Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2017./2018. 1

PSIHOLOGIJA
Sadraj
Uvod.......................................................................................................................5
1. Podruja ispitivanja...................................................................................5
2. Obrazovni ishodi.........................................................................................5
2.1. Psihologija kao teorijska i primijenjena znanost...........5
2.2. Bioloke osnove ponaanja...................................................6
2.3. Osjeti i percepcija......................................................................6
2.4. Emocije i motivacija.................................................................6
2.5. Pamenje i uenje.....................................................................8
2.6. Inteligencija i stvaralatvo.....................................................8
2.7. Razvojna psihologija................................................................8
2.8. Linost i psihiki poremeaji.................................................8
2.9. Socijalna psihologija................................................................8
3. Struktura ispita............................................................................................9
4. Tehniki opis ispita.................................................................................. 11
4.1. Trajanje ispita........................................................................... 11
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja........................................... 11
4.3. Pribor.......................................................................................... 11
5. Opis bodovanja......................................................................................... 11
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem............................. 12
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora............................... 12
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora................................ 13
6.3. Primjer zadatka produenoga odgovora...................... 13
7. Priprema za ispit....................................................................................... 14

Uvod
Psihologija je na dravnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Psihologije
temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje
to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga
predmeta u kolskoj godini 2017./2018.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i
detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se
jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim Nastavnim
planom i programom1 za Psihologiju u gimnazijama.
Ispitni katalog sadri ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai
odgovor na pitanje to se ispituje.
U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja,
odnosno kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta
koje se ispituju ovim ispitom.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti,
pojanjen nain na koji e se navedena znanja i vjetine
provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik
1
 lasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, kolske novine,
G opisati povijesni razvoj psihologije
Zagreb, 1994.
5
ispita, vrste zadataka te nain provedbe i vrjednovanja
pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U estome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem.
Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti
za ispit.
1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Psihologije provjerava se:
dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika
u ovim podrujima:
Psihologija kao teorijska i primijenjena znanost
Bioloke osnove ponaanja
Osjeti i percepcija
Emocije i motivacija
Pamenje i uenje
Inteligencija i stvaralatvo
Razvojna psihologija
Linost i psihiki poremeaji
Socijalna psihologija
povezivanje i primjena znanja iz navedenih podruja.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi
uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu. Obrazovni
ishodi podrazumijevaju i primjenu znanja na praktine
situacije.
2.1. Psihologija kao teorijska i primijenjena znanost
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
navesti osobe vane u povijesti psihologije
6
objasniti predmet prouavanja psihologije
razlikovati psihike procese
objasniti imbenike koji utjeu na psihike procese i
ponaanje
usporediti grane psihologije
usporediti razliite pristupe u suvremenoj psihologiji
razlikovati psihologiju od srodnih struka
objasniti znanstveni pristup u psihologiji
opisati etape u psihologijskome istraivanju
vrjednovati metode istraivanja u psihologiji
objasniti tehnike prikupljanja podataka
analizirati istraivanja koja pokazuju empirijsko
usmjerenje psihologije.
2.2. Bioloke osnove ponaanja
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
opisati vrste stanica u ivanome sustavu
razlikovati funkcije pojedinih stanica u ivanome
sustavu
objasniti prenoenje ivanih impulsa u ivanome
sustavu
razlikovati funkcije pojedinih dijelova ivanoga
sustava
objasniti povezanost pojedinih dijelova ivanoga
sustava
razlikovati funkcije mozgovnih polutki
objasniti endokrini sustav
objasniti odnos ivanoga i endokrinoga sustava
objasniti utjecaj ivanoga i endokrinoga sustava
na psihike procese i ponaanje
analizirati istraivanja s podruja biolokih osnova
ponaanja.
2.3. Osjeti i percepcija
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
usporediti osjetne sustave i njihovu funkciju
opisati poremeaje u radu osjetnih sustava
objasniti nastanak i vrste osjeta
razlikovati vrste osjetljivosti
objasniti zakonitosti u podruju osjeta
opisati perceptivne varke
objasniti pojave na podruju osjeta (osjetna
adaptacija, osjetna rekuperacija, perzistencija
osjeta...)
objasniti proces percepcije
opisati imbenike koji utjeu na percepciju
razlikovati naela percipiranja
navesti osobe znaajne za podruje istraivanja
osjeta i percepcije
analizirati istraivanja s podruja osjeta i percepcije.
