XXL Skripta-Zakoni PDF

1.
Ustav Republike Hrvatske

2. Ukaz o proglaenju Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i
lenti predsjednika Republike Hrvatske (1990.)
3. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih
zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (proieni tekst) (2000.)
4. Opa deklaracija o ljudskim pravima (NN, 143/09)
5. Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju
6. Konvencija o pravima djeteta
7. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst) (2008.)
8. Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (2010.)
9. Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjokolskoj ustanovi (2010.)
10. Odluka o poetku i zavretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora
uenika osnovnih i srednjih kola za kolsku godinu 2012./2013.
11. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu (1995.)
1
12. Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu
i nastavnika u srednjem kolstvu (2003.)
13. Poslovnik o radu komisije za stairanje i komisije za polaganje strunog ispita
14. Odluka o elementima i kriterijima za izbor upis kandidata u srednje kole 2012 2013
16. Odluka o upisu uenika u srednje kole za 2012./2013. kolsku godinu
17. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja i strunih
suradnika u osnovnom kolstvu (1996.)
18. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (2010.)
19. Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj
dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama ( 2010.)
20. Pravilnik o polaganju dravne mature (2013.)
21. Pravilnik o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita (2002.)
22. Pravilnik o izradbi i obrani zavrnog rada (2009.)
Opi dio strunog ispita - skripta

http://narodne-novine.nn.hr/
Prosvjetni vjesnik, 1999., Zagreb, br. 1, god 1.
23. Pravilnik o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog osposobljavanja za
vezane obrte te o pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i ocjenjivanju naunika
(2004)
24. Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-
obrazovnoj skupini u osnovnoj koli (2009.)
25. Pravilnik o nainu i izvoenju nastave u strukovnim kolama (2009.)
26. Zakon o strukovnom obrazovanju (2004.)
27. Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)
28. Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)
29. Udbeniki standard (2007.)
30. Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2010.)
31. Zakon o prosvjetnoj inspekciji (2011.)

TEMELJNI PRAVNI AKT
Ustav Republike Hrvatske
ZAKONI
1. Ukaz o proglaenju Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i
lenti predsjednika Republike Hrvatske (1990.)
2. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih
zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (proieni tekst) (2000.)
3. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst) (2008.)
4. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (2010.)
5. Zakon o strukovnom obrazovanju (2004.)
6. Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2010.)
7. Zakon o prosvjetnoj inspekciji (2011.)
PRAVILNICI
1. Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i 3
srednjoj koli (2010.)

2. Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjokolskoj ustanovi (2010.)
3. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu (1995.)
4. Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu
i nastavnika u srednjem kolstvu (2003.)
5. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja i strunih
suradnika u osnovnom kolstvu (1996.)
6. Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj
dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama ( 2010.)
7. Pravilnik o polaganju dravne mature (2013.)
8. Pravilnik o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita (2002.)
9. Pravilnik o izradbi i obrani zavrnog rada (2009.)

10. Pravilnik o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog osposobljavanja za
vezane obrte te o pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i ocjenjivanju naunika
(2004)
11. Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-
obrazovnoj skupini u osnovnoj koli (2009.)
12. Pravilnik o nainu i izvoenju nastave u strukovnim kolama (2009.)
ODLUKE
3. Odluka o upisu uenika u srednje kole za 2012./2013. kolsku godinu
4. Odluka o poetku i zavretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora
uenika osnovnih i srednjih kola za kolsku godinu 2012./2013.
MEUNARODNI UGOVORI
4
1. Opa deklaracija o ljudskim pravima (NN, 143/09)
2. Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju
3. Konvencija o pravima djeteta
OSTALO
1. Poslovnik o radu komisije za stairanje i komisije za polaganje strunog ispita

2. Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)
3. Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)
4. Udbeniki standard (2007.)

1. Biranje zastupnika u Sabor RH
2. Predsjednik Republike Hrvatske
3. Vlada Republike Hrvatske
4. Nadlenosti Sabora Republike Hrvatske
5. Ustavni zakon o ljudskim pravima
6. Tijela lokalne uprave i samouprave
7. Koliko se u Ustavu Republike Hrvatske spominje srednje kolstvo?
1. Biranje zastupnika u Sabor Republike Hrvatske
Zastupnici se biraju na vrijeme od etiri godine. Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor

odravaju se najkasnije ezdeset dana po isteku mandata i rasputanju. Ima najmanje 100, a
najvie 160 zastupnika. Biraju se na temelju birakog prava, biraju se neposredno tajnim
glasovanjem.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti. Hrvatski sabor
zasjeda prvi put izmeu 15. sijenja i 30. lipnja i drugi put izmeu 15. rujna i 15. listopada.
Hrvatski sabor ima jednog ili vie potpredsjednika i samo jednog predsjednika.
Predsjednik je Hrvatskog sabora Josip Leko. 5
Potpredsjednici Hrvatskog sabora su Dragica Zgrebec, Nenad Stazi, Milorad Batini, eljko
Reinera i Tomislav uljak.
2. Predsjednik Republike Hrvatske
Predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu brine se za redovito i usklaeno

djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. PRH odgovora za obranu neovisnosti i teritorijalne
cjelovitosti RH.
Ne moe biti pripadnikom niti jedne politike stranke i podnosi ostavku nakon izbora
za PRH na lanstvo u politikoj stranici i o tome obavjetava Hrvatski sabor. Ne moe
obavljati nikakvu javnu ili profesionalnu djelatnost.
Predsjednik se bira na vrijeme od pet godina u roku od 60 dana otkada je bivi
predsjednik prestao obavljati dunost. Mijenja ga predsjednik Sabora.
Ima ustavne ovlasti kao to su raspisivanje izbora za Hrvatski sabor i sazivanje prvog
zasjedanja, raspisivanje referenduma, povjerava mandata za sastavljanje Vlade RH, daje

pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, odluuje o diplomatskim
misijama uz predsjednika vlade. Postavlja i opoziva efove diplomatskih misija.
Ima ovlasti vezane uz vojna pitanja i ratno stanje. Vrhovni je zapovjednik oruanih
snaga RH koji imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike sukladno zakonu. Objavljuje rat i
zakljuuje mir temeljem odluke RH. Poduzima izvanredne mjere u sluajevima ratnog stanja,
neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, kada su tijela dravne
vlasti onemoguena redovito obavljati ustavne dunosti.
Ostale ovlasti: upuivanje poslanica Saboru RH, pomae savjetodavni tijelima ije lanove
imenuje i razrjeuje, surauje s Vladom.
Odgovoran je za povredu Ustava. Jedna petina Sabora moe uputiti prijedlog za
pokretanje postupaka i utvrivanja posebne odgovornosti. Predsjednik se ima pravo o tomu
oitovati. Odluku od pokretanju postupka donosi dvije treine svih zastupnika, a o
odgovornosti odluuje Ustavni sud RH sa dvotreinskom veinom svih sudaca. Ako se utvrdi
njegova odgovornost prestaje dunost po sili Ustava.
6
3. Vlada Republike Hrvatske
Obnavlja izvrnu vlastu u skladu s Ustavom i zakonom, a ine je predsjednik, jedan ili
vie potpredsjednika, ministri. Ovlasti Vlade Republike Hrvatske:
predlae zakone i druge akte u Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni
raun.
Provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora.
Donosi uredbe za izvrenja zakona.
Vodi vanjsku i unutarnju politiku.
Usmjerava i nadzire red dravne uprave.
Brine o gospodarskom razvitku zemlje.
Usmjerava djelovan i razvitak javnih slubi. Odluuje o sukobu nadlenosti tijela
dravne uprave.
Upravlja, raspolae i koristi se imovinom RH, ako posebnim zakonom nije drukije
odreeno.

Sadri Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, sredinji uredi za upravu, za
eHrvatsku, za upravljanje dravnom imovinom, za razvojnu strategiju. Za obnavljanje
strunih poslova VRH osniva urede za zakonodavstvo, odnose s javnou za nacionalne
manjine.
Vlada odgovara Saboru, a lanovi Vlade su odgovorni za odluke koje donosi Vlada.
Na prijedlog jedne petine zastupnika moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku VRH,
pojedinom njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Predsjednik moe zahtijevati glasovanje o
povjerenju vlade. Glasovati se ne moe prije nego protekne sedam dana od dana dostave
prijedloga Hrvatskog sabora. Ako Sabor odbije izglasavanje o nepovjerenju isti se prijedlog
moe donijeti nakon isteka roka od est mjeseci.
Zasjedanje VRH: Sjednice u javne, no Vlada moe odluiti da e sjednica biti
zatvorena za javnost. Moe zasjedati ako je prisutna veina lanova Vlade, a odluuje se
natpolovinom veinom glasova svih lanova.
Dvotreinskom veinom svih lanova VRH odluuje kada nadlenim tijelima
7
predlae: promjenu Ustava, udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama, promjenu
granica RH, rasputanje Sabora, raspisivanje referenduma.
Vlada stupa na dunost kada joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom
Saboru. Mandatar vlade predlae lanove Vlade.
4. Nadlenosti Sabora Republike Hrvatske
Odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun.

Odluuje o ratu i mir, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskog sabora, donosi
Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike RH. Ostvaruje graanski nadzor
nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH. Odluuje o promjeni granica RH, raspisuje
referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu s Ustavom i zakonom, daje
amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

5. Ustavni zakon o ljudskim pravima
Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikim i nacionalnih

zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj donesen je 31. svibnja 2001. Predsjednica Odbora
za zakonodavstvo Zastupnikog doma Hrvatskog dravnog sabora bila je Ingrid Antievi
Marinovi.
Zakon se sastoji od sedam dijelova: Temeljne odredbe, Ljudska prava i slobode, Kulturna
autonomija i druga prava etnikih i nacionalnih manjina, Proporcionalno sudjelovanje u
predstavnikim i drugim tijelima, Meunarodni nazor i suradnja, Kanjive radnje, Prijelazne i
zavrne odredbe
Ustavni zakon je donesenu u skladu s Ustavom RH i meunarodnim dokumentima kao to s
Povelje Ujedinjenih naroda i Opom deklaracijom o ljudskim pravima. Govori o ljudskim
pravima i slobodama te o etnikim i nacionalnim manjinama.
Naglaena je pravo na ivot u slobodi bez izvrgavanje muenju ili ropstvu. Pravo na rad i 8
slobodu rada. Slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, na mirno okupljanje, slobodno
udruivanje, pravo na sklapanje braka i stvaranje obitelji.
RH titi ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjima. Etnike i nacionalne manjine imaju
pravo na kulturnu autonomiju. Etniki simboli mogu biti upotrjebljeni, ali naglasak mora biti
na simbolima RH. Imaju pravo na odgoj i obrazovanje na vlastitu jeziku.
6. Tijela lokalne uprave i samouprave
Jedinice lokalne samouprave su: opina, kotar i grad. Jedinice podrune samouprave
su upanije. Tijela lokalne samouprave su samostalna, podlijeu samo nadzoru zakonitosti
ovlatenih dravnih tijela. Poslovi dravne uprave mogu se prenositi u djelokrug tijela
jedinica lokalne samouprave.
Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za podruje vie naseljenih
mjesta koja su povezana sa zajednikim interesima stanovnitva.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite tijela upanije i predstavlja prirodnu,
urbanu, gospodarsku i drutvenu cjelinu.
upanija je jedinica podrune samouprave ije se podruje odreuje tako da ono bude izraaj
povijesnih, prometnih i gospodarskih imbenika te da bude sposobna opstati kao prirodna
samouprava cjeline u okviru Republike Hrvatske.
7. Koliko se puta u Ustavu Republike Hrvatske spominje srednje kolstvo?
Srednje kolstvu u Republici Hrvatskoj nije obavezno i ne spominje se u Ustavu. U

lanku 65. se spominje da je obrazovanje u RH svakom jednako dostupno, pod jednakim
uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno osnovno obrazovanje je besplatno u
skladu sa zakonom. U lanku 66. se spominje da je mogue osnivati privatne kole i uilita.

1. Djelokrug rada strunih organa kole
2. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli
3. Dodatni rad i dopunska nastava
4. Uenik, darovit uenik, uenik s potekoama u razvoju
5. upanijski ured za kolstvo ustrojstvo i zadae
6. Izostanci uenika iz kole
7. Izvannastavne aktivnosti i izvankolske aktivnosti uenika
8. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj?
9. Kalendar rada srednje kole
10. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno vrijeme u srednjoj koli?
11. Koliko kolska godina ima radnih tjedana?
12. Koliko treba uvati spomenicu kole (ljetopis)?
13. Koliko treba uvati imenik i evidenciju s ispitima uenika?
14. Matina knjiga
15. Biranje ravnatelja srednje kole
16. Nastavna dokumentacija
17. Godinji plan i program rada srednje kole 10
18. Obvezatna pedagoka dokumentacija u koli
19. Opi akti u koli
20. Opiite kadrovsku strukturu srednje kole
21. Optereenost uenika u srednjoj koli
22. Optereenost profesora u srednjoj koli
23. Organi upravljana u srednjoj koli
24. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u srednjoj koli
25. Pedagoki standard srednjokolskog sustava1 (NN 63/08)
26. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada
27. Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj skupini2 (124/09, 73/10)
28. Zakon o srednjem kolstvu3 (NN, 126/12)
1
Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja
Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja
2
Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u
osnovnoj koli
3
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)

29. Pravilnik o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i nainu utvrivanja
broja izvritelja na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u srednjoj koli4 (NN, 94/10)
30. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju profesora u srednjem kolstvu (NN,
47/96, 80/99, 65/01)
31. Pravilnik o strunim ispitima u srednjem kolstvu5 (NN, 88/03)
32. Pravilnik o sadraju i obliku razrednih svjedodbi te svjedodbi o maturi i zavrnom ispitu6 (NN, 32/10,
50/11, 145/11, 85/12)
33. Elementi i kriteriji za izbor kandidata u 1. razred srednjih kola za tekuu kolsku godinu (s naglaskom na
odgojno-obrazovnom podruju iz kojeg pripravnik dolazi; npr. geologija, elektrotehnika, strojarstvo)
34. Ciljevi i zadae srednjokolskog odgoja i obrazovanja prema pojedinim odsustvima/gimnazije, umjetnike
kole, strukovne kole/.
35. Propisana pedagoka dokumentacija koju vodi profesor
36. Razrednik, uloga i zadae
37. Statut kole
38. Struni organi u srednjoj koli
39. kolska godina i nastavna godina
40. Nastavniko vijee 11
41. Upravljanje kolom
42. Ustrojstvo srednjokolskog odgojno-obrazovnog sustava
43. Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli7(NN, 112/10)
44. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu (NN, 89/95, 148/99, 20/05)
45. Matura i zavrni ispit8 (NN, 127/10)
46. Ustrojstvo nastave u obrtnikim kolama i praktine nastave u drugim strukovnim kolama9
47. Koja bi se poboljanja, po vaem miljenju, mogla unijeti u srednjokolski odgojno-obrazovni sustav?
4
Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjokolskoj ustanovi
5
Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu i nastavnika u srednjem
kolstvu
6
Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u
kolskim ustanovama
7
Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli
8
Pravilnik o polaganju dravne mature Pravilnik o izradbi i obrani zavrnog rada
Pravilnik o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita
9
Pravilnik o nainu i izvoenju nastave u strukovnim kolama

