SUPERVIZIJA ON -LINE

Autor: Marina Roboti

Mentor : Antonija iak

Datum: 14.10.2003. godine

SADRAJ

UVOD........................................................................................................................................ 2

I DIO ......................................................................................................................................... 4

TO JE SUPERVIZIJA? ........................................................................................................ 4

MODELI SUPERVIZIJE ....................................................................................................... 5

MODELI PROFESIONALNOG DIJALOGA USMJERENOG PREMA

PROMAGAIMA ................................................................................................................... 6

SUPERVIZOR ......................................................................................................................... 9

SUPERVIZIJSKA POLITIKA............................................................................................. 12

.SUPERVIZIJA PSIHOSOCIJALNOG RADA ................................................................. 14

KOMUNIKACIJA................................................................................................................. 15

BILJEKE O SUSRETU ...................................................................................................... 17

II DIO...................................................................................................................................... 19

TO JE ON LINE SUPERVIZIJA ................................................................................... 19

PREDNOSTI I NEDOSTACI............................................................................................... 19

KAKO UBLAITI NEDOSTATKE .................................................................................... 20

PREDSTAVLJANJE ON LINE SUPERVIZORA .......................................................... 23

PREDUVJETI ZA PROVOENJE SUPERVIZIJE ......................................................... 27

CILJEVI I ZADACI SUPERVIZIJE................................................................................... 29

REALIZACIJA ...................................................................................................................... 29

BILJEKE O SUSRETU ...................................................................................................... 31

EVALUACIJA ....................................................................................................................... 33

ZAKLJUAK ........................................................................................................................ 35

Literatura: .............................................................................................................................. 37

Linkovi:................................................................................................................................... 38

1
 UVOD

U posljednjih desetljea tehnologija napreduje takovom brzinom da je gotovo

nemogue ii u korak s njom premda je Charles H. Duell, direktor amerikog ureda za patente,
1899. g. izjavio Sve to je mogue izumiti, ve je izumljeno. (HT Net Portal).Gotovo u
pravilu mnoga dostignua koja danas nazivamo revolucionarna nisu bila u poetku prihvaena,
a komercijalnoj primjeni moglo se samo sanjati.

Sa sigurnou se moe rei da su danas za nau civilizaciju jedni od najveih izuma

telefon, televizor i raunalo. Bez telefona ivot je gotovo nezamisliv. Osim fiksnih telefonskih
linija postoje mobilni aparati. Gotovo da se broj mobitela u obitelji moe mjeriti brojem
lanova domainstva. Sada se ini nevjerojatnim da je u internom dopisu Western Union
pisalo: Taj 'telefon' ima previe nedostataka da bismo ga mogli smatrati ozbiljnim sredstvom
za komuniciranje. Ta naprava za nas nema nikakvu vrijednost. Danas moemo rei prevarili su
se, ali nisu svi vizionari. Isto to dogodilo se Kenethu Olsenu, predsjedniku Digital Equipment
Corporationa, jo 1977. nije vidio razloga da posjeduje raunalo kod kue. Danas se nerijetko u
mlaim obiteljima moe nai i vie od jednog raunala. Telefon i raunalo spojili su se u novi
izum Internet. Na Internet se preselilo informiranje, zapoljavanje, educiranje, savjetovanje,
izlobe, dopisivanje, sluanje glazbe, gledanje filmova, predstava, praenje sportskih
dogaanja, rezerviranje hotela i zrakoplovnih letova, a klasinu trgovinu zamijenila je e -
trgovina.

Ovaj nain funkcioniranja uvelike je pridonjeo globalizaciji, jer svi oblici ljudske
aktivnosti, iz koje god zemlje dolazili ovdje nalaze jednaku primjenu. Rast takovog naina
poslovanja je u nekim podrujima 800% godinje. Danas je to postalo toliko vano da
govorimo o informatikoj pismenosti. Onaj koji se ne prikljui uskoro ovom trendu ostat e
nepismen. Toga su sve svjesne i kole. Broj kola koje koriste Internet danas je sve vei. Prve
edukacije rada na raunalu poinu danas ve u vrtiima kroz igraonice. Djeca ne znaju to je
slama, ali znaju to je DVD, prilica i sl. Sve je vie osnovnih i srednjih kola koje imaju
informatike uionice i pristup Internetu. U nekim zagrebakim kolama ve se zadae alju e
mailom profesorima. Upisi na fakultet provjeravaju se na Internetu. Istraivanja za seminare i
diplomske radove smatraju se nepotpunima bez istraivanja literature na Internetu. U Velikoj
Britaniji prema podacima. BACP - British Association for Counselling and Psychotherapy jo
iz 1999. uoilo se da kole znaajno poveavaju ICT (Internet and electronic communication)

2
62% osnovnih i 93% srednjih kola koriste Internet. Broj kola koje koriste Internet u kojima
idu djeca po posebnom programu poveao se u samo jednoj godini od 31% na 60%.

Danas se nudi bezbroj mogunosti edukacije putem Interneta od kulinarskih

vjetina, do managementa. Ono to je sigurno da sve nae ivotne aktivnosti polako dobivaju
svoje mjesto i na ovom mediju. Ameriki psiholozi vjeruju da e ovi virtualni servisi postati
jedni od najbre rastuih poslova u klinikoj psihologiji u ovom desetljeu. Supervizija u
psihosocijalnom radu u Hrvatskoj prua lepezu mogunosti edukacije, treninga i supervizije na
superviziju na klasian nain, licem u lice, ali uskoro i online. Ljudi meusobno
komuniciraju - raunalo je samo medij.

3
 I DIO

TO JE SUPERVIZIJA?

Supervizija se razliito definirala u razliitim krajevima svijeta ovisno o funkciji i

modelima supervizije. Postoji niz definicija supervizije, ali izdvojila bi definiciju vedske
autorice naeg porijekla LJ. Cajvert (2001; str.1 -12): Supervizija je kreativni prostor terapeuta
u kojem supervizor potie na kreativnost i smjelost, te zapaa procese koji se odvijaju u susretu
s klijentom. U superviziji takoer treba omoguiti da otkrije svoju snagu i svoje resurse. Kroz
superviziju terapeut (supervizant) poveava svoje samopoznavanje i kompetenciju u vrenju
profesije. Vano je da terapeut (supervizant) pokua shvatiti klijentov problem, doivljaj i
iskustvo u svjetlu njegove prie, bez generaliziranja ili pripisivanja vlastitih tumaenja klijentu.
Zadatak supervizora treba biti da stvori prostor u kojem terapeut preispituje, korigira, postavlja
pitanja, a prije svega problematizira u datim okvirima, tvrdnjama i istinama. Slino ulozi
filozofa, zadatak je supervizora da ne daje gotove odgovore na probleme, ve da pomogne
terapeutu da postane svjestan svojih vlastitih razvojnih mogunosti.

4
 MODELI SUPERVIZIJE

Jo 20 tih godina 20 stoljea razvio se koncept supervizije u psihosocijalnom radu,

ali jo uvijek ne postoji jedinstveno odreenje ovoga pojma niti jedinstveni model. U
Hrvatskoj, u kojoj se tek supervizija razvija, postoji niz nedoumica: to je to supervizija u
psihosocijalnom radu? Za koji e se model supervizije hrvati odluiti? to je najprimjenjenije
naim uvijetima?

Povijesno gledano prema Ajdukovi, M. i Cajvert, Lj. (2001; str. 195-214) prvo su se
razvili modeli koji su se razlikovali s obzirom na pripadanje nekom terapeutskom konceptu.
Oni su vezani na obrazovanje, te profesionalni rast i razvoj pomagaa u okviru pojedinih
terapeutskih pristupa. To su:

- bihejvioralistiki model supervizije

- psihoanalitiki (psihodinamski) model supervizije
- humanistiki model
- sistemski model (Miloevi Arnold i sur.1999.)
- procesni model supervizije (npr. Hawkins i Shotet, 1989.)
- interakcionalitiki model (npr. Shulman, 1993.)
- integrativni model (npr. Cajvert, 2001.)

U zemljama engleskog govornog podruja (Sjedinjene Amerike Drave, Velika

Britanija, Australija) prevladava model u kojoj supervizija objedinjuje tri funkcije:

- administrativno-upravljaku
- podravajue -pomauu
- poduavajuu funkciju.

