PROSTOR

21 [2013] 2 [46]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUILITE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 260-273 Marina imuni Buri Prostorni planovi nacionalnih Physical Plans of National Parks
OF ARCHITECTURE Mladen Obad itaroci parkova Ante Marinovia-Uzelca by Ante Marinovi-Uzelac
ISSN 1330-0652 Prethodno priopenje Preliminary Communication
CODEN PORREV UDK 712.23 A.Marinovi-Uzelac(497.5)19 UDC 712.23 A.Marinovi-Uzelac(497.5)19
UDK | UDC 71/72
21 [2013] 2 [46]
235-418
7-12 [2013]
Sl. 1. NP Plitvika jezera: Temeljni fenomen - sedrene barijere tvore mnogo malih slapova
Fig. 1. NP Plitvika jezera (Plitvice lakes): basic natural phenomenon - tuff barriers create many small waterfalls
Znanstveni prilozi | Scientific Papers 21[2013] 2[46] PROSTOR 261

Marina imuni Buri, Mladen Obad itaroci

Sveuilite u Zagrebu University of Zagreb
Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture
HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26 HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Prethodno priopenje Preliminary Communication

UDK 712.23 A.Marinovi-Uzelac(497.5)19 UDC 712.23 A.Marinovi-Uzelac(497.5)19
Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02. - Urban and Physical Planning
lanak primljen / prihvaen: 30. 4. 2013. / 10. 12. 2013. Article Received / Accepted: 30. 4. 2013. / 10. 12. 2013.

Prostorni planovi nacionalnih parkova

Ante Marinovia-Uzelca
Physical Plans of National Parks by Ante Marinovi-Uzelac

kategorizacija zona zatite prirodnih podruja categorization of zone protection in natural areas
Marinovi-Uzelac, Ante Marinovi-Uzelac, Ante
nacionalni park national park
prostorni plan physical plan
temeljni fenomen zatite prirode basic phenomenon-related protection of nature

U opusu Ante Marinovi-Uzelca, jednog od utemeljitelja prostornog planiranja
u Hrvatskoj, istiu se prostorni planovi nacionalnih parkova i parkova prirode.
Na temelju njegovih izvornih radova, prostornih planova i objavljenih tekstova
analizirana su njegova teoretska polazita i dostignua te se ukazuje na nje-
gov doprinos metodologiji izrade prostornih planova zatienih podruja pri-
rode (nacionalnih parkova i parkova prirode).
Physical plans of national and nature parks feature prominently in the profes-
sional career of Ante Marinovi-Uzelac, one of the founders of physical plan-
ning in Croatia. This paper gives an analysis of his theoretical principles and
achievements, which is based on his original papers, physical plans and pub-
lications. It also highlights his contribution to physical planning methodology
for the protected areas of nature (national and nature parks).
262 PROSTOR 2[46] 21[2013] 260-273 M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI Prostorni planovi
UVOD
INTRODUCTION
A rhitektonski fakultet Sveuilita u Za-
grebu ponosi se tradicijom Zagrebake ko-
le koja je u doba moderne arhitekture slije-
dila najsuvremenije trendove europske arhi-
tekture. Jedan od najistaknutijih djelatnika
Arhitektonskog fakulteta druge polovice 20.
stoljea zasigurno je prof. dr.sc. Ante Mari-
novi-Uzelac. Vrativi se sa specijalizacije,
poslijediplomskoga studija urbanizma u Pari-
zu, donio je nova saznanja o urbanizmu i pro-
stornom planiranju. Ideje iznesene u teorij-
Sl. 2. Milivoj Uzelac: Portret Ante Marinovi-Uzelca
Fig. 2. Milivoj Uzelac: Portrait of Ante Marinovi- skim tekstovima i primijenjene u urbanistikim
-Uzelac i prostornim planovima, kojih je izradu vodio,
jo su nakon nekoliko desetljea aktualne.
Osobito su napredna i dalekovidna stajalita
o zatiti vrijednih prirodnih podruja.
STRUNO, ZNANSTVENO I PEDAGOKO
DJELOVANJE
PROFESSIONAL WORK, SCIENTIFIC
RESEARCH, AND TEACHING
Prof. dr.sc. Ante Marinovi-Uzelac, profesor
Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagre-
bu i dekan 1993.-1997., jedan je od najveih
autoriteta podruja prostornog planiranja u
Hrvatskoj - ne samo kao tvorac znaajnoga
strunog i znanstvenog opusa nego i kao pe-
dagog koji je curriculum studija arhitekture
zagrebakoga Sveuilita osuvremenio uvo-
enjem novih kolegija iz podruja urbanizma
i prostornog planiranja.1 Autor sveuilinih
udbenika i struno-znanstvenih knjiga2 te
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
svestrani erudit koji sa znatieljom znanstve-
nika i strau umjetnika istrauje prostor,
drutvene procese i prirodne datosti, takoer
je i spiritus movens, pokreta i prvi dugogo-
dinji glavni urednik znanstvenoga asopisa
za arhitekturu i urbanizam Prostor.
Vrstan poznavatelj suvremenih stremljenja i
dostignua u arhitekturi openito, a napose u
urbanizmu i prostornom planiranju, kritiki
propituje opeprihvaene urbanistike teo-
rije i teze, oslanjajui se na sveobuhvatna i
posebna znanja steena obrazovanjem, stru-
nim i znanstvenim radom.3 Nakon diplome na
Arhitektonskom odsjeku Tehnikog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu (1954.) polazi poslijedi-
plomski studij urbanizma na Institut dUrba-
nisme de lUniversit de Paris (I.U.U.P.)4, na
kojem 1958. prijavljuje tezu Contribution
ltude du zonage. Tezu je obranio 1963.,
stekavi titulu ekvivalentnu tzv. sveuilinom
doktoratu.5
Po povratku u Zagreb 1961. godine zapoljava
se kao asistent na Sveuilitu u Zagrebu,
Arhitektonsko-graevinsko-geodetskom fa-
kultetu, Arhitektonskom odjelu.6 U razdoblju
1961.-1963. suradnik je profesora Josipa Sei-
ssela, Dragana Boltara i Brune Milia7 na
nekoliko prostornih i urbanistikih planova.8
Nakon tog ranog razdoblja vodi kao samosta-
lan autor ili kao voditelj autorskih timova iz-
1 Svoja iskustva u planiranju prostora primijenio je na
pedagoki rad utemeljivi kolegij Prostorno planiranje
ve 1968. godine. Pokrenuo je i kolegij Urbana sociolo-
gija 1978. [AF].
2 A. Marinovi-Uzelac autor je strunih knjiga: Socijalni
prostor grada, 1978.; Naselja, gradovi, prostori, 1986.;
Teorija namjene povrina, 1989.; Prostorno planiranje,
2001. te nekoliko knjiica lirike (Zapisi, 1994.; Nedohvat,
2004.).
3 Usporediti, primjerice, njegove lanke Atenska pove-
lja: to je bila - to jest - to e biti [Marinovi-Uzelac,
1985: 24-31] i Urbanizam u industrijskoj civilizaciji [Ma-
rinovi-Uzelac, 1966: 7-16].
4 Boi, 2000: 204
5 A. Marinovi-Uzelac stekao je titulu koja je u tada-
njemu francuskom sustavu visokog obrazovanja, u kojem
su postojale dvije razine doktorata (doctorat de luniver-
sit i doctorat dtat), odgovarala sveuilinom doktora-
tu [AF].
6 Smode Cvitanovi, Smokvina, 2011: 136
7 B. Mili je u to vrijeme bio docent [AF].
8 AF
9 U Republici Hrvatskoj jo nije uspostavljen sustav
arhiviranja urbanistikih i prostornih planova pa stoga
istraiva nailazi na zapreke. Premda smo eljeli dati kom-
petentan uvid u cjelokupan planerski opus prof. A. Mari-
novi-Uzelca na temelju izvorne dokumentacije, nije uvijek
bilo mogue doi do izvornog dokumenta. Osim dokumen-
tacije arhiva Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i
pejsanu arhitekturu [AF-KU], pokuali smo dobiti uvid i u
dokumentaciju koja se uva u Hrvatskom dravnom arhi-
vu, i to posebice u onu koja se odnosi na hrvatske nacio-
nalne parkove. Meutim, dobili smo slubeni odgovor da
dokumentacija koja se odnosi na nacionalne parkove nije
tematski sreena te da bi trebalo pretraiti niz arhivskih
fondova Hrvatskoga dravnog arhiva, primjerice, arhivske
fondove najvie dravne vlasti koja je nadlena za dono-
enje akata o nacionalnim parkovima: 278 Prezidijum Sa-
bora NRH (1945.-1953.), 279 Predsjednitvo vlade NRH
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Prostorni planovi M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI 260-273 21[2013] 2[46] PROSTOR 263

radu generalnih i detaljnih urbanistikih pla-
nova hrvatskih gradova.9 To su, primjerice,
generalni urbanistiki plan Kutine (1971. i
1985.)10, generalni urbanistiki plan Nina
(1988.) i generalni urbanistiki plan Rijeke
(sa: S. Jurkovi; 1998.-1999.)11, zatim detaljni
urbanistiki planovi za estinski dol u Zagre-
bu (u suradnji s D. Boltarom i V. Ivanoviem,
1966.-1981.)12, detaljni urbanistiki planovi za
Kutinu: Centar (1968. i 1984.), Centar-jug
(1977.)13 i Ciglenicu (1977.)14, urbanistiko
rjeenje predjela Votarnica-Jazine u Zadru
(u suradnji s D. Boltarom, 1971.), detaljni
urbanistiki plan obnove i revitalizacije po-
vijesnoga sredita Nina (1988.)15 te detaljni
urbanistiki plan centra Vukovara (sa S. Pe-
ganom, 1997.).16
Njegove snane vizije razvoja gradova, koje
dolaze do izraaja ve 1969. kada samostal-
no radi Studiju urbanistikog i prometnog
rjeenja Ljubljanske ulice (1969.), oblikujui je
kao zapadni ulaz u Zagreb17, prisutne su i u
drugim urbanistikim planovima koje je izra-
dio. Meutim, najznaajniji dio njegova opu-
sa vezan je za prostorno planiranje kojeg je
bio promotor i jedan od zaetnika u Hrvatskoj
i tadanjoj Jugoslaviji. Meu izraenim pro-
stornim planovima istiu se veliki prostorni
zahvati poput Koordinacionoga regionalnog
prostornog plana Gornji Jadran (1970.-1972.)
