Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza (l1 l8)

Klasifikacija prostora kod su usko vezani za klasifikaciju prostora postrojenja za

suenje. Za detaljniji uvid u materiju itatelja se
postrojenja za suenje upuuje na dodatno prouavanje ovih normi.
tekuih premaza
II. OPE SMJERNICE NORME HRN EN 13355:2009
Area classification in plants Kombinirana kabina za prskanje i suenje openito
for drying liquid laminates se definira kao prostor u potpunosti zatvoren stropom,
zidovima i vratima unutar kojega se, jedan nakon
Val akovi, dipl. ing. stroj. drugoga, izvode procesi prskanja i suenja tekuih
Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb organskih prevlaka. Kombinirane kabine openito se
e-mail: v.djakovic@ex-agencija.hr sastoje od ventilatora, sustava grijanja (izmjenjiva
topline i/ili plamenik), dovodnih i odvodnih
Saetak Svrha je lanka dati prilog rasvjetljavanju dilema ventilacijskih kanala, ureaja za nanoenje boje
vezanih za klasifikaciju prostora kod postrojenja za suenje
tekuih premaza (klasifikacija zone 1 ili zone 2). U tekstu se (pitolja), sustava filtriranja zraka, elektrine opreme,
navode posebni sluajevi klasifikacije prostora kod razliitih sustava za gaenje poara itd.
vrsta suara s osvrtom na normativne zahtjeve, osobito normi
HRN EN 13355 i HRN EN 1539. U lanku su, takoer, dane
fizikalne osnove s numerikim primjerima koji predstavljaju
temelj za izraun veliina vanih za klasifikaciju prostora
specifinih postrojenja za suenje. Takoer su prikazani i
grafiki primjeri klasifikacije prostora unutar postrojenja za
suenje.

Summary The purpose of this paper is to shed light on the

dilemma related to area classification in plants for drying
liquid laminates (zone 1 or zone 2 classified). This text describes
particular cases of area classification in different types of
dryers with regard to standard requirements, especially
standards HRN EN 13355 and HRN EN 1539. This paper also
provides physical basics with numerical examples that
represent the basis for calculation of quantities relevant to the
area classification of drying plants. Graphic examples of area
classification within drying plants are also demonstrated.

Kljune rijei eksplozivna atmosfera, suara, zona opasnosti

Keywords explosive atmosphere, dryers, hazardous area
I. UVOD
Najee suenje prethodno lakiranih predmeta
ukljuuje intenzivnu emisiju zapaljivih tvari.
Dokument s klasifikacijom prostora postrojenja treba,
izmeu ostaloga, sadravati i klasifikaciju prostora
postrojenja za suenje. Potrebno je, kod odreivanja
vrste zone opasnosti unutar suara, uzeti u obzir sve
vane elemente koji utjeu na predmetnu klasifikaciju
kako se ne bi odreivala "prestroga" zona tamo gdje to
nije potrebno kao i da se, najee zbog nepoznavanja
svih karakteristinih parametara, ne bi provodila
klasifikacija prostora, a posljedino i ugradnja opreme i
instalacija, na raun sigurnosti postrojenja. Razmatrane
su smjernice normi HRN EN 13355:2009
(vienamjenska postrojenja za lakiranje i suenje) i
HRN EN 1539:2010 (suare i pei u kojima se
oslobaaju zapaljive tvari).
Svrha ovog lanka nikako nije dati cjelovit prikaz
spomenutih normi, nego iskljuivo onih dijelova koji
Slika 1. Primjer vienamjenske komore za lakiranje i suenje
Eksplozija se moe dogoditi ako unutar kombinirane
komore doe do koncentracije zapaljivih tvari (npr.
pare otapala, pare energenta ogrjevnoga sustava, pare
motornih goriva i sl.) vie od donje granice
eksplozivnosti (DGE) te ako je prisutan neki od
moguih uzronika paljenja (npr. vrue povrine
ogrjevnih sustava, mehanike iskre, elektrostatsko
izbijanje, elektrine iskre itd.).
Struja zraka unutar kabine treba biti to homogenija.
Potrebno je poduzeti mjere za sprjeavanje proputanja
para otapala van prostora kabine.
III. POSEBNI ZAHTJEVI NORME
HRN EN 13355:2009
Zahtjevi na brzinu strujanja unutar kombinirane
kabine za lakiranje i suenje odnose se na praznu
kabinu.
Kod kombiniranih kabina za nanoenje prevlaka na
npr. motorna vozila, kontejnere, kao i kod
kombiniranih kabina za velike izratke, npr. autobuse,