KOLSKI DIO: odgovori na pitanja
1. Djelokrug strunih organa kole: 38. Struni organi u srednjoj koli, 40.
Nastavniko vijee
Struni organi kole su razredno i uiteljsko vijee, nastavniko vijee i odgajateljsko vijee.
Razredno vijee ine uitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.
Uiteljsko, nastavniko odnosno odgajateljsko vijee ine svi uitelji, odnosno nastavnici i
struni suradnici kole.
Sadraj rada strunih tijela utvruje se statutom kolske ustanove, dok je u ovom pogledu
razrednik struni voditelj razrednog odjela i razrednog vijea.
Nastavniko vijee ine nastavnici, struni suradnici i ravnatelj kole. Sjednice Nastavnikog
vijea saziva i vodi ravnatelj kole. Nastavniko vijee moe osnovati struna vijea kao
struna tijela za pojedine nastavne predmete ili skupine srodnih predmeta. Uz poslove
odreene zakonom i provedbenim propisima Nastavniko vijee ovlateno:
- obavlja poslove u vezi s izvoenjem nastavnog plana i programa, potrebama 12
i interesima uenika te promicanju struno-pedagokog rada kole,
- predlae godinji plan i programa rada kole i kolski kurikulum u suradnji s
ravnateljem,
- donosi fakultativni dio nastavnog plana i programa,
- na prijedlog ravnatelja formira razredne odjele i obrazovne skupine,
- predlae imenovanje razrednika,
- predlae struno usavravanje nastavnika i strunih suradnika,
- odluuje o zahtjevima uenika za promjenu upisnog obrazovnog programa,
- utvruje razlikovne i/ili dopunske ispite te nain i rokove njihovog polaganja,
- analizira i ocjenjuje obrazovni i struni rad,
- osniva struna vijea i imenuje njihove voditelje,
- odluuje o zahtjevima uenika za preispitivanje zakljune ocjene,
- imenuje povjerenstvo za polaganje ispita,
- odluuje o pohvalama i nagradama uenika
- izrie pedagoke mjere za koje je ovlaten,
- obavlja poslove u svezi s polaganjem mature uenika,
- obavlja druge poslove utvrene propisima i opim aktima kole

Struno vijee (aktiv) ine svi nastavnici odgovarajueg nastavnog predmeta ili skupine
srodnih predmeta. Struno vijee radi na sjednicama koje saziva i vodi predsjednik vijea.
Predsjednika vijea na poetku svake kolske godine imenuje Nastavniko vijee na prijedlog
ravnatelja. Struno vijee:
- sudjeluje u izradi izvedbenih godinjih programa i kolskim kurikuluma,

- usklauje kriterije za praenje i ocjenjivanje uenika
- utvruje okvirne obveze uenika u okviru odgovarajueg nastavnog predmeta,
- predlae nabavku nastavnih sredstava i pomagala,
- odabire udbenike i prirunike u okviru onih udbenika i prirunika koje je odobrio Ministar
- poetkom kolske godine predlae ravnatelju raspored nastavnika po predmetima
i razrednim odjelima,
- obavlja i druge strune poslove na temelju odluka Nastavnikog vijea i ravnatelja.
Razredno vijee ine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Razredno vijee
radi na sjednicama. Sjednicu vodi razrednik odjela. Razredno vijee:
- skrbi o odgoju i obrazovanju uenika u razrednom odjelu

- skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma 13
- neposredno sudjeluje u razmatranju pedagokih i drugih pitanja u razrednom odjelu,
- surauje s vijeem uenika,
- utvruje prema prijedlogu razrednika opi uspjeh uenika,
- predlae i odluuje o pohvalama, nagradama
i pedagokim mjerama iz svog djelokruga,
- predlae izlete i ekskurzije razrednog odjela
- surauje s roditeljima i skrbnicima uenika
- obavlja druge poslove odreene propisima i opim aktima kole.
Sjednice razrednog vijea saziva i vodi razrednik.
2. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli: 12. Koliko treba uvati spomenicu kole
(ljetopis)? 13. Koliko treba uvati imenik i evidenciju s ispitima uenika?
Matina knjiga, spomenica. kolske ustanove trajno uvaju matinu knjigu, a osnovna kola
trajno uva i spomenicu kole, dok se imenik i evidencija o ispitima od strane kolskih
ustanova uvaju deset godina.

3. Dodatni rad i dopunska nastava
Iz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)
Dodatna nastavna ostvaruje se za uenike koji u odreenom nastavno predmetu

ostvaruju natprosjene rezultate ili pokazuju poseban interes za odreeni nastavni predmet.
kola je duna organizirati dodatnu nastavu u koju se uenik ukljuuje na temelju vlastite
odluke.
Dopunska nastava ostvaruje se za uenike kojima je potrebna pomo u uenju. kola

je duna organizirati dopunsku nastavu. Dopunska nastava organizira se na odreeno vrijeme
kada je takav oblik pomoi uenicima potrebama.
4. Uenik, darovit uenik, uenik s tekoama u razvoju
Iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)
Status uenika stjee se upisom u kolu, a moe se imati samo u jednoj koli. Uenik 14
koji je upisan u umjetniku kolu moe se upisati u jo jednu kolu. Prava uenika su:
pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
pravo na savjet i pomo u rjeavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,
pravo na uvaavanje njegovog miljenja,
pravo na pomo drugih uenika kolske ustanove,
pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i
kolskom odboru,
pravo na sudjelovanje u radu vijea uenika te u izradi i provedbi kunog reda,
pravo na predlaganje poboljanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog
rada.
Obveze uenika su:
pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je

izabrao,
pridravanje pravila kunog reda,
ispunjavanje uputa uitelja, odnosno nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja i drugih
zaposlenika kole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kunim redom,
uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.

Ueniku srednje kole prestaje status uenika:
na kraju kolske godine u kojoj je zavrio srednje obrazovanje, kada se ispie iz srednje kole,
kada se ne upie u sljedei razred srednje
Ueniku koji je zavrio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa, ali nije poloio dravnu
maturu, odnosno nije izradio i obranio zavrni rad, status redovitog uenika prestaje godinu dana
nakon zavretka kolske godine u kojoj je zavrio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa.
Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti uenici i uenici s

tekoama. Obrazovanje uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provodi se u skladu
s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukije odreeno.
Darovit uenici: kola provodi uoavanje, praenje i poticanje darovitih uenika te im

organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Program za
darovite uenike te nain uoavanja, kolovanja, praenja i poticanja darovitih uenika propisuje
ministar.
15
Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u kraem vremenu od
propisanog. U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda. Uvjete i postupak
pod kojima uenik moe zavriti kolu u kraem vremenu propisuje ministar.
Uenici s tekoama su:
uenici s tekoama u razvoju,

uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima,
uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i
jezinim imbenicima.
Vrste tekoa na temelju kojih uenik ostvaruje pravo na primjerene programe kolovanja i
primjerene oblike pomoi kolovanja propisuje ministar. Posebne nastavne planove i programe za
kolovanje uenika s posebnim potrebama donosi ministar.

5. upanijski, gradski i dravni ured za kolstvo ustrojstvo i zadae
Pri Zadarskoj upaniji djeluje Upravni odjel za drutvene djelatnosti koji obavlja
upravne i strune poslove u podruju predkolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja,
kulture, porta i tehnike kulture. Djelatnosti odjela su:
izraivanje i izvravanje prorauna u dijelu koji se odnosi na decentralizirane

funkcije osnovnog i srednjeg kolstva, te javnih potreba u kulturi, portu,
tehnikoj
kulturi, predkolstvu, osnovnom, srednjem i visokom kolstvu,
planiranje tekueg i investicijskog odravanja, nabave opreme te hitnih
intervencija,
izgradnju kapitalnih objekata osnovnog i srednjeg kolstva,
predlaganje mree ustanova iz svoga djelokruga,
provoenje natjecanja i smotre uenika osnovnih i srednjih kola i
pripremanje nacrta opih akata iz djelokruga rada Odjela
Pri Gradu Zadru djeluje Upravni odjel za odgoj i kolstvo. Upravni odjel za odgoj i
kolstvo obavlja poslove na osiguranju uvjeta za zadovoljavanje potreba stanovnika Grada 16
Zadra u podrujima predkolskog odgoja i osnovnokolskog obrazovanja.
Programska djelatnost:
osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad gradskih ustanova odgoja i

obrazovanja, praenje rada poslovanja gradskih ustanova odgoja i obrazovanja,
pripremu prijedloga za utvrivanje programa odgoja i kolstva iznad dravnog
pedagokog standarda koji e se financirati iz gradskog prorauna - programa
produenog boravka,
stipendiranje darovitih srednjokolaca i studenata,
sudjelovanje u organizaciji posebnih prigoda iz podruja obrazovanja i odgoja,
osiguranje drugih programa u funkciji odgoja i obrazovanja.
Odjel vodi brigu o objektima gradskih ustanova odgoja i obrazovanja. Voenje brige o
objektima gradskih ustanova odgoja i obrazovanja obuhvaa:
poslove gospodarenja, odravanja objekata (hitne intervencije, tekue i investicijsko

odravanje),

izradu svih potrebnih planova i trokovnika za izvoenje radova na objektima,
praenje teta na objektima i pripremu dokumentacije radi refundacije teta.
Pri Uredu dravne uprave u Zadarskoj upaniji - Slubi za drutvene djelatnosti djeluje
Odjel za prosvjetu kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu. U Odjelu se obavljaju
sljedei poslovi:
utvrivanje uvjeta i izdavanje rjeenja o poetku rada predkolskih ustanova,
utvrivanje uvjeta i izdavanje rjeenja za poetak rada i ostvarivanje programa
predkolskog odgoja pri pravnim osobama (osnovna kola, kao igraonice u
knjinicama, te u zdravstvenim, socijalnim kulturnim, portskim ustanovama i
udrugama),
provoenje nadzora nad zakonitou rada i nad upravnim aktima predkolske
ustanove,
utvrivanje primjerenog programa kolovanja i primjerenog oblika pomoi kolovanja
uenika s tekoama u razvoju,
provoenje postupka i izdavanje rjeenja o prijevremenom upisu djece u osnovnu
kolu i odgodi upisa u prvi razred osnovne kole,
donoenje plana upisa djece u osnovnu kolu, 17
donoenje odluke o broju razrednih odjela u osnovnim kolama,
poduzimanje zakonskih mjera svezi sa zanemarivanjem obveza roditelja prema djeci,
izdavanje miljenja na prijedlog plana upisa u srednje kole i davanje ocjene
usklaenosti planiranih upisa s kriterijima koje utvruje nadleno tijelo,
usklaivanje sadraja natjeaja za upis u srednju kolu te izvjeivanje o upisima na
propisanim obrascima,
voenje evidencije o potrebama i prestanku potreba za radnicima kolskih ustanova, te
radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena, o prijavi
potreba kolskih ustanova za zapoljavanjem radnika na neodreeno puno radno
vrijeme ,te nepuno radno vrijeme,
donoenje odluke o rasputanju kolskog odbora i imenovanju povjerenstva koje
privremeno zamjenjuje kolski odbor kada kolski odbor ne obavlja poslove iz svog
djelokruga ili se ne moe konstituirati,
obavljanje nadzora nad obavljanjem poslova na osnovi javnih ovlasti u osnovnim i
srednjim kolama, te nad zakonitou rada i opih akata kolskih ustanova,
utvrivanje ispunjenosti uvjeta za poetak rada u ustanovama za obrazovanje odraslih,
izdavanje potvrde o postojanju uvjeta za obavljanje knjinine djelatnosti,
utvrivanje ispunjenosti uvjeta za osnivanje kazalita,

obavljanje upravnog nadzora nad ustanovama u kulturi, te nad udrugama tehnike
kulture,
upis pravnih osoba koje obavljaju portsku djelatnost u Registar sportskih djelatnosti,
upis fizikih osoba koje obavljaju samostalnu portsku djelatnost u Registar sportskih
djelatnosti,
izdavanje izvadaka iz Registra sportskih djelatnosti za fizike i pravne osobe,
nadzor nad zakonitou rada udruga, sportskih saveza, zajednica sportskih udruga i
saveza i drugih pravnih osoba koje se bave sportskom djelatnou,
izdavanje rjeenja za izvoenje djelatnosti tehnike kulture i upis u registar
6. Izostanci uenika iz kole
Izostanci mogu biti opravdani i neopravdani. Izostanke i zakanjenja na nastavu i

druge oblike odgojno-obrazovnog rada uenici su duni opravdati (isprinicom roditelja,
skrbnika, lijenika i slino)
Opravdanim izostancima smatra se bolest uenika, smrtni sluaju u obitelji, iznimne

potrebe u uvanju imovine obitelji, problemi u prometu, elementarne nepogode, bolest
lanova obitelji i slino. 18
Uenik moe izostati s nastave prema odobrenju: nastavnika s njegova sata, razrednika do tri
radna dana, ravnatelja do sedam radnih dana, nastavnikog vijea na vie od sedam radnih
dana. Ako uenik ne dolazi redovito na nastavu ili ne izvrava druge kolske obveze,
razrednik e najkasnije u roku od sedam dana zatraiti od roditelja ili skrbnika objanjenje o
razlozima uenikovog neizvrenja obveza.
Pod neredovitim pohaanjem nastave smatra se neopravdan izostanak od tri radna dana
neprekidno ili osam dana s prekidima tijekom mjeseca. O uenicima koji ne pohaaju kolu ili
je ne pohaaju redovito, ravnatelj je duan izvijestiti centar za socijalnu skrb.
Roditelj odnosno skrbnik duni su opravdati izostanak uenika, osobno u koli ili pisanim
putem (isprinicom roditelja ili skrbnika odnosno lijenika i slino) najkasnije u roku od
sedam dana od izostanka uenika iz kole.

U sluaju velikog broja opravdanih izostanaka zbog kojih uenik nije mogao biti ocijenjen
omoguava se polaganje razrednog ili predmetnog ispita. Za neopravdane izostanke izriu se
pedagoke mjere:
usmena opomena razrednika (od 6 do 13 neopravdanih kolskih sati)

ukor razrednog vijea (od 14 do 21 neopravdan kolski sat)
opomenu pred iskljuenje nastavnikog vijea
(od 22 do 29 neopravdanih kolskih sati)
iskljuenje iz kole koje izrie ravnatelj (30 kolskih sati)
7. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika
Izvannastavne aktivnosti: Radi zadovoljavanja razliitih potreba i interesa uenika

kolska ustanova organizira posebne izvannastavne aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti se
planiraju kolskim kurikulumom i godinjim planom i programom rada neposrednih nositelja
odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj ustanovi. Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio
uenikovog optereenja, ali se mogu priznati uenicima kao ispunjavanje obveza u koli. 19
Izvankolske aktivnosti: Uenik moe biti ukljuen u izvankolske aktivnosti. Rad uenika u
izvankolskim aktivnostima moe se priznati uenicima kao ispunjavanje kolskih obveza.
kola moe planirati u godinjem planu i programu rada kole i kolskom kurikulumu
poludnevne, jednodnevne i viednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta
u kojem je smjetena. U izvankolske aktivnosti spadaju izleti, ekskurzije i druge aktivnosti
koje su iskljuivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa-
Za svaku aktivnost kola je duna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima,

nainom realizacije, vremenikom, trokovnikom, nainom financiranja i nainom
vrednovanja, te zatraiti pisanu suglasnost roditelja. kola uz voditelja mora osigurati pratnju
sukladno broju uenika, a za uenike s tekoama pratnju sukladno njihovim tekoama.
Program aktivnosti je dio godinjeg plana i programa rada kole i kolskog kurikuluma.
kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno
statutu kole i posebnim propisima. kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao

rezultat rada uenika. Sredstva steena prometom proizvoda i usluga uenike zadruge
posebno se evidentiraju, a mogu se uporabiti samo za rad uenike zadruge i unapreenje
odgojno-obrazovnog rada kole.
8. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj?
Javne ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u

Republici Hrvatskoj su osnovne kole, srednje kole, ueniki domovi i druge javne ustanove.
Djelatnost se obavlja kao javna sluba. Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj
koli obuhvaa ope obrazovanje te druge oblike odgoja i obrazovanja djece i mladih.
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od predkolskog odgoja i

obrazovanja, osnovnog obrazovanja, srednjeg obrazovanja, visokog obrazovanja i
cjeloivotnog uenja odnosno obrazovanja odraslih. Cjeloviti odgojno-obrazovni sustav stalno
se osuvremenjuje kako bi se poboljala njegova horizontalna i vertikalna prohodnost te kako
bi se svi graani poticali na cjeloivotno uenje.
20
Sljedea shema prikazuje odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj.

