta.
38
FUNKCIJE ZA RAD SA BAZOM PODATAKA
Funkcije za rad sa bazom podataka
Microsoft Excel je ukljuio u svoj program 12 funkcija koje analiziraju podatke u bazi podataka ili listi podataka.
Svaka od ovih funkcija, obino nazvane Dfunkcije, koriste tri argumenta: database, field, i criteria. Ovi argumenti
se odnose na elije koje e koristiti ove funkcije.
Syntax: Dfunction(database,field,criteria)
Database je niz elija koje ine listu ili bazu podataka. U Microsoft Excel-u, Database je niz elija koje sainjavaju
listu ili bazu podataka. Baza podataka je lista podataka u kojoj su redovi slogovi baze, a kolone su polja sloga. Prvi
red liste sadri labele tj imena polja u kolonama.
Field odreuje koje kolone e se koristiti u ovoj funkciji. Polje moe biti dato kao tekst sa imenom kolone stavljene
u dvostruke navodnike, kao npr. "Age" ili "Yield," ili kao broj koji predstavlja poziciju kolone u listi: 1 za prvu
kolonu, 2 za drugu kolonu itd.
Criteria je niz elija koje sadre uslove za pretraivanje baze. Moete koristiti bilo koji niz elija za kriterij, ali
samo dok taj niz elija ukljuuje najmanje jedno ime polja i najmanje jedan podataka neposredno ispod imena polja.
Iako se kriterij moe postaviti bilo gdje na radnoj tabeli, ne upisujte kriterij ispod tabele. Ako dodate nove
podatke obino ih dodajete u prvi slobodan red u tabeli, a ako je tu postavljen kriterij onda nastaju problemi.
Da bi izvrili operacije na cijelu kolonu u bazi podataka unesite praznu liniju ispod imena polja u kriterij.
DAVERAGE
Vraa prosjek u koloni, listi ili bazi podataka za podatke koji ispune uslove koje smo postavili.
Syntax: DAVERAGE(database,field,criteria)
DCOUNT
Prebrojava elije koje sadre brojeve u nekoj od kolona liste podataka ili baze podataka, i to podataka koji
ispunjavaju postavljene uslove.
Argument ime polja je opcionalan. Ako je izostavljen, DCOUNT broji sve slogove u u bazi podataka koji
ispunjavaju uslove.
Syntax: DCOUNT(database,field,criteria)
DCOUNTA
Prebrojava sve elije koje nisu prazne u koloni neke liste ili baze podataka koje ispunjavaju postavljeni uslov.
Syntax: DCOUNTA(database,field,criteria)
DGET
Izdvaja jednu vrijednost iz kolone u listi podataka ili bazi podataka koja ispunjava postavljeni uslov.
Syntax: DGET(database,field,criteria)
Napomene:
Ako ni jedan slog ne ispuni uslov, DGET vraa #VALUE! greku.

Ako vie od jednog sloga ispunjava uslov, DGET vraa #NUM! greku.
DMAX
Vraa najveu vrijednost u koloni liste ili baze podataka koja ispunjava postavljeni uslov.
Syntax: DMAX(database,field,criteria)
39
DMIN
Vraa najmanju vrijednost u koloni liste ili baze podataka koja ispunjava postavljeni uslov.
Syntax: DMIN(database,field,criteria)
DPRODUCT
Mnoi vrijednosti u koloni liste ili baze podataka koje ispunjavaju postavljene uslove.
Syntax: DPRODUCT(database,field,criteria)
DSTDEV
Predvia standardnu devijaciju populacije bazirane na uzorku, koristei brojeve u koloni liste ili baze podataka koje
Syntax: DSTDEV(database,field,criteria)
DSTDEVP
Izraunava standardnu devijaciju populacije bazirane na uzorku, koristei brojeve u koloni liste ili baze podataka
koji ispunjavaju postavljene uslove.
Syntax: DSTDEVP(database,field,criteria)
DVAR
Predvia varijansu populacije zasnovane na uzorku, koristei podatke u koloni liste ili baze podataka, koji
Syntax: DVAR(database,field,criteria)
Primjer:
Slijedei primjeri pokazuju malu bazu podataka. Niz A5:E11 je nazvan Database, a niz A1:F3 je nazvan Criteria.
DCOUNT(Database,"Age",A1:F2) jednako je 1. Ova funkcija trai slog o jabukovom drvetu ija je visina izmeu
10 i 16 i broji koliko elija u polju Age sadre brojeve.
DCOUNTA(Database,"Profit",A1:F2) jednako je 1. Ova funkcija trai slog o jabukovom drvetu ija je visina
izmeu 10 i 16 i prebrojava koliko slogova u polju Profit fields nije prazno.
DMAX(Database,"Profit",A1:A3) jednako je $105.00, maksimalni profit jabukovog i krukovog drveta.
DMIN(Database,"Profit",A1:B2) jednako je $75.00, je minimalni profit jabukovog drveta vieg od 10.
DSUM(Database,"Profit",A1:A2) jednako je $225.00, ukupan profit za jabukovo drvo.
DSUM(Database,"Profit",A1:F2) jednako je $75.00, ukupan profit za jabukovo drvo sa visinom izmeu 10 i 16.
40
DPRODUCT(Database,"Yield",A1:F2) jednako je 140, proizvod zarada od jabukovog drveta i visine.
DAVERAGE(Database,"Yield",A1:B2) jednako je 12, prosjena zarada jabukovog drveta ija je visina iznad 10
stopa.
DAVERAGE(Database,3,Database) jednako je 13, prosjena starost svih drvea u bazi podataka.
DSTDEV(Database,"Yield",A1:A3) jednako je 2.97, predviena standardna devijacija zarade jabukovog drveta i

krukovog drveta .
DSTDEVP(Database,"Yield",A1:A3) jednako je 2.65, prava standardna devijacija zarade jabukovog i krukovog

drveta u bazi podataka za cijelu populaciju.
DVAR(Database,"Yield",A1:A3) jednako je 8.8, predviena varijansa zarade jabukovog i krukovog drveta .
DVARP(Database,"Yield",A1:A3) jednako je 7.04, prava varijans zarade jabukovog i krukovog drveta za cijelu
populaciju.
DGET(Database,"Yield",Criteria) vraa #NUM! greku zato to vie od jednog sloga ispunjava postavljeni uslov.
GETPIVOTDATA
Vraa podatke smjetene u PivotTable. Moete koristiti ovu funkciju da pregledate podatke iz PivotTable
Syntax: GETPIVOTDATA(pivot_table,name)
Pivot_table je niz elija u PivotTable koja sadri podatke koje elite pregledati i izdvojiti iz tabele. Pivot_table
moe biti elija ili niz elija u PivotTable, ime za niz elija koje sadre PivotTable, ili ime smjeteno iznad
PivotTable.
Name je tekstualni niz stavljen u navodnike koji opisuje elije u PivotTable koje sadre vrijednosti koje elite
pregledati i izdvojiti. Na primjer, ako PivotTable sadri jedan red sa imenom polja Salesperson i elite da izdvojite
grand total za prodavae sa imenom Suyama, name e biti "Suyama." Ako polje u koloni sadri proizvode i vi elite
ukupnu vrijednost za sve prodate beverage proizvode za prodavaa Suyama, onda bi name bilo "Suyama
Beverages."
Primjer:
Pretpostavimo da je slijedea PivotTable smjetena na tabeli, i ime PT1 se odnosi na elije A2:E12, niz koji sadri
PivotTable je:
GETPIVOTDATA(PT1,"Sum of Sales") vraa ukupan totasl za Sales polje, $49,325.
GETPIVOTDATA(PT1,"March") vraa ukupan total za mart, $30,337.
GETPIVOTDATA(A4,"March Buchanan Produce") returns $10,201.
GETPIVOTDATA(A4,"March South") vraa #REF! Zato to South region podaci nisu vidljivi.
41
GETPIVOTDATA(A4,"Davolio Beverages") vraa #REF!; jer nema ukupne vrijednosti za beverage prodaju za
Davolio.
42
LOOKUP FUNKCIJE
ADDRESS
Kreira adresu elije u obliku teksta, za odreeni broj reda i kolone.
Syntax: ADDRESS(row_num,column_num,abs_num,a1,sheet_text)
Row_num je broj reda koji e biti koriten u kreiranju adrese.

Column_num je broj kolone koji e biti koriten u kreiranju adrese.
Abs_num odreuje tip adrese.
Abs_num Vraa tip adrese

1 ili izostavljeno Apsolutna adresa
2 Apsolutni red, relativna kolona
3 Relativni red, apsolutna kolona
4 Relativna adresa.
A1 je logika vrijednost koja odreuje A1 ili R1C1 stil adrese. Ako je a1 TRUE ili izostavljeno, ADDRESS vraa
A1-stil adrese; ako je FALSE, ADDRESS vraa R1C1-stil adrese.
Sheet_text je tekst koji odreuje ime radne tabele. Ako je izostavljeno, funkcija ne koristi ovaj argument.
Primjer:
ADDRESS(2,3) jednako je "$C$2"

