9simpozij-Zbornik-Final Za Web

OPATIJA, 21. 23. 10. 2016.
GEODEZIJA KAO PROFESIJA

DOING BUSINESS IN CROATIA
9. simpozij ovlatenih inenjera geodezije
ZBORNIK RADOVA
HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 1 11/10/16 10:05

SADRAJ
Odbori..................................................................................................................................4
Uvodnik predsjednika Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije
Vladimira Krupe....................................................................................................................5
Uvodnik predsjednika Organizacijskog odbora 9. simpozija ovlatenih
inenjera geodezije Roberta Paja...........................................................................................6
GEODEZIJA KAO PROFESIJA DOING

(SURVEYING) BUSINESS IN CROATIA.....................................................7
PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA..................................................................................8
Karlo Kevi, Ivan Jurii, Jelena Kili, eljko Heimovi
IZRAVNE I NEIZRAVNE KORISTI KOMASACIJA NA PRIMJERU K.O. GUNDINCI....................... 15

Mladen Rapai, Lari Hadelan, Stjepan Husnjak
EKONOMSKI UINCI KOMASACIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA..................................... 21

Blaenka Mievi, Stanko Dabi, Daria Dragevi
ANALIZA GEODETSKOG POSLOVANJA U EUROPSKIM ZEMLJAMA KAO PRIMJER BUDUIH

SMJERNICA ZA POBOLJANJE GEODETSKE PRAKSE U REPUBLICI HRVATSKOJ.....................29
Christina Filipovi, Ivan Hri, Boko Mati
USPOSTAVA PROSTORNE BAZE PODATAKA ZA KOMUNALNU NAKNADU INTEGRACIJA

RAZLIITIH POTREBA ZA GEODETSKIM PODACIMA I USLUGAMA (KATASTAR ZGRADA,
POREZ NA NEKRETNINE).....................................................................................................34
Josip Lisjak, Vlado Cetl, Danko Markovinovi
NOVA ULOGA OVLATENOG INENJERA GEODEZIJE ......................................................... 42

Vladimir Krupa, Damir Kontrec, Dario era, Tunjica Petraevi, Branko Klekovi,
Robert Paj, Ivan Remeta
PRIMJENA I MOGUNOSTI NOVIH

TEHNOLOGIJA U GEODEZIJI.......................................................................43
KATASTARSKA IZMJERA 2.0...............................................................................................44
Mario Miler, Vedran Car, Damir Medak
UPOTREBA BESPILOTNOG ZRAKOPLOVNOG SUSTAVA ZA ODREIVANJE

BROJA ZDRAVIH BILJAKA U KULTURI RIJETKOGA SKLOPA...................................................50
Filip Kovai, Kristijan Krznari
PROGRAM OPAANJA ZEMLJE KOPERNIK I BESPILOTNE LETJELICE..................................56

eljko Heimovi, Igor Matii, Filip Mudronja
BESPILOTNE LETJELICE U FOTOGRAMETRIJSKOJ IZMJERI..................................................... 61

Mateo Gaparovi, Dubravko Gajski, Luka Jurjevi
INTEGRACIJA PODATAKA TERESTRIKOG LASERSKOG SKENERA

I BESPILOTNE LETJELICE ZA POTREBE BIM MODELA POSTOJEEG STANJA ..........................66
Diana Beirevi, Verica Zalovi, Ivan Cigrovski

STANJE PROSTORNIH REGISTARA UTJECAJ
NA GOSPODARSTVO I RAZVOJ DRUTVA.......................................73
PROFIL METAPODATAKA U SKLOPU INSPIRE-A.................................................................... 74
Marina Tavra, Jelena Kili, eljko Heimovi, Vlado Cetl, Tea Duplani Leder
IZAZOVI JLRS-A U PROMJENAMA ZEMLJINIH EVIDENCIJA

I ZAKONSKIH REGULATIVA.................................................................................................79
Kreimir Ljulj, Josip Lisjak
ANALIZA PODATAKA MAREOGRAFA U LUCI SPLIT

U RAZDOBLJU OD 1962. DO 2011. GODINE........................................................................85
Marko Kuli, Ante Amii, Jelena Kili, eljko Heimovi
IDENTIFIKACIJA KATASTARSKIH ESTICA........................................................................... 91

Nikola Vui
UPIS U KATASTAR VODOVA PODATAKA O GRADNJI INTEGRIRANE

INFRASTRUKTURE TE ZAJEDNIKOM KORITENJU INFRASTRUKTURE
KAO PREDUVJET ZA KORITENJE SREDSTAVA IZ FONDOVA EUROPSKE UNIJE...................... 97
Justina Bajt
OBRATNI INENJERING HRVATSKOG MODELA GEOIDA

PRIMJENOM PROGRAMA T7D I PYTHON.......................................................................... 104
Viktor Mihokovi, Luka Zalovi, Franka Grubii
DRAVNA GEODETSKA UPRAVA

ZIS, NOVI REGISTRI I PROPISI.......................................................... 113
ZAJEDNIKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZEMLJINIH KNJIGA I KATASTRA
U REPUBLICI HRVATSKOJ................................................................................................... 114
Antonio usti
ONE STOP SHOP ZIS.......................................................................................................... 116

Ariana Bakija Lopac
DIGITALNI GEODETSKI ELABORAT.................................................................................... 117

Maja Pupai
USPOSTAVA KATASTRA INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ................................. 118

Ivana Abaza Nez, Marinko Bosiljevac, Ivica Ivi
USPOSTAVA KATASTRA ZGRADA U REPUBLICI HRVATSKOJ............................................... 120

Marinko Bosiljevac, Nikola Vui
PROPISI VEZANI ZA DOBIVANJE ODOBRENJA ZA

SNIMANJE IZ ZRAKA BESPILOTNIM ZRAKOPLOVIMA......................................................... 122
Davorka Brki, Ivan Landek, Marijan Marjanovi
IMPRESUM........................................................................................................................ 124

ODBORI
ORGANIZACIJSKI ODBOR
1. Robert Paj, dipl. ing. geod., predsjednik
2. Vladimir Krupa, dipl. ing. geod.
3. Zdravko Smoljan, dipl. ing. geod.
4. Sinia Rami, dipl. ing. geod.
5. Ivana Aleri, stru. spec. ing. comp.
ZNANSTVENO-STRUNI ODBOR
1. Doc. dr. sc. Rinaldo Paar, predsjednik
Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, Hrvatska
2. Doc. dr. sc. Hrvoje Tomi

3. Dr. sc. Marko Pavasovi

4. Dr. sc. Olga Bjelotomi

5. Izv. prof. dr. sc. Anka Lisec

Sveuilite u Ljubljani, Fakultet graevinarstva i geodezije, Slovenija
6. Dr. sc. Marcel Kliment

Fakultet za hortikulturu i oblikovanje krajobraza, Slovaka
7. Prof. dr. sc. Vlado Cetl

Europska komisija, Zajedniki istraivaki centar, Ispra, Italija
8. Prof. dr. sc. Thomas Wunderlich

Tehniko sveuilite u Mnchenu, Fakultet graevinarstva,
geodezije i inenjerstva okolia, Njemaka

UVODNIK
predsjednika Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije
Cijenjene kolegice i kolege!
Pred nama je 9. simpozij ovlatenih inenjera geodezije pod nazivom Geodezija kao
profesija Doing Business in Croatia.
Upotrijebili smo ovaj dobro poznati termin s namjerom da kroz predavanja i rasprave na
okruglim stolovima pokuamo doi do pokazatelja kako geodetska profesija posluje u
Hrvatskoj, odnosno kakvo je okruenje u kojem obavljamo nae strune poslove.
Vano je da kao struka aktivno sudjelujemo u najavljenim reformama i predloimo najbolja
rjeenja te jasno uputimo na to to jaa, a to ograniava nae poslovanje i samim tim i
sve ostale aktivnosti koje se nastavljaju na nae djelovanje.
U ovom trenutku geodezija je premreena velikim brojem meusobno neusklaenih za-
konskih i podzakonskih propisa koji obavljanje strunih geodetskih poslova, posebno onih
vezanih uz slubena postupanja, nepotrebno uslonjavaju i usporavaju dovrenje svih
naih poslovnih procesa. Najvei dio kreativne energije realnog sektora troi se naalost
na savladavanje sloenih formalnih procedura.
Nasuprot tome, poslovna aktivnost zahtijeva stimulativnu i stabilnu zakonsku regulativu,
koja treba biti efikasna i jednostavna u svojoj implementaciji. Ovlateni inenjeri geodezije
koji djeluju kao poveznica izmeu graana i dravne administracije i jamac osiguranja
prava graana, trebaju imati vii stupanj ovlasti, ali i znatno veu odgovornost za posao
koji izvode. Na taj nain mogue je brzo i efikasno pojednostaviti (pre)sloene sustave
kontrole naih proizvoda i uhvatiti korak s drugim tehnikim strukama kod kojih je primjena
poveanja odgovornosti projektanata unaprijedila i ubrzala poslovanje.
U pronalaenju najboljih rjeenja pomoi e nam i gosti iz inozemstva koji e nam prenijeti
svoja iskustva i prezentirati iznimno zanimljive projekte u kojima su geodeti imali ili e
imati znaajnu ulogu.
Posebno se zahvaljujem Organizacijskom, Znanstveno-strunom i Tehnikom odboru,
pozvanim predavaima, gostima iz inozemstva, autorima radova, recenzentima lanaka,
sponzorima, izlagaima kao i svim osobama koje su dale doprinos u organizaciji ovoga
simpozija.
Svima elim uspjean rad i ugodan boravak u Opatiji.
Predsjednik Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije

Vladimir Krupa, dipl. ing. geod.

UVODNIK
predsjednika Organizacijskog odbora 9. simpozija ovlatenih inenjera geodezije
Potovane kolegice i kolege!
Deveti simpozij ovlatenih inenjera geodezije odrava se u sloenim politikim i gospo-

darskim vremenima. Drutvene i gospodarske okolnosti uvelike utjeu i na pojedince i na
tvrtke u svim sferama gospodarskog poslovanja, pa tako i u geodetskoj profesiji.
Hrvatska komora ovlatenih inenjera geodezije interesna je udruga strunjaka koji posluju
na domaem i inozemnom tritu geodetskih usluga, kao zaposlenici pravnih osoba ili
samostalno u vlastitom uredu. Na trite geodetskih usluga utjeu mnogi imbenici, kao
to su gospodarska kriza, propisi i njihove izmjene, nove tehnologije, podruja djelovanja i
dr. Od poetka gospodarske krize 2008. godine, graditeljstvo je u Republici Hrvatskoj palo
za oko 50 %, investicije su se znatno smanjile, kao i prorauni za geodetske radove, na
dravnoj i lokalnoj razini. U takvim okolnostima velik broj geodetskih tvrtki (nakon kratkog
povoljnijeg razdoblja vezanog uz legalizaciju) poslovno stagnira. Neke tvrtke i propadaju,
ali neke, unato nepovoljnim uvjetima, posluju uspjeno, razvijaju se i napreduju.
S obzirom na navedeno, za temu 9. simpozija ovlatenih inenjera geodezije odabrali smo
naslov Geodezija kao profesija Doing Business in Croatia. Oekivanja su bila
da e ta tema biti zanimljiva ovlatenim inenjerima koji rade u gospodarstvu i kojima je
geodetski posao svakodnevnica, sa svim prateim problemima, padovima i usponima.
Na simpoziju e kroz pozvana predavanja biti predstavljena iskustva voenja geodetskih
poslova u inozemstvu. Prvi okrugli stol posveen je upravo temi simpozija i oekuje se
zanimljiva diskusija. Prezentacije radova odrat e se u etiri sesije, od kojih je prva izravno
vezana za temu. Druga sesija prikazat e nove tehnologije u geodetskom poslovanju, a
trea e obraditi aktualna pitanja registara prostornih podataka. etvrta sesija rezervirana
je za novosti koje nam je pripremila Dravna geodetska uprava. Na kraju simpozija odrat
e se okrugli stol s aktualnom temom reforme katastra i zemljine knjige. Tijekom simpo-
zija, odrat e se i nekoliko predavanja i prezentacija naih sponzora, a tijekom trajanja
skupa bit e otvorena tehnika izloba.
Simpozij se odrava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske ge
Kolinde Grabar-Kitarovi i Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja, pa im se na
tome zahvaljujem u ime Organizacijskog odbora simpozija.
Zahvaljujem se na podrci naim sponzorima i izlagaima te im elim poslovni uspjeh.
Zahvaljujem se naim domainima na viegodinjoj uspjenoj suradnji.
Zahvaljujem se autorima radova i elim im uspjene prezentacije.
Zahvaljujem se lanovima Organizacijskog i Znanstveno-strunog odbora na trudu i za-
laganju proteklih nekoliko mjeseci.
Posebnu zahvalnost iskazujem strunim slubama Komore koje, kao i obino, nose najvei
teret organizacije skupa.
Na kraju se zahvaljujem svima vama koji ste svojim dolaskom podrali ovaj simpozij. U
ime Organizacijskog odbora i svih onih koji su sudjelovali u organizaciji simpozija elim
vam dobrodolicu, uspjean rad i ugodan boravak u Opatiji.
Predsjednik Organizacijskog odbora 9. simpozija ovlatenih inenjera geodezije

Robert Paj, dipl. ing. geod.

GEODEZIJA KAO PROFESIJA
- DOING (SURVEYING)
BUSINESS IN CROATIA

PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA
Karlo Kevi1, Ivan Jurii1, Jelena Kili1, eljko Heimovi1
1 Sveuilite u Splitu, Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije, Ulica Matice hrvatske 15, Split, Hrvatska
e-pota: karlo.kevic@gradst.hr, ivan.jurisic@gradst.hr, jkilic@gradst.hr, zeljko.hecimovic@gradst.hr
SAETAK
Vrednovanje nekretnina u novije vrijeme osnova je kvalitetnog upravljanja prostorom i vaan postupak za
ureenje trita nekretnina. Vrednovanje nekretnina moe se postii na vie naina, a na pojedinoj je dravi
da odredi metodu kojom e pristupiti rjeavanju problema. Hrvatsko trite u zadnje vrijeme doivljava veliki
napredak pa je potrebno to hitnije uvesti kvalitetnu i objektivnu metodologiju procjene nekretnina. U
radu je analizirana mogunost primjene jedne od metoda masovnog vrednovanja nekretnina. Primijenjena
je metoda dodjeljivanja koeficijenata utjecaja na testnom podruju opine Tugare. U obzir je uzeto vie
utjecaja, s obzirom na raspoloive podatke. Dostupnost, kompletnost te kvaliteta podataka ograniavajui
su imbenik u postupku procjene vrijednosti nekretnina. Metoda je fleksibilna to se tie uvoenja novih
podataka. S obzirom na dobivene rezultate, moe se rei da ovakav pristup ima perspektivu u ovom
podruju primjene, a poveavanjem izvora utjecaja model se moe jednostavno proiriti. To bi proirilo
procjenu za dodatne karakteristike te bi se model mogao primijeniti na ire podruje.
KLJUNE RIJEI: procjena, vrijednost nekretnina, pojedinano vrednovanje,

masovno vrednovanje, koeficijent utjecaja
1. UVOD
Procjena vrijednosti nekretnina provodi se zbog potre- svaka osoba koja na odreenom podruju eli graditi
be odreivanja njihove trine vrijednosti, uzimajui u novi objekt.
obzir mogue budue utjecaje, a moe se opisati kao
Da bi procjena bila pouzdana, potrebno je raspolagati
predvianje njezine vrijednosti s obzirom na raspoloive
s dovoljnim brojem kvalitetnih podataka o promatranoj
podatke i na iskustvo procjenitelja te uzimajui u obzir
nekretnini, ali i o nekretninama i njihovom prometu u
sva obiljeja nekretnine (eljko, 2004). U tom kontekstu
potrebno je razlikovati tri osnovna pojma: procjena, vred- irem podruju te podacima o aktivnostima u tom po-
novanje i cijena. Procjena oznaava otkrivanje i uzimanje druju koje mogu utjecati na vrijednost nekretnine. Bez
u obzir svih utjecaja iji se direktan ili indirektan utjecaj kvalitetnih i kompletnih podataka ni jedna procjena ne
moe osjetiti na vrijednosti nekretnine, dok vrednovanje moe davati kvalitetna rjeenja. Raspoloivost i kvaliteta
oznaava kvantiziranje intenziteta tog utjecaja, tj. dodje- podataka bili su ograniavajui imbenici i u praktinom
ljivanje brojane vrijednosti istom. Kad se ta dva pojma dijelu ovog rada. Meutim, predloena metodologija
poveu u cjelinu, dobije se cijena nekretnine. Trite ne- omoguuje fleksibilno dodavanje ili oduzimanje novih
kretnina obiluje ponudom nekretnina razliite kakvoe i skupova podataka te modificiranje pojedinih utjecaja na
razliitih pravnih i socio-ekonomskih odnosa. Strunjak vrijednost nekretnine.
za procjenu vrijednosti nekretnina rijetko raspolae svim
podacima o nekretnini i o prometu nekretnina (Krtali,
2000). Na vrijednost nekretnine utjeu i svi prihodi dobi- 2. VRIJEDNOST NEKRETNINE
veni upravljanjem nekretnine izraenim u novcu. Ako je
Jo je u 19. stoljeu poznati njemaki procjenitelj nekret-
rije o poslovnom prostoru, podrazumijeva se sva dobit
takve nekretnine dobivena njezinim gospodarenjem. Pro- nina, arhitekt Franz Wilhelm Ross, napisao (URL 1): Isti-
cjena vrijednosti nekretnina, tj. osnovna naela procjene, nita vrijednost jedne nekretnine (posjeda) moe se po-
utemeljena su na podacima prostornog planiranja koji se tvrditi tek onda ako je tijekom svoga koritenja stavljena
odnose na urbanistiko planiranje i izradu detaljnih plana trite, i ako nakon promjene nekoliko vlasnika, pod
nova ureenja kao regulativa, a kojih se mora pridravati uvjetom da je primjereno odravana, njezina vrijednost

ZBORNIK RADOVA 9. SIMPOZIJA OVLATENIH INENJERA GEODEZIJE
ostaje postojana. Generalno se prodajna i trina cijena GIS metoda obrauje modeliranje
razlikuju. Trina cijena redovito je manja od prodajne. utjecaja lokacije nekretnine kao jednog od
najvanijih utjecaja na njezinu vrijednost
Vrijednost nekretnine vee se uz razliite pravne radnje.
Osnovna naela procjene utemeljena su na podacima metoda pridruivanja koeficijenata
prostornog planiranja koji se odnose na urbanistiko pla- pridruivanje koeficijenata pojedinim
niranje i izradu detaljnih planova ureenja kao regulativa utjecajima vrednovanja nekretnina
kojih se mora pridravati svaka osoba koja na odreenom model neuronske mree model koji
podruju eli graditi novi objekt. simulira obradu podataka, a prepoznavanje
uzorka usavrava koritenjem modela
kombinirane metode kombinacija
3. METODE PROCJENE dviju ili vie metoda procjene.
VRIJEDNOSTI NEKRETNINA Republika Slovenija ima implementiran model masovnog
Postoji vei broj subjektivnih i objektivnih imbenika koji vrednovanja nekretnina. Kako su Hrvatska i Slovenija bi-
utjeu na procjenu vrijednosti nekretnina. Pri utvriva- le dio iste drave, imale su iste probleme s prostornim
nju stvarne vrijednosti nekretnina, procjenjuju se faktori podacima. Koncept slovenskog vrednovanja temelji se na
utjecaja, a neki od njih su (eljko, 2004): geometrijska i definiranju klasa objekata kojima su dodijeljeni koeficijenti.
poloajna svojstva, zakonska regulativa (URL 2), slobodno Kroz povijest, Hrvatska je bila u vie dravnih ureenja. Jo
trite, socijalno-gospodarski elementi, odnos ponude i od franciskanskog katastra, plaao se porez na zemljita.
potranje, legalitet te usklaenost. Javljaju se i subjektivni Za te potrebe bodovale su se katastarske klase i raunao
imbenici koje je teko modelirati i odrediti, a mogu imati katastarski prihod. Na osnovu takvog povijesnog naslijea,
znaajan utjecaj. Kao na primjer popularnost lokacije (Si- kroz povijest su unaprjeivanjem poetne ideje razvijani i
noi, 2006). Neki od bitnijih imbenika procjene vrijed- razliiti sustavi. Svi oni su bazirani na kriterijima usporedbe
nosti nekretnina su (Tomi i dr., 2007): lokacija, optimal- nekretnina. Sustav je naputen te Hrvatska nema uspostav-
ljen sustav masovnog vrednovanja nekretnina. Takoer se
na prostorna izgraenost, geometrija, kvaliteta zemljita i
ne vri sustavno evidentiranje podataka o kupoprodajama
produktivnost za poljoprivrednu proizvodnju, zagaenje,
nekretnina (Tomi, 2010). Zbog toga se u praksi primje-
ouvanje okolia, dostupnost i drugi. Za prilagodbu i pro-
njuje pojedinano vrednovanje nekretnina.
vjeru modela bitno je provesti usporedbu s realnim trinim
odnosima.
Metoda procjene vrijednosti nekretnine postupak je pro- 4. PRIMJER PROCJENE
cjene vrijednosti nekretnine. Prema nainu odreivanja NEKRETNINA
vrijednosti, razlikuju se osnovni pristupi pojedinanom i Primjer procjene nekretnina napravljen je za podruje
masovnom vrednovanju nekretnina. Metode pojedinanog Tugare. To je malo mjesto u srednjoj Dalmaciji na po-
vrednovanja nekretnina neizbjeno ukljuuju procjenitelja, druju Srednjih Poljica, koje administrativno pripada
a rezultat je subjektivna procjena koja, od procjenitelja do Gradu Omiu. Sastavljeno je od zaselaka Ume (Hume),
procjenitelja, moe imati razliite iznose. Masovna procje- Podume (Podhume), Ranik, ain Dolac, Krabanj, Trua,
na vrijednosti nekretnina postupak je kojim se, na osnovu Doine, Orebi, Osi, Zastinje, Gajine, Vodiko i Prokop.
dovoljno velikog broja vjerodostojnih kriterija, procjenjuje Smjeteno je izmeu dva ogranka Mosora: Monice na
vrijednost nekretnina na veem podruju. Uvoenje reda jugu i Oura na sjeveru. Zapadno se protee do Peruna,
u trite nekretnina podrazumijeva postavljanje osnove a istono do kanjona Cetine. Prema popisu stanovnitva
za procjenu velikog broja objekata na veem podruju. iz 2001. godine, ima 781 stanovnika. Administrativno
To se moe postii definiranjem modela za masovno vred- je podijeljeno u tri jedinice lokalne samouprave: ain
Dolac, Doine i Podume. Prema slubenom katastarskom
novanje nekretnina koji poiva na mogunostima brzog i
operatu, opina broji 12.236 katastarskih estica na povr-
jedinstvenog vrednovanja. U mnogim razvijenim dravama
ini neto veoj od 1465 ha, a to upuuje na usitnjenost
model masovnog vrednovanja koristi se kao osnova za
posjedima (slika 1). Iako je tlocrtno blizu obalne crte, od
plaanje poreza na nekretnine. Ovaj pristup poeo se in-
mora je dijeli uzvisina zbog ega su nekretnine neto
tenzivnije razvijati s pojavom raunalne tehnologije, a svoj
jeftinije no u priobalju.
doprinos mogu dati strunjaci iz razliitih podruja kao to
Kao ulazni podaci, koriteni su katastarski plan u digi-
su ekonomija, graevina, geodezija, statistika, informatika
talnom obliku i slubeni planovi ureenja prostora javno
i drugi. Postoji vie metoda procjena nekretnina:
objavljeni na mrenim stranicama Grada Omia. Koriten
viestruka regresijska analiza procijenjena je 2D model podataka jer se katastarski podaci i slubene
vrijednost dobiva se na temelju funkcije povrine odnose na dvije dimenzije. Iako bi vjerniji model
razliitih atributa nekretnine (Mc Cluskey bio kad bi se raspolagalo s 3D podacima (Matijevi i dr.,
i dr., 2000, Benjamin i dr., 2004) 2006). Dodatni podaci koji bi se mogli koristiti ili nisu bili

Slika 1. K.O. Tugare
dostupni ili bi zahtijevali vee prilagodbe da bi se mogli i posebnih vrijednosti koje takvi objekti imaju, oni su izo-
koristiti. Ulazni podaci utjeu na ishod procjene, ali kori- stavljeni iz testnog modela. Posljednju skupinu objekata
teni model fleksibilan je u smislu uvoenja novih skupova ine gospodarske zgrade, kd 601. Gospodarske zgrade
podataka te se jednostavno moe nadopuniti novim poda- obuhvaaju irok spektar namjene. Interpretacijom objekata
cima ili modificirati s obzirom na karakteristike postojeih prikazanih na DOF-u, u katastarskom sustavu i sekundarnim
podataka. Katastarski podaci koriteni su kao osnovni sloj izvorima informacija procijenjena im je namjena.
jer sadre osnovne podatke o objektima: oblik, veliinu i Uzme li se u obzir broj objekata i broj katastarskih estica,
poloaj. Za prostornu analizu koriten je QGIS besplatni razmjeri posla naglo se poveavaju. Na slikama 2 izdvojene
programski paket. Slika 1 prikazuje katastarsku opinu su samo tri parcele s objektima kao predmet procjene.
Tugare s pripadajuim katastarskim esticama.
Na slikama 2 zelenim su linijama oznaene granice kata-
Predmet procjene su katastarske estice i graevine na starske estice, zelenom ispunom gospodarski objekti, a
njima. Na tom podruju nema stambenih zgrada, ve se plavom kue.
prodaju iskljuivo obiteljske kue. Svi objekti se, prema do-
dijeljenim kodovima namjene, mogu svrstati u etiri skupi-
ne. U prvu skupinu, kd 101 koji oznaava kuu, ukupno 4.1 Poetna cijena
je svrstano 156 objekata. U drugoj skupini, kd 100 koji Na poetku je definirana poetna cijena zemljita i graevi-
oznaava zgradu (openitu), klasificirano je 390 objekata. na. Ta se cijena odnosi na kvadratni metar povrine. Cijena
Preklapanjem s DOF-om i vizualnom identifikacijom utvr- kvadratnog metra povrine zemljita dobivena je usmenim
eno je da je, najveim dijelom, rije o kuama, najee putem, kroz komunikaciju sa stanovnicima tog podruja i
starim kamenim zdanjima. Sljedeu skupinu ine sakralne analizom javne ponude nekretnina. Takoer je uzeta u obzir
zgrade (crkve i sl.) kojih ima 7, kd 310. Zbog nepraktinosti cijena izgradnje kue po naelu klju u ruke (URL 3). U
(a) (b) (c)

Slika 2. Nekretnine na k.. 4266/2 (a), k.. 1341/1 (b) i k.. 2/41 (c)
10

Tablica 1. Poetna cijena nekretnine
Broj katastarske Objekt Povrina Jedinina cijena Ukupna cijena

estice [m2] [HRK/m2] [HRK]
4266/2 kua 144 5250 756.000
1341/1 kua 111 5250 582.750
2/41 gospodarski objekt 283 3000 849.000
Tablica 2. Koeficijenti utjecaja sukladno namjeni nekretnine
Kat. Kd Koeficijent Kd Koeficijent Kd Koeficijent

estica ifrarnika utjecaja ifrarnika utjecaja ifrarnika utjecaja
Zemljita Kue Gospodarske zgrade
4266/2 40101 1 10100 1 - -
1341/1 40101 1 10100 1 28700 0,2
2/41 50100 0,6 - - 26900 0,35
tablici 1 definirane su poetne vrijednosti cijena nekretnina 2 su dodijeljeni koeficijenti utjecaja na procjenu vrijednosti
kao umnoak cijene kvadratnog metra i povrine na koju nekretnine sukladno namjeni nekretnine, za odabrane tri
se ta cijena odnosi. Razliito su tretirane kue, gospodarski nekretnine.
objekti i zemljita jer nemaju jednaku vrijednost. Ako je na parceli izgraen objekt i nalazi se u podruju
GUP-om namijenjenom za gradnju, dodijeljen mu je pri-
4.2 Definiranje koeficijenata padajui pozitivni koeficijent. U ovom podruju prevladava
izgradnja samostojeih obiteljskih kua i nema nebodera ili
Nakon to su odreene poetne cijene, uzeti su u obzir i
veih stambenih zgrada. Za gospodarske objekte namjena
drugi utjecaji koji tu cijenu mogu poveavati ili smanjivati.
je procijenjena sukladno katastarskim podacima, DOF-u i
Iz dostupnih prostornih planova za navedeno podruje
sekundarnim izvorima.
(URL 4) definirani su koeficijenti. Koeficijenti predstavljaju
utjecaj pojedinog imbenika na vrijednost nekretnine. Nije Odreeni su koeficijenti na osnovu prostornih planova
isto je li rije o obiteljskoj kui, garai ili drugoj namjeni upravljanja prostorom. Za svako zemljite ili graevinu
zgrade te je za prvi koeficijent uzeta namjena nekretni- ustanovljeno je u kojoj se zoni GUP-a nalazi i sukladno
ne. Koritene su dostupne informacije o nainu koritenja tome je dodijeljen koeficijent (slika 3).
nekretnine iz katastarskih podataka i sekundarnih izvora. Zelena boja na karti oznaava umsku zonu, uta izgraeni
Definiran je ifrarnik s obzirom na koji su definirani i koefi- pojas ili gdje je doputena gradnja, smei pojas odgova-
cijenti utjecaja (Kevi i Jurii, 2016, Kevi, 2016). U tablici ra poljoprivrednim zemljitima ostale namjene, ljubiasti
Slika 3. Poloaj nekretnina s obzirom na GUP
11

Slika 4. Zona udaljenosti od upanijske ceste
vrijednim obradivim tlima, ruiasti turistikim podrujima, blizina ceste ima manji utjecaj. Buka koju proizvode vozila
a crveni gospodarskoj zoni. Plavi brojevi oznaavaju gos- ima negativan utjecaj koji se balansira s utjecajem jedno-
podarske objekte, a crveni kue. stavnosti pristupa nekretnini, a pri tome utjecaj pristupa
Kako u prikupljenom podruju nema pouzdanih podataka ima veu teinu. U skladu s tim, kue koje su blie cesti
o koritenju zemljita, trebalo ga je odrediti iz dodatnih dobivaju koeficijent 1, a one dalje vrijednosti manje od 1.
izvora podataka ili izai na teren. Kua na k.. 4947/2 ima Za gospodarske objekte blizina ceste ima vei utjecaj, pa
umanjenu vrijednost jer prema generalnom urbanistikom takvi objekti dobivaju veu vrijednost.
planu ne ulazi u graevni pojas, ve se nalazi u zoni osta- Potanska mrea u novije vrijeme nema veliki utjecaj na
lih obradivih tala. Gospodarski objekti imaju koeficijente vrijednost nekretnina. Sve vea digitalizacija drutva dovela
manje od 1, osim objekt na k.. 3416/4, koji se nalazi u je do smanjivanja potreba za takvim nainom komunicira-
gospodarskom pojasu. nja, ali s druge strane, blizina potanske mree upuuje na
Udaljenost od upanijske ceste kriterij je za koji je defini- blizinu centra mjesta/naselja pa je u skladu s tim i definiran
ran pojas du ceste za koji se obavlja procjena utjecaja na utjecaj na cijenu. Formirane su tri zone utjecaja radijusa
vrijednost nekretnina (slika 4). udaljenosti od 200 m, 500 m i 1000 m. Vrijednost zemlji-
Ruiasta linija predstavlja upanijsku cestu, a zeleni pojas ta ostat e nepromijenjena jer udaljenost od potanske
zonu od 400 m. Ve se na prvi pogled vidi da veina obje- mree ne utjee na vrijednost zemljita. Za kue, vrijed-
kata ulazi u taj pojas, pa je za oekivati da im ovaj utjecaj nosti se kreu od 0,93 do 1, ovisno u kojoj se zoni kua
nee smanjivati cijenu. Ovisno o udaljenosti od upanijske nalazi. Kod gospodarskih zgrada, udaljenost potanske
ceste, zemljita poprimaju razliite faktore. Zemljita ko- mree utjee zbog injenice da poslovanje gospodarskih
ja su blie imaju veu vrijednost od udaljenijih. Za kue, objekata poiva na razmjeni roba.
Slika 5. Bujini tokovi i izvori vode
12

Za utjecaj udaljenosti od odailjaa na vrijednost nekretni- potresna linija ne igra toliko veliku ulogu u sadanjosti, ali
na uzeta je zona utjecaja od 750 m. Za kue koje se nalaze naruava cijenu za budue koritenje.
u krugu zraenja, vrijednost je neto sniena. Za gospodar- Utjecaj udaljenosti od bujinih tokova i izvora vodotoka
ske objekte procijenjeno je da je to neutralan utjecaj. Ako mogu se promatrati zajedno. Za bujine tokove i za izvore
se na nekretnini provodi neka od gospodarskih aktivno- vode definirana su podruja interesa (slika 5).
sti koje zahtijevaju telefoniju, internet i potanske usluge
Bujini tokovi imaju pozitivan utjecaj na zemljite. Za zgra-
onda je utjecaj pozitivan, no zbog boravka ljudi u takvim
de neznatno umanjuju vrijednost zbog moguih poplava,
prostorima moe se sagledati i negativno djelovanje.
a javljaju se i problemi ureenja i odravanja.
Visokonaponska mrea moe biti bitan imbenik. U tu Na osnovu definiranih kriterija odreena je cijena nekret-
svrhu definirana je zona utjecaja irine 200 m. Transfor- nina koja predstavlja osnovnu cijenu. Naravno, prodajna
matorske stanice, isto kao i visokonaponska mrea, utje- vrijednost moe se razlikovati ovisno o interesu za kupnju
u na cijenu nekretnine. Kako bi im se odredio utjecaj, nekretnine. U tablici 3 dane su procjene vrijednosti obje-
formirane su zone radijusa 100 m oko transformatorskih kata, a u tablici 4 ukupne vrijednost nekretnina.
stanica. Za gospodarske zgrade blizina transformatora
U ovakvom nainu vrednovanja mogu se modelirati razliiti
moe imati pozitivan utjecaj, posebno ako je rije o pro-
utjecaji koji se odraavaju na cijenu. Za kue najdestruk-
izvodnim pogonima koji zahtijevaju jako napajanje elek-
tivniji utjecaji su udaljenosti od upanijske ceste. Za gos-
trinom energijom.
podarske objekte najdestruktivniji utjecaj ima koeficijent
Udaljenost od potresne linije bio je raspoloiv podatak, koji namjene koji rui vrijednost ovisno o nainu koritenja, dok
se moe koristiti u modelu procjene vrijednosti nekretnina. je pozitivan utjecaj udaljenost od upanijske ceste. Za ze-
Potresne zone i potresne linije rizik su za nekretnine pa mljita najvei utjecaj procjeni daju udaljenost od bujinih
im umanjuju vrijednost. Takoer je gradnja objekata sku- tokova i udaljenost od upanijske ceste. To jasno upozo-
plja u podrujima vee potresne vjerojatnosti. Za zemljita rava na relativne aspekte ovih primijenjenih imbenika.
Tablica 3. Procjena vrijednosti objekata

Udaljenost od transformatorskih stanica
Udaljenost od visokonaponske mree
Udaljenost od potanske mree
Udaljenost od upanijske ceste
Udaljenost od bujinih tokova

Udaljenost od potresne linije
Koeficijent prema GUP-u
Udaljenost od odailjaa
Broj katastarske estice
Cijena objekata [HRK]

Kd prema ifrarniku
Udaljenost od izvora
Koeficijent namjene
Cijena m2 [kn]
Povrina [m2]
Objekt
Stambena
4266/2 10100 5250 144 1 1 0,9 0,93 1 0,8 1 1 1 1 506.218
kua
Stambena
1341/1 10100 5250 111 1 1 0,7 0,95 1 0,8 1 0,7 0,99 1 214.846
kua
Gospodarski
objekt 2/41 26900 3000 283 0,35 0,6 1 1 1 1 0,9 0,8 1 1 128.369
skladite
Tablica 4. Ukupna vrijednost nekretnine
Broj Kua Gospodarska Zemljite Ukupna cijena

katastarske [HRK] zgrada [HRK] [HRK]
estice [HRK]
4266/2 506.218 0 236.160 742.378
1341/1 214.846 10.511 119.923 345.280
2/41 0 128.369 88.452 216.821
13

Kevi, K., I. Jurii (2016). Procjena vrijednosti nekretnina. Sem-

5. ZAKLJUAK inarski rad. FGAG. Split.
Upravljanje prostorom temelj je u gospodarenju poten- Kevi, K. (2016). Procjena vrijednosti nekretnina u ruralnom po-
cijalima razliitih podruja pa je zbog toga i pritisak na druju. Zavrni rad. FGAG. Split.
stvaranje pouzdanog i odgovarajueg servisa vrednovanja Krtali, V. (2000). Ureenje graevinskog zemljita. Diplomski
nekretnina vei. Budunost je u masovnom vrednovanju rad. Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.
koje, s obzirom na raspoloive podatke, objektivno defi- Matijevi, H.; S. Masteli Ivi; V. Cetl (2006). Automatsko
raunanje 3D obiljeja katastarske estice za potrebe masovnog
nira trine cijene nekretnina, a u kojem doprinose mogu
vrednovanja. KiG 2006, 6, 15-25. Zagreb.
dati razliite struke. Na predstavljenom modelu testnog
McCluskey, W. J., Deddis, W. G., Lamont, I. G., and Borst, R. A.
podruja Tugare vidljive su prednosti predloenog naina (2000). The Application of Surface Generated Interpolation Mod-
vrednovanja nekretnina. Modeliranjem koeficijenata mogu els for the Prediction of Residential Property Values. Journal of
se modelirati razni utjecaji koji se javljaju na tritu. Property Investment and Finance. 18(2): 162-176.
Ogranienja koja se javljaju uzrokovana su dostupnou, Sinoi, L. (2006). Procjena vrijednosti nekretnina pri urbanim
preparcelacijama. Diplomski rad. Geodetski fakultet Sveuilita
kompletnou i kvalitetom koritenih podataka. Metoda
u Zagrebu. Zagreb.
omoguuje jednostavnu implementaciju novih skupova
Tomi, H. (2010). Analiza geoprostornih podataka za potrebe
podataka (npr. karta buke i sl.). Primjenjivost modela je vrednovanja nekretnina u urbanim podrujima. Doktorat. Geo-
neupitna, ali je otvoren problem definirati bitne karakteri- detski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb.
stike na irem podruju koje bi omoguile implementaciju Tomi, H.; S. Masteli-Ivi; H. Matijevi (2007). Globalna procjena
ovakvog modela te reviziju koeficijenata utjecaja. nekretnina u realizaciji prostornih planova. Zbornik radova prvog
kongresa o katastru u BiH / Lesko, Ivan (ur.). Mostar : Geodetsko
drutvo Herceg-Bosne, 2007. 235-241.
LITERATURA: eljko, . (2004). Metodologija procjene vrijednosti nekretnina,
Sedmi forum hrvatskih posrednika u prometu nekretninama. HGK
Benjamin, J.D., Guttery, R.S., Sirmans, C.F. (2004). Mass appraisal: Sektor za trgovinu, str. 30-44.
An Introduction to Multiple Regression Analysis for Real Estate
URL 1: http://www.armadura.hr/procjena-trzisne-vrijednos-
Valuation, Journal of Real Estate Practice and Education, Vol. 7,
ti-nekretnine
No.1, pp 67- 77, 2004.
URL 2: Narodne novine (2015) Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina,
Horvat, T. (2007). Procjena vrijednosti stambenog objekta trok-
ovnom metodom. Diplomski rad. Geodetski fakultet Sveuilita http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_78_1491.html
u Zagrebu. Zagreb. URL 3: Cijena m2 gradnje objekta, http://www.ig-gradnja.com/
Kahle, D. (2006). Graevinski propisi za grad Zagreb u razdoblju cjenik_obiteljske_kuce.html
od 1932. do 1945. godine. Gradski zavod za zatitu spomeni- URL 4: Prostorni planovi grada Omia, http://www.omis.hr/Ko-
ka kulture i prirode Zagreb. Prostor. 1[31], 14, 116-129. Zagreb. munalniposlovi/Prostorniplan/tabid/75/Default.aspx
VALUATION OF THE REAL ESTATE

ABSTRACT:
Real estate valuation is an important process for the real estate market. There are different ways of
achieving this goal. It is up to each country to determine which method will be used to resolve the problem.
The Croatian market is experiencing a great progress in recent years, and it is urgent to introduce objective
methodology. The aim of the paper is to offer a proposal in the form of mass valuation. The method of
allocating coefficients was used on the test area of Tugare. Impacts based on physical planning documents,
cadastral data, DOF and secondary sources of information were analyzed. Availability, completeness and
quality of input data is a limiting factor that has influence on the valuation results. But, the used method is
flexible enough to introduce new data sets as well to redefine influence of existing data sets. Based on the
obtained results, it is clear that this approach has a future in this area of application, and by increasing the
number of influential resources, results can be more reliable. This would mark model as more flexible for the
local characteristics. But, it could be applied to the wider areas and the whole country.
KEYWORDS: individual valuation, mass valuation, property value,

real estate value, allocating coefficients
14

IZRAVNE I NEIZRAVNE KORISTI KOMASACIJA
NA PRIMJERU K.O. GUNDINCI
Mladen Rapai1, Lari Hadelan2, Stjepan Husnjak3
1 Geoprojekt, V. Ravnice 4, Zagreb, Hrvatska

2 Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Svetoimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska
3 Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za pedologiju, Svetoimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska
e-pota: mladen.rapaic@geoprojekt-zg.hr, lhadelan@agr.hr, shusnjak@agr.hr
SAETAK
Jedan od glavnih razloga za pokretanje komasacija je ekonomska korist koju komasacije donose. Evaluacija
ekonomskih koristi nije jednostavna jer se ne moe procijeniti koliki uinak na pokazatelje ima sama
provedba komasacije s obzirom na to da ova agrarna mjera ne djeluje neovisno o ostalim imbenicima koji su
u poljoprivredi mnogobrojni. Naime, komasacijom zemljita stvaraju se uvjeti za racionalnije gospodarenje
i intenzivnije koritenje poljoprivrednog zemljita, a konani rezultati ovise o tome u kojoj su mjeri ti uvjeti
iskoriteni. Nadalje, s komasacijom se najee provodi i ureenje poljoprivrednog zemljita hidrotehnikim
melioracijama, pri emu je utjecaj tih mjera jedan od bitnih imbenika koji dovodi do podizanja razine
plodnosti tla, odnosno proizvodnog potencijala komasiranog zemljita.
Cilj je ovog rada identificirati i kvantificirati izravne i neizravne koristi komasacija u opini Gundinci kao
preduvjeta njihove ekonomske prihvatljivosti.
KLJUNE RIJEI: komasacije, poljoprivreda, ekonomska korist
1. PILOT-PROJEKT GUNDINCI
Donoenjem novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog za poljoprivredno zemljite kao i Agencije za plaanja
zemljita, u Republici Hrvatskoj su nakon vie od dvade- u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
set godina stanke nastavljeni postupci komasacija. Kako prostorno-planska dokumentacija upanije i opine
su se okolnosti u kojima se komasacije provode bitno zajedno s razvojnim i stratekim planovima
promijenile (promjena drutvenog ureenja, promjena
evidencija imovinsko-pravnih odnosa
politikog ustroja, tehnoloki napredak, kriza poljopri-
DGU-a i Ministarstva pravosua
vredne proizvodnje, globalizacija, integracija europskog
trita i dr.) prepoznata je potreba da se koncept i odri- topografski podaci ukljuivo fotogrametrijske i
vost Zakona ispitaju na pet lokacija u Republici Hrvatskoj satelitske ortofoto karte kao i pedoloke karte
provoenjem pet pilot-projekata. Jedan od tih projekata podaci javnih poduzea (Hrvatske ceste,
je komasacija na podruju slavonske opine Gundinci. Za Hrvatske ume), a poglavito podaci, strategije,
realizaciju projekta, tvrtka Geoprojekt d.o.o. iz Zagreba planovi i programi Hrvatskih voda
angairala je vie strunjaka s Agronomskog fakulteta u ostali podaci (hidrometeoroloki, minski
Zagrebu te zajedno s njima izradila idejno rjeenje, kao sumnjiva podruja, kulturna dobra, zatiena
prvi dio Idejnog projekta (Geoprojekt i dr., 2016). Ciljevi podruja, lovita, obiljeja krajobraza i dr.).
te prve faze bili su obrazloiti gospodarsku opravdanost
Prikupljeni podaci pokazuju da je rije o podruju veliine
postupka komasacija i predloiti potrebne aktivnosti u
5838 ha na kojem ive 2294 stanovnika u 572 kuanstva
sljedeim fazama projekta.
(DZS, 2013). Glavna djelatnost i izvor dohotka za sta-
Prikupljeni su mnogobrojni podaci: novnitvo opine Gundinci je poljoprivreda. Sudbinska
statistiki podaci o demografiji i poljoprivrednoj povezanost sa zemljom i dugogodinja tradicija iznjedrili
proizvodnji Dravnog zavoda za statistiku, Agencije su niz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su
15

temelj dosadanjeg, ali i budueg razvoja poljoprivrede Druga komasacija, koja je zapravo bila radikalna
kao djelatnosti te opine u cjelini. Naime, poljoprivred- rekomasacija prethodne komasacije, provedena
na proizvodnja danas ini gotovo 80 % gospodarstva je na oko 40 % poljoprivrednog zemljita opine
Gundinaca. Podrujem opine prevladavaju oranice, Gundinci u 1970-im godinama. Formirana je
s ukupnom povrinom od 3396 ha (58,4 % povrine) kanalska mrea i proizvodne table pravilnih oblika
(DGU, 2015). i optimalnih povrina, kao i nova putna mrea.
Tijekom provedbe rekomasacije, obavljeno je i
Prema podacima iz sustava identifikacije zemljinih parcela
okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita na priblinoj
(APRRR, 2015), na podruju katastarske opine Gundinci
povrini od oko 1400 ha. Najvei dio ovih povrina
djeluje 165 poljoprivrednih gospodarstava (PG) koja kori-
smjeten je na sjevernom dijelu k.o. Gundinci, a
ste ukupno 2984 ha poljoprivrednog zemljita. Na jedno
manji dio nalazi se na krajnjem jugu opine.
poljoprivredno gospodarstvo prosjeno je rasporeeno
18,1 ha, to je znaajno vie od hrvatskog prosjeka od Izgradnja kanala Dunav-Sava, koja je u tijeku.
5,6 ha. Razlog natprosjenoj veliini gospodarstava je 15 Kanal se protee cijelom irinom opine i
gospodarstava s vie od 50 ha, dok tri gospodarstava ras- presijeca postojee putove i kanale te remeti
polau s vie od 70 ha zemljita. Zbog navedenog, realniji dosadanju regulaciju odvodnje suvika vode s
uvid u stvarnu veliinu poljoprivrednih gospodarstava daje poljoprivrednih povrina. S druge strane, kanal
je izvor vode za budui sustav navodnjavanja.
medijan vrijednost veliine PG-a koja za opinu Gundinci
iznosi 6,3 ha.
Za podruje opine Gundinci znaajna su tri dogaaja iz 1.1 Prijedlog daljnjih radova
njezine povijesti, koji su odredili izgled krajobraza: Uzimajui u obzir sve prikupljene podatke, na prostoru op-
ine Gundinci autori su preporuili provoenje komasacija
u sljedeem opsegu (Geoprojekt, 2016):
Slika 1. Prikaz postojee kanalske mree i

proizvodnih tabli na podruju opine Gundinci
Slika 2. Prijedlog daljnjih radova
Prva komasacija koja je provedena 1930-ih godina,
na sjevernom i manjem dijelu junog podruja, gdje je
kada je komasirano poljoprivredno zemljite cijele
provedena druga komasacija 1970-ih godina (zone A
opine. Nain na koji su tadanje komasacije
na slici 2), preporuuje se provoenje okrupnjavanja
provedene vidljiv je jo uvijek na junom dijelu
opine (slika 1). Radovi su bili manje radikalni, na sredinjem dijelu poljoprivrednog podruja, gdje
ali s jasnom koncepcijom organizacije teritorija i je provedena prva komasacija (zona B), preporuuje
odvodnje suvinih voda putem postojeih prirodnih se provoenje hidromelioracijskih mjera odvodnje te
vodotoka i izgradnje povrinskog sustava osnovne formiranje novih komasacijskih tabli koje e omoguiti
i detaljne odvodnje. Uz provedenu komasaciju okrupnjavanja posjeda i formiranje pravilnih parcela
nije obavljeno okrupnjavanje, a prilikom izgradnje na svim poljoprivrednim povrinama (A i B)
sustava detaljne kanalske mree nisu potpuno preporuuje se provoenje navodnjavanja ako
formirane table optimalnih povrina i oblika. se s tim sloi veina vlasnika zemljita.
16

Predloeni radovi e, naroito na junom dijelu opine, iza-

2. IZRAVNE I NEIZRAVNE KORISTI
zvati vee promjene izgradnjom nove kanalske i putne mre-
e. Da bi se ti novi objekti uklopili u plan razvoja opine, ali i Kod ocjene uinaka komasacije mogue je uoiti koristi:
da bi se osiguralo nesmetano izdavanje lokacijskih dozvola, a) na razini poljoprivrednog gospodarstva (Izravne koristi)
potrebno je pokrenuti izradu novog prostornog plana. i b) na razini drutva (Neizravne koristi).
1.2 Prijedlog radova za odvodnju 2.1 Izravne koristi

Utvreno je da je oko 42 % poljoprivrednog zemljita koje Izravne koristi komasacije su one koje izravno utjeu na fi-
se nalazi na sjevernom dijelu opine Gundinci ureeno s nancijske rezultate poljoprivrednog gospodarstva, u kojima
aspekta hidromelioracija te da nema potrebe za izgrad- se oituje utjecaj komasacije na razinu prihoda i trokova
njom sustava odvodnje na tom podruju. Za pravilno funk- poljoprivredne proizvodnje. Od izravnih, mogu se izdvojiti
cioniranje izgraenog sustava odvodnje na tom podruju sljedee koristi:
nuno je njegovo redovito odravanje.
Na preostalih 58 % poljoprivrednog zemljita koje se pro-
Poveanje prinosa kultura
stire junim dijelom opine Gundinci izgraen je samo su- Omoguava se primjena suvremene tehnologije uz optimi-
stav odvodnje otvorenim kanalima. Procjenjuje se da je na zaciju radnih operacija gnojidbe i zatite bilja. Latruffe i
veem dijelu tog podruja prisutno uestalo javljanje pre- Piet (2014) na primjeru francuske pokrajine Bretanje doka-
komjernog vlaenja povrinskom i visokom podzemnom zali su da se komasacijom poveavaju prinosi penice od
vodom. Stoga se na junom dijelu opine predlae izvo- 2,5 do 9,0 %, odnosno do 0,48 t/ha.
enje slijedeih zahvata:
obnavljanje prirodnih vodotoka koji su Smanjenje trokova uz poveanja
u funkciji odvodnje suvinih voda produktivnosti rada
izgradnja sustava podzemne cijevne Veliina proizvodne parcele imbenik je koji bitno utjee
drenae (prema potrebi) na trokove poljoprivredne proizvodnje. Komasacijom se
smanjuje udaljenost izmeu parcela, to skrauje vrijeme
rekonstrukcija kanalske mreeu tako da se
rada i smanjuje utroak goriva. Dulje parcele povoljnije su
formiraju pravilne table optimalnih povrina
od kraih, jer je smanjen broj okretanja strojeva. Poveanje
i oblika, pri emu je mogue dio postojeih
duljine od 100 na 400 m daje utedu u ukupnom radnom
kanala ukljuiti u novi sustav odvodnje
vremenu, ovisno o kulturi, od 3 do 34 sata/ha (Dolanjski
rekonstrukcija putne mree sukladno i sur, 2003).
novoj mrei kanala
Udaljenost parcele od gospodarskog dvorita znaajno
usklaivanje sustava odvodnje suvinih utjee na trokove proizvodnje te poveanjem udaljenosti
voda s novonastalom situacijom rastu trokovi prijevoza i utroak vremena. Poveanjem
vezano za izgradnju VKDS-a. udaljenosti za 1 km kod malih parcela (0,25 ha) poveava
se ukupno potrebno radno vrijeme, ovisno o uzgoju kul-
1.3 Prijedlog radova za navodnjavanje tura, od 7 do 18 sati/ha. Ukupno potrebno radno vrijeme
za rad na parceli poveanjem njene povrine od 0,25 ha
Prema postojeoj dokumentaciji vezanoj uz navodnjavanje,
na 4 ha godinje se utedi u radnom vremenu, ovisno o
na podruju opine Gundinci javljaju se velike tete zbog
kulturi od 33 do 63 % (Ivkovi i sur., 2008).
nedostatka vode u tlu uslijed uestalih sua naroito tije-
kom zadnjih nekoliko desetljea. Naime, utvreni nedosta-
tak vode u tlu iznosi u godinama s prosjenim koliinama
Poveanje proizvodne povrine
oborina od 60 do 115 mm oborina ovisno o uzgajanoj Kod usitnjenih parcela znaajan dio povrina otpada na
kulturi, a u sunim godinama ak 140 do 225 mm oborina. mee i ograde (ivice). Postupkom komasacije smanjuje se
Analizom plana navodnjavanja Brodsko-posavske upa- neproizvodna u korist proizvodne poljoprivredne povrine.
nije utvreno je da na podruju opine Gundinci postoji Dovring (1965) istie da su tijekom razvoja poljoprivrede
potreba za primjenom navodnjavanja, pogodnih resursa zapadnoeuropskih zemalja na temelju okrupnjavanja ze-
tala kao i izvora vode za navodnjavanje, to upuuje na mljita proizvodne povrine poveane od 2 do 10 %.
svrsishodnost planiranja daljnjeg procesa navodnjavanja.
Kako je navodnjavanje vrlo zahtjevan proces, predlae se Stvaranje uvjeta za navodnjavanje i
da se provede naknadno, nakon to se izvedu svi hidro- odvodnju poljoprivrednih parcela
tehniki radovi i vlasnicima dodjeli novo zemljite. Ope- Navodnjavanje je meliorativni postupak uglavnom finan-
nito govorei, postupak okrupnjavanja i izgradnje sustava cijski neisplativ u sluaju malih poljoprivrednih parcela
odvodnje trebao bi biti preduvjet za sve budue projekte zbog vee duine razvodne mree i visokih distribucijskih
navodnjavanja. trokova vode do poljoprivrednih kultura. S druge strane,
17