21

9. Kalendar rada srednje kole: 11. Koliko kolska godina ima radnih tjedana? 39.
kolska godina i nastavna godina
Odluka o poetku i zavretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora uenika
osnovnih i srednjih kola za kolsku godinu 2012./2013. Donosi je ministar.
Nastavna godina poinje 3. rujna 2012. , a zavrava 14. lipnja 2013. Nastava se ustrojava u
dva polugodita.
Prvo polugodite traje od 3. rujna 2012. do 21. prosinca 2012.
Drugo polugodite traje od 14. sijenja 2013. do 14. lipnja 2013. godine, a za uenike
zavrnih razreda srednje kole do 17. svibnja 2013.
Nastava se izvodi i organizira u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih tjedana,
a za uenike zavrnih razreda srednje kole najmanje 160 nastavnih dana, odnosno najmanje
32 nastavna tjedna.
Zimski odmor uenika poinje 24. prosinca 2012., a zavrava 11. sijenja 2012. 22
Proljetni odmor uenika poinje 25. oujka 2013., a zavrava 29. oujka 2013.
Ljetni odmor uenika poinje 17. lipnja 2013. osim za uenik koji polau razredni ili
popravne ispite, koji imaju zavrni rad ili ispite dravne mature i za uenike koji u to vrijeme
imaju praktinu nastavu ili strunu (ljetnu) praksu. Uenicima koji imaju ljetnu praksu odmor
ne moe biti krai od 45 dana.
upanija s ostalim osnivaima kolskih ustanova na svojem podruju moe drugaije planirati
poetak nastave u prvom polugoditu i trajanje zimskog odbora o emu odluuje MZOS na
prijedlog dravne uprave u upaniji.
Ako kola ne ostvari propisani nastavni plan i program/strukovi kurikul i propisani broj
nastavnih tjedana, nastavna se godina moe produljiti odlukom ureda dravne uprave u
upaniji uz suglasnost MZOS.

10. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno
vrijeme u srednjoj koli?
Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u
odgojno-obrazovnom radu s uenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latininog pisma u
mjeri koja omoguava izvoenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuu vrstu i razinu
obrazovanja kojom su osobe struno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
Poslove uitelja predmetne nastave u osnovnoj koli moe obavljati osoba koja je
zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili integrirani preddiplomski i
diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili diplomski specijalistiki struni studij
odgovarajue vrste odnosno preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se
stjee najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoko-psiholoko-didaktiko-
metodiko obrazovanje kojim se stjee 60 ECTS bodova (pedagoke kompetencije) ako se na
natjeaj ne javi osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili
23
integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste.
Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj koli moe obavljati osoba koja je
zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili diplomski specijalistiki struni
studij odgovarajue vrste i ima potrebne pedagoke kompetencije.
Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeaja.

Natjeaj se objavljuje na mrenim stranicama i oglasnim ploama Hrvatskog zavoda za
zapoljavanje te mrenim stranicama i oglasnim ploama kolskih ustanova, a rok za primanje
prijava kandidata ne moe biti krai od osam dana. U natjeaju se navode i posebni uvjeti za
zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi.
Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se s osobom koja sve uvjete koje propisuje
MZOS. Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu dravne uprave,
odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapoljavanje. Ured dravne uprave
odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili
dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlae zasnivanje radnog

odnosa sa kolskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuu potrebu. Radnik koji je upisan
u evidenciju brie se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos.
kolska ustanova moe popuniti radno mjesto na nain propisan tek nakon to ju je
ured dravne uprave, odnosno Gradski ured obavijestio da u evidenciji nema odgovarajue
osobe, odnosno nakon to se kolska ustanova istom tijelu pisano oitovala o razlozima zbog
kojih nije primljena upuena osoba.
Radni odnos moe se zasnovati ugovorom o radu i bez natjeaja:

na odreeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja
radnog odnosa na temelju natjeaja ili na drugi propisan nain, ali ne dulje od
15 dana,
s osobom kojoj je ugovor o radu na neodreeno vrijeme otkazan zbog
gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji
ureda dravne uprave, odnosno Gradskog ureda,
do punog radnog vremena, s radnikom koji u kolskoj ustanovi ima zasnovan
radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme,
na temelju sporazuma kolskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu
24
na neodreeno vrijeme ako ele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta
rada od mjesta stanovanja
11. Koliko kolska godina ima radnih tjedana?
kolska godina 2012./2013. ima 35 radnih tjedana.
12. Koliko treba uvati spomenicu kole (ljetopis)?
Osnovna kola trajno uva spomenicu, a srednja kola do 20 godina.
Spomenica je kole trajni dokument u kojemu osnovna kola vodi zapise o redoslijedu
vanih dogaaja u povijesti kole. Propisana je Pravilnikom o sadraju i obliku svjedodbi i
drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama.
Spomenica kole vodi se na dokumentnome bijelom papiru veliine 25 x 34,5 cm i

sadri 100 listova. Uvezuje se u tvrdi uvez, a na prednjoj strani korica u gornjemu srednjem
dijelu utisnut je grb Republike Hrvatske, a na sredini prednje strane korica otisnuta je rije
spomenica. Spomenica sadri ope podatke o koli: naziv i sjedite kole, naziv upanije te

ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme poetka i u vrijeme zavretka voenja spomenice,
te oznaku za mjesto peata kole. Obvezno se vodi za svaku kolsku godinu u pisanome ili
elektronikome obliku.
13. Koliko treba uvati imenik i evidenciju s ispitima uenika?
Imenik i evidencija o ispitima od strane kolskih ustanova uvaju se deset godina.
14. Matina knjiga
Iz Pravilnika o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u
kolskim ustanovama.
Matina knjiga (matica uenika) je slubena evidencija o uenicima u koju se upisuju

podatci znaajni za praenje uenika od upisa do zavretka obrazovanja u osnovnoj ili
srednjoj koli, a koje omoguuju vjerodostojan i cjelovit uvid u podatke uenika tijekom
njegova kolovanja. Matina knjiga (matica uenika) sadri:
1. Ope podatke o koli i matinoj knjizi: naziv upanije, naziv i sjedite kole (podruna 25
kola), redni broj matine knjige, naznaka i podatak o matinim brojevima i razdoblju
koje knjiga obuhvaa; ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme poetka i u vrijeme
zavretka voenja knjige; oznaka za mjesto peata kole
2. Matini broj uenika
3. Prezime i ime uenika
4. Osobne podatke o ueniku: dan, mjesec, godina, mjesto i drava roenja;
dravljanstvo i nacionalnost; spol, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa uenika,
ime i prezime majke i oca, odnosno uenikova skrbnika
5. Datum upisa u kolu i osnova upisa (naziv i broj javne isprave)
6. Vrsta kole ili obrazovnoga programa (osnovna, vrsta gimnazije, naziv zanimanja)
7. Popis nastavnih predmeta i uenikov uspjeh (ocjene) po kolskim godinama i
razredima
8. Podatke o opem uspjehu i vladanju, te o izostancima s nastave po kolskim godinama
i razredima
9. Podatke o izdanoj razrednoj svjedodbi: klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum
izdavanja
10. Ime i prezime razrednika te njegov vlastoruni potpis
11. Biljeke o ueniku i posebnostima vanim za uenikovo kolovanje

12. Podatke o izdavanju duplikata ili prijepisa svjedodbi (datum izdavanja i potpis
ovlatene osobe)
13. Upute o jednoobraznome voenju knjige
Matina knjiga (matica uenika) za srednje kole sadri i:
podatke o dravnoj maturi: klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum izdavanja

svjedodbe o dravnoj maturi, identifikacijski broj pod kojim se uenik vodi u
sredinjemu registru dravne mature
podatke o zavrnome radu: vrijeme (razdoblje) polaganja, ocjena izradbe i obrane,

ocjena zavrnoga rada, klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum izdavanja
svjedodbe o zavrnome radu, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kole.
Matina knjiga uenika vodi se na obrascu veliine 29,5x42 cm i sadri 200 brojano
oznaenih stranica. Matina knjiga grafiki se oblikuje za ove vrste kola i obrazovnih
programa:
osnovne kole, posebne odgojno-obrazovne ustanove, osnovne glazbene kole,
26
gimnazije, srednje glazbene kole, strukovne programe, program za stjecanje
strukovne kvalifikacije/zanimanja medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege
te programe obrazovanja za zanimanja za vezane obrte.
Matina knjiga uvezuje se u korice tvrdoga uveza. Na prednjoj stranici korica u gornjemu
srednjem dijelu utisnut je grb Republike Hrvatske. U sredini prednje strane korica otisnute su
rijei MATINA KNJIGA i naziv vrste kole. Iznad otisnutih rijei su podatci o nazivu i
sjeditu kole, a ispod su matini brojevi i razdoblje koje knjiga obuhvaa. Na unutarnjoj
stranici korica ispisuju se upute o jednoobraznome voenju knjige.
kolska ustanova vodi i Registar uenika upisanih u matinu knjigu u koji se uenici
po prezimenu upisuju abecednim redom, s njegovim osnovnim identifikacijskim podacima,
matinim brojem i brojem Matine knjige u kojoj je uenik evidentiran. Jedna knjiga Registra
uenika upisanih u matinu knjigu slui kao pomona evidencija za jednu ili vie kolskih
godina.

15. Biranje ravnatelja srednje kole
Za ravnatelja moe biti imenovana osoba koja:
ima zavren sveuilini diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski

sveuilini studij za uitelje ili struni etverogodinji studij za uitelje kojim se stjee
240 ECTS bodova ili diplomski specijalistiki struni studij ili etverogodinji
dodiplomski struni studij kojim je steena visoka struna sprema u skladu s ranijim
propisima,
ispunjava uvjete za uitelja, nastavnika ili strunog suradnika u kolskoj ustanovi u

kojoj se natjee za ravnatelja,
ima najmanje 8 godina staa osiguranja u kolskim ili drugim ustanovama u sustavu
obrazovanja ili u tijelima dravne uprave nadlenim za obrazovanje, od ega najmanje
5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u kolskim ustanovama,
ima licenciju za rad ravnatelja.
Ravnatelj se imenuje na temelju natjeaja koji raspisuje kolski odbor. Natjeaj se objavljuje
u dnevnom tisku na nain da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na podruju 27
Republike Hrvatske. Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba moe biti ponovno
imenovana za ravnatelja.
Ravnatelja imenuje odlukom kolski odbor uz prethodnu suglasnost ministra.
Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za
suglasnou, smatra se da je suglasnost dana. kolski odbor je obvezan nakon dobivene
suglasnosti za imenovanje ravnatelja u roku od petnaest dana od dana isteka roka donijeti
odluku o imenovanju kandidata za ravnatelja za kojeg je zatraio prethodnu suglasnost.
U postupku izbora i imenovanja ravnatelja lanovi kolskog odbora iz redova

uiteljskog, nastavnikog, odgajateljskog vijea, vijea roditelja te radnikog vijea na
sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajalita tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u
kolski odbor. Stajalita tijela donose se na sjednici uiteljskog, nastavnikog, odgajateljskog
vijea i vijea roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o emu se pisani zakljuak
dostavlja kolskom odboru.

Odluku o izboru i imenovanju ravnatelja kolski odbor donosi javnim glasovanjem.
Nain i postupak izbora i imenovanja ravnatelja ureuju se statutom kolske ustanove. Osoba
imenovana za ravnatelja u kolskoj ustanovi sklapa sa kolskim odborom ugovor o radu na
rok od pet godina u punom radnom vremenu.
Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodreeno vrijeme za

poslove uitelja, nastavnika, odnosno strunog suradnika u kolskoj ustanovi na njegov e
zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju
uzastopnih mandata. Ravnatelj se ima pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u kojoj je
prethodno radio, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana prestanka
obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.
Ravnatelja kolske ustanove, u sluaju privremene sprijeenosti u obavljanju

ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda lanova uiteljskog, odnosno nastavnikog,
odnosno odgajateljskog vijea.Odreuje je kolski odbor na nain ureen statutom.Osoba koja
zamjenjuje ravnatelja ima prava i dunost obavljati one poslove ravnatelja ije se izvrenje ne
28
moe odgaati do ravnateljeva povratka.
kolski odbor duan je razrijeiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan, ako
se utvrdi da su se stekli uvjeti za razrjeenje, propisani Zakonom o ustanovama, da ravnatelj
kri obveze propisane Zakonom.
kolski odbor moe razrijeiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o

prijedlogu za razrjeenje izvjeuje ministra. Ako kolski odbor ne razrijei ravnatelja na
prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga, a ministar
procijeni da je prijedlog opravdan, ravnatelja e razrijeiti ministar.
Osoba koja je razrijeena prije isteka mandata jer nije ispunjavala obveze, odnosno nije
ispunjavala obveze poslovodnog ili strunog voditelja, ne moe biti ponovno imenovana za
ravnatelja niti vritelja dunosti ravnatelja kolske ustanove sljedeih 10 godina. Nain i
postupak razrjeenja ravnatelja poblie se ureuje statutom.

16. Nastavna dokumentacija
Iz Pravilnika o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u
kolskim ustanovama.
kolske ustanove, prema potrebi, vode i drugu metodiku i nastavnu dokumentaciju i

evidenciju.U ovoj skupini dokumenata i evidencija jesu:
1. Pregled rada tjelesne i zdravstvene kulture u koli

2. Statistike evidencije i izvjea o uenicima, uiteljima/nastavnicima i
sredstvima rada
3. Knjiga deurstva odgojitelja i uenika u uenikome domu
4. Obrazac pohvalnice i drugih priznanja za posebna postignua
5. Oevidnik o radu uiteljskoga/nastavnikoga vijea i ostalih strunih tijela
kole
6. Pregled rada uenikih aktivnosti u uenikome domu
7. Knjiga evidencije zamjena uitelja, odnosno nastavnika ili odgajatelja
8. Pregled rada izvannastavnih aktivnosti
9. Evidencija o obavljanju praktine nastave i vjebi kod poslodavca
29
17. Godinji plan i program rada kole
kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada, a ueniki dom
na temelju godinjeg plana i programa rada. Godinji plan i program rada donosi se na osnovi
nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma, a donosi ga kolski, odnosno domski
odbor do 30. rujna tekue kolske godine. Godinjim planom i programom rada kolske
ustanove utvruje se mjesto, vrijeme, nain i izvritelji poslova, a sadri u pravilu:
podatke o uvjetima rada,

podatke o izvriteljima poslova,
godinji kalendar rada,
podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,
tjedni i godinji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,
planove rada ravnatelja, uitelja, odnosno nastavnika te strunih suradnika,
planove rada kolskog, odnosno domskog odbora i strunih tijela,

plan strunog osposobljavanja i usavravanja, u skladu s potrebama kole,
podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja
kolske
18. Obvezatna pedagoka dokumentacija u koli
U kolskim se ustanovama vodi pedagoka dokumentacija i evidencija o uenicima,

praenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu uenika,
ocjenjivanju i uspjehu uenika, pedagokim mjerama i ispitima (obavijest o ostvarenim
rezultatima na kraju prvog polugodita, svjedodba, prijepis ocjena kada uenik prelazi iz
jedne kole u drugu, matina knjiga, dnevnik rada, imenik uenika i spomenica kole).
Pedagoka dokumentacija i evidencije koje se obvezno vode u kolskim ustanovama jesu:
1. Matina knjiga uenika (matica uenika),

2. Matina knjiga uenika u uenikome domu,
3. Registar uenika upisanih u matinu knjigu,
4. Razredna knjiga s imenikom uenika, pregledom rada i dnevnikom rada,
5. Dnevnik rada odgojne skupine u uenikome domu,
6. Prijavnica za natjeaj za upis u srednju kolu, 30
7. Prijavnica za natjeaj za upis u ueniki dom,
8. Upisnica u osnovnu kolu,
9. Upisnica u srednju kolu,
10. Upisnica u ueniki dom,
11. Prijavnica i Zapisnik o polaganju popravnoga ispita,
12. Prijavnica i Zapisnik o polaganju razrednoga predmetnoga
(razlikovnoga; dopunskoga) ispita,
13. Zapisnik o godinjim i popravnim ispitima u glazbenim i plesnim kolama,
14. Prijavnica za izradbu i obranu zavrnoga rada u srednjoj koli,
15. Zapisnik o izradbi i obrani zavrnoga rada u srednjoj koli,
16. Spomenica kole,
17. Dnevnik praktine nastave i vjebi.
Matina knjiga i svjedodba javne su isprave. Na zavretku svakog razreda osnovne

kole ueniku se izdaje razredna svjedodba. Svjedodba osmog razreda je isprava o
zavretku osnovne kole.