- projekta Ujedinjenih naroda [UN] i vlade
tadanje Jugoslavije18, a na kojem radi kao je-
dan od estorice voditelja projekta; plana Ja-
dran III (1974.-1975.) - istraivakog projek-
ta UN i vlade Jugoslavije s teitem na zatitu
okolia jadranskoga podruja, na kojem je bio
konzultant voditeljske grupe i lan radne gru-
pe za prostorno planiranje19, te Prostornog
plana podruja posebne namjene hidroener-
getskog sustava Drava (1978.-1980.).20
Za podruja i gradove znatno oteene u Do-
movinskom ratu izradio je Osnove koritenja
i zatite prostora opina Pakrac-Lipik (1992.-
1993.)21, Vukovar (1992.-1993.)22, urevac
(1994.)23, Virovitica (1994.).24 U vrijeme oku-
pacije grada Vukovara zapoinje istraivanja
prostora istone Slavonije te izrauje pro-
storni plan Vukovarsko-srijemske upanije
(2002.) sa S. Peganom.25
PROSTORNI PLANOVI NACIONALNIH
PARKOVA
PHYSICAL PLANS OF NATURAL PARKS Sl. 3. Koordinacijski regionalni
prostorni plan Gornji Jadran, 1970.-1972.
U opusu profesora Marinovi-Uzelca znaajno Fig. 3. Coordinated regional
mjesto pripada prostornim planovima velikih physical plan Upper Adriatic Region, 1970-1972

(1945.-1953.), 280 Izvrno vijee Sabora SRH (1953.-

1990.), 365 Republiki zavod za drutveno planiranje SRH
(1945.-1990.), 1081 Sabor SRH (1945.-1982.), 1586 Repu-
bliki sekretarijat za privredu SRH (1947.-1971.), 1616 Pred-
sjednitvo SRH (1974.-1990.), 1948 Zbirka nacrta objekata
u vlasnitvu Republike Hrvatske (1943.-1983.). Gradivo
Urbanistikog instituta Hrvatske, koje je Hrvatski dravni
arhiv preuzeo 2012. godine, zasad je nedostupno jer je
preuzeto u nesreenom stanju i tek je u prvoj fazi obrade
Hrvatskoga dravnog arhiva (slubeni dopis Hrvatskoga
dravnog arhiva, 12.11.2013.).
10 Suradnik O. Grgurevi [AF]
11 Boi, 2000: 204
12 Boltar, Ivanovi, Marinovi-Uzelac, 1966: 4-5
13 Suradnik O. Grgurevi [AF]
14 Koautor O. Grgurevi [AF]
15 Boi, 2000: 204. Na urbanistikim planovima za Nin
suraivali su: J. Horvat, N. Lipovac i D. Landau-Boltar [AF].
16 AF
17 Marinovi-Uzelac, 1969.
18 Marinovi-Uzelac, 2000.b: 551-553; *** 1988: 25
19 AF
20 Suradnici: J. Horvat, S. Jurkovi [AF]
21 Koautori: O. Grgurevi, S. Pegan, J. Horvat, T. Juki, S.
Jurkovi, Z. Kara [AF]
22 Boi, 2000: 204; koautori: O. Grgurevi, S. Pegan, J.
Horvat, T. Juki, S. Jurkovi, Z. Kara
23 Suradnici: J. Horvat, S. Jurkovi, T. Juki, Z. Kara, M.
Obad itaroci; koautori: O. Grgurevi, S. Pegan, J. Horvat,
T. Juki, S. Jurkovi, Z. Kara
24 Koautori: O. Grgurevi, S. Pegan, J. Horvat, T. Juki, S.
Jurkovi, Z. Kara
25 Prostorni plan Vukovarsko-srijemske upanije iz
2002. (autori: A. Marinovi-Uzelac, S. Pegan; suradnici: D.
Arbutina, T. Matakovi) prvi je prostorni plan izraen za
podruje koje je bilo okupirano tijekom Domovinskoga
rata.
264 PROSTOR 2[46] 21[2013] 260-273 M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI Prostorni planovi
Sl. 4. NP Mljet: Procjena kapaciteta za prihvat
posjetitelja, analiza rasporeda posjetitelja
Fig. 4. NP Mljet: Assessed capacity of visitors, visitor
program analysis
zatienih podruja prirode - nacionalnih par-
kova i parkova prirode. Autor je sveobuhvat-
nih strunih analiza i prijedloga prostornih
planova za nacionalne parkove [NP]: NP Mljet
(1964. i 1985.)26, NP Krka (1969.-1971.27, 1987.28
i 1997.29) te NP Plitvika jezera.30 Ante Ma-
rinovi-Uzelac radio je i prostorne planove za
parkove prirode [PP]: PP Trakoan (u surad-
nji s D. Boltarom, 1974.)31, PP Biokovo (1980.-
1982.)32 i PP Blidinje (sa S. Peganom, 1999.).33
Autor je planova memorijalno-turistikog po-
druja Kalnika (1972.)34, memorijalnog parka
Petrova gora (1968.)35, spomen-parka Kumro-
vec (sa S. Jurkovi i O. Grgureviem, 1974.-
1977.)36 i spomen-podruja Dotrina (u su-
radnji s J. Seisselom, 1976. i kasnije O. Grgu-
reviem)37, a koji su po nekim temama poput
turizma i ouvanja zateenih vrjednota, bilo
prirodnih ili kulturnih, bliski tematici plani-
ranja prirodnih podruja.
Osjetljiva problematika planiranja nacionalnih
parkova - kojeg je prvovani cilj ouvanje pri-
rodnih fenomena u izvornom stanju, uz naoko
proturjean zahtjev za izobrazbom i populari-
zacijom prirode38 - bila je nova, i to ne samo u
Hrvatskoj nego i u svijetu. Premda je prvi na-
cionalni park, Yellowstone, bio utemeljen jo
1872.39, na meunarodnoj razini tek su se u
drugoj polovici 20. stoljea postavila naela i
odredile smjernice za prostorno planiranje na-
cionalnih parkova u slubi ouvanja prirode.40
Nacionalni parkovi, prema definiciji meu-
narodne organizacije za zatitu prirode IUCN
(International Union for Conservation of Na-
ture) iz 1969. godine, razmjerno su velika
podruja jednog ili vie ekosustava u kojima
se nalaze biljne i ivotinjske vrste, geomor-
foloki lokaliteti i stanita od posebnoga
znanstvenog, edukativnog i rekreativnog in-
teresa ili koji posjeduju prirodne krajolike iz-
nimne ljepote.41 Sukladno preporuci IUCN-a,
ugraenoj u definiciju nacionalnoga parka,
najvia dravna vlast osnivanjem nacionalno-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
ga parka poduzima mjere za zatitu prirodnih
vrednota eliminirajui eksploataciju ili za-
posjedanje na cijeloj povrini kako bi dje-
lotvorno pojaala potivanje ekolokih, geo-
morfolokih ili estetskih znaajki zbog kojih
je nacionalni park osnovan42; pritom je posje-
titeljima doputen ulaz pod posebnim uvjeti-
ma, i to radi obrazovanja, kulture, inspiracije
i rekreacije.43
Stoga se u legislativi pojedinih drava istie
da se nacionalni parkovi proglaavaju radi
zatite ekolokih procesa veih ekosustava,
pojedinih vrsta i ekosustava karakteristinih
za pojedino podruje, ali i radi omoguivanja
ekoloki i kulturno kompatibilnih i dopustivih
duhovnih, znanstvenih, obrazovnih i rekrea-
tivnih aktivnosti.44 I dravni Zakon o zatiti
prirode iz 1976. prihvatio je definiciju IUCN-a:
Nacionalni park je prostrano podruje oso-
bite prirodne, kulturne, znanstvene, odgojne,
obrazovne, estetske, turistike i rekreativne
vrijednosti, a obuhvaa jedan ili vie sauva-
nih ili neznatno izmijenjenih ekosistema.45
Prema Zakonu o zatiti prirode Republike Hr-
vatske iz 2005., koji uz nadopune vrijedi i da-
nas, Nacionalni park je prostrano, preteno
neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora iz-
nimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti,
obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznat-
no izmijenjenih ekolokih sustava, a prven-
26 Marinovi-Uzelac jedan je od autora Detaljne ureaj-
ne osnove NP Mljet (autori: J. Seissel, D. Boltar, A. Mari-
novi-Uzelac, D. Alfier) 1964., i autor Prostornog plana NP
Mljet 1985., na kojem je suradnik M. Obad itaroci [AF].
27 Boltar, Marinovi-Uzelac, 1976: 1-3
28 AF-KU
29 AF
30 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977.; Ma-
rinovi-Uzelac, 1994: 81-93
31 Suradnici: O. Grgurevi i D. Landau-Boltar [AF]
32 Park prirode i spomen-podruje Biokovo: glavni pla-
ner A. Marinovi-Uzelac, planer-suradnik Z. Barovi, su-
radnik J. Horvat [Marinovi-Uzelac, 1980.-1982.]
33 Suradnici: D. Arbutina i S. Gaparovi [Marinovi-
-Uzelac, Pegan, 1999: 27-104]
34 Suradnica: . Rui [Marinovi-Uzelac, 1972: 1-9]
35 Marinovi-Uzelac, 1969: 38-40
36 Marinovi-Uzelac, Jurkovi, Grgurevi, 1977.; Ma-
rinovi-Uzelac, 1977: 4-10
37 Suradnici: O. Grgurevi i S. Jurkovi. Za Dotrinu je u
suradnji s O. Grgureviem izradio i idejno urbanistiko
rjeenje memorijalnog centra Dotrina te idejni projekt
trga.