ADDRESS(2,3,2) jednako je "C$2"
ADDRESS(2,3,2,FALSE) jednako je "R2C[3]"
ADDRESS(2,3,1,FALSE,"[Book1]Sheet1") jednako je "[Book1]Sheet1!R2C3"
ADDRESS(2,3,1,FALSE,"EXCEL SHEET") jednako je "'EXCEL SHEET'!R2C3"
AREAS
Vraa broj podruja u nekom nizu elija. Podruje je niz neprekinutih (povezanih) elija ili jedna elija.
Syntax: AREAS(reference)
Reference je adresa niza elija i moe se odnositi na vie podruja. Ako elite da oznaite nekoliko adresa kao jedan
argument, onda morate ukljuiti dodatni niz zagrada tako da Microsoft Excel nee prevesti zagrade kao separatore
polja.
Primjer:
AREAS(B2:D4) jednako je 1
AREAS((B2:D4,E5,F6:I9)) jednako je 3
Ako se ime Prices odnosi na podruja B1:D4, B2, i E1:E10, onda:
AREAS(Prices) jednako je 3
CHOOSE
Koristi index_num da bi vratio vrijednost iz liste argumenata koje sadre vrijednosti. Koristite CHOOSE da bi
izabrali jednu od najvie 29 vrijednosti i to na osnovu indeksa vrijednosti. Na primjer, ako su vrijednosti1 do
vrijednosti7 dani u sedmici, CHOOSE vraa jedan od dana u sedmici na osnovu indeksa index_num.
Syntax: CHOOSE(index_num,value1,value2,)
Index_num odreuje koji e argument biti izabran. Index_num mora biti broj izmeu 1 i 29, ili formula ili poziv na
eliju koja sadri broj izmeu 1 i 29.
Ako je index_num 1, CHOOSE vraa value1; ako je 2, CHOOSE vraa value2; itd.
Ako je index_num manje od 1 ili vee od broja argumenata u listi argumenata, CHOOSE vraa #VALUE! greku.
Ako je index_num decimalni broj, decimalni dio se odsjeca i ostaje manji cijeli broj.
43
Value1, value2, su 1 do 29 vrijednosti argumenata iz kojih funkcija CHOOSE izabira neku vrijednost i to na
osnovu indeksa tih vrijednosti. Argumenti mogu biti brojevi, adrese elija, definisana imena elija, formule,
funkcije, ili tekst.
Napomene:
Ako je index_num matrica, svaka vrijednost se uzima u obzir kada se izvrava CHOOSE funkcija.
Vrijednosni argumenti mogu biti niz elija ili jedna elija. Na primjer slijedea formula:
SUM(CHOOSE(2,A1:A10,B1:B10,C1:C10))
se pretvara u:
SUM(B1:B10)
koja onda vraa vrijednost na bazi vrijednosti u nizu elija B1:B10.
Najprije se izvrava funkcija CHOOSE, vraajui niz elija. Poslije toga se izvrava funkcija SUM koristei niz
elija B1:B10, a to je rezultat izvrenja funkcije CHOOSE, kao argumenta funkcije SUM.
Primjer:
CHOOSE(2,"1st","2nd","3rd","Finished") jednako je "2nd"
SUM(A1:CHOOSE(3,A10,A20,A30)) jednako je SUM(A1:A30)
Ako elija A10 sadri 4, onda:
CHOOSE(A10,"Nails","Screws","Nuts","Bolts") jednako je "Bolts"
Ako je izraz A10-3 jednak 3, onda:
CHOOSE(A10-3,"1st","2nd","3rd","Finished") jednako je "3rd"
Ako je SalesOld ime elije u kojoj je vrijednost 10.000, onda:
CHOOSE(2,SalesNew,SalesOld,SalesBudget) jednako je 10,000
COLUMN
Vraa broj kolone za dati niz elija.
Syntax: COLUMN(reference)
Reference je elija ili niz elija za koju elite saznati broj kolone u kojoj se nalazi ta elija.
Ako je argument reference izostavljen, pretpostavlja se da je to elija u kojoj je unesena funkcija COLUMN.
Ako je reference niz elija, a funkcija COLUMN je unesena kao horizontalna matrica, COLUMN vraa brojeve
kolona za cijeli niz elija i to kao horizontalnu matricu.
Reference se ne moe odnositi na viestruka podruja.
Primjer:
COLUMN(A3) jednako je 1
Kada je argument niz elija a fukcija COLUMN unesena kao matrica, onda je:
COLUMN(A3:C5) jednako je {1,2,3}
Ako je funkcija COLUMN unesena u eliju C5, onda:
COLUMN() jednako je COLUMN(C5) jednako je 3
COLUMNS
Vraa broj kolona za matricu elija.
Syntax: COLUMNS(array)
44
Array je matrica formula, ili nizovi elija, za koje elite saznati broj kolona.
Primjer:
COLUMNS(A1:C4) jednako je 3
COLUMNS({1,2,3;4,5,6}) jednako je 3
HLOOKUP
Trai vrijednost u prvom redu tabele ili matrice vrijednosti, i onda vraa vrijednost iz iste kolone i to iz reda koji vi
odredite u funkciji. Koristite ovu funkciju kada su vae vrijednosti za komparaciju smjetene u redovima neke
tabele, a vi elite da potraite neku vrijednost u redovima ispod naslovnog reda. Koristite funkciju VLOOKUP kada
su vae vrijednosti za komparaciju smjetene u prvoj koloni neke tabele u kojoj elite pronai neku vrijednost.
Syntax: HLOOKUP(lookup_value,table_array,row_index_num,range_lookup)
Lookup_value je vrijednost koju e funkcija potraiti u prvom redu tabele. Lookup_value moe biti vrijednost,
adresa elije ili tekst.
Table_array je tabela u kojoj su smjeteni podaci koje traimo. Koristite niz elija ili ime niza elija.
Vrijednost u prvom redu tabele moe biti tekst, broj ili logika vrijednost.
Ako je range_lookup TRUE, vrijednosti u prvom redu tabele moraju biti poredane u rastuem poretku: ...-2, -1, 0, 1,
2,... , A-Z, FALSE, TRUE; inae, HLOOKUP moda nee dati korektne rezultate. Ako je range_lookup FALSE,
table_array ne treba biti sortirana.
Velika i mala slova su potpuno ravnopravna.
Sortiranje moete izvriti koritenjem komande Sort u Data menu.
Row_index_num je broj reda u tabeli table_array iz kojeg e traena vrijednost biti vraena. Ako je
Row_index_num 1 funkcija vraa vrijednost iz prvog reda tabele table_array, ako je row_index_num 2 funkcija
vraa vrijednost iz drugog reda tabele table_array, itd. Ako je row_index_num manje od jedan, HLOOKUP vraa
#VALUE! greku; ako je row_index_num vee od broja redova u tabeli table_array, HLOOKUP vraa #REF!
greku.
Range_lookup je logika vrijednost koja odreuje da li elite da funkcija HLOOKUP treba traiti tanu vrijednost
ili priblinu vrijednost. Ako je ova vrijednost TRUE ili izostavljena, vraa se priblina vrijednost. Drugim rijeima,
ako funkcija ne pronae traenu vrijednost, funkcija vraa slijedeu najveu vrijednost koja je manja od traene
vrijednosti. Ako je FALSE, HLOOKUP e traiti tanu vrijednost. Ako je ne pronae, funkcija vraa #N/A greku.
Napomene:
Ako HLOOKUP ne moe pronai lookup_value, a range_lookup je TRUE, funkcija koristi najveu
vrijednost koja je manja od lookup_value.
Ako je lookup_value manja od najmanje vrijednosti u prvom redu tabele table_array, HLOOKUP vraa
#N/A greku.
Primjer:
Pretpostavimo da imate inventurnu listu auto dijelova. Ako A1:A4 sadri "Axles", 4, 5, 6. B1:B4 "Bearings", 4, 7,
8. C1:C4 "Bolts", 9, 10, 11.
HLOOKUP("Axles", A1:C4,2,TRUE) jednako je 4
HLOOKUP("Bearings",A1:C4,3,FALSE) jednako je 7
HLOOKUP("Bearings",A1:C4,3,TRUE) jednako je 7
HLOOKUP("Bolts",A1:C4,4,) jednako je 11
Table_array moe biti i matrica konstanti:
HLOOKUP(3,{1,2,3;"a","b","c";"d","e","f"},2,TRUE) jednako je "c"
45
HYPERLINK
Kreira vezu za otvaranje nekog dokumenta na mrenom serveru, intranetu, ili Internetu. Kada kliknete na eliju
koja sadri ovu funkciju, Microsoft Excel 97 otvara dokument koji je smjeten na lokaciji koja je zapisana u
argumentu link_location.
Syntax: HYPERLINK(link_location,friendly_name)
Link_location je put i ime dokumenta koji e biti otvoren kao tekst dokument. Link_location se moe odnositi na
dio dokumenta kao to je elija ili ime niza elija u Microsoft Excel tabeli ili bookmark u Microsoft Word
dokumentu. Put moe biti formata Universal Naming Convention (UNC) ili Uniform Resource Locator (URL).
Friendly_name je tekst koji se pojavljuje u eliji iz koje se poziva povezani dokument. Ovaj argument je obino
plave boje. Ako je friendly_name izostavljeno, u eliji je prikazan link_location kao pozivni tekst.
Napomene:
Link_location moe biti tekst stavljen u navodnike ili elija koja sadri link kao tekst.
Friendly_name moe biti neka vrijednost, tekst, ime ili elija koja sadri pozivni tekst ili vrijednost.
Ako friendly_name vrati neku poruku o greci (na primjer, #VALUE!), elija pokazuje poruku o greci a ne
pozivni tekst.
Ako poziv naveden u link_location ne moe biti ostvaren, pojavljuje se greka kada kliknete na eliju.
Da bi odabrali eliju koja sadri HYPERLINK, kliknite na eliju do te elije, a onda koristite kursorski
taster da bi se pomjerili na eliju sa ovom funkcijom.
Primjer:
Slijedei primjer otvara tabelu Budget Report.xls koja je smjetena na Internetu na lokaciji
www.business.com/report i pokazuje pozivni tekst "Click for report":
HYPERLINK("http://www.business.com/report/budget report.xls", "Click for report")
Slijedei primjer uspostavlja hyperlink na eliju F10 na tabeli sa imenom Annual u datoteci Budget Report.xls, koja
je pohranjena na Internetu na lokaciji www.business.com/report. elija na tabeli koja sadri hyperlink pokazuje
sadraj elije D1 kao pozivni tekst.
HYPERLINK("[http://www.business.com/report/budget report.xls]Annual!F10", D1)
Slijedei primjer kreira hyperlink na niz elija sa imenom DeptTotal na radnoj tabeli First Quarter u datoteci Budget
Report.xls, koja je pohranjena na Internetu na lokaciji www.business.com/report. elija u tabeli koja sadri
hyperlink pokazuje poruku "Click to see First Quarter Department Total":
HYPERLINK("[http://www.business.com/report/budget report.xls]First Quarter!DeptTotal", "Click to see First

Quarter Department Total")
Da bi kreirali hyperlink na odreenu lokaciju u Microsoft Word dokumentu, morate koristiti bookmark da bi
odredili lokaciju na koju elite da se pozicionirate u tekstu. Slijedei primjer kreira hyperlink na bookmark pod
imenom QrtlyProfits u dokumentu Annual Report.doc smjetenom na www.business.com:
HYPERLINK("[http://www.business.com/Annual Report.doc]QrtlyProfits", "Quarterly Profit Report")
U Microsoft Excel 97 za Windows, slijedei primjer pokazuje sadraj elije D5 kao pozivni tekst i otvara datoteku
1stqtr.xls, koja se pohranjena na serveru FINANCE. Ovaj primjer koristi UNC put:
HYPERLINK("\\FINANCE\Statements\1stqtr.xls", D5)
INDEX
Vraa vrijednost ili poziv na vrijednost unutar neke tabele. Postoje dva oblika funkcije INDEX() function: matrica i
niz elija. Matrica oblik uvijek vraa vrijednost ili niz vrijednosti (matricu vrijednosti); oblik niza elija uvijek vraa
niz elija.
INDEX(array,row_num,column_num)
INDEX(reference,row_num,column_num,area_num)
46
Syntax 1 (array): Syntax 2 (reference)
XXX
INDIRECT
Vraa sadraj elije na osnovu teksta koji predstavlja adresu neke elije. Koristite ovu funkciju kada elite da
promijenite vrijednost elije bez formule i to tako da formula ne mijenja samu sebe.
Syntax: INDIRECT(ref_text,a1)
Ref_text je poziv na eliju koja sadri A1-stil adrese, R1C1-stil, ime niza elija, i to kao tekst. Ako ref_text nije
valjan oblik adresiranja elija, INDIRECT vraa #REF! greku.
A1 je logika vrijednost koja odreuje tip adrese u ref_text.
Ako je a1 TRUE ili izostavljen, ref_text je oblika A1-stila adrese.

Ako je a1 FALSE, ref_text je oblika R1C1-stila adrese.
Napomene:
Ako se ref_text odnosi na neku drugu datoteku (eksterna adresa), ta druga datoteka mora biti otvorena. Ako
nije, INDIRECT vraa #REF! greku.
Primjer:
Ako elija A1 sadri tekst "B2", a elija B2 sadri vrijednost 1.333, onda:
INDIRECT($A$1) jednako je 1.333
Ako promijenite tekst u eliji A1 na "C5", a elija C5 sadi vrijednost 45, onda:
INDIRECT($A$1) jednako je 45
Ako je prijavljen R1C1-stil adrese, elija R1C1 sadri R2C2, a elija R2C2 sadri vrijednost 1.333, onda:
INT(INDIRECT(R1C1,FALSE)) jednako je 1
Ako elija B3 sadri tekst "George", a elija sa imenom George sadri vrijednost 10, onda:
INDIRECT($B$3) jednako je 10
Kada kreirate formulu koja se odnosi na neku eliju, adresa elije e biti aurirana ako se elija pomjeri komandom
Cut ili ako se elija pomjeri zato to je red ili kolona obrisan ili insertovan. Ako uvijek elite da se formula odnosi
na istu eliju bez obzira da li je elija obrisana ili pomjerena, koristite funkciju INDIRECT. Na primjer, ako se
uvijek elite pozvati na eliju A10, koristite slijedeu formulu:
INDIRECT("A10")
LOOKUP
Vraa vrijednost ili iz reda ili iz kolone neke matrice. LOOKUP funkcija ima dva oblika sintakse: vektorski i
matrini. Vektorski oblik LOOKUP trai vrijednost u jednodimenzionalnoj matrici (1X1) i ako nae zadatu
vrijednost u toj jednodimenzionalnoj matrici vraa vrijednost iz druge jednodimenzionalne matrice (vektora) u istom
redu ili koloni. Matrini oblik LOOKUP komande trai datu vrijednost u prvom redu ili koloni matrice i vraa
vrijednost sa iste pozicije u posljednjoj koloni ili redu matrice.
Vektor je matrica sa jednom kolonom ili redom. Vektorski oblik ove funkcije trai datu vrijednost u obliku vektoru i
vraa vrijednost sa iste pozicije u drugom vektoru. Koristite ovaj oblik funkcije LOOKUP kada elite da odredite
opseg elija koje sadre vrijednosti koje elite da pronaete. Drugi oblik ove funkcije automatski trai datu
vrijednost u prvoj koloni uili redu.
Syntax 1: Vektorski oblik LOOKUP(lookup_value,lookup_vector,result_vector)
47
Lookup_value je vrijednost koju funkcija LOOKUP trai u prvom vektoru. Lookup_value moe biti broj, tekst,
logika vrijednost, ime elija ili opseg elija koji vraa ili se odnosi na neku vrijednost.
Lookup_vector je opseg elija koje sadre samo jednu kolonu ili red. Vrijednost u lookup_vector moe biti tekst,
broj ili logika vrijednost.
Napomena Vrijednost u lookup_vector mora biti poredana u rastuem redu.: ...,-2, -1, 0, 1, 2, ..., A-Z, FALSE,
TRUE; inae, LOOKUP moda nee dati eljene rezultaate. Velika i mala slova su potpuno ravnopravna.
Result_vector je opseg elija koji sadi samo jednu kolonu ili red. Mora biti istih dimenzija kao i lookup_vector.
Ako LOOKUP ne moe pronai lookup_value, on pronalazi najveu vrijednost u lookup_vector manju ili jednaku
lookup_value.
Ako je lookup_value manja od najmanje vrijednosti u lookup_vector, LOOKUP vraa #N/A greku.
Primjer:
LOOKUP(4.91,A2:A7,B2:B7) jednako je "orange"
LOOKUP(5.00,A2:A7,B2:B7) jednako je "orange"
LOOKUP(7.66,A2:A7,B2:B7) jednako je "violet"
LOOKUP(7.66E-14,A2:A7,B2:B7) jednako je #N/A, jer je 7.66E-14 vrijednost manja od najmanje vrijednosti u

lookup_vector A2:A7
Matrini oblik LOOKUP funkcije trai datu vrijednost u prvom redu ili koloni matrice i vraa vrijednost sa iste
pozicije u posljednjem redu ili koloni matrice. Koristite ovu formu funkcije kada su traene vrijednosti u prvom redu
ili koloni matrice. Koristite druge oblike LOOKUP funkcije kada elite da odredite specifinu lokaciju u redu ili
koloni.
Tip Uopteno, najbolje je koristiti HLOOKUP ili VLOOKUP funkciju matrinog oblika LOOKUP funkcije. Ovaj
oblik funkcije je uveden radi kompatibilnosti sa drugim programima
Syntax 2: matrini oblik LOOKUP(lookup_value,array)
Lookup_value je vrijednost koju LOOKUP funkcija trai u datoj matrici.

Lookup_value moe biti broj, tekst, logika vrijednost ili ime niza elija.
Matrini oblik LOOKUP funkcije je veoma slian HLOOKUP i VLOOKUP funkciji. Razlika je u tome da
HLOOKUP trai lookup_value u prvom redu, VLOOKUP u prvoj koloni, a LOOKUP trai u koloni ili redu u
zavisnosti od dimenzija matrice.
Ako matrica pokriva neko podruje koje je ire nego vie (vie kolone nego redova), LOOKUP trai lookup_value u
prvom redu.
Ako je matrica via nego ira (vie redova nego kolona), LOOKUP trai u prvoj koloni.
Sa funkcijama HLOOKUP i VLOOKUP, moete indeksirati prema dole ili gore, ali LOOKUP uvijek trai u
posljednjoj koloni ili redu.
Napomena: Vrijednosti u matrici moraju biti smjetene u rastuem poretku:...,-2, -1, 0, 1, 2, ..., A-Z, FALSE,
TRUE; inae, LOOKUP nee dati korektne rezultate. Potpuno je isto koristite li velika ili mala slova.
Primjer:
LOOKUP("C",{"a","b","c","d";1,2,3,4}) jednako je 3
LOOKUP("bump",{"a",1;"b",2;"c",3}) jednako je 2
48
MATCH
Vraa relativnu poziciju nekog lana matrice koji odgovara traenoj vrijednosti. Koristite funkciju MATCH umjesto
neke od LOOKUP funkcija kada traite poziciju nekog lana a ne vrijednost nekog lana matrice.
Syntax: MATCH(lookup_value,lookup_array,match_type)
Lookup_value je vrijednost koju koristite da bi pronali neku vrijednost u tabeli.

