KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

s pitanjima za maturu i prijemne

Nakladnik
HINUS
Zagreb, Miramarska 13 b
tel.: 615 41 96, tel./fax: 611 55 18
e-mail: hinus@zg.hinet.hr

Urednik
Hrvoje Zrni

Recenzenti
Prof.dr.sc. Mirjana Kalafati
Mirjana Martek, prof.

ISBN 978-953-6904-26-6

Copyright Hrvoje Zrni

Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je

stavljati na druge mrene stranice, umoavati ili je koristiti za bilo koju
komercijalnu svrhu.
 Sanda Ili
Lela Zadrail
Ljubica Kostani

KOLSKI
LEKSIKON
BIOLOGIJE
s pitanjima za maturu i prijemne

HINUS
 SADRAJ

PREDGOVOR ...........................................................................................7
LEKSIKON ...............................................................................................9
PITANJA ...............................................................................................159
ODGOVORI ..........................................................................................253
DODATCI .............................................................................................279
DODATAK 1 ...................................................................................281
DODATAK 2 ...................................................................................289
DODATAK 3 ...................................................................................295
DODATAK 4 ...................................................................................297
DODATAK 5 ...................................................................................299
DODATAK 6 ...................................................................................301
 PREDGOVOR

Onome tko se eli brzo i kvalitetno pripremiti za polaganje razredbenog

ispita iz biologije, na bilo kojem od fakulteta na kojem se polae biologija, ovo
e biti izuzetno korisna literatura. Ova knjiga ne predstavlja samo pomo za
brzo i dobro pripremanje razredbenih ispita ve i neto vie od toga. Naime, ona
sadri leksikon pojmova iz biologije koji e biti korisno tivo jo dugo nakon
polaganja razredbenih ispita.
Knjiga se u osnvi sastoji od tri dijela. Prvi dio je leksikon pojmova iz
biologije temeljen na srednjokolskom gradivu. Leksikon podrazumijeva abe-
cedni poredak biolokih pojmova i njihovih saetih opisa to omoguuje brzo
snalaenje prilikom pripreme za polaganje razredbenih ispita. Drugi dio sadri
vie stotina pitanja s proteklih razredbenih ispita s uputama za njihovo rjeenje.
Upute se prije svega odnose na savjet koji pojam odnosno koje objanjenje
treba proitati da bi se razjasnilo rjeenje zadatka kojega se rjeava. Ovdje treba
posebno naglasiti da Leksikon omoguuje i brzo razjanjenje zbog ega neki
pretpostavljeni odgovor na zadatak koji se rjeava nije toan. To se postie tako
da se tumaenje kljunog pojma iz pretpostavljenog odgovora takoer potrai u
Leksikonu. Trei dio ine dodaci koji pojanjavaju bilo pojmove sadrane u
Leksikonu bilo rjeenja zadataka s proteklih razredbenih ispita.
Dvije su vrste kratica uporabljene u tekstu koji slijedi. To su, prije sve-
ga kratice naziva razliitih kemijskih spojeva. Uz potrebna pojanjenja, rabe se
kratice naziva nukleinskih kiselina, aminokiselina, nukleotida, hormona i dr.
prema engleskom nazivu. Zatim su tu i uobiajene kratice koje su vezane uz
nain uporabe. U tekstu se rabe samo dvije uobiajene kratice: v. i isp. Kratica
v. znai vidi i redovito dolazi ispred pojma o kojem treba proitati osnovne
informacije. Kratica isp. znai ispitaj i dolazi uz pojam o kojem treba potraiti
dodatne informacije.
Dakle, ova se knjiga odlikuje jednostavnim razjanjenjima zato je neki
odgovor u danom zadatku toan, ali isto tako i zato neki drugi odgovor nije
toan. Tako se brzo ovladava gradivom i stjee sigurnost neophodna za
uspjean izlazak na razredbene ispite.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
A ten, kiselica i borovica.
ABBE, E. njemaki znanstvenik i izumi-
telj koji je u 19.st. unaprijedio mikroskop
poveavi njegovu mo razluivanja.
ABIOTIKI IMBENICI, jedna od sku-
pina ekolokih imbenika. To su razliiti
fizikalni i kemijski imbenici okolia koji
utjeu na ivot nekog organizma, npr.
temperatura, voda odnosno vlaga, svjetlost
itd.
ABISAL, dubokomorski (oceanski) sloj,
izvan granice prodora svjetla i pod viso-
kim tlakom. ivot u abisalu ovisi o gor-
njem osvjetljenom sloju u kojem se odvija
primarna organska proizvodnja (bioproiz-
vodnja) procesom fotosinteze.
ACETIL-CoA, poetni spoj Krebsova ci-
klusa. Sastoji se od acetilne skupine veza-
ne na koenzim A (Co A). Spoj sadrava
tioestersku vezu bogatu energijom. Ima bi-
tno znaenje u izmjeni tvari jer nije samo
produkt razgradnje ugljikohidrata ve i
masnih kiselina te aminokiselina.
ACETILKOLIN, neurohormon kojeg pa-
rasimpatiki ivac-vagus lui na ivanim
okoninama. On se oslobaa kada je sma-
njena potreba za kisikom (npr. kada spava-
mo) smanjujui udarni volumen srca.
ACIDO - BAZNA RAVNOTEA, rav-
notea kiselina i luina u tijelu, regulira se
puferskim svojstvima tjelesnih tekuina,
pluima i bubrezima, v. puferi. Normalna
koncentracija vodikovih iona (pH) arterij-
ske krvi je oko 7.4. Plua sudjeluju u odr-
avanju te ravnotee izdisanjem uglji-
kovog dioksida, a bubrezi izluivanjem
vodikovih iona mokraom.
ACIDOFILNE (kremene) BILJKE, bilj-
ke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 -
5,5). To su npr. rododendron, pitomi kes-
ACIDOZA, stanje snienih pH vrijednosti
tjelesnih tekuina (normalan pH je oko
7.4), v. acido - bazna ravnotea.
ADAPTACIJA OKA, prilagodba oka na
svjetlo ili tamu, v. bjeloonica.
ADAPTACIJA, v. prilagodba.
ADAPTIVNA OBOJENOST, v. zatitna
obojenost, upozoravajua obojenost i mi-
mikrija.
ADAPTIVNA RADIJACIJA, v. makroe-
volucija.
ADENIN, organski spoj s duikom iz sku-
pine purinskih baza. Sadran je u najva-
nijem pohranjivau i prijenosniku energije
u ivoj stanici, u ATP-u. Sudjeluje i u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina.
NH2
C
N C N
C C C H
H N N
H
ADENOHIPOFIZA, prednji reanj lije-
zde hipofize koji izluuje hormon rasta,
gonadotropne hormone, adenokortikotrop-
ni hormon i tireotropni hormon.
ADENOKORTIKOTROPNI HORMON
(ACTH), hormon kojega izluuje prednji
reanj hipofize (adenohipofiza). Stimulira
koru nadbubrene lijezde na izluivanje
kortikosteroidnih hormona kortizona i al-
dosterona.
ADENOZIN-TRIFOSFAT, v. ATP.
ADH, v. antidiuretiki hormon.
9
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ADHEZIJA, privlana sila izmeu mole-
kula razliitih tvari koje se dotiu. Pove-
zanost molekula vode s drugim molekula-
ma (npr. uz stijenku kapilara kod biljaka)
omoguuje uzlazni tok vode u biljci.
ADP (adenozin-difosfat), v. ATP.
ADRENALIN, hormon kojega izluuje
sr nadbubrene lijezde. Pojaano se iz- - limfocite, nositelje stanine imunosti.
luuje u razliitim stresnim stanjima, npr.
oku, strahu, bolu, jakom uzbuenju itd.
Njegovo djelovanje je viestruko i svodi se
na podizanje svih vanih funkcija u orga-
nizmu na viu razinu kako bi organizam
to bolje prebrodio stres. Tako adrenalin
uzrokuje pojaani intenzitet rada srca, ste-
zanje perifernih krvnih ila, irenje onih
zjenica, irenje bronhiola, pojaani inten-
zitet i brzinu disanja, stezanje mnogih mi-
ia, poveani broj limfocita u cirkulaciji
itd.
ADULTNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti
ADVENTIVNO KORIJENJE, v. korijen.
AERENHIM, v. osnovno stanija.
AEROBAN, oznauje prisutnost kisika;
odnosi se na organizme, okoli ili na stani-
ne procese koji zahtijevaju prisustvo kisi-
ka.
AEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.
AGLUTINACIJA, pojava sljepljivanja
krvnih stanica u sluaju primitka krvi
neodgovarajue krvne grupe.
AGLUTININ, v. krvne skupine.
AGLUTINOGEN, v. krvne skupine.
AGRANULOCITOZA, bolest smanjenog
ili zaustavljenog stvaranja granulocita u
kotanoj modini. Kao posljedica agranu-
locitoze esto se javlja poveana sklonost
bakterijskim i gljivinim infekcijama.
10
AIDS (SIDA), engleska odnosno francu-
ska kratica za sindrom steene imunode-
ficijencije. Za AIDS je to smanjenje broja
leukocita u krvi, smanjen broj limfocita u
limfatinim organima (limfnim vorovima
i slezeni), smanjen broj zrelih T limfocita,
manja koliina protutijela (Ig). Uzronik je
virus (retrovirus) koji napada i unitava T4
Virus je nazvan HIV-om (Human Immu-
nodeficiency Virus, humani virus nedosta-
tka imuniteta), HIV se najee prenosi
spolnim kontaktom i krvlju (transfuzijom,
injekcijskim iglama), zatim sa zaraene
majke kroz posteljicu na neroeno dijete,
te eninim mlijekom na dojene (sisanje).
AIDS je za sada neizljeiva bolest imuno-
lokog sustava za vrijeme koje nastaju vi-
dljive promjene: (oportunistike infekcije)
upala plua i modane ovojnice, gljivine
bolesti i tumori.
AKCIJSKI POTENCIJAL, v. elektrini
potencijal.
AKOMODACIJA OKA, prilagoavanje
oka na gledanje blizu i daleko, v. lea.
AKROMEGALIJA, nenormalan rast po-
jedinih dijelova tijela kao to su aka, sto-
palo, pojedini zglobovi i dr. zbog pove-
anog luenja hormona rasta. Javlja se u
odraslo doba.
AKROSOM, vrno tjelece koje se nalazi
na vrnom dijelu glave spermija. Sadri hi-
drolitike enzime i omoguuje prodiranje
spermija u jajnu stanicu prilikom oplodnje.
AKSON (neurit), v. ivana stanica.
AKTIN, bjelanevinasta molekula koja
izgrauje miofibrile, v. poprenoprugasti
mii.
AKTIVAN PRIJENOS (aktivan trans-
port), prijenos tvari kroz staninu membra-
nu iz podruja manje koncentracije u
podruje vee koncentracije neke tvari. Taj
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
prijenos se moe odvijati samo uz pomo
membranskih prenositelja i uz utroak
energije iz ATP-a. Klasini primjer ak-
tivnog prijenosa je transport iona natrija
(Na+) iz stanice u meustanini prostor i
iona kalija (K+) iz meustaninog prostora
u stanicu, tzv. natrijeva i kalijeva pumpa.
Ovaj oblik aktivnog prijenosa susree se u
membranama gotovo svih animalnih stani-
ca.
AKTIVNI TRANSPORT, v. aktivni pri-
jenos.
AKTIVNO STEENA SPECIFINA
IMUNOST, organizam nakon kontakta s
odreenim antigenom stvara specifine
tvari imunoloke reakcije (protutijela, lim-
focite T i dr.). Aktivna imunost moe biti
steena prirodnim putom (ljudi koji su pre-
boljeli neku zaraznu bolest imaju gotova
specifina protutijela s kojima mogu uni-
titi isti antigen u sluaju ponovnog unosa
u tijelo) ili umjetnim putom (cijepljenjem).
ALANIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
ALANTOIS, kod amniota, druga zametna
ovojnica koja obavija zametak. Prokrvlje-
na je mnogim kapilarima te sudjeluje u
disanju i hranjenju zametka.
ALBINIZAM, nedostatak pigmenta u ko-
i i/ili drugim organima. Nasljedno svojs-
tvo koje se pojavljuje u ovjeka, ali i nekih
ivotinja, na primjer u mieva, kunia,
majmuna, a odreuje ga recesivni gen koji
se nalazi na autosomima (nespolni kromo-
somi).
ALBUMIN, bjelanevina u krvi (oko 34
do 50 g/L) koja sudjeluje u prijenosu
razliitih hormona. Sintetizira se u jetri
odakle se otputa u krv.
ALDOSTERON, jedan od hormona kore
nadbubrene lijezde. Taj hormon odrava
stalnu razinu iona natrija, klora i kalija u
tijelu. Najvaniji podraaj za luenje hor-
mona je niska koncentracija iona natrija u
izvanstaninoj tekuini (npr. plazmi). Al-
dosteron koji je osloboen u krvi, filtrira
se u nefron, a to pojaava upijanje iona
natrija u kapilare uz nefrone.
ALELI, (alelni geni, homologni geni) su
par gena koji odreuju isto svojstvo, a
nalaze se na paru homolognih kromosoma
(isp.). Aleli pojedinih svojstava oznauju
se obino slovima abecede i to dominantni
velikim, a recesivni malim slovima, npr.
za jedno svojstvo A i a, za drugo B i b, itd.
Ako dominantnost nije izraena aleli se
mogu oznaavati s a1 i a2, b1 i b2, itd. U je-
dnom organizmu za neko fenotipsko svoj-
stvo mogu biti najvie dva razliita alela.
ALELNI GENI, v. aleli.
ALERGENI , v. alergija.
ALERGIJA (alergijska reakcija), specifi-
an oblik imunoloke reakcije odnosno
preosjetljivost (hipersenzitivnost) na neke
tvari. Tvari koje uzrokuju alergije zovu se
alergeni, a najei su pelud, neki lijekovi,
praina, neke vrste hrane (jagode, maline,
sir), razliita kemijska sredstva (detergenti,
kozmetiki preparati) itd.
ALFA-AMILAZA, v. ptijalin.
ALFA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva oneienja voda, a predstav-
lja snano oneiene vode.
ALGAICE, gljive koje, poput alga, ive
u vodi kao saprofiti ili paraziti. Njihove
hife nemaju poprenih stijenki pa slie du-
gim razgranatim cijevima s puno jezgara.
Stanina stijenka im je od hitina, a samo
kod najprimitivnijih od celuloze.
ALGE, autotrofne fotosintetske steljnjae
meu kojima postoje velike razlike. Skupi-
ne algi su biai, kremenjaice, zelene,
smee i crvene alge. Od tih skupina samo
11
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
crvene alge nemaju pokretne stanice s bi-
evima niti u jednom razvojnom stadiju.
ALKALOZA, stanje povienih pH vrije-
dnosti tjelesnih tekuina (normalan pH je
oko 7.4), v. acido - bazna ravnotea.
ALKAPTONURIJA, nasljedni nedostatak
enzima zbog ega se nakuplja homogeneti-
zirana kiselina u mokrai, a koja na zraku
potamni.
ALKOHOLNO VRENJE, v. kvaeve
gljivice.
ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA, spe-
cijacija kada su populacije odvojene zem-
ljopisnom barijerom. Razvoj u novu vrstu
zbiva se u prostorno izoliranim populacija-
ma koje potjeu od zajednikog ishodita,
ali ive u raznim sredinama. Isp. specijaci-
ja.
ALVEOLE, v. pluni mjehurii.
AMBULAKRALNI SUSTAV, v. vodo-
ilni sustav.
AMEBNA DIZENTERIJA, v. dizenterija
AMENOREJA, izostanak mjesenice.
Ako se ne pojave prve mjesenice u puber-
tetu, govori se o primarnoj amenoreji, a
ako izostanu mjesenice kod ena koje su
ih imale redovito govori se o sekundarnoj
amenoreji. Razlozi su najee u poreme-
aju ravnotee spolnih hormona i gonado-
tropnih hormona.
AMERIA, v. beskolutiavci.
AMFIPATSKE MOLEKULE, molekule
koje na jednom svome kraju privlae vo-
du, a na drugom odbijaju vodu. Amfipat-
ske molekule su npr. molekule fosfolipida.
U molekuli fosfolipida elektriki nabijen
kraj privlai molekule vode (hidrofilan), a
elektriki nenabijen kraj s masnim kiseli-
nama odbija vodu (hidrofoban).
AMILOPLAST, v. leukoplasti.
12
AMINOKISELINE, organski spojevi koji
izgrauju bjelanevine. Svaka aminokise-
lina sadri dvije karakteristine kemijske
skupine: karboksilnu (COOH) i amino
(NH2) skupinu, a meusobno se amino-
kiseline razlikuju po vrsti radikala. Pozna-
to je oko 70 razliitih aminokiselina, ali
samo 20 dolazi u ivim organizmima.To
su: glicin, leucin, serin, aspargin, alanin,
izoleucin, treonin, glutamin, valin, fenila-
lanin, cistein, asparginska kiselina, tirozin,
metionin, glutaminska kiselina, triptofan,
histidin,lizin, prolin i arginin.
H H O
N C C OH
H R
AMNION, kod amniota, prva unutarnja
zametna ovojnica koja obavija i zatiuje
zametak od trenje i pritiska. To je vre-
asta tvorba ispunjena bjelanevinastom
tekuinom u kojoj pliva zametak.
AMNIOTA, skupine ivotinja (gmazovi,
ptice i sisavci) kod kojih se pojavljuju tri
zatitne zametne ovojnice: amnion, alanto-
is i seroza. Amniota nemaju stadij liinke i
njihov razvitak tee bez preobrazbe. Poja-
vili su se u karbonu, v. dodatak 5.
AMP (adenozin-monofosfat), v. ATP.
ANABOLIZAM, sintetiki procesi u koji-
ma se od malih graevnih elemenata izgra-
uju ili polimeriziraju vee molekule.
ANADROMNE SELICE, ribe koje ive
u moru, a radi mrijetenja zalaze u slatke
vode, npr. lososi, v. selidba riba.
ANAEROBAN, oznauje odsutnost zraka,
odnosno kisika; odnosi se na organizme,
okoli ili na stanine procese za koje nije
potrebna ili je ak tetna prisutnost kisika.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ANAEROBNA RESPIRACIJA, v. disa-
nje.
ANAFAZA, stadij mitoze (isp.). Na poet-
ku anafaze svaki kromosom razdvoji se na
dvije kromatide koje zatim putuju prema
suprotnim polovima stanice vuene teznim
nitima diobenog vretena. Anafaza zavra-
va kada kromosomi stignu na suprotne
polove stanice. Za razliku od profaze i me-
tafaze u kojima su kromosomi dvostruki,
anafazni kromosomi su jednostruki odnos-
no sastoje se od jedne kromatide.
ANAFAZA DRUGE MEJOTIKE DI-
OBE, v. anafaza II.
ANAFAZA I, (anafaza prve mejotike
diobe, anafaza mejoze I), stadij mejoze
(isp.). U anafazi I razdvajaju se homologni
kromosomi i putuju prema suprotnim po-
lovima stanice stezanjem teznih niti dio-
benog vretena. Kromosomi u anafazi I su
dvostruki, odnosno, svaki je graen od
dvije kromatide.
ANAFAZA II (anafaza druge mejotike
diobe, anafaza mejoze II), stadij mejoze
(isp.). Zbivanja u anafazi II su ista kao i u
anafazi mitoze gdje se svaki dvostruki
kromosom dijeli na dva jednostruka koji
putuju na suprotne polove stanica.
ANAFAZA MEJOZE I, v. anafaza I.
ANAFAZA MEJOZE II, v. anafaza II.
ANAFAZA PRVE MEJOTIKE DIO-
BE, v. anafaza I.
ANAFILAKTIKI OK, teko alergij-
sko stanje u kojem drastino padne minu-
tni volumen srca i arterijski tlak. Stanice
imunolokog sustava isputaju histamin.
Moe doi do guenja i smrti pri unaanju
vee koliine specifinog alergena (npr.
penicilina).
ANALOGNI ORGANI, organi u raznih
skupina organizama koji su razliitog pod-
rijetla, a funkcija im moe biti slina, kao
npr. krilo ptice i krilo kukca. Takvi su or-
gani prilagodba na sline uvjete ivota.
ANATOMIJA, znanost koja prouava
makroskopsku grau tijela svih ivih bia.
ANDROGENI (muki spolni hormoni),
hormoni koji se stvaraju u sjemenicima i
kori nadbubrene lijezde, a u manjoj mje-
ri i u jajnicima. Sjemenici stvaraju i lue
nekoliko spolnih hormona od kojih je naj-
vaniji testosteron. Spolni hormoni koje
lui kora nadbubrene lijezde zovu se
adrenalni androgeni od kojih je najvaniji
dehidroepiandrosteron.
ANEMIJE, bolesti pri kojima su tkiva
preslabo opskrbljena kisikom zbog sma-
njene koliine hemoglobina i broja eritro-
cita u krvotoku. Simptomi su: bljedoa,
umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha i
lupanje srca. Neke anemije uzrokuju gene-
tski imbenici, npr. srpastu anemiju. Osta-
le mogu biti posljedicom ubrzanog raspada
eritrocita ili hemolize - hemolitika anemi-
ja, nedostatka eljeza u hrani siderope-
nina anemija ili manjka vitamina B -
perniciozna anemija.
ANEUPLOIDIJA, je promjena u broju
samo jednog ili nekoliko kromosoma. Naj-
ee zahvaa spolne kromosome. Javljaju
se abnormalnosti u razvitku, koje uglav-
nom nisu letalne. Npr. Turnerov sindrom
45xo, enska osoba s jednim x-kromoso-
mom, spolno nerazvijena i nespolna (ima
nerazvijene jajnike) ili Klinefelterow
sindrom (47, xxy, 48 xxxy) kod mukaraca
izaziva enske osobine (mlijene lijezde)
i sterilni su.
ANGINA PEKTORIS (stenokardija), nije
bolest, nego se tako nazivaju boli koje
nastaju kad srani mii ostane privremeno
bez kisika. Poveane fizike aktivnosti,
uzbuenje, velike i nagle temperaturne
razlike poveavaju aktivnost srca (broj ot-
13
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kucaja) i potrebu za kisikom iznad mogu-
nosti koronarnog optoka. Kao posljedica
javlja se jaka bol u prsima, koja uglavnom
prestaje sa smanjenjem aktivnosti tijela.
ANTENALNE LIJEZDE, ticalne lije-
zde, isp. rakovi.
ANTERA, v. pranik.
ANTERIDIJI, muki rasplodni organi bi-
ljaka u kojima nastaju muke spolne stani-
ce. Anteridija nema kod najprimitivnijih
(bakterije, neke alge), i najsavrenijih (kri-
tosjemenjae) biljnih skupina.
ANTIBIOGRAM, mikrobioloka metoda
kojom se ispituje djelovanje niza razliitih
antibiotika na izoliranu bakteriju uzronika
bolesti. Ovom metodom utvruje se naj-
djelotvorniji antibiotik za lijeenje odree-
ne bakterijske bolesti.
ANTIBIOTIK, kemijska tvar koja sprije-
ava razvitak odreenih vrsta bakterija.
Mogu ih proizvoditi ak i neke vrste bak-
terija, npr. bakterije roda Streptomyces
proizvode streptomicin.
ANTIDIURETIKI HORMON (ADH),
hormon koji lui stranji reanj hipofize
(neurohipofize) ako u organizmu nedostaje
vode. Ako krvna plazma postane hiperto-
nina, podrauje sredite za e u mozgu,
a to sredite alje impulse ivanim putem
u stranji reanj hipofize koja pone luiti
ADH. ADH se transportira krvlju u ahuru
nefrona gdje djeluje na stanice stijenki
kanalia nefrona da postanu propusnije za
vodu. Dakle, poveava se respiracija vode
iz filtra natrag u krv. Naprotiv, ako je krv-
na plazma hipotonina (popili smo previe
vode) prestaje se luiti ADH te se u nefro-
nima voda nee reapsorbirati u krv, nego
e se luiti iz tijela mokraom.
ANTIGEN (imunogen), svaka tvar koja
moe izazvati imunoloku reakciju organi-
zma.
14
ANTIKODON (protuifra), skupina triju
baza na molekuli transportne RNA (tRNA)
koje su komplementarne bazama na mole-
kuli glasnike RNA (mRNA). Antikodon
raspoznaje, a zatim se spoji s kodonom (i-
from) na mRNA.
ANTIPIRETICI (antipirogene tvari), sre-
dstva koje snizuju povienu tjelesnu tem-
peraturu.
ANTITETSKA IZMJENA GENERACI-
JA, v. zelene alge.
ANTITIJELA, obrambene bjelanevine
koje stvara organizam kada u njega uu
antigeni. Veina antitijela stvara se u plaz-
ma stanicama i B limfocitima.
ANTROPOLOGIJA, u najirem smislu,
znanost koja prouava ovjeka, posebice
ljudske rase, evoluciju, ponaanje i dr.
AORTA, najvea arterija, izlazi iz lijeve
klijetke srca, v. veliki optok.
APENDICITIS, v. upala crvuljka.
APIKALNA DOMINACIJA, pojava u
kojoj vrni pup djelomino ili potpuno
inhibira rast bonih pupova.
APIKALNI MERISTEMI, v. vrni meri-
stemi
APLASTINA ANEMIJA, bolest sma-
njene proizvodnje eritrocita u kotanoj
modini.
APOMIKSIJA, razvitak sjemena bez op-
lodnje (nespolno razmnoavanje). U tom
se sluaju jajna stanica samo diploidizira
(udvostrui se broj kromosoma) bez oplo-
dnje. Od nje se razvije zametak, sjeme i
zatim biljka koja je potpuno jednaka kao i
roditeljska biljka. Apomiksiju nalazimo
npr. u maslaka.
APOSEMIJA, v. upozoravajua obojen-
ost.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
APSCIZINSKA KISELINA, biljni hor-
mon koji inhibira rast, potie dormanciju i
pomae biljci da preivi u stresnim uvjeti-
ma (regulirajui vodnu ravnoteu). Kont-
rolira zavrne razvojne stadije biljaka: sta-
renje, otpadanje listova, venue cvjetova,
dozrijevanje plodova. Sintetizira se u sta-
nicama koje sadravaju kloroplaste ili ami-
loplaste.
APSORPCIJA HRANE, upijanje hrane u
probavnom sustavu iz probavila u krvotok
i limfotok. Apsorpcija hrane se najveim
dijelom obavlja u tankom crijevu pomou
epitelnih stanica crijevnih resica, a djelo-
mice u debelom crijevu gdje se uz kona-
nu apsorpciju hrane upijaju voda i minera-
li.
ARCHAEOPTERYX, v. praptica.
AREAL, prostor na kojem je rasporeena
neka vrsta organizama ili opseg prostorne
rasprostranjenosti neke vrste. Areali se
razlikuju po obliku i veliini, npr. ende-
mine vrste imaju vrlo mali areal.
ARGININ, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
ARHEGONIJ, enski rasplodni organi
biljaka u kojima nastaju enske spolne sta-
nice. Nalazimo ga u mahovina, papratnja-
a i donekle u promijenjenom obliku u
golosjemenjaa.
ARHENTERON (pracrijevo), prostor koji
nastaje uvrtanjem (invaginacijom) endode-
rma u upljinu gastrule, pretea je crijeva.
Nastaje u jednoj od etapa embrionalnog
razvoja sloenih ivotinjskih organizama.
ARILUS, v. tise.
AROMORFOZA, v. megaevolucija.
ARTERIJE, ile kucavice, ali i ile od-
vodnice, jer odvode krv iz klijetki srca.
Smjetene su u dubini organizma. Stijenke
arterija graene su od vanjskog elastinog
omotaa ispod kojeg se nalazi miini sloj,
elastino tkivo i unutarnja stijenka (endo-
tel). Povezane su s ograncima autonomnog
ivanog sustava. Podraivanjem simpati-
kusa nastaje stezanje (vazokonstrikcija), a
podraivanjem parasimpatikusa arterije se
ire (vazodilatacija).
ARTERIOSKLEROZA, v. ateroskleroza.
ASIMILACIJA CO2, v. fotosinteza.
