Ela Peroci - Maca Papuarica

Djeco laku no knjiga je za djecu unutar koje se nalaze tri zanimljive i

uzbudljive prie za djecu, a Maca Papuarica jedna je od njih. Ova klasina
pria namijenjena je i najmlaim uzrastima upravo zbog lijepo
ispripovijedanog teksta, napisanog razumljivim jezikom djece te zbog pouke
koju pria nosi, a koja je vrlo jasno istaknuta u tekstu.

Pria govori o dobroti jedne mace koja skuplja papue neuredne djece, pa ih
kod svoje kue popravlja. Iako su djeca u poetku iznenaena to su im
papue nestale, oni ih pronalaze lijepe i zaivene kod vrijedne mace. Kad
jedno dijete ne uspije pronai svoj par, maca mu obea saiti nove, a kada je
sva djeca zatrae nove papue, ona ih ne moe odbiti pa im ih vrijedno pone iti, nadajui se da e
prema tim lijepim papuama djeca biti paljivija.

Ova pria nosi dvojaku poruku. Prva je opomena djeci da ne smiju biti neuredna jer e u suprotnom
ostati bez svojih vrijednih stvari. Kada su ostala bez papua, djeci je bilo hladno i nisu mogla izai iz kue
sve dok nije granulo sunce. Ona su jedina bila neuredan u savreno ureenom selu pa su svoju
neurednost i platila. Roditelji su stalno opominjali svoju djecu, ali nita nije moglo doprijeti do njih, sve
dok na vlastitoj koi nisu nauila to znai biti bez papua. Autor poruuje djeci da se moraju brinuti od
svojim stvarima, jer ima djece koja ih ni nemaju. Tek brigom za ono to imamo prokazujemo i zahvalnost
za to.

Drugu pouku pronalazimo u osobnosti mace Papuarice. Ona je toliko dobra da je ak i neurednoj djeci
popravila papue, a onda pristala isplesti im nove, sve kako bi ih ponukala da se brinu o svojim stvarima.
Ona nije kaznila djecu, ve suprotno svojim primjerom urednosti i istoe pokazala koliko je lijepo biti
uredan. Tako je djecu nauila urednosti i oekivala da e je odsad i ona primjenjivati. Maca Papuarica je
dokazala da djecu ne ui samo kazna, nego i vlastiti primjer. Ovo je pouka roditeljima djeca e se
ugledati na vas i postati ono to vide po vaem primjeru. Djeca ue prema onome to vide, a ne prema
onome to im se kae.

U ovoj prii nema zlih likova ni klasinih negativaca. Djeca su bila neuredna jer nisu znala za bolje, a
maca im je uzela cipele kako bi ih nauila lekciju, dakle nitko ovdje nije bio lo. Radnja prie je na prvi
pogled smjetena u uobiajenu sredinu i poznata je svakom djetetu. No, kada doe do zapleta prie i
pojave Mace Papuarice, pria dobiva znaajke basne, zbog personificirane mace koja je dobila ljudske
osobine. Ona je prikazana kao dobra, vrijedna i vrlo mudra.

Vrsta djela - basna

Mjesto radnje - Malo Selo, kuica Mace Papuarice
Vrijeme radnje - neodreeno
Tema djela - neuredna djeca trae svoje izgubljene papue
Ideja djela - moramo se brinuti za stvari koje imamo kako ne bismo ostali bez njih

Kratak sadraj - U Malom Selu sve se ini uredno. Kue su lijepe i uredne, dvorita takoer, a i ceste. Sve
je onako kako treba biti, na svome mjestu. Jedino se djeca istiu u svojoj neurednosti. No, djeca nisu
prljava i neuredna, oni su uredni, oprani i poeljani, ali ostavljaju papue svuda uokolo. Nikada ih ne
spremaju.
Glavna panika nastane sljedeeg jutra kada se probude. Tada papue trae po cijeloj kui, a esto ih
nailaze na razliitim mjestima. Dogodi se i da jednu papuu nau u jednoj prostoriji, a drugu u drugoj.

A jednoga jutra dogodilo se da je Janez traio svoje papue i nikako nije mogao nai niti jednu. Mama mu
je rekla da mu je papue odnijela Maca. Isto se dogodilo i drugoj djeci iz sela, Tineku, pelci, Tonki. Svima
su nestale papue.

Djeca su tako, kao i svakoga dana, pila svoju bijelu kavu za stolom kada je Janez pozvao pelu kod sebe.
No, ona nije mogla doi jer nije imala papue. Niti Janez nije mogao doi do pele jer niti on nije imao
papue. Sva djeca morala su ostati kod kue jer niti jedan od njih nije imao papue.

Tek kada je vani postalo toplije i kada se sunce nalo visoko na nebu, djeca su izala van bosa. Jurek je
dao prijedlog, a onda su se i svi zajedno dogovorili kako moraju pronai Macu Papuaricu koja im je
svima ukrala papue.