Lookup_value je vrijednost koju elite da pronaete u lookup_array. Na primjer, kada traite neiji broj u
telefonskom imeniku, vi koristite ime osobe kao lookup value, ali je telefonski broj vrijednost koju vi elite saznati.
Lookup_value moe biti broj, tekst ili logika vrijednost, ili adrese elija koje sadre broj, tekst ili logiku
vrijednost.
Lookup_array je neprekinuti niz elija koji sadre mogue lookup_ value vrijednosti.
Match_type je broj -1, 0, ili 1. Match_type odreuje kako Microsoft Excel poredi lookup_value sa vrijednou u
lookup_array.
Ako je match_type 1, MATCH pronalazi najveu vrijednost koja je manja ili jednaka lookup_value. Lookup_array
mora biti u poredana u rastuem poretku:: ...-2, -1, 0, 1, 2, ..., A-Z, FALSE, TRUE.
Ako je match_type 0, MATCH pronalazi vrijednost koja je tano jednaka lookup_value. Lookup_array moe biti u
bilo kojem poretku.
Ako je match_type -1, MATCH pronalazi najmanju vrijednost koja je vea ili jednaka lookup_value. Lookup_array
mora biti u opadajuem poretku: TRUE, FALSE, Z-A,...2, 1, 0, -1, -2,..., itd.
Ako je match_type izostavljena, pretpostavlja se da je 1.
Napomene:
MATCH vraa poziciju pronaene vrijednosti u lookup_array, ne samu pronaenu vrijednost. Na primjer,
MATCH("b",{"a","b","c"},0) vraa 2, relativnu poziciju "b" unutar matrice {"a","b","c"}.
MATCH ne pravi razliku izmeu velikim i malih slova.
Ako funkcija MATCH nije pronala traenu vrijednost, vraa #N/A greku.
Ako je match_type 0 a lookup_value je tekst, lookup_value moe sadravati doker znake (*) i (?).
Primjer:
C2:C8 sadri tekst formatiran u obliku procenta:
U slijedeoj tabeli:
MATCH(39000,B2:B8,1) jednako je 3
MATCH(38000,B2:B8,0) jednako je 2
MATCH(39000,B2:B8,-1) jednako je #N/A greki, zato to je niz B2:B8 nepravilno poredan za tip match_type -1
(poredak mora biti opadajui).
Pretpostavimo da se opseg elija Yen odnosi na elije A2:A8, YenDollar na A2:C8, i MyIncome koje sadre brojeve
6,301,126.33. Ova formula:
"Your tax rate is "&LOOKUP(MyIncome,YenDollar)&", which places you in tax bracket number
"&MATCH(MyIncome,Yen)&"."
Vraa ovaj rezultat:
49
"Your tax rate is 22.41%, which places you in tax bracket number 7."
OFFSET
Vraa poziv na adresu elije ili niza koji je odreen brojem kolone ili reda. Opseg koji se vraa moe biti jedna
elija ili niz elija. Moete odrediti broj redova ili kolona koje e ova funkcija vratiti.
Syntax: OFFSET(reference,rows, cols,height,width)
Reference je niz elija iz kojih elite da napravite offset. Reference mora biti niz elija inae OFFSET vraa
#VALUE! greku.
Rows je broj kolona, prema gore ili dole, gdje elite da bude gornja lijeva elija nekog niza. Koristei broj 5 kao
argument reda odreuje da je gornja lijeva elija pet redova ispod trenutne elije. Broj moe biti pozitivan (to znai
ispod startne pozicije) ili negativan (to znai iznad startne pozicije).
Cols je broj kolona na lijevo ili desno, gdje elite da bude gornja lijeva elija. Koristei broj 5 kao argument kolone,
odreujete da e gornji lijevi ugao biti 5 kolona na desno od startne pozicije. Cols moe biti pozitivan broj (to znai
desno od startne pozicije) ili negativan broj (to znai lijevo od startne pozicije).
Ako je rows i cols izvan ivica tabele OFFSET vraa #REF! greku.
Height je visina, izraena u broju redova, koje elite izdvojiti iz postojeeg opsega elija. Height mora biti pozitivan
broj.
Width je irina, izraena u broju kolona, koje elite izdvojiti iz postojeeg opsega elija. Width mora biti pozitivan
broj.
Ako su height ili width izostavljeni, pretpostavlja se da je visina ili irina ista kao kod postojeeg opsega.
Napomene:
OFFSET u stvari ne pomjera elije; ona samo vraa opseg elija. OFFSET moe biti koritena sa bilo
kojom funkcijom koja oekuje kao argument opseg elija. Na primjer, formula SUM(OFFSET(C2,1,2,3,1))
izraunava total vrijednosti iz opsega 3-reda X 1-kolona koji se nalazi 1 red ispod i dvije kolone na desno od elije
C2.
Primjer:
OFFSET(C3,2,3,1,1) jednako je F5. Ako unesete ovu formulu u tabelu, Microsoft Excel prikazuje vrijednost u eliji
F5.
OFFSET(C3:E5,-1,0,3,3) jednako je C2:E4
OFFSET(C3:E5,0,-3,3,3) jednako je #REF!
ROW
Vraa broj reda za opseg elija.
Syntax: ROW(reference)
Reference je elija ili niz elija za koji elite broj reda.

Ako je opseg elija izostavljen, pretpostavlja se da elite broj reda za eliju u kojoj je unesena ova funkcija.
Ako je opseg elija neki niz elija, a funkcija ROW je unesena kao vertikalna matrica, ROW vraa brojeve redova
opsega elija i to kao vertikalnu matricu.
Opseg elija se ne moe odnositi na viestruka podruja.
Primjer:
ROW(A3) jednako je 3
Kada je unesena kao matrica formula u tri vertikalne elije:
ROW(A3:B5) jednako je {3;4;5}
Ako je funkcija ROW unesena u eliju, onda:
50
ROW() jednako je ROW(C5) jednako je 5
ROWS
Vraa broj redova u nekom opsegu elija.
Syntax: ROWS(array)
Array je matrica, formula matrica, ili niz elija za koji elite saznati broj redova.
Primjer:
ROWS(A1:C4) jednako je 4
ROWS({1,2,3;4,5,6}) jednako je 2
TRANSPOSE
Vraa vertikalni opseg elija kao horizontalni opseg, i obratno. TRANSPOSE mora biti unesena kao formula
matrica u opsegu u kojem ima isti broj redova i kolona. Koristite TRANSPOSE da promijenite vertikalnu i
horizontalnu orjentaciju matrice. Na primjer, neke funkcije kao na primjer LINEST, vraaju horizontalnu matricu.
Slijedea formula vraa vertikalnu matricu:
TRANSPOSE(LINEST(Yvalues,Xvalues))
Syntax: TRANSPOSE(array)
Array je matrica ili niz elija kojem elite da promijenite orjentaciju. Promjena orjentacije se vri tako da prvi red
matrice postaje prva kolona nove matrice, drugi red postaje druga kolona i tako dalje.
Primjer:
Pretpostavimo da elije A1:C1 sadre 1, 2, 3. Kada slijedee formule unesete kao matricu u elije A3:A5:
TRANSPOSE($A$1:$C$1) jednako je iste vrijednosti ali u elijama A3:A5
VLOOKUP
Trai podatek u krajnjoj lijevoj koloni tabele, i vraa vrijednost u istom redu iz kolone koju ste vi odredili u tabeli.
Koristite VLOOKUP umjesto HLOOKUP kada su vae vrijednosti za uporeivanje smjetene u koloni lijevo od
kolone u kojoj su podaci koje traite.
Syntax: VLOOKUP(lookup_value,table_array,col_index_num,range_lookup)
Lookup_value je vrijednost koja e biti pronaena u prvoj koloni matrice. Lookup_value moe biti neka vrijednost,
opseg elija ili tekst.
Table_array je tabela sa informacijama u kojoj se trae podaci. Koristite opseg elija ili ime opsega elija.
Ako je range_lookup TRUE, vrijednosti u prvoj koloni table_array mora biti unesena u rastuem redoslijedu: ..., -2,
-1, 0, 1, 2, ..., A-Z, FALSE, TRUE; inae VLOOKUP moda nee dati korektne vrijednosti. Ako je range_lookup
FALSE, table_array ne mora biti sortiran.
Podatke moe postaviti u rastui poredak koristei komandu Sort iz Data menija i zatim izabrati opciju Ascending.
Vrijednosti u prvoj koloni table_array mogu biti tekst, brojevi ili logike vrijednosti.
Nema razlike ako koristite velika ili mala slova ako unosite tekst.
Col_index_num je broj reda u table_array iz koje se mora uzeti traeni podatak. Col_index_num od 1 vraa
vrijednost iz prve kolone table_array; col_index_num od 2 vraa vrijednsot iz druge kolone table_array, i tako
dalje. Ako je col_index_num manje od 1, VLOOKUP vraa #VALUE! greku; ako je col_index_num vee od broja
kolona u tabeli table_array, VLOOKUP vraa #REF! greku.
Range_lookup je logika vrijednost koja odreuje da li elite da traite tanu ili priblinu vrijednost. Ako je TRUE
izostavljen, vraa se priblina vrijednost. Drugim rijeima, ako tana vrijednost nije pronaena, funkcija vraa
slijedeu najveu vrijednost koja je manja od lookup_value. Ako je FALSE, VLOOKUP e pronai tanu vrijednost.
Ako je ne pronae, vraa #N/A greku.
51
Napomene:
Ako funkcija VLOOKUP ne moe nai lookup_value, a range_lookup je TRUE, funkcija koristi najveu
vrijednost koja je manja ili jednaka lookup_value.
Ako je lookup_value manja od najmanje vrijednosti u prvoj koloni table_array, VLOOKUP vraa #N/A
greku.
Ako VLOOKUP ne moe pronai lookup_value, a range_lookup je FALSE, VLOOKUP vraa #N/A
greku.
Primjer:
Na tabeli gdje je opsegu elija A4:C12 dato ime Range:
VLOOKUP(1,Range,1,TRUE) jednako je 0.946
VLOOKUP(1,Range,2) jednako je 2.17
VLOOKUP(1,Range,3,TRUE) jednako je 100
VLOOKUP(.746,Range,3,FALSE) jednako je 200
VLOOKUP(0.1,Range,2,TRUE) jednako je #N/A, zato to je 0.1 manje od najmanje vrijednosti u koloni A
VLOOKUP(2,Range,2,TRUE) jednako je 1.71
52
FINANSIJSKE FUNKCIJE
DB
Vraa amortizaciju sredstava za odreeni period koristei fiksnu-opadajuu bilansnu metodu.
Syntax: DB(cost,salvage,life,period,month)
Cost su poetni trokovi sredstava.
Salvage je vrijednost na kraju amortizovanja (ponekad se naziva preostala vrijednost sredstava).
Life je broj perioda za koji e sredstva biti amortizovana (ponekad se naziva korisni vijek sredstava)
Period je period za koji elite izraunati amortizcaiju. Period mora biti izraeno u istim jedinicama kao i life.
Month je broj mjeseci u prvoj godini. Ako je month izostavljen, pretpostavlja se da je 12.
Napomene:
Fiksno-opadajua bilansna metoda obraunava amortizaciju na osnovu fiksne stope. DB koristi slijedeu
formulu za izraunavanje amortizacije za period:
(cost - ukupna amortizacija iz prethodnih perioda) * rate
gdje je:
rate = 1 - ((salvage / cost) ^ (1 / life)), zaokrueno na tri decimalna mjesta
Amortizacija za prvi i posljednji period je poseban sluaj. Za prvi period, DB koristi formulu:
cost * rate * month / 12
Za posljednji period, DB koristi formulu:
((cost - ukupna amortizacija iz prethodnih perioda) * rate * (12 - month)) / 12
Primjer:
Pretpostavimo da je tvornica kupila novu mainu. Maina je kotala $1,000,000 i ima vijek trajanja od est godina.
Ostatak vrijednosti maine je $100,000. Slijedei primjer pokazuje amortizaciju kroz cijeli vijek trajanja maine.
Rezultati su zaokrueni na cijele brojeve
DB(1000000,100000,6,1,7) jednako je $186,083