2.4. Emocije i motivacija
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
usporediti emocije i emocionalna stanja
objasniti sastavnice emocija
objasniti razvoj emocija
objasniti initelje koji utjeu na izraavanje emocija
objasniti ulogu emocija u komunikaciji i usporediti
razliite kulture
objasniti nastanak i funkciju tjelesnih promjena kod
emocije
objasniti utjecaj emocija na druge psihike procese,
ponaanje i nastanak psihikih bolesti
objasniti frustraciju i stres te njihov utjecaj na ovjeka
objasniti izvore frustracije i stresa
usporediti naine reagiranja i suoavanja s
frustracijom i stresom
objasniti proces motivacije
razlikovati vrste motiva i motivacije
vrjednovati teoriju o hijerarhiji motiva
objasniti motivacijski ciklus
usporediti sukobe motiva
7
8
navesti osobe znaajne za podruje istraivanja
emocija i motivacije
analizirati istraivanja s podruja emocija i motivacije.
2.5. Pamenje i uenje
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
objasniti pojam i proces pamenja
usporediti razliite vrste pamenja
usporediti metode za ispitivanje pamenja
opisati proces zaboravljanja
usporediti uzroke zaboravljanja
usporediti smetnje pamenja
objasniti proces uenja
usporediti razliite metode (mehanizme) uenja
objasniti imbenike uspjenoga pamenja i uenja
navesti osobe znaajne za podruje istraivanja
uenja i pamenja
analizirati istraivanja s podruja pamenja i uenja.
2.6. Inteligencija i stvaralatvo
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
objasniti pojam i strukturu inteligencije
objasniti promjene u inteligenciji tijekom ivota
usporediti vrste inteligencije
razlikovati testove inteligencije
usporediti mjerenje i izraavanje stupnja inteligencije
u razliitim dobnim skupinama
opisati metrijska obiljeja testova
objasniti raspodjelu inteligencije
razlikovati kategorije intelektualne razvijenosti
razlikovati konvergentno i divergentno miljenje
objasniti podrijetlo individualnih, spolnih, rasnih i
kulturalnih razlika u inteligenciji
objasniti pojam stvaralatva (kreativnosti)
objasniti povezanost stvaralatva, inteligencije,
miljenja i osobina linosti
navesti osobe znaajne za podruje inteligencije
analizirati istraivanja s podruja inteligencije i
stvaralatva.
2.7. Razvojna psihologija
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
opisati predmet istraivanja razvojne psihologije
vrjednovati metode istraivanja u razvojnoj psihologiji
objasniti imbenike koji uzrokuju i utjeu na razvojne
promjene
usporediti obiljeja razvojnih razdoblja
usporediti Piagetove faze u kognitivnome razvoju
navesti osobe znaajne za podruje razvojne
psihologije
analizirati istraivanja s podruja razvojne psihologije.
2.8. Linost i psihiki poremeaji
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
objasniti pojam i initelje koji odreuju linost pojedinca
vrjednovati razliite teorijske pristupe u objanjenju
linosti
vrjednovati razliite metode i tehnike ispitivanja linosti
objasniti razliku izmeu normalnoga i psihiki
poremeenoga ponaanja
usporediti psihike poremeaje
usporediti terapije psihikih poremeaja
objasniti povezanost teorija linosti i odreene
psihoterapije
navesti osobe znaajne za podruje psihologije linosti
analizirati istraivanja s podruja linosti.
2.9. Socijalna psihologija
Od pristupnika se oekuje da zna, odnosno moe:
opisati predmet istraivanja socijalne psihologije
opisati razliite metode i tehnike istraivanja u
socijalnoj psihologiji
 9
objasniti osnovna obiljeja skupine Tablica 1. Struktura ispita
usporediti razliite vrste socijalnih utjecaja VRSTE
objasniti uzroke sukoba meu ljudima ZADATAKA ZADATCI ZADATCI ZADATCI
razlikovati stavove, stereotipe i predrasude VIESTRUKOGA KRATKOGA PRODUENOGA UKUPNO
IZBORA ODGOVORA ODGOVORA
objasniti utjecaj stavova, stereotipa i predrasuda na PODRUJE
ISPITIVANJA
psihike procese i ponaanje
Psihologija
opisati agresivno ponaanje kao 5
razlikovati vrste agresivnoga ponaanja teorijska i 2 2 1
opisati izvore agresivnosti primijenjena (11,1%)
objasniti prosocijalno ponaanje znanost
navesti osobe znaajne za podruje socijalne Bioloke
psihologije osnove
ponaanja;
analizirati istraivanja s podruja socijalne 15
Osjeti i 7 6 2
psihologije. percepcija;
(33,3%)
Emocije i
motivacija
3. Struktura ispita Pamenje
Ispit se sastoji od etiriju ispitnih podruja: i uenje; 10
4 5 1
Inteligencija (22,2%)
1. Psihologija kao teorijska i primijenjena znanost i stvaralatvo
2. Bioloke osnove ponaanja; Osjeti i percepcija; Razvojna
Emocije i motivacija psihologija;
Linost i
3. Pamenje i uenje; Inteligencija i stvaralatvo 15
psihiki 7 6 2
(33,3%)
4. Razvojna psihologija; Linost i psihiki poremeaji;
Socijalna
poremeaji; Socijalna psihologija. psihologija
Ispit je vremenski jedinstvena cjelina, a podijeljen je 45
UKUPNO 20 (44,5%) 19 (42,2%) 6 (13,3%)
prema vrstama zadataka. (100%)

Prvu skupinu zadataka ine zadatci viestrukoga

izbora s etirima ponuenima odgovorima. NAPOMENA: Pojedini zadatci vezani su uz zadani uvodni
dio u obliku kraega teksta, fotografije, crtea ili grafikoga
Drugu skupinu ine zadatci kratkoga odgovora,
prikaza.