U Evropi razvijaju se procesni i integrativni modeli koji se oslanjaju na naelo

osnaivanja i postmodernizam u socijalnom radu i terapiji openito.

- nizozemski model model kompetentnosti (Van Kessel, 1999.)

- vedski model model supervizije psihosocijalnog rada (Bernler i Johanson,1993.;
Johanson, 1999. i Cajvert, 2001.)

Razvojne modele supervizije s obzirom na njihovo podruje primjene zovemo

supervizijom psihosocijalnog rada. Suvremeni modeli supervizije imaju zajedniko to da se

5
usredotouju na proces profesionalnog rasta i razvoja supervizanata te razvoj njegove
kompetentnosti kroz reflektiranje o njegovim profesionalnim iskustvima. Kroz to se integrira
teorija i praksa u sigurnom i podravajuem okruenju u kojem su potrebe i mogunosti
pomagaa u prvom planu.

MODELI PROFESIONALNOG DIJALOGA USMJERENOG PREMA

PROMAGAIMA

U superviziji postoji niz aktivnosti i tipova profesionalne interakcije meu

strunjacima koji mogu ili moraju biti dostupni strunjacima u podruju socijalnog rada, ali i u
drugim podrujima u kojima je sutina profesije rad s drugim ljudima. U daljnjem tekstu bit e
prikazana osnovna obiljeja strunog nadzora, administrativne supervizije, supervizije u
psihosocijalnom radu, supervizije u edukaciji, konzultacija, psiholokih kriznih intervencija i
psihoterapije (prema Lundsbys i Sandell, 2001.):

Struni nadzor
- cilj je unapreenje strunog rada
- pravodobno ukazivanje na nepravilnosti i propuste u strunom radu pojedinih slubi i
organizacija
- poduzimanje svih potrebnih mjera da se prava korisnika ostvaruju u skladu sa
zakonom i naelima profesionalnog rada
- u naem Zakonu o socijalnoj skrbi postoji upravni nadzor (lanci 170. do 172.)

Administrativna supervizija (rukovodna supervizija ili supervizija zaposlenika)

- ima za cilj pomo organizaciji da ostvari svoje strune zadae djelotvorno i kvalitetno
- oekuje se da strunjaci znaju tko, to i kako treba initi u radu s korisnicima
- fokus je na sadraju rada, korisnicima/klijentima, organizaciji u kojoj se radi
- uloga supervizora je u tome da usmjerava, vrednuje, pouava, informira, nadgleda,
olakava, podrava
- supervizor (ekspert) treba imati znanja i vjetine za tono odreeno podruje rada s
pozicije specifine profesije
- metoda rada je administrativno voenje
- organizacijski odnosi su hijerarhijska nadreenost unutar iste radne organizacije ili
osoba izvan organizacije struna za specifino podruje

6
 - supervizor (ekspert) je odgovoran za sadraj rada, i dobru organizaciju posla i
kvalitetu rada s klijentom.
- sudjelovanje u superviziji je obavezno
- za organizaciju potreba za ovom vrstom supervizije je stalna, a po potrebi pojedinca
povremena
- odgovornost supervizanata je u tome da usvoje metode strunog rada i razvijaju se kao
strunjaci

Supervizija psihosocijalnog rada, odnosno klinika supervizija ili supervizija

sustrunjaka
- cilj joj je razvoj strunjaka kao profesionalne osobe. Stvaranje kreativnog prostora i
mogunosti za reflektiranje.
- kao rezultat supervizije oekuje se da e se strunjak razviti u reflektirajueg
praktiara s dobrim unutarnjim supervizorom i da e profesionalno rast i razvijati se
- u fokusu je strunjak odnosno pomaga i proces njegovog razvoja.
- uloga supervizora je u proirivanju uvida, stvaranju kreativnog prostora,
problematiziranje, poticanje, podravanje, unapreenje, razvoj odnosa
- supervizor mora biti ekspert u superviziji kao metodi rada, grupnim odnosima,
psihosocijalnom radu
- metoda rada dijalektiko-iskustvena
- supervizor nije lan organizacije.
- ekspert je odgovoran za proces supervizijskog rada, a ne za neposredni rad s klijentom
- sudjelovanje u superviziji je dobrovoljno
- supervizija traje kontinuirano tijekom profesionalnog rada
- odgovornost supervizanata je da istrauje i reflektira odnose osobnih predispozicija i
sposobnosti sa zahtjevima strunog rada.

7
Supervizija u edukaciji ima dvije uloge eksperta i supervizora
- cilj je ovladavanje odreene metode ili terapijskog pristupa u psihosocijalnom radu
- oekuje se da e strunjak stei kompetentnost u specifinoj metodi ili terapijskom
pristupu
- u fokusu je sadraj edukacije
- uloga supervizora je pouavanje, olakavanje, podravanje, proirivanje uvida,
usmjeravanje, vrednovanje, procjena
- podruje ekspertnosti supervizora je u dobro ovladanoj metodi ili terapijskom
pristupu. Mora dobro vladati metodama pouavanja.
- metoda uenja je iskustveno uenje
- bolje je da supervizor nije lan organizacije
- ekspert je odgovoran za proces edukacije i postizanje odreenih ciljeva kod polaznika
- sudjelovanje je obavezno
- supervizija traje dok traje edukacija i struno usavravanje
- supervizor je odgovoran za dobro ovladavanje metoda rada i pristupa radu.

Konzultacije

- cilj je razmjena miljenja i znanja, pojanjavanje nekog konkretnog podruja rada ili
sluaja
- kao rezultat supervizije oekuje se kompetentnost strunjaka za specifino podruje
rada uz koje je vezan odreeni problem
- fokus je na rjeavanju radnih problema
- uloga supervizije je da informira, problematizira, proiruje uvide, daje pomo u
rjeavanju problema
- supervizor mora biti ekspert koji posjeduje znanja i vjetine za tono odreeno
podruje rada. Mora poznavati metodu konzultacije. Koristi metodu proces rjeavanja
problema.
- za supervizora nije bitno je li ili nije lan organizacije
- ekspert je odgovoran za proces konzultacije, ali ne za donoenje najboljeg rjeenja ili
njegovu provedbu
- supervizija je dobrovoljna
- povremeno se provodi
- odgovornost supervizanta lei u primjeni predloenog rjeenja

8
 Psiholoke krizne integracije

- jednokratni postupak pomou kojih se, nakon kriznih dogaaja, nastoji pomoi
pomagaima da lake prebrode ono to su doivjeli u vrenju svoje profesionalne
uloge.

Psihoterapija

- sustavni proces koji ima za cilj promijeniti ili smanjiti djelovanje initelja koji
ometaju kvalitetno ivljenje pomagaa
- stvoriti pretpostavke djelotvornog rjeavanja svakodnevnih problema
- izljeenje psihikih smetnji i poremeaja

Izmeu psihoterapije i psihosocijalnog rada ne postoji otra granica. Psihoterapija je

usmjerena na promjene intrapsihikih i interpersonalnih procesa, dok je psihosocijalni rad
usmjeren na totalnu promjenu u ivotu (Lundsbs, M. i Sandell, G. 2001.)

SUPERVIZOR

Supervizori u psihosocijalnom radu mogu biti strunjaci raznih profesija zaposleni u

socijalnoj skrbi, npr. socijalni radnici, defektolozi, psiholozi, pravnici. U superviziji
psihosocijalnog rada supervizant nije uenik. Supervizija je susret profesionalaca pri emu je
supervizant profesionalac u svojoj profesiji, a supervizor u superviziji. Supervizanti sklapaju
ugovor sa supervizorom. Ovdje supervizor ne procjenjuje znanja, vjetine ili strukturu linosti
supervizanta. Ne procjenjuje njegovu profesionalnu kompetentnost. Za vrijeme tijeka procesa
supervizije supervizant moe stei neka nova znanja, ali se supervizija nee pretvoriti u
edukaciju. Postoji mogunost intervencije - zagrada u superviziji kako ju naziva Cajvert
(2001; str. 4-7) kad sami lanovi supervizijske grupe ili supervizor procjene da je potrebno da
grupa dobije znanja i vjetine iz nekog specifinog podruja. Takvu edukaciju moe provoditi
strunjak za to podruje ili sam supervizor. Supervizija nije terapija ali ima terapeutski uinak.
Supervizant moe odluiti da osobne probleme koje je osvijestio u superviziji proradi na
individualnoj terapiji.