DB(1000000,100000,6,2,7) jednako je $259,639
DB(1000000,100000,6,3,7) jednako je $176,814
DB(1000000,100000,6,4,7) jednako je $120,411
DB(1000000,100000,6,5,7) jednako je $82,000
DB(1000000,100000,6,6,7) jednako je $55,842
DB(1000000,100000,6,7,7) jednako je $15,845
DDB
Vraa amortizaciju sredstava za odreeni period koristei dvostruko-opadajuu bilansnu metodu ili neku drugu
metodu koju vi odredite.
Syntax: DDB(cost,salvage,life,period,factor)
Cost su poetni trokovi sredstava.
Salvage je vrijednost na kraju amortizovanja (ponekad se naziva preostala vrijednost sredstava).
Life je broj perioda za koji e sredstva biti amortizovana (ponekad se naziva korisni vijek sredstava)
53
Period je period za koji elite izraunati amortizcaiju. Period mora biti izraeno u istim jedinicama kao i life.
Factor je stopa po kojoj se bilans mijenja. Ako je factor izostavljen, pretpostavlja se da je 2 (dvostruko-opadajua
bilansna metoda).
Svih pet elemenata moraju biti pozitivni brojevi.
Napomene:
Dvostruko-opadajua bilansna metoda obraunava amortizaciju po ubrzanoj stopi. Amortizacija je najvea

u prvom periodu i opada u slijedeim periodima. DDB koristi slijedee formule za obraun amortizacije za period:
cost - salvage(ukupna amortizacija iz prethodnih perioda) * factor / life
Promijenite factor ako ne elite da koristite dvostruko-opadajuu bilansnu metodu.
Primjer:
Pretpostavimo da je tvornica kupila novu mainu. Maina je kotala $2,400 i ima vijek trajanja od 10 godina Ostatak
vrijednosti maine je $300. Slijedei primjer pokazuje amortizaciju kroz periode. Rezultati su zaokrueni na dva
decimalna mjesta.
DDB(2400,300,3650,1) jednako je $1.32, iznos amortizacije za prvi dan. Microsoft Excel je automatski
pretpostavio da je faktor 2.
DDB(2400,300,120,1,2) jednako je $40.00, amortizacija za prvi mjesec.
DDB(2400,300,10,1,2) jednako je $480.00, amortizacija za prvu godinu.
DDB(2400,300,10,2,1.5) jednako je $306.00, amortizacija za drugu godinu uz koritenje faktora od 1.5 umjesto
dvostruko-opadajue bilansne metode..
DDB(2400,300,10,10) jednako je $22.12, amortizacija za 10-tu godinu. Microsoft Excel automatski je pretpostavio
da je faktor 2.
FV
Vraa buduu vrijednost ulaganja baziranih na periodinim konstantnim plaanjima i konstantnoj kamatnoj stopi.
Syntax: FV(rate,nper,pmt,pv,type)
Za detaljnije objanjenje argumenata FV funkcije i vie o ovim funkcijama vidjeti kod funkcije PV.
Rate je kamatna stopa za period.
Nper je ukupan broj plaanja
Pmt je uplata koja je uinjena svaki period; i ne moe se mijenjati tokom vijeka anuiteta. Obino, pmt sadri
glavnicu i kamatu ali ne druge trokove i takse.
Pv je sadanja vrijednost, ili diskontirana vrijednost svih buduih plaanja svedenih na sadanji period. Ako je pv
izostavljen, pretpostavlja se da je 0 (nula).
Type je broj 0 ili 1 i oznaava momenat plaanja (na poetku ili kraju perioda) Ako je type izostavljen, pretpostavlja
se da je 0.
Postavite type na ako je plaanje

0 Na kraju perioda
1 Na poetku perioda
54
Napomene:
Provjerite da li ste konzistentni u pogledu jedinice mjere koju koristite za oznaavanje rate i nper. Ako
imate mjesena plaanja za etverogidinji kredit sa 12% godinjom kamatnom stopom, koristite 12%/12 za
kamatnu stopu i 4*12 nper. Ako imate godinja plaanja za isti kredit, koristite 12% za rate i 4 za nper.
Za sve argumente, gotovinu koju isplaujete, kao to je depozit za tednju, predstavite kao negativan broj;
novac koji primite predstavite kao pozitivan broj
Primjer:
FV(0.5%, 10, -200, -500, 1) jednako je $2581.40
FV(1%, 12, -1000) jednako je $12,682.50
FV(11%/12, 35, -2000, , 1) jednako je $82,846.25
Pretpostavimo da elite da tedite novac u toku slijedee godine. Dali ste $1,000 na tednju na tedni raun koji
donosi 6% godinje kamate koja se obraunava mjeseno (mjesena kamatna stopa je 6%/12, ili 0.5%). Planirate da
polaete $100 na poetku svakog mjeseca i to slijedeih 12 mjeseci. Koliko e novca biti na raunu na kraju 12-tog
mjeseca?.
FV(0.5%, 12, -100, -1000, 1) jednako je $2301.40
IPMT
Vraa iznos kamate za odreeni period za investicije zasnovane na periodinim, konstantnim plaanjima i
konstantnoj kamatnoj stopi. Za detaljnije objanjenje argumenata IPMT funkcije i vie o ovim funkcijama vidjeti
kod funkcije PV.
.
Syntax: IPMT(rate,per,nper,pv,fv,type)
Rate je kamatna stopa za period
Per je period za koji elite izraunati iznos kamate i mora biti u rasponu od 1 do nper.
Nper je ukupan broj plaanja.
Pv je sadanja vrijednost ili diskontirana vrijednost svih buduih plaanja svedena na sadanji trenutak.
Fv je budua vrijednost, ili iznos novca koji elite imati u periodu kada je izvrena posljednja uplata. Ako je fv
izostavljen, pretpostavlja se da je 0 (budua vrijednost kredita je na primjer 0).
Type je broj 0 ili 1 i oznaava momenat plaanja (na poetku ili kraju perioda) Ako je type izostavljen, pretpostavlja
se da je 0.
Postavite type na ako je plaanje

0 Na kraju perioda
1 Na poetku perioda
Napomene:
Provjerite da li ste konzistentni u pogledu jedinice mjere koju koristite za oznaavanje rate i nper. Ako
imate mjesena plaanja za etverogidinji kredit sa 12% godinjom kamatnom stopom, koristite 12%/12 za
kamatnu stopu i 4*12 nper. Ako imate godinja plaanja za isti kredit, koristite 12% za rate i 4 za nper.
Za sve argumente, gotovinu koju isplaujete, kao to je depozit za tednju, predstavite kao negativan broj;
novac koji primite predstavite kao pozitivan broj
Primjer:
Slijedea formula izraunava iznos kamate za prvi mjesec za trogodinji kredit od $8000 na 10% godinje kamatne
stope:
55
IPMT(0.1/12, 1, 36, 8000) jednako je -$66.67
Slijedea formula izraunava iznos kamate u posljednjoj godini za trogodinji kredit sa 10% godinjom kamatnom
stopom, gdje se plaanja vre godinje:
IPMT(0.1, 3, 3, 8000) jednako je -$292.45
IRR
Vraa internu stopu povrata sredstava za seriju novanih uplata ili isplata predstavljenih brojnim vrijednostima.
Ovaj novani tok (uplate ili isplate) ne smije biti neparan. Novani tok mora se desiti u pravilnim intervalima kao
to je mjesec ili godina. Interna stopa povrata je kamatna stopa koju bi ostvarili za neku investiciju koja se sastoji od
plaanja (negativne vrijednosti) i prihoda (pozitivne vrijednosti) koje se deavaju u pravilnim vremenskim
intervalima.
Syntax: IRR(values,guess)
Values je matrica adresa elija koje sadre brojne vrijednosti za koje elite izraunati internu stopu povrata.
Values moraju imati najmanje jednu pozitivnu vrijednost i jednu negativnu vrijednost.
IRR koristi redoslijed novanih uplata i isplata. Provjerite da li ste novane vrijednosti unijeli u eljenom
redoslijedu.
Ako matrica vrijednosti sadri tekst, logike vrijednosti ili prazne elije, te elije odnosno vrijednosti se
ignoriu.
Guess je broj koji za pretpostavljate da je veoma blizu rezultata koji e vratiti IRR funkcija.
Microsoft Excel koristi iterativnu tehniku obrauna IRR. Ako IRR ne moe pronai eljenu vrijednost ni
poslije 20 pokuaja, funkcija vraa #NUM! greku.
U mnogim sluajevima ne morate unositi vrijednost guess za IRR obraun. Ako je guess izostavljen,
pretpostavlja se da je 0.1 (10 percent).
Ako IRR daje #NUM! greku, ili ako rezultat nije blizu rezultata koji oekujemo, pokuajte ponovno sa
drugom vrijednou za guess.
Napomene:
IRR je bliska funkciji NPV, funkciji neto sadanje vrijednosti. Stopa povrata izraunata funkcijom IRR je
kamatna stopa koja odgovara 0 (nula ) neto sadanjoj vrijednosti. Slijedea formula demonstrira kako su funkcije
NPV i IRR povezane:
NPV(IRR(B1:B6),B1:B6) jednako je 3.60E-08 [Vrijednost 3.60E-08 je u stvari jednako 0 (nula).]
Primjer:
Pretpostavimo da elite poeti biznis sa restoranom. Predvidjeli ste da e vas kotati $70,000 da bi poeli taj posao,
a oekujete slijedee prihode u prvih pet godina: $12,000, $15,000, $18,000, $21,000, i $26,000. B1:B6 sadri
slijedee vrijednosti: $-70,000, $12,000, $15,000, $18,000, $21,000 i $26,000, svaka.
Da bi izraunali internu stopu povrata investicije poslije etvrte godine:
IRR(B1:B5) jednako je -2.12.
Da bi izraunali internu stopu povrata nakon pete godine:
IRR(B1:B6) jednako je 8.66
Da bi izraunali internu stopu povrata nakon druge godine, potrebno je da ukljuite guess:
IRR(B1:B3,-10%) jednako je -44.35
56
MIRR
Vraa modifikovanu internu stopu povrata za seriju nopvanih uplata i isplata. MIRR razmatra i trokove
investiranja i kamatu primljenu na reinvestiranje gotovine.
Syntax: MIRR(values,finance_rate,reinvest_rate)
Values je matrica elija koje sadre brojeve. Ovi brojevi predstavljaju seriju plaanja (negativne vrijednosti) i
prihoda (pozitivne vrijednosti) koje se ponavljaju u regularnim intervalima.
Vrijednosti moraju sadravati najmanje jednu pozitivnu i jednu negativnu vrijednost, inae, MIRR funkcija
vraa #DIV/0! greku.
Ako matrica vrijednosti sadri tekst, logike vrijednosti ili prazne elije, te elije odnosno vrijednosti se
ignoriu, meutim elije sa vrijednsoti nula su ukljuene.
Finance_rate je kamatna stopa koju vi plaate na novac koji je koriten u novanom toku.
Reinvest_rate je kamatna stopa koju ste vi primili na novani tok koji ste reinvestirali.
Napomene:
Ako je n broj novanih tokova, frate je finance_rate, a rrate je stopa reinvestiranja reinvest_rate, onda je
formula za MIRR:

NPV rrate, values positive * 1 rrate n n 1
1

NPV frate, values negative * 1 frate

Primjer:
Pretpostavimo da ste vi ribar koji je upravo zavrio petogodinje poslovanje. Prije pet godina vi ste posudili
$120,000 po 10% godinje kamate za kupovinu amca. Vi ste zaradili svake godine po $39,000, $30,000, $21,000,
$37,000, i $46,000. Tokom tih godina vi ste reinvestirali vau zaradu uz 12 % godinje kamate. U formuli, va
kredit je unesen kao negativna vrijednost od -$120,000 u eliji B1, a vai petogodinji profiti su uneseni u elije
B2:B6.
Da bi izraunali modifikovanu internu stopu povrata poslije pete godine:
MIRR(B1:B6, 10%, 12%) jednako je 12.61 percent
a poslije tree godine:
MIRR(B1:B4, 10%, 12%) jednako je -4.80 percent
Da bi izraunali modifikovanu internu stopu povrata poslije etvrtog perioda uz 14% godinju kamatnu stopu
reinvestiranja:
MIRR(B1:B6, 10%, 14%) jednako je 13.48 percent
NPER
Vraa broj perioda povrata investicije zasnovane na periodinim konstantnim isplatama i konstantnoj kamatnoj
stopi.
Syntax: NPER(rate, pmt, pv, fv, type)
Za kompletan opis argumenata NPER funkcije vidite funkciju PV.
Rate je godinja kamatna stopa.
57
Pmt su isplate svakog perioda, ne mogu se mijenjati iz perioda u period. Obino, pmt sadri samo kamatu ali ne i
druge oibaveze i takse.
Pv je sadanja vrijednost, ili diskontirani iznos serije buduih isplata svedena na sadanju vrijednost.
Fv je budua vrijednost, ili novani bilans koji elite postii poslije posljednje isplate. Ako je fv izostavljen,
pretpostavlja se da je 0 (budua vrijednost kredita, na primjer, je nula).
Type je broj 0 ili 1 i oznaava kada se vri isplata.
Postavite type na: ako se isplata vri:

0 ili izostavljeno Na kraju perioda
1 Na poetku perioda
Primjer:
NPER(12%/12, -100, -1000, 10000, 1) jednako je 60

NPER(1%, -100, -1000, 10000) jednako je 60
NPER(1%, -100, 1000) jednako je 11
NPV
Izraunava neto sadanju vrijednost neke investicije koristei diskontnu stopu i seriju buduih plaanja (negativne
vrijednosti) i prihoda (pozitivne vrijednosti).
Syntax: NPV(rate,value1,value2, ...)
Rate je diskontna stopa za posmatrani period.
Value1, value2, ... su 1 do 29 argumenata koji predstavljaju isplate i prihode.
NPV koristi redoslijed vrijednosti value1, value2, ... da bi interpretirao novani tok. Provjerite da li ste
unijeli vrijednosti isplata i uplata prema pravilnom redoslijedu.
Argumenti brojevi, prazne elije, logike vrijednosti ili tekst se obraunavaju; argumenti koji predstavljaju
grekeili tekst koji ne moe biti pretvoren u brojeve se ignoriu.
Ako je neki argument matrica ili adresa elije, samo brojevi iz te matrice ili opsega elija se uzimaju u
obraun. Prazne elije, logike vrijednosti, tekst ili greke se ignoriu.
Napomene:
NPV investiranje poinje jedan period prije datuma vrijednosti value1 i zavrava sa posljednjim novanim
tokom u listi. NPV obraun se bazira na buduim novanim tokovima. Ako se va prvi novani tok deava na
poetku prvog perioda, prva vrijednost mora biti dodana NPV rezultatu, a ne ukljuena u values argumente. Vidjeti
primjer dole.
Ako je n broj broj novanih isplata i uplata u listi vrijednosti, formula za NPV :
n
valuesi
NPV
i 1 1 rate i
NPV je slina PV funkciji (sadanje vrijednosti). Osnovna razlika izmeu PV i NPV je ta da PV dozvoljava
da novani tok pone ili na poetku ili kraju perioda.
NPV je takoer povezana i sa IRR funkcijom (interna stopa povrata). IRR je stopa za koju je NPV jednako
nula: NPV(IRR(...), ...) = 0.
Primjer:
Pretpostavimo da razmatrate investiciju u kojoj ete platiti $10,000 jednu godinu od danas i primiti godinje zarade
od $3,000, $4,200, i $6,800 za tri godine poslije toga. Posmatrajui godinju diskontnu stopu od 10 %, neto
sadanja vrijednost ove investicije je:
NPV(10%, -10000, 3000, 4200, 6800) jednako je $1,188.44
58
U ovom primjeru vi ste ukljuili poetne trokove od $10,000 kao jednu vrijednost, zato to se plaanje desilo na
kraju prvog perioda.
Razmotrite investiranje koje poinje na poetku prvog perioda. Pretpostavimo da ste zainteresirani za kupovinu
prodavnice cipela. Trokovi posla su $40,000, a vi oekujete slijedee prihode za prvih pet godina poslovanja:
$8,000, $9,200, $10,000, $12,000, i $14,500. Godinja diskontna stopa je 8 %. Ova diskontna stopa moe
predstavljati stopu inflacije ili kamatnu stopu konkurentnih investicija.
Ako su trokovi i prihodi uneseni u elije B1 do B6, onda je neto sadanja vrijednost investiranja u prodavnicu
cipela data u slijedeoj formuli:
NPV(8%, B2:B6)+B1 jednako je $1,922.06
U navedenom primjeru, niste ukljuili inicijalne trokove od $40,000 zato to se plaanje desilo na poetku prvog
perioda.
Pretpostavimo da se krov vae prodavnice cipela sruio tokom este godine i vi ste predvidjeli gubitak od $9000 za
tu godinu. Neto sadanja vrijednost investicije u prodavnicu cipela poslije este godine su:
NPV(8%, B2:B6, -9000)+B1 jednako je -$3,749.47
PMT
Izraunava plaanje za kredit zasnovan na konstantnim plaanjima i konstantnoj kamatnoj stopi.
Syntax: PMT(rate,nper,pv,fv,type)
Rate je kamatna stopa za kredit.
Nper je ukupan broj plaanja kredita.
Pv je sadanja vrijednost, ili ukupan iznos koliko serija buduih plaanja vrijedi sada; takoer poznat kao glavnica
Fv je budua vrijednost ili novani bilans koji elite postii poslije posljednjeg plaanja. Ako je fv izostavljen,
pretpostavlja se da je 0 (nula), a to je da je budua vrijednost kredita jednaka 0.
Type je broj 0 ili 1 i oznaava kada se vri isplata.

