Istrazivanje Stavova Javnosti o Osobama Sa Mentalnim Poremecajima U FBiH PDF

ISTRAIVANJE STAVOVA JAVNOSTI O
OSOBAMA SA
MENTALNIM POREMEAJIMA
Finalni izvjetaj za Federaciju Bosne i Hercegovine

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BIH
PROJEKAT MENTALNOG ZDRAVLJA BIH
Izvjetaj istraivanja za Federaciju BiH
Sarajevo, august 2012

Implementacija i koordinacija istraivanja:
Zavod za javno zdravstvo FBiH
Podrka istraivanja:
Federalno ministarstvo zdravstva
Projekat mentalnog zdravlja BiH
Istraivaki tim:
Iskra Vuina
Sanjin Musa
Adnana Dizdarevi-Maksumi
Milka Danevi-Gojkovi
Nina Bosanki
Boro ukanovi
Alija Muratovi
Terenski rad:
Ivana Prli
Ivica uljak
Almira Malibegovi
Ismar Mutap
Senida Bekto
Eldin Prguda
Boris Luanovi
Kenan Ovina
Unos podataka:
Azra Reko
Elma Skalonja
Izrada baze i statistika obrada rezultata:

Sanjin Musa
Analiza medijskih prikaza:

Selma Porobi
Autori izvjetaja:
Iskra Vuina
Sanjin Musa
Adnana Dizdarevi-Maksumi
SADRAJ
1. Uvod ....................................................................................................................................... 1
2. Ciljevi..................................................................................................................................... 6
2.1. Specifini ciljevi ................................................................................................................. 6
3. Metoda ................................................................................................................................... 7
3.1. Instrumenti ........................................................................................................................ 7
3.1.1. Kvanitativna linija.......................................................................................................... 7
3.1.2. Kvantitativna linija ........................................................................................................ 8
3.2. Uzorak ................................................................................................................................ 9
3.2.1. Uzorak za optu populaciju ........................................................................................... 9
3.2.2. Uzorak za fokus grupe ................................................................................................. 10
3.2.3. Uzorak za analizu medijskih prikaza ......................................................................... 11
3.3. Statistika analiza ............................................................................................................ 13
3.4. Postupak terenskog rada i organizacija istraivanja ................................................... 13
4. Rezultati .............................................................................................................................. 15
4.1. Opa populacija ............................................................................................................... 15
4.2. Fokus grupe .................................................................................................................... 44
4.3. Analiza medijskih prikaza .............................................................................................. 50
5. Diskusija .............................................................................................................................. 60
6. Zakljuci .............................................................................................................................. 62
7. Preporuke ............................................................................................................................ 66
8. Literatura ............................................................................................................................ 68
1. Uvod
Stigma osoba s mentalnim poremeajem moe se razumjeti kao kombinacija problema

neznanja (neinformiranosti), stavova (predrasuda) i ponaanja(diskriminacije). Stigma postoji
na razliitim razinama funkcioniranja osobe s mentalnim poremeajem, od socijalnog
kontakta s obitelji i prijateljima, preko odnosana radnom mjestu do lokalne zajednice i drave
(Thornicroft i sur., 2008, prema Gruber 2011).
Stigmatizacija osoba s mentalnim poremeajem definira se kao negativno obiljeavanje,
marginaliziranje ili izbjegavanje osoba zato to imaju mentalni poremeaj, a temelji se na
unaprijed oblikovanim negativnim stavovima koje nazivamo predrasudama. Stigmatizirane su
sve osobe s mentalnim poremeajima, bez obzira na dijagnozu, i to mnogo vie od bolesnika
koji boluju od tjelesnih bolesti (Corrigan, 2000, prema Gruber 2011), dok su bolesnici koji
boluju od psihoze mnogo jae stigmatizirani od onih koji boluju od depresije i anksioznih
poremeaja (Pescosolido i sur., 1999, prema Gruber 2011). Stav drutva jest faktor koji moe
pospjeiti ili omesti ostvarivanje ukljuenosti osobe s mentalnim poremeajem u drutvo
(tulhofer, Matkovi, 2006), a na stupanj njezine socijalne funkcionalnosti utjee niz
socijalno-psiholokih faktora na koje djeluju razliiti oblici drutvenih predrasuda vezanih za
mentalne poremeaje (Caltaux, 2003, Fung i sur., 2007, Vogel i sur., 2006, prema Gruber
2011).
Uobiajeni stereotipi o ljudima s mentalnim poremeajima ukljuuju da su ti ljudi opasni,
nepredvidivi (Angermayer i sur., 2003), nesposobni i sami krivi za svoj poremeaj (Corrigan,
2005, Cooper, 2003) te neizljeivi (dementni, retardirani, shizofreni i lijeeni u ustanovama
socijalne skrbi) (Brockington i sur.,1993,Crisp i sur., 2000, Link isur., 1999, Angermeyer,
2000).
Premda tijekom ivota ljudi dolaze u dodir s medicinskom koncepcijom mentalnog
poremeaja i imaju drugaije interpretacije teine i dubine neijeg poremeaja nego
profesionalci (Prior i sur., 2003, prema Gruber 2011), sredstva masovne komunikacije kao
najjai determinatori veine naih stavova svakodnevno podravaju i uvruju stereotipnu
predodbu o duevno poremeenom ovjeku kao udnom, nepredvidivom i opasnom.
Mediji svojim djelovanjem, pisanjem i prikazivanjem na televiziji i filmovima, najee
podravaju stigmu opasnosti (Magli i sur., 2004,prema Gruber 2011) jer prikazuju veinom
loe vijesti (Stuart, 2003, prema Gruber 2011), a to ine i nedokazanom ili neopravdanom
Strana 2
upotrebom metafore shizofreniar ili luak u novinskim lancima (Duckworth i sur.,
2003, Hoffmann- Richter i sur., 2003 prema Gruber 2011).
Stigma moe da se odnosi na samu stigmatizovanu osobu, ali i na osobe koje su blisko
povezane sa njom, kao to su lanovi porodice ili zdravstveni radnici (Ostman i Kjellin, 2002,
prema Milai-Vidojevi i Dragojevi, 2011) koji se doivljavaju kao ljudi koji imaju kontakt
sa mentalnim poremeajemi drugaije iskustvo od veine ljudi (George, 2002,prema Milai-
Vidojevi i Dragojevi, 2011).
Zajedniki nalaz istraivanja sprovedenih u razliitim zemljama o stigmi i mentalnim
poremeajima ukazuju na visok nivo ispoljenog neznanja i pogrenih informacija o mentalnim
poremeajima. Rezultati su takoe pokazali da ne postoji zemlja, drutvo ili kultura u kojoj se
osobe sa mentalnom poremeajem smatraju podjednako vrijednim i na isti nain prihvaenim
kao osobe bez mentalnog poremeaja. Trei zajedniki nalaz je da se u poreenju sa drugim
oboljenjima, mentalni poremeaj vie stigmatizirao. Izbjegavanje i odbijanje osoba sa
mentalnim poremeajem je univerzalan fenomen (Thornicroft, 2006, prema Milai-
Vidojevi i Dragojevi, 2011).
Ljudi stiu saznanja o osobama sa mentalnim poremeajem putem linog kontakta ili preko
sredstava masovne komunikacije (Wahl, 1992, prema Milai-Vidojevi i Dragojevi, 2011).
Prikazi osoba sa mentalnim poremeajem na televiziji i u drugim sredstvima javnog
informisanja su veoma vani jer predstavljaju glavni, a za neke ljude i jedini izvor informacija
o mentalnim poremeajima. Istraivanje u SAD je pokazalo da 87% ljudi kae da je televizija
glavni izvor informacija, u odnosu na informacije dobijene od prijatelja (51%) i medicinskih
strunjaka (29%) (Yankelovich, 1990,prema Milai-Vidojevi i Dragojevi, 2011). Rezultati
australijskog istraivanja pokazuju da su kljune teme u vie od polovine analiziranih
novinskih lanaka percepcija javnosti osoba sa mentalnim poremeajem kao opasnih (61%),
kao izvrilaca kriminalnih radnji (47%) i kao nepredvidljivih (24%) (Williams i Taylor, 1995,
prema Milai-Vidojevi i Dragojevi, 2011). Prikazivanje mentalnog poremeaja na
televiziji se ne razlikuje mnogo od prikazivanja u novinskim lancima. Analiza
reprezentativnog broja dokumentarnih emisija je pokazala da veina njih (66%) govori o
povredama koje su osobe sa mentalnim poremeajima nanijele drugim ljudima, a mali broj
govori o tretmanu i oporavku od mentalnog poremeaja (18%). Svega 2% analiziranih emisija
se odnosi na komino predstavljanje osoba sa mentalnim poremeajem ili na kritike defnicija
mentalnog poremeaja (Philo i sur., 1996, prema Milai-Vidojevi i Dragojevi, 2011).
Strana 3
Opsean pregled meunarodne literature vezano za medije i njihovo izvjetavanje o
mentalnom zdravlju i mentalnim poremeajima je raen 2001 godine (Francis, Pirkins, Dunt i
Blood, 2001, prema Priebe, Frottier i sur. 2008). Kratki saetak ishoda istraivanja u
periodu 2002-2006:
Sudionici istraivanja u Junoafrikoj Republici sa dijagnosticiranom shizofrenijom su osjetili
visok stepen stigmatizacije i bili su u nekom obliku diskriminirani. Obrazovaniji sudionici su
izjavili da mediji imaju negativan utjecaj na precepciju javnosti o mentalnim poremeajima
(Botha, Koen i Niehaus 2006, prema Priebe, Frottier i sur. 2008).
Studija iz Ujedinjenog Kraljevstva (Paterson, 2006, prema Priebe, Frottier i sur. 2008) koja
se bavila pregledom novinskih prikaza o mentalnim poremeajima zagovara kadriranje kao
nain na koji zdravstveni sistem moe izazvati dominantni koncept i samim tim politike da se
fenomen promjeni iz privatnog problema u javni problem.
Studija raena u Njemakoj je pokazala da studenti koji su itali negativne lanke o
mentalnim poremeajima ispoljavaju negativnije stavove prema ljudima sa mentalnim
poremeajima. Takoer, autori su uoili trend poveanja elje za socijalnom distancom meu
studentima koji su vie vremena provodili gledajui televiziju (Dietrich, Heider, Matschinger i
Angermeyer 2006, prema Priebe, Frottier i sur. 2008).
Jo jedna Njemaka studija je istraivala vezu izmeu konzumiranja medija i eljene socijalne
distance prema osobama sa mentalnim poremeajima u opoj populaciji. Autori su doli do
zaljuka da prie o ljudima koji dobro ive i funkcioniraju sa mentalnim poremeajem trebaju
biti uestalije u medijskim izvjetavanjima jer mogu imati pozitivan utjecaj na stavove
itatelja prema oboljelim osobama (Angermeyer, Dietrich, Pott i Matschinger 2005,Priebe,
Frottier i sur. 2008).
Autori sa Novog Zelanda su pregledavali novine dui vremenski period i nali su samo 5 od
600 lanaka koji se bave mentalnim zdravljem i mentalnim poremeajima koji su pisani u
prvom licu ili u vidu intervjua sa osobom koja ivi sa mentalnim poremeajima. Autori
navode da ovi sagovornici nude kvalitativno drugaije prikaze mentalnih poremeaja u
novinama (Nairn i Coverdale 2005, Priebe, Frottier i sur. 2008).
Australski autori su pregledali veliki broj lanaka/prikaza iz razliitih medija u periodu od 12
mjeseci. Rezultati ukazuju da je depresija mnogo vie zastupljena u njihovim medijima od
bilo kojeg drugog mentalnog poremeaja (Francis, Pirkis, Blood i sur. 2005, Priebe, Frottier i
sur. 2008).
Strana 4
Stout, Villegas, i Jennings (2004), prema Locke 2010 izvjetavaju u svom sveobuhvatnom
pregledu nedostataka u istraivanjima o medijima i stigmi da postoje tri glavna podruja
kojima nije dato dovoljno pozornost: kako su mentalni poremeaji portretirani u medijima,
kako medijski prikazi utjeu na stavove o mentalnim poremeajima i kako se mediji mogu
iskoristiti da bi reducirali stigmu.
Wahl (2003), prema Locke 2010, istie da su novine vrsta medija koji je jedan od najjaih
saradnika stigme i zakljuio je, nakon pregledanih gotovo 2.000 razliitih novinskih lanaka
koji se dotiu mentalnih poremeaja, da je opasnost jedna od najeih tema. Prema Wahl-u
(1996) novinski lanci imaju potencijal da ire informacije javnosti o novim i inovativnim
tretmanima i pristupima koje bi u drugom sluaju bile ograniene samo na prikaz u strunoj
literaturi.
Zbog evidentne vanosti i utjecaja medija kada je u pitanju kreiranje miljenja i svjesti
javnosti o mentalnim oboljenjima, u ovom istraivanju samo se odluili detaljnije baviti
stavovima medija te analizom sadraja koji se upuuje javnosti putem tampanih i
elektronskih medija.
Strana 5
2. Ciljevi
Opi cilj istraivanja je utvrditi zastupljenost stigmatizacije i diskriminacije meu odraslim

stanovnitvom imedijima prema osobama oboljelim od mentalnih poremeaja kako bi se
razvili efikasne kampanje i aktivnosti usmjerene na smanjenje stigme i socijalne iskljuenosti
lica sa mentalnim poremeajima.
2.1. Specifini ciljevi
1. Procijeniti stavove i percepciju javnosti i medija o mentalnim poremeajima

2. Ispitati povezanost znanja o mentalnim poremeajima sa karakteristikama stavova i
distancom prema osobama sa mentalnim poremeajima
3. Ispitati postojanje i stupanj socijalne distance javnosti prema osobama sa specifinom
vrstom mentalnog poremeaja
4. Ispitati frekvenciju pojavljivanja tema vezanih za mentalne poremeaje u printanim i
elektronskim medijima
5. Ispitati kako mediji portretiraju osobe sa mentalnim poremeajima
Strana 6
3. Metoda
3.1. Instrumenti
U istraivanju su se koristile kvalitativne i kvantitativne metode/tehnike prikupljanja

podataka. Od kvantitativnih metoda primjenjeni su standardizovani mjerni instrumenti koji su
primjenjivani u dosadanjim istraivanjima iz oblasti stigmatizacije i diskriminacije, dok su se
za produbljivanje odreenih tema u oblasti atribucije mentalne bolesti i modaliteta
diskriminacije mentalno oboljelih lica primjenile kvalitativne metode-fokus grupe sa
predstavnicima medija i analiza medijskih prikaza.
3.1.1. Kvanitativna linija

Skala za mjerenje znanja o mentalnim oboljenjima
Skala je konstruisana za potrebe ovog istraivanja i sastoji se od 9 tvrdnji putem kojih se
mjeri nivo znanja o mentalnim oboljenjima. Na svakoj od tvrdni ispitanik moe odgovoriti
tano/netano/ne znam.
Stavovi zajednice prema mentalnim oboljenjima (Community Attitudes Toward the Mental
Ill-CAMI)
CAMI skala je prevedena i adaptirana za ovo istraivanje. Skala je konstruirana 1979 godine
od autora Taylor, Dear i Hall-a. Prethodne studije su pokazale da skala ima prihvatljivu
pouzdanost (a= .68-.88) i konkurentnu valjanost (Sevidny i sur., 1993). Skala sadri 40 tvrdnji
koje mjere 4 dimenzije: 1.) Autoritarnost, 2.) Dobronamjernost, 3.) Socijalna ogranienja, 4.)
Stav zajednice prema mentalnom zdravlju. Skala e sadravati i devet pitanja o socio-
demografskim podacima.
Na svakoj od navedenih pitanja ispitanici vre procjenu na Likertovoj skali (1- potpuno se ne
slae do 5- potpuno se slae). Vei sumarni skor na skalama upuuje na veu zastupljenost
pozitivnih stavova i obratno.
Skala za mjerenje socijalne distance

Modifikovana Bogardusova skala za mjerenje socijalne distance e biti prilagoena predmetu
istraivanja. Putem skorova na skali pokuat e se utvrditi stepen zastupljenosti distance
prema mentalno oboljelim licima (ivi u susjedstvu, radi na istom poslu, lan je porodice i
Strana 7
sl.). to je vrijednost na skali manja vea je socijalna distanca prema osobama sa mentalnim
poremeajima i obratno.
3.1.2. Kvalitativna linija
Vodi za fokus grupe