38 Marinovi-Uzelac, 2000.b: 561. Marinovi-Uzelac se
poziva na definiciju IUCN-a koja vrijedi i danas: National
Park protected areas are large natural or near natural
areas set aside to protect large-scale ecological proces-
ses, along with the complement of species and ecosy-
stems characteristic of the area, which also provide a
foundation for environmentally and culturally compatible
spiritual, scientific, educational, recreational and visitor
opportunities. [http://gapanalysis.usgs.gov/blog/iucn-
definitions/]
39 http://memory.loc.gov/ammem/gmdhtml/yehtml/
yeabout.html
40 Zakljuci Prve svjetske konferencije o nacionalnim
parkovima (First World Conference on National Parks: pro-
ceedings of a conference), Seattle, 1962. [*** 1962];
Zakljuci 11. Generalne skuptine International Union for
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Prostorni planovi M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI 260-273 21[2013] 2[46] PROSTOR 265

stveno je namijenjen ouvanju izvornih pri-

rodnih vrijednosti.46
Kao iznimno vrijedna prirodna podruja na-
cionalni su parkovi doista nacionalno blago
neke zemlje pa stoga zahtijevaju intenzivne
mjere zatite, ali ujedno i pristup brojnih po-
sjetitelja radi odgoja i obrazovanja. S obzi-
rom na potrebu i obvezu ouvanja rijetkih i
dragocjenih prirodnih fenomena s jedne, a
edukacijsku funkciju nacionalnih parkova s
druge strane47, planiranje nacionalnih parko-
va iznimno je sloeno. Nacionalni je park, kao
i svaki prostor, zona konflikata, zona suko-
ba interesa, usprkos tome to se ti sukobi
odvijaju unutar zatienog rezervata.48 Naj-
agresivniji je pritom interes turizma, djelat-
nosti koja je radi edukacije irokih slojeva
drutva i radi popularizacije prirode dopute-
na u nacionalnim parkovima, no koju prostor-
nim i ekonomskim planiranjem treba podre-
diti osnovnoj svrsi - ouvanju prirode.
A. Marinovi-Uzelac u svojim prostornim pla-
novima stavlja ouvanje prirode uvijek na
prvo mjesto, istiui da se vrijedna prirodna
podruja kategoriziraju i stavljaju pod zatitu najstarijega i najvrjednijega hrvatskog NP Sl. 5. NP Krka: Razvojni prostorni plan Nacionalnog
Plitvika jezera. parka Krka, Plan namjene povrina i prometne mree,
kako bi se ouvali vrijedni fenomeni, a ne radi 1969.-1970.
gospodarskog iskoritavanja.49 To njegovo Nacionalni park Mljet - A. Marinovi-Uze- Fig. 5. NP Krka: Development physical plan of Krka
stajalite dolazi do izraaja prilikom izrade National Park, land use plan and traffic network,
lac ve 1964. godine sudjeluje u izradi Detalj- 1969-1970
prostornih planova za nekoliko znaajnih na- ne ureajne osnove Nacionalnog parka Mljet
cionalnih parkova - od NP Mljet i NP Krka, do (autori: J. Seissel, D. Boltar, A. Marinovi- Sl. 6. NP Krka: Procjena kapaciteta za prihvat
-Uzelac, D. Alfier).50 Nacionalni park Mljet po- posjetitelja, analiza koncentracije posjetitelja
Fig. 6. NP Krka: Assessed capacity of visitors, visitor
Conservation of Nature (IUCN), Banff, 1972. [*** 2010: 5]; novno je u aritu njegova profesionalnog density analysis
Zakljuci Druge svjetske konferencije o nacionalnim par- interesa dvadesetak godina poslije, kada
kovima (Second World Conference on National Parks) vodi izradu prostornog plana 1985. godine.51
[http://www.nps.gov/history/history/online_books/nps
/second_world_conference.pdf] Temeljni su prirodni fenomeni toga nacional-
41 Glez, 1992: 811 noga parka Malo i Veliko jezero, koja su po-
42 Prema IUCN-u, za nacionalni park zahtijeva se statu- vezana s morem i okruena bujnom autoh-
tarna zakonska zatita te dovoljno velik proraun i dovolj- tonom mediteranskom vegetacijom. To se
no osoblja koje moe osigurati djelotvornu zatitu [Glez,
1992: 811]. Definicija zatienoga podruja prema IUCN-u podruje planom uva u zateenom stanju.52
istie potrebu djelotvornih sredstava zatite: A clearly Uzimajui u obzir ne samo prirodne vrjednote
defined geographical space, recognized, dedicated and Nacionalnog parka Mljet nego i njegov spe-
managed, through legal or other effective means, to achie-
ve the long-term conservation of nature with associated
cifian poloaj na razmjerno udaljenom oto-
ecosystem services and cultural values. [http://gapa- ku, slabo prometno povezanom s kopnom,
nalysis.usgs.gov/blog/iucn-definitions/] Marinovi-Uzelac predvidio je na rubu Nacio-
43 Glez, 1992: 811 nalnog parka te izvan kontakta s temelj-
44 http://gapanalysis.usgs.gov/blog/iucn-definitions/ nim fenomenom i prijeko potreban turistiki
45 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 20 smjetaj53, za koji smatra da ga je povoljni-
46 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2888
93.html je smjestiti unutar administrativnih granica
47 Marinovi-Uzelac, 1994: 82 parka i time omoguiti bolju kontrolu zatite
48 Upravo zbog suprotstavljenih interesa prostorni plan prostora.54
nacionalnih parkova nudan je i obvezan. [Marinovi-Uze-
lac, 1994: 87] Nacionalni park Krka - Senzibilnost profe-
49 Marinovi-Uzelac, 1994: 83 sora Marinovi-Uzelca za jedinstveni karakter
50 AF svakoga pojedinog prirodnog podruja, nje-
51 Boi, 2000: 204. Planer-suradnik na izradi prostor- gova ljubav prema prirodi, neoptereenost
nog plana NP Mljet bio je M. Obad itaroci. [AF-KU] doktrinama i uobiajenim pristupima dole
52 Marinovi-Uzelac, 1988: 75 su do izraaja i pri izradi prostornih planova
53 Marinovi-Uzelac, 1988: 74 nacionalnih parkova Krka i Plitvika jezera.
54 Marinovi-Uzelac, 1994: 89
55 AF Za NP Krka Marinovi-Uzelac radi Detaljnu
56 Boltar, Marinovi-Uzelac, Alfier, 1971. Suradnica: ureajnu osnovu Skradinskog buka 1969. go-
Dubravka Boltar; u suradnji s Republikim zavodom za za- dine u suradnji s D. Boltarom55 i Razvojni pro-
titu prirode u Zagrebu (I. Brali, R. Kevo, Z. Mikuli, O. Piko-
ri, te Urbanistikim institutom SR Hrvatske (D. Ki, . Ricov) storni plan Nacionalnog parka Krka 1969.-
i Institutom za geoloka istraivanja (P. Mamui) [AF-KU] 1970., takoer u suradnji s D. Boltarom.56 Na
266 PROSTOR 2[46] 21[2013] 260-273 M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI Prostorni planovi
izradi Razvojnoga prostornog plana Nacio-
nalnog parka Krka57, dovrenog 1971. godine,
uza strunjake Zavoda za urbanizam Arhitek-
tonskog fakulteta u Zagrebu (autori: D. Bol-
tar, A. Marinovi-Uzelac, D. Alfier) sudjeluju i
strunjaci tadanjega Republikog zavoda za
zatitu prirode u Zagrebu i Urbanistikog in-
stituta SRH - Grupa za hortikulturu i obliko-
vanje pejsaa, Institut za geoloka istraiva-
nja te vanjski suradnici.58 Marinovi-Uzelac
ponovno se bavi razvojem NP Krka 1987. go-
dine, kada kao glavni planer vodi izradu no-
voga Prostornog plana NP Krka59, te 1997.
godine kada, u suradnji sa S. Peganom, radi
novelaciju za NP Krka.60
S obzirom na dobru prometnu povezanost s
gradovima i turistikim podrujem na jadran-
skoj obali te na dobru pristupanost brzim
cestama iz daljih emitivnih sredita, NP Krka
planiran je kao odredite namijenjeno isklju-
ivo izletnikom turizmu pa je iskljuena grad-
nja turistikog smjetaja. Sveobuhvatnoj ana-
lizi prometa, kako onoga unutar Nacionalnog
parka tako i prilaznoga te irega regionalno-
ga, Marinovi-Uzelac poklanja posebnu po-
zornost, promatrajui NP Krka kao specifian
dio irega prostora i potie njegovu funkciju
u itavoj regiji srednje Dalmacije.
Planom se u NP Krka razlikuju dvije zone,
razliite po karakteru zatite: ua zona stro-
ge zatite, koja slijedi tok rijeke Krke i njezi-
nih pritoka, odreena je kriterijem neposred-
ne okoline toka i dosega pogleda kako bi se
sauvala cjelovitost prirodnog fenomena, a
ira zona manje strogog reima zatite svo-
jevrsno je tampon- podruje koje titi uu sedrenja, ukazuju i na vrijednost ouvanja
zonu stroge zatite.
Za niz slapova Skradinskoga buka, najvrjed-
nijeg podruja Krke, izraen je u sklopu
Razvojnoga prostornog plana NP Krka i de-
taljni plan ureenja61 kojim su uklonjene ili
ograniene sve aktivnosti to bi mogle naru-
iti krhki ekosustav slapova - ak i plivanje.
Uoeno je da zbog hidrocentrale velik dio
Skradinskoga buka ostaje bez vode, a to uz-
rokuje propadanje sedrenih barijera koje tvo-
re temeljni prirodni fenomen Nacionalnoga
parka. Stoga je preporueno da se to prije
obustavi rad te centrale, odnosno oduzima-
nje vode slapovima prilagodi propisivanjem
minimalnog protoka.62 U podrujima izvan
zone temeljnog fenomena predvieni su
sportsko-rekreativni sadraji poput vodenih
sportova i marina na Prokljanskom jezeru,
povezanom sa ibenskim zaljevom i Jadran-
skim morem. U Skradinu, jedinom gradu na
rijeci Krki, Planom se predvia smjetaj up-
ravnih funkcija parka i razvoj turizma.63 Po-
sebno se istie prijedlog plana posjeivanja
koji planira krunu turistiku cestu oko parka
s ciljem prezentacije cjeline nacionalnog par-
ka posjetiteljima i time rastereenja lokalite-
ta Skradinski buk.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Na podruju Nacionalnog parka pojedina ua
podruja, najvrjedniji spomenici prirode i kul-
ture, stavljeni su pod odgovarajuu zatitu.64
Preporuka da se rad hidrocentrale prilagodi
protoku vode te tijekom vremena i njen rad
zaustavi zbog ugroavanja osjetljivog ekosu-
stava slapita, bila je vrlo progresivna u doba
donoenja planova jer je pretpostavljala mje-
re zatite ekonomskoj iskoristivosti.