1 Na poetku perioda
Napomene:
Plaanje koje vrati PMT funkcija ukljuuje glavnicu i kamatu ali ne i takse, rezervna plaanja ili obaveze
koje se esto ukljuuju kod kredita.
Budite konzistentni oko jedinica mjere kada unosite vrijednosti rate i nper. Ako imate mjesena plaanja i
etverogodinji kredit po godinjoj stopi od 12 %, koristite 12%/12 za stopu i 4*12 za nper. Ako imate godinja
plaanja na isti kredit koristite 12% za stopu i 4 za nper.
Tip Ako elite saznati ukupan iznos plaen tokom kredita, pomnoite vrijednost vraenu funkcijom PMT sa
vrijednou nper.
Primjer:
Slijedea formula vraa mjesena plaanja na kredit od $10,000 po godinjoj stopi od 8 % koji morate isplatiti u
slijedeih 10 mjeseci:
PMT(8%/12, 10, 10000) jednako je -$1,037.03
Za isti kredit, ako se plaanje vri na poetku perioda, plaanje je:
PMT(8%/12, 10, 10000, 0, 1) jednako je -$1,030.16
59
Slijedea formula vraa iznos koji neko mora platiti vama svaki mjesec ako ste vi posudili toj osobi $5,000 po 12 %
i elite da vam se novac vrati za pet mjeseci:
PMT(12%/12, 5, -5000) jednako je $1,030.20
Moete koristiti PMT da izraunate i plaanja koja se ne odnose na kredite. Na primjer, ako elite da utedite
$50,000 za 18 godina tedei 18 godina konstantan iznos svaki mjesec, moete koristiti PMT funkciju da izraunate
koliko morate tedjeti svaki mjesec. Ako pretpostavite da moete zaradi 6 % kamate na vau tednju, moete
koristiti PMT da izraunate koliko morate tedjeti svaki mjesec:
PMT(6%/12, 18*12, 0, 50000) jednako je -$129.08
Ako tedite $129.08 uz 6 % kamate svaki mjesec tokom 18 godina, mi ete imati $50,000.
PPMT
Vraa plaanje na glavnicu za dati period za investiciju baziranu na periodinim, konstantnim plaanjima i na
konstantnoj kamatnoj stopi.
Syntax: PPMT(rate,per,nper,pv,fv,type)
Za detaljniji opis argumenata vidjeti funkciju PV.
Rate je kamatna stopa za period.
Per odreuje period i mora biti u rasponu od 1 to nper.
Nper je ukupan broj perioda plaanja.
Pv je sadanja vrijednost ukupnog iznosa koliko serija buduih plaanja vrijedi sada.
Fv je budua vrijednost, ili bilans gotovine koji elite postii poslije posljednjeg plaanja. Ako je fv izostavljen,
pretpostavlja se da je 0 (nula), to jest, budua vrijednost zajma je nula.
Type je broj 0 ili 1 i oznaava kada nastaje obaveza plaanja.

1 Na poetku perioda
Napomena:
Primjer:
Slijedea formula izraunava plaanje za prvi mjesec dvogodinjeg kredita od $2,000 sa 10 % godinje kamate:
PPMT(10%/12, 1, 24, 2000) jednako je -$75.62
Slijedea funkcija izraunava plaanje za posljednju godinu 10-godinjeg kredita od $200,000 sa 8 % godinje
kamate:
PPMT(8%, 10, 10, 200000) jednako je -$27,598.05
PV
Vraa sadanju vrijednost investicije. Sadanja vrijednost je ukupan iznos koji serija buduih plaanja vrijedi sada.
Na primjer, kada posudite novac, iznos kredita je sadanja vrijednost za primaoca kredita.
60
Syntax: PV(rate,nper,pmt,fv,type)
Rate je kamatna stopa po periodima. Na primjer, ako ste dobili kredit za kupovinu automobila sa 10 % godinje
kamate i sa mjesenim plaanjima, vaa mjesena kamatna stopa je 10%/12, ili 0.83%. Vi bi trebali unijeti u
formulu 10%/12, ili 0.83%, ili 0.0083, za vrijednost kamatne stope.
Nper je ukupan broj plaanja. Na primjer, ako ste dobili etverogodinji kredit sa mjesenim plaanjima, va kredit
ima 4*12 (ili 48) perioda. Vi ete unijeti 48 u formula za varijablu nper.
Pmt je iznos plaanja svakog mjeseca i ne moe se mijenjati u toku plaanja. Obino, pmt ukljuuje glavnicu i
kamatu ali ne i druge trokove kao to su porezi i slino. Na primjer, mjesena plaanja na kredit od $10,000, na
period od etiri godine uz 12 % godinje kamate je $263.33. Vi ete unijeti -263.33 u formulu za varijablu pmt.
Fv je budua vrijednost, ili iznos gotovine koju ete imati poslije posljednjeg plaanja Ako je fv izostavljeno,
pretpostavlja se da je 0 (budua vrijednost kredita je nula). Na primjer, ako elite da utedite $50,000 za plaanje za
specijalni projekat u slijedeih 18 godina, onda je $50,000 budua vrijednost. Tada moete traiti koliko treba da
iznosi kamatna stopa i koliko bi u tom sluaju morali da tedite svakog mjeseca.

1 Na poetku perioda
Napomene:
Slijedee funkcije se odnose na anuitete:
CUMIPMT PPMT
CUMPRINC PV
FV RATE
FVSCHEDULE XIRR
IPMT XNPV
PMT
Anuitet je serija konstantnih gotovinskih plaanja tokom konstantnog perioda. Na primjer, kredit za
kupovinu automobila je anuitet. Za vie detalja, pogledajte opis za svaku anuitetnu funkciju.
U anuitetnim funkcijama, novac koji isplatite, kao depozit na tednju, je predstavljen negativnim
brojevima; novac koji vi primite, kao na primjer dividende, je predstavljen pozitivnim brojevima. Na primjer,
depozit u banku od $1,000 moe biti predstavljen argumentom -1000 ako ste vi depozitor, ili kao argument 1000
ako ste vi banka.
Ako rate nije 0, onda je:
Ako je rate 0, onda je:
Primjer:
Pretpostavimo da razmiljate da kupite policu osiguranja za koju morate platiti $500 na kraju svakog mjeseca za
slijedeih 20 godina. Trokovi police su $60,000, a isplaeni novac e donijeti 8 % kamate. Moda elite da
izraunate da li je ovo dobra investicija. Koristei PV funkciju, moete izraunati da je sadanja vrijednost police:
61
PV(0.08/12, 12*20, 500, , 0) jednako je -$59,777.15
Rezultat je negativan jer predstavlja novac koji ete morati platiti. Sadanja vrijednost police ($59,777.15) je manja
od onog to ete vi morati platiti ($60,000). Zbog toga ste zakljuili da ovo nije dobra investicija.
RATE
Vraa kamatnu stopu za neki anuitet. RATE se izraunava iterativno i moe imati vrijednost nula ili moe imati vie
rjeenja. Ako se sukcesivni rezultati funkcije RATE ne mijenjaju za vie od 0.0000001 poslije 20 iteracija, RATE
vraa #NUM! Greku..
Syntax: RATE(nper,pmt,pv,fv,type,guess)
Nper je ukupan broj perioda plaanja.
Pmt je plaanje uinjeno svakog perioda i ne moe se mijenjati tokom perioda anuiteta. Obino pmt ukljuuje
glavnicu i kamatu ali ne i ostale trokove kao to je na primjer porez.
Pv je sadanja vrijednost serije buduih plaanja.
Fv je budua vrijednost, ili ostatak novca poslije zadnjeg plaanja. Ako je fv izostavljen, pretpostavlja se da je nula.

1 Na poetku perioda
Ako izostavite argument guess, pretpostavlja se da je on 10 %.

Ako se RATE ne mijenja, pokuajte drugu vrijednost za argument guess. RATE se obino mijenja ako je
vrijednost argumenta guess izmeu 0 i 1.
Napomene:
Primjer:
Da bi izraunali stopu kamate za etverogodinji kredit od $8,000 sa mjesenim plaanjem od $200:
RATE(48, -200, 8000) jednako je 0.77 %
Ovo je mjesena stopa jer je broj perioda izraunat mjeseno. Godinja stopa je 0.77%*12, to iznosi 9.24 %.
SLN
Vraa pravolinijsku amortizaciju sredstava za neki period.
Syntax: SLN(cost,salvage,life)
Cost su inicijalni trokovi sredstava.
Salvage je vrijednost na kraju perioda amortizovanja (ponekad se zove vrijednost sredstava na kraju perioda ili
rezidualna vrijednost)
Life je broj perioda za koji se obraunava amortizacija (ponekad se naziva korisni vijek trajanja sredstava).
Primjer:
Pretpostavimo da ste kupili kamion za $30,000 koji ima korisni vijek trajanja od 10 godina i rezidualnu vrijednost
od $7,500. Amortizacija za svaku godinu je:
62
SLN(30000, 7500, 10) jednako je $2,250
SYD
Vraa amortizaciju sredstava za odreeni period na osnovu metode zbira brojeva godina trajanja sredstava.
Syntax: SYD(cost,salvage,life,per)
Per je period i mora biti u istim jedinicama kao i life.
Napomena:
SYD se obraunava kako slijedi:
cos t salvage * life per 1 * 2

