Croatian

to je
izofrenija?
(What is schizophrenia?)
to je izofrenija?
Kod osoba sa izofrenijom u pravilu dolazi do promjena
u ponaanju i percepciji, kao i nesreenih misli to moe
iskriviti njihovo doivljavanje stvarnosti. To se naziva
psihozom.
izofrenija je duevna bolest koju prati dosta stigme i
pogrene informiranosti. To esto poveava uznemirenost
kod oboljelih osoba i njihovih obitelji
izofrenija se obino prvi put pojavi kod osoba izmeu
15 i 20 godina starosti, premda moe nastati i kasnije u
ivotu. izofrenija pogaa oko jedan posto cjelokupnog
stanovnitva.
Oko jedne treine osoba sa izofrenijom doive samo
jednu ili nekoliko kratkih epizoda te bolesti u svom ivotu.
Kod ostalih, ona se moe povremeno pojavljivati tijekom
itavog ivota.
Bolest moe nastati brzo, s akutnim simptomima koji se
razvijaju kroz nekoliko tjedana, ili sporo kad pogoranje
nastaje mjesecima ili ak godinama.
Tijekom nastajanja bolesti oboljela osoba se esto povue
od drugih, zapadne u depresiju i obuzme je tjeskoba, a
razvije i neobine ideje ili uasan strah.Primjeivanje tih
ranih znakova je vano kako bi se pruilo rano lijeenje.
Rano prepoznavanje i uinkovito rano lijeenje od vitalne je
vanosti za buduu dobrobit osoba sa izofrenijom.
izofreniju okruuju mnoga pogrena shvaanja to
doprinosi stigmi, izolaciji i diskriminaciji koju mogu
doivjeti osobe sa izofrenijom kao i njihove obitelji i
njegovatelji.
Uobiajeno pogreno vjerovanje je da su osobe sa
izofrenijom opasne. One su rijetko opasne, naroito ako
im se prui odgovarajue lijeenje i podrka.Samo ponekad
mala manjina osoba sa izofrenijom moe postati agresivna
tijekom akutne epizode psihoze, ako ju se ne lijei, zbog
straha ili umiljanja.Najee je to agresivno ponaanje
usmjereno na sebe same tako da rizik od samoubojstva
moe biti visok.
izofreniju esto pogreno nazivaju podvojena linost.
To nije istina; osobe sa izofrenijom mogu esto umiljati
i imati iskrivljenu sliku stvarnosti, ali oni nemaju viestruku
linost.
Osobe sa izofrenijom pokazuju normalni raspon
intelektualne sposobnosti, i nisu duevno onesposobljene,
premda akutni simptomi psihoze mogu poremetiti njihovu
sposobnost razmiljanja tijekom akutne epizode bolesti.
Koji su simptomi izofrenije?
U glavne simptome izofrenije spadaju:
Umiljanja pogreno vjerovanje u vlastitu krivnju ili
veliinu, ili da ih netko progoni ili kontrolira izvana.
Osobe sa izofrenijom mogu opisivati zavjere drugih
protiv njih ili mogu misliti da posjeduju posebne talente
ili moi. Ponekad se povuku od drugih ljudi ili se skrivaju
kako bi izbjegli imaginarno proganjanje.
Halucinacije to je najee ujenje glasova. Drugi,
manje uobiajeni doivljaji su vienje, osjeanje, okus
ili mirisanje stvari koje takvim osobama izgledaju vrlo
stvarno, iako ustvari nisu tu.
Poremeaj u razmiljanju kada je teko slijediti govor
koji nema loginu povezanost. Misli i govor mogu biti
zbrkani i nepovezani.
Drugi simptomi izofrenije ukljuuju:
Pomanjkanje energije kada se izgubi sposobnost
obavljanja svakodnevnih radnji, poput pranja i kuhanja.
To pomanjkanje poleta, motivacije i poduzetnosti dio je
te bolesti, a ne lijenost.
Potekoe u razmiljanju - kod oboljele osobe mogu
biti poremeeni koncentracija, pamenje i sposobnost
planiranja i organiziranja. To oteava logino
rasuivanje, komuniciranje i obavljanje svakodnevnih
zadataka.