Na zavretku svakog razreda srednje kole ueniku se izdaje razredna svjedodba, a na
zavretku srednje kole svjedodba o poloenoj dravnoj maturi ili svjedodba o zavrnom
radu.
Ueniku koji je s uspjehom zavrio program srednjeg obrazovanja nautikog ili
brodostrojarskog smjera uz svjedodbu izdaje se i potvrdnica za svaki program izobrazbe koji
je obuhvaen programom obrazovanja.
Ueniku koji zavri program osposobljavanja ili usavravanja izdaje se uvjerenje o

osposobljenosti, odnosno usavravanju.
kolska ustanova trajno uva matinu knjigu, a osnovna kola trajno uva i spomenicu
kole.Imenik i evidencija o ispitima uvaju se deset godina. Sadraj i oblik svjedodbi,
uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoke dokumentacije i evidencije, ukljuujui i obrazac
evidencije ustanova koje provode posebne programe za uenike s tekoama, propisuje
ministar.
31
19. Opi akti u koli
Opi akti su slubeni dokumenti kojima se reguliraju drutveni odnosi. Inicijativu za

donoenje opih akata, njihovih izmjena i dopuna moe dati svaki lan kolskog odbora.
Opi akti objavljuju se na oglasnoj ploi kole. Opi akti stupaju na snagu osmoga dana od
dana objavljivanja na oglasnoj ploi, ako pojedinim aktom nije odreen krai rok njegova
stupanja na snagu. Opi akti primjenjuju se od dana njihova stupanja na snagu, osim ako
aktom nije kao dan poetka primjene odreen neki kasniji dan. kola ima slijedee akte:
Statut
pravilnik o radu, pravilnik o zatiti na radu, pravilnik o zatiti od poara, pravilnik o
zatiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva, pravilnik o radu kolske knjinice,
pravilnik o kunom redu, pravilnik o promicanju spoznaje o tetnosti uporabe
duhanskih proizvoda za zdravlje,
etiki kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti,
druge ope akte sukladno zakonskim odredbama.

Autentino tumaenje opeg akta daje kolski odbor. Tajnik kole duan je radniku
kole u svezi s ostvarivanjem traenog prava te drugim osobama sukladno zakonskim
odredbama omoguiti pristup opim aktima. Opi akti ne mogu se iznositi izvan prostora
kole. Pojedinane akte kojima se odluuje o pojedinim pravima i obvezama uenika i
radnika donose kolegijalna tijela i ravnatelj. Pojedinani akti stupaju na snagu i izvravaju se
nakon donoenja, osim ako provoenje tih akata nije uvjetovano konanou akta, nastupom
odreenih injenica ili istekom odreenog roka.
20. Opiite kadrovsku strukturu osnovne i srednje kole
Ravnatelj je poslovodni i struni voditelj kolske ustanove. kolska ustanova ima

tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar. Administrativno-tehnike i pomone
poslove koji se obavljaju u kolskoj ustanovi, popis poslova, broj izvritelja te koliinu
radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar. 32
Struni suradnici u kolskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjiniar, strunjak

edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Struni suradnici obavljaju neposredan odgojno-
obrazovni rad s uenicima te struno-razvojne i koordinacijske poslove.
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji razredne, uitelji predmetne

nastave i struni suradnici. Uitelji u osnovnoj koli izvode nastavu i druge oblike
neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz
naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
Odgojno-obrazovni rad u srednjokolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i struni

suradnici. Nastavnici u srednjokolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni uitelji, suradnici u
nastavi i odgajatelji. Nastavnici u srednjoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog
odgojno-obrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega
odgojno-obrazovnog rada.

Strukovni uitelji samostalno izvode vjebe i praktinu nastavu. Suradnici u nastavi sudjeluju
u izvoenju praktine nastave i vjebi pod neposrednim vodstvom nastavnika ili strunog
uitelja te obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
Odgajatelji rade s obrazovnom skupinom u uenikom domu te obavljaju druge poslove koji
proizlaze iz naravi odgojno-obrazovnog rada.
kola moe angairati i druge odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih

potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifinih uvjeta u kolskoj ustanovi.
Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u kolskoj ustanovi odnose se na: rad s
uenicima s tekoama, rad s darovitim uenicima, rad s uenicima pripadnicima
nacionalnih manjina ili u drugim specifinim uvjetima.
Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama kolske

ustanove pomau odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika,
33
pomoni odgojno-obrazovni radnici), nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili
nastavne djelatnosti.
21. Optereenost uenika u srednjoj koli
Iz Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja i Dravni pedagoki standard
osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja
Optereenost uenika u nastavi propisuje Dravni pedagoki standard za srednju i

osnovnu kolu. Optereenje uenika teorijskom nastavom ne smije biti vee od 6 sati dnevno,
odnosno 30 sati tjedno. Optereenje uenika praktinom nastavom u koli i izvan kole ne
smije biti vee od 8 sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno.
Nastavni sat traje 45 minuta. Uenicima se mora osigurati odmor izmeu nastavnih
sati (odmor izmeu dva nastavna sata traje 5 minuta, a nakon 3. sata 15 ili 20 minuta).
Nastavni sat u glazbenim kolama za zbor i orkestar traje 90 minuta, a za sve ostale predmete

45 minuta. Optereenje uenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe biti
vie za dva do pet sati od propisanog.
Uenici razredne nastave mogu biti optereeni redovitom, izbornom, dodatnom i

dopunskom nastavom i satom razrednika s najvie 25 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno, a
uenici predmetne nastave s najvie 30 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno. Uenici
razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno
optereeni s jo pet sati.
22. Optereenost profesora u srednjoj koli: 29. Pravilnik o normi rada nastavnika u
srednjoj koli
Ukupne tjedne obveze nastavnika utvruju se u 40-satnom radnom tjednu u skladu s

nacionalnim kurikulumom, kolskim kurikulumom, kurikulumom za stjecanje kvalifikacije te
godinjim planom i programom rada srednjokolske ustanove, a o emu se nastavniku izdaje
rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju, i to na:
34
poslovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada;

ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada
Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima za nastavnika

hrvatskog jezika iznosi 20 sati.
Za nastavnika matematike 20 sati, za nastavnika stranog jezika 21 sat, za nastavnika

strukovnih predmeta koji kurikulumom imaju propisanu izradu programa, mjerenja i elaborata
s vjebama 21 sat, za nastavnika predmeta koji se izvode 1 sat tjedno 21 sat, za nastavnika
ostalih predmeta 22 sata, za nastavnika praktine nastave i vjebi 28 sati, za nastavnika
suradnika u nastavi s uenicima 32-36 sati. Tjedna norma rada odgajatelja u uenikom domu
na izvoenju odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama iznosi 28 sati.
Nastavniku koji izvodi nastavu iz dva i vie predmeta, struno-teorijsku nastavu,

praktinu nastavu i vjebe s razliitom tjednom normom, norma se utvruje proporcionalno,
ovisno o udjelu pojedinog predmeta ili vjebi u ukupnom broju njegovih nastavnih sati.

Poslovi u okviru tjedne norme utvrene vrednuju se:
a. razredniku 2 sata
b. voditelju strunog vijea (aktiva) na upanijskoj ili meuupanijskoj razini 1
sat
c. voditelju strunog vijea (aktiva) na dravnoj razini 1 sat
d. nastavniku koji izvodi nastavu iz 3 i vie predmeta 1 sat, pod uvjetom da
kola iste te predmete nije rasporedila na 2 i vie nastavnika
e. nastavniku do poloenog strunog ispita 2 sata
f. voditelju odgojne skupine u uenikom domu 2 sata.
Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada moe se uveati iznad utvrene norme,
a uz pristanak nastavnika najvie 6 sati tjedno, najdulje za jedno polugodite.
Kao obveza u neposrednom odgojno-obrazovnom radu nastavniku se moe utvrditi i

izvoenje dodatne ili dopunske nastave.Ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave ne moe
biti vei od broja razrednih odjela u srednjokolskoj ustanovi s tim da jedan nastavnik moe
izvoditi najvie 4 sata tjedno dopunske ili dodatne nastave.
35
Nastavniku u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, ija je tjedna norma manja od
norme najvie do 2 sata, moe se priznati puna tjedna norma pod uvjetom da sate do pune
norme dopuni drugim oblicima neposrednog odgojno-obrazovnog rada
Ostali poslovi nastavnika su:
struno-metodika priprema,
razredniko-administrativni poslovi,
poslovi voditelja strunog vijea (aktiva nastavnika istih ili srodnih predmeta) koji ima
najmanje 5 lanova u koli,
struno usavravanje,
planiranje i voenje ekskurzija, suradnja s roditeljima,
rad u strunim tijelima kole i izvan kole,
unos podataka u e-maticu,
popravni, razredni i razlikovni ispiti,
poslovi u okviru provoenja nacionalnih ispita, dravne mature ili ispita dravne
mature u kolskoj ustanovi,
poslovi vezani uz izradu i obranu zavrnog rada,

rad u strunim povjerenstvima,
organizacija natjecanja i susreta,
poslovi sindikalnog povjerenika, kulturne i portske aktivnosti kole
izvannastavne aktivnosti.
Sati mentorstva vezani uz izradu i obranu zavrnog rada, pomonikog ispita u okviru ukupne
godinje norme rada iznose 4 sata po ueniku.
Tjedna norma struno-metodike pripreme po nastavnim predmetima za nastavu

hrvatskog jezika i matematike 12 sati.
Za nastavu stranog jezika i strukovnih predmeta koji imaju propisanu izradu programa,
mjerenja i elaborata u vjebama 11 sati, za nastavu ostalih predmeta 10 sati, za praktinu
nastavu 6 sati, za rad nastavnika suradnika u nastavi s uenicima 3 sata.
Razredniko-administrativni poslovi su rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijea, rad

na razrednoj evidenciji i administraciji i ostali poslovi razrednika.
36
Tjedna norma razredniko-administrativnih poslova iznosi:
za rad u razrednom odjelu do 10 uenika 2 sata

za rad u razrednom odjelu od 11 do 20 uenika 3 sata
za rad u razrednom odjelu koji ima vie od 20 uenika 4 sata
Nastavnicima se vrednuju i poslovi ispitnih koordinatora za provoenja nacionalnih ispita,

dravne mature i sl. Poslovi se vrednuju prema broju uenika. Ako je do 33 uenika nastavnik
dobiva 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Ispitnog koordinatora imenuje ravnatelj
ustanove NCVVOa kao i njegova zamjenika.
Ako se praktina nastava, odnosno praktina nastava i vjebe, izvodi izvan

srednjokolske ustanove (u drugim pravnim osobama, kod obrtnika i sl.), norma rada
nastavnika praktine nastave koji organizira, prati ostvarivanje programa, prua pedagoko-
metodiku pomo majstorima i sudjeluje u izradi izvedbenih planova i programa praktine
nastave iznosi 25% od broja sati praktine nastave tjedno po jednom razrednom odjelu, a u
okviru tjedne nastavne norme nastavnika praktine nastave.

Voditelj smjene imenuje se ako kola radi u dvije smjene i ima najmanje 8 razrednih odjela.
Nastavnicima se vrednuje i posao voditelja smjene:
u koli od 16 do 20 razrednih odjela za 8 sati nastave tjedno

u koli od 21 do 30 razrednih odjela za 10 sati nastave tjedno,
u koli od 30 do 40 razrednih odjela 12 sati nastave tjedno,
u koli s 40 i vie razrednih odjela 14 sati nastave tjedno.
Nastavniku koji obavlja poslove satniara vrednuje se norma neposrednog odgojno-

obrazovnog rada za ukupno:
a) u srednjokolskim ustanovama s jednim ili dva programa izobrazbe ili zanimanja do 12

razrednih odjela: 2 sata tjedno, a s vie od 12 razrednih odjela: 3 sata tjedno
b) u srednjokolskim ustanovama s vie od dva programa izobrazbe ili zanimanja, ovisno od

broja razrednih odjela za:
do 16 razrednih odjela 4 sata tjedno

od 17 do 24 razredna odjela 5 sati tjedno
od 25 do 30 razrednih odjela 6 sati tjedno
iznad 30 razrednih odjela 7 sati tjedno. 37
Struni suradnik ima normu 40 sati tjedno. Knjiniar ima normu prema broju razrednih
odjela u koli.
kola moe utvrditi poslove i normu rada voditelja praktine nastave, praktine nastave i
vjebi, odnosno radionica i drugih praktikuma za vjebe i praktinu nastavu, ako ima
strukovne laboratorije i kabinete, praktikume, kolske radionice, kolski graditeljski poligon,
kolsko poljodjelsko dobro i sline didaktike objekte.
23. Ograni upravljanja u srednjoj koli: 1. Djelokrug strunih organa kola, 38. Struni
organi u srednjoj koli
kolom upravlja kolski odbor koji imenuje i razrjeuje ravnatelja, daje prethodnu
suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u kolskoj ustanovi
donosi statut i druge ope akte na prijedlog ravnatelja, donosi kolski kurikulum na
prijedlog uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea i
ravnatelja, donosi godinji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire

njegovo izvravanje, donosi financijski plan, polugodinji i godinji obraun na
prijedlog ravnatelja,
odluuje o zahtjevima radnika za zatitu prava iz radnog odnosa,
predlae osnivau promjenu djelatnosti i donoenje drugih odluka vezanih uz
osnivaka prava,
daje osnivau i ravnatelju prijedloge i miljenja o pitanjima vanim za rad i sigurnost u
kolskoj ustanovi
donosi odluke i obavlja druge poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i
statutom.
kolski odbor ima sedam lanova, od kojih jednog lana bira i razrjeuje radniko vijee, a
ako radniko vijee nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim
glasovanjem, na nain propisan Zakonom o radu za izbor radnikog vijea koje ima samo
jednog lana, a ostalih est lanova imenuje i razrjeava:
uiteljsko, nastavniko, odnosno odgajateljsko vijee dva lana iz reda

uitelja,nastavnika i strunih suradnika,
vijee roditelja jednog lana iz reda roditelja koji nije radnik kole,
osniva tri lana samostalno 38
Mandat kolskog odbora traje 4 godine. Svaki lan moe biti predsjednik, do izbora
predsjednika odbor vodi najstariji lan. Odluke kolskog odbora pravovaljane su ako za njih
glasuje veina od ukupnog broja lanova. Konstituirajui sjednicu kolskog odbora saziva
ravnatelj najkasnije u roku od 15 dana nakon to je imenovana veina lanova kolskog
odbora.
Struna tijela kole su razredno i uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, a uenikog

doma odgajateljsko vijee. Uiteljsko, odnosno nastavniko, odnosno odgajateljsko vijee
ine svi uitelji, odnosno nastavnici i struni suradnici kolske ustanove te ravnatelj kolske
ustanove. Razredno vijee ine uitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u razrednom
odjelu. Razrednik je struni voditelj razrednog odjela i razrednog vijea. Djelokrug rada
razrednog i uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea te drugih
strunih tijela kolske ustanove ureuje se statutom. Ravnatelj je poslovodni i struni voditelj
kolske ustanove. Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i struni rad kolske ustanove.

24. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u srednjoj koli.
Uenici koji postiu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno
nagraeni. Usmenu pohvalu izrie razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijee, a nagradu
dodjeljuje uiteljsko, odnosno nastavniko vijee. Uvjeti, nain i postupak pohvaljivanja i
nagraivanja uenika ureuju se statutom kole.
Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u

osnovnoj koli su opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produenog
strunog postupka i preseljenje u drugu kolu.
Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u
srednjoj koli su opomena, ukor, opomena pred iskljuenje, odgojno-obrazovni tretman
produenog strunog postupka i iskljuenje iz srednje kole.
Pedagoke mjere zbog povreda dunosti i neispunjavanja obveza izriu se za tekuu nastavnu
godinu, osim mjere preseljenja u drugu kolu koja se izrie ili za tekuu kolsku godinu ili za
trajanja osnovnog obrazovanja. Uenik koji je iskljuen ima pravo polagati razredni ispit. 39
Pedagoku mjeru opomene izrie razrednik, ukora razredno vijee, strogog ukora uiteljsko
vijee, opomene pred iskljuenje i odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog
postupka uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, preseljenja u drugu kolu uiteljsko vijee, a
iskljuenja iz kole ravnatelj.
Do okonanja postupka izricanja mjere iskljuenja iz srednje kole ravnatelj moe trenutano
udaljiti uenika iz odgojno-obrazovnog procesa. kole su dune provoditi pedagoke mjere
potujui uenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, ope stanje, osjetljivost i druge okolnosti
koje utjeu na njegov razvoj. Pored odlunih injenica utvruju se sve injenice uenikovog
razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima ivi te sve druge vane okolnosti.
Uenik i roditelj ima pravo na albu izreene pedagoke mjere.