ASKOSPORE, v. mjeinarke.
ASKUSI, v. mjeinarke.
ASPARGIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
ASPARGINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
ASTMA, est oblik alergijske reakcije.
Zbog osloboenog histamina steu se mi-
ii dinih putova i disanje je oteano.
ATAVIZAM, pojava nekih obiljeja koja
se rijetko javljaju i to samo kod odreenih
jedinki neke vrste, a bila su svojstvena
davnim precima. Primjeri atavizma u ov-
jeka su prekomjerna dlakavost cijelog ti-
jela, vei broj mlijenih lijezda, ostatak
repa i dr. Atavizmi su vaan dokaz evolu-
cijskih procesa.
ATEROM, v. ateroskleroza.
ATEROSKLEROZA (arterioskleroza,
ovapnjenje krvnih ila), bolest arterijskih
krvnih ila. Starenjem arterije su sklone
degenerativnim promjenama i otvrdnuu
odnosno gubitku elastinosti pa se zbog
toga tee prilagoavaju odravanju stalnog
krvnog tlaka. Glavni uzrok smanjenja elas-
tinosti jest taloenja masnoa u obliku ja-
stuia (aterom) na unutarnjim stijenkama
arterija zbog ega se smanjuje njihov
promjer, a time i protok krvi. Ako jastui
pukne, na tom mjestu se stvara tromb koji
se moe otrgnuti (embol) i kolati krvlju
15
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
sve dok ne zaepi neku uu krvnu ilu.
Posebno su ugroene krvne ile mozga,
bubrega i srca. Aterosklerotine promjene
ee su u ljudi koji jedu masniju hranu,
puaa cigareta i predebelih osoba, v. tro-
mboza.
ATP (adenozin-trifosfat), je spoj iz skupi-
ne nukleotida koji se sastoji od adenozina
(purinska baza adenin + eer riboza) na
koji su vezane tri fosfatne skupine.
NH2
N stimuliraju produni rast stanica, sekun-
N
N auksin veinom sintetizira u vrnim meris-
N
OH OH OH
HO P O P O P OCH2 O
O O O H H
H H
OH OH
AMP
ADP
ATP
Kemijske veze meu fosfatnim skupinama
sadre veliku koliinu energije. Ta se ener-
gija moe osloboditi i koristiti za razliite
aktivnosti stanica, npr. sintetske aktivnosti,
proizvodnja topline, kretanje i sl. Kada je
stanici potrebna energija ona se iz ATP-a
oslobaa odjeljivanjem tree fosfatne sku-
pine. Pri tome nastaje energetski siroma-
niji spoj adenozin-difosfat (ADP).
ATP ADP + P + energija
ADP AMP + P + energija
Odvajanjem druge fosfatne skupine opet
se oslobaa energija i nastaje spoj adeno-
zin-monofosfat (AMP). AMP nema niti
jednu vezu bogatu energijom.
Za sintezu ATP-a koristi se energija
osloboena u procesu staninog disanja u
mitohondrijima i svjetlosna energija apsor-
16
birana molekulama klorofila u procesu fo-
tosinteze. Proces sinteze ATP-a iz AMP-a
i ADP-a naziva se fosforilacija:
AMP + P + energija ADP
ADP + P + energija ATP.
ATPaza, katalizator mijene tvari koji sud-
jeluje u oslobaanju odnosno, prikljuiva-
nju energijom bogatih veza izmeu fosfat-
nih skupina u nukleotidima.
AUKSINI, skupina biljnih hormona koji
darni rast i razvoj plodova. Prirodni se
temima i mladim listovima u razvitku
odakle se prenosi u ostale dijelove biljke.
AUSTRALOPITEKUS (Australopithe-
cus, juni praovjek), ovjekov predak s
djelomice ljudskim osobinama. Najstariji
nalazi australopitekusa stari su oko etiri
milijuna godina. To su najstariji nalazi
pravih hominida humane faze. Naeni su u
junoj i sjevernoj Africi, v. dodatak 5.
AUTOHTON, samonikao, koji od davni-
na ivi u nekom kraju.
AUTONOMNI IVANI SUSTAV,
(vegetativni ivani sustav), dio ivanog
sustava koji nije podloan djelovanju nae
volje. Nadzire rad veine unutarnjih
organa, npr. probavnih organa, plua, srca,
krvnih ila itd. Dijelimo ga na simpatikus i
parasimpatikus.
AUTOPURIFIKACIJA VODA, v. samo-
oienje voda.
AUTORADIOGRAFIJA, metoda koja se
koristi u znanstvenim istraivanjima, a sas-
toji se u tome da se u stanicu unose nesta-
bilni, radioaktivni izotopi, te se posebnim
postupcima prati njihov poloaj i raspored
u stanici. Ova metoda ima vanu ulogu u
prouavanju kemijske grae stanice i sta-
ninog metabolizma.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
AUTOSOMI, kromosomi koji ne odreu-
ju spol, ali su nosioci gena za druga svoj-
stva.
AUTOTOMIJA, v. samosakaenje.
AUTOTROFI (autotrofni organizmi), or-
ganizmi koji su sami sposobni stvarati vla-
stite organske spojeve. Ako se za stvaranje
takvih organskih spojeva koristi suneva
svjetlost (fotosinteza) onda su to fotoauto-
trofi, a ako potrebnu energiju za stvaranje
dobivaju od kemijskih reakcija (kemosin-
teza) onda su kemoautotrofi. Autotrofni
proizvoai (producenti) ine temelj ishra-
ne svake ivotne zajednice (biocenoze).
Nalaze se na prvom mjestu hranidbenih
lanaca u kojima nakon njih dolaze mno-
gobrojne serije potroaa (konzumenata).
AUTOTROFNI ORGANIZMI, v. auto-
trofi.
AUTOTROFNI PRODUCENTI, v. au-
totrofi.
AUTOTROFNI PROIZVOAI, v. au-
totrofi.
AVERY, O.T. zajedno sa suradnicima
1944. god. utvruje i pojanjava rezultate
Griffithovog pokusa dokazavi da je DNA
tvar koja uzrokuje pretvorbu (transforma-
ciju) pneumokoka.
B Bakterijska stanica sadri i mezoso-
BABINJE (puerperium), razdoblje nakon
poroaja koje traje oko 4 do 5 tjedana. To
je vrijeme koje je potrebno da se maternica
smanji i vrati u normalno stanje.
BACILI, v. bakterije.
BAKTERIJE, jednostanini prokariotski
organizmi (najjednostavnije graeni stani-
ni organizmi) ija je prosjena veliina 1
m. Bakterijske stanice mogu biti razlii-
tog oblika, a obino razlikujemo etiri gla-
vna: kuglaste (koki), tapiaste (bacili),
oblika zareza (vibrioni) i spiralno savijene
(spirili). Koki i bacili esto stvaraju manje
ili vee nakupine (diplokoki, streptokoki,
stafilokoki i sl.) dok vibrioni i spirili
dolaze pojedinano. Tipina bakterijska
stanica, kao i svaka prokariotska stanica,
nema oblikovanu jezgru ni druge sloene
stanine organele, npr. mitohondrije i
kloroplaste. Izvana je obavijena debelom
staninom stijenkom koja sadri organsku
tvar murein. Neke bakterije imaju i vanj-
sku ovojnicu polisaharidne grae koja iz-
vana oblae staninu stijenku i zove se
kapsula.
Protoplazma bakterijske stanice
obavijena je polupropusnom membranom
lipoproteinske strukture. Osnovu protopla-
zme ini citoplazma u ijem je sreditu
nukleoid koji po funkciji odgovara jezgri
eukariotske stanice jer ini genetiki mate-
rijal bakterijske stanice. Nukleoid je gra-
en od molekule DNA koja je zatvorena u
prsten i gusto sklupana. U citoplazmi se
nalaze i ribosomi te priuvne hranjive tvari
(masne kapljice, polisaharidi), a kod foto-
sintetskih bakterija i posebne membrane
na kojima se odvija fotosinteza. Njihovim
fotosintetskim procesima nikada se ne os-
lobaa kisik. Fotosintetske membrane po
funkciji odgovaraju kloroplastima eukario-
tske stanice.
me, nabore stanine membrane koji su po
svojoj funkciji slini mitohondrijima. Pre-
ma nainu ishrane bakterije mogu biti
autotrofi (fotosintetske, kemosintetske) i
heterotrofi (saprofiti, paraziti). Openito se
dijele na aerobne i anaerobne.
Najee se razmnoavaju vegeta-
tivno, diobom ili cijepanjem pri emu od
jedne bakterijske stanice, ija se DNK po-
dijeli uzduno, nastanu dvije nove stanice
17
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
genetiki posve jednake poetnoj stanici.
Neke bakterije imaju sposobnost da u ne-
povoljnim uvjetima iz aktivnog oblika
prijeu u trajne oblike ili spore koje su
obavijene vrstom ovojnicom. U obliku
spora bakterije mogu preivjeti i tisuu
godina te nakon toga u povoljnim uvjetima
opet proklijati u aktivni oblik.
BAKTERIJSKI VIRUSI, v. bakteriofagi.
BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi, fa-
gi), posebna skupina virusa koja napada
bakterije. Tipini bakteriofag graen je od
glavice u kojoj se nalazi DNA ili RNA
obavijena proteinskim ovojem. Na glavicu
se nastavlja kontraktilni rep iji je sredinji
dio poput upljeg tapia izvana obavije-
nog stezljivim ovojem. Na dnu repa nalazi
se ploica sa pipcima. Uz pomo pipaka
fag se prihvati na staninu stijenku bakteri-
je i stezanjem repa ubaci nukleinsku kiseli-
nu u njenu unutarnjost. Pod kontrolom
nukleinskih kiselina bakteriofaga stvaraju
se u bakterijskoj stanici novi fagi. Nakon
20 do 30 minuta proces razmnoavanja
faga je zavren, a bakterijska stanica se
raspada te iz nje izlaze novonastali fagi.
BAKTERIOLOGIJA, bioloka znanost
koja se bavi prouavanjem bakterija.
BATALJICA, v. parapodij.
BAZALNI METABOLIZAM, osnovni
promet tvari i energije u organizmu koju
tijelo troi za odravanje temeljnih ivot-
nih funkcija, tj. za rad srca, krvotoka, bub-
rega, dinog sustava, mozga itd.. Vanu
ulogu u bazalnom metabolizmu imaju hor-
moni titnjae (tiroksin i trijodtironin),
hormon prednjeg renja hipofize (hormon
rasta) i spolni hormoni. Poveana razina
tih hormona u krvi poveava bazalni meta-
bolizam.
BAZIDIJ, v. staparke.
BAZIDIOSPORE, v. staparke.
18
BAZOFILNE (vapnenake) BILJKE, bi-
ljke koje rastu na tlima s relativno viso-
kom pH vrijednou (pH 6,5 - 7,5). To su
npr. repa, kupus, luk, cvjetaa, soja i pi-
nat.
BAZOFILNI LEUKOCITI, v. leukociti.
BENTOS, ivotne zajednice vezane za dno
jezera ili mora. U okviru bentoskih bioce-
noza neke se ivotinje pokreu vlastitom
snagom - vagilni organizmi (rakovi, ribe,
jeinci). Sjedilaki ili sesilni organizmi su
privreni za podlogu (alge jadranski bra-
i i jadranski klobui). Hemisesilni orga-
nizmi se mogu kretati, ali uglavnom ostaju
na istom mjestu (hobotnica).
BENTOSKA BIOCENOZA, ivotna za-
jednica raznovrsnih organizama koji ive
na morskom dnu.
BESKOLUTIAVCI (Ameria), beskra-
ljenjaci jednostavnog, nekolutiavog tije-
la. Uglavnom su bilateralno simetrine i
pokretne ivotinje; osim arnjaka. Prema
zoologu Hadiju razvili su se iz trepetlji-
kavih mnogojezgrenih jednostaninih obli-
ka. Danas ivi oko 170000 razliitih vrsta.
Prema grai tijela dijele se u skupine: plo-
njaci, arnjaci, oblenjaci, mekuci.
BETA-BLOKATORI, skupina suvreme-
nih lijekova koji snizuju krvni tlak smanje-
njem snage kontrakcije srca.
BETA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva oneienja voda, a predstav-
lja umjereno oneiene vode.
BEZGREBENKE, v. staroeljuske.
BEZKRILCI, skupina kukaca koja ni u
jednom stadiju ivota nemaju krila niti su
ih imali tijekom evolucije. Najpoznatiji su
skokuni i etinai.
BEZLATINICE, ira skupina dvosupni-
ca koja obuhvaa porodice drvenastih
biljaka znaajnih u izgradnji umske listo-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
padne vegetacije. Imaju neugledne cvjeto-
ve bez latica, skupljene u rese. Prilagoeni
su opraivanju vjetrom. U porodicu bukve
pripadaju bukva, pitomi kesten i razliite
vrste hrastova: kitnjak, lunjak, cer, dub,
medunac i vazdazeleni hrast crnika ili es-
mina. Bezlatinicama pripadaju i porodica
breze i lijeske s predstavnicima johe i gra-
ba.
BEZLUBANJCI, v. svitkovci.
BEZNOCI, skupina vodozemaca bez no-
gu. ive u tropima, gdje gmiu kroz vla-
no tlo. Poznata porodica su rijai.
BEZREPCI, skupina vodozemaca ije je
obiljeje da odrasli oblici nemaju repa.
Glavni predstavnici su abe. ive na
kopnu i u slatkoj vodi. Stranji par nogu
dui je od prednjih, prilagoen za skaka-
nje. Na nogama imaju razvijene plivae
koice. Hrane se sitnim ivotinjama, naj-
ee kukcima. Preobrazba tee preko
liinke (v. punoglavac). Poznatije su abe
u naim krajevima: mukai, gatalinke, kra-
stae i zelene abe.
BIAI, praivotinje, imaju najee 1 ili
2 bia koji im slue za pokretanje u vodi.
Tipian predstavnik je euglena (Euglena
viridis). Tijelo im pokriva pelikula. Poseb-
no je uoljiv organel ona pjega ili stigma.
Razmnoavaju se najee nespolno, uz-
dunom diobom. Spolno razmnoavanje je
rijetko. Biai imaju posebno znaajnu
ulogu primarnih proizvoaa hrane. Mnogi
ive kao plankton slatkovodnih stajaica i
u toplim morima. Kao prvi stanini orga-
nizmi s jezgrom, imaju neke osobine sli-
ne biljakama, ivotinjama i gljivama pa se
pretpostavlja da imaju vanu ulogu i u
njihovoj evoluciji. Biai koji pripadaju
skupini biljnih biaa su autotrofni jer u
protoplazmi imaju kloroplaste. Druga veli-
ka skupina su ivotinjski biai. Heterotro-
fni su organizmi, ive slobodno u vodama
ili zadruno, a mnogi su i nametnici na
ovjeku i ivotinjama. Bia tripanosoma
je uzronik spavanja u tropskim krajevima,
a trihomonas je est nametnik u spolnom
sustavu ovjeka.
BIG BANG, v. veliki prasak.
BIJELE KRVNE STANICE, v. leukociti
i krvna tjeleca.
BIJELO TIJELO (corpus albicans), vi-
estanina tvorevina koja nastaje u jajniku
10 do 14 dana nakon ovulacije u sluaju
kada nije dolo do oplodnje jajne stanice.
Bijelo tijelo nastaje propadanjem utog
tijela. U iduih nekoliko tjedana propada i
bijelo tijelo, a njegovo mjesto ispunja ve-
zivno tkivo te ostavlja oiljak.
BILATERALNA SIMETRIJA, v. dvo-
bona simetrija.
BILIRUBIN, v. eritrociti.
BILO, v. puls.
BILJKE DUGOG DANA (kratke noi),
biljke koje cvjetaju krajem proljea, ili
poetkom ljeta kada su dani dugi, a razdo-
blje tame je krae od kritinog (npr.mnoge
trave i itarice). Te biljke trebaju dan dui
od 12 sati, v. kritino razdoblje tame.
BILJKE KRATKOG DANA (duge no-
i), biljke koje cvjetaju krajem ljeta, u je-
sen ili zimi kada su dani kratki, a razdoblje
tame je dulje od kritinog (npr. krizante-
ma). Te biljke trebaju dan krai od 12 sati,
v. kritino razdoblje tame.
BILJKE SLANIH STANITA, v. halofi-
ti.
BILJKE, autotrofni fotosintetski eukario-
ti. Dijele se na steljnjae, nie biljke i stab-
laice, vie biljke. Isp. stanica.
BILJNA STANICA (fitocelula), v. stani-
ca.
BILJNA STANIJA, (biljna tkiva), raz-
vila su se u skladu s preuzimanjem najraz-
19
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
liitijih uloga u prilagodbi kopnenom
nainu ivota, a mogu se uglavnom svesti
na sljedee oblike: tvorna stanija, kona
stanija, provodna stanija, potporna stani-
ja, ljezdana stanija i osnovno stanija.
BILJNA TKIVA, v. biljna stanija.
BILJNI HORMONI (regulatori rasta),
spojevi koji utjeu na rast i diferencijaciju
tkiva i organa. Uinci pojedinih biljnih ho-
rmona nisu specifini (za razliku od ani-
malnih hormona). Postoje tri skupine koji
stimuliraju rast i druge procese (auksini,
citokinini, giberelini) i dvije vrste koji in-
hibiraju rast (apscizinska kiselina, etilen).
Sintetiziraju se u vrlo malim koliinama.
BILJNI VIRUSI, v. virusi.
BILJNO BOJILO (pigment), tvari koje
apsorbiraju sunevu svjetlosnu energiju i
pretvaraju je u kemijsku energiju, koja se
pohranjuje u kemijskim vezama eera i
drugih organskih molekula koje nastaju u
procesu fotosinteze. Razliiti pigmenti ap-
sorbiraju razliite valne duljine svjetlosti.
Najvaniji su: zeleni klorofili (klorofil a i
klorofil b), karotenoidi (uti i naranasti) i
ksantofil (uti pigment). Od svih pigmena-
ta u biljnom tkivu jedino klorofil a moe
neposredno sudjelovati u pretvorbi sune-
ve energije u kemijsku.
BILJOJEDI, v. herbivori, fitofagi.
BINOMNA NOMENKLATURA (dvoj-
no nazivlje), znanstveno nazivlje za biljke
i ivotinje koje se sastoji od dva latinska
imena. Prvo ime uvijek oznaava ime roda,
a drugo ime vrste. Tako, npr. biljku bijeli
dud ili bijela murva nazivamo Morus alba
gdje Morus oznauje rod (dud, murva), a
alba vrstu (bijeli). Binarnu nomenklaturu
uveo je u upotrebu u 18. st. poznati ved-
ski prirodoslovac Carl Linn.
BIOCENOLOGIJA, znanost o bioceno-
zama, isp., tj znanost koja se bavi prou-
20
avanjem odnosa lanova u biocenozi i
odnosima biocenoze i uvjeta okolia.
BIOCENOZA, v. ivotna zajednica.
BIOCID, kemijska tvar koja se u ratarstvu
i umarstvu primjenjuje za unitenje popu-
lacije razliitih tetnika. To su herbicidi,
insekticidi i fungicidi.
BIODIVERZITET, v. bioloka raznoli-
kost.
BIOGENI ELEMENTI, v. Dodatak 3.
BIOGEOGRAFIJA, znanost koja prou-
ava rasprostranjenost biljaka (geobotani-
ka, fitogeografija, biljna geografija) i ivo-
tinja (zoogeografija) na Zemlji i uzroke te
rasprostranjenosti.
BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI, tijek
kruenja razliitih kemijskih elemenata u
biosferi. Najvaniji biogeokemijski ciklusi
su ciklusi ugljika, vodika, kisika i duika.
BIOKATALIZATORI, v. enzimi.
BIOLOGIJA, znanost koja prouava iva
bia. Predmet prouavanja biologije veo-
ma je irok pa se ona dijeli na veliki broj
uih biologijskih znanosti: botanika, zoo-
logija, anatomija, citologija, molekulska
biologija, histologija, fiziologija, genetika,
embriologija, ekologija, znanost o evoluci-
ji, paleontologija, sistematika ili taksono-
mija i dr.
BIOLOKA EVOLUCIJA, v.evolucija.
BIOLOKA OKSIDACIJA, v. disanje.
BIOLOKA RAZNOLIKOST (biodiver-
zitet), se odnosi na raznolikost svih ivih
bia, biljnih i ivotinjskih organizama, ko-
ja je znaajna za odravanje bioloke rav-
notee svih ivih sustava na Zemlji. Biolo-
ka raznolikost ima ekoloku, drutvenu,
gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kul-
turnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost,
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Meunarodni dan bioloke raznolikosti je
29. prosinca.
BIOLOKI INDIKATORI ONEI-
ENJA, biljne i ivotinjske vrste koje su
osobito osjetljive na razliite oblike one-
ienja. Njihov nestanak s odreenog po-
druja ukazuje na odreen stupanj onei-
enja tog podruja. Biljke koje su poznati
bioloki indikatori oneienja su liajevi i
veina etinjaa, npr. borovi.
BIOMASA, broj jedinki neke vrste ili
njihova ukupna masa u suhom ili svjeem
stanju na nekom prostoru. Biomasa je
mjerilo gustoe svake populacije.
BIOMI, posebne skupine ekosustava koje
se nalaze u veem pojasu kopna gdje su
obiljeja podneblja prilino izjednaena.
Postoji odreena pravilnost u redoslijedu
bioma od sjevernog pola pa do ekvatora,
npr. najprije pojas tundre, zatim tajge,
zatim pojas listopadnih uma itd.
BIOPROIZVODNJA, proizvodnja orga-
nskih spojeva tj. biomase kod autotrofa i
heterotrofa. Razlikujemo primarnu i se-
kundarnu organsku proizvodnju, isp.
BIOSFERA (gr. bios = ivot, sfaira =
lopta), tanak povrinski dio Zemlje u
kojem su prisutne zajednice svih ivih bia
i u kojem je mogu njihov opstanak. Bio-
sfera obuhvaa litosferu (povrinski sloj
Zemlje), hidrosferu (sve vode na Zemlji) i
prizemni sloj atmosfere - troposferu. ine
je svi ekosustavi.
BIOTIKI IMBENICI, jedna od sku-
pina ekolokih imbenika. To su uzajamni
odnosi jedinki istih vrsta i jedinki razliitih
vrsta, npr. simbioza, parazitizam, odnos
predatora i plijena itd.
BIOTOP, v. stanite.
BJELANEVINE, v. proteini.
BJELOONICA (sclera), bijela ovojnica
koja obavija gotovo svu onu jabuicu. Na
prednjoj strani je prozirna ronica (cor-
nea). Ispod ronice je arenica (iris) s
otvorom na sredini - zjenicom (pupilla). O
koliini pigmenta melanina u arenici ovisi
boja oiju. arenica refleksno stezanjem ili
oputanjem pupilarnih miia otvara ili
zatvara zjenicu, i time poveava ili sma-
njuje prolaz zraka svjetlosti u oko. To je
tzv. pupilarni refleks odnosno prilagodba
(adaptacija) oka na svjetlo ili tamu.
BLASTOCEL, v. blastula.
BLASTOCISTA, oblik zametka nastao na
kraju procesa brazdanja zigote, a nalazimo
ga iskljuivo u embrionalnom razvoju si-
savaca (ovjeka). Blastocista ima oblik
mjehuria sastavljenog od veeg broja sta-
nica. Vanjski sloj stanica zove se trofo-
blast, a unutarnja masa stanica embrio-
blast.
Blastocista ovjeka i drugih sisava-
ca odgovara blastuli nekih beskraljenjaka,
npr. jeinaca i blastuli niih kraljenjaka,
npr. vodozemaca (aba).
BLASTODERMA, povrinski sloj embri-
onalnih stanica koji okruuje upljinu
blastule. Nastaje za vrijeme brazdanja
zigote, a u kasnijem stadiju embrionalnog
razvitka iz njega e se razviti zametni listi-
i: ektoderm, endoderm i mezoderm.
BLASTOMERE, embrionalne stanice ko-
je nastaju brazdanjem zigote. Te stanice
izgrauju povrinski sloj blastule, blasto-
derm.
BLASTOPORUS, otvor (uvrnue) na po-
vrini gastrule vodozemaca koji vodi u
upljinu arhenterona ili pracrijeva. U vo-
dozemaca nastaje na poetku jednog od
stadija embrionalnog ravoja nazvanog gas-
trulacija i to na taj nain da se stanice
animalnog pola utiskuju izmeu ekvatora i
vegetativnog pola blastule.
21
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
U embrionalnom razvoju jeinaca
blastoporus takoer nastaje na poetku ga-
strulacije ali na vegetativnom polu blastu-
le.
BLASTULA, rani oblik zametka mnogih
viestaninih ivotinja, npr. jeinaca, aba,
kojim zavrava proces brazdanja oploene
jajne stanice, zigote. Blastula ima oblik
uplje kugle, a sastoji se od povrinskog
sloja stanica (blastoderma) koji okruuje
upljinu ispunjenu tekuinom (blastocel).
Na blastuli razlikujemo animalni pol gdje
je smjeten vei broj manjih stanica i nasu-
prot njemu vegetativni pol gdje je smjeten
manji broj veih stanica. U jeinaca se
blastocel nalazi u centru blastule, a u
vodozemaca (abe) na animalnoj polovici
blastule.
BONA PRUGA, osjetilni organ kojim
ribe osjeaju strujanje vode. To je cjevica
koja se prua du strana tijela, ispod ljusa-
ka. Preko mnogih otvora u vezi je s okol-
nom vodom. U cjevici su osjetni pupoljci
sastavljeni od osjetnih stanica. Primaju po-
draaje od strujanja vode i prenose ivci-
ma u mozak.
BONI (lateralni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanice rasporeenih u obli-
ku valjaka u stabljici i korijenu pomou
kojih biljka raste u irinu (sekundarni rast).
BOATA (brakina) VODA, voda slano-
sti (saliniteta) izmeu slatke i morske vode,
a nastaje njihovim mijeanjem.
BODLJIKAI, morske ivotinje iz skupi-
ne malokolutiavaca. Najpoznatiji su jei-
nci, trpovi, zvjezdae i zmijae. Polusjedi-
laki su oblici. Veina ima peterozrakastu
(pentaradijalnu) simetriju. Ispod epiderme
je unutarnji kostur od vapnenih ploica na
kojem su esto bodlje (npr. kod. jeinca).
Kod trpova su u koi (tjelesnoj stijenci)
osikule. Izmeu bodlji nalaze se tipaljke
ili pedicelarije. Na tijelu se razlikuje usna
22
ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna,
vrna ili apikalna strana na kojoj je
crijevni otvor. Dobro je razvijen vodoilni
ili ambulakralni sustav, isp. ivani i
optjecajni sustavi su zrakasto rasporeeni.
Sastoje se od okodrijelnog prstena i 5
zrakastih ila po tijelu. Diu krgama. Spo-
lovi su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oploenog jajeta razvija se dvobono
simetrina slobodno plutajua liinka plu-
teus. Bodljikai imaju veliku sposobnost
regeneracije: zvjezdaa moe obnoviti kra-
kove, a jeinac ahuru.
BOGINJE (variola, crne boginje, velike
boginje, eva), vrlo teka zarazna bolest
uzrokovana jednim iz skupine animalnih
(ivotinjskih) virusa koji se iri dodirom ili
kapljino.
BOJENJE PO GRAMU, je vrsta bojanja
heterotrofnih bezbojnih patogenih bakteri-
ja na temelju ega se dijele na gram-
pozitivne i gram-negativne bakterije. One
razliito podnose tretman antibioticima.
BORDOKA JUHA, v. peronospora.
BOROVI, porodica drvenastih biljaka iz
skupine etinjaa (golosjemenjae). Naj-
poznatiji su rodovi: jela, bor, smreka, ari i
cedar. Listovi su igliasti. Ari je jedina
europska listopadna etinjaa. Jela ima
plosnate igliaste listove s dvije bijele pru-
ge s donje strane, na granicama poredane
u dva reda, a eeri su uspravni. Smreku
prepoznajemo po pravilnoj piramidalnoj
kronji, otro igliastim listovima koji su u
poprenom prerezu etverobridasti i pore-
dani okolo itave granice, te po eerima
koji vise prema dolje. Listovi bora su tako-
er igliasti ali su, najee po dva, smje-
teni na kratkim ograncima.
BOTANIKA, znanstvena disciplina koja
se bavi prouavanjem biljnog svijeta.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
BOTULIZAM, smrtno opasno trovanje
otrovnim produktom koji lui bakterija
Clostridium botulinum u loe konzervira-
noj hrani ili mesu.
BOWMANOVA AHURA, v. nefron.
BRADIKARDIJA, stanje usporenog rada
srca. Frekvencija pada ispod 60 otkucaja u
minuti, manji je minutni volumen srca, pa
tijelo pri poveanom optereenju ne dobi-
va dovoljne koliine krvi.
BRADNJACI, v. malokolutiavci.
BRAHIDAKTILIJA, nasljedni poreme-
aj izrazito kratih prstiju u ljudi.
BRAKINA VODA, v. boata voda.
