Professional Documents
Culture Documents
Skladiste
Skladiste
Skladiste
SKLADITENJE
3.1 UVOD
Skladitenje je planirana aktivnost kojom se materijal 1 dovodi u stanje mirovanja, a
ukljuuje fiziki proces rukovanja i uvanja materijala te metodologiju za provedbu tih
procesa. U industrijskom poduzeu, skladite je ureeno i opremljeno mjesto za privremeno i
sigurno odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova
troenja i uporabe u procesu proizvodnje.
Iz svrhe skladitenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Feriak i dr. 1983.):
1. Glavna zadae skladita je dinamiko uravnoteenje tokova materijala, koliinski i
prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz uinkovitu primjenu unutarnjeg
transporta, skladite treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet
osigurava tako da tok materijala tee po unaprijed odreenom redu, planski i
sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o
toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu
proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje.
2. Proces skladitenja treba realizirati uz najnie trokove skladitenja i uz najmanja
mogua financijska sredstva angairana u zalihe.
3. U skladitu se mora odravati stalna kakvoa zaliha materijala uvanjem, zatitom i
odravanjem fiziko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje,
kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha.
4. Skladite treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces
poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava
vezanih u zalihe.
5. Svojim poslovanjem skladite treba utjecati na poveanje konkurentske sposobnosti
poslovnog sustava.
Razlozi za skladitenje materijala u industrijskom poduzeu mogu se prikazati na
slijedeim primjerima:
a) skladitenje sirovina
dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa,
dobavljaevo zakanjenje isporuke,
povremeni nedostatak materijala na tritu,
pojava karta u proizvodnji,
promjene u planovima proizvodnje,
b) skladitenje poluproizvoda
odstupanje od proizvodnog plana,
1
Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave,
itd., ali e se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.
zastoji u proizvodnji,
razlike u trajanju tehnolokih operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova,
razlike u veliini serija,
rad u vie smjena,
kvarovi strojeva,
razlike u kapacitetu pojedinih strojeva,
potreba za veom iskoristivou kapaciteta,
posebni zahtjevi tehnolokog procesa,
c) skladitenje gotovih proizvoda
o oteana prodaja gotovih proizvoda,
o kratki rokovi isporuke (uvjeti trita),
o potreba osiguranja doknadnih dijelova,
d) skladitenje alata i naprava - rjeava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u
procesu istroenih ili oteenih alata i naprava,
e) skladitenje dijelova potrebnih za odravanje opreme - nuno je radi osiguranja
ispravnosti rada strojeva i ureaja.
Skladini proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladitu, dok se pod
nazivom skladite podrazumijeva skladini sustav. Osnovne komponente (elementi)
skladinog sustava su:
skladini objekti (npr. zgrade)
sredstva za skladitenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje
jedininih tereta)
transportna sredstva
pomona skladina oprema
- komunikacijsko-informacijski sustav,
- sredstva za sastavljenje i rastavljanje jedininih tereta,
- sredstva za odreivanje izmjera i teine,
- sredstva za prijevoz preko tranica i drugih neravnina,
- sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje,
- sredstva za zahvat materijala,
- pomona sredstva za povezivanje s okruenjem,
dodatna oprema
- protupoarni ureaji,
- sigurnosno-zatitni ureaji,
- ureaji za klimatizaciju,
- ureaji za grijanje/hlaenje,
- sanitarno-higijenski ureaji,
- ureaji za odravanje istoe,
- sredstva zatite na radu.
Skladita se mogu podijeliti temeljem razliitih pojedinanih kriterija, tablica 3.1.
Tablica 3.1 - Vrste skladita (Olui, 1997.)
Redni
Kriterij Vrsta skladita
broj
sipki materijal
komadni materijal
a)
tekuine
plinovi
alati
ambalaa
b)
potroni materijal
otpad
1. Vrsta i znaajke materijala sirovine
poluproizvodi
c)
proizvodi
rezervni dijelovi
pokvarljivi materijal
d)
nepokvarljivi materijal
zapaljivi materijal
e) eksplozivni materijal
radioaktivni materijal
runa
djelomino mehanizirana
Stupanj razvoja skladinog
2. a) mehanizirana
sustava
djelomino automatizirana
automatizirana
s unaprijed odreenim rasporedom
sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar
a)
odreenog dijela skladita
sa sluajnim rasporedom odlaganja materijala
Strategija odlaganja
3. odlaganje u blokovima
materijala b)
odlaganje u redovima
na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal
c) na jednom mjestu odlaganja raznovrsni
materijal
glavna
a) za komisioniranje
meuskladita
4. Model organiziranja
centralizirana
b) decentralizirana
kombinirana
Glavna zamisao izvedbe vodoravna ili niska (visina oko 7 m)
5.
objekta (graevine) okomita ili visoka (visina preko 12 m)
Za svaki projekt skladita kljuni je podatak bilanca svih materijala koji se skladite, tj.
za svaki materijal odreuje se:
koliine, izmjere, obujam, oblik, teine, znaajke vrijednosti,
uestalost (dnevna, tjedna, mjesena, itd., uestalost po dokumentima ili po
jedininim teretima) i koliina ulaza, uestalost i koliina izlaza.