Nacionalni park Plitvika jezera - U opu-
su prof. dr.sc. Marinovi-Uzelca posebno je
znaajan Prostorni plan Nacionalnog parka
Plitvika jezera. Taj prirodni rezervat, svjetski
relevantan zbog hidro-geolokih fenomena
sedrenih barijera, proglaen je nacionalnim
parkom 1949. godine.65 Bio je to prvi nacio-
nalni park u Hrvatskoj, a 1979. godine upisan
je i na listu Svjetske batine UNESCO-a, isto-
dobno s povijesnom jezgrom Splita s Diokle-
cijanovom palaom i povijesnom jezgrom Du-
brovnika - najranije proglaenim hrvatskim
dobrima Svjetske batine UNESCO-a.66 Na pri-
mjeru Plitvikih jezera, razmatranjem mijena
bitnih postavki prostornih planova za taj na-
cionalni park tijekom vremena, mogu se naj-
jasnije pratiti promjene odnosa struke prema
definiciji i zadai nacionalnih parkova.
Ideja o zatiti Plitvikih jezera formalno je ar-
tikulirana ve u 19. stoljeu, kada Drutvo za
ureenje i poljepanje Plitvikih jezera na-
stoji da se taj predio zatiti zbog prirodnih
ljepota, kao remek-djela prirode.67 U 20.
stoljeu znanstvene spoznaje akademika Ive
Pevaleka, koji 1925. godine objavljuje rezul-
tate istraivanja o biodinamikom fenomenu
prirodnog fenomena Plitvikih jezera za zna-
nost, odnosno znanstvena istraivanja.68 Na
temelju njegovih spoznaja regulatorna osno-
va Plitvikih jezera, predloena 1928., sadri
57 AF
58 Boltar, Marinovi-Uzelac, 1976: 1
59 Planer-suradnik na izradi prostornog plana NP Krka
bio je M. Obad itaroci. [AF-KU]
60 AF
61 AF
62 Boltar, Marinovi-Uzelac, 1976: 1 [AF]
63 Radi zatite prirodnih vrjednota, a s obzirom na pred-
vieni razvoj turizma, u Prostornom planu NP Krka za
Skradin se zahtijevala izrada Provedbenoga prostornog
plana. [Boltar, Marinovi-Uzelac, 1976: 2]
64 Boltar, Marinovi-Uzelac, 1976: 1
65 Zakon o proglaenju Plitvikih jezera nacionalnim par-
kom. [***1949: 191]
66 http://whc.unesco.org/en/list/?search=croatia&se-
archSites=&search_by_country=&search_yearinscribed
=&type=all&region=&themes=&media=&criteria_restric
ation=&order=country
67 Petri, 2012: 17
68 Lay, 1974: 162
69 Petri, 2012: 17
70 Polak, 1974: 23
71 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 4, 19
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
ve elemente zatite prirode. Nacrtom Za-
konske odredbe o narodnoj branjevini Plitvi-
kih jezera 1943. godine predloena je zatita
na naelu zoniranja kojim se podruje zatite
dijeli u tri pojasa: ui zatitni pojas, iri za-
titni pojas i putniarski pojas.69
Najvea je vrijednost NP Plitvika jezera spe-
cifian hidroekoloki sustav, zahvaljujui ko-
jemu se stvaraju sedrene barijere tvorei niz
slapova i jezera iznimne ljepote, okruenih
bujnom umskom vegetacijom.70 Krajem pe-
toga desetljea 20. stoljea, kada su Plitvika
jezera bila proglaena nacionalnim parkom,
takav ekoloki pristup jo nije bio razraen
pa su Plitvice stavljene pod zatitu kao pre-
dio osobite ljepote, koji je osim jezera obu-
hvaao i okolno podruje to je u umsko-uz-
gojnom, lovnom i turistikom pogledu sai-
njavalo cjelinu.71 Teritorijalne granice Parka
odreene su administrativno - slijedile su ce-
ste, putove i tadanje razgranienje umsko-
-teritorijalnih jedinica.72 Teritorij nacionalnog
parka bio je podijeljen na ue i ire podruje
na temelju umsko-zatitne koncepcije.73
Programom Generalne ureajne osnove Na-
cionalnog parka Plitvika jezera iz 1960. godi-
ne nastoji se odrediti granice nacionalnog
parka prema zakonitostima prirodnog feno-
mena, proirujui teritorij Parka na okolna
podruja koja mu hidrogeoloki gravitiraju.74
Generalni ureajni plan Nacionalnog parka,
razvijan 1965.-1969. i usvojen 1970. godine,
zasnivao se na ekolokim datostima plitvike
podzemne i nadzemne vode, koje se tretiraju
kao cjelina. Tim je Planom iskljuen tranzitni
promet iz ueg podruja Parka te je predvi-
eno da se turistiki kapaciteti uklone iz pre-
djela izvora, uzvodno od jezera.
S obzirom na razvoj teorije i prakse planiranja
nacionalnih parkova u svijetu, godine 1975.
72 Granice Nacionalnog parka poinju se definirati 1950.
kada uprava Parka na terenu odreuje obuhvat zatite.
Granice Parka odreene su administrativno Rjeenjem iz
1951., i to na temelju Regionalnog plana izraenog u raz-
doblju 1946.-1950. u Urbanistikom zavodu Hrvatske pod
vodstvom Z. Striia. Granice Parka proirene su 1997. Za-
konom o izmjenama zakona o proglaenju Plitvikih jezera
nacionalnim parkom (NN 13/97). [Petri, 2012: 17-20]
73 Ue zatitno podruje obuhvaalo je jezera s dobro
ouvanim umama. [*** 1977: 19]
74 Program Generalne ureajne osnove NP PJ izradio je
Urbanistiki Institut NR Hrvatske 1960. [Marinovi-Uze-
lac, Movan, Vidakovi, 1977: 4]
75 U toj su grupi, uz prof. Antu Marinovi-Uzelca, glavni
prostorni planeri bili Josip Movan i Petar Vidakovi iz NP
Plitvika jezera, a u planiranju su sudjelovali strunjaci
raznih struka koji su izradili specijalistike studije. [Mari-
novi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977.]
76 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 7
77 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 19
78 Marinovi-Uzelac 1980-ih godina poblie se bavio ru-
ralnom batinom NP Plitvika jezera. [Petri, 2012: 20]
79 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 19
80 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 20
81 Petri, 2012: 18. Hidroloka osjetljivost pojedinih po-
druja bila je jedan od temelja zoniranja NP Plitvika jezera.
Prostorni planovi M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI 260-273 21[2013] 2[46] PROSTOR 267
odlueno je da se izradi novi prostorni plan Sl. 7. NP Plitvika jezera: Sedrene barijere koje tvore
toga Nacionalnog parka kao prostora posebne vea i manja jezera sa slapovima temeljni su fenomen
namjene. Izrada plana povjerena je skupini sa-
Nacionalnoga parka.
Fig. 7. NP Plitvika jezera (Plitvice lakes): Tuff
stavljenoj od strunjaka NP Plitvika jezera i barriers, which create bigger and smaller lakes
vanjskih strunjaka, pod strunim vodstvom with waterfalls, are a basic natural phenomenon
A. Marinovi-Uzelca.75 Prijedlog Prostornoga of this national park
plana usvojen je u veljai 1976. godine.76
Analiza postojeeg stanja pokazala je da su
Plitvika jezera bila preintenzivno iskorita-
vana za turizam, koji je potaknuo stihijski
rast sela na tom podruju, pa je to prijetilo
zatiranjem tradicijskoga graditeljstva. Struni
tim pod vodstvom A. Marinovi-Uzelca pre-
poznao je u tom trendu opasnost kako za pri-
rodno tako i za kulturno naslijee, shvaajui
vrijednost tradicijske graditeljske batine
koja je kao cjelina bitan sastavni dio antropo-
genoga krajolika.77 Taj pristup svjedoi o vrlo
ranom opredjeljenju za zatitu kulturnoga
krajolika i o senzibilnosti A. Marinovi-Uzelca
za vrijednosti prostora i krajolika.78
U Prijedlogu Prostornoga plana obrazloena
su polazita za stvaranje nove koncepcije,
zasnovane na skrbi za specifian ekoloki su-
stav i na tada najnovijim znanstvenim spoz-
najama o zatiti prirode. Na temelju znan-
stvenih spoznaja, koje su dokazale da pod-
zemni i nadzemni sustav voda Plitvikih
jezera tvori jedinstven ekosustav, zakljueno
je da prirodni okvir jezera zahtijeva jednako
brinu zatitu kao i temeljni fenomen - jezera
sa sedrenim barijerama koje tvore slapove.79
Radi djelotvornog ouvanja jedinstvenoga pri-
rodnog fenomena granice Nacionalnog parka
odreene su u skladu s novom definicijom
nacionalnog parka utemeljenom na ekosu-
stavu. Teritorij Parka je proiren, tako da su
njime obuhvaena Plitvika jezera, s izvorima,
pritokama, kanjonskim dijelom toka rijeke
Korane i cjelokupnim nadzemnim i podzem-
nim podrujem, te podruja koja u ekolo-
kom, pejsano-zatitnom i turistiko-rekrea-
tivnom pogledu tvore jedinstvenu cjelinu.80
Na temelju znanstvenih istraivanja sljevnih
podruja podzemnih i nadzemnih vodotoka
Nacionalnog parka razdijeljenih razvodnica-
ma, podruje parka je podijeljeno prema zo-
nama zatite: slijev Plitvikih jezera (hidro-
loki najosjetljivije podruje), slijev Korenike
rijeke (hidroloki osjetljivo podruje) i ostale
manje osjetljive sljevove.81
Aktualne znanstvene spoznaje u podruju
ekologije, osobito one o povezanosti i kom-
268 PROSTOR 2[46] 21[2013] 260-273 M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI Prostorni planovi
Sl. 8. NP Plitvika jezera: Zatita sedrenih barijera
- staze iznad vode omoguuju slobodan protok vode
na sedrenim barijerama.