BRAZDANJE, poetno razdoblje embrio-
nalnog razvitka mnogih viestaninih i-
votinja, npr. jeinaca, aba, u kojem se
oploena jajna stanica, zigota dijeli brzim
uzastopnim mitotikim diobama ime se
broj novonastalih stanica poveava geome-
trijskom progresijom. Od jedne poetne
oploene jajne stanice nastanu dvije stani-
ce, od dvije stanice etiri, od etiri osam,
od osam esnaest stanica itd. Tijekom
brazdanja zametak najprije poprima izgled
ploda duda (lat. morus) pa se taj oblik
zametka naziva morula. Na kraju procesa
brazdanja zametak ima oblik uplje kugle
ispunjene tekuinom, a nazivamo ga blas-
tula.
BROGLIE, L. de, francuski fiziar koji je
1924 god. otkrio da estice koje se gibaju
velikom brzinom imaju svojstvo vala. to
je brzina gibanja estica vea, kraa je
njihova valna duljina. Njegovo otkrie po-
sebno je bilo vano za izgradnju elektron-
skog mikroskopa.
BRONHIOLI, tanke cijevice, zavrni di-
jelovi sustava dunica (bronha) u pluima,
v. dunik. Bronhioli zavravaju proirenim
plunim mjehuriima ili alveolama.
BRONHITIS, upala sluznice glavnih di-
nih putova (bronha i bronhiola). Kod akut-
nog bronhitisa upala je uzrokovana naje-
e virusima i bolest naee traje samo
nekoliko dana. Kronini bronhitis uzroko-
van je uestalim podraivanjem dinih
putova ili infektom ili drugim irititavnim
imbenicima (puenje, oneien zrak).
Oznauje ga pretjerano luenje sluzi u bro-
nhima, sluznice bronha i bronhiola odeb-
ljaju , a dine cijevi se zaepe od stalne
produkcije sluzi. Kaalj i iskaljavanje kod
kroninog bronhitisa traje najmanje tri
mjeseca u godini i to dvije uzastopne
godine.
BROWN, R. (1773. 1858.), britanski
znanstvenik koji je 1831. god. otkrio stani-
nu jezgru.
BRUSINA S. (1845.-1908), hrvatski zoo-
log, postavio temelje razvoju biologije u
nas. Osniva Hrvatskog prirodoslovnog
drutva. Posebno je prouavao recentne i
izumrle mekuce.
BRZINA SEDIMENTACIJE krvnih sta-
nica ovisi o omjeru specifine teine
krvnih stanica i specifinoj teini plazme.
Normalna brzina sedimentacije je od 2 do
10 mm na sat. Poveanu sedimentaciju
izazivaju upale i trudnoa, dok novoroen-
ad imaju smanjenu.
BUBREG, (ren), parni ljezdani organ ko-
ji izluuje mokrau. Lee ispod oita (dija-
fragme) s obiju strana kraljenice. Slui i
za odravanje homeostaze. Kroz oba bub-
rega protjee u svakoj minuti oko 1200
mL krvi, odnosno oko 720 mL krvne plaz-
me, a zadaa je bubrega regulirati i odra-
vati stalnim koncentracijske odnose ione i
vode u krvnoj plazmi. Bubrezima se izlu-
uju i sve suvine i tetne tvari produkta
metabolizma (ureja, bilirubin i drugi toksi-
ni). Bubrezi sudjeluju i u odravanju kons-
tantnoga krvnoga tlaka, a posredno i u pro-
izvodnji eritrocita, tako to lue hormon
23
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
eritropoetin koji stimulira kotanu modi-
nu. Bubrezi su sastavljeni od vanjske kore
i sri rasporeene u piramide. Osnovna
jedinica grae je nefron, isp.
BUBRENJE, fiziki proces; sposobnost
krutih tvari da upijaju vodu i pritom po-
veavaju volumen. Neki biljni dijelovi
(npr. sjemenke) ili itavi biljni organizmi
(npr. liajevi) primaju vodu preteno ili
iskljuivo bubrenjem. Bubrenjem stanice
mogu samo ogranieno primati vodu jer su
obavijene vrstom celuloznom stijenkom.
Ulaenje vode poveava unutarnji tlak
stanice, tzv. turgor.
BUBRENI KAMENCI, poinju se raz-
vijati iz sitne krute estice koja se istaloi
u bubrenoj nakapnici uz koju se nakup-
ljaju razliiti minerali, npr. spojevi kalcija,
pa kamenac postaje sve vei.
BULBILI, rasplodni pupovi koji nastaju u
pazucu ili na rubu lista. Isp. vegetativno
razmnoavanje.
C CELULOZA, kemijski spoj koji nastaje
C 3 BILJKE, biljke u kojih prvi stabilni
spoj koji nastaje u sekundarnim reakcija-
ma fotosinteze (Calvinov ciklus) sadrava
tri atoma ugljika.
C 4 BILJKE, biljke u kojih sekundarne
reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus), od-
nosno sinteze ugljikohidrata, poinju sa
spojem koji ima etiri atoma ugljika.
CALVIN, M., (ro. 1911.), ameriki bio-
kemiar, otkrio puteve ugljika tijekom fo-
tosinteze. Postigao rezultate koji su potvr-
dili rezultate Millera.
CALVINOV CIKLUS, v. fotosinteza
24
CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselin-
skim ritmom), biljke koje nou primaju
CO2 i ugrauju ga u organske kiseline, a
danju ga otputaju i upotrebljavaju u Cal-
vinovom ciklusu. CAM biljke su sukulen-
tne biljke prilagoene ivotu na suhim
stanitima (pui su danju zatvorene kako
bi smanjile transpiraciju, nou otvorene),
npr. kaktusi.
CANIS LUPUS, struni latinski naziv za
vuka.
CARSTVO, najvia i najira jedinica u
rasporeivanju ivih organizama. Neki bi-
olozi razvrstavaju organizme u dva os-
novna carstva: biljno i ivotinjsko, a neki
prema suvremenijim shvaanjima u pet
carstva: monera, protisti, gljive, biljke i
ivotinje. Isp. filogenetski sustav.
CELOM (sekundarna tjelesna upljina),
oblik tjelesne upljine koja se razvija za
vrijeme embrionalnog ivota, a obavijena
je stanicama mezoderma. Celom postoji u
razvijenih beskraljenjaka, npr. u bodljika-
a, lankonoaca, kolutiavaca, djelomice
i u mekuaca te u svih kraljenjaka (riba,
vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca).
meusobnim spajanjem 8 do 12 tisua mo-
lekula eera (saharida) glukoze pa stoga
spada u skupinu polisaharida. Opa formu-
la celuloze je (C6H10O5)n. Izgrauje glav-
ninu staninih stijenki biljnih stanica.
CENTRIOLI, stanini organeli valjkastog
oblika graeni od tankih proteinskih cjev-
ica tzv. mikrotubula. Nalaze se u citopla-
zmi svih ivotinjskih stanica i nekih alga.
Dolaze u paru, smjeteni jedan u odnosu
na drugi pod pravim kutom izgraujui
centrosom (isp.). Kao pojedinana valjka-
sta tjeleca vidljivi su tek elektronskim
mikroskopom.
CENTROMERA, v. privrsnica.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
CENTROSOM, stanini organel izgraen
od dva centriola (isp.) Nalazi se u citoplaz-
mi svih ivotinjskih stanica i stanica nekih
alga. Ima vanu ulogu u procesu diobe sta-
nice gdje sudjeluje u formiranju diobenog
vretena. Pod svjetlosnim mikroskopom
centrosom se vidi kao svijetlo zrnce.
CERKARIJE, v. ovji metilj.
CIJANOBAKTERIJE, v. modrozelene
alge.
CIJEPLJENJE, unaanje u organizam
uzronika bolesti ili njihovih produkata
koji su izgubili patogeninost (ne uzrokuju
pojavu bolesti), ali su zadrali svoju anti-
geninost (sposobnost imunizacije). Obve-
zno cijepljenje se u Hrvatskoj provodi ve
godinama protiv tuberkuloze, difterije, te-
tanusa, hripavca, rubeole, dleje paralize i
ospica.
CIKAS, stara i razvojno primitivna golo-
sjemenjaa. Svojim velikim perastim listo-
vima slii palmi. Oplodnja se zbiva pokre-
tnim mukim gametama, spermatozoidi-
ma. Podrijetlom je iz istone Azije.
CIKLUS LIMUNSKE KISELINE, v.
Krebsov ciklus.
CIRKADIJSKI RITMOVI (lat circa =
priblino, dies = dan), pravilni fizioloki
ciklusi koji se ponavljaju u periodima od
oko 24 sata. Prisutni u svih eukariota. Kod
biljaka npr. periodino gibanje listova (da-
nji i noni poloaj), pui i latica, aktivnost
odreenih enzima, odvijanje procesa foto-
sinteze i disanja.
CIRKUMNUTACIJA, pojava obavijanja
mladih vitica oko podloge zbog nejedna-
kog rasta gornje i donje strane vitica.
CIROZA JETRE, bolest postupnog pro-
padanja funkcionalnog tkiva jetre. Naje-
i uzrok ciroze u razvijenim zamljama je
alkoholizam. Javljaju se izostanak apetita,
gubitak teine, munina, povraanje, opa
slabost, loa probava i nadutost. Kod oso-
ba koje se ne mogu odrei alkohola, moe
potpuno zatajiti funkcija jetre sa smrtnim
ishodom.
CISTEIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
CITOKINEZA, dioba stanine plazme
koja uslijedi nakon diobe jezgre u mitozi i
mejozi.
CITOKININI, skupina biljnih hormona
koji stimuliraju diobu stanica, odgaaju
starenje, utjeu na diferencijaciju, djeluju
na sazrijevanje kloroplasta i sudjeluju u
kontroli apikalne dominacije. Sintetiziraju
se u tkivima koja aktivno rastu kao to su
vrkovi korijena, embriji i plodovi.
CITOKROMI, bjelanevine koje sadra-
vaju eljezo; dio transportnog lanca elekt-
rona u mitohondrijima i kloroplastima.
CITOLOGIJA, znanost koja prouava
grau i funkciju stanice. Najvanije spoz-
naje s podruja citologije dobijene su upo-
trebom svjetlosnog i elektronskog mikro-
skopa.
CITOLOKE METODE, znanstvene me-
tode koje se primjenjuju u istraivanjima
grae i funkcije stanica. To su: svjetlosna
mikroskopija, elektronska mikroskopija,
autoradiografija, kultura stanica i tkiva i
dr.
CITOPLAZMA, osnovna tekua faza sta-
nice u kojoj se nalaze organeli.
CITOPLAZMATSKO NASLJEIVA-
NJE, nasljeivanje osobina koje su deter-
minirane izvankromosomskim genima koji
se nalaze u citoplazmatskim organelima
kao to su mitohondriji i kloroplasti.
CITOSKELET, sustav tankih proteinskih
vlakana i cjevica u citoplazmi. On daje
stanici mehaniku strukturu, omoguuje
25
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
joj da zadri svoj oblik, da ga mijenja, da
se pomie itd.
CITOSOL, osnovna vodena koloidna oto-
pina stanice koja preostane nakon odvaja-
nja organela centrifugiranjem.
CITOSTATICI, lijekovi kemijske proiz-
vodnje koji se koriste u lijeenju zloudnih
bolesti (kemoterapiji).
CITOZIN, organski spoj s duikom iz
skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina.
NH2
C H
N C
C C
O N H
H morskim krajevima. Osim puzajuih stab-
CORPUS ALBICANS, v. bijelo tijelo.
CORPUS LUTEUM, v. uto tijelo.
CRICK, F., (ro. 1916.), britanski fiziar
koji je zajedno s amerikim biologom Wa-
tsonom 1953. god. opisao strukturu mole-
kule DNA.
CRIJEVNI NAMETNICI, nametnici koji
mogu s hranom dospijeti u ovjekovo pro-
bavilo u obliku jaja ili liinke. Nametnici
mogu biti oblii (Nematodes) i trakavice
(Cestodes). U tankom crijevu, osobito dje-
ce, moe ivjeti nametnik obina ili djeja
glista (Ascaris lumbricoides), isp. Uzroku-
ju slabokrvnost, povraanje, muninu i
greve crijeva. Trakavice nastanjuju prete-
no tanko crijevo. Najee su govea se nalazi na zadebljanom kraju cvjetne
(Taenia sagata) i svinjska (Taenia solium)
trakavica, isp.
CRNE BOGINJE, v. boginje.
CROSSING OVER, v. krosingover.
26
CRVENE ALGE, sadre i druge boje
osim klorofila, posebno crveni pigment,
fikoeritrin. Te im boje omoguuju kromat-
sku adaptaciju. Odlikuju se posebnim obli-
kom razmnoavanja, spolnog gametama i
nespolnog sporama pri emu su rasplodne
stanice uvijek nepokretne, tj. bez bieva.
To upuuje na srodnost s modrozelenim
algama. Iz crvenih alga dobiva se agar,
insekticid (zamjena za DDT), floridejski
krob (produkt fotosinteze) itd. Crvene alge
roda Lithothamnion taloe u svoje stijenke
vapnenac pa je kao rezultat nagomilavanja
u slojeve nastao litotamnijski vapnenac.
CRVENE KRVNE STANICE, v. eritro-
citi i krvna tjeleca
CRVOTOINE, biljke iz skupine paprat-
njaa. U crnogorinim umama raste prava
crvotoina, a selagina ispod grmova u pri-
ljika imaju uspravne ogranke koji zavra-
vaju eeriima sa sporangijima i sporama.
Kod selagine u izmjeni generacija sudjelu-
ju dvovrsne spore i dva razliita gameto-
fita (muki i enski).
CVAT, skupina cvjetova na zajednikoj
cvjetnoj stapci. Po obliku razlikujemo: gla-
vicu, grozd, klas, resu, titac i gronju itd.
(v. shematski crte eih cvatova). Vrije-
me cvatnje je produeno jer svi cvjetovi
jednog cvata ne cvatu istovremeno. Oblik
cvata esto karakterizira cijele porodice
cvjetnica.
CVIJET, generativni organ biljke krito-
sjemenjae. Sastoji se od cvjetne stapke,
cvjetita, ocvijea, pranika i tuka. Cvijet
stapke, cvjetitu. Ocvijee zatiuje tuak i
pranike te primamljuje kukce opraivae.
Moe biti razlueno u aku i vjeni.
aka se najee sastoji od zelenih listova
(lapovi) koji prvenstveno tite cvjetni pup.
Listovi vjenia su latice. Ocvijee iji
listovi izgledaju jednako zove se perigon,
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
a listovi tepala. Perigon i vjeni mogu biti
razliito obojeni (ako se oprauju kukci-
ma) ili neugledni ako se oprauju vjetrom.
Cvjetovi su po izgledu viesimetrini ili
jednosimetrini. Vjeni je mnogih cvjeto-
va prostolatian, a drugih sulatian (od
sraslih latica). U nekih kritosjemenjaa
cvjetovi dolaze pojedinano, a u drugih su
skupljeni u cvat. enski je dio cvijeta
tuak, a muki su pranici. Cvjetovi mogu
biti dvospolni (imaju i tuak i pranike) ili
jednospolni (imaju ili tuak ili pranike).
Biljke na kojima se razvijaju i enski i
muki cvjetovi nazivaju se jednodomne
biljke. Dvodomne su biljke one koje imaju
samo muke ili samo enske cvjetove.
1 2 3 4
7 kromosomi, kromosomi s petljama), kro-
6
5
8 9
Shematski crtei eih cvatova:
1-grozd, 2-sastavljeni grozd, 3-gronja, 4-klas,
5-sastavljeni klas, 6-klip, 7- titac, 8-
sastavljeni titac, 9-glavica
EMPRESI, porodica biljaka iz skupine
etinjaa (golosjemenjae). To su stabla ili
grmovi s igliastim ili ljuskavim listovima.
Ovamo ubrajamo: empres, borovicu i tuju.
eeri empresa i tuje su tvrdi, drvenasti i
okruglasti. Borovica ima mesnate, sone
eerie koje slie na bobu i zovu se pupu-
ljice.
ETINJAE, s nekoliko stotina vrsta
najzastupljenija skupina golosjemenjaa.
Drvenaste biljke, veina sadri smolu. Lis-
tovi su uglavnom tvrdi, igliasti ili ljuska-
vi; u pravilu vazdazeleni. Najee dolaze
u okviru umske vegetacije sjeverne polu-
tke, kao stabla (ponekad vrlo visoka) ili
grmovi. Cvjetovi su jednospolni. Muki su
u obliku resa, obino maleni i mekani, a
sastoje se od pranikih listova s peludni-
cama (mikrosporangijima). enski cvjetovi
sastoje se od plodnih (sjemenih) ljusaka sa
"golim" sjemenim zamecima jer nisu zat-
voreni unutar plodnice. Poslije oplodnje
razvija se sjemenka, a enski eer postaje
tvrd i drvenast. U hrvatskoj flori zastuplje-
ne su s oko dvadesetak vrsta unutar poro-
dica: borovi, empresi i tise. Meu etinja-
e pripadaju i najstarija drvea na svijetu
(mamutovci, do 4000 godina) te najvia
stabla (sekvoje, vie od 80 m).
ETKASTI KROMOSOMI (lump brush
mosomi specifinog izgleda koji se vide za
vrijeme diobe stanice i to u profazi mejoze
I u mnogih organizama, npr. jaju vodoze-
maca. S takvih kromosoma proteu se
bono niti koje se ire u petlje, a graene
su od DNA.
IR DVANAESNIKA, duodenalni ulkus,
ozlijeeno mjesto na sluznici dvanaesnika.
Najei uzrok nastanka ira na dvana-
esniku je djelovanje kloridne kiseline koja
27
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
himusom prelazi iz eluca u duodenum.
Javljaju se boli i grevi u trbunoj upljini.
ir dvanaesnika ei je u puaa cigareta, ovjejeg organizma. U tjelesnim stanica-
kao i u osoba s pojaanim izluivanjem
kiseline u elucu (hiperaciditet).
IR ELUCA, peptiki ulkus, tee ozli-
jeeno mjesto u sluznici eluca. Uzroci su
uglavnom isti kao oni koji dovode do
gastritisa. Kod ira eluca javlja se tupa
area bol u gornjem dijelu trbune u-
pljine. U teim sluajevima moe nastati
krvarenje iz ira.
ISTA LINIJA, skup genetikih vrlo sli-
nih jedinki koje su nastale samooplod-
njom jednog roditeljskog organizma. Tak-
vi se sluajevi pojavljuju gotovo iskljuivo
u biljaka.
LANKONOCI (Arthropoda), beskra-
ljenjaci iz skupine malokolutiavaca. Naj-
brojnija ivotinjska skupina kojoj pripada-
ju: kljetari, rakovi i uzdunjaci (stonoge i
kukci). Nastanjuju sva mogua stanita.
Osnovno obiljeje su lankovite noge.
Tijelo je pokriveno hitinskom kutikulom,
esto pojaanom vapnencem, odnosno
vanjskim kosturom ili egzoskeletom (npr.
kod rakova). Kolutii su se stopili u (dvije
ili tri) cjeline: glavu, prsa i zadak. ivani
sustav je ljestviav. Najvanija osjetila su
ticala i oi. Diu krgama i uzdunicama
(trahejama). Optjecajni sustav je otvoren.
Dini pigment je hemocijanin. Za izluiva-
nje slue ticalne lijezde (preobraeni
metanefridiji) ili Malpighijeve cjevice.
Razdvojenog su spola.
OVJEJA RIBICA, vodozemac iz sku-
pine repaa. ivi u podzemnim vodama
krkog podruja i poznati je na endem.
Zbog stalnog boravka u mraku, koa joj je
blijeda, a oi zakrljale. U stanitima s
temperaturom ispod 15 oC raa ive mlade
dok u toplijoj vodi odlae jaja. Imaju vanj-
ske krge koje se zadre tijekom itava
ivota, v. repai.
28
OVJEK, KROMOSOMSKA GARNI-
TURA, svi kromosomi pojedine stanice
ma ovjeka ima 46 kromosoma (diploidan
broj) od kojih su 44 autosomi (ne odreuju
spol), a 2 spolni kromosomi. ene imaju
44 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a
mukarci 44 autosoma, 1 x i 1 y spolni
kromosom. U gametama ili spolnim stani-
cama ovjeka nalaze se 23 kromosoma
(haploidan broj) od ega su 22 autosoma i
1 spolni kromosom. Tako enske gamete
ili jajne stanice sadre 22 autosoma i 1 x
spolni kromosom, a muke gamete ili
spermiji sadre 22 autosoma i 1 y spolni
kromosom ili 22 autosoma i 1 x spolni
kromosom. Broj kromosoma moe biti i
nenormalan, tj. vei ili manji od navede-
nog to uzrokuje pojavu razliitih anomali-
ja pa i smrti. Poznate su posljedice pogre-
nog broja spolnih kromosoma: individue
sa samo 1 x spolnim kromosomom bez
para (xo) su enske, ali nerazvijene i ne-
plodne. Individue s xxy spolnim kromo-
somima su muke, ali neplodne i s neto
enskih osobina.
UAVCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. ptica pjevica, golubova, kukavica,
sokolovki) koji se izlegu slijepi, bez perja i
nesposobni za samostalni ivot. Njih rodi-
telji moraju hraniti sve dok ne napuste
gnijezdo.
UPAVO KORIJENJE, v. korijen.
D
DALEKOVIDNOST (hipermetropija, hi-
peropija), poremeaj vida u kojem je ona
jabuica prekratka. Pri akomodaciji lee,
slika pada iza mrenice, te je neotra. Da-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
lekovidnost se ispravlja konveksnim lea-
ma (pozitivna dioptrija).
DALTONIZAM, v. sljepoa na boje.
DANIELLI, J.F. i DAVSON, H.A. zna-
nstvenici koji su 1936. god. predloili mo-
del membrane prema kojem se dvosloj li-
pida nalazi izmeu dva sloja bjelanevina.
DARWIN, Ch., (1809. 1882.), engleski
prirodoslovac, utemeljitelj selekcijske teo-
rije evolucije.
DAVSON, H.A., v. Danielli, J.F.
DADEVNJACI, v. repai.
DDT, diklor-difenil-trikloretan, insekticid.
DEBELO CRIJEVO, cjevasti organ pro-
bavnog sustava, nastavak tankog crijeva,
dugako je 1,5 do 2 metra. Dijeli se na
poetni dio ili slijepo crijevo (caecum) na
kojem se nalazi crvuljak (apendix), zatim
na kolon (colon) i zavrava zavrnim crije-
vom (rectum) i marom (anus). Stijenke
debelog crijeva graene su poput stijenki
tankog crijeva, ali bez crijevnih resica i s
manje ljezdanih stanica. Aktivnost debe-
log crijeva sastoji se od primanja himusa
iz tankog crijeva, luenja sluzi, reapsorpci-
je vode i minerala, te bakterijskog truljenja
ostataka neprobavljene hrane, inaktiviranje
tetnih produkata probave (indol, fenol,
skatol), sinteze vitamina, formiranje i na-
kupljanje stolice (feces), te refleksnog i
kontroliranog pranjenja crijeva (defekaci-
ja).
DECIDUA STANICE, stanice vanjskog
sloja sluznice maternice koje sadre hra-
njive tvari potrebne za razvitak zametka u
ranim stadijima embrionalnog razvitka.
DELECIJA, mutacija nastala gubitkom
dijela kromosoma.
DEM, v. vrsta.
DEMEREC, M., (1895. 1966.), hrvatski
genetiar, koji se rodiou SAD, zasluan za
industrijsku proizvodnju antibiotika.
DEMOGRAFIJA, znanost o kretanju bro-
ja stanovnika na Zemlji.
DENDRITI, v. ivana stanica.
DENITRIFIKACIJA, proces kojim se
amonijak (koji nije pretvoren u nitrate
procesom nitrifikacije) cijepa na slobodni
duik i vodik, te oba plina odlaze u zrak
(atmosferu). Proces se odvija djelovanjem
bakterija, naroito nekih anaerobnih, npr.u
muljevitom i u vodom natopljenom tlu.
DENITRIFIKACIJA, v. nitrifikacija.
DEOKSIRIBOZA, v. dezoksiriboza.
DEOKSIGENIRANA KRV (reducirana
krv), krv koja transportira ugljikov dioksid
prema pluima. Ugljikov dioksid se trans-
portira na tri naina: mala koliina je oto-
pljena u krvnoj plazmi, dio je vezan na
globinski dio molekule hemoglobina kao
karbaminohemoglobin, a najvea koliina
se prenosi u obliku karbonatne kiseline.
DEPLAZMOLIZA, pojava poveavanja
obujma vakuole te potiskivanje protoplasta
prema staninoj stijenci. Kada je stanica u
hipotononoj otopini, voda ulazi u stanicu
i vakuolu, tj. mjesto nie koncentracije vo-
de. Suprotan proces je plazmoliza.
DEZOKSIRIBONUKLEINSKA
KISELINA, v. DNA.
DEZOKSIRIBOZA, kemijski spoj iz sku-
pine monosaharida (jednostavnih eera)
pentoza ope formule C5H10O4, a struktur-
ne:
HOCH2
OH
H O H
H H
OH H
Izgrauje nukleotide dezoksiribonuklein-
ske kiseline (DNA).
29
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
DIFERENCIJACIJA STANICA, proces
usvajanja raznolikosti meu identinim
stanicama, odnosno proces kada se od istih
poetnih stanica postupno razvijaju razli-
ite vrste stanica (po obliku, funkciji i mo-
lekulskom sastavu) koje se tako specijali-
ziraju za tono odreenu funkciju u sloe-
nom biljnom i ivotinjskom organizmu.
Tako, u biljaka iz meristemskih (embrio-
nalnih) stanica nastaju stanice epiderma,
korijenove dlaice, sitaste stanice, stanice
zapornice itd., a u ivotinja diferencija-
cijom nastaju epitelne, ivane, kotane,
krvne i druge stanice.
DIFERENCIJALNA AKTIVNOST GE-
NA, pojava aktivnosti samo male specifi-
ne skupine gena u nekoj stanici. Naime,
svaka od diferenciranih stanica ima u sebi
aktivnu samo malu, ali razliitu skupinu
gena koja odreuje njezinu specifinu gra-
u i funkciju. Ova pojava tumai na koji
nain stanice koje u sebi imaju iste gene
mogu biti po svom obliku i funkciji potpu-
no razliite. Epitelna, miina, ivana i
druge diferencirane stanice nose iste gene
kao i stanica (zigota) od koje su nastale
mitotikim diobama.
DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA
(DKS), sastav razliitih vrsta leukocita u
krvi. Isp. leukociti.
DIFUZIJA, proces gibanja estica neke
tvari iz podruja njihove vee koncentra-
cije u podruje manje koncentracije do
izjednaavanja koncentracije.
DIHIBRIDNO KRIANJE S DOMI-
NACIJOM, jedna od vrsta krianja (isp.)
u kojem se prati nasljeivanje dvaju svoj-
stava. Za svako svojstvo postoje dominan-
tni i recesivni aleli. Dominantni dolaze
uvijek do izraaja u fenotipu, a recesivni
samo ponekad (u sluaju homozigotnosti).
U prikazima krianja poetna rodi-
teljska (parentalna) generacija oznauje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-
30
ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli
pojedinih svojstava oznauju se slovima i
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim, npr. za jedno svojstvo A i a, a za
drugo svojstvo B i b.
Primjer: Dihibridno krianje pjega-
vog crnog i jednobojnog smeeg goveda
gdje su aleli za crnu boju i za jednobojnost
dominantni, a jedinke u oba svojstva ho-
mozigotne (isp.).
U ovom sluaju u P generaciji stva-
raju se dvije vrste gameta, Ab i aB, a sve
jedinke F1 generacije su crne i jednobojne
(AaBb) jer se geni za vrstu i raspored boje
nasljeuju nezavisno jedan o drugome. U
F1 generaciji stvaraju se 4 vrste gameta
(AB, Ab, aB, ab), a njihovim meusobnim
krianjem u F2 generaciji (tablini prikaz)
nastaje 4 razliita fenotipa u omjeru
9:3:3:1. Dobivamo 9 crnih i jednobojnih
jedinki, 3 crne i pjegave jedinke, 3 smee i
jednobojne jedinke i 1 jedinka potpuno
novog fenotipa, smee pjegavo govedo.
U F3 generaciji, unato velikom
broju gameta, broj fenotipova se ne pove-
ava. (v. shemu u Dodatku 1)
DIJABETES, v. eerna bolest.
DIJAFIZA, v. kost.
DIJALIZA, postupak razdvajanja tvari
kada molekule jedne otopljene tvari iz
podruja vee koncentracije prelaze u pod-
ruje manje koncentracije kroz polupropu-
snu membranu kroz koju ne mogu proi
molekule druge tvari. Njezinu praktinu
primjenu nalazimo pri lijeenju tekih bu-
brenih bolesnika kojima se kroz umjetne
probirne membrane u hemodijalizatoru
(umjetni bubreg) iz krvi izdvajaju samo
relativno male molekule tetne uree.
DIJASTOLA, razdoblje kada je srce u re-
laksiranom stanju pa se klijetke pune krv-
lju.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