Fokus grupa je specijalna grupa kada je u pitanju svrha, veliina, kompozicija i procedura.
Fokus grupe su nestruktuirani intervjui sa malim brojem ljudi koji su meusobno u interakciji
kao i sa moderatorom grupe. Svrha fokus grupe je da se iskoristi grupna dinamika da bi se
stimulirala diskusija, dobilo miljenje i generiralo ideje da bi istraili temu to detaljnije. To je
korisna tehnika za istraivanje uvjerenja o zdravlju i bolestima te da se bolje razumije kako
ljudi razmiljaju ili ta osjeaju o nekom problemu.
Za istraivanje je napravljen protokol za fokus grupe sa vodiem koji je sadravao 11 pitanja
pomou kojih se pokualo doi do traenih odgovora o stavovima i znanju predstavnika
medija o mentalnim poremeajima te o moguim akcijama i preporukama za smanjenje
stigmatizacije i diskriminacije mentalno oboljelih. Na osnovu zapisnika i transkripta
moderator je napravio analizu sadraja tj. dobivenih podataka.
Analiza medijskih prikaza

Analiza se temelji na jednomjesenom monitoringu tampanih medija i informativnih portala,
aktuelnih za podruje FBiH i konceptualnoj analizi sadraja u ovim medijima koja obuhvata
pregled svih relevantne tematika vezanih za oblast mentalnog zdravlja. Metoda rada se
zasniva na kombinaciji kvantitativnih i kvalitativnih instrumenata, uzimajui u obzir
frekventnost i kvalitetu medijskog sadraja, podvrgnutog monitoringu i analizi. Osnovni cilj
ove analize je predstaviti koliko frekventno i kako tampani mediji i informativni portali
izvjetavaju o sferi mentalnog zdravlja, ukljuuji informativne izvjetaje, dogaaje, diskusije
i komentare vezane za ovu oblast, sadrane u novinarskim produktima. Rezultati analize su u
ovom izvjetaju prezenterani po odreenim varijablama posmatranja i analize relevantnim za
frekventnost i kvalitetu sadaja vezanog za koncept mentalnog zdravlja. U rezultatima je
detaljno opisan sutinski sadraj ovih dvaju centralnih kategorija, prikazan po varijablama
analize, kao i cjelokupan uzorak analize (tampani mediji i info portali).
Strana 8
3.2. Uzorak
3.2.1. Uzorak za optu populaciju
Uzorak za optu populaciju sainjava 1200 domainstava iz etiri kantona: Kantona Sarajevo,
Hercegovako-neretvanski kanton, Tuzlanski kanton i Zeniko-dobojski kanton. Sudionici su
heterogeni po dobi i spolu. Po starosti sudionici su bili rasporeeni u tri starosne grupe: od18-
30 godina, 31-59 i 60 i vie.
Varijanta se bazira na stratifikaciji optina unutar svakog kantona u tri stratuma prema broju
stanovnika. Prvi stratum (S1) ine optine sa manje od 30000 stanovnika, drugi (S2) optine
sa brojem stanovnika od 30001-50000 i trei (S3) optine sa preko 50000 stanovnika. Iz
svakog stratuma sluajnim odabirom je izabrana po jedna optina to ini ukupno 12 optina
koje su ule u uzorak za terenski rad.
Okvir za izbor uzorka za osnovnu populaciju ine podaci o nazivima i tipu naseljenih mjesta
po optinama Federacije Bosne i Hercegovine, podaci Federalnog zavoda za statistiku o
procjenama stanovnika po optinama i podaci iz Ankete o potronji domainstava u BiH koji
su koriteni za izraun veliine uzorka po kantonima i uea urbanog i neurbanog
stanovnitva u njima i u optinama.
Tabela 1.Alokacija uzorka domainstava po kantonima i tipu naseljenih mjesta
Broj domainstava u uzorku % domainstava u uzorku

Kanton
Negradska Negradska
Ukupno Gradska Ukupno Gradska
Tuzlanski
kanton 352 114 238 100,0 32,4 67,6
Zenicko-
dobojski
kanton 320 106 214 100,0 33,1 66,9
Hercegovacko-
neretvanski
kanton
208 77 131 100,0 37,0 63,0
Sarajevski
kanton 320 271 49 100,0 84,7 15,3
Ukupno 1200 568 632 100,0 47,3 52,7
Strana 9
Tabela 2. Alokacija uzorka po optinama i tipu naseljenih mjesta
Optina Gradsko Negradsko Ukupno

Sapna 38 79 117
Tuzlanskikanton ivinice 26 91 117
Tuzla 65 53 118
K3 ukupno 129 223 352
Breza 35 71 106
Zeniko- epe 10 96 106
dobojski kanton Zenica 64 44 108
K4 ukupno 110 210 320
Prozor 27 42 69
Hercegovako-
Konjic 18 51 69
neretvanski
kanton Mostar 29 41 70
K7 ukupno 74 134 208
Vogoa 63 43 106
Sarajevski Ilida 90 16 106
kanton Novi Grad 97 11 108
K9 ukupno 249 71 320
UKUPNO 561 639 1200
Uzorak se bazira na kvotnom izboru uzorka domainstava sa elementima probabilistikog

pristupa kako bi se otklonila pristrasnost u izboru domainstava na terenu.
3.2.2. Uzorak za fokus grupe
Na osnovu ranije opisanih stratuma formirano je 5 fokus grupa sa predstavnicima medija, po

jedna fokus grupa u HNK, ZE-DO i Tuzlanskom kantonu, dok su u Kantonu Sarajevo, zbog
veeg broja medijskih kua sa sjeditem u spomenutom kantonu, organizirane po dvije fokus
grupe. lanovi su se sastojali od po jednog predstavnika svakog medija sa sjeditem u
izabranom kantonu. Ukupno je sudjelovalo 29 predstavnika medija.
Strana 10
Tabela 3. Pregled medija koji su sudjelovali u fokus grupama
Grad Medij Broj sudionika

DnevniAvaz 1
BHT1 1
BH Radio 1
Sarajevo-prva grupa
Magazin Gracia 1
FACE TV 1
TV1 1
TV KISS 1
Magazin Extra 1
Dnevni list 1
Sarajevo-druga grupa
FTV 1
Online magazin Journal 1
TV SA 1
Novinska agencija ZEDA 1
BM radio 1
Zenica RTV Zenica 1
Radio Zenica 1
Radio FBiH 1
Sutra.ba 1
FTV 1
Obini radio 1
Mostar Radio Herceg-Bosne 1
Bljesak.info 1
Veernji list 1
Radio Studio 88 1
RTV Slon 1
Portal TIP.ba 1
Tuzla RTV TK 1
KB Tuzla 2
UKUPNO 29
3.2.3. Uzorak za analizu medijskih prikaza
Uzorak za analizu medijskog sadraja je u cijelosti baziran na tekstualnom sadraju, to jeste

novinarskom produktu odabranih medija novinama: dnevnim, sedminim, dvosedminim i
mjesenim magazinima i vodeim informativnim portalima. Ovi medijski sadraji su bili
podvrgnuti sistematskom monitoringu i analizi u skladu sa baznim principima konceptualne
analize medijskog sadraja.
U analizu tampanih medija uvrtene su sve dnevne/sedmine/dvosedmine/ novine aktuelne

za podruje FBiH kao i mjeseni magazini koji imaju iroku lepezu informativnih sadraja ili
se izriitio bave zdravljem kao jednim irim psihofizikim konceptom.
Strana 11
U izboru portala za monitoring i analizu akcenat je na najposjeenijim portalima u BiH. Radi
se o portalima informativnog karaktera sa rubrikama najaktuelnijih dnevnih vijesti u zemlji i
svijetu, te dodatnim specijalizovanim izvjetakim i informativnim kategorijama.
Tabela 4. tampani mediji koji su uli u analizu
Broj
DnevniAvaz 30
Dnevni list 30
Dnevne Osloboenje 30
Veernji list 30
UKUPNO 120
SlobodnaBosna 5
Start 2
Dani 5
San 5
Tip novina Azra 5
Sedmine i dvosedmine
Gracija 3
Aura 3
Preporod 3
Katolikivjesnik 4
UKUPNO 35
Zdravlje u kui 2
Ljepota i zdravlje 2
Mjesene Magazine 1
Srce i eer 1
UKUPNO 6
Ukupan broj analizirane tampe: 17
Ukupan broj analiziranih novina: 161
Tabela 5. Informativni portali koji su uli u analizu

Naziv portala Period 16. april 16. maj, 2012.
Broj dana
Klix.ba 30
Depo.ba 30
Source.ba 30
Sutra.ba 30
Mediainfo.ba 30
Cafe.ba 30
Topvijesti info.ba 30
24sata.info.ba 30
Ukupan broj portala 8
Ukupan broj monitoring dana 30
Strana 12
3.3. Statistika analiza
Nakon unosa sakupljenih podataka sa terena u bazu, uraena je njihova obrada pomou
statistikog programa SPSS verzija 17.0 (SPSS, Inc., Chicago, IL, USA). Koritena je
deskriptivna statistika analiza, a rezultati su prikazani tabelarno i grafiki. Statistika analiza
podataka je ukljuivala parametrijske (t- test i ANOVA) i neparametrijske (, Mann-Whitney
U i Kruskal-Wallis test) testove radi utvrivanja veze izmeu stavova i socio-demografskih
karakteristika. Statistika znaajnost definisana kao
0.05
p (uz primjenu Boneferroni
korekcije).
Faktorska analiza je uraena na CAMI skali koritenjem Varimax metode. Korelacije su
utvrivane Spearmanovim testom. Multipla regresija (stepwise) je izvedena da bi se utvrdila
veza izmeu skorova faktorske analize i socio-demografskih karakteristika. Izraunate su i
veliine utjecaja.
3.4. Postupak terenskog rada i organizacija istraivanja
Za provoenje istraivanja u Federaciji BiH zaduen je bio Zavod za javno zdravstvo FBiH.
Terenski dio istraivanja je obavljen od strane anketara sa prethodnim iskustom u terenskom
radu. Anketiranje je raeno na prethodno navedenim lokacija u periodu od 27.04.-27.05.2012.
godine.
Prije samog poetak procesa rada svi anketari su proli jednodnevnu obuku na kojoj su
upoznati sa procedurom rada, protokolom istraivanja, upitnikom i uzorkom.
Na osnovu uzorkom zadatih domainstava obavljeno je anketiranje osoba starijih od 18
godina unutar samih domainstava. Sudionici su sami popunjavali anketu nakon ega su je
vlastoruno stavljali u neoznaene bijele koverte i predavali anketaru. Po preuzimanju anketar
je iste dostavljao osobi zaduenoj za logiku kontrolu upitnika na pregled.
Sudjelovanje u istraivanju je bilo dobrovoljno i anonimno, a sudionici iz ope populacije su
informirani o detaljima istraivanja od strane educiranih anketara te im je po zavretku
anketiranja dato pismo direktora ZZJZFBiH koje sadri detaljnije informacije o samom
istraivanju.
Terenski timovi su bili sainjeni od po dva anketara po kantonu. Za vrijeme terenskog rada
obavljano je redovno praenje procesa rada te su se po potrebi otklanjale sve potekoe u
izvravanju anketiranja.
Strana 13
Medijske kue koje su sudjelovale u kvalitativnom dijelu istraivanja su bile pismeno
upoznate sa svrhom istraivanja od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH te su naknadno
ponaosob zvane od strane moderatora fokus grupa radi usaglaavanja vremena i mjesta za
odravanje fokus grupa.
Fokus grupe su odrane paralelno u periodu anketiranja u vremenu od 04.05.-20.05.2012.
Fokus grupe u Kantonu Sarajevo i Hercegovako-neretvanskom kantonu su se odrale u
prostorijama Zavoda za javno zdravstvo FBiH dok su se u Tuzlanskom kantonu i Zeniko-
dobojskom odrale u prostorijama kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.
Analiza medijskih prikaza je raena od strane strune osobe angairane za analizu sadraja
tampanih i elektronskih medija aktuelnih u Bosni i Hercegovini. Period monitoringa medija
je trajao kontinuirano svaki dan u vremenu od 16.04.-16.05.2012. godine.
Strana 14
4. Rezultati
4.1. Opa populacija
Socio-demografske karakteristike
U istraivanju je uestvovalo 1184 sudionika. Od 1171 sudionika koji su naveli podatak o

spolu, bilo je 54% mukaraca i 46% ena.
Grafikon 1. Struktura sudionika prema spolu (N=1171)
Prema dobnim skupinama, u istraivanju je uestvovalo 35,5% osoba starosti 18-30 godina,
53,2% iz starosne grupe 31-59 godina i 11,3% starijih od 60 godina.
Grafikon 2. Struktura sudionika prema dobnim skupinama (N=1137)
Strana 15
Najvie sudionika je bilo sa SSS 63,1%, potom VSS 14,6%, zatim NKV 9,7%, VS 7,4%, te
VKV 5,1%.
Grafikon 3. Struktura sudionika prema stepenu strune spreme (N=1171)
Iz grafikona 4, vezano za zanimanje sudionika, vidi se da je 48,4% zaposlenih, 26,6%

nezaposlenih, penzionera 14,7%, studenata 8,4% i uenika/ca 1,9%.
Grafikon 4. Struktura sudionika prema zanimanju (N=1178)
Strana 16
to se tie mjesta stanovanja, najvei broj sudionika je iz grada veeg od 30.000 stanovnika
43,1%, sela 30,8% predgraa 14,6% i iz manjeg grada koji ima manje od 30.000 stanovnika
11,5%.
Grafikon 5. Struktura sudionika prema mjestu stanovanja (N=1175)
Prema branom statusu sudionika oenjanih/udatih je bilo 57,6%, neoenjenih/neudatih

20,1%, da su u vezi reklo je 12,1% ispitanika, udovaca/udovica je bilo 6,4% i razvedenih
3,8%.
Grafikon 6. Struktura sudionika prema branom statusu (N=1170)
Strana 17
Od 1166 sudionika, 62,8% je navelo da imaju djecu, dok njih 37,2% nemaju djecu.
Grafikon 7. Struktura sudionika prema djeci (N=1166)
to se tie samoprocijene ivotnog standarda, 52,1% sudionika je izjasnilo da ive prosjenim

ivotom, 17,2% je reklo da je njihov standard znatno nii od prosjeka, 17,1% neto niim od
prosjeka, 6,7% neto viim od prosjeka, 5,5% je reklo da ne mogu ocijeniti kakav im je
ivotni standard, a svega 1,4% je reklo da ivi standardom znatno viim od prosjeka.
Grafikon 8. Struktura sudionika prema samoprocjeni ivotnog standarda (N=1184)
Strana 18
Na pitanje da li u okruenju imaju osobu sa mentalnim poremeajem, potvrdno je odgovorilo
45,2%, negativno 40,3% sudionika, odgovor ne znam dalo je 12,8%, a nije eljelo odgovoriti
1,8% ispitanika.
Grafikon 9. Struktura sudionika prema injenici da u okruenju imaju osobu s

mentalnim poremeajem (N= 1184)
Na pitanje kome se obraaju osobe iz okruenja kada imaju mentalne poremeaje odgovori su
bili sljedei: 48,6% je reklo da su to lanovi porodice, 33,0% da su to zdravstveni radnici,
sveeniku/hodi 8,6%, dok je 5,5% ispitanih reklo da se osobe sa mentalnim poremeajima
obraaju prijatelju, 2,9% vidovnjacima i 1,4% je odgovorilo sa drugo/ostalo.
Grafikon 10. Odgovori na pitanje kome se obraaju osobe iz okruenja kada imaju
mentalne poremeaje (N=1183)
Strana 19
Na pitanje da li su ikada posjetili zdravstvenu ustanovu zbog mentalnog poremeaja,
negativno je odgovorilo 78,1% sudionika, dok je potvrdan odgovor dalo njih 21,9%.
Grafikon 11. Odgovori na pitanje o posjeti zdravstvenih ustanova zbog mentalnog

poremeaja (N=1183)
U strukturi osoba koje su posjeivale zdravstvene ustanove zbog mentalnog poremeaja,