Redni
Stare izvedbe Nove izvedbe
broj
bez posebnosti gradnje posebnosti gradnje
smjeteni u zajednikim posebne forme
1. Objekti
zgradama odvojene zgrade
viestruka funkcija samo za skladitenje
jednostavni regali (esto
samogradnja)
regali velike nosivosti
mala dodatna oprema
veliki izbor opreme
2. Tehnika veliki udio runog
specijalizirana oprema
rukovanja
dinaminost
univerzalna oprema
statinost
standardizacija i tipizacija
sloboda u dimenzijama
3. Jedinini tereti uvjet za automatizaciju
nesigurno rukovanje
sigurno rukovanje
stroga struktura
Podruja (zone) gruba struktura
4. za svaku zonu posebna
skladita bez posebne opreme
oprema
5. Radnici niska kvalifikacija visoka kvalifikacija
n pal Apal k r
As ,neto
nr
m
2
(3.2)
n pal G
As ,neto
pdop
kr m 2
(3.3)
G - teina materijala, N
pdop - doputeno optereenje poda, N/m2
za sipki materijal
As ,neto
G
pdop
m 2
. (3.4)
900 mm)
l2, b2 - izmjere s doputenim
odstupanjem
jedininog tereta na
paleti (npr. 1240 x 840
lpal
mm)
l2
l1
G pal
hs h pal m
lm bm m 9.81 (3.5)
pri emu se kod manjih neto povrina usvaja vei faktor transportne povrine.
irina prolaza u skladitu ovisi o nainu rukovanja materijalom u skladite i iz njega.
Ako je u skladitu predvieno samo runo rukovanje glavni prolazi su irine oko 1.2 m, a
sporedni prolazi su priblino 1.0 m. Glavni put u skladitu treba imati irinu koja e omoguiti
okretanje vozila, tj. promjenu smjera kretanja. Kada je predvieno da se glavni prolaz koristi i
za prolaz radnika, potrebno je irini glavnog puta dodati 20.75 m.
Pri projektiranju skladine zgrade, a u odnosu na skladini prostor, treba predvidjeti oko
0.65 m irok prolaz - put izmeu sloenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog
pristupa materijalu i opremi u sluaju poara. Potrebno je predvidjeti i put do protupoarnih
ureaja.
Povrina za prijam materijala (As,pr) moe se izraunati izrazom:
Quk q
As , pr
x pr f p p f pp
(3.7)
l1 b1 H 1
h s ,V 100
LBH (3.8)
Stupanj iskoristivosti povrine skladita ( hs,A) je odnos izmeu zbroja svih povrina
skladinih elemenata i ukupne povrine skladita (slika 3.2):
l1 b1
h s ,A 100
LB (3.9)
h 2
H H
1
h 1
l1
L b2
l2 b1 B
Veliina zemljita: 30 ha
upanija: Splitsko-dalmatinska upanija
Broj zaposlenih: 1000
Zahtjevi: dobar prikljuak na cestovni i eljezniki promet
Potrebe za energijom: elektrina energija 2107 kWh/god
plin 120 000 m3/god
Potrebe za vodom: 1500 m3/god
2
Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedeim stupnjevima: vrlo prikladan (5), prikladan (4), neutralan (3),
nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1).
Rezultati primjene vrijednosne analize za odreivanje optimalne lokacije koju je proveo
Vollmer (Vollmer, 1993.), prikazani su u tablici 3.4.
Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. U drugom koraku,
timski je ocjenjena vanost pojedinih kriterija, odnosno odreene njihove teinske vrijednosti
wi. Zbroj vrijednosti svih teinskih faktora iznosi 100.
Osnovna prednost ove metode je mogunost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za
izbor lokacije. U obzir se mogu uzeti kako tehniki, tako i ekonomski kriteriji.
Pored navedenih metoda, prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode,
kao npr. metode viekriterijske analize .
Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloeni
kapital osigurava najvei profit. Na temelju trokova proizvodnje, prihoda i proizvodnog
kapitala ovisnog o lokaciji, za svaku potencijalnu lokaciju odreuje se njena rentabilnost:
U P CUK
RVK 100
VK nVK (3.11)