DIJASTOLIKI TLAK, tlak koji preos- 23 para, tj. 46 kromosoma, 23 od oca, 23

taje nakon prolaska sistolikog tlaka (isp.) od majke (2n=46, n=23); stanice vinske
kroz arterije. muice imaju 8 kromosoma (2n=8, n=4),
psa 78 (2n=78, n=39), konja 60 (2n=60,
DIJATOMEJSKA ZEMLJA, v. kreme-
n=30), impanze 48 (2n=48, n=24), kuku-
njaice.
ruza 20 (2n=20, n=10), rajice 24 (2n=24,
DIKTIOSOMI (gr. diktyion mrea i n=12), kruke 34 (2n=34, n=17) itd.
soma tijelo), sastavni dijelovi Golgijeva
DIPLOKOKI, v. bakterije.
tijela. Graeni su od plosnatih upljina
(Golgijevih cisterni) naslaganih jedna iznad DISAHARIDI, v. ugljikohidrati.
druge, a odvojenih membranama. Promjer
DISANJE (respiracija), Postoje dva oblika
im je oko 1 m. Na rubovima su upljine
disanja, stanino i vanjsko disanje.
proirene i od njih se odvajaju Golgijevi
mjehurii obavijeni membranom. Stanino disanje (bioloka oksidacija) je
proces koji se odvija u biljnim i ivotinj-
DIOBENO VRETENO, organizirani niz skim stanicama, a u kojem se organski
mikrotubula (sitnih proteinskih cjevica) spojevi, uz prisutnost enzima disanja, pos-
koje svaraju centrioli za vrijeme diobe tupno oksidiraju do ugljik(IV) oksida (ug-
stanice (mitoze, mejoze). Njegova je uloga ljikovog dioksida) i vode pri emu se
da vee kromosome i omogui njihovo oslobaa velika koliina energije. 56 %
razdvajanje i kretanje prema suprotnim energije se oslobodi u obliku topline, 46 %
polovima stanice. se pohranjuje u molekulama ATP-a. Ener-
DIPLOIDNA GENERACIJA, v. haplo- gija osloboena staninim disanjem koristi
idna generacija. se za sve ivotne aktivnosti stanice. Naj-
ei i najvaniji organski spojevi koji su
DIPLOIDNE STANICE, stanice koje
imaju dvostruki broj ili diploidan broj (2n)
kromosoma. Kromosomi u takvim stanica-
ma smjeteni su u homologne parove gdje
je svaki lan para nasljeen od jednog
roditelja. Diploidne stanice su sve tjelesne
stanice onih organizama koji su nastali od
dvaju roditelja oplodnjom. Takve stanice
dijele se mitozom odnosno staninom dio-
bom koja omoguuje stvaranje novih sta-
nica s jednakim, konstantnim brojem kro-
mosoma koji je karakteristian za svaku
vrstu.
DIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA
(dvostruki broj kromosoma), se javlja u
stanicama biljaka i ivotinja i to tako da
kromosomi uvijek dolaze u parovima, tzv.
homolognim parovima. Jedan lan para
podrijetlom od oca, a drugi lan para od
majke, npr. tjelesne stanice ovjeka imaju
Stanino aerobno disanje