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza (l2 l8)

teretna vozila te kod kombiniranih kabina s radnom
jamom srednja brzina strujanja zraka mora biti
najmanje 0,3 m/s, dok rezultati mjerenja na
pojedinanim mjernim tokama ne smiju biti manji od
0,25 m/s. Navedeno vrijedi za kombinirane kabine za
nanoenje prevlaka na izratke slinih ili razliitih
veliina.
Prisilna ventilacija kombiniranih kabina primjenjuje
se, prije svega, za razrjeivanje i odvod zapaljivih tvari
prisutnih u kabini. Potrebno je uzeti u obzir injenicu
da se najee radi o smjesi otapala, osobito u
kontekstu brzine hlapljenja.
Prisilnom ventilacijom mora se osigurati
jednakomjerno ispiranje bez "depova" u kojima bi se
javljale koncentracije zapaljivih tvari iznad dozvoljene
granine vrijednosti.
cjelokupni prostor kabine, ukljuivo i odsisne
ventilacijske kanale te prostor 1 m oko stalnih otvora
kabine, klasificira se kao zona 2 za vrijeme reima
lakiranja i tzv. "meufaze", odnosno vremenskoga
perioda za vrijeme kojega nema lakiranja.
IV. SMJERNICE NORME HRN EN 1539: 2010
Suare tipa "A" definirane su kao one kod kojih je
koncentracija zapaljive tvari u bilo kojem dijelu suare
u kojem se nalazi zapaljiva tvar ispod granine
vrijednosti najvie koncentracije zapaljive tvari prema
dijagramu za suare tipa A (slika 3.).

Slika 2. Primjer klasifikacije prostora unutar vienamjenske komore

za lakiranje i suenje za vrijeme procesa
lakiranja i meufaze

Sva podruja, sekcije, cjevovodi i sustavi za

odvoenje zraka moraju se stalno ispirati prisilnom
ventilacijom kako bi se svugdje sprijeile koncentracije
zapaljivih tvari iznad graninih vrijednosti (iznimka su Slika 3. Dijagram ovisnosti omjera maksimalne koncentracije
prostori graninoga sloja neposredno uz objekt na koji zapaljive tvari koja se sui i donje granice eksplozivnosti odnosno
se nanosi prevlaka). maksimalno dozvoljene koncentracije zapaljivih tvari pri
temperaturi 20 C o temperaturi suenja za suare tipa "A"
Koncentracija zapaljivih tvari unutar kombiniranih
kabina mora biti ograniena na najvie 25% DGE. Odravanje koncentracije zapaljivih tvari unutar
granica prikazanih na slici 3. kod ovog tipa suara
Kod upotrebe regulacijskih zaklopki mora i pri
postie se, prije svega, radom prisilne ventilacije.
najmanjem poloaju otvorenosti regulacijskih zaklopki
Prisilna e ventilacija ispirati cijeli prostor
biti osiguran najmanji volumni protok kako bi se
sprjeavajui rast koncentracije zapaljive tvari iznad
zajamio minimalno potrebni volumni protok
maksimalno dozvoljene. Iznimka su granini slojevi uz
dovedena (svjeeg) zraka. Nakon nepredviena prekida
predmete koji se sue gdje koncentracije zapaljivih
rada prisilne ventilacije mora se najmanje pet puta
tvari prelaze granice prikazane na slici 3. Normom su
izmijeniti zrak u cjelokupnom prostoru prije no to se
predvieni kako nadzor/kontrola struje zraka (reim
ogrjevni sustav ponovno stavi u pogon radi suenja.
kontrolirane ventilacije putem npr. presostata) tako i
Ogrjevni sustav nikako ne smije biti u funkciji prije nadzor i praenje koncentracije zapaljivih tvari.
nego to prisilna ventilacija bude u pogonu.
Vezano za prikaz na dijagramu za suare tipa "A"
Budui da je u kombiniranim komorama (slika 3.), norma preporuuje za suare koje se prema
koncentracija zapaljivih tvari ograniena na 25% DGE,

