SINDESMOLOGIJA

Nauka koja se bavi izuavanjem spojeva kostiju

 SINDESMOLOGIJA
VEZE KOSTIJU - JUNCTURAE OSSIUM

Kosti su meusobno povezane u skelet pomou slijedeih tkiva:

Vezivnog syndesmosis (npr. vezivanje dijelova jezine kosti
svinje)
Hrskavinog synchondrosis (npr. izmeu tijela kraljeaka)
Kotanog synostosis (nepokretne veze npr. symphysis pelvis)
Miinog synsarcosis (veza kostiju prednjeg ekstremiteta sa
trupom)
Zglobova diartrosis (articulatio)
 VEZE KOSTIJU
JUNCTURAE OSSIUM ARTICULATIONES

Sve kosti izuzev Os cordis i os penis su meusobno spojene. Nauka koja

se bavi izuavanjem spojeva kostiju naziva se SINDESMOLOGIJA.
Vezu izmeu dvije ili vie kostiju bez obzira da li je ova veza pokretna ili
nepokretna nazivamo ZGLOB ili ARTICULATIO.

Obzirom na nain vezivanja kostiju meusobno, spojeve meu kostima

(junctura ossium ili articulationes) dijelimo u tri osnovne grupe.
Podjela je bazirana na anatomskim injenicama:
SYNARTROSES (nepokretna vezanja);
DYARTHROSES (pokretna vezanja);
AMPHIARTROSES (ujedinjuje elemente pokretnih i nepokretnih
povezivanja.).
 1. SYNARTROSES
NEPOKRETNA VEZANJA
To je spoj bez pukotine, gdje se izmeu dvije susjedne kosti
nalazi jako meutkivo koje ih vee.
Karakteristika ovog vezivanja je u tome to se izmeu
kostiju u svojstvu veza odnosno medija smjestilo:
Tetivasto Vezivno tkivo (syndesmosis),
Hrskavino tkivo (synhondrosis),
Kotano tkivo (synostosis),
Miino tkivo (synsarcosis) ili kombinacija navedenih veza.
Karakteristika kod ovih vezivanja:
Ne postoje zglobne povrine presvuene hrskavicama,
Ne postoji kapsula artikularis sa zglobnom povrinom
FUNKCIONALNO STANOVITE
Prema tome kakva je veza izmeu dvije spojene kosti ,
razlikujemo pokretne i nepokretne spojeve.
- NEPOKRETNE VEZE MOGU BITI POTPUNO NEPOKRETNE i
- MOGU BITI MALO POKRETNE (kod mladih ivotinja, kod starijih
apsolutno nepokretne)
Zavisno od vrste tkiva izmeu dvije kosti
Synartrose (nepokretne veze) se dijele u etiri
grupe:
1. SYNDESMOSIS JUNCTURA FIBROSA (Tetivasto
Vezivno tkivo )
2. SYNHONDROSIS JUNCTURA CARTILAGINEA
(Hrskavino tkivo)
3. SYNOSTOSIS SPOJ POMOU KOTANOG TKIVA
(Kotano tkivo)
4. SYNSARCOSIS VEZANJE KOSTIJU PUTEM
MIIA ( Miino tkivo)
 Syndesmosis junctura fibrosa
(Tetivasto Vezivno tkivo )
Kretanje je ogranieno ili nepomino
Vezivno, fibrozno, elastino tkivo ili kombinacija ovih tkiva
nalazi se izmeu dvije kosti koje se sjedinjuju. npr.
metakarpalne kosti, sacrum i allaossis ilium.
Syndesmose se dijele u tri osnovne pod grupe:
1. SUTURE avovi, primjenjuje se na spojeve kostiju glave
(osim mandibule)
2. GOMPHOSIS - posebna vrsta nepominog spoja sa vezivnim
tkivom
3. SYMPHISIS nepomini spoj ogranien na nekoliko medianih
spojeva
 SUTURE avovi

SUTURA SERATA-veza gdje zubci jedne SUTURA SQUAMOSA je ljuskasti av

kosti ulaze u udubinu izmeu dva zuba gdje kosti nalijeu jedna na drugu, kao
druge kosti-ossa frontalia i ossa parietalia, ljuske kod ribe ili crijep na krovu
parietalna i okcipitalna parieto-temporalna sutura

SUTURA FOLIOSA-spoj gdje listasti HARMONIA-plana, nazalna sutura,

dijelovi ruba jedne kosti ulaze u udubinu kod mladih ivotinja spojeni vrlo
izmeu listia druge kosti os nasale i os tankim slojem hrskavinog tkiva, koje
frontale kasnije okota-OSSA NASALIA
Suture - avovi
 Suture - avovi

1. Suturra internasalis meunosni av 7

(harmonia seu plana)
2. Suturra frontonasalis eono-nosni av
(foliosa)
3. Suturra interfrontalis meueoni av
4. Suturra sagittalis uzduni meutjemeni
av
5. Suturra coronalis krunasti av (eono-
tjemeni av) (serata)
6. Suturra lambdoidea tjemeno-zatiljni
av
7. Suturra squamosa ljuskasti av
(tjemeno-sljepooni av)
8. Suturra interincisiva meusjekutini av
9. Suturra occipitointerparietalis zatiljno-
interparietalni av 8
 2. Gomphosis
Je posebna vrsta nepominog spoja sa vezivnim tkivom kao
to je sluaj vezivanja zuba u alveolama. Gomfozu ne
smatramo kao spoj kostiju jer zubi nisu dijelovi skeleta.
Zub se zabija poput klina u alveolu.