9
 Prema Berneru i Johnssonu (1985; prema Cajvert, 2001. str.15.) Supervizija je
interaktivni proces izmeu supervizora i supervizanta, ija je svrha profesionalni razvoj
supervizanta u njegovoj struci. U superviziji fokus moe biti na metodi, klijentu ili procesu i
izmjenjuje se. Niti jedan od njih se ne moe iskljuiti.

Uloga supervizora je zahtjevna i vrlo kompleksna. Potrebno je imati specifina znanja

i vjetine, ali isto tako treba znati odrediti sadraj i fokus supervizije. Vano je istraivati svoje
osjeaje, motivaciju i oekivanja iz uloge supervizora. Supervizija je mjesto gdje obje strane
neprestano ue. Ostati dobar supervizor znai stalno se vraati na pitanja, ne samo vezana za
posao supervizanta, ve i na to to radi kao supervizor i kako.

Supervizori mogu biti razliiti po stilu, fokusu i ciljevima istaknula je u svom lanku
Borders (2001.). Veinu kvaliteta zamiljenog idealnog supervizora ve posjeduju
kompetentni praktiari, koji su to razvili, u cilju to boljeg rada u pomauim profesijama.

Dobri supervizori trebali bi imati i neke zajednike karakteristike:

- empatini
- autentini
- prilagodljivi, podravajui
- otvoreni, znatieljni
- pokazuju razumijevane
- pozitivno razmiljaju
- strukturirani su
- potivanju supervizanta kao osobu koja se razvija u profesionalnom i osobnom smislu
- osjetljivi na individualne razlike
- dobro se nose s autoritetom
- daju jasne i este evaluacije supervizantova rada
- imati spoznaje o svojim jakim stranama i ogranienjima
- svjesni su da njihov osobni stil moe utjecati na kontakt sa supervizantom
- imaju smisao za humor koji pomae supervizoru i supervizantu da lake prou teka
mjesta
- imaju pravilan odnos prema radu
- svjesni su da je stvaranje odnosa vanije (snanije) od dobre tehnike u superviziji
- kompetentni, posjeduju profesionalna znanja, treninge i veliko iskustvo

10
 - dobre vjetine poduavanja
- neprestano rastu kroz kontinuirano obrazovanje, samo-evaluaciju i feedback od
supervizanata, klijenata i ostalih supervizora kolega.

U tom smislu Cajvert (2001; str.14.) u svojoj knjizi Kreativni prostor terapeuta kae:
S obzirom da osjeaji, vrednovanja i stav terapeuta (supervizanta), pored njegovog znanja,
imaju odluujui znaaj za nain na koji prilazi klijentu i za pomo koju mu nudi, vano je da
se terapeutu (supervizantu) da mogunost da govori i procesira misli, osjeanja i reakcije koje
su se probudile u susretu s klijentom.

Supervizija je partnerstvo koje ukljuuje supervizora, supervizanta i radnu

organizaciju. Supervizor ne treba preuzimati ni zadatke ni odgovornost koji pripadaju radnom
rukovodstvu. Najvaniji zadatak supervizora je da pomogne terapeutu (supervizantu) da
razjasni svoje predstave i pitanja, bez obzira na kojem podruju rada se terapeut (supervizant)
nalazi . Supervizor mora biti ekspert u procesu supervizije. (Cajvert, 2001; str. 17.).

Prije nego zaponemo rad sa svojom prvom supervizijskog grupom treba se osvrnuti
na vlastita iskustva steena u ulozi supervizanta. Hawkins, P. i Shohet, R. (1989; str. 33-40) u
svojoj knjizi istiu da je korisno reflektirati o motivima koje nosimo u superviziju - o onima
kojih smo svjesni, ali i izvui one duboko skrivene u nama. Isto tako je korisno iz uloge
supervizanta napisati sva svoja pozitivna i negativna iskustva. Otkriti koji bi nam supervizor
mogao biti pozitivan uzor, a iji nain rada bi eljeli izbjei. Naa oekivanja mogla bi odrediti
ton onoga to e se odvijati u superviziji. Proctor, B. (1988.) predlae da je najbolje zapoeti s
pretpostavkama da supervizanti ele da netko prati njihov rad, ue razvijati kompetenciju i
reagiraju na podrku i ohrabrivanje. Ukoliko oekujemo da e supervizanti biti problematini i
da e u grupi biti dosta konflikata, to bi se doista moglo dogoditi, ali ako oekujemo da e biti
zanimljivi, puni energije i kooperativni, proizvesti emo neophodnu klimu da se to i ostvari.

11
 SUPERVIZIJSKA POLITIKA

Postoji potreba za postojanjem definirane supervizijske politike koja bi ukazala na

ozbiljnost i vanost supervizije. Novozelandsko udruenju socijalnih radnika Aotearoa New
Zealand Association of Social Works (ANZASW) 1998. bavio se pitanjem potrebe uvoenja
supervizijske politike. Ona bi trebala definirati svrhu, principe, sadraje i organizaciju
supervizije. U tom smislu Morison (1993.) navodi to je svrha supervizije i koji su principi
supervizijske politike:

Svrha supervizije

- socijalni radnik treba postati svjestan svoje profesionalne uloge i odgovornosti

- supervizija je mjesto gdje e dobiti objektivno miljenje
- osigurati kvalitetu rada s klijentom
- osigurati profesionalni rast i razvoj pojedinca i pruati mu potporu
- sudjelovati u otkrivanju i otklanjanju stresa nastalog zbog teine profesionalne uloge
socijalnih radnika
- razmotriti sposobnosti socijalnog radnika za izvravanje radnih zadataka
- poveavati radne sposobnosti u koliko je to potrebno
- osigurati pozitivno okruenje

Principi supervizije

- svim socijalnim radnicima treba omoguiti superviziju

- interes klijenta uvijek mora biti prvi, osim ako to ugroava njegovu sigurnost
- mandat za superviziju daje radna organizacija (agencija)
- odgovarajua i sigurna za one koji su sudionici
- supervizija je dijeljenje odgovornosti
- supervizija je redovita i neometajua
- supervizija promovira kritiko reflektiranje, kompetentnost, odgovornost i
unapreenje prakse
- supervizija se bazira na razumijevanju i nainu na koji odrasli ue
- supervizija osigurava odgovarajue konzultacije

12
 Prije poetka supervizijskih susreta treba

- definirati svrhu supervizije

- vrstu supervizije
- utvrditi vrijednosni sustav organizacije i odnos prema superviziji
- osigurati superviziju supervizora
- supervizanti trebaju dati mandat supervizoru
- od supervizora je traeno iskustvo, trening i odgovarajua kvalifikacija
- utvruje se mjesto odravanja supervizije s opisom posla i prioriteta supervizora
- osigurati provoenje supervizije: vrijeme, mjesto i minimalno ometanje u radu
- utvrditi prava i odgovornosti supervizora/supervizanta
- pripremiti se za situaciju u kojoj dolazi do djelominog ili potpunog prekida relacije
izmeu supervizora i supervizanta
- osigurati povjerljivost i utvrditi njezine granice
- provoditi evaluaciju i redefiniranje supervizije.

Kontekst u kojem se odvija supervizija

Supervizija u socijalnom radu odvija se u stalnoj interakciji klijenta, supervizanta,

supervizora i radne organizacije u kojoj je zaposlen supervizant. Na to utjee socijalna politika,
politika radne organizacije, profesije i prakse. Kljuna su nastojanja i oekivanja da se
supervizija fokusira na zaposlenike kao supervizante (tako posredno na klijente) i njihove
potrebe, a ne samo na potrebe organizacije.

2000, Kieran ODonoghue, PO Box 5543, Frankton, Hamilton

Kontekst u kojem se odvija
supervizija u socijalnom radu

Kontekst
soc. politike
Sistem radne Sistem supervizora
Kontekst organizacije
Profesionalni
agencije (radne kontekst
organizacije) Sistem klijenta Sistem zaposlenika

Kontekst
prakse

13
 Utjecaj okruenja na superviziju

Socijalna politika i politika agencija/radnih organizacija/CZSS utjee na profesionalno

okruenje u kojem supervizant radi. esto se kriterij uspjenosti bazira na koliini i nainu
zapisanih podataka, vie nego na radu s klijentima. Potrebe klijenta ovdje su u drugom planu.
Uspjeh u radu s klijentima ovisit e i o dobroj praksi i profesionalno orijentiranoj superviziji.