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza
tehnolokim parametrima nalaze unutar podruja "1"
nadzor struje zraka odnosno prisilne ventilacije kao i
kontrolu koliine zraka koja struji kroz suaru te
nadzor koncentracije zapaljivih tvari koje se emitiraju
tijekom procesa suenja. Iako norma eksplicitno ne
odreuje zonu 2 unutar ovoga tipa suara, zbog
predvienih reima rada (npr. pokretanje,
zaustavljanje, poremeaji u radu) najee se u
konkretnim primjerima iz prakse ovi prostori
klasificiraju kao zona 2. Za suare koje se nalaze
unutar podruja "2", norma preporuuje isto to i za
podruje "1" uz dodatak zahtjeva za sekundarnom
protueksplozijskom zatitom odnosno ugradnjom
opreme i instalacija kategorije 3G, to upuuje na
klasifikaciju zone 2 unutar suare. Za suare koje se
nalaze unutar podruja "3" norma preporuuje isto to i
za podruje "1" uz dodatak zahtjeva za sekundarnom
protueksplozijskom zatitom odnosno ugradnjom
opreme i instalacija kategorije 2G (to upuuje na
klasifikaciju zone 1 unutar suare) kao i ugradnjom
eksplozijskih oduaka.
Suare tipa "B" definirane su kao suare kod kojih je
koncentracija kisika u suari nedovoljna da bi se
formirala eksplozivna atmosfera u bilo kojem dijelu
suare. Metoda kojom se navedeno postie, jest
upotreba inertizacijskoga plina. Inertizacija, kao
izbjegavanje eksplozivne atmosfere razrjeivanjem
zapaljive tvari ili atmosferskoga kisika s kemijski
inertnim tvarima, primjenjuje se u unutranjosti suare
gdje je mogue osigurati malu koliinu mijeanja s
okolnom atmosferom. Koncentracija kisika za
temperature suenja, npr. do 150 C ne smije prijei
50% granine koncentracije kisika (gdje se smatra da je
gornja granina koncentracija kisika najvia
koncentracija kisika kod koje samostalno irenje
plamena, odnosno eksplozije, vie nije mogue
prerazrijeenost) ili 4% volumnih.
V. FIZIKALNE OSNOVE PRORAUNA SUARA
PREMA NORMI HRN EN 1539
(PRILOZI "A", "C")
Razliiti tipovi proizvoda koji se sue nakon
lakiranja emitiraju zapaljive tvari iz premaza razliitim
intenzitetom. Potrebno je paljivo procijeniti konkretan
sluaj iz industrijske prakse kako bi se odabrao
odgovarajui model prorauna konkretne suare. Jedna
od osnovnih veliina koju je potrebno znati kod
procesa suenja je Mmax izraena u g, to je oznaka za
maksimalnu koliinu zapaljive tvari koja se
sui/isparava unutar suare.
Komorne suare sluaj brzog isparavanja
Veliine koje se javljaju u jednadbama koje opisuju
proces suenja kod ovog tipa suara, jesu osim
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2
(l3 l8)
spomenutog Mmax takoer temperatura suenja
izraena u C, volumen suare V izraen u m3, donja
granica eksplozivnosti DGE pri 20 C izraena u g/m3
(ako je nepoznata, predmetna norma predlae koristiti
vrijednost 40 g/m3), - omjer maksimalno doputene
koncentracije zapaljive tvari i stvarne trenutne
koncentracije u sluaju izostanka ventilacije,
CDGEdop omjer maksimalne koncentracije zapaljive
tvari koja se sui i donje granice eksplozivnosti (vidi
sliku 3.), t0 izraeno u h koje predstavlja teorijsko
vrijeme isparavanja potpune koliine zapaljive tvari
koja je unesena u suaru (Mmax) i sui se na
temperaturi suenja pod teorijskom pretpostavkom da
brzina isparavanja ostaje konstantna tijekom itava
procesa suenja, tw, izraeno u h koje oznaava vrijeme
koje potrebno za jednu izmjenu zraka unutar suare,
Qmin, izraeno u m3/h to oznaava minimalno
potrebnu koliinu protonoga zraka na odreenoj
temperaturi suenja te Cdop izraeno u g/m3
maksimalno doputena koncentracija zapaljive tvari
unutar cjelokupna prostora suare.
Jednadbe koje predstavljaju temelj za proraun
ovoga tipa suara, jesu sljedee:
CDGEdop xDGE
Cdop (V.1)
100
Cdop x293xV
(V.2)
M max x(273 )
Ovisnost omjera maksimalno doputene
koncentracije zapaljive tvari i stvarne trenutne
koncentracije u sluaju izostanka ventilacije
parametra o omjeru t0 / tw prikazana je na slici 4.
Slika 4. Dijagram ovisnosti parametra o omjeru t0 / tw
Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza (l4 l8)