muki spol je zastupljen sa 24,4%, enski spol sa 19,1% (=4,757, df=1, p=0,029); prema
stupnju obrazovanja najzastupljeniji su NKV 37,7% i VKV 31,7% (=26,989, df=4,
p=0,000); prema mjestu stanovanja ispitanici koji ive na selu (35,6%) (=63,645, df=3,
p=0,000), razvedeni (29,5%) (=10,636, df=4, p=0,031), osobeivotni
koje standard
ocjenjuju znatno niim od prosjenog (30,9%) (=15,303, df=, p=0,009).
Raspodjela prema dobnim skupinama je izgledala 18-30 (20,1%), 31-59 (22,3%), vie od 60
godina (28,1%), razlika nije statistiki znaajna.
Meu onima koji nisu posjeivali zdravstvene ustanove, strunu pomo ukoliko bi osjetili
psihike potekoe zatrailo bi 90,2% sudionika, a negativan odgovor na isto pitanje dalo je
njih 9,8%.
Strana 20
Grafikon 12. Odgovori na pitanje o traenju strune pomoi ukoliko bi osjetili psihike
potekoe (N=922)
Strunu pomo bi prije potraili ispitanici enskog spola (94,3%) (=12,617, df=1, p=0 ,000),
osobe sa VS (97,3%) i VSS (95,2%)=19,404,
( df=4, p=0,001), odnosno znatno manje
prema statusu uenici (64,7%) (=13,875, df=4, p=0,005), sudionici koji ive na selu (83,6%)
(=20,209, df=3, p=0,000), sudionici koji navode standard znatno viim od prosjeka (71,4%)
i znatno niim od prosjeka (77,9%) (=38,082, df=5, p=0,000). Razlike meu drugim socio -
demografskim karakteristikama nisu statistiki znaajne.
Razlozi zbog kojih ne bi traili strunu pomo ukoliko bi imali psihike potekoe (N=92) su
sljedei: strah da e ih neko vidjeti 43,5%, da im u zdravstvenim ustanovama ne mogu
pomoi misli 35,9% sudionika, da se sa psihikim potekoama sam treba izboriti misli
32,6% sudionika, a njih 22,8% je izjavilo da se boji da e zdravstveni radnici priati o
njihovom stanju drugim ljudima, dok je odgovor drugo/ostalo odabralo njih 8,7%.
Strana 21
Grafikon 13. Razlozi za netraenje pomoi (N=92)
Drugi razlozi komije bi ogovarale, korupcija, ne vjerujem u strunu pomo, nikome ne

vjerujem, potekoe rjeavam u razgovoru sa suprugom, selo pria, star sam.
Tvrdnje
Na ponuene tvrdnje ispitanici su odgovarali sa Da, Ne i Ne znam i procent tanih odgovora
na ponuene tvrdnje je sljedei:
- Najvie tanih odgovora dato je na ponuenu tvrdnju Stres moe uzrokovati druge bolesti
kao to su rak, visok pritisak, mentalne poremeaje 82,6% .
- Psihijatrijski poremeaji se mogu lijeiti kao i sve druge medicinske bolesti (bolesti srca,
dijabetes i sl.) sa 69,6% tanih.
- Na tvrdnju Poremeaji ishrane (anorexia nervosa, bulimia nervosa) su mentalni
poremeaji tano je odgovorilo 66,2% sudionika, slijedi 50,6% tanih odgovora koje su
sudionici dali na dvije tvrdnje, i to Osobe koje su se oporavile od mentalnih poremeaja nisu
sposobne da se vrate na posao i Osobe oboljele od shizofrenije imaju podvojenu
/dvostruku linost.
- Na tvrdnju Djeca ne mogu oboljeti od anksioznosti i depresije tano je odgovorilo 50,2%
sudionika.
- Na tvrdnju Tokom psihoterapije klijenti uglavnom lee na kauu i govore prvo to im
padne na pamet tano je odgovorilo 37,6% sudionika.
Strana 22
- Na tvrdnju Mentalno zdravlje je samo odsustvo mentalnog poremeaja tano je
odgovorilo svega 27,7%
- Najmanji procenat tanih odgovora vezan je za tvrdnju Psihijatrijski lijekovi tokom
lijeenja najee stvaraju ovisnost 21,8% tanih odgovora.
Tabela 6. Distribucija (%) tanih odgovora na tvrdnje o mentalnim poremeajima
Tvrdnja % Tanih
odgovora
Poremeaji ishrane (anorexia nervosa, bulimia nervosa) su mentalni 66,2
poremeaji (770/1165)
Psihijatrijski poremeaji se mogu lijeiti kao i sve druge medicinske 69,6
bolesti (bolesti srca, dijabetes i sl.) (810/1165)
Mentalno zdravlje je samo odsustvo mentalnog poremeaja 27,7
(322/1165)
Tokom psihoterapije klijenti uglavnom lee na kauu i govore prvo 37,6
to im padne na pamet (437/1163)
Djeca ne mogu oboljeti od anksioznosti i depresije 50,2
(585/1165)
Stres moe uzrokovati druge bolesti kao to su rak, visok pritisak, 82,6
mentalne poremeaje (963/1166)
Osobe koje su se oporavile od mentalnih poremeaja nisu sposobne 50,6
da se vrate na posao (589/1164)
Osobe oboljele od izofrenije imaju podvojenu /dvostruku linost 50,6
(590/1165)
Psihijatrijski lijekovi tokom lijeenja najee stvaraju ovisnost 21,8
(254/1165)
Agregirani tani odgovori ine sljedeu raspodjelu: 1-3 tana odgovora ima 21,4% sudionika,
4-6 tana odgovora ima 64,8% sudionika i 7-9 tanih odgovora ima 13,8% sudionika.
Strana 23
Razlike u tanim tvrdnjama testirane su s obzirom na spol, dob i stupanj strune spreme.
Manje znanje, odnosno vei postotak samo 1-3 tana odgovora imaju osobe mukog spola
(M: 25,0%, : 17,1%) (=9,648, df=1, p=0,002), preko 60 godina (32,5%) (=11,588, df=2,
p=0,003); i NKV (27,8%) i VKV (28,1%) (=11,817, df=4, p=0,019).
Niti jedan taan odgovor na tvrdnje o mentalnom zdravlju imalo je 3,2% ispitanika, a sve
tane odgovore 0,6% ispitanika.
Grafikon 15. Da li ljudi koji su se oporavili od mentalnih poremeaja mogu pomoi

drugim osobama u oporavku od mentalnih problema/poremeaja? (N=1184).
Da ljudi koji su se oporavili od mentalnih poremeaja mogu pomoi drugima osobama u

oporavku smatra 84,2% sudionika. Znaajna statistika razlika u odgovorima je zabiljeena u
odnosu na nivo strune spreme (najmanje NKV 71,9%) (=20,869, df=4, p=0,000),
zanimanje (najmanje uenici 68,2%) (=16,801, df=4, p=0,002), mjesto stanovanja (najmanje
selo 72,9%) (=54,780, df=3, p=0,000), brani status (najmanje razvedeni 69,8%)
(=11,612, df=4, p=0,020); i standard (znatno vii od prosjeka 70,6%, znatno niim od
prosjeka 77,2%) (=23,523, df=5, p=0,000).
Strana 24
Grafikon 16. Da li biste eljeli dobiti vie informacija o mentalnom zdravlju? (N=1176)
Statistika znaajnost je utvrena: Vie informacija ele osobe enskog spola ( 85,0%, M
80,3%) (=4,359, df=1, p=0,037). dok potrebu za vie informacija ne ele VKV (67,2%)
(=10,451, df=4, p=0,033) i osobe sa standardom znatno viim od prosjeka 64,7%
(=21,937, df=5, p=0,001).
Socijalna distanca prema osobama s mentalnim poremeajem
Socijalna distanca prema osobama s mentalnim poremeajima je mjerena pomou

modificirane Bogardus skale. Ispitivan je odnos prema osobama sa sedam tipova mentalnih
poremeaja: oboljeli od shizofrenije, oboljeli od depresije, lijeeni alkoholiari, lijeeni
narkomani, oboljeli od anksioznosti/tjeskobe, oboljeli od PTSP-a i mentalno zaostale osobe.
Strana 25
Grafikon 17. Bio/bila bih (%) u istom drutvu (N=1179)
50
40
30
20
10
0
Oboljeli od Mentalno
Oboljeli od Oboljeli od Lijeeni Lijeeni Oboljeli od
anksioznos zaostale
izofrenije depresije alkoholiari narkomani PTSP-a
ti/tjeskobe osobe
Jako se ne slaem sa tim 6,7 3,1 5,5 13,2 2,5 3,7 4,2
Ne slaem se sa tim 21,7 9,8 14,6 21,0 10,8 14,9 16,4
Djelimino se slaem sa tim 41,0 37,5 30,5 29,0 37,1 31,7 33,5
Slaem se sa tim 25,5 39,0 40,2 29,7 38,2 35,0 34,9
Jako se slaem sa tim 5,1 10,5 9,3 7,0 11,4 14,6 10,9
Ukupan broj upitnika uzetih u analizu na pitanje Bio/la bih u istom drutvu sa oboljelim od
.... najvea socijalna distanca ispoljena je prema lijeenim narkomanima (13,2%), potom
oboljelim od shizofrenije (6,7%), a najmanja prema oboljelim od anksioznosti/tjeskobe
(2,5%) i oboljelim od depresije (3,1%).
Strana 26
Grafikon 18. Nemam nita (%) protiv stupanja u brak mene ili meni nekog bliskog
(N=1179)
60
50
40
30
20
10
0
anksioznos zaostale
ti/tjeskobe osobe
Ne slaem se sa tim 48,3 35,1 37,5 39,0 33,5 39,5 45,0
Slaem se sa tim 8,6 13,4 13,6 12,3 14,0 14,8 10,2
Sa izjavom Nemam nita protiv stupanja u brak mene ili meni nekog bliskog sa oboljelim
od ...ukupno je odgovorilo 1179 sudionika i od tog broja najveu socijalnu distancu sudionici
su iskazali prema oboljelim od shizofrenije (23,6%), potom lijeenim narkomanima (22,4%),
a najmanju socijalnu distancu iskazali su prema oboljelim od anksioznosti/tjeskobe (14,3%)i
depresije (15,0%).
Strana 27
Grafikon 19. Bio/bila bih (%) u prisnom prijateljstvu (N=1174)
50
40
30
20
10
0
anksioznost zaostale
i/tjeskobe osobe
Ne slaem se sa tim 39,0 20,0 26,4 29,6 20,5 25,3 29,1
Slaem se sa tim 16,0 27,5 28,4 22,7 27,8 27,8 25,8
Sa izjavom Bio/la bih u prisnom prijateljstvu sa oboljelim od ... odgovorilo je 1173 osobe i
tom prilikom najveu socijalnu distancu ispoljili su prema lijeenim narkomanima (15,3%),
zatim prema oboljelim od shizofrenije (8,5%), a najmanja distanca iskazana je prema
oboljelim od depresije (4,0%) i anksioznosti/tjeskobe (4,2%).
Strana 28
Grafikon 20. Ne bih imao/imala (%) nita protiv da ivim u istoj ulici (N=1174)
60
50
40
30
20
10
0
anksioznos zaostale
ti/tjeskobe osobe
Ne slaem se sa tim 9,3 4,9 6 9,2 4,8 5,8 5,3
Djelimino se slaem sa tim 21,6 17,5 19,9 20 18,8 20,5 20,2
Slaem se sa tim 45,3 52,8 49,9 45,5 51,2 47,9 48,6
Jako se slaem sa tim 19,4 22,5 20,8 15,1 22,8 23,1 23
Sa izjavom Nemam nita protiv da ivim u istoj ulici sa oboljelim od ... ukupno je
odgovorilo 1174 ispitanika i tom prilikom ispoljili najveu socijalnu distancu prema lijeenim
narkomanima (10,2%) i prema oboljelim od izofrenije (4,5%), dok su najveu socijalnu
toleranciju iskazali prema oboljelim od anksioznosti/tjeskobe (2,3%) i oboljelim od depresije
(2,4%).
Strana 29
Grafikon 21. Ne bih imao/imala nita (%) protiv da radim na istom poslu (N=1169)
50
40
30
20
10
0
anksioznos zaostale
ti/tjeskobe osobe
Ne slaem se sa tim 26,0 14,7 17,0 17,8 12,6 19,6 21,1
Slaem se sa tim 21,3 30,6 30,2 28,9 33,0 30,4 27,1
Na izjavu Nemam nita protiv da radim na istom poslu sa oboljelim od ... ukupno je
odgovorilo 1169 sudionika. Od ukupno 1169 sudionika najveu socijalnu distancu ispoljili su
prema lijeenim alkoholiarima (10,6%) i oboljelim od shizofrenije (7,3%), a najmanju
distancu iskazali su prema oboljelim od anksioznosti/tjeskobe (2,9%) i oboljelim od PTSP-a
(3,0%).
Strana 30
Grafikon 22. Odgovara mi (%) da nisam u kontaktu (N=1164)
50
40
30
20
10
0
anksioznosti/ zaostale
tjeskobe osobe
Jako se slaem sa tim 5,2 2,8 11 3,9 3,1 3,1 3,3
Slaem se sa tim 19,5 11,0 18,4 16,6 11,0 16,0 15,7
Ne slaem se sa tim 30,0 37,4 35,3 37,5 35,9 35,5 36,3
Na izjavu Odgovara mi da nisam u kontaktu... ukupno je odgovorilo 1164 osoba. Najveu

socijalnu distancu ispoljili su prema lijeenim alkoholiarima (11,0) i oboljelim od
shizofrenije (5,2%), a najmanju distancu iskazali su prema oboljelim od depresije (2,8).
Rezultati pokazuju da je najvea distanca zabiljeena u tipovima odnosa: stupanje u brak

mene ili nekog bliskog (medijan=2, osim za oboljele od anksioznosti/tjeskobe medijan=3). Tip
odnosa: prisno prijateljstvo, isto drutvo, isti posao, kontakt imaju medijan 3, a najmanja
distanca je prema odnosu ivljenja u istoj ulici s osobom s mentalnim poremeajem, medijan
4.
Strana 31
Tabela 7 . Socijalna distanca prema vrsti mentalnog poremeaja i vrsti odnosa
(medijan)
Nemam nita Ne bih Ne bih
Bio/bila bih protiv stupanja Bio/bila bih imao/imala imao/imala Odgovara
u istom u brak mene ili u prisnom nita protiv nita protiv mi da nisam
drutvu meni nekog prijateljstvu da ivim u da radim na u kontaktu
bliskog istoj ulici istom poslu
Oboljeli od
3 2 3 4 3 3
izofrenije
Oboljeli od
3 2 3 4 3 3
depresije
Lijeeni
3 2 3 4 3 3
alkoholiari
Lijeeni
3 2 3 4 3 3
narkomani
Oboljeli od
anksioznosti/ 3 3 3 4 3 3
tjeskobe
Oboljeli od
3 2 3 4 3 3
PTSP-a
Mentalno
3 2 3 4 3 3
zaostale osobe
Najvea socijalna distanca je utvrena prema oboljelim od shizofrenije (medijan 18) i

lijeenim narkomanima (medijan 18), najmanje prema oboljelim anksioznosti/tjeskobe i
PTSP-a (medijan 20).
Neparametrijskim testovim (uz korekciju po Bonferroniju) ispitana je veza izmeu ovih vrsta
mentalnog poremeaja i socio-demografskih karakteristika. Prema oboljelim od shizofrenije
veu distancu pokazuju sudionici koji ive u gradovima (u odnosu na ostala mjesta) (p=0,000)
i koje u bliem okruenju nemaju osobu s mentalnim poremeajem (p=0,000). Prema
lijeenim narkomanima manju distancu pokazuju sudionici iz manjih gradova (u odnosu na
vee gradove i selo) (p=0,000), sudionici nieg standarda (u odnosu na neto vii i prosjeni)
(p=0,004) i oni koji u svom bliem okruenju imaju osobe s mentalnim poremeajem
(p=0,000).
Prema mentalno zaostalim osobama veu distancu pokazuju sudionici sa standardom znatno
niim od prosjeka (u odnosu na neto niim od prosjeka) (p=0,000), i osobe koje u bliem
okruenju nemaju osobu s dijagnosticiranim mentalnim poremeajem (p=0,000).
Strana 32
Tabela 8. Socijalna distanca prema vrsti mentalnog poremeaja
Mentalni poremeaji N MIN MAX Median 25 percent 75 percent
Oboljeli od
1158 6 30 18 15 20
izofrenije
Oboljeli od depresije 1160 6 30 19 17 22
Lijeeni alkoholiari 1160 6 29 19 16 21
Lijeeni narkomani 1160 6 30 18 14 22