Supervizor ima uvid u intrapersonalne procese i interpersonalne odnose supervizanta,

njegov osobni prostor, reakcije i ponaanja uvjetovane okolinom. Ovaj tip cirkularne refleksije
ima vie izgleda da da rezultate u radu .

Klijenti nemaju glasa u procesu supervizije. Rijetko su informirani da je njihov

socijalni radnik superviziran, a jo rjee da je prisutan superviziji u ivo. U svakodnevnoj
praksi mi kontaktiramo s klijentom iza zatvorenih vrata i izvjetavamo o tome indirektno na
supervizijskim susretima takoer iza zatvorenih vrata. Rad u superviziji trebao bi biti
transparentniji za klijenta. Poveani zahtjevi na socijalne radnike, kompleksnost sluajeva,
oekivanja od socijalnih radnika i od samih socijalnih radnika poveava potrebu za
supervizijom

S o cialn a p o litika

S ervis / ag en cija
o ko lin a

P ro fes io n aln o o kru en je

A g en cija ili
r ad n a S u p e rv izor
org an izacija

K lijen t S ocijaln i
rad n ik

I n terakcija etiri s is tem a u p raks i

in trap ers o n aln i/in terp ers o n aln i
/o s o b n i i s o cialn i

14
 SUPERVIZIJA PSIHOSOCIJALNOG RADA

U Hrvatskoj se provodi edukacija za supervizore u psihosocijalnom radu pa emo se

vie pozabaviti ovim vidom supervizije. Ona moe biti:

- Individualna supervizor i jedan supervizant

- Supervizija u trijadi supervizor i dva supervizanta
- Grupna supervizija supervizor i tri do sedam supervizanata

Nekoliko je razloga zato je mogue izabrati grupnu, a ne individualnu superviziju

prema Hawkins, P. i Shohet, R. (1989; str.96-108) : Prvi razlog moe biti novac, vrijeme i
iskustvo. Izbor grupe treba biti pozitivan izbor, a ne kompromis grupe i supervizora. Grupa
moe osigurati atmosferu potpore i suradnitva u kojoj svaki novi lan moe dijeliti osjeaj
tjeskobe i biti svjestan da i drugi dijele slina iskustva. U grupi se dobiva i daje, od svih lanova
grupe i od supervizora refleksija i feedback.

- Timska supervizija supervizor i tim

Za razliku od grupne supervizije lanovi se nisu sastali samo radi supervizije va

zajedno poslovno vezani.

- Sustrunjaaka odnosno vrnjaka supervizija - dva do sedam strunjaka

izmjenjuje se u ulogama supervizora i supervizanata
- Supervizija supervizije supervizija supervizora nakon zavrene edukacije.

KOMUNIKACIJA

U procesu supervizije (bilo ona individualna, grupna, timska...) svi koji u njoj
sudjeluju meusobno komuniciraju. U kontaktu licem u lice za proces rada neobino je
vano pratiti sve to se zbiva na podruju verbalne i neverbalne komunikacije. Usklaenost
neverbalne komunikacije s verbalnom isto je tako vaan pokazatelj u radu.

15
 Verbalna komunikacija prema Smoli, T. (2001.) bolja je za prenoenje logikih ili
apstraktnih ideja. Verbalnom se komunikacijom smatra govor. Nije svaka komunikacija govor,
no svaki je govor komunikacija.

Neverbalna komunikacija vri tri funkcije. Jedan dio naeg neverbalnog ponaanja
usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije, drugi dio se odnosi na
izraavanje stavova, a trei je vezan za izraavanje emocionalnih stanja.

Mnogi smatraju vizualnu komunikaciju jednim od najvanijih kanala neverbalne

komunikacije. Vizualna komunikacija u superviziji ostvaruje se preko kontakta oima. Kad
sluamo gledamo sugovornika dvostruko due nego kad govorimo. Gledajui pratimo sve
promjene na supervizantovom licu, promjene u poloaju njegovog tijela i gestikulaciju.

Izraz lica nam moe mnogo rei, jer lice namjerno ili nesvjesno iskazuje, njihove
reakcije na dogaaje i podraaje oko sebe. Moemo prepoznati est osnovnih emocija: srea,
tuga, strah, bijes, iznenaenje, gaenje.

Srea se izraava smijehom pri emu se donji kapci uzdiu i nabire se koa oko
vanjskog kuta oka.

Kad je osoba iznenaena irom otvara oi, obrve joj se uzdignu i zakrive, a donja
eljust padne i usne joj se rastave.

Kod straha se oi takoer otvore, ali donji kapci su napeti; obrve se uzdignu i priblie.
Usne se povuku u vodoravnom poloaju.

Za gnjevan izraz lica karakteristino je sputanje obrva, izravan pogled i intenzivno

gledanje u oi, gornji kapci su sputeni, a donji su napeti i suavaju pogled.

Za gaenje lice ima podignute donje kapke i stisnute eljusti ili otvorene eljusti i
esto ga prati boranje nosa.

Izrazi lica mogu biti pod veom kontrolom nego tjelesni pokreti. Ljudi esto potiskuju
emocije i maskama ele prikriti svoje pravo emocionalno raspoloenje.

16
 U komunikaciji sa supervizantom dodir moe biti u cilju pruanja podrke,
ohrabrivanja. Pratimo li u kojem je poloaju supervizantovo tijelo moemo zakljuiti da li je
supervizant napet ili oputen. U obraanju supervizanta supervizantu ili supervizoru obino
okrenu svoje tijelo prema osobi s kojom priaju. injenica je da se sluimo pokretima nakane
kad pomiemo poloaj tijela i da reagiramo na njih a da toga nismo svjesni (npr. nagovjetaj
ustajanja sa stolice esto djeluje kao nagovjetaj nae potrebe da prekinemo razgovor). Dok
govorimo esto gestikuliramo rukama. Geste su usklaene s govorom i predstavljaju vanu
dopunu emocionalnim izrazima lica. Supervizanti to ine kad ele naglasiti to o emu govore ili
ele dati precizniji opis sadraja. Kimanjem glave dajemo povratnu informaciju supervizantu,
da razumijemo to govori.

U superviziji ne tumaimo supervizantovu neverbalnu komunikaciju. Umjesto da

interpretiramo pitamo supervizanta: to se to dogaa? Problematiziramo umjesto da donosimo
zakljuke.

BILJEKE O SUSRETU

Korisno je da se supervizor i supervizanti dogovore o nainima prikupljanja

informacija o susretima koji e biti vani u evaluaciji. Evaluacija moe biti usmena i pismena.
Pismena je sveobuhvatnija i moe prikupiti podatke o kojima moemo kasnije vie raspravljati i
analizirati. To se moe napraviti i pravei evaluacijske liste.

Osim informacija o imenu i prezimenu supervizanta, mjestu i vremenu odravanja

susreta biljeke trebaju sadravati informacije o sadraju i procesu rada. Feedback daju
supervizanti i supervizor.

Biljeke supervizora trebaju sadravati:

- datum
- vrijeme
- ime supervizora i supervizanta ili grupe
- broj susreta
- refleksija na prijanji susret

17
 - pitanja o kojima e se govoriti na susretu
- sadraj susreta pitanja o kojima je bilo rijei na susretu
- datum i vrijeme slijedeeg susreta

Korisno je voditi biljeke o svakom supervizijskom susretu. Za to mora postojati

odreeni stupanj povjerenja da podaci dobiveni unutar supervizijske grupe ili u razgovoru s
pojedincem nee biti dostupni drugima izvan grupe.

Iznimno dobar nain za analizu supervizijskog susreta je snimanje. Snimanje moe

biti na audio traci ili video traci. Za svaki vid snimanja susreta treba dobiti pristanak
supervizanta. Ako se radi o grupi svi lanovi supervizijske grupe trebaju pristati na ovakav vid
rada ve u ugovaranju. Snimati se moe jednom, povremeno ili stalno. Duina snimanja ovisit
e o tome to nam je u fokusu i interesu supervizanta da se snimi. Supervizantima treba
napomenuti da se svi dijelovi, koje on ne eli da se zadre na snimci, iz bilo kojeg razloga
mogu obrisati.