31
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
izvori energije u stanici su ugljikohidrati,
zatim masti, a u manjoj mjeri i proteini.
Disanje moemo grubo predoiti kemij-
skom jednadbom:
C6H12O6 + 6O2 6CO2 + 6H2O +
+ energija
Stanino disanje je vrlo sloen pro-
ces koji se u veine organizama moe
podijeliti na anaerobnu i aerobnu fazu.
Anaerobnu fazu disanja ini glikoliza, a
aerobnu fazu Krebsov ciklus ili ciklus li-
munske kiseline i oksidativna fosforilacija.
Vanjsko disanje je proces izmjene
plinova (O2 i CO2) izmeu vanjske sredi-
ne, zraka ili vode, i organizma. Ovaj oblik
disanja odvija se u razliitim organima za
disanje, npr. pluima, krgama, koi itd.
DINI (respiratorni) SUSTAV, zajedno s
krvoilnim omoguuje svim stanicama
tijela izmjenu plinova, dobivanje potrebnih
koliina kisika i odstranjivanje ugljikova
dioksida. Sastoji se od gornjih dinih
putova (nosa, drijela i grkljana) i donjih
dinih putova (dunika, dunica i plua). ovirus koji napada sredinji ivani sustav
DIURETICI, sredstva koja ubrzavaju i
poveavaju odstranjivanje mokraom vika
vode iz tijela. Smanjujui volumen vode u
krvi, snizuju krvni tlak. Diuretici inhibira-
ju luenje antidiuretskog hormona (ADH),
isp.
DIUREZA, poveano luenje vode tj. od-
stranjivanje vika vode iz tijela mokre-
njem.
DIURNALNE IVOTINJE, v. dnevne
ivotinje.
DIVERGENTNA EVOLUCIJA (rava-
sta, specijacija u uem smislu rijei), evo-
lucijski razvoj koji vodi k nastajanju ne-
koliko novih vrsta u kojih su populacije
prostorno odvojene jedna od druge. U sva-
koj odvojenoj populaciji moe se dogaati
sukcesivna evolucija.
32
DIZENTERIJA (srdobolja, gria) je cri-
jevna zarazna bolest praena proljevom
(dijarea) i bolovima u trbunoj upljini s
inkubacijom 2 do 7 dana. Najei uzro-
nik je bacil roda Shigellae koji napada slu-
znicu debelog crijeva. Ako je dizenterija
uzrokovana amebama tada govorimo o
amebnoj dizenteriji.
DJEJA GLISTA, nametnik u crijevu
ovjeka. Pripada obliima, skupina oble-
njaci, isp. Anaerobionti su. Tijelo je du-
ine i do 50 cm. Razdvojenog su spola.
Tijelo mujaka je manje i zavinuto na stra-
njem dijelu. Rasplodni su im organi ne-
parni cjevasti sjemenik i sjemenovod. en-
ke imaju parne cjevaste jajnike, jajovode i
plodnice (maternica ili uterus) i oplodnja
je unutarnja. Oploena jaja enka izbacuje
u crijevo domadara. ovjek se zarazi prlja-
vim rukama te jedui neoprano voe i
povre.
DJEJA PARALIZA (polio, poliomye-
litis, poliomijelitis), zarazna bolest koju
uzrokuje ivotinjski (animalni) virus, poli-
i izaziva klijenut (paralizu) udova.
DJEVIANSKI ZALISTAK, v. himen.
DLAKE, ronate tvorevine koe koje pok-
rivaju tijelo sisavaca i tite ih od gubitka
topline. Veina sisavaca ima pokrivne dla-
ke ili osje koje su vre i vee, a ispod su
manje i slabije dlake tzv. malje. Dlake su
graene od dlanog korijena sastavljenog
od dlanog struka i dlane glavice. Ulo-
ene su u dlane mjeie t.j. uvrate po-
usmine u usminu. Svaka dlaka ima svoj
dlani mii tako da se sisavci mogu nako-
strijeiti. Dlake mogu biti preobraene u
vrste etine (kod npr. svinje) ili u bodlje
(kod npr. jea i dikobraza).
DNA (DNK, dezoksiribonukleinska kiseli-
na), organska makromolekula koja se na-
lazi u jezgri stanice, u mitohondrijima i
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
plastidima. DNA se sastoji od dva poli-
nukleotidna lanca koji su nastali pove-
zivanjem velikog broja nukleotida kao
osnovnih graevnih jedinica nukleinskih
kiselina. Svaki nukleotid DNA graen je
od triju vrsta molekula: eera dezoksiri-
boze, fosfata i jedne purinske baze (adenin
ili gvanin) ili pirimidinske baze (timin ili
citozin). Nukleotidi u jednom lancu meu-
sobno se veu tako da se fosfat jednog
vee sa eerom drugog nukleotida, a dva
polinukleotidna lanca se veu meusobno
preko duinih baza vodikovim vezama.
Purinska baza jednog lanca uvijek se vee
s odgovarajuom pirimidinskom bazom
drugog lanca. Polinukleotidni lanci su spi-
ralno zavijeni oko zamiljene sredinje osi
tako da molekula DNA izgleda poput dvo-
struke zavojnice (heliksa) iji je promjer 2
nm.
DNA je jedina organska molekula
koja ima sposobnost umnoavanja ili repli-
kacije i to na taj nain da od jedne isho-
dine molekule DNA nastanu dvije potpu-
no jednake molekule. Nain umnoavanja
DNA zovemo polukonzervativno udvos-
truavanje, zbog toga to je u sastavu
novonastalih molekula DNA jedan lanac
stari, odnosno potjee od ishodine mo-
lekule, a drugi lanac je novoizgraen i to
prema kalupu starog.
H 2COH
HN H O N
p
CN H N G N
D N
O H N H
C H3 O H NH N
p jetima biotopa, kao npr. hrast u hrastovoj
TN H N A N
D N N p
O
D = dezoksiriboza, C = citozin, G = gvanin,
T = timin, A = adenin, P = fosfatni ostatak
DNA je jedna od najvanijih stani-
nih makromolekula jer izgrauje gene te je
nositelj nasljeivanja, a odgovorna je i za
sintezu proteina.
DNEVNE (diurnalne) IVOTINJE (diur-
na, lat. dies = dan), ivotinje koje su danju
aktivne. To je veina ivotinja, npr. veina
kukaca, ptica i sisavaca.
DNEVNO NEUTRALNE BILJKE, bilj-
ke na ije cvjetanje ne utjee fotoperiod
(npr. krastavac i kukuruz).
DNK, v. DNA
DOJENJE, izluivanje mlijeka iz ljezda-
nih stanica dojke kao reakcija na podraaj
djeteta pri sisanju.
Hormoni koji omoguuju dojenje
su prolaktin i oksitocin.
Prolaktin se izluuje u velikim koli-
inama u adenohipofizi (prednjem renju
hipofize) kao reakcija na smanjenu kolii-
nu estrogena i progesterona u krvi majke, a
koja se smanjuje zbog gubitka posteljice
nakon roenja djeteta.
Pri sisanju dijete podrauje osjetil-
na tjeleca u bradavici dojke i ti podraaji
dolaze do hipotalamusa koji lui specifi-
ne neurohormone koji pak neurohipofizu
potiu na luenje oksitocina. Oksitocin u
dojkama uzrokuje stezanje mjehuria pu-
nih mlijeka i potiskivanje mlijeka u kana-
lie dojki do bradavica. U prvih nekoliko
mjeseci dojenja obino izostaje menstrual-
ni ciklus.
D DOMINANTNE VRSTE u biocenozi, vr-
p ste koje prevladavaju brojnou ili bioma-
som. Te su vrste najbolje prilagoene uv-
D umi.
DOMINANTNO SVOJSTVO (prevlada-
vajue svojstvo), svojstvo koje u nasljei-
vanju uvijek dolazi do izraaja. U litera-
turi, dominantna svojstva se oznaavaju
velikim slovima.
DORMANCIJA (stanje mirovanja), raz-
doblje u kojem je rast biljaka ili nekih
33
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njezinih dijelova privremeno prekinut ili
jako usporen. Razlikujemo nametnutu ili
prisilnu dormanciju (izravno ovisi o nepo-
voljnim okolinim uvjetima) i priroenu ili
endogenu dormanciju (uzroci su u samoj
sjemenci ili pupu; npr.stvaranje zimskih
pupova).
DOWNOV SINDROM (mongolizam),
poremeaj izazvan trisomijom (na 21.
kromosomu tri kopije kromosoma).
DRIFT (genska snaga, genska sluajnost),
jedna od pokretakih sila evolucije. To je
pojava kada neki mutirani recesivni gen u
populaciji moe doi do izraaja u potom-
stvu ili se moe izgubiti ne pojavivi se
vie u potomstvu. Genska snaga uestala
je pojava u malim populacijama.
DRIOPITEKUS (Dryopithecus), oblik
umskog pramajmuna iji su ostaci naeni
na vie mjesta u Europi, Aziji i Africi.
Predstavlja ishodinu skupinu za razvoj
ovjekolikih majmuna (impanza, gorila,
orangutana).
DROSOPHILA MELANOGASTER, v.
vinska muica.
DRUGA MEJOTIKA DIOBA, v. me-
joza II.
DRUGI BUBREG (prabubreg ili mezo-
nefros), parni organ tamnocrvene boje,
slui za izluivanje kod riba i vodozemaca.
Kod riba je smjeten uz kraljenicu iznad
plivaeg mjehura, a kod vodozemaca na
lenoj strani stranjeg dijela tjelesne up-
ljine. Klupka krvnih kapilara (glomeruli)
se sputaju u lijevke koje zovemo Bow-
manova ahura. Predbubrena cijev (v. pr-
vi bubreg) se podijeli po duini u dvije.
Jedna od njih postaje prabubrena ili Wol-
fova cijev, koja u mujaka slui kao mok-
raovod i sjemenovod, a u enke samo kao
mokraovod. Druga ostaje predbubrena
34
ili Mullerova cijev koja u enke preuzima
ulogu jajovoda, a kod mujaka zakrlja.
DUCTUS DEFERENS, v.sjemenovod.
DUODENUM, v. dvanaesnik.
DUINE BAKTERIJE, v. duikove ba-
kterije.
DUINE BAZE, organski duikovi spo-
jevi koji sudjeluju prvenstveno u izgradnji
nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i
ATP-a. Postoje purinske (adenin i gvanin)
i pirimidinske (timin, citozin, uracil) dui-
ne baze.
DUIKOVE (duine, nitrificirajue) BA-
KTERIJE, fiksatori atmosferskog duika.
Razliite autotrofne kemosintetske bakteri-
je koje ive slobodno u tlu. (Azotobacter)
ili u simbiozi s viim biljkama. U korijen-
skim gomoljiima mahunarki nalaze se
simbiotske bakterije roda Rhizobium. Bak-
terije uzimaju duik iz zraka i pretvaraju
ga u amonijeve ili nitratne spojeve koje
biljke mogu koristiti za izgradnju svojih
aminokiselina, proteina i nukleinskih kise-
lina. Imaju i sposobnost pretvaranja amo-
nijaka, koji nastaje raspadanjem uginulih
organizama, do nitrata.
DUNICA, v. uzdunice.
DUNIK (trachea), cijev koja je u u ov-
jeka duga oko 12 cm, a u stijenci ima
hrskavine prstenove. Grana se u lijevu i
desnu dunicu (bronhi) koje ulaze u lijevo
odnosno desno pluno krilo. Dunice se u
pluima granaju u bronhiole koje zavra-
vaju plunim mjehuriima.
DVANAESNIK (duodenum), poetni dio
tankog crijeva, isp. U njega se ulijevaju
izvodni kanali jetre i guterae kojima se u
crijevo dovode u i guterain sok.
DVOBONA (bilateralna) SIMETRIJA,
simetrija kod koje se tijelo moe podijeliti
jednom ravninom na lijevu i desnu po-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
lovicu. Bilateralno simetrine ivotinje su
pokretne.
DVODIHALICE, stara skupina riba (iz
devona), ivi fosili. Pripadaju skupini nos-
noprolaznica, isp. Plivai se mjehur razvio
u plua, kao prilagodba na suna razdoblja.
Dvodihalice inae diu krgama. Poznate
su vrste: afrika, australska i junoameri-
ka dvodihalica.
DVODOMNE BILJKE, v. cvijet.
DVOIMENO NAZIVLJE, v. binomna
nomenklatura.
DVOJNA DIOBA, oblik nespolnog raz-
mnoavanja u kojem se matina jedinka
dijeli na dva dijela pri emu ona sama
nestaje kao jedinka. Dvojnom diobom se
razmnoavaju uglavnom jednostanini or-
ganizmi: neke jednostanine alge, neke
vrste bakterija i mnoge praivotinje.
DVOJNO NAZIVLJE, v. binomna no-
menklatura.
DVOSPOLAC (hermafrodit), kod ivoti-
nja organizam koji ima i muke i enske
spolne lijezde (sjemenike i jajnike) u
kojima se proizvode spermiji i jaja. esta
pojava kod bezkraljenjaka, npr. spuve,
plonjaka, nekih pueva i kolutiavaca.
DVOSTRUKA DIOBA, v. dvojna dioba.
DVOSTRUKA MEMBRANA, graena
od vanjske i unutarnje membrane, a imaju
je jezgra, mitohondriji i plastidi.
DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA,
v. diploidni broj kromosoma.
DVOSTRUKI KROMOSOMI, graeni
su od dvije kromatide.
DVOSUPNICE, razred kritosjemenjaa.
Najee porodice i njihovi predstavnici:
abnjaci, rue, bukve, breze i lijeske, krs-
taice, lepirnjae, titarke, usnae i glavo-
ike.
Osobine dvosupnica
Dvije supke u sjemenci;
Embrio centralno (u sredini) smjeten u
sjemenci;
ile u stabljici smjetene u krugu;
ile otvorene, tj. s kambijem;
Imaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista perasta ili dlanasta, meu
ograncima ila meusobno mreasto
povezane ilice;
Ocvijee razlueno u aku i vijeni;
Ocvijee i pranici veinom s 4 ili 5
lanova u krugu.
E
EGZOCITOZA, proces u kojem se es-
tice izbacuju iz stanice u meustanini
prostor, tj. oblik masovnog transporta tvari
kroz membranu stanice pomou membran-
skih mjehuria koji se stapaju sa stani-
nom membranom. Suprotan proces je en-
docitoza.
EGZOKONJUGANTI, v. konjugacija.
EGZOSKELET, v. kostur.
EHINOKOK, v. pasja trakavica.
EIGEN, M. postavio genetiku hipotezu o
izgledu i funkcioniranju prvih organizama
(praorganizama) na Zemlji.
EJAKULACIJA, refleksno izbacivanje
sperme za vrijeme mukareva orgazma.
EKOFIZIOLOGIJA, znanost koja pro-
uava djelovanje razliitih ekolokih im-
benika na funkciju stanica, tkiva, organa i
organskih sustava.
EKOLOGIJA (gr. oikos = dom, stanite,
logos = rije, govor), znanost koja proua-
va odnose ivih bia i okolia; znanost o
35
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
proizvodnji i raspodjeli organske tvari u
prirodi te o gustoi naselja biljnih i ivo-
tinjskih vrsta.
EKOLOKA NIA, obiljeava mjesto i
ulogu jedne vrste u ivotnoj zajednici.
Nia nekog ivog organizma odreena je
imbenicima kao to su stanite, hrana i
temperatura. Iako dvije vrste mogu dijeliti
isto stanite, one nikada ne dijele istu niu.
EKOLOKA VALENCIJA, je razmak
izmeu donje i gornje granice vrijednosti
nekog ekolokog imbenika (temperatura,
svjetlo, voda itd) u okviru kojega je mogu
ivot organizma; razliita je za svaki im-
benik i za svaku vrstu, v. ekoloki maksi-
mum, ekoloki optimum i ekoloki mini-
mum.
EKOLOKI IMBENICI, v. abiotiki
imbenici i biotiki imbenici.
EKOLOKI MAKSIMUM, najvei in-
tenzitet nekog imbenika koji moe neki
organizam podnijeti, v. ekoloka valencija.
EKOLOKI MINIMUM, najmanji inten-
zitet nekog imbenika koji mora postojati
da organizam ivi, v. ekoloka valencija.
Poznato je Liebigovo pravilo ekolokog
minimuma koje upozorava da je ograni-
avajui imbenik onaj koji je najmanje
zastupljen u stanitu, tj. ona tvar kojom
organizam najmanje raspolae.
EKOLOKI OPTIMUM, optimalna vri-
jednost djelovanja nekog imbenika na
organizam, v. ekoloka valencija.
EKOSUSTAV, sustav biolokih, kemij-
skih i fizikih zbivanja koji obuhvaa
biotop i biocenozu. Produktivnost ekosus-
tava izraava se proizvodnjom organskog
ugljika. Od kopnenih ekosustava najpro-
duktivnija je uma, a od slatkovodnih jeze-
ro s tvrdom vodom.
36
EKOTIP, nasljedno izmijenjen oblik neke
biljke ili ivotinje uslijed prilagodbe na
specifinost okolia, npr. poljski mi.
EKOTOKSIKOLOGIJA, znanost koja
prouava posredni ili neposredni uinak
stranih tvari (ksenobiotika) na prirodu, na
sve ivue organizme i njihovu organiza-
ciju, odnos prema neivoj tvari, meuod-
nose i odnos prema ovjeku.
EKSKRECIJA, izluivanje (bubrezima ili
kroz kou) nekorisnih i tetnih tvari.
EKSPERIMENT (pokus), promatranje
pojave koja se ispituje po tono odreenim
uvjetima koji dozvoljavaju da se prati tijek
pojave te da se ona svaki put uz ponavlja-
nje istih uvjeta ponovo izazove.
EKSTRACELULARNA (izvanstanina)
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnoj upljini mnogostaninih ivo-
tinja. Npr. to je gastrovaskularna upljina
kod arnjaka, isp.
EKTODERM, vanjski zametni sloj sta-
nica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kraljenjaka ivani sustav i osjetila, epite-
lno tkivo i njegovi derivati.
EKTOPLAZMA, vanjski, periferni dio
protoplazme.
ELEKTRINI POTENCIJAL, nastaje
na razini receptora direktnim podraiva-
njem, odnosno na razini sinapse podra-
ivanjem idueg neurona neurohormo-
nima. Stanica se depolarizira kada u nju
difundiraju ioni natrija kroz otvorene ion-
ske kanale. Potencijal stanice se sa 90
mV promijeni na +50 mV. Promijenjeni
elektrini potencijal receptora prenosi se
dalje dendritom u tijelo neurona, a odatle
aksonom do zavrnih noica. Ubrzo nakon
depolarizacije nastupa brza repolarizacija
tj. stanica se vraa sa +50 mV ponovno na
90 mV. Repolarizacija stanice ostvaruje
se izbacivanjem kalija i natrija iz stanice u
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
okolinu uz utroak energije procesom tzv.
Na/K pumpe, isp. neurohormoni.
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA
(EEG), snimanje modanih valova. Ploas-
te elektrode, koje se postave na odreena
mjesta na glavi, biljee modanu (elektri-
nu) aktivnost kore velikog mozga. Postu-
pak je znaajan za otkrivanje ivanih i
duevnih bolesti.
ELEKTROENCEFALOGRAM (EEG),
grafiki prikaz modanih valova. Mijenja
se ovisno o aktivnosti pojedinih podruja
mozga, jer se s aktivnou mijenja i ukup-
na koliina elektrinih potencijala podra-
enih neurona.
ELEKTRO-KARDIOGRAM (EKG),
krivulja elektrinih potencijala sranog
miia, a biljee se elektrokardiografom.
Normalan EKG sastoji se od: P-vala, koji
pokazuje mjerenje depolarizacije pretklije-
tki, QRS - kompleks koji pokazuje mjere-
nje depolarizacije klijetki i repolarizacije
pretklijetki, te T-vala koji pokazuje rezul-
tat mjerenja klijetki za vrijeme njihove
repolarizacije.
ELEKTRONSKI MIKROSKOP, v. mi-
kroskop.
ELEMENTARNI SASTAV govori od
kojih se kemijskih elemenata sastoji neto.
U ljudskom tijelu vie je od 70 kemijskih
elemenata. Najvie je kisika i to oko 60 %,
zatim ugljika oko 20 %, vodika oko 10 %,
duika oko 4 % i razliitih minerala oko 6
%. Makroelementi izgrauju oko 99 %
teine naeg tijela; to su kisik, ugljik,
vodik, kalcij, duik i kalij. Mikroelementi
izgrauju preostalih 1 %; to su fosfor,
magnezij, sumpor, klor, natrij, eljezo, ma-
ngan i aluminij. Ultramikroelemenata ili
oligoelemenata ima samo u tragovima; to
su npr. titan, cink, selen, rutenij, radij itd.
ELEMENTI, v. Dodatak 3.
EM, v. endoplazmatska mreica.
EMBOLUS, v. tromboza.
EMBRIJ (zametak), biljni, ivotinjski i
ovjeji organizam u ranim stadijima raz-
vitka nakon oplodnje. U ovjeka, emb-
rijem se naziva organizam star do dva
mjeseca trudnoe.
EMBRIO, v. klica.
EMBRIOGENEZA (gr. embryon = za-
metak, klica, genesis = postanak, razvitak),
proces diferencijacije stanica u razliita
tkiva i organe. Kod biljaka zapoinje in-
ekvalnom (asimetrinom) diobom zigote
kojom nastaju bazalna i vrna stanica.
Daljnjim diobama tih stanica razvija se
embrio (klica).
EMBRIOLOGIJA, znanost o razvoju i-
vih bia iz oploene jajne stanice.
EMBRIONALNE OVOJNICE, posebne
strukture koje imaju vanu ulogu u zatiti i
prehrani zametka, a razvijaju se tijekom
embrionalnog razvitka razvijenijih ivo-
tinja i ovjeka. Embrionalne ovojnice u
ovjeka su: korion, amnion (vodenjak), u-
manjana vrea, alantois i placenta (poste-
ljica).
EMBRIONALNI RAZVITAK, razvoj
zametaka veine ivotinjskih organizama.
Stadiji embrionalnog razvitka su najprije
brazdanje i gastrulacija, a zatim organo-
geneza i histogeneza.
EMBRIOBLAST, skupina embrionalnih
stanica sisavaca koja se nalazi u unutar-
njosti blastociste. Iz njega e se gastru-
lacijom razviti zametni listii, ektoderm,
endoderm i mezoderm, a iz njih daljnjim
razvojem pojedini organi i organski sus-
tavi.
EMFIZEM PLUA, bolest dinog sus-
tava u kojoj dolazi do oteenja i smanje-
nja broja alveola u pluima. Tijelo dobiva
37
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
sve manje kisika, a CO2 zaostaje u tijelu
(plave usne).
ENDEM, biljna i ivotinjska vrsta koja je
rasprostranjena samo na nekom uem pod-
ruju ili arealu. esti su endemi na udalje-
nim otocima, u peinama i sl. Neki nai
otoci (npr. Brusnik, Jabuka i Palagrua)
imaju endemine vrste guterica. Iz pod-
zemlja naeg kra poznati su endemi vodo-
zemac ovjeja ribica i pijavica iz Lukine
jame na Velebitu.
ENDOCITOZA, unoenje tvari u stanicu
uvrtanjem stanine membrane oko njih.
Obzirom na veliinu estica tvari razliku-
jemo unoenje sitnih estica, pinocitozu i
unoenje krupnih estica, fagocitozu. Kada
hrana ue u stanicu ili tijelo npr. prai-
votinje, stvori se hranidbeni mjehuri ili
probavna vakuola koja se spoji s lizosomi-
ma.
ENDODERM, unutarnji zametni sloj sta-
nica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kraljenjaka probavilo i probavne lijezde,
plua, krge te drugi unutarnji organi.
ENDODERMA, sloj stanica koji odvaja
vanjski dio korijena od provodnih eleme-
nata ksilema u sredinjem cilindru korije-
na. Stanice endoderme aktivno izluuju
vodu i tvari u provodne ile i tako se
stvara korijenov tlak.
ENDOKRINE INTERSTICIJSKE STA-
NICE (Leydigove stanice), su specijalizi-
rane stanice sjemenika koje lee izmeu
sjemenih kanalia, a lue hormon testoste-
ron.
ENDOKRINE LIJEZDE (lijezde s
unutarnjim izluivanjem), lijezde koje
svoje produkte (hormone) izluuju u krv.
Endokrine lijezde u ovjeka su hipofiza,
epifiza, titna lijezda, nuztitne lijezde,
prsna lijezda (timus), nadbubrene lijez-
de, spolne lijezde (sjemenici i jajnici) te
38
guteraa koja ima osim endokrine i egzo-
krinu ulogu, izluivanje probavnih enzima
u poetni dio tankog crijeva.
ENDOPLAZMA, sredinji, unutarnji dio
protoplazme.
ENDOPLAZMATSKA MREICA (en-
doplazmatski retikulum, EM, ER), sustav
kanalia omeenih membranom koji proi-
ma citoplazmu eukariotskih stanica. Omo-
guuje transport tvari izmeu stanice i
okolia te povezuje staninu membranu s
ovojnicom jezgre. EM koja sadri riboso-
me je hrapava, a bez ribosoma glatka.
Hrapava EM ima vanu ulogu u sintezi
proteina, npr. sinteza inzulina, sinteza
antitjela itd. Glatka EM se nadovezuje na
hrapavu i u njoj nastaju proizvodi neprote-
inske prirode, npr. steroidni hormoni.
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM, v.
endoplazmatska mreica.
ENDOSIMBIOZA, nain zajednikog i-
vota kada jedan organizam ivi u drugo-
me. U toj zajednici oba organizma imaju
korist. U brojnim vrstama bezbojnih biaa