SYD
life life 1
Primjer:
Ako ste kupili kamion za $30,000 koji ima vijek trajanja od 10 godina i preostalu vrijednost od $7,500, godinja
amortizacija sredstava za prvu godinu je:
SYD(30000,7500,10,1) jednako je $4,090.91
Godinja amortizacija za 10-tu godinu je:
SYD(30000,7500,10,10) jednako je $409.09
VDB
Vraa amortizaciju sredstava za bilo koji period koji vi odredite, koristei metodu dvostruko-opadajue bilansne
metode ili neku drugu metodu koju vi odredite.
Syntax: VDB(cost,salvage,life,start_period,end_period,factor,no_switch)
Start_period je poetni period za koji elite izraunati amortizaciju. Start_period mora biti u istim jedinicama kao i
life.
End_period je krajnji period za koji elite obraunati amortizaciju. End_period mora koristiti iste jedinice mjere
kao i life.
Factor je stopa po kojoj se stanje sredstava smanjuje. Ako je ovaj argument izostavljen, pretpostavlja se da je 2
(dvostruko-opadajua bilansna metoda). Promijenite factor ako elite neku drugu metodu opadajue amortizacije
sredstava. Za opis dvostruko-opadajue bilansne metode vidite funkciju DDB.
No_switch je logika vrijednost koja odreuje da li elite prei na pravolinijsku metodu obrauna amortizacije kada
je amortizacija vea od opadajue bilansne kalkulacije.
63
Ako je no_switch TRUE, Microsoft Excel ne prelazi na metodu pravolinijske amortizacije ak i u sluaju
da je amortizacija vea od opadajue bilansne kalkulacije.
Ako je no_switch FALSE ili izostavljen, Microsoft Excel se prabacuje na pravolinijsku metodu obrauna
amortizacije kada je iznos amortizacije vei od opadajue bilansne kalkulacije.
Svi argumenti osim no_switch moraju biti pozitivan broj.
Primjer:
Pretpostavimo da je fabrika kupila novu mainu. Maina je kotala $2,400 i ima koristan vijek upotrebe 10 godina.
Rezidualna vrijednost maine je $300. Slijedei primjeri pokazuje amortizaciju kroz nekoliko perioda. Rezultati su
zaokrueni na dvije decimale.
VDB(2400, 300, 3650, 0, 1) jednako je $1.32, amortizacija za prvi dan. Microsoft Excel je automatski pretpostavio
da je factor 2.
VDB(2400, 300, 120, 0, 1) jednako je $40.00, amortizacija za prvi mjesec.
VDB(2400, 300, 10, 0, 1) jednako je $480.00, amortizacija za prvu godinu.
VDB(2400, 300, 120, 6, 18) jednako je $396.31, amortizacija od estog do osamnaestog mejseca
VDB(2400, 300, 120, 6, 18, 1.5) jednako je $311.81, amortizacija izmeu estog i osamnaestog mjeseca uz faktor
od 1.5, umjesto standardno 2.
Pretpostavimo da je maina koja kota $2400 kupljena sredinom prvog kvartala tekue godine. Slijedea formula
odreuje iznos amortizacije za tekuu godinu posjedovanja sredstava, uz pretpostavku da u skladu sa poreskim
zakonom morate koristiti 150-% metodu opadajue amortizacije.:
VDB(2400, 300, 10, 0, 0.875, 1.5) jednako je $315.00
64
STATISTIKE - Izvod
AVEDEV
Izraunava prosjek apsolutnog odstupanja serije podataka od njene sredine. AVEDEV je mjera varijabiliteta u seriji
podataka.
Syntax: AVEDEV(number1,number2, ...)
Number1, number2, ... su 1 do 30 argumenata za koji elite izraunati prosjek apsolutnog odstupanja. Moete
koristiti prostu matricu ili opseg elija koja se poziva na matricu umjesto da unosite argumente razdvojene zarezom.
Napomene:
Argmuneti moraju biti brojevi ili imena, matrice ili opseg elija koje sadre brojeve.
Ako matrica ili opseg elija sadri argumente koji predstavljaju tekst, logike vrijednosti, ili prazne elije, takve
vrijednosti se ignoriu, meutim, elije sa vrijednou nula (0) se ukljuuju u kalkulaciju.
Formula za izraunavanje prosjenog odstupanja je:
1
n
x x
AVEDEV zavisi od jedinice mjere serije podataka.
Primjer:
AVEDEV(4, 5, 6, 7, 5, 4, 3) jednako je 1.020408
65
AVERAGE
Izraunava prosjek serije argumenata.
Syntax: AVERAGE(number1,number2, ...)
Number1, number2, ...je 1 do 30 argumenata za koje elite izraunati prosjek.
Napomene:
Argumenti moraju biti broj ili ime, matrica, ili opseg elija koje sadre brojeve.
Ako neki od argumenata sadri tekst, logike vrijednosti, ili prazne elije, takve vrijednosti se ignoriu,
meutim, elije sa vrijednou nula (0) su ukljuene u kalkulaciju.
Tip Kada izraunavate prosjek serije elija imajte na umu razliku izmeu prazne elije i elije koja sadri vrijednost
nula (0), posebno ako ste iskljuili opciju Zero values check box u View tab (Options command, Tools menu).
Prazne elije se ne uzimaju u obraun, ali elije sa vrijednou nula se ukljuuju u obraun.
Primjer:
Ako je A1:A5 nazvano Scores i sadri brojeve 10, 7, 9, 27, i 2, onda:
AVERAGE(A1:A5) jednako je 11
AVERAGE(Scores) jednako je 11
AVERAGE(A1:A5, 5) jednako je 10
AVERAGE(A1:A5) jednako je SUM(A1:A5)/COUNT(A1:A5) jednako je 11
Ako C1:C3 nosi ime OtherScores i sadri brojeve 4, 18, i 7, onda:
AVERAGE(Scores, OtherScores) jednako je 10.5
AVERAGEA
Izraunava prosjek (aritmetiku sredinu) vrijednosti u listi argumenata. Kao dodatak brojevima, tekstualne i logike
vrijednosti kao to su TRUE i FALSE su ukljuene u obraun.
Syntax: AVERAGEA(value1,value2,...)
Value1, value2,... su 1 do 30 elija, niz elija, ili vrijednosti za koje elimo izraunati sredinu.
Napomene:
Argumenti moraju biti brojevi, imena, matrice ili adrese elija.

Argumenti matrica ili niza elija koji sadre tekst posmatraju se kao 0 (nula). Prazan tekst ("") pretvara se
takoer u 0 (nula). Ako obraun ne smije ukljuiti tekstualne vrijednosti , koristite funkciju AVERAGE
Argumenti koji sadre TRUE pretvaraju se u vrijednost 1; argumenti koji sadre FALSE pretvaraju se u
vrijednost 0 (nula).
Tip Kada izraunavate prosjek imajte na umu razliku izmeu prazne elije i one koja sadri vrijednost nula (0),
posebno ako ste iskljuili opciju Zero values check box na View tab (Options command, Tools menu). Prazne elije
se ne obraunavaju, ali elije sa vrijednou nula se obraunavaju.
Primjer:
Ako su elije A1:A5 dobile ime Scores i sadre vrijednosti 10, 7, 9, 2, i "Not available", onda:
AVERAGEA(A1:A5) jednako je 5.6
AVERAGEA(Scores) jednako je 5.6
66
AVERAGEA(A1:A5) jednako je SUM(A1:A5)/COUNTA(A1:A5) jednako je 5.6
Ako elije A1:A4 sadre vrijednosti 10, 7, 9, i 2, a elija A5je prazna, onda:
AVERAGEA(A1:A5) jednako je 7
BETADIST
BETAINV
BINOMDIST
CHIDIST
CHIINV
CHITEST
CONFIDENCE
CORREL
Vraa koeficijent korelacije niza elija 1 i niza elija 2. Koristite koeficijent korelacije da odredite uzajamnu
zavisnost izmeu dvije pojave. Na primjer, moete istraivati zavisnost izmeu prosjene temperature neke lokacije
i koritenja air conditioners.
Syntax: CORREL(array1,array2)
Array1 je prvi niz elija koje sadre vrijednosti.
Array2 je drugi niz elija sa vrijednostima.
Napomene:
Argumenti moraju biti brojevi, ili imena, matrice, ili adrese elija koje sadre brojeve.
Ako neki od argumenata sadri tekst, logike vrijednosti ili prazne elije, takve vrijednosti se ignoriu; meutim,
elije koje sadre vrijednost nula su ukljuene u proraun.
Ako array1 i array2 imaju razliit broj podataka, CORREL vraa #N/A greku.
Ako je ilil array1 ili array2 prazna, ili ako je s (standardno odstupanje) njihove vrijednosti jednako nula, CORREL
vraa #DIV/0! greku.
Primjer:
CORREL({3,2,4,5,6},{9,7,12,15,17}) jednako je 0.997054
COUNT
Prebrojava elije koje sadre brojeve. Koristite COUNT da bi dobili broj elija koje sadre brojne vrijednosti u
nekom nizu elija.
Syntax: COUNT(value1,value2, ...)
Value1, value2, ... su 1 do 30 argumenata koje sadre ili se odnose na elije sa razliitim vrstama podataka, ali se
prebrojavaju samo elije koje sadre brojne vrijednosti.
Argumenti koji sadre brojeve, datume ili tekst koji se sastoji od brojeva se prebrojavaju; argumenti koji sadre
kodove greke ili tekst koji ne moe biti konvertovan u brojne vrijednosti se ignoriu.
Ako je neki od argumenata matrica ili niz elija, samo brojne vrijednosti u toj matrici ili nizu elija se prebrojavaju.
Prazne elije, logike vrijednosti, tekst, ili kodovi greaka u matrici ili nizu elija se ignoriu. Ako je potrebno da
prebrojavate i elije koje sadre logike vrijednosti, tekst ili kodove greaka, koristite COUNTA funkciju.
67
Primjer:
U slijedeem primjeru,
COUNT(A1:A7) jednako je 3
COUNT(A4:A7) jednako je 2
COUNT(A1:A7, 2) jednako je 4
COUNTA
Prebrojava elije koje nisu prazne. Koristite COUNTA da prebrojite elije koje sadre neke podatke.
Syntax: COUNTA(value1,value2, ...)
Value1, value2, ... su 1 do 30 argumenata koji sadre vrijednosti koje elite prebrojiti. U ovom sluaju, vrijednosti
bilo kojeg tipa, ukljuujui prazan tekst ("") ali ne i prazne elije se prebrojavaju. Ako je bilo koji argument matrica
ili niz elija, prazne elije u matrici ili nizu elija se ignoriu. Ako ne elite da prebrojavate elije koje sadre terkst,
logike vrijednosti ili kodove greaka, koristite COUNT funkciju.
Primjer:
U slijedeem primjeru,
COUNTA(A1:A7) jednako je 6
COUNTA(A4:A7) jednako je 4
COUNTA(A1:A7, 2) jednako je 7
COUNTA(A1:A7, "Two") jednako je 7
COUNTBLANK
Prebrojava prazne elije u nekom nizu elija.
Syntax: COUNTBLANK(range)
68
Range je niz elija u kojem elite da prebrojite prazne elije.
Napomene:
elije sa formulama koje vraaju "" (prazan tekst) se takoer prebrojavaju.
Primjer:
Pretpostavimo da B3 sadri formulu: IF(C3<30,"",C3), koja vraa "" (prazan tekst).
COUNTBLANK(B2:C5) jednako je 2
COUNTIF
Prebrojava elije u nekom nizu elija koje ispunjavaju postavljeni kriterij.
Syntax: COUNTIF(range,criteria)
Range je niz elija u kojem elite da prebrojavate elije koje zadovoljavaju uslov.
Criteria je postavljeni uslov u obliku broja, izraza, ili teksta koji odreuje da li e se elija prebrojavati illi nee. Na
primjer, criteria moe biti izraz kao 32, "32", ">32", "apples".
Primjer:
Pretpostavimo da elije A3:A6 sadre vrijednosti "apples", "oranges", "peaches", "apples",:

COUNTIF(A3:A6,"apples") jednako je 2
Pretpostavimo da elije B3:B6 sadre vrijednosti 32, 54, 75, 86,:
COUNTIF(B3:B6,">55") jednako je 2
COVAR
CRITBINOM
DEVSQ
EXPONDIST
FDIST
FINV
FISHER
FISHERINV
FORECAST
Izraunava, ili predvia, budue vrijednosti koristei postojee vrijednosti. Predviena vrijednost je y-vrijednost za
datu x-vrijednost. Poznate vrijednosti su postojea x-vrijednost i y-vrijednost, a nova vrijednost je predviena
koritenjem linearne regresije. Moete koristiti ovu funkciju da bi predvidjeli buduu prodaju, potrebe za opremom,
ili trend potronje.
Syntax: FORECAST(x,known_y's,known_x's)
X je taka za koju elite predvidjeti vrijednost.
Known_y's je zavisna matrica ili niz podataka.
Known_x's je nezavisna matrica ili niz podataka.
Napomene:
Ako x nije broj, FORECAST vraa #VALUE! greku.
69
Ako su known_y's i known_x's prazne elije ili sadre razliit broj podataka, FORECAST vraa #N/A greku.
Ako je varijansa known_x's jednaka nula, onda FORECAST vraa #DIV/0! greku.
Formula za izraunavanje FORECAST je a+bx, gdje je:
Primjer:
FORECAST(30,{6,7,9,15,21},{20,28,31,38,40}) jednako je 10.60725
FREQUENCY
Izraunava kako esto se neka vrijednost ponavlja u nizu vrijednosti, i vraa vertikalnu matricu brojeva. Na primjer,
koristite FREQUENCY da bi prebrojali broj rezultata testa koji padaju unutar datog raspona rezultata. Poto
FREQUENCY vraa matricu, mora biti unijet kao matrica formula.
Syntax: FREQUENCY(data_array,bins_array)
Data_array je matrica u kojoj su smjetene vrijednosti za koje elite izraunati frekvenciju. Ako data_array ne
sadri nikakve vrijednosti, FREQUENCY vraa matricu sa nulama.
Bins_array je matrica za interval u koji elite da grupiete vrijednosti u data_array. Ako bins_array ne sadri
nikakve vrijednosti, FREQUENCY vraa broj elemenata u data_array.
Napomene:
FREQUENCY se unosi kao matrica formula nakon to izaberete niz elija u koji elite da se rezultati funkcije
pojave.
Broj elemenata u novoj matrici sa rezultatima je za jedan vei od broja elemenata u matrici bins_array.
FREQUENCY ignorie prazne elije i tekst.
Primjer:
Pretpostavimo da u tabeli imate rezultate testa. Rezultati su 79, 85, 78, 85, 83, 81, 95, 88, i 97 i unijeti su u elije
A1:A9. Data_array bi trebala da sadri kolonu u kojoj se nalaze ovi rezultati testa. Bins_array bi trebala biti druga
kolona sa intervalima po kojima ete grupisati rezultate testa. U ovom primjeru, bins_array e biti u elijama C4:C6
i sadri vrijednosti 70, 79, 89. Kada je FREQUENCY unijeta kao matrica, izraunavaju se koliko rezultata testa ima
u rasponima 0-70, 71-79, 80-89, i 90-100. U ovom primjeru je pretpostavljeno da su svi rezultati testa cijeli brojevi.
Slijedea formula je unijeta kao matrica formula nakon to ste selektirali etiri elije koje sadre vae podatke.
FREQUENCY(A1:A9,C4:C6) jednako je {0;2;5;2}
FTEST
GAMMADIST
GAMMAINV
GAMMALN
GEOMEAN
GROWTH
Izraunava predvieni eksponencijalni rast koristei postojee podatke. GROWTH vraa y-vrijednost za seriju
novih x-vrijednosti koje ste vi odredili koristei postojee x-vrijednosti i y-vrijednosti. Takoer moete koristiti
GROWTH funkciju da bi podesili eksponencijalnu krivu za postojee x-vrijednosti i y-vrijednosti.
Syntax: GROWTH(known_y's,known_x's,new_x's,const)
70
Known_y's je niz y-vrijednosti koje ve znate u vezi y = b*m^x.
Ako je array known_y's je prosta kolona, onda svaka kolona od known_x's je interpretirana kao posebna varijabla.
Ako je array known_y's prosti red, onda je svaki red od known_x's interpretiran kao posebna varijabla.
Ako je bilo koji od brojeva u known_y's 0 ili negativan broj, GROWTH vraa #NUM! greku.
Known_x's je opcionalni niz x-vrijednosti koji takoer znate u vezi y = b*m^x.
Matrica array known_x's moe ukljuiti jednu ili vie varijabli. Ako se koristi samo jedna varijabla, known_y's i
known_x's moe biti niz elija bilo kojeg oblika, tako dugo dok oni imaju iste dimenzije. Ako se koristi vie od
jedne varijable, known_y's mora biti vektor (a to je, niz elija koji ima visinu od jednog reda ili irinu od jedne
kolone).
Ako je known_x's izostavljen, pretpostavlja se da je to matrica {1,2,3,...} koja je iste veliine kao known_y's.
New_x's su nove x-vrijednosti za koje vi elite da funkcija GROWTH vrati odgovarajue y-vrijednosti.
New_x's mora ukljuiti kolonu (ili red) za svaku nezavisnu varijablu, kako se to ini i za known_x's. Tako, ako je
known_y's prosta kolona, known_x's i new_x's moraju imati isti broj kolona. Ako je known_y's prosti red, known_x's
i new_x's moraju imati isti broj redova.
Ako je new_x's izostavljen, pretpostavlja se da je isti kao i known_x's.
Ako su i known_x's i new_x's izostavljeni, pretpostavlja se da bude matrica {1,2,3,...} koja je iste veliine kao i
known_y's.
Const je logika vrijednost koja odreuje da li elimo da konstanta b bude jednaka 1.
Ako je const TRUE ili izostavljena, b se izraunava normalno.