18
 II DIO

TO JE ON LINE SUPERVIZIJA

Danas se supervizija, kao i niz drugih aktivnosti, seli na Internet. Neki su uvjerenja da
e tehnologija u slijedeih 10 godina sluit klijente vie od samih socijalnih radnika.
(ODonoghue, 2000.)

Na Internetu se moe nai niz stranih stranica koje nude usluge supervizije on line.
Preteno je to konzultativna ili klinika supervizija. Dio njih prua samo usluge bazirane na
pisanju teksta e-mailom ili chatom. Tek koritenjem multimedijskih usluga kao to su npr. Net
Meeting, Yahoo Massenger ili videokonferencije pridonosimo pribliavanju supervizije
licem u lice i on line. Ujedinjeni izumi telefon, radio i televizija u jednu cjelinu ine
multimediju F. Fluckiger (1995.) u knjizi "Understanding Networked Multimedia" definira
multimediju kao podruje koje se odnosi na raunalno kontroliranu integraciju teksta, grafike,
slike, pokretnih slika, zvuka te bilo kojeg drugog medija, pri emu se svaki dio informacije
moe digitalno prezentirati, pohraniti, procesirati i prenijeti.

PREDNOSTI I NEDOSTACI

prednosti:

za supervizante koji ive u udaljenim mjestima ili koji puno putuju

brzina uspostavljanja kontakta
brza supervizija na superviziju u kriznim situacijama
privatnost i sloboda u izboru vremena i prostora za komunikaciju
izbjegavanje limitiranog uredovnog vremena supervizora
ei kontakti izmeu supervizora i supervizanta
za osobe s posebnim potrebama gluhe, slijepe ili su tjelesni invalide omoguava
jednaku komunikaciju kao i sa druge supervizante
mogunost snimanja svakog susreta
daje vremena svim stranama da dobro razmotre pitanja i odgovore
mogunost stalnog voenja biljeki, koje mogu potvrditi svi sudionici susreta
po potrebi printanje sadraja razgovora, ako je komunikacija chetom ili e-mailom

19
 nedostaci

ovisno o varijanti djelomini ili potpuni nedostatak neverbalne komunikacije

nedostaje osjeaj prisnosti i fizikog kontakta sa ivom osobom
tee je brinuti o procesu, fokus je na sadraju.

KAKO UBLAITI NEDOSTATKE

U superviziji sva komunikacija odvija se licem u lice, sve bitne znaajke verbalne i
neverbalne komunikacije su vidljive. Komuniciramo li Internetom bez slike i zvuka samo
tipkovnicom dio komunikacije nikada nee biti vidljiv. Videokonferencijski sustavi i net
mitinzi daju mogunost da komuniciramo to slinije komunikaciji "licem u lice". Prvi sustav
za videokonferencije nastao je jo 1927. godine u Bell's Laboratories. No, tek sredinom 60-ih
godina, poela je njihova vea upotreba. Zbog visoke cijene rijetko se upotrebljava za
komercijalne svrhe. Net meeting mnogo je dostupniji i lake upotrebljiv na svakom kunom
PC odreene konfiguracije. Zahtjeva angairanje manjeg broja ljudi, te manje znanja i novca.
Videokonferencije pogodnije su vee grupe i ako je grupa na jednom mjestu, a Net Meeting,
Yahoo Massenger i sl. pogodnije su za individualni rad ili ako su lanovi grupe na raznim
lokacijama.

Videokonferencija

Neverbalni komunikacijski znakovi ine komunikaciju spontanijom, intenzivnijom i

izravnijom. Pruaju informacije o emocionalnom stanju druge osobe, meusobnim odnosima,
omoguuju bru i uinkovitiju prilagodbu jedne strane drugoj itd. Bez neverbalne komunikacije
mnoge informacije o emocionalnim stanjima, namjerama, stavovima i oekivanjima te o
sadrajima koje je teko verbalno izraziti ostale bi neizraene. U superviziji on line, ako se
provodi samo s chatom, ovaj vid komunikacije naroito je zanemaren. Kada se radi sa
sustavima video konferencije ili Net Meetinga ovaj vid komunikacije se samo djelomino
realizira. Treba biti svjestan da se vizualne neverbalne informacije ne prenose u istoj mjeri u
kojem se one prenose u neposrednoj interakciji "licem u lice" ve ih niti ne prenose na jednak
nain. Drugim rijeima, prema Horvat (2002.) promjene do kojih dolazi u prijenosu
neverbalnih znakova sustavima za audiovizualno komuniciranje nisu samo kvantitativne ve i
kvalitativne.

20
 U kojoj e mjeri sustavi za stolne videokonferencije omoguiti prijenos tih
informacija ovisi o njihovu dizajnu, odnosno konkretno o:

onom to e se nai u kadru kamere

poloaju kamere (perspektivi snimanja)
veliini "prozora"(slike sugovornika na ekranu)
poloaju "prozora" na ekranu
sinkronizaciji slike i zvuka
kvaliteti slike (otrina slike, broj boja itd.)

Ako se u kadru zahvaenom kamerom nalazi npr. samo glava osobe s kojom
razgovaramo, informacije o facijalnoj ekspresiji mogu biti dostupne, meutim znakovi kao to
su geste i ostali pokreti dijelova tijela nee biti preneseni. Meutim, ak ni informacije o
facijalnoj ekspresiji nee biti u dovoljnoj mjeri dostupne ako je slika naeg sugovornika koju
imamo na ekranu vrlo mala ili ako nije dovoljno kvalitetna, to je kod tih sustava jo uvijek est
sluaj. Openito se preporuuje da kadar kamere ne zahvaa samo glavu sugovornika, ve i
njegova ramena i ruke.

Usmjeravanje pogleda vaan je i est komunikacijski neverbalni znak. Tijekom

konverzacije sudionici redovito povremeno upravljaju pogled jedan u drugoga, zadravajui ga
krae ili due vrijeme na sugovorniku. Pod usmjeravanjem pogleda obino se razumijeva
upravljanje pogleda u lice sugovornika, no i usmjeravanje pogleda u drugim pravcima moe biti
neverbalni znak. Usmjeravanjem ili neusmjeravanjem pogleda i njegovim trajanjem stavlja se,
meu ostalim, do znanja postoji li interes za sadraj supervizije ili ne, kakve emocionalne
reakcije izaziva kod supervizanta konkretni razgovor.

S obzirom na ta ogranienja, komunikacija posredstvom sustava za videokonferencije

u nekim situacijama nee biti adekvatan nadomjestak komunikaciji "licem u lice".

21
 NetMeeting

Minimalna konfiguracija: Pentium 90, 16 MB RAM

Preporuena konfiguracija:

Pentium 200/MMX
32 MB ili vie RAM-a
full duplex zvuna kartica
video kamera

Mogunosti u radu sa NetMeetingom

o Chat
o Govorna komunikacija
o Video komunikacija
o Razmjena datoteka
o Suradnja na istim podacima

Komunikacija chatom e biti uspostavljena ako druga strana prihvati poziv. Mogue
je da aplikaciju pokrenutu na jednom raunalu mogu vidjeti svi supervizanti i po potrebi raditi u
njoj. U toku komunikacije, ako se za to pokae potreba, supervizanti mogu razmjenjivati
podatke npr. evaluaciju, feedback, reflektiranje.

22
 Zvunu i video komunikaciju mogue je ostvariti samo sa jednim supervizantom. Da
bi se mogla koristiti ovakva komunikacija moraju supervizant i supervizor imati odgovarajuu
opremu.

PREDSTAVLJANJE ON LINE SUPERVIZORA

Supervizor se predstavlja sa svojom Web stranicom. On se moe predstaviti jo u

doba svoje edukacije kao budui supervizor, pratei odvijanje edukacije i svoju supervizijsku
grupu koju vodi, stvarajui si tako reference za budui posao po zavretku edukacije. Na svojoj
Home page stranici supervizant treba dobiti osim uvida u sposobnosti supervizora, njegove
edukacije i reference osjeaj da je osoba koja se nalazi na drugoj strani ice stvarno bie.
Potrebno je stvoriti ozraje obostranog povjerenja. Da bi smo poeli prvo je potrebno
registrirati domenu.