Tablica 1. Simulacija izravnih koristi komasacije
Scenarij bez projekta komasacije Scenarij uz projekt komasacije
Kultura Prinos Trokovi Prinos Trokovi

(kg/ha) mehanizacije (kg/ha) mehanizacije
(HRK) (HRK)
kukuruz 8000 2.133,62 8400 1.706,90
eerna repa 50.000 4.978,11 52.500 3.982,49
penica 5500 1.882,13 5775 1.505,70
soja 3000 2.082,51 3150 1.666,01
odvoenje suvika vode kod usitnjenih parcela je oteano potrebno ukljuiti u ekonomsku evaluaciju s obzirom na
jer mogunost odvodnje ima samo ona parcela koja gra- to da pridonose drutvu u cjelini.
nii s vodotokom, a na ostalim parcelama svako zadrava Od neizravnih koristi komasacije moe se izdvojiti:
vlastitu vodu u jarcima meu uskim slogovima.
Navodnjavanje je jedan od naina poveanja proizvodnje Poveanje poreznih prihoda zbog rasta
poljoprivrednih kultura uz sprjeavanje redukcije prinosa dohotka u poljoprivrednoj proizvodnji
uslijed nedostatka vode. Ovisno o koliini padalina u po-
Uz prosjenu stopu poreza na dobit/dohodak od 20 % i
jedinoj godini, agroklimatskom podruju i poljoprivrednoj
simulirano poveanje dohotka od oko 2,4 milijuna kuna
kulturi poveanje prinosa moe biti i vie od 80 %. imuni
poveanje poreznih prihoda na predmetnom podruju
i sur. (2008) navode da je u hidroloki povoljnijoj 2005. na
iznosi oko 480 tisua kuna.
podruju Naica poveanje priroda u rasponu od 16,1 %
kod soje do 21,9 % kod kukuruza. U sunoj 2003. godini (2.401.758 HRK x 20 % = 480.351,60 HRK)
na istom podruju poveanje prinosa zbog navodnjavanja
kretalo se od 44,9 % kod soje do 72,8 % kod kukuruza. Poveanje cijene poljoprivrednog zemljita
Na temelju navedenih izvora, za podruje Gundinaca i Kao posljedica porasta dohotka, za pretpostaviti je da
predstavnike pojedinih skupina poljoprivrednih kultura si- e na projektnoj povrini doi do poveanja cijene poljo-
mulirani su financijski uinci izravnih koristi komasacije. U privrednog zemljita, to e poveati vrijednost imovine
simulaciji je pretpostavljeno 5-postotno poveanje prinosa poljoprivrednih gospodarstava. Ovo poveanje vrijednosti
kultura te 20-postotno smanjenje trokova mehanizacije. procjenjuje se na temelju analize proizvodnosti poljopri-
Kao podloga za izraun koritene su kalkulacije poljoprivrednog zemljita bez komasacije i s komasacijom. Provo-
vrednih kultura Savjetodavne slube (2012). enjem komasacija poveat e se proizvodnost projektnog
Poveanje poljoprivrednog dohotka na povrini od 1 ha podruja 1,75 puta te e uzrokovati poveanje cijene ko-
uzevi u obzir teinske udjele etiriju najzastupljenijih kul- masiranog zemljita. Prema Pravilniku o metodologiji utvr-
tura na podruju opine Gundinci iznosi 1.140,36 kuna. Uz ivanja trine cijene za prodaju poljoprivrednog zemljita
medijan vrijednost veliine poljoprivrednog gospodarstva u vlasnitvu Republike Hrvatske izravnom pogodbom (NN
od 6,33 ha, moe se pretpostaviti da e projekt komasacije 39/2013), cijena za oranice na podruju Gundinaca iznosi
u najveem broju sluajeva rezultirati poveanjem dohotka 17.683 HRK/ha.
od 7.218,48 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu. Poveanje cijene zemljita temeljeno na poveanju proi-
Ukupno poveanje dohotka za etiri prikazane kulture zvodnosti iznosi oko 13,3 tisue kuna po hektaru:
obzirom na povrine koje zauzimaju na podruju opine
(17.683 x 1,75) 17.683 = 13.262,25 HRK/ha.
Gundinci iznosi 2.401.758 kuna u jednoj poslovnoj godini.
Poveanje prihoda od prometa
2.2 Neizravne koristi poljoprivrednog zemljita
Komasacijom se, osim poveanja prinosa i financijskog Navedena korist od komasacije realizirat e se samo kod
rezultata poljoprivredne proizvodnje, ostvaruju i koristi na promjene vlasnitva nad zemljitem kojemu je porasla ci-
razini drave, drutva, institucija, lokalne uprave i lokalnog jena zbog vee proizvodnosti. Uz pretpostavku kako e se
gospodarstva. Odreeni problem je kvantificiranje neizrav- godinje promjena vlasnitva nad poljoprivrednim zemlji-
nih koristi u emu ne postoji standardna procedura. Neke tem na razmatranom podruju javiti na 2 % povrina te
neizravne koristi u nastavku e se kvantificirati, dok e se kako e se opedrutvena korist iskazivati kroz plaanje
druge prikazati opisno. Unato tome neizravne koristi je poreza na promet nekretninama u iznosu 5 %, tada e
18

godinja korist od poveanja vrijednosti zemljita provo-

3. ZAKLJUAK
enjem komasacije biti oko 27,9 tisue kuna:
Donoenjem novog zakona o komasaciji poljoprivrednog
(2106 ha x 13.262,25 HRK/ha x 2 % x 5 % zemljita omoguen je proces daljnjeg razvoja komasacija
= 27.930,30 HRK/godinje) u RH. Jedan od pilot-projekata je komasacija na podruju
opine Gundinci, koju obiljeava injenica da povrina
Poveanje zaposlenosti poljoprivrednog zemljita po PG-u iznosi 6,5 ha, pri emu
Projekt komasacije preduvjet je uvoenja sustava navod- navedena povrina obuhvaa vie odvojenih proizvodnih
njavanja projektnog podruja. Navodnjavanjem u pravilu parcela. Planom komasacija preporueno je da se na sje-
dolazi do promjene u strukturi poljoprivredne proizvod- vernom i manjem dijelu junog podruja opine provodi
nje na nain da se poveava udio povrarskih i voarskih okrupnjavanje, a na sredinjem dijelu klasina komasa-
na raun ratarskih kultura. Intenziviranjem poljoprivredne cija s provoenjem hidromelioracijskih mjera odvodnje
strukture stvaraju se potrebe za novim radnim mjestima te formiranjem novih komasacijskih tabli. Simulacijom je
u poljoprivredi te takoer u prateim djelatnostima koje utvreno da se od izravnih koristi moe oekivati pove-
se mogu razviti uz poveanu poljoprivrednu proizvodnju anje prinosa kultura, smanjenje trokova uz poveanja
(dorada, skladitenje, prerada, transport, trgovina). Za- produktivnosti rada, poveanje proizvodne povrine te
to je opravdano oekivati i poveanje zaposlenosti u po- stvaranje uvjeta za navodnjavanje i odvodnju poljoprivred-
ljoprivredi, kao posljedicu poveanih potreba za radnom nih parcela. Od neizravnih koristi oekuju se poveanje
snagom. poreznih prihoda zbog rasta dohotka u poljoprivrednoj
Procjena potrebnog broja novozaposlenih izraunata je proizvodnji, poveanje cijene poljoprivrednog zemljita,
temeljem Uredbe o obrascu i nainu vrednovanja gospo- poveanje prihoda od prometa poljoprivrednog zemljita,
darskog programa koritenja poljoprivrednog zemljita u poveanje zaposlenosti i osiguravanje sirovina za potrebe
vlasnitvu Republike Hrvatske. U toj je tablici normirana preradbene industrije.
radna snaga po jedinici povrine pojedine poljoprivredne
proizvodnje. Kod proizvodnje povra na otvorenom koja
LITERATURA:
se javlja u strukturi proizvodnje projektnog podruja u
uvjetima navodnjavanja predvieno je 1,55 radnika/ha. Za Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom raz-
voju (APPRRR) (2015). ARKOD nacionalni sustav identifikacije
razliku od toga, ratarska proizvodnja iziskuje svega 0,02
zemljinih parcela.
radnika/ha. Iako je teko precizno predvidjeti razmjere pro-
Dravni zavod za statistiku (2013). Statistiki ljetopis.
mjene poljoprivredne strukture, moe se pretpostaviti da
Dravna geodetska uprava (2015). Katastarski operat k.o. Gun-
e u uvjetima navodnjavanja na najmanje 5 % projektnog
dinci.
podruja na kojem se trenutano proizvode tradicionalne
Dolanjski, D., Husnjak, S., & Musta, I. (2003). Usitnjenost poljo-
kulture kukuruz, penica i soja (ukupno 1452 ha) doi do privrednog zemljita kao ograniavajui imbenik poljoprivredne
pojave povrarskih kultura s potencijalno viim dohotkom proizvodnje, Agronomski glasnik.
u odnosu na dohodak u proizvodnji ratarskih kultura. U Dovring, F. (1965). Land and labor in Europe in the twentieth cen-
takvim je uvjetima potreban 141 radnik, to znai da e tury: a comparative survey of recent agrarian history, Springer.
projekt komasacije i navodnjavanja posljedino rezultirati Geoprojekt d.o.o. (2016). Idejni projekt komasacije poljoprivred-
sa 112 novozaposlenih radnika angairanih u poljoprivredi. nog zemljita na podruju Brodsko-posavske upanije, opine
Gundinci za k.o. Gundinci, Agencija za poljoprivredno zemljite.
Osiguravaju se sirovine za potrebe Ivkovi, M., Dapo, M., & Dolanjski, D. (2008). Komasacija zeml-
preradbene industrije jita-preduvjet uspjene poljoprivredne proizvodnje. In Proceed-
ings. 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agri-
Prehrambena industrija u Hrvatskoj uvozi znaajnu koli- culture. Opatija. Croatia (Vol. 61, p. 65).
inu potrebnih sirovina za koje postoji mogunost proi- Latruffe, L., & Piet, L. (2014). Does land fragmentation affect
zvodnje u Hrvatskoj. Razlog tome je nia cijena, dostatne farm performance? A case study from Brittany, France. Agricul-
koliine i standardna kvaliteta proizvoda koju nalazi na tural Systems.
stranom tritu. Uz ranije navedenu korist komasacije u Savjetodavna sluba (2012). Model kalkulacija pokria varijabilnih
obliku smanjenja proizvodnih trokova i cijene poljopri- trokova poljoprivredne proizvodnje za 2012. godinu.
vrednih proizvoda, poveaju se prinosi kultura i njihova imuni, I., Husnjak, S., Senta, A., & Tomi, F. (2008). Utjecaj
sue na visinu priroda poljoprivrednih kultura. In Proceedings.
ukupna proizvodnja te se zbog veih proizvodnih parcela
43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture.
omoguava homogenost proizvodno-tehnolokih uvjeta i Opatija. Croatia (Vol. 51, p. 55).
ujednaenost kvalitete proizvoda. Sve navedeno pridonosi
rastu atraktivnosti domaih poljoprivrednih proizvoda kao
moebitnih sirovina prehrambene industrije.
19

DIRECT AND INDIRECT BENEFITS OF LAND

CONSOLIDATION ON THE EXAMPLE OF
CADASTRE MUNICIPALITY OF GUNDINCI
ABSTRACT:
Real estate valuation is an important process for the real estate market. There are different ways of
achieving this goal. It is up to each country to determine which method will be used to resolve the problem.
The Croatian market is experiencing a great progress in recent years, and it is urgent to introduce objective
methodology. The aim of the paper is to offer a proposal in the form of mass valuation. The method of
allocating coefficients was used on the test area of Tugare. Impacts based on physical planning documents,
cadastral data, DOF and secondary sources of information were analyzed. Availability, completeness and
quality of input data is a limiting factor that has influence on the valuation results. But, the used method is
flexible enough to introduce new data sets as well to redefine influence of existing data sets. Based on the
obtained results, it is clear that this approach has a future in this area of application, and by increasing the
number of influential resources, results can be more reliable. This would mark model as more flexible for the
local characteristics. But, it could be applied to the wider areas and the whole country.
KEYWORDS: land consolidation agriculture, economical benefit
20

EKONOMSKI UINCI KOMASACIJE
POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA
Blaenka Mievi1, Stanko Dabi2, Daria Dragevi1
1 Agencija za poljoprivredno zemljite, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

2 Belje d.d., Svetog Ivana Krstitelja 1a, Darda
e-pota: blazenka.micevic@mps.hr, stanko.dabic@belje.hr, daria.dragcevic@mps.hr
SAETAK
Komasacija poljoprivrednog zemljita glavni je razvojni projekt u hrvatskoj poljoprivredi i glavni imbenik
ruralnoga razvoja. Napokon je ponovno pokrenuta nakon 25 godina. Krajnji cilj komasacije poljoprivrednog
zemljita je pridonijeti razvoju kompetitivnog poljoprivrednog sektora i odrivog ruralnog razvoja u
Hrvatskoj. S obzirom na to da je komasacija integrirani proces stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj
poljoprivredne proizvodnje, poveanja konkurentnosti poljoprivrednika i stvaranja transparentnog
trita nekretnina, kod ocjene uinaka komasacije mogue je uoiti prednosti na razini poljoprivrednoga
gospodarstva (izravne prednosti) ili na razini drutva (neizravne prednosti). U radu su naglaeni ekonomski
uinci komasacije koji utjeu na poljoprivredno gospodarstvo, drutvo i dravu u cjelini. Ekonomski uinci
komasacije (finalna potronja stanovnitva, trokovi rada, transporta, mehanizacije i goriva, potronja
drave) obraunati su na pilot-lokaciji komasacije u opini Gundinci u Brodsko-posavskoj upaniji. U konanici
je prikazan uinak komasacije poljoprivrednog zemljita na bruto domai proizvod Republike Hrvatske.
KLJUNE RIJEI: komasacija poljoprivrednog zemljita, konkurentnost

poljoprivrednika, ekonomski uinci, bruto domai proizvod
1. UVOD
S obzirom na to da ruralno podruje ini 90 % teritorija Eu- postaje konkurentnija, ekonomski isplativija i u konanici
ropske unije i da u njemu ivi vie od polovine stanovnitva donosi puno vei dohodak.
svih lanica, neupitno je da su poljoprivreda i umarstvo i Na primjeru pilot-lokacije komasacije na podruju opi-
dalje najvanije djelatnosti u koritenju zemljita i prirod- ne Gundinci (povrine 2000 ha) prikazani su ekonomski
nim resursima europskih ruralnih podruja, a osnovica su uinci komasacije (finalna potronja stanovnitva, trokovi
ekonomske raznolikosti u ruralnim zajednicama (Frani, rada, transporta, mehanizacije i goriva, potronja drave).
2006). Po pitanju ekonomske isplativosti poljoprivrede Hr- U konanici je prikazan uinak komasacije poljoprivrednog
vatska teko moe konkurirati drugim preteito ruralnim zemljita na bruto domai proizvod Republike Hrvatske.
sredinama zemalja lanica. Jedan od bitnih razloga jest taj Dio podataka koritenih u ovom radu slubeni su podaci
to svoje zemljite nije sreivala postupcima komasacije Agencije za poljoprivredno zemljite i nastali su kao re-
25 godina. zultat izrade Idejnog projekta komasacije poljoprivrednog
Sveukupni cilj komasacije promijenio se od vremena kada zemljita na pilot-lokaciji Gundinci.
je Hrvatska zadnji put provodila komasaciju. Sada je cilj
komasacije poljoprivrednog zemljita pridonijeti razvoju
kompetitivnog poljoprivrednog sektora i odrivog ruralnog
2. EKONOMSKI UINCI
razvoja u Hrvatskoj. Komasacija poljoprivrednog zemlji-
KOMASACIJE NA BDP RH NA
ta kljuni je preduvjet temeljem kojeg je potom mogu PILOT-LOKACIJI GUNDINCI
intenzivan razvoj poljoprivrede. Uz primjenu suvremenih Bruto domai proizvod (BDP) makroekonomski je indikator
tehnologija na komasiranom zemljitu, znatno se poveava koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizve-
prirod uzgajanih kultura, ukupna proizvodnja kao i pro- denih u zemlji tijekom dane godine, izraen u novanim
duktivnost. Svakako da takva poljoprivredna proizvodnja jedinicama. BDP se rauna kao zbroj agregatne finalne
21

potronje stanovnitva, potronje drave, investicija i kao proizvodnje jer se komasacijom smanjuje udaljenost
razlika izvoza umanjenog za uvoz, odnosno po formuli: izmeu parcela, to skrauje vrijeme transporta i
smanjuje utroak goriva. Dulje parcele povoljnije
BDP = C + G + I + (E U) (1)
su od kraih, jer je smanjen broj okretanja strojeva.
gdje je: Poveanje duljine od 100 na 400 m daje utedu
C = potronja stanovnitva u ukupnom radnom vremenu, ovisno o kulturi,
G = dravna potronja od 3 do 34 sata/ha (Vincek i Eroni, 2009). Za
I = investicije ovaj izraun koriten je podatak o prosjenoj
E = izvoz utedi u ukupnom radnom vremenu od 15 sati.
U = uvoz.
podaci o poveanju (smanjenju) udaljenosti:
Za izraun pojedinih varijabli u ovom radu koristila se me-
poveanjem (smanjenjem) udaljenosti za 1 km
todologija izrauna kalkulacija pokria varijabilnih trokova,
kod malih parcela (0,25 ha) poveava (smanjuje)
PVT (engl. Gross Margin), to je jednostavan nain utvriva-
nja proizvodnih i ekonomskih pokazatelja u poljoprivrednoj se ukupno radno vrijeme, ovisno o uzgoju kultura,
proizvodnji koja se odlikuje brojnim specifinostima u od- od 7 do 28 sati (Vincek i Eroni, 2009). Za ovaj
nosu na druge gospodarske djelatnosti. Te se specifinosti izraun koriten je podatak o minimalnoj prosjenoj
u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, oituju u vrijednosti smanjenja radnog vremena od 12 sati.
zemljopisnim, prirodnim i drugim razliitostima proizvod- prosjeno smanjenje trokova mehanizacije: u svome
nih podruja, biolokom potencijalu biljaka i ivotinja te u istraivanju Dovring (2013) navodi da su primjenom
strukturi proizvodnih jedinica, odnosno nositelja ove dje- komasacije u zapadnoeuropskim zemljama trokovi
latnosti. Nositelji poljoprivredne proizvodnje u Republici mehanizacije smanjeni u prosjeku za 20 %, dok
Hrvatskoj su poljoprivredna gospodarstva (PG), u ijoj struk- Sahakyan (2005) navodi isto postotno smanjenje
turi prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva uz primjere u kojima je uteda i do 40 %. Za
(OPG) u odnosu na druge poslovne subjekte. Stoga su izra- ovaj izraun koriten je podatak o prosjenom
uni proizvodnih i ekonomskih pokazatelja poljoprivredne smanjenju trokova mehanizacije od 20 %.
proizvodnje u kalkulacijama PVT-a predoeni kroz sustave
U izraunu su koriteni podaci o postojeim povrinama
proizvodnje i rezultate koji se primjenjuju i, to je posebno
pod postojeim kulturama na podruju pilot-lokacije Gun-
vano, ostvaruju na gospodarstvima trino usmjerenih
dinci dobiveni u postupku izrade Idejnog projekta i prika-
poljoprivrednih proizvoaa u Hrvatskoj, to osigurava
zani su u tablici 1.
visok stupanj usporedivosti i primjene rezultata na goto-
vo svakom poljoprivrednom gospodarstvu (URL 1). U cilju Tablica 1. Struktura poljoprivrednog
prikazivanja to jednostavnijeg modela utjecaja komasacije zemljita na pilot-lokaciji Gundinci
na BDP u ovom izraunu fokusiralo se na finalne proizvode

Povrina Udio
(proizvodnja penice brano, kruh te svinjsko, govee i Opis
(ha) (%)
meso peradi, eer, konzumno mlijeko, polutvrdi sir).
itarice (penica) 354,60 17,73
2.1 Ulazni podaci za izraun i Kukuruz + jeam 864,80 43,24

metodologija izrauna eerna repa 122,00 6,10
Kao ulazi podaci za izraun koriteni su podaci dosadanjih Uljarice 45,20 2,26
istraivanja na podruju provoenja komasacije, stvarni
Krmno bilje 453,40 22,67
pokazatelji poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj prema
podacima Dravnog zavoda za statistiku (DZS) i tehniki Viegodinji nasadi 12,40 0,62
podaci dobiveni prilikom izrade Idejnog projekta komasa-
Granini pojasevi uz
cije na pilot-lokaciji Gundinci.
vodotokove i ostalo 147,60 7,38
Koriteni podaci dosadanjih istraivanja na podruju ko- zemljite
masacije zemljita su:
UKUPNO 2.000,00 100,00
podaci o poveanju prinosa penice: prema
istraivanju koje su proveli Latruffe i Piet (2014)
na primjeru francuske pokrajine Bretanje, Sistematizirani ulazni podaci za izraun prema tablici 1,
poveanje prinosa penice na komasiranom podaci dosadanjih istraivanja kao i podaci o BDP-u RH
podruju je od 2,5 do 9,0 %, odnosno do na dan 31. 12. 2015. prema DZS-u, nalaze se u tablici 2.
0,48 t/ha. Za ovaj izraun koriten je podatak Za izraun su koriteni podaci o ukupnoj proizvodnji ita-
o prosjenom poveanju prinosa za 5,0 %. rica u 2014., prosjenoj proizvodnji i izvozu penice, pro-
podaci o veliini proizvodne parcele: imbenik izvodnji eerne repe i izvozu eera, prema podacima
koji bitno utjee na trokove poljoprivredne DZS-a (2015), i prikazani su u tablici 3.
22

Tablica 2. Pilot-projekt Gundinci ulazni parametri
Red. br. Opis Jed. mj. Vrijednost
1. Teaj 1 kn 7,50
2. Predviena povrina za komasaciju ha 2000
2.1. Povrine pod itaricama ha 354,60
2.2. Povrine pod kukuruzom ha 864,80
2.3. Povrine pod eernom repom ha 122,00
2.4. Povrine pod uljaricama ha 45,20
2.5. Povrine pod krmnim biljem ha 453,40
2.6. Viegodinji nasadi ha 12,40
2.7. Granini pojasevi uz vodotokove i ostalo zemljite ha 147,60
3. Prosjeni troak komasacije po ha euro 1.500
4. Prosjeno poveanje prinosa po hektaru % 5
5. Prosjena uteda radnog vremena sati/ha 15
6. Prosjeno smanjenje trokova transporta sati/ha 12
7. Prosjeno smanjenje trokova mehanizacije % 20
8. BDP RH na dan 31. 12. 2015. 43.921.000.000
Tablica 3. Ukupna proizvodnja itarica i eerne repe, Podaci o izvozu potrebni su kako bi se moglo procijeniti
struktura proizvodnje, uvoz, izvoz (DZS 2015.) koliko bi od proizvedene penice bilo namijenjeno izvozu
jer se ta koliina nee pretvarati u finalni proizvod. Pre-
Ukupno proizvodnja itarica 2014. 3.197.877 tona ostali iznos proizvedene penice koji ostaje na domaem
Struktura proizvodnje: tritu pretvara se po prosjenim cijenama u kruh kako bi
se dobio iznos finalne potronje za proizvedenu penicu
kukuruz 60 %
zajedno s PDV-om te kako bi se ukljuila i dravna po-
penica 29 % tronja (porezi).
jeam 6,7 %
Nove povrine pod kukuruzom i jemom (poveanje pri-
Proizvodnja penice nosa) pretvorile su se u stonu hranu za tov svinja i junadi,
prosjek 2009. 2013. 879.643 tona na temelju broja uvjetnih grla po hektaru i potronji sto-
2013. 998.940 tona ne hrane, kako bi se izraunala koliina nove proizvodnje
2014. 648.917tona svinjskog, juneeg i mesa peradi po prodajnim cijenama s
PDV-om. Podaci o proizvodnji, potronji i izvozu svinjskog,
Izvoz penice
juneeg i mesa peradi na razni RH, prema podacima DZS-a
2013. 411.700 tona
(2015), nalaze se u tablici 4.
2014. 196.000 tona
Za nove povrine pod krmnim biljem, na temelju stan-
2015. 238.114 tona dardnog broja uvjetnih grla, rauna se broj muznih kra-
eerna repa va i dobije se nova proizvodnja mlijeka. Pedeset posto
Proizvodnja eerne repe: nove proizvodnje mlijeka pretvara se u finalni proizvod
proizvodnja 2013. 1.050.715 tona polutvrdog sira i rauna se finalna potronja po prosjenim
maloprodajnim cijenama za polutvrdi sir (trenutano1 oko
proizvodnja 2014. 1.392.000 tona
30,00kn s PDV-om), a preostalih 50 % rauna se kao
Izvoz eera:
konzumno mlijeko s prosjenim maloprodajnim cijenama
2014. 188.969 tona (trenutano2 3,60 kn s PDV-om).
2015. 193.331 tona
1 svibanj 2016.
2 svibanj 2016.
23

Tablica 4. Koliine proizvodnje mesa u RH (DZS 2015)
Ukupna Domaa Struktura Udio

Izvoz Udio domae
Opis proizvodnja potronja proizvodnje izvoza
(t) potronje (%)
(t) (t) (%) (%)
Svinjsko meso 95.657 3.346 92.311 49,99 3,50 96,50
Govee meso 44.336 4.188 40.148 23,17 9,45 90,55
Meso peradi 51.365 4.402 46.963 26,84 8,57 91,43
UKUPNO 191.358 11.936 179.422 100,00 6,24 93,76
Kako bi se dobili potrebni podaci za izraun prema formuli Izraun podatka za koliine finalne proizvodnje penice,
(1) potrebno je: eera, ulja, polutvrdog sira i konzumnog mlijeka vezan
izraunati ukupni iznos porasta finalne potronje je uz podatke koliine primarne proizvodnje. Izraun po-
datka za koliine finalne proizvodnje svinjskog, goveeg
i njegov utjecaj na BDP i to zbrojem prihoda
i mesa peradi vezan je uz podatke vrijednosti primarne
(potronje) kruha, svinjskog, juneeg i mesa
proizvodnje. Kako bi se dobila ukupna koliina domae
peradi, polutvrdih sireva i konzumnog mlijeka
finalne proizvodnje potrebno je iz godinje koliine final-
odvojiti veleprodajnu cijenu i PDV ne proizvodnje izbaciti koliinu proizvodnje koja se izvozi.
tom iznosu potrebno je pribrojiti planirani iznos Koliina finalne proizvodnje koja se odnosi na domau po-
investicije u proces komasacije i iznos od izvoza tronju, bez izvoza, sveukupno se poveava za 207.728kg
pojedinih proizvoda (penica, svinjsko i meso peradi). nakon provedene komasacije na pilot-lokaciji.
Kako bi se izraunala godinja koliina proizvodnje penice
3. IZRAUN UINAKA KOMASACIJE za povrine pod itaricama (bez komasacije) koristili su se
podaci koliine primarne proizvodnje (bez komasacije) od
3.1 Koliina i vrijednost 1.950.300 kg. Za pretvaranje u koliinu finalne proizvodnje
primarne proizvodnje (proizvodnja penice) potrebno je uvrstiti podatke da se od
Za izraun podataka koliine primarne proizvodnje kori- 1 kg penice dobije 0,8 kg brana i da je standard za kruh
teni su podaci o postojeim povrinama pod postojeim 0,65 kg brana. Primjerice, da bi se izraunala godinja
kulturama prikazani u tablici 1. i podatak o poveanju koliina proizvodnje svinjskog mesa za povrine pod ku-
prinosa za 5 %. Podloga za izraun je Standardni model kuruzom (bez komasacije) koristili su se podaci vrijednosti
kalkulacija pokria varijabilnih trokova poljoprivredne primarne proizvodnje (bez komasacije) 6.918.400 kg. Za
proizvodnje za 2012. godinu prema Savjetodavnoj slubi. pretvaranje u koliinu finalne proizvodnje (svinjsko meso)
Poveanje prinosa od 5 % uzrokuje poveanje koliine pri- potrebno je uvrstiti podatke da se za svinjsko meso koristi
33,9 % koritene stone hrane i podatke o konverziji hrane
marne proizvodnje u sveukupnom iznosu od 800.555 kg.
(za tov svinja od 25 do 100 kg, konverzija hrane je 3,5 kg/
Za povrine pod viegodinjim nasadima nije se raunalo
kg prirasta). Za govee meso koristi se 56,7 % koritene
poveanje prinosa jer nije za oekivati da e se postoje-
stone hrane dok se za meso peradi koristi 9,4% kori-
e povrine pod trajnim nasadima u komasaciji mijenjati.
tene stone hrane. Izraun podatka za vrijednost sekun-
Podaci vezani uz koliinu primarne proizvodnje ulazni su
darne proizvodnje brana, ulja, mlijeka i hrane za svinje,
podaci za izraun vrijednosti primarne proizvodnje.
tovnu junad i perad vezan je uz podatke koliine finalne
Poveanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje kree se proizvodnje. Za izraun se koriste podaci koliine finalne
od 17.628,00 kn za povrine pod uljaricama pa sve do proizvodnje u domaoj potronji i prosjene cijene sekun-
363.216,00 kn za povrine pod kukuruzom. Sveukupno darnog proizvoda s PDV-om.
poveanje vrijednosti primarne proizvodnje nakon prove-
Vrijednost sekundarne proizvodnje sveukupno se pove-
dene komasacije na pilot-lokaciji je 615.582,55 kn.
ava za 1.149.267,11 kn nakon provedene komasacije na
pilot-lokaciji.
3.2 Koliine finalne proizvodnje, Za izraun podatka za koliine i vrijednost izvoza koriteni
vrijednost sekundarne proizvodnje, su podaci koliine finalne proizvodnje i prosjenih cijena
koliine i vrijednost izvoza, finalnih proizvoda u izvozu (na temelju podataka s ham-
vrijednost domae potronje burke burze), kako je prikazano u TISUP-u (Trini infor-
Osnovna podloga za izraune je Standardni model kalku- macijski sustav u poljoprivredi, URL 2) za krunu penicu.
lacija pokria varijabilnih trokova poljoprivredne proizvod- Vrijednost izvoza za podruje na kojem je provedena ko-
nje za 2012. godinu prema Savjetodavnoj slubi. masacija sveukupno se povea za 151.219 kn.
24

Tablica 5. Vrijednosti potronje stanovnitva i drave
VRIJEDNOST POTRONJE POTRONJA STANOVNIKA (BEZ PDV-a) PDV
Vrijednost bez Vrijednost s Vrijednost bez Vrijednost s Vrijednost bez Vrijednost s

Opis komasacije komasacijom komasacije komasacijom Razlika komasacije komasacijom Razlika
(kn) (kn) (kn) (kn) (kn) (kn)
Povrine pod
itaricama 12.777.645,49 13.416.527,76 10.222.116,39 10.733.222,21 511.105,82 2.555.529,10 2.683.305,55 127.776,45
proizvodnja kruha
Povrine pod
kukuruzom 12.932.861,62 13.579.504,70 10.346.289,30 10.863.603,76 517.314,46 2.586.572,32 2.715.900,94 129.328,62
svinjsko meso
Povrine pod
kukuruzom 11.258.426,77 11.821.353,99 9.006.741,41 9.457.083,19 450.341,78 2.251.685,35 2.364.270,80 112.585,44
govee meso
Povrine pod
kukuruzom 6.936.957,45 7.301.331,71 5.549.565,96 5.841.065,37 291.499,40 1.387.391,49 1.460.266,34 72.874,85
hrana za perad
Povrine pod
eernom repom 4.973.838,33 5.222.530,25 3.979.070,67 4.178.024,20 198.953,53 994.767,67 1.044.506,05 49.738,38
eer
Povrine pod
488.160,00 512.568,00 390.528,00 410.054,40 19.526,40 97.632,00 102.513,60 4.881,60
uljaricama ulje
Povrine pod
krmnim biljem 6.667.647,06 7.001.029,41 5.334.117,65 5.600.823,53 266.705,88 1.333.529,41 1.400.205,88 66.676,47
polutvrdi sir
Povrine pod
krmnim biljem 926.062,09 972.365,20 740.849,67 777.892,16 37.042,48 185.212,42 194.473,04 9.260,62
konzumno mlijeko
Viegodinji nasadi 1.091.200,00 1.091.200,00 872.960,00 872.960,00 0,00 218.240,00 218.240,00 0,00
Granini pojasevi
uz vodotokove i 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
ostalo zemljite
UKUPNO 58.052.798,82 60.918.411,02 46.442.239,05 48.734.728,82 2.292.489,77 11.610.559,76 12.183.682,20 573.122,44
Za izraun podatka vrijednosti domae potronje koriteni stanovnika za podruje na kojem je provedena komasacija
su podaci koliina domae potronje i prosjene cijene sveukupno povea za 2.292.489,77 kn, dok se PDV pove-
finalnih proizvoda. a za 573.122,44 kn.
Vrijednost potronje za podruje na kojem je provedena
komasacija sveukupno se povea 2.865.612,21 kn. 3.4 Uinci komasacije na smanjenje
trokova poljoprivrednika i
3.3 Vrijednost potronje poveanje zaposlenosti
stanovnitva i drave Osnovna podloga za izraune je Standardni model kalku-
Za izraun podatka vrijednosti potronje stanovnitva i lacija pokria varijabilnih trokova poljoprivredne proizvod-
drave koriteni su podaci vrijednosti domae potronje nje za 2012. godinu prema Savjetodavnoj slubi.
i vrijednosti potronje stanovnika (bez PDV-a) kako bi se Za izraun podatka utjecaja komasacije na trokove rada
izraunala vrijednost PDV-a. koriteni su podaci strukture poljoprivrednog zemljita na
Podloga za izraun je Standardni model kalkulacija pokria pilot-lokaciji prikazani u tablici 1 i podatak o prosjenoj
varijabilnih trokova poljoprivredne proizvodnje za 2012. utedi radnog vremena od 15 sati/ha. Prema izraunu, rad-
godinu prema Savjetodavnoj slubi. Prema podacima pri- no vrijeme na podruju na kojem je provedena komasacija
kazanim u tablici 5, vidljivo je da se vrijednost potronje smanjuje za sveukupno 27.786 sati.
25

Tablica 6. Rekapitulacija uinaka komasacije s jedininim cijenama
Koliina Koliina Jedinine cijene

Opis
bez komasacije s komasacijom (kn)
Uteda radnog vremena u radu/sat 75.989 48.203 21,25
Uteda radnog vremena u transportu/sat 75.989 53.760 21,25
Smanjena potronja goriva D2 /litara 242.920 195.080 4,40
Za izraun podatka utjecaja komasacije na trokove tran-

4. REKAPITULACIJA EKONOMSKIH
sporta koriteni su podaci strukture poljoprivrednog ze-
mljita na pilot-lokaciji prikazani u tablici 1 i podatak o
UINAKA KOMASACIJE
prosjenom smanjenju trokova transporta od 12 sati/ha. Prema podacima iznesenima u treem poglavlju, mogue
Prema izraunu, na transport je na podruju na kojem je je rekapitulirati ekonomske uinke komasacije na pilot-lo-
provedena komasacija utroeno sveukupno 22.229 sati kaciji Gundinci:
manje.
Finalna potronja stanovnitva
Za izraun podatka utjecaja komasacije na koliine i tro- poveava se za 4,94 %.
kove goriva koriteni su podaci strukture poljoprivred-
Trokovi rada smanjuju se za 36,57 %.
nog zemljita na pilot-lokaciji prikazani u tablici 1. Prema
izraunu, koliina goriva potrebna za obradu navedenih Trokovi transporta smanjuju se za 29,25 %.
povrina na podruju na kojem je provedena komasacija Trokovi mehanizacije (goriva)
smanjuje se za sveukupno 47.840 litara. smanjuju se za 19,69 %.
Sumarni podaci uinaka komasacije na smanjenje trokova
Potronja drave (PDV) poveava se za 4,94 %.
poljoprivrednika prikazani su u tablici 6 zajedno s jedini-
nim cijenama po satu, odnosno po litri za gorivo. Izvoz se poveava za 4,62 %.
Za izraun uinaka komasacije na zaposlenost koriteni su Detaljni podaci potrebni za izraun ukupnog utjecaja ko-
podaci razlike vrijednosti finalne i primarne proizvodnje, masacije na BDP RH prema formuli (1) prikazani su u tablici
podaci o vrijednosti jednog radnog mjesta prema priho- 7, dok su sumirani podaci prikazani u tablici 8. Podatak
dima (vrijednost investicije od 750.000,00 kn ekvivalent o investicijama potreban za izraun nalazi se u tablici 8.
je jednome radnome mjestu), izraun broja radnih mjesta Dodatni podaci za izraun BDP-a su:
kao omjer vrijednosti razlike vrijednosti finalne i primarne
proizvodnje i vrijednosti radnog mjesta i podaci o troku neto sadanja vrijednost ulaganja uz
bruto plae (troak bruto plae obraunat po prosjeku RH stopu od 5 %: 13.628.769,36 kn
na dan 31. 3. 2016.). povrat ulaganja: 9 godina
Uinak komasacije na zaposlenost ogleda se kroz povea- interna stopa povrata (irr): 12,99
nje za tri radna mjesta na podruju pilot-lokacije Gundinci
multiplikator poveanja dohotka: 1,0530
(2000 ha), poveanje troka bruto plae za 17.166,23 kn
te poreza i doprinosa za 6.309,08 kn. poveanje broja radnih mjesta (koliina): 3
poveanje zaposlenosti (%): 5,04.
3.5 Povrat ulaganja Izraun utjecaja provedene komasacije na pilot-lokaciji
Za izraun povrata ulaganja u projekt komasacije koritena Gundinci na BDP izraunava se kao ukupna razlika BDP-a
je standardna diskontna stopa od 5 %, to je preporuka prikazana u tablici 8 u iznosu od 26.004.203,60 kn, koju
Europske komisije iz Vodia za analizu trokova i koristi za treba podijeliti s ukupnim BDP-om RH na dan 31. 12. 2015.
infrastrukturne investicijske projekte (European Commi- u iznosu 43.921.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
sion, 2014). Izraun podataka pokazuje da se uz diskon- Poveanje BDP-a RH zbog provedene komasacije na pi-
tnu stopu od 5 % ulaganja u projekt komasacije vraaju lot-lokaciji Gundinci je 0,008 %.
u devetoj godini, tj. tada se prvi put ostvaruje pozitivna
vrijednost diskontiranih novanih tokova od poetka ula- Kada bismo ovakav nain izrauna utjecaja komasacije
ganja. Primjenom diskontne stope od 5 %, u petnaestoj na BDP na pilot-lokaciji Gundinci primijenili (simulirali) na
godini projekta ostvaruje se neto sadanja vrijednost ne- izraun utjecaja komasacije na BDP na cijelom podruju
to novanih primitaka od 13.628.769,36 kn, odnosno za Hrvatske, gdje je planirana komasacijska povrina u esto-
navedeni iznos poveat e se realna vrijednost imovine i godinjem razdoblju 100.000 ha, utjecaj cijele komasacije
poljoprivrednog zemljita na navedenom podruju u pet- na BDP RH bilo bi poveanje za 1.313.121.263,05 kn, od-
naestoj godini projekta. nosno za 0,4 %.
26

Tablica 7. Detaljni podaci za izraun utjecaja komasacije na BDP RH
POTRONJA STANOVNITVA C POTRONJA DRAVE G IZVOZ E
bez s bez s bez s

Opis komasacije komasacijom razlika komasacije komasacijom razlika komasacije komasacijom razlika
Finalna
potronja 46.442.239,05 48.734.728,82 2.292.489,77 11.610.559,76 12.183.682,20 573.122,44 3.274.739,92 3.425.958,50 151.218,58
Poveanje
dohotka
nii trokovi
rada 1.063.848,80 674.844,80 389.004,00 550.921,70 349.473,20 -201.448,50
Poveanje
dohotka
nii trokovi
transporta 1.063.848,80 752.645,60 311.203,20 550.921,70 389.762,90 -161.158,80
Poveanje
dohotka
utede
goriva 855.078,40 686.681,60 168.396,80 213.769,60 171.670,40 -42.099,20
Poveanje
zaposlenosti 340.649,34 357.815,56 17.166,23 125.198,45 131.507,54 6.309,08
UKUPNO 49.765.664,39 51.206.716,38 3.178.259,99 13.051.371,22 13.226.096,24 174.725,02 3.274.739,92 3.425.958,50 151.218,58
Tablica 8. Sumirani podaci za izraun utjecaja komasacije na BDP RH
BDP: C + G + I + E
bez s udio
Opis razlika
komasacije komasacijom promjena (%)
1. Finalna potronja 61.327.538,74 64.344.369,53 3.016.830,79 4,92
2. Poveanje dohotka-nii trokovi rada 1.614.770,50 1.024.318,00 187.555,50 11,61
3. Poveanje dohotka-nii trokovi transporta 1.614.770,50 1.142.408,50 150.044,40 9,29
4. Poveanje dohotka-utede goriva 1.068.848,00 858.352,00 126.297,60 11,82
5. Poveanje zaposlenosti 465.847,79 489.323,10 23.475,31 5,04
6. Investicije 0,00 22.500.000,00 22.500.000,00
7. UKUPNO 66.091.775,53 90.358.771,13 26.004.203,60 39,35
Komasacija poljoprivrednog zemljita donosi i prednosti

5. ZAKLJUAK
koje u ovom radu i rezultatima nisu prezentirane, a ne-
Iz prezentiranih rezultata mogue je uoiti prednosti koma- izravno su povezane s prednostima koje komasacija donosi
sacije i na razini poljoprivrednog gospodarstva i na razini samim poljoprivrednicima ili dravi u cijelosti, a potrebno
drutva. Prema navedenim podacima, vidljivo je da provo- ih je promatrati zajedno s ostalim ekonomskim uincima
enje postupaka komasacije poljoprivrednog zemljita, i na komasacije vidljivima u ovom radu.
mikrolokaciji i na cijelom podruju RH, utjee na poveanje Kao izravne prednosti za poljoprivrednike od komasacije
hrvatskog BDP-a. Podaci na pilot-lokaciji Gundinci sigurno mogu se istaknuti: ponovno vraanje zaputenih zemljita
govore vie u prilog pojedinanim poveanjima prinosa, poljoprivrednoj proizvodnji uslijed izgradnje kvalitetne put-
potronje, izvoza, dohotka i poveanju zaposlenosti kao ne mree i detaljne odvodnje otvorenim kanalima, povea-
i smanjenju trokova poljoprivrednika nego o utjecaju na nje proizvodne povrine i stupnja plodnosti tla uslijed re-
BDP, ali taj utjecaj ne treba zanemariti. Kada se primjena guliranja vodnog reima kao i promjena sjetvene strukture,
ovakvog naina izrauna utjecaja komasacije na BDP pri- kako zbog mogunosti primjene suvremene mehanizacije
mijeni na podruje cijele Republike Hrvatske, tada je vidljiv tako i zbog potpunog ili djelominog reguliranja vodnog
vei utjecaj komasacije na BDP od vie od milijardu kuna. reima, primjena suvremenih sustava za navodnjavanje
27

uslijed formiranja proizvodnih tabli optimalnih povrina, poveanja konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednika,
poveanje vrijednosti poljoprivrednog zemljita te po- poboljanja ivotnih uvjeta u ruralnom prostoru, ali i po-
veanje konkurentnosti poljoprivrednika na hrvatskom i veanja bruto domaeg proizvoda u Republici Hrvatskoj.
europskom tritu.
Na razini drutva kao neizravne prednosti mogu se ista-
LITERATURA:
knuti: pokretanje privatnog sektora koji sudjeluje u postup-
ku komasacije (geodezija, graevina, pravo, agronomija), Dovring, F. (2013). Land and labor in Europe in the twentieth cen-
tury: a comparative survey of recent agrarian history, Springer.
nova radna mjesta (stavljanjem u funkciju zemljita, po-
Dravni zavod za statistiku (2015). Statistiki ljetopis Republike
kretanjem privatnog sektora, predloenim dravnim mje-
Hrvatske 2015, Dravni zavod za statistiku.
rama za povratak poljoprivrednoj proizvodnji), cjelokupne,
European Commision (2014). Guide to Cost-Benefit Analysis od
transparentne, aurne i tone evidencije zemljita, prav- Investment Projects Economic appraisal tool for Cohesion pol-
na sigurnost prometa nekretnina, pravilno i ekonomino icy 2014-2020.
upravljanje i raspolaganje dravnom imovinom, poveanje Frani, R. (2006). Politika ruralnog razvitka nova prilika za Hr-
prometa nekretnina i prihoda od poreza na promet ne- vatsku. Agronomski glasnik, Vol.68 No.3.
kretnina, smanjenje administrativnih prepreka za investi- Latruffe, L., Piet, L. (2014). Does land fragmentation affect farm
cije, poveanje vrijednosti nekretnina i manji broj sudskih performance? A case study from Brittany, France. Agricultural
sporova, stvaranje preduvjeta za oporezivanje imovine, Systems, 129, 68-80
poveanje proraunskih prihoda drave, regionalne i lo- Vincek, D., Eroni, M. (2009). Land Consolidation Model in the
County of Varadin. Agriculturae Conspectus Scientificus, Vol.
kalne samouprave i sigurno koritenje europskih fondova.
74 (2009), No. 1 (1-6).
Ekonomski uinci komasacije poljoprivrednog zemljita Sahakyan, H. (2005). Present land consolidation activities in Ar-
prikazani u ovom radu dobar su pokazatelj donositeljima menia and next steps, FAO
politika kako komasacija poljoprivrednog zemljita moe URL 1: Savjetodavna sluba, www.savjetodavna.hr
biti nositelj razvitka i lokalne zajednice i cijeloga hrvatsko- URL 2: Trini informacijski sustav u poljoprivredi, http://www.
ga gospodarstva. Ona mora biti dio dugorone strategije tisup.mps.hr/
ECONOMIC IMPACTS OF AGRICULTURAL

LAND CONSOLIDATION
ABSTRACT:
Agricultural land consolidation is a major development project in Croatian agriculture and a major factor
of rural development. Finally, after 25 years it is initiated again. The overall objective of agricultural land
consolidation is to contribute to the development of a competitive agriculture sector and sustainable rural
development in Croatia. Since land consolidation is an integrated process of creating favourable conditions
for the development of agricultural production, increasing farmers competitiveness and creating a
transparent real estate market it is possible to observe, when evaluating the effects of land consolidation,
the benefits at the farm level (direct benefits) or at the level of society (indirect benefits). The paper
highlights the economic effects of agricultural land consolidation which has an impact on the agricultural
economy, society and the country as a whole. Economic impacts of land consolidation (final consumption
of the population, labour costs, transportation, machinery and fuel consumption of the country) have been
calculated on the pilot location for land consolidation in the municipality of Gundinci in Brodska-posavina
County. Finally, the paper shows the effect of agricultural land consolidation on the gross domestic product
of the Republic of Croatia.
KEYWORDS: agricultural land consolidation, farmers competitiveness,

economic effects, gross domestic product
28

ANALIZA GEODETSKOG POSLOVANJA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA KAO PRIMJER
BUDUIH SMJERNICA ZA POBOLJANJE
GEODETSKE PRAKSE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Christina Filipovi1, Ivan Hri1, Boko Mati1
1 Geoprojekt d.d., Sukoianska 43, Split, Hrvatska

e-pota: christina.filipovic@geoprojekt.hr, ivan.hrzic@geoprojekt.hr, bosko.matic@geoprojekt.hr
SAETAK
Geodetski strunjaci kroz obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj nailaze na mnogobrojne prepreke
to utjee na kvalitetu i efikasnost poslovanja. Prepreke se ogledaju kroz nepraktian nain rada
dravnih institucija u odnosu na zahtjeve kvalitetnog poslovanja. Kako bi se prikazao to jasniji uvid u
pojednostavljenje i ubrzanje procesa u poslovanju geodetskih strunjaka, napravljena je anketa kao podloga
za istraivanje geodetske prakse u inozemstvu i u Republici Hrvatskoj. Cilj je prikupljanje informacija o
navedenoj problematici i izrada benchmarking trine analize (engl. benchmark, usporedba; benchmarking,
postavljanje mjerila; prema Pervaiz K.A., Zairi M., 1999., str. 36. 48.: metodologija poboljavanja, koja
djeluje kroz spremnost organizacija da se usporeuju s poslovanjem drugih organizacija i koriste ovaj izvor
kao poticaj za vlastito poboljavanje. Benchmarking je u ovom smislu proces uenja i razvoja.), odnosno
usporedba geodetske prakse u Republici Hrvatskoj s geodetskom praksom u drugim europskim zemljama.
Analizirani su razliiti imbenici, poput dostupnosti slubenih katastarskih ili zemljinoknjinih podataka,
potrebnog vremena za ovjeru i provedbu geodetskih elaborata, dostupnosti digitalnih prostornih podatka
i sl. Nakon provedene analize kroz rad se daju smjernice sukladno kojima bi se ostvarila vea efikasnost
geodetskog poslovanja u Republici Hrvatskoj kao u razvijenim zemljama zapadne Europe.
KLJUNE RIJEI: procjena, vrijednost nekretnina, pojedinano vrednovanje,

masovno vrednovanje, koeficijent utjecaja
1. UVOD
U radu se analizira trenutana poslovna situacija geodet- vlasnitva nad njima (zemljine knjige), kao i golemi napori
skih subjekata u privatnom sektoru. Na temelju anketnog koje sve drave ulau u ove reforme.
upitnika odaslanog na adrese razliitih geodetskih tvrtki u Potreba za reformom sustava zemljine administracije po-
europskim zemljama putem elektronske pote prikupljeni sebno je izraena u dravama jugoistone Europe zbog
su podaci. Pri analizi je razmotrena praksa evidentiranja jedinstvenog koncepta drutvenog vlasnitva koji je vie od
zgrada i drugih graevina u razliitim dravama, a samim 50 godina bio implementiran na teritoriju bive Jugoslavije.
time i razliitim sustavima zemljinih evidencija. Naglasak Stoga se sve drave ove bive dravne zajednice suoavaju
je stavljen na tijek geodetskih procedura pri njihovu evi- sa specifinim problemima, za koje se samo djelomino
dentiranju i dostupne ulazne podatke te vrijeme i trokove mogu koristiti svjetska iskustva. Privatni je sektor ukljuen
potrebne da se postupak slubeno provede kroz upisnike u katastarsku izmjeru od uspostave katastarskih sustava
zemljinih evidencija. u 19. stoljeu. Udio privatnog sektora u ukupnom geo-
detskom poslovanju varira. Privatni sektor obino obavlja
U dananje vrijeme, a za oekivati je i u budunosti, trite pojedinane uknjibe. Kada je rije o projektima sustavnog
nekretnina postajat e aktualnije, a sve zbog injenice da je pristupa, privatni sektor sudjeluje putem postupka natjea-
zemljite ogranien resurs, dok je svjetska populacija u sve ja za dostavu podataka. Zbog trinog natjecanja privatni
veem porastu. U tu svrhu potrebne su stalne i konzisten- se sektor bre prilagoava procesima i novim tehnologi-
tne reforme sustava zemljinih evidencija, pogotovo susta- jama te stalno uvaa nove aplikacije i metode (Regionalna
va registracije nekretnina (katastra) i sustava registracije studija o katastru, 2008.).
29

susjednih zemalja, plan Katastarske agencije Kosova (KAK)

2. PREGLED SUSTAVA
je postupno uspostaviti novu katastarsku izmjeru kao zada-
ZEMLJINIH EVIDENCIJA U
tak iskljuivo za licencirane privatne geodete. Na ovaj nain
ZEMLJAMA OKRUJA RH KAK se otereuje kako bi se mogao usredotoiti na upis vla-
U nastavku se daje pregled odabranih zemalja iz okruja snitva. KAK je odgovoran i za licenciranje tvrtki i geodeta
Republike Hrvatske s najveim brojem ispunjenih anketa. za obavljanje katastarskih mjerenja. Licencija se moe izdati
Uz prikupljene podatke iz anketa koriteni su i drugi izvori za sva katastarska mjerenja ili samo za specifina mjerenja,
koji se bave poslovanjem vezanim uz katastarske poslove a KAK je odgovoran za nadzor svih obavljenih aktivnosti.
i ekonomski pokazatelji pojedinih zemalja kako bi se po- KAK je uspostavio geoportal koji registriranim korisnicima
stupci evidentiranja zgrada i drugih graevina u razliitim omoguuje prikaz i pretragu sadraja geografskih, kata-
sustavima bolje razumjeli (tablica 1). Radi to jednostav- starskih i statistikih podataka te preuzimanje sadraja, a
nijeg prikupljanja podataka putem anketnog upitnika za podaci o vlasnicima i posjednicima jo uvijek su analogni te
primjer je uzet geodetski elaborat evidentiranja zgrada i se slubeni podaci za izradu geodetskog elaborata moraju
drugih graevina. zatraiti od katastarskog ureda.
Ovakva analiza geodetskog poslovanja u drugim zemljama
omoguava primjenu benchmarking analize za RH. Teme- 2.3 Maarska
ljem ovakvog pristupa daje se trenutana trina poziciji Maarske se zemljine evidencije, kao i hrvatske, temelje na
geodetske prakse u RH u odnosu na druge zemlje. podacima prikupljenima tijekom vladavine Austro-Ugarske
Monarhije. Katastar zemljita i zemljina knjiga nalaze se u
2.1 Bosna i Hercegovina odvojenim bazama podataka koje su meusobno poveza-
U Bosni i Hercegovini podaci o zemljitu i zemljoposjed- ne unutar Jedinstvenog sustava zemljine evidencije (engl.
nicima nalazili su se u registru katastra zemljita i zemlji- Unified Land Registry System, URLS) kojim upravlja Odjel za
nim knjigama. S obzirom na sloenu politiku situaciju, zemljinu administraciju i geoinformatiku (engl. Department
registri nisu aurirani na jednak nain te su neusklaeni. of Land administration and Geo-information, DLAG), a koji
Uz navedeno, teritorij Republike Srpske u nadlenosti je je pod nadlenou Ministarstva za poljoprivredu i ruralni
Republike geodetske uprave (RGU), dok je Federacija razvoj (URL 4). URLS sadri podatke o esticama i objekti-
Bosne i Hercegovine (FBIH) u nadlenosti Federalne upra- ma, katastarske planove, podatke o vlasnitvu i podatke o
ve za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU). Kroz poljoprivrednom zemljitu. Katastarski planovi vektorizirani
pilot-projekte i zajmove Svjetske banke harmoniziraju se su i objavljeni 2008. godine te sadre podatke o granicama
podaci i digitaliziraju katastarski planovi kako bi se razvio parcela, administrativnim granicama, jedinstvenom identi-
uinkovit sustav zemljine evidencije (URL 2). fikacijskom broju parcele, zgradama i drugim objektima,
imenima ulica i kunim brojevima, uporabi zemljita i dr.
FGU je uspostavio geoportal za teritorij FBiH. Svi podaci
informativnog su karaktera i ne mogu sluiti kao javna Podaci o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima javni su, osim
isprava. S obzirom na to da svi podaci nisu digitalizirani, onoga dijela koji se odnosi na podatak o imenu vlasnika. U
ne mogu se pronai katastarski podaci za sve katastarske razdoblju od 1994. do 2005. uloeni su veliki napori kako
opine. Javne isprave izdaju se u opinskim slubama nad- bi se modernizirala infrastruktura katastra zemljita. Tije-
lenim za geodetske poslove i katastar. kom 2009. godine u rad je puten sustav TAKARNET koji je
omoguio dostupnost katastarskih podataka na internetu
kako za zaposlenike katastara tako i za vanjske korisnike.
2.2 Kosovo
Kosovo je nedavno zapoelo s postupnom uspostavom no-
vih katastarskih podataka s obzirom na svoju povijesno-po-
2.4 Austrija
litiku situaciju, gdje su razliiti sustavi utjecali na neaurne Austrija u osnovi raspolae istim resursima zemljinih
i nekvalitetne podatke. Na Kosovu ima 37 geodeta i tri ge- evidencija kao i Hrvatska, s obzirom na to da su same
odetske tvrtke koji su licencirani za katastarske izmjere u zemljine evidencije na podruju Hrvatske zaete pod vla-
razliitim dijelovima Kosova (URL 3). Temeljem iskustava iz davinom Austro-Ugarske Monarhije. U prvom redu rije je
Tablica 1. Ekonomski pokazatelji (URL 1)
Drava Kosovo BiH Italija Austrija Maarska Hrvatska
Stanovnitvo (milijuni) 1,8 3,8 60,0 8,6 9,8 4,2
Povrina (km2) 10.908 51.129 301.230 83.872 93.030 56.542
Broj zemljinih jedinica (milijuni) 2,5 4,0 143,5 3,0 7,3 14,5
BDP po stanovniku 2015. u 3434 4360 30.568 43.230 13.037 18.529
30

o razdvojenim sustavima u pogledu podataka o zemljitu: s projekcije za Austriju. Problematika ovakvog sustava ine
jedne strane, katastar kao baza podataka o obliku, povrini elaborati izraeni prije 2012. godine koji se kroz DKP nisu
i nainu uporabe zemljite, a s druge zemljina knjiga kao aurirali potujui kartografsku projekciju, ve su tone
baza podataka o vlasnicima i drugim oblicima prava na koordinate vidljive samo analogno u arhivima katastarskih
zemljitu. Austrijske zemljine evidencije osuvremenjene su ureda. Ovaj problem ve se poeo rjeavati i to skeniranjem
2000. godine kada su podaci digitalizirani i sistematizirani. i digitaliziranjem svih analognih geodetski elaborata (4,5
Godne 2001. pokrenuta je integracija sustava katastarskih milijuna) te se ovaj proces planira zavriti do 2025. godine.
i zemljino-knjinih podataka, pa je danas aktualna jedin-
stvena baza podataka pod nazivom Sustav za planiranje 2.5 Hrvatska
i podrku (engl. Planning and Decision Support System).
Hrvatske zemljine evidencije, kao i evidencije susjednih
Ovakva baza podataka podrazumijeva stopostotno digita-
nam drava, temelje se na podacima austrougarske izmjere.
lizirane podatke za sve korisnike, to ukljuuje:
Katastar i zemljina knjiga vode se odvojeno i sve donedav-
licencirane inenjere geodezije koji upotrebljavaju no nisu bili povezani. Katastar se nalazi pod nadlenou
ove podatke za izradu svojih elaborata Dravne geodetske uprave (DGU), dok je zemljina knjiga
graane kojima su potrebni slubeni pod nadlenou Ministarstva pravosua. Uvoenjem Za-
podaci o njihovim nekretninama jednikog informacijskog sustava (ZIS) problem povezanosti
katastra i zemljine knjige djelomino je rijeen. Svi podaci
odvjetnike i druge.
vezani za estice javno su dostupni preko internetskog ser-
Ovlateni inenjer geodezije svoj elaborat prijavljuje u su- visa. Geoportal, jedan od internetskih servisa, omoguuje
stav logiranjem i ovjerava ga digitalnim peatom. Nakon pristup i pretraivanje prostornih podataka o esticama, a
tehnike ispravnosti elaborat se sprema u digitalni arhiv ZIS omoguuje pregled podataka vezanih za vlasnike i po-
katastarskog ureda te se u digitalnom katastarskom planu sjednike na pojedinim esticama. Slubeni podaci katastara
(DKP) aurira u sloju pod nazivom Predpregled, sve dok i zemljine knjige izdaju se samo u analognom obliku i po-
ne bude proveden kroz zemljine knjige. Nakon provedbe trebno ih je zatraiti pisanim putem uz plaenu naknadu za
kroz zemljine knjige promjena u DKP-u automatski se izdavanje. Takoer, svi elaborati vezani za katastar predaju
aurira i biva evidentna na slubenom DKP-u. Na ovaj je se iskljuivo u analognom obliku.
nain provedba i auriranje promjena podataka smanje-
nja s etiri mjeseca na mjesec dana, s tim da je priblino
50 % promjena evidentirano unutar dva tjedna (URL 5).
3. ANALIZA STANJA
Ovakav sustav jami i prua tone geometrijske podatke o Na osnovu prikupljenih anketnih podataka o procesima
zemljitima i nekretninama u pogledu vaee kartografske izrade elaborata za evidentiranje zgrada i drugih graevina
Tablica 2. Prikupljeni anketni podaci
Drava Kosovo BiH Austrija Maarska Hrvatska
Podaci o obliku, povrini i

1 registar 2 registra 1 registar 1 registar 2 registra
vlasnitvu
Potrebno vrijeme za izradu manje od 5 vie od 10 manje od 5

5 10 dana 5 10 dana
elaborata evidentiranja objekata dana dana dana
Potreba za slubenim podacima

da da ne Da da
pri izradi elaborata
analogno/ analogno/ analogno/

Oblik slubenih podataka digitalno digitalno
digitalno digitalno digitalno
Vrijeme potrebno za provedbu vie od 30

15 30 dana do 15 dana do 15 dana 15 30 dana
elaborata od slubene osobe dana
dravne
dravne dravne dravne
Potpisnici elaborata1 nitko institucije/
institucije institucije institucije
investitor
Potreban broj primjeraka elaborata 3 2 / 6 4
Prosjena cijena elaborata2 100 150 200 500 130 400 (750)3
1 Pod potpisnicama elaborata ne misli se na potpisnike Izvjea o meama i novim razgranienjima.

