Zadatak 001 (Lidija, gimnazija)

Predmet visok 10 cm udaljen je 40 cm od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera

zakrivljenosti 50 cm. Raunski odredi poloaj i veliinu slike.
Rjeenje 001
y = 10 cm, x = 40 cm, r = 50 cm, x' = ?, y' = ?
Jednadba sfernog zrcala daje vezu izmeu udaljenosti predmeta i slike od sfernog zrcala i fokalne daljine.
Uzmemo li za ishodite tjeme zrcala i oznaimo li slovom x udaljenost predmeta od tjemena, slovom x'
udaljenost slike od tjemena i slovom f udaljenost fokusa od tjemena, vrijedi jednadba:
1 1 1
+ = .
x x' f
Poveanje zrcala zovemo omjer izmeu veliine slike y' i veliine predmeta y:
y' x'
= = .
y x
Fokalnu daljinu izraunamo iz izraza:
r 50 cm
f = = = 25 cm .
2 2
Sada je:

1 1 1 1 1 1 1 x f f x 25 cm 40 cm 1000 cm 2
+ = = = x' = = =
x x' f x' f x x' f x x f 40 cm 25 cm 15 cm

2
[ kratimo s 5] x ' = 66 cm .
3
2 200
66 cm cm
y' x' x' 3 200 2
= y' = y = 10 cm = 3 = cm = 16 cm .
y x x 40 cm 4 12 3

Slika je realna, poveana i obrnuta.

Vjeba 001
Predmet visok 10 cm udaljen je 50 cm od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera
zakrivljenosti 20 cm. Raunski odredi poloaj i veliinu slike.
Rezultat: x' = 12.5 cm, y' = 2.5 cm.

Zadatak 002 (Lidija, gimnazija)

Predmet visok 10 cm nalazi se 30 cm ispred konveksnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 50
cm. Raunski odredi poloaj i veliinu slike.
Rjeenje 002
Jednadba sfernog zrcala daje vezu izmeu udaljenosti predmeta i slike od sfernog zrcala i fokalne
daljine. Uzmemo li za ishodite tjeme zrcala i oznaimo li slovom x udaljenost predmeta od tjemena, slovom
x' udaljenost slike od tjemena i slovom f udaljenost fokusa od tjemena, vrijedi jednadba:
1 1 1
+ = .
x x' f
Udaljenost virtualnih slika i fokalna daljina konveksnog zrcala imaju negativan predznak.
y = 10 cm, x = 30 cm, r = 50 cm, x' = ?, y' = ?
Poveanje zrcala zovemo omjer izmeu veliine slike y' i veliine predmeta y:

1
 y' x'
= = .
y x
Fokalnu daljinu izraunamo iz izraza:
r 50 cm
f = = = 25 cm . Predznak minus!
2 2
Sada je:

1 1 1 1 1 1 1 x f f x 25 cm 30 cm 750 cm 2
+ = = = x' = = =
x x' f x' f x x' f x x f 30 cm (25 cm) 55 cm

7
[ kratimo s 5] x ' = 13 cm .
11
150
cm
y' x' x'
11 150 50 6
= y ' = y = 10 cm = 10 cm = cm = 4 cm .
y x x 30 cm 330 11 11
Slika je virtualna, umanjena i uspravna.
Vjeba 002
Predmet visok 10 cm nalazi se 30 cm ispred konveksnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 50
cm. Raunski odredi poloaj i veliinu slike.
Rezultat: x' = 12.5 cm, y' = - 2.5 cm.