Ako je const FALSE, b se postavlja na vrijednost 1 i m-vrijednost je podeena tako da je y = m^x.
Napomene:
Formule koje vraaju kao rezultat matricu moraju biti unesene kao matrica formula.
Kada unosite konstante u matrici kao argumente, kao na primjer known_x's, koristite zarez da razdvojite vrijednosti
u istom redu i taka-zarez da razdvojite redove.
Primjer:
Ovaj primjer koristi iste podatke kao i formula LOGEST. Prodaja od 11 do 16 mjeseca je 33.100, 47.300, 69.000,
102.000, 150.000, i 220.000 jedinica. Pretpostavimo da su ove vrijednosti unesene u est elija koje smo nazvali
UnitsSold.
Kada se unese kao matrica formula, slijedea formula predvia prodaju za 17 i 18 mjesec i to na osnovu prodaje za
posljednjih 6 mjeseci:
GROWTH(UnitsSold,{11;12;13;14;15;16},{17;18}) jednako je {320,197;468,536}
Ako se eksponencijalni trend nastavi, prodaja za 17 i 18 mjesec e biti 320,197 i 468,536 jedinica.
Moete koristiti druge sekvencijalne brojeve za x-vrijednosti, i predviena prodaja e biti ista. Na primjer, moete
koristiti vrijednosti za known_x's, {1;2;3;4;5;6}:
GROWTH(UnitsSold,,{7;8},) jednako je {320197;468536}
HARMEAN
HYPGEOMDIST
INTERCEPT
Izraunava taku kod koje linija presjeca y-osu koristei poznate podatke za x-vrijednosti i y-vrijednosti. Taka
presjeka se izraunava na osnovu best-fit linije regresije nacrtane na osnovu poznatih vrijednosti za x-vrijednosti i y-
vrijednosti. Koristite ovu funkciju ako elite odrediti vrijednost zavisne varijable kada je nezavisna varijabla nula.
Syntax: INTERCEPT(known_y's,known_x's)
71
Known_y's je niz zavisnih vrijednosti koje se posmatraju.
Known_x's je niz posmatranih nezavisnih vrijednosti.
Napomene:
Argumenti bi trebali biti broj ili matrica ili niz elija koje koje sadre brojeve.
Ako neki od argumenata sadri tekst, logike vrijednosti ili prazne elije, takve vrijednosti se ignoriu; meutim,
elije sa vrijednou nula su ukljuene u obraun.
Ako known_y's i known_x's sadre razliit broj podataka ili ne sadre niti jedan podatak, INTERCEPT vraa #N/A
greku.
Formula za izraunavanje ove funkcije je:
gdje se kriva izraunava kao:
Primjer:
INTERCEPT({2, 3, 9, 1, 8}, {6, 5, 11, 7, 5}) jednako je 0.0483871
KURT
LARGE
Vraa k-tu najveu vrijednost u nizu podataka. Moete koristiti ovu funkciju da izaberete vrijednost zasnovanu na
njenoj relativnoj poziciji u nizu.
Syntax: LARGE(array,k)
Array je matrica ili niz elija za koju elite odrediti k-tu najveih vrijednosti.
K je pozicija (od najveeg) u matrici ili nizu elija podatka koji se eli vratiti
Napomene:
Ako je matrica prazna, LARGE vraa #NUM! greku.

Ako je k <= 0 ili ako je k vee od broja podataka, LARGE vraa #NUM! greku.
Ako je n broj podataka u nizu, onda LARGE(array,1) vraa najveu vrijednost, a LARGE(array,n) vraa najmanju
vrijednost.
Primjer:
LARGE({3,4,5,2,3,4,5,6,4,7},3) jednako je 5
LARGE({3,4,5,2,3,4,5,6,4,7},7) jednako je 4
LINEST
Izraunava statistike podatke za liniju koristei metodu "najmanjih kvadrata" da bi izraunali pravu liniju koja
najbolje odgovara vaim podacima, i vraa matricu koja opisuje liniju. Poto ova funkcija vraa matricu vrijednosti,
mora biti unijeta kao matrica formula
72
LOGEST
U regresionoj analizi izraunava eksponencijalnu krivu koja najbolje odgovara vaim podacima i vraa matricu
vrijednosti koje opisuju tu krivu. Poto funkcija vraa kao rezultat matricu, sama funkcija mora biti unijeta kao
matrica funkcija.
LOGINV
LOGNORMDIST
MAX
Vraa najveu vrijednost u nizu vrijednosti.
Syntax: MAX(number1,number2,...)
Number1,number2,...su 1 do 30 brojeva za koje elite da naete najveu vrijednost.
Moete unijeti argumente koji predstavljaju brojeve, prazne elije, logike vrijednosti ili tekst koji predstavlja
brojeve. Argumenti koji predstavljaju kod greke ili tekst koji ne moe biti konvertovan u brojeve prouzrokuju
greku
Ako kao argumente koristite matrice, samo se mogu koristiti brojevi kao elementi matrice. Prazne elije, logike
vrijednosti ili tekst u matrici se ignoriu. Ako se logike vrijednosti ili tekst moraju ukljuiti u obraun, koristite
funkciju MAXA.
Ako neki od argumenata ne sadri brojeve, MAX vraa 0 (nula).
Primjer:
Ako elije A1:A5 sadre brojeve 10, 7, 9, 27, i 2, onda:
MAX(A1:A5) jednako je 27
MAX(A1:A5,30) jednako je 30
MAXA
Vraa najveu vrijednost u listi argumenata. Tekst i logike vrijednosti kao TRUE i FALSE se uzimaju u obraun,
isto kao i brojevi.
MAXA je slina funkciji MINA.
Syntax: MAXA(value1,value2,...)
Value1, Value2,...su 1 do 30 vrijednosti za koje elimo da izraunamo najveu vrijednost.
Napomene:
brojeve. Argumenti koji predstavljaju kod greke prouzrokuju greku. Ako kalkulacija ne smije sadravati brojeve
ili logike vrijednosti koristitie MAX funkciju.
Ako kao argumente koristite matrice, samo se mogu koristiti brojevi kao elementi matrice. Prazne elije, logike
vrijednosti ili tekst u matrici se ignoriu.
Argumenti koji sadre TRUE kalkuliu se kao broj 1; argumenti koji sadre tekst ili FALSE kalkuliu se kao 0
(nula).
Ako neki od argumenata ne sadri nikakvu vrijednost, MAXA vraa 0 (nula).
Primjer:
ako elije A1:A5 sadre brojeve 10, 7, 9, 27, i 2, onda:
MAXA(A1:A5) jednako je 27
MAXA(A1:A5,30) jednako je 30
73
Ako elije A1:A5 sadre 0, 0.2, 0.5, 0.4, i TRUE, onda:
MAXA(A1:A5) jednako je 1
MEDIAN
Vraa median datih brojeva. Median je broj u sredini niza brojeva; tj. polovina brojeva ima veu vrijednost od
medijane, a polovina ima manju vrijednost.
Syntax: MEDIAN(number1,number2, ...)
Number1, number2,...su 1 do 30 brojeva za koje elimo izraunati medijanu.
Argumenti bi trebali biti brojevi ili imena, matrice ili niz elija koje sadre brojeve. Microsoft Excel istrauje sve
brojeve u nizu brojeva ili u matrici.
Ako matrica sadri tekst, logike vrijednosti ili prazne elije, takve vrijednosti se ignoriu; meutim, elije koje
sadre nulu su ukljuene u obraun.
Napomene:
Ako je broj podatak u nizu paran, onda MEDIAN izraunava prosjek dva broja u sredini. Vidi drugi primjer.
Primjer:
MEDIAN(1, 2, 3, 4, 5) jednako je 3
MEDIAN(1, 2, 3, 4, 5, 6) jednako je 3.5, prosjek brojeva 3 i 4
MIN
Vraa najmanji broj u nizu brojeva.
Syntax: MIN(number1,number2, ...)
Number1, number2,... su 1 do 30 brojeva za koje elite pronai najmanju vrijednost
MOete unijeti argumente koji predstavljaju brojeve, prazne elije, logike vrijednosti ili tekst koji predstavlja
brojeve. Argumenti koji predstavljaju kod greke ili tekst koji ne moe biti pretvoren u broj uzrokuje greku.
Ako je neki od argumenata matrica ili niz elija, samo brojevi u toj matrici se uzimaju u obraun. Prazne elije,
logike vrijednosti ili tekst u matrici se ignorie. Ako se tekst ili logike vrijednosti ne smiju iskljuiti iz obrauna
koristite funkciju MINA.
Ako argumenti ne sadre brojeve, MIN vraa 0.
Primjer:
MIN(A1:A5) jednako je 2
MIN(A1:A5, 0) jednako je 0
MIN je sliana funkciji MAX. Vidite primjer za funkciju MAX.
MINA
Vraa najmanju vrijednost u listi argumenata. Tekst i logike vrijednosti kao to su TRUE i FALSE su ukljueni u
obraun
Syntax: MINA(value1,value2,...)
Value1, value2,... su 1 do 30 vrijednosti za koje elite izraunati najmanju vrijednost.
74
brojeve. Argumenti koji predstavljaju kod greke uzrokuju greku. Ako kalkulacije ne smije ukljuivati tekst ili
logike vrijednosti koristite funkciju MIN.
Ako je neki od argumenata matrica illi niz elija, samo brojevi se ukljuuju u kalkulaciju. Prazne elije i tekst u
matrici se ignoriu.
Argumenti koji sadre TRUE konvertuju se u vrijednost 1; argumenti koji sadre tekst ili FALSE konvertuju se u 0
(nula).
Ako argumenti ne sadre brojeve, MINA vraa 0.
Primjer:
MINA(A1:A5) jednako je 2
MINA(A1:A5, 0) jednako je 0
Ako elije A1:A5 sadre vrijednosti FALSE, 0.2, 0.5, 0.4, i 0.8, onda:
MINA(A1:A5) jednako je 0
MINA je slina funkciji MAXA. Vidite primjer za funkciju MAXA.
MODE
Vraa vrijednost koja se najee pojavljuje u nekoj matrici illi nizu podataka. Kao i MEDIAN, MODE je mjera
lokacije podataka.
Syntax: MODE(number1,number2, ...)
Number1, number2, ...su 1 do 30 argumenata za koje elite izraunati. Moete koristiti i prostu matricu umjesto da
argumente razdvajate zarezom.
Napomene:
Argumenti bi trebali biti brojevi, imena, matrice ili niz elija koje sadre brojeve.
Ako neki argument matrice sadri tekst, logike vrijednosti ili prazne elije, takve vrijednosti se ignoriu; meutim,
elije koje sadre vrijednost nula su ukljuene u obraun.
Ako niz podataka ne sadri vrijednosti koje se ponavljaju, MODE vraa #N/A greku.
U nizu vrijednosti, mode je vrijednost koja se najee pojavljuje; medijana je srednja vrijednost a mean je
prosjena vrijednost. Ni jedan od ovih pojedinanih podataka ne daje kompletnu sliku podataka. Pretpostavimo da
su podaci grupisani u tri klastera, polovina oko proste nie vrijednosti, i polovina oko dvije vee vrijednosti. I
AVERAGE i MEDIAN mogu vratiti vrijednosti u relativno praznoj sredini, a MODE moe vratiti dominantno niu
vrijednost.
Primjer:
MODE({5.6, 4, 4, 3, 2, 4}) jednako je 4
NEGBINOMDIST
NORMDIST
NORMINV
NORMSDIST
NORMSINV
PEARSON
PERCENTILE
75
PERCENTRANK
PERMUT
Vraa broj permutacija za dati broj objekata koji mogu biti izabrani iz broja objekata. Permutacija je bilo koji niz
objekata ili dogaaja gdje je interni poredak vaan. Permutacija se razlikuje od kombinacije, za koju interni poredak
nije vaan. Koristite ovu funkciju za kalkulacije tipa izraunavanja vjerovatnoe tipa lutrije.
Syntax: PERMUT(number,number_chosen)
Number je cijeli broj koji opisuje broj objekata.
Number_chosen je cijeli broj koji opisuje broj objekata u svakoj permutaciji.
Napomene:
Kod oba argumenta se decimalni dio odsjeca.