2 Prosjena cijena elaborata je cijena iz anketnog upitnika, tj. najea cijena u praksi.
3 Preporuena cijena elaborata prema Hrvatskoj komori ovlatenih inenjera geodezije.
31

Slika 1. Odnos BDP-a po stanovniku i prosjene cijene elaborata
(tablica 2) te prethodno iznesenih sustava u drugim zemlja- Kada se govori o poslovanju, polazna toka je slobodna
ma prikazana je kratka analiza ovog procesa u Republici trina utakmica za postizanje idealne trine ravnotee
Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje. ponude i potranje, ali unato navedenome mora postojati
Razliit pristup voenja registara zemljinih evidencija svijest o vanosti i specifinosti geodetske struke. Geodeti
dovodi do poveanja utroenog vremena za prikupljanje se na hrvatskom tritu prilagoavaju potranji i ruenju
ulaznih podataka za izradu elaborata. Vrsta ulaznih poda- cijena geodetskih radova, to je samu struku i kvalitetu
taka (analogno/digitalno) takoer utjee na ve spomenuti rada dovelo na nisku razinu. Posljedice ovakve situacije
utroak vremena. Iz tablice saetih prikupljenih podata- su povratak hrvatske geodezije u prolost umjesto da
ka vidljivo je da je Hrvatska prema potrebi vrste ulaznih postane kvalitetnija, suvremenija i naprednija. Kako bi se
podataka ostvarila tehnoloki razvoj, ali se i dalje oslanja to sprijeilo i kako bi struka zadrala svoj smisao, a prije
na koritenje analognih podataka s obzirom na to da su svega kvalitetu izrade geodetskih radova, nuno je uvo-
podaci samo u ovakvom obliku slubeni i vaei prema enje zakonske regulacije o minimalnom iznosu cijene za
katastru, kao i ostalim zemljama jugoistone Europe. Jasno pojedine geodetske radove. Svaki obavljeni geodetski rad
da je u ovom sluaju rije o ubiranju dravnih biljega to ispod zakonski regulirane cijene dovodi u sumnju kvalitetu
ulazi u dravni proraun, ali bi se sm proces naplate i izrade te kvalitetu i znanje geodetskog strunjaka. Hrvat-
koritenja slubenih podataka trebao digitalizirati. Hrvat- ska komora ovlatenih inenjera geodezije objavila je pre-
ska ima dobro razvijen sustav i treba sprijeiti da sm sebi porueni cjenik za obavljanje geodetskih radova, no kroz
postane svrha. javne natjeaje i sklapanja poslova s investitorima nigdje
Prema kategoriji potrebnog vremena za izradu elaborata, nije zakonski regulirano da se geodetski izvoa prepo-
Hrvatska konkurira s razvijenijim zemljama, dok po pitanju ruenih cijena mora i pridravati, to znai da je ovakav
vremena potrebnog za provedbu elaborata bitno zaostaje cjenik sm sebi svrha.
u odnosu na potrebno vrijeme u drugim zemljama. Na ovaj problem nadovezuje se i problematika slubenih
Broj primjeraka elaborata varira kao i njihova cijena. Dan je grafikih podataka. Unato kvalitetnom instrumentariju i
grafiki prikaz odnosa cijene elaborata evidentiranja objek- geodetskim strunjacima koji omoguavaju izradu kvali-
ta i BDP per capita za svaku zemlju kako bi se prikazala tetnih geodetskih radova, u isto su vrijeme prisiljeni svoje
vanost visine cijene elaborata s obzirom na gospodarsku podatke kvariti i prilagoavati ih slubenom katastar-
razvijenost zemlje (slika 1). Iz grafikona je vidljiv najpovolj- skom stanju. Unato svijesti da su u Hrvatskoj prije sve-
niji odnos cijene elaborata i gospodarskog standarda u ga potrebne nove katastarske izmjere, koje su na kraju
Austriji i Maarskoj, dok je u zemljama jugoistone Europe krajeva i vrlo skupe s obzirom na gospodarsku situaciju u
ovaj odnos puno nepogodniji. naoj dravi, svejedno se uz primjenu austrijskog modela
na jednostavniji i jeftiniji nain moe pridonijeti rjeavanju
problematike starih katastarskih podataka.
4. ZAKLJUAK Dobar primjer poslovanja u procesima provedbe elabora-
S obzirom na prethodno navedenu analizu, geodetska ta pokazala je Austrija. Ona je u slubene digitalne kata-
struka u Hrvatskoj ima najvie problema s kreiranjem cijena starske planove uvela poseban sloj Pretpregled, gdje se
za geodetske radove, slubenim ulaznim podacima koji evidentiraju promijenjeni podaci zemljinih evidencija koji
se odnose na kvalitetu slubenih grafikih podataka te sa su jo u procesu pregleda i provedbe. Takoer, od 2012.
stanjem imovinskopravnih odnosa i upisanih u zemljinim godine digitalno se auriraju stvarni geometrijski podaci u
evidencijama. smislu koordinata i kartografske projekcije, dok se elaborati
32

izraeni prije toga postupno unose u digitalnom obliku. Bilo bi zanimljivo povezati projekte objekata s 2D prikazima
Kada bi Hrvatska prihvatila ovakvu praksu izbjegli bi se objekata u katastru te na taj nain iskoristiti ovaj proces
mnogobrojni problemi vezani za prilagoavanje kvalitetnih za kreiranje detaljne digitalne baze podataka o objektima.
mjerenih podataka na stare digitalne katastarske planove
Iako je Hrvatska nedavno zapoela s objedinjavanjem baza
podataka te bi se ostvarila i vjerodostojnost i dosljednost
podataka i omoguavanjem digitalnih zahtjeva upuenih
slubenih grafikih i geometrijskih podatka.
dravnim institucijama, u odnosu na razvijenije zemlje ovaj
U pogledu rjeavanja stanja imovinskopravnih odnosa u proces jo uvijek je nekonkurentan. Hrvatska ima velik po-
Hrvatskoj jasan su odgovor nove katastarske izmjere. Po- tencijal, prepoznala je potrebu za informatizacijom cijeloga
stavlja se pitanje iz prakse kako je mogue da se imovin- procesa. U aktualnom trenutku informatizacije potrebno
skopravni odnosi kroz nove katastarske izmjere rjeavaju je na vrijeme reagirati i preuzeti najbolje procese drugih
bre u odnosu na pojedinanu problematiku koja se na zemalja kao primjere drugih praksa kako bi se ostvarilo
hrvatskom pravosuu zna zadrati i vie od 10 godina. efikasno i konkurentno geodetsko poslovanje.
Rije je o masovnom postupku odraivanja konkretnog
procesa, a ovakvom procesu donedavno smo svjedoili
pri postupku legalizacije nezakonito izgraenih objekata. LITERATURA:
Moda bi kreiranje slinog postupka i za prikupljanje novih
URL 1: http://www.tradingeconomics.com/
katastarskih podataka po razumnim cijenama za stranke
URL 2: http://geoportal.rks-gov.net/
urodilo plodom kao to se dogodilo i s legalizacijama obje-
URL 3: http://www.katastar.ba/geoportal
kata. Na ovaj bi se nain oteretila dravna blagajna, a svim
nositeljima prava na nekretninama omoguilo rjeavanje URL 4: http://www.fomi.hu/honlap/magyar/hirek/THE_CADAS-
TRAL_SYSTEM_IN_HUNGARY.pdf
imovinskopravnih odnosa, to bi naposljetku rezultiralo
URL 5: https://www.unece.org/fileadmin/DAM/hlm/wpla/ses-
razvojem trita nekretnina u Hrvatskoj.
sions/9th_session/day_1_presentations/02_AUS_Statement_
Uz austrijski primjer, moe se navesti jo jedan dobar pri- Land_Administration.pdf
mjer kreiranja 3D katastra: onaj kojem tei Maarska, koja URL 6: https://www.fig.net/resources/proceedings/fig_proceed-
nastoji stvoriti objedinjenu bazu podataka s evidentnim i ings/fig2012/ppt/ps01/ps01_maggio_6241_ppt.pdf
stvarnim podacima o zemljitu i zgradama na njemu. Hr- URL 7: http://landsurveyorsunited.com/group/italylandsurveyors/
vatska je nedavno prola postupak legalizacije objekata. forum/topics/land-surveyors-within-the-italian-cadastral-system
THE ANALYSIS OF SURVEYING BUSINESS

PRACTICE IN EUROPEAN COUNTRIES AS
AN EXAMPLE OF FUTURE GUIDELINES
FOR IMPROVING THE GEODETIC PRACTICE
IN THE REPUBLIC OF CROATIA
ABSTRACT:
Surveying experts doing business in Croatia face a number of obstacles which affect the quality and
efficiency of their operations. The obstacles are reflected through impractical operation of government
institutions in relation to the requirements of practice. In order to gain insight into the simplification and
acceleration of the process in business surveying, a questionnaire was made as a basis for researching
surveying practices abroad and in Croatia. The aim was to collect information on the above issues and the
formulation of benchmarking analysis, comparing geodetic practice in the Republic of Croatia with geodetic
practice in other countries. The questionnaire analyses the factors such as the availability of official cadastral
and land registry data, the time required for verification and implementation of the study, the availability
of digital spatial data etc. Following this analysis, guidelines were provided to achieve an efficient geodetic
practice in the Republic of Croatia as well as in Western countries.
KEYWORDS: barriers to business, market analysis, more efficient operations
33

USPOSTAVA PROSTORNE BAZE PODATAKA
ZA KOMUNALNU NAKNADU INTEGRACIJA
RAZLIITIH POTREBA ZA GEODETSKIM
PODACIMA I USLUGAMA (KATASTAR
ZGRADA, POREZ NA NEKRETNINE)
Josip Lisjak1, Vlado Cetl2, Danko Markovinovi3
1 Grad Poega, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarenje, Trg Svetog Trojstva 1, Poega
2 Europska komisija, Zajedniki istraivaki centar, Ispra, Italija
3 Dravna geodetska uprava, Gruka 20, Zagreb, Hrvatska
e-pota: josip.lisjak@pozega.hr, vlado.cetl@jrc.ec.europa.eu, danko.markovinovic@dgu.hr
SAETAK
Sredinom 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom obvezuje sve jedinice lokalne
samouprave da auriraju svoje baze podataka o obveznicima plaanja komunalne naknade. Sukladno
tome, u Gradu Poegi proveden je projekt auriranja baze podataka o obveznicima komunalne naknade s
pomou geodetskih metoda. Provedene su razliite GIS analize temeljem ve postojeih podataka Dravne
geodetske uprave digitalnog katastarskog plana, registra prostornih jedinica i DOF5, koji su upotpunjeni
dodatnim terenskim prikupljanjem atributnih podataka. Rad prikazuje analizu postojeeg stanja, koritene
podatke i metodologiju. Razmatra se mogunost te uspjenost primjene geodetskih metoda za postizanje
velikog broja rezultata (povrine koja podlijee plaanju komunalne naknade) koji su ve tradicionalno u
graevinskoj domeni. Takoer, rad daje osvrt na financijski aspekt projekta, iji rezultati ine snaan poticaj
za ureivanje baza podataka poevi od lokalne razine. Shodno aktualnim temama sreivanja stanja u
prostoru te evidencijama, u radu e se razmotriti prikladnost metodologije i postignutih rezultata kao
temelja i smjernica pri uspostavi katastra zgrada, te u konanici uvoenja poreza na nekretnine, u koju je
svrhu baza modelirana.
KLJUNE RIJEI: evidencije o prostoru, GIS analiza, katastar zgrada, komunalna naknada,
porez na nekretnine, prostorna baza podataka, rast prihoda
1. UVOD
Grad Poega naplauje i ostvaruje prihode od komunalne Iz tog razloga, na dravnoj razini donesena je Odluka Vlade
naknade ovisno o namjeni i zoni graevine. S obzirom Republike Hrvatske od srpnja 2015. godine, koja obvezuje
na dosadanju praksu utvrivanja obveznika komunalne jedinice lokalne samouprave, a meu njima i Grad Poegu,
naknade, procjena nepravilnog utvrivanja komunalne da do 31. prosinca 2015. evidentiraju sve nekretnine na
naknade iznosi do 30 % u odnosu na stvarno stanje na svom podruju, to je Grad Poega i uinio.
terenu, odnosno mogunost uveanja prihoda od komu-
nalne naknade za do 30 % s obzirom na broj postojeih
objekata na terenu za koje nije utvrena obveza plaanja 2. PROVEDBA PROJEKTA
komunalne naknade (Cetl i drugi, 2015). Zakon o komu- USPOSTAVA PROSTORNE
nalnom gospodarstvu odreuje obvezu graana da prijave
BAZE PODATAKA
stvarno stanje svojih povrina za obraun komunalne na-
knade, to mnogi obveznici nisu inili. Pojedini obveznici Projekt ima dvije osnovne isporuke (deliverable) izrada
su do tada bili zadueni za manje povrine od onih koje studije i novog obrauna komunalne naknade temeljem
zaista postoje na terenu. GIS analiza, a to je detaljno obuhvaalo sljedee:
34

analizu postojeeg stanja podataka u Gradu Poegi Iznos = korisna povrina x B x Kz x Kn

analizu preuzetih podataka od pri emu je B vrijednost boda, Kz koeficijent zone, a
Dravne geodetske uprave Kn koeficijent namjene.
transformaciju modela prostornih podataka Kako je vidljivo, dva osnovna imbenika obrauna proizlaze
i konverzija formata prostornih podataka iz prostornih obiljeja nekretnine lokacija i dimenzija.
modeliranje geobaze podataka Prijanjim sustavom nije lako bilo mogue provjeriti niti
za komunalnu naknadu ostvariti uvid u stanje, odnosno otkud navedene veliine
proizlaze, te je postojala potreba za migracijom na sustav
obradu podataka topoloku obradu
s prostornom, odnosno grafikom komponentom.
obradu podataka procesiranje
geometrije podataka
2.2 Ulazni podaci
GIS analize i unos novih podataka
Za utvrivanje komunalne naknade od velike su vanosti
obradu podataka spajanje baza (postojee i nove)
podaci Dravne geodetske uprave, jer se komunalna na-
ocjenu tonosti
knada obraunava prema povrini (m2). Dravna geodetska
izradu studije uprava je 2010. godine provela aerofotogrametrijsko sni-
kontrolu kvalitete i pravilnosti novog obrauna manje cijelog podruja Grada Poege, a rezultat su karte
objekata nastale terenskom deifraom, linijska karta, di-
koordinaciju s djelatnicima Grada
gitalni ortofoto u mjerilu 1 : 1000 i 1 : 2000 te digitalni
Poege jedanput mjeseno ili po potrebi
model reljefa, odnosno digitalni model objekata.
(za vrijeme trajanja projekta).
Podaci su modelirani i pohranjeni u PostgreSQL (PostGIS) Za potrebe izrade ovog projekta ustupljeni su gore nave-
bazi podataka i prilagoeni koritenju u Quantum GIS deni podaci Dravne geodetske uprave te adresni model
(QGIS) slobodnom softveru. i aurni digitalni katastarski plan, u okviru Sporazuma o
ustupanju prostornih podataka za podruje Grada Poege,
koji za cilj ima pilot-projekt, odnosno ispitati mogunost
2.1 Analiza postojeeg stanja koritenja podataka nove izmjere u svrhu auriranja po-
Za obraun komunalne naknade u Gradu Poegi koriste se dataka komunalne naknade.
programske aplikacije koje omoguuju voenje matinih Za potrebe obrade podataka Grad Poega isporuio je
podataka, izradu obrauna te ispis rauna. Ovakav pristup zone komunalne naknade u vektorskom obliku i postojeu
obavljanju djelatnosti komunalnog gospodarenja danas je alfanumeriku bazu matinih podataka za obraun ko-
uobiajen u praksi, ali je njegov veliki nedostatak nepove- munalne naknade. Izvorno, podaci o zonama komunalne
zanost s prostornim podacima. Kvaliteta izvornih podataka naknade su u obliku popisa ulica razvrstanih po zonama
za obraun komunalne naknade esto je ovisna o ljudskom kojima pojedine ulice ili dijelovi ulica (od kunog broja do
faktoru. Kljunu ulogu u takvim sluajevima imaju tone kunog broja) pripadaju. Takav oblik formiranja zona de-
geodetske podloge. Potreba za povezanou komunalnih i finirala je vaea Odluka o komunalnoj naknadi Gradskog
prostornih informacija vrlo je velika. Sreivanjem postojee vijea Grada Poege. Upravni odjel za komunalne djelatno-
baze podataka i uspostavom gradskog GIS sustava obra- sti i gospodarenje iz ovog je formata izradio prostornu
un komunalne naknade bit e baziran na temelju aurnog reprezentaciju komunalnih zona, na nain da su selektirane
i tonog stanja na terenu (Cetl i drugi, 2015). sve katastarske estice koje sadre geometriju, odnosno
Postojea baza obrauna komunalne naknade Grada Po- toku kunog broja iz Registra prostornih jedinica ovisno
ege alfanumerikog je oblika te broji ukupno 9714 ob- o ulicama komunalnih zona, te su iz tih selektiranih estica
veznika i 11.062 objekta, na temelju kojih se ostvaruju kreirani poligoni svake od pet zona (slika 1).
prihodi na mjesenoj razini u iznosu od 735. 421,33 kune.
Postojeu bazu bilo je mogue preuzeti izvezenu u XLS 2.3 Metoda obrauna korisne povrine
formatu. Struktura zapisa sadri podatke o obvezniku Prema starim normama HRN U.C2.100, odnosno pre-
(naziv, ifra, MB, OIB, vrsta obveznika, adresa, naselje, ma trenutano vaeim normama HRN ISO 9836:2002,
PTT broj), zatim o objektu (ifra objekta, adresa, podaci za izraun volumena zgrada vai lanak: Korisna (neto)
o aktivnosti, povrina, mjeseni iznos zaduenja, podaci povrina zgrade je zbroj svih podnih povrina, raunajui
o namjeni objekta (enumeracija), klasa rjeenja) te podaci unutarnje ivice praga ulaznih vrata zgrade, pomnoenih
o adresantu. koeficijentom koji je daljim odrednicama navedene norme
Za obraun komunalne naknade, prema Odluci o komu- propisan za pojedine prostorije. Norma HRN U.C2.100
nalnoj naknadi (Slubene novine Grada Poege br. 18/09, (tablica 1) povuena je nakon usvajanja hrvatske norme
24/09, 21/10, 12/11, 2/12 i 17/15), osnovni podaci su kori- HRN ISO 9836:2002 (tablica 2) (eljko, 2009). Treba na-
sna povrina, vrijednost boda, lokacija te namjena. Obra- pomenuti da primjena normi nije obavezna ako to nije
un se radi prema formuli: odreeno nekim propisom.
35

Slika 1. Vizualizacija poligona komunalnih zona
Tablica 1. Koeficijenti za izraun korisne Tablica 2. Koeficijenti za izraun korisne

povrine prema U.C2.100 povrine prema HRN ISO 9836:2002
Koeficijent Opis prostorija Koeficijent Opis prostorija
1,00 zatvorene prostorije i izbe 0,00 stambeni tavan s kosinama za svijetlu

visinu do 1 m
0,75 loe
0,25 terasa, balkon
0,50 pokrivene terase
0,35 gospodarski tavan, nii od 2 m
0,25 balkoni, otvorene terase, ravni
prohodi, krovovi i trijemovi 0,50 podrum, natkrivena terasa i balkon,
spremite izvan stana bez obraenih
zidova i podova
0,60 parkiralino mjesto
0,75 stambeni tavan s kosinama za svijetlu

visinu do 2 m; loe otvorene s najvie
dvije strane; spremite izvan stana
s obraenim zidovima i podovima;
individualna garaa; skupna garaa s
vrstim pregradama
1,00 svi prostori, stubita, uredi, poslovni

prostori nii od 4 m
1,50 poslovni prostori vii od 4 m
36

Sukladno navedenom, za utvrivanje obraunskih povrina Studentska praksa obuhvaala je terensku izmjeru i priku-
potrebno je koristiti se metodom u kojoj se komunalna pljanje podataka o zgradama u svrhu auriranja postoje-
naknada obraunava po m2 povrine i to za stambeni, eg sustava komunalne naknade. Terenski rad ukljuivao
poslovni i garani prostor po jedinici korisne povrine, a je prikupljanje podataka GNSS ureajima, fotografiranje
korisna povrina utvruje se tako da se pomnoi neto pote prikupljanje ostalih atributnih podataka. Prikupljeni su
vrina s koeficijentima propisanim Uredbom o uvjetima i podaci za ukupno 7631 stambeni i poslovni objekt na po-
mjerilima za utvrivanje zatiene najamnine (NN br. 40/97 druju Grada Poege. Osim stambenih, prikupljeni su i po-
i 117/05). Neto povrina utvruje se kao: daci o pomonim objektima koji su u sklopu stambenog.
Podaci su prikupljeni s pomou devet runih Trimble Juno
tlocrtna povrina objekta x broj etaa x 0,85 3 GNSS ureaja. Trimble Juno 3 kombinira fotografije s
Empirijski koeficijent od 0.85, odnosno umanjenje bruto GNSS-om tako da one mogu odmah biti georeferencirane
tlocrtne povrine za 15 % da se doe do neto povrine za buduu uporabu.
preuzima se od prijanje prakse utvrivanja povrina (pre- Prije izlaska na teren, u svaki ureaj dodani su sljedei
uzeto temeljem uvida u zapisnike o utvrivanju povrina slojevi, koji e se koristiti kod prikupljanja podataka:
Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje,
DOF u mjerilu 1 : 5000 (rasterski sloj)
od prijanjih godina).
podaci o kunim brojevima iz Registra
prostornih jedinica (vektorski sloj-toke)
objekti preuzeti iz linijske karte
(vektorski sloj-poligoni).
Za potrebe prikupljanja podataka kreiran je sloj obs_ALL
s listom atributa prikazanim u tablici 3.
Podaci su prikupljani tako da je kreirana nova toka unu-
tar svakog poligona objekta te su uneseni traeni atributi
za svaku toku. Ti su atributi nakon kontrole, temeljem
geometrijskog preklapanja toke i poligona, pridrueni
objektima.
Slika 2. Izvod iz implementiranog GIS sustava

2.4.2 Ureivanje podataka
sa selektiranim objektom za obraun
Nakon terena bilo je potrebno u odreenom broju iteracija
Primjer obrauna za zgradu na slici 2: odraditi korake ureivanja podataka koji podrazumijevaju:
Tlocrtna povrina (iz koordinata): 158,03 m2 runo ienje podataka
Broj etaa (podatak prikupljen na terenu): 2 runo provjeravanje gdje je unesena

dvojna namjena (namjena_2 ili namjena_3
Povrina za obraun KN
atribut imaju vrijednost NOT_NULL)
158,03 m2 x 2 x 0,85 = 268,65 m2
runo provjeravanje gdje je unesena bilo
Na isti nain obraunate su povrine svih zgrada u podru-
kakva napomena (atribut napomena
ju obuhvata, primjenjujui dodatne koeficijente propisane
ima vrijednost NOT_NULL)
Uredbom i normom.
ispravljanje neslaganja u adresama (usporedba
adrese prikupljene na terenu s adresom iz
2.4 Koraci Registra prostornih jedinica. U nekim sluajevima
Kako bi se dolo do nunih podataka za izraun povrina kuni broj na terenu razlikuje se od onoga iz
strukturiranih, odnosno modeliranih, u bazu podataka koja RPJ-a. Atribut k_broj_teren predstavlja kuni
omoguuje automatski obraun, bilo je potrebno provesti broj u stvarnosti, odnosno na terenu)
faze projekta prikazane u nastavku.
runo ispravljanje pogreaka preklapanja (u
pojedinim katastarskim opinama dolazi do
2.4.1 Terensko prikupljanje
znaajnog pomaka katastarskog plana u odnosu
podataka deifraa
na stanje na terenu. To uzrokuje preklapanje
U suradnji s Gradom Poegom, Geodetski fakultet Sveui- objekata linijske karte na pogrene katastarske
lita u Zagrebu organizirao je studentsku praksu u Poegi, estice te samim time i kod spajanja postojee
u razdoblju od 28. lipnja do 4. srpnja 2015. godine. Na baze s novom do pridruivanja pogrenim
praksi je sudjelovalo 14 studenata Preddiplomskog studija obveznicima. Kako bi se to izbjeglo, kreirani su
geodezije i geoinformatike. centroidi svih poligona te je toka centroida
37

Tablica 3. Popis prikupljanih atributa na terenu za svaki objekt
Naziv sloja Tip geometrije Naziv atributa Tip podatka
obs_ALL toka ID cijeli broj (integer)
ulica tekst (string)
k_broj_teren tekst (string)
broj_etaza cijeli broj (integer)
potkrovlje (boolean)
podrum (boolean)
namjena tekst (string)
namjena_2 tekst (string)
namjena_3 tekst (string)
photo_1 tekst (string)
photo_2 tekst (string)
napomena tekst (string)
datum datum (date)
grupa tekst (string)
url 1 tekst (string)
url 2 tekst (string)
pomaknuta unutar prave katastarske estice, dok Podaci su importirani u bazu podataka iz shapefile da-
je geometrija poligona objekta ostala na istom toteka. Takvu bazu potrebno je pridruiti postojeoj
poloaju. Preklapanje objekta s katastarskom alfanumerikoj bazi podataka o komunalnoj naknadi. S
esticom kojoj pripada zatim je izvedeno putem obzirom na atributni slog postojee baze, jedini mogui
geometrije centroida i poligona katastarske estice) identifikator za pridruivanje je adresa objekta, to je u
obradu objekata koji nemaju adresu u odreenim sluajevima otealo automatsko pridruivanje
Registru prostornih jedinica (RPJ) one to one, jer, kako je vidljivo iz UML dijagrama, obveznici
nisu direktno povezani s objektima, nego s katastarskim
izdvajanje objekata kojih nema u postojeoj
esticama koje sadre objekte osnovne i pomone. Po-
bazi podataka komunalne naknade, a imaju
stoje sluajevi gdje na jednoj adresi imamo vie objekata,
adresu u Registru prostornih jedinica
zatim na jednoj adresi vie obveznika, ali takoer i gdje na
izdvajanje objekata koji su zabiljeeni na terenu, jednoj katastarskoj estici postoji vie dodijeljenih adresa.
a nemaju nikakvu geometriju (nema ih na Pridruivanje je provedeno putem kreiranja pogleda na
Digitalnom katastarskom planu ni u linijskoj karti). bazu u PgAdminIII suelju.
Na ovaj nain ureeni podaci pripremljeni su za unos u Ovakav implementirani model podataka omoguuje pre-
bazu podataka. gled stanja na terenu s pomou GIS softvera u svakom
trenutku (koriteni desktop GIS je open source Quantum
2.4.3 Izrada geoprostorne baze podataka GIS), ali i auriranje novoutvrenih vrijednosti s posljedi-
Nakon ureivanja podataka pristupilo se izradi baze poda- com automatskog auriranja izrauna.
taka. Za bazu je odabran PostgreSQL open-source objek-
tno-relacijski sustav baze podataka s PostGIS prostornim
proirenjem.
3. POKAZATELJI
Konceptualni model podataka prikazan je na slici 3. Na Pokazatelji opravdanosti i uspjenosti projekta mogu se
temelju konceptualnog modela izraene su tablice i pri- iskazati kao svojevrstan cost/benefit odnos, ali u pogledu
padne relacije u bazi podataka. potrebne angairane snage, odnosno kapaciteta, te do-
bivenih financijskih rezultata.
38

Slika 3. UML dijagram konceptualnog Slika 4. Primjer SQL definicije pogleda kojim
modela geoprostorne baze za KN se pridruuju objekti obveznicima
Tablica 4. Financijski pokazatelji u odnosu na ukupno godinje zaduenje.
Ukupno godinje zaduenje u Ukupno godinje zaduenje u

trenutku (2. 10. 2015.) prije trenutku (19. 4. 2016.) nakon Promjena Promjena
novog zaduenja provedbe projekta
8.825.055,96 kn 9.872.268,08 kn 1.047.212,12 kn 11,87 %
Sudionici i potreban angaman/kapaciteti Financijski pokazatelji u odnosu na ukupno godinje za-

duenje prikazani su u tablici 4.
U cjelokupnom projektu sudjelovali su:
Napomena: ovaj financijski pokazatelj potrebno je tretirati
Dravna geodetska uprava (ustupanje
kao okvirni pokazatelj jer se stanje zaduenja komunalne
prostornih podataka)
naknade svakodnevno mijenja.
Geodetski fakultet (modeliranje prostorne
baze, terensko prikupljanje podataka te
obrada podataka i izraun povrina) 5 4. VIENAMJENSKA
djelatnika Fakulteta i 14 studenata PRIKLADNOST METODE
Djelatnici Grada Poege u fazi implementacije Trenutani sustav donosi odreena poboljanja u odnosu
projekta (1 dipl. ing. geod. i 1 dipl. ing. arh. na prijanji nain utvrivanja povrina. Poglavito u metodi,
voenje projekta ispred partnera Grada Poege) koja u osnovi daje tlocrtnu povrinu iz koordinata, dok je
tvrtka koja odrava postojei sustav kod prijanjeg naina utvrivanja tlocrtne povrine bila
KOMIS (alfanumeriki) migracija praksa mnoenja duljina dvaju frontova objekta. U odre-
podataka u sustav KOMIS te kontrola enim sluajevima nisu uzimani u obzir nepravilni lomovi,
djelatnici Grada Poege i vanjski suradnici odnosno lomovi razliiti od pravog kuta (slika 5).
(ukupno 20-ak osoba dostava novih Na primjeru sa slike 5 povrina iz koordinata iznosi 155,53
rjeenja o komunalnoj naknadi) m2, dok povrina izraunata umnokom frontova 177,92
djelatnici Grada Poege (3 djelatnika u Upravnom m2. Kako je najee nain raunanja i bio ovakav, uzro-
odjelu za komunalne djelatnosti i gospodarenje kovan nedostatkom mjernih instrumenata, ali i strunog
za ove djelatnike je provedena kratka obuka kadra za ovakav tip poslova u jedinicama lokalne samo-
rada u implementiranom GIS sustavu za potrebe uprave, ova metoda donosi uvelike napredak u pogledu
kasnijeg primanja stranaka i obrazloenja tonosti izrauna.
novog obrauna komunalnog doprinosa).
39

vieobiteljskih kua te posjeda. Kod viestambenih zgrada

vjerojatno je da razdiobu povrine utvrene na opisani
nain nije mogue ispravno provesti.
Zakljuno, komunalna naknada jedan je od najvanijih
izvora prihoda jedinica lokalne samouprave. Upravo iz tog
razloga nuno je sustav komunalne naknade odravati u
skladu sa stvarnim stanjem na terenu. Time se osigurava
pravilna naplata komunalne naknade, ali i transparentnost
prema graanima koji tu komunalnu naknadu plaaju.
Izradom baze podataka Grad Poega dobio je kvalitetan
GIS sustav za upravljanje komunalnom naknadom koji je
mogue jednostavno aurirati s novim podacima u skladu
sa stanjem na terenu. Sustav je mogue implementirati i u
web okruenju, ime bi se dodatno poveala transparen-
tnost (Cetl i drugi, 2015).
Rezultati projekta jasno dokazuju vanost prostornih poda-
Slika 5. Primjer pogreke starog naina
taka koje proizvode geodetski strunjaci za lokalnu samo-
utvrivanja tlocrtne povrine
upravu, ali i za sve aktere u postupku uspostave katastra
Nadalje, trenutanim sustavima za voenje evidencije o zgrada, te uvoenja poreza na nekretnine.
komunalnoj naknadi (alfanumerikim bazama) nije mogu-
e utvrditi korelaciju izmeu zona komunalne naknade te
zona vrijednosti zemljita za procjenu nekretnina. Prela- LITERATURA:
skom na geoprostornu bazu te mogunou prikaza zona Cetl, V., Tomi, H., Kliment, T., Juraki, G., Pivac, D. (2015). Studi-
u prostoru, tu je korelaciju olakano uspostaviti. Takoer ja o novom obraunu komunalne naknade temeljem GIS analiza,
se uspostavlja vrlo vrijedna i opsena baza podataka s ni- Geodetski fakultet, Zagreb.
zom atributa od vanosti za vrednovanje nekretnine (npr. Zagreb nekretnine d.o.o. (2010). Analiza utjecaja katastarskih iz-
aurna fotografija svakog objekta). mjera i obnove zemljinih knjiga na jedinice lokalne samouprave,
Ministarstvo pravosua, Dravna geodetska uprava, Zagreb.
Takoer, u razmatranju mogunosti primjene za uspostavu
arko, . (2009). Izmjere u stanogradnji i standardi, etrnaesti
katastra zgrada, do trenutka potpune uspostave 3D ka- forum poslovanja nekretninama, HGK, Zagreb.
tastra zgrada, metoda daje izvrsne rezultate s dovoljnom tefi, T., Juri, A., Ambru, D. (2009). Koeficijenti korisne plo-
razinom detalja za uspostavu katastra zgrada (u svojevr- tine i prema vrijednosti izgradnje kvadratnog metra stana, Teh-
snom 2,5D reimu), barem to se tie jednoobiteljskih i niki vjesnik br. 16, Zagreb.
40

ESTABLISHING A SPATIAL DATABASE FOR

COMMUNAL TAX INTEGRATION OF DIFFERENT
NEEDS FOR GEODETIC SERVICES AND DATA
(BUILDINGS CADASTRE, PROPERTY TAX)
ABSTRACT:
During 2015 the Government of Republic of Croatia has adopted a Decision by which all local administrations
are obliged to update their database on communal tax. According to this Decision, the City of Poega
conducted a project of updating the database using geodetic methods. Different GIS analyses were
conducted using existing data from the State Geodetic Administration digital cadastre map, spatial units
register, digital orthophoto, which are all complemented by fieldwork and collecting some extra data.
This paper shows the current status analysis, used data and methodology. It considers the ability to use
this method to achieve a large number of results (areas), a task which is traditionally in the domain of
construction engineers. This paper reflects on the financial aspects of the project, and reflects if this method
is suitable for the buildings cadastre, as well as property tax implementation.
KEYWORDS: buildings cadastre, City of Poega, communal tax, Faculty of Geodesy, GIS analysis,
income increase, property tax, SGA, spatial database, spatial evidence
41

NOVA ULOGA OVLATENOG
INENJERA GEODEZIJE
Vladimir Krupa1, Damir Kontrec2, Dario era3, Tunjica Petraevi4, Branko Klekovi1,
Robert Paj1, Ivan Remeta1
1 Hrvatska komora ovlatenih inenjera geodezije, Ulica grada Vukovara 271/II, Zagreb, Hrvatska
2 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Trg Nikole Zrinskog 3, Zagreb, Hrvatska
3 Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Hahli 6, Rijeka, Hrvatska
4 Pravni fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Stjepana Radia 13, Osijek, Hrvatska
e-pota: vladimir.krupa@hkoig.hr, damir.kontrec@vsrh.hr, dariod@pravri.hr, tpetrase@pravos.hr,
branko.klekovic@hkoig.hr, robert.paj@hkoig.hr, ivan.remeta@hkoig.hr
SAETAK
Donoenjem Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (ZOGD) objavljenog u Narodnim novinama broj
152/08 ureeno je obavljanje strunih geodetskih poslova u Republici Hrvatskoj, temeljni ustroj, djelokrug,
javne ovlasti i lanstvo u Hrvatskoj komori ovlatenih inenjera geodezije (HKOIG), a time i prava i obaveze
ovlatenih inenjera geodezije kao odgovornih osoba za obavljanje strunih geodetskih poslova. Tekst
ZOGD-a u bitnome se od tada nije mijenjao (manje izmjene NN br. 61/11 i 56/13).
Krajem 2013. godine Dravna geodetska uprava (DGU) je osnivanjem Povjerenstva za izradu prijedloga
Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (ZDIKN-a) i obavljanju geodetske djelatnosti (radni naziv)
pokrenula postupak izrade novog ZOGD-a. Od tada pa do danas Povjerenstvo je s kraim ili duljim prekidima
te odreenim izmjenama u sastavu radilo na tekstu novoga ZOGD-a te su kao rezultat toga provedena i dva
internetska savjetovanja sa zainteresiranom javnou o Nacrtu prijedloga Zakona o obavljanju geodetske
djelatnosti (2015. godine) i Nacrtu prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti s konanim
prijedlogom zakona (2016. godine).
Navedeni nacrti prijedloga ZOGD-a u bitnome su izmijenili odredbe postojeeg ZOGD-a kojima se propisuju
uvjeti za upis u HKOIG, davanje (ukidanje) suglasnosti DGU za obavljanje strunih geodetskih poslova, nain
strunog usavravanja ovlatenih inenjera geodezije i njihovih suradnika, postupanje stegovnih i strunih
tijela HKOIG-a te ustrojstvo tijela i evidencija HKOIG-a.
Iz objavljenih rezultata odranih savjetovanja postalo je jasno da postoje bitne razlike izmeu stajalita
DGU-a i HKOIG-a o tome to se novim ZOGD-om treba postii.
DGU u osnovi obrazlae donoenje novog ZOGD-a i izmjena koje su u njemu napravljene u odnosu na
tekst sada vaeeg ZOGD-a potrebom za usklaenjem hrvatskog zakonodavstva s onim Europske unije
te temeljem toga reguliranjem geodetske djelatnosti u RH na naelima slobodnog davanja usluga i
nediskriminacije.
HKOIG smatra da predloene izmjene ZOGD-a nisu kvalitetan, a ni jedini mogui nain mijenjanja ZOGD-a,
tj. njegovog usklaivanja s direktivama EU-a, te da europske direktive daju puno veu slobodu za reguliranje
geodetske profesije na nacionalnoj razini. HKOIG smatra i da bi tekstom novog ZOGD-a trebalo odrediti i
smjer promjena ovlasti ovlatenih inenjera geodezije, to bi trebalo uskladiti s takoer aktualnim radnjama
na izmjenama ZDIKN-a.
U izlaganju bit e izneseni stavovi HKOIG-a vezani za izmjene postojeeg ZOGD-a ime bi neizbjeno dolo i
do izmjena prava i obaveza ovlatenog inenjera geodezije u obavljanju strunih geodetskih poslova.
KLJUNE RIJEI: Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, ovlateni inenjer geodezije, Hrvatska
komora ovlatenih inenjera geodezije, regulirana profesija, struni geodetski poslovi
42

PRIMJENA I MOGUNOSTI
NOVIH TEHNOLOGIJA U
GEODEZIJI
43

KATASTARSKA IZMJERA 2.0
Mario Miler1, Vedran Car2, Damir Medak1
1 Geodetski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, Hrvatska

2 Cadcom d.o.o., XI. trokut br. 5, Zagreb, Hrvatska
e-pota: mmiler@geof.hr, vedran.car@cadcom.hr, dmedak@geof.hr
SAETAK
Katastarska izmjera dugotrajan je i skup postupak, ali jednako tako i nuan za razvoj jedinice lokalne
samouprave. Veina katastarskih izmjera danas se izvodi koritenjem najmodernije geodetske opreme,
ali sami postupci provoenja izmjere i voenja dokumentacije jo se uvijek temelje na direktnoj usmenoj
komunikaciji izmeu sudionika katastarske izmjere, tj. vlasnika zemljita, izvoaa radova i nadzora. U
vremenu kada veinu informacija dobivamo putem interneta, ne postoji osnovani razlog zato se ne bismo
koristili internetskim tehnologijama za provedbu katastarske izmjere. U ovom radu opisan je pilot-projekt
katastarske izmjere u opini Kali na otoku Ugljanu gdje se komunikacija izmeu sudionika odvija putem
webGIS aplikacije ime se drastino olakava proces katastarske izmjere.
KLJUNE RIJEI: katastarska izmjera, webGIS, internet, web 2.0
1. UVOD
Katastarska izmjera prikupljanje je i obrada svih potrebnih katastarske izmjere i obavezama nositelja prava na kata-
podataka kojima je svrha osnivanje katastarskih estica, starskim esticama. Velik dio vremena utroi se na komuni-
evidentiranje zgrada i drugih graevina te evidentiranje kaciju s mjetanima i nastojanje da ih se zainteresira za po-
posebnih pravnih reima na zemljitu i naina uporabe stupak. Ovaj dio danas se najee izvodi putem direktne
zemljita kao i izrada katastarskog operata. Katastarski komunikacije izmeu vlasnika zemljita i geodetske tvrtke
operat naziv je za ukupnu katastarsku evidenciju koja se koja provodi katastarsku izmjeru. Drugi dio gdje se troi
vodi za neku katastarsku opinu (DGU, 2008, Kontrec, velika koliina vremena sama je organizacija i koordinacija
2008). Odluku o katastarskoj izmjeri za neku katastarsku terenskih timova te dokumentiranje svih prikupljenih po-
opinu ili njezin dio donosi Dravna geodetska uprava u dataka vezanih uz pojedinu esticu. Dananja tehnologija
suradnji s Ministarstvom pravosua i jedinicom lokalne omoguava ubrzavanje ili pojednostavljivanje velikog dijela
samouprave (JLS), dok poslove katastarske izmjere izvo- ovih radnji. Takoer, od svih se sudionika u katastarskoj
de ovlatene geodetske tvrtke koje se odabiru na javnim izmjeri i oekuje koritenje tehnologija kojima bi se lake
natjeajima. U posljednjih dvadesetak godina, u Republici dolo do pojedinih informacija, primjerice koritenje inter-
Hrvatskoj pokrenut je niz novih katastarskih izmjera koje netskih servisa i mobilnih aplikacija.
bi trebale osigurati usklaene podatke katastra i zemljine Ubrzanim tehnolokim razvojem interneta tijekom zadnjeg
knjige sa stanjem u stvarnosti. desetljea namee se potreba vrlo brze, jednostavne i tran-
Postupci i tehnologija provoenja katastarskih izmjera sparentne razmjene informacija, bez odgaanja i bez obzi-
mijenjali su se kroz povijest. Prve katastarske izmjere u ra na mjesto i vrijeme. Zbog takve potrebe, spontano se i
doba Austro-Ugarske provoene su grafikom metodom obavila tranzicija s pasivnog koritenja interneta u aktivno
s pomou geodetskoga stola te se takvi katastarski planovi koritenje. Ova nova era koritenja interneta poznatija je
jo i danas slubeno koriste (Peun, 2007). Danas se podaci pod pojmom Web 2.0 (Vojvodi, 2014). Koncept interneta
za potrebe katastarske izmjere prikupljaju koritenjem fo- kao Web 2.0 nije nov i nastao je davne 2000. godine, a u
togrametrijskih metoda mjerenja te najmodernijim GNSS iru uporabu ulazi na prvoj Web 2.0 konferenciji odranoj
ureajima i totalnim stanicama. Sama obrada podataka je 2004. godine. Od samog poetka, internet je zamiljen
automatizirana te ne zahtijeva pretjerani napor kao to je kao mrea informacija gdje pojedinci objavljuju sadraj
to nekada bio sluaj. Najvei izazov s kojim se suoavaju dok ostali korisnici samo pregledavaju. Internet kakvog
izvoai jest informiranje i educiranje javnosti o postupku danas poznajemo pretvorio se u platformu za razmjenu
44

informaciju gdje korisnicima omoguava dvosmjernu potrebni za prikaz neke informacije. Korisnici su navikli na
razmjenu sadraja i informacija te na taj nain olakava kartografske servise poput Google Mapsa ili Bing Mapsa
meusobnu komunikaciju (Orehovaki i dr., 2008). Ubrzo koji vrlo dobro prikazuju samo ono to je njima u tom
nakon pojave Web 2.0 koncepta, McAfee (McAfee, 2006) trenutku potrebno. WebGIS implementacija drastino se
predstavlja koncept Poduzea 2.0 (engl. Enterprise 2.0) u razlikuje od klasine GIS implementacije. WebGIS treba
kojem upotrebljava Web 2.0 tehnoloke koncepte unutar gledati kao proces koji se neprestano usavrava i traje, dok
pojedinog poduzea te se naputa proces upravljanja in- je klasini GIS jedan korak koji obino zavrava instalacijom
formacijama koji mijenja upravljanje znanjem. Osnovne aplikacije i korisnik je zaduen za sve prilagodbe.
prednosti upravljanja znanjem koje McAfee naglaava su Moderna GIS okruenja (webGIS) omoguuju da se razliiti
poveana produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika te kva- ureaji ope namjene koji su danas sveprisutni i cjenovno
litetnije donoenje odluka. U njegovom konceptu Podu- pristupani prosjenom korisniku, primjerice pametni te-
zea 2.0 zaposlenici vie nisu pasivni korisnici informacija lefon ili tablet-ureaji, pretvore u ureaje za prikupljanje
ve su angairani u proces stvaranja sadraja. prostornih podataka vezanih uz katastarsku izmjeru. Ti
Slina naela i koncepti mogli bi se primijeniti i za potrebe ureaji mogu se koristiti na nain da se s pomou njih na
katastarske izmjere. U ovom radu bit e opisan koncept jednostavan i intuitivan nain unose eljene informacije
katastarske izmjere 2.0 koritenjem webGIS tehnologije na u bazu podataka neposredno s terena, dok prikupljene
pilot projektu u katastarskoj opini Kali na otoku Ugljanu informacije mogu biti slikovnog, tekstualnog i brojanog
oblika ili neka kombinacija navedenih oblika. S pomou
prethodno spomenutih ureaja, koritenjem ugraenih
2. KATASTARSKA IZMJERA GNSS modula omoguuje se unos prostorno definiranih
U OPINI KALI podataka koji se mogu prikazivati na kartografskim pod-
Katastarska opina Kali povrine 914 ha nalazi se na otoku logama. Na taj je nain uz eljenu informaciju prikazana i
Ugljanu. Sainjena je od 12.208 katastarskih estica i 1707 tona prostorna pozicija na koju se ta informacija odnosi.
zgrada koji su u posjedu 2146 posjednika. Katastarske Takav vizualan prikaz omoguuje laku evidenciju, pregled
estice podijeljene su u etiri faze izmjere te u 372 grupe i upravljanje dogaajima na terenu.
katastarskih estica. U trenutku pisanja ovog rada u ti- Za izradu predstavljenog rjeenja (slika 1) koritene su is-
jeku je izmjera prve faze koja traje do kraja srpnja 2016. kljuivo najnovije tehnologije otvorenog koda. Tehnologija
Neposredno prije poetka katastarske izmjere poslani su otvorenog koda omoguava izradu sustava koji je otvore-
pozivi svim registriranim posjednicima, od ega je 267 po- niji, fleksibilniji te na kraju, to je najvanije za naruitelja,
ziva s nepoznatom adresom, 924 adresirano na podruje jeftiniji jer ne sadrava ugovore odravanja licenci (Miler,
zahvata, 847 poslano u tuzemstvo (vraeno 247), a 108 u Odobai, i Medak, 2010). S druge strane, novac potroen
inozemstvo (vraeno 25). Prema prvim procjenama, oko na licence mogao se potroiti na razvoj novih mogunosti
treina evidentiranih posjednika u bazi katastarskih poda- aplikacije, a ne samo na prava koritenja neke vlasnike
taka je pokojna. S obzirom na ove brojke, oito je da e aplikacije. Cijeli sustav pokree operativni sustav Ubuntu
komunikacija s buduim vlasnicima zemljita biti oteana Linux, a kao sustav za brzo prikazivanje karata odabran
ime je otean i sam tijek katastarske izmjere. je kartografski server Geoserver i GeoWebCache (GWC).
Centralno mjesto za skladitenje podataka je PostgresSQL
baza podataka s PostGIS prostornim proirenjem. Poslovne
3. TEHNOLOGIJA datoteke (doc, xls i pdf), AutoCAD crtei (dwg) te slike s
GIS tehnologija omoguava korisnicima pregledavanje terena (jpg) pohranjene su na tvrdom disku te se direktno
i analizu prostornih podataka. Rezultat toga je vizualna distribuiraju putem web servera (nginx) do raunala ko-
interpretacija prostornih podataka na jednostavan i razu- risnika. Za izradu aplikacijskog servera izabran je Python
mljiv nain. Naalost, veini korisnika ova tehnologija nije programski jezik zajedno s brojim modulima poput Flask,
dostupna ili je presloena za koritenje. Zadnjih nekoliko SQLAlchemy, gunicorn, jinja2 i sl. Priprema rasterskih po-
godina svjedoci smo fenomena Google Mapsa koji je otvo- dataka obavljena je s pomou GDAL biblioteke, dok su
rio trinu potrebu za integracijom standardnog GIS-a i vektorski podaci pripremljeni s pomou QGIS aplikacije
interneta (J. Andrews, 2007). Takve internetske aplikacije prije same pohrane u PostgreSQL/PostGIS bazu podataka.
popularno se nazivaju webGIS aplikacijama (platformama). Vektorski podaci mogu se ureivati s pomou QGIS-a,
WebGIS platforme na dananjem stupnju razvoja informa- AutoCAD Mapa ili bilo koje druge GIS desktop aplikacije,
tikih i GIS tehnologija efikasno su i uinkovito rjeenje za ali i putem same webGIS aplikacije. Rasterski podaci poput
upravljanje prostornim podacima. Takva rjeenja na kori- digitalnog orthofotoa (DOF) uglavnom slue kao podloge
snikoj strani karakterizira snana funkcionalnost, brzina na koje se preklapaju ostali korisniki vektorski podaci po-
prikaza i auriranja podataka, jednostavnost koritenja kao put katastra, granice opina, projekta geodetske osnove
i mogunost koritenja na velikom broju raunala. Glavna i sl. Korisniko suelje izraeno je s pomou OpenLayers,
svrha webGIS aplikacija jest da na jednostavan i intuiti- jQuery i bootstrap biblioteka. Iako je kompletna aplika-
van nain prikazuju prostorne podatke koji su minimalno cija izraena tako da je omogueno koritenje na svim
45

