Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

TROKOVI I KALKULACIJE

Trokove je mogue definirati kao novanu vrijednost inputa koritenih u

proizvodnom procesu tijekom vremena. Visina trokova ovisi o koliini
koritenih inputa i njihovoj cijeni.

Postoje tri temeljne vrste trokova, a to su:

1. Ukupni trokovi
2. Granini trokovi
3. Prosjeni trokovi

Ukupni trokovi su zbroj svih trokova koji nastaju u jednom obraunskom

razdoblju jedne tvrtke. Ukupni trokovi su ukupni novani izdaci potrebni da se
proizvede odreena koliina proizvoda.

Granini trokovi su prosjeni varijabilni trokovi izazvani u posljednjem sloju

ili zoni. Oni pokazuju porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne
jedinice proizvoda. Ovise samo o varijabilnim trokovima, dok fiksni na njih ne
djeluju. Njihov porast je posljedica djelovanja Zakona opadajuih prinosa.
Prosjeni troak je troak proizvodnje jedne jedinice uinka, a dobiva se
dijeljenjem ukupnih trokova s koliinom uinaka.

Prema stupnju iskoritenja kapaciteta trokovi se dijele na:

1. Promjenjive (varijabilne) trokove
2. Nepromjenjive (fiksne) trokove

Promjenjivi su oni trokovi koji nastaju ovisno o proizvodnji uinaka. Nema ih

ako nema proizvodnje i mijenjaju se s promjenama opsega proizvodnje. U njih
ubrajamo trokove radne snage, sirovina i energije. Trokovi koji imaju osobine
promjenjivih ne mijenjaju se sukladno obujmu proizvodnje, pa su podijeljeni na
skupine:
a) smanjujue promjenjivi trokovi (degresivno-varijabilni) su trokovi koji u
masi rastu sporije od opsega proizvodnje.
b) razmjerno promjenjivi trokovi (proporcionalno-varijabilni) se uvijek
mijenjaju proporcionalno s porastom ili smanjenjem opsega proizvodnje.
c) rastue promjenjivi trokovi. (progresivno-varijabilni) su trokovi koji rastu
bre od rasta opsega proizvodnje i odraz su nenormalnih stanja u proizvodnji

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 1

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

(neto se forsira preko mogunosti). Uvijek ih uvjetuju uska grla u

proizvodnom procesu.
Nepromjenjivi trokovi su oni trokovi koji se ne mijenjaju s promjenama
opsega proizvodnje. Tu ubrajamo trokove trajne imovine (amortizaciju),
kamate na kredite, zakupnine na dugi rok, zajamene plae radnika, itd. Ovi
trokovi postoje i kada poduzee iz nekog razloga ne posluje. Nazivaju se jo i
trokovi kapaciteta. Karakteristika im je to oni ne nastaju ovisno o koliini
proizvoda koja je u nekom razdoblju proizvedena, nego ovisno o vremenu
trajanja proizvodnje.

Diferencijalni troak je prosjean troak koji se javlja izmeu postojee i

uveane odnosno smanjene proizvodnje ili koji se javlja u bilo kojem sloju ili
zoni. Dobije se stavljanjem u odnos promjene ukupnih trokova i promjene
proizvedene koliine (T = UT / Q).

Oportunitetni troak se moe definirati kao vrijednost rtvovanoga dobra ili

usluge. Poslovne odluke imaju oportunitetne trokove jer izbor jedne stvari u
uvjetima oskudnosti znai rtvovanje neke druge stvari.

Reagibilnost trokova je osjetljivost, prilagodljivost ili elastinost trokova s

obzirom na promjenu obujma proizvodnje. Odreuje se prema vrijednosti
koeficijenta reagibilnosti (Kr) koji se dobije stavljanjem u odnos postotne
promjene ukupnog troka i postotne promjene ukupne koliine (Kr = %UT /
%Q). Tumaenje koeficijenta varijabilnosti:
Kr = 0, fiksni trokovi
Kr = 1, proporcionalno varijabilni trokovi
Kr > 1, progresivno varijabilni trokovi
Kr < 1, degresivno varijabilni trokovi

Kalkulacija trokova podrazumijeva raunski postupak pomou kojega se po

odreenim metodama obraunavaju trokovi koji ine cijenu kotanja odreenog

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 2

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

uinka. Osnovni cilj ovakovog obrauna je u tome da se proizvedeni uinci

opterete onim trokovima koje su i izazvali, kako bi se utvrdila cijena kotanja, a
uz prodajnu cijenu i ukupni prihod odnosno financijski rezultat. Temeljna naela
kalkulacija su slijedea:
1. Naelo vremenskog razgranienja - obuhvaaju se svi trokovi koji su
izazvani u odreenom vremenskom razdoblju za odreenu proizvedenu
koliinu uinaka;
2. Naelo diferenciranja - svi trokovi moraju se analizirati po mjestima
nastanka i nositeljima, radi praenja rasta ili pada ekonominosti;
3. Naelo prilagodljivosti - svaka kalkulacija ili izraun mora biti podudaran
(kompatibilan) s tehnolokom razinom i raznim poslovnim dogaajima u
proizvodnji;
4. Naelo dokumentiranosti - svi trokovi koji se prikazuju u kalkulaciji
moraju biti dokumentirani;
5. Naelo preglednosti, tonosti, ekonominosti i usporedivosti kalkulacija -
izraun mora biti pregledan i davati rezultate na vrijeme, odnosno
analizirati i dovesti do ekonomske granice tonosti. Iznosi iskazani u njoj
moraju biti toni i usporedivi s prijanjim izraunima iz prethodnog
razdoblja.