ive modrozelene alge koje obavljaju ulo-
gu kloroplasta (fotosinteza). Tada alge ko-
riste neke produkte metabolizma biaa, a
biai produkte fotosinteze.
ENDOSKELET, v. kostur.
ENDOSPERM, hranjivo stanije koje slu-
i prehrani klice (embrija) prilikom klija-
nja sjemenke. Nastaje spajanjem spermalne
stanice sa sekundarnom jezgrom embrion-
ske vree.
ENERGIDA, tvorevina koja se sastoji od
jezgre i pripadajue citoplazme kojom ta
jezgra upravlja.
ENZIMI (fermenti, biokatalizatori), or-
ganski spojevi (proteini, polipeptidi) koji
upravljaju kemijskim reakcijama organi-
zma kvalitativno i kvantitativno, a pri tom
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
se sami ne mijenjaju. Za djelovanje veine
enzima napovoljniji pH je 7.
EON, vremensko razdoblje od milijardu
godina.
EOZINOFILNI LEUKOCITI, v.
leukociti
EPIDEMIJA, naglo proirenje neke za-
razne bolesti u nekom kraju pri emu u
ogranienom vremenu oboli vei broj sta-
novnika. Najee su epidemije uzrokova-
ne bakterijama i virusima.
EPIDERMA, kono stanije, koa, poko-
ica, pousmina, pokrovno tkivo na nje-
nim dijelovima biljke (listu, mladojj stab-
ljici).
EPIDIDYMIS, v. pasjemenik.
EPIFIT (gr.epi = na, kod; phyton = bi-
ljka), biljka koja ivi na drugoj biljci, ali
ne kao nametnik; npr. mnogi liaji, tropske
orhideje i paprati u kronji tropskih uma.
EPIFIZA, v. kost.
EPIFIZA, lijezda s unutarnjim izluiva-
njem smjetena sa stranje strane izmeu
velikog i malog mozga. Izluuje melato-
nin, hormon koji sudjeluje u pigmentaciji.
EPITELNO TKIVO (pokrovno tkivo),
pokriva tijelo i unutarnje organe ivotinja;
lui potrebne sekrete iz ljezdanih epitel-
nih stanica. Odgovara epidermi biljaka.
ER, v. endoplazmatska mreica.
EREKCIJA, kod mukaraca nabreknue i
ukruenje spolnog uda, isp. Erekciju nad-
ziru dva erekcijska sredita u lenoj mo-
dini. Jedno je autonomno sredite, a drugo
je pod nadzorom sredita u mozgu.
ERGOT, v. raova gljivica.
ERITROCITI (crvene krvne stanice),
najbrojnije krvne stanice (u litri krvi mu-
karaca ih ima oko 4.4 do 5.81012, a u ena
3.8 do 4.91012. Zreli eritrociti su jedine
ive stanice u ovjeka koje nemaju jezgru.
Najvaniji im je sastojak hemoglobin koji
se sintetizira u kotanoj sri u stanicama
prethodnicama eritrocita koje jo imaju
jezgru. Razlikujemo fetalni (HbF) i adultni
(HbA) hemoglobin koji se meusobno
razlikuju po sastavu polipeptidnih lanaca
globina to za posljedicu ima da fetalni
hemoglobin ima veu sposobnost veziva-
nja kisika kod niih koncentracija kisika
od adultnog hemoglobina. Temeljna im je
uloga prijenos kisika i ugljikovog dioksida
izmeu plunih alveola i tkiva.
Prosjean ivotni vijek zdravog eri-
trocita u krvi je oko 4 mjeseca nakon ega
se razgrauju najveim dijelom u slezeni.
Razgradnjom hemoglobina nastaje uti
pigment bilirubin koji se izluuje iz krvi i
iz jetre putem ui u crijevo gdje se uz
pomo bakterijskih enzima pretvara u
smei sterkobilin B i uti urobilin B. Odat-
le smea boja stolice i uta boja mokrae.
Isp. krvna tjeleca.
ERITROPOETIN, hormon koji stimulira
razvoj i sazrijevanje eritrocita u kotanoj
modini. Izluuju ga bubrezi pri smanjenoj
koncentraciji kisika u organizmu to se
npr. javlja kao posljedica smanjene kon-
centracije kisika u atmosferi na velikim
visinama.
EROZIJA, razarako djelovanje voda na
tlo.
ESCHERICHIA COLI (eerihija), bakte-
rija iz sastava crijevne flore ovjeka, ali
moe uzrokovati infekcije mokranog sus-
tava i proljeve u male djece. Ulaskom u
krv izaziva sepsu, meningitis i druga obo-
ljenja. Koristi se u genetikom inenjer-
stvu, npr. za proizvodnju inzulina.
ESTROGENI, enski spolni hormoni ko-
je lue jajnici. Po kemijskom sastavu su
steroidi kao i ostali spolni hormoni. Utjeu
39
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
na rast i razvoj enskih spolnih organa kao
primarnih spolnih znaajki. Utjeu i na
formiranje niza sekundarnih spolnih zna-
ajki, npr. razvoj dojki, rast i razvoj kosti-
ju, odlaganje masnih tvari u potkonom
sloju, raspored dlaka i drugo. Reguliraju
zbivanja u menstrualnom ciklusu. Tako
28. dana smanjena koliina estrogena uz-
rokuje ljutenje odebljale sluznice mater-
nice. Takoer su odgovorni za normalan
tijek trudnoe i poroda.
EERIHIJA, v. Escherichia coli.
ETILEN, jedini plinoviti biljni hormon.
Stimulira sazrijevanje plodova, inhibira
rast te potie otpadanje listova i proces
starenja. Stvara se u veini biljnih organa.
EUCITI, v. eukariotske stanice.
EUGLENA (Euglena viridis), bia vre-
tenastog tijela bez vrste stijenke. Ima pla-
stide, kloroplaste, crvenu onu pjegu i
kontraktilnu vakuolu (tipino za ivotinje).
Produkt fotosinteze je polisaharid parami-
lum. Kada nema svjetla, euglena uzima
organsku hranu. Zato se euglena moe
smatrati biljkom, ali pokatkad i ivoti-
njom.
EUKARIOTI, svi jednostanini ili vie-
stanini organizmi ije je tijelo graeno od
eukariotskih stanica, a to su sve ivotinje i
biljke osim bakterija i modrozelenih algi
(cijanobakterija). Neki eukarioti imaju i bi-
eve za pokretanje. Stanice eukariota dijele
se mitozom.
EUKARIOTSKE STANICE (gr. eu =
pravi, krayon = jezgra) ili euciti, stanice
koje sadre jezgru obavijenu membranom
i u citoplazmi ostale stanine organele
obavijene membranom. Stanini organeli
eukariotskih stanica su jezgra, mitohon-
driji, endoplazmatska mreica, centrosom,
vakuole, lizosomi, Golgijevo tijelo i plas-
tidi (kod biljaka). Eukariotske stanice sadr-
40
e i manje stanine strukture, npr. kromo-
some, jezgrice, ribosome, centriole (kod
ivotinja) koji nisu obavijeni membranom
te ih ne smatramo organelima u uem smi-
slu. Eukariotske stanice su vee i sloenije
od prokariotskih stanica i imaju sposob-
nost izgradnje viestaninog organizma.
Najvanije razlike stanica
Prokariotska Eukariotska
nema oblikovanu ima potpuno
jezgru, nego oblikovanu
nukleoid jezgru
jedan kromosom vie kromosoma
dioba cjepanjem dioba mitozom
ima stanine
nema staninih organele
organela (mitohondrije,
kloroplaste itd.)
stanina stijenka stanina stijenka
sadri murein sadri celulozu
EUTROFIKACIJA, v. eutrofizacija.
EUTROFIZACIJA (eutrofikacija), pove-
anje primarne organske proizvodnje u vo-
denim ekosustavima nakon obogaivanja
vode hranjivim tvarima koje potiu razvoj
alga i vieg vodenog bilja. Postoje dva
oblika eutrofizacije: prirodni i antropogeni
(uzrokovan djelovanjem ovjeka).
EVOLUCIJA (bioloka evolucija), pos-
tupni povijesni razvoj najjednostavnijih
oblika ivog svijeta k sve sloenijim, savr-
enijim i raznolikijim oblicima na Zemlji.
Grana biologije koja prouava taj razvoj
zove se znanost o evoluciji. Biolokoj evo-
luciji je prethodila kemijska evolucija od-
nosno postanak i razvoj organskih spojeva
na Zemlji.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
F oslobaa dio energije, a dio ostaje u pro-
FAGOCITI, stanice sa sposobnou fago-
citoze (isp.) u koje spadaju neutrofilni leu-
kociti, monociti i tkivni makrofagi.
FAGOCITOZA (gr. fagein = jesti, guta-
ti, kytos = upljina), sposobnost stanica,
npr. neutrofila da prodiru i, uz pomo
lizosoma, razgrauju mikroorganizme i
estice slinih veliina. Takoer i nain FETALNA ERITROBLASTOZA, (he-
uzimanja hrane u praivotinja, oblik endo-
citoze, isp.
FAGOSOMI, v. neutrofilni leukociti.
FAUNA, skup svih ivotinjskih vrsta ne-
kog odreenog podruja.
FAZNI MIKROSKOP, v. mikroskop.
FENILALANILSERIN, dipeptid, tj. ke-
mijski spoj nastao vezivanjem dviju ami-
nokiselina: fenilalanina i serina.
FENILALANIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
FENOLOKE POJAVE, periodike se-
zonske promjene organizama, npr. vrijeme
listanja, cvatnje, padanja lia u bilja, seli-
dba ivotinja i dr.
FENOTIP, genetiki izraz kojim se ozna-
ava zbroj morfolokih i fiziolokih svojs-
tava nekog organizma. On je ovisan o nas-
ljednim faktorima ili genima (genotipu),
ali i o djelovanju okolia. U nasljeivanju
dominantnih i recesivnih svojstava, orga-
nizmi razliitih genotipova (homozigoti,
heterozigoti) mogu imati jednak fenotip.
Tako, npr. kod dihibridnog krianja s do-
minacijom jedinke razliitih genotipova:
AABB, AABb, AaBB, AaBb imaju isti
fenotip, dominantni su za oba svojstva, A i
B.
FERMENTACIJA (vrenje), proces u ko-
jem se anaerobno (bez prisutnosti kisika)
razgrauju organski spojevi pri emu se
duktima. Produkti vrenja su obino alko-
holi i organske kiseline. Vrenja uzrokuju
razliiti mikroorganizmi (bakterije, gljvi-
ce) i na taj nain dolaze do energije koja je
potrebna za njihove ivotne aktivnosti.
Prema konanim produktima vrenja razli-
kujemo: alkoholno, mlijeno i octeno.
FERMENTI, v. enzimi.
molitika bolest novoroenadi), bolest
koja se pojavljuje u trudnoi u djece koja
su Rh+, a imaju Rh- majku. Tijekom prve
trudnoe u djeteta nema znakova fetalne
eritroblastoze jer se u krvi majke nije
stvorila vea koliina anti-Rh aglutinina
koji bi uzrokovali razaranje (hemolizu)
djetetovih eritrocita. Meutim, pri svakoj
narednoj trudnoi, kada ista Rh- majka
nosi ponovo Rh+ dijete, stvara se vea
koliina antiRh aglutinina pa se u djeteta
pojavljuju simptomi bolesti. Kotana sr
djeteta nastoji nadoknaditi razorene eritro-
cite pa intenzivno stvara i u krv otputa
nezrele eritrocite (eritroblaste) koji po fun-
kciji ne mogu u potpunosti zamijeniti
eritrocite. Posljedica hemolize eritrocita je
anemija (slabokrvnost), a osim toga u dje-
teta se javlja i utilo koe jer se hemoglo-
bin iz raspadnutih eritrocita pretvara u
une boje koje su ute.
FETALNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti.
FETUS (plod), zametak ovjeka starosti
od dva mjeseca pa do roenja.
FIBRINOGEN, bjelanevina u krvi koja
je jedan od sudionika u zgruavanju krvi.
FIKSACIJA DUIKA, proces kojim neki
prokarionti prevode atmosferski duik u
amonijeve ili nitratne spojeve iskoristive
za biljku, v. duikove bakterije.
FIKSIZAM, shvaanje da su vrste nepro-
mijenjive.
41
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
FILAMENT, v. pranik.
FILETIKA EVOLUCIJA, v. sukcesiv-
na evolucija.
FILOGENETSKA SISTEMATIKA,
(rodbinsko sustavoslovlje), razvrstavanje
ivih bia u filogenetski (prirodni) sustav.
FILOGENETSKI (prirodni) SUSTAV
ukazuje na srodstvene odnose izmeu po-
jedinih razvojnih skupina ivih bia i unu-
tar njih. Unutar sustava iva bia se svrs-
tavaju u sustavske (sistematske) jedinice.
Temeljna sustavska jedinica je vrsta, a
obuhvaa usko srodne organizme, tj. takve
organizme koji se meusobno mogu spol-
no razmnoavati. Prva sloenija sustavska
jedinica je rod, a obuhvaa srodne vrste.
Srodni rodovi obuhvaeni su jednom poro-
dicom. Daljnje temeljne jedinice su red i
razred. Jo sloeniji je odjeljak/koljeno te
najsloenija temeljna sustavska jedinica
carstvo. Odjeljak i koljeno su jednake slo-
enosti s tim da se naziv odjeljak uobiaje-
no rabi kada se govori o biljkama, a
koljeno kada se radi o ivotinjama. Osim
temeljnih sustavskih jedinica neki autori
rabe i druge, npr. potkoljeno, nadcarstvo
itd. Isp. taksonomija.
FILOGENETSKI NIZOVI, v. razvojni
nizovi.
FILOGENIJA (gr. fylon = pleme, rod,
koljeno, vrsta, genesis = postanak), znan-
stveno podruje biologije koje se bavi pro-
uavanjem podrijetla organizama na Zem-
lji i njihovim razvrstavanjem u rodoslovno
stablo.
FILOKADIJE, preobraeni, proireni di-
jelovi stabljike u obliku listova koji preuzi-
maju ulogu fotosinteze.
FITOCELULA, biljna stanica, v. stanica.
FITOCENOLOGIJA, v. fitocenoza.
42
FITOCENOLOGIJA, znanost o biljnim
zajednicama, isp. fitocenoza.
FITOCENOZA (gr. fyton = biljka, koine
= zajednica), prirodna biljna zajednica u
kojoj zajedno ive odreene biljke na od-
reenom stanitu. Ovu biljnu komponentu
biocenoze prouava znanost fitocenologi-
ja.
FITOCID, otrovni kojima se unitavaju
nepoeljne biljke.
FITOFAGI, drugi naziv za biljojede.
FITOKROMI, specifini biljni fotorecep-
tori; po sastavu su bjelanevine. To su
pigmenti koji maksimalno apsorbiraju u
crvenom i tamnocrvenom dijelu spektra.
Potiu brojne reakcije biljaka na svjetlost.
Nalaze se u plazmi stanica listova u vrlo
malim koliinama. Fitokrom postoji u
aktivnom i inaktivnom obliku. to je dan
dulji stvara se vie aktivnog fitokroma pod
utjecajem bijele i crvene svjetlosti.
FITOPLANKTON, v. plankton.
FIZIOLOGIJA, znanost koja prouava
ivotne procese ivih bia.
FIZIOLOKA HIPOTEZA, hipoteza iji
je zastupnik ruski biokemiar A. J. Oparin,
a tumai postanak prvih organizama (pra-
organizama) na Zemlji. Prema toj hipotezi
praorganizam je mogao izgledati poput
nekog sloenijeg koacervata koji je imao
sposobnost jednostavne izmjene tvari i
samoobnavljanja. Koacervati su koloidne
kapljice s opnama, a nastaju otapanjem ne-
kih organskih spojeva u vodi uz dodatak
razliitih soli.
FIZIOLOKA OTOPINA, posebna oto-
pina razliitih soli i glukoze. Postoje razli-
ite fizioloke otopine, ali u osnovi su to
izotonine otopine koje imaju sastav slian
sastavu tjelesnih tekuina pojedinog orga-
nizma. Npr. fizioloka otopina NaCl koja
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
se koristi za infuziju sadri 0.9 % NaCl
(0.15 mola po litri otopine) te je izotonina
(iste koncentracije) prema eritrocitima.
Eritrociti u takvoj otopini ostaju neotee-
ni.
FLEMING, A. (1881. 1955.), britanski
mikrobiolog, 1929. god. otkrio penicilin,
prvi antibiotik.
FLOEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka
koja slui za provoenje asimilata (produ-
kata fotosinteze) od listova prema ostalim
dijelovima biljke. Floem je graen od si-
tastih cijevi i stanica pratilica, a u drve-
nastih biljaka redovito se nalazi u kori. Isp.
provodno stanije.
FLORA, skup svih biljnih vrsta nekog od-
reenog podruja, npr. flora nekog otoka,
planine, drave i sl.
FLORIGEN, hormon cvjetanja. Sintetizi-
ra se u listovima u povoljnim uvjetima i
prenosi se u vegetacijske vrkove gdje po-
tie cvjetanje. Struktura florigena jo nije
poznata.
FLORISTIKA , znanost o flori, isp.
FLUID, unutarnja elja ili potreba za pro-
mjenom odreenih karakteristika (po Lam-
arcku).
FLUORESCENIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
FOLIKUL STIMULIRAJUI HORM-
ON, v. FSH.
FOSFATNA KISELINA (fosforna ki-
selina), kemijski spoj empirijske formule
H3PO4. Njeni kiselinski ostaci izgrauju
izuzetno vane spojeve, npr. nukleinske
kiseline i ATP.
O noi), glavni okolini imbenik pomou
HO P OH
OH
FOSFOLIPIDI, organski spojevi iz grupe
lipida koji sadre fosfatnu skupinu (ostatak
fosfatne kiseline). Graeni su od trovalen-
tnog alkohola glicerola na kojem su ester-
ski vezane dvije vie masne kiseline, a
preko tree OH skupine vezana je fosfatna
kiselina. Preko fosfatne skupine vezan je
obino neki aminoalkohol. Imaju vanu
strukturnu ulogu u stanici jer se nalaze u
sastavu svih membrana stanice.
FOSFORNA KISELINA, v. fosfatna ki-
selina.
FOSILI (okamine, lat. fossus = iskopan),
ostaci biljnih i ivotinjskih organizama iz
davnih razdoblja Zemljine prolosti. Fosili
nastaju: okamenjivanjem, pougljenjiva-
njem ili konzerviranjem. Vaan su pale-
ontoloki dokaz evolucije.
FOSILIZACIJA, proces nastajanja fosila,
isp.
FOSILNI OVJEK, v. Homo sapiens.
FOSILNI PRIJELAZNI OBLICI, v. pri-
jelazni oblici.
FOTOBIOLOKO PODRUJE, dio
spektra Sunevog zraenja; svjetlost valnih
duljina koje odgovaraju vidljivom dijelu
spektra (380-760 nm). Osim fotosinteze,
valne duljine ovog dijela spektra uzrokuju
i fototropizme, fototaksije i fotomorfoge-
neze (promjene oblika djelovanjem svjet-
losti).
FOTOMORFOGENEZA, promjena ob-
lika kod biljaka koje se dogaaju pod utje-
cajem svjetlosti. Kontrolirane su specifi-
nim fotoreceptorima, fitokromima.
FOTONASTIJA, v. nastije.
FOTOPERIOD (relativna duljina dana i
kojeg biljke odreuju godinje doba, v.
fotoperiodizam.
43
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
FOTOPERIODIZAM, pravilna izmjena
dana i noi. Biljke reagiraju razliitim
fiziolokim procesima na duljinu dana tj
trajanje dnevnog svjetla (npr. poetak
cvjetanja, otpadanje listova u jesen).
FOTORECEPTORI, vidne stanice, tapi-
i i unjii, v. mrenica.
FOTORESPIRACIJA, metaboliki put
kojim se smanjuje uinak fotosinteze: troi
se kisik, otputa CO2 i ne nastaje ATP.
Obino se zbiva za toplih, vedrih i suhih
dana kada su pui zatvorene a koncen-
tracija kisika u listu via od koncentracije
CO2.
FOTOSINTETSKA FOSFORILACIJA
proces sinteze ATP-a uz pomo svjetlosne
energije Sunca koji se odvija za vrijeme
transporta elektrona u kloroplastima.
Shema fotosinteze
44
FOTOSINTEZA (asimilacija CO2), pro-
ces koji se odvija u kloroplastima biljnih
stanica u kojem biljka iz anorganskh spo-
jeva (vode i CO2) izgrauje ugljikohidrate
i druge organske spojeve koristei svjet-
losnu energiju Sunca. Fotosintezu moemo
predoiti jednadbom:
6CO2 + 12H2O + svjetlosna energija
C6H12O6 + 6O2 + H2O
Fotosinteza se sastoji od dva stadija: 1.
svjetlosne (primarne) reakcije koje se zbi-
vaju u tilakoidnim membranama kloropla-
sta u kojima se Suneva energija pretvara
u kemijsku energiju (ATP i NADPH) i
oslobaa kisik i 2. reakcije u tami (sekun-
darne reakcije ili Calvinov ciklus) koje se
zbivaju u stromi kloroplasta u kojima se
reducira ugljikov dioksid i sintetiziraju ug-
ljikohidrati.
FOTOSISTEM, fotosintetska jedinica ko-
ja je smjetena u tilakoidnoj membrani
kloroplasta. Sastoji se od antenskog kom-
pleksa, reakcijskog sredita klorofila a i
primarnog akceptora elektrona.
FOTOTAKSIJE, v. taksija.
FOTOTROPIZAM, gibanje biljke rastom
tj. savijanje organa prema izvoru svjetlosti
(pozitivni fototropizam). Pojavu uzrokuje
auksin (hormon rasta) koji djelovanjem
svjetlosti prelazi u zasjenjenu stranu klice
ili stabljike gdje uzrokuje pojaan rast.
Korijen pokazuje negativni fototropizam
jer raste u suprotnom smjeru od izvora
svjetlosti.
FOX, S. ameriki znanstvenik koji je u
svojim pokusima dobio mikrosfere, okrug-
la tjeleca proteinskog sastava slina jed-
nostavnim ivim stanicama ime je prido-
nio razumijevaju razvoja ivog svijeta na
Zemlji.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
FREON, sintetizirani spoj iz skupine spo-
jeva klorfluorugljika koji se rabi kao potis-
ni plin, a unitava ozonsku ovojnicu.
FRUKTOZA (voni eer), organski spoj,
jednostavni eer ili monosaharid. Najslai
je od svih eera. Dolazi u vou, medu i
kao sastavni dio nekih sloenih eera ili
oligosaharida, npr. saharoze. Njezina
empirijska formula ista je kao i formula
monosaharida glukoze i galaktoze
(C6H12O6) iz skupine aldoheksoza (eera
sa est atoma ugljika i aldehidnom
funkcionalnom skupinom) dok ona spada
u ketoheksoze (eere sa est atoma
ugljika i keto funkcionalnom skupinom).
Fruktoza se u organizmu lako prevodi u
glukozu.
FSH (folikul stimulirajui hormon, hor-
mon stimulacije folikula), hormon iz sku-
pine gonadotropnih hormona koje lui
prednji reanj hipofize (adenohipofiza). U
ene stimulira rast folikula jajnika, a u
mukarca spermatogenezu.
FUNGICID, v. biocid.
G cilna kiselina). Gastritis prate napadaji boli
G0- FAZA, v. interfaza.
G1-FAZA, v. interfaza.
G2- FAZA, v. interfaza.
GAMETANGIOGAMIJA, spajanje cije-
lih spolnih organa prilikom razmnoava-
nja.
GAMETE, spolne rasplodne stanice. U
ovjeka enska gameta je jajna stanica
koja nastaje u jajnicima (ovariji), a muke
gamete su spermiji koji nastaju u sjeme-
nicima (testisi).
GAMETOFIT, spolna generacija u bilja-
ka koja sadri muke i enske rasplodne
organe. Tijekom evolucije biljnog svijeta
dolo je do redukcije gametofita u odnosu
na nespolnu generaciju (sporofit). Isp. hap-
loidna generacija.
GAMETOGENEZA, stvaranje mukih i
enskih spolnih stanica (gameta); zajedni-
ki naziv za spermatogenezu i oogenezu.
Odvija se u spolnim lijezdama mukaraca
(sjemenici) i ena (jajnici) pod djelova-
njem istih gonadotropnih hormona: FSH i
LH.
GANGLIJ, nakupina ivanih stanica.
GARIG, zajednica niskog bilja koje nasta-
je sjeom vazdazelene ikare.
GASTRIN, probavni hormon. Lue ga e-
luane ljezdane stanice podraene hra-
nom u elucu. Apsorbira se u krv i krvlju
se prenosi do oblonih stanica. Gastrin po-
tie i glavne stanice eluanih lijezda da
lue pepsinogen.
GASTRITIS, upala eluane sluznice,
najee uzrokovana agresivnim djelova-
njem estokih alkoholnih pia, puenjem,
konzumiranjem jako zainjene hrane ili
djelovanjem nekih lijekova (npr. acetilsali-
eluca, jaka munina, katkad i povraanje.
GASTROENTERITIS (pokvareni elu-
dac, crijevna gripa) je opi naziv za manju
infekciju eluca i tankoga crijeva praenu
muninom, bolovima (grevima) u trbuhu,
povraanjem i/ili proljevom to obino
traje 1 do 2 dana. Najei je uzronik
virus koji se lako prenosi dodirom, a ne
samo hranom ili piem.
GASTRULA, v. gastrulacija.
GASTRULACIJA, druga etapa embrio-
nalnog razvitka mnogih viestaninih ivo-
tinja u kojoj dolazi do gibanja embrional-
45
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