Ovisnost prikazana na slici 4. moe se izraziti i na (protona masa), Qmin(S) izraeno u m3/h
sljedei nain: minimalno potrebna koliina protonoga zraka kod
uvjeta 20 C i 101325 Pa apsolutnoga tlaka
t0
(V.3) (atmosferski uvjeti), DGE , to oznaava donju
tw granicu eksplozivnosti kod odreene temperature
Ako je poznat, vrijedi suenja, CDGEdop - omjer maksimalne koncentracije
zapaljive tvari koja se sui i donje granice
ln
1
xe 1 (V.4) eksplozivnosti pri nekoj temperaturi suenja, Cdop,
izraen u g/m3, koji oznaava maksimalno doputenu
je mogue izraunati na sljedei nain: koliinu zapaljivih tvari unutar suare te f koeficijent
geometrije suare.
a cx
( ) (V.5) Jednadbe koje predstavljaju temelj za proraun
1 b d 2 suara s kontinuiranim protokom, jesu sljedee:
gdje su a=-2946, b=-3096, c=3045 i d = -5222. CDGEdop xDGE
Cdop (V.10)
Nadalje, vrijede sljedei odnosi: 100

2,58 U narednim je jednadbama dan izraun minimalno

t0 (V.6)
potrebne koliine ventlacijskoga zraka i maksimalno
dozvoljene koliine zapaljivih otapala koja isparavaju.
V (V.7) Ako kontinuirana suara ima vie sekcija, ovaj izraun
tw
Qmin, potrebno je provoditi za svaku sekciju.
Minimalno potrebna koliina protonoga zraka pri
V (V.8) atmosferskim uvjetima dobiva se prema:
Qmin,
tw
fxM max (V.11)
Qmin( S )
Iz navedenog slijedi izraz za maksimalnu koliinu Cdop
zapaljive tvari koja se sui/isparava unutar suare:
Minimalno potrebna koliina protonoga zraka na
C x293xV (V.9) nekoj temperaturi suenja dobiva se prema:
M max adm
(273 )x
(273 )
Qmin, Qmin( S ) x (V.12)
Komorne suare sluaj sporog isparavanja 293
Trenutno nisu dostupne vjerodostojne metode
ime dolazimo do najvie koliine zapaljive tvari
prorauna minimalne koliine zraka koji treba
koja se sui/isparava unutar suare u jednom satu:
nastrujavati kroz ovu vrstu suara. Nakon to ove
metode budu razvijene, bit e ukljuene u sljedee Qmin( S ) xCdop
M max (V.13)
izdanje norme HRN EN 1539. U meuvremenu je f
mogue grubo procjenjivati vane parametre. U
svakom sluaju, koliina zraka koji struji kroz suaru ili