25. Pedagoki standard srednjokolskog sustava
Pedagoki standard u srednjim i osnovnim kolama ureuje se dokumentima Dravni

pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja i Dravni pedagoki
standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja koji su objavljeni u Narodnim
novinama 2008. godine.
Dravnim pedagokim standardom za srednju kolu ureuju se jedinstveni uvjeti za

kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjokolskim
ustanovama. Ovaj Standard zajedno sa zakonima i podzakonskim aktima je osnova za
utvrivanje potrebnih sredstava za financiranje srednjokolskih ustanova.
Ovim Standardom utvruju se mjerila za materijalne, financijske, kadrovske i druge uvjete

nune za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava srednjeg
kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. Ovaj Standard utvruje:
a) mjerila za veliinu srednjokolske ustanove s obzirom na:

broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli,
broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini,
broj radnika, 40
b) mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na:

optereenost uenika u nastavi,
smjetaj uenika u uenikim domovima i nabava udbenika,
prostorno-tehnike uvjete u srednjokolskim ustanovama,
opremu srednjokolskih ustanova,
zdravstvenu zatitu uenika,
c) mjerila za ostvarivanje uvjeta rada:

za posebne potrebe u srednjem kolstvu,
u uenikim domovima.
Dravnim osnovnokolskim pedagokim standardom utvruju se minimalni

infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki
uvjeti za ujednaeni razvoj osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. Ovaj
Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje rade po
alternativnome programu. Krajnji rok za prilagodbu tomu programu je 2022. godina.

26. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada
Nastavni plan jednog zanimanja npr. frizer donosi Ministarstvo. Plan sadri
opeobrazovni dio, strunoteorijski dio te izborni dio. Izvedbeni program pojedinog nastavno
predmeta donosi nastavnik/struni aktiv na temelju Okvirnog plana i programa kojeg
propisuje Ministarstvo.
1. Okvirni (ili opi) nastavni program - odnosi se na sve kole. Struktura nije detaljno
razraena. Donosi ga ministarstvo prosvjete.
2. Izvedbeni (ili posebni) program - predstavlja razradu okvirnog programa. Izrauju ga
struna vijea uitelja.
3. Operativni (ili pojedinani) - detaljnija razrada izvedbenoga. Izrauje se na razini
konkretne kole. Izrauje ga svaki uitelj.
Planiranje i programiranje u koli ostvaruje se i kolskom kurikulumom koji se

41
planiraju izvannastavne i izvankolske aktivnosti te godinjim planom i programom kole
kojim se utvruje mjesto, vrijeme, naini izvritelji poslova. .
Nastavnim planom i programom utvruje se tjedni i godinji broj nastavnih sati za

obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati
po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj sati te ciljevi, zadae i sadraji svakog
nastavnog predmeta.
Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele kolske godine za sve uenike koji se za njih
opredijele, a uenik bira izborni predmet ili izborne predmete na poetku kolske godine.
Uenik moe prestati pohaati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloenja
roditelja uenika i uenika uiteljskom vijeu do poetka kolske godine pod uvjetom da
obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnou u koli.

Nastavni plan i program osnovne kole sadri obvezne i izborne predmete. Nastavni plan i
program gimnazija sadri zajedniki, izborni i fakultativni dio. Nastavni plan i program
strukovnih kola sadri zajedniki opeobrazovni, posebni struni i fakultativni dio.
U zajednikom opeobrazovnom i posebnom strunom dijelu nastavnog plana i programa

nalaze se i izborni predmeti od kojih uenik bira jedan ili vie predmeta prema svojim
interesima i sklonostima.
Zajedniki dio nastavnog plana i programa gimnazije sadri nastavne predmete koji su
obvezni za sve uenike odreene vrste programa, a izborni dio obuhvaa predmete od kojih
uenik obvezno bira jedan ili vie nastavnih predmeta prema svojim sklonostima.
Zajedniki opeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i nie strune
spreme sadri opeobrazovne predmete koji su zajedniki i obvezni za odreenu razinu
obrazovanja, a posebni struni dio nastavnog plana i programa sadri strukovne predmete
(strukovno-teorijske predmete i praktinu nastavu) koji su vezani za odreeno zanimanje.
42
Fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj koli obuhvaa nastavne predmete,
odnosno nastavne sadraje kojima se zadovoljavaju interesi uenika u skladu s mogunostima
kole te sadraje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se uenik srednje kole opredijeli za
fakultativni predmet, duan ga je pohaati tijekom nastavne godine.
Nastavni plan i program za gimnazije te zajedniki i izborni dio nastavnog plana i programa
donosi ministar, a fakultativni dio srednja kola.
27. Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj skupini
Pravilnik je objavljen u NN 124/09 pod naslovom Pravilnik o broju uenika u

redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj koli
2009. godine time prestaje vaiti Pravilnik NN, 74/99 te njegove izmjene i dopune NN 73/10.
Pravilnik odreuje broj uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu te u

odgojno-obrazovnoj skupini.

Redoviti razredni odjel je razredni odjel sastavljen od uenika istoga razreda u kojem
se izvodi nastava prema redovitom ili posebnom nastavnom programu. Izmjenama Pravilnika
2010. godine dozvoljeno je prisustvo 30 uenika u razredu. kola koja ima samo jedan razred
moe imati do 34 uenika u razredu.
U redoviti razredni odjel mogu se ukljuiti najvie 3 uenika s tekoama koji rade po
prilagoenom programu pa ti odjeli mogu imati najvie:
odjel s jednim uenikom s tekoama moe imati najvie 28 uenika
odjel s dva uenika s tekoama moe imati najvie 26 uenika
odjel s tri uenika s tekoama moe imati najvie 24 uenika.
Ako neki od uenika ima osobnog pomonika ili pomonika u nastavi, broj uenika se ne
smanjuje.
Redoviti razredni odjel u kojem se izvodi nastava prema posebnom nastavnom

programu za uenike s tekoama (u redovitim osnovnim kolama i u posebnim odgojno-
obrazovnim ustanovama) moe imati najvie:
43
7 uenika s oteenjem vida, oteenjem sluha, glasovno-govorno-jezinim
tekoama, motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima
u ponaanju te uenike s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u
odgojne domove ili
9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti ili
3-5 uenika s autizmom, uenika znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i
uenika s kombiniranim i viestrukim tekoama.
IZMJENE I DOPUNE:

odgojne domove ili
7 uenika znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i uenika s
kombiniranim i viestrukim tekoama ili
3 uenika s autizmom.

Redoviti razredni odjel u kojem se izvodi nastava prema posebnom nastavnom programu za
uenike s tekoama u redovitim osnovnim kolama moe imati najmanje:

odgojne domove ili
2 uenika s autizmom ili uenika znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i
uenika s kombiniranim i viestrukim tekoama.
Uenici znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i uenici s kombiniranim i viestrukim

tekoama su uenici koji se s obzirom na vrstu i stupanj tekoa osposobljavaju za stjecanje
kompetencija za samostalni ivot.
Kombinirani razredni odjel
Kombinirani razredni odjel je razredni odjel sastavljen od uenika dvaju ili vie
razreda u kojem se izvodi nastava prema redovitom ili posebnom nastavnom programu.
44
Kombinirani razredni odjel sastavljen je, u pravilu, od uenika od I. do IV. razreda osnovne
kole.
Kombinirani razredni odjeli od I. do VIII. razreda ustrojavaju se za uenike s

tekoama djelomino integriranim u redovitu osnovnu kolu, i to za dio nastave koji se
provodi po posebnom nastavnom planu i programu te za razredne odjele ustrojene u
bolnicama.
Kombinirani razredi odjel od 1. do 4. razreda
Broj uenika u kombiniranom nastavnom odjelu ovisi je li razred sastavljen od

uenika dvaju ili vie razreda. Tako ako kombinirani razredni odjel sastavljen od uenika
dvaju razreda najvii broj uenika je 16, ako je sastavljen od triju razreda najvii broj uenika
je 14, ako je sastavljen od etiri razreda najvii broj uenika je 12.

KRO moe imati najvie 10 uenika ako je u navedene razredne odjele ukljuen jedan uenik
s oteenjem vida ili sluha ili jedan uenik s motorikim tekoama ili jedan uenik s organski
uvjetovanim poremeajima u ponaanju kojemu je utvren primjereni program kolovanja.
Takoer, broj se uenika smanjuje za 4 uenika za svakog uenika s ostalim tekoama
kojemu je utvren primjereni program kolovanja.
Ako neki od uenika ima osobnog pomonika ili pomonika u nastavi, broj uenika se ne
smanjuje. U kombinirani razredni odjel od uenika triju razreda ili etiri razreda ne mogu biti
ukljueni uenici s tekoama, osim u sluaju kada to zahtijevaju prostorni, organizacijski i
drugi opravdani razlozi. Kombinirani razredni odjel uenika djelomino integriranih u
redovitu osnovnu kolu, ima najvie 5 uenika i to za dio nastave koji se provodi po
posebnom nastavnom planu i programu.
Kombinirani razredi odjel od 5. do 8. razreda
Kombinirani razredni odjeli od V. do VIII. od uenika dvaju razreda ima najvie 10

uenika, triju razreda 6 uenika, etiri razreda 4 uenika. 45
A najvie 5 uenika ako je u razredni odjel ukljuen jedan uenik s oteenjem vida ili
jedan uenik s oteenjem sluha ili jedan uenik s motorikim tekoama ili jedan uenik s
organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju kojemu je utvren primjereni program
kolovanja.
Broj uenika u kombiniranom razrednom smanjuje se za 4 uenika za svakog uenika

s ostalim tekoama kojemu je utvren primjereni program kolovanja. Ako neki od uenika
ima osobnog pomonika ili pomonika u nastavi, broj uenika se ne smanjuje. U kombinirani
razredni odjel ne mogu biti ukljueni uenici s tekoama, osim u sluaju kada to zahtijevaju
prostorni, organizacijski i drugi opravdani razlozi. Kombinirani razredni odjel uenika
djelomino integriranih u redovitu osnovnu kolu, ima najvie 5 uenika i to za dio nastave
koji se provodi po posebnom nastavnom planu i programu.

Kombinirani razredni odjeli, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, mogu imati vei ili
manji broj uenika ako to zahtijevaju organizacijski, programski i drugi opravdani razlozi,
provoenje kolovanja nacionalnih manjina te predvieni upis uenika u sljedeoj kolskoj
godini.
Odgojno-obrazovna skupina
Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se za potrebe izvoenja diferenciranog dijela

nacionalnog okvirnog kurikuluma, odnosno izborne, dopunske i dodatne nastave i/ili drugih
aktivnosti s uenicima za potrebe izvoenja kolskog kurikuluma, a sastoji se od uenika
istoga ili vie razreda, ovisno o vrsti i programu rada skupine.
Za odgojno-obrazovnu skupinu diferenciranog dijela nacionalnog okvirnog

kurikuluma (izborni nastavni predmeti) i odgojno-obrazovnu skupinu produenoga boravka
najvei broj uenika utvruje se sukladno odredbama koje se odnose na redoviti razredni
odjel.
46
Odgojno-obrazovna skupina dopunske nastave i odgojno-obrazovna skupina dodatne
nastave ima, u pravilu, 10 uenika.
Broj uenika u odgojno-obrazovnim skupinama za izvannastavne aktivnosti i druge

oblike odgojno-obrazovnog rada s uenicima odreuje se u skladu sa predvienim kolskim
kurikulumom i zahtjevima programa odreene aktivnosti odnosno oblika odgojno-obrazovnog
rada s uenicima.
28. Zakon o srednjem kolstvu
Zakon o srednjem kolstvu nanovo je objavljen 2008. godine (NN, 87/ 07) pod nazivom
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst). Zakon je
mijenjan u 2009., 2010., 2011., 2012. godini. Vidljivo je kako obuhvaa i osnovno kolstvo.
Zakon je sastavljen od ovih sastavnica:

Ope odredbe, Mrea kolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te upis uenika u
kolsku ustanovu, Nacionalni kurikulum, nastavni planovi i programi te oblici rada,
Organizacija rada kole, Uenici, Praenje i ocjenjivanje uenikih postignua, Pedagoke
mjere, Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje kolskih ustanova, Osnivanje i prestanak rada
kolske ustanove, Radnici kolskih ustanova, Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u kolskoj
ustanovi, Struno osposobljavanje, usavravanje i izdavanje licencija, Upravljanje kolskom
ustanovom, Ueniki dom, Prava i obveze roditelja, Pedagoka dokumentacija i evidencija,
Financiranje kolskih ustanova, Nadzor, Kaznene odredbe, Prijelazne i zavrne odredbe
Sadri 126 lanaka koji ne ukljuuju prijelazne i zavrne odredbe.
29. Pravilnik o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim

predmetima i nainu ureivanja broja izvritelja na odgojno-obrazovnim i
drugim poslovima u srednjoj koli: 22. Optereenost nastavnika u srednjoj koli
Pravilnik je nanovo donesen pod nazivom Pravilnik o normi rada nastavnika u 47

srednjokolskoj ustanovi u Narodnim novinama 2010. godine.
Pravilnikom se propisuje norma rada nastavnika za pojedini nastavni predmet u

srednjokolskim ustanovama te ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-
obrazovnog rada. Ukupne tjedne obveze usklauju se u 40-satnom radnom tjednu u skladu s
nacionalnim kurikulumom, kolskim kurikulumom, kurikulumom za stjecanje kvalifikacije te
godinjim planom i programom rada srednjokolske ustanove, o emu se nastavniku izdaje
rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju i to na:
poslovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada: rad s uenicima u razredu
ostalim poslovima koji proizlaze iz neposredno odgojnog-obrazovnog rada: administracija
Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima iznosi za

nastavnika hrvatskog jezika 20 sati tjedno, a tjedna norma struno-metodike pripreme iznosi
12 sati. Tjedna norma se moe uveati za 3 sata tjedno, najvie 6 sati tjedno i najdulje za
jedno polugodite.

30. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju profesora u
srednjem kolstvu
Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja i strunih suradnika u osnovnom
kolstvu * Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom
obrazovanju nastavnika u srednjem kolstvu * Pravilnik o dopuni Pravilnika o strunoj spremi i pedagoko-
psiholokom obrazovanju uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu
Pravilnik je objavljen 1996. u Narodnim novinama, mijenjan je 1999. godine i 2001. godine.
Njime se propisuje struna sprema nastavnika i strunih suradnika u kolstvu. Hrvatski jezik
moe predavati:
profesor hrvatskog jezika i knjievnosti
profesor jugoslavenskih jezika i knjievnosti koji je diplomirao do 1991. godine s
temeljnim studijem hrvatskog jezika i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
48
diplomirani komparatist knjievnosti (ili prof. komparativne knjievnosti) pod
uvjetom da ima poloen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu
profesor jugoslavenskih jezika i knjievnosti sa smjerom animacija kulture, diplomirao
na Pedagokom fakultetu u Rijeci do 1991. godine pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom fakultetu.
Osoba koja je na uiteljskoj akademiji odnosno visokoj uiteljskoj koli zavrila struni
diplomski studij te stekla struni naziv diplomirani uitelj razredne nastave odnosno struni
naziv diplomirani uitelj razredne nastave s pojaanim predmetom moe izvoditi razrednu
nastavu odnosno nastavu odgovarajueg predmeta u osnovnoj koli.
Potrebnim pedagoko-psiholokim obrazovanjem uitelja u osnovnim kolama smatra se

pedagoko-psiholoko obrazovanje koje obuhvaa obrazovna podruja ope pedagogije,
didaktike, metodike i psihologije odgoja i obrazovanja.