Zadatak 003 (Ivan, elektrotehnika kola)

Odredi temperaturu pei ako je poznato da otvor povrine 7 cm2 emitira u 1 sekundi 45.3 J.
Pretpostavimo da je zraenje priblino jednako zraenju apsolutno crnog tijela.
Rjeenje 003
S = 7 cm2 = 7 10-4 m2, t = 1 s, W = 45.3 J, = 5.67 10-8 W/m2K4, T=?
Snaga je omjer rada u jedinici vremena. Toplinska energija koju zrai povrina apsolutno crnog tijela
u jednoj sekundi odreuje se Stefan-Boltzmannovim [Stefan-Bolcman] zakonom:
P = S T4 ,
gdje je P snaga zraenja, T temperatura tijela izraena u kelvinima, S povrina tijela, a Stefan-
Boltzmannova konstanta. Snaga zraenja je
P = 45.3 W.

45.3 W
T4 =
P P
T =4 = = 1033.6 K .
S S 4 8 W 4 2
5.67 10 7 10 m
m2 K 4
Temperatura je 1 033.6 K.
Vjeba 003
Odredi temperaturu pei ako je poznato da otvor povrine 4 cm2 emitira u 1 sekundi 50 J.
Pretpostavimo da je zraenje priblino jednako zraenju apsolutno crnog tijela.
Rezultat: 1 218.5 K.

Zadatak 004 (Toni, elektrotehnika kola)

Koliki je indeks loma sredstva ako svjetlosni signal prijee u tom sredstvu udaljenost 1.5 m za
0.0075 s?
Rjeenje 004
s = 1.5 m, t = 0.0075 s = 7.5 10-9 s, c = 3 108 m/s, n=?

2
Apsolutni indeks loma nekog prozirnog sredstva definira se:
c
n= ,
v
gdje je c brzina svjetlosti u vakuumu, a v brzina svjetlosti u sredstvu. Brzina svjetlosti u sredstvu je:
s
v=
t
pa se indeks loma jednostavno izrauna:

3 108 7.5 109 s

m
c ct
c s
n= = = = = 1.5.
v s s 1.5 m
t
Vjeba 004
Koliki je indeks loma sredstva ako svjetlosni signal prijee u tom sredstvu udaljenost 3 m za
0.0075 s?
Rezultat: 0.75.

Zadatak 005 (Ines, gimnazija)

Zraka svjetlosti se lomi pri prijelazu iz zraka u staklo indeksa loma 1.6 tako da je kut upada jednak
dvostrukom kutu loma. Odredite upadni kut!
Rjeenje 005
n = 1.6, = 2 , =?
Kad svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na granicu
sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Upadni kut i kut loma vezani su
jednadbom:
sin
= n.
sin

zrak
=2

staklo

Zato je:

sin
=n sin 2 2 sin cos
sin = n [ sin 2 x = 2 sin x cos x ] =n
sin sin
= 2
1.6
cos = 0.8 = 36.869897650 = 360 52' 12''.
n
2 cos = n / :2 cos = cos =
2 2

= 2 = 2 360 52' 12'' = 720 104' 24'' = 60' = 10 = 730 44' 24''.

Vjeba 005
Zraka svjetlosti se lomi pri prijelazu iz zraka u staklo indeksa loma 1.6 tako da je kut loma jednak
30. Odredite upadni kut!
Rezultat: 53 7' 48''.

3
Zadatak 006 (Ines, gimnazija)
Zrcalo je objeeno na vertikalni zid. Kolika je minimalna visina zrcala da se u njemu moe potpuno
ogledati ovjek visine 1.72 m?
Rjeenje 006
h = 1.72 m, v=?
1.inaica
A d B d O