mora biti takva da koncentracija zapaljivih otapala ni u
Qmin, xCdop x293
kojem trenutku ne prijee vrijednost 40% DGE za M max (V.14)
podruje 1, kao to je prikazano na slici 3. fx(273 )
Ovisnost donje granice eksplozivnosti o temperaturi
Suare s kontinuiranim protokom suenja
Pretpostavka za proraun suara ovoga tipa Sljedea jednadba opisuje linearnu ovisnost donje granice
prosjena je molarna masa 100g/mol, s obzirom da se eksplozivnosti o temperaturi suenja, kao to je grafiki
molarne mase zapaljivih otapala u suarama ovoga tipa prikazano na slici 3.:
kreu izmeu vrijednosti 60-150 g/mol.
DGE ( ) DGEx 1 DGE x( 20) (V.15)
Dodatne veliine koje se javljaju u jednadbama koje
opisuju proces suenja u suarama s kontinuiranim gdje su DGE ( ) , izraena u g/m3, DGE pri
protokom, jesu, osim veliina koje su ve navedene za odreenoj temperaturi suenja i DGE , izraeno u
sluaj brzog isparavanja kod komornih suara, a
%/100K, koeficijent pada donje granice eksplozivnosti
javljaju se i kod suara s kontinuiranim protokom, i
Mmax izraena u g/h, maksimalna koliina zapaljive s porastom temperature. Ako je DGE nepoznat, uzima
tvari koja se sui/isparava unutar suare u jednom satu se vrijednost DGE =20%/100K=0,002K-1.

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza (l5 l8)

VI. NUMERIKI PRIMJERI PRORAUNA RADNIH Primjer VI.2

PARAMETARA POSTROJENJA ZA SUENJE
(PRILOG "B" NORME HRN EN 1539)
U nekoliko sljedeih primjera ilustrirana je primjena
iznesenih fizikalnih osnova prorauna komornih i
kontinuiranih postrojenja za suenje.
Primjer VI.1
Proizvodi lakirani s 250 g premaza unose se u
komornu suaru ukupna volumena 1,5 m3 pri
Lakirani komadi sue se u komornoj suari volumena
36,8 m3 pri temperaturi suenja 210 C. Izmjerena je
stvarna protona koliina zraka od 2100 m3/h. Koja se
maksimalna koliina premaza smije upotrijebiti u ovoj
suari ako sadri 60% zapaljivih otapala i vrijeme
predsuenja iznosi 20 min.?
S obzirom da DGE i molarna masa zapaljivih otapala
nisu zadani, uzimaju se normom preporuene
vrijednosti CDGE,20C=40 g/m3 i
DGE =20%/100K=0,002K .
-1