Nastavni plan i program te organizaciju pedagoko-psiholokog obrazovanja uitelja, koji
izvode nastavu predmeta utvruju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i odgovarajui
nastavniki fakultet.
Uitelj i struni suradnici, koji imaju strunu spremu utvrenu ovim pravilnikom, a nemaju
potrebno pedagoko, psiholoko i metodiko obrazovanje, duni su to obrazovanje stei u
roku godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa.
31. Pravilnik o strunim ispitima u srednjem kolstvu (NN, 88/03)
Pravilnik je nanovo objavljen 2003. godine u Narodnim novinama pod nazivom

Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu i
nastavnika u srednjem kolstvu. Novim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli iz 2008. godine polaganje strunog ispita se smatra prvom licencijom za rad u
koli.
49
32. Pravilnik o sadraju i obliku razrednih svjedodbi te svjedodbi o maturi i
zavrnom ispitu: 2. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli, 12. Koliko treba uvati
spomenicu kole (ljetopis)?, 13. Koliko dugo treba uvati imenik i evidenciju s
ispitima uenika?, 14. Matina knjiga, 16. Nastavna dokumentacija, 18. Obvezatna
pedagoka dokumentacija koju vodi profesor, 19. Propisana pedagoka dokumentacija
koju vodi profesor
Pravilnik je objavljen 2010. godine pod nazivom Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i
drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama
(32/10). Mijenjan je dva put u 2011. godini (NN 50/11, 145/11) te jedan put u 2012. godini
(NN, 85/12). Promjene se odnose na mogunost evidencije u elektronikom obliku. Novim
Pravilnikom uenici od prvog razreda do osmog dobivaju svjedodbe, a ne uenike knjiice.
Uvode se obrasci za dravnu maturu.

33. Elementi i kriteriji za izbor kandidata u 1. razred srednjih kola za tekuu
kolsku godinu) s naglaskom na odgojno-obrazovnom podruju iz kojeg
pripravnik dolazi npr. geologija, elektrotehnika, strojarstvo)
Odluku o elementima i kriterijima za izbor za upis u srednje kole u kolskoj godini

2012./2013. donijelo je MZOS u travnju 2012. godine.
Odluka o elementima i kriterijima za izbor upis kandidata u srednje kole 2012 2013
U prvi razred srednje kole mogu se upisati svi uenici koji su zavrili osnovno
obrazovanje unutar planiranog broja upisnih mjesta. Pod jednakim uvjetima u srednje kole
upisuju se hrvatski dravljani, Hrvati iz drugih drava te djeca dravljana drava lanica
Europske unije. U srednju kolu moe se upisati i redovito obrazovati i stranoga dravljanina
iz zemlje izvan Europske unije koji ispunjava najmanje jedan od uvjeta koji su propisani
odlukom. Za upis u I. razred redovitog srednjeg obrazovanja openito vrednuje i boduje:
postignuti opi uspjeh u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja 50

za upis u gimnazijske programe vrjednuje se postignuti uspjeh u posljednja dva
razreda osnovnoga obrazovanja iz Hrvatskoga jezika, Matematike i stranoga jezika i
dva nastavna predmeta po izboru srednje kole od ponuenih 5 dodatnih nastavnih
predmeta: Kemija, Biologija, Fizika, Zemljopis i Povijest te za klasine gimnazije
Grki/Latinski jezik;
za upis u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od
najmanje etiri godine, programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije i
programe obrazovanja vezane za obrte u trajanju od tri godine, vrednuje se postignuti
uspjeh u posljednja dva razreda osnovnoga obrazovanja iz Hrvatskoga jezika,
Matematike i stranoga jezika i dva nastavna predmeta po izboru srednje kole od
ponuenih 7 dodatnih nastavnih predmeta: Kemija, Biologija, Fizika, Zemljopis,
Povijest, Tehnika kultura i Likovna kultura;
ocjena iz vladanja u posljednja dva razreda osnovnoga obrazovanja;
sposobnosti i darovitost;
uspjeh u programima s poveanim opsegom
uspjeh u oteanim uvjetima obrazovanja

Nadalje, za upis se posebno vrednuju dodatne sposobnosti i darovitosti kandidata i to:
na osnovi provjere (ispitivanja) specifinih sposobnosti;

na osnovi iznimnih rezultata u prethodnome obrazovanju u podrujima vanim za
izabranu vrstu programa;
na osnovi rezultata natjecanja uenika u znanju, vjetinama i sposobnostima koja se
provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te rezultata meunarodnih
natjecanja
na osnovi rezultata natjecanja kolskih portskih drutava za osnovne kole koja se
organiziraju i izvode pod nadzorom Hrvatskoga kolskog portskog saveza
na osnovi kategorizacije Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog
odbora, odnosno Hrvatskoga portskog saveza gluhih.
Kandidatima sa zdravstvenim tekoama, tekoama u uenju i problemima ponaanja i

emocionalnim problemima dodaju se pak 3 boda na broj bodova koji je utvren tijekom
postupka vrednovanja. Kandidati s tekoama u razvoju imaju pravo izravnog upisa.
Kandidati s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezinim

imbenicima izravno se upisuju u kole pod uvjetom da preu bodovni prag koji je kola 51
objavila u natjeaju za upis te zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u kolama u kojima

je to uvjet za upis.
Odluka sadri i informacije o vrednovanju rezultata postignutih na sportskim natjecanjima i

vrednovanju rezultata postignutih na natjecanjima znanja i vjetina.
Minimalni bodovni prag za upis u gimnazije je 46 bodova, 40 bodova za upis u srednje

kole koje provode programe obrazovanja u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i
poslovna administracija, 36 bodova za upis u ostale programe obrazovanja u trajanju od
najmanje etiri godine.
Za programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije i programe obrazovanja

za vezane obrte u trajanju od tri godine te za programe obrazovanja koji traju manje od tri
godine, a najmanje godinu dana, ne utvruje se minimalan broj bodova koji su potrebni za
upis.

34. Ciljevi i zadae srednjokolskog odgoja i obrazovanja prema pojedinim kolama
gimnazije, umjetnike kole, strukovne kole
Ciljevi za strukovne kole iz Zakona o strukovnom obrazovanju :
1. omoguiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za

dobivanje kvalifikacija potrebnih tritu rada, za daljnje obrazovanje te
cjeloivotno uenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i opeg
razvoja drutva,
2. osigurati meunarodnu usporedivost steenih strukovnih kvalifikacija,
3. osigurati razvoj otvorenih kurikuluma.
Ciljevi iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)
1. osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unapreivati njihov

intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim
sposobnostima i sklonostima,
2. razvijati uenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, ouvanju povijesno-kulturne 52

batine i nacionalnog identiteta,
3. odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim

vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u
multikulturalnom svijetu, za potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i
odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva,
4. osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strunih kompetencija,

osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivom drutveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima trinog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignua,
5. osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.
Naela iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)

obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:
1. osnovno kolovanje je obvezno za sve uenike u Republici Hrvatskoj,

2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli temelji se na jednakosti obrazovnih
ansi za sve uenike prema njihovim sposobnostima,
3. odgoj i obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i
usavravanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti uitelja,
nastavnika, strunih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika
4. rad u kolskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog

i kolskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-
obrazovne djelatnosti u koli, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog
i pedagokog standarda,
5. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i

organizacije te slobodi pedagokog i metodikog rada prema smjernicama hrvatskog
nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom,
nastavnim planovima i programima i dravnim pedagokim standardima,
6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u

sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
7. obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu poveanja 53

ovlatenja i odgovornosti na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini,
8. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih

odgojno-obrazovnih imbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Odgojno-obrazovni ciljevi iz Nacionalnog kurikuluma su:
1. osigurani sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov

intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim
sposobnostima i sklonostima.
2. razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine

Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta
3. promicati i razvijati svijest o hrvatskom jeziku kao bitnom imbeniku hrvatskog

identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima,
ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4. odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim

vrijednostima, ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u

mulitkulturalnom svijetu, za potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i
odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva
5. osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,

osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua
6. poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost uenika
7. osposobiti uenike za cjeloivotno uenje
Ciljevi za Umjetniko obrazovanje sa stranica MZOS: Vrste srednjih kola, programi

obrazovanja i zanimanja
Cilj glazbenog odgojno-obrazovnog sustava je pomou odgoja i obrazovanja

profesionalnih glazbenika razliitih profila i zanimanja obogaivati drutvo glazbenom
umjetnou.
Cilj obrazovanja u srednjoj plesnoj koli je osposobiti tijelo kao instrument plesnog
izraavanja to podrazumijeva razvoj motorikih, afektivnih i kognitivnih sposobnosti
uenika. 54
35. Propisana pedagoka dokumentacija koju vodi profesor
Profesor koji je ujedno i razrednik vodi ovu pedagoku dokumentaciju: Matina knjiga
uenika, Registar uenika upisanih u matinu knjigu, Razredna knjiga s imenikom uenika,
pregledom rada i dnevnikom rada.
Profesor (razrednik) je zaduen za uenike svjedodbe i izvjea te po potrebi za razliite
zapisnike pri provoenju popravnih, predmetnih, dopunskih i razlikovnih ispita.

36. Razrednik, uloga i zadae
Svaki razredni odjel ima razrednika. Razrednik je struni voditelj razrednog odjela i
predsjedavatelj razrednog vijea. Razrednik se brine:
brine se o redovitom pohaanju nastave i izvravanju drugih obveza uenika

brine se o ostvarivanju godinjeg plana i programa rada i kolskog kurikuluma
u svom razrednom odjelu
prati ivot i rad uenika izvan kole
brine se o redovitom popunjavanju razredne dokumentacije
saziva sjednice razrednog vijea i predsjedava im
predlae razrednom vijeu utvrivanje opeg uspjeha uenika,
utvruje ocjenu ueniku iz vladanja,
priopuje ueniku opi uspjeh,
podnosi izvjee o radu razrednog vijea nastavnikom vijeu i ravnatelju kole
izvjeuje uenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima
uenika razrednog odjela u uenju i vladanju
brine se o redovitom ocjenjivanju uenika
pomae uenicima u rjeavanju kolskih i drugih problema
55
poziva na razgovor u kolu roditelja koji ne skrbi o uenikovom
redovitom izvravanju kolskih obveza,
obavlja potrebne poslove za razredni odjel te druge poslove odreene
ovim statutom i drugim aktima kole.
Razrednik izrie i pedagoke mjere usmene pohvale i opomene, organizira roditeljske

sastanke, vodi uenike na izlete i ekskurzije, vodi propisanu pedagoku dokumentaciju.
37. Statut kole

Iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst) lanak 98.
kolska ustanova ima statut. Statutom se poblie odreuje ustrojstvo, ovlasti i nain
odluivanja tijela kolske ustanove, izricanje pedagokih mjera te druga pitanja vana za
obavljanje djelatnosti i poslovanja kolske ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
Statut kolske ustanove donosi kolski odbor uz prethodnu suglasnost osnivaa.

38. Struni organi u srednjoj koli
Struni organi kole su razredno i uiteljsko vijee, nastavniko vijee i odgajateljsko

vijee, razrednik. Razredno vijee ine uitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u
razrednom odjelu. Uiteljsko, nastavniko odnosno odgajateljsko vijee ine svi uitelji,
odnosno nastavnici i struni suradnici kole. Sadraj rada strunih tijela utvruje se statutom
kolske ustanove, dok je u ovom pogledu razrednik struni voditelj razrednog odjela i
razrednog vijea.
39. kolska godina i nastavna godina

Iz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)
Iz Odluke o poetku i zavretku nastave 2012 2013
kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza i ima dva polugodita.
Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.
Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 56

nastavnih tjedana, a za uenike zavrnih razreda srednjih kola u najmanje 160 nastavnih
dana, odnosno 32 nastavna tjedna.
Nastavnu godinu, odnosno poetak i zavretak nastave, broj radnih dana i odmore
uenika za svaku kolsku godinu propisuje ministar odlukom.
kolska godina se odnosi na razdoblje od 1. rujna 2012. do 31. kolovoza 2013., a nastavna
godina se odnosi na razdoblje u kojem traje nastava od 3. rujna 2012. do 14. lipnja 2013.

40. Nastavniko vijee
Nastavniko vijee ine nastavnici, struni suradnici i ravnatelj kole. Sjednice Nastavnikog
vijea saziva i vodi ravnatelj kole. Uz poslove odreene zakonom i provedbenim propisima
Nastavniko je vijee ovlateno:
- obavlja poslove u vezi s izvoenjem nastavnog plana i programa, potrebama

i interesima uenika te promicanju struno-pedagokog rada kole,
- predlae godinji plan i programa rada kole i kolski kurikulum u suradnji s
ravnateljem,
- donosi fakultativni dio nastavnog plana i programa,
- na prijedlog ravnatelja formira razredne odjele i obrazovne skupine,
- predlae imenovanje razrednika,
- predlae struno usavravanje nastavnika i strunih suradnika,
- odluuje o zahtjevima uenika za promjenu upisnog obrazovnog programa,
- utvruje razlikovne i/ili dopunske ispite te nain i rokove njihovog polaganja,
- analizira i ocjenjuje obrazovni i struni rad,
- osniva struna vijea i imenuje njihove voditelje,
- odluuje o zahtjevima uenika za preispitivanje zakljune ocjene,
- imenuje povjerenstvo za polaganje ispita, 57
- odluuje o pohvalama i nagradama uenika
- izrie pedagoke mjere za koje je ovlaten,
- obavlja poslove u svezi s polaganjem mature uenika,
- obavlja druge poslove utvrene propisima i opim aktima kole
Nastavniko vijee moe osnovati struna vijea kao struna tijela za pojedine nastavne
predmete ili skupine srodnih predmeta.
41. Upravljanje kolom
kolski odbor i Ravnatelj. kolom upravlja kolski odbor koji imenuje i razrjeuje ravnatelja.
Ravnatelj je poslovodni i struni voditelj kolske ustanove i odgovoran je za zakonitost rada i
struni rad kolske ustanove.

42. Ustrojstvo srednjokolskog odgojno-obrazovnog sustava
Srednjokolski odgojno-obrazovni sustav jo uvijek nije obvezan za sve uenike.

Razlikujemo nekoliko srednjih kola ovisno o vrsti obrazovnog programa, to su: gimnazije,
strukovne i umjetnike kole. Postoje trogodinji i etverogodinji programi u strukovnim
kolama. Zavretak srednje kole za uenike gimnazija znai polaganje dravne mature, a
zavretak srednje kole za uenike strukovnog smjera znai pomoniki ispit, zavrni ispit ili
dravna matura. Na podruju Zadra srednje kole osniva Zadarska upanija, a osnovne Grad
Zadar.
Srednjokolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim

sposobnostima, nakon zavretka osnovnog kolovanja, omoguava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak kolovanja.
Djelatnost srednjeg kolstva obavljaju srednjokolske ustanove i druge pravne osobe, a 58

obuhvaa razliite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja koji se
ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine broj 87/08.) Srednjokolske ustanove su: srednje kole i ueniki domovi.
Programi srednjeg kolstva su:
programi za stjecanje srednje kolske spreme

programi za stjecanje srednje strune spreme
programi za stjecanje nie strune spreme i
programi osposobljavanja i usavravanja.
Programima za stjecanje srednje kolske, srednje strune spreme i nie strune spreme stjeu
se znanja i sposobnosti za rad i nastavak kolovanja. Programima osposobljavanja i
usavravanja dopunjuju se steena znanja, sposobnosti i vjetine za rad u struci.