Poslovni rezultat je razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda poduzea za

odreeno obraunsko razdoblje. Obvezno izvjee u kojem se iskazuje poslovni
rezultat naziva se raun dobiti ili gubitka (ili bilanca uspjeha).

Financijski rezultat predstavlja razliku izmeu prihoda i trokova pri odreenom

volumenu proizvodnje.

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 3

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

FIKSNI TROKOVI (FT)

Osnovna osobitost nepromjenjivih (fiksnih) trokova je da nastaju neovisno o stupnju

iskoritenja kapaciteta, a isto tako ne mijenjaju se promjenom volumena proizvodnje.

Neki od nepromjenjivih trokova su:

1. amortizacija
2. kamate na kredit za O.S.
3. trokovi investicijskog odravanja
4. osiguranje O.S.
5. stalni doprinosi i lanarine
6. plae izravne izrade uinaka
7. zakupi, koncesija

Nepromjenjive (fiksne) trokove uvjetuje

1. predvieni volumen proizvodnje
2. odabir tehniko-tehnolokih metoda

ZAKONITOSTI NEPROMJENJIVIH (FIKSNIH) TROKOVA

1) FT u masi su stalni (njihov pravac je paralelan s osi X)

2) prosjeni fiksni trokovi (ft) imaju degresivnu osobinu (hiperbola) s poveanjem
volumena proizvodnje
3) diferencijalni troak FT = 0
4) koeficijent osjetljivosti FT = 0

1. Zakonitosti
FT - constantni

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 4

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

2. Zakonitost

ft - prosjeni troak ima osobine degresivnosti

F T
ft =
X
prosjeni fiksni trokovi imaju veliko znaenje u poslovanju tvrtke zbog silaznog trenda
(s poveanjem % IK sve su manji po uinku).

y
40.000

30.000

20.000
FT

10.000

0 x
0 20 40 60 80 100

Slika br. 1: Ukupan fiksni troak

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 5

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

y/x
1.500

1.250

1.000

750

500
ft
250

0 x
0 20 40 60 80 100

Slika br. 2 Prosjean fiksni troak

180.000 y

FT

120.000

60.000 x
0 1 2 3 4 5
(u ooo)

Slika br 3: Ukupni relativno fiksni trokovi

y/x
40

30
ft

20

10

0 x
0 1 2 3 4 5 6

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 6

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

Slika br. 4: Prosjeni relativno fiksni trokovi

PODVRSTE FIKSNIH TROKOVA

1. apsolutni FT (eljezni trokovi)

2. relativni FT (zonalni)

Zakonitosti Ft su isti u jednoj zoni, ali se zbog poveanja koliine proizvodnje mijenjaju jer su
i kapaciteti vei zbog poslovne odluke.

NEISKORITENI ILI JALOVI NEPROMJENJIVI FIKSNI TROKOVI

Prosjeni fiksni trokovi uvijek manji pri veem iskoritenju kapaciteta. Kad se kapacitet
koristi manje od maksimuma, svaka jedinica uinka biti e optereena s veim iznosom FT.

PROPORCIONALNO-VARIJABILNI TROKOVI (PT)

Proporcionalno-varijabilni trokovi se uvijek mijenjaju proporcionalno s porastom ili

smanjenjem stupnja iskoritenja kapaciteta. Proporcionalno-varijabilni trokovi se dijele na:
1. ukupne PT
2. prosjene pt

ZAKONITOSTI PROPORCIONALNO-VARIJABILNIH TROKOVA

1. ZAKONITOST PT

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 7

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

Ukupni PT - rastu u istoj proporciji, kao i % IK, pa se u grafikonu

prikazuju pravcem koji polazi od ishodita (bez obzira na kut zatvaranja s osi X), prikazuje se
linearnom funkcijom.

Yc = Y

Druga zakonitost glasi da su prosjeni proporcionalno-varijabilni trokovi po jedinici

proizvoda stalni, pravac im je paralelan s osi X.