Otupljeno izraavanje emocija kada je kod oboljele
osobe uveliko smanjena sposobnost izraavanja emocija.
To je esto popraeno neprimjernim reagiranjem u
veselim ili tunim situacijama.
Drutvena povuenost uzrok tome moe biti nekoliko
imbenika ukljuujui strah da e ih netko ozlijediti ili
bojazan od kontakta s drugim ljudima zbog gubitka
drutvenih sposobnosti.
Pomanjkanje uvida budui da su neka proivljavanja,
kao to su umiljanja i halucinacije tako stvarna,
uobiajeno je za osobe sa izofrenijom da ne budu
svjesni svoje bolesti. To moe biti vrlo uznemiravajue
za obitelj i njegovatelje. Nedostatak uvida moe biti
razlogom da osobe sa izofrenijom odbiju prihvatiti
lijeenje koje bi im moglo pomoi.Isto tako, neeljene
nuspojave od nekih lijekova mogu takoer doprinijeti
odbijanju lijeenja.
to uzrokuje izofreniju?
Nije pouzdano utvren niti jedan uzrok izofrenije, ali se
pokazalo da je nekoliko imbenika vezano uz nastajanje te
bolesti.
 I kod mukaraca i kod ena postoji jednaka vjerojatnoa da
obole od te bolesti tijekom ivota, iako se kod mukaraca
izofrenija ee pojavljuje ranije u ivotu.
Genetski imbenici
Sklonost izofreniji moe biti nasljedna. Openito u
puanstvu samo jedan posto ljudi oboli od izofrenije
tijekom ivota, ali ako jedan roditelj ima izofreniju, onda
djeca imaju 10 posto anse da i ona obole - odnosno 90
posto anse da ne obole of izofrenije.
Biokemijski imbenici
Vjeruje se da su izvjesne biokemijske tvari u mozgu
povezane sa izofrenijom, osobito neuroprijenosnik koji
se zove dopamin. Jedan od vjerojatnih uzroka kemijske
neravnotee je genetska predispozicija na tu bolest.
Komplikacije tijekom trudnoe ili poroaja koje uzrokuju
oteenje strukture mozga takoer mogu imati udjela u
tome.
Odnosi u obitelji
Nisu pronaeni nikakvi dokazi koji bi ili u prilog tvrdnji
da izofreniju uzrokuju odnosi u obitelji. Meutim, neke
osobe sa izofrenijom su osjetljive na bilo kakvu napetost
unutar obitelji, to one mogu dovoditi u vezu s ponovnim
napadom bolesti.
Stres
Dobro je poznato da stresni incidenti obino prethode
nastanku izofrenije.Kod osjetljivih osoba oni mogu
pospjeiti razvijanje bolesti.
Osobe sa izofrenijom esto postanu nervozne, razdraljive
i ne mogu se koncentrirati i prije nego akutni simptomi
postanu oigledni. To moe prouzroiti probleme na poslu
i pokvariti odnose s drugima. esto se onda misli da su te
stvari krive za nastanak bolesti, dok je ustvari bolest ta koja
je prouzroila tu stresnu situaciju. Stoga nije uvijek jasno je
li stres uzrok ili posljedica izofrenije.
Uivanje alkohola i drugih droga
tetno uzimanje alkohola i drugih droga, naroito
marihuane i amfetamina moe potaknuti psihozu kod
osoba koje su podlone oboljenju od izofrenije. Iako
samo uzimanje tih supstanci ne uzrokuje izofreniju, vrlo je
snana veza izmeu toga i povrata bolesti.
Osobe sa izofrenijom obino ee uzimaju alkohol i
druge droge nego ope puanstvo i to oteava lijeenje.
Pokazalo se da znatan dio oboljelih od izofrenije pui, to
doprinosi njihovom loem fizikom zdravlju.
Kakvo je lijeenje na
raspolaganju?
Najuinkovitije lijeenje izofrenije ukljuuje lijekove,
psiholoku terapiju i potporu za ublaavanje posljedica te
bolesti u svakodnevnom ivotu.
Takoer su vani edukacija o toj bolesti kao i nauiti kako
uinkovito reagirati na rane upozoravajue znakove napada
bolesti.