Slika 1. Izgled suelja aplikacije
mobilnim ureajima, uz aplikaciju postoji i posebna pra- dodatnog vremena za informiranje, dogovore i
tea aplikacija za androide koja se koristi za rad na terenu. obiljeavanje granica svojih katastarskih estica,
Kompletnu webGIS platformu razvila je tvrtka Promet i to u konanici rezultira time da se te neke stvari
prostor d.o.o. iz Zagreba u suradnji s Geodetskim fakul- rjeavaju tek u postupku javnog izlaganja.
tetom Sveuilita u Zagrebu. Aplikaciji se moe pristupiti Velik broj ljudi ne ivi na podruju na kojem se
na web lokaciji http://kali.cadcom.hr/. provodi postupak katastarske izmjere, pa nisu u
mogunosti prisustvovati terminima identifikacija
katastarskih estica, a ele iskoristiti pogodnosti
4. PRIMJENA WEBGIS APLIKACIJE koje omoguuje katastarska izmjera.
U RADNOM PROCESU
Ove probleme nije mogue potpuno ukloniti, ali pojedini
KATASTARSKE IZMJERE postupci mogu se pojednostaviti ili ubrzati uz primjerene
Prilikom izrade nove katastarske izmjere, izvoa radova alate i procedure. Primjerice, javnost se o radovima kata-
se susree s nekoliko moguih problema koji se razlikuju starske izmjere informira odravanjem zborova graana,
od opine do opine: oglaavanjem u lokalnim medijima, pozivima (koji se alju
neaurna evidencija posjednika (stranke u postupku) prema ve spomenutoj neaurnoj bazi), otvorenim teren-
u katastarskom operatu i zemljinim knjigama: skim uredom na podruju zahvata i naravno meusob-
evidentirane osobe koje su pokojne, navedene nom komunikacijom izmeu graana, prijatelja i obitelji.
stare adrese prebivalita, ponekad i bez adrese i sl. WebGIS aplikacija zamiljena je kao jo jedan dodatak
Postupak katastarske izmjere obavezuje pozivanje svim ovim metodama informiranja javnosti. Prednost je
svih tih osoba na identifikaciju katastarskih estica. aplikacije to nije ograniena radnim vremenom, lokaci-
jom ili drugim obavezama koje imaju stranke, ve su svim
Stranke u postupku potrebno je educirati
zainteresiranima dostupne sve informacije u bilo koje doba
i zainteresirati za postupak katastarske
dana ili noi. Uz webGIS aplikaciju, izraena je i stranica s
izmjere. esto postupak katastarske izmjere
osnovnim informacijama (slika 2) o katastarskoj izmjeri te
poistovjeuju s legalizacijom te smatraju da je
obavijestima vezanim uz provedbu same izmjere.
glavna svrha uvoenje poreza na nekretnine.
Koritenje webGIS aplikacije u katastarskoj izmjeri omo-
Jedinice lokalne samouprave rijetko informiraju
guilo je i olakalo sljedee aktivnosti:
javnost o planu provoenja postupka katastarske
izmjere za odreenu katastarsku opinu. Mjetani informiranje javnosti, kako onih koji se sami koriste
tu informaciju dobivaju tek na zboru graana webGIS aplikacijom, tako i onih koji se dolaze
koji slijedi nakon potpisivanja ugovora izmeu informirati u terenski ured. Djelatnici izvoaa
izvoditelja radova i Dravne geodetske uprave. radova esto se koriste aplikacijom unutar terenskog
Ovo rezultira time da stranke gube mogunost ureda jer imaju puno bri pristup svim podacima
46

Slika 2. Izgled poetne stranice izmjere sa svim potrebnim informacijama
Slika 3. Pregled i pretraga posjednika po pojedinoj estici
nego kada se koriste klasinim pristupom s sluaju nekih nejasnoa ostavlja se zapis u
pomou AutoCAD i Excel aplikacija (slika 3). aplikaciji na kojoj lokaciji je potrebno prikupiti
bre i jednostavnije prenoenje informacija izmeu dodatni podatak (slika 5), primjerice kontrolno
ekipa koje su u terenskom uredu (slika 4) i onih odmjeranje, mjerenje dodatne toke, podatak
koje su na terenu jer se u realnom vremenu prenosi o vlasniku, akt o legalnosti gradnje i sl.
informacija. Primjerice, stranka dolazi u ured i uvid stranaka u novoizmjereno stanje i sve
izjavljuje da je naknadno obiljeila esticu za koju prikupljene podatke. Putem aplikacije mogue
je proao termin, djelatnica izvoaa to upisuje u je dostavljanje dodatnih informacija i podataka,
webGIS aplikaciju, a terenska ekipa automatski vidi primjerice ispravljanje uoenih greaka gdje stranke
lokaciju na koju treba doi izmjeriti novo stanje. mogu ostaviti zapis o eventualnim grekama.
Dodavanje ovakvih zapisa u webGIS aplikaciju o Komunikacija sa strankama ostavlja pisani trag.
obavljenom obiljeavanju estica omogueno je i Takoer, mogue je i slanje dokumentacije o
samim strankama, ali zbog nesigurnosti stranke radije zgradama koje dokazuju njihovu legalnost, a koje je
same dolaze do terenskog ureda izvoaa radova. potrebno prikupiti u procesu katastarske izmjere.
terenskom uredu tvrtke Cadcom d.o.o. nadzor ima uvid u sve aktivnosti koje se
jednostavnija komunikacija izmeu ekipa dogaaju tijekom katastarske izmjere,
koje obrauju podatke i terenskih ekipa. U to je i propisano pravilnikom.
47

Slika 4. Uporaba webGIS aplikacije u terenskom uredu tvrtke Cadcom d.o.o.
Slika 5. Prikaz jednog spora dodanog putem mobilne aplikacije s terena
S druge strane, uz moguu promjenu zakonske regulati-

5. RASPRAVA I ZAKLJUAK
ve umjesto dosadanjeg prikupljanja kopija dokumenata
U postupku katastarske izmjere nije mogue potpuno rije- kojima se dokazuje legalnost gradnje za izgraene zgrade
iti sve probleme, ali rjeavanje i manjeg dijela tedi vrijeme (propisano pravilnikom) i osobnom predajom osobama
i novac. Ovim pristupom omoguuje se rjeavanje poje- na izlaganju, ta ista dokumentacija mogla bi se predavati
dinih problema i prije poetka postupka javnog izlaganja putem ovakvog sustava. Izlagateljima je pregled podataka
jer sve stranke imaju uvid u prikupljene podatke. Ovime puno jednostavniji, a stranke su ionako primorane priloiti
se direktno olakava postupak javnog izlaganja u kojem na uvid originalnu dokumentaciju prilikom dolaska.
prigovore rjeava izvoa radova o vlastitu troku. Takoer, Javna izlaganja katastarske izmjere dugotrajan su proces
osobama koje izvode javno izlaganje omoguuje da sve koji iziskuje puno vremena, ponekad iz opravdanih, a po-
podatke i dokumente vezane uz pojedini spor ili problem nekad i neopravdanih razloga. Svakoj osobi omoguen
veu uz pojedinu lokaciju u prostoru, primjerice foto- je odreen vremenski okvir u kojem moe obaviti uvid u
dokumentaciju, konstrukciju zgrade koja onemoguuje podatke (primjerice do 15 minuta). Kod sloenih slua-
fiziku podjelu iako stranke inzistiraju da ih se podijeli i sl. jeva, ovaj vremenski okvir nije ni priblino dovoljan. Pri
48

koritenju ovakvog sustava, umjesto pozivanja stranke u

LITERATURA:
neko zadano vrijeme, mogla bi se poslati obavijest da su
DGU (2008). O katastru i zemljinim knjigama. Dravna geodet-
za odreenu esticu obavljena sva mjerenja te da je pu-
ska uprava, Zagreb.
tem aplikacije mogue pregledati sve podatke. Nakon toga
Kontrec, D. (2008). Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
stranka daje suglasnost ili odbija dati suglasnost sukladno katastarskog i zemljinoknjinog povjerenstva (de lege lata, de
prikupljenim podacima tijekom izmjere. Primjerice, zato lege ferenda). Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 29(1),
bi netko iz Zagreba koristio godinji odmor, troio novac 523-555.
na dolazak i u konanici svoje vrijeme, da bi se pojavio J. Andrews, C. (2007). Emerging Technology: AJAX and GeoJ-
pet minuta na izlaganju i izjavio da je suglasan s izmjere- SON. Directions Magazine.
nim stanjem kada bi to putem interneta mogao uiniti iz McAfee, A. P. (2006). Enterprise 2.0: The dawn of emergent col-
svog doma u bilo koje vrijeme. injenica je da se ovakvim laboration. MIT Sloan management review, 47(3), 21.
pristupom nije mogue koristiti kod sloenih sluajeva, Miler, M., Odobasic, D., i Medak, D. (2010). An Efficient Web-GIS
Solution based on Open Source Technologies: A Case-Study of
ali bilo bi mogue kod jednostavnih sluajeva gdje je sve
Urban Planning and Management of the City of Zagreb, An Ef-
jasno i transparentno. Javna izlaganja znaju trajati po dvi- ficient Web-GIS Solution based on Open Source Technologies:
je-tri godine, a uz ovakav sustav to bi se vrijeme moglo A Case- Study of Urban Planning and Management of the. In R.
drastino reducirati, to u konanici znai i manje utroena Staiger (Ed.), FIG Congress (pp. 1116). Australia.
novca i vremena. Orehovaki, T., Konecki, M., i Stapi, Z. (2008). Primjena Web
2.0 tehnologija u poslovanju. CASE 20-metode i alati za razvoj
Ako je u dananje vrijeme mogue kupovati preko inter- poslovnih i informatikih sustava, 197-202.
neta, plaati raune, naruivati se za lijeniki pregled, Peun, K. (2007). Uinkovitost sustava upravljanja zemljitem.
izvaditi slubene dokumente i sl., ne postoji nikakva tehno- Magistarski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.
loka prepreka da se i tijek katastarske izmjere ne provede Vojvodi, D. (2014). Web 2.0 tehnologija kao alat pri izradi sus-
putem ovakvog sustava. tava za upravljanje uenjem (LMS).
CADASTRAL SURVEY 2.0

ABSTRACT:
Cadastral survey is a lengthy and expensive process, but also essential for the development of local gover-
nments. Most cadastral surveys are now conducted using modern surveying equipment, but procedures of
conducting the cadastral survey and keeping track of documentation is still based on direct verbal commu-
nication between participants of the cadastral survey i.e. land owners, contractors and supervisors. At a
time when most of the information we get is from the Internet, there is no valid reason not to use Internet
technology in the process of cadastral survey. This paper describes a pilot project of the cadastral survey in
the municipality of Kali on Ugljan Island where communication between participants takes place via webGIS
applications which radically simplifies the process of cadastral survey.
KEYWORDS: cadastral survey, webGIS, Internet, Web 2.0
49

UPOTREBA BESPILOTNOG ZRAKOPLOVNOG
SUSTAVA ZA ODREIVANJE BROJA ZDRAVIH
BILJAKA U KULTURI RIJETKOGA SKLOPA
Filip Kovai1, Kristijan Krznari1
1 GEO OMEGA d.o.o., Vrbik 8/B, Zagreb, Hrvatska

e-pota: filip.kovacic@geo-omega.hr, kristijan@geo-omega.hr
SAETAK
Bespilotnim zrakoplovnim sustavom senseFly eBee Ag obavljeno je snimanje iz zraka nasada jabuka, kao
kulture rijetkoga sklopa. Nasad je smjeten u okolici Lekenika u Sisako-moslavakoj upaniji i snimljen je
u bliskom infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra kamerom Canon S110 NIR, ime je ostvaren uvid
u vegetacijske karakteristike ciljanog podruja. Na temelju snimaka iz zraka izraen je digitalni ortofoto,
digitalni model povrine i digitalni model terena. Temeljem digitalnog ortofota izraeni su vegetacijski
indeksi koji su koriteni kao podloga za prebrojavanje kvalitetnih biljaka, biljaka koje zahtijevaju dodatno
tretiranje te osuenih biljaka. U radu su analizirana tri pristupa prebrojavanja biljaka: nenadzirana
klasifikacija biljaka, nadzirana klasifikacija i diferenciranje digitalnih modela terena i reljefa. Rezultati
dobiveni TVI nenadziranom klasifikacijom i filter digitalnog modela terena stvorili su najbolji odraz stvarnog
stanja nasada pruajui podatke o zdravim biljkama, biljkama koje zahtijevaju dodatno tretiranje i osuenim
biljkama.
KLJUNE RIJEI: bespilotni zrakoplovni sustav, senseFly eBee, vegetacijski indeksi, prebrojavanje biljaka
1. UVOD
Zadnjih pola desetljea intenzivno se razvijaju bespilotni kvalitete pruaju mogunost izrade snimaka razluivosti 2
zrakoplovni sustavi koji svoju primjenu pronalaze u brojnim cm/piksel (URL 2). Veom razluivou snimaka stvaraju se
djelatnostima, pa tako i u geodeziji. Jedna od usluga koje bolji preduvjeti za njihovu podrobniju analizu i primjenu u
geodezija na temelju proizvoda izraenih s pomou bes- preciznoj poljoprivredi (Yaozhong i dr., 2011), zbog ega
pilotnih zrakoplovnih sustava moe pruiti agronomskoj satelitske snimci, u usporedbi sa snimkama prikupljenim
struci jest precizna poljoprivreda. Precizna poljoprivreda bespilotnim zrakoplovnim sustavom, nisu dorasli zadatku
zasniva se na konceptu upravljanja poljoprivrednom in- poput nadzora individualne strukture drveta i njihova pre-
dustrijom temeljem snimaka i informacijske tehnologije brojavanja (Rokhmana, 2015).
(Rokhmana, 2015), poglavito GIS-a.
Geodetska struka u sklopu precizne poljoprivrede moe
prikupljati podatke bespilotnim zrakoplovnim sustavima,
2. METODOLOGIJA
koristei se pritom adekvatnim kamerama ili senzorima, Podaci prikupljeni bespilotnim zrakoplovnim sustavom sen-
te nakon prikupljanja podataka provesti njihovu analizu i seFly eBee Ag omoguuju izradu vegetacijskih indeksa,
interpretaciju temeljem kojih se izrauju podloge i planovi temeljem kojih se stvara uvid u strukturu te klorofilni i vo-
kompatibilni sa sustavima na poljoprivrednim strojevima deni stres biljke. Na temelju izraunatih digitalnih modela
(Sito i dr., 2015, Sito i dr., 2016). Kao takva, precizna po- povrine (DSM, engl. Digital Surface Model) omoguuje se
ljoprivreda nudi mogunost optimizacije efikasnosti proi- praenje erozije te projektiranje drenanih sustava i sustava
zvodnje, poboljanja kvalitete, minimalizacije utjecaja na za navodnjavanje. Vegetacijski indeksi kao najznaajniji
okoli te smanjenje rizika u poljoprivrednoj proizvodnji produkt u preciznoj poljoprivredi izraen snimanjem iz zra-
(Whelan i James, 2010). ka omoguuje praenje stanja pojedine biljke, detektiranje
Za razliku od satelitskih snimaka visoke razluivosti, koji bolesti i uginulih biljaka te njihovo prebrojavanje (URL 3).
danas doseu razluivost i do 30 cm/piksel (URL 1), bes- U narednim poglavljima opisani su koriteni podaci, pod-
pilotni zrakoplovni sustavi ve u izvedbama nie i srednje ruja koja obuhvaaju te metodologija obrade podataka.
50

Prikazana su tri pristupa prebrojavanja biljaka. Prvi i drugi 2.2 Podaci

pristup temelje se na klasifikaciji vegetacijskih indeksa,
Snimanje iz zraka obavljeno je 22. travnja 2015. godine
gdje se u prvom pristupu koristi nenadzirana, a u dru-
u razdoblju od 13:33 h do 14:02 h. Prikupljanje snimaka
gom pristupu nadzirana klasifikacija. U treem pristupu
iz zraka obavljeno je bespilotnim zrakoplovnim sustavom
biljke su prebrojane iz razlike digitalnog modela povrine
senseFly eBee Ag, kamerom Canon S110 NIR (slika 2). Ti-
i digitalnog modela terena, gdje je digitalni model terena
jekom leta prikupljeno je 279 snimaka na visini od 129 m
izraen DTM (engl. Digital Terrain Model) filterom. Prvi i
iznad terena sa 75 % poprenim i uzdunim preklopom,
drugi pristup omoguili su prebrojavanje zdravih biljaka,
dok je inklinacija od nadira tijekom prikupljanja snimaka
odnosno biljaka koje zahtijevaju dodatno tretiranje. Drugi
iznosila 7 . Razluivost prikupljenih snimaka je 4,53 cm/
pristup precizniji je od prvoga jer su zdrave biljke u klasi-
piksel. Snimci su prikupljeni u .cr2 formatu iz kojega su
fikaciji uzorkovane prema uvidu na terenu. Trei pristup
transformirani u .jpg format, a uz njih je vezana datoteka s
omoguio je prebrojavanje biljaka koje su uklonjene iz
geolokacijom. Na podruju nasada postavljeno je 13 refe-
nasada ili su potpuno usahle, bez stvaranja uvida u broj
rentnih kontrolnih toaka koje su snimljene u HTRS96/TM
zdravih i biljaka koje zahtijevaju dodatno tretiranje.
koordinatnom sustavu, a koje su posluile za transforma-
ciju prikupljenih snimaka iz WGS84 koordinatnog sustava.
2.1 Podruje istraivanja
Snimanjem iz zraka obuhvaen je nasad jabuka u okolici
Lekenika u Sisako-moslavakoj upaniji koji se prostire na
11 ha (slika 1). Sm nasad podijeljen je u pet sekcija: dvije
na junom dijelu nasada te tri na sjevernom, od ega dvije
istono od akumulacijskog jezera i jedna na zapadnom. Od
navedenih pet sekcija nasada samo je sekcija smjetena
na jugozapadnom dijelu nasada nenatkrivena zatitnom
mreom, to omoguuje bolji uvid u stanje biljaka i njihovo
prebrojavanje.
Konfiguracija terena u nasadu jabuka vidljiva je na digi-
talnom modelu povrine na slici 1 (desno). Najnia toka
terena je akumulacijsko jezero u koje se slijeva gotovo sva
voda iz nasada. Meutim, na dijelovima nasada koji su
blie akumulacijskom jezeru, kvaliteta nasada vrlo je loa Slika 2. Spektralni odziv kamere Canon S110 NIR
zbog vee koliine vode koja proe tim dijelovima nasada. po kanalima (URL 4)
Slika 1. Digitalni ortofoto nasada jabuka izraen iz snimaka u bliskom infracrvenom podruju
elektromagnetskog spektra (lijevo) i digitalni model povrine (desno)
51

2.3 Obrada podataka NDVI (Rouse i dr., 1974) najpopularniji je i najraireniji

vegetacijski indeks, ali zbog svoje openitosti ima dosta
Prikupljeni snimci obraeni su u Pix4Dmapper Pro 2.1.51.
ogranienja u konkretnijim zadaama, poput detektira-
programu, a kao osnovni produkti obrade izraeni su
nja lisne mase, od vegetacijskih indeksa koji su razvijeni
oblak toaka, digitalni ortofoto (slika 1, lijevo) i digital-
nakon njega (Redowan i Kanan, 2012). GNDVI analogan
ni model povrina (slika 1, desno). Temeljem digitalnog
je NDVI-ju, samo to se umjesto crvenog koristi zeleni
ortofota izraeni su vegetacijski indeksi NDVI (engl.
kanal. Prednost u odnosu na NDVI mu je ta to uinkovito
Normalized Differential Vegetation Index), GNDVI (engl.
kvantificira stanje nasada (Redowan i Kanan, 2012). TVI se
Green Normalized Differential Vegetation Index) i TVI
pak primjenjuje u interpretaciji svakog piksela u odnosu na
(engl. Transformed Vegetation Index) prema sljedeim
vrijednost biomase, to ga ini vrlo korisnim podatkom u
izrazima:
preciznoj poljoprivredi (Lillesand i dr., 2004).
Na slici 3 prikazana su sva tri izraunata vegetacijska indek-
sa za jugozapadnu sekciju nasada koja nije pod mreom,
jer karakteristika prikupljenih podataka (visina leta, inklina-
cija) ne omoguuje dobar uvid u dio nasada pod mreom.
U prvom pristupu sva tri vegetacijska indeksa klasificirana
su nenadziranom Kmeans klasifikacijom u 35 klasa koje su
izraunate iz 30 trening-podruja, na temelju kojih je uzor-
kovana klasifikacija. Uvidom u klase napravljena je reklasi-
fikacija. Za izdvajanje kvalitetnijih jabuka, reklasifikacijom
Slika 3. Vegetacijski indeksi redom: NDVI, GNDVI i TVI
Slika 4. Stabla jabuka detektirana nenadziranom Kmeans klasifikacijom za sva tri vegetacijska indeksa
52

Slika 5. Stabla jabuka detektirana nadziranom klasifikacijom (lijevo) i DTM filterom (desno)
je izdvojena klasa 2 u NDVI i GNDVI indeksima te klase 28 nenadziranom klasifikacijom NDVI indeksa i GNDVI in-
i 34 u TVI indeksu. Takoer su za NDVI i GNDVI uklonjena deksa razlikuje se za 119 jabuka, dok je isti dobiven ne-
sva podruja oznaena kao kvalitetne jabuke, a koja su nadziranom klasifikacijom TVI indeksa vei od navedena
manja od 0,04 m2, a za TVI su uklonjena ista, ali manja dva za vie od 2000, kao i od onog dobivenog nadziranom
od 0,1 m2 (slika 4). klasifikacijom za vie od 1000.
U drugom pristupu sva tri vegetacijska indeksa klasificirana Rezultati dobiveni temeljem nenadzirane klasifikacije NDVI
su nadziranom klasifikacijom na temelju runo izraenih indeksa i GNDVI indeksa najsliniji su zbog njihove meu-
trening-podruja. Izraena su ukupno 33 trening-podruja sobne analognosti u njihovu izraunu, ali i zbog jednake
za sljedee tri vrste pokrova: kvalitetne jabuke (crno), ja- reklasifikacije te jednake povrine objekata (0,04 m2) koji
buke koje zahtijevaju dodatno tretiranje (sivo) i tlo (bijelo) su uklonjeni kao objekti s premalom povrinom. Rezultat
(slika 5, lijevo). dobiven temeljem nenadzirane klasifikacije TVI indeksa
U treem pristupu koriten je DTM filter (Vosselman, 2000) znatno se razlikuje od ostalih rezultata, jer je detaljniji od
temeljem kojega je odvojeno drvee od zemlje (slika 5, prethodna dva vegetacijska indeksa, ali i prilikom njegova
desno). Prilikom provedbe filtera koriten je radijus pre- izrauna u reklasifikaciji odabrane su dvije klase, a ne samo
traivanja rastera od 1 m i priblina kosina terena od 3 %. jedna kao u prethodna dva sluaja. Ipak, kod TVI indeksa
uklonjeni su svi objekti povrine manje od 0,1 m2, to je
Prije same kvantifikacije klasificiranih vrijednosti vegeta-
dodatno umanjilo broj detektiranih jabuka. Nadziranom
cijskih indeksa i filtriranog DSM-a rasteri su vektorizirani.
klasifikacijom odreen je broj kvalitetnih stabala jabuka, ali
Vektorizacija je provedena zbog stvaranja preduvjeta pri-
su ostala stabla pridruena i podrujima na kojima i nema
druivanja klasificiranih i filtriranih podataka svakom od
stabala, odnosno osuila su se.
5242 stabla jabuke koji se nalaze u ovoj sekciji nasada, a
izraeni su u vektorskom formatu. Temeljem DTM filtera detektirano je 4993 zdravih stabala
jabuka, tj. 249 osuenih stabala koja su nia od ostalih
stabala i nemaju formiranu kronju. Iako je broj zdravih
3. REZULTATI stabala izraunatih iz DSM-a vrlo pouzdan, nije mogue
Pridruivanjem klasificiranih i filtriranih podataka svakom generirati detaljnije indikatore o samoj kvaliteti zdravih
stablu jabuke u sekciji, dobiven je broj od 1608 kvalitetnih stabala.
jabuka nenadziranom klasifikacijom NDVI indeksa, 1489 Kombinacijom dobivenih rezultata dobiven je konani re-
kvalitetnih jabuka nenadziranom klasifikacijom GNDVI zultat, tj. od 5242 stabla jabuke 249 stabala je osueno
indeksa, 3997 kvalitetnih jabuka nenadziranom klasifika- (5,61 %), a ovisno o koritenoj klasifikaciji broj kvalitetnih
cijom TVI indeksa i 2823 kvalitetne jabuke nadziranom stabala jabuka bitno se razlikuje (tablica 1). Uvidom u kva-
klasifikacijom (slika 6). Broj kvalitetnih jabuka dobiven litetu stabala na izraenom DOF-u detektirano je kako
Tablica 1. Udio kvalitetnih stabala jabuka prema klasifikacijama
Metoda NDVI nenadzirana GNDVI nenadzirana TVI nenadzirana Nadzirana
Kvalitetne jabuke 1608 1489 3997 2823
Udio 30,67 % 28,41 % 76,25 % 53,85 %
53

Slika 6. Stabla jabuka detektirana prema kvaliteti iz vegetacijskih indeksa nenadziranom

i nadziranom klasifikacijom te prema kvantiteti iz DSM-a
klasificirani NDVI-ji i GNDVI-ji sadre najkvalitetnija stabla omoguuje brz uvid u stanje nasada koji obuhvaa veliku
jabuka koja su ve zavrila cvat, dok TVI klasifikacija sadri povrinu, ali i osnovu za uspostavu precizne poljoprivrede
i stabla u cvatu s iznimkom stabala manje bujnosti kronje. na nasadu.
Nadzirana klasifikacija uglavnom sadri stabla koja su ve
Nenadzirana klasifikacija TVI indeksa i DTM filter rezultirali
zavrila cvat i to ona manje i vee bujnosti kronje.
su najboljom kvantitetom zdravih stabala, stabala koja tre-
U konanici, stabla s manje bujnom kronjom mogui su baju dodatno tretiranje i osuenih stabala. Dodatne analize
odraz bolesti biljke, zbog ega bi rezultati dobiveni TVI ne- DSM modela mogu obrazloiti i uzroke loijeg napretka
nadziranom klasifikacijom i DTM filterom bili najbolji odraz
pojedinih biljaka, poput udubljenja u terenu u kojima se
stvarnog stanja nasada: 3997 zdravih stabala (76,25%),
nakuplja voda, podruja nasada zahvaenih erozijom i sl.
951 stablo koje treba dodatno tretiranje (18,14 %) i 294
osuena stabla (5,61 %). Zbog velike razlike rezultata dobivenih klasifikacijom razli-
itih vegetacijskih indeksa preporuuje se koritenje cilja-
nih vegetacijskih indeksa. Za prebrojavanje stabala, kao u
4. ZAKLJUAK ovom radu, uputno je koristiti se vegetacijskim indeksima
Zahvaljujui jednostavnosti prikupljanja podataka bespi- poput GLI-ja (engl. Green Chlorophyll Index) (Gitelson,
lotnim zrakoplovnim sustavom danas je mogue priku- 2004) ili GreenLAI-ja (engl. Green Leaf Area Index) (Via i
pljanje saznanja o interesnom podruju u poljoprivredi dr., 2011). Nadziranom klasifikacijom vegetacijskog indek-
u bilo kojem potrebitom trenutku, to je golema pred- sa visoke razluivosti namijenjenog za konkretnu zadau
nost u odnosu na satelitske podatke. Ovisno o zadai, mogua je izrada preciznih podloga za primjenu u preci-
podaci se mogu prikupiti u odgovarajuoj razluivosti, to znoj poljoprivredi. U ovom radu nadziranom klasifikacijom
54

izluena su uglavnom stabala koja su ve zavrila cvat jer va u hortikulturnoj proizvodnji, 51. hrvatski i 11. meunarodni
stabla u cvatu nisu odabrana u trening-podrujima. simpozij agronoma 2016, Opatija.
Sito, S., Kovai, F., Krznari, K., ket, B., imunovi, V., Grubor,
Iz svega navedenog vidljivo je da bespilotni zrakoplovni
M., Koren, M., ket, M. (2015). Primjena bespilotnih zrakoplov-
sustavi pruaju velike mogunosti u prebrojavanju bilja- nih sustava u zatiti trajnih nasada, Glasnik zatite bilja 2015,
ka (stabala) i primjeni u preciznoj poljoprivredi temeljem 59, 38-50.
brojnih vegetacijskih indeksa, ime se bitno moe poveati Via, A., Gitelson, A., A., Nguy-Robertson A., L., Peng, Y. (2011).
uinkovitost poljoprivrednih procesa. Comparison of different vegetation indices for the remote as-
sessment of green leaf area index of crops, Remote Sensing of
Environment 115 (2011), 3468-3478.
LITERATURA: Vosselman, G. (2000). Slope based filtering of laser altimetry
data. IAPRS, Vol. XXXIII, Part B3, Amsterdam, The Netherlands,
Gitelson, A., A. (2004). Wide dynamic range vegetation index
935-942.
for remote quantification of biophysical characteristics of vege-
tation, Journal of Plant Physiology, 161, 165173. Whelan, B., James T. (2010). An introduction to Precision Agri-
culture for Australian grains, Australian Centre for Precision Ag-
Lillesand, T., A., Keifer, R., W., Chipman, J., W. (2004). Remote
riculture, University of Sydney for the Grains Research and De-
Sensing and Image Interpretation (5. izdanje), John Wiley and
velopment Corporation 2010.
Sons., USA.
Yaozhong P., Jinshui, Z., Kejian, S. (2011). Crop Area Estima-
Redowan, M., Kanan, A., H. (2012). Potentials and Limitations
tion from UAV Transect and MSR Image Data Using Spatial Sam-
of NDVI and other Vegetation Indices (VIS) for Monitoring Veg-
etation Parameters from Remotely Sensed Data, Bangladesh Re- pling Method: a Simulation Experiment, Procedia Environmental
search Publications Journal 2012, 7(3), 291-299. Sciences 7, 2011, 110-115.
Rokhmana, C. A. (2015). The potential of UAV-based remote URL 1: http://www.satimagingcorp.com/satellite-sensors/world-

sensing for supporting precision agriculture in Indonesia, Proce- view-3/ (10. 7. 2016.)
dia Environmental Sciences 2015, 24, 245-253. URL 2: https://www.sensefly.com/drones/ebee-ag.html
Rouse, J. W., Haas, R. H., Jr., Schell, J. A., Deering, D. W. (1974). (10. 7. 2016.)
Monitoring vegetation systems in the Great Plains with ERTS, URL 3: https://www.sensefly.com/applications/agriculture.html
Third ERTS-1 Symposium, 309-317, Washington, DC: NASA. (10. 7. 2016.)
Sito, S., Kovai, F., Krznari, K., Bilandija, N., Daja, V., ket, URL 4: https://www.sensefly.com/drones/accessories.html
B., Grubor, M. (2016). Primjena bespilotnih zrakoplovnih susta- (10. 7. 2016.)
USING UAS FOR DETERMINING THE NUMBER OF

HEALTHY PLANTS IN SPARSE SETTING CULTURE
ABSTRACT:
Unmanned aircraft system senseFly eBee Ag was used for an aerial imaging of apple orchard, as a sparse
setting culture. The plantation is located near Lekenik in the Sisak-Moslavina County and was mapped in
the near-infrared segment of the electromagnetic spectrum with the Canon S110 NIR camera. An insight
into vegetation characteristics of the target area was thus obtained. Digital orthomosaic, digital surface
model and digital terrain model were made from aerial images. Vegetation indices were made from
digital orthomosaic, and were used as a basis for counting quality plants, or plants that require additional
treatment and withered plants. In this paper three approaches of counting plants have been described;
unsupervised plants classification, supervised classification, and differencing digital surface and terrain
model. The results obtained by TVI unsupervised classification and DTM filter created the best actual
state reflection of the plantation providing information on healthy plants, plants that require additional
treatment and withered plants.
KEYWORDS: unmanned aerial system (UAS), senseFly eBee, vegetation indices (Vis), counting trees
55

PROGRAM OPAANJA ZEMLJE
KOPERNIK I BESPILOTNE LETJELICE
eljko Heimovi1, Igor Matii2, Filip Mudronja3
2 Grund d.o.o., Ante Pilepia 1, Rijeka, Hrvatska
3 Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, Kaieva 26, Zagreb, Hrvatska
e-pota: zeljko.hecimovic@gradst.hr, igor.matisic@grund.hr, filip.mudronja@geof.hr
SAETAK
Europska komisija pokrenula je program opaanja Zemlje Kopernik. To je jedan od temeljnih razvojnih
programa Europske unije. Sastoji se od tematskih satelitskih misija Sentinel i lokalnih in situ podataka (tlo,
oceani, atmosfera). Program obuhvaa est glavnih tematskih podruja: zemlju, more, atmosferu, promjenu
klime, upravljanje hitnim intervencijama i sigurnost. Podaci koje e prikupljati sateliti Sentinel imat e iroku
primjenu, ukljuujui zatitu okolia, upravljanje urbanim podrujima, regionalno i lokalno planiranje,
poljoprivredu, umarstvo, ribarstvo, zdravstvo, transport, promjenu klime, odrivi razvoj, turizam i druge.
EK je fokusirala financiranje znatnog broja projekata, znanstvenih i strukturnih fondova u razvoj programa
Kopernik. Ovaj program e u znatnoj mjeri promijeniti geoinformacijske proizvode i usluge te e utjecati
i na razvoj pojedinih struka i trine odnose. Trite bespilotnih letjelica i prateih geoprostornih proizvoda
je meu tritima koja se najbre razvijaju. Lokalni, in situ podaci se mogu jednostavno prikupiti bespilotnim
letjelicama i koristiti kao dopuna satelitskim podacima koje e prikupljati Sentinel. Na taj se nain dobivaju
podaci vee prostorne i vremenske rezolucije te se moe napraviti vei spektar geoprostornih proizvoda.
U ovom radu dan je osvrt na mogunosti kombiniranja satelitskih podataka i lokalnih in situ podataka
prikupljenih bespilotnim letjelicama.
KLJUNE RIJEI: bespilotna letjelica, opaanje Zemlje, program Kopernik,
in situ podaci, geoprostorni proizvodi
1. UVOD
Europska komisija je 1998. godine pokrenula inicijativu Oekuje se da e program Kopernik utjecati na razvoj
Svjetski monitoring okolia i sigurnosti (engl. Global Mo- velikog dijela gospodarstva te da njime javni sektor i upra-
nitoring for Environment and Security, GMES) kako bi se va dobivaju kontinuirane mrene usluge koje e omoguiti
utvrdila uloga Europe u globalnom motrenju Zemlje u po- drugaije upravljanje prostorom (URL 3). Takoer se oekuje
druju okolia i sigurnosti. Godine 2012. Europska komisija razvoj novih znanja koja e rezultirati novim proizvodima i
promijenila je ime ove inicijative u Europski program opa- uslugama. Program Kopernik uvelike e utjecati na razvoj
anja Zemlje Kopernik (URL 1). Program Kopernik dio znanosti, gospodarstva i drutva u cjelini.
je Svjetskog sustava opaanja Zemlje (engl. Global Earth U geodeziji i geoinformatici program Kopernik trebao
Observation System of Systems, GEOSS). Programom Ko- bi donijeti promjene i poboljanje postojeih proizvoda i
pernik eli se postii bolje razumijevanje procesa koji se usluga te razvoj novih. Kako razvoj geoprostornih proi-
odvijaju na naem planetu koji se stalno mijenja te omogu- zvoda i usluga redovito trai interdisciplinarna znanja, ovaj
iti konkretne aktivnosti kako bi se poboljao ivot graana. program afirmira interdisciplinarnost i timski rad.
Program Kopernik uao je u svoju operativnu realizaciju. Satelitski podaci koji e se prikupiti vrlo se esto moraju po-
To je dosad najopseniji program opaanja Zemlje. Glavne boljavati lokalnim in situ podacima. Mjerenja in situ mogu
institucije odgovorne za razvoj ovoga programa su, uz Eu- se odnositi na kopno, more i zrak. Njima se moe progustiti
ropsku komisiju, Europska svemirska agencija i Europska prostorna i vremenska rezolucija satelitskih podataka. Bes-
agencija za okoli (URL 2). Program je rezultat razvoja koji pilotne letjelice, koje su jedno od najbre razvijanog trita,
se dulje vrijeme odvija u Europi i njime Europska komisija daju nove mogunosti za prikupljanje in situ mjerenja u
eli osnaiti i objediniti ovaj razvoj dajui mu nove dimenzije. kombinaciji sa satelitskim podacima programa Kopernik.
56

Sentinel-1 koja e davati podatke za cijelu

2. EUROPSKI PROGRAM OPAANJA
Zemlju s ciklusom ponavljanja od est dana.
ZEMLJE KOPERNIK
Sentinel-2 satelitska je misija posveena praenju
Program opaanja Zemlje Kopernik jedan je od temelj- kopna (Richter i dr., 2011). Davat e snimke
nih razvojnih programa Europske unije na koji se nadove- vegetacije, tla i vodenih povrina koristei
zuju njezine druge inicijative. Koordinira ga i njime upravlja se multispektralnim optikim opaanjem
Europska komisija. Europska svemirska agencija nadlena visoke rezolucije (Louis i dr., 2010).
je za satelitske sustave, a Europska agencija za okoli za in
Sentinel-3 satelitska je misija posveena
situ komponentu. U ovaj program u sljedeem razdoblju oceanografiji. Davat e podatke za modeliranje
ulagat e se znatna sredstva. Njegova su glavna tematska topografije morske povrine, temperature
podruja motrenje procesa i promjena na kopnu, moru, povrine mora i kopna te boje oceana.
atmosferi, promjena klime, upravljanje hitnim intervenci-
Sentinel-4 satelitska je misija posveena praenju
jama te sigurnost. Meutim, podaci dobiveni s pomou
atmosfere. Ona je nadopuna treoj generaciji
programa Kopernik imat e puno iri raspon primjene.
satelita programa Meteosat (Ahlers i dr., 2011).
Ovaj program pridonosi razvoju europskoga svemirsko-
ga gospodarstva. Takoer, pridonosi razvoju tehnoloki Sentinel-5p (prethodnik) satelitska je misija koja je
posveena praenju atmosfere. Njezina je glavna
visokorazvijenih industrija i podrava brojne znanstvene
uloga da nadomjesti nedostatak podataka nakon
institucije, programe i studije.
to prestanu raditi atmosferski spektrometri na
satelitu Envisat, a prije lansiranja satelita Sentinel-5.
2.1 Satelitske misije Sentinel Sentinel-5 satelitska je misija
Program Kopernik sastoji se od est satelitskih misija posveena praenju atmosfere.
Sentinel koje mogu ukljuivati jedan ili vie satelita, a za Sentinel-6 satelitska je misija posveena
koje je nadlena Europska svemirska agencija. Program altimetrijskoj oceanografiji.
obuhvaa est trajnih i jednu privremenu satelitsku misiju.
Kako bi se osigurala vremenska neprekinutost satelitskih
2.2 Mrene usluge
podataka opaanja Zemlje, misije Sentinel osmiljene su
programa Kopernik
tako da zamijene starije i jo aktivne satelite. Prvi satelit
Sentinel lansiran je 2014. godine (Sentinel-1A), a dosad su Primarne usluge programa Kopernik davat e potrebne
lansirana ukupno etiri satelita Sentinel (slika 1). informacije za upravljanje okoliem i donoenje odluka
u sluajevima prirodnih katastrofa i humanitarnih kriza.
Satelitske misije Sentinel podijeljene su u est skupina:
Trenutano, aktivne mrene usluge Kopernik zasnivaju
Satelitska misija Sentinel-1 davat e radarske se na snimkama dobivenim iz drugih satelitskih izvora. Ovi
snimke Zemlje. Koristit e se dva satelita izvori podataka bit e postupno nadopunjeni i zamijenjeni
Slika 1. Lansirani sateliti Sentinel (22. 5. 2016. u 15:59 CET)
57

podacima satelitskih misija Sentinel. Glavne mrene usluge zahtjevima korisnika i na lokalnim podrujima. Europska
programa Kopernik pokrivaju est tematskih podru- agencija za okoli nadlena je za razvoj i koordinaciju in
ja: kopno, more, atmosfera, promjena klime, upravljanje situ mjerenja na nacionalnoj razini drava lanica Europske
hitnim intervencijama i sigurnost. Ove usluge ponajprije unije (URL 1), ali ponajprije za potrebe upravljanja prosto-
su namijenjene javnom sektoru da bi se bolje upravljalo rom u javnom sektoru.
prostorom. Meutim, oni e biti osnova i za razvoj gospo- Program Kopernik ima vanu ulogu u koritenju naci-
darstva. Javna dostupnost podataka koje prikupljaju sateliti onalnih i lokalnih podataka te implementaciji Shared En-
Sentinel omoguit e razvoj niza proizvoda i usluga za vironmental Information Systema (SEIS), informacijskog
potrebe korisnika. Oekuje se poseban doprinos u podru- sustava koji je razvijen za potrebe zatite okolia na razini
jima zatite okolia, upravljanja urbanim podrujima, regi- Europe i ima potencijal uinkovitog koritenja postojee
onalnom i lokalnom planiranju, poljoprivredi, umarstvu, infrastrukture u skladu s INSPIRE direktivom (URL 4, URL 5).
ribarstvu, zdravstvu, transportu, klimatskim promjenama,
Satelitski podaci Sentinel nadopunjeni in situ podacima
odrivom razvoju i drugim.
imaju velik potencijal za razvoj mjernih tehnika i metoda
Mrena usluga praenja kopna daje podatke o pokrovu prikupljanja podataka na lokalnoj razini. Primjena bespilot-
na kopnu kao to su primjerice podaci o stanju vegetacije nih letjelica svakako je jedna od mogunosti prikupljanja
ili vodnim ciklusima. in situ podataka.
Mrena usluga praenja mora i oceana daje kontinuirane
informacije o dinamici mora i oceana radi njihove zatite
i uinkovitijeg upravljanja morskim okoliem i resursima. 4. SENTINEL I PODACI
Ova mrena usluga ima vanu ulogu u podruju vremen- BESPILOTNIH LETJELICA
skih, klimatskih i sezonskih prognoza.
Prednost satelitski podataka u odnosu na terestrike u
Mrena usluga praenja atmosfere omoguuje praenje, tome je to pokrivaju ire (do globalno) podruje, a to
procjenjivanje i predvianje stanja atmosfere na globalnoj, pridonosi pouzdanosti interpretacije regionalnih te lokalnih
kontinentalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Dugorona stanja i procesa. Meutim, satelitski podaci ogranieni su
visokokvalitetna opaanja atmosfere nuna su za nepre- prostornom rezolucijom koju mogu postii, a to je uvjeto-
kidno praenje klime i ine osnovu za nadzor zagaivaa. vano kvalitetom senzora. Takoer su ogranieni vremen-
Ova mrena usluga podrava brojne primjene u raznim skom rezolucijom (ponovnim preletom istog podruja), ko-
domenama ukljuujui zdravstvo, odravanje okolia, ja je uvjetovana nebeskom mehanikom i karakteristikama
energiju iz obnovljivih izvora, meteorologiju, klimatolo- putanje satelita. Bespilotne letjelice mogu znatno poveati
giju i dr. prostornu i vremensku rezoluciju satelitskih snimaka i pri-
Mrene usluge za hitne intervencije pruaju podrku svima lagoditi se potrebama korisnika. Kombiniranje satelitskih
koji sudjeluju u upravljanju prirodnim katastrofama i ka- podataka sitnije rezolucije i in situ podataka bespilotne
tastrofama uzrokovanim ljudskim djelovanjem te humani- letjelice, koji su krupnije rezolucije, relativno je nov izazov.
tarnim krizama. Daju geoprostorne informacije dopunjene Za oekivati je da e se ovaj pristup poeti naglo razvijati
s in situ podacima. Cilj servisa je poveati kapacitet Eu- s dostupnou satelitskih podataka Sentinela.
ropske unije za potrebe hitnih intervencija koje mogu biti Takoer se otvaraju i nove mogunosti sinkroniziranog mje-
uzrokovane ekstremnim vremenskim prilikama, potresima renja satelitima Sentinel i bespilotnim letjelicama (slika 2).
i krizama uzrokovanim ljudskim djelovanjem.
Na slikama 2 mogu se razaznati problemi koji se javljaju
Mrena usluga za sigurnost daje podrku u rjeavanju si- prilikom sinkroniziranog mjerenja satelita Sentinel-1A i bes-
gurnosnih pitanja naroito onih vezanih za nadzor granica, pilotne letjelice. Satelit snima iroko podruje u odnosu na
morskog dobra te podrku vanjskim aktivnostima EU-a. bespilotnu letjelicu, koja leti na znatno manjim visinama.
Mrene usluge za klimatske promjene odgovaraju na iza- Satelit treba puno manje vremena kako bi snimio isto po-
zove promjena okolia i drutva povezane s promjenama druje kao i bespilotna letjelica. Kako bi se osigurali isto-
vremenskih prilika i klime te klimatskim promjenama uzro- vremeni podaci Sentinela i bespilotnih letjelica, na irem
kovanim ljudskim djelovanjem. podruju treba se koristiti vie bespilotnih letjelica koje
sinkronizirano snimaju. Vrijeme sinkroniziranog snimanja u
prvom redu ovisi o vremenu preleta satelita iznad podruja
3. IN SITU PODACI od interesa. Satelitski podaci ne mogu se dobiti za bilo koji
U programu Kopernik, in situ podaci ukljuuju lokalne trenutak, ve to ovisi o karakteristikama putanje i zakoni-
podatke kojima se nadopunjuju satelitski podaci. Ukljue- tostima nebeske mehanike. Primjerice, satelit Sentinel-1A
na su kopnena, zrana i pomorska mjerenja (npr. senzori prelijee svakih 12 dana isto podruje na Zemlji.
za mjerenje razine podzemnih voda, vlanosti tla, tem- Kombinacija satelitskih tehnologija s terestrikima omo-
perature zraka i sl.). In situ podaci nadopunjuju satelitske guuje razvoj cijelih sustava. Na slici 3 prikazana je shema
podatke ponajprije u prostornoj i vremenskoj rezoluciji. To sustava koji povezuje satelitske, zrane, morske i terestri-
e omoguiti razvoj proizvoda i usluga bolje prilagoenih ke objekte.
58

(a) (b)
(c) (d)
(e) (f)
Slika 2. (a) i (b) prilazak satelita podruju snimanja, (c) satelit poinje snimati podruje od interesa,
(d) sinkronizirana mjerenja satelita Sentinel-1A i bespilotne letjelice, (e) i (f) satelit naputa podruja snimanja.
Slika 3. Shema sustava koji ukljuuje satelitske, zrane, morske i terestrike objekte (Barii, Crnkovi, 2009)
59

5. ZAKLJUAK LITERATURA:
Europski program opaanja Zemlje Kopernik otvara mo- Ahlers, B., Courrges-Lacoste, G., Guldimann, B., Short, A., Stark,
H., Veihelamnn, B., (2011). The Sentinel-4/UVN instrument on-
gunosti razvoja novih platformi geoprostornih proizvoda.
board MTG-S, Eumetsat meteorological satellite conference.
Program je orijentiran prema potrebama javnog sektora,
Louis, J., Charantonis, A., Berthelot, B. (2010). Cloud Detection
no dostupnost podataka omoguit e razvoj gospodarskih
for Sentinel-2, Proceedings of ESA Living Planet Symposium.
grana. Stvara se platforma novih poslovnih mogunosti.
Richter, R., Wang, X., Bachmann, M., Schlaepfer, D. (2011). Cor-
Europski dio gospodarstva vezanog za prostorne, sate- rection of cirrus effects in Sentinel-2 type of imagery, Int. J. Re-
litske podatke dobiva nove impulse za razvoj, a velik je i mote Sensing, 32, 2931-2941.
potencijal za razvoj novih. Trite bespilotnih letjelica meu URL 1: https://directory.eoportal.org/web/eoportal/satellite-mis-
tritima je koja se najbre razvijaju i postoji mogunost sions/c-missions/copernicus
povezivanja satelitskih podataka sa Sentinela i in situ poda- URL 2: http://www.esa.int/ESA
taka bespilotnih letjelica. Kombinacija mjerenja satelitskih URL 3: https://directory.eoportal.org
podataka sa Sentinela i bespilotnih letjelica omoguuje URL 4: Sousa, A., Schuren, E., Andersen, H., Chan, K., Gunter, Z.
izradu novih geoprostornih proizvoda i bolju prilagodbu (2011). Report on in-situ data requirements, http://www.groom-
postojeih proizvoda i usluga korisnicima, a time se stvara fp7.eu
dodatna vrijednost na tritu. URL 5: Mller, M. (2011). Revised list of stakeholders, http://gisc.
pbe.eea.europa.eu
THE EARTH OBSERVATION PROGRAM

