Papina kateheza na opoj audijenciji u srijedu, 8. studenoga 2017.

Draga brao i sestre, dobar dan!

Danas zapoinjemo novi niz katehez, u kojem emo upraviti svoj pogled u srce" Crkve, to jest
euharistiju. Za nas je krane od temeljne vanosti dobro razumjeti vrijednost i znaenje svete mise,
kako bismo na sve potpuniji nain ivjeli svoj odnos s Bogom.
Ne smijemo zaboraviti veliki broj krana koji su u itavom svijetu, u dvijetisuljetnoj povijesti, ustrajali
sve do smrti u obrani euharistije; i koliki i danas riskiraju svoj ivot sudjelujui na nedjeljnoj misi.
Godine 304., tijekom Dioklecijanovih progona, skupina krana sa sjevera Afrike zateena je kako
slavi misu te su bili uhieni. Rimski prokonzul upitao ih je, tijekom ispitivanja, zato to ine, znajui da
je to bilo potpuno zabranjeno. Oni odgovorie: Bez nedjelje ne moemo ivjeti", a to znai: ako ne
moemo slaviti euharistiju, ne moemo ivjeti, na bi kranski ivot umro.
Naime, Isus je rekao svojim uenicima: Ako ne jedete tijela Sina ovjejega i ne pijete krvi njegove,
nemate ivota u sebi! Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima ivot vjeni; i ja u ga uskrisiti u
posljednji dan" (Iv 6, 53-54).
Ti su krani iz sjeverne Afrike ubijeni zato to su slavili euharistiju. Ostavili su svjedoanstvo da se
ovjek moe odrei zemaljskog ivota poradi euharistije, jer ona nam daje vjeni ivot i ini nas
dionicima Kristove pobjede nad smru. To se svjedoanstvo izravno tie svih nas i trai odgovor na
pitanje to za svakog od nas znai sudjelovati na misnoj rtvi i pristupati stolu Gospodnjem. Traimo
onaj izvor iz kojeg struji iva voda" za vjeni ivot, koji ini od naeg ivota duhovnu rtvu hvale i
zahvaljivanja i ini nas jednim tijelom s Kristom. To je dublji smisao svete euharistije, koja znai
zahvaljivanje": zahvaljivanje Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetom koji nas zahvaa i preobraava nas u
svoje zajednitvo ljubavi.
U narednim katehezama elim dati odgovor na neka vana pitanja o euharistiji i misi, kako bismo,
iznova ili prvi put, otkrili kako po tome otajstvu vjere blista Boja ljubav.
Drugi vatikanski koncil bio je snano noen eljom da privede krane shvaanju veliine vjere i
ljepote susreta s Kristom. Zato je bilo nuno prije svega provesti, pod vodstvom Duha Svetoga,
prikladnu obnovu liturgije, jer Crkva neprestano od nje ivi i obnavlja se zahvaljujui njoj.
Sredinja tema koju su koncilski oci istaknuli je liturgijska izgradnja vjernik, koja je neophodna za
pravu obnovu. I upravo to je takoer svrha ovog niza katehez koji danas zapoinjemo: rasti u svijesti
o velikom daru koji nam je Bog darovao u euharistiji.
Euharistija je udesan dogaaj u kojemu Isus Krist, na ivot, biva prisutan meu nama. Sudjelovati
na misi znai iznova proivljavati Gospodinovu muku i otkupiteljsku smrt. To je teofanija: Gospodin se
uprisutnjuje na oltaru kako bi se prinio Ocu za spas svijeta" (Homilija na misi, Dom sv. Marte, 10.
veljae 2014.). Gospodin je ondje s nama, prisutan. esto puta doemo na misu, razgledamo stvari,
brbljamo jedni s drugima dok sveenik slavi euharistiju i ne slavimo blizu njega. Ali to je Gospodin!
Kad bi ovdje danas doao Predsjednik Republike ili neka vrlo vana svjetska linost sigurno bismo se
svi natiskivali oko nje, htjeli bi ju pozdraviti. Ali promisli: kad ide na misu, tamo je Gospodin! A ti si
rastresen. To je Gospodin! Moramo misliti na to. Oe, problem je u tome to su mise dosadne". Ma
to to govori, Gospodin je dosadan!" Ne, ne misa, ve sveenici". A tako, neka se onda
sveenici obrate, ali Gospodin je ondje". Jeste li razumjeli. Ne zaboravite to! Sudjelovati na misi znai
iznova proivljavati Gospodinovu muku i otkupiteljsku smrt".
Pokuajmo si sada postaviti neka jednostavna pitanja. Naprimjer, zato se ini znak kria i pokajniki
in na poetku mise? Ovdje elim napraviti jo jednu digresiju. Jeste li gledali djecu dok ine znak
kria? Ne zna to rade, jel' se kriaju ili kretnjama prave crte u zraku. Rade to ovako [Papa radi
neku neodreenu kretnju rukom]. Treba nauiti djecu pravilno initi znak kria. Tako zapoinje misa,
tako poinje ivot, tako zapoinje dan. To znai da smo otkupljeni kriem Gospodinovim. Promatrajte
djecu i nauite ih pravilno se kriati. I ta itanja, na misi, zato su tamo? Zato se nedjeljom itaju tri
itanja a u ostale dane dva? Zato su tamo, to znai misno itanje? Zato se itaju i kakve uope
imaju veze s misom? Ili, zato u odreenom trenutku sveenik koji predsjeda slavljem kae: Gore
srca"? Ne kae: Gore svoje mobitele i fotografirajte!" Ne, to je runo! Rei u vam neto, jako me
rastui, dok predvodim slavlje ovdje na trgu ili u bazilici, vidjeti mnotvo mobitela u zraku, ne samo
mobitela vjernik nego i sveenik, pa ak i biskup. Pa, molim vas lijepo! Misa nije zabavna priredba!
Slaviti misu znai poi ususret Gospodinovoj muci i uskrsnuu. Zato sveenik kae: Gore srca". to
to znai? Upamtite: nema mobitel!
Veoma je vano vratiti se na temelje, ponovno otkriti ono to je bitno, kroz ono to se dotie i motri u
slavljenju sakramenata. Zahtjev apostola sv. Tome (usp. Iv 20, 25) da vidi i dotakne rane avala u
Isusovu tijelu izraz je elje da nekako dotakne" Boga kako bi u njega povjerovao. To to sveti Toma
trai od Gospodina je ono to svi trebamo: vidjeti ga i dodirnuti ga kako bismo ga mogli prepoznati.
Sakramenti izlaze ususret toj ljudskoj potrebi. Sakramenti, a na poseban nain euharistijsko slavlje,
znakovi su Boje ljubavi, povlateni naini susreta s njim.