temperaturi suenja 260C. Proces nanoenja laka traje

40 min. i koliina zapaljivih tvari koja isparava (etanol) Na temperaturi 210C teorijsko vrijeme isparavanja
je 50%. DGE20 je 59 g/m3, koeficijent pada donje prema (V.6) iznosi
granice eksplozivnosti s porastom temperature je 2,58
7,5%/100K. Vrijeme predsuenja je pola vremena t0 0, 0123h
210
lakiranja i iznosi 20 min. za to vrijeme ispari 45%
otapala. Kolika je minimalno potrebna protona Vrijeme potrebno za jednu izmjenu zraka unutar
koliina zraka? suare prema (V.7) iznosi
Koliina premaza od 250 g uz koliinu otapala (koje 36,8
tw 0, 017 h , dok je omjer ovih vremena
isparava) od 50% i podatka o isparavanju/ishlapljivanju 2100
od 45% za vrijeme predsuenja daje koliinu otapala t0 0, 012
0, 7
izdvojenu tijekom suenja: tw 0, 017
(100 45)x250x50 Prema dijagramu prikazanom na slici 4. proizlazi da
69 g
100x100 je =0,434.
Suara radi u podruju 2 prema slici 3., to upuuje DGE na temperaturi suenja 210 C prema (V.15)
na klasifikaciju zone 2 unutar suare. iznosi
Primjenom jednadbe (V.15) dobivamo DGE na DGE 40x 1 0, 002x(210 20) 25 g / m3
zadanoj temperaturi suenja od 260 C:
Za podruje rada "2" prema slici 3. maksimalno
DGE 59x 1 0, 00075x(260 20) 48, 4 g / m 3
doputena koncentracija je 60%DGE, odnosno u ovom
sluaju 14,8 g/ m3. Unutranjost suare klasificira se
Iz jednadbe (5.2) slijedi: kao zona 2.
48, 4 x 293 x1,5 Prema jednadbi (V.9) maksimalna koliina zapaljive
0,578 tvari koja isparava unutar suare je:
69 x(273 260)
Iz jednadbe (V.3) slijedi: 14,8x293x36,5
M max 755 g
t0 0, 434x(273 210)
0,344
tw Prema toki A.1.1.2 predmetne norme koliina
Prema (V.6) i (V.7) vrijedi: otapala koja ispari za vrijeme predsuenja od 20 min. je
2,58 45%, pa izraunata Mmax odgovara 55% koliine
t 0, 0099h zapaljivih otapala koji su bili prisutni u suari prije
260
poetka procesa suenja. Shodno tome, maksimalno
0, 0099
dozvoljena koliina zapaljivih otapala u suari iznosi:
tw 0, 029h 755x100
0,344 1373 g
55
Iz (V.8) slijedi traena minimalno potrebna koliina odnosno, kad se uzme u obzir na poetku definiran
zraka na zadanoj temperaturi suenja: podatak da premazi sadre 60% zapaljivih tvari:
1,5 1178 x100
Qmin 51, 7 m 3 / h 2288 g
0, 029 60
Dakle, maksimalna koliina premaza koji se smije
unijeti u suaru u jednoj ari je 2,2 kg.