Oboljeli od
anksioznosti/ 1160 6 30 20 17 22
tjeskobe
Oboljeli od PTSP-a 1160 6 30 20 16 22,8
Mentalno zaostale
1160 6 30 19 16 22
osobe
Ukupna socijalna
1158 46 206 107 95 124
distanca
Radi dobijanja detaljnjih podataka, ukupna skala socijalne distance je ispitana prema
razliitim socijalno-demografskim karakteristikama.
Maksimalna socijalna distanca prema vrsti mentalnog poremeaja iznosila je 6 (po jedan bod
za svaku vrstu odnosa). Maksimalna distanca prema ukupnoj skali je 42 (est odnosa i sedam
vrsta mentalnog poremeaja).
Korelacije izmeu utvrene distance prema pojedinim mentalnim poremeajima i skora
ukupne socijalne distance su visoke (od 0,78 do 0,90) i statistiki znaajne (p=0,000), uz
Cronbach =0,94.
Man-Whitney U testom, odnosno Kruskal-Wallisovim, utvrena je statistiki znaajna razlika
u odnosu na injenicu da u blinjem okruenju imaju osobu s dijagnosticiranim mentalnim
poremeajem, kod ukupnog skora na skali distance prema osobama s mentalnim
poremeajima. Manji skor, odnosno veu distancu pokazuju osobe koje u blinjem okruenju
nemaju osoba sa mentalnim poremeajima. Isti rezultati znaajnosti postignuti su i
parametrijskim testovima (osim karakteristike ivotni standard p=0,04). Veliina utjecaja je
mala, r=0,2.
Veza izmeu ukupne socijalne distance i tanih tvrdnji o mentalnom zdravlju ispitana je
koeficijentom Spearmanove linerne korelacije. Izraunata je slaba pozitivna korelacija izmeu
te dvije promjenjive, r=0,2, N=1140, p=0,000. Vee znanje povezano je sa veim skorom na
Strana 33
skali socijalne distance, odnosno sa manjom socijalnom distancom prema osobama s
mentalnim poremeajima.
Tabela 9. Razlike u nivou izraenosti ukupne distance prema osobama s mentalnim

poremeajem
Spol N Median p=0,870
Muki 621 130
enski 524 128,5
Dobne skupine p=0,223
18-30 391 130
31-59 596 128
60 125 132
Struna sprema p=0,127
NKV 111 126
VKV 58 129
SSS 722 129,5
VS 86 130
VSS 169 132
Zanimanje p=0,552
Zaposlen/a 555 130
Nezaposlen/a 308 127
Student/ica 97 127
Uenik/ica 19 137
U mirovini/penziji 169 130
Mjesto stanovanja p=0,266
Predgrae 169 132
Manji grad (ispod 30.000 stanovnika ) 134 132,5
Grad (iznad 30.000 stanovnika) 494 127
Selo 352 131
Brani status p=0,520
Oenjen/udata 664 129
Neoenjen/neudata 229 128
U vezi 137 133
Razveden/a 41 128
Udovac/ica 73 133
ivotni standard p=0,06
Znatno viim od prosjeka 17 125
Neto niim od prosjeka 79 129
Prosjenim 606 129,5
Neto niim od prosjeka 201 134
Znatno niim od prosjeka 198 127
Ne mogu ocijeniti 62 126
Dijete? p=0,234
Da 720 129
Ne 421 130
U okruenju osoba s ment.poremeajem P=0,000
Da 529 135
Ne 472 125
Strana 34
Stavovi prema osobama s mentalnim poremeajima
Sva pitanja bila su rangirana od 1 do 5. Vei broj je oznaavao vei stupanj slaganja sa
stavom. Na CAMI skalu u potpunosti su odgovorila 1112 ispitanika, koji su uzet u obzir za
daljnju analizu. Faktorska analiza je provedena da bi se istraile razliite dimenzije u
stavovima zajednice prema osobama s mentalnim poremeajima. Pregledom korelacione
matrice otkriveno je 37 stavova s koeficijentom vrijednosti preko 0,4. Prema ukupnom
Keiser-Meyer-Olkinovoj mjeri adekvatnosti uzorka, koji iznosi 0,942, i Berletovim testom
(p=0,000), ovih 37 pitanja je pogodno za faktorsku analizu. Analiza glavnih komponenata
utvrdila je prisustvo 7 komponenata s karakteristinim vrijednostima preko 1, koje
objanjavaju 54,6% varijanse. Pregledom dijagrama prevoja utvreno je postojanje take
loma iza tree komponente, te nakon analize pitanja, odlueno za dalje istraivanje tri
komponente. Faktorskom analizom trofaktorskog rjeenja objanjeno je 40,9% varijanse. Tri
faktora su dobronamjernost, restrikacija i integracija u zajednici. Prvi faktor objanjava 16,5%
varijanse, drugi 13,8% i trei 10,6%. Faktor dobronamjernost je imao ukupnu srednju
vrijednost (3,8), slijede mentalno zdravlje u zajednici (3,5) i restriktivnost (2,7).

Analiza sve tri podskala pokazala je dobru unutranju suglasnost i vrijednosti Cronbach
preko 0,8. Dva pitanja u podskalama dobronamjernost i integracija u zajednici pokazivala su
nizak stepen korelacije sa ukupnim rezultatom (ispod 0,3), te su zbog toga uklonjena.
U prvom faktoru, pitanja su: odrasle osobe sa mentalnim poremeajima su predugo bile
predmet ismijavanja, smatra 71,5% sudionika (slae i u potpunosti se slae); naa je
odgovornost osigurati najbolju moguu skrb odraslima sa mentalnim poremeajima, smatra
77,7% ispitanika; gotovo svatko moe oboljeti od mentalnog poremeaja, smatra 80,2%
ispitanika. Prvi faktor se odnosi na dobronamjernost prema osobama s mentalnim
poremeajima i ima ukupnu srednju vrijednost 3,8.
Raspodjela odgovora u drugoj podskali, koja je nazvana skala restrikcije, pokazuje da 12,6%
sudionika smatra da je najbolje izbjei osobe s menatalnim poremeajem, da ih je najbolje
drat iza zatvorenih vrata 12,1%, te 12,3% smatra da je zastraujue pomisliti da osobe s
mentalnim poremeajem ive u susjedstvu. Ukupna srednju vrijednost iznosi 2,7.
Trei faktor, skala integracije u zajednici, pokazuje da 77,0% sudionika smatra da je najbolja
terapija za osobe s mentalnim poremeajem da budu dio zajednice i 60,7% sudionika se slae
da lokalno stanovnitvo se ne treba plaiti osoba koje dolaze u njihovo susjedstvo po usluge iz
oblasti mentalnog zdravlja. Ukupnu srednja vrijednost iznosi 3,5.
Strana 35
Tabela 10. Stavovi ispitanika prema osobama prema osobama s mentalnim
poremeajima distribucija rezultata (N=1112).
u potpunosti se
u potpunosti
se ne slaem
ne slaem se
neutralan/a
slaem se
slaem
1 im osoba pokae znakove mentalnog
poremeaja, trebala bi biti smjetena na 5,8 24,5 9,7 40,6 19,4
bolniko lijeenje.
2 Vie novca od poreznih obaveznika se treba
izdvajati za njegu i tretman odraslih sa 4,1 5,2 13,3 47,5 29,9
3 Odrasla osoba s mentalnim poremeajem treba
18,8 45,1 15,6 14,1 16,5
biti izolirana od ostatka zajednice.
4 Najbolja terapija za mnoge odrasle osobe sa
mentalnim poremeajem je da budu dio 5,3 7,7 16,2 50,5 20,2
zajednice.
5 Mentalno oboljenje je oboljenjej kao i svako
4,9 9,3 13,4 45,1 27,4
drugo.
6 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajem su
21,9 44,1 19,5 11,5 3,0
teret drutvu.
7 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajem su
daleko manje opasne nego to veina ljudi 3,9 15,7 25,7 37,4 17,3
pretpostavlja.
8 Smjetanje ustanova za mentalno zdravlje u
stambeno naselje ini zajednicu manje 7,3 33,7 27,9 24,6 6,5
privlanom za ivljenje.
9 Lako je razlikovati odrasle osobe sa mentalnim
poremeajem od ostalih ljudi. 3,5 26,4 24,8 32,6 12,7
10 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima su

2,4 7,0 19,1 49,0 22,5
predugo bile predmet ismijavanja.
11 ena bi bila nepromiljena da se uda za ovjeka
koji je bolovao od mentalnog poremeaja, iako 5,8 21,6 40,8 24,7 7,1
se ini da se potpuno oporavio.
12 Usluge vezane za mentalno zdravlje to je vie
mogue trebaju biti dostupne kroz ustanove u 2,5 3,6 17,5 51,1 25,3
zajednici.
13 Potrebno je manje naglaavati zatitu javnostiod
odraslih sa mentalnim poremeajima. 4,9 23,3 29,0 30,3 12,5
14 Poveana potronja na usluge iz oblasti
mentalnog zdravlja je gubitak poreznog novca. 22,1 45,0 19,6 9,6 3,7
15 Nitko nema pravo iskljuiti odrasle osobe sa
mentalnim poremeajem iz njihove zajednice. 3,8 7,3 13,9 50,9 24,1
16 Osobama sa mentalnim poremeajima ivot u
stambenim naseljima moe biti dobra terapija, 7,4 25,2 32,2 30,2 5,0
ali su preveliki rizici za druge stanovnike.
17 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima
trebaju istu vrstu kontrole i discipline kao i 3,0 13,2 26,4 41,9 15,5
mala djeca.
Strana 36
u potpunosti
u potpunosti
se ne slaem
ne slaem se
neutralan/a
slaem se
slaem
se
18 Moramo biti mnogo tolerantniji prema
odraslima sa mentalnim poremeajima u naem 2,2 5,8 12,9 51,3 27,6
drutvu.
19 Ne bih elio/la ivjeti u susjedstvu sa nekim tko
20,9 40,6 24,4 11,0 3,1
ima mentalni poremeaj
20 Stanovnici bi trebali prihvatiti smjetanje
ustanova za mentalno zdravlje u njihovom
3,1 9,3 29,0 44,0 14,6
susjedstvu koje e sluiti potrebama lokalne
zajednice.
21 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima ne
2,6 8,4 8,6 53,8 26,6
treba tretirati kao izopenike drutva.
22 Trenutno postoji dovoljan broj usluga za osobe
15,1 43,6 27,5 11,2 2,6
sa mentalnim poremeajima.
23 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima
treba ohrabrivati da prihvate uobiajene ivotne 1,5 6,7 15,6 57,7 18,3
obaveze.
24 Lokalno stanovnitvo odbija smjetanje
ustanova za mentalno zdravlje u njihovo 3,4 18,8 36,3 34,1 7,4
susjedstvo.
25 Najbolji nain postupanja sa odraslim osobama
koji imaju mentalni poremeaj jeste da ih se 29,8 43,2 14,9 9,8 2,3
dri iza zakljuanih vrata.
26 Nae psihijatrijske bolnice/odjeli vie izgledaju
kao zatvori nego kao mjesta gdje se odrasle
2,5 12,1 33,3 37,5 14,6
osobe sa mentalnim poremeajima mogu
lijeiti.
27 Svatko s povijeu/istorijom mentalnih
poremeaja treba biti iskljuen iz obavljanja 8,9 31,2 31,3 21,3 7,3
neke javne dunosti.
28 Smjetanje ustanova za mentalno zdravlje u
stambena naselja ne ugroava lokalno 4,1 21,6 26,5 38,5 9,3
stanovnitvo.
29 Psihijatrijske bolnice/odjeli su zastarjela metoda
lijeenja odraslih sa mentalnim poremeajima. 4,5 18,8 30,2 35,7 10,8
30 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima ne
25,4 50,7 13,5 7,7 2,6
zasluuju nau naklonost.
31 Odrasloj osobi sa mentalnim poremeajem ne
0,9 7,1 11,2 54,3 26,5
smiju biti uskraena njena osobna prava.
32 Ustanove za mentalno zdravlje trebaju biti
8,3 34,9 29,6 22,3 4,9
udaljenje od stambenih naselja.
33 Jedan od glavnih uzroka mentalnih poremeaja
je nedostatak samodiscipline i snaga volje. 6,7 21,9 39,1 25,8 6,4
34 Naa je odgovornost osigurati najbolju moguu
2,3 5,6 14,4 50,3 27,4
skrb odraslima sa mentalnim poremeajima.
35 Odrasloj osobi sa mentalnim poremeajem ne
11,9 39,0 26,0 16,7 6,4
treba davati nikakvu odgovornost.
Strana 37
u potpunosti se
u potpunosti se
ne slaem se
neutralan/a
ne slaem
slaem se
slaem
36 Lokalno stanovnitvo se ne treba plaiti osoba
koje dolaze u njihovo susjedstvo po usluge iz 3,5 11,5 24,3 43,5 17,2
oblasti mentalnog zdravlja.
37 Gotovo svatko moe oboljeti od mentalnog
2,1 4,7 13,0 45,4 34,8
poremeaja.
38 Najbolje je izbjei bilo koga tko ima mentalnih
22,4 41,5 23,6 9,3 3,3
problema.
39 Veini ena koje su jednom bile pacijentice u
psihijatrijskoj bolnici mogu se povjeriti djeca na 15,4 28,6 39,7 12,0 4,3
uvanje.
40 Zastraujue je pomisliti da ljudi sa mentalnim
poremeajima ive u susjedstvu. 29,0 36,8 22,9 8,8 2,5
Strana 38
Tabela 11. Faktor 1 Dobronamjernost
Objanjena varijansa=16,5%, =0,872, srednja vrijednost=3,8 (3,3-4,1), inter-item korelacija=

0,4, srednja vrijednost skale=49,1, st. devijacija =7,3.
Pitanje Faktorska
teina
Vie novca od poreznih obaveznika se treba izdvajati za njegu i
Q2 0,487
tretman odraslih sa mentalnim poremeajima.
Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima su predugo bile predmet
Q10 ismijavanja. 0,618
Usluge vezane za mentalno zdravlje to je vie mogue trebaju biti

Q12 dostupne kroz ustanove u zajednici. 0,658
Nitko nema pravo iskljuiti odrasle osobe sa mentalnim

Q15 poremeajem iz njihove zajednice. 0,526
Moramo biti mnogo tolerantniji prema odraslima sa mentalnim

Q18 poremeajima u naem drutvu. 0,658
Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima ne treba tretirati kao

Q21 izopenike drutva. 0,565
Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima treba ohrabrivati da

Q23 prihvate uobiajene ivotne obaveze. 0,599
Nae psihijatrijske bolnice/odjeli vie izgledaju kao zatvori nego

kao mjesta gdje se odrasle osobe sa mentalnim poremeajima mogu
Q26 0,521
lijeiti.
Psihijatrijske bolnice/odjeli su zastarjela metoda lijeenja odraslih

Q29 sa mentalnim poremeajima. 0,486
Odrasloj osobi sa mentalnim poremeajem ne smiju biti uskraena

Q31 njena osobna prava. 0,605
Naa je odgovornost osigurati najbolju moguu skrb odraslima sa

Q34 mentalnim poremeajima. 0,639
Gotovo svatko moe oboljeti od mentalnog poremeaja.

Q37 0,613
Strana 39
Tabela 12. Faktor 2 Restrikcija
Objanjena varijansa=13,8%, alfa=0,889, srednja vrijednost=2,6 (2,1-3,2), inter-item
correlation=0,3, srednja vrijednost skale=41,7 st. devijacija=10,2
Pitanje Faktorska
teina
Odrasla osoba s mentalnim poremeajem treba biti izolirana od
Q3 ostatka zajednice. 0,587
Odrasle osobe sa mentalnim poremeajem su teret drutvu.

Q6 0,571
Smjetanje ustanova za mentalno zdravlje u stambeno naselje ini
Q8 zajednicu manje privlanom za ivljenje. 0,527
Lako je razlikovati odrasle osobe sa mentalnim poremeajem od

Q9 ostalih ljudi. 0,536
ena bi bila nepromiljena da se uda za ovjeka koji je bolovao od

Q11 mentalnog poremeaja, iako se ini da se potpuno oporavio. 0,409
Poveana potronja na usluge iz oblasti mentalnog zdravlja je

Q14 gubitak poreznog novca. 0,470
Osobama sa mentalnim poremeajima ivot u stambenim naseljima

Q16 moe biti dobra terapija, ali su preveliki rizici za druge stanovnike. 0,462
Ne bih elio/la ivjeti u susjedstvu sa nekim tko ima mentalni

Q19 0,574
poremeaj
Najbolji nain postupanja sa odraslim osobama koji imaju mentalni
Q25 poremeaj jeste da ih se dri iza zakljuanih vrata. 0,603
Svatko s povijeu/istorijom mentalnih poremeaja treba biti

Q27 0,516
iskljuen iz obavljanja neke javne dunosti.
Q30 Odrasle osobe sa mentalnim poremeajima ne zasluuju nau
0,471
naklonost.
Ustanove za mentalno zdravlje trebaju biti udaljenje od stambenih
Q32 0,532
naselja.
Jedan od glavnih uzroka mentalnih poremeaja je nedostatak
Q33 samodiscipline i snaga volje. 0,438
Odrasloj osobi sa mentalnim poremeajem ne treba davati nikakvu

Q35 odgovornost. 0,568
Najbolje je izbjei bilo koga tko ima mentalnih problema.
Q38 0,648
Zastraujue je pomisliti da ljudi sa mentalnim poremeajima ive u
Q40 susjedstvu. 0,586
Strana 40
Tabela 13. Faktor 3 Integracija u zajednicu
Objanjena =0,808,
varijansa=10,6%, srednja vrijednost=3,5 (3,2 -3,8), inter-item
correlation=0,4, srednja vrijednost skale=24,7 st. devijacija=4,96
Pitanje Faktorska
teina
Najbolja terapija za mnoge odrasle osobe sa mentalnim
Q4 poremeajem je da budu dio zajednice. 0,637
Mentalno oboljenje je oboljenje kao i svako drugo.