Ubrzo su je pronali. Maca je ivjela usred ume u kui s crvenim krovom. Na vratima je stajao natpis
Maca Papuarica. Maca je pozvala djecu da uu. Kada su uli u kui ostali su zapanjeni. Na policama su
bile poredane njihove papue.

No, kada im je Maca rekla da svatko nae i uzme svoje, djeca su ostala zbunjena jer su jedva prepoznala
svoje papue. Naime, Maca je papue oistila i zakrpala pa su im sada bile neprepoznatljive. Najteu
zadau imao je Bobek koji nikako nije mogao nai svoje papue. Bobekove papue bile su jako poderane,
a kod Mace na polici nije bilo takvih. Bobek se bojao vratiti kui bos, bez papua jer je sada ve bilo
hladno vani. Bojao se da se ne prehladi.

Tada mu je Maca donijela iste i zakrpane papue, a obeala mu je za zimu napraviti i nove da ih ima
kada padne snijeg. Nove papue zaeljela su i sva ostala djeca.

Naposljetku, svi su otili svojim kuama sretni jer su pronali papue, a i one su sada nove i iste.

Kada je poeo padati snijeg, Maca je marljivo radila. urila se kako bi sva djeca na vrijeme imala tople
papue koje je podstavljala zejim krznom kako bi one bile to toplije. Tko zna hoe li sada djeca stavljati
papue na svoje mjesto?

Likovi - Janez, pela, Tinek, Tonka, Bobek, Maca Papuarica

Skupina djece u prii se javlja velik broj djece koji su po karakteru slini zbog svoje osobine da ne vole
pospremati papue. Nisu pojedinano opisani, ali po njihovom ponaanju vidimo da su sva djeca
razigrana i vesela, ali i jako nemarna prema svojim stvarima. Djeca su i tvrdoglava jer nikako ne pristaju
nauiti kako se trebaju odnositi prema svojim papuama niti promijeniti svoje ponaanje.

Budui da nisu brinuli o svojim papuama, Maca ih je uzela da naue lekciju i kasnije brinu o svojim
stvarima. Djeca su se morala dobro potruditi da dou do svojih papua. Najprije su morala trpjeti
hladnou jer su im bez papua noge bile bose, a da bi uope izala iz kue, morala su ekati da zasja
sunce i zagrije ulice. Nakon toga uputili su se u pustolovinu, traei svoje papue. Krenuli su kroz umu,
pa su morali pokazati i hrabrost. Tako su malo po malo doli do Mace Papuarice. Otkrili su da je upravo
ona uzela njihove papue. Divili su se njenoj urednosti i odluili i sami postati takvi. Pogotovo kada
dobiju nove papue. Na kraju su djeca dobila svoje papue i to iste i nove pa su bili sretni i veseli, ali i
neto pametniji jer ih je Maca nauila lekciju.

Maca Papuarica iako se na poetku inilo da je ona jedna zla maca koja krade djeci papue, ubrzo
uviamo da je ona sve samo ne zla. Maca Papuarica je jedna vrlo mudra i smirena maca. Sve to je
eljela je nauiti djecu redu i istoi, ali ih i poastiti zakrpanim i novim papuama. Maca je uzela
podrapane papue djece kako bi ih uredila, a ne ukrala. Ona ima jako meko srce, jer nije mogla odoljeti a
da svoj djeci ne saije nove, lijepe papue. Ona tono zna kakve papue trebaju kojem djetetu i silno se
veseli to e ih sve saiti. Maca Papuarica je marljiva i vrlo, vrlo uredna. Voli da joj sve stoji na svom
mjestu, isto i posloeno. Njezin primjer posluio je djeci da vide koliko lijepo moe biti drati sve stvari
urednima. Maca je djeci odrala vanu lekciju i jo ih nagradila pokrpanim papuama koje e im posluiti
dok ne saije nove.
___________________________________________

Slovenska knjievnica Ela Peroci roena je 1922. godine u mjestu Sveti Kri kod
Rogake Slatine. Jo od malena eljela je biti uiteljica, no u toj elji isprijeio joj se
Drugi svjetski rat zbog kojeg je morala prekinuti kolovanje. Poslije rata ipak je
zavrila studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i zaposlila se kao
uiteljica. Najprije je radila u Domu invalidne omladine u Kamniku. Tu je susrela
mnogo djece kojoj je bio onemoguen normalan ivot i to je se duboko dojmilo pa je
o svojim dojmovima napisala potresan lanak. lanak je imao velikog odjeka u
javnosti te je Ela Peroci pozvana da surauje s urednitvom najpoznatijih slovenskih
djejih asopisa Pionir i Ciciban. Tada je zapoela i pisati matovite prie za djecu i uskoro postala
jednom od najpoznatijih slovenskih djejih knjievnica. Mnogo puta je nagraivana za svoj knjievni rad,
a prie su joj prevedene na vie stranih jezika: hrvatski, talijanski, njemaki, poljski, francuski, albanski,
maarski, eski, slovaki pa ak i na kineski. Izbor prica Ele Peroci (slovenski naslov Za lahko no)
preveden je kod nas pod naslovom Djeco laku no ili u zadnjem prijevodu kao Prie za laku no.