Registracija domene

Prijaviti se nekoj od organizacija koje to nude. U Hrvatskoj je to Carnet. Na

stranicama http://www.dns.hr/ moete se informirati o pravilima i politici dodjele naziva u
hrvatskom informacijskom prostoru. Postupak traje nekoliko dana i s time smo tek dobili pravo
na otvaranje posluitelja s tim imenom. Sad treba pronai organizaciju koja daje uslugu tzv.
hostinga. Tamo na njihovom web posluitelju otvorit e URL s nazivom koji ste ugovorili s
Carnetom.

Izrada i objavljivanje stranica

Stranice koje elimo objaviti najprije kreiramo na lokalnom raunalu. Na raspolaganju

su razliiti alati koji od korisnika zahtijevaju manje ili vie tehnikog predznanja.
Najpopularniji su WYSIWYG (What You See is What You Get) programi kao MS FrontPage,
Macromedia DreamWeawer. Ili posebni editori za izradu HTML datoteka (npr. Home Site), a
znalcima moe posluiti bilo koji tekst editor. Vano je napomenuti da MS Office u programu

23
Word nudi opciju spremanja datoteka u obliku HTML koji je podesan za objavljivanje na
www-u. To je metoda za potpune poetnike, ali daje prihvatljive instant rezultate.

Kreirane stranice trebamo objaviti na posluitelju koji smo ugovorili. WYSIWYG

alati imaju ugraene mehanizme kopiranja datoteka koje ine site, te se aktivacijom tog posla
preko odgovarajueg izbornika pojavljuje autorizacija (korisnik, zaporka) nakon ega program
kopira datoteke u mapu na www posluitelju. Kad je postupak gotov, sadraj vae osnovne
mape www posluitelja prikazuje se preko web browsera kad se upie vaa www adresa.
Stranice koje su kreirane drugim sustavima kopiraju se preko FTP servisa (File Transfer
Protokol) u mapu www posluitelja. FTP klijent je program bez kojeg se tada ne moe. S
veinom FTP klijenata radi se slino kao u Windows Exploreru.

Moja realizacija Web stranice

Stranica je napravljena preko Yahoo! Hosting servisa. Uz on-line ugovaranje i kupnju

za minutu sam postala vlasnikom domene www.supervision-on-line.com a par sati kasnije sajt
je i proradio.

Za izradu stranica koristila sam WYSIWYG program Yahoo! SiteBuilder. Osim to je

izuzetno jednostavan grafiki predloci su zadovoljavajui. Mehanizam publiciranja stranica je
jednostavan.

S time su realizirane stranice koje bi trebale objasniti model on-line supervizije. Tu je

prva opa stranica, predstavljanje supervizora, ugovaranje servisa supervizije, te sustav Instant
Messenginga i videokonferencije uz pomo web kamere. Posjetitelji mogu vidjeti kad sam on-
line i javiti se za on-line kontakt. Za komercijalizaciju Instant Messenging treba imati pod
privatnom kontrolom, jer je sad ugraen javni sustav Yahoo!Messenger, tako da se za kontakt
ne bi mogle javljati osobe koje nisu unaprijed dogovorene. Stranica za evaluaciju toke
supervizije takoer treba biti zatvorena za javnost.

24
 Sadraj Web stranice supervizora u edukaciji:

- Home page predstavlja edukaciju i svoje razloge za predstavljanje na Webu.

- ivotopis obrazovanje, radno iskustvo, lanstvo u udrugama, objavljeni radovi na
seminarima i kongresima, objavljeni lanci u asopisima.
- Edukacije, objavljene knjige, prirunici i sl.
- Predstavljanje grupe s kojom se nalazi u edukaciji, tko je supervizor i gdje su se sve
odvijali zajedniki susreti.
- Zajedniki susreti za sve koji su ukljueni u edukaciju.
- Predstavljanje svojih supervizanata imena i prezimena, mjesto i vrijeme susreta,
predvieni broj susreta.
- Vrijeme i mjesto susreta sa svojom supervizijskom grupom, ime i prezime supervizora
koji vode superviziju na superviziju.
- Slike i novinski lanci koji su izali vezano za edukaciju i supervizijsku grupu.
- Zanimljivi linkovi ustanova i udruenja koji su vezani za ovu edukaciju.

Po zavretku edukacije supervizor moe pruati svoje usluge putem Weba. Za to

stranica treba biti neto drugaije strukturirana.

Sadraj Web stranice supervizora koji prua svoje usluge:

- Home page upoznaje se s injenicom tko je supervizor i tko bi mogli biti

potencijalni supervizanti s obzirom na prednosti koje prua supervizija on line u
odnosu na klasinu superviziju. Link na lanak pojanjava razliku izmeu klasine i
supervizije on line.
- Predstavljanje supervizora kroz njegov ivotopis, edukacije i supervizore koje je imao
u edukaciji.
- Reference napisati gdje je do sada stjecao iskustvo u radu sa supervizijom. Dobro je
to potkrijepiti s to vie teksta i slika.
- Ugovaranje pred supervizanta se postavljaju odreeni tehniki zahtjevi koje treba
udovoljiti kako bi mogao krenuti sa ovakvim vidom supervizije. Nudimo na
ispunjavanje obrazac u kojem izabire prema ponuenim parametrima opcije za koje

25
 eli da stoje u ugovoru. Taj se obrazac moe sprintati u Pdf formatu, potpisati i poslati
potom supervizoru.
- Evaluacija radi boljeg rada supervizor i supervizant vre stalnu evaluaciju.
Supervizant dobiva formular koji ispunjava i alje e-mailom supervizoru. Evaluacijske
liste se mijenjaju svaki susret ili periodino. Na dnu stranice nudi se opcija
reflektiranje alje se e-mailom.
- Linkovi zanimljivi linkovi vezani za temu supervizije.

26
 PREDUVJETI ZA PROVOENJE SUPERVIZIJE

Supervizor

Treba raspolagati:

- certifikatom za obavljanje supervizije

- znanjem i vjetinom rukovanja tom opremom i programima (akvizicija podataka,
prezentacija i komunikacija)
- adekvatnom suvremenom multimedijskom raunalnom opremom

Provoditi:

- evaluaciju
- raditi za dobrobit supervizanta
- potivati profesionalne standarde i etiki kodeks.

Supervizant treba:

- imati adekvatnu opremu kod kue ili na poslu

- znati koristiti raunalo, slati i primati e-mail, koristiti Internet
- dati pristanak na ugovor
- plaati susrete

Ugovaranje

Ugovaranje se provodi prije poetka supervizije, za razliku od klasine supervizije,

gdje se ugovaranje provodi na prvom susretu.. Supervizant treba izabrati izmeu ponuenih
opcija one koje eli da stoje u ugovoru. Ponueno mu je:

individualna, grupna ili klasina supervizija (u sluaju izbora klasine supervizije

dogovara se susret licem u lice, ali s drugim vremenom trajanja)
broj susreta 6, 12, 18
vrijeme trajanja 45 min, 90 (minimalno 90 minimum mjeseno)
uestalost : 1 put tjedno 2 puta tjedno, 1 puta mjeseno, 1 u tri tjedna, 2 puta mjeseno

27
 u sluaju ne mogunosti realizacije susreta radi moje spreenosti moete stupiti u
kontakt s jednim od ponuenih alternativnih supervizora
u sluaju prekidanja supervizije obavijestiti supervizora o prekidu i razlozima koji
su do toga doveli
potivanje etikog kodeksa (povjerljivost, ne procjenjivanje, ne kritiziranje,
iskrenost...)
uvanje biljeki dobivenih e- mailom i chatom u svrhu evaluacije
snimanje susreta odluuju se za da ili ne (u sluaju da im se iz bilo kojeg razloga ne
svia snimka mogu odustati i snimka se brie iz memorije).
priprema sluaja za superviziju
redovita evaluacija usmena i pismena (radi boljeg i kvalitetnijeg rada)
nain komunikacije:- e mail, Chat, Net Meeting, Videokonferencija
plaanje svakog susreta

Ovaj se ugovor priprema i u pdf verziji. Potrebno ga je sprintati, potpisati i vratiti

supervizoru potom. Tek onda supervizor zakazuje prvi susret. Ugovoriti moete telefonski ili
e-mailom.