a posljednju skupinu ine zadatci produenoga
odgovora.
U ispitu je ukupno 45 zadatka.
Struktura ispita prikazana je u tablici 1.
10
 11
4. Tehniki opis ispita 4.3. Pribor
4.1. Trajanje ispita Tijekom pisanja ispita iz Psihologije doputeno je rabiti
kemijsku olovku plave ili crne boje.
Ispit iz Psihologije je pisani i traje ukupno 80 minuta
bez prekida. 5. Opis bodovanja
Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz ispite Ukupni broj bodova je 76.
dravne mature te na mrenim stranicama
Opis bodovanja za svaku vrstu zadataka prikazan je u
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje tablici 2.
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
Tablica 2. Opis bodovanja prema vrsti zadatka
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja ZADATAK
Pristupnici dobivaju sigurnosnu vreicu u kojoj je VIESTRUKOGA 1 bod
ispitna knjiica, list za koncept i list za odgovore. IZBORA
2 boda
Od pristupnika se oekuje da pozorno proitaju upute 2 boda potpuno toan odgovor
ZADATAK
koje e slijediti tijekom rjeavanja ispita. 1 bod djelomino toan ili nepotpun
KRATKOGA
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa odgovor
ODGOVORA 0 bodova netoan odgovor ili izostanak
za rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima odgovora
naznaen i nain obiljeavanja tonih odgovora. 3 boda
Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora) Duljina odgovora nije presudna pri
pristupnici rjeavaju obiljeivanjem slova tonoga vrjednovanju.
3 boda odgovor udovoljava zahtjevima
odgovora meu ponuenima. Slova tonoga
pitanja, logino je strukturiran, sadrajan i
odgovora obiljeavaju se znakom X. Ako pristupnik usmjeren na pitanje
obiljei vie od jednoga odgovora za pojedini zadatak, 2 boda pitanje je djelomino
taj e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira ZADATAK odgovoreno, primjerice, tono je
na to to je meu obiljeenima i toan odgovor. PRODUENOGA imenovano ono to se trai u pitanju,
prisutan je i opis kojemu nedostaju
Zadatke otvorenoga tipa (kratkoga i produenoga ODGOVORA
informacije ili su samo djelomino tone ili
odgovora) pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga su samo djelomino usmjerene na pitanje
odgovora na predvieno mjesto naznaeno u uputi za 1 bod tono je imenovano ono to se
rjeavanje. trai, ali nedostaje opis ili sadri netone
informacije ili one nisu usmjerene na
Prilikom rjeavanja zadataka produenoga odgovora pitanje
pristupnici mogu rabiti list za koncept, ali ne smiju 0 bodova nema odgovora ili odgovor
zaboraviti prepisati svoje odgovore na predvieno ne zadovoljava niti jedan od prethodno
navedenih kriterija
mjesto.
12
Najvei broj bodova koje pristupnici mogu ostvariti 6. Primjeri zadataka
prema ispitnim cjelinama s obzirom na broj i vrstu s detaljnim pojanjenjem
zadataka u pojedinoj cjelini prikazan je u tablici 3.
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
Tablica 3. Opis bodovanja ispitnih cjelina
primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
VRSTE
ZADATAKA
toan odgovor, obrazovni ishod koji se tim konkretnim
ZADATCI ZADATCI ZADATCI zadatkom ispituje te nain bodovanja.
VIESTRUKOGA KRATKOGA PRODUENOGA UKUPNO
IZBORA ODGOVORA ODGOVORA
PODRUJE 6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora
ISPITIVANJA
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
Psihologija
kao
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
teorijska i 2 4 3
9 zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(11,8%) (u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih
primijenjena
znanost odgovora od kojih je jedan toan.
Bioloke U sljedeem zadatku od vie ponuenih odgovora
osnove samo je jedan toan.
ponaanja;
25 Toan odgovor morate oznaiti znakom X na listu
Osjeti i 7 12 6
(32,9%)
percepcija; za odgovore.
Emocije i
motivacija
Kako se naziva smanjivanje osjetljivosti do kojega
Pamenje dolazi uslijed dugitrajnoga podraivanja nekoga
i uenje; osjetnoga organa?