Fig. 8. NP Plitvika jezera (Plitvice lakes):
Tuff barriers protection - paths above water allow
a free water flow over tuff barriers
pleksnoj meuovisnosti ekosustava, ugrae- do njih85, te da stoga podruju oko jezera ne
ne su, dakle, ve 1975.-1976. u temelje Prijed-
loga Prostornoga plana NP Plitvika jezera.
Godine 1986. usvojen je novi Prostorni plan
Nacionalnog parka Plitvika jezera koji je pod
vodstvom glavnih planera dr. R. Mievia i J.
Movana izradio Urbanistiki institut SR Hr-
vatske s upravom Nacionalnog parka, Sekto-
rom razvoja Plitvikih jezera.82 Meutim, s
obzirom na vrijednost tradicijske graditeljske
batine i procesa koji su prijetili njezinu de-
gradiranju i zatiranju, uvidjelo se da Prostor-
ni plan nije dovoljan instrument za provoe-
nje mjera zatite seoskih naselja unutar
Parka pa je 1987. g. imenovana grupa stru-
njaka iz Urbanistikog instituta SR Hrvatske i
tadanjega Regionalnog zavoda za zatitu
spomenika kulture iz Zagreba, koja je prvi put
izradila strunu podlogu za ureenje tradi-
cijskih seoskih naselja na podruju Parka. Na
temelju toga istraivanja Urbanistiki institut
SR Hrvatske pod vodstvom autora N. Kova-
evia, A. Marinovia i N. Furlan-Zimmermann
izradio je 1988. g. Studiju ureenja sela na
podruju Nacionalnog parka Plitvice. Taj je
prostorno-planski studijski dokument poseb-
no znaajan za razmatranje ureenja i zatite
seoskih naselja.83
DOPRINOS MARINOVI-UZELCA
METODOLOGIJI PLANIRANJA NACIONALNIH
PARKOVA
MARINOVI-UZELACS CONTRIBUTION
TO PLANNING METHODOLOGY
OF NATIONAL PARKS
Cjelokupno struno i znanstveno djelovanje
prof. dr. Marinovi-Uzelca na zatiti prirodnih
podruja, posebice nacionalnih parkova, ute-
meljeno je na znanstvenom pristupu i us-
vajanju novih znanstvenih spoznaja te nji-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
hovoj promiljenoj primjeni. Primjerice, ve
1975.-1976. godine pri izradi Prostornoga
plana NP Plitvika jezera primijenjene su
spoznaje o vanosti cjelovite zatite ekosu-
stava, a to je bilo iznimno napredno u ono
doba, pa i danas se ponovno istie u kon-
tekstu sveobuhvatnoga, ekolokog i odrivog
planiranja.
Osobito je vaan doprinos Marinovi-Uzelca
metodologiji planiranja nacionalnih parkova.
On je razvio metode procjene kapaciteta na-
cionalnih parkova za prihvat posjetitelja i de-
finirao novi razvrstaj zona zatite uvoenjem
nove kategorije - temeljnoga prirodnog feno-
mena nacionalnoga parka.84
Temeljni prirodni fenomen i kategoriza-
cija zona zatite - Prof. dr. Ante Marinovi-
-Uzelac uoio je da najvrjedniji prirodni feno-
men Nacionalnog parka Plitvika jezera zah-
tijeva vrlo intenzivan status zatite, a da
posjetiteljima ipak treba omoguiti pristup
odgovara nijedna od kategorija konvencije
IUCN-a [International Union for Conservation
of Nature], donesene u Banffu, Kanada, 1972.
godine. Ta konvencija razlikuje dva glavna
tipa predjela: prirodne i kulturne zone. Pri-
rodne zone dijele se na stroge prirodne zone,
upravljane prirodne zone, zone divljine i zone
za rekreaciju u prirodnoj okolini, a kulturne
zone na zone poljodjelskoga krajolika, ar-
heoloke i povijesne te antropoloke zone.86
Prema razvrstaju IUCN-a iz 1980. godine raz-
likuje se deset kategorija zatienih podruja:
znanstveni rezervat / strogi prirodni rezervat,
nacionalni park, prirodni spomenik, rezervat
zatite prirode / utoite divljine, zatieni
krajolik, rezervat resursa, antropoloki rezer-
vat, podruje mjeovite namjene, rezervat
biosfere i prirodni predio Svjetske batine
UNESCO-a.87
Budui da raspodjela zona po toj meuna-
rodnoj konvenciji ne moe biti primijenjena
na jedinstveni fenomen Plitvikih jezera88,
predloena je posebna kategorija podruje
temeljnog fenomena za predjele najvee
vrijednosti, jedinstvenog i specifinog feno-
mena koji je temeljni razlog postojanja nacio-
nalnog parka. Na podruju toga fenomena ne
mogu se izravno primijeniti termini kategorija
iz meunarodne konvencije jer je unato zah-
82 *** 1988: 24
83 Petri, 2012: 20
84 A. Marinovi-Uzelac i J. Movan doli su prilikom izra-
de Prostornog plana NP Plitvika jezera do termina zona
temeljnog fenomena, o emu su prvi put izvijestili znan-
stvenu zajednicu na Jugoslavenskom savjetovanju o na-
cionalnim i regionalnim parkovima, odranom na Plitvikim
jezerima u svibnju 1978. [Marinovi-Uzelac, 1980: 11]
85 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 27
86 Marinovi-Uzelac, 1994: 87
87 Glez, 1992: 812
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
tijevanom intenzivnom reimu zatite ipak
doputen pristup posjetitelja, po emu se raz-
likuje od stroge prirodne zone prema me-
unarodnom razvrstaju.89
Polazei od jedinstvenih vrijednosti i speci-
fine problematike NP Plitvika jezera, Ante
Marinovi-Uzelac odluio je odstupiti od nje-
mu dobro poznatog razvrstaja zona prema
meunarodnoj konvenciji IUCN-a da bi stvo-
rio novu klasifikaciju, prilagoenu posebnim
zahtjevima toga prirodnog rezervata. Tim
razvrstajem, prilagoenim za praktinu pri-
mjenu, razlikuju se zone zatite koje se pro-
teu na cijela podruja (podruje temeljnog
fenomena, podruje usmjerene zatite i po-
druje mjeovite namjene) i na pojedine loka-
litete (posebno zatieni prostori i spomenici
prirode, meu kojima se razlikuju strogi re-
zervati - praumski, umski i faunski, te
krka vrela, izvori, vodotoci i jezera, sedrene
barijere, pilje). Zatieni antropogeni pro-
stori i spomenici takoer su razvrstani prema
specifinim vrijednostima prostora Nacional-
nog parka.90 Svoj je razvrstaj Marinovi-Uze-
lac razvio u sustav primjenjiv i za druge na-
cionalne parkove:
I. Prirodne zone - 1. zona temeljnoga prirod-
nog fenomena parka, 2. zona usmjerene
zatite (opa obuhvatna povrina parka), 3.
specijalne zone (razne vrste rezervata);
II. Kulturne zone - 1. zone poljodjelskoga
pejsaa, 2. etnoloke zone, 3. arheoloke i
kulturno-povijesne zone, 4. antropoloke zone
(uvjetno);
III. Zone mjeovite namjene (za utilitarne na-
mjene).91
88 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 27
89 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 27-28;
http://gapanalysis.usgs.gov/blog/iucn-definitions/
90 Marinovi-Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977: 29
91 Marinovi-Uzelac, 1994: 87
92 Marinovi-Uzelac, 1994: 87-88
93 Petri, 2012: 20
94 Marinovi-Uzelac, 1994: 82; Marinovi-Uzelac,
2000.b: 563
95 Petri, 2012: 20
Prostorni planovi M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI 260-273 21[2013] 2[46] PROSTOR 269
Marinovi-Uzelac uskladio je svoj razvrstaj s Sl. 9. NP Plitvika jezera: Temeljni prirodni fenomen
meunarodnom klasifikacijom [Banff, Kana- pristupaan je posjetiteljima, ali je diskretno
izdvojen rjeenjem i poloajem pjeake staze.
da, 1972.], premda je bio svjestan odreenih Fig. 9. NP Plitvika jezera (Plitvice lakes): The basic
nedosljednosti i kritizirao neke termine po- natural phenomenon is accessible to visitors, yet
put usmjerene zatite i mjeovite namje- slightly separated by the path
ne, ukazujui na terminoloke nelogino-
Sl. 10. NP Plitvika jezera: Temeljni prirodni fenomen
sti.92 Zoniranje nacionalnog parka, zasnovano - bujni vodotok u malim kaskadama, staza za
na temeljnom prirodnom fenomenu, koje posjetitelje prolazi kroz vodotoke, ne ometajui
Marinovi-Uzelac prvi put uvodi Prijedlogom prirodni tok i doputajui pristup.