28
 CILJEVI I ZADACI SUPERVIZIJE

Adaptirani model Holloway, E. ( 1995.) prikazuje matricu ciljeva i zadataka supervizije:

Ciljevi supervizije Zadaci supervizije

praenje / evaluacija vjetine konzultiranja

savjetovanje / poduavanje prikaz sluaja
modeliranje profesionalna uloga
konzultacija svjesnost o svojim emocija
podravanje / dijeljenje samo - evaluacija

Utvrivanja fokusa supervizije:

Prema Hawkins, P. i Shohet, R. (1989; str. 75) utvrivanje fokusa supervizije ovisi o:

- nainu (stilu) rada supervizanta na poslu

- osobnosti supervizanta
- stupanju otvorenosti i povjerenja koji se postigao u supervizijskim odnosima
- koliini i dubini vlastitog istraivanja, rada na sebi (da li je bio na terapiji)

REALIZACIJA

Novozelananin O'Donoghue, K. (2000.) kae da je poeljno pitati se prije susreta:

Kako se pripremiti za susret? Kakva treba biti struktura susreta? On predlae:

uzmite za pripremu 10-15 minuta za to vrijeme moete itati iz zabiljeki o prolom

susretu i razmisliti to je fokus
ukoliko ste u uredu ili slino stavite natpis ne smetaj na vrata i iskljuite telefon tako
da vas nita ne ometa
ako je mogue supervizant moe poslati kratki opis sluaja
dobivene i poslane informacije bazirane su na napisanom tekstu. One mogu ostati u
kompjuteru sve dok ih ne odluimo zbrisati. Mogu se stalno itati i analizirati. Dobro
ih je odmah zapisati jer se zaborave.

29
 Susret

Faze Pitanja za poetak razgovora

Uspostavite osjeaj oputenosti Kako ste?

Dogovorite sadraj/fokus ime si doao? to te mui?

Odluite od ega e te krenuti Od ega kreemo?

Razmatrajte temu Kako si to uinio?

Zamiljamo druge mogunosti

to ako?
(alternative)

Fokus na supervizantu to sad?

Sugestija supervizora Moda bi mogao?

Planiranje Ti e?

Saimanje - zakljuivanje Da li emo?

Kad se slijedei put

Dogovorite slijedei susret
susreemo?

Raistiti sadraj supervizije, fokus, slijedei elje superviziranog. Koristiti emo

iskustvo supervizora i supervizanta, nove misli koje se raaju tijekom supervizije i proces
reflektiranja. Supervizor i supervizant/ti odgovorni su za svoje potrebe, stvaranje odnosa i
doivljavanja sebe.

30
 Za laku komunikaciju na Internetu mogu se koristiti neke kratice (Hamilton, 1998.):

:) smijeak
<g> grimasa
:( mrgoenje
;) namigivanje
:P razoaran
:O okiran
? zato?/objasni/zato?
BTW usput
BRB vraam se uskoro
LOL jako glasno smijanje
OTOH u drugu ruku
SO znaajni redoslijed
TTYL razgovarat emo kasnije

BILJEKE O SUSRETU

Kao i u klasinoj superviziji prikupljaju se sve dostupne informacije o tijeku

supervizijskog susreta.

Evidentira se:
- datum
- vrijeme
- ime supervizora i supervizanta ili grupe
- broj susreta
- refleksija na prijanji susret
- pitanja o kojima e se govoriti na susretu
- sadraj susreta
- procesi koji su se odvijali za vrijeme susreta
- datum i vrijeme slijedeeg susreta

31
 Biljeke o susretu:

Na University of Southern California razvili su sistem voenja biljeki o susretu:

1. razlozi susreta: ciljevi i zadaci koje ste imali u susretu
2. sadraj: zapisuje se za vrijeme susreta, koristei formu dijaloga. Zapisuju se vane
stvari koje se dogaaju u poeku, sredini i na kraju susreta.
3. utisci:
A) kako je supervizant prezentirao sluaj, kako je reagirao
B) to ste uoili za vrijeme susreta: izbor teme, ponaanje, emocionalno stanje
C) da li je uoeno ponaanje supervizanta adekvatno
4. intervencije: izaberite dvije intervencije koje ste uinili a smatrate ih znaajnim i
elite o njima diskutirati
A) identificiraj/opii
B) Da li su po vaem miljenju imale efekta i zato?
C) to bi promijenio i zato?
5. Govor tijela i osjeaji:
A) kako koristite govor tijela, prostor/glas
B) kako ste se osjeali
C) ispitujte svoje osjeaje, koliko ste ih svjesni za vrijeme susreta; kako s njima
baratate i kako oni utjeu na va rad s klijentima
6. plan: utvrditi kratkorone i dugorone ciljeve za vas i vae klijente
7. pitanja ili problemi: utvrdite najmanje dva podruja za istraivanje. Ona mogu
ukljuivati vrijednosne dileme, kontra transfer, alternativne intervencije, strategije i sl.

Korisno je zapisati to vie podataka jo za vrijeme supervizijskog susreta, ali i

neposredno poslije njega. Reflektirati se o susretu moe i kasnije. Refleksije se mogu poslati e-
mailom ili podijeliti na poetku slijedeeg susreta.

32
 Snimanje susreta

Snimanje susreta je sigurno jedna od najboljih evidentiranja, biljeenja onoga to

radimo. Snimke, bilo auditivne ili video snimke, osiguravaju bolju analizu i daju nam
mogunost da primjenjujemo vie strategija opservacije (SupervisionStrategies.htm). Osim
pisanja zabiljeki na papir svega to supervizant izgovara moe se provoditi:

- audio snimanje
- snimanje video kamerom
- spremanje izmjenjivanog teksta na cheatu ili e-mail (svaka napisana poruka moe se
arhivirati)
- snimanje video kamerom za vrijeme komunikacije on line
Naini snimanja:
- snima se cijeli razgovor
- supervizor izabire samo dijelove koje e snimati i onda ih snima s to vie detalja
- supervizor izabire dijelove koje e on/ona snimiti i usmjeriti se na analizu za vrijeme
snimanja
- dio razgovora se moe pretipkati sa snimke kako bi sluio za daljnju analizu (audio ili
video snimke)

Svaka generacija posjeduje novu tehnologiju, od audio snimanja i videotraka do

virtualne stvarnosti, koja predstavlja nove izazove i mogunosti za superviziju. Ponekad
postoji otpor supervizanata snimaju za vrijeme susreta, pa za svaki vid snimanja treba dobiti
pristanak supervizanta/supervizanata. Pristanak se trai ve u ugovaranju.

EVALUACIJA

Dobro je provoditi redovnu evaluaciju:

to je bilo dobro?
to nije bilo dobro?
to se moe poboljati i kako?

33
 Primjer evaluacijske liste:

Navedite:

Koja su vaa oekivanja?

Koja su se oekivanja ostvarila?

Koja se oekivanja nisu ostvarila?

Koliko je korisno iskoriteno vrijeme u supervizijskim susretima?

to moe koristiti u svom radu s korisnicima (klijentima)?

Koji dio supervizije vam je najbolji, a koji najloiji?

to bi promijenili u radu supervizora?

to ne bi elio/la da mi se vie dogodi u superviziji?

Supervizija mi je doprinijela

(dio upitnika o superviziji za djelatnike sustava socijalne skrbi)

procjeni na skali 1 do 5 (1 najloije, 5 najbolje)

Osobnom rastu i razvoju

Novim uvidima

Rjeavanju teih sluajeva

Razmatranju problema s vie strana

Smanjenju stresa

Smanjenju osjeaja profesionalne usamljenosti

Poboljanju kvalitete rada s korisnicima

Procijenite:

elim nastavak supervizije

Preporuio/la superviziju kolegama na poslu

34
 Prijedlozi

Vai prijedlozi za poboljanje kvalitete rada

Evaluacija se moe provoditi jednom rijeju ili kratkom izjavom na kraju svakog
susreta. Periodina evaluacija nakon 4-6 susreta ili prije svakog novog ugovaranja (nakon 6-12
susreta) provodi se u veem obimu pismeno. Rezultati evaluacije su iznimno vani jer nam
ukazuju na smjer supervizije, na procese u grupi, ukazuju na njihova oekivanja i to je to to bi
eljeli promijeniti ili ono to bi eljeli zadrati kao dobro u superviziji. Evaluacijske liste
dajemo tako sroene kako bi dobili informacije koje su nam potrebne. Moe se provoditi i kroz
kreativne tehnike. Ona je vana za supervizanta i za supervizora.