COPERNICUS AND UAV
ABSTRACT:
The European Commission (EC) has launched Earth observation program Copernicus. This is one of the basic
development programs of the EU. It consists of thematic, Sentinel satellite missions and local in-situ data
(soil, oceans, atmosphere). The program includes six major thematic areas: land, sea, atmosphere, climate
change, management of emergency services and security. The market of unmanned Aaerial vehicles (UAV)
and related geospatial products is currently the fastest-growing market. Local, in-situ data can be easily
collected by UAVs and used as a supplement to the Sentinel satellite data. UAVs are providing data of high
spatial and temporal resolution, and can be used to develop geospatial products more adopted to user
needs. Sentinel satellite data will have a wide range of applications including environmental protection,
management of urban areas, regional and local planning, agriculture, forestry, fisheries, health, transport,
climate change, sustainable development, tourism and others. EC is focusing its funding on a number of
projects, with the help of scientific and structural funds in the development of the Copernicus program.
This program will significantly influence geo-information products, services and development of certain
professions and market relations.
KEYWORDS: Copernicus program, Earth observation, geospatial products,

in-situ data, UAV, unmanned Aaerial vehicle
60

BESPILOTNE LETJELICE U
FOTOGRAMETRIJSKOJ IZMJERI
Mateo Gaparovi1, Dubravko Gajski1, Luka Jurjevi1
1 Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, Kaieva 26, Zagreb, Hrvatska

e-pota: mgasparovic@geof.hr, dgajski@geof.hr, luka.jurjevic@geof.hr
SAETAK
Razvoj i minijaturizacija senzora dovela je do razvoja bespilotnih letjelica. Kontinuiranim padom cijena
bespilotne letjelice postale su iroko dostupne. Kao nova zrana platforma za fotogrametrijsku izmjeru
danas se uestalo koristi u mnogobrojnim zadacima za snimanje arheolokih nalazita, klizita, kamenoloma
kao i mostova te visokih objekata.
Profesionalni mjerni sustavi za zrano snimanje puno su skuplji od amaterskih, nemjernih bespilotnih
letjelica. Vana karakteristika tih letjelica njihova je teina, jer lake letjelice (< 5 kg) podlijeu manjim
zakonskim ogranienjima ovisno o klasi podruja leta. Manje letjelice ujedno su i jednostavnije za rukovanje
te zbog svoje veliine mogu prii blie objektu snimanja pa se samim time mogu jednostavnije koristiti u
zadacima smanjenog predprostora (npr. snimanje proelja zgrada u uskim ulicama).
S obzirom na mogunosti koje prua upotreba bespilotnih letjelica, geodezija kao profesija moe imati velike
koristi u obliku novih poslovnih mogunosti, irenja podruja djelovanja i popularizaciji struke.
KLJUNE RIJEI: bespilotne letjelice, fotogrametrija, digitalna kamera
1. UVOD
Dananja tehnologija omoguuje nam provedbu snimanja i dr., 2013, Gajski i Gaparovi, 2015). Velika vrijednost
iz zraka bespilotnim letjelicama (engl. unmanned aerial distorzije nemjernih digitalnih kamera snano negativno
vehicle, UAV). Trite bespilotnih letjelica zadnjih godina utjee na tonost i pouzdanost odreivanja kalibracijskih
doivljava svoj procvat, prije svega razvojem malih, lako elemenata te samim time i na fotogrametrijsku izmjeru
upravljivih i uglavnom autonomnih sustava. Ove letjelice u (Karara, 1989).
pravilu su opremljene sustavom za autonomnu navigaciju
(GPS + INS) te digitalnom kamerom. S obzirom na mjerna
svojstva, navedene sustave moemo podijeliti na sustave 2. BESPILOTNE LETJELICE
konstruirane u fotogrametrijske (mjerne) svrhe i sustave KAO PLATFORMA ZA
koji to nisu (nemjerne). Iako fotogrametrijski sustavi imaju FOTOGRAMETRIJSKU IZMJERU
deklarirana i uglavnom bolja mjerna svojstva, u odnosu
Bespilotne letjelice kao nova platforma pokazale su se
na nemjerne sustave posjeduju i neka ogranienja, koja
vrlo pogodnima za fotogrametrijsku izmjeru. Njihova
snano umanjuju mogunost primjene navedenih sustava.
konstrukcija omoguuje da os snimanja kamere moe biti
Mjerni sustavi skuplji su od nemjernih otprilike 20 puta
horizontalna (slika 1a), kosa (slika 1b) i vertikalna (slika 2).
(Persch, 2016). Sustavi za neprofesionalnu (rekreativnu)
Prema konstrukciji, bespilotne letjelice mogu se podijeliti
upotrebu podlijeu daleko blaim pravilima i uvjetima le-
na (McGlone, 2013, Luhmann i dr., 2014) bespilotne letje-
tenja, a zbog manje mase i brzine mogu razviti i manju
lice rotirajueg krila (multirotore, helikoptere) i bespilotne
kinetiku energiju, to ih ini potencijalno manje opasnim
letjelice fiksnog krila (avione i jedrilice).
za primjenu u naseljenim podrujima (CCAA, 2015).
Da bi se nemjerni sustavi mogli koristiti u mjerne svrhe,
potrebno je provesti ispitivanje kvalitete senzora, ponajvi- 2.1 Bespilotne letjelice rotirajueg krila
e kamere koja je temelj fotogrametrijske izmjere. Dakle, Najvea prednost bespilotnih letjelica rotirajueg krila jest
kalibracija digitalne kamere osnovni je preduvjet koritenja mogunost vertikalnog slijetanja i polijetanja. Mogunost
digitalne kamere u mjerne svrhe. Analitike postupke ka- lebdenja na mjestu takoer je velika prednost navedenih
libracije obradili su do sada ve mnogi znanstvenici (Perez letjelica. Ovaj nain rada esto se koristi kod monitoringa
61

(a) (b)
Slika 1. Bespilotne letjelice rotirajueg krila u fotogrametrijskoj izmjeri
i ciljanog snimanja objekata s male udaljenosti. Letjelice odravanju. Imaju aerodinamika svojstva koja nerijetko
rotirajueg krila kompleksne su izrade i openito su skuplje omoguuju let s iskljuenim motorom te se na taj nain
prilikom kupnje, ali i u odravanju. S obzirom na to da smanjuju mogunosti zamuenja na snimcima uslijed vi-
navedene letjelice nemaju gotovo nikakva aerodinamika bracija motora. U odnosu na letjelice rotacijskog krila lete
svojstva, njihovo odravanje leta potpuno ovisi o motorima mirnije, stabilnije i u pravilu veom brzinom. Iz tih razloga
i izvoru napajanja. Iz tog razloga ovakav tip letjelica ima imaju znatno dulje trajanje leta te su kao takve pogodnije
kratko razdoblje leta te samim time bespilotne letjelice za snimanje veeg podruja. Treba naglasiti kako u odno-
rotirajueg krila nisu pogodne za snimanja veih povrina. su na bespilotne letjelice rotirajueg krila u pravilu mogu
Iako se esto koriste kod fotogrametrijske izmjere s verti- nositi vie tereta u odnosu na utroenu energiju za let.
kalnim osima snimanja, njihova velika prednost u odnosu Bespilotne letjelice fiksnog krila nemaju mogunost sni-
na bespilotne letjelice fiksnog krila je mogunost snimanja manja kosih i horizontalnih snimaka te nisu pogodne za let
terena i objekta s horizontalnim (slika 1a) i kosim (slika 1b) blizu objekta ili terena snimanja. Najvei nedostatak ovih
osima snimanja. letjelica je dakako nemogunost vertikalnog polijetanja i
slijetanja. Taj nedostatak istraivai danas pokuavaju rije-
iti razvojem novog tipa bespilotnih letjelica, tzv. hibridnih
2.2 Bespilotne letjelice fiksnog krila
bespilotnih letjelica, koje imaju mogunost transformacije
Bespilotne letjelice fiksnog krila (slika 2) temelje se na iz bespilotnih letjelica rotirajueg krila u bespilotne letjelice
jednostavnijoj strukturi. Obino su jeftinije u nabavci i fiksnog krila u letu.
Slika 2. Bespilotne letjelice fiksnog krila u fotogrametrijskoj izmjeri
62

Prema Meunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo Korekcije za eliminaciju utjecaja distorzije po obje osi sli-
(engl. International Civil Aviation Organization, ICAO, ICAO kovnog koordinatnog sustava dobiju se zbrajanjem poje-
2015) bespilotne letjelice mogu se podijeliti u dvije katego- dinih lanova (2). Ovi lanovi opisuju parcijalne sustavne
rije: autonomne letjelice i letjelice na daljinsko upravljanje utjecaje, ije je geometrijsko znaenje prikazano u tablici
(engl. remotely piloted aircraft, RPA). Autonomne letjelice 1. Utjecaj svakog lana na ukupnu korekciju odreen je
temelje se na naprednim sustavima za dinamiko navoe- koeficijentom ai, koji se odreuje postupkom prostorne
nje te se trenutano smatraju neprikladnima za regulaciju kalibracije (Kager i dr., 2002):
zbog zakonskih problema te pitanja odgovornosti. Letje-
lice na daljinsko upravljanje podlijeu pravnim propisima (2)
kako Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo
tako i propisima i zakonima nacionalnih agencija za civilno
zrakoplovstvo.
Korigirane slikovne koordinate ( X, Y ) za svaku mjerenu
toku na snimci ( X', Y' ) raunamo po sljedeim izrazima
3. KALIBRACIJA KAMERA (Kager i dr., 2002):
BESPILOTNIH LETJELICA
(3)
Kako bi se bespilotne letjelice mogle koristiti u mjerne
svrhe, potrebno je provesti ispitivanje kvalitete senzora,
ponajvie kamere koja je temelj fotogrametrijske izmjere.
Dakle, osnovni preduvjet koritenja digitalne kamere u u kojima su x i y normalizirane koordinate (Kager i dr.,
mjerne svrhe je kalibracija digitalne kamere. Proces odre- 2002):
ivanja parametara unutarnje orijentacije kamere naziva se
(4)
kalibracija kamere (McGlone, 2013, Luhmann i dr., 2014).
Predmet mnogih istraivanja je kalibracija mjernih i nemjer-
nih kamera (El-Melegy i Farag, 2003, Remondino i Fraser,
2006, Prez i dr., 2011, Fraser, 2013, Hamid i Ahmad,
2014, Gaparovi i Gajski, 2016b). gdje su:
Kalibracija kamera temelji se na matematikom modelu X0, Y0 slikovne koordinate glavne toke snimke
centralne projekcije koja opisuje idealno centralno presli- r0 radijus nulte distorzije.
kavanje sadraja iz prostora predmeta u ravninu snimke, a
opisuju ih jednadbe kolinearnosti (1) (Kraus, 2006): Za modeliranje sustavnog utjecaja distorzije odabrani su
gdje su: lanovi prema preporuci Instituta za fotogrametriju i daljin-
ska istraivanja Tehnikog sveuilita u Beu. Matematiki
(1) model i geometrijska interpretacija svakog od navedenih
lanova prikazana je u tablici 1.
Vie o metodama kalibracije digitalnih kamera na bespilot-
nim letjelicama za potrebe fotogrametrijske izmjere moe
se pronai u radu Gaparovi i Gajski 2016b. Naime, autori
gdje su: predlau novorazvijeni postupak dvostupanjske kalibracije.
Rije je o postupku preduklanjanja distorzije sa snimaka
te nakon toga (na predkorigiranim snimcima) predlau
provedbu postupaka fototriangulacije sa samokalibraci-
jom baziranom na metodi skupnog izjednaenja u bloku
(engl. bundle block adjustment, BBA). Na taj nain do-
biveni elementi unutarnje orijentacije preduvjet su za
idealizaciju snimaka. Idealizirana snimka je snimka s koje
je uklonjena veina geometrijskih (sustavnih) pogreaka
kamere kao to su neokomitost osi, razliito mjerilo po
osima, radijalna i tangencijalna distorzija itd. Vie o sa-
Realno preslikavanje odstupa od gore navedenog idealnog mom procesu idealizacije snimaka moe se pronai u radu
sluaja uslijed nesavrenosti u izradi objektiva, a pogre- Gaparovi i Gajski 2016a.
ka u preslikavanju koja pritom nastaje naziva se distorzija
objektiva. Distorzija objektiva je pogreka preslikavanja,
koja ne utjee na otrinu snimke ve samo na geometrijska
izoblienja snimke u odnosu na idealno centralno preslika-
vanje (McGlone, 2013).
63

Tablica 1. Distorzijski lanovi prema TU-Standardu (Kager i dr., 2002)
El-Melegy, M. T., Farag, A. A. (2003). Nonmetric lens distortion

4. ZAKLJUAK calibration: Closed-form solutions, robust estimation and model
Tehnoloki razvoj omoguuje nova podruja rada te po- selection, Computer Vision Proceedings: Ninth IEEE International
Conference, 554559.
jednostavljenje i ubrzavanje geodetskih zadataka. Naime,
primjenom bespilotnih letjelica danas moemo vrlo brzo i Fraser, C. S. (2013). Automatic camera calibration in close range
photogrammetry, Photogrammetric Engineering & Remote Sens-
uz znatno manje trokove prikupiti snimke iz zraka kako u
ing, 79(4), 381388.
turistike tako i u strune i znanstvene svrhe. Iz prethodnih
Gajski, D., Gaparovi, M. (2015). Ispitivanje utjecaja distorzije
istraivanja moe se zakljuiti da se i pristupanije bespilot-
objektiva nemjernih digitalnih kamera na tonost fotogrametri-
ne letjelice uz kvalitetnu kalibraciju mogu koristiti u fotogra- jske izmjere, Geodetski list, 69 (92), 1, 27-40.
metrijskoj izmjeri. Kako bi to bilo mogue prethodno treba Gaparovi, M., Gajski, D. (2016a). Algoritam za preciznu elimi-
ukloniti sistematske pogreke, koje uzrokuju geometrijske naciju utjecaja distorzije objektiva digitalnih kamera, Geodetski
deformacije sadraja na snimku u odnosu na matematiki list, 70 (93), 1, 25-38.
model idealnog centralnog preslikavanja. Pritom najvei Gaparovi, M., Gajski, D. (2016b). Two-Step Camera Calibration
utjecaj ima distorzija objektiva. Ovaj utjecaj naroito je Method Developed for Micro UAVS, ISPRS-International Archives
izraen kod kamera sa superirokokutnim objektivima. Ia- of the Photogrammetry, Remote Sensing and Spatial Information
Sciences, 829-833.
ko postoje mnogi analitiki modeli za modeliranje utjecaja
distorzije, kod vrlo velikih iznosa distorzije primjenom ovih Hamid, N. A., Ahmad, A. (2014). Calibration of high resolution
digital camera based on different photogrammetric methods, IOP
modela ne moe se jasno razdvojiti utjecaj distorzije od
Conference Series: Earth and Environmental Science, 18(1), 16.
utjecaja ostalih izvora pogreaka mjerenja slikovnih koordi-
ICAO (2015). Unmanned Aircraft Systems (UAS), Cir 328
nata. Na taj nain utjecaj distorzije optereuje i ostale ele-
Kraus, K. (2006). Fotogrametrija 1. dio, Osnove i standardni pro-
mente unutarnje i vanjske orijentacije svake snimke te kvari
cesi, Synopsis, Zagreb.
ukupno fotogrametrijsko rjeenje. Stoga se preporuuje
Luhmann, T., Robson, S., Kyle, S.; Boehm, J. (2014): Close-range
da se najprije ukloni to je mogue vei utjecaj distorzije iz Photogrammetry and 3D imaging. Walter de Gruyter, Berlin.
snimki. Nakon provedenog postupka preduklanjanja dijela
McGlone, J. C. (2013). Manual of Photogrammetry, 6th edition,
distorzije predlae se postupak fototriangulacije sa samo- American Society for Photogrammetry and Remote Sensing,
kalibracijom, uz primjenu odgovarajuih, najee dovoljno Bethesda.
kompleksnih distorzijskih modela (Brown, Torlegard, TU Prez, M., Agera, F., Carvajal, F. (2011). Digital camera calibra-
Be). Potrebno je naglasiti da mnoga softverska rjeenja, tion using images taken from an unmanned aerial vehicle, The
posebno razvijena za izradu 3D modela temeljem snimki s International Archives of the Photogrammetry, Remote Sensing
bespilotnih letjelica (Pix4D, Agisoft Photoscan, Photomo- and Spatial Information Sciences, 38(1), C22.
deler), provode oslobaanje snimki distorzije (idealizirane Perez, M., Aguera, F., Carvajal, F. (2013). Low cost surveying using
an unmanned aerial vehicle, International Archives of the Photo-
snimke) tek nakon provedene fototriangulacije sa samo-
grammetry, RS and Spatial information Sciences, Volume XL-1/
kalibracijom, pa se svakako preporuuje ukloniti distorziju W2, 4-6 September, Rostock, Germany.
prije koritenja navedenih softvera.
Persch, A. (2016). Sajam fotogrametrijske opreme e-mail komu-
nikacija, ISPRS 2016 - XXIII ISPRS Congress, Prag, eka.
Remondino, F., Fraser, C. (2006). Digital camera calibration meth-
LITERATURA: ods: considerations and comparisons, International Archives
CCAA, 2015. Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova, Croa- of Photogrammetry, Remote Sensing and Spatial Information
tian Civil Aviation Agency, Narodne novine br. 49/2015. Sciences, 36(5), 266272.
64

UNMANNED AERIAL VEHICLES IN

PHOTOGRAMMETRIC SURVEY
ABSTRACT:
The development and miniaturization of sensors has led to the development of unmanned aerial vehicles. By
continuously falling prices, UAVs have become widely available. They are frequently used today in a number
of assignments as a new air platform for photogrammetric survey for recording archaeological sites,
landslides, quarries, as well as bridges and tall buildings.
Professional measuring systems for aerial survey are much more expensive than amateur UAVs. An
important feature of such aircraft is their weight, because lighter UAVs (<5 kg) are subjected to fewer legal
restrictions depending on the flight area class. Smaller aircraft are also easier to handle, they can get closer
to the object and can be easily used in tasks with reduced space.
Considering the possibilities of using the unmanned aerial vehicles, surveying as a profession can have major
benefits in terms of new business opportunities, expanding areas of activity and popularization of geodesy.
KEYWORDS: unmanned aerial vehicle, photogrammetry, digital camera.
65

INTEGRACIJA PODATAKA TERESTRIKOG
LASERSKOG SKENERA I BESPILOTNE
LETJELICE ZA POTREBE BIM
MODELA POSTOJEEG STANJA
Diana Beirevi1, Verica Zalovi1, Ivan Cigrovski2
1 Geo-centar d.o.o., Jurja IV. Zrinskog 12b, akovec, Hrvatska

2 GO2BIM d.o.o., Don Boscova 10, Zagreb, Hrvatska
e-pota: diana.becirevic@gmail.com, geo.centar@ck.t-com.hr, ivan.cigrovski@go2bim.hr
SAETAK
Nedvojbeno je da se nalazimo u vremenu tranzicije u 3D okruenje, od virtualne stvarnosti do podruja
graevine i geodezije. Buduim generacijama ovaj sadanji prijelaz zasigurno e predstavljati svakodnevno
radno okruenje. Implementacija BIM-a (engl. Building Information Modeling) kao optimalnog rjeenja za
praenje ivotnog ciklusa objekata u zadnjih nekoliko godina eksponencijalno raste. Primjerice, tijekom 2015.
godine, 79 % projekata u SAD-u i 72 % projekata u Njemakoj imalo je vrlo visoku razinu implementacije
BIM-a. Treba naglasiti da BIM nije softver, esto izjednaavan s programskim rjeenjem Autodesk Revit, ve
tehnologija koja omoguuju bolju integraciju, kolaboraciju i upravljanje virtualnim objektima od njihova
dizajna do uporabe i upravljanja. Poveana svijest o odrivom razvoju, kao i injenica o velikom broju
neadekvatno iskoritenih objekata, koji optereuju okoli i drutvo, dovode do procesa njihove prilagoene
prenamjene (adaptive reuse). Vrlo vanu ulogu u procesu kreiranja BIM modela ponovne uporabe zasigurno
ima evidencija postojeeg stanja. Posebice u sluajevima u kojima tehnika dokumentacija nije digitalizirana,
nije 3D, nije aurna ili uope ne postoji. Suvremene geodetske metode omoguuju prijenos 3D modela
postojeeg stanja u virtualnu stvarnost. Spoj 3D oblaka toaka kao rezultata terestrikog laserskog
skeniranja i 3D oblaka toaka generiranog iz zranih snimaka bespilotnih letjelica savreno je aurna,
detaljna i precizna podloga za modeliranje postojeeg stanja i generiranja modela prenamjene. Bespilotne
letjelice u ovom sluaju izvrsno odgovaraju na prijanju nemogunost adekvatne izmjere teko dostupnih
elemenata graevina kao to su npr. krovita. Kroz ovaj rad bit e prikazan primjer integracije podataka
terestrikog laserskog skeniranja i podataka bespilotne letjelice za potrebe generiranja BIM modela
postojeeg stanja.
KLJUNE RIJEI: bespilotna letjelica, BIM, laserski skener, postojee stanje, 3D oblak toaka
1. UVOD
BIM (engl. Building Information Modeling) tehnologija projekata u Njemakoj, 71 % projekata u Francuskoj, 66%
neupitno postaje tehnologijom dananjice i tehnologijom projekata u UK-u te 43 % u Japanu imalo vrlo visoku
budunosti. BIM kao proces omoguuje uinkovitu ko- razinu implementacije BIM-a (Kiviniemi, 2016). Navedeni
munikaciju svih ukljuenih strana te osigurava znaajno podaci govore o vrlo visokoj razini implementacije i glo-
smanjenje trokova i poveanje uinkovitosti u raznim se- balnoj prepoznatljivosti prednosti koje BIM proces donosi
gmentima posla: od izrade 3D projektne dokumentacije za one koji planiraju dugorono i odrivo.
preko izvoenja radova do uinkovite uporabe, odrava- Osnova BIM sustava je 3D model objekta, koji osim vizu-
nja, renovacije ili prenamjene objekata. alne reprezentacije u sebi sadri i mnoge druge informa-
Statistiki podaci govore da je tijekom 2015. godine cije potrebne za izradu projektne dokumentacije. BIM je
79% projekata u SAD-u, 73% projekata u Brazilu, 72% multidisciplinaran proces kreiranja virtualnog ivog objekta
66

u kojem sudjeluje veliki broj struka (arhitekti, elektroine- se prevladavanjem mogu osigurati kvalitetni temelji za
njeri, strojari, graevinari, geodeti i dr.), i to prije njego- poveanu efikasnost izvedbe i razvoja projekta u bliskoj
ve realizacije u stvarnosti. Nadovezujui se na navedeno budunosti.
razumljiv je velik naglasak u svijetu BIM-a na kolaboraciji U ovom radu osvrnut emo se na istraivanje mogunosti
s ciljem poveanja uinkovitosti i kvalitete rezultata. Pra- spajanja podataka dobivenih razliitim senzorima s ciljem
enja, analize, odluke, modifikacije i optimizacija rjeenja kreiranja kvalitetne podloge za modeliranje 3D modela
u virtualnoj stvarnosti pridonose utedi vremena i resursa
postojeeg stanja u BIM okruenju. Kao i do sada, tehno-
prilikom realizacije objekta u realnosti, na predmetnoj lo-
logija i njene mogunosti nisu sami sebi svrha ve uspjeno
kaciji. Uz navedeno, proces upravljanja objektom svakako
koritenje njenih prednosti i dostignua za napredak rad-
se moe nastaviti kroz virtualni model kao realan odraz
nih procesa i utede vremena i novca predstavljaju teite
izgraenog.
i izazov u ovom radu.
Zanimljiv dio BIM tehnologije je as built BIM, tj. koritenje
BIM procesa prilikom modeliranja postojeeg stanja gra-
evina. Ovo je svakako koristan alat u poslovima rekon- 2. VANOST NAPREDNE
strukcije ili prenamjene. Istraivanja o odrivom razvoju, GEODETSKE IZMJERE
zelenoj gradnji i zatiti okolia sve vie istiu injenicu da U BIM OKRUENJU
graevine sudjeluju s 40 % u ukupnoj potronji energije
Daljinska istraivanja, fotogrametrija i LiDAR (engl. Light
(Bennett, 2009). Takoer, trenutani ekonomski trendovi,
Detection And Ranging) tehnologije su koje se esto pre-
ali i poveana svijest ljudi, sve vie dovode do smanjenja
klapaju i meusobno natjeu na tritu. Velika je vjerojat-
izgradnje novih objekata, stavljajui naglasak na isplativost
nost da e sve ove metode nai svoje mjesto u okrilju BIM
renovacije ili prenamjene postojeih objekata koji se e-
tehnologije, u kontekstu rada na prikupljanju podataka
sto nalaze na vrlo atraktivnim lokacijama. S prenamjenom
postojeih objekata tei se odrivom okoliu, ostvarivanju o okolini, onakvoj kakva zapravo jest (Page, 2012). Chen
financijskih i drutvenih prednosti, i to kroz smanjenje po- (2012), jedan od vodeih geodetskih strunjaka u primjeni
tronje energije za izgradnju i odravanje novih objekata. novih tehnologija u radnim procesima, u svom osvrtu go-
Strunjaci navode da e ak 60 % projekata u sljedeih vori da je pred nama uzbudljivo vrijeme u kojem e kom-
20 godina rabiti postojee strukture. Proces prilagodbe binacija novih tehnologija, primjerice laserskog skeniranja,
starih graevina u nove svrhe, odnosno tzv. prilagoena BIM-a i mobilnog kartiranja postati standard koji e utje-
ponovna uporaba, svojevrsni je zaokret u graevinskoj in- cati na sve faze ivotnog ciklusa cjelokupne infrastrukture.
dustriji (Bennett, 2009), a posjedovanje tonih podataka Moemo slobodno rei da su se predvianja ve ostvarila.
o izgraenim objektima postaje vitalnom komponentom Faza prikupljanja visokokvalitetnih prostornih podataka ra-
cjelokupnog planiranja ovakve vrste. Ni jedan proces pre- zliitim senzorima doivljava svoj vrhunac. Izazov predstav-
namjene objekata ne moe biti uspjeno implementiran lja obrada prikupljenih podataka i uspjeno filtriranje onog
bez osnove koju ine aurna dokumentacija primjerene dijela podataka koji nam u zadanom trenutku treba. Velika
kvalitete koja evidentira postojee stanje. Dokumentacija ekspanzija softverske industrije u podruju 3D podatka
postojeeg stanja esto ne postoji, nije u skladu sa sta- (koji spadaju u tzv. big data) takoer donosi znaajne re-
njem na terenu, nije digitalna ili nije 3D. U sluajevima kad zultate u podruju obrade kako bi se iz prostornih podata-
prethodno navedene stavke nisu zadovoljene, razmilja se ka dobile uporabljive prostorne informacije koje su osnova
o brzom i efikasnom prikupljanju podataka o postojeem za donoenje odluka u svih onih 80 % sfera u kojima
stanju objekta. je prostorna komponenta vana. Ekspanzija tehnologije i
Svakako je potrebno odabrati primjerenu metodu i teh- pokuaj njenog uklapanja u svakodnevni radni proces na
nologiju prikupljanja podataka o postojeem stanju koji smo navikli zahtijeva svakodnevno uenje i usvajanje
predmetnih objekata. U spomenutom kontekstu, tere- znanja i vjetina. esto je ovaj proces teak i zahtijeva do-
striko lasersko skeniranje i aerofotogrametrija zauzimaju datni angaman koji e sigurno u budunosti initi razliku
znaajnu ulogu. Koritenjem modernog instrumentarija u poslovnoj uspjenosti tvrtki koje su odluile investirati
zastupljenog na tritu i optimalnim odabirom metode novac, vrijeme i trud u nove radne procese i edukaciju, kao
izmjere mogu se prikupiti donedavno nezamislive koliine i onih koje e transformacija metodologija rada ostaviti na
visokokvalitetnih prostornih podataka. Velik broj inenjera niim razinama te ograniiti njihove poslovne mogunosti
svakodnevno radi na istraivanju mogunosti i ogranienja na tritu koje otvara velike 3D apetite korisnika.
te kreiranju radnih procesa kojima se moderne tehnologije
mogu implementirati u svakodnevni rad s ciljem poveanja
efikasnosti i kvalitete finalnog proizvoda. 3. PRIKUPLJANJE PODATAKA O
Povezivanje, tj. integriranje visokokvalitetnih trodimenzi-
PREDMETNOM OBJEKTU
onalnih prostornih podataka prikupljenih razliitim sen- Koriteni senzori u ovom istraivakom projektu su bes-
zorima, s ciljem dobivanja cjelovitog prikaza predmet- pilotna letjelica Topcon Falcon 8 Trinity kojom e se krei-
nog dijela stvarnosti, svakako je izazov dananjice ijim rati oblak toaka temeljem georeferenciranih fotografija
67

i terestriki laserski skener Faro Focus3D X130 kojim e se skenerom (TLS). Ovim istraivakim radom pokuat emo
kreirati oblak toaka temeljem LiDAR tehnologije. U pret- spojiti navedene oblake toaka i utvrditi jesu li oni adekvat-
hodnim istraivanjima koritenje laserskog skeniranja za na podloga za modeliranje postojeeg stanja koritenjem
as built BIM, tzv. scan to BIM procesu, odreeni problem BIM alata.
je predstavljalo prikupljanje podataka o teko dostupnim
dijelovima objekta, kao to je primjerice krovite visokih 3.1 Terestriko lasersko skeniranje
zgrada. Koritenjem bespilotnih letjelica moe se rijeiti
U prvoj fazi terenske izmjere koriten je Faro Focus3D X130
navedena tekoa. tovie, veina strunjaka koji rade na
laserski skener kojim su se prikupili podaci o eksterijeru
istraivanju ovog podruja predlau da se bespilotna letje- predmetnog objekta i dijelu interijera (podrum, prizemlje
lica koristi za prikupljanje podataka o eksterijeru, a tere- i dva kata). Ovaj skener skenira izuzetno velikom brzinom
striki laserski skener za prikupljanje podataka o interijeru. i slui za detaljno mjerenje i izradu dokumentacije. Uz
Naravno da postoje polemike oko kvalitete oblaka toaka pomo ekrana osjetljivog na dodir i funkcija za kontrolu
dobivenih iz snimaka prikupljenih bespilotnom letjelicom snimanja Focus3D koristi se laserskom tehnologijom koja
(UAV) i oblaka toaka prikupljenih terestrikim laserskim u samo nekoliko minuta proizvodi nevjerojatno detaljne
Slika 1. Registracija podataka unutar Faro Scene 6
Slika 2. Oblak toaka dobiven metodom terestrikog laserskog skeniranja
68

trodimenzionalne slike kompleksnih graevina i nudi ge- Poznavanje osnova moderne fotogrametrije svakako je
ometriju velikih razmjera. Dobivena slika skup je milijuna nuno za razumijevanje tehnologije i njezino ispravno
3D mjerenih toaka koje daju stvarni digitalni prikaz posto- koritenje, ali u ovom trenutku detaljno objanjavanje
jeeg stanja na terenu. Uz sam skener koritene su sfere i ovih metoda nije fokus ovog rada. Za konkretni primjer
markice koje slue za povezivanje, tj. registraciju skenova koritena je Topcon Falcon Trinity 8 bespilotna letjelica.
s razliitih stajalita. Tonost mjerenja koritenog skenera Navedeni bespilotni sustav, odnosno letjelica, ima osam
je do 2 mm, a brzina skeniranja do 976.000 toaka u rotora, vrlo je stabilna i pogodna za snimanje objekata
sekundi. te njihovu inspekciju.
Snimanje je odraeno u dva leta po 10 minuta prema na-
3.1.1 Registracija podataka pravljenom planu leta s visine 57,8 m. Snimljene su 32 fo-
terestrikog laserskog skenera tografije iznad predmetnog objekta i 3 fotografije manual-
Registracija podataka skeniranja napravljena je u programu nim nagibom kamere. Za apsolutno orijentiranje koriteno
FARO Scene 6. Scene je softver za obradu i upravljanje je 10 orijentacijskih toaka (engl. ground control points) iji
skeniranim podacima koji omoguuje efikasno i jedno- je apsolutni poloaj odreen RTK GPS-om u nacionalnom
stavno automatsko prepoznavanje objekata, registraciju koordinatnom sustavu. Kao orijentacijske, referentne toke
skenova i pozicioniranje. Tijekom terestrikog laserskog odabrani su desni gornji rubovi ahtova koji su okruivali
skeniranja koriteno je 25 stajalita za eksterijer i eljeni predmetni objekt. Postignuta prostorna rezolucija (engl.
dio interijera uz koritenje sfera i markica na temelju kojih ground sample distance, GSD) je 7,18 mm/pix.
se radi registracija, odnosno povezivanje skenova razliitih
stajalita u cjelovit oblak toaka.
Nakon povezivanja svih 25 skenova generiran je 3D oblak
toaka prikazan na slici 2.
4. IZMJERA BESPILOTNOM
LETJELICOM
U naim prethodnim istraivanjima Scan to BIM procesa
za potrebe dokumentiranja postojeeg stanja objekta ko-
riten je iskljuivo terestriki laserski skener. Uz vrlo visoku
efikasnost izmjere i visoku kvalitetu dobivenih podataka
uoen je nedostatak koritenja samo ove tehnologije pri-
likom izmjere visokih objekata. Naime, terestriki laserski
skener nije u mogunosti prikupiti podatke o tee dostu-
pnim dijelovima objekta kao to su krovita. esto se na
tim dijelovima oblaka toaka vidi nedostatak podataka
(slika 2). Taj dio podataka (krovite) potrebno je osigurati Slika 3. Poloaji kamere i preklop snimaka
drugom metodom, kako bi 3D podloga za modeliranje
postojeeg stanja, u ovom sluaju koritenjem BIM alata,
4.1 Registracija podataka
bila potpuna i zaista odraz stvarnog stanja u svim dijelo-
bespilotne letjelice
vima predmetnog objekta.
Registracija podatka, tj. kreiranje 3D prikaza, prije svega
U zadnjih nekoliko godina postajemo svjesni velike ek-
oblaka toaka temeljem 2D fotografija, provodi se s po-
spanzije prikupljanja podataka koritenjem bespilotnih
mou softvera Agisoft PhotoScan. Funkcijom Align Photos
letjelica (engl. unmanned aerial vehicles). Naravno da je
pronaene su zajednike toke izmeu snimaka i kreiran je
u geodetskog struci, kojoj je primarni fokus preciznost i
grubi oblak toaka (engl. sparse point cloud). Nakon izrade
tonost prikupljenih podatka teite na profesionalnim grubog oblaka toaka provedeno je georeferenciranje i
sustavima, odnosno profesionalnim bespilotnim letjelica- kreiranje gustog oblaka toaka (engl. dense point cloud)
ma koje se u mnogoemu razlikuju od onih hobistikih. visoke kvalitete.
Oblak toaka dobiven izmjerom bespilotnom letjelicom
(engl. drone mapping) generiran je drugaijom metodo-
logijom od oblaka toaka dobivenog laserskim skenerom. 4.2 Spajanje oblaka toaka terestrikog
Primjenom metoda moderne fotogrametrije i specijalizi- laserskog skenera i oblaka
ranih softverskih rjeenja kao to su primjerice Agisoft toaka bespilotne letjelice
PhotoScan, 3Dsurvey, Pix4D, DroneDeploy ili DataMa- Spajanje fotogrametrijskog oblaka toaka i oblaka toaka
pper mogue je transformirati 2D fotografije u 3D prikaze terestrikog laserskog skenera obavljeno je u programu
(3D oblak toaka, digitalni model terena i ortomozaik). PointCAB. Prvo se uitao UAV oblak toaka i na njemu su
69

(a) (b)
Slika 4. (a) Registracija podataka u Agisoft PhotoScan programu
(b) Oblak toaka krovita generiran Topcon Falcon Trinity 8 bespilotnom letjelicom
Slika 5. Transformacija UAV i TLS oblaka toaka u PointCAB-u
se odredile referentne toke (desni gornji rubovi ahtova) Nakon transformacije i povezivanja podataka u isti koor-
u koordinatnom sustavu projekta, tj. HTRS-u. Podaci o dinatni sustav definirano je podruje (slika 6) koje e se u
referentnim tokama izvezeni su u *.txt formatu. Nakon *.las formatu izvesti iz PointCAB programa i uitati u neki
uitavanja oblaka toaka terestrikog laserskog skene- od BIM alata.
ra izmjerene su iste toke. Slijedi transformacija (slika 5) Navedena *.las datoteka uitana je u Autodesk ReCap te
podataka terestrikog laserskog skenera u koordinatni poslije u Autodesk Revit s ciljem modeliranja postojeeg
sustav oblaka toaka generiranog bespilotnom letjelicom. stanja objekta.
Slika 6. Podruje za izvoz iz PointCAB-a
70

Slika 7. Spojeni oblak toaka u Autodesk ReCap-u
5. ZAKLJUAK LITERATURA:
Uvidom u mogunosti koje prua trenutano dostupna Arbutina, D. (2012). Suvremene metode izrade snimaka za-
teenog stanja Primjena specijalnih raunalnih alata, Program
tehnologija postajemo svjesni velikih potencijala za pri-
strunog usavravanja ovlatenih arhitekata i inenjera, rukopis,
mjenu vjetina koje posjeduju geodeti i geoinformatiari. 2012.
Bespilotni sustavi i terestriki laserski skeneri izvrsni su ala-
Azhar, S., Hein, M., Sketo, B. (2011). Building Information Mod-
ti koji omoguuju izuzetno brzo, efikasno i vrlo sigurno eling (BIM): Benefits, Risks and Challenges, Leadership Manage-
prikupljanje velike koliine visoko kvalitetnih prostornih ment, Vol. 11, 2011.
podataka. ivimo u trenutku velikog zaokreta od meto- Bennett, T. (2009). BIM and Laser Scanning for AS-built and
da pojedinanog skupljanja karakteristinih toaka (engl. Adaptive Reuse Project: The Opportunity for Surveyors, The
point to point data collection) do prikupljanja velike koli- American Surveyor, No. 6, 2009.
ine sveobuhvatnih podataka (engl. big data capturing) te Chen, Z. (2012). Geodatapoint articles: Who Should Perform As-
njihove manipulacije u virtualnoj stvarnosti. Dobivanje 3D Built Surveys?,
oblaka toaka predmeta opaanja, u konkretnom sluaju Kiviniemi, A. (2016). 1. Meunarodna BIM konferencija u RH,
Zagreb, lipanj 2016
stambeno-poslovne zgrade, u svega 20 minuta leta bes-
pilotnom letjelicom i dva sata terestrikog laserskog skeni-
ranja izuzetan je tehnoloki doseg koji rezultira kvalitetom
izlaznih rezultata i utedama vremena i novca. U ovom ra-
du prikazana je metodologija povezivanja prikupljenih 3D
podatka razliitih senzora kako bismo dobili sveobuhvatnu
podlogu za modeliranje postojeeg stanja. Svjesni smo da
svaka metodologija ima svoje prednosti i nedostatke, pa se
ini da je rjeenje zapravo njihovo meusobno povezivanje
i nadopunjavanje, to je u ovom radu i prikazano. Potpuni
3D oblak toaka koji sadri i podatke o teko dostupnim
dijelovima promatranog objekta rjeenje je za modeliranje
postojeeg stanja.
Pred nama je vrlo uzbudljivo vrijeme u kojem e iskorak
u 3D, kao i fokus na meusobnoj kolaboraciji, zasigurno
postati ono to ini razliku izmeu poslovnih subjekata koji
mogu odgovoriti na potrebe trita i onih koji e morati na-
knadno uloiti u dodatne kapacitete u razvoj tehnologije.
71

DRONE POINT CLOUD AND TERRESTRIAL

LASER SCANNING POINT CLOUD INTEGRATION
AS A BASE FOR AS-BUILT BIM MODELING
ABSTRACT:
Undoubtedly we live in a time of transition to a 3D environment, from virtual reality to construction
industry. This transition will certainly represent daily work environment for the future generations. BIM
implementation is growing rapidly. For example, during 2015, 79% projects in the US and 72% projects in
Germany had a very high level of BIM utilization. BIM is not a software, often equated with Autodesk Revit,
but technology that allows better integration, collaboration and management of virtual objects, from their
design to the application and management.
Deliberate and cost-effective renovation of buildings (adaptive reuse) can generate substantial
environmental, financial, and societal benefits. Accurate as-built data are a critical component of any reuse
process. In particular, this concerns situations where the as built documentation isnt digital, or not in
3D, not up to date or doesnt exist at all. Modern surveying methods are successfully responding to this
challenge. The integration of UAV point cloud and TLS point cloud is up to date, detailed and accurate base
for as built modelling. Drone surveying is perfectly suited for not-easy-to-reach parts of the object such as
roofs.
KEYWORDS: unmanned aerial vehicle, BIM, laser scanner, current state, 3D point cloud
72

STANJE PROSTORNIH
REGISTARA UTJECAJ NA
GOSPODARSTVO I RAZVOJ
DRUTVA
73

PROFIL METAPODATAKA U SKLOPU INSPIRE-A
Marina Tavra1, Jelena Kili1, eljko Heimovi1, Vlado Cetl2, Tea Duplani Leder1
2 Europska komisija, Zajedniki istraivaki centar, Ispra, Italija
e-pota: mtavra@gradst.hr , jkilic@gradst.hr, zeljko.hecimovic@gradst.hr, vlado.cetl@jrc.ec.europa.eu, tleder@gradst.hr
SAETAK
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) postaje sastavnica
Europske infrastrukture prostornih podataka odreene INSPIRE direktivom (engl. Infrastructure for
Spatial Information in the European Community). Osnovne komponente NIPP-a su podaci, metapodaci,
institucionalni okvir, standardi i politika. Katalog metapodataka omoguuje pretraivanje prostornih
podataka unutar NIPP-a. Uloga metapodataka je da poveu elemente koji tvore infrastrukturu prostornih
podataka (IPP): od tema prostornih podataka i prostornih podataka IPP-a do korisnika i njihovih potreba
te funkcionalnosti koji se ele postii IPP-om. U radu je prikazano na koji nain INSPIRE direktiva provodi
politiku ureenja prostornih podataka kroz metapodatke. Metapodaci omoguuju optimalno koritenje
podataka. Iskoritavanjem podataka i otvorenim pristupom podacima omoguava se razvoj poslovnih prilika
i modela baziranih na modeliranju i obradi prostornih podataka.
KLJUNE RIJEI: INSPIRE, IPP, metapodaci, koritenje podataka
1. UVOD Suradnja
Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) defi- Katalog

nirana je kao skup tehnologija, mjera, normi, provedbenih
Metapodaci
pravila, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih imbenika koji
omoguavaju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i odr- Osnovni podaci Ostali podaci
avanje dijeljenja prostornih podataka u svrhu zadovoljenja
Norme i standardi
potreba na nacionalnoj, kao i na europskoj razini (URL 1).
Prema Rajabifard i dr. (2003) i Vancauwenberghe i dr.,
navodi se da se koncept IPP odnosi na skup inicijativa i spo-
Slika 1. Logika struktura IPP-a (Cetl i dr., 2009)
razuma kao podrka podjeli prostornih podataka izmeu
pruatelja i korisnika gdje su osnovne komponente podaci,
podataka, mehanizme za koordinaciju i nadzor, procedure
metapodaci, institucionalni okvir, standardi i politika.
i procese uspostave, odravanja i dostupnosti u skladu sa
Ulaskom Hrvatske u EU, hrvatski NIPP postaje sastavnica zakonom. Osiguranje interoperabilnosti prostornih podata-
Europske infrastrukture prostornih podataka odreene ka daje osnovu za bolje upravljanje i iskoritavanje resursa.
INSPIRE direktivom (URL 2). INSPIRE direktiva zasniva se
na nacionalnim IPP-ovima zemalja lanica Europske unije.
INSPIRE direktiva teme prostornih podataka organizira u 2. METAPODACI
tri skupine (Annex I, II i III) prema prioritetima ureenja
Metapodaci ili podaci o podacima openito predstavljaju
podataka.
skup atributa koji opisuju sadraj, kvalitetu, dostupnost i
Gledano s funkcionalnog stajalita NIPP-a, metapodaci ine pristup podacima, kao i uvjete i ostale karakteristike poda-
poveznicu izmeu podataka u NIPP-u i ostalih sastavnica. taka (URL 3).Metapodaci su dio podataka te s njima tvore
INSPIRE (URL 2) kao direktiva, odnosno koordinacijsko tije- jedinstvenu cjelinu. Prilikom prikupljanja podataka potreb-
lo zadueno za podatke na podruju Europe, navodi da IPP no je dokumentirati metapodatke te ih aurirati svaki put
ukljuuje metapodatke, prostorne podatke, mrene usluge kad se podaci mijenjaju (URL 1). ISO definira metapodatke
i tehnologije, sporazume o dijeljenju, pristupu i uporabi kao podatke o izvorima podataka, dok ih INSPIRE definira
74

kao informacije koje opisuju izvore prostornih podataka te 3.1 Standardi i norme metapodataka
omoguuju njihovo otkrivanje, pregledavanje i koritenje
Normizaciju i stvaranje normi moemo opisati kao proces
(Heimovi, 2016).
izrade i prihvaanja normi kao slubeno definiranih do-
Direktiva 2007/2/EC utvruje opa pravila za uspostav- govora i sporazuma na razini jedne zemlje ili na globalnoj
ljanje infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj razini (Cetl i Roi, 2005). Najznaajnije norme i standardi,
uniji. S obzirom na to da je za pravilno funkcioniranje in- iznimno vani za jednoznanost i usklaenost metapoda-
frastrukture potrebno da korisnik moe pronai skupove taka, jesu (Trtanj, 2011):
i usluge prostornih podataka i utvrditi njihovu korisnost FGDC Content Standard for Digital Geospatial
za daljnju svrhu, lanice trebaju osigurati opise u obliku Metadata (CSDGM), hrvatski standard za
metapodataka za skupove prostornih podataka i usluga metapodatke koji je 1994. godine uveo Federal
(URL2). INSPIRE prepoznaje tri vrste izvora prostornih po- Geographic Data Committee. Standard definira
dataka te ih definira kao (Heimovi, 2016): sadraj i strukturu za 220 elemenata metapodataka.
1. skup prostornih podataka definiran je kao ISO 19115 Geographic Information Metadata,
jednoznana odrediva zbirka prostornih podataka meunarodna norma koja definira opu svrhu
2. niz skupova prostornih podataka definiran metapodataka u podruju geoinformacija.
kao skupovi prostornih podataka koji su Donesena je 2003. godine, a cilj joj je pruiti
izraeni prema istoj specifikaciji strukturu za opis prostornih podataka. Norma je
prihvaena u Hrvatskoj u izvorniku s hrvatskim
3. usluge prostornih podataka koje podrazumijevaju
ovitkom pod oznakom HRN EN ISO 19115.
raunalne operacije koje se mogu izvravati
pozivanjem raunalne aplikacije nad prostornim Dublin Core Metadata Initiative, inicijativa pokrenuta
podacima sadranim u skupu prostornih 1995. godine, iji je rezultat Dublin Core Metadata
podataka ili na pridruenim metapodacima. Element Set koji omoguuje lake i uinkovitije
pronalaenje traenih izvora na internetu, a ini
ga 15 opisnih elemenata metapodataka.
3. PROFIL METAPODATAKA INSPIRE dokumenti koji definiraju
U SKLOPU INSPIRE-A metapodatke (Heimovi, 2016):
INSPIRE (URL 2) kao direktiva, odnosno koordinacijsko INSPIRE direktiva, Direktiva 2007/2/EZ Europskog
tijelo za podatke na podruju Europe, navodi da IPP uk- parlamenta i Vijea od 14. oujka 2007. o uspo-
ljuuje metapodatke, skupove prostornih podataka i us- stavljanju infrastrukture za prostorne informacije
luge, mrene servise i tehnologije, sporazume o dijeljenju, u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108/1, 25. 4.
pristupu i uporabi podataka, mehanizme za koordinaciju i 2007.) (European Parliament, 2007)
nadzor, procedure i procese uspostave, odravanja i dostu- Corrigendum to INSPIRE Metadata Regulation
pnosti u skladu sa zakonom. Osiguranje interoperabilnosti (15.12. 2009.) (European Parliament, 2008)
prostornih podataka daje osnovu za bolje upravljanje i
INSPIRE Metadata Regulation (3. 12. 2008.) (Eu-
iskoritavanje resursa.
ropean Parliament, 2015)
Prvi je uvjet implementacije INSPIRE-a pretraivanje me- INSPIRE Metadata Implementing Rules Technical
tapodataka koje treba biti dostupno za izvore prostornih Guidelines: Highlight of key changes between ver-
podataka. sion 1.2 and version 1.3 (18. 12. 2013) (European
INSPIRE profil metapodataka oblikovan je prema ISO/TC Commision, 2013).
211 normama. Iz ovih normi za potrebe INSPIRE direktive Postupak normiranja vrlo je bitan za razvoj pojedinih
izdvojeni su nizovi skupova, skupovi i usluge prostornih gospodarskih grana, novih tehnologija, poduzetnitva te
podataka. drutva u cjelini. Meu najpoznatijim su organizacijama
Metapodaci su strukturirani tako da imaju elemente koji ih koje se bave normiranjem geoinformacija i metapodataka
odreuju (elemente metapodataka za definiciju metapo- (Heimovi, 2016):
datka), domenu vrijednosti, obaveze i poveznice. International Organization for Standardization (ISO),
Novi profil metapodataka opisan je u tehnikim uputama krovna organizacija za normiranje. ISO je
za provedbu specifikacije metapodataka. Osnovna razli- podijeljen na Tehnike odbore. ISO/TC 211
ka izmeu verzija 1.2 i 1.3 tehnikih uputa za provedbu nadlean je za normiranje geografskih
specifikacije metapodataka bitna za NIPP jest da je dodan informacija te publicira norme iz domene
hrvatski jezik u izborniku jezika izvora podataka i jeziku geoinformacija u seriji 19xxx normi. (URL 4).
metapodataka. Ostale razlike odnose se na specifinije Open Geospatial Consortium (OGC),
upute radi olakavanja unosa i uklanjanja pogreaka teh- neprofitna meunarodna udruga koja se bavi
nike naravi u cilju ispravne validacije metapodataka. normiranjem i uvoenjem novih tehnologija u
75

podruje geoinformacija te s ISO-om definira pripremljenim metapodacima prema uputama koje se ta-
normiranje u podruju geoinformacija koer nalaze u sklopu geoportala.
Comit Europen de Normalisation (CEN), Nacionalni repozitoriji moraju obuhvaati sve elemente
tijelo za normizaciju na razini EU-a koje nalae INSPIRE sheme metapodataka s mogunou proirenja
norme (uglavnom preuzete ISO norme) koje su dodatnim elementima metapodataka s obzirom na nacio-
obvezujue za zemlje lanice EU-a (URL 5) nalne karakteristike i potrebe korisnika (Heimovi, 2016).
Hrvatski zavod za norme (HZN), tijelo Trenutano INSPIRE alat za provjeru nema podrku za hr-
nadleno za donoenje normi u Hrvatskoj koje vatski jezik.
uglavnom usvaja gotove norme i prilagoava
ih nacionalnim potrebama (URL 6). 3.3 Status u Hrvatskoj
Profil metapodataka hrvatskog NIPP-a izraen je u skladu
3.2 Tehnika implementacija i s INSPIRE direktivom. Nadograen je i proiren u skladu s
validacija metapodataka potrebama na nacionalnoj razini, a svi dodatni elementi u
INSPIRE razlikuje dva XML predloka metapodataka ovi- skladu su s ISO normama.
sno o vrsti izvora metapodataka: predloak za skup i niz Prema izvjetaju o hrvatskom NIPP-u (URL 7), osnovana
te predloak za usluge prostornih podataka. Postoji vie je radna skupina zaduena za metapodatke u hrvatskom
programa koji se koriste za ureivanje metapodataka: NIPP-u. Radna skupina zaduena je za metapodatke, tran-
GeoNetwork, ESRI Geoportal, INSPIRE geoportal (slika 1) sformacije podataka i podrku upravljanju izmeu dionika.
Metadata Editor, CatMDEdit, QSphere i dr. Programi se NIPP u Hrvatskoj uspostavljen je Zakonom o dravnoj iz-
meusobno razlikuju ovisno o normama koje podravaju, mjeri i katastru nekretnina (NN 16/2007), a Zakonom o NI-
korisnikom suelju, podranom operacijskom sustavu i dr. PP-u Dravna geodetska uprava (DGU) nacionalna je kon-
Provjera ili validacija metapodataka postupak je usporedbe takt-toka za INSPIRE direktivu. Zakonom su metapodaci
metapodataka s obzirom na prethodno definiranu shemu definirani kao informacije koje opisuju skupove i usluge
te se provodi s pomou programa za ureivanje metapo- prostornih podataka i omoguuju njihovo otkrivanje, pre-
dataka koji najee imaju i mogunost provjere unesenih gled i uporabu. Okvirno je definiran profil metapodataka
metapodataka. kao informacije o prostornim podatcima (opis sadraja),
INSPIRE geoportal validator daje mogunost javne pro- usklaenosti podataka s propisanim normama, pravima
vjere metapodataka s obzirom na INSPIRE shemu. Suelje uporabe skupova i usluga prostornih podataka, kakvoi i
validatora metapodataka na INSPIRE geoportalu prikaza- valjanosti prostornih podataka, tijelima, javnim sustavima,
no je na slici 2. Osim runog unoenja metapodataka, fizikim ili pravnim osobama odgovornim za uspostavu,
postoji mogunost unosa metapodataka za provjeru u odravanje i distribuciju skupova i usluga prostornih poda-
tekstualnom obliku, kao i predaja datoteka s unaprijed taka te upravljanje njima te o podacima kojima je pristup
ogranien i razlozima ogranienja.
Slika 2. Suelje INSPIRE geoportala
76

Slika 3. INSPIRE geoportal validator metapodataka
Vancauwenberghe, G., Bouckaert, G., Crompvoets, J. (2009). A

4. ZAKLJUAK Network Approach to Spatial Data Infrastructure Applying So-
INSPIRE sheme metapodataka s mogunou proirenja cial Network Analysis in SDI research. In Global Spatial Data In-
osiguravaju interoperabilnost i dostupnost podataka stru- frastructure Conference.
njacima i javnosti. Metapodaci imaju vanu ulogu u IPP-u. Heimovi, . (2016). Metapodaci, Skripta. Sveuilite u Splitu,
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije, Split.
Uz podatke, metapodatci ine osnovu IPP-a. Poznavanje
pravila za oblikovanje metapodataka uz upotrebu alata za Trtanj, . (2011). INSPIRE i Nacionalna infrastruktura prostornih
podataka u Hrvatskoj, diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.
implementaciju i validaciju metapodataka omoguava vid-
UK-MSPPIU = UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1089/2010 od 23. stu-
ljivost prostornih podataka pruateljima i olakan pristup
denoga 2010. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlam-
korisnicima. Dostupnost i otvorenost podataka osigurava enta i Vijea o meu operativnosti skupova prostornih podataka
razvoj drutva i gospodarstva. Nove grane gospodarstva i usluga u vezi s prostornim podacima.
osnivaju se na dostupnim otvorenim prostornim podacima, Narodne novine broj 16/2007: Zakon o dravnoj izmjeri i katastru
no iako postoje alati i posebni pretraivai za tu vrstu poda- nekretnina.
taka, jo uvijek ima problema s pronalaenjem podataka. Narodne novine broj 56/2013: Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi
Strukturirani opis podataka u obliku metapodataka zasada prostornih podataka.
osigurava pristup podacima kroz kataloge i pretraivae.
Pretpostavlja se da e razvoj semantikog pristupa zajedno s Popis URL-ova:
razvojem tehnologije, i posljedino optimizacijom prostornih URL 1: Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, www.
podataka, uvelike oblikovati sadanji pristup metapodacima. nipp.hr, 12. 6. 2016.
Iako je u posljednje vrijeme uoen velik napredak u izgradnji URL 2: INSPIRE Directive, http://inspire.ec.europa.eu/ 13. 6. 2016.
prostornih podataka, prava prednost infrastrukture prostor- URL 3: Geoportal Grada Zagreba, https://geoportal.zagreb.hr/
nih podataka uoit e se tek kada se ira javnost ukljui u Metapodaci.aspx, 9. 7. 2016.
njezinu izgradnju i svakodnevnu upotrebu. URL 4: ISO (2015): International Organization for Standardization,
http://www.iso.org, 9. 7. 2016.
URL 5: CEN (2015): European Committee for Standardization,
LITERATURA: https://www.cen.eu, 9. 7. 2016.
Cetl, V., Masteli Ivi, S., Tomi, H. (2009). Nacionalna infrastruk- URL 6: Hrvatski zavod za norme, http://www.hzn.hr, 9. 7. 2016.
tura prostornih podataka kao javni projekt trajnoga karaktera. URL 7: Eionet, CENTRAL DATA REPOSITORY : http://cdr.eionet.
Kartografija i geoinformacije, 8(11), 69-83. europa.eu/hr/eu/inspire/reporting/envvznxva/HR_Three_annual_
Cetl, V., Roi, M (2005). Opisivanje geoinformacija metapodaci- INSPIRE_Country_Report_20160516_FINAL.doc/manage_docu-
ma. Godetski list, 2, 149-161. ment, 10. 7. 2016.
77