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza
Primjer VI.3
eline ploe razliitih veliina sue se u
kontinuiranoj suari na temperaturi suenja 260C.
Maksimalna koliina zapaljive tvari koja se
sui/isparava u suari je 48 kg/h. Geometrijski
koeficijent suare je f=1. Zapaljiva tvar ima pri 20C
donju granicu eksplozivnosti 59 g/m3. Faktor linearne
ovisnosti DGE o temperaturi iznosi 11%/100K. Kolika
je minimalno potrebna protona masa ventilacijskoga
zraka na ovoj temperaturi suenja?
DGE na temperaturi suenja 260 C prema (V.15)
iznosi
DGE 59x 1 0, 0011x(260 20) 43, 4 g / m 3 odnosno 14,4 kg/h.
Za podruje rada "2" prema slici 3. maksimalno
doputena koncentracija je 60% DGE na konkretnoj
temperaturi, odnosno u ovom sluaju 26 g/m3.
Unutranjost suare klasificira se kao zona 2.
Prema jednadbi (V.11) slijedi minimalno potrebna
koliina protonoga zraka pri atmosferskim uvjetima
1x48000
Qmin( S ) 1846m3 / h
26
odnosno, prema (V.12) za temperaturu suenja
260C
273 60
Qmin( ) 1846x 3358m3 / h
293
Valja uoiti da je minimalno potrebna koliina
protonoga zraka na temperaturi suenja 260 C za
80% vea od protone koliine zraka koja bi bila
potrebna na sobnoj temperaturi.
Primjer VI.4
Suara je podijeljena u dvije sekcije koje imaju
potpuno neovisne ventilacijske sustave. Temperatura
suenja je 260 C. Najvia koliina zapaljive tvari koja
se sui/isparava u suari je 48 kg/h. Unutar prve sekcije
sui se 70% zapaljivih otapala, unutar druge sekcije
30%. Suara radi u podruju 3 prikazanom na slici 3.
Faktor linearne ovisnosti DGE o temperaturi iznosi
11%/100K. Zapaljiva tvar ima pri 20 C donju granicu
eksplozivnosti 59 g/m3. Kolike su minimalno potrebne
protone koliine zraka pri sobnoj temperaturi i pri
zadanoj temperaturi suenja u obje sekcije suare?
Prema slici 3. omjer maksimalne koncentracije
zapaljive tvari koja se sui i donje granice
eksplozivnosti (CDGEdop) iznosi 75% donje granice
eksplozivnosti pri 20 C. Zbog kinetikih reakcija DGE
se smanjuje s porastom temperature. Primjenom (V.15)
dobivamo:
CDGEdop , 75x 1 0, 0011x(260 20) 55, 2% DGE20
(l6 l8)
iz ega proizlazi da je maksimalno doputena
koliina zapaljivih tvari unutar suare Cdop=32,6 g/m3.
Unutar prve sekcije suare isparava 70% od 48 kg/h
odnosno 33,6 kg/h.
Prema izrazima (V.11) i (V.12) slijede traene
protone koliine unutar prve sekcije:
1x33600
Qmin( S ) 1031m3 / h
32, 6
273 260
Qmin, 1031x 1876m3 / h
293
Unutar druge sekcije suare isparava 30% od 48 kg/h
Prema izrazima (V.11) i (V.12) slijede traene
protone koliine unutar druge sekcije:
1x14400
Qmin( S ) 442m3 / h
32, 6
273 260
Qmin, 442x 804m3 / h
293
Unutar ove suare, sukladno slici 3., klasificira se
zona 1.
Primjer VI.5
U kontinuiranoj suari sue se proizvodi na
temperaturi 160 C. Otapala koja isparavaju pri sobnoj
temperaturi imaju donju granicu eksplozivnosti 35
g/m3. Minimalno potrebna koliina protonoga zraka
na definiranoj temperaturi je 24060 m3/h. Geometrijski
koeficijent ventilacije je 1. Koja najvea koliinu
otapala smije biti unesena u suaru u jednom satu?
Suara radi u podruju 2 prikazanom na slici 3. S
obzirom da ovisnost DGE o temperaturi suenja nije
definirana, uzima se preporuena vrijednost
20%/100K. Prema slici 3. omjer maksimalne
koncentracije zapaljive tvari koja se sui i donje
granice eksplozivnosti (CDGEdop) iznosi 60% donje
granice eksplozivnosti pri 20 C. Primjenom jednadbe
(V.15) dobivamo:
CDGEdop , 60x 1 0, 002x(160 20) 43% DGE20
Pa je maksimalno dozvoljena koncentracija
zapaljivih otapala u suari Cdop=15,1 g/m3.
Iz jednadbe (V.14) slijedi:
24060x15,1x293
M max 245840 g
1x(273 160)
Dakle, u zadatkom definiranu kontinuiranu suaru u
jednom satu ne smije se unijeti koliina otapala vea
od 246 kg. Unutar suare klasificirana je zona 2.
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2
Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza (l7 l8)