Q5 0,600
Odrasle osobe sa mentalnim poremeajem su daleko manje opasne
Q7 nego to veina ljudi pretpostavlja. 0,696
Potrebno je manje naglaavati zatitu javnosti od odraslih sa

Q13 mentalnim poremeajima. 0,599
Stanovnici bi trebali prihvatiti smjetanje ustanova za mentalno

Q20 zdravlje u njihovom susjedstvu koje e sluiti potrebama lokalne 0,466
zajednice.
Smjetanje ustanova za mentalno zdravlje u stambena naselja ne
Q28 ugroava lokalno stanovnitvo. 0,551
Lokalno stanovnitvo se ne treba plaiti osoba koje dolaze u njihovo

Q36 susjedstvo po usluge iz oblasti mentalnog zdravlja. 0,607
Izmeu skale dobronamjernosti i restrikcije postoji jaka negativna korelacija (r=-0,6, n=1112,
p=0,000), kao i izmeu skale integracije u zajednici i restrikcije (r=-0,6, n=1112, p=0,000), a
izmeu skale dobronamjernosti i integracije u zajednici postoji jaka pozitivna veza (r=0,6,
n=1112, p=0,000).
Strana 41
Tabela 14. Odnos izmeu socio-demografskih varijabli i faktora.
Dobronamjernost Restrikcija Integracija u
zajednicu
Srednja sd Srednja sd Srednja sd
vrijednost vrijednost vrijednost
Spol
Muki (597) 45,3 7,5 42,3 9,8 24,4 4,9
enski (511) 46,9 6,95 40,97 10,5 25,1 5,0
p 0,000 0,035 0,023
Dob
18-30 (379) 45,8 7,5 41,1 10,1 25,0 4,97
31-59 (584) 45,9 7,1 42,0 10,2 24,4 4,9
60 (121) 47,3 7,3 40,9 9,7 24,7 4,99
p 0,134 0,288 0,184
Stepen SS
NKV (104) 45,1 7,7 45,7 10,9 24,3 4,8
VKV (55) 44,5 7,3 44,4 11,7 24,2 5,1
SSS (704) 45,7 7,2 41,9 9,96 24,5 4,8
VS (83) 48,2 7,3 38,2 9,4 26,6 4,6
VSS (162) 47,5 7,2 39,1 9,2 24,8 5,7
p 0,001 0,000 0,005
Zanimanje
Zaposlen/a (533) 46,4 7,0 41,3 10,1 24,4 5,1
Nezaposlen/a (299) 45,1 7,5 43,0 9,8 24,4 4,6
Student/ica (95) 47,4 7,2 39,2 10,4 26,3 5,0
Uenik/ica (18) 42,9 10,5 44,2 13,6 24,3 5,5
Mirovina/penzija (165) 46,4 7,2 41,6 10,0 25,1 5,0
p 0,008 0,013 0,006
Mjesto stanovanja
Predgrae (169) 47,3 6,5 32,2 9,8 25,7 4,5
Manji grad (ispod 30.000 45,3 6,8 43,9 9,97 24,3 4,2
stanovnika ) (132)
Grad (iznad 30.000 48,4 6,4 39,1 8,7 25,3 5,4
stanovnika) (476)
Selo (333) 42,4 7,5 45,7 10,8 23,5 4,7
p 0,000 0,000 0,000
Brani status
Oenjen/udata (645) 45,8 7,0 42,1 9,8 24,3 4,8
Neoenjen/neudata (229) 46,0 6,89 40,7 9,5 25,2 4,6
U vezi (128) 46,9 8,2 40,6 11,6 25,3 5,8
Razveden/a (36) 44,3 9,3 42,1 11,9 24,1 5,59
Udovac/ica (69) 47,6 7,4 42,4 12,0 25,9 5,0
p 0,104 0,257 0,006
ivotni standard
Znatno viim od prosjeka (15) 45,3 11,5 40,7 12,3 25,1 6,7
Neto viim od prosjeka (75) 47,5 7,1 40,0 9,8 25,9 5,9
Prosjenim (592) 45,97 6,9 41,0 9,5 24,6 4,6
Neto niim od prosjeka (189) 47,5 7,4 41,0 10,9 25,7 4,8
Znatno niim od prosjeka 44,5 7,5 44,4 10,6 23,6 5,1
(185)
Ne mogu ocijeniti (56) 45,6 8,1 43,9 10,98 24,5 5,9
p 0,004 0,001 0,001
Strana 42
Dobronamjernost Restrikcija Integracija u
zajednicu
Srednja sd Srednja Srednja sd
vrijednost vrijednost vrijednost
Dijete
Da (697) 45,9 7,1 42,3 9,97 24,3 4,9
Ne (408) 46,4 7,5 40,5 10,4 25,3 5,1
p 0,289 0,005 0,002
Okruenje
Da (511) 46,2 7,1 41,1 9,7 24,95 4,7
Ne (464) 46,3 6,9 41,6 9,7 24,9 4,7
p 0,774 0,473 0,725
Post hoc analiza, uz primjenu korekcije po Bonferroniju, pokazuje:

enski spol pokazuje veu dobronamjernost prema osobama sa mentalnim poremeajima
(veliina uticaja=-0,01), manju restrikciju (veliina uticaja=0,004) i veu otvorenost prema
integraciji mentalno oboljelih u zajednici (veliina uticaja=-0,005).
Sudionici sa visokom (samo u odnosu na SSS) i viom strunom spremom pokazuju veu
dobronamjernost prema osobama s mentalnim poremeajima u odnosu na one sa srednjom i
niom SS (veliina uticaja=0,02), pokazuju manju restrikciju oni s VS su u odnosu na SSS
(veliina uticaja=0,04), i VS su vie otvoreni za integraciju mentalno oboljelih u zajednici
od NKV, VKV i SSS (veliina uticaja=0,01).
Studenti pokazuju veu otvorenost za integraciju u zajednici u odnosu na zaposlene i
nezaposlene (veliina uticaja=0,01), te su manje restriktivni u odnosu na nezaposlene
(veliina uticaja=0,01). Post hoc analiza u odnosu na dobronamjernost nije pokazala razliku
(veliina uticaja=0,01)
Sudionici koji ive na selu izraavanju manju dobronamjernost prema osobama sa mentalnim
poremeajima (veliina uticaja=0,13), stanovnici predgraa i veih gradovova izraavaju
manju restrikciju u odnosu na selo i manji grad (veliina uticaja=0,09), stanovnici pregraa su
vie slau sa integracijom mentalno oboljelih u zajednici (veliina uticaja=0,03).
Brani status nije utjecao na razliku u odgovorima izmeu grupa sudionika.
Sudionici sa znatno niim standardom izraavaju manju dobronamjernost u odnosu na one sa
niim standardom i neto viim od prosjeka (veliina uticaja=0,02), ali i veu restrikciju
Strana 43
(veliina uticaja=0,02), odnosno manje slaganje sa integracijom u zajednici (veliina
uticaja=0,02).
Sudionici koji imaju djecu izraavaju veu restrikciju prema osobama sa mentalnim
poremeajem (veliina uticaja=0,007), odnosno manje podravaju lijeenje tih osoba u
zajednici (veliina uticaja= -0,009).
Sudionici koji imaju u okruenje osobu sa mentalnim poremeajem nisu pokazali razliku u
sve tri skale u odnosu na one koji nemaju.
Dobronamjernost Regresijska analiza pokazuje da spol (muki-Beta=-0,09, p=0,001),

stupanj edukacije (VSBeta=0,06, p=0,028), mjesto stanovanja (veliki gradBeta=0,398,
p=0,000; mali gradBeta=0,13, p=0,000; predgraeBeta=0,23, p=0,000) i standard (neto
nii od prosjenogBeta=0,09, p=0,001) imaju nezavisan utjecaj s obzirom na
dobronamjernost (r=0,15, F=4,85, df=1, p=0,028).
Restrikcija Regresijska analiza otkriva da mjesto ivljenja (veliki gradBeta=-0,28,
p=0,000; predgraeBeta=-0,21, p=0,000), stupanj obrazovanja (VSBeta=-0,09, p=0,002;
VSSBeta=-0,08, p=0,005) i da li ima dijete (imaBeta=0,07, p=0,018) vre nezavisan utjecaj
s obzirom na restrikciju (r=0,11, F=5,64, df=1, p=0,018).
Integracija u zajednici Regresijska analiza pokazuje da stupanj obrazovanja (VS

Beta=0,01, p=0,001), mjesto stanovanja (veliki gradBeta=0,14, p=0,000; predgrae
Beta=0,13, p=0,000), standard (neto nii od prosjenogBeta=0,09, p=0,02), status (student
Beta=0,07, p=0,039, penzionerBeta=0,07, p=0,026), spol (mukiBeta=-0,07, p=0,015) i ima
li dijete (imaBeta=-0,08, p=0,014), vre nazavisan utjecaj (r=0,07, F=4,27, df=1, p=0,039).
4.2. Fokus grupe
Znaje o prirodi mentalnih poremeaja
Kada je u pitanju znanje o prirodi mentalnih oboljenja, njihovom nastanku i simptomima

veina sudionika je izjavila da su dovoljno upoznati sa prirodom mentalnih oboljenja te da
posjeduju osnovno znanje o toj temi i da mogu o njoj diskutovati. Manji dio sudionika
premalo zna o toj temi jer se ili nisu previe za nju interesirali ili se nikada poslovno/privatno
bavili sa problematikom mentalnih poremeaja.
Strana 44
Gotovo svi sudionici mogu istknuti neke zajednike osobine osoba sa mentalnim
poremeajima, a to bi bile udan pogled, odsutnost, zamiljenost, napadi histerije, pla,
neposrednost, naivnost, ivljenje u posebnom svijetu, usamljenost, iskljuenost iz drutva, da
su senzibilniji od osoba bez mentalnog poremeaja, esto imaju visok IQ, neprilagodljivost,
odstupanje od normalnog ponaanja. Navedeno je i da je esto zajednika osobima
mentalnih bolesnika agresivnost tj. agresivni ispadi: Osobe sa mentalnim poremeajima nisu
ukljuene u drutveni ivot i drutveni ivot ih unaprijed odbacuje ako se utvrdi da oboljele.
Smatram da su takve osobe veinom vezane za agresivnost, iako ne mora biti. Kada ujemo
da neko ima psihiko oboljenje prva asocijacija je da mora biti agresivan. Manji dio novinara
je istaknuo da ne znaju koje bi bile zajednike karakteristike osoba sa mentalnim
poremeajima: Oni su neprimjetni, teko se mogu uoiti, tek kad bismo znali ko su mogli
bismo uoiti neke zajednike karakteristike, neko ponaanje koje se uoava ili oituje kod
svih mentalnih bolesnika.
Kada je u pitanju informiranost i educiranje o mentalnim poremeajima preko medija,

sudionici smatraju da su dosta nauili iz medija o samim poremeajima mada navode da
mediji tretiraju ovu temu jedino kada neki sluaj eskalira. Mediji se gotovo nikako ne bave
simptomima i pojedinanim dijagnozama ve to iskljuivo bude povrno informiranje masa
najee kroz crnu kroniku. Susreem se sa ovim kroz crnu kroniku. Mediji povrno
obrauju ovu temu i uglavnom su fokusirani na PTSP. Neke populacije su slabije tretirane
zbog nekih vanijh tema. Ponekad postoji mogunost da se od medija sazna neto o ovoj
temi ukoliko je Meunarodni dan mentalnog zdravlja ili se odrava neki okrugli stol ili
seminar sa ovom temom. S ozirom na postratna zbivanja u naoj zemlji smatraju da se najvie
panje u medijima pridaje PTSP-u i depresiji te da najvie znaju o tim problemima.
Na upit o tome ta prvenstveno definie osobu koja ima neku vrstu mentalnog poremeaja i po
emu bi se one razlikovale od nas dobili su se razliiti odgovori. Veliki dio smatra da se
osobe sa menalnim oboljenjem razlikuju po nainu ponaanja. Navode kao primjere agresivno
ponaanje koje prati neku vrstu poremeaja, ponaanje prema drugim ljudima tj. nepovjerenje
prema ostatku zajednice i prilaenje ostalima sa strahom i rezervom. Osoba koja nije u stanju
ostvariti kontakt sa drugim osobama potpuni drutveni kontakt. Osoba koja se u nekom
segmentu ivota iskljuuje. Definira ih to to nisu u stanju 100% da se adaptiraju u zdravu
zajednicu.
Strana 45
Takoer je navedeno da se esto bizarno ponaaju te priaju sami sa sobom. Drugi dio
sudionika smatra da to to ih razlikuje od drugih ljudi je sam poremeaj tj. injenica da imaju
psihijatrijsku dijagnozu. Takoe se navodi i nain reagiranja kao prva stvar koja razlikuje
osobe sa psihijatrijskom dijagnoze od onih bez nje. Mentalno obljeli drugaije reagiraju na
stvarnost, na ljude oko sebe te da su esto nepredvidljivi to nas ostale, kako sudionici
navode, i najvie plai. Razlikuju od ostalih i po izgledu. To je izgled koji je zaputen,
neuredan, manje obraaju panje na vlastitu higijenu. Ujedno je i navedeno da su oni mnogo
emotivniji i empatiniji od drugih ljudi.
Stav prema integraciji mentalno oboljelih u zajednicu
Po pitanju ravnopravnog sudjelovanja osoba sa mentalnim poremeajima u zajednici, velika

veina sudionika smtara da oboljeli ne mogu funkcionirati podjednako kao i ostali lanovi
drutva dok manjina smatraju da oboljeli mogu ravnopravno funkcionirati kao lanovi
zajednice. Razlozi kojima potkrepljuju ova miljenja je da se mentalna oboljenja razlikuju od
druge vrste oboljenja, da njihovo funkcioniranje ovisi o vrsti poremeaja kao i o tome koliko
je poremeaj dobro kontroliran. Svi su istaknuli da im se treba omoguiti da ravnopravno
funkcioniraju i da im se treba osigurati to pravo, uz opasku da tim strunjaka sa mentalno
zdravlje mora prethodno ocijeniti da nisu opasnosni za zajednicu. Po pitanju tretmana
mentalnih bolesnika (integracija u drutvo ili institucionalizacija) deinstitucionalizacija tj.
integracija mentalno oboljelih u drutvo je opcija koju treba primjenjivati. Samim
izdvajanjem mentalno oboljelih iz drutva jo im vie tetimo te se trebamo sa njima ophoditi
kao sa ostalim ljudima. Dananje drutvo bi trebalo biti u mogunosti pronai mjesto za njih
na kojem bi se i oni osjeali korisnim, a to je najbitnije. Dio sudionika je za kombinaciju
integracije i institucionalizacije. Za tee poremeaje smatraju da su neophodne institucije
(psihijatrijske klinike, bolnice) jer im je potrebna konstantna njega i nadzor lijenika dok bi
blai oblici mentalnih oboljenja i oni koji ne ispoljavaju agresiju trebali biti integrisani u
drutvo. Jedan sudionik je naveo da je on u veoj mjeri za institucionalizaciju jer smatra da
ukljuivanje u drutvo i davanje povlatenog poloaja moe biti kontraproduktivno.
Strana 46
Mediji i mentalni poremeaji
O nainu prikazivanja mentalno oboljelih u medijima sudionici su imali raznovrsna miljenja