ZAKLJUAK

Supervizija polako ulazi u sistem socijalne skrbi s vie ili manje otpora. Pozitivni
uinci supervizije mogu se ve sad zamijetiti kod onih koji su prolazili edukaciju iz supervizije,
ali i kod lanovima njihovih supervizijskih grupa. Ustanove u kojima rade upoznaju se s
pojmom i znaenjem supervizije. Supervizori dajui znaaj superviziji i naglaavajui potrebu
da svaki djelatnik ima pravo na superviziju, kre put novim generacijama supervizora kojima e
to postati profesija.

Supervizija psihosocijalnog rada sve se vie razvija kao specifina profesija. Radi se
o pristupu koji nije usmjeren na sadraj psihosocijalnog rada, ve na proces u kojem se razvija
strunjak kao instrument tog rada, te koji potie razvoj profesionalne i osobne
kompetentnosti. Kroz superviziju razvija se tzv. reflektirajui praktiar, ije je razumijevanje
odnosa prema ljudima, uzroka nastanka odreenih problema i initelja koji potiu i oteavaju
daljnji razvoj, kako njegov, tako i klijenta, proireno i produbljeno. ( Ajdukovi, Cajvert 2001;
str. 209)

Supervizija je svima koji rade u socijalnoj skrbi potrebna, ali nisu svi u mogunosti
doi na mjesta gdje se ona odrava. Mali je broj ljudi koji su kroz svoju edukaciju osposobljeni
za ovakav rad. Ovom edukacijom koja je upravo zavrila htjelo se postii regionalna

35
zastupljenost, ali ovaj broj ljudi jo nije ni izdaleka dovoljan da zadovolji potrebe osoba koje
rade u socijalnoj skrbi u podrujima izvan Zagreba.

Kako bi tu potrebu zadovoljili potrebna nam je raznolikost ponude i dostupnost to

vie supervizora u bilo koje vrijeme, jer tek onda dobivamo mogunost da odaberemo ono to
nam odgovara. Supervizija koja se moe ponuditi preko Interneta jedan je u nizu modela koji se
moe pridodati ovoj ponudi, jer vremenske zone i prostorna udaljenost su za nju nepoznanice.

Zaetak ove vrste supervizije je telefonska supervizija koju ponekad koriste svi oni
koji rade klasinu superviziju kad je potrebno da se supervizant konzultira, reflektira ili dobije
superviziju supervizije. Fiksne telefone danas zamjenjuju mobiteli. Preko mobitela i Interneta
prua nam se mogunost planetarne komunikacije. Kako su ti izumi vani za izmjenu
informacija i komunikacije meu ljudima moe ilustrirati i ova vijest objavljena u Veernjem
listu(10.10.2003.) :

Nobelovac shvatio mo mobitela

NEW YORK - Nakon to je u srijedu doznao da je jedan od dvojice dobitnika

Nobelove nagrade za kemiju, dr. Roderick MacKinnon napokon je odluio nabaviti - mobitel.
Profesor iz New Yorka podijelit e 1,3 milijuna dolara s dr. Peterom Agreom za istraivanje
kanala u staninim membranama. MacKinnona je vijest zatekla u vikendici, o emu ga je
izvijestio asistent. Nije odmah povjerovao da je ba on dobitnik, pa je potvrdu pokuao pronai
preko internetskog pretraivaa Google, no vijesti jo nije bilo. Uvidio sam da me nitko ne
moe nazvati. Tada sam shvatio kako je vrijeme da kupim mobitel - rekao je MacKinnon. (H)

Posjedovanjem mobitela mogua je svaka komunikacija, pa i supervizija, onda kad to

trebamo. Mo tehnike tako je jaka da e uskoro za superviziju biti dovoljno samo posjedovanje
ve sada dostupnih mobitela s video kamerom. Na nama je da tu prednost iskoristimo za sebe i
za one koji je trebaju.

U PRILOGU

Web stranica www.supervision-on-line.com

36
Literatura:

1. Borders, A. (2001,): The good supervisor. Reading for Child and Youth Care Workers
Issue 27
2. Ajdukovi,M. i Cajvert, Lj (2001.): Supervizija kao specifini oblik podrke i pomoi
pomagaima: Edukacija iz supervizije za djelatnike sustava socijalne skrbi III dio,
radni materijal. Zagreb: str. 1 12
3. Ajdukovi, M. i Cajvert, Lj. (2001.): Supervizija psihosocijalnog rada kao specifini
oblik profesionalnog razvoja strunjaka u sustavu socijalne skrbi. Ljetopis
Studijskog centra socijalnog rada, Zagreb: svezak B br.2, 195 214
4. Ajdukovi,M. i Cajvert, Lj (2001).: Supervizija psihosocijalnog rada kao specifian
oblik pomoi i podrke socijalnim radnicima, Ljetopis Studijskog centra socijalnog
rada, Zagreb:svezak B br.2, 209.
5. Cajvert, Lj.(2001.) : Kreativni prostor terapeuta. Sarajevo: Svjetlost
6. Drutvo za psiholoku pomo(2003.): Upitnik o superviziji za djelatnike sustava
socijalne skrbi
7. Fluckiger, F. (1995.) :"Understanding Networked Multimedia"
8. Holloway , E. (1995.): Clinical Supervision - A systems approach
9. Horvat, D. (2002.): Ljudska komunikacija i videokonferencije, Edupoint asopis o
informacijskim tehnologijama u obrazovanju. Zagreb; godite II, broj 5.
10. O'Donoghue, K. (2002.): Supervision: From Rheotoric to Reality, 2000. A paper
prezented at the National Supervision Conference, The Auckland College of
Education. Epsom Aukland, New Zealand
11. O'Donoghue, K. (2000.): A Suggested Format For Supervision Sessions. Aukland,
New Zealand
12. O'Donoghue, K. (2000.): Person(s) and their Environment(s) the Paradigm of Social
Work. Aukland, New Zealand
13. O'Donoghue, K. (2002.): The Future of Social Work Supervision Within
Aothearoa/New Zealand. A paper prezented at the National Supervision Conference,
The Auckland College of Education. Epsom Aukland, New Zealand
14. O'Donoghue, K. (1999.): There Are More People in the Room than those sitting in the
Chairs. Aukland, New Zealand
15. O'Donoghue, K. (1999.): The Need for Supervision Policies New Zealand . Aukland,
New Zealand

37
 16. Hawkins, P. i Shohet, R. (1989.) : Supervision in the helping professions; An
individual and group approach.Bristol USA, 33-40; 75; 96-108
17. Lundsbye, M. i Sandell,G (1980.)(2001.) Supervizija u psihosocijalnom radu.
Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. Zagreb: svezak 8, br. 2; 200-202.
18. Lundsbys, M, i Sandell,G (2001.): Supervizija u psihosocijalnom radu: Edukacija iz
supervizije za djelatnike sustava socijalne skrbi III dio, radni materijal. Zagreb: 2
19. Novak, A. (2002.) : Mogunosti primjene stolnih multimedijalnih konferencijskija u
sustavu obrazovanja, Edupoint asopis o informacijskim tehnologijama u
obrazovanju. Zagreb; godite II, broj 5.
20. Aotearoa New Zealand Association of Social Workers(1998): Policy Statement on
Supervision
21. Smoli, T.(2001,): Seminarski rad iz kolegija Metode istraivanja II, Filozofsli
fakultet Sveuilite u Zagrebu, odsjek za socijologiju
22. G.S. Stofle, ACSW, CSWR, CASAC, and S. Hamilton, CSW (1998.): Online
Supervision for Social Workers. The New Social Worker, The Magazine for Social
Work Student; Vol. 5, No. 4

Linkovi:

1. BACP - British Association for Counselling and Psychotherapy.htm

2. RM Internet For Learning Filtering Policy.htm
3. The future of Social Work supervision within Aotearoa/New Zealand
4. www.geocities.com/kieranodsw/personal.htm
5. Persons in Their Environments Supervision Practice
6. Ethical Guidelines For Counseling Supervisors
7. Online Supervision for Social Workers
8. Online Supervision.htm
9. http://www.towerhamlets.org.uk/policies/supervision.doc .
10. SupervisionStrategies.htm
11. GroupInterVisual.htm
12. www_online-supervision_net.htm
13. 123counselling_com - Professional Online Internet Counselling.htm www_online-
supervision_net.htm
14. www.usc.edu/dept/socialwork/

38