VII. GRAFIKI PRIMJERI KLASIFIKACIJE Na slici 6. prikazan je primjer klasifikacije prostora

PROSTORA KOD KONKRETNIH unutar tunelske (kontinuirane) suare. U prostoru kade
POSTROJENJA ZA SUENJE i suare neposredno uz povrinu impregnanta u kadi
klasificirana je zona 0. Unutar suare i odsisnoga
U nastavku su prikazani primjeri klasifikacije ventilacijskog sustava kade i suare klasificirana je
prostora unutar razliitih tipova suara i pridruenih zona 1. Oko ulaza namota klasificirana je zona 2
dijelova postrojenja iz industrijske prakse. Takoer su prostiranja R=1,5 m, dok je oko izlaza tunelske suare
kratko prokomentirani i osnovni principi rada klasificirana zona 2 prostiranja R=3 m. Prostor kade i
ventilacijskih sustava ovih suara. suare ventiliran je prisilnom ventilacijom. Uobiajeno
Na slici 5. prikazan je primjer klasifikacije zone 1 za ovakva postrojenja, rad zapoinje nakon provedene
unutar konkretna prostora za suenje, odsisnih predventilacije od 5 i/h. U sluaju nepredviena
ventilacijskih kanala te 1,5 m oko ispuha odsisne prekida rada ventilacijskoga sustava povratak je uvijek
ventilacije. U radijusu od 3 m oko vrata suare i oko na fazu predventilacije. Ventilacija se kontrolira
ventilacijskoga ispuha klasificirana je zona 2. Na ovoj krilnom sklopkom koja u sluaju detekcije pada
suari rad ventilacijskoga sustava koncipiran je tako da ventilacije blokira daljnji rad postrojenja.
se prije poetka rada u suari izvodi predventilacija od
najmanje pet izmjena. Ventilacijski je sustav
kontroliran, tj. u odsisnim kanalima tlanim se
sklopkama kontrolira strujanje zraka, tako da se u
sluaju smanjenja ili prestanka strujanja zraka prekida
rad, a ponovno je ukljuivanje mogue tek kada se
uspostave projektirani uvjeti. Radna temperatura u
prostoru suenja je cca 20C. Takoer, nakon zavretka
procesa suenja predviena je postventilacija, to znai
da nakon iznoenja radnih komada ventilacija radi jo
cca 5,5 min.

Slika 6. Primjer klasifikacije prostora unutar tunelske suare

Na slici 7. prikazan je primjer klasifikacije prostora

unutar ventilacijskih kanala i prostora za lakiranje i
suenje gdje je korisnik radnom uputom definirao
vrijeme zastoja konvejera nakon lakiranja zadnjega
komada, a prije izlaska lakiranih komada iz prostora za
lakiranje i suenje, tijekom kojega se odvija
dominantan dio procesa suenja. Navedenim se postie
klasifikacija iskljuivo zone 2 (bez zone 1) oko
konvejera izvan prostora lakirnice i suare. Korisnik je
obavezan potivati ovakav zahtjev koji je definiran
radnom uputom, a koji je integralni dio pretpostavki na
kojima, u ovakvim sluajevima, poiva klasifikacija
prostora.

Slika 5. Primjer lokalno klasificirane zone 1 i zone 2 unutar lakirnice

i zone 1 unutar komorne suare

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza (l8 l8)

Slika 7. Primjer klasifikacije prostoraunutar lakirnice i suare s vremenskim zastojem

VIII. ZAKLJUAK

Vidljivo je da je kod postupka klasifikacije prostora

unutar suara i pripadajuih dijelova postrojenja
potrebno poznavati sve vane parametre (npr.
temperaturu suenja, maksimalno dozvoljenu koliinu
zapaljivih tvari unutar suare, ovisnost DGE o
temperaturi suenja, omjer maksimalne koncentracije
zapaljivih tvari i donje granice eksplozivnosti,
minimalno potrebnu protonu koliinu zraka na
odreenoj temperaturi i dr.) koji su polazite za
odreivanje tipa zone unutar suare kao i za
odreivanje kapaciteta ventilacijskoga sustava. Samo
sagledavanjem i uzimanjem u obzir svih bitnih veliina
koje utjeu na predmetnu problematiku, mogue je
doi do vrstih temelja za ispravan pristup klasifikaciji
prostora postrojenja za suenje, koja, s jedne strane, ne
ide "predaleko" na stranu sigurnosti i, to je jo vanije,
ni na raun sigurnosti s naslova tehnolokih eksplozija.

LITERATURA
[1] Norma HRN EN 13355:2009 Postrojenja za prevlaenje -
Vienamjenske komore - Sigurnosni zahtjevi
[2] HRN EN 1539:2010 Sunice i pei u kojima se oslobaaju zapaljive
tvari - Sigurnosni zahtjevi

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2