Prostornog plana NP Plitvika jezera iz 1976.- Fig. 10. NP Plitvika jezera (Plitvice lakes): The basic
natural phenomenon - massive water flow in small
1977., na snazi je i danas.93 Razvrstaj koji je cascades, visitor path runs through water flows
razvio prof. dr. Marinovi-Uzelac najznaajniji without disrupting the natural flow and allowing
je njegov doprinos metodologiji planiranja access
nacionalnih parkova pa je on s pravom pono- Sl. 11. NP Plitvika jezera: Temeljni prirodni fenomen
sno napisao da smo u Hrvatskoj razvili neka i posjetitelji - pristupanost, ali i razdvajanje.
naela na koja meunarodne organizacije za Fig. 11. NP Plitvika jezera (Plitvice lakes): The basic
natural phenomenon and visitors - accessibility and
zatitu prirode dolaze tek sada.94 separation
Zatita ruralnoga naslijea - Vaan je i
njegov doprinos vrjednovanju antropogeno-
ga krajolika, nastalog u sudjelovanju prirode
i ovjeka, shvaanje tradicijskih ruralnih na-
selja kao autentine sastavnice krajolika, na
koji se i danas, prema vaeem Prostornom
planu NP Plitvika jezera iz 1986., primjenjuju
reimi izgradnje i ureenja prostora prema
kategorijama zatite koje je definirao Mari-
novi-Uzelac: kategorija zatitnoga obalnog
pojasa, kategorija zatite temeljnog fenome-
na, kategorija usmjerene zatite i kategorija
usmjerene zatite slobodnijeg reima kori-
tenja. Te su kategorije prikladne raznolikim
posebnim uvjetima, ak i specifinim zahtje-
vima u sloenoj situaciji kad se u najvrjed-
nijim zatienim prirodnim podrujima nalaze
ovjekove naseobine. U tom kontekstu po-
sebno je vrijedna Studija ureenja sela na
podruju Nacionalnog parka koju je A. Mari-
novi-Uzelac 1988. godine izradio s koautori-
ma N. Kovaeviem i N. Furlan-Zimmermann95,
a koja svjedoi o njegovu doprinosu zatiti
ruralnoga naslijea, dotad neprepoznatog te
nedovoljno vrjednovanog i tienog.
Doprinos metodologiji procjene kapacite-
ta nacionalnih parkova za prihvat posjetite-
lja - Razvijajui prostorne planove za nacio-
nalne parkove, od Mljeta preko Krke do Plit-
vikih jezera, Ante Marinovi-Uzelac prilago-
dio je pristup posebnim uvjetima svakoga
270 PROSTOR 2[46] 21[2013] 260-273 M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI Prostorni planovi
pojedinog nacionalnog parka, ne robujui dok-
trinama, nego razvijajui i metodologiju pla-
niranja i zatite nacionalnih parkova priklad-
nu za specifinosti tih prirodnih rezervata.
Prostorno planiranje openito temelji prora-
une ponajprije na kapacitetu prostora, koji
se u jednostavnijim sluajevima moe odre-
diti prema povrini zemljita, ali ponekad
zahtijeva sloene proraune podnoljivosti
zasienja prostora, to daleko nadilazi zauze-
tost povrine. Polazei od premise da se ka-
pacitet nacionalnog parka, odnosno dopu-
stivi broj posjetitelja, ne smije odreivati
prema imbenicima koji se inae primjenjuju
u prostornom planiranju, primjerice, prema
veliini podruja ili njegovoj receptibilnosti,
nego prema ekolokim kriterijima odrivosti
prirodnog podruja, napose temeljnoga pri-
rodnog fenomena koji je razlog osnivanja
parka96, Marinovi-Uzelac razvio je nekoliko
metoda procjene mogunosti prihvata posje-
titelja, odnosno dopustivog broja posjetitelja
koji jo ne ugroava vrjednote nacionalnog
parka.97 Te su metode prilagoene specifi-
nostima pojedinoga nacionalnog parka.
Primjerice, NP Mljet zbog specifinog poloaja
na udaljenom, razmjerno izoliranom otoku,
posjeen je gotovo iskljuivo ljeti, a njegovi su
posjetitelji - ili gosti hotela, ili izletnici koji do-
laze brodom. Te dvije grupe posjetitelja raz-
gledavaju Park u razliito vrijeme: boravini se
turisti u vrijeme najvee ege osvjeavaju u
moru, dok izletnici upravo tada dolaze na otok,
tako da pri procjeni broja posjetitelja Parka ne
treba zbrajati boravine i izletine goste.98 S
obzirom na kratkou boravka na Mljetu, izlet-
nici se moraju zadovoljiti kratkom etnjom uz
jezera, najzanimljivije podruje temeljnog fe-
nomena. S obzirom na prostornu raspodjelu
posjetitelja, koja je linearna, pri emu je kon-
centracija etaa obrnuto razmjerna udaljeno-
sti od ishodita - razvijena je formula raspo-
djele gustoe etaa, iz koje je vidljivo da NP
Mljet ima vrlo ogranien kapacitet i da se ne
smije previe opteretiti turistikim smjetajnim
graevinama.
U NP Krka zona temeljnog fenomena vrlo je
izduena, ali za odreivanje kritine mase po-
sjetitelja mjerodavne su samo dvije najvrjed-
nije ue zone slapova: Skradinski buk i Roki
slap. Zbog oblika i veliine kritinih (mjero-
davnih) zona - male zone u velikom nacional-
nom parku i u velikoj ukupnoj zoni temeljnog
fenomena, te zbog pristupa koji omoguuje
posjet tijekom cijeloga dana uz neogranieno
zadravanje, ne postavlja se problem pro-
storne raspodjele mogueg broja posjetitelja,
nego samo pitanje vjerojatnosti njihove vre-
menske raspodjele tijekom dana. Stoga se
zasebno promatra kapacitet terasa - vidiko-
vaca za promatranje najatraktivnijih podruja
slapita, a zasebno kapacitet putova koji ine
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
pjeaku prometnu mreu Nacionalnog par-
ka. Kapacitet planiranih vidikovaca, predvi-
en Prostornim planom u skladu s prostornim
mogunostima Nacionalnog parka, odreen
je po kriteriju najmanje potrebne povrine po
osobi99, uz pretpostavku prosjene duljine
zadravanja na vidikovcima, a kapacitet sta-
za i putova kojima se obilazi Nacionalni park
po kriteriju najmanje udaljenosti meu eta-
ima, to omoguuje autentian doivljaj u
gotovo netaknutoj prirodi.100 U oba sluaja
kriterij je izveden iz osnovne svrhe Nacional-
nog parka: sauvati zatieni fenomen i dru-
gog, ne manje vanog, cilja projekta - omo-
guiti ugodan boravak i neometano uivanje
u prirodi.
I u NP Plitvika jezera Marinovi-Uzelac te-
melji proraun turistikih kapaciteta na pro-
cjeni ekolokog kapaciteta odrivosti zone
temeljnog fenomena za nazonost posjeti-
telja u vrnom razdoblju101, pri emu se zah-
tijeva nenaruavanje ekosustava, odnosno
izbjegavanje i sprjeavanje fizike i bioloke
degradacije prostora. Presijecanje prostora
sustavom putova ima snaan utjecaj na eko-
sustav jer ograniava povrine unutar mree,
a to moe imati negativan uinak na pojedine
populacije flore i faune. U pomanjkanju bio-
lokih kriterija o potrebnoj veliini neuznemi-
ravane povrine za pojedine vrste, Marinovi-
-Uzelac nastojao je postii to rjeu mreu
etnica, primjerice - ne planirajui alterna-
tivne staze za isti smjer kretanja, ime se
onemoguuje arbitraran izbor putova za isti
cilj.102 Procjena zasienosti putova nainjena
je na temelju analize itinerara s obzirom na
njihove duljine, tj. udaljenost od ishodinih
toaka, te s obzirom na koncentraciju i atrak-
tivnost sadraja du njih.103
Dakle, procjena kapaciteta nacionalnog parka
za prihvat posjetitelja temelji se na analizi nji-
hova kretanja u prostorno-vremenskom konti-
nuumu - poput metode primijenjene za pro-
cjenu kapaciteta za NP Mljet, ali prilagoena
posebnim uvjetima NP Plitvika jezera.104
96 Marinovi-Uzelac, 1994: 89
97 Marinovi-Uzelac, 1994: 90
98 Marinovi-Uzelac, 1988: 74
99 Marinovi-Uzelac, 1988: 75
100 Marinovi-Uzelac, 1988: 76
101 Marinovi-Uzelac, 1994: 89
102 Za razliku od perivoja u kojima za isti smjer kretanja
postoje alternativni putovi [Marinovi-Uzelac, 1994: 90].
103 Marinovi-Uzelac, 1994: 90
104 Marinovi-Uzelac, 1988: 74
105 Marinovi-Uzelac, 2000.a: 29
106 Marinovi-Uzelac, 2000.b: 603
107 Marinovi-Uzelac, 1986: 315
108 Marinovi-Uzelac uobliio je svoj razvrstaj zona za-
tite prilikom izrade NP Plitvika jezera 1977. [Marinovi-
Uzelac, Movan, Vidakovi, 1977.] te ga je poslije jo
razvio [Marinovi-Uzelac, 1994: 87].
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
ZAKLJUAK: STAJALITE PREMA PITANJIMA
PROSTORNOGA PLANIRANJA NACIONALNIH
PARKOVA
CONCLUSION: ATTITUDE TO PHYSICAL
PLANNING ISSUES CONCERNING
NATURAL PARKS
Zaokupljen naprednim zamislima i suvreme-
nim tendencijama u struci od 1960-ih godina
nadalje, Ante Marinovi-Uzelac zalae se za
nove pristupe urbanizmu i prostornom plani-
ranju. Svjestan vrijednosti prostora kao og-
ranienoga resursa (Prostor je konaan, dok
su procesi u njemu promjenljivi i dinami-
ni105), on istie da prostoru, koji je ogranie-
no i neobnovljivo dobro, treba prii s poto-
vanjem.106 To se njegovo stajalite najizrazi-
tije oituje u prostornim planovima nacio-
nalnih parkova koji su per definitionem
najdragocjeniji prostori drave. Sluei se
egzaktnom znanstvenom analizom, ali i intui-
cijom strunjaka senzibilnog za vrjednote
prostora i krajolika, osjetio je jedinstvenost
svakoga pojedinoga nacionalnog parka za
koji je radio prostorne planove: NP Mljet, NP
Krka i NP Plitvika jezera. To se oituje ne
samo u specifinim rjeenjima nego i u meto-
di planiranja, prilagoenoj i razvijenoj upravo
za konkretni nacionalni park i njegove po-
sebnosti. Svaki prostorni plan za nacionalni
park temelji se na specifinom i konkretnom
istraivanju pa je stoga zaseban istraivaki
pothvat.107
Potaknut upravo specifinom problematikom
NP Plitvika jezera, Marinovi-Uzelac osmi-
slio je razvrstaj zona unutar nacionalnog par-
ka108, nadopunivi kategorizaciju prema me-
unarodnoj konvenciji IUCN-a (International
Union for Conservation of Nature) da bi stvo-
rio dosljedniji sustav, primjenjiv na veu sku-
pinu hrvatskih nacionalnih parkova. Metodo-
logiju planiranja nacionalnih parkova oboga-
tio je i novim metodama procjene kapaciteta
nacionalnih parkova za prihvat posjetitelja,
temeljenim na ekolokim kriterijima i analizi
kretanja posjetitelja, a prilagoene specifi-
109 Marinovi-Uzelac, 2000.b: 563
110 Marinovi-Uzelac, 1994: 82; Marinovi-Uzelac,
2000.b: 563
111 Marinovi-Uzelac estoko se usprotivio izjavi jednog
predsjednika hrvatske vlade da emo prirodu uvati, ali
joj neemo robovati, ustvrdivi: U zatienim rezervati-
ma, a posebice u nacionalnim parkovima, upravo emo
prirodi robovati. [Marinovi-Uzelac, 2000.b: 562]
112 Marinovi-Uzelac, 1994: 88. Svjetski kongres o na-
cionalnim parkovima i zatienim podrujima u Caracasu
1992. takoer smatra turizam dvosjeklim maem. [Mari-
novi-Uzelac, 2000.b: 566]
113 Marinovi-Uzelac, 1994: 84
114 Isticao je da reim i statut nacionalnog parka mora-
ju proizlaziti iz najvieg organa dravne vlasti, kako izri-
ito zahtijevaju zakljuci Svjetske konferencije o nacional-
nim parkovima, Seattle, 1962. [Marinovi-Uzelac, 2000.