Ako number ili number_chosen nije broj, PERMUT vraa #VALUE! greku.
Ako je number 0 ili je number_chosen < 0, PERMUT vraa #NUM! greku.
Ako je number < number_chosen, PERMUT vraa #NUM! greku.
Formula za izraunavanje broja permutacija je:
Primjer:
Pretpostavimo da elite izraunati mogunost za pobjedniku kombinaciju brojeva na Lutriji. Svaki lutrijski broj
sadri tri broja, od kojih svaki moe biti izmeu 0 i 99. Slijedea funkcija izraunava broj moguih permutacija:
PERMUT(100,3) jednako je 970,200
POISSON
PROB
Vraa vjerovatnou da je vrijednost u nizu izmeu odreenih limita. Ako nije navedena gornja granica upper_limit,
vraa vjerovatnou da je x_range jednako nioj granici.
Syntax: PROB(x_range,prob_range,lower_limit,upper_limit)
X_range je niz brojnih vrijednosti x sa kojim je pridruena vjerovatnoa.
Prob_range je niz vjerovatnoa koji je pridruen x_range.
Lower_limit je donja granica.
Upper_limit je opcionalni parametar gornje granice.
Primjer:
PROB({0,1,2,3},{0.2,0.3,0.1,0.4},2) jednako je 0.1
PROB({0,1,2,3},{0.2,0.3,0.1,0.4},1,3) jednako je 0.8
QUARTILE
RANK
76
Vraa rank broja u listi brojeva. Rank broja je njegova veliina relativno u odnosu na druge vrijednosti u listi. (Ako
ste sortirali listu, rank broja je njegova pozicija.)
Syntax: RANK(number,ref,order)
Number je broj iji rank elite pronai.
Ref je matrica, ili niz elija, ili lista brojeva. Vrijednosti koje nisu brojevi se ignoriu.
Order je broj koji odreuje kako da rank broj.
Ako je order 0 (nula) ili izostavljen, Microsoft Excel rangira broj kao da je lista ref sortirana u opadajuem poretku.
Ako je order razliito od nule, Microsoft Excel rangira broj kao da je lista ref sortirana u rastuem poretku.
Napomene:
RANK daje duplim brojevima isti rank. Meutim, prisustvo duplih brojeva utie na ranks. Na primjer, u listi cijelih
brojeva, ako se broj 10 pojavljuje dva puta i ima rank 5, onda broj 11 ima rank 7 (niti jedan broj nema rank 6).
Primjer:
Ako elije A1:A5 sadre brojeve 7, 3.5, 3.5, 1, i 2, onda:
RANK(A2,A1:A5,1) jednako je 3
RANK(A1,A1:A5,1) jednako je 5
RSQ
SKEW
SLOPE
SMALL
Vraa k-tu najmanju vrijednost u nizu podataka.
Syntax: SMALL(array,k)
Array je matrica ili niz elija koje sadre brojeve i kojih elite izdvojiti najmanju vrijednost.
K je pozicija (od najmanje) u matrici iz koje elite izdvojiti najmanju vrijednost.
Napomene:
Ako je array prazna, SMALL vraa #NUM! greku.

Ako je k <= 0 ili je vee od broja podatak u nizu, SMALL vraa #NUM! greku.
Ako je n broj podataka u array, SMALL(array,1) jednako je najmanjoj vrijednosti, a SMALL(array,n) jednako je
najveoj vrijednosti.
Primjer:
SMALL({3,4,5,2,3,4,5,6,4,7},4) jednako je 4
SMALL({1,4,8,3,7,12,54,8,23},2) jednako je 3
STANDARDIZE
STDEV
Izraunava standardnu devijaciju zasnovanu na uzorku. Standardna devijacija je mjera kako iroko su podaci
rasporeeni od prosjene vrijednosti (mean).
77
Syntax: STDEV(number1,number2,...)
Number1,number2,...su 1 do 30 argumenata koji odgovaraju uzorku population. Moete koristiti i prostu matricu ili
niz elijaumjesto da unosite argumente razdvojene zarezom.
Logike vrijednosti kao to su TRUE i FALSE i tekst se ignoriu.. Ako logike vrijednosti i tekst ne smiju biti
iskljueni iz obrauna, koristite STDEVA funkciju.
Napomene:
STDEV pretpostavlja da su argumenti uzorak neke populacije. Ako vai podaci predstavljaju cijelu populaciju, onda
izraunavajte standardnu devijaciju koristei STDEVP.
Standardna devijacija se izraunava koritenjem "nonbiased" ili "n-1" metode.
STDEV koristi slijedeu formulu:
Primjer:
Pretpostavimo da se 10 alata proizvodi na nekoj maini i da su pokupljeni kao sluajni uzorci za kontrolu sile
lomljenja. Vrijednosti uzorka (1345, 1301, 1368, 1322, 1310, 1370, 1318, 1350, 1303, 1299) su smjetene u
elijama A2:E3. STDEV izraunava standardnu devijaciju sile lomljenja za sve alate:
STDEV(A2:E3) jednako je 27.46
STDEVA
Izraunava standardnu devijaciju zasnovanu na uzorku. Standardna devijacija je mjera kako iroko su podaci
rasporeeni od prosjene vrijednosti (mean). Tekst i logike vrijednosti kao to su TRUE i FALSE su ukljuene u
izraunavanje.
Syntax: STDEVA(value1,value2,...)
value1,value2,...su 1 do 30 argumenata koji odgovaraju uzorku population. Moete koristiti i prostu matricu ili niz
elijaumjesto da unosite argumente razdvojene zarezom.
Napomene:
STDEVA pretpostavlja da su argumenti uzorak cijele populacije. Ako vai podaci predstavljaju cijelu populaciju,
morate izraunavati standardnu devijaciju koristei funkciju STDEVPA.
Argumenti koji sadre logiku vrijednost TRUE dobivaju vrijednost 1; argumenti koji sadre tekst ili FALSE
dobivaju vrijednost 0 (nula). Ako u kalkulaciju ne smijete ukljuiti tekst ili logike vrijednosti koristite funkciju
STDEV.
Standardna devijacija se izraunava koristei "nonbiased" ili "n-1" methodu.
Primjer:
elijama A2:E3. STDEV izraunava standardnu devijaciju sile lomljenja za sve alate:
STDEV(A2:E3) jednako je 27.46
STDEVP
STDEVPA
STEYX
78
TDIST
TINV
TREND
Vraa vrijednosti du linearnog trenda. Izraunava pravu liniju (koristei metodu najmanjih kvadrata) u zavisnosti
od podataka u matricama known_y's i known_x's. Vraa y-vrijednost na toj liniji za matricu new_x's koju vi odredite.
Syntax: TREND(known_y's,known_x's,new_x's,const)
Known_y's je niz podataka tj. y-vrijednosti koje ve poznajete u vezi y = mx + b.
Ako je matrica known_y's prosta kolona, onda svaka kkolona known_x's je interpretirana kao posebna varijabla.
Ako je matrica known_y's prosti red, onda je svaki red known_x's interpretiran kao posebna varijabla.
Known_x's je opcionalni biz x-vrijednosti koje ve poznajete u vezi y = mx + b.
Matrica known_x's moe ukljuiti jedan ili vie nizova varijabli. Ako se koristi samo jedna varijabla, known_y's i
known_x's mogu biti niz bilo kojeg oblika, sve dok imaju isti broj elemenata. Ako se koristi vie od jedne varijable,
known_y's mora biti vektor (a to je, niz sa visinom od jednog reda ili irinom od jedne kolone).
Ako je known_x's izostavljen, pretpostavlja se da je matrica {1,2,3,...} koja je istih dimenzija kao i known_y's.
New_x's su nove x-vrijednosti za koje elite da funkcija TREND vrati odgovarajue y-vrijednosti.
New_x's mora ukljuiti kolonu (ili red) za svaku nezavisnu varijablu, upravo kako to ini known_x's. Tako, ako je
known_y's prosta kolona, known_x's i new_x's moraju imati isti broj kolona. Ako je known_y's prosti red, known_x's
i new_x's moraju imati isti broj redova.
Ako izostavite new_x's, pretpostavlja se da je isti kao i known_x's.
Ako izostavite i known_x's i new_x's, pretpostavlja se da su matrica {1,2,3,...} koja ima iste dimenzije kao i
known_y's.
Const je logika vrijednost koja odreuje da li e konstanta b imati vrijednsot nula.
Ako je const TRUE ili izostavljena, b se izraunava normalno.

Ako je const FALSE, b se postavlja na nulu, a m-vrijdnost se izraunava prema formuli y = mx.
Primjer:
Pretpostavimo da elimo kupiti dio zemlje u Julu, tj. na startu nove fiskalne godine. Prikupili smo podatke o
trokovima tj. cijenama slinog zemljita u posljednjih 12 mjeseci. Known_y vrijednosti su u elijama B2:B13;
known_y vrijednosti su $133,890, $135,000, $135,790, $137,300, $138,130, $139,100, $139,900, $141,120,
$141,890, $143,230, $144,000, $145,290.
Kada se unese kao vertikalna matrica u elije C2:C6, slijedea formula vraa predviene cijene za mart, april, maj,
jun, i jul:
TREND(B2:B13,,{13;14;15;16;17}) jednako je {146172;147190;148208;149226;150244}
Kompanija moe oekivati da e kupovina zemlje kotati $150,244 ako se eka do jula.
TRIMMEAN
TTEST
VAR
Izraunava varijansu zasnovanu na uzorku.
Syntax: VAR(number1,number2,...)
Number1,number2,...su 1 do 30 argumenata koji odgovaraju uzorku.
79
Napomene:
VAR pretpostavlja da su argumenti uzorak neke populacije. Ako vai podaci predstavljaju cijelu populaciju,
varijansu izraunajte koristei funkciju VARP.
Logike vrijednosti kao to su TRUE i FALSE i tekst se ignoriu. Ako se logike vrijednosti i tekst ne smiju
iskljuiti iz obrauna, koristite funkciju VARA.
VAR Koristi slijedeu formulu.:
Primjer:
elijama A2:E3. VAR izraunava varijansu sile lomljenja za sve alate:
VAR(A2:E3) jednako je 754.3
VARA
Izraunava varijansu zasnovanu na uzorku. Pored brojeva, tekst i logike vrijednosti su ukljuene u kalkulaciju.
Syntax: VARA(value1,value2,...)
Value1,value2,...su 1 30 vrijednosti argumenata koji odgovaraju uzorku neke populacije.
VARP
Izraunava varijansu zasnovanu na cijeloj populaciji.
Syntax: VARP(number1,number2,...)
Number1,number2,...su 1 do 30 argumenata koji odgovaraju cijeloj populaciji.
Logike vrijednosti kao to su TRUE i FALSE i tekst se ignoriu. Ako se logike vrijednosti ili tekst moraju
ukljuiti u kalkulaciju, koristite funkciju VARPA.
VARPA
Izraunava varijansu zasnovanu na cijeloj populaciji. Pored brojeva, u kalkulaciju su ukljueni i tekst i logike
vrijednosti.
Syntax: VARPA(value1,value2,...)
Value1, value2,... su 1 do 30 argumenata koji odgovaraju cijeloj populaciji.
WEIBULL
ZTEST
80

Zadaci

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zadaci

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MATEMATIKE FUNKCIJE

Broj je realni broj za koji elite apsolutnu vrijednost.

Ako je A1 konstanta -16, onda:

broj je kosinus ugla koji elite i mora biti od -1 do 1.

Ako elite da pretvorite rezultat iz radijana u stepene, pomnoite rezultat sa 180/PI()

ACOS(-0.5) jednako je 2.094395 (2p/3 radijana)

ACOS(-0.5)*180/PI() jednako je 120 (stepeni)

broj je bilo koji realan broj jednak ili vei od 1.

ACOSH(10) jednako je 2.993223

broj je sinus ugla i mora biti u rasponu od -1 do 1.

Ako elite prikazati vrijednost u stepenima, pomnoite rezultat sa 180/PI( ).

ASIN(-0.5) jednako je -0.5236 (-p/6 radijana)

ASIN(-0.5)*180/PI() jednako je -30 (stepeni)

broj je bilo koji realan broj.

ASINH(-2.5) jednako je -1.64723

ASINH(10) jednako je 2.998223

broj je tangens ugla za koji elimo izraunati arkus tangens.

Ako elite prikazati vrijednost u stepenima, pomnoite rezultat sa 180/PI( ).

ATAN(1) jednako je 0.785398 (p/4 radijana)

ATAN(1)*180/PI() jednako je 45 (stepeni)

X_num je x-koordinata take.

Y_num je y- koordinata take.

ATAN2(1, 1) jednako je 0.785398 (p/4 radijana)

ATAN2(-1, -1) jednako je -2.35619 (-3p/4 radijana)

ATAN2(-1, -1)*180/PI() jednako je -135 (stepeni)

broj je realni broj izmeu 1 i -1.

ATANH(0.76159416) jednako je 1, priblino

ATANH(-0.1) jednako je -0.10034

number je vrijednost koju elite da zaokruite.

Significance je broj na koji elite da zaokruite zadati broj.

Ako neki od argumenata nije broj, CEILING vraa #VALUE! greku.

CEILING(-2.5, -2) jednako je -4

CEILING(-2.5, 2) jednako je #NUM!

CEILING(1.5, 0.1) jednako je 1.5

CEILING(0.234, 0.01) jednako je 0.24

nzmber je broj dogaaja.

Decimalni dio number se odsjeca do prvog nieg cijelog broja.

Vraa kosinus datog ugla.

COS(1.047) jednako je 0.500171

COS(60*PI()/180) jednako je 0.5, kosinus od 60 stepeni.

Vraa hiperbolini kosinus nekog broja.

COSH(4) jednako je 27.30823

COSH(EXP(1)) jednako je 7.610125, gdje je EXP(1) je broj e, baza prirodnog logaritma

Pretvara radijane u stepene.

ugao je ugao u radijanima kojeg elite da pretvorite.

DEGREES(PI()) jednako je 180

number je vrijednost koju elimo zaokruiti.

Ako number nije numerika vrijednost, EVEN vraa #VALUE! greku.

number je eksponent na koji se stepenuje broj e.

Da bi stepenovali broj za neku drugu bazu koristite eksponencijalni operator (^).

EXP(1) jednako je 2.718282 (priblina vrijednost broja e)

EXP(2) jednako je e2, ili 7.389056

FACT(1.9) jednako je FACT(1) jednako je 1

FACT(-1) jednako je #NUM!

FACT(5) jednako je 1*2*3*4*5 jednako je 120

number je numerika vrijednost koju elite zaokruiti.

Significance je zadati broj decimala na koji elite zaokruiti.

FLOOR(-2.5, -2) jednako je -2

FLOOR(-2.5, 2) jednako je #NUM!

FLOOR(1.5, 0.1) jednako je 1.5

FLOOR(0.234, 0.01) jednako je 0.23

Zaokruuje broj prema dole na najblii cijeli broj.

number je pozitivan realan broj za koji elimo izraunati prirodni logaritam.

FACT(5) jednako je 12345 jednako je 120

MDETERM(A1:C3) jednako je A1(B2C3-B3C2) + A2(B3C1-B1C3) + A3(B1C2-B2*C1)

Red 1 d/(ad-bc) b/(bc-ad)