Srednje kole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, nazivamo:
1. Gimnazije (ope ili specijalizirane) u kojima se izvodi nastavni plan i program u

najmanje etverogodinjem trajanju, ijim zavravanjem uenik stjee srednju kolsku
spremu.
Opa gimnazija podrazumijeva uravnoteen odnos svih opeobrazovnih nastavnih predmeta,

a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.
Jezina gimnazija sadri povean broj sati uenja stranih jezika, a u treem i etvrtom razredu
umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) uenici mogu birati
proirene programe stranih jezika.
Klasina gimnazija podrazumijeva uenje latinskog i grkog jezika tijekom svih etiriju
godina obrazovanja.
Prirodoslovno-matematika gimnazija sadri vei fond sati matematike, fizike i informatike

tijekom svih etiriju godina obrazovanja, a uenicima prua mogunost izbora proirenog
programa matematike i informatike umjesto drugoga stranog jezika.
Prirodoslovna gimnazija temelji se na uravnoteenom odnosu matematike, kemije, fizike i 59

biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vjebama, a u okviru izbornog dijela
programa uenici se mogu odluiti za uenje drugoga stranog jezika ili osnova ekologije.
2. Strukovne kole (tehnike, industrijske, obrtnike i druge, to se odreuje prema vrsti

nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u trajanju od
jedne do pet godina, ijim zavravanjem uenik stjee srednju strunu spremu,
odnosno zavravanjem programa u trajanju od jedne do dvije godine uenik stjee
niu strunu spremu. Trajanje obrazovanja u strukovnim kolama ovisi o vrsti
nastavnog plana i programa, a programi se dijele na:
- programi etverogodinjeg trajanja obrazovanja (tehniki programi)

- programi trogodinjeg trajanja obrazovanja (obrtniki programi jedinstveni modeli
obrazovanja i industrijski programi)
- posebni ili programi obrazovanja za stjecanje srednje ili nie strune spreme za uenike s
tekoama u razvoju
- programi do dvogodinjeg trajanja obrazovanja za stjecanje nie strune spreme

3. Umjetnike kole (glazbene, plesne, likovne i druge, to se odreuje prema vrsti
nastavnog plana i programa) u kojima se izvodi nastavni plan i program u najmanje
etverogodinjem trajanju ijim zavravanjem uenik stjee srednju strunu spremu.
Likovne kole pohaaju uenici s izraenim sposobnostima za likovno izraavanje. Tijekom

kolovanja uenici odabiru struna podruja ovisno o sklonostima i eljama. Likovno
obrazovanje izvodi se prema umjetnikom kurikulumu u etverogodinjem trajanju. Uenici
upisani u srednje umjetnike kole, koje izvode programe likovne umjetnosti, svoje
obrazovanje zavravaju izradom i obranom zavrnog rada, a mogu polagati i ispite dravne
mature ukoliko ele nastaviti obrazovanje na visokokolskim ustanovama.
Glazbene kole pohaaju uenici s izraenim sposobnostima za glazbeno izraavanje. Cilj

glazbenog odgojno-obrazovnog sustava je pomou odgoja i obrazovanja profesionalnih
glazbenika razliitih profila i zanimanja obogaivati drutvo glazbenom umjetnou.
Glazbeno obrazovanje izvodi se prema glazbenom kurikulumu u etverogodinjem trajanju.
Uenici upisani u srednje glazbene kole imaju posebnu mogunost: mogu pohaati samo
glazbenu kolu za zanimanje glazbenika ili mogu paralelno pohaati jo jednu srednju kolu. 60
Ukoliko uenik pohaa samo srednju glazbenu kolu, svoje obrazovanje zavrava izradom i
obranom zavrnog rada, a moe polagati i ispite dravne mature ukoliko eli nastaviti
obrazovanje na visokokolskim ustanovama.
Plesne kole pohaaju uenici s izraenim sposobnostima za plesno izraavanje. Plesno

obrazovanje je umjetniki odgojno-obrazovni proces koji objedinjuje tjelesne, emotivne i
intelektualne sposobnosti uenika. Tijekom kolovanja razvija se umjetnika osobnost s
razvijenim sposobnostima izraavanja pokretom. Plesno obrazovanje izvodi se prema
plesnom kurikulumu u etverogodinjem trajanju. Uenici upisani u srednje plesne kole
imaju posebnu mogunost: mogu pohaati samo plesnu kolu za zanimanje plesa ili mogu
paralelno pohaati jo jednu srednju kolu. Ukoliko uenik pohaa samo srednju plesnu
kolu, svoje obrazovanje zavrava izradom i obranom zavrnog rada, a moe polagati i ispite
dravne mature ukoliko eli nastaviti obrazovanje na visokokolskim ustanovama.
Najvei broj uenika usporedno pohaa plesnu kolu i gimnaziju.

43. Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli
Pravilnik je promijenjen 2010. godine i preimenovan u Pravilnik o nainima,

postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli (NN, 112/10).
Njime se utvruju naini postupci i elementi vrednovanja odgojno-obrazovnih postignua
uenika u osnovnoj i srednjoj koli. Utvruju se prva i obveze uitelja/nastavnika, uenika,
razrednika, ravnatelja i roditelja.
Elemente ocjenjivanja odreenog nastavnog predmeta odreuje struno vijee ili aktiv
iz odreenog nastavnog predmeta.
Naine, postupke i elemente vrednovanja uenika s tekoama, koji svladavaju
individualne programe i posebne kurikulume ukljuujui i vladanje, nastavnici trebaju
primjeriti tekoi i osobnosti uenika. Vrednovanje treba usmjeriti uenika na aktivno
sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Takoer, treba biti u skladu s
preporukama strunog tima za pojedino podruje prema stupnju tekoe. Razinu razvijenosti 61
kompetencija uenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova tekoa najmanje
smeta.
Uvodno ili inicijalno provjeravanje daje se na poetku nastavne godine u svrhu uvida
u postignutu razinu kompetencija uenika u pojedinom razrednom odjelu i nastavnom
predmetu. Uvodno provjeravanje mora se najaviti i provesti do kraja drugog tjedna od
poetka nastavne godine, one se ne ubrajaju u vremenik. Ne ocjenjuje se nego se broj bodova
upisuje u biljeke o praenju uenika, slui za pruanju informacija ueniku i roditelju.
Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenika moe se provoditi na svakom
nastavnome satu bez obveze najave i ne smije trajati dulje od 10 minuta. Datum svake usmene
provjere mora biti unesen u rubriku biljeaka.
Pismeno provjeravanje moe u vidu dugih pisanih provjera i kratkih pisanih provjera
koje traju do 15 minuta, postignua se upisuju u rubriku za biljeke u imeniku.
Ponavljanje pisane provjere znanja: nakon pisane provjere s neoekivanim postignuem
uenika, nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i ponoviti pisanu provjeru. O

dogovorenome treba obavijestiti razrednika i strunu slubu kole. Prije ponavljanja pisane
provjere nastavnik je duan organizirati dopunsku nastavu. Ponavljanje se provodi u redovnoj
nastavi.
Okvirni vremenik pisanih provjera znanja je kolski dokument koji je svaka kola
duna imati za tekuu godinu. Mora biti objavljen do kraja treeg tjedna nastave u svakom
polugoditu i javan na oglasnoj ploi ili mrenoj stranici kole. U vremenik se upisuju i kratke
pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 nastavnih dana prije provedbe. Vremenik u
strukovnom kolama se donosi i objavljuje za svaki naredni mjesec i to 15 dana unaprijed.
Iznimno je mogue odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanog provjeravanja
utvrenu vremenikom i novog dogovora s uenicima odluku o tome donose nastavnik, struni
suradnik kojeg odredi ravnatelj. Vremenik predlae uitelj/nastavnik, a usklauje i donosi
uiteljsko, odnosno nastavniko vijee.
Zakljuna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetike sredine upisanih ocjena, osobito ako je
uenik pokazao napredak.
Prava i obveze uitelja/nastavnika su utvrditi elemente vrednovanja i s njima upoznati
62
uenike, roditelje, kolege i strune suradnike. U prvom polugoditu prvog razreda uitelj prati
uenikova postignua, ali ne daje ocjene. U rubriku biljeaka nastavnik unosi datum pisane
provjere, posljednju cjelinu koju je usmeno provjeravao, broj ostvarenih bodova, teme i
rezultate seminarskih radova, redovitost izvravanja zadataka i druge informacije.
Uitelj ocjenjuje javno u razrednom odjelu, duan je svaku ocjenu javno priopiti i obrazloiti
ueniku. Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, nastavnik je duan dati ueniku na uvid i
uvati u koli do kraja kolske godine.
Prava i obveze uenika u jednom danu 1 pisana provjera + 1 usmena provjera, 1
usmena provjera + 1 usmena provjera, u jednom tjednu moe pisati najvie 4 pisane provjere,
a u jednom danu najvie jednu pisanu provjeru.
Prava i obveze roditelja duan je redovito dolaziti na roditeljske sastanke i
informacije. Ima pravo uvida u pisane radove, ima pravo od razrednika zatraiti individualni
razgovor s predmetnim nastavnikom. Roditelji imaju pravo na pisane i usmene primjedbe o
vrednovanju uenika koje podnose ravnatelju ili vijeu roditelja. U posljednjem tjednu prije

zavretka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci i individualni informativni
razgovori.
Prava i obveze razrednika najmanje tri roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih
postignua u prethodnom razdoblju, informira roditelje o aktivnostima u razrednome odjelu te
osigurava razmjenu informacija izmeu roditelja, nastavnika, strune slube i ravnatelja.
Razrednik zakljuuje ocjenu vladanja uenika, uz miljenje razrednog vijea.
44. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu

(NN, 89/95, 148/99, 20/05)
Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu je objavljen u

Narodnim novinama 1995. godine, mijenjan je dva puta 1999. godine i 2005. godine.
Pravilnikom se utvruje postupak i uvjeti ocjenjivanja i napredovanja uitelja, profesora,
odgojitelja, strunih suradnika i strunih uitelja u osnovnim i srednjim kolama i uenikim
domovima u zvanje mentora i zvanje savjetnika.
63
Nastavnik hrvatskog jezika moe napredovati u profesora mentora i profesora savjetnika.
Elementi za vrednovanje strunosti i kvalitete rada nastavnika su: uspjenost u radu s
uenicima, izvannastavni struni rad, struno usavravanje. Elementi vrednovanja uspjenosti
u radu s uenicima su:
1. Metodika kreativnost u pouavanju, odnosno pronalaenje postupaka za optimalno

postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva.
2. Primjenjivanje suvremenih oblika i metoda rada u pouavanju i koritenje suvremenih
izvora znanja.
3. Postignuti rezultati u odgojnom radu s uenicima.
4. Postignuti obrazovni rezultati uenika i njihova osposobljenost za samostalno uenje i
trajno obrazovanje.
5. Promicanje ljudskih prava i briga za zdrav okoli.
6. Suradnja s uiteljima odnosno nastavnicima, roditeljima te predstavnicima drutvenog
okruja kole, koji sudjeluju u poboljanju kvalitete ivota mladei.
Ti elementi rada s uenicima ocjenjuju se ocjenom zadovoljava, uspjean, vrlo uspjean,

izvrstan. Ocjenu daje ravnatelj kole na osnovi praenja rada nastavnika uz suglasnost
nastavnikog vijea i savjetnik pri AZOO. Izvannastavni struni rad nastavnika vrednuje se:

1 BOD
odravanje oglednog nastavnog sata za struni skup na upanijskoj razini i ire
predavanje na strunom skupu, najmanje upanijske razine
voenje strunog skupa u koli, opini, gradu ili upaniji tijekom kolske godine
pripremanje tematske izlobe otvorene za javnosti
pripremanje javne kulturne priredbe u koli
voenje strunog drutva, kluba ili sekcije za svaku kolsku godinu
pripremanje natjecanja na razini kole
2 BODA
mentorstvo pripravniku do strunog ispita
mentorstvo uenicima koji sudjeluju u izvankolskim istraivakim projektima
prireivanja natjecanja i sudjelovanje u radu povjerenstava za natjecanja, susrete i
smotre na gradskoj, upanijskoj ili dravnoj razini
objavljivanje strunog lanka u strunom asopisu ili listu
referat na dravnom kongresu ili konferenciji
sudjelovanje u provoenju obrazovnog istraivanja
3 BODA
64
mentorstvo studentima
mentorstvo uenicima koji osvoje jedno od prva tri mjesta na dravnom natjecanju ili
priznanje na meunarodnom natjecanju
sudjelovanje u izradbi nastavnog programa po natjeaju za potrebe hrvatske kole
recenziju udbenika ili strune knjige
4 BODA
mentorstvo uenicima koji osvoje jedno od prva tri mjesta na meunarodnom
natjecanju
prijevod udbenika, knjige za uporabi u nastavi ili multimedijskog obrazovnog
programa (softvera)
6 BODOVA
autorstvo udbenika ili druge strune knjige vezane za nastavu te multimedijskog
obrazovnog programa
objavljivanje istraivakog rada iz struke koji pridonosi unapreivanju odgojno-
obrazovnog procesa
sudjelovanje u svojstvo znanstvenog istraivaa u znanstveno-istraivakom projektu,
koji pridonosi razvoju hrvatskog kolstva

Nastavnik je duan pribaviti dokumentaciju o svojem izvannastavnom strunom radu.
Elementi vrednovanja strunog usavravanja uitelja odnosno nastavnika su:
sudjelovanje u strunom usavravanju to ga ustrojava AZOO

sudjelovanje u strunom usavravanju koje provode strune ustanove i udruge,
struno usavravanje praenjem suvremene strune literature i asopisa to se utvruje
iskazom uitelja odnosno nastavnika i popisom bibliografskih jedinica
Struno usavravanje vrednuje se kao:
redovito (za redovito sudjelovanje u radu strunih skupova koje ustrojava AZOO te
sustavno praenje strune literature i asopisa),
povremeno (za povremene izostanke, vlastitim propustom, sa strunog usavravanja
koje ustrojava AZOO i neredovito praenje suvremene strune literature),
izostaje (za stalno izostajanje, vlastitim propustom, sa strunog usavravanja koje
ustrojava AZOO i ne praenje suvremene strune literature)
Nastavnik je duan pribaviti potvrde o strunom usavravanju te popis proitanih

bibliografskih jedinica. Ravnatelj kole duan je prirediti pismeno izvjee o obveznom
strunom usavravanju nastavnika.
65
Zvanje mentora moe stei nastavnik koji:
ima najmanje 6 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci i ustavnom
koji je vrlo uspjean ili izvrstan u radu s uenicima
koji je postigao najmanje 7 bodova iz izvannastavnog rada
koji se redovito struno usavravao
Zvanje savjetnika moe stei nastavnik koji:

ima najmanje 11 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci i ustavni
koji je izvrstan u radu s uenicima
koji je postigao najmanje 15 bodova iz izvannastavnog strunog rada
koji se redovito struno usavravao
Radi pokretanja postupka za napredovanje uitelja odnosno nastavnika kola je duna

dostaviti AZOO prijedlog za napredovanje, presliku diplome, presliku radne knjiice, radni
ivotopis, ocjene nastavnog rada. Konanu ocjenu rada nastavnika daje savjetnik iz AZOO, a
ocjenu donosi na temelju uvida u rad uitelja odnosno nastavnika, ocjene ravnatelja uz

suglasnost uiteljskog vijea odnosno nastavnikog vijea. Nastavnik moe podnijeti prigovor
na ocjenu.
Uitelji i nastavnici biraju se u zvanje mentora odnosno savjetnika na pet godina, i
mogu biti ponovno izabrani u to zvanje. Ako uitelji i nastavnici izabrani u zvanje mentora
odnosno savjetnika ne zadovolje ili ne dostave ocjene o svom radu, gube steeno zvanje.
Postupaka za napredovanje u zvanje savjetnika moe biti pokrenut najranije 5 godina nakon
izbora u zvanje mentora. Uitelj koji je vie puta ocijenjen ocjenom izvrstan u radu s
uenicima, koji je u izvannastavnom strunom radu stekao bodove te se redovito usavravao
moe i prije roka napredovati u vie zvanje.
Pravilniku su priloene tiskanice za napredovanje.
45. Matura i zavrni ispit

Iz Pravilnika o polaganju dravne mature (NN, 127/10)
Iz Pravilnika o izradbi i obrani zavrnog rada (NN, 118/09)
Iz Pravilnika o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog osposobljavanja za vezane obrte te o
pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i ocjenjivanju naunika (NN, 69/04) 66
Iz Pravilnika o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita (NN, 116/02)
Iz Pravilnika o postupku i nainu polaganja majstorskog ispita te ispita o strunoj osposobljenosti (NN,88/02)
Iz Zakona o obrtu (NN, 49/03) Izmjene i dopune 2007.
GIMNAZIJE
Srednje obrazovanje uenika u gimnazijskim programima obrazovanja zavrava polaganjem
dravne mature.
Cilj je dravne mature provjera i vrjednovanje postignutih znanja i sposobnosti uenika,
steenih obrazovanjem prema propisanim opeobrazovnim nastavnim planovima i
programima. Dravna se matura provodi polaganjem ispita dravne mature. Ispiti dravne
mature ispiti su iz opeobrazovnih predmeta. Ispiti dravne mature standardizirani su ispiti
koji se provode u cijeloj dravi u isto vrijeme pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve
uenike, odnosno pristupnike. Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja u suradnji sa kolama.