INSPIRE METADATA PROFILE

ABSTRACT:
As Croatia joined the EU, Croatian the National Spatial Data Infrastructure (NSDI) became part of the
European Spatial Data Infrastructure defined trough INSPIRE Directive (Infrastructure for Spatial Information
in the European Community). The basic components of the NSDI are the following: data, metadata,
institutional framework, standards and policies. The metadata catalogue allows the discovering of spatial
data source within the NSDI. The role of metadata is to link the elements which make up the spatial
data infrastructure (SDI); from the spatial data themes and SDI data to the users and their needs and the
functionality we wish to achieve by means of the SDI. The paper describes how the INSPIRE Directive was
used to implement the policy of planning of spatial data through metadata. Knowing the metadata profile
offered as part of the INSPIRE directive enables us to optimize the use of data. Data leveraging and open
access enables the development of business opportunities and models based on modelling and processing of
spatial data.
KEYWORDS: data usage, INSPIRE, metadata, spatial data infrastructure
78

IZAZOVI JLRS-A U PROMJENAMA ZEMLJINIH
EVIDENCIJA I ZAKONSKIH REGULATIVA
Kreimir Ljulj1, Josip Lisjak2
1 Grad Zagreb, Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Trg Stjepana Radia 1, Zagreb, Hrvatska
2 Grad Poega, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarenje, Trg Svetog Trojstva 1, Poega
e-pota: kresimir.ljulj@zagreb.hr, josip.lisjak@pozega.hr
SAETAK
Rad istie vanost javnih registara, odnosno zemljinih i drugih evidencija te vanost sreivanja nekretnina
u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave kao kvalitetne osnove za investicije. Daje uvid u interne registre
jedinica lokalne samouprave, naine evidentiranja nekretnina u JLRS-u za razliku od dravne razine i
sreivanja imovinsko-pravnih odnosa kao preduvjeta za raspolaganje. Takoer je prikazana i vanjska
revizija naina upravljanja nekretninama te uloga geodetskih strunjaka u cjelokupnom procesu upravljanja
nekretninama JLRS-a.
KLJUNE RIJEI: nekretnine, JLRS, pisana suglasnost, upravljanje imovinom, dravna revizija
1. UVOD JLRS KAO VLASNIK

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (na- (8) Na pravo vlasnitva jedinica lokalne samouprave i je-
dalje: JLRS) mogu biti i jesu nositelji prava vlasnitva, a i dinica lokalne samouprave i uprave na odgovarajui e se
drugih stvarnih prava kako kae l. 1 Zakona o vlasnitvu i nain primjenjivati pravila o vlasnitvu Republike Hrvatske,
drugim stvarnim pravima (NN br. 81/2015, proieni tekst) ako nije to drugo odreeno zakonom, niti proizlazi iz
(nadalje: ZoV). Isti zakon daje nam temelj za stvaranje pre- naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasnitva ustanova,
dodbe o dvojnoj prirodi nekretnina u vlasnitvu JLRS-a. S te s njima izjednaenih pravnih osoba. Dakle, zakonoda-
jedne strane tu je l. 30 ZoV-a koji kae: Pravo vlasnitva vac u l. 35 ZoV-a naglaava jednakost poloaja JLRS-a i
je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga privatnih vlasnika, te st. 7 naglaava dunost postupanja
nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je kao dobrog domaina.
volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije
protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima. Iz 1.1 Nekretnine u vlasnitvu
prava vlasnitva proizlazi, meu ostalim, pravo posjedova- Grada Zagreba
nja, uporabe, koritenja i raspolaganja svojom stvari. Ono
Temeljna podjela imovine u vlasnitvu pravnih osoba jav-
to esto zaboravljamo, a to svaki put treba naglasiti, jest
nog prava jest na imovinu koju ine javna (upravna) imo-
da pravo vlasnitva obvezuje! l. 31 ZoV-a: Vlasnitvo
vina (javne stvari, stvari u javnom vlasnitvu), koja slui
obvezuje i vlasnik je duan pridonositi opem dobru, pa je
bilo za opu, bilo za javnu uporabu, te privatna (fiskalna)
openito prilikom izvravanja svoga prava duan postupati
imovina, kojoj je osnovni cilj da donese financijsku korist
obzirno prema opim i tuim interesima koji nisu protiv-
proraunu. Za upravljanje imovinom Grada Zagreba nad-
ni njegovu pravu. Obveza vlasnika da pridonosi opem
lena su gradska upravna tijela iz djelokruga njihova rada
dobru posebno je naglaena iz perspektive JLRS-a kao
(obrazovanje, kultura i sport, zdravstvo, socijalna zatita i
vlasnika nekretnine, na to je ukazano lankom 35. ZoV-a:
osobe s invaliditetom, mjesna samouprava, komunalna in-
(1) Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava frastruktura, poljoprivreda i umarstvo i druge djelatnosti).
koje su nositelji prava vlasnitva imaju kao vlasnici u prav-
Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada
nim odnosima jednak poloaj kao i privatni vlasnici, ako ustrojen je za upravljanje dijelom imovine koja se komer-
zakonom nije to drugo odreeno. cijalno koristi te obavlja poslove koji se odnose na dena-
(7) Tko god odluuje o opim dobrima ili o stvarima u cionalizaciju, vlasnitvo i druga stvarna prava, izvlatenje
vlasnitvu Republike Hrvatske, ili njima upravlja, duan je i druga ogranienja vlasnitva i drugih stvarnih prava, ko-
postupati kao dobar domain i odgovara za to. ritenje graevinskog zemljita, stjecanje, raspolaganje,
79

Tablica 1. Tablica iz dokumenta Dravnog ureda za reviziju: Izvjee o obavljenoj reviziji:

Upravljanje i raspolaganje nekretninama Grada Zagreba, sijeanj 2016.
Tablica 2. Tablica iz dokumenta Dravnog ureda za reviziju: Izvjee o obavljenoj reviziji:

Upravljanje i raspolaganje nekretninama Grada Zagreba, sijeanj 2016.
upravljanje i koritenje nekretninama, pokretninama i pra- 1.2 Problematika nekretnina

vima u vlasnitvu Grada Zagreba, imovinsko-pravne od- u vlasnitvu JLRS-a
nose u svrhu ureenja graevinskog zemljita, ureivanje
Kompleksna povijest stjecanja nekretnina, povrat odu-
vlasniko-pravnih odnosa, uknjibu i evidenciju imovine
zete imovine, neusklaenost upisa u javnim registrima i
Grada.
brojnost nekretnina oteavajue su okolnosti u njihovu
Grad Zagreb kao pravna osoba javnog prava nositelj je koritenju, raspolaganju, evidentiranju i drugim aspektima.
prava vlasnitva na prilino velikom broju nekretnina. Tu se
Ozbiljan je problem brojnost zakona koji su temeljna pod-
ubrajaju javne povrine, groblja i krematoriji, javni objekti,
loga za stjecanje nekretnina JLRS-a, a ne postoji arobni
komunalne graevine i dr. Nas geodete posebno zanimaju
tapi koji bi npr. sve nerazvrstane ceste selektirao i
zemljita. Grad Zagreb moe prodavati graevinsko zemlji-
evidentirao kao imovinu jedinica lokalne samouprave, ili
te u svom vlasnitvu ako nije potrebno za izgradnju gra-
jo bolje, uknjiio kao vlasnitvo unutar ZIS sustava i tako
evina javne i drutvene namjene, odnosno za ostvarivanje
zaista ostvario program ureena zemlja. Na ovom ma-
drugog interesa, te prema propisima koji ureuju vlasni-
lom primjeru geodetska struka treba manifestirati svoje
tvo i druga stvarna prava, prostorno ureenje i gradnju.
mogunosti te sudjelovanje u procesu uiniti neizbjenim.
Prema izvjeu Dravnog ureda za reviziju, Revizija uin- Nadalje, osim naina stjecanja koji su brojni i koje nae
kovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama za Grad slube kao i sudovi ne mogu pratiti kako bi se gradske ne-
Zagreb iz sijenja 2016., Grad Zagreb je u 2014. godini kretnine nale u zadovoljavajuem stanju u pogledu javnih
upravljao i raspolagao s 24.900.202 m2 zemljita, od ega registara, tu su i otegotne okolnosti koje je donijela pro-
se 17.917.322 m2 odnosi na neizgraeno graevinsko ze- mjena drutvenog ureenja, a ija su posljedica predmeti
mljite, a 6.982.880 m2 na javne povrine. Podatke treba povrata imovine temeljem Zakona o naknadi za imovinu
uzeti s rezervom, jer je gotovo nemogue utvrditi s koliko oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine
zemljita upravlja i raspolae Grad Zagreb. (NN br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01,
65/01, 118/01, 80/02 i 81/02). I dvadeset godina nakon
zavretka roka za podnoenje zahtjeva to je i dalje bitan
imbenik kad je rije o upravljanju imovinom Grad Zagre-
ba. Prema podacima Grada Zagreba preuzetih iz izvjea
80

Dravne revizije, Grad Zagreb je obveznik naknade i stran- radnih zadataka. Posljedica toga smanjena je uinkovitost
ka u postupku povrata oduzete imovine u 2700 upravnih na podruju evidencije. Gradski ured uvelike se oslanja na
predmeta koji se vode, u skladu s odredbama Zakona o specifina znanja geodeta, koja objedinjuju pravni i ine-
naknadi. Prevedeno u brojke 2.746.784 m2 optereeno je njerski aspekt upravljanja nekretninama, a zbog sve veeg
takvim zahtjevima. Tu problem nije toliko u kvantitativnoj broja razliitih vrsta poslova koje obavljaju geodeti, gubi
brojci koliko u nepostojeoj evidenciji tih povrina u gra- se fokus s vanosti kvalitetnog evidentiranja nekretnina.
fikom smislu, obiljeavanju i auriranju takvih zemljita u
aplikaciji evidencije imovine.
2. RASPOLAGANJE
Da je imovina Grada Zagreba vrlo ivahan problem, vidimo
iz brojki o pravnom prometu. Od 2012. do 2014. godine
NEKRETNINAMA PUTEM
Grad Zagreb zakljuio je 58 ugovora o prodaji zemljita
PISANE SUGLASNOSTI KAO
ukupne povrine 49.292 m2. Prema podacima Gradskog DOKAZA PRAVNOG INTERESA
ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, za- Grad Zagreb kao pravna osoba javnog prava nositelj je
kljuena su 93 ugovora za kupnju zemljita ukupne po- prava vlasnitva te u naelu u pravnim odnosima ima jed-
vrine 126.736 m2 te 18 ugovora o darovanju, ustupanju nak poloaj kao i privatni vlasnici, ako posebnim zakonom
prava vlasnitva ili prijenosu vlasnitva bez naknade kojima nije neto drugo odreeno. Kada se dio budue graevne
je Grad Zagreb stekao 27.589 m2 zemljita. I na kraju, sama estice (investicije) nae u vlasnitvu Grada Zagreba, tada
brojnost nekretnina izazov je zbog loeg stanja u javnim je potrebno temeljem l. 109 Zakona o gradnji (NN br.
registrima, koje iteracijom vodi do jo loijeg. Dvojnost, 153/13) ishoditi pisanu suglasnost vlasnika, to je u Gradu
a u nekim sluajevima i trojnost podataka, kao i odgoda Zagrebu regulirano Odlukom o graevinskom zemljitu.
povjerenja u zemljine knjige, znatno oteava odravanje Svrha pisane suglasnosti je i pravovremeno pruanje infor-
evidencija i provedbu promjena, a samim time usporava macije zainteresiranoj stranci o pravima i interesu Grada
i poskupljuje postupak registracije nekretnina i stvarnih Zagreba na zemljitu u njegovoj imovini, kao i o postup-
prava na njima, kao i uinkovito gospodarenje i strateko cima koji ograniavaju raspolaganje.
planiranje razvojnih projekata na zemljitu. Za potrebe utvrivanja graevne estice za postojeu
graevinu ili oblikovanje nove graevne estice, kao nu-
1.3 Geodeti unutar procesa rjeavanja nog preduvjeta za sreivanje imovinsko-pravnog statusa
imovinsko-pravnih odnosa nekretnine, stranka se i prije podnoenja zahtjeva za iz-
i evidentiranja nekretnina u davanje rjeenja o utvrivanju graevne estice za posto-
vlasnitvu Grada Zagreba jeu graevinu ili lokacijske dozvole moe obratiti Gradu
zamolbom za izdavanje pisane suglasnosti. U tom e se
Unutar Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i
postupku u najkraem moguem roku utvrditi sve nave-
imovinu Grada, osnovana je Sluba za evidenciju Gradske
deno te e se sukladno utvrenom postupiti prema Odluci
imovine, koja radi na postupcima evidentiranja unutar pro-
o graevinskom zemljitu. Grad izdaje pisanu suglasnost
gramskog rjeenja Upravljanje imovinom te posebnog
za nekretninu koje je vlasnik, suvlasnik, zajedniki vlasnik,
programskog modula evidencije estica u vlasnitvu Grada
odnosno izvanknjini vlasnik i/ili nositelj drugih stvarnih
Zagreba. Prema dosada unesenim podacima iz modula
prava, u svrhu dokazivanja pravnog interesa investitora za
Evidencija vlasnitva, Grad kao samovlasnik upravlja s 237
izdavanje graevinske dozvole i u ostalim postupcima su-
zemljita ukupne povrine 1.306.674 m2. U vlasnitvu ili
kladno posebnom zakonu koji ureuje prostorno ureenje.
suvlasnitvu Grada je 29 kompleksa (vie estica zemljita
i zgrade) ukupne povrine zemljita 928.766 m2, zgrada
7980 m2 i posebnih dijelova 7743 m2. Kada bi podaci o 2.1 to je potrebno utvrditi prije
ukupnim povrinama zemljita bili konani, to bi znailo izdavanja pisane suglasnosti
da je evidentirano manje od 9 % zemljita. Imajui u vidu da je Grad Zagreb javnopravno tijelo, je-
Danas u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove i dinica lokalne samouprave koja ujedno ima i poloaj je-
imovinu Grada radi 15-ak geodeta (VSS i SSS) na razlii- dinice podrune (regionalne) samouprave upanije, te
tim zadacima specifinima za pojedine odjele kao organi- da u samoupravni djelokrug Grada spadaju i poslovi koji
zacijske cjeline unutar Gradskog ureda. Zbog specifinih se odnose na gospodarski razvoj, komunalne djelatno-
procedura rada unutar svakog odjela, konani rezultati sti, prostorno i urbanistiko planiranje, ureenje naselja i
analiza nekretnina nisu unificirani i samim time oteavaju dr., pripremi obrazloenog prijedloga pisane suglasnosti
kvalitetnu evidenciju obavljena posla, odnosno unos rezul- prethodi utvrivanje usklaenosti zahtjeva zainteresirane
tata u modul Evidencija vlasnitva. Kada se nekretnine pro- stranke s javnim i razvojnim interesom Grada.
puste unijeti u evidenciju, pojavljuje se iteracija analiza za Prije utvrivanja usklaenosti zahtjeva zainteresirane
iste nekretnine. Svaki je odjel visokospecijaliziran za svoju stranke s javnim i razvojnim interesom Grada valja utvrdi-
problematiku i prilikom analiza rjeavaju se gorui proble- ti je li Grad Zagreb nositelj prava iz lanka 10.a Odluke o
mi, pa u manjem ili veem opsegu dolazi do preklapanja graevinskom zemljitu, odnosno je li vlasnik, suvlasnik,
81

zajedniki vlasnik, odnosno izvanknjini vlasnik i/ili nosi- koji mogu zadesiti neku esticu jasno je koliko je teko
telj drugih stvarnih prava. Sve to skupa moemo nazvati doi do svih saznanja o nekoj estici bez infrastrukture ka-
imovinsko-pravnom analizom. kvu osigurava cijeli gradski ured. Tu podrku investitorima
moemo percipirati kao poetni ulog Grada Zagreba za
buduu investiciju, premda u mnogim sluajevima moe
2.2 Imovinsko-pravna analiza
odbiti investitora, pomo koja e se uvijek vratiti na nekoj
za potrebe izdavanja pisane
drugoj lokaciji, ako ne kroz kupnju gradske nekretnine
suglasnosti vlasnika nekretnine
onda kroz doprinose koje su sastavni dio svake gradnje.
Zbog ve prije navedene problematike nekretnina u vla- Ponekad smo iniciranje zahtjeva ima benefite za Grad,
snitvu Grada Zagreba, za sada nije mogue saznati imo- jer dobiva saznanja o moebitnoj imovini, a sreivanjem
vinsko-pravni status iz aplikacije Upravljanje imovinom, ve knjinog stanja i onog na terenu, ulazi u procedure za ras-
je za predloeni obuhvat potrebno napraviti cjelokupnu polaganje. Tako sreena imovina bit e spremna za sljedei
imovinsko-pravnu analizu komprehenzivno, ali i za svaki investicijski ciklus, a kvalitetno odraena procedura unutar
predmet posebno, odnosno detektirati cijelu lepezu prije ureda koji upravlja takvom imovinom i njezino evidenti-
navedenih problema, jer je pisana suglasnost prvi korak u ranje moe dovesti do bre realizacije budue investicije.
raspolaganju nekretninom. Sasvim je mogue da u trenut-
ku podnoenja zahtjeva Grad Zagreb prvi put saznaje da
bi neka predmetna nekretnina mogla biti predmet njegova 3. VANJSKA REVIZIJA
vlasnitva, a tada ju je potrebno provui kroz cjelokupnu PROCESA UPRAVLJANJA
proceduru analize naina stjecanja, davanja prijedloga za
NEKRETNINAMA JLRS-A
uknjibu, provjere postojanja eventualnih zahtjeva za po-
vrat, stavljanja u odnos katastara i zemljine knjige i na kra- Iz Izvjea DUZR-a: Ustrojiti analitiku knjigovodstvenu
ju evidencije same estice i svih drugih elemenata provjere. evidenciju nefinancijske imovine s podacima o vrsti, koliini
(povrini) i vrijednosti te drugim potrebnim podacima i pro-
Analiza kree s uvidom u javne registre, a u odnosu na
gramski je povezati s registrom imovine kako bi se osigurali
upise i specifinosti svake katastarske opine i katastarske
podaci o cjelokupnoj imovini s kojom Grad Zagreb raspo-
opine u zemljinoj knjizi te na temelju iskustva geodeta
lae te stvorili osnovni preduvjeti za uinkovito upravljanje
i drugih strunjaka koji rade takve analize poduzimaju se
i raspolaganje imovinom i za donoenje planskih doku-
radnje kako bi se odmotala komplicirana povijest njezinih
menata za upravljanje i raspolaganje imovinom (strategija
imovinsko-pravnih puteva. To obuhvaa priblian preklop
i godinji planovi upravljanja i raspolaganja imovinom).
dijela katastarskog plana sa zemljinoknjinim esticama,
ali i utvrivanje povijesti povrina i oblika estica sve do Dravna revizija je u 2015. godini provela reviziju uprav-
trenutka njenog oduzimanja, pa makar to podrazumijevalo ljanja imovinom i u svim drugim gradovima i opinama u
i vie promjena zbog agrarne reforme, reambulacija, novih Republike Hrvatske. Zakljuci i preporuke revizije uglavnom
izmjera i dr. Potrebno je popratiti i upise u javne registre, su slini, a to je uspostaviti registre nekretnina suklad-
koji su se odvijali kroz sve te promjene. Geodetska struka no Uredbi o registru dravne imovine. Navedena Uredba
se unutar Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove propisuje to sve evidencija nekretnina mora sadravati.
i imovinu Grada profilira kao nezaobilazan imbenik u Iako ne koristei terminologiju geodetske i geoinformati-
imovinsko-pravnoj analizi, jer ima tehnika i tehnoloka ke struke, ona u biti sadri popis atributa koje odreene
znanja potrebna da bi se shvatila kompleksnost koju sa- jedinice nekretnine moraju sadravati. Tako implicira da
dre estice u vlasnitvu Grada Zagreba. Krajnji rezultat je u osnivanju registra nekretnina pojedine jedinice lokal-
analize dolazi u obliku zahtjeva za evidenciju nekretnine ne samouprave,nuan alat zapravo GIS sustav u nekom
u aplikaciji upravljanja. obliku, a nuna struka za provedbu ovog sveobuhvatnog
zadatka upravo geodetska struka.
2.3 Pisana suglasnost u ulozi Mnogi gradovi ve su pristupili uspostavi registra nekretni-
konzaltinga prije investicije na kroz GIS sustav. Tako je u Gradu Poegi u 2015. godini
pokrenuta uspostava Registra nekretnina u smislu popisa
Pisana suglasnost kao dokaz pravnog interesa jo je jedan
zemljino-knjinih estica u vlasnitvu Grada Poege te je
korak prije izdavanja graevinske dozvole i poetka investi-
do danas sastavljen taj sirovi popis. Takoer su prikupljeni
cije, ali pomae u percepciji rizika pri odluci o ulaganjima.
i dostupni podaci prema Uputi o priznavanju, mjerenju
Kod zahtjeva za izdavanje pisane suglasnosti trai se izvod
i evidentiranju imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.
iz katastarskog plana s jasno ucrtanim prijedlogom formi-
ranja graevne estice potvren po ovlatenom inenjeru Rije je o sveobuhvatnom i vrlo opsenom poslu kojem je
te prijedlog idejnog rjeenja. To je zaista minimalno ulaga- Gradska uprava pristupila samostalno svojim kapacitetima,
nje, a konaan proizvod je viestruko vrednija pisana sugla- koji su s obzirom na ostale poslove kojima se slubenici
snost zajedno s obrazloenjem za imovinsko-pravni status bave smanjeni u odnosu na ono to bi trebalo za posao
estice, koja moe utedjeti golemu koliinu vremena i ovakva karaktera.
truda investitorima. Kada vidimo umu propisa i problema Set podataka o vlasnitvu sada sadri:
82

Broj k.. Odlukom o uvjetima i postupku javnog

Katastarska opina natjeaja za davanje u zakup poslovnog
prostora u vlasnitvu JLS-a
Vlasniki udio (ukoliko se radi o suvlasnitvu)
Odlukom o kriterijima davanja na koritenje
Broj ZK uloka
poslovnih prostora u vlasnitvu JLS-a
Povrina iz ZK
Odlukom o uvjetima, nainu i postupku
Kultura prodaje stanova u vlasnitvu JLS-a
Titular vlasnitva Odlukom o davanju u najam gradskih stanova
Posjednik Odlukom o uvjetima, nainu i postupku prodaje
Broj posjedovnog lista graevinskog zemljita u vlasnitvu JLS-a
Podatak o tome je li nekretnina u sporu Odlukom o davanju u zakup javnih povrina

i neizgraenog graevinskog zemljita.
Prostorno planska namjena
Osnovnu za ove propise ine planski dokumenti koje tako-
Podatak o tome je li estica izgraena.
er valja izraditi u svim JLS-ovima u kojima nisu izraeni,
Gradska uprava planira nastaviti razvoj uspostavljenog Re- Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom te kontinu-
gistra nekretnina u smislu integracije popisa katastarskih irana izrada godinjih planova upravljanja i raspolaganja
estica s drugim kategorijama objekata (stanovi, garae, imovinom. U donoenju ovih planskih dokumenata i smjer-
poslovni prostori, mjesni domovi, javna rasvjeta, neraz- nica geodetska struka moe nai velik potencijal opsega
vrstane ceste i dr.) koje je u aplikaciji Registra nekretnina budueg posla.
potrebno raslojavati. Takoer se razmatra i implementacija
modela koji predviaju podatkovne specifikacije INSPIRE
direktive 2007/2/EC, i to: 4. ZAKLJUAK
INSPIRE Data Specification on Cadastral Vjerujemo da je u uspostavljanju bolje procedure u uprav-
Parcels Technical Guidelines ljanju imovinom kljuni alat opet u rukama geodeta za-
INSPIRE Data Specification on Transport hvaljujui njihovim znanjima o geoinformatici i upravljanju
Networks Technical Guidelines prostornim informacijama. Tako bi se s pomou snanih
analitikih alata na jednome mjestu mogla objediniti
INSPIRE Data Specification on
saznanja o izvanknjinoj imovini (npr. dio nerazvrstanih
Buildings Technical Guidelines
cesta), zatim podaci o obliku i veliini estice za koju su
INSPIRE Data Specification on Utility and podneseni zahtjevi za upis prava vlasnitva u korist Grada
Government Services Technical Guidelines. Zagreba, podaci o postupcima koji se vode za zatitu prava
Ove specifikacije obuhvaaju prostorne definicije takvih vlasnitva Grada Zagreba, zatim zbog nesreenih registara
objekata koji ine imovinu Grada. Ovo ini jo jedan isko- neprovedivi kupoprodajni ugovori, oblik i povrine analizi-
rak u logikom modeliranju Registra nekretnina, koji Ured- ranih estica iz urbanistiko-razvojnih analiza, istraivanja
ba o registru dravne imovine nije predvidjela. za potrebe procedure donoenja prostornih planova i dr.
Pod geodetskom domenom uspostavljena je i Jedinstvena Sve zajedno rezultiralo bi kvalitetnom bazom za provo-
baza nerazvrstanih cesta (koja sadri naziv ulice, oznaku enje monih analiza kroz GIS sustave. Vjerujemo da bi
ceste, duljinu), to je prvi korak k inventarizaciji cesta pod edukacija pravne struke dala rezultate za bolju suradnju
upravljanjem Grada Poege. Nadalje slijedi integriranje s s geodetima, uspostavu kvalitetne baze i u konanici evi-
Registrom nekretnina te povezivanje cesta s katastarskim dencije imovine koja bi svima koristila, kako onima unutar
esticama javnog dobra, odnosno opeg dobra na uprav- gradskih ureda tako i investitorima kojima bi se olakale
ljanju Grada Poege. I iz ovog primjera Grada Poege oi- i ubrzale procedure. Javnost i transparentnost podataka
to je da se kompleksnom problemu upravljanja imovinom uvijek pomae u rjeavanju imovinsko-pravnih problema,
jedinica lokalne samouprave pristupa primarno s aspekta a smanjujui ovisnost o pozadinskim procedurama, skra-
geodetske struke, a takav pristup trebalo bi preuzeti i u ujemo vrijeme reakcije na prave investicije. Upravljanje
svim drugim jedinicama lokalne samouprave. Osim teh- imovinom ini veliku niu geodetskog posla, a ovaj rad
nike podrke, geodetska struka bitan je imbenik i u prikazuje samo dio specifinih zadataka s obzirom na
normiranju i regulativi ovog podruja, koje valja regulirati posebnosti Grada Zagreba kao najveeg i najznaajnijeg
moebitno brojnim opim aktima kao to su normativni JLS-a u svakom pogledu, ali i zadatke u ostalim jedinicama
okvir za upravljanje i raspolaganje nekretninama. Ovaj lokalne samouprave.
je okvir uspostavljen te je Grad Poega utvrdio uvjete,
procedure i nain raspolaganja nekretninama sljedeim
aktima:
83

Narodne novine br. 86/12, 143/13.

LITERATURA:
Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (1996). Narodne
ZAGREBPLAN Razvojna strategija Grada Zagreba, Grad Zagreb. novine br. 81/2015, proieni tekst.
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2013.
Uredba o naknadi za zadravanje nezakonito izgraene zgrade
Zakon o potvrivanju europske povelje o lokalnoj samoupravi u prostoru (2012). Narodne novine br. 98/12.
(1997). Narodne novine br. 14/97, 4/08. Dravni ured za reviziju (2016). Izvjee o obavljenoj reviziji up-
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (2001). ravljanja i raspolaganja nekretninama Grad Zagreba.
Narodne novine br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, URL 1: https://uprava.gov.hr/
36/09, 150/11, 144/12, 19/13. URL 2: http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf
Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (2012). URL 3: http://geoportal.dgu.hr/
CHALLENGES FOR LOCAL GOVERNMENT

IN THE CHANGE OF LAND RECORDS
AND LEGAL REGULATIONS
ABSTRACT:
The paper highlights the importance of public registries and land records, and also the importance that
well managed property in the possession of local authority has as a quality basis for investments. It gives
an insight into internal local government registers, property recording methods and importance of the
property rights regulation as a basis for legal transactions. The paper also shows an external audit of
property management and explains the role that geodesy professionals have in the property management
of regional and local authorities.
KEYWORDS: public registries, land records, local government, property management, property rights
84

ANALIZA PODATAKA MAREOGRAFA U LUCI
SPLIT U RAZDOBLJU OD 1962. DO 2011. GODINE
Marko Kuli1, Ante Amii1, Jelena Kili1, eljko Heimovi1
e-pota: marko.kulis@gradst.hr, ante.amizic@gradst.hr, jelena.kilic@gradst.hr, zeljko.hecimovic@gradst.hr
SAETAK
Kao osnova za definiciju novog Hrvatskog visinskog referentnog sustava (HVRS71) koristi se srednja razina
mora za epohu 1971,5 odreena na temelju mjerenja na pet mareografa du Jadranske obale koji se nalaze u
Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru. Kako bi visinski referentni sustav bio stabilan, bitna je stabilnost
visinskog datuma, to podrazumijeva nepromjenjiv poloaj srednje razine mora tijekom vremena bez obzira
na to to je njezin poloaj odreen visinom. Na temelju dostupnih slubenih podataka o mareografskim
mjerenjima na mareografu u luci Split u razdoblju od 1. 1. 1962. do 31. 12. 2011. odreene su srednje razine
mora za vie razliitih epoha te je provedena njihova analiza. Obavljena je i usporedba dobivenih vrijednosti
sa slubenim vrijednostima te je na osnovu empirijskih rezultata ispitan trend promjene razine mora
primjenom linearne regresijske analize i Mann-Kendallovog statistikog testa. Trend porasta srednje razine
mora dobiven na osnovu mareografskih podataka usporedit e se s trendom porasta na osnovu podataka
satelitske altimetrije.
KLJUNE RIJEI: mareograf, visinski sustav, srednja razina mora, geodetska nula, regresijska
analiza, Mann-Kendallov statistiki test
1. UVOD
Kao osnova za definiciju novog Hrvatskog visinskog refe- (npr. vjetrovni valovi). Dugoperiodine oscilacije razine mo-
rentnog sustava 1971 (HVRS71) koristi se srednja razina ra mjere se mareografima i satelitima (npr. satelitski altime-
mora za epohu 1971,5 odreena na temelju mjerenja na tar), dok se kratkoperiodine oscilacije razine mora mjere
pet mareografa du Jadranske obale koji se nalaze u Du- valomjerima i satelitima (npr. radarski visinomjer) (URL 1).
brovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru. Temeljem mare-
ografskih mjerenja odreuje se geodetska nula kao sred-
nja razina mora za razdoblje od 18,6 godina. Stabilnost
2.1 Mareograf u luci Split
visinskog datuma moe se analizirati praenjem promjena Mareograf u luci Split postavio je u svibnju 1929. godine
srednje razine mora tijekom vremena. Hidrografski ured mornarice Kraljevine Jugoslavije te je ra-
Za mareograf u luci Split postoje dugogodinja mjerenja dio sve do poetka Drugoga svjetskoga rata 1941. godine.
razine mora. Na temelju ovih slubenih podataka u raz- Podaci mjerenja nestali su za vrijeme rata, ali su sauvani
doblju od 1. 1. 1962. do 31. 12. 2011. mogu se odrediti podaci srednjih vrijednosti za razdoblje od 1930. do 1938.
srednje razine mora za vie razliitih epoha. To omoguuje godine. Kontinuirani vremenski niz mjerenja zapoinje tek
usporedbu s koritenim slubenim vrijednostima srednje 1956. godine kada je u kuici ispred Luke kapetanije po-
razine mora. Trendovi prirasta srednje razine mora mogu stavljen stalni analogni instrument tipa A.Ott-Kempten s
se ispitati primjenom Mann-Kendallovog neparametarskog odnosom registriranja 1 : 5. Od 2002. godine mareograf
statistikog testa. se nalazi u europskoj mrei mareografa (ESEAS-RI) te je
2003. godine opremljen Thalimedes A/D pretvaraem koji
omoguuje stalan prikaz mjerenih podataka na internet-
2. MJERENJE RAZINE MORA skoj stranici Hrvatskog hidrografskog instituta. Podaci s
Mjere se dugoperiodine oscilacije razine mora (npr. plima ove postaje vani su za sigurnost plovidbe u luci Split, a
i oseka, promjena razine mora zbog promjene atmosfer- koriste se i u meunarodnoj razmjeni podataka. Takoer su
skog tlaka, dugotrajne promjene razine mora zbog global- bitni i za odreivanje referentnih ploha pri hidrografskim i
nog zatopljenja) te kratkoperiodine oscilacije razine mora geodetskim premjerima ireg splitskog otonog podruja
85

te za odreivanje ekstremnih visina razina mora o kojima ( 9,3 godina) u odnosu na sredinji datum (3. srpnja)
treba voditi rauna kod priobalne gradnje u cijeloj regiji. pojedine epohe. S obzirom na to da se HVRS71 temelji i
Tonost mjerenja mareografa je 1 cm, a interval mjerenja na podacima mjerenim na mareografu u luci Split, izrau-
je 1 minuta. Apsolutna visina repera PN165 na mareografu nata srednja razina mora za epohu 1971.5 usporeena je
u luci Split iznosi 3,33220 m. sa slubenim podacima u svrhu provjere. Srednje razine
izraunate u preostalim epohama koritene su ponajprije
za kontinuirano praenje dinamike Jadranskog mora te
3. NOVI VISINSKI REFERENTNI njihove meusobne usporedbe. Kao kriterij ocjene tonosti
SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ raunanja srednjih razina mora koritena je standardna
Novi visinski referentni sustav temelji se na II. nivelmanu vi- devijacija. Srednje razine mora za epohe 1971.5, 1981.5,
soke tonosti koji je izveden u razdoblju od 1970. do 1973. 1991.5, 2001.5 te 2002.5 zajedno s popratnim podaci-
godine. Takav visinski referentni sustav odreen je sred- ma te minimalna i maksimalna standardna odstupanja za
njom razinom mora na pet mareografa (Dubrovnik, Split, srednje dnevne i srednje mjesene vrijednosti razine mora
Bakar, Rovinj i Kopar) du obale Jadranskog mora na osno- izraunate za svaku epohu prikazane su u tablici 1.
vu punog vremenskog intervala od 18,61 godine, izmeu Pregled dobivenih srednjih razina mora prikazan je u ta-
1962. i 1980. godine (za vremensku epohu 1971.5). Zbog blici 2. Na osnovu ovih podataka uoava se porast razine
nedostupnosti podataka sustavne gravimetrijske izmjere, mora. Najznaajniji porast uoen je razlikom srednje razi-
novi visinski referentni sustav Republike Hrvatske takoer ne mora izmeu epoha 1991.5 i 2001.5 te iznosi 0,0364
je usvojen kao sustav normalno-ortometrijskih visina te m. Navedenoj konstataciji u prilog ide i podatak da je
se zasniva na ukupno 468 nivelmanskih vlakova i mrea najmanja dnevna razina mora zabiljeena 4. 3. 1992. te
s priblino 9100 stabiliziranih repera (Rezo i dr., 2014). iznosi 17,4cm, dok je najvea dnevna razina mora za-
biljeena 1. 1. 2010. te iznosi 112,5 cm. Iz toga je vidljiv
raspon podizanja i sputanja razine mora od gotovo 1 m,
4. ANALIZA PODATAKA a razdoblje izmeu navedenih datuma odgovara upravo
MAREOGRAFA U LUCI SPLIT prijelazu izmeu epoha 1991.5 i 2001.5 kada je zabiljeen
najvei porast razine mora.
Skup podataka koji obuhvaa srednje dnevne registraci-
je razine mora prikupljene na mareografu u luci Split u
razdoblju od 1962. do 2011. godine slui kao osnova za
5. TREND PORASTA SREDNJE
daljnje praenje i analizu vertikalnog kretanja Jadranskog
mora. U sklopu ove analize odreene su srednje razine mo-
RAZINE MORA
ra za proizvoljno odabrane epohe 1971.5, 1981.5, 1991.5, Porast razine mora jednim je dijelom prirodan proces, od-
2001.5 te 2002.5 upravo na osnovu spomenutih podataka nosno posljedica klimatskih promjena. U klimatske velii-
mareografa. Epohe su odabrane tako da budu podjednako ne spadaju temperatura zraka, oborine i vjetar. Meutim,
vremenski razmaknute, osim posljednje koja je odabrana kao posljedica globalnog zatopljenja zapoeo je proces
tako da se na osnovu nje mogu obaviti analize za novi- otapanja ledenjaka na Zemljinim polovima koji je izravno
je razdoblje. Srednje razine mora odreene su obinom povezan s podizanjem razine mora. Efekt otapanja lede-
aritmetikom sredinom srednjih dnevnih razina mora. Za njaka u posljednjem desetljeu postao je intenzivniji te je
svaku epohu uzete su u izraun registrirane srednje dnev- za oekivati da nee zaobii ni podruje Jadranskog mora
ne vrijednosti u razdoblju od 18,6 godina i to simetrino (URL 2). U svrhu ispitivanja trendova promjena razina mora
Slika 1. Pravac linearne regresije srednjih godinjih razina mora za razdoblje od 1962. do 2011. godine na mareografu u luci Split
86

Tablica 1. Srednje razine mora te popratni podaci za pojedine epohe
Epoha 1971.5 1981.5 1991.5 2001.5 2002.5
Graanski datum 16. 3. 1962. 15. 3. 1972. 16. 3. 1982. 14. 3. 1992. 16. 3. 1993.
3. 7. 1971. 3. 7. 1981. 3. 7. 1991. 3. 7. 2001. 3. 7. 2002.
20. 10. 1980. 20. 10. 1990. 20. 10. 2000. 20. 10. 2010. 20. 10. 2011.
Broj mjerenja
6794 6794 6794 6794 6794
Broj dana bez

srednjih dnevnih 0 1 0 2 0
vrijednosti
Maksimalna
104,7 cm, 102,3 cm, 103,7 cm, 112,5 cm, 112,5 cm,
vrijednost srednjih
18. 12. 1968. 12. 2. 1979. 13. 11. 1997. 1. 1. 2010. 1. 1. 2010.
dnevnih opaanja
Minimalna vrijednost
24,4 cm, 24,33 cm, 17,4 cm, 18,9 cm, 18,9 cm,
srednjih dnevnih
23. 1. 1964. 7. 3. 1990. 4. 3. 1992. 17. 2. 2008. 17. 2. 2008.
opaanja
Srednja razina mora

za epohu 0,5908 m 0,5778 m 0,5848 m 0,6212 m 0,6276 m
Minimalno
standardno
2,1224 cm, 1,8598 cm, 1,8598 cm, 2,6604 cm, 2,6604 cm,
odstupanje iz
kolovoz 1962. srpanj 1983. srpanj 1983. lipanj 2000. lipanj 2000.
srednjih dnevnih
razina mora
Maksimalno
standardno
17,5567 cm, 17,4723 cm, 18,3781 cm, 21,9113 cm, 21,9113 cm,
odstupanje iz
sijeanj 1963. veljaa 1989. oujak 1992. veljaa 2009. veljaa 2009.
srednjih dnevnih
razina mora
Minimalno
standardno
4,6486 cm, 2,0759 cm, 2,0759 cm, 3,2821 cm, 3,2821 cm,
odstupanje iz
1972. 1988. 1988. 1999. 1999.
srednjih mjesenih
razina mora
Maksimalno
standardno
8,6659 cm, 8,6659 cm, 10,8595 cm, 10,5440 cm, 10,6459 cm,
odstupanje iz
1976. 1976. 1992. 1993. 2010.
srednjih mjesenih
razina mora
Tablica 2. Srednje razine mora po epohama
Epoha 1971.5 1981.5 1991.5 2001.5 2002.5
Srednja 0,5908 m 0,5778 m 0,5848 m 0,6212 m 0,6276 m
h -0,0130 m +0,0070 m +0,0364 m +0,0064 m
87

Slika 2. Pravac linearne regresije srednjih godinjih razina mora za razdoblje od 1992. do 2011. godine na mareografu u luci Split
Tablica 3. Trendovi srednje razine mora na mareografu u luci Split
Razdoblje Trend (mm/god) Mann-Kendallov test
1962. 2011. 1,109 2,83
1992. 2011. 5,743 3,47
primijenjena je regresijska analiza, Mann-Kendallov test te test ima nisku osjetljivost na iznenadne pauze
usporedba trenda promjene razine mora iz mareografskih zbog nehomogenih vremenskih serija.
podataka i podataka satelitske altimetrije.
U tablici 3 prikazani su trendovi i Mann-Kendallov test za
razdoblja od 1962. do 2011. te od 1992. do 2011. godine
5.1 Regresijska analiza na mareografu u luci Split.
Regresijska analiza koristi se za istraivanje korelacije iz- Rezultati dobiveni Mann-Kendallovim statistikim testom
meu dvije ili vie varijabli. U sklopu rada primijenjena je potvruju rezultate linearne regresijske analize. Trend po-
linearna regresija na podatke o srednjim godinjim razina- rasta srednje razine mora u razdoblju od 1962. do 2011.
ma mora na mareografu u luci Split u razdoblju od 1962. iznosi 1,109 mm/god, dok je znaajan trend porasta sred-
do 2011. godine. Na slici 1 prikazan je pravac linearne nje razine mora uoen zadnjih dvadeset godina te iznosi
regresije za navedeno razdoblje koji upozorava na porast 5,743 mm/god. Da bismo dobili pouzdan podatak o po-
razine mora u iznosu od 0,1066 cm/god. rastu srednje razine mora, potrebno je uz analiziranje po-
Linearna regresija primijenjena je i na podatke o srednjim dataka mareografa istodobno provesti i analizu promjena
godinjim razinama mora na mareografu u luci Split u temperature zraka, tlaka zraka, temperature mora, plimne
razdoblju od 1992. do 2011. godine. Na slici 2 prikazan je efekte, linearno pomicanje tla i lokalne meteoroloke efek-
te koji takoer utjeu na promjene visine razine mora.
pravac linearne regresije za navedeno razdoblje koji upo-
zorava na porast razine mora u iznosu od 0,5157 cm/god.
5.3 Promjene srednje razine
5.2 Mann-Kendallov test mora na osnovu satelitskih
altimetrijskih mjerenja
Mann-Kendallov test primjenjuje se za otkrivanje i procjenu
Na osnovu satelitskih altimerijskih mjerenja moe se do-
prisutnosti pozitivnih i negativnih trendova u promatranom
biti srednja razina mora i njezine promjene. Dugogodinja
vremenskom nizu godinjih podataka (Mustapha, 2013).
satelitska altimetrijska mjerenja zapoela su 1992. godine
Ima iroku primjenu, a najee se koristi za analizu trenda
s TOPEX/Poseidon satelitskom misijom. Satelitska altime-
promjene podataka klimatolokih i hidrolokih vremenskih
trijska mjerenja upozoravaju na trend izdizanja globalne
nizova. Dvije su osnovne prednosti koritenja ovoga testa
srednje razine mora od 2,9 mm 0,4 mm/godinje (URL
(Karmeshu, 2012):
3). Na slici 3a prikazan je globalni trend izdizanja sred-
to je neparametarski statistiki test koji ne zahtijeva nje razine mora, a na slici 3b trend izdizanja srednje razi-
podatke koji imaju normalnu distribuciju ne Jadranskog mora od 2,3 mm 0,4 mm/godinje. Za
88

(a) (b)
Slika 3. Globalni trend izdizanja srednje razine mora (a) i trend izdizanja Jadranskog mora (b) (URL 3)
dobivanje ovih trendova koriteni su TOPEX/Poseidon, Ja- u iznosu od 20 cm do 50 cm. Ipak, pouzdani zakljuci
son-1 i Jason-2 satelitski podaci, a kada se koriste i podaci o porastu srednje razine mora na podruju Jadrana ne
s ERS-2, GFO i Envisat satelita, dobiva se trend izdizanja mogu se donositi prije detaljnih ispitivanja mareografa i
srednje razine Jadranskog mora od 2,1 mm 0,4 mm/ vertikalnih pomaka tla te dodatnih parametara koji utjeu
godinje (URL 3). na promjene visine razine mora.
Na osnovu ovih podataka vidi se da Jadransko more ima
neto sporiji trend izdizanja srednje razine mora u odno-
su na globalno izdizanje srednje razine mora. To upuuje
LITERATURA:
na regionalne i lokalne oceanografske utjecaje. Jadransko Rezo, M., Pavasovi, M., ljivari, M. (2014). Analiza ma-
more je zatvoreno i relativno malo more koje je vezano za reografskih podataka o Jadranskome moru od 1953. do
mediteranski bazen. 2006. godine.
Altimetrijski trendovi promjene srednje razine mora razli- Mustapha, A. (2013). Detecting surface water quality
kuju se od podataka dobivenih na osnovu mjerenja na ma- trends using Mann-Kendall tests and sens slope estima-
reografu u luci Split. Ako nije dolo do pogreke mjerenja tes. University of Science and Tehnology. Wudil. Nigeria.
i obrade podataka, to upuuje na geodinamike procese Kermeshu, N. (2012). Trend Detection in Annual Tempera-
koji se dogaaju na lokalnom podruju Splita jer se u sa- ture & Precipitation using the Mann Kendall Test ACase
telitskim altimerijskim podacima ne registriraju ovakvi utje- Study to Assess Climate Change on SelectStates in the
caji. Kako bi se objektivno mogli usporeivati mareografski Northeastern United States. University of Pennsylvania.
podaci i satelitski altimetrijski podaci trebalo bi provesti
URL 1: http://jadran.izor.hr/~sepic/studenti_mr/6_mjere-
dodatna istraivanja koja izlaze iz okvira ovog rada.
nje_razine_mora.pdf
URL 2: http://www.hhi.hr/projects/viewproject/11
6. ZAKLJUAK URL 3: http://www.star.nesdis.noaa.gov/sod/lsa/SeaLeve-
Na temelju provedene regresijske analize dobivena je vri- lRise/LSA_SLR_timeseries.php
jednost trenda porasta razine mora na podruju Splita u
razdoblju od 1962. do 2011. godine u iznosu od 1,066
mm/god, dok u razdoblju od 1992. do 2011. godine porast
iznosi 5,157 mm/god. Za ispitivanje trenda promjene razine
mora nije dovoljno primijeniti samo regresijsku analizu, ve
je za donoenje zakljuaka s veom sigurnou potrebno
provesti dodatne i obuhvatne metode ispitivanja trenda
promjene razine mora. Kao rezultat Mann-Kendallova te-
sta primijenjenog na cjelokupnom setu podataka dobiveni
su podaci o trendu porasta srednje razine mora, i to: u
razdoblju od 1962. do 2011. trend porasta iznosi 1,109
mm/god, dok od 1992. do 2011. trend porasta iznosi 5,743
mm/god. Dobivene vrijednosti u skladu su sa satelitskim
mjerenjima i prognozama IPPC-a koji predviaju globalni
porast srednje razine mora za razdoblje od 2000. do 2100.
89

ANALYSIS OF THE TIDE GAUGE SPLIT-HARBOUR

DATA IN THE PERIOD FROM 1962 TO 2011
ABSTRACT:
As a basis for the definition of the new Croatian height reference system (HVRS71) the sea level from 1971
was used. It was determined on the basis of measurements of 5 tide gauges along the Adriatic coast which
are located in Dubrovnik, Split, Bakar, Rovinj and Koper. Based on tide gauge measurements the geodetic
zero is determined as the mean sea level for a period of 18.6 years. To have a stable height reference system
with respect to the Earth, it is essential to have stable height datum. The stability of the mean sea level over
time is analysed. Based on available official data of tide gauge measurements at the tide gauge Split - luka
in the period from 1st Jan, 1962 to 31st Dec, 2011 the mean sea levels for different epochs were determined.
The comparison of the obtained results with the official values was made. Changes of the mean sea level
trend are analysed using linear regression analysis and the Mann-Kendall nonparametric statistical test.
KEYWORDS: tide gauge, height systems, mean sea level, geodetic datum, regression
analysis, Mann-Kendall statistical test
90

IDENTIFIKACIJA KATASTARSKIH ESTICA
Nikola Vui1
1 Trnsko 12, Zagreb, Hrvatska

e-pota: nikola.vucic@gmail.com
SAETAK
Na temelju katastarskih izmjera izraenih nakon Drugoga svjetskoga rata, a prije 2000. godine stavljani su u
uporabu novi katastarski operati, a da temeljem njih nije obnovljena zemljina knjiga. Stoga se u Hrvatskoj
u 271 katastarskoj opini zemljina knjiga vodi prema stanju podataka katastarskog plana koji vie nije u
slubenoj uporabi, jer ga je zamijenio katastarski plan nove izmjere. Katastarski uredi su do 2015. godine
izdavali uvjerenja, potvrde, informacije i dopise o identifikacijama koje se odnose na situacije u kojima se
zemljina knjiga vodi prema stanju podataka katastarskog plana koji vie nije u slubenoj uporabi, jer ga
je zamijenio katastarski plan nove izmjere. Od sredine 2015. godine taj se podatak izdaje samo u obliku
informacije dokumentom koji se zove Identifikacija katastarskih estica.
Ta injenica poznata je geodetima koji se bave izradom elaborata za katastar i zemljinu knjigu (ZK), ili
srodnim strukama, no veini graana ta je injenica vrlo strana i nepoznata. No kada se graani nau u
toj situaciji, to esto postaje i deprimirajue s obzirom na probleme s kojima se tada susreu. Uvaavajui
odredbe Zakona o zemljinim knjigama (l. 179. st. 2, odnosno l. 198.) bilo bi idealno kada bi zemljine
knjige postupile po istome i naknadno provele sustavan postupak obnove zemljinih knjiga za navedenu
271 katastarsku opinu. Rije je o mahom urbanom prostoru (jer tih 271 k.o. je uglavnom urbani prostor
naroito se istiu gradovi; Zagreb, Split, Rijeka i drugi).
Stanje upisnika podataka o prostoru po dovrenju tih postupaka putem izlaganja na javni uvid i prihvaanja
javno izloenog podatka u slubenu ZK uporabu nedvojbeno bi imalo pozitivan uinak na gospodarstvo i
investicije u Republici Hrvatskoj.
KLJUNE RIJEI: identifikacija, katastarska izmjera, nova izmjera, grafika izmjera,

Zakon o zemljinim knjigama
1. UVOD
Za oko 70 % povrine Republike Hrvatske osnova za gra- nacionalizirano), dok su katastarske evidencije relativno
fike i alfanumerike podatke evidencija o zemljitu je gra- dobro odravane, jer su sluile za odreivanje poreza na
fika izmjera iz 19. stoljea. Na toj izmjeri najintenzivnije katastarski prihod. Takoer, esta je bila i pojava da su
se radilo 60-ih godina 19. stoljea, a u veem ili manjem nove izmjere provedene za pojedine katastarske opine
opsegu izvodila se do Prvoga svjetskog rata. Tijekom toga i katastarski operat stavljen u slubenu uporabu, ali da
vremena izraen je sustav zemljinih evidencija. Najprije se nikad nisu obnovile zemljine knjige. To je dovelo do
katastar, kao osnova za porez, a potom i zemljina knjiga dodatnog nesklada u sustavu upravljanja zemljitem, tako
kao osnova za upis vlasnitva (Klekovi i dr., 2014). da danas za mnoga podruja Republike Hrvatske (posebice
Na podruju Hrvatske, koja je imala katastarsku evidenciju, vea gradska podruja) postoji dvostruka numeracija kata-
nove izmjere raene su usporeno nakon Drugoga svjet- starskih estica kao katastarske k.. i kolokvijalan naziv
skoga rata, a neto intenzivnije pedesetih i sedamdesetih zemljino-knjine estice z.k.. (Klekovi i dr., 2014).
godina dvadesetog stoljea. Zbog usitnjenosti parcela, ali i Pri tome je est sluaj i razliit naziv katastarske opine u
politikih razloga (okrupnjavanje zemljita poljoprivrednih katastru od naziva katastarske opine u zemljinoj knjizi.
kombinata), tijekom ezdesetih pa do kraja osamdesetih Na temelju katastarskih izmjera izraenih nakon Drugoga
godina prolog stoljea intenzivnije su provoene koma- svjetskoga rata, a prije 2000. godine stavljani su u uporabu
sacije poljoprivrednog zemljita. U socijalizmu su zemljine novi katastarski operati, a da temeljem njih nije obnovlje-
knjige sustavno zanemarivane iz ideolokih razloga (ukida- na zemljina knjiga. Stoga se u Hrvatskoj u 271 katastar-
nje privatnog vlasnitva, odnosno sve je u vlasnitvu drave skoj opini zemljina knjiga vodi prema stanju podataka
91