17
Inteligencija 4 10 3
(22,4%) A. osjetna adaptacija
i
stvaralatvo B. osjetna rekuperacija
Razvojna C. perzistencija osjeta
psihologija;
Linost i
D. vrijeme latencije
25
psihiki 7 12 6
(32,9%)
poremeaji;
Socijalna
TOAN ODGOVOR: A
psihologija OBRAZOVNI ISHOD: objasniti pojave na podruju
76
osjeta
UKUPNO 20 38 18 BODOVANJE:
(100%)
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, izostanak odgovora ili
ako je obiljeeno vie odgovora

6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora
Zadatak kratkog odgovora sastoji se od upute (u kojoj
je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika
za sve zadatke toga tipa u nizu) u kojoj je zadano to
pristupnik treba odgovoriti.
U sljedeem zadatku odgovorite kratkim
odgovorom (rijeju, s nekoliko rijei ili
jednostavnom reenicom).
Odgovor upiite samo na predvieno mjesto u
ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Kako se naziva pojava da nakon rock koncerta u
poetku slabo ujemo zvukove normalne glasnoe,
a onda nam se sluh postupno vraa?
_________________________________________
TOAN ODGOVOR: osjetna rekuperacija
DJELOMINO TOAN ODGOVOR: obrnuta adaptacija
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti pojave na podruju
osjeta
BODOVANJE:
2 boda potpuno toan odgovor
1 bod djelomino toan ili nepotpun odgovor
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
13
6.3. Primjer zadatka produenoga odgovora
Zadatak produenoga odgovora takoer se sastoji od
upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja
je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba
odgovoriti.
U sljedeem zadatku odgovorite s nekoliko
reenica, jasno i saeto, usmjeravajui se na ono
to je bitno za zadatak.
Odgovor upiite samo na predvieno mjesto u
ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Navedite naziv i jednu relevantnu informaciju za svaku
fazu pamenja kroz koju prolaze informacije.
_________________________________________
OBRAZOVNI ISHOD: objasniti pojam i proces
pamenja
TOAN ODGOVOR: navedene su i opisane sve tri faze
pamenja
U senzornome pamenju informacije koje dobivamo
putem osjetila zadravaju se nekoliko sekundi
(informacije stiu automatski, a kapacitet je gotovo
neogranien). Informacije na koje obratimo pozornost
prelaze u kratkorono pamenje. Ono je vremenski
ogranieno i traje dvadesetak sekundi (osjetljivo je na
zaboravljanje i kapacitet mu je od 5 do 9 pojedinanih
estica, funkcije su mu ponavljanje, kodiranje i rad s
informacijama). Dugorono pamenje neogranienoga
je kapaciteta (razlikujemo epizodiko, proceduralno
(nedeklarativno) pamenje i znanje).
14
DJELOMINO TOAN ODGOVOR: 7. Priprema za ispit
Za dva boda
U interesu je pristupnika savjesno pristupiti ispitu,
Prva faza je senzorno pamenje. Druga faza je ponaati se prema propisanim pravilima i nastojati
kratkorono pamenje. Ono je vremenski ogranieno i ostvariti to bolji rezultat. U naelu, za pripremu ovoga
traje dvadesetak sekundi (osjetljivo je na zaboravljanje ispita vrijede opa pravila koja vrijede i za druge vrste
i kapacitet mu je od 5 do 9 pojedinanih estica, pisanih ispita. Ispitni katalog, kao javni dokument,
funkcije su mu ponavljanje, kodiranje i rad s prua vane informacije i nastavnicima i pristupnicima
informacijama). Dugorono pamenje neogranienoga te jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj
je kapaciteta (razlikujemo epizodiko, proceduralno maturi.
(nedeklarativno) pamenje i znanje).
Literatura za pripremu ispita iz Psihologije su dva
Za jedan bod udbenika koji su propisani i odobreni od Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske
Faze pamenja su: senzorno, kratkorono i dugorono.
tijekom protekloga etverogodinjega razdoblja.
BODOVANJE:
1. Bratko, D., Psihologija, udbenik za psihologiju za
3 boda t ono su navedene i opisane sve tri faze gimnazije, Profil, Zagreb, 2001.
pamenja s jednom relevantnom
2. verko, B. (ur.), Psihologija, udbenik za psihologiju
informacijom za svaku fazu i odgovor
za gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2006.
sadri iskljuivo tone informacije
2 boda n
 avedene su tri faze pamenja, a opisane
jedna ili dvije faze
navedene su i opisane dvije faze pamenja
1 bod navedene su jedna ili dvije faze pamenja,
a opisana jedna
 opisane su dvije faze pamenja
navedene su tri faze pamenja
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
15
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja