Likovna kompozicija za poetnike

Kompozicijska naela

Kontrast
Kontrast je meusobno suprotstavljanje kvalitete i koliine istovrsnih ili raznovrsnih likovnih elemenata.
Nastaje kobiniranjem suprotnog odnosno kombiniranjem maksimalne razlike veliina (malo-veliko, visko-nisko, kratko-dugo), oblika (oblo-
uglato, jednostavno-sloeno, puno-uplje), boja (toplo-hladno, svijetlo-tamno, komplementarni kontrast), crta (tanke-debele, ravne-
zakrivljene), poloaja (vodoravno-uspravno, uspravno-koso).
Harmonija
Harmonija znai sklad odnosno usklaenost dijelova u nekoj kompoziciji. Nastaje kombiniranjem elemenata koji su meusobno slini po
jednom ili vie svojstava. Ona ublaava kontrast, ali ga ne ukida u potpunosti. Potpuna odsutnost kontrasta je monotonija (jednolinost, dosada).
Dakle, harmonija se nalazi izmeu monotonije i kontrasta, ona je zajednica mirnih odnosa likovnih elemenata. Postoje razni oblici harmonije
oigledna (elementi slini po obliku, boji, veliini i sl.), funkcionalna (kombinacija potpuno razliitih oblika, ali prema funkciji usklaenih: ep i
boca), simbolika (golub i maslinova granica), usklaenost primjenom kvantitativnih ili koliinskih odnosa (kontrast kvantitete boja).
Ritam
Ritam je ravnomjerno i pravilno izmjenjivanje likovnih elemenata odnosno srodno gibanje, ponavljanje ili izmjena suprotnosti. Nastaje slijedom
elemenata u odreenom smjeru te umnaanjem niza/ova. Ritmiko ponavljanje moe biti egzaktno (pravilno, jednoobrazno, monotono) ili u
obliku alternacije (izmjenino, preinaeno).
Ritam se kao ponavljanje oituje u mnogim prirodnim i ivotnim procesima. (uenici moraju nabrojati: rad srca, disanje, buenje i spavanje,
izmjena dana i noi)
Ritam se u umjetnostima javlja na razliite naine u pjesnitvu, glazbi i plesu, arhitekturi, kiparstvu ili slikarstvu.
Ravnotea
Ravnotea oznaava uravnoteen odnos lijeve i desne strane. U likovnom izraavanju postoje tri vrste ravnotee:
Simetrina , asimetrina ,optika.
SIMETRINA RAVNOTEA
Simetrina ravnotea ili kompozicija nastaje rasporedom oblika istih veliina i teina u istom razmaku u odnosu na sredinju os proizlazi iz
zrcalnih kompozicijskih odnosa elemenata.
Ona daje osjeaj smirenosti, otmjenosti i dostojanstva.
Takoer je nazivamo i statika ravnotea.
ASIMETRINA RAVNOTEA
Asimetrina ravnotea nastaje rasporedom oblika razliitih ili kontrastnih veliina i teina u razliitom razmaku u odnosu na sredinju os (za
uenike: primjer vage ili klackalice kako uspostaviti ravnoteu).
Kod oblikovanja na plohi manji lik postavljen uz rub plohe protutea je veem liku postavljenom blie sredinjoj osi.
Asimetrina ravnotea daje osjeaj nemira i dinamike dinamina ravnotea. Ostali nazivi: neformalna, nepravilna.
OPTIKA RAVNOTEA
Meusobni odnosi i djelovanje pojedinih likovnih elemenata uvjetuju da nam se neki optiki ine teim, a drugi lakim. Za uspostavljanje
ravnotee meu njima potrebno je paziti na:
Oblik ,teinu vrijednost oblika i poloaj oblika na plohi ili u prostoru.
Obli oblici i likovi djeluju lake od uglatih, a trokut od etverokuta iste veliine. Za uspostavljanje ravnotee potrebno je voditi rauna o
njihovim veliinama. Osnovne boje (pogotovo crvena i uta) doivljavaju se teima i dinaminijima u odnosu na sekundarne i tercijarne.
Proporcija
Proporcija oznaava meusobni odnos veliina dijelova neke cjeline. Hrvatski je oblik te rijei razmjer. Razmjer je odnos vie veliina za razliku
od omjera koji je odnos dviju veliina.
Dvije su vrste proporcionalnosti:
izravna kad raste jedna, raste i druga veliina i obrnuta kad jedna raste, druga veliina pada.
Idealne proporcije u vrijeme antike (stara Grka) stvoreni su kanoni o idealnim proporcijama ljudskog tijela koji se zasnivaju na zlatnom rezu
(konstrukcija zlatnog reza):
minor:major=major:cjelina.
Proporcionalnost u arhitekturi ovjek je mjerilo po kojem se odreuju arhitektonske veliine. (Le Courbisier Modulor)
Sve to nas okruuje u sebi sadrava taj omjer zlatnog reza: graa prirodnih oblika, ali i onih stvorenih ovjejom rukom: formati papira, zasloni
raunala, likovne kompozicije.
Dominacija
Dominacija oznaava isticanje, naglaavanje, centar pozornosti, ishodite, glavni sadraj, glavni lik, osnovnu ideju. Pri tome se osnovni lik ili
oblik odnosno glavni sadraj istie od ostalih dijelova kompozicije. Dominanta moe biti izraena oblikom, veliinom, tonskom razlikom,
specifinou boje, karakterom, poloajem unutar kompozicije itd.
Jedinstvo
Jedinstvo oznaava ujedinjenje svih likovnih elemenata u jedinstvenu cjelinu. Jedinstvo se ostvaruje zajednikom formom i materijalom
odnosno objedinjavanjem likovnih elemenata meusobno, likovnih elemnata s kompozicijskim naelima ili objedinjavanjem dviju ili vie
likovnih tehnika.
Likovne kompozicije
Komponiranje je likovni proces sastavljanja i meusobnog povezivanja likovnih elemenata u likovnu cjelinu prema vlastitoj likovnoj koncepciji.
Ono podlijee odreenim zakonima usklaivanja, odnosno likovno-estetskog reda ili kompozicijskim naelima.
Kompozicija je sustav likovnih elemenata komponiranih po kompozicijskim naelima.
Kompoziciju uvjetuju:
koncepcija ili ideja
materijal kojim se ideja oivotvoruje
karakter i veliina plohe ili prostora na/u kojoj se komponira
likovni elementi kojima se kompozicija ostvaruje
likovna naela po kojima se likovni elementi meusobno povezuju.
U odnosu na najee odrednice okvira/kadra, horizontalu i vertikalu, nastaju osnovne kompozicije:
horizontalna,
vertikalna.
 Kompozicije koje naruavaju osnovne odnose kadra su:
dijagonalna, kruna ,piramidalna, slobodna.
HORIZONTALNA KOMPOZICIJA
Strukturni elementi poredani su vodoravno, a horizontalni se niz moe razvijati u nekoliko horizontalnih linija nizova. Ona djeluje smireno te
daje osjeaj kretanja slijeva nadesno ili od sredita lijevo i desno.
VERTIKALNA KOMPOZICIJA
Osnovni raspored elemenata kree se okomito ili uspravno. Ona oznaava rast, uzdignue, polet.
DIJAGONALNA KOMPOZICIJA
Oblici su poredani u dijagonalnim smjerovima. Oznaava pokret masa izvan granica plohe odnosno kadra. Ostavlja dojam pokreta, dinamike i
prodora u prostor.
KRUNA KOMPOZICIJA
Oblici su poredani u krunom slijedu i izraavaju kruno gibanje. Ona centrira na pogled prema sreditu i zato je jo zovemo centralnom
kompozicijom. Elementi izlaze iz centra i ire se prema perifriji ili se kruno gibaju.
PIRAMIDALNA KOMPOZICIJA
Likovni se elementi redaju u obliku piramide, odnosno trokuta.
SLOBODNA KOMPOZICIJA
Oznaava slobodan raspored oblika i likova u trodimenzionalnom prostoru ili na plohi.
Rekomponiranje rekompozicija
Rekomponiranje je proces razlaganja ve prije stvorene kompozicije u plonom ili prostorno-plastinom oblikovanju i ponovnog komponiranja
razloenim elementima na potpuno nov nain.
Rekompozicija je likovni produkt nastao rekomponiranjem.
Redefiniranje redefinicija
Redefiniranje je likovna transformacija postojee definirane stvarnosti. Svaka likovna interpretacija stvarnosti oko nas ustvari je redefiniranje te
stvarnosti.
Redefiniranje djelomino mijenja postojeu stvarnost dok rekomponiranje u potpunosti mijenja itav kompozicijski poredak.