b: 564]
115 Marinovi-Uzelac, 1994: 81
Prostorni planovi M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI 260-273 21[2013] 2[46] PROSTOR 271
nostima nacionalnih parkova Mljet, Krka i
Plitvika jezera.
Susreui se u praksi s nerazumijevanjem i,
jo ee, s namjernim ignoriranjem prave
vrijednosti i svrhe odnosno funkcije nacio-
nalnih parkova, Marinovi-Uzelac esto istie
da vrijednost nacionalnih parkova nadilazi
granice regije109 te da je temeljna zadaa pro-
stornog plana nacionalnog parka zatita i
uvanje prirode, a ne gospodarsko iskori-
tavanje.110 Zalae se za ouvanje prirodnih
vrjednota utemeljeno na znanstvenim spoz-
najama, ukazujui na gospodarske interese
koji bi mogli ugroziti te fenomene pod krin-
kom brige za razvoj regije.111 Pritom i turizam,
koji je zbog edukativne zadae u nacional-
nom parku neizbjean, smatra opasnom sa-
stavnom funkcijom najvrjednijih prirodnih
rezervata.112 tovie, smatra ga moguom
najopasnijom gospodarskom djelatnou ako
se odredbe i smjernice meunarodnih orga-
nizacija arbitrarno tumae.113 Uporno nagla-
ava da samo red, zakonitost i odgovarajui
pravni okvir mogu djelotvorno jamiti ou-
vanje najvrjednijih prirodnih fenomena koji
su temeljni razlog osnivanja nacionalnih par-
kova.114 Njegovo zalaganje za ouvanje priro-
de, za ope interese nasuprot pojedinanima,
otkriva Marinovi-Uzelca kao hrabra ovjeka
visokih moralnih naela. Njegovo je stajalite
da je disciplina u planiranju prijeko potrebna,
osobito u nacionalnim parkovima koji ne
smiju podlijegati interesima gospodarske
uinkovitosti.
Analizirajui samo jedan dio bogatog opusa
prof. dr. Marinovi-Uzelca, otkrivamo ga kao
neumornog istraivaa, svestranog strunja-
ka, inventivnog znanstvenika i nadasve sen-
zibilnu osobu kadru osjetiti mogunosti pro-
stora i krajolika. Kao prostorni planer iroke
vizije, susreui se s nacionalnim parkovima,
on posve podreuje impuls stvaranja novih
prostora postojeim vrjednotama koje treba
sauvati. Kao strunjak i odgovoran graanin
uporno obrazlae i brani taj konzervativni
stav nasuprot onima koji pokuavaju neod-
govorno iskoritavati prirodne dragocjenosti.
Svjestan opasnosti koje prijete najdragocje-
nijim prirodnim vrjednotama, napisao je: Pri-
rodu se naravno moe otetiti neshvaa-
njem, nepanjom, ratnim djelovanjima, ali
nikada tako temeljito kao graenjem i sustav-
nim iskoritavanjem, pa makar i s dobrim
namjerama.115
Prof. dr.sc. Ante Marinovi-Uzelac - sveui-
lini profesor, znanstvenik, teoretiar, urba-
nist i prostorni planer - duboko razumije i
osjea vrijednost prostora i krajolika te na
tom uvidu gradi svoje vizije, uvijek ih pod-
reujui vrjednotama koje treba ouvati. Nje-
gove su ideje, iskazane kroz njegova djela -
urbanistike i prostorne planove te teorijske
tekstove - i danas svjee i suvremene, da-
pae primjenjive.
272 PROSTOR 2[46] 21[2013] 260-273 M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI Prostorni planovi
Literatura
Bibliography
1. Boi, N. (2000.), Dr.sc. Ante Marinovi-Uzelac,
dipl. ing. arhitekture, dipl. urb. I.U.U.P., u: Sve-
uilite u Zagrebu - Arhitektonski fakultet,
1919./1920.-1999./2000. [ur. Obad-itaroci,
M.], Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakul-
tet: 204, Zagreb
2. Boltar, D.; Ivanovi, V.; Marinovi-Uzelac, A.
(1966.), Prilog studiju sjevernih podruja Zagre-
ba, ovjek i prostor, 165: 4-5, Zagreb
3. Brali, I. (1991.), Nacionalni parkovi Hrvatske,
kolska knjiga, Zagreb
4. Glez, S. (1992.), A method of evaluating areas
for national park status, Environmental Mana-
gement, Springer Verlag, 16 (6): 811-818, New
York
5. Lay, I. (1974.), Misao o Nacionalnom parku i
tendencije urbanizacije, u: Plitvika jezera -
ovjek i priroda [ur. Gui, B.; Markovi, M.],
NP Plitvika jezera: 151-162, Plitvika Jezera
6. Marinovi-Uzelac, A. (1966.), Urbanizam u in-
dustrijskoj civilizaciji, Arhitektura, 91-92: 7-
16, Zagreb
7. Marinovi-Uzelac, A. (1969.), Memorijalni park
Petrova gora, Arhitektura, 104: 38-40, Zagreb
8. Marinovi-Uzelac, A. (1977.), Prostorni plan
spomen-parka Kumrovec, ovjek i prostor, 12
(297) : 4-10, Zagreb
9. Marinovi-Uzelac, A. (1985.), Atenska povelja:
to je bila - to jest - to e biti, Arhitektura,
189-195: 24-31, Zagreb
10. Marinovi-Uzelac, A. (1986.), Naselja, gradovi,
prostori, Tehnika knjiga, Zagreb
11. Marinovi-Uzelac, A. (1988.), Prilog metodolo-
giji procjene kapaciteta nacionalnih parkova za
prihvat posjetilaca, Arhitektura, 204-207: 74-
77, Zagreb
12. Marinovi-Uzelac, A. (1994.), Gospodarski
uinci prostornog ureenja Nacionalnog parka
Plitvika jezera, u: Nacionalni park Plitvika je-
zera - nacionalno dobro Hrvatske, svjetska
batina [ur: Kruievi, A.], Uprava NP Plitvika
jezera, 81-93: Zagreb
13. Marinovi-Uzelac, A. (2000.a), Prostorno pla-
niranje, I, Zavod za urbanizam Arhitektonskog
fakulteta, Zagreb
14. Marinovi-Uzelac, A. (2000.b), Prostorno pla-
niranje, II, Zavod za urbanizam Arhitektonskog
fakulteta, Zagreb
15. Marinovi-Uzelac, A. (2001.), Prostorno plani-
ranje, Dom i svijet, Manualia Universitatis stu-
diorum Zagrabiensis, Zagreb
16. Petri, K. (2012.), Pejsana i prostorno-orga-
nizacijska obiljeja tradicijskih naselja na po-
druju Nacionalnog parka Plitvika jezera, ma-
gistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb
17. Polak, A. (1974.), Geoloki aspekti zatite Plit-
vikih jezera, u: Plitvika jezera - ovjek i priro-
da [ur. Gui, M., Markovi, M.], NP Plitvika
jezera: 23-32, Zagreb
18. Smode Cvitanovi, M.; Smokvina, M. (2011.),
Ante Marinovi-Uzelac: Urbanizam, Facta ar-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
chitectonica, 1, Arhitektonski fakultet: 136-142, 5. Marinovi-Uzelac, A.; Movan, J.; Vidakovi,
Zagreb P. (1977.), Nacionalni park Plitvika jezera -
19. *** (1949.), Zakon o proglaenju Plitvikih jeze- prostorni plan (Prijedlog) [AF-KU]
ra nacionalnim parkom, Narodne novine, 20 6. Marinovi-Uzelac, A.; Jurkovi, S.; Grgurevi,
(9.4.): 191, Zagreb O. (1977.), Spomen-park Kumrovec - prostorni
plan [AF-KU]
20. *** (1997.), Zakon o izmjenama zakona o pro-
glaenju Plitvikih jezera nacionalnim parkom, 7. Marinovi-Uzelac, A. (1980.), Metodologija
Narodne novine, 13, Zagreb izrade prostornih planova nacionalnih i regio-
nalnih parkova, IV. Savjetovanje o nacionalnim i
21. *** (1962.), First World Conference on National
Parks: proceedings of a conference, Seattle, regionalnim parkovima Jugoslavije, abljak, ru-
Washington, June 30-July 7, 1962. [ur: Adams, kopis [AF-KU]
A.B. ], International Union for Conservation of 8. Marinovi-Uzelac, A. (1980.-1982.), Park priro-
Nature and Natural Resources, UNESCO, Seattle de i spomen-podruje Biokovo - prostorni plan
22. *** (1988.), Urbanistiki institut SR Hrvatske [AF-KU]
1947.-1987. [ur. Salaj, M.], Urbanistiki institut, 9. Marinovi-Uzelac, A.; Pegan, S. (1999.), Park
Zagreb prirode Blidinje - Prostorni plan [AF-KU]
23. *** (2010.), IUCN: 50 Years of Working for Pro- 10. Marinovi-Uzelac, A.; Pegan, S. (2002.), Pro-
tected Areas - A brief history of IUCN World storni plan Vukovarsko-srijemske upanije,
Commission on Protected Areas, IUCN, Gland, Vukovarsko-srijemska upanija, Ministarstvo
Switzerland zatite okolia i prostornog ureenja [AF-KU]
11. *** (1971.), Nacionalni park Plitvice Plitvika
jezera - Generalni ureajni plan [AF-KU]
12. Prostorni planovi: AF-KU
Internetski izvori
Internet Sources
Izvori 1. http://data.iucn.org/dbtw-wpd/edocs/NS-SP-
040-Fr.pdf
Sources
2. http://gapanalysis.usgs.gov/blog/iucn-defini-
tions/
3. http://memory.loc.gov/ammem/gmdhtml/yeh
Arhivski izvori tml/yeabout.html
Archive Sources 4. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/
288893.html
1. Arhiv Arhitektonskog fakulteta, Sveuilite u 5. http://whc.unesco.org/en/list/?search=croa-
Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb [AF] tia&searchSites=&search_by_country=&search
2. Arhiv Katedre za urbanizam, prostorno plani- _yearinscribed=&type=all&region=&themes=&
ranje i pejsanu arhitekturu Arhitektonskog media=&criteria_restrication=&order=country
fakulteta Sveuilita u Zagrebu [AF-KU] 6. http://www.nps.gov/history/history/online_
books/nps/second_world_conference.pdf
Dokumentacijski izvori
Document Sources Izvori ilustracija
Illustration Sources
1. Marinovi-Uzelac, A. (1969.), Zagreb - zapad-
ni ulaz: Urbanistiko rjeenje Ljubljanske ulice Sl. 1. Brali, 1991: sl. 9, iza str. 25
[AF-KU]
Sl. 2. Smode Cvitanovi, Smokvina, 2011: 142
2. Marinovi-Uzelac, A. (1972.), Koncepcija pro-
Sl. 3. *** 1988: 17
stornog ureenja, u: Generalni prostorni plan
memorijalno-turistikog podruja Kalnik: 1-9 Sl. 4. Marinovi-Uzelac, 1988: 75
[AF-KU] Sl. 5. Boltar, Marinovi-Uzelac, 1976. [AF-KU]
3. Boltar, D.; Marinovi-Uzelac, A. (1976.), Pro- Sl. 6. Marinovi-Uzelac, 1988: 76
storna organizacija Nacionalnog parka Krka, u: Sl. 7. Brali, 1991: 16
Nacionalni park Krka - Razvojni prostorni plan:
Sl. 8. Marinovi-Uzelac, 2001: 535
1-3, Zagreb [AF-KU]