Otkrivanje lijekova protiv psihoze unijelo je revoluciju u
lijeenje izofrenije. Sada veina oboljelih moe ivjeti u
zajednici i ne mora biti u bolnici.Neke osobe nikad i ne
zavre u bolnici i njima se zdravstvena njega u potpunosti
prua u samoj drutvenoj zajednici.
Lijekovi djeluju tako to ispravljaju kemijsku neravnoteu
u mozgu koja se povezuje s tom bolesti. Noviji, ali dobro
ispitani lijekovi doprinose potpunijem oporavku i imaju
manje tetnih nuspojava.
izofrenija je bolest kao i mnoge fizike bolesti. Isto kao to
je insulin spas za osobe s dijabetesom, tako i lijekovi protiv
psihoza mogu biti spas za oboljele of izofrenije. I isto
kao to je to sluaj kod dijabetesa, neki e trebati uzimati
lijekove do daljnjeg kako bi drali simptome pod kontrolom
i sprijeili ponavljanje epizoda psihoze.
Oboljelim osobama u oporavku mogu pomoi promjene
u nainu ivota, kao to su smanjeno uzimanje alkohola i
drugih droga i drugih stvari koje potiu napade.
Premda ne postoji lijek za izofreniju, oboljelim osobama
u kontroli simptoma i da ive ispunjen i produktivan ivot
mogu pomoi redoviti kontakti s lijenikom ili psihijatrom
i po mogunosti s multidisciplinarnim timom (koji moe
obuhvaati medicinske sestre duevnog zdravlja, socijalne
radnike, radne terapeute i psihologe).
Podrka vrnjaka takoer moe biti dragocjen izvor
pomoi, korisnih informacija i nade.
Ponekad mogu biti od pomoi posebne terapije usmjerene
na lijeenje simptoma kao to su razna umiljanja. Fiziki
zdravstveni problemi takoer se trebaju lijeiti.
Usluge i potpora za oporavak osoba s psihijatrijskom
onesposobljenou takoer mogu pomoi oko problema u
vezi posla, financija, smjetaja, drutvenih odnosa i samoe.
Obitelj i prijatelji osoba sa izofrenijom esto mogu osjeati
zbunjenost i uznemirenost. Podrka i edukacija, kao i bolje
razumijevanje bolesti u zajednici vaan su dio lijeenja.
Gdje se obratiti za pomo O ovoj brouri
Svom lijeniku ope prakse. Ovo je prva iz niza broura o duevnoj bolesti koje financira
vlada Australije u sklopu Nacionalne strategije o duevnom
U svom drutvenom zdravstvenom centru.
zdravlju.
U svom drutvenom centru za duevno zdravlje.
Ostale broure iz ove serije su:
Za informacije o uslugama vidite Drutvenu pomo i
to je duevna bolest ?
socijalne usluge kao i brojeve 24-satne hitne slube u svom
lokalnom telefonskom imeniku. to je anksiozni poremeaj ?
Za hitnu savjetodavnu pomo nazovite Lifeline na 13 11 to je bipolarni poremeaj raspoloenja ?
14. Lifeline sluba vam takoer moe dati kontakte, daljnje
to je depresivni poremeaj?
informacije i pomo.
to je poremeaj jedenja?
Vie informacija moete nai na:
to je poremeaj linosti?
www.sane.org.au
Besplatne primjerke svih broura moete dobit od: Odjela
www.mifa.org.au
za duevno zdravlje i radnu snagu Ministarstva za zdravstvo
www.ranzcp.org i starenje pri vladi Australije:
Mental Health and Workforce
Division of the Australian Government
f you need an interpreter contact TIS on
Department of Health and Ageing:
Telephone 13 14 50 GPO Box 9848
CANBERRA ACT 2601
For more translated information, try the following links: Tel 1800 066 247
http://www.mmha.org.au/ Fax 1800 634 400
http://www.mhcs.health.nsw.gov.au/mhcs/topics.html www.health.gov.au/mentalhealth

http://www.healthtranslations.vic.gov.au/
http://www.healthysa.sa.gov.au/default.asp
For copies in other languages contact:
Multicultural Mental Health Australia
Tel: (02) 9840 3333
http://www.mmha.org.au