nih stanica u unutarnjost zametka, pri GENETIKA IFRA, v. genetika upu-

emu nastaju zametni listii. Tako, npr. ta.
gastrulacija u vodozemaca zapoinje gi-
GENETIKA UPUTA (genetika ifra),
banjem stanica blastoderma, a u sisavaca
uputa, informacija o rasporedu duinih
gibanjem stanica embrioblasta. Oblik za-
baza u molekulama DNA, odnosno infor-
metka koji nastaje kao rezultat gastrulacije
macija o naravi pojedinih gena.
sastoji se od tri zametna listia (ektoderm,
endoderm, mezoderm) i zovemo ga gastru- Tablica 1. Genetika uputa, slijed triju
la. U daljnjem tijeku embrionalnog raz- nukleotida u mRNA, kodon. Kratice imaju
vitka iz zametnih listia postupno e se znaenje:
diferencirati organi i tkiva (organogeneza i U - uracil Tyr - tirozin
histogeneza). C - citozin His - histidin
GEL - stanje, gui, skrutnuti oblik kolo- A - adenin Gln - glutamin
idnih otopina. G - gvanin Asn - aspargin
Phe - fenilalanin Lys - lizin
GEMULA, v. spuve. Leu - leucin Asp - asparginska
GEN CB (CB = colour-blindness, sljepoa Ile - izoleucin kiselina
za boje, daltonizam), gen koji se nalazi u Met - metionin Glu - glutaminska
spolnom x-kromosomu. Ako su mukarci Val - valin kiselina
nositelji takvog gena ne mogu razlikovati Ser - serin Cys - cistein
boje, npr. crvenu od zelene. U ena se slje- Pro - prolin Trp - triptofan
poa za boje pojavljuje samo ako se tako Thr - treonin Arg - arginin
promijenjeni geni nalaze u oba x-kromo- Ala - alanin Gly - glicin
soma. Ako se takav gen nalazi samo u jed-
nom od x-kromosoma, ene su normalnog Mjesto u kodonu
vida ali su prijenosnici tog gena na potom- I. II. III.
stvo. U C A G
GEN DALTONIZMA, v. gen CB. Phe Ser Tyr Cys U
U Phe Ser Tyr Cys C
GEN SLJEPOE ZA BOJE, v. gen CB.
Leu Ser stop stop A
GEN, materijalna osnova ili imbenik Leu Ser stop Trp G
nekog nasljednog svojstva, dio molekule Leu Pro His Arg U
DNA koji djeluje kao odreena funkcio- C Leu Pro His Arg C
nalna jedinica. Jedan gen ne mora uvijek Leu Pro Gln Arg A
biti odgovoran samo za jedno svojstvo Leu Pro Gln Arg G
nego moe biti odgovoran i za vie njih. Ile Thr Asn Ser U
Vrijedi i obrnuto, vie gena mogu biti A Ile Thr Asn Ser C
odgovorni za samo jedno svojstvo. U dip- Ile Thr Lys Arg A
loidnim stanicama (isp.) geni za ista svojs- Met Thr Lys Arg G
tva nalaze se na homolognim kromosomi- Val Ala Asp Gly U
ma. G Val Ala Asp Gly C
GENERATIVNI ORGANI, organi koji Val Ala Glu Gly A
slue isljuivo za razmnoavanje. Val Ala Glu Gly G