i iskustva. Generalno prevladava stav da su prikazani u negativnom kontekstu, to je zakljuak
svih sudionika fokus grupa. Istaknuto je da ih se prikazuje na poniavajui nain, sa
podsmijehom, da ih se saaljeva i osuuje, prikazuje kao luake, koljae i monstrume. Svi
sudionici su se sloili da se najvie o ovoj temi i problematici pie u rubrikama crne kronike.
Mediji su spremni na lin, odaje se previe detalja koji naruavaju pravo na anonimnost
osobe, daju se puna imena i prezimena, dijagnoze i slike poinitelja nekog krivinog djela
osobe koja ima mentalni poremeaj. Trebalo bi se misliti na porodicu i blinje osobe koja se
tretira u medijima te da bi se njih trebalo zatititi od previe detalja kao i da im se odri tajnost
identiteta. Novinari bi trebali imati drutvenu odgovornost i objektivno informirati, a ne
uznemiravati graane. Mediji prilikom izvjetavanja o incidentima u kojima su akteri osobe sa
psihijatrijskom dijagnozom iskljuivo misle na vei tira i itanost, daju bombastine naslove,
pristup je senzacionalistiki, neetian, stvara se okruje u kojem prevladava strah i panika,
svemu se pristupa povrno u svrhu zadovoljavanja elja mase, ne prati se sam poremeaj ve
dogaaj, ovakvim nainom izvjetavanja, kako istiu sudionici, stvara se pogrena slika o
osobama koje boluju od mentalnog poremeaja te one same ne ele da potrae strunu pomo
jer se boje osude.
Velika veina uesnika u fokus grupama se ne slae sa ovakvim nainom prikazivanja u

medijima, Treba djelovati edukativno. Novinari nemaju vremena istraivati zato je neko
obolio od mentalnog poremeaja tj. zato je npr. nekome ili sebi nanio tetu, ali takav pristup
u medijima e uvijek biti preovladavajui jer prodaje novine. Kako je navedeno: Medji
pomjeraju granice, prema loijem. Postoji prirunik Svjetske zdravstvene organizacije kako
o emu treba izvjetavati i potrebno je da ljudi koji se time bave potuju naputke iz prirunika.
Svi sudionici u svim grupama su izjavili da smatraju da novinari nisu dovoljno upoznati sa
problemima osoba sa mentalnim poremeajima. Niko od prisutnih nije proao neku edukaciju
kada je u pitanju ova tema niti o samim poremeajima niti o pravilnom izjvetavanju kada je
mentalno zdravlje u pitanju. Generalan stav je da novinari nisu dovoljno educirani o ovoj temi
kao i o veini drugih specifinih tema. Novinari danas nemaju vremena da se posvete nekoj
temi, rade paralelno u danu po nekoliko stvari koje dobiju od urednika, sve se obavlja
rutinski, brzo i bez veeg posveivanja temi o kojoj se izvjetava/pie. Nema vie
Strana 47
specijaliziranih novinara, ta vrsta kadra je poslije rata nestala. Novinari pokrivaju irok
spektar tema, nema specijaliziranja. Potrebna je edukacija, novinari su danas univerzalci,
nema usmjeravanja. Urednici trae crnu kroniku, sport i sex. Miljenje koje prevladava je da
je novinarima neophodna edukacija o temi mentalnog zdravlja u obliku seminara, okruglog
stola ili radionice. Bitno je, zbog specifinosti dinamike novinarskog posla, da edukacija bude
kratka i saeta. Istaknut je i problem urednika. esto novinar napie lanak koji je uraen
potujui sve etike principe i u skladu sa kodeksom meutim urednik procijeni da nije
dovoljno privlaan i prilagodi lanak kako misli da je bolje za tira. Potrebna je i edukacija
urednika ili kako jedan sudionik navodi: Jedino to se moe promjeniti jeste da se kroz
kodekse zabrane neka vrste izvjetavanja i neka vrsta stigmatiziranja tj. da to bude kanjivo i
situacija u medijima e se promijeniti.
Javnost i mentalni poremeaji
Stav BH javnosti prema osobama sa mentalnim poremeajima po najveem dijelu sudionika

je negativan, grub, osuujui, takve osobe su izolirane od drutva i porodice, stidimo ih se,
veina javnosti ne eli da pria o tome, smatra ih se nuno agresivnima, ostali ih se plae,
neprijatno im je ukoliko su u blizini osobe sa mentalnim poremeajem: Stav je kao da je to
neto prelazno. Rijei kojima se javnost slui kada razgovara o/kada opisuje osobu sa
mentalnim poremeajem se lud, luak, shizofreniar, budala, nenormalan, bolesnik, moron,
debil, retardiran, idiot, pacijent. Sve to veoma negativno utjee na njih, ovakvim izraavanjem
i ponaanjem ih dodatno stigmatiziramo i izdvajamo iz drutva i svakodnevnog ivota.
Priamo o njima sa zebnjom. Pitanje je koliko prosjeni ljudi percipiraju tu populaciju na
pravilan nain, sve van normalnog je rizino. Najbolje bi bilo kada bismo svi imali jedan
ljudski pristup, topliji, da razumijemo.
Istaknuto je od veine i da je to opasno jer zbog ovakvog stava/izraavnja/ponaanja javnosti

osobe sa mentalnim poremeajima ne trae strunu pomo, skrivaju se i ute o svojim
problemima. Generalno to se tie kreiranja miljenja od strane medija, stavovi sudionika su
podijeljeni. Pola sudionika smatra da je javnosti teko imati drugaiji stav kad im mediji
kreiraju miljenje, dok ostatak misli da su mediji tu u slubi naroda: Mediji u izvjetavanju
podilaze narodu.
Stav pripadnika medija je da BH javnost nije upoznata sa mentalnim poremeajima, niti sa

vrstama, simptomima ni nainima lijeenja. Prosjean narod nije ni zainteresiran da neto
Strana 48
novo sazna ili naui dok im se to ne desi. Najlake je imati negativan stav i stigmatizirati, to
mase i ine. Narodu je dosta rata, bolesti i tekih tema i zato malo znaju o ovome. Javnost
nije dovoljno upoznata. Informisani su samo lanovi porodice koji imaju takav problem. Niko
ne vri edukaciju javnosti. Jedini nain je kroz medije, ali jako malo se izvjetava u
medijima.
Iskustvo i kontakt sa mentalno oboljelim osobama
Gotovo svi uesnici su imali iskustvo sa mentalnim poremeajima tj. u bliem okruenju su
imali osobu koja je imala neki mentalni poremeaj (najvie PTSP, depresija i mentalna
zaostalost). Iskustva su pozitivna kako navode, te osobe su jo uvijek u njihovom okruenju,
stav i ponaanje im se nije promijenilo prema njima.
to se tie tipa socijane interakcije svi sudionici u svim grupama su rekli da im nije i ne bi bio
problem blisko saraivati i raditi sa mentalno oboljelom osobom ukoliko je pod terapijom i
nema agresivne ispade. U svakom sluaju da zato to bez obzira o kakvoj vrsti mentalnog
poremeaja se radi mislim da i ti ljudi zasluuju ansu i priliku da rade. Socijalni kontakt
djece sudionika fokus grupa sa djecom koja imju mentalni poremeaj veini ne bi bio problem
pod uslovom da drugo dijete nije agresivno ili dok je pod nadzorom neke odrasle osobe.
Antistigma kampanja
Po pitanju kreiranja kvalitetne i efikasne antistigma kampanje dati su mnogi savjeti i

miljenja. Najvie preporuka je bilo da se ide na ljudsku priu, tj. da se ukljue osobe koje
imaju dijagnosticiran mentalni poremeaj. Bitno je da ljudi vide da su to stvarni ljudi koji
funkcioniraju u naem drutvu. Potrebno je prikazati pozitivne primjere, ljude koji normalno
rade, imaju porodicu i prijatelje da bi se pokuao otkloniti strah u ljudima kada su u pitanju
osobe sa mentalnim poremeajima i da bi se destigmatizirale te osobe u naoj svijesti.
Statistiki podaci su stvar prolosti, lina pria je ta koja jedino moe imati efekta: Dobra
antistigma kampanja bi sadravala lina iskustva, prie, ne statistiku i brojke. Ispovjedne
forme vrlo dobro prolaze kod ljudi. Neophodne su snane i kratke poruke, neki
prepoznatljivi slogan koji e ostati u uhu i zbog kojeg e se ljudi zainteresirati da malo vie
saznaju o pomenutoj temi: Mislim da bi kampanja trebala poivati na snanim porukama
koje dovode u vezu nas sa uslovima u kojima nastaju mentalni poremeaji, odnosno
injenici da smo svi dio tog problema i da se kao takvi trebamo zajedno suoiti sa tim
Strana 49
drutvenim problemom. Bitno je ukljuiti sve medije, TV, novine, radio i posebno internet
portale. Treba krenuti od mlaih generacija na koje se jo uvijek moe utjecati stoga bi bile
potrebne kratke i zanimljive edukacije u vidu tv ili radio emisija koje e biti pristupane i
prilagoene mladima.
Asocijacije na termin mentalni poremeaj su raznolike sa prevladavanjem negativnih

asocijacija u prvom planu. Najee asocijacije su: agresija, izljevi bijesa, lud ovjek,
problemi, PTSP, samoubistvo, crna kronika, osobe u svom svijetu, razgovor sa samim sobom,
teke sudbine, rat i neimatina, institucija, tableta, drugaiji, predrasude.
4.3. Analiza medijskih prikaza
Zastupljenost sadraja vezanih za koncept mentalno zdravlje
Ukupan broj sadraja o mentalnom zdravlju objavljenih u periodu monitoringa i analize

tampanih medija i portala relevantnih za podruje FBiH je 246. Od ovog ukupnog broja
objava dvostruko vei broj objavljenih sadraja (172 ) su registrovani u tampanim medijima.
Na informativnim portalima objavljeno je ukupno 74 sadraja koja se veu za temu mentalnog
zdravlja.
Grafikon 23. Broj ukupnih sadraja koji su uli u analizu
Portali
30%
tampani mediji
70%
Strana 50
U daljnem pregledu analize, sadrane u ovom izvjestaju, tamapni mediji i portali su tretirani
odvojeno te su frekventnost izvjetavanja i kvaliteta izvjetakog sadraja ove dvije medijske
kategorije predstavljene zasebno po sljedeim varijablama analize: frekventnost objava i
tematike objavljenih sadraja. Zakljuni dio izvjetaja objedinjuje ova dva uzorka kroz
analitike kategorije: karakter objavljenih sadraja, novinarske forme i autorstva i zakljuci
analize medijskog sadrzaja, kao generalnu diskusiju rezultatata analize.
Jednomjesena aanliza tampanih medija pokazuje relativno znaajnu frekventnost

izvjetavanja o konceptu mentalnog zdravlja. Za naznaeni period monitoringa tampanih
medija i analize registrovano je ukupno 172 sadraja koji su se doticali ove sfere zdravlja.
Najvei broj sadraja sa kljunim temama vezanim za mentalno zdravlje registrovan je u
dvosedminom magazinu Aura (41), a najmanji broj (po jedan sadraj) u mjesenim
magazinima Ljepota i zdravlje i Magazine te u sedminim magazinima Azra i Katoliki
vijesnik. U sedminom magazinu Dani i dvosedminom magazinu Star, nije zabiljeena niti
jedna objava sa relevantnim sadrajem u naznaenom periodu analize.
Grafikon 24. Raspodjela tampanih medija po frekvenciji objavljivanja
tampani mediji
14%
Dnevne novine
32% 54%
Sedmicne i dvosedmicne
Mjesecne novine
Strana 51
Dnevne novine
Za mjesec dana u dnevnim novinama objavljeno je ukupno 93 sadraja koji se dotiu

mentalnog zdravlja.
Dnevni Avaz je objavio 27 sadraja, Dnevni list 30 sadraja, Veernji list 25 sadraja dok je
Osloboenje objavilo samo 10 sadraja na ovu temu u periodu monitoringa i analize.
Grafikon 25. Broj objavljenih sadraja u dnevnim novinama
U Dnevnom listu je zabiljeen najvei broj sadraja u periodu analize, a oni se nalaze u
sljedeim rubrikama ovog asopisa: stil ivota (15), zdravlje (2), crna hronika (2) i
24satainfo (1), dobre vijesti (1) i u specijalu ljepota+ zdravlje (9). Stil ivota kao
rubrika sa najvie sadraja preteno objavljuje rezultate istraivanja objavljene u inostranim
medijima, a preuzete putem webstranica i portala.
Ukupan broj sadraja objavljenih u Dnevnom avazu je 27. Teme vezane za mentalno zdravlje
u ovim dnevnim novinama najee su objavljene u rubrici crna hronika, a veina sadraja
je izvjetakog karaktera i sadrajno su izriitio vezani za BiH. Na naslovnoj stranici novine
je tri puta pomenuto mentalno zdravlje kroz istu kljunu tematiku (suicid) koja dominira u
sadrajima objavljenim u ovoj novini.
U Veernjem listu od ukupno 25 sadraja veinski dio nema autora tj. pisan je od strane
redakcije te se odnosi na rezultate preuzetih inostranih istraivanja dok u dnevnim novinama
Strana 52
Oslobodjenje od 10 sadraja ukupno 8 je registrovano u crnoj hronici gdje dominira
izvjetaj o sucidu, homicidu i nasilju u kontekstu mentalnog poremeaja.
Dvosedmine i sedmine novine i magazini
Znatno manji broj objavljenih tema o mentalnom zdravlju u sedminim i dvosedminim

novinama i magazinima - 55 sadraja ukupno.
U toku analize sedminih i dvosedminih novina i magazina zabiljeeno je 55 sadraja koji se

direktno dotiu centralnog koncepta istraivanja ili sadre kljune rijei vezane za sferu
mentalong zdravlja. Tako je ubjedljivo najvei dio objava zabiljeen u dvosedminom
magazinu alternativne medicine Aura, a najmanji broj u sedminom magazinu Katoliki
vijesnik. Takoer postoje magazini u kojima nema objavljenog niti jednog sadraja vezanog
za ovu tematiku u toku jednomjesenog perioda monitoringa, a to su sedmini magazin Dani i
dvosedmini magazin Start.
Grafikon 26. Broj objavljenih sadraja u sedminim i dvosedminim novinama
Veoma je mali broj sadraja vezanih za mentalno zdravlje objavljen u tri najitanija sedmina
i dvosedmina magazina politiko-informativnog i kulturno-zabavnog karaktera- Dani
Slobodna Bosna i Start. Tako je u etiri broja sedminog magazina Slobodne Bosne u periodu
analize objavljeno samo 2 sadraja, jedan lanak i jedan kratki stupac vezano za mentalno
zdravlje, dok u etiri broja sedminog magazina Dani nije objavljen niti jedan sadraj vezan
Strana 53
za temu istraivanja. Takoer, u dvosedmicnom magazinu Startu periodu monitoringa u dva
broja koja su izalanije objavljen niti jedan lanak sa sadrajem koji tretira temu istraivanja.
Mali broj objavljenih sadraja je prisutan i u sedminim magazinima Gracija i Azra

usmjerenim ka enskoj populaciji itatelja te je u u periodu monitoringa i analize registrovano
ukupno samo 5 objava vezanih za temu istraivanja. U pet brojeva magazina Azra objavljen
je samo jedan lanak, dok je u magazinu Gracija koji u svom podnaslovu naznaava da je
Prvi BH magazin za savremenu enu objavljeno samo 4 sadraja od kojih tri kratka stupca
koja obzanjuju rezultate inozemnih istraivanja (preteno V.Britanija i SAD), a koja se
djelomino dotiu mentalnog zdravlja i jedan lanak baziran na komentaru.
U pet brojeva sedminog magazina San koji je preglednog informativnog karaktera,

pokrivajui irok spektar aktuelnosti iz zemlje i svijeta zabiljeeno je takoer samo 2 sadraja
u jednomjesenom periodu monitoringa i analize.
U dvosedminom magazinu Auraija su tri broja bila predmet ovog istraivanja zabiljeen je
daleko najvei broj sadraja vezanih za mentalno zdravlje. Ovaj magazin koji se se bavi
alternativnim pristupom zdravlju u periodu monitoringa ak je objavio 41 sadraj vezan za
centralnu tematiku analize.
U monitoringu vjerskih magazina sedminog katoliko-vjerskog magazina Katolicki tjednik i

dvosedmicnog islamsko-vjerskog magazina Preporod, ukupno je zabiljeno 5 sadraja
vezanih za koncept mentalnog zdravlja. Od ovog ukupnog broja sadraja registrovanog u
vjerskim novinama samo jedan sadraj je zabiljeen u etiri monitorovana broja sedminog
magazina Katoliki tjednika dok se 4 sadraja nalaze u tri monitorovana broja dvosedminog
islamskog magazina Preporod.
Mjeseni magazini
Velika varijacija u broju objava mjesenih magazina u kojima je ukupno objavljeno 24

sadraja.
Strana 54
Grafikon 27. Broj objavljenih sadraja u mjesenim magazinima
U mjesenim magazinima, za period 16.4-16.5, zabiljeen je znatno manji broj objava na