Trea zakonitost vezana je u zone ili slojeve trokova ili diferencijalni troak. Trea
zakonitost odreena je pojavom da je diferencijalni troak (T) PT uvijek jednak prosjenom
proporcionalnom troku. Ovu zakonitost potvruje koeficijent osjetljivosti. Koeficijent
osjetljivosti proporcionalnih trokova uvijek je 1.

y
200.000

PT
160.000

120.000

80.000

40.000

0 x
0 20 40 60 80 100

Slika br. 5: Ukupni proporcionalno-varijabilni trokovi

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 8

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

Y/X
2.500

pt
2.000

1.500

1.000

500

0 X
0 20 40 60 80 100

Slika br. 6: Prosjeni proporcionalno-varijabilni trokovi

DEGRESIVNO - VARIJABILNI TROKOVI (DT)

DT su trokovi koji u masi rastu sporije od stupnja iskoritenja kapaciteta.

Dijele se na:
- ukupne degresivne (DT)
- prosjeno degresivne

1) ZAKONITOST DT

Prva zakonitost kazuje da ukupni (masi) degresivni trokovi uvijek imaju oblik krivulje, koja
je naklonjena prema osi X (apscisi)

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 9

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

2) ZAKONITOST dt

Druga zakonitost odreena je pojavom da su prosjeni degresivni trokovi (dt) uvijek

usmjereni prema osi X, i prikazuju se pravcem ili krivuljom.

3) ZAKONITOST - Diferencijalni troak zone ili sloja

Trea zakonitost odreena je pojavom da je diferencijalni troak degresivnosti troka uvijek

manji od prosjenog degresivnog troka.

4) ZAKONITOST - koeficijent osjetljivosti degresivnog troka

etvrta zakonitost potvruje treu zakonitost, odnosno da je koeficijent osjetljivosti

degresivnog troka uvjek manji od 1, a vei od 0.

y
200.000

160.000
DT
120.000

80.000

40.000

0 x
0 20 40 60 80 100

Slika br. 7: Ukupni degresivno-varijabilni troak

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 10

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

y/x
2.500

2.000

dt
1.500

1.000

500

0 x
0 20 40 60 80 100

Slika br. 8: Prosjeni degresivno-varijabilni troak

PROGRESIVNO VARIJABILNI TROKOVI (PGT)

PGT su trokovi koji rastu bre od rasta koliine uinaka (%IK) i odraz su nenormalnih
stanja u proizvodnji (neto se forsira preko mogunosti). Uvijek ih uvjetuju uska grla u
proizvodnom procesu.

1) ZAKONITOST PGT govori da:

Ukupni progresivni trokovi (PGT) rastu bre od rasta volumena proizvodnje, a krivulja im
polazi od ishodita i uvijek je naklonjena prema osi Y.

2) ZAKONITOST pgt

- prosjeni progresivni trokovi rastom %IK takoer su u stalnom porastu i obrnuto, a

prikazujemo ih pravcem ili krivuljom.

3) ZAKONITOST - diferencijalni troak progresivnog troka u zoni ili sloju.

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 11

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

Diferencijalni troak progresivnog troka uvijek je vei od prosjenog progresivnog troka ili

4) ZAKONITOST ili koeficijent osjetljivosti progresivnog troka.

etvrta zakonitost potvruje treu zakonitost, odnosno koeficijent osjetljivosti PGT uvijek je
vei od 1.

y
300.000

PGT
200.000

100.000

x
0
0 20 40 60 80 100

Slika br. 9: Ukupni progresivno-varijabilni troak

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 12

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

y
300.000

PGT
200.000

100.000

x
0
0 20 40 60 80 100

Slika br. 10: Prosjeni progresivno-varijabilni trokovi

UKUPNI VARIJABILNI TROKOVI (VT)

Ukupni varijabilni trokovi su zbroj svih pojedinanih varijabilnih trokova nastalih u

odreenom vremenskom razdoblju:
VT = PT + DT + PGT
vt = pt + dt + pgt

1) ZAKONITOST VT utvruje se pomou TANGENTALNOG FENOMENA 1. A to je

pravac povuen iz ishodita na krivulju ukupnih VT.

2) ZAKONITOST pgt

Kod prosjenih varijabilnih trokova tangentalni fenomen 1. poprima oblik pravca koji je
paralelan s osi X ili potpuno je identian s proporcionalnim trokovima.

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 13

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

U dinamici varijabilnih trokova jako je interval u kojemu su varijabilni trokovi

proporcionalni, jer u toj toki prosjeni varijabilni trokovi postiu svoju najniu razinu, te se
ta toka naziva optimum ukupnog varijabilnog troka.

3 i 4) ZAKONITOST VT po zonama:

U pojedinim zonama varijabilni troak poprima osobine proporcionalnog, degresivnog i

progresivnog troka to potvrujemo analizom diferencijalnog troka i koeficijenta
osjetljivosti.

y
300.000 VT

250.000
tang 1
200.000

150.000

100.000

50.000

0 x
0 10 20 30 40 50 60 70 80

y/x
4.500
4.000
vt
3.500
tang 1
3.000
2.500
2.000
1.500
1.000
500
0
x
0 10 20 30 40 50 60 70 80

Slika br. 11: Ukupni i prosjeni varijabilni trokovi

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 14

Modul: Mikroekonomija u agrobiznisu

Prof.dr.sc. Zoran Grgi 15