Slika 1. Stari katastarski plan na podruju Grada Splita (URL 1)
katastarskog plana koji vie nije u slubenoj uporabi (sli- slubenoj uporabi, jer ga je zamijenio katastarski plan
ka1), jer ga je zamijenio katastarski plan nove izmjere. nove izmjere. Od sredine 2015. godine taj se podatak
izdaje samo u obliku informacije dokumentom koji se zo-
ve Identifikacija katastarskih estica. Taj podatak za one
2. IDENTIFIKACIJA KATASTARSKIH urede koji imaju sustavno unesen podatak o identifikaciji
ESTICA PREMA (npr. Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada
ZEMLJINOKNJINOM STANJU Zagreba, Podruni ured za katastar Split i drugi katastarski
uredi) donedavno se prikazivao na pregledniku katastar-
Zemljina knjiga nije pratila, zbog razliitih uzroka i razloga,
skih podataka www.katastar.hr, ali ulaskom u Zajedniki
u zadnjih nekoliko desetljea cijeli niz novih katastarskih iz-
informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra (ZIS) tog
mjera ili tehnikih reambulacija odreenih katastarskih op-
podatka vie nema na e-servisu www.katastar.hr osim za
ina, zbog ega je postojee stanje u katastru i zemljinoj
podruje nadlenosti Gradskog ureda za katastar i geo-
knjizi potpuno razliito. No jednako tako obnove zemljinih
detske poslove Grada Zagreba, koji jo uvijek egzistira na
knjiga za neke katastarske opine na sudovima traju izuzet-
navedenom e-servisu (slika 2).
no dugo, vie desetaka godina, pa se postavlja pitanje efi-
kasnosti takvog postupanja, a posebice sigurnosti pravnog Kod identifikacije katastarskih estica prema zemljino-
prometa u tim katastarskim opinama (Kontrec, 2008). knjinom stanju nije uvijek rije o identinim esticama.
esto se jedna katastarska estica (ak i one koje su for-
Katastarski uredi su do 2015. godine izdavali uvjerenja,
mirane kao graevne estice temeljem nekog akta tijela
potvrde, informacije i dopise o identifikacijama koje se
prostornog ureenja u upravnom postupku) sastoji od vie
odnose na situacije u kojima se zemljina knjiga vodi pre-
zemljinoknjinih estica ili dijelova vie zemljinoknjinih
ma stanju podataka katastarskog plana koji vie nije u
estica, a naravno mogua je i obratna situacija (slika 3). Na
92

Slika 2. Identifikacija katastarskih estica na servisu www.katastar.hr
donjem primjeru lijeva situacija je uvelike zahvalnija od de- zemljinoknjine evidencije. Tako se zemljinoknjina ka-
sne jer su oblik i povrina k.. potpuno identini u katastru tastarska opina Grad Zagreb sastoji od nekoliko cijelih
i u zemljinoj knjizi, dok je desna situacija i vlasnikom i u i nekoliko dijelova katastarskih opina (k.o. Centar, k.o.
imovinskopravnom smislu esto vrlo sloena i u stvarnosti Trenjevka, k.o. Maksimir i druge). Prema tome, estice
uzrokuje brojne potekoe. Identifikacija katastarskih esti- se u ovakvim sluajevima razlikuju ne samo po brojanoj
ca ponekad je vrlo subjektivna, naroito u sluajevima kada oznaci nego i po nazivu katastarske opine. Vezano uz tu
se povrina iste katastarske estice u katastru razlikuje od injenicu naroito je koristan i servis Gradskog ureda za
povrine iste k.. u zemljinim knjigama. Naravno da je u katastar i geodetske poslove Grada Zagreba putem kojeg
brojnim sluajevima rije o istoj katastarskoj estici kada su se dolazi sa slubenih internetskih stranica Grada Zagreba,
povrine i vee i manje od povrine katastarske estice u a to je usluga e-Katastar (URL 2). Taj servis daje mogunost
katastru. Stoga moemo govoriti o prostornoj i o pravnoj pretrage po katastarskoj estici u katastru ili po katastar-
identifikaciji katastarskih estica. skoj estici u zemljinoj knjizi (slika 4) uz navoenje naziva
U pojedinim podrujima postoje i razlike u granica- katastarske opine u obje evidencije. Takoer, servis daje
ma i nazivima katastarskih opina izmeu katastarske i i mogunost pretraivanja po adresi (ulica i kuni broj).
Slika 3. Primjeri razliitog stanja katastarskih estica u katastru i zemljinoj knjizi
93

Slika 4. Jedan od alata servisa IDENTIFIKACIJA Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba
do kraja 2016. godine Vlada Republike Hrvatske odluila

3. ZAKONODAVNI I
donijeti detaljni plan izlaganja katastarskih izmjera i osni-
INSTITUCIONALNI OKVIR vanja i obnove zemljinih knjiga za 99 katastarskih opina
Iako veina trenutano vaeih propisa podrava rjeenje za koje je tehniki dio katastarske izmjere ve dovren te je
ovog pitanja, tj. usklaenja zemljinih knjiga i katastra za odluila da e se zapoeti s njegovom provedbom. U tu je
271 katastarsku opinu u kojima se podaci o broju ka- svrhu planirano da e se postupke pojednostaviti, poveati
tastarske estice u katastru razlikuju od onih u zemlji- ovlatenja slubenika, a radi osnivanja dodatnih povjeren-
nim knjigama, jo nije dolo do sustavnog rjeavanja ove stava reorganizirati e se rad, formirati mobilni timovi i
problematike. omoguiti financiranje rada jer je nedostatnost kapaciteta i
nemogunost dodatnog financiranja postojeih slubenika
jedan od temeljnih razloga sporosti sustava (URL 3).
3.1 Institucionalni okvir i spreavanje
eventualnih buduih problema
Da i katastarske izmjere provedene u 21. stoljeu ne bi
3.2 Relevantne odredbe Zakona
stigla sudbina onih izmjera o kojima ovaj rad govori, Vlada
o zemljinim knjigama
Republike Hrvatske je u Nacionalnom planu reformi 2016. lankom 179. stavak 2. Zakona o zemljinim knjigama
planirala da e se u cilju ostvarenja djelotvorne koordina- (ZZK) propisano je da e se zemljina knjiga ili odreeni
cije i uinkovitog planiranja i upravljanja izraditi Program dio obnoviti ako se provede nova izmjera u odnosnoj ka-
katastarskih izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knji- tastarskoj opini ili njezinu dijelu ili ako je zemljina knjiga
ga, pri emu e se posebno imati u vidu okolnost da je ili njezin dio koja nije prepisana u digitalni oblik, unitena,
od ukupne povrine teritorija Republike Hrvatske gotovo znatno oteena ili izgubljena. lankom 179. stavak 4.
71% javno vlasnitvo (ope dobro 36,43 %, dravno vla- ZZK-a propisano je da osnivanje, obnovu i dopunu zemlji-
snitvo 34,21%, vlasnitvo jedinica lokalne i podrune ne knjige provodi po slubenoj dunosti zemljinoknjini
/regionalne/ samouprave 0,15 %), od ega je oko polovice sud na ijem se podruju nalazi katastarska opina za koju
podruje mora i morske obale, dok je u privatnom vlasni- se zemljina knjiga osniva, obnavlja ili dopunjuje, na teme-
tvu 29,21%. Urbana podruja iznose 38,65 % i na njima lju odluke ministra pravosua.
ivi oko 70,39 % stanovnitva, a ruralna podruja 61,35% lankom 198. ZZK-a propisano je da ako se utvrdi da su
i na njima ivi 29,61 % stanovnitva. Naime, jedan od prio- podaci o povrini i obliku estice u katastru istovjetni s po-
ritetnih ciljeva je osigurati uinkovite postupke katastarskih dacima u zemljinoj knjizi koja e se zatvoriti, posjedovnica
izmjera i osnivanja i obnove zemljinih knjiga. Takoer je obnovljenog zemljinoknjinog uloka sastavit e se tako
94

da se preuzmu podaci iz katastra o broju, povrini, obliku 3.4 Prijedlog rjeenja nastale situacije
i izgraenosti katastarske estice. Vlastovnica zemljine
Za istaknutu problematiku rjeenje situacije je u decidiranoj
knjige koja se obnavlja sastavit e se prema podacima iz
primjeni odredbi l. 179. stavka 2. i stavka 4. ZZK-a jer se
zemljine knjige koja se zatvara otvaranjem obnovljene
jedino sustavnim pristupom i stavljanjem izvan snage vrlo
zemljine knjige, knjige poloenih ugovora, kao i podataka
starih zemljinoknjinih podataka moe doi do adekvatne
o prikupljenim nositeljima prava na katastarskim esticama
i korisne usklaenosti katastra i zemljine knjige (zasigurno
iskazanim u elaboratu izmjere, popisnom listu ili postoje-
je bolje imati novije nego starije podatke). Stoga je, kao
em katastarskom operatu, kao i javnih i privatnih isprava
i u gore navedenom planu Vlade Republike Hrvatske ko-
koje stranke dostave zemljinoknjinom sudu. U postupku
ji obuhvaa katastarske izmjere provedene nakon 2000.
sastavljanja uloaka upisuju se osobni identifikacijski bro-
godine, ovu situaciju starih i novih izmjera potrebno
jevi nositelja knjinih prava, a ako taj broj nije dodijeljen,
razmotriti s politikog aspekta i poduzeti odgovarajue
uz podatke o nositeljima knjinih prava moe se prenijeti
mjere da u naelu dobri zakoni ili njihovi dijelovi ne zavre
jedinstveni matini broj graana, odnosno matini broj
kao mrtvo slovo na papiru, ve da se striktno i decidirano
pravnog subjekta te sistemski brojevi koje je dodijelilo Mi-
primjenjuju. Jednako je (odlian propis i ideja, a vrlo sla-
nistarstvo financija. Teretovnica zemljine knjige koja se
ba primjena u praksi) i s lankom 73. Zakona o dravnoj
obnavlja sastavit e se prema podacima iz zemljine knjige
izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/07
koja se zatvara otvaranjem obnovljene zemljine knjige,
i 124/10) koji propisuje da kada se katastar nekretnina
knjige poloenih ugovora i podacima o zalonim pravima
izrauje postupno, katastarske se estice mogu osnovati
steenima popisom. Prilikom sastavljanja uloka nee se
kao katastarske estice katastra nekretnina samo ako se
prenositi upisi iz zemljine knjige koja e se zatvoriti ako je
osnivaju sve katastarske estice koje ine neku nekretninu
rije o bespredmetnim upisima ili hipotekama za trabine
po novome stanju. Kada se katastar nekretnina izrauje
glede kojih su nastupili uvjeti za brisanje iz lanka 141.
postupno, posjedovni list u koji su upisane katastarske
ZZK-a (Narodne novine, 1996).
estice prevedene u katastar nekretnina oznait e se istim
brojem kojim je oznaen zemljinoknjini uloak te ozna-
3.3 Solidni zakoni slaba primjena kom K radi izbjegavanja dvostrukih brojeva posjedovnih
Za istaknutu problematiku svakako je relevantan lanak listova u katastru. Kada se katastar nekretnina izrauje
179. ZZK-a, dok je za potpuno nove katastarske izmjere postupno, katastarske estice koje su prevedene u katastar
iz 21. stoljea rezerviran i prikladan lanak 198. ZZK-a. nekretnina oznait e se oznakom K radi izbjegavanja
Za neprimjenjivanje navedenih odredbi lanka 179. ZZK-a dvostrukih brojeva katastarskih estica u zemljinim knji-
moe postojati izgovor da je ZZK daleko mlai i od naj- gama. Navedeno je vrlo uspjeno provedeno u Gradskom
novije katastarske izmjere neprovedene u zemljinoj knjizi uredu za katastar i geodetske poslove na primjeru cijele
prije Domovinskoga rata (ZZK objavljen 1996. godine i od k.o. Sesvetski Kraljevec, a slino je u proceduri rada i za
tada je devet puta mijenjan). Meutim, pitamo li graa- k.o. Sesvete. Dakle, navedeni zakoni su dobri i primjenjivi
ne o smislu slubenog postojanja starih i novih brojeva treba ih samo provoditi u praksi.
katastarskih estica i akceptirajui injenicu da ni njima
ni poduzetnicima nije nimalo jednostavno ploviti voda-
ma zemljine administracije, moe se doi do zakljuka 4. ZAKLJUAK
da propise treba itati i tumaiti maksimalno korektno Za prihvaanje u zemljinim knjigama katastarskih podata-
prema graanima i da im treba olakati proceduru po ka koji iako nisu novijeg datuma, ve datiraju od razdoblja
pitanju papirologije/birokracije. Iz svega navedenog moe izmeu Drugog svjetskog i Domovinskog rata, itekako ima
se zakljuiti da neke stvari, kao to su zemljine knjige u prostora i svrhe, jer su ti podaci daleko toniji i bolji od
onim katastarskim opinama u kojima su provedene no- starih austrougarskih podataka primarno prikupljenih i
ve izmjere, trebaju ii u Dravni arhiv, odnosno trebaju izraenih katastarskih operata i zemljinih knjiga, isklju-
se staviti izvan snage. ivo za potrebe oporezivanja, grafikom izmjerom. Ta-
Mogunost navoenja odreenih katastarskih estica za koer su metode mjerenja i metode izrade katastarskih
koje e se provoditi katastarska izmjera ili tehnika ream- operata iz navedenog razdoblja u tadanjoj Socijalistikoj
bulacija, u velikoj je mjeri olakalo i postupanje ministra Republici Hrvatskoj bile tonije nego one austrougarske
pravosua i zemljinoknjinih sudova kod donoenja od- u razdoblju od 1820. do 1900. godine. Realno gledajui,
luka o osnivanju ili obnovi novih zemljinih knjiga (l. 179. geodetsko-katastarski proizvodi nisu predvieni s rokom
st. 2., l. 198., l. 199. ZZK-a), pri emu se prilikom oglaa- trajanja od 200 godina. Prije bi bilo da je realan rok za
vanja postupka obnove zemljine knjige za dio katastarske trajanje i uinkovito sluenje dravi i njezinim graanima
opine moe tono navesti i brojeve zemljinoknjinih nekog katastarskog operata 50 godina. Stoga i prijedlog
estica za koje se obnova u takvom sluaju provodi (l. 186. iz ovog rada da zemljina knjiga preuzme katastarske po-
ZZK-a). Osim toga, u sluaju obnove samo dijela zemljine datke tzv. novih izmjera (onih izraenih u razdoblju izmeu
knjige moi e se jasno navesti za koje se katastarske esti- Drugog svjetskog i Domovinskog rata) o broju, obliku i na-
ce zatvara ranija zemljina knjiga (Kontrec, 2008). inu uporabe katastarskih estica uz adekvatno utvrivanje
95

nositelja stvarnih prava, moda i nije najbolje rjeenje, ali

LITERATURA:
je svakako kvalitetnije nego sadanje stanje kada primje-
Klekovi, B., Lipovak, G., Paj, R, Smoljan, Z. (2014). Poboljanje
rice jedna k.. u katastru odgovara dijelovima vie k.. u
modela katastarskih izmjera, Hrvatska komora ovlatenih inenje
zemljinim knjigama, a da se istovremeno u zemljinim ra geodezije, Zagreb.
knjigama nalaze upisani vlasnici koji su umrli u prolom ili
Kontrec, D. (2008). Osnivanje (obnova) zemljinih knjiga rad
ak i u pretprolom stoljeu, a suvlasniki omjeri u naziv- katastarskog i zemljinoknjinog povjerenstva (de lege lata, de
niku razlomka ponegdje su vei i od milijarde. lege ferenda), Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci.
U najveim gradovima Republike Hrvatske (Zagreb, Rijeka, Narodne novine (1996). Zakon o zemljinim knjigama (izmjene
Split), ali i drugima gradovima i opinama, koje je zadesila i dopune: NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07,
152/08, 126/10, 55/13, 60/13).
sudbina da u katastru imaju novu izmjeru, a u zemljinoj
Narodne novine (2007). Zakon o dravnoj izmjeri i katastru
knjizi staru grafiku izmjeru, po usklaenju katastarskih
nekretnina (izmjene i dopune: NN 124/10).
i zemljinoknjinih podataka ostvarile bi se pretpostavke za
URL 1: http://www.splitskerazglednice.net/2012/05/katas tar-
uinkovitije raspolaganje imovinom fizikih i pravnih oso-
-franje-josipa-i.html, pristup stranici 9. 7. 2016.
ba, ostvarilo bi se povjerenje u javne upisnike daleko vee
URL 2: e-Katastar, https://e-uprava.apis-it.hr/katweb/servlet/Log-
nego to je u ovom trenutku, a strane i domae investicije on, pristup stranici 6. 7. 2016.
u gospodarstvu zasigurno bi se poveale.
URL 3: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2016/nrp2016_
Provoenjem u djelo prijedloga iz ovog rada zauvijek bismo croatia_hr.pdf Vlada Republike Hrvatske (2016): Nacionalni pro-
u povijest poslali identifikaciju prema gruntovnom stanju, gram reformi 2016, pristup stranici 6. 7. 2016.
a naim graanima i poduzetnicima te stranim kupcima i
investitorima umnogome olakali snalaenje u zemljinoj
administraciji. Dakako, ostalo bi i dalje pitanje i potreba
izdavanja starih podataka, primjerice koja je to nekada
katastarska estica u zemljinoj knjizi bila, jer stranka ima
ugovor ili graevinsku dozvolu s tim podatkom, ali taj se
podatak s obzirom na moderne informacijske sustave ko- Zahvala
jima Dravna geodetska uprava i Ministarstvo pravosua Zahvaljujem se na korisnim i konstruktivnim komentarima
raspolau moe osigurati u postupku predloenog uskla- i prijedlozima anonimnom recenzentu. Zahvaljujem gi
enja kao podatak koji bi se stranci kasnije izdavao, ako Ani-Mariji Koni u vezi s usmenim informacijama o k.o.
joj je to potrebno. Sesvetski Kraljevec i k.o. Sesvete.
IDENTIFICATION OF CADASTRAL PARCELS

ABSTRACT:
New cadastral evidence based on surveys obtained between World War II and the year2000 was put into
the use without updating the land register records. Therefore, in 271 cadastral municipalities in Croatia land
registry is based on a cadastral map that is not in official use anymore (it was replaced by cadastral map of
the new survey). Until 2015, cadastral offices have issued certificates, information and identification letters
referring to the situations in which land book is updated with data from the old cadastral map. Since the
middle of 2015, this information is issued only in the form of document named Identification of cadastral
parcels. This is quite familiar to geodesists who made elaborates for cadastre and land registry, but for the
majority of citizens this fact is unknown and often depressing. Taking into account the provisions of the
Land Registration Act (Art. 179, par. 2, and Art. 198) it would be ideal if the land registry would comply with
the above Act and conduct a systematic renewal of land registers for the above mentioned 271 cadastral
municipalities (which are mostly in urban areas, especially cities like Zagreb, Split, Rijeka, etc.). The status of
spatial data registers upon completing these procedures through public reviews and acceptance of reviewed
information into official Land register would undoubtedly have a positive effect on the economy and
investments in Republic of Croatia.
KEYWORDS: identification, cadastral survey, new survey, graphic survey, Land Registration Act
96

UPIS U KATASTAR VODOVA PODATAKA O
GRADNJI INTEGRIRANE INFRASTRUKTURE TE
ZAJEDNIKOM KORITENJU INFRASTRUKTURE
KAO PREDUVJET ZA KORITENJE SREDSTAVA
IZ FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Justina Bajt1
1 Ericsson Nikola Tesla Servisi d.o.o., Krapinska 45, Zagreb, Hrvatska,

e-pota: justina.bajt@ericsson.com
SAETAK
U radu se upuuje na potrebu usklaivanja upisa podataka u katastar vodova s Direktivom 2014/61/EU koja
propisuje mjere za smanjenje trokova postavljanja elektronikih komunikacijskih mrea velikih brzina (EK
mree). Cilj je Direktive olakati i potaknuti uvoenje EK mrea promiui zajedniko koritenje postojee
fizike infrastrukture (vodova) i omoguavajui uinkovitije i jeftinije postavljanje nove fizike infrastrukture.
Mjere za smanjenje trokova trebaju se ostvariti kroz: (i) uinkovito planiranje i koordiniranje aktivnosti
gradnje fizike infrastrukture s posebnim naglaskom na gradnju integrirane infrastrukture; (ii) smanjenje
administrativnih tereta; (iii) sinergiju meu sektorima radi smanjenja potrebe za graevinskim radovima za
postavljanje EK mrea; (iv) zajedniko koritenje, tj. dijeljenje i pristup svim vrstama fizike infrastrukture
(cijevnim sustavima, stupovima i drugim dijelovima vodova za prijenos ili distribuciju plina, struje
ukljuujui javnu rasvjetu, grijanja, vode i odvodnje otpadnih i oborinskih voda) pogodnim za postavljanje
svjetlovoda. Stoga, Direktiva zahtijeva od drava lanica uspostavu jedinstvene informacijske toke o fizikoj
infrastrukturi, odnosno vodovima kao linijskim infrastrukturnim graevinama (LIG) i njihovom poloaju u
prostoru te podacima o njihovom zajednikom koritenju.
Funkciju jedinstvene informacijske toke u Republici Hrvatskoj trebao bi imati katastar vodova, kao javni
upisnik podataka o koridorima i LIG-ama te njihovom zajednikom koritenju. Sreeni podaci iz katastra
vodova preduvjet su za koritenje sredstava iz fondova EU-a, to je za geodetsku struku velik izazov.
KLJUNE RIJEI: katastar vodova, zajedniko koritenje infrastrukture
1. UVOD
Prihvaanjem Digitalne agende za Europu drave lani- ekonomskog rasta, zaposlenosti i konkurentnosti, ime
ce Europske unije preuzele su obvezu omoguiti osnovni se stvaraju uvjeti za napredak drave, lokalnih zajednica,
irokopojasni pristup svim Europljanima do 2013. te osi- drugih pravnih i fizikih osoba. Stoga, EU nastoji ubrzati
gurati da svi Europljani do 2020. imaju pristup internet- i poveati investicije u izgradnju EKI-ja te potaknuti vie
skim brzinama veim od 30 Mbit/s i da najmanje 50 %
operatora da ga zajedniki koriste, odnosno da zajedniki
kuanstava u dravama lanicama EU-a bude pretplaeno
koriste i ostale vrste linijske infrastrukture u koju se mogu
na internetske veze brzine iznad 100 Mbit/s. Navedeno je
postaviti kabeli potrebni za razvoj EK mrea. U fondovima
mogue ostvariti samo razvojem elektronikih komunika-
cijskih mrea velikih brzina (EK mrea) i gradnjom elek- EU-a osigurana su golema financijska sredstva za ulaganja
tronike komunikacijske infrastrukture (EKI), kao kljunih u razvoj EK mrea, EKI-ja i drugih vrsta linijskih infrastruk-
imbenika za razvoj globalnoga znanja i ekonomije teme- turnih graevina (LIG), a drave lanice mogu ih povui
ljene na informacijama i znanju te pokretaa sveukupnog kroz odgovarajue projekte.
97

naglasak treba staviti na gradnju integrirane

2. ZAHTJEVI REGULATIVE EU-A
infrastrukture jer se time u najveoj mjeri
ZA SMANJENJEM TROKOVA
smanjuju trokovi graevinskih radova i postupaka
POSTAVLJANJA ELEKTRONIKIH ishoenja suglasnosti i dozvola za gradnju)
KOMUNIKACIJSKIH MREA
uinkovito dijeljenje fizike infrastrukture
VELIKIH BRZINA
zajedniko koritenje (cijevi, cjevovoda, zdenaca,
Regulatornim okvirom za elektronike komunikacije iz ormaria, stupova, antenskih instalacija, tornjeva
2002. godine EU je nastojala ukloniti zapreke koje utje- i drugih potpornih konstrukcija) bez negativnog
u na smanjivanje investiranja u gradnju EKI-ja, vodei utjecaja na zatitu, sigurnost i neometano
posebnu panju o zatiti okolia i prostora. Radi bre i funkcioniranje postojee javne infrastrukture
jednostavnije gradnje EKI-ja te smanjenja trokova u svim (osobit naglasak stavlja se na koritenje postojee
fazama gradnje EKI-ja, ali i drugih LIG-a (od faze prostor- fizike infrastrukture, ukljuujui onu iz sektora
nog planiranja, pa do stavljanja u uporabu), Europska unija komunalnih i drugih javnih usluga i to posebno
kroz niz dokumenata nastavila je ureivati ovo podruje. u podrujima gdje ne postoji odgovarajua
Tako INSPIRE direktiva definira pravni okvir za uspostavu infrastruktura ili gdje ne bi bilo ekonomski
nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) unu- opravdano graditi novu fiziku infrastrukturu)
tar drava lanica EU, dio kojega bi trebali biti i podaci o
pravo pristupa fizikoj infrastrukturi za
vodovima, tj. linijskim infrastrukturnim graevinama. Di-
pruatelje usluga javnih EK mrea, neovisno
rektiva 2008/114/EC ureuje identifikaciju i odreivanje
o njezinoj lokaciji, pod pravinim i razumnim
europskih kritinih infrastruktura i procjenu potrebe za
uvjetima, koji su u skladu s uobiajenim
unapreenjem njihove zatite, a velik dio kritine infra-
ostvarivanjem vlasnikih prava (obveza davanja
strukture pripada skupini LIG-a (vodova) koji bi prema
pristupa fizikoj infrastrukturi ne bi trebala
vaeim hrvatskim propisima trebali biti evidentirani u
katastru vodova (URL 1). Direktiva 2014/61/EU o mjerama dovesti u pitanje prava vlasnika zemljita ili
za smanjenje trokova postavljanja elektronikih komuni- zgrade u kojoj se infrastruktura nalazi)
kacijskih mrea velikih brzina zahtijeva od drava lanica sinergiju meu sektorima radi smanjenja
zajedniko koritenje EKI-ja te drugih vrsta LIG-a elektro- potrebe za graevinskim radovima za
energetske, plinovodne, naftovodne, vodnogospodarske, postavljanje EK mrea kao i s time povezane
odvodne (kanalizacijske) i toplovodne infrastrukture, koje drutvene i okoline trokove poput zagaenja,
se u toj direktivi zajedniki naziva fizika infrastruktura smetnji i prometnih zaguenja (to zahtijeva
(URL 2). Dakle, svi navedeni dokumenti slijede postavke primjenu Direktive na pruatelje usluga javnih
Digitalne agende za Europu, kao sveobuhvatnog plana EK mrea, ali i na sve vlasnike ili nositelje prava
Europske komisije za poticanje gospodarskog rasta kroz koritenja opsene i rasprostranjene fizike
stvaranje konkurentnije i digitalno modernije Europe. infrastrukture pogodne za smjetanje elemenata EK
mrea, kao to su fizike infrastrukture za opskrbu
strujom, plinom, vodom te kanalizacijski sustavi
3. PRENOENJE DIREKTIVE 2014/61/ i sustavi odvodnje, usluge grijanja i prijevoza)
EU U NACIONALNI PRAVNI
mapiranje sve fizike infrastrukture radi
OKVIR REPUBLIKE HRVATSKE omoguavanja pristupa osnovnim informacijama
Cilj je Direktive 2014/61/EU olakati i potaknuti uvoenje o dostupnoj fizikoj infrastrukturi na podruju
EK mrea promiui zajedniko koritenje postojee fizike postavljanja svim poduzetnicima koji daju na
infrastrukture i omoguavajui uinkovitije postavljanje koritenje ili koji su ovlateni za davanje na
nove fizike infrastrukture kako bi troak uvoenja takvih koritenje javnih EK mrea. Cilj je mapiranja
mjera bio to nii. Direktiva polazi od toga da bi smanjenje putem jedinstvene informacijske toke uiniti
trokova postavljanja EK mrea pridonijelo ostvarivanju di- dostupnima informacije o infrastrukturi
gitalizacije javnog sektora irei uinak digitalne financijske pogodnoj za uinkovito postavljanje EK mrea
poluge na sve sektore gospodarstva uz smanjenje trokova i time omoguiti lake i bre planiranje i
za javnu upravu i pruanje uinkovitijih usluga graanima. postavljanje EK mrea, uz najmanje trokova.
Radi smanjenja trokova postavljanja irokopojasnih mrea Direktiva zahtijeva od drava lanica da svaki poduzetnik
na cijelom podruju EU-a, drave lanice trebaju stvoriti koji daje na koritenje ili je ovlaten za davanje na kori-
nacionalni pravni okvir za: tenje javne EK mree ima, na temelju zahtjeva, pravo
uinkovito planiranje i koordiniranje pristupa osnovnim informacijama u vezi s postojeom fi-
aktivnosti gradnje fizike infrastrukture te zikom infrastrukturom bilo kojeg mrenog operatora za
smanjenje administrativnih tereta, zato to znatni EKI, struju, plin, vodu, toplu vodu, naftu i to: (a) lokacija
dio ulaganja ine graevinski radovi i opseni i trasa, (b) vrsta i sadanje koritenje infrastrukture te (c)
upravni postupci ishoenja dozvola (poseban kontaktna toka.
98

Pristup osnovnim informacijama o infrastrukturi mora se putem jedinstvene informacijske toke je 1. sijenja 2017.
u nacionalnom zakonodavstvu osigurati putem jedinstve- godine.
ne informacijske toke ili izravno od vlasnika, odnosno Drave lanice morale su do 1. sijenja 2016. donijeti i
upravitelja fizike infrastrukture kojeg se u Direktivi naziva objaviti zakone i druge propise potrebne za usklaivanje
mreni operator. s tom direktivom te ih poeti primjenjivati od 1. srpnja
Putem jedinstvene informacijske toke mora se omoguiti: 2016. i o tome obavijestiti Europsku komisiju. Meutim,
RH nije do 1. srpnja 2016. donijela propis kojim bi se im-
a) pristup osnovnim informacijama ve dostupnima u
plementirala Direktiva u nacionalno zakonodavstvo, ne-
elektronikom obliku javnom sektoru, uz odreena
go je prijedlog Zakona o mjerama za smanjenje trokova
ogranienja kako bi se osigurala sigurnost i cjelovitost
postavljanja elektronikih komunikacijskih mrea velikih
mree, posebno mree unutar kritine infrastrukture,
brzina tek poslan Vladi RH. Takoer, u pripremi je i Zakon
ili kako bi se zatitile legitimne operativne i poslovne
o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj izmjeri i kata-
tajne, te posebno ogranienja pristupa informacijama
stru nekretnina kojim bi se u RH uredilo ustrojavanje kata-
koje javni sektor ima u drugom obliku. Svako aurira-
stra vodova (infrastrukture) kao jedinstvene informacijske
nje tih informacija i svaka nova sastavnica osnovnih toke, pa iz toga proizlazi da je vrlo mala vjerojatnost da
informacija koje zaprimi tijelo javnog sektora stavljaju e se do 1. sijenja 2017. uspjeti uspostaviti sustav pristupa
se na raspolaganje jedinstvenoj informacijskoj toki informacijama o fizikoj infrastrukturi putem jedinstvene
u roku od dva mjeseca od primitka. To se razdoblje informacijske toke.
moe produljiti za najvie jedan mjesec, u sluaju kada
Vlada RH donijela je u srpnju 2016. dva dokumenata
je to potrebno da bi se zajamila pouzdanost pruenih
kljuna za razvoj irokopojasnog pristupa internetu u RH,
informacija. Osnovne informacije koje su stavljene na
koji su ujedno i preduvjet za koritenje fondova EU-a i to:
raspolaganje jedinstvenoj informacijskoj toki moraju
Strategiju razvoja irokopojasnog pristupa u RH u razdoblju
biti dostupne bez odgaanja putem jedinstvene infor-
od 2016. do 2020. godine i Okvirni nacionalni program za
macijske toke, u elektronikom obliku i pod razmjer-
razvoj infrastrukture irokopojasnog pristupa u podrujima
nim, nediskriminirajuim i transparentnim uvjetima.
u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ula-
b) dostupnost svim informacijama o postupcima i opim ganja (URL 3). U navedenim dokumentima naglaava se
uvjetima i dozvolama primjenjivima na graevinske potreba donoenja propisa kojima e se uspostaviti sustav
radove pristupa informacijama o infrastrukturi putem jedinstvene
c) ostvarivanje prava poduzetnika koji daju na korite- informacijske toke te osnivanje i voenje jedinstvene baze
nje ili su ovlateni za davanje na koritenje javnih ko- podataka o vodovima u Dravnoj geodetskoj upravi, kao
sredinjeg repozitorija katastra vodova. Dakle, potrebno je
munikacijskih mrea na podnoenje zahtjeva putem
uspostaviti informacijski sustav za voenje katastra vodova
jedinstvene kontaktne toke.
u elektronikom obliku na dravnoj razini, uz inicijalni unos
Pristup osnovnim informacijama o fizikoj infrastrukturi podataka o postojeoj fizikoj infrastrukturi (LIG-ama).
izravno od vlasnika/upravitelja infrastrukture (mrenog Pored toga upozorava se i na potrebu nadogradnje jedin-
operatora) mora se omoguiti: stvene baze podataka o vodovima modulom Geografskog
a) ako informacije nisu dostupne putem jedinstvene in- informacijskog sustava EKI-ja (GIS EKI), odnosno jedinstve-
formacijske toke ne baze GIS EKI koja treba osigurati pristup podacima o
izgraenoj EKI i slobodnim elektronikim komunikacijskim
b) ako informacije dostupne javnom sektoru ne osiguraju
kapacitetima u RH. Planirana je aktivnost izrade jedinstve-
prikladna saznanja o postojeoj fizikoj infrastrukturi
nog registra, tj. jedinstvene toke za razmjenu podataka
u posebnom podruju ili o fizikoj infrastrukturi odre-
o planiranim javnim (komunalnim) radovima koji ukljuuju
enog tipa.
EKI, a ime bi se trebalo dodatno smanjiti trokove i olak-
Mreni operatori stavljaju na raspolaganje informacije na ati gradnju EKI-ja. Takoer se planira pojednostavnjenje
zahtjev poduzetnika koji daju na koritenje ili su ovlateni procedura koje prethode izdavanju dozvola za graenje
davati na koritenje javne EK mree, a naroito stavljaju EKI-ja s naglaskom na prikupljanje potrebnih suglasnosti i
na raspolaganje informacije o dijeljenju postojee fizike rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, a sve radi poticanja
infrastrukture te planiranju i koordiniranju graevinskih investicija u razvoj EKI-ja i drugih LIG-a pogodnih za razvoj
radova. Direktiva zahtijeva od drava lanica da osiguraju javnih EK mrea.
da svaki mreni operator putem jedinstvene informacijske
toke stavlja na raspolaganje osnovne informacije.
4. UPIS U KATASTAR VODOVA
Organizacija jedinstvene informacijske toke obveza je
drave lanice koja moe imenovati jedno ili vie nadle-
PODATAKA O INTEGRIRANOJ
nih tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini za
I DRUGOJ INFRASTRUKTURI
obavljanje funkcije jedinstvene informacijske toke. Rok za LIG, kao jedinstvena i nedjeljiva funkcionalna, tehni-
uspostavu sustava pristupa informacijama o infrastrukturi ko-tehnoloka cjelina sainjena od cijevi (cjevovoda),
99

kabela i pripadajuih elemenata, izgraenih ili poloenih u koji bi se informacije o vodovima mogle dostavljati ili iz
na velikom broju zemljinih estica, po svojoj pravnoj naravi kojega bi se informacije o vodovima mogle dobiti u elek-
posebna je vrsta stvari za koju ne vrijedi naelo pravnog tronikom obliku te koji bi imao znaaj javnog upisnika
jedinstva nekretnine. Naime, radi omoguavanja funkcio- LIG-a, to smatramo bitnim za postizanje ciljeva iz Direk-
niranja tih stvari kao cjeline, one su pravno odvojene od tive 2014/61/EU te Strategije RH i Okvirnog nacionalnog
zemljinih estica u kojima odnosno na kojima su izgraene programa za razvoj irokopojasnog pristupa internetu u
ili postavljene. To esto zahtijeva posebno pravno ureenje razdoblju od 2016. do 2020. godine.
stvarnih i drugih prava koja odreene osobe mogu imati S obzirom na znaaj LIG-a i niz posebnosti koje ih obilje-
na infrastrukturnim graevinama, ali i na nekretninama na avaju u odnosu na druge vrste stvari, kao i odstupanja
kojima su te graevine izgraene.
od opeg stvarnopravnog ureenja, smatramo da nije do-
Postojei zakonski okvir RH primjenjiv na LIG-e ne odre- voljno samo prikupiti u katastar vodova na dravnoj razini
uje jasno takve graevine kao posebnu vrstu stvari, koja podatke o poloaju LIG-a u prostoru, nego je potrebno
ima svoje posebnosti u podruju prostornog planiranja, uspostaviti cjelovit informacijski sustav o koridorima, tra-
gradnje, koritenja, odravanja i upisa u javne registre. sama i LIG-ama te vlasnicima, odnosno upraviteljima LIG-a
Budui da se svaka LIG-a kao cjelina, u pravilu, nalazi na i pravima treih, to bi trebalo sustavno i cjelovito urediti
veem broju zemljinih estica, koje su vrlo esto u razli- posebnim zakonom o LIG-ama i katastru vodova.
itim pravnim reimima i u vlasnitvu veeg broja osoba
Smatramo da je nuno uspostaviti integralni geoinformacij-
(osoba javnog prava, drugih pravnih i fizikih osoba ili u
ski sustav katastra vodova koji bi bio povezan sa slubenim
nevlasnikom reimu kao ope dobro), to zahtijeva primje-
bazama i prostornim podlogama dravne izmjere i kata-
nu niza posebnih propisa na samo jednu takvu graevinu.
stra nekretnina te koji bi bio javni registar o prostornom
Iako je rije o objektima izuzetno znaajnima za funkcio-
zauzeu LIG-a (vodova i pripadajuih objekata), dostupan
niranje drave, lokalnih zajednica te drugih pravnih i fizi-
zainteresiranim pravnim i fizikim osobama, kao i uprav-
kih osoba, razvoj gospodarstva i svih drugih segmenata
nim i drugim tijelima. Osnovna pretpostavka sustavnog
razvoja drutva, od kojih su mnoge odreene kao kritina
voenja podataka o LIG-ama je: (a) preobrazba katastra
infrastruktura, u RH ne postoji poseban propis koji bi na
vodova u jedinstven javni upisnik o koridorima LIG-a, koji
jedinstveni nain i sustavno uredio prostorno planiranje,
moraju biti utvreni u dokumentima prostornog ureenja;
gradnju, koritenje, odravanje i upis u javne registre LIG-a.
(b) izgraene LIG-e u trasama; (c) slobodan prostor u kori-
Nadalje, postojei pravni okvir RH koji se odnosi na evi- doru za gradnju novih LIG-a odreene vrste i namjene; (d)
dentiranje LIG-a u javnim registrima, odreuje osnivanje i nositelji stvarnih i drugih prava na LIG-ama; (e) zajedniko
voenje katastra vodova na razini jedinica lokalne samo- koritenje (Bajt, 2013).
uprave, kao geodetskih poslova u lokalnoj samoupravi.
U skladu sa zahtjevima Direktive 2014/61/EU, posebno je
Katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija
znaajno u RH urediti upis u javni registar (katastar vodova
koje su za pojedinu vrstu vodova duni osnovati i voditi
kao jedinstvenu informacijsku toku) podataka o gradnji
njihovi upravitelji. Sadraj katastra vodova je evidencija
integrirane infrastrukture. Naime, vaei propisi o katastru
(ali ne i upis) vodova elektroenergetske, telekomunikacij-
vodova odnose se iskljuivo na evidentiranje, a ne upis
ske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne
uknjibu, pojedinih vrsta vodova kao zasebnih cjelina koje
i naftovodne mree, odnosno evidentiranje podataka o
pripadaju pod upravljanje pojedinih upravitelja vodova.
vrstama, namjeni, osnovnim tehnikim osobinama i po-
Vaei propisi nalau da se za svaki takav vod izrauje
loaju izgraenih vodova te imenima i adresama njihovih
poseban geodetski elaborat za katastar vodova. U pravilu
upravitelja. Pogonski katastar osnivaju i odravaju vlasnici,
se u tim elaboratima ne prikazuje integrirana infrastruktura
odnosno upravitelji vodova, ako to dre opravdanima u ci-
koja se sastoji od dva ili vie vodova razliitih upravitelja,
lju upravljanja vodovima. Budui da nema propisane sank-
odnosno vlasnika. Takoer je velik problem kako u katastar
cije za upravitelje vodova ako ne dostave podatke katastru
vodova unijeti podatak o zajednikom koritenju pojedinih
vodova, a ni svi nemaju pogonske katastre, mehanizam
vodova (fizike infrastrukture u smislu navedene direktive)
za osiguravanje dostave podataka u katastar vodova nije
za postavljanje kabela (u pravilu svjetlovodnih) koji su po-
uinkovit. Osim toga, veliki broj katastara vodova uope
trebni za razvoj EK mrea.
nije stavljen u funkciju, mnogi podaci o vodovima kojima
raspolae katastar vodova netoni su i neaurni, pa zbog Miljenja smo da bi katastar vodova, kao jedinstveni javni
toga u praksi nastaju mnogi problemi i velike tete na upisnik, trebao imati publicitetnu funkciju za koridore i
infrastrukturi. Naime, tijekom gradnje drugih objekata ili LIG-e te stvarna i druga prava na njima, kao to za ne-
rekonstrukcije, popravaka i sl. u zoni vodova esto se unite kretnine imaju zemljine knjige. Na publicitetnoj funkciji
ili otete vodovi jer o tim vodovima investitor gradnje ili upisa trebala bi se temeljiti i zatita povjerenja potenih
radova nema tone podatke. Stoga, takav katastar vodova treih osoba koje su postupale s povjerenjem u potpunost
ne zadovoljava sve potrebe za koje je namijenjen, jer nije i istinitost stanja u katastru vodova. Takav model zaivio
cjelokupna evidencija o vodovima. Dakle, vaeim propi- je u regulativi i praksi Republike Srbije, pa smatramo da bi
sima ne propisuje se takav oblik voenja katastra vodova RH trebala slijediti taj pozitivni primjer.
100

procijenjena financijska sredstva za ovu namjenu iznose

5. MOGUNOST POVLAENJA
najvie 252 milijuna eura, od ega e se 117,2 milijuna eura
SREDSTAVA IZ FONDOVA EU-A
financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a pre-
Izuzetno velik broj zakonskih i podzakonskih propisa iz ostalih 134,8 milijuna eura zajmom EIB-a. Oekuje se da
podruja prostornog planiranja, gradnje, nekretnina u po- e privatno financiranje iznositi najvie 120 milijuna eura.
sebnim pravnim reimima te ureenja vlasnitva i drugih
Preduvjet za povlaenje ovih sredstava za razvoj EK mre-
stvarnih prava, zemljinih knjiga, izvlatenja i dr., podlo-
a i EKI-ja ustrojavanje je i voenje repozitorija katastra
nih estim promjenama i meusobnoj neusklaenosti, pri-
vodova na dravnoj razini kao jedinstvene informacijske
mjenjivih na sve ili odreene vrste LIG-a (vodova), dovodi
toke, u koju bi trebalo hitno unijeti podatke o postoje-
do velike pravne nesigurnosti. Takvo stanje nepovoljno
oj infrastrukturi vodova (LIG-ama), to je velik izazov za
djeluje na ulaganja u gradnju nove i razvoj postojee in-
geodetsku struku.
frastrukture te na pravna raspolaganja, a onemoguava i
brzo i jednostavno povlaenje sredstava iz fondova EU-a.
Problemi koji proizlaze iz postojeeg zakonskog okvira ure- 6. ZAJEDNIKO KORITENJE
enja LIG-a i katastra vodova konica su razvoju LIG-a, ali
I ODRAVANJE LINIJSKIH
i lokalnih zajednica i drave kao cjeline.
INFRASTRUKTURNIH GRAEVINA
Vrlo komplicirani postupci i velik broj raznih dokumenata
koje investitor LIG-e mora ishoditi u postupku prostornog Smatramo da bi novi model katastra vodova trebao omo-
planiranja i gradnje LIG-e bitno utjeu na ulaganja u razvoj guiti bolje koritenje i odravanje EKI-ja i drugih LIG-a. In-
postojeih i novih LIG-a te smanjuju mogunost povlaenja vestitor/vlasnik LIG-e morao bi je koristiti i odravati u skla-
sredstava iz fondova EU-a. U cilju poveanja investicija u du sa zakonom odreenim kriterijima tako da ne ugroava
LIG-e, ija je gradnja javni interes, potrebno je smanjiti ostvarivanje drugih javnih interesa na javnim i privatnim
opseg dokumentacije (razliitih suglasnosti kao posebnih nekretninama na kojima se ta LIG-a nalazi te bi morao ima-
uvjeta gradnje; tipizirati projekte i smanjiti broj dozvola za ti obvezu da, pod zakonom odreenim uvjetima, omogui
gradnju) i pojednostaviti postupak ishoenja dokumenata i drugim pruateljima javnih usluga ili dravnim i drugim
za gradnju jer se takve graevine grade u koridorima, pa ovlatenim tijelima zajedniko koritenje izgraene LIG-e
bi trebala vaiti identina pravna pravila. Stoga je nuno na temelju ugovora. Investitor/vlasnik LIG-e morao bi imati
zakonom propisati i u praksu uvesti novi model ureenja obvezu preventivnog i korektivnog odravanja LIG-e, a u
prostornog planiranja, gradnje, ureenja imovinskopravnih sluaju zajednikog koritenja LIG-e trokovi odravanja
odnosa i upisa LIG-a u katastar vodova, kojim bi se bitno morali bi biti ukalkulirani u visinu naknade za najam/zakup
skratilo vrijeme prikupljanja dokumentacije potrebne za dijela LIG-e. Navedena pravna rjeenja potpuno su u skla-
izradu projekta na temelju kojeg se mogu zatraiti sredstva du s Direktivom 2014/61/EU kojoj je cilj smanjiti trokove
iz fondova EU-a. Ureenje imovinskopravnih odnosa izme- postavljanja EK mrea, upravo kroz zajedniko koritenje
u vlasnika zemljita, odnosno upravitelja opeg dobra raznih vrsta fizike infrastrukture, tj. raznih vrsta LIG-a.
ne bi trebao biti uvjet, a time i kljuna zapreka dobivanju Regulatornim okvirom za elektronike komunikacije EU-a
dozvola za gradnju kao to je to sada ureeno. te hrvatskim Zakonom o elektronikim komunikacijama
Pravni reim koridora kao posebnog pravnog entiteta u propisano je da u sluajevima kada operatori ne mogu
kojem se grade LIG-e te upis koridora i LIG-a u javni upisnik graditi vlastiti EKI zbog zatite okolia i zdravlja, javne
katastar vodova, smatramo da poveava mogunost do- sigurnosti ili vanih ciljeva prostornog planiranja, drava
bivanja nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, koja mogu moe nametnuti obvezu zajednikog koritenja EKI-ja
biti ak do 85 % vrijednosti projekta. izmeu vie operatora EK mrea ili poduzeti druge mje-
Posebno valja naglasiti da se donoenjem Strategije RH i re. Definiranjem uvjeta zajednikog koritenja/uporabe
Okvirnog nacionalnog programa o razvoju irokopojasnog EKI-ja operatorima se omoguuje pruanje elektronikih
pristupa ispunjavaju preduvjeti za koritenje sredstava iz komunikacijskih usluga korisnicima iako nemaju vlastitu
europskih strukturnih i investicijskih fondova u financij- infrastrukturu, ime se znaajno utjee na liberalizaciju
skom razdoblju od 2014. do 2020. godine, u skladu s elektronikog komunikacijskog trita. Sreeni podaci o
Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014. LIG-ama (s posebnim naglaskom na geodetske podatke)
2020.. Strategija predvia ukupna ulaganja u iroko- koji bi se trebali voditi u katastru vodova, preduvjet su
pojasni pristup internetu (EK mrea i EKI) u iznosu od 5,7 zajednikog koritenja LIG-a.
milijardi kuna, od ega 1,5 milijarda kuna iz Europskog fon-
da za regionalni razvoj, jo 1,5 milijarda kuna iz hrvatskog
prorauna, a ostalo iz drugih izvora, sredstava privatnog
7. ZAKLJUAK
sektora, kredita i sl. Iz Strategije proizlazi i Okvirni nacio- Analizom postojeeg pravnog ureenja vodova (LIG-a; fi-
nalni program, koji je ujedno i program dravnih potpora zike infrastrukture u smislu Direktive 2014/61/EU) dolo
koji je odobrila Europska komisija. Odlukom kojom je ovaj se do spoznaje da postojei model ne odgovara zahtje-
program odobren, Europska komisija odredila je da ukupna vima uinkovitog planiranja, gradnje, razvoja, koritenja,
101

odravanja i registracije LIG-a. Problemi koji proizlaze iz novih LIG-a te voenje katastra vodova kao jedinstvenog
postojeeg zakonskog okvira ureenja LIG-a postaju ko- javnog registra LIG-a, to se ne moe napraviti bez velikog
nica razvoja LIG-a, ali i mnogih djelatnosti, raznih privatnih angamana geodetske struke.
i javnih subjekata te posebno jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i drave kao cjeline. Navedeno
stanje ne pogoduje: ulaganjima u razvoj postojeih i novih LITERATURA:
LIG-a; adekvatnoj zatiti javnog interesa gradnje, korite- Bajt, J. (2013). Uspostava katastra vodova kao jedinstvenog javnog
nja, odravanja i razvoja LIG-a; razvoju gospodarstva kao registra linijskih infrastrukturnih graevina, Opatija, VI. simpozij
cjeline, kao i drugih djelatnosti za ije je funkcioniranje na HKOIG-a, (184-191).
ovom stupnju tehnolokog razvoja nuan preduvjet brz URL 1:
razvoj djelatnosti elektronikih komunikacija, to znai i http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CEL-
razvoj LIG-a elektronikih komunikacija te ostalih LIG-a; EX:32008L0114&from=EN
smanjenju nezaposlenosti koje je uzrono-posljedino ve- Direktiva 2008/114/EC o identifikaciji i odreivanju europskih
zano s ulaganjima u razvoj postojeih i izgradnju novih kritinih infrastruktura i procjeni potrebe za unapreenjem nji-
LIG-a; uinkovitosti dravnih tijela (npr. nedostupnost i/ili hove zatite (SL L 345/75, 23. 12. 2008.)
neaurnost podataka o LIG-ama zapreka je brzom izda- URL 2:
vanju dozvola za gradnju ostalih poslovnih ili stambenih http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX-
graevina na pojedinim graevnim parcelama, to moe :32014L0061&from=EN
bitno usporiti investicije u takve graevine). Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15.
svibnja 2014. o mjerama za smanjenje trokova postavljanja el-
Osim navedenog, takvo stanje ne omoguava: pravna ras-
ektronikih komunikacijskih mrea velikih brzina, (SL L 155/11,
polaganja LIG-ama te njihovu adekvatnu pravnu zatitu; 23. 5. 2014.)
stvaranje jedinstvenog javnog registra LIG-a; dostupnost
URL 3: https://vlada.gov.hr/sjednice/31-sjednica-vlade-repub-
potrebnih informacija o LIG-ama nadlenim tijelima; brzo like-hrvatske-19250/19250
i jednostavno povlaenje sredstava iz fondova EU-a. Stoga
Strategija razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj
smatramo da novi model pravnog ureenja LIG-a i katastra u razdoblju od 2016. do 2020. godine i Okvirni nacionalni pro-
vodova treba otkloniti uoene nedostatke i time omoguiti gram za razvoj infrastrukture irokopojasnog pristupa u podru-
sustavno i plansko ulaganje u razvoj postojeih i gradnju jima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja
102

ENTRY OF DATA ON CONSTRUCTION

OF INTEGRATED INFRASTRUCTURE IN
THE CADASTRE OF LINES AND SHARED
INFRASTRUCTURE USAGE AS A PREREQUISITE
FOR THE USAGE OF EU FUNDS
ABSTRACT:
This paper suggests the need to harmonize the entry of data to cadastre of lines with the Directive 2014/61/
EU on measurements to reduce the cost of installing electronic high-speed communication networks (EK
networks). The purpose of the Directive is to facilitate and encourage the introduction of EK networks
promoting the shared use of the existing physical infrastructure (lines) and to enable installation of a new
physical infrastructure more efficiently and at a lower cost. Measures to reduce costs should be achieved
through: (i) efficient planning and coordination of construction activities of physical infrastructure with
special emphasis on the construction of integrated infrastructure; (ii) reduction of administrative burden; (iii)
synergies between sectors in order to reduce the need for construction work while installing EK networks;
(iv) shared usage, i.e. sharing and access to all types of physical infrastructure (pipeline systems, columns and
other parts of lines for the transport or distribution of gas, electricity (including lighting), heating, water
and sewage) suitable for installation of optical fibers. Therefore, the Directive requires the Member States to
establish a single information centre on the physical infrastructure, i.e. lines as line infrastructure buildings
(LIB) and their position in the area as well as information on their joint use. Cadastre of lines should have
the function of a single information centre in the Republic of Croatia, as a public register of data on the
corridors and LIBs and their joint use. Organized data from cadastres of lines are a prerequisite for the
usage of EU funds, which is a major challenge for the surveying profession.
KEYWORDS: identification, cadastral survey, new survey, graphic survey, Land Registration Act
103

OBRATNI INENJERING HRVATSKOG MODELA
GEOIDA PRIMJENOM PROGRAMA T7D I PYTHON
Viktor Mihokovi1, Luka Zalovi1, Franka Grubii2
1 Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, 3. godina preddiplomskog studija, Kaieva 26, Zagreb, Hrvatska
2 Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2. godina preddiplomskog studija, Kaieva 26, Zagreb, Hrvatska
e-pota: vmihokovi@geof.hr, lzalovic@geof.hr, fgrubisic@geof.hr
SAETAK
Slubeni hrvatski model geoida HRG2009 realiziran je kao tijelo za konverziju GNSS-deriviranih elipsoidnih
visina u (normalne) ortometrijske visine. S obzirom na to da geoidna datoteka nije javno dostupna u
Republici Hrvatskoj, odnosno integrirana je u raunalni program za slubenu transformaciju datuma i
interpolaciju geoida, T7D. Ovaj rad demonstrira postupak stvaranja novog modela geoida, ekstrapoliranog
iz T7D-a koritenjem mjerenja na 288113 nasumino odabrane toke i high level open source programskog
jezika Python te se usporeuje slubeni hrvatski model geoida HRG2009 i na reverse engineered model
geoida.
KLJUNE RIJEI: geoid, hrvatski model, T7D, open source, Python, undulacija
1. UVOD 2. SLUBENI HRVATSKI MODEL