Dravna se matura sastoji od obveznoga i izbornoga dijela. Pravila za provedbu i
vrjednovanje ispita dravne mature iz obveznoga i izbornoga dijela su ista. Obvezni se dio
dravne mature sastoji od ispita iz sljedeih predmeta: hrvatskoga jezika, matematike i
stranog jezika. Osim uenika gimnazije dravnoj maturi mogu pristupiti i uenici strukovnih
kola etverogodinjeg smjera.
STRUKOVNE I UMJETNIKE KOLE ETVEROGODINJEG SMJERA
Srednje obrazovanje uenika u strukovnim i umjetnikim programima obrazovanja, koji traju

najmanje etiri godine, zavrava izradom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi
kole ili ispitima dravne mature ako oni to ele.
Zavrni rad uenikov je uradak ijom se izradbom i obranom provjeravaju, vrjednuju i

ocjenjuju uenikove strukovne, odnosno umjetnike kompetencije odreene razine sukladno
razini kvalifikacije koju stjee.
67
Cilj je izradbe i obrane zavrnoga rada provjera, vrjednovanje i ocjenjivanje postignutih

strukovnih, odnosno umjetnikih kompetencija uenika, steenih obrazovanjem prema
propisanim struno-teorijskim i praktinim dijelovima nastavnih planova i programa, ime
stjeu zavrnost u upisanome obrazovnom programu te uvjete za ukljuivanje na trite rada.
Zavrni rad sastoji se od izradbe zavrnoga rada i obrane zavrnoga rada.
Teme za zavrni rad, u suradnji s nastavnicima struke-nositeljima tema, donosi ravnatelj

ustanove do 20. listopada za sve rokove u tekuoj kolskoj godini na prijedlog strunih vijea.
Broj ponuenih tema mora biti najmanje za 50% vei od minimalno potrebnoga broja. Mogu
se uzeti u obzir i prijedlozi uenika.
Uenik obavlja Izradbu pod strunim vodstvom nastavnika struke (mentor) tijekom zadnje
nastavne godine obrazovnoga programa koji uenik pohaa. Uenik je duan pisani dio
Izradbe, koju je prihvatio mentor, predati u urudbeni zapisnik ustanove najkasnije 10 dana

prije Obrane. Izradba se sastoji od uratka koji moe biti: projekt, pokus s elaboratom,
praktini rad s elaboratom, sloeniji ispitni zadatak ili drugi slini uradak usklaen s
nastavnim programom. Izradbom uenika umjetnikoga programa moe se smatrati i
priprema za javni nastup pod strunim vodstvom mentora. Izradbom se moe smatrati uradak
kojim je uenik sudjelovao na izlobi inovatorskih radova u zemlji ili inozemstvu tijekom
svoga srednjeg obrazovanja i uradak kojim je uenik osvojio prvo, drugo ili tree mjesto na
dravnome natjecanju iz strukovnih, odnosno umjetnikih predmeta, podruja ili programa.
Tijela za provedbu zavrnog ispita su Prosudbeni odbor i Povjerenstvo. Prosudbeni odbor
obavlja sljedee poslove:
utvruje popis uenika za Obranu

odreuje zadae i nain rada Povjerenstava te zaprima i pohranjuje pisane
dijelove zavrnih radova;
osigurava prostorije za provoenje Obrane;
nadzire provoenje i osigurava pravilnosti postupka provedbe Obrane;
informira uenike o postupku provoenja Obrane;
pravovremeno dostavlja rezultate Obrane uenicima,
68
vodi brigu u ustanovi o provedbi prilagoenoga postupka Obrana za uenike s
tekoama u razvoju;
utvruje konanu ocjenu Izradbe, konanu ocjenu Obrane te opi uspjeh iz
izradbe i obrane zavrnoga rada za svakoga uenika na prijedlog Povjerenstava na
temelju Poslovnika o radu kolskoga prosudbenog odbora povjerenstava za obranu
zavrnoga rada kojega donosi upravno tijelo ustanove.
Ravnatelj ustanove saziva sjednice Prosudbenoga odbora i rukovodi njima. Prosudbeni

odbor moe odluivati ako je na sjednici nazona veina lanova. Odluka Prosudbenoga
odbora je pravovaljana ako za nju glasuje veina od ukupnoga broja lanova.
Obrana se provodi pred Povjerenstvom kojega ine predsjednik te dva ili etiri lana iz
redova nastavnika struke od kojih jedan vodi Zapisnik. Uenik brani svoj zavrni rad pred
Povjerenstvom iji je predsjednik ili lan njegov mentor. Povjerenstva imenuje ravnatelj
najkasnije do 30. studenoga za sve rokove u tekuoj kolskoj godini Iznimno, ravnatelj dio
predsjednika i lanova Povjerenstava moe imenovati i do trenutka poetka provedbe Obrane.

Za lana Povjerenstva moe biti imenovana i osoba koja nije zaposlenik ustanove ako
ispunjava jedan od sljedeih uvjeta:
izvodi dio struno-teorijskoga ili praktinoga dijela nastavnoga programa u

ustanovi u kojoj se provodi Obrana
mentor je uenika te ustanove na provedbi praktine nastave kod poslodavca
lan je sektorskoga vijea
predstavnik je tvrtke s kojom je ustanova sklopila ugovor o suradnji
Povjerenstvo radi sukladno Poslovniku o radu kolskoga prosudbenog odbora i povjerenstava

za obranu zavrnoga rada i odluuje u punome sastavu veinom glasova.
Povjerenstvo utvruje prijedlog: ocjene Izradbe na prijedlog mentora odreenoga uenika,

ocjene Obrane, opeg uspjeha iz izradbe i obrane zavrnoga rada. Predsjednik Povjerenstva:
provjerava ureenost prostorije za Obranu, daje uenicima odgovarajue upute za Obranu i

upozorava ih na pridravanje propisanih pravila i uputa, opominje i udaljava uenika, unosi u 69
Zapisnik i o tome obavjetava predsjednika Prosudbenoga odbora nakon zavretka Obrana

potpisane Zapisnike uruuje predsjedniku Prosudbenoga odbora.
TROGODINJE KOLE
Srednje obrazovanje uenika u strukovnim programima koji traju od jedne do tri godine,
zavrava izradom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi kole.
VANO! Nakon uspjeno poloenoga pomonikoga ispita uenik moe polagati zavrni
ispit, sukladno propisima koji ureuju zavrne ispite.
Pomoniki ispit
Nakon zavrenog naukovanja, naunik pristupa polaganju pomonikog ispita. Ispit se

prijavljuje u koli za obrtnika zanimanja. Pomoniki ispit je dravno priznat ispit, reguliran
Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita. Ispit se
polae pred ispitnom komisijom Hrvatske obrtnike komore, koju ine majstori obrtnici i

nastavnici iz srednje strune kole. Za pristup ispitu potrebno je priloiti : prijavnicu za ispit ,
ugovor o naukovanju , ispunjenu Mapu o praktinom dijelu naukovanja.
Pomoniki ispit se sastoji od praktinog i teorijskog dijela. Na praktinom dijelu ispita

provjeravaju se znanja i vjetine nune za samostalno obavljanje poslova u odreenom
zanimanju. Na teorijskom dijelu ispita provjeravaju se znanja za kvalitetan rad i
razumijevanje poslova koji se u tom zanimanju obavljaju. Nakon poloenog ispita izdaje se
svjedodba o pomonikom zvanju u odreenom zanimanju. Polaganjem ovog ispita stjee se
kvalifikacija za trite rada, a zanimanje se upisuje u radnu knjiicu. Nakon dvije godine
radnog iskustva u zanimanju, mogue je pristupiti polaganju majstorskog ispita10.
Kontrolni ispit
Kontrolni ispit provodi se u drugoj polovici 2. godine naukovanja i priprema je naunika za

polaganje pomonikog ispita. Njegova svrha je utvrditi ostvaruju li se ciljevi i zadae
naukovanja. Vie na Hrvatska obrtnika komora - kontrolni ispit 70
46. Ustrojstvo nastave u obrtnikim kolama i praktine nastave u drugim

strukovnim kolama
Iz Pravilnika o nainu i izvoenju nastave u strukovnim kolama (NN, 140/09)
Iz Zakon o strukovnom obrazovanju (NN, 30/09)
Iz Pravilnik o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog osposobljavanja za vezane obrte te o
pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i ocjenjivanju naunika (NN, 69/04)
10
Majstorska zvanja su vrlo cijenjena u Hrvatskoj i u Europi, a stjeu se
polaganjem majstorskog ispita. Majstorski ispiti su dravno priznati ispiti, regulirani
Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i nainu polaganja majstorskog ispita te ispita o
strunoj osposobljenosti (NN 88/02), a mogu se polagati za zvanja s liste vezanih obrta, ije
je programe donio ministar nadlean za gospodarstvo.

Nastava opeobrazovnog i struno-teorijskog dijela kurikuluma ostvaruje se u ustanovi za
strukovno obrazovanje, a organizira se u razrednim odjelima i obrazovnim skupinama
sukladno Dravnom pedagokom standardu srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja.
U jednom razrednom odjelu mogu se ostvarivati zajedniki sadraji u pravilu najvie tri
strukovna kurikuluma istog obrazovnog sektora koji traju od jedne do tri i pol godine. U
obrazovnoj skupini ostvaruju se strukovni sadraji specifini za pojedini strukovni kurikulum.
Opeobrazovna nastava, teorijska nastava, vjebe iz strukovnih predmeta, praktina nastava.
Nastava praktinog dijela kurikuluma ostvaruje se u ustanovi i/ili kod poslodavca, u drugoj
ustanovi, a u obrazovnim skupinama ili pojedinano.
Prije poetka izvoenja praktinog dijela kurikuluma polaznici moraju usvojiti sadraje iz
osnova zatite na radu propisane strukovnim kurikulumom i poloiti ispit pred osposobljenom
osobom iz ustanove o emu se vodi evidencija u dnevniku rada odnosno mapi praktine
nastave.
71
Polaznik praktinog dijela kurikuluma moe raditi samo uz struno vodstvo nastavnika u
ustanovi, odnosno mentora kod poslodavca.
Ostvarivanje praktinog dijela kurikuluma kod poslodavca organizira se na nain i pod

uvjetima utvrenim izvedbenim nastavnim planom i programom praktinog dijela
kurikuluma, planom realizacije i ugovorom o provedbi praktine nastave. Ugovor o provedbi
praktine nastave sadri:
podatke o ugovornim stranama,
poetak i trajanje praktinog dijela kurikuluma koji se ostvaruje kod
poslodavca,
radno vrijeme polaznika kod poslodavca,
obveze i prava mentora u pouavanju polaznika i ostvarivanju izvedbenog
nastavnog programa i plana realizacije,
obveze osiguranja materijala, strojeva, alata i drugih uvjeta potrebnih za
ostvarivanje programa,
odredbu o osiguranju polaznika u sluaju nezgode na radu,
raspored godinjeg odmora polaznika u trajanju od najmanje 45 radnih dana
tijekom kolske godine,

visinu minimalne nagrade polazniku sukladno provedenom vremenu na
ostvarivanju praktinog dijela kurikuluma kod poslodavca,
obveze polaznika o pridravanju radne i tehnoloke discipline,
druga meusobna prava i obveze polaznika, ustanove i poslodavca.
Za praenje, organiziranje i izvoenje praktinog dijela kurikuluma ustanova odreuje jednog

ili vie nastavnika odgovarajue kvalifikacije. Nastavnik:
sudjeluje u izradi izvedbenog nastavnog plana i programa i plana realizacije
dostavlja ga poslodavcu s kojim ustanova i polaznik imaju zakljuen ugovor o
provedbi praktine nastave,
prua pedagoku i metodiku pomo mentoru polaznika,
izvodi ili organizira nastavu iz onog praktinog dijela kurikuluma koji se
organizira u ustanovi,
izrauje plan obilaska polaznika na praktinoj nastavi kod poslodavca,
za vrijeme obilaska vodi evidenciju realizacije izvedbenog nastavnog plana i
programa praktinog dijela kurikuluma za svakog polaznika,
ocjenjuje usvojenost vjetina i navika i razvoj strukovnih kompetencija za
praktini dio kurikuluma koji se ostvaruje kod poslodavca, na osnovi liste
vrednovanja, koju popunjava mentor polaznika, a iji su elementi propisani
strukovnim kurikulumom,
organizira i sudjeluje u provedbi provjere steenih znanja i vjetina za
polaznike koji obavljaju praktinu nastavu i vjebe kod poslodavca, 72
kao mentor prati izradu zavrnog rada koji se izvodi kod poslodavca.
U praktinom dijelu kurikuluma koji se ostvaruje u ustanovi, uspjeh polaznika prati nastavnik
ocjenjivanjem svake radne vjebe. Za praktini dio kurikuluma koji se ostvaruje kod
poslodavca uspjeh polaznika utvruje nastavnik ocjenjivanjem svake vjebe na temelju liste
vrednovanja i ispitom provjere znanja i vjetina.
47. Koja bi se poboljanja, po vaem miljenju, mogla unijeti u srednjokolski

odgojno-obrazovni sustav?


XXL Skripta-Zakoni PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

XXL Skripta-Zakoni PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

XXL Skripta-Zakoni PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

Ustav Republike Hrvatske

Opi dio strunog ispita - skripta

Opi dio strunog ispita - skripta

1. Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i 3

srednjoj koli (2010.)

Opi dio strunog ispita - skripta

1. Poslovnik o radu komisije za stairanje i komisije za polaganje strunog ispita

Opi dio strunog ispita - skripta

1. Biranje zastupnika u Sabor Republike Hrvatske

Zastupnici se biraju na vrijeme od etiri godine. Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor

2. Predsjednik Republike Hrvatske

Predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu brine se za redovito i usklaeno

Opi dio strunog ispita - skripta

Opi dio strunog ispita - skripta

4. Nadlenosti Sabora Republike Hrvatske

Odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun.

Opi dio strunog ispita - skripta

Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikim i nacionalnih

6. Tijela lokalne uprave i samouprave

Opi dio strunog ispita - skripta

7. Koliko se puta u Ustavu Republike Hrvatske spominje srednje kolstvo?

Srednje kolstvu u Republici Hrvatskoj nije obavezno i ne spominje se u Ustavu. U

Opi dio strunog ispita - skripta

Opi dio strunog ispita - skripta

Opi dio strunog ispita - skripta

Opi dio strunog ispita - skripta

- sudjeluje u izradi izvedbenih godinjih programa i kolskim kurikuluma,

- skrbi o odgoju i obrazovanju uenika u razrednom odjelu

Opi dio strunog ispita - skripta

Iz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)

Dodatna nastavna ostvaruje se za uenike koji u odreenom nastavno predmetu

Dopunska nastava ostvaruje se za uenike kojima je potrebna pomo u uenju. kola

4. Uenik, darovit uenik, uenik s tekoama u razvoju

Iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)

Obveze uenika su:

pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je

Opi dio strunog ispita - skripta

Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti uenici i uenici s

Darovit uenici: kola provodi uoavanje, praenje i poticanje darovitih uenika te im

Uenici s tekoama su:

uenici s tekoama u razvoju,

Opi dio strunog ispita - skripta

izraivanje i izvravanje prorauna u dijelu koji se odnosi na decentralizirane

osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad gradskih ustanova odgoja i

poslove gospodarenja, odravanja objekata (hitne intervencije, tekue i investicijsko

Opi dio strunog ispita - skripta

Opi dio strunog ispita - skripta

6. Izostanci uenika iz kole

Izostanci mogu biti opravdani i neopravdani. Izostanke i zakanjenja na nastavu i

Opravdanim izostancima smatra se bolest uenika, smrtni sluaju u obitelji, iznimne

Opi dio strunog ispita - skripta

usmena opomena razrednika (od 6 do 13 neopravdanih kolskih sati)

7. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika

Iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)

Izvannastavne aktivnosti: Radi zadovoljavanja razliitih potreba i interesa uenika

Za svaku aktivnost kola je duna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima,

Opi dio strunog ispita - skripta