C D
v

h h
D

Ako je udaljenost ovjeka do zrcala jednaka d, tada je njegova udaljenost do slike 2d. ovjek u zrcalu mora
h
vidjeti prste na nogama. Kut pod kojim sebe vidi u zrcalu je takav da je tg = . Ako je visina zrcala v,
2d
v
onda je takoer tg = pa je tada
d
v h h 1.72 m
= /d v = = = 0.86 m.
d 2d 2 2
2.inaica
Trokuti OBD i OAC slini su (imaju jednake kutove) pa vrijedi razmjer:
BD:BO = AC:AO => v : d = h : 2d =>
d h h 1.72 m
v= = = = 0.86 m.
2d 2 2
Vjeba 006
Zrcalo je objeeno na vertikalni zid. Kolika je minimalna visina zrcala da se u njemu moe potpuno
ogledati ovjek visine 1.88 m?
Rezultat: 0.94 m.
Zadatak 007 (Kasper, gimnazija)
Koliki je indeks loma sredstva ako svjetlosni signal prijee u tom sredstvu udaljenost 1.5 m za
0.0075 s?
Rjeenje 007
s = 1.5 m, t = 0.0075 s = 7.5 10-3 s = 7.5 10-9 s, c = 3 108 m/s, n=?
Kada svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, vrijedi
v
n2/1 = 1 ,
v2

gdje su v1 i v2 brzine svjetlosti u prvom i drugom sredstvu, a n2/1 relativni indeks loma drugog sredstva prema
prvom sredstvu. Ako je prvo sredstvo zrak, oznaavamo relativni indeks loma sa n i zovemo ga indeksom
loma tog sredstva:
c
n= ,
v
c je brzina svjetlosti u vakuumu (zraku), v brzina svjetlosti u drugom sredstvu.

4
 zrak
c

sredstvo
v

Indeks loma je:

3 108 7.5 109 m

m
c c t
c s
n= = = = = 1.5.
v s s 1.5 m
t
Vjeba 007
Koliki je indeks loma sredstva ako svjetlosni signal prijee u tom sredstvu udaljenost 1.5 m za
0.015 s?
Rezultat: 3.

Zadatak 008 (Petra, gimnazija)

Zraka svjetlosti upada pod kutom 75 iz zraka na povrinu ulja, lomi se, a zatim iz ulja, lomei se,
ulazi u anilin. Ako je ukupna devijacija zrake (kut izmeu smjera upadne zrake i zrake u anilinu) 37, kolika
je brzina svjetlosti u anilinu? (Indeks loma ulja manji je od indeksa loma anilina.)
Rjeenje 008
= 75, c1 = 3 108 m/s, = 37, c3 = ?
Kad svjetlost prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na granicu
sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Upadni kut i kut loma vezani su
jednadbom:
sin c1
= ,
sin c2

gdje su c1 i c2 brzine svjetlosti u prvom i drugom sredstvu.

1. sredstvo

2. sredstvo

Ako je kut upada zrake svjetlosti iz zraka na povrinu ulja, a kut devijacije (kut izmeu smjera upadne
zrake i zrake u anilinu), onda je kut loma zrake svjetlosti u anilinu jednak:
= = 75 37 = 38.

5
Oznaimo li brzine svjetlosti u zraku, ulju i anilinu sa c1, c2, c3 imamo:

c1 sin
c2 sin c1 c2 sin sin c sin
= i = = 1 =
c2 sin c3 sin c2 c3 sin sin c3 sin

sin m sin 380

= 3 108 = 1.91 108 .
m
c3 = c1
sin s sin 750 s

zrak

ulje

anilin

Vjeba 008
Zraka svjetlosti upada pod kutom 70 iz zraka na povrinu sredstva A, lomi se, a zatim iz sredstva A,
lomei se, ulazi u sredstvo B. Ako je ukupna devijacija zrake (kut izmeu smjera upadne zrake i zrake u
sredstvu B) 39, kolika je brzina svjetlosti u sredstvu B? (Indeks loma sredstva A manji je od indeksa loma
sredstva B.)
Rezultat: 1.64 108 m/s.

Zadatak 009 (Zoran, gimnazija)

Monokromatski izvor snage 100 W emitira zelenu svjetlost valne duljine 500 nm. Koliko fotona u
sekundi izlazi iz izvora?
Rjeenje 009
P = 100 W, = 500 nm = 500 10-9 m = 5 10-7 m, t = 1 s, h = 6.63 10-34 Js,
8
c = 3 10 m/s, N=?