Sl. 9. Foto: M. Obad itaroci
4. Boltar, D.; Marinovi-Uzelac, A.; Alfier, S.
(1976.), Nacionalni park Krka - Razvojni pro- Sl. 10. Foto: M. Obad itaroci
storni plan: 1-3 [AF-KU] Sl. 11. Foto: M. Obad itaroci
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Saetak
Summary
Physical Plans of National Parks by Ante Marinovi-Uzelac
Ante Marinovi-Uzelac, Ph.D., is an architect and
urban planner. He was a professor at the Faculty
of Architecture of the University of Zagreb, Dean
of the Faculty between 1993 and 1997 as well as
the founder and first editor-in-chief of Prostor
(Space), the scholarly journal of architecture and
urban planning. Being one of the founders of phys-
ical planning in Croatia, he devoted most of his
professional and scientific career including teach-
ing to physical planning issues.
Among numerous physical plans made by Ante
Marinovi-Uzelac, one can single out those for natu-
ral areas - national parks [NP] and nature parks
[NPa]. Besides physical plans for nature parks
(Mljet 1964, 1985), Krka 1969, 1971, 1987, 1997 and
Plitvika jezera (Plitvice lakes) 1975/76), A.
Marinovi-Uzelac also worked out the physical
plans for nature parks (Trakoan 1974), Biokovo
(1982) and Blidinje (1999).
Planning national parks is a delicate issue owing to
the fact that its main task should be to secure the
protection of untouched natural resources and at
the same time to foster education and nature pop-
ularization. It was a new discipline in the third
quarter of the 20th century not only in Croatia but
also worldwide. A. Marinovi-Uzelac approached
this complex task in an analytical and creative
manner relying both on his vast knowledge and on
his expert sensitivity to space and its values.
As a scientist he thoroughly understood the es-
sence of fresh scientific ideas. As early as the 1970s
he applied new ecological principles concerning
close connections and complex interdependence
of eco systems by building them into the Physical
Plan Proposal for Plitvika jezera (Plitvice lakes)
and Krka national parks. It was a very progressive
approach at the time, even in the European and
world context in terms of caring for nature and of-
fering pragmatic solutions for its protection.
Being fully aware that each national park is an ex-
ceptionally valuable spatial resource with a unique
basic phenomenon worth preserving in its origi-
nal condition, Marinovi-Uzelac made his physical
plans having in mind in the first place the special
values and a unique character of each national
park. Each of his physical plans for a national park
was the result of a specific and unique research-
based analysis and as such may be considered as
an individual research project. This is confirmed
Biografije
Biographies
Dr.sc. MARINA IMUNI BURI, dipl.ing.arh., znan-
stvena suradnica, specijalizirala se za povijest kon-
strukcija i graditeljstva (arhitekture i urbanizma).
Dr.sc. MLADEN OBAD ITAROCI, dipl.ing.arh., redo-
viti je profesor Arhitektonskog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu na Katedri za urbanizam, prostorno pla-
niranje i pejsanu arhitekturu. [www.scitaroci.hr]
Prostorni planovi M. IMUNI BURI, M. OBAD ITAROCI 260-273 21[2013] 2[46]
not only by specific physical planning solutions of-
fered by Marinovi-Uzelac but also by the specifi-
cally designed methods of analysis and planning
which were adapted and elaborated for each na-
tional park.
Working on the physical plan for Plitvika jezera
(Plitvice lakes) NP, Marinovi-Uzelac noticed that
the most valuable resource of this park - its spe-
cific hydro-ecological system producing tuff barri-
ers which create spectacular waterfalls and lakes
- cannot be classified into any category of protec-
tion according to the international categorization
by IUCN (International Union for Conservation of
Nature) from 1972. This area requires extra protec-
tion. Yet the very center of this natural phenome-
non has to be made accessible to numerous visi-
tors for educational purposes as an essential com-
ponent of a national parks function. In order to
define special protection regulation, Marinovi-Uz-
elac proposed a special category called the area
characterized by a basic phenomenon for the
most valuable areas: a unique phenomenon which
needs to be protected and which is the main rea-
son for the existence of a national park. This cate-
gory differs from the category called strictly pro-
tected natural zone according to the international
categorization since it allows visitor access despite
the requirement for its intensive protection.
Marinovi-Uzelac declined the well-known zone
classification according to the international IUCN
convention and devised a new categorization mod-
el adapted to special characteristics and require-
ments of Plitvika jezera (Plitvice lakes) national
park.
Marinovi-Uzelac further developed his own cate- (Plitvice lakes), Marinovi-Uzelac showed a full
gorization into a system applicable to other nation-
al parks: I. - Natural Areas: 1. NP Basic phenome-
non zone, 2. targeted protection zone, 3. special
zone; II. - Cultural zones: 1. agricultural landscape
zone, 2. Ethnological zone, 3. Archaeological, cul-
tural and historic zone, 4. anthropological zone; III.
- Mixed purpose zones (for utilitarian purposes).
This categorization is an original contribution to
the theory and practice of national park planning. It
was devised as early as the 1960s and the early
1970s, i.e. quite early in comparison with the world
trends in nature protection. This original solution
was the result of his thorough understanding of
ecological principles and complex processes of
MARINA IMUNI BURI, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., re-
search associate, specialized in the history of
structures (architecture and urban planning).
MLADEN OBAD ITAROCI, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., full
professor at the Faculty of Architecture in Zagreb,
Department of Urban Planning, Physical Planning
and Landscape Architecture. (www.scitaroci.hr)
PROSTOR 273
ecological systems as well as the pragmatic needs
and requirements of IUCN for visitor accessibility
for education and nature popularization purposes.
Marinovi-Uzelac has established an entirely new
category - the area of a basic natural phenomenon
- and thus created an innovative categorization
which reconciles the apparently opposing de-
mands: those in favour of strict protection and
those in favour of making valuable natural re-
sources more easily accessible to the general pub-
lic. Therefore the new categorization may be con-
sidered Ante Marinovi-Uzelacs most valuable
contribution to the national park planning method-
ology which has its value in the context of interna-
tional scientific research as well.
Moreover, he developed several methods of as-
sessing the nature reserve capacity for visitors, i.e.
an acceptable number of visitors that still does not
endanger the values of a national park. Starting
from the principle that the capacity of a national
park should not be determined by the conventional
parameters applied in physical planning such as
the size of an area but by the ecological criteria of
sustainability of a natural area, especially the one
characterized by a basic natural phenomenon,
Marinovi-Uzelac developed several methods of
assessing a national parks capacity of visitors con-
sidering the ecological capacity of sustainability of
basic phenomenon zone. It is imperative not to dis-
turb the ecosystem. In other words it is vitally im-
portant to prevent physical and biological degrada-
tion of an area.
In his physical plans for national parks including
those for NP Mljet, NP Krka, and NP Plitvika jezera
understanding of each national parks unique val-
ue and consequently based his approach on a rig-
orous scientific analysis coupled with his intuition
and sensitivity to space values. His approach was
adapted to specific requirements of each national
park and thus liberated from strict adherence to
any set of dogmatic principles. Instead he devel-
oped an individual natural park planning and pro-
tection methodology tailored to the specific fea-
tures of the nature reserves. In the early 1980s he
arguably wrote that in Croatia we have already
developed some principles which have only recent-
ly become the focus of attention of international
organizations for protection.
MARINA IMUNI BURI
MLADEN OBAD ITAROCI