Rengenski snimak molara Presjek mandibule sa otvorenim ema zuba

alveolarnim aicama
 3. Symphisis
Je nepomini spoj, koji povezuje simetrine dijelove
skeleta (symphisis pelvis, symphisis mandibulae).
Izmeu kostiju je hrskavino ili fibrozno tkivo koje
kasnije okotava
 SYNCHONDROSIS
JUNCTURA CARTILAGINEA
To je spoj izmeu dvije kosti koje se spajaju pomou hrskavica.
Mogui su ogranieni pokreti kod mladih ivotinja,
npr.okcipitalna i sfenoidalna kost na njihovim korpusima,
sternalne hrskavice meusobno. Starenjem ova junktura moe
prei u sinostozu ili ostati trajno kao izmeu rebara.
 SYNOSTOSIS
SPOJ POMOU KOTANOG TKIVA
Ova junktura nastaje iz sinhondroze ili sindensmoze
na taj nain to fibrozno ili hrskavino tkivo
okotava
Npr. epifize sa dijafizama kod dugih kostiju
 SYNSARCOSIS
VEZA PUTEM MIIA
Predstavlja vezanje kostiju putem miia.
Npr. scapula i humerus sa kostima vrata i trupa.
 2.Dyarthroses - articulus (najpokretljivije
veze meu kostima)
Predstavljaju prave zglobove-articulationes.
Razlikujemo articulatio simplex et articulatio compositus
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
1. Najamnje dvije kosti,
2. Zgl.povrine pokrivene zglobnim hrskavicama - cartilago articularis,
3. Zglobna ahura - capsula articularis, ona se sastoji od jednog unutranjeg
produktivnog sinovijalnog dijela - stratum synovialis i vanjskog fibroznog
stratum fibrozum ili mebrana fibrosa,
4. Zglobna upljina - cavum articulare, koja je hermetiki zatvorena zglobnom
ahurom
5. Zglobno mazivo - synovia
 OSNOVNE KARAKTERISTIKE
ZGLOBA

2. capsula articularis

4. synovia
1. cartilago articularis

3. cavum articulare
 Vrste zglobova
Prema broju kostiju koje
ine zglob i koje artikuliraju
razlikujemo:
Articulus simplex kad
artikuliraju samo dvije kosti
Articulus compositus kad
artikulira vie kostiju
meusobno
 Prema funkciji razlikujemo slijedee
vrste zglobova
Articulus spheroideus (slobodni zglob) ili
arthrodia. Ovo je zglob kod koga ispupeni
dio jedne kosti (caput) ulazi u manju
udubinu druge kosti (cavitas). Ovaj zglob
nema bonih veza. esto ih zamjenjuju
zavrni dijelovi miia.
Kod ovih zglobova mogue su sve kretnje: Art. Scapulo humeralis
Flexia sagibanje
Extenzija ispruanje
Addukcija primicanje
Abdukcija odmicanje
Rotacia - okretanje

Art. coxae
 Ginglymus

Ginglymus je zglob kod

kojeg je mogua samo
fleksia i ekstenzija.
Obino je jedna zglobna
povrina u obliku valjka, a
druga u obliku lijeba.
Ima jake postrane ligamente
koji spreavaju addukciju i
abdukciju
Npr. Lakatni zglob
 Ginglymus se dijeli na dvije vrste

Congruentni ili potpuni (fleksija

i ekstenzija)
Incongruentni ili nepotpuni,
kod kojih je mogua ograniena
rotacija, ab. i addukcija
(koljeni, eljusni zgl.),
 Articulus elipsoideus

To su zglobovi kod kojih su

zglobne povrine nalik elipsi,
Art. atlantooccipitalis
(savijanje i ispruanje)
Art. atlantoepistrophicus
omoguava da se atlas sa
glavom okree oko zuba
epistrofeusa (dens axis).
 Articulus trochoideus
To je zglob gdje se jedna kost okree oko
druge i to oko jedne osovine u formi zuba
Art. atlantoepistrophica gdje se atlas okree
oko dens epistrophei.
 Articulus selaris (sedlasti zglob)

To je zglob koji ima sedlaste

zglobne povrine
Articulus phalangis secundae
krunski zglob, nastaje
spajanjem distalnog okrajka
putine kosti i proksimalnog
okrajka krunske kosti
 Amphiartrosis
To je zglob gdje su zglobne povrine ravne i nalijeu
jedna na drugu, tako da je svako kretanje iskljueno,
postoji samo trenje izmeu dodirnih povrina (art.
Sacroiliacus)
Oko njih su kratki ligamenti koji onemoguavaju jae
kretanje, nego neznatno smicanje zgloba,
Nemaju cavum articulare niti capsulu articularis
 Articulus delabens - klizei

To je zglob gdje jedna kost

klizi preko zglobne
povrine druge kosti.
Art. femoropatelaris
 Articulus spiralis

Articulus femorotibialis
Grade ga kondili femura i
kondili tibie izmeu kojih su
se umetnuli meniscusi.
Meniskusi su lig. vezani za
tibiu
 MENISCUS
(LATERALIS, MEDIALIS)
To su polumjeseaste fibrozne hrskaviave ploice, umetnute
izmeu kondila butne kosti (os femoris) i kondila goljenice (tibia)
Svaki meniskus ima proksimalnu i distalnu plohu koje su
prilagoene kondilima.
Lateralni meniscus ne pokriva u potpunosti stranji dio tibialnog
kondila (tu ga pokriva tetiva m. Popliteusa)
Periferni dio meniskusa je deblji i konveksan, a centralni dio je
tanji i konkavan.
Meniskusi su vezani pomou ligamenata za intercondilarne
fosule tibie
Meniscusi