W = P t
P t P t 100 W 1 s 5 107 m
= 2.5 1020.
W
c Broj fotona : N = = = =
34 8
E = h E c hc 6.63 10 Js 3 10 m

h

Vjeba 009
Monokromatski izvor snage 200 W emitira zelenu svjetlost valne duljine 500 nm. Koliko fotona u
sekundi izlazi iz izvora?
Rezultat: 5 1020.

Zadatak 010 (Ivana, hotelijerska kola)

Brzina longitudinalnih valova u Zemljinom omotau je 13.8 km/s, a u Zemljinoj jezgri 8.8 km/s.
Odredite kut loma vala, koji upada iz omotaa na granicu omota jezgra pod kutom 45. Omota obavija
Zemljinu jezgru.
A. 26.80 B. 63.20 C. 53.60 D. 15.20 E. nema loma valova
Rjeenje 010
v1 = 13.8 km/s, v2 = 8.8 km/s, = 45, =?
Kad val prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraka, okomica na granicu
sredstva u upadnoj toki i lomljena zraka lee u istoj ravnini. Upadni kut i kut loma vezani su
sin v1
jednadbom: = ,
sin v
2

6
gdje su v1 i v2 brzine vala u prvom i drugom sredstvu. Kut loma vala iznosi:

sin 450
km
v sin 8.8
sin v1
= sin = 2 sin = s sin = 0.450908672 = 26.80.
sin v2 v1 13.8
km
s
Odgovor pod A.
Vjeba 010
Brzina longitudinalnih valova u Zemljinom omotau je 13.8 km/s, a u Zemljinoj jezgri 8.8 km/s.
Odredite kut loma vala, koji upada iz omotaa na granicu omota jezgra pod kutom 30. Omota obavija
Zemljinu jezgru.
Rezultat: = 18.590.

Zadatak 011 (Mira, gimnazija)

Dalekozor ima objektiv fokalne daljine 150 cm i okular fokalne daljine 10 cm. Pod kojim emo
vidnim kutom vidjeti Mjesec za vrijeme utapa ako ga prostim okom vidimo pod kutom 31'?
Rjeenje 011
f1 = 150 cm, f2 = 10 cm, 2 = 31', 1 = ?

Ukupno poveanje M dalekozora jednako je omjeru fokalne daljine objektiva f1 i

okulara f2, dakle
f
M = 1.
f
2
Za poveanje vrijedi
f
M = 1 = 1,
f
2
2
gdje su 1 i 2 kutovi pod kojima vidimo predmet kroz dalekozor i bez njega.
f1 1 f 150 cm 31'
= 1 = 1 2 = = 465' = 10 = 60' = 7 60'+ 45' = 70 45'.
f f 10 cm
2 2 2
Vjeba 011
Dalekozor ima objektiv fokalne daljine 150 cm i okular fokalne daljine 10 cm. Pod kojim emo
vidnim kutom vidjeti Mjesec za vrijeme utapa ako ga prostim okom vidimo pod kutom 30'?

Rezultat: 70 30'.

Zadatak 012 (Mira, gimnazija)

Koliki je kut prema okomici na mirnu povrinu mora pod kojim ronilac pod vodom vidi zalaz Sunca
u more? (Indeks loma zraka je n1 = 1, a morske vode n2 = 4/3.)
Rjeenje 012
= 90, n1 = 1, n2 = 4/3, m = ?
Apsolutni indeks loma sredstva n omjer je brzine svjetlosti c u vakuumu i brzine svjetlosti v u tom sredstvu:
c
n= .
v
Relativni indeks loma drugog sredstva prema prvom sredstvu omjer je apsolutnog indeksa loma drugog
sredstva n2 i apsolutnog indeksa loma prvog sredstva n1:
n
n = 2.
2/1 n
1
7
 Zakon loma (refrakcije) svjetlosti
Zraka koja upada i zraka koja se lomi lee u istoj ravnini okomitoj na
sin
1. sredstvo povrinu, a omjer je stalan.
sin
2. sredstvo Snell Descartesov zakon loma
sin n2
n = = .
2/1 sin n
1
Granini kut loma m je kut za koji je upadni kut = 90:
sin sin 900 1 1
=n =n =n sin m = .
sin 2/1 sin m 2/1 sin m 2/1 n
2/1
Budui da ronilac vidi Sunce pod graninim kutom loma ( = 90), vrijedi:
1 1 n 1 3
sin m = sin m = sin m = 1 sin m = = m = 48.60.
n n n 4 4
2/1 2 2
n 3
1
Vjeba 012
Koliki je kut prema okomici na mirnu povrinu mora pod kojim ronilac pod vodom vidi zalaz Sunca
u more? (Indeks loma zraka je n1 = 1, a morske vode n2 = 1.33.)
Rezultat: 48.75.