Slubeni hrvatski model geoida HRG2009 novi je model GEOIDA HRG2009
geoida za podruje Republike Hrvatske. Iako se koristi za U okviru pripreme za raunanje novog geoida sprovedena
razliite svrhe, njegova je primarna svrha precizno defi- su sljedea istraivanja:
niranje visina koritenjem moderne GNSS tehnologije. 1. analiza recentnih globalnih geopotencijalnih modela
Posljedino tome, CROPOS (Croatian Positioning System) (GGM) baziranih na CHAMP i GRACE misijama
unaprijeen je 2011. godine novom funkcijom koja omo- (Heimovi i Basic, 2005a, 2005b; Liker i dr., 2008)
guuje real time transformaciju elipsoidnih visina u (nor-
2. priprema za dolazeu misiju GOCE (Heimovi i
malne) ortometrijske visine koritenjem HRG2009 geoid-
Basic, 2005c), te posebno ispitivanje i testiranje
nog GRID-a i Trimble Transformation Generator softvera.
najnovijeg EGM2008 rjeenja (Pavlis i dr., 2008)
Sama geoidna datoteka nije javno dostupna za koritenje prikupljanje i kontrola kvalitete znatno veeg broja
na podruju Republike Hrvatske, ve je implementirana u podataka za silu teu (Basic i Heimovi, 2006)
sklopu slubenog raunalnog programa za transformaciju
3. kreiranje i provjera 3x3 DMR-a iz podataka
datuma i interpolaciju geoida T7D. Model i korisnika
Shuttle Radar Topography Mission (SRTM)
aplikacija T7D razvijeni su kako bi mogli provoditi transfor-
za potrebe raunanja topografskih efekata
maciju izmeu starog geodetskog datuma Hrvatskog
Zemljina polja sile tee (Basic i Buble, 2007)
dravnog koordinatnog sustava (HDKS) na Besselovom
4. uspostava Osnovne gravimetrijske mree, EUVN i
elipsoidu u novi slubeni geodetski datum Hrvatski te-
EUVN_DA (Basic i dr., 2006c, Grgi i dr., 2007), iji
restriki referentni sustav (HTRS96) na GRS80 elipsoidu.
ce se podaci koristiti za potrebe nezavisne kontrole
Kao istraivanje, u ovom radu ispitane su mogunosti ek-
5. analiza razlika visina izmeu starog i novog
strapolacije undulacija, odnosno geoidne datoteke, iz slu-
visinskog datuma (Basic i dr., 2006a, 2006b)
benog programa za transformaciju u Republici Hrvatskoj
T7D. Za koritene alate izabrani su, uz naravno nuan ra- 6. uspostava vie od 500 novih GNSS/nivelmanskih
unalni program T7D, koriten za transformaciju HTRS96/ toaka diljem RH u 2009. godini za potrebe bolje
ETRS89 HDKS/Bessel i ispisivanje rezultata u detaljnu apsolutne orijentacije novog geoida, ali i nezavisne
listu, open source programski jezik Python za provedbu ocjene kvalitete HRG2000 modela geoida.
skripti za itanje undulacija, interpolaciju, pridruivanje vri- Kao nain raunanja upotrijebljena je zbog relativno ma-
jednosti undulacija poetnom zapisu toaka i MO Excel za njeg broja mjerenih podataka (anomalije slobodnog zraka,
statistiku analizu. uz pomo satelitske altimetrije ili GPS/nivelmana iznaene
104

geoidne undulacije) metoda kolokacije po najmanjim

3. RAUNALNI PROGRAM ZA
kvadratima (Least Squares Collocation, LSC), pri emu su
dugovalne strukture Zemljina polja ubrzanja sile tee pre-
SLUBENU TRANSFORMACIJU
uzete iz globalnog geopotencijalnog modela EGM2008,
DATUMA I INTERPOLACIJU
srednjevalni dio spektra potjee od koritenih diskretnih GEOIDA T7D
terestrikih podataka, a kratkovalni i ultrakratkovalni dio T7D model GRID transformacije temelji se na konfornom
modeliran je uz pomo visokorazluivog digitalnog modela pomaku datuma (Helmertova 7 parametarska transforma-
reljefa, uz primjenu remove-restore uobiajene procedure cija) koritenjem jedinstvenih transformacijskih parametara
raunanja (Bai, 2011). i dodatnoj translaciji temeljem grid distorzijskog modela
Kako bi se procijenila kvaliteta novog modela kvazigeoida (slika 2). Jedinstveni transformacijski parametri izraunati
HRG2009, koritena su dva naina ocjene tonosti unu- su prema Bursa-Wolfovom algoritmu ije se jednadbe
tarnja i vanjska. Najprije je napravljena njegova unutarnja baziraju na kartezijevom geocentrinom koordinatnom
ocjena tonosti preko usporedbe s 495 GNSS/niveliranih sustavu.
undulacija, koritenih u samim raunanjima. Metoda je
pokazala meusobno slaganje koje je izvanredno visoko
(slika 1), jer je standardno odstupanje svega 2,7 cm (uz
srednju razliku gotovo nula) upuujui prije svega na do-
bro odabranu metodologiju i realizaciju raunanja, ali i
na visoku pouzdanost novog rjeenja geoida od 2 3 cm
preko najveeg dijela hrvatskog kopna.
Nakon toga provedena je i vanjska (nezavisna) ocjena kva-
litete novog geoida kroz njegovu usporedbu s 59 GNSS/
niveliranih kontrolnih undulacija koje nisu koritene za
raunanje HRG2009 geoida (Basic, 2001). Ta usporedba
potvruje da je ostvarena zavidna apsolutna tonost nove
plohe geoida na kopnenom dijelu Hrvatske, jer je standar-
dno odstupanje 3,5 cm (uz srednju razliku gotovo nula),
potvrujui na temelju kontrolnih nezavisnih podataka
visoku pouzdanost novog rjeenja geoida.
Slika 2. Helmertova 7 parametarska

transformacija i model distorzije
Nakon primjene Helmertove prostorne 7-parametarske

transformacije rezultantne koordinate dodatno se poprav-
ljaju distorzionim popravcima iz jedinstvenog grida sai-
njenog od pravokutnog polja dimenzija: SJEVER = 46.6,
JUG = 42.0, s korakom od 60, te ZAPAD = 13.0, ISTOK
= 19.5 s korakom od 90 (Premuzi i ljivari, 2011).
3.1 GRID model transformacije

Postupak transformacije izmeu poetnog (izvornog) i
zavrnog (ciljnog) koordinatnog sustava prikazuje se u:
Xc = t + mRX1
Slika 1. Razlike visina geoida HRG2000 i HRG2009 gdje su:
Poboljanje novog geoida u odnosu na staro HRG2000 Xc trodimenzionalni vektor

rjeenje (Basic, 2001) vise je nego oito jer je ostvareno koordinata u ciljnom sustavu
71 % smanjenje standardnog odstupanja u usporedbi s X1 trodimenzionalni vektor
GNSS/niveliranim tokama. koordinata u izvornom sustavu
t vektor translacije
m faktor mjerila
R rotacijska matrica.
105

3.2 Korisnika aplikacija

T7D model i korisnika aplikacija razvijeni su kako bi mogli
provoditi transformaciju izmeu starog geodetskog datu-
ma Hrvatskog dravnog koordinatnog sustava (HDKS)
na Besselovom elipsoidu u novi slubeni geodetski datum
Hrvatski terestriki referentni sustav (HTRS96) na GRS80
elipsoidu.
U korisnikoj aplikaciji mogue je provesti pet razliitih
meudatumskih transformacija: HDKS/Bessel, HTRS96/
ETRS89, ITRF94/96/97, ITRF2000 i ITRF2005, koje se mo-
gu zapisati razliitim setovima koordinata: ravninskim yxH/
ENH, kartezijevim XYZ i elipsoidnim u seksagezimalnom
DMS ili decimalnom DEG ili GON lunim formatima (slika 4).
U samom programu sadrani su podaci za undulaciju geo-
Slika 3. Princip grid interpolacije ida alocirani u novom datumu te distorzije poloaja aloci-
Nepoznata vrijednost u promatranoj toki T rauna se iz rane u starom Besselovom elipsoidu (y, x u GK projekciji),
poznatih vrijednosti u okolne etiri toke (T1, T2, T3 i T4) kao i distorzije visina u novom (HVRS71) visinskom sustavu
kao najblie toke GRID-a (slika 3). Kako bi se izraunale i njihove razlike s obzirom na staru naslijeenu mreu II.
nepoznate vrijednosti toke T, koristi se metoda bilinearne NVT (Trst<>HVRS71) (Premuzi i ljivari, 2011).
interpolacije, kako opisuju izrazi (1) i (2): Novi model geoida HRG2009 implementiran u programu
omoguuje jednostavan prijelaz iz elipsoidnih u ortometrij-
p = a0 +a1X + a2Y +a3 XY (1) ske visine, dok je model transformacije HTMV2009 (Roi,
p = b0 +b1X + b2Y +b3 XY (2) 2009) koriten za transformaciju visina Trst HVRS71.
gdje je izraz (1) izraz za raunanje transformacije po geo-

4. POSTUPAK EKSTRAPOLACIJE
detskoj irini, a izraz (2) je izraz za raunanje transformacije
po geodetskoj duini.
UNDULACIJE IZ T7D
Cilj projekta bio je kreirati geoidnu datoteku u txt. for-
a0 = 1 , a1 = 2 - 1 , a2 = 4 - 1, matu koja e se sastojati od tri stupca: geodetske irine,
a3 = 1 + 3 - 2 - 4 (3) geodetske duine i geoidne undulacije. Razlog zbog ko-
jeg smo izabrali ba taj format jest jednostavnost rada
b0 = 1 , b1 = 2 - 1 , b2 = 4 - 1, s tekstualnim datotekama u Pythonu. Geodetska irina i
b3 = 1 + 3 - 2 - 4 (4) duina u svakom redu predstavljaju koordinatu toke gri-
da, dok je trei podatak undulacija geoida na toki s tom
p - 1 p - 1 koordinatom.
X= Y= (5)
2 - 1 2 - 1 Svi su parametri odabrani tako da odgovaraju onima ko-
ritenim u modelu geoida HRG2009. Na taj nain, grid se
U izrazima (3), (4) i (5) definirani su koeficijenti ai, bi te X sastoji od 288.113 toaka s rezolucijom od 45 po duini
i Y, te on s izrazima (1) i (2) ini model za raunanje tran- i 30 po irini, to otprilike odgovara podruju 1 x 1 km.
sformacije. Podruje raunanja izabrano je tako da pokriva teritorij
Republike Hrvatske, to znai izmeu 42.0 i 46.6 stupnjeva
Kako bi dobili visinsku distorziju u toki T, koeficijenti irine
geodetske irine te 13.0 i 19.5 stupnjeva geodetske irine.
i duine, i zamjenjuju se koeficijentima visine h,
pa se za visinsku distorziju dobiva novi set parametara ci. Kompletan postupak dobivanja i testiranja geoidne dato-
teke moe se podijeliti na tri koraka:
Princip bilinearne interpolacije unutar grida se ne mijenja,
odnosno jednak je za svih pet komponenti unutar T7D 1. odreivanje toaka grida
distorzijskog modela (undulacija geoida, pomak u smjeru 2. dobivanje vrijednosti undulacije toaka
istoka, pomak u smjeru sjevera, pomak visine uzdu nor- grida koritenjem programa T7D
male dH, transformacija izmeu starog i novog visinskog
3. testiranje dobivene geoidne datoteke.
sustava).
4.1 Odreivanje toaka grida

Za potrebe dobivanja zapisa s tokama grida, napisana je
skripta u Pythonu (slika 5) koja je od definiranih granice
106

Slika 4. Shema funkcionalnosti T7D-a
podruja (42-46.6 i 13-19.5) zapisivala svaku toku s po- 4.2 Dobivanje vrijednosti undulacija
makom od 45 po duini i 30 po irini. Kompletna skripta toaka koritenjem programa T7D
prikazana je na slici 5.
Program T7D ima opciju ispisa tzv. detaljne liste (slika 6)
Izlazna datoteka sastoji se od dva stupca u kojima su zapi- nakon transformacije iz HTRS96 datuma u HDKS (ili u dru-
sane koordinate toaka grida. Zapis se sastoji od 288.113 gom smjeru). Pri takvoj se transformaciji u detaljnu listu
toaka. ispisuju poloajne koordinate toke u oba sustava, elipso-
idne i normalne ortometrijske visine u visinskim datumima
Slika 5. Python skripta definiranje toaka grida
Slika 6. Detaljna lista
107

Slika 7. Python skripta za itanje undulacija iz detaljnih lista
TRST i HVRS71 te undulacija geoida za danu toku. Prikaz na istome mjestu, to je mjesto mogue definirati unutar
detaljne liste dan je na slici 6. skripte te na taj nain potreban podatak kopirati i zalijepiti
Kako se u T7D moe unijeti ogranien broj toaka (oko u novu datoteku. Na taj je nain dobivena nova datoteka
30.000), zapis smo podijelili na deset cjelina koje smo jed- koja je sadravala samo iznose undulacija za svih 288.113
nu po jednu unosili u T7D. Pritom smo podesili da je ulazni toaka. Nakon toga je samo jo bilo potrebno te undulacije
kopirati u poetni zapis s tokama grida i time je formirana
datum HTRS96/ETRS89, dok je izlazni datum bio HDKS/
geoidna datoteka Geoid.txt (slika 7).
Bessel. Oblik koordinata bio je DMS (degrees, minutes,
seconds) jer smo koristili elipsoidne koordinate i . Sama
transformacija nije nam znaajna, ve samo mogunost 4.3 Testiranje dobivene
ispisa rezultata u detaljnu listu. Nakon to smo svih deset geoidne datoteke
datoteka unijeli u T7D i obavili transformaciju, dobili smo Nakon to smo dobili nau geoidnu datoteku, bilo ju je
deset detaljnih lista. Sada je iz njih bilo potrebno za sva- potrebno testirati, odnosno utvrditi u kojoj se mjeri podaci
ku toku izvui iznos undulacije i zapisati je u poetnu dobiveni koritenjem takve datoteke poklapaju s rezul-
datoteku s koordinatama toaka grida. tatima dobivenih programom T7D. Za potrebe testiranja
Za potrebe tog zadatka napisana je nova skripta u Pyt- koriteni su open source program QGIS 2.6. Brighton i Mi-
honu. Kako se undulacija u svim detaljnim listama nalazi crosoft Excel. Test je bio podijeljen u dva dijela. U svakom
Slika 8. Vektorski sloj Hrvatske u QGIS-u
108

Slika 9. Dio koda skripte za interpolaciju
je dijelu koriteno 30.000 neravnomjerno i potpuno slu- skripta radi tako da uita geoidnu datoteku i datoteku s te-
ajno rasporeenih testnih toaka. stnim tokama te za svaku toku iz testne datoteke najprije
Najprije je u QGIS-u definiran koordinatni sustav (ETRS89) pronalazi etiri toke grida unutar kojih lei traena testna
te je zatim uitan vektorski sloj Republike Hrvatske (sli- toka. Koritenjem triju metoda interpolacije integriranih
ka8) preuzet sa stranice http://www.diva-gis.org. Tada u Pythonov modul scipy.interpolate, na temelju poznatih
su kreirane testne toke na nain da se unutar suelja koordinata svih toaka i undulacija toaka grida rauna se
QGIS-a odabere Vector - Research Tools - Random po- undulacija testne toke te se zapisuje u zasebnu datoteku.
ints. Tamo je potrebno definirati broj toaka i vektorski Kasnije je samo potrebno sve undulacije kopirati iz izla-
sloj na kojem e se toke kreirati. Test je podijeljen u dva zne datoteke i zalijepiti ih u Excel datoteku u koju smo
dijela jer je kreiranje tako velikog broja toaka problem za prethodno unijeli referentne undulacije testnih toaka,
QGIS. Nakon to je program stvorio 30.000 toaka, one odnosno one dobivene u T7D. Provoenjem jednostavne
su izvezene (eksportirane) u csv. formatu. Ta je datoteka operacije oduzimanja, dobivaju se razlike izmeu naih i
zatim otvorena u Excelu. referentnih podataka.
Kako su koordinate toaka bile dane u decimalnim stup- Kako je broj podataka koji skripta za interpolaciju mora
njevima, bilo ih je potrebno najprije konvertirati u DMS uitati i obraditi vrlo velik (geoidna datoteka od 288.113
zapis. To je napravljeno unutar samog Excela. Dobivene toaka i 30.000 testnih toaka), bilo ju je potrebno maksi-
su koordinate potom eksportirane u tekstualnu datoteku malno optimizirati kako njeno izvravanje ne bi trajalo pre-
i onda ubaene u T7D. dugo. Naposljetku je skripta svih 30.000 toaka obradila
Ponovno je pokrenuta transformacija i ispis rezultata u za tridesetak sekundi, to je za nas bilo zadovoljavajue
detaljnu listu, na jednak nain kao to je opisano u 2. po- razdoblje.
glavlju. Zatim je koritenjem ve spomenute Python skripte
napravljen ispis undulacija iz detaljne liste te je dobivena
testna datoteka test1.txt koja je sadravala koordinate i 5. INTERPRETACIJA
undulacije testnih toaka. Te su undulacije uzete kao bes- DOBIVENIH REZULTATA
pogrene. Isto je ponovljeno i za drugi test s novih 30.000 Kreiranjem 30.000 toaka na vektorskom sloju Hrvatske
toaka ime je dobivena testna datoteka test2.txt. u QGIS-u moe se dogoditi da odreen broj tih toaka
Sljedei je korak bio pisanje Python skripte koja e korite- padne izvan granica nae drave. To se dogaa zato to
njem nae geoidne datoteke i metode bilinearne interpo- vektorski sloj nije dovoljno precizno definiran te pokriva i
lacije izraunati undulacije testnih toaka (slika 9). Te e se mali dio izvan podruja Republike Hrvatske. Te toke nisu
undulacije zatim usporediti s onima dobivenim u T7D-u. Ta uzete u obzir prilikom usporedbe rezultata.
Slika 10. Prikaz rezultata prvog testa
109

Rezultat nae skripte za interpolaciju su undulacije testnih

7. ZAKLJUAK
toaka. One su nakon generiranja unesene u Excel te us-
poreene s undulacijama istih toaka dobivenih pomou Cilj ovog projekta bio je predstaviti nain na koji se moe
T7D-a, na nain da je naa undulacija oduzeta od referen- ekstrapolirati geoidna datoteka iz slubenog programa
tne. Provedena su dva takva testa, odnosno usporedbe. za transformaciju u Republici Hrvatskoj, T7D, koritenjem
Obje s neto manje od 30.000 toaka. Prikaz prvog testa open source programskog jezika Python. Koritenjem me-
dan je na slici 10. tode opisane u ovom lanku, uspjeno smo kreirali geoid-
nu datoteku izrazite tonosti koja se u velikom dijelu (na
Kao to je prikazano na slici 10, u naoj su skripti koritene
temelju testnog uzorka) poklapa s onom integriranom u
tri metode interpolacije: bilinearna interpolacija, metoda
program T7D. Odstupanja undulacija testnih toaka izra-
najblieg susjeda i kubina interpolacija. Takoer, uzeta
unatih koritenjem nae datoteke i onih dobivenih uz
je i aritmetika sredina svih triju interpolacija. Sve su te
pomo T7D-a izrazito su mala te u praktinom smislu zane-
metode koritene s ciljem dobivanja to vie podataka za
mariva. Moe se zakljuiti da bi se naa geoidna datoteka
usporedbu te da bi se naposljetku procijenilo koja metoda
mogla primjenjivati u praksi, naravno uz uvjet da se najprije
daje najbolje rezultate.
konvertira u neki od standardiziranih formata, kao to su
Nije iznenaujue da se najboljom pokazala upravo meto- ggf, grd, bin i slini.
da bilinearne interpolacije, jer se i sm T7D koristi upravo
U dananje vrijeme geoidne datoteke iznimno su znaaj-
tom metodom. Samo su rezultati bilinearne interpolacije
ne za geodetsku struku. Razvojem modernih tehnologija
koriteni za procjenu tonosti naih undulacija. U oba je
masovnog prikupljanja podataka (fotogrametrija, lasersko
testa koriteno neto manje od 30.000 toaka, ali bez
skeniranje, mobilni sustavi) omogueno je prikupljanje ve-
obzira na to, smatramo uzorak vrlo reprezentativnim jer
likog broja kvalitetnih podataka u kratkom vremenu. Te je
pokriva podruje cijele drave te je raspodjela toaka pot-
podatke potrebno prikazati u odgovarajuem poloajnom
puno sluajna.
i visinskom koordinatnom sustavu. U veini sluajeva visine
Vrlo velik broj toaka u prvom testu (vie od 23.000) pokla- takvih podataka su elipsoidne, jer se svi moderni sustavi
pa se s undulacijama iz programa T7D na treu decimalu masovnog prikupljanja podataka koriste metodom GNSS po-
(na milimetar). U drugom je testu taj broj ak i neto vei. U zicioniranja. Te je visine nuno transformirati u sustav visina
oba testa vrlo velik broj undulacija odstupa od referentne kakav se koristi u odreenoj dravi (veinom ortometrijske ili
tek 1 mm, dok je maksimalno odstupanje u prvom testu normalne, u Hrvatskoj normalne-ortometrijske), jer se elipso-
4 mm, a u drugom 5 mm. idne visine rijetko koriste u praksi. Veza izmeu elipsoidnih i
Standardno odstupanje naih undulacija u odnosu na re- ortometrijskih visina upravo je undulacija geoida.
ferentne u prvom testu iznosi 0.000043 m. Standardno Mnogi dananji programi za obradu masovno prikupljenih
odstupanje u drugom testu iznosi 0.000034 m. Na temelju podataka imaju mogunost koritenja geoidne datoteke
naeg uzorka i navedenih statistikih pokazatelja moemo za transformaciju elipsoidnih u odgovarajui sustav visina.
zakljuiti da smo uspjeli dobiti model koji odgovara mo- Kako je u Hrvatskoj geoidna datoteka integrirana u T7D
delu geoida HRG2009. te kao takva nije javno dostupna, nije mogue provesti
transformacije visina u takvim programima na taj nain.
To moe biti znaajan problem jer takvi podaci, iako vrlo
6. BUDUI PLANOVI kvalitetni, nisu potpuni. Takvi se problemi mogu rijeiti na
Sljedei korak definitivno bi bio konverzija naeg ASCII za- razliite naine, ali nijedan nije toliko brz i pouzdan kao
pisa u neki od konvencionalnih geoidnih formata (ggf, grd, koritenje geoidne datoteke. Iako navedene tehnologije u
bin, byn, slv...). To bi se moglo uiniti koristei se nekim Hrvatskoj jo nisu postale standard, za oekivati je da e u
od dostupnih programa za tu vrstu konverzije kao to su bliskoj budunosti njihova primjena postati vrlo rairena.
Hydromagic, koji omoguuje konverziju velikog broja ge- Tada e zasigurno ovdje navedeni problem postati aktualna
oidnih formata te nudi mogunost preuzimanja besplatne tema te e se na neki nain morati rijeiti.
trial verzije. Uz to, jedna od mogunosti je slanje takvog
zapisa nekom od proizvoaa fotogrametrijskih softvera
koji bi napravili konverziju u tiff format, koji se vrlo esto LITERATURA:
koristi u programima za obradu fotogrametrijskih poda- Bai, T., Heimovi, . (2006). Latest geoid determinations for
taka. Nakon konverzije u neki konvencionalni format, bilo the Republic of Croatia. In IAG International Symposium Gravity,
bi mogue provesti daljnje konverzije u formate koje su Geoid and Space Missions GGSM2004, Session (Vol. 3, pp. 83-92).
prilagoeni geodetskim softverima za terensko prikuplja- Bai, T., ljivari, M., Buble, G. (2004). Jedinstveni transformaci-
jski model HTRS96/HDKS. Izvjea o znanstveno-strunim pro-
nje podataka, kao to su Topcon Magnet Field, Trimble
jektima iz, 2005.
Access, Leica Captivate, Carlson SurvCE itd. Time bi se
Bai, T., ljivari, M., Buble, G. (2006). Izrada jedinstvenog trans-
omoguilo daljnje testiranje geoidne datoteke i eventualne
formacijskog modela HTRS96/HDKS. Elaborat za Dravnu geo-
dorade ili prilagodbe. detsku upravu Republike Hrvatske, 1-133.
110

Bai, T., ljivari,M., Buble, B. (2004). Jedinstveni transformaci- Steady State Ocean Circulation Explorer (GOCE). Geodetski list,
jski model HTRS96/HDKS. Izvjea o znanstveno-strunim pro- 59 (4), 253-265.
jektima iz 2005. Heimovi, ., Bai, T. (2005). Satelitska misija Gravity Recovery
Grgi, I. (2009). Fundamental gravity network of the repub- and Climate Experiment (GRACE). Geodetski list, 59 (3), 181-197.
lic of croatia in the function of control and improving of Na- Pavlis, N. K., Holmes, S. A., Kenyon, S. C., Factor, J. K. (2008).
tional and European Geoid Model. EUREF 2007 Symposium An earth gravitational model to degree 2160: EGM2008. EGU
London. 2009. General Assembly, 13-18.
Heimovi, ., Bai, T. (2005). Satelitska misija CHAllenging Premui, M., ljivari, M. (2011). T7D korisnika aplikacija.
Minisatellite Payload (CHAMP). Geodetski list, 59(2), 129-147. Zbornik radova, 2. CROPOS konferencija.
Heimovi, ., Bai, T. (2005). Satelitska misija Gravity Field and Roi, N. (2006). Hrvatski transformacijski model visina.
REVERSE ENGINEERING OFFICIAL CROATIAN

GEOID MODEL USING COMPUTER PROGRAM
FOR DATUM TRANSFORMATION AND PYTHON
ABSTRACT:
The official Croatian geoid model HRG2009 was developed as a surface for conversion of GNSS-derived
(normal) ellipsoidal heights into orthometric heights. Since geoid undulation and orthometric height
differences arent publicly available in the Republic of Croatia, that is, it is integrated into a computer
program for official datum transformation and geoid interpolation, T7D. This paper demonstrates the
procedure of creating a new geoid model, derived from T7D, using a set of 288113 randomly chosen
measurements and high-level open source programming language, Python, as well as it delivers the
comparison of HRG2009 and our reverse engineered determined geoid model.
KEYWORDS: geoid, croatian model, T7D, open source, python, undulation
111

112

DRAVNA GEODETSKA
UPRAVA - ZIS, NOVI
REGISTRI I PROPISI
113

ZAJEDNIKI INFORMACIJSKI SUSTAV
ZEMLJINIH KNJIGA I KATASTRA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
Antonio usti1

e-pota: antonio.sustic@dgu.hr
SAETAK
Nacionalnim programom reformi Vlade Republike Hrvatske istiu se etiri kljuna reformska podruja i
to: makroekonomska stabilnost i fiskalna odrivost, laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima, vea
uinkovitost i transparentnost javnog sektora i bolje obrazovanje za trite rada.
U navedenom programu prepoznato je da e se laki uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima kao i razvoj
uinkovitog trita nekretnina, izmeu ostalog, ostvariti i unapreenjem sustava katastra i zemljinih knjiga
(zemljine administracije).
Dravna geodetska uprava i Ministarstvo pravosua implementirali su ZIS u sve katastarske urede Dravne
geodetske uprave i sve zemljinoknjine odjele pri opinskim sudovima, a u sljedeem razdoblju ZIS kao
centralizirani sustav na razini drave povezivat e i podatke koji se vode i odravaju u Gradskom uredu za
katastar i geodetske poslove Grada Zagreba (GUKGPGZ).
Hrvatski model registriranja nekretnina i prava nad nekretninama nije institucionalno objedinjen ve su se
katastarski i zemljini podaci povezali kroz implementaciju ZIS-a. Time je ZIS postao jedinstveno hrvatsko
rjeenje za povezivanje institucija na razini podataka i poslovnih procesa, to ga zasigurno ini jednim od
najkompleksnijih projekata u Republici Hrvatskoj kako u poslovnom tako i u informatikom smislu.
Arhitektura ZIS-a definirana je projektnom dokumentacijom ZIS-a te je iroko dostupna kao troslojna
arhitektura s prezentacijskim, logikim i podatkovnim slojem. Infrastruktura ZIS-a sastoji se od dva fiziki
odvojena dijela: prvi, vei dio, namijenjen je za internu aplikaciju samo za ovlatene osobe Ministarstva
pravosua i Dravne geodetske uprave i GUKGPGZ-a koje imaju pristup sustavu, dok je drugi dio namijenjen
za aplikaciju s punim javnim pristupom informacijama.
ZIS je sustav koji u poslovnom smislu zamjenjuje dosadanje razliite baze katastarskih podataka te aplikacije
za voenje i odravanje tih podataka u katastarskim uredima te baze zemljinoknjinih podataka i aplikacija
za voenje i odravanje tih podataka u zemljinoknjinim odjelima opinskih sudova.
ZIS je takoer sustav koji omoguuje automatsku podrku za provoenje svih propisanih poslovnih procesa
i zadataka, potpuno voenje i odravanje baza podataka (alfanumerike i grafike podatke), fleksibilno
izvjetavanje o podacima katastra i zemljinih knjiga kao i administraciju sustava, a udomljen je u okruenju
visoke razine informacijske sigurnosti.
Uspostavom ZIS-a osigurava se ubrzanje registracije nekretnina kako u katastarskom, tako i u
zemljinoknjinom sustavu, podie se razina sigurnosti u prometu nekretnina, omoguuje se bolje
upravljanje u oba sustava te se pojednostavljuju poslovni procesi, kao i poboljavaju odnosi s korisnicima, a
poveava se i brzina i kvaliteta pruanja usluga.
U cilju pruanja najbolje i najvie kvalitete i brzine usluga kljunim korisnicama, kao i svekolikoj javnosti,
Dravna geodetska uprava i Ministarstvo pravosua su razvili,te dalje razvijaju funkcionalnosti javne web
aplikacije OSS (One Stop Shop), koja predstavlja vezu prema katastarskim i zemljinoknjinim podacima,
odnosno ZIS-u.
Upravljanje ZIS-om zahtijeva uspostavu jakog mehanizma za upravljanje s jasnim ulogama, odgovornostima
i delegiranjem ovlasti. ZIS-om zajedniki koordiniraju Ministarstvo pravosua i Dravna geodetska uprava.
Zadatke koordinacije zajedniki obavljaju dva koordinatora koje samostalno imenuju i razrjeuju ministar
pravosua i ministar graditeljstva i prostornog ureenja. Koordinatori, uz prethodno odobrenje ministra
114

pravosua i ministra graditeljstva i prostornog ureenja, donose godinji i viegodinji plan i program rada i
razvoja ZIS-a te prate njihovu provedbu.
Daljnji razvoj ZIS-a i institucija treba biti usmjeren na unapreivanje kvalitete podataka zemljine
administracije, njihovu harmonizaciju te poboljanje procesa registracije nekretnina i prava na njima, to je
osnovna uloga institucija koje danas vode brigu o tim podacima. U sljedeem razdoblju, uz dosad uinjeno
od institucija, treba uloiti dodatne napore kako bi se poboljala kvaliteta podataka.
Tu je na prvome mjestu donoenje novog zakona te podzakonskih akata, koji e moi odgovoriti na nove
izazove, ime e se stvoriti okviri za geodetsku aktivnost i osiguravanje poloaja geodetske djelatnosti
u drutvu, jer poslovi katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku i jedan su od temeljenih
registara drave.
Na reformu trebaju biti spremni svi te kroz novu reformu trebaju proi i reformi se trebaju prilagoditi kako
djelatnici katastarskih ureda tako i osobe ovlatene za obavljanje geodetske djelatnosti.
KLJUNE RIJEI: Zajedniki informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra (ZIS), OSS (One Stop Shop),
harmonizacija podataka zemljine administracije
115

ONE STOP SHOP ZIS
Ariana Bakija Lopac1

e-pota: ariana.bakija-lopac@dgu.hr
SAETAK
One Stop Shop (OSS) javna je web aplikacija koja predstavlja vezu prema postojeem zemljinoknjinom
i katastarskom sustavu, odnosno Zajednikom informacijskom sustavu zemljine knjige i katastra (ZIS).
One Stop Shop razvijen je u okviru projekta IPA 2008 koji je Ministarstvo pravosua provelo u suradnji s
Dravnom geodetskom upravom. Cilj projekta IPA 2008 Razvoj One Stop Shopa potpora je jaanju pravne
drave u Hrvatskoj putem uinkovite uspostave ZIS-a u skladu s nacionalnom strategijom za IT e-Hrvatska.
One Stop Shopom korisnici dobivaju jedinstveno posluno mjesto za pristup podacima zemljinih knjiga i
katastara kao i pregled statusa predmeta. Glavni cilj je podizanje razine kvalitete i brzine pruanja usluga
kljunim korisnicima i graanima u poslovima registriranja promjena stvarnih prava nad nekretninama.
One Stop Shop sastoji se od dvije komponente:
OSS public dostupan svim korisnicima bez obzira na registraciju, a omoguuje pretragu i pregled
osnovnih katastarskih knjinih i grafikih podataka
OSS private dostupan samo registriranim korisnicima, a omoguuje pregled podataka, podnoenje
zahtjeva za izdavanje javnih isprava i rjeavanje u zemljinoknjinim odjelima i katastarskim uredima te
zaprimanje izraenih slubenih dokumenata.
Registrirani korisnici imaju jednu ili vie uloga u sustavu OSS-a. Svaka uloga utvruje funkcionalnost i vrstu
podatka kojima korisnik s odreenom ulogom moe pristupiti. U sustavu OSS-a postoji vie vrsta statistika
za pojedine korisnike uloge. Svi korisnici imaju uvid u statistike svojih zahtjeva, dokumenata i plaanja.
Katastarske funkcionalnosti OSS-a omoguuju kreiranje i podnoenje zahtjeva katastarskim uredima,
izdavanje DKP-a i prijepisa/izvoda iz posjedovnog lista koje generira sustav OSS, izvoz geodetsko-tehnikog
dijela katastarskog operata, pretraga i pregled podataka katastarskog operata.
KLJUNE RIJEI: One Stop Shop, korisnici, funkcionalnosti OSS-a, ZIS
116

DIGITALNI GEODETSKI ELABORAT
Maja Pupai1

e-pota: maja.pupacic@dgu.hr
SAETAK
Ovlateni inenjeri geodezije u katastarski ured na pregled i potvrivanje predaju parcelacijske i druge
geodetske elaborate, geodetske projekte, snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta u papirnatom
obliku iako elaborate pripremaju i izrauju u digitalnoj obradi podataka. Dravna geodetska uprava
pokrenula je aktivnosti na uvoenju digitalnoga geodetskog elaborata u okviru kojeg su definirani sadraj
i oblik digitalnog elaborata kao homogene strukture za sve vrste/svrhe elaborata. Digitalnim elaboratom
smatra se digitalno potpisani elaborat predan u katastarski ured na pregled i potvrivanje od ovlatene
osobe putem portala One Stop Shop (OSS). OSS je javna web aplikacija koja e biti veza prema postojeem
zemljinoknjinom i katastarskom sustavu, odnosno Zajednikom informacijskom sustavu zemljine knjige
i katastra (ZIS), radi poboljanja razine kvalitete i brzine pruanja usluga kljunim korisnicima i graanima
u poslovima registriranja nekretnina i stvarnih prava nad nekretninama. Kao razmjenski format podataka
usvojen je GML. Dijelovi digitalnog elaborata koji ine prijedlog provedbe u pisanom i grafikom dijelu
katastarskog operata (nacrt novog stanja i prijavni list za katastar) dostavljaju se na pregled i potvrivanje u
propisanoj GML strukturi zapisa. Za ostali sadraj digitalnog elaborata usvojen je PDF format. Krajnji je cilj
u procesu implementacije digitalnog elaborata pojednostavljivanje i ubrzanje postupanja kako u postupku
izrade elaborata od ovlatene osobe tako i u postupku pregleda i potvrivanja elaborata od katastarskog
ureda.
KLJUNE RIJEI: digitalni geodetski elaborat, Zajedniki informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra,
One stop shop, GML
117

USPOSTAVA KATASTRA INFRASTRUKTURE
Ivana Abaza Nez1, Marinko Bosiljevac1, Ivica Ivi1

e-pota: ivana.abazanunez@dgu.hr, marinko.bosiljevac@dgu.hr, ivica.ivsic@dgu.hr
SAETAK
Digitalna agenda sveobuhvatni je plan Europske komisije za poticanje gospodarskoga rasta kroz stvaranje
konkurentnije i digitalno modernije Europe. Prihvaanjem Digitalne agende drave lanice preuzele su
obvezu omoguiti osnovni irokopojasni pristup svim Europljanima do 2013. te osigurati da do 2020. svi
Europljani imaju pristup internetskim brzinama veim od 30 Mbit/s i da najmanje 50 % kuanstava u
Europskoj uniji bude pretplaeno na internetske veze brzine vee od 100 Mbit/s.
Radi ostvarenja ciljeva Digitalne agende donesena je Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijea
od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje trokova postavljanja elektronikih komunikacijskih
mrea velikih brzina (u daljnjem tekstu Direktiva). Republika Hrvatska, kao drava lanica EU-a, obvezna je
implementirati Direktivu u svoje nacionalno zakonodavstvo. Postupak donoenja novih zakonskih propisa
u zavrnoj je fazi, a to se odnosi na Zakon o mjerama za smanjenje trokova postavljanja elektronikih
komunikacijskih mrea velikih brzina i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj izmjeri i katastru
nekretnina.
Direktiva nalae uspostavu sustava pristupa informacijama o fizikoj infrastrukturi mrenih operatera
putem jedinstvene informacijske toke (JIT), a gore navedenim zakonskim rjeenjima njezina uspostava
bit e stavljena u nadlenost DGU-a. Uspostava JIT-a jedan je od osnovnih preduvjeta za smanjenje
trokova postavljanja elektronikih komunikacijskih mrea velikih brzina jer e putem JIT-a biti omoguena
dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojeoj fizikoj infrastrukturi mrenih operatora te
obavijestima o tekuim ili planiranim graevinskim radovima. Posljedica toga bit e smanjenje trokova
uzrokovanih izravnim i neizravnim tetama prilikom izvoenja radova na fizikoj infrastrukturi te e se
openito postii poveanje uinkovitosti koritenja postojee fizike infrastrukture i smanjenje trokova i
zapreka prilikom izvoenja novih graevinskih radova.
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina predlae se da
DGU u okviru obavljanja funkcije JIT-a osniva i vodi jedinstvenu bazu podataka o infrastrukturi i obavijestima
o tekuim ili planiranim graevinskim radovima na dravnoj razini, koja e u elektronikom obliku sadravati
podatke o infrastrukturi koje posjeduju vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture, te katastri vodova
osnovani na razini jedinica lokalne samouprave.
Hrvatski katastar infrastrukture, HR-KI, pored obavljanja funkcije JIT-a, omoguavat e zaprimanje, pohranu
i distribuciju podataka katastra infrastrukture za cijelo podruje Republike Hrvatske i na taj nain poboljati
dostupnost i preuzimanje podataka katastra infrastrukture ostalim tijelima dravne uprave, jedinicama
lokalne samouprave, javnim poduzeima i vlasnicima, odnosno upraviteljima infrastrukture, to e uvelike
utjecati na uinkovitost, pravovremenost i kvalitetu obavljanja poslova u okviru njihove nadlenosti.
HR-KI na najuinkovitiji e se nain povezati s postojeim informacijskim sustavima DGU-a radi koritenja
odgovarajuih podataka koji se odravaju u tim sustavima. To se ponajprije odnosi na podatke katastarskog
operata koji se odravaju u ZIS-u, podatke registra prostornih jedinica koji se odravaju u Adresnom registru,
odnosno DOF-u iz Geoportala.
Radi uspostave funkcije JIT-a izraena je Studija uspostave nacionalnog integriranog geoinformacijskog
sustava infrastrukture vodova, u kojoj je analizirana postojea situacija, dane smjernice za izradu novog
zakonodavnog okvira, prijedlog organizacijske strukture te je izraen prijedlog modela podataka
jedinstvene baze podataka i tehnike specifikacije katastra infrastrukture.
Vezano za planiranje nastavnih aktivnosti na uspostavi HR-KI-ja, ravnatelj DGU-a osnovao je Radnu grupu sa
118

zadatkom izrade tehnikih specifikacija i natjeajne dokumentacije za nabavu aplikativnog rjeenja te ostale
dokumentacije vezane za postupke dodjele i povlaenja sredstava iz strukturnih fondova EU-a.
U okviru dosadanjeg rada Radne grupe provedene su sljedee aktivnosti: definirana je arhitektura cijelog
sustava, definirani su poslovni procesi koji se odnose na unos podataka (inicijalni i putem elaborata) i
unos obavijesti o tekuim i planiranim graevinskim radovima, transformiranje podataka, pretraivanje
i distribuciju podataka, a u suradnji s vlasnicima/upraviteljima vodova nadopunjen je i usavren model
podataka i katalog objekata te su definirani tehniki zahtjevi.
Sve aktivnosti vezane za uspostavu JIT-a Dravna geodetska uprava odrauje kontinuirano i na vrijeme. To se
u prvom redu odnosi na pripremu zakonodavnog okvira, pripremu dokumentacije radi dobivanja sredstava
iz fondova EU-a, definiranje modela podataka HR-KI-ja i poslovnih procesa, kao i organizacijske strukture, te
definiranje formata za razmjenu podataka.
KLJUNE RIJEI: Direktiva 2014/61/EU, JIT, HR-KI
119

USPOSTAVA KATASTRA ZGRADA
Marinko Bosiljevac1, Nikola Vui1

e-pota: marinko.bosiljevac@dgu.hr, nikola.vucic@dgu.hr
SAETAK
U Republici Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoji slubena evidencija koja moe pruiti cjelovitu informaciju
o zgradama kao objektima u prostoru. Jedini su slubeni i sustavno odravani upisnici u kojima postoje
podaci o nekretninama, a pod time se podrazumijevaju i podaci o zgradama, katastar i zemljina knjiga. Iz
stanja podataka te njihove aurnosti i potpunosti kao i strukture podataka, koji se prikupljaju o zgradama
i odravaju u tim upisnicima, ne moe se stei uvid u stanje i osnovne karakteristike pojedinih zgrada,
odnosno u sveobuhvatno stanje zgrada na podruju cijele drave.
Sagledavajui tu problematiku te uzimajui u obzir sve vee potrebe za potpunim informacijama o zgradama
dravnih tijela, gospodarskih subjekata i graana, Dravna geodetska uprava predlae uspostavu katastra
zgrada. Katastar zgrada bio bi izvorina, tona, aurna i cjelovita evidencija o svim zgradama u Rebublici
Hrvatskoj, koja bi bila povezana s ostalim temeljnim dravnim registrima i informacijskim sustavima. Katastar
treba na jednome mjestu omoguiti uvid u lokaciju i vlasniku strukturu zgrade i posebnih dijelova zgrade te
ostale atributne podatke dravnim institucijama, gospodarskim subjektima i graanima.
Da bi u potpunosti sagledali cjelokupnu problematiku i aktivnosti vezane uz uspostavu katastra zgrada
te koristei sredstva zajma Svjetske banke u okviru projekta IISZA implementacija integriranog sustava
zemljine administracije, ugovorena je izrada Studije implementacije katastra zgrada u Republici Hrvatskoj.
Ona treba dati odgovore na koji nain uspostaviti institucionalni, zakonodavni i financijski okvir za osnivanje
katastra zgrada te dati prijedlog strukture modela podataka i tehnikih standarda informacijskog sustava
katastra zgrada.
Radi analiziranja potreba i oekivanja kljunih korisnika koji e rabiti ili na neki nain sudjelovati u uspostavi
katastra zgrada, tijekom izrade studije odrani su sastanci s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga
ureenja, Poreznom upravom, Ministarstvom pravosua, Ministarstvom unutranjih poslova, Hrvatskom
gospodarskom komorom, Dravnom upravom za zatitu i spaavanje, Dravnim zavodom za statistiku,
Dravnim uredom za upravljanje dravnom imovinom te gradovima i opinama (Zagreb, Split, Poega,
Trogir, Omi, Klanjec, Podstrana, Lekenik). Informacije koje su prikupili sudionici (uzimajui u obzir
smjernice INSPIRE Direktive EU-a i analize slinih evidencija u drugim europskim zemljama: u Sloveniji,
Litvi, Italiji i Nizozemskoj), integrirane su u prijedlog modela podataka katastra zgrada, kao i koncept
naina povezivanja podataka katastra zgrada s podacima postojeih informacijskih sustava (Zajedniki
informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra, Hrvatski topografski informacijski sustav i Registar
prostornih jedinica). U okviru studije predloena su mogua informatiko-tehnoloka rjeenja te tehniki i
informatiki standardi koje je potrebno definirati i potovati tijekom uspostave i odravanja sustava.
U okviru Studije napravljena je analiza postojeeg zakonodavnog okvira i predloene su izmjene, odnosno
dopune postojeih zakonskih i podzakonskih propisa koje e omoguiti osnivanje katastra zgrada i njegovo
uinkovito i cjelovito odravanje.
Uspostava jednog takvog sustava, od razvoja aplikativnog rjeenja informatikog sustava preko inicijalnog
prikupljanja podataka o zgradama i uinkovitog odravanja podataka do distribucije podataka zahtijeva
posebnu organizacijsku strukturu, dobro planiranje i koordiniranje niza aktivnosti koje je potrebno provesti,
a to je povezano i s finacijskom planiranjem, odnosno pravovremenim osiguravanjem potrebnih sredstava
za provedbu aktivnosti. U okviru studije izvoditelj je, uzimajui u obzir postojee stanje i raspoloivost
podataka iz postojeih evidencija, predloio da se katastar zgrada osniva u fazama, a predloio je i da se
uspostavi organizacijska struktura uz procjenu potrebnih kadrovskih i financijskih resursa.
120

Osim inicijalnog unosa podataka i uspostave sustava, velika je pozornost posveena buduem odravanju
sustava koje e unkovito zadovoljiti potrebe korisnika. U tom su smislu u okviru studije predloeni procesi i
naini prikupljanja i unosa novih podataka i promjena u sustav.
Smatramo vanim napomenuti da je Ministarstvo financija tijekom izrade studije prepoznalo inicijativu
Dravne geodetske uprave za uspostavu katastra zgrada. Tako je Akcijskim planom za provebu reformske
mjere uvoenja poreza na nekretnine u porezni sustav Republike Hrvatske 2016. 2020. Ministarstva
financija zacrtano da je uspostava katastra zgrada, kao aurne izvorine evidencije o nekretninama, osobito
posebnih dijelova zgrada, jedan od temeljnih preduvjeta za prelazak na vrijednosni porez na nekretnine od
2020. godine.
Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva, Dravna geodetska uprava predloila je da se projekt
uspostave katastra zgrada financira u okviru ERDF fonda EU-a, Operativnog programa Konkurentnost i
kohezija 2014. 2020. te je kao takav i prihvaen u okviru komponente Razvoj e-usluga.
Dovrenjem studije i uvrtenjem projekta za financiranje u okviru navedenog programa i akcijskim planom
za provedbu reformske mjere uvoenja poreza na nekretnine u porezni sustav Republike Hrvatske u
razdoblju od 2016. do 2020., uinjen je prvi korak ka uspostavi katastra zgrada u Republici Hrvatskoj.
Njegova konana implementacija velik je izazov za Dravnu geodetsku upravu i cijelu geodetsku struku,
no ujedno je to mogunost jo boljeg pozicioniranja geodetske struke i Dravne geodetske uprave kao
sredinjeg dravnog tijela za prikupljanje, odravanje i distribuciju prostornih podataka.
KLJUNE RIJEI: katastar zgrada, ERDF fond EU-a, Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.
2020., prostorni podaci
121

PROPISI VEZANI ZA DOBIVANJE
ODOBRENJA ZA SNIMANJE IZ ZRAKA
BESPILOTNIM ZRAKOPLOVIMA
Davorka Brki1, Ivan Landek1, Marijan Marjanovi1

e-pota: davorka.brkic@dgu.hr, ivan.landek@dgu.hr, marijan.marjanovic@dgu.hr
SAETAK
Bespilotni zrakoplovi, popularni dronovi, do prije godinu dana u Republici Hrvatskoj letjeli su i snimali iz
zraka u sivoj zoni zakona, bez pravila i procedura. Nije postojala odgovarajua zakonska regulativa koja
bi regulirala podruje letakih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova. Hrvatska agencija za civilno
zrakoplovstvo tijekom 2015. godine izradila je pravilnik kojim je regulirano upravo to podruje. Industrija
dronova, koja stalno raste, dovodi u pitanje sigurnost i privatnost zranog prostora gdje lete dronovi te
zatitu snimljenih podataka. U ovom predavanju bit e opisana zakonska regulativa u podruju koritenja
bespilotnih zrakoplova u Republici Hrvatskoj, s obzirom na to da je pitanje sigurnosti rijeeno zakonskom
regulativom iz podruja zranog prometa, a zatita podataka regulirana je Zakonom o obrani i Uredbom o
snimanju iz zraka.
KLJUNE RIJEI: bespilotni zrakoplovi, zakon, uredba, pravilnik
122

BILJEKE
123

BILJEKE
124

BILJEKE
125

BILJEKE
126

BILJEKE
127

IMPRESUM
Izdava:
Hrvatska komora ovlatenih inenjera geodezije
Ulica grada Vukovara 271/II, 10000 Zagreb
Za izdavaa:
Vladimir Krupa, dipl. ing. geod.
predsjednik Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije
Urednici:
doc. dr. sc. Rinaldo Paar, dipl. ing. geod.
dr. sc. Olga Bjelotomi, dipl. ing. geod.
Tehnika urednica:
Ivana Aleri, stru. spec. ing. comp.
Lektura:
Koraljka Penavin
Oblikovanje, priprema za tisak i tisak:

Grafomark, Zagreb
Naklada:
700 primjeraka
ISBN 978-953-55915-6-6
CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne

i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 000944489.
Copyright Hrvatska komora ovlatenih inenjera geodezije, 2016.
128

9simpozij-Zbornik-Final Za Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

9simpozij-Zbornik-Final Za Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

9simpozij-Zbornik-Final Za Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OPATIJA, 21. 23. 10. 2016.

GEODEZIJA KAO PROFESIJA

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 1 11/10/16 10:05

GEODEZIJA KAO PROFESIJA DOING

IZRAVNE I NEIZRAVNE KORISTI KOMASACIJA NA PRIMJERU K.O. GUNDINCI....................... 15

EKONOMSKI UINCI KOMASACIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA..................................... 21

ANALIZA GEODETSKOG POSLOVANJA U EUROPSKIM ZEMLJAMA KAO PRIMJER BUDUIH

USPOSTAVA PROSTORNE BAZE PODATAKA ZA KOMUNALNU NAKNADU INTEGRACIJA

NOVA ULOGA OVLATENOG INENJERA GEODEZIJE ......................................................... 42

PRIMJENA I MOGUNOSTI NOVIH

UPOTREBA BESPILOTNOG ZRAKOPLOVNOG SUSTAVA ZA ODREIVANJE

PROGRAM OPAANJA ZEMLJE KOPERNIK I BESPILOTNE LETJELICE..................................56

BESPILOTNE LETJELICE U FOTOGRAMETRIJSKOJ IZMJERI..................................................... 61

INTEGRACIJA PODATAKA TERESTRIKOG LASERSKOG SKENERA

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 2 11/10/16 10:05

IZAZOVI JLRS-A U PROMJENAMA ZEMLJINIH EVIDENCIJA

ANALIZA PODATAKA MAREOGRAFA U LUCI SPLIT

IDENTIFIKACIJA KATASTARSKIH ESTICA........................................................................... 91

UPIS U KATASTAR VODOVA PODATAKA O GRADNJI INTEGRIRANE

OBRATNI INENJERING HRVATSKOG MODELA GEOIDA

DRAVNA GEODETSKA UPRAVA

ONE STOP SHOP ZIS.......................................................................................................... 116

DIGITALNI GEODETSKI ELABORAT.................................................................................... 117

USPOSTAVA KATASTRA INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ................................. 118

USPOSTAVA KATASTRA ZGRADA U REPUBLICI HRVATSKOJ............................................... 120

PROPISI VEZANI ZA DOBIVANJE ODOBRENJA ZA

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 3 11/10/16 10:05

2. Doc. dr. sc. Hrvoje Tomi

3. Dr. sc. Marko Pavasovi

4. Dr. sc. Olga Bjelotomi

5. Izv. prof. dr. sc. Anka Lisec

6. Dr. sc. Marcel Kliment

7. Prof. dr. sc. Vlado Cetl

8. Prof. dr. sc. Thomas Wunderlich

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 4 11/10/16 10:05

Cijenjene kolegice i kolege!

Predsjednik Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 5 11/10/16 10:05

Potovane kolegice i kolege!

Deveti simpozij ovlatenih inenjera geodezije odrava se u sloenim politikim i gospo-

Predsjednik Organizacijskog odbora 9. simpozija ovlatenih inenjera geodezije

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 6 11/10/16 10:05

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 7 11/10/16 10:05

KLJUNE RIJEI: procjena, vrijednost nekretnina, pojedinano vrednovanje,

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 8 11/10/16 10:05

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 9 11/10/16 10:05

Slika 1. K.O. Tugare

(a) (b) (c)

HKOIG-Zbornik-radova-2016_izmjene.indd 10 11/10/16 10:05

Tablica 1. Poetna cijena nekretnine

Broj katastarske Objekt Povrina Jedinina cijena Ukupna cijena

4266/2 kua 144 5250 756.000

1341/1 kua 111 5250 582.750

2/41 gospodarski objekt 283 3000 849.000

Tablica 2. Koeficijenti utjecaja sukladno namjeni nekretnine

Kat. Kd Koeficijent Kd Koeficijent Kd Koeficijent

Zemljita Kue Gospodarske zgrade

4266/2 40101 1 10100 1 - -