temu mentalnog zdravlja sa velikim varijacima izmeu magazina. Tako je mjeseni magazin
Ljepota i zdravlje ija su dva broja sastavni dio analize objavio samo 1 lanak vezan za ovu
oblast. Isto tako u mjesenom magazinu pod nazivom Magazine samo je 1 lanak objavljen
koji se dotie ove oblasti. U magazinu Srce i ecer, (broj 30 za mjesec maj/juni) objavljena su
samo 2 lanaka koja se dotiu mentalnog zdravlja.
Za razliku od navedenih mjesenih magazina u kojima je evidentan manjak sadraja na temu

mentalnog zdravlja u samo dva broja mjesenog magazina Zdravlje u kui zabiljeeno je ak
20 objava sadraja koji djelomino (relaciono) ili u cijelosti tretiraju ovu oblast. Od ovog
ukupnog broja lanaka 11 objava se nalazi u broju 113 (za april/travanj 2012), a 9 u broju 114
(za maj/svibanj 2012).
Strana 55
Informativni portali
Ukupno 74 sadraja o mentalnom zdravlju objavljeno je na portalima.
Grafikon 28. Broj sadraja objavljenih na portalima
Od ukupnog broja objavljenih sadraja na portlima u periodu monitoringa najvei broj

sadraja je objavaljen na vodeim informativnim BH-a portalima pa je tako 15 sadraja
objavljeno na Klix.ba, zatim 14 na Depo.ba, 12 na Source.ba, po 8 sadrzaja na Cafe.ba i
24satainfo.ba, 7 sadrzaja na Mediainfo.ba i po 5 sadrzaja na Sutra.ba i Topvijestiinfo.ba.
Frekventnost objava je relativno velika na svim portalima budui da preteno imaju vodeu
rubriku/kategoriju pod kojom se objaljvjuju sadraji vezani za tematiku zdravlja pa se tako
esto dotiu i mentalnog zdravlja. Ove rubrike su sljedee: vijesti (32) , crna hornika/hronika
(18), lifestyle (11), zanimljivosti/istraivanja/zabava (10), ona (3), mediji (2).
Na Klix.ba od 15 sadraja 11 je objavljeno pod kategorijom lifestyle odnosno zdravlje kao

subkategorija ove naelne kategorije na portalu, odnosei se na rezultate istraivanja
preuzetih sa inozemenih portala preteno iz SAD i V.Britanije. 2 objave su registrovane u
crnoj hronici, a 2 u hronici zanimljivosti.
Strana 56
Na Depo.ba od 14 objavljenih sadraja, 6 tretira seksualno zdravlje pod kategorijom
zabava, 4 sadraja su pod kategorijom vijesti, 2 pod hronike i 2 pod mediji.
Od 12 sadraja na Source.ba 7 sadraja su pod kategorijom vijesti, 3 pod kategorijom

ona koja tretira aktuelnosti znanstvenih istraivanja na popularno-znanstveno-izvjetaki,
nain fokusirajui se prevashodno na mentalno zdravlje kod ena kroz dominirajuu oblast
seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Preostala 2 sadraja su registrovana pod kategorijom
istraivanje i dotiu se informativnih sadraja istog karaktera.
Na portalima Cafe.ba i 24satainfo.ba koji imaju po 8 sadraja objavljenih dominiraju vijesti i

izvetaki sadraji pa je tako na portalu Cafe.ba svih 5 sadraja objavljeno u kategoriji
vijesti(domae), a 3 kao vijesti o inostranim istraivanjima vezanim za oblast mentalnog
zdravlja, dok je na portalu 24satainfo.ba objavljeno 8 sadraja kao domae vijesti pod
kategorijom crna hronika.
Na portalu Mediainfo.ba 7 sadraja je objavljeno i objavljeni su svi pod kategorijom

zdravlje i bave se inostranim istraivanjima vezanim za mentalno zdravlje dok je 5 sadraja
na portalu Topvijestiinfo.ba objavljeno kao vijesti pod kategorijomcrna hronika, a na
portalu Sutra.ba koji takoer ima 5 objavljenih sadraja 1 je pod kategorijom vijesti, a
preostala 4 pod kategorijom lifestyle i dotiu se seksualnog zdravlja, stresa i potitenosti.
Tabela 15. Tematike objavljenih sadraja
NOVINE I MAGAZINI
DOMINANTNE Sedmine i
Dnevne Mjesene Portali TOTAL
TEMATIKE dvosedmine
Suicid 19 7 0 9 35
Stres i burn-out
9 10 4 11 34
sindrom
Poremeaji
raspoloenja:depresija 8 7 3 7 25
i anksioznost
Seksualno i
reproduktivno 11 2 3 15 31
zdravlje i poremeaji
Strana 57
Poremeaji u ishrani,
3 2 1 2 8
bulimija i anoreksija
Bolesti ovisnosti:
narkomanija, 4 7 0 1 12
alkoholizam
Mentalna retardacija 2 0 6 2 10
Kognitivne
sposobnosti
2 5 6 6 18
(inteligencija i
pamenje)
Strahovi , fobije,
3 4 1 2 10
panika i nervoze
Institucionalne
aktivnosti i prakse u
3 0 0 2 5
oblasti mentalnog
zdravlja
Agresivnost i homicid 5 1 0 0 6
Pozitivna psihologija:
10 5 0 12 27
Srea , optimizam
Razvojna psihologija
5 2 0 2 9
(djeca)
Emotivno-relacijski
6 2 0 5 12
problemi
Hiperaktivnost
3 1 0 0 4
(djeca)
TOTAL 93 55 24 74 246
U ukupnom broju medijskih sadraja najdominantnija su oni koji tretiraju suicid (35) zatim
stres (34), seksualno i reproduktivno zdravlje (31), pozitivnu psihologiju (27), poremeaje
raspoloenja (25) i kognitivne sposobnosti (18). Tako se najvei dio sadraja o suicidu nalazi
u dnevnim novinama dok najvei dio sadraja o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i
pozitivnoj psihologiji u portalima. Poremeaji raspoloenja i stres su ujednaeno prisutni u
Strana 58
svim medijima sa iznimkom mjesenih magazina dok su sadraji vezani za pozitivnu
psihologiju (srea, optimizam, samopouzdanje, samoostvarivanje) najvie zastupljeni na
portalima i u dnevnim novinama.
Najmanji broj sadraja je posveen tematikama hiperaktivnosti kod djece (4 ukupno) od kojih
su tri 3 objave zabiljeene u dnevnim novinama te tematikama institucionalne prakse i
aktivnosti iz oblasti mentalnog zdravlja (5 sadraja ukupno) i agresivnost, homicid (4 objave).
Relativan broj sadraja se dotie tematika bolesti ovisnosti (12), kognitivnih strahova, fobije,
panika i nervoze (10), razvojne psihologije (9) u kojoj dominiraju sadraji vezani za djeiji
razvoj i poremeaja u ishrani (8).
Strana 59
5. Diskusija
Jedan od najveih doprinosa razumjevanja koncepta stigme dao je kanadski sociolog Erving
Goffman, prema kojem se stigma moe definirati kao diskrepanca izmeu virtuelnog i
stvarnog drutvenog identiteta (Goffman, 2009).
Drutvena distanca je jedna od najee koritenih mjera koja se uzima da bi se odgovorilo na
pitanja u vezi stigme prema osobama s mentalnim poremeajima. Mjerenje socijalne distance
ukljuuje pitanja kojima se procijenjuje spremnost sudionika na interakciju sa ciljnom grupom
u razliitim tipovima odnosa. Prva skala socijalne distance je koritena da bi se opisala
socijalna distanca prema rasi, odnosno etnicitetu (1925). Skala je prvi put upotrebljena u
podruju mentalnih poremeaja 1957. godine u Kanadi. Veina studija pokazuje da starije
osobe, relativno nieg obrazovnog stupnja i koje nikad nisu poznavale nekoga sa mentalnim
poremeajem, vjerojatno vie ele socijalnu distancu. Nadalje, osobe koje vjeruju da su ljudi
sa mentalnim poremeajem opasne vie ele socijalnu distancu od osoba koje se smatraju sa
mentalnim poremeajem (Link, Yang, Phelan i Collins, 2004).
Rezultati naeg istraivanja pokazuju da osobe koje u bliem okruenju imaju/imale su osobu
s mentalnim poremeajem, izraavaju manju socijalnu distancu. Takoer, vei skor na skali
znanja o injenicama vezanim za mentalne poremeaje rezultira manjom distancom. Iako su
osobe veeg stupnja obrazovanja pokazale manju socijalnu distancu, ta razlika nije statistiki
znaajna. Najvea socijalna distanca je utvrena prema osobama oboljelim od shizofrenije i
lijeenim narkomanima. Nepredvidivost i opasnost utiu na distanciranje prema osobama sa
shizofrenijom. Smanjenje osjeaja straha se moe ostvariti pruanjem adekvatnih informacija
javnosti o potencijalnom riziku i facilitirati kontakt izmeu javnosti i osoba sa mentalnim
poremeajima (Angermeyer i Matschinger, 2004).
Dva su glavna ogranienja koja se veu za mjerenje socijalne distance: bias drutvene
prihvatljivosti, ljudi se ne ele prikazati bezosjeajnim i ignorantima i ogranienje koje
nastaje kada se eli zakljuiti o neijem ponaanjem na osnovu prijavljenih namjera,
relevantna ponaanja se trebaju mjeriti direktno (Link, Yang, Phelan i Collins, 2004).
Stav zajednice prema mentalno oboljelim (Community Attitudes Toward the Mentaly Ill-
CAMI) kreirali su Taylor i sur (1979), i Taylor i Dear (1981) kao unaprijeeni instrument
mjerenja u odnosu na Miljenja prema mentalnim bolestima (Opinions About Mental
Illness OMI, 1962), djelomice zbog nepokrivanja pitanja deinstitucionalizacije i lijeenja
osoba sa mentalnim poremeajima (Link, Yang, Phelan i Collins, 2004).
Strana 60
Taylor i Dear su pokazale da skale visoko koreliraju meu sobom i sa oekivanim
demografskim varijablama, kao to su dob, spol, zanimanje i ivotni standard. Najvea snaga
CAMI-ja je u mjerenju stavova prema ustanovama za lijeenje mentalnog poremeaja u
zajednici. Deinstitualizacija predstavlja novi pogled na skrb i zbrinjavanje ljudi sa mentalnim
poremeajima (Link, Yang, Phelan i Collins, 2004). Prema nekim istraivanjima dob,
obrazovanje i zanimanje su tri najvanije socio-demografske vraijable koje koreliraju sa
stavovima zajednice prema mentalnim poremeajima (Angermeyer i Matschinger, 2004).
Provedena faktorska analiza pokazuje, kao i u nekim drugim istraivanjima (Wolff, Pathare
Craig i Leff, 1996) trofaktorko rjeenje. Dolo je do preklapanje dva faktora nad podsklama
Autoritativnost i Restrikacija (s tim da je izvjestan broj pitanja iz podskale Autoritarnost
iskljuen zbog niske faktorske teine), i dva faktora nad podskalama Dobronamjernost i
Integracija u zajednicu.
Istraivanje pokazuje da opa populacija u Federaciji BiH ima relativno vie dobronamjerne
stavove i izraava toleranciju prema osobama sa mentalnim poremeajem i njihovoj
rehabilitaciji u zajednici, te stavlja manju restrikciju prema mentalnim poremeajima. Kroz
fokus grupe sa predstavnicima medija takoer smo dobili stav od veine sudionika da je
deinstitucionalizacija, tj.integracija u zajednicu, terapija budunosti i neophodna za daljni
prosperitet i funkcioniranje mentalno oboljelih.
Utvren je utjecaj spola, edukacije, mjesta ivljenja na stavove prema osobama s mentalnim
poremeajima.
Iako su utvrene razlike statistiki znaajne, veliina utjecaja je mala. Takoer, veliina
objanjene varijanse nije visoka, naroito u sluaju integracija mentalnog zdravlja u zajednici.
Korelacija izmeu tri podskale je visoka.
Openito su uzima da osobe sa veim stupnjem obrazovanja imaju pozitivnije stavove prema
osobama sa mentalnim poremeajima. Utjecaj godina povezuje se sa oznaavanjem mentalnih
poremeaja koje su formirane tijekom procesa odrastanja. Takoer, oni koji imaju djecu
imaju negativnije stavove prema mentalnim poremeajima (Angermeyer i Matschinger,
2004).
Da bi se sprijeilo stvaranje negativnih stavova potrebno raditi sa odreenim skupinama ljudi,
i pruiti im adekvatne informacije o mentalnim poremeajima. Tome govori u prilog i
podatak od 82,1% ispitanika koji ele vie informacija o mentalnom zdravlju.
Ovi podaci su dobiveni i kroz fokus grupe gdje je istaknuta neosporna potreba adekvatne
edukacije i javnosti i medija o mentalnim poremeajima i o mentalnom zdravlju generalno.
Strana 61
6. Zakljuci
Neto manje od polovine ope populacije u FBiH poznaje osobu s mentalnim

poremeajem.
Najvei postotak ispitanika procjenjuje da se osobe iz njihovog okruenja kada imaju
mentalne poremeaje obraaju za pomo lanovima porodice (48,6%), zatim
zdravstvenom profesionalcu (33,0%), sveeniku/hodi (8,7%).
Zdravstvene ustanove zbog mentalnog poremeaja posjetilo je 29,1% ispitanika.
Zdravstvene ustanove posjeivale su vie osobe enskog spola, nieg stupnja
obrazovanja, oni koji ive na selu, i koji svoj ivotni standard ocjenjuju znatno niim
od prosjenog.
Meu onima koji nisu posjeivali zdravstvene ustanove zbog mentalnog poremeaja,
njih 9,8% takvu pomo ne bi ni traili.
Razlozi za netraenje pomoi su: strah (43,5%), miljenje da im ne mogu pomoi u
zdravstvenim ustanovama (35,9%), sam se treba izboriti (32,6%).
Niti jedan taan odgovor na tvrdnje o mentalnom zdravlju imalo je 3,2% ispitanika, a
sve tane odgovore 0,6% ispitanika. Najvei dio ispitanika (64,8%) ima 4-6 tanih
odgovora, zatim 1-3 tana odgovora 21,4% ispitanika i najmanje 7-9 ispitanika
(13,8%).
Manje znanje (vei postotak 1-3 tana odgovora) pokazuju osobe mukog spola, starije
ivotne dobi i nieg stupnja obrazovanja.
Osobe koje su se oporavile od mentalnih poremeaja mogu pomoi drugima osobama
u oporavku smatra 84,2% ispitanika, uz statistiki znaajnu razliku u odnosu na nivo
strune spreme, status, mjesto stanovanja i ivotni standard.
Vie informacija o mentalnom zdravlju eli veina ispitanika (82,1%).
6.1. Ponaanje zajednice prema osobama s mentalnim poremeajima
Najvea socijalna distanca je utvrena prema oboljelim od izofrenije (medijan 18) i

lijeenim narkomanima (medijan 18), najmanje prema oboljelim anksioznosti/tjeskobe
i PTSP-a (medijan 20).
Strana 62
Prema oboljelim od izofrenije veu distancu pokazuju ispitanici koji ive u
gradovima (u odnosu na ostala mjesta) (p=0,000) i koje u bliem okruenju nemaju
osobu s mentalnim poremeajem (p=0,000).
Prema lijeenim narkomanima manju distancu pokazuju ispitanici iz manjih gradova
(u odnosu na vee gradove i selo) (p=0,000), ispitanici nieg standarda (u odnosu na
neto vii i prosjeni) (p=0,004) i oni koji u svom bliem okruenju imaju osobe s
mentalnim poremeajem (p=0,000).
Prema mentalno zaostalim osobama veu distancu pokazuju ispitanici sa standardom
znatno niim od prosjeka (u odnosu na neto niim od prosjeka) (p=0,000), i osobe
koje u bliem okruenju nemaju osobu s dijagnosticiranim mentalnim poremeajem
(p=0,000).
Veu distancu, odnosno manji skor, na skali ukupne socijalne distance, pokazuju
osobe koje u bliem okruenju nemaju osobe sa mentalnim poremeajima (p=0,000).
Vee znanje o mentalnom zdravlju povezano je sa manjom socijalnom distancom
prema osobama s mentalnim poremeajima (r=0,152, p=0,000).
6.2. Stavovi zajednice prema osobama sa mentalnim poremeajima
Opa populacija u Federaciji BiH vie izraava dobronamjerne stavove - srednja

vrijednost 3,8 (3,3-4,1), i toleranciju prema osobama sa mentalnim poremeajem i
njihovoj rehabilitaciji u zajednici srednja vrijednost 3,5 (3,2-3,8), te stavlja manju
restrikciju srednja vrijednost 2,6 (2,1-3,2).
Utvrena je jaka pozitivna korelacija izmeu dobronamjernosti i integracije mentalnog

zdravlja u zajednici.
Socio-demografska obiljeja pokazuju manji utjecaj na stavove prema osobama sa

Veu dobronamjernost izraavaju osobe enskog spola, vieg stupnja edukacije,
urbanijih podruja.
Manju restrikciju prema osobama sa mentalnim poremeajima izraavaju osobe iz
urbanijih podruja, vieg stupnja obrazovanja i osobe koje nemaju djece.
Strana 63
Vie su otvoreni za integraciju mentalnog zdravlja u zajednici osobe enskog spola,
urbanijih podruja, vieg stupnja strune spreme, studentska populacija i penzioneri, te
osobe koje nemaju djece.
6.3. Fokus grupe
Prema samoprocjeni pripadnika medija koji su sudjelovali u fokus grupama veina

posjeduje osnovno znanje o temi mentalnih poremeaja i mentalnog zdravlja.
Veina smatra da mentalno oboljele osobe imaju zajednike karakteristike koje ih ine
prepoznatljivima, bilo da su ponaajne, emotivne ili kognitivne prirode.
Iz medija se moe nauiti poneto o mentalnim pormeajima, ali vrlo malo o vrsti
poremeaja ili simptomima, a vie o negativnim izoliranim sluajevima koji bacaju
loe svjetlo na mentalno oboljele.
Veina objavljenog sadraja u medijima o mentalnom zdravlju i poremeajima je
objavljeno u sekcijama crne kronike.
Mediji ne potuju kodekse, etike principe i pravo na privatnost kada izvjetavaju o
Veina sudionika vidi integraciju mentalno oboljelih u drutvo kao jedinu humanu i
prihvatljivu opciju.
Novinari u BiH nisu dovoljno upoznati sa problematikom mentalnih oboljenja i
neophodne su ciljanje edukacije da bi se nain izvjetavanja, a samim tim i stav
javnosti prema mentalno oboljelim, poboljao.
BH javnost, prema procjeni sudionika, takoe nije dovoljno upoznata i educirana o
Veina sudionika je imala privatnih iskustava sa mentalno oboljelima, bilo u porodici
ili preko poslovnih relacija.
Kada je u pitanju socijalni kontakt njih i lanova njihove porodice sudionici nemaju
otpor prema saradnji sa ili kontaktu sa osobom koja ima mentalni poremeaj.
Neophodna je antistigma kampanja u svrhu destigmatizacije, umanjenja straha javnosti
od mentalno oboljelih i poveanja svijesti o toj problematici i potrebama mentalno
oboljelih.
Strana 64
6.4. Analiza medija
tampani mediji i informativni portali se dosta bave mentalnim poremeajima i

izvjetavaju/piu o mentalnom zdravlju u irem smislu koncepta.
246 objavljenih sadraja u jednomjesenom periodu monitoringa demonstrira
popularnost odreenih kljunih tematika vezanih za ovu oblast, a to su suicid, stres,
seksualno i reproduktivno zdravlje i poremeaji, poremeaji raspoloenja i kognitivne
funkcije/sposobnosti, pozitivna psihologija, bolesti ovisnosti i emotivno-relacijski
problemi.
Mnogi sadraji objavljeni u asopisima/portalima o mentalnim poremeajima nisu
napisani u skladu sa naunim injenicama tj. nisu potkovani naunim dokazima ve su
pisani za mase u zabavnom tonu.
U dnevnim novinama kao i na informativnim portalima gdje je zastupljen najvei broj
sadraja takoer je prisutna prezastupljenost oblasti mentalnog zdravlja kroz izvjetaje
u crnoj hronici i vijestima o suicidu, homicidu, agresivnosti i ovisnosti te se da
uoiti konstantna povezanost oblasti mentalnog zdravlja sa poremeajima,
oboljevanjima i patologijom.
S druge strane postoji krajnost izvjetavanja o pozitivnoj psihologiji kroz popularno-
znanstvene sadraje koji na nekritiki i netransparentan nain (bez podataka o
kontekstu, metodi, pristupu istraivanju) obznanjuju podatke inozemnih istraivanja
direktno preuzetih iz drugih medija. U ovakvim sadrajima dominira neopravdan
optimizam u pristupu stresu, poremeajima raspoloenja, seksualnom/reproduktivnom
zdravlju i poremeajima raspoloenja.
Koncept mentalnog zdravlja se svodi na dominirajua izvjea neagtivnog karaktera
locirana u crnoj hronici ili u marginalnim hronikama poput lifestyle magazin
zanimljivosti u kojima se objavljuju znanstveno-popularni sadraji o stresu,
seksualnom zdravlju i kognitivnim sposobnostima sa dodatkom brzih savjeta o
mentalnom zdravlju, ozdravljenju i ouvanju zdravlja.
Strana 65
7. Preporuke
Potrebno je raditi na veoj promociji traenja pomoi strunjaka iz oblasti mentalnog

zdravlja meu mukarcima nieg obrazovnog statusa iz ostalih/ruralnih sredina.
Rezultati istraivanja su pokazali da je glavni razlog netraenja strune pomoi
zapravo strah od otkrivanja identiteta, te je potrebno vie raditi na promociji zatite
linih podataka korisnika.
Drugi razlog je sumnja da zdravstvene ustanove i strunjaci iz oblasti mentalnog
zdravlja mogu pomoi kada doe do problema te je neophodno jo bolje promoviranje
rada centara za mentalno zdravlje u svrhu smanjenja nepovjerenja prema zdravstvenim
ustanovama.
Potrebno je osnaivanje i samozastupanje osoba sa mentalnim poremeajima
(Corrigan, 2002), tj. lino angairanje osoba sa mentalnim poremeajem u kampanji o
zatiti i promociji zdravlja.
S obzirom da je istraivanje pokazalo povezanost veeg znanja sa smanjenjem
socijalne distance, za redukciju stigmatizacije potrebno je uiniti zdravstvene
informacije to dostupnijim, educirati javnost te time i motivirati ljude da se obrate za
pomo kada uoe prve znake problema.
Kratki edukativni kursevi o mentalnim poremeajima su uspjeno pokazali smanjenje
stigmatizirajuih stavova meu raznovrsnim populacijama: policajci (Pinfold,
Toulmin Thornicroft, Huxley, Farmer i Graham, 2003), dravni slubenici (Tanaka,
Ogawa, Inadomi, Kikuchi i Ohta, 2003) te srednjokolcima (Esters, Cooker i
Ittenbach, 1998), te bi se, obzirom na preporuke sudionika fokus grupa o vanosti
edukativnih kurseva, trebala eventualno odabrati jedna ciljna skupina kojoj treba
prilagoditi antistigma program.
S obzirom na nae rezultate gdje su osobe mukog spola, nie strune spreme i loijeg
SES-a iskazivali vie stigmatizirajuih stavova prema mentalno oboljelim trebalo bi se
vie panje u kampanji posvetiti ovoj skupini.
Neka istraivanja (Meise, Sulzenbacher, Kemmler, Schmid, Rssler i Guenther, 2000)
pokazuju da se najbolji rezultati u smanjenju stigmatizacije dobijaju kombinacijom
kontakta sa mentalno oboljelima i edukacijom. S obzirom da je ovim istraivanjem
pokazano da na manju socijalnu distancu prema mentalno oboljelima utjee
Strana 66
poznavanje mentalno oboljelog definitivno bi u antistigma kampanju trebalo ukljuiti
korisnike usluga.
Po preporuci pripadnika medija, lina iskustva privlae najvie panje, tj. tzv.
ispovjedne prie te bi se kampanja trebala graditi oko pozitivnih primjera-korisnika
koji rade i koji su u potpunosti funkcionalni u zajednici.
Potrebno je, po preporuci predstavnika medija, prvo krenuti od educiranja novinara i
urednika o mentalnim poremeajima da bi se onda ispravno mogla educirati javnost.
Uvesti pitanja od znaaja za mentalno zdravlje u tampane i elektronske medije
obraena u skladu sa kodeksom i propisima o izvjetavanju o osobama sa mentalnim
poremeajima.
Budui da je 82,1% sudionika izjasnilo da bi eljelo dobiti vie informacija o
mentalnim poremeajima, ovaj podatak treba biti poticaj za kreiranje kampanje i znak
da je sazrelo vrijeme da se javnost educira o mentalnim poremeaja u svrhu smanjenja
straha, destigmatizacije i poveanja svijesti o mentalnom zdravlju.
Strana 67
8. Literatura:
1. Angermeyer, M.C., Matschinger, H. (2004). The Stereotype pf Schysophrenia and

Its Impact on Discrimination Against People With Schizophrenia: Results From
Representative Survey in Germany. Schizophrenia Bulletin, Vol. 30, No.4.
2. Corrigan, P. (2002). Empowerement and serious mental illness: treatment
partnership and community opportunities. Psychiatry Quarterly, 73(3), pp. 217-
228.
3. Esters I.G., Cooker P.G., Ittenbach R.F. (1998). Effects of a unit of instruction in
mental health on rural adolescents conceptions of mental illness and attitudes
about seeking help. Adolescence; 33:46976.
4. Goffman, E. (2009) Stigma. Zabeleke o ophoenju sa naruenim identiteom.
Novi Sad: Mediteran Publishing, 14-17.
5. Link, B.G., Yang, L.H., Phelan, J.C., Collins, P.Y. (2004). Measuring Mental
Illness Stigma. Schizophrenia Bulletin, Vol. 30, No. 3.
6. Locke, C.R. (2010). Public attitudes toward mental illness: an experimental design
examining the medias impact of crime on stigma, PhD Dissertation.
7. Meise U., Sulzenbacher H., Kemmler G., Schmid R., Rssler W., Guenther V.
(2000) ...nicht gefhrlich, aber doch furchterregend. Ein Programm gegen
Stigmatisierung von Schizophrenie in Schulen. Psychiatr Prax; 27:3406.
8. Milai-Vidojevi, I., Dragojevi, N. (2011). Stigma i diskriminacija prema
osobama s mentalnom boleu i lanovima njihovih porodica. Specijalna edukacija
i rehabilitacija,Vol. 10, br. 2. 319-337, Beograd.
9. Pinfold V., Toulmin H., Thornicroft G., Huxley P., Farmer P., Graham T. (2003)
Reducing psychiatric stigma and discrimination: Evaluation of educational
interventions in UK secondary schools. Br J Psychiatry;182:3426.
10. Priebe, S., Frottier, P.,Gaddini, A., Kilian, R., Lauber, C., Martnez-Leal, R.,
Munk-Jrgensen, P., Walsh, D., Wiersma, D., Wright, D. (2008). Mental Health
Care Institutions in Nine European Countries, 2002 to 2006. Psychiatric Services;
doi: 10.1176/appi.ps.59.5.570.
11. Song, L., Chang, L., Chaiw-Yi, Shih, Chih-Yuan, Lin, Ming-Jeng, Yang. (2005).
Community attitudes towards the mentally ill: The results of a national survey of
Strana 68
th taiwanese population. International Journal of Social Psychiatry. Vol 51 (2):
174-188.
12. tulhofer, A., Matkovi, T. (2006.) Istraivanja socijalne iskljuenosti-empirijska
analiza socijalne iskljuenosti, U: N. Starc, L. Ofak i elo abi, S. (ur.),
Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, Zagreb, UNDP.
13. Tanaka G., Ogawa T., Inadomi H., Kikuchi Y., Ohta Y. (2003). Effects of an
educational program on public attitudes towards mental illness. Psychiatry Clin
Neurosci; 57:595602.
14. Wolff, G., Pathare, S., Craig, T., Leff, J. (1996). Community Attitudes to Mental
Illness. British journal of Psychiatry, 168:183-190.
Strana 69

Istrazivanje Stavova Javnosti o Osobama Sa Mentalnim Poremecajima U FBiH PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Istrazivanje Stavova Javnosti o Osobama Sa Mentalnim Poremecajima U FBiH PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISTRAIVANJE STAVOVA JAVNOSTI O

Finalni izvjetaj za Federaciju Bosne i Hercegovine

Izvjetaj istraivanja za Federaciju BiH

Sarajevo, august 2012

Izrada baze i statistika obrada rezultata:

Analiza medijskih prikaza:

2.1. Specifini ciljevi ................................................................................................................. 6

3.1. Instrumenti ........................................................................................................................ 7

3.1.1. Kvanitativna linija.......................................................................................................... 7

3.1.2. Kvantitativna linija ........................................................................................................ 8

3.2. Uzorak ................................................................................................................................ 9

3.2.1. Uzorak za optu populaciju ........................................................................................... 9

3.2.2. Uzorak za fokus grupe ................................................................................................. 10

3.2.3. Uzorak za analizu medijskih prikaza ......................................................................... 11

3.3. Statistika analiza ............................................................................................................ 13

3.4. Postupak terenskog rada i organizacija istraivanja ................................................... 13

4.1. Opa populacija ............................................................................................................... 15

4.2. Fokus grupe .................................................................................................................... 44

4.3. Analiza medijskih prikaza .............................................................................................. 50

Stigma osoba s mentalnim poremeajem moe se razumjeti kao kombinacija problema

Opi cilj istraivanja je utvrditi zastupljenost stigmatizacije i diskriminacije meu odraslim

2.1. Specifini ciljevi

1. Procijeniti stavove i percepciju javnosti i medija o mentalnim poremeajima

U istraivanju su se koristile kvalitativne i kvantitativne metode/tehnike prikupljanja

3.1.1. Kvanitativna linija

Skala za mjerenje socijalne distance

3.1.2. Kvalitativna linija

Vodi za fokus grupe

Analiza medijskih prikaza

3.2.1. Uzorak za optu populaciju

Tabela 1.Alokacija uzorka domainstava po kantonima i tipu naseljenih mjesta

Broj domainstava u uzorku % domainstava u uzorku

Optina Gradsko Negradsko Ukupno

Uzorak se bazira na kvotnom izboru uzorka domainstava sa elementima probabilistikog

3.2.2. Uzorak za fokus grupe

Na osnovu ranije opisanih stratuma formirano je 5 fokus grupa sa predstavnicima medija, po

Grad Medij Broj sudionika

3.2.3. Uzorak za analizu medijskih prikaza

Uzorak za analizu medijskog sadraja je u cijelosti baziran na tekstualnom sadraju, to jeste

U analizu tampanih medija uvrtene su sve dnevne/sedmine/dvosedmine/ novine aktuelne

Tabela 4. tampani mediji koji su uli u analizu

Tabela 5. Informativni portali koji su uli u analizu

3.4. Postupak terenskog rada i organizacija istraivanja

4.1. Opa populacija

U istraivanju je uestvovalo 1184 sudionika. Od 1171 sudionika koji su naveli podatak o

Grafikon 1. Struktura sudionika prema spolu (N=1171)

Grafikon 2. Struktura sudionika prema dobnim skupinama (N=1137)

Grafikon 3. Struktura sudionika prema stepenu strune spreme (N=1171)

Iz grafikona 4, vezano za zanimanje sudionika, vidi se da je 48,4% zaposlenih, 26,6%

Grafikon 4. Struktura sudionika prema zanimanju (N=1178)

Grafikon 5. Struktura sudionika prema mjestu stanovanja (N=1175)

Prema branom statusu sudionika oenjanih/udatih je bilo 57,6%, neoenjenih/neudatih

Grafikon 6. Struktura sudionika prema branom statusu (N=1170)

Grafikon 7. Struktura sudionika prema djeci (N=1166)

to se tie samoprocijene ivotnog standarda, 52,1% sudionika je izjasnilo da ive prosjenim

Grafikon 8. Struktura sudionika prema samoprocjeni ivotnog standarda (N=1184)

Grafikon 9. Struktura sudionika prema injenici da u okruenju imaju osobu s

Grafikon 11. Odgovori na pitanje o posjeti zdravstvenih ustanova zbog mentalnog

U strukturi osoba koje su posjeivale zdravstvene ustanove zbog mentalnog poremeaja,

Drugi razlozi komije bi ogovarale, korupcija, ne vjerujem u strunu pomo, nikome ne

Tabela 6. Distribucija (%) tanih odgovora na tvrdnje o mentalnim poremeajima

Grafikon 15. Da li ljudi koji su se oporavili od mentalnih poremeaja mogu pomoi

Da ljudi koji su se oporavili od mentalnih poremeaja mogu pomoi drugima osobama u