Zadatak 013 (Mario, gimnazija)

Ispred konvergentne lee arine udaljenosti 20 cm stavljen je svijetli predmet na udaljenost 60 cm
od tjemena, pa se dobije realna slika predmeta. Ako se na mjesto lee stavi sferno zrcalo, koliki mora biti
njegov polumjer zakrivljenosti da se dobije virtualna slika svijetlog predmeta na istom mjestu gdje je bila
realna slika dobijena leom?
Rjeenje 013
f = 20 cm, a = 60 cm, R=?
Lee s tankim rubom zovemo sabirne, konvergentne ili konveksne.
Jednadba je tanke lee:
F2
1 1 1
F1 + = ,
a b f
gdje je a udaljenost predmeta i b udaljenost slike od lee, a f je arina
(fokalna) daljina lee. Udaljenost slike predmeta od lee iznosi:
1 1 1 1 1 1 1 a f a f 60 cm 20 cm
+ = = = b= = = 30 cm.
a b f b f a b a f a f 60 cm 20 cm
Na mjesto lee stavi se sferno zrcalo.

F C

Jednadba sfernog zrcala je:

1 1 1 2
+ = = ,
a b f R
gdje je a udaljenost predmeta od tjemena, b udaljenost slike od tjemena sfernog zrcala, R polumjer
zakrivljenosti zrcala. Udaljenost virtualnih slika i fokalna daljina konveksnog zrcala imaju negativan
8
predznak. Da bi se dobila virtualna slika predmeta na istom mjestu gdje je bila realna slika dobijena leom,
polumjer zakrivljenosti sfernog zrcala mora biti:
a = 60 cm
1 1 2 a+b 2 2 a b 2 60 cm ( 30 cm ) 3600 cm 2
b = 30 cm + = = R= = = = 120 cm.
a b R a b R a+b 60 cm + ( 30 cm ) 30 cm
R=?
Vjeba 013
Ispred konvergentne lee arine udaljenosti 10 cm stavljen je svijetli predmet na udaljenost 60 cm
od tjemena, pa se dobije realna slika predmeta. Ako se na mjesto lee stavi sferno zrcalo, koliki mora biti
njegov polumjer zakrivljenosti da se dobije virtualna slika svijetlog predmeta na istom mjestu gdje je bila
realna slika dobijena leom?
Rezultat: 30 cm.

Zadatak 014 (Cvijet jabuke, gimnazija)

Za leu arine daljine f izraunajte najmanju moguu udaljenost izmeu predmeta i njegove realne
slike.
Rjeenje 014
Jednadba je tanke lee:
1 1 1
+ = ,
a b f
gdje je a udaljenost predmeta, b udaljenost slike od lee, a f je fokalna (arina) daljina lee. Iz jednadbe
lee dobije se b:
1 1 1 1 1 1 1 a f a f
+ = = = b= .
a b f b f a b a f a f
Ako slovom x oznaimo udaljenost izmeu predmeta i njegove realne slike, vrijedi:
a f a ( a f ) + af a 2 af + af a2
x = a+b x = a+ = = = .
a f a f a f a f
Najmanja udaljenost x dobije se raunanjem minimalne vrijednosti funkcije x(a):
a2
x (a) = .
a f
Odredimo prvu derivaciju funkcije x(a) (deriviramo po varijabli a):
f ' f ' g f g '
=
g g2
d x ( a ) 2a ( a f ) a 2 1 2a 2 2af a 2 a 2 2af a ( a 2 f )
x '(a) = = = = = .
da 2 2 2 2
(a f ) (a f ) (a f ) (a f )
Prvu derivaciju izjednaimo s nulom da bismo dobili stacionarne toke:
a (a 2 f ) a=0 a = 0 (nema fizikalnog smisla )
2
= 0 a (a 2 f ) = 0
(a f ) a2f = 0 a =2f.
Najmanja udaljenost izmeu predmeta i njegove realne slike iznosi:
a f 2f f 2f 2
x = a+b = 2f + =2f + =2f + = 2f +2f = 4f.
a f 2f f f
Grafiki prikaz!

9
 F F
f f
a b

Vjeba 014
Za leu arine daljine 5 cm izraunajte najmanju moguu udaljenost izmeu predmeta i njegove
realne slike.
Rezultat: x = 20 cm.

Zadatak 015 (Cvijet jabuke, Anita, gimnazija, gimnazija)

Predmet je udaljen od zastora 18 cm. Na koja dva naina treba postaviti jednu konvergentnu leu
arine daljine 3 cm da bi ona u oba sluaja proizvela otru sliku na zastoru? Koliko je poveanje u svakom
sluaju? Kakvu slinost uoavate izmeu ova dva sluaja?
Rjeenje 015
d = 18 cm, f = 3 cm, 1 = ? 2 = ?
Udaljenost predmeta od zastora je d = 18 cm. Budui da se dobije otra slika na zastoru, jednadba lee glasi:
1 1 1
+ = ,
a b f
gdje je a udaljenost predmeta, b udaljenost slike od lee, a f je fokalna (arina) daljina lee.
Iz dobivenog sustava jednadbi izraunaju se veliine a i b:
a+b=d a + b = 18 a + b = 18 a + b = 18
a + b = 18 b = 18 a
1 1 1 1 1 1 a+b 1 18 1
+ = + = = = a b = 54 a b = 54
a b f a b 3 a b 3 a b 3

a (18 a ) = 54 18a a 2 = 54 a 2 18a + 54 = 0

18 324 216 18 108 18 6 3

a = = = = 9 3 3.
1,2 2 2 2
Postoje dva rjeenja za udaljenost predmeta od lee:
a = 9 + 3 3 = 14.20 cm,
1

a2 = 9 3 3 = 3.80 cm.
Iz a + b = 18 dobiju se pripadne udaljenosti slike od lee:
b1 = 18 a1 = 18 cm 14.20 cm = 3.80 cm,

b2 = 18 a2 = 18 cm 3.80 cm = 14.20 cm.
Na prvi nain lea se postavi tako da je:
a1 = 14.20 cm,

b1 = 3.80 cm.
Poveanje, tj. omjer izmeu veliine slike i predmeta, iznosi:

10
 b 3.80 cm
1 = 1 = = 0.27.
a 14.20 cm
1
Kad je 1 negativan, slika je obrnuta.
Na drugi nain lea se postavi tako da je:
a2 = 3.80 cm,

b2 = 14.20 cm.
Poveanje, tj. omjer izmeu veliine slike i predmeta, iznosi:
b 14.20 cm
2 = 2 = = 3.74.
a 3.80 cm
2
Kad je 2 negativan, slika je obrnuta.
Slinost koju uoavamo u ova dva sluaja je:
a1 = b2 ,

a2 = b1.
Vjeba 015
Predmet je udaljen od zastora 18 cm. Na koja dva naina treba postaviti jednu konvergentnu leu
arine daljine 3 cm da bi ona u oba sluaja proizvela otru sliku na zastoru? Grafiki prikai!
Rezultat:
d
1. poloaj 2. poloaj
lee lee

zastor

F
F F

a1 b1

a2 b2

Zadatak 016 (Anita, gimnazija)

Za predmet postavljen na optiku os pred sfernim konkavnim zrcalom na odreenoj udaljenosti od
zrcala, veliina slike je dvostruko manja od veliine predmeta. Kad se taj predmet pomakne za 5 cm du
optike osi, veliina njegove slike postaje etiri puta manja od veliine predmeta. Odredite arinu daljinu
ovog zrcala.
Rjeenje 016
1 1
a = 5 cm, = , 1 = , f=?
2 4
Budui da se u oba sluaja radi o istom sfernom zrcalu, jednadbe glase:
1 1 1
+ = ,
a b f
gdje je a udaljenost predmeta od tjemena zrcala, b udaljenost slike od tjemena zrcala, f udaljenost fokusa od
tjemena. Poveanje zrcala je:
b 1
= = a = 2b (1)
a 2

11
 1 1 1
+ = ,
a1 b1 f
gdje je a1 udaljenost predmeta od tjemena zrcala, b1 udaljenost slike od tjemena zrcala, f udaljenost fokusa
od tjemena. Poveanje zrcala je:
b 1
1 = 1 = a1 = 4b1 ( 2)
a 4
1
Iz
1 1 1 1 1 1
+ = i + =
a b f a1 b1 f
slijedi:
1 1 1 1 a+b a +b
+ = + = 1 1. ( 3)
a b a1 b1 a b a1 b1
U (3) uvrstimo (1) i (2):
2b + b 4b1 + b1 3b 5b 3 5 10b 5
= = 1 = b1 = = b.
2b b 4b1 b1 2b 2 2
4b1 2b 4b1 12 6
Pomou omjera izraunamo a1:
a 2b 2b 12 3 5
= = = = a1 = a.
a1 4b1 5 20 5 3
4 b
6
Iz uvjeta zadatka dobije se a:
5 2 3
a1 = a + a a = a + 5 a = 5 / a = 7.5 cm.
3 3 2
Tada b iznosi:
1 1
b= a = 7.5 cm = 3.75 cm.
2 2
arina daljina zrcala je:
1 1 1 a b 7.5 cm 3.75 cm
= + f = = = 2.5 cm.
f a b a+b 7.5 cm + 3.75 cm
Vjeba 016
Za predmet postavljen na optiku os pred sfernim konkavnim zrcalom na odreenoj udaljenosti od
zrcala, veliina slike je dvostruko manja od veliine predmeta. Kad se taj predmet pomakne za 3 cm du
optike osi, veliina njegove slike postaje etiri puta manja od veliine predmeta. Odredite arinu daljinu
ovog zrcala.
Rezultat: f = 1.5 cm.

Zadatak 017 (Tea, gimnazija)

Plankonveksna lea od stakla (n = 1.5) ima polumjer zakrivljenosti 20 cm. Kolika je jakost lee?
Rjeenje 017
1
n = 1.5, R1 = 20 cm = 0.20 m, R2 = = 0 ( jedna je strana lee ravna ) , j=?
R
2
1
Jakost lee j reciprona je arina udaljenost: j = . Ako je n relativni indeks loma sredstva od kojeg je
f
lea napravljena u odnosu na sredstvo u kojem se nalazi, R1 i R2 polumjeri zakrivljenosti sfernih ploha lee, a
f arina udaljenost, jednadba glasi:
1 1 1
= ( n 1) + .
f R R
1 2

12
Tada je jakost lee jednaka:
1 1 1 1
j = ( n 1) + = ( n 1) = (1.5 1) = 2.5 m1.
R R R1 0.20 m
1 2
Vjeba 017
Plankonveksna lea od stakla (n = 1.5) ima polumjer zakrivljenosti 40 cm. Kolika je jakost lee?
Rezultat: 1.25 m1.

Zadatak 018 (Linux, gimnazija)

Koje poveanje daje projekcijski aparat sa arinom duljinom objektiva 10 cm ako je 4 m udaljen od
ekrana?
Rjeenje 018
f = 10 cm = 0.1 m, b = 4 m, m=?
1 1 1 1 1 1 1 b f b f
+ = = = a= .
a b f a f b a b f b f
Poveanje iznosi:

b b b b (b f ) b f 4 m 0.1 m
m = = = = = = = 39.
a a b f b f f 0.1 m
b f
Vjeba 018
Koje poveanje daje projekcijski aparat sa arinom duljinom objektiva 20 cm ako je 4 m udaljen od
ekrana?
Rezultat: 19.

Zadatak 019 (Budua ekonomistica, gimnazija)

Dva koherentna monokromatska izvora, I1 i I2 emitiraju svjetlost valne duljine = 589.3 nm.
Okomito na simetralu spojnice postavljen je zastor na kojem se promatraju pruge interferencije. Meusobna
udaljenost izvora jest d = 0.3 mm, a udaljenost izvora od zastora a = 1.5 m. Odredi udaljenost osme svijetle
pruge od sredinje pruge.
Rjeenje 019
= 589.3 nm = 589.3 10-9 m = 5.893 10-7 m, d = 0.3 mm = 3 10-4 m, a = 1.5 m, s8 = ?
Dva tokasta izvora svjetlosti su koherentna kad imaju jednaku frekvenciju i jednaku razliku faze. Ako
postavimo zastor koji je usporedan sa spojnicom I1I2 (koherentni izvori), onda na njemu vidimo pruge
interferencije koje su na tome malom dijelu usporedni pravci. Pruge su ekvidistantne, a njihova meusobna
udaljenost, tj. udaljenost dviju svijetlih ili dviju tamnih pruga, jest
a
s= ,
d
gdje je a udaljenost od izvora do zastora, a d udaljenost meu izvorima.

z
I1 a
a s
d
t
I2 o
r

a
Budui da su pruge interferencije ekvidistantne, a njihova udaljenost s dana je izrazom s = , slijedi:
d
a 5.893 107 m 1.5 m
s8 = 8 = 8 = 2.36 102 m.
d 4
3 10 m

13
Vjeba 019
Dva koherentna monokromatska izvora, I1 i I2 emitiraju svjetlost valne duljine = 589.3 nm.
Okomito na simetralu spojnice postavljen je zastor na kojem se promatraju pruge interferencije. Meusobna
udaljenost izvora jest d = 0.3 mm, a udaljenost izvora od zastora a = 1.5 m. Odredi udaljenost etvrte svijetle
pruge od sredinje pruge.
Rezultat: 1.18 10-2 m.

Zadatak 020 (Budua ekonomistica, gimnazija)

Monokromatska svjetlost ( = 0.58 m) pada okomito na dvije planparalelne ploe koje ine klin.
Udaljenost dviju susjednih tamnih pruga je s = 5 mm. Koliki je kut meu ploama?
Rjeenje 020
= 0.58 m = 5.8 10-7 m, s = 5 mm = 5 10-3 m, =?
Klin se sastoji od dviju planparalelnih ploa koje zatvaraju kut . Refleksijom zraka svjetlosti na plohama P1
i P2 dobijemo pruge interferencije. Udaljenost izmeu dviju tamnih pruga je

s= .
2
P1

P2

Tada je kut izmeu ploa jednak:

5.8 107 m
s= = = = 5.8 105 = 0.000058 rad .
2 2 s 2 5 103 m
Vjeba 020
Monokromatska svjetlost ( = 0.58 m) pada okomito na dvije planparalelne ploe koje ine klin.
Udaljenost dviju susjednih tamnih pruga je s = 10 mm. Koliki je kut meu ploama?
Rezultat: = 0.000029 rad.

14