46
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Tri nukleotida (duine baze) koje
nazivamo trojka ili triplet ine osnovu
takve upute, a svaka trojka prepisana s
DNA na mRNA naziva se kodon ili kod.
Svaki kodon odgovara pojedinoj
aminokiselini (vidi tablicu 1.) te na taj
nain DNA preko mRNA odreuje
ugradnju pojedinih aminokiselina u
specifinu vrstu proteina. Na primjer, ifra
AUG znai ugradnju aminokiseline
metionina u polipeptidni lanac i to je
ujedno ifra za poetak polipeptidnog
lanca. Genetike upute UUU i UUC znae
ugradnju aminokiseline fenilalanina itd.
Genetike ifre UAA, UAG i UGA znae
kraj polipeptidnog lanca jer ne odreuju
ugradnju niti jedne od aminokiselina
(nonsense code). Vano je naglasiti da isti
kodon (triplet) kodira istu aminokiselinu
bez obzira da li se to dogaa kod virusa,
bakterija, biljki ili pak ovjeka. Genetika
uputa otkrivena je pokusima s genetikim
materijalom crijevne bakterije eerihije
(Escherichia coli).
GENETIKE KARTE (kromosomske
karte), karte koje prikazuju smjetaj i
meusobnu udaljenost gena u kromoso-
mima. Postoje dvije vrste genetskih karti:
1. crossing-over genetske karte koje su
izraene samo na temelju postotaka
izmjena dijelova homolognih kromo-
soma (crossing-overa) izmeu odre-
enih gena koji su vrlo blizu jedan
drugoga;
2. citogenetske (citoloke) karte kod ko-
jih je raspored gena utvren geneti-
kim i citolokim istraivanjima.
Genetske karte su izraene za mno-
ge vrste biljaka (jeam, kukuruz, rajica
itd.) i ivotinja (kuni, koko itd.), a djelo-
mice i za ovjeka. Pojam genetska karta
potjee iz znanstvenog rada amerikog ge-
netiara T. H. Morgana.
GENETIKI KOD, v. genetika uputa.
GENETIKO INENJERSTVO, pos-
tupci prenoenja odreenih gena iz jedne
vrste organizama u drugi. Genetikim se
inenjerstvom umjetno stvaraju hibridne
molekule DNA kakvih do sada nije bilo u
prirodi. U podruje genetikog inenjer-
stva ubrajamo i kloniranje, tj. uzimanje
pojedinih stanica iz nekog organizma i
stvaranje potpune kopije tog organizma te
jo neke druge sline metode.
GENETIKA (znanost o nasljeivanju),
znanost koja prouava pojave i uzroke
meusobne slinosti i nasljeivanja svojs-
tava u ivih bia.
GENOFOND, cjelokupni kompleks gena
koji neka populacija sadrava u nekom
vremenu.
GENOM, haploidna garnitura kromosoma
koja se nalazi u gametama.
GENOTIP, genetiki izraz kojim se ozna-
uje ukupna materijalna osnova nasljea
odnosno zbroj svih nasljednih faktora ili
gena koji odreuju nasljedna svojstva ne-
kog organizma.
Nain oznaavanja genotipova pri-
kazan je u primjerima monohibridnog i
dihibridnog krianja s dominacijom.
GENSKA SLUAJNOST, v. drift.
GENSKA SNAGA, v. drift.
GENSKA UESTALOST, relativni om-
jeri alela gena prisutnih u populaciji.
GENSKO STRUJANJE, prijenos gena
izmeu populacija uz pomo kretanja
gameta, jedinki ili skupine jedinki iz jedne
populacije u drugu.
GEOLOKA DOBA, v. dodatak 5.
GEOTAKSIJA, v. taksija.
GEOTROPIZAM, v. tropizmi
47
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GERIJATRIJA, medicinska struka koja
se bavi lijeenjem i spreavanjem stara-
kih bolesti.
GERMINATIVNI EPITEL (zametni epi-
tel), vrsta epitelnog tkiva sastavljenog od
zametnih stanica iz kojih se u mukaraca
razvijaju spermiji, a u ena jajne stanice. U
mukaraca se germinativni epitel nalazi u
sjemenicima, a u ena u jajnicima.
GERONTOLOGIJA, znanost o biolo-
kim procesima starenja, fizikim i psihi-
kim svojstvima ostarjelih organizama te
sociolokim problemima starijih ljudi.
GIBERELINI (giberelinske kiseline),
skupina biljnih hormona koji stimuliraju
rast stabljike i listova, prekidaju dormanci-
ju i potiu klijanje sjemenki. U sjemenka-
ma itarica giberelini stimuliraju stvaranje
enzima (-amilaze) koji razgrauju priuv-
ni krob. Sintetiziraju se u mladim listovi-
ma i korijenju te u embrijima.
GIBERELINSKE KISELINE, v. giber-
elini.
GIGANTIZAM, prekomjeran rast svih
dijelova tijela zbog poveane razine hor-
mona rasta u krvi koje lui hipofiza. Javlja
se u razvojno doba.
GIGANTSKI KROMOSOMI, v. goro-
stasni kromosomi.
GINKO, "ivi fosil", stara i razvojno pri-
mitivna vrsta golosjemenjaa; ima lepeza-
ste listove s viliastom nervaturom; muke
su gamete jo s bievima, pokretni sper-
matozoidi. Sjemeni su zameci, kasnije sje-
menke, okruglasti i po dva na zajednikom
drku. Stablo je snano, visoko i razgra-
nato. esto se sadi u gradovima jer dobro
podnosi oneieni zrak. Prirodno raste u
istonoj Aziji.
GLATKO MIINO TKIVO, vrsta mi-
inog tkiva kojega izgrauju stanice vre-
48
tenastog oblika s jezgrom u sredini. Dolazi
u sastavu unutarnjih organa, npr. probav-
nih, mokranih i spolnih. Svojim steza-
njem omoguuje njihovu funkciju. Rad
glatkog miinog tkiva nije pod utjecajem
nae volje ve njime upravlja autonomni
ili vegetativni ivani sustav.
GLAVOIKE, skupina najrazvijenijih
dvosupnica. Obuhvaa zeljaste biljke s
glaviastim cvatovima koji slie velikim
cvjetovima. Cvjetovi su s cjevastim ili je-
ziastim vjeniem. Plod je roka, naje-
e s papusom kao prilagodba na raspro-
stranjivanje vjetrom. Meu glavoikama
su mnoge biljke koje se uzgajaju kao pov-
re: salata i artioka, ljekovite su kamilica,
podbjel i pelin, a poznate su livadne biljke
maslaak, tratinica i ivanica. Navedene
su biljke samo neke od oko 11000 pozna-
tih vrsta. Glavoike su najbrojnija porodi-
ca dvosupnica.
GLAVONOCI, pripadaju skupini meku-
aca, isp. Svi su morski organizmi i grabe-
ljivci: hobotnice, sipe, lignje i indijska
laica koja jedina ima vanjsku kuicu.
Stopalo je pretvoreno u krakove (8 ili 10) i
lijevak koji vodi u platenu upljinu u
kojoj se nalaze krge. Pokreu se izbaciva-
njem vode kroz lijevak. U ahuri u glavi je
"mozak" (nakupina svih ivanih gangli-
ja). Oi su im dobro razvijene. Imaju tre-
nicu. Uz probavilo imaju vreicu s crnilom
koje sadri tamni pigment melanin. Spolo-
vi su razdvojeni. Spermiji su nepokretni, a
oplodnja unutarnja.
GLICIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
GLIJA-STANICE, mrea potpornih i
pomonih stanica ivanog tkiva koje se
nalazi oko ivanih stanica, dendrita i
aksona. Zadravaju sposobnost dijeljenja
kroz cijeli ivot. Uloga tih stanica je da
tite ivane stanice, izoliraju ivana
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
vlakna i kontroliraju izvanstanini prostor,
odravajui sastav iona stalnim.
GLIKOGEN, kemijski spoj, ugljikohidrat
iz skupine polisaharida ili sloenih eera.
Sastoji se od nekoliko stotina kemijski
vezanih molekula glukoze. Kemijska for-
mula spoja glikogena je (C6H10O5)n. Slui
kao priuvna tvar tj. kao zaliha energije u
stanicama viih ivotinja i ovjeka. Najvi-
e se sintetizira i pohranjuje u jetri i mii-
nom tkivu u obliku glikogenskih zrnaca.
Prema potrebi razgrauje se u glukozu
koja putem krvi dolazi do svih stanica gdje
se koristi kao izvor energije.
GLIKOGENSKA ZRNCA, v. glikogen.
GLIKOLIPIDI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraih molekula e-
era (oligosaharida) s lipidima. esti su
graevni dijelovi biolokih membrana.
GLIKOLIZA (anaerobna respiracija), po-
etna faza disanja koja se odvija u cito-
plazmi biljnih i ivotinjskih stanica neovi-
sno o prisutnosti kisika pa se jo naziva i
anaerobna respiracija (anaerobno disanje).
U glikolizi se eer glukoza razgrauje do
dvije molekule pirogroane kiseline uz
oslobaanje dvaju atoma vodika i dvije
molekule ATP-a. Ako u stanici ima dovo-
ljno kisika tada se pirogroana kiselina
nizom biokemijskih reakcija dalje razgra-
uje u mitohondrijima sve do ugljik(IV)-
oksida i vode. Zajedniki naziv te skupine
reakcija jest aerobna respiracija (aerobno
disanje). U sluaju kad u stanici nema do-
voljno kisika pirogroana kiselina moe
se dalje razgraditi do ugljik(IV)-oksida i
alkohola ili dvije molekule mlijene kiseli-
ne to ovisi o tipu stanice.
GLIKOPROTEINI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraih molekula
eera (oligosaharida) s bjelanevinama.
esti su graevni dijelovi biolokih mem-
brana.
GLIKOZURIJA, pojava glukoze u mo-
krai kod nekih bubrenih bolesti.
GLOBALNO ZAGRIJAVANJE ZEM-
LJE, v. uinak staklenika.
-GLOBULIN,v. imunoglobulin.
GLODAVCI, najbrojnija skupina sisava-
ca. Biljojedi su. Hrane se gloui prednjim
parom dugakih sjekutia koji rastu cijelog
ivota. ive u svim stanitima. Glodav-
cima pripadaju: vjeverice i puhovi, takori
i mievi, dabrovi, zeevi, dikobraz.
GLOMERUL (kapilarno klupko), splet
kapilara u obliku klupka koji je sastavni
dio nefrona, osnovne graevne jedinice
bubrega. Stvara ga aferentna (dovodna)
arteriola (ogranci bubrene arterije) koja
ulazi u poetni dio nefrona - Bowmanovu
ahuru. Kroz glomerul se filtrira krvna
plazma u silazni krak nefrona. Iz ahure
izlazi odvodna (eferentna) arteriola. Kroz
glomerul se ne filtriraju krvne stanice i
velike molekule bjelanevina iz krvne
plazme (selektivna filtracija).
GLUKAGON, hormon kojega izluuje
guteraa, a stimulira razgradnju glikogena
do glukoze u sluaju sniene razine gluko-
ze u krvi (hipoglikemije).
GLUKOKORTIKOIDI, v. kortikosteroi-
di.
GLUKOZA (groani eer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine monosahari-
da ili jednostavnih eera kemijske
formule C6H12O6. Prema broju od est ug-
ljikovih atoma u svojoj molekuli glukoza
je heksoza, a prema aldehidnoj funkcional-
noj skupini aldoza (aldoheksoza). Dolazi u
slobodnom obliku u raznom vou, medu,
ali i kao sastavni dio sloenih eera: saha-
roze, maltoze, laktoze, kroba, glikogena i
celuloze. Slui kao neposredan izvor ener-
gije u stanici.
49
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GLUTAMIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
GLUTAMINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
GLJIVE (Fungi), velika i raznolika skupi-
na heterotrofnih eukariotskih organizama.
Saprofiti su ili paraziti. Tijelo gljiva nazi-
vamo micelij koji je sastavljen od ispre-
pletenih niti ili hifa. Po svojim osobinama
su izdvojena evolucijska cjelina. Imaju sli-
nosti sa ivotinjama i biljkama. Osobine
sline ivotinjskima su: stijenka hifa u
veine gljiva je od hitina, neke se primi-
tivne gljive hrane tako da uzimaju i proba-
vljaju krute komade hrane, priuvna hrana
je glikogen, katkad i neke masti nikada
krob, DNK je slinija ivotinjskoj nego
biljnoj. Osobine sline biljnima su: micelij
je slian steljci niih biljaka i nerazluen u
tkiva, neke nie gljive imaju celuloznu
staninu stijenku, hranu uzimaju vanjskom
povrinom, u razmnoavanju postoji jasna
izmjena generacija. Grubo ih dijelimo na:
sluznjae, algaice, mjeinarke i staparke.
Za sakupljanje gljiva potrebno ih je
pojedinano dobro poznavati jer meu
njima ima i smrtno otrovnih, npr. zelena
pupavka (Amanita phalloides) koja izaziva
najvie trovanja oteujui jetru i kotanu
sr.
GMAZOVI (Reptilia), skupina kraljenja-
ka koja se prva u biosferi sasvim prilago-
dila ivotu na kopnu. Koa gmazova je
suha i pokrivena ronatim ljuskama ili
ploama (zatita od isparavanja). Jaja, koja
legu na kopnu, zatiena su ljuskom i
sadravaju umanjak potreban za razvitak
embrija, a sam je zametak obavijen zamet-
nim ovojima (v. amniota). ive u tropskim
i suptropskim krajevima jer toplinu tijela
odravaju sunanjem. Dobro je razvijen
prednji mozak, iji je vanjski sloj izgraen
od sive modane tvari. Oi imaju pokret-
ljive one kapke i prozirnu migavicu.
50
Gmazovi na raljastom jeziku imaju vie
osjetila (za miris, opip, njuh i sluh, kod
zmija koje nemaju bubnji). Diu samo
pluima. Srce je trodjelno ali je klijetka
djelomino podijeljena na dva dijela. Isp-
red srca je venski zaton (proirenje vene).
Gmazovi su hladnokrvne ivotinje jer se
staninim disanjem ne stvara dovoljno
topline. Uzrok je nedovoljna koliina kisi-
ka zbog malog broja eritrocita i male dine
povrine u pluima. Za izluivanje slue
pravi bubrezi (v. trei bubreg). Mokrao-
vodi ulaze u neisnicu. Oplodnja je
unutarnja. U jajovodu se oko oploenog
jaja stvara vrsta ovojnica. Jaja polau u
zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce. Neki
gmazovi kote ive mlade. Kod gmazova je
razvijena briga za potomstvo. Danas ivi
oko 6000 vrsta koje su podijeljene u
skupine: premosnici, kornjae, krokodili i
ljuskai (guteri i zmije).
GOJAZNOST, v. pretilost.
GOLGI, C. (1844.-1926.), talijanski lije-
nik histolog, razvio metodu bojanja ivaca
i potkraj 19.st. otkriva mjehuraste struktu-
re u ivanim stanicama. Po njemu su te
strukture dobile ime Golgijevo tijelo.
GOLGIJEV APARAT, v. Golgijevo tije-
lo.
GOLGIJEVO TIJELO (Golgijev apa-
rat), stanini organel koji se nalazi u
citoplazmi svih vrsta eukariotskih stanica.
Posebno je dobro razvijen u ljezdanim
stanicama. Sastavljeno je od niza uskih i
plosnatih kanalia koji su omeeni mem-
branama i poredani koncentrino. S kraje-
va tih kanalia odvajaju se mjehurii iji je
sadraj najee proteinske prirode. Vei-
na mjehuria spaja se sa staninom mem-
branom i oslobaa svoj sadraj procesom
egzocitoze. Neki od mjehuria ostaju u
citoplazmi kao tjeleca za razgradnju, tzv.
lizosomi. Oni sadre enzime koji mogu
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
razgraivati proteine, nukleinske kiseline i
lipide.
GOLOSJEMENJAE, drvenaste biljke
(stabla ili grmovi), evolucijski starija i
primitivnija skupina sjemenjaa. Sjemeni
zameci, a kasnije i sjemenke nalaze se bez
zatitnog pokrova goli na sjemenim
(plodnim) ljuskama ili listovima. Oprauju
se vjetrom. Izmjena generacija (gametofita
i sporofita) je pravilna. Gametofit je jako
reduciran i prehrambeno ovisan o matinoj
biljci. enski gametofit (embrionska vre-
a) ne naputa sjemeni zametak, pa se
unutar njega razvija i embrio mlade biljke.
Muki gametofit s dvije muke gamete
razvija se unutar polenovog ili peludnog
zrna (muke spore, mikrospore). Meu
danas ivuim golosjemenjaama razvojno
su najprimitivnije ginko i cikas koji se
oplouju pomou pokretnih mukih ga-
meta. Golosjemenjae su se razvile od
predaka dananjih papratnjaa, v. pteri-
dosperme. Golosjemenjae su znaajne: u
izgradnji biljnog pokrova sjeverne polutke,
u graevinarstvu, farmaciji, hortikulturi.
Meu izumrlim golosjemenjaama nalaze
se i predci kritosjemenjaa. Dijele se na
nekoliko skupina od kojih su najzastup-
ljenije etinjae.
GOMOLJAE, v. tartufi.
GONADE, zajedniki naziv za muke i
enske spolne lijezde u viih ivotinja. U
kraljenjaka muke spolne lijezde su sje-
menici (testisi), a enske jajnici (ovariji).
GONADOTROPNI HORMONI (GTH),
zajedniki naziv za skupinu hormona koje
izluuje prednji reanj hipofize (adenohi-
pofiza). GTH potiu gonade na luenje
spolnih hormona i gametogenezu. U mu-
karaca i ena adenohipofiza izluuje tri
gonadotropna hormona: folikul-stimulira-
jui hormon (FSH), luteinizirajui hormon
(LH) i luteotropni hormon (LTH).
GONOREJA (kapavac), spolna zarazna
bolest ovjeka iji je uzronik bakterija
gonokok. Simptomi bolesti su peckanje u
mokraovodu i gnojni iscjedak za vrijeme
i nakon mokrenja. Nelijeena gonoreja
uzrokuje oteenja srca i zglobova, a esto
uzrokuje i neplodnost.
GORJANOVI-KRAMBERGER, D.,
(1859.-1936.), hrvatski geolog, paleozoo-
log i paleoantropolog, koji je otkrio, obra-
dio i objasnio fosilne ostatke Krapinskog
praovjeka.
GOROSTASNI KROMOSOMI (gigant-
ski kromosomi, politeni kromosomi),
veliki kromosomi duine nekoliko stotina
m (neki i 1000 m) i promjera oko 50
m. Golemi su u usporedbi s tipinim
kromosomima veliine samo nekoliko m.
Nastaju viestrukom replikacijom kromo-
somskih niti sastavljenih od DNA i pro-
teina, a mogu se nai u nekim tkivima
kukaca, npr. lijezdama slinovnicama vin-
ske muice.
GORTER, E. i GRENDEL, F., nizo-
zemski biokemiari koji su 20-ih god. 20.
stoljea na temelju pokusa s eritrocitima
utvrdili da fosfolipidi u biolokim mem-
branama ine dvosloj.
GRAAFOV FOLIKUL (Graafov mjehu-
ri), mjehuri koji se stvara u jajnicima
sisavaca oko jajne stanice. Obavijen je sta-
nicama i ispunjen tekuinom. U njemu sa-
zrijeva jajna stanica, a kada sazrije, Graa-
fov folikul puca i zrela se jajna stanica
zajedno s tekuinom mjehuria izbacuje u
trbunu upljinu od kuda dospijeva u jajo-
vod. Nakon ovulacije (sazrijevanja jajaca)
sadraj Graafovog folikula se mijenja te se
od njega razvije uto tijelo (corpus lute-
um), a ako ne doe do oplodnje i bijelo
tijelo (corpus albicans).
GRAAFOV MJEHURI, v. Graafov fo-
likul.
51
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GRABLJIVCI, v. predatori.
GRAM, H., (1853.-1938.), danski bakte-
riolog, koji je otkrio Gram bojenje bak-
terija prema kojem se bakterije mogu podi-
jeliti u dvije skupine: Gram-pozitivne i
Gram-negativne bakterije.
GRANULOPOEZA, v. krvotvorni orga-
ni.
GREBENKE, v. novoeljuske.
GRENDEL, F, v. Gorter, E.
GRIFFITH, F., eksperimentirao s bakte-
rijama reda Pneumococcus i 1928. god.
dokazao mogunost pretvorbe jednog tipa
bakterije (bez sluzavog omotaa) u drugi
tip (sa sluzavim omotaem).
GRINJE, v. paunjaci.
GRIPA (influenca), zarazna bolest dinih
organa koju prati poviena temperatura,
opa slabost i bolovi u miiima. Gripa
moe izazvati i upalu plua. To je danas
jedna od najeih bolesti koju uzrokuju
virusi, tzv. viroza.
GROANI EER, v. glukoza.
GTH, v. gonadotropni hormoni.
GUBA, v. lepra.
GUSTOA POPULACIJE, izraava se
brojem jedinki neke vrste na nekom pro-
storu ili njihovom ukupnom masom u
suhom ili svjeem stanju (biomasom). Za
utvrivanje gustoe populacije danas se
primjenjuju razliite metode, a jedna od
metoda je prebrojavanje ili vaganje jedinki
skupljenih s prostora odreene veliine. U
sluajevima kada je prebrojavanje jedinki
teko, primjenjuje se priblina procjena
gustoe koja se izraava brojkama, npr. od
1 do 5, pri emu broj 1 oznauje veoma
rijetku vrstu, a broj 5 veoma brojnu vrstu.
52
GUTERAA (pancreas), egzokrina i
endokrina lijezda, isp. Graena je od dvi-
je vrste tkiva: lijezdanog parenhima (aci-
nusi) koji lui probavne enzime (vanjsko
luenje), te alfa - stanica i beta stanica
Langerhansovih otoia koji lue hormone
glukagon i inzulin (unutarnje luenje). Gu-
teraa je smjetena ispod eluca.
GUTERAIN SOK, na dan se proiz-
vodi u koliini od 500 do 1500 mL, a pH
mu iznosi izmeu 7,1 do 8,3. Sadrava
vodu, hidrogen - kahrbonatne ione i raz-
liite probavne enzime, isp. Funkcija hi-
drogen karbonatnih iona je neutralizacija
sadraja himusa prispjelog iz eluca, jer
probavni enzimi u crijevu djeluju na neu-
tralnom odnosno na blago alkalinom pH
podruju.
GUTERI, najbrojnija skupina dananjih
gmazova, te najstariji i najprimitivniji lju-
skai. Tijelo im je pokriveno ronatim
ljuskama. Noge su im dobro razvijene. Na
lubanji imaju kvadratnu kost za koju se
dri donja eljust. Usta se mogu iroko
otvoriti, to omoguava gutanje veeg pli-
jena. Veina ima tjemeno oko i pokretne
one kapke. U uhu je bubnji. Hrana su im
uglavnom kukci i male ivotinje. Mnogi
guteri mogu u sluaju opasnosti otkinuti
rep. To se zove samosakaenje ili autoto-
mija, isp. samoamputacija.
Najee skupine gutera su: maca-
klini, kameleoni, guterice i sljepii. U
naoj zemlji poznate su npr. primorska,
siva i krka guterica s mnogim endemi-
nim podvrstama na Jadranskim otocima. U
unutarnjosti susreemo zelembae, sljepie
i blavore.
GUTACIJA (lat. gutta = kapljica), pojava
izluivanja vode u obliku kapljica kod ne-
kih biljaka. Pojavljuje se kada je transpira-
cija vrlo slaba, a koncentracija vlage zraka
velika. Kapljice vode izlaze kroz hidatode
ili pui vodenice.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

GVANIN, organski spoj s duikom iz sku- nja sredinjeg ivanog sustava alkoho-
pine purinskih baza. Sudjeluje u izgradnji lom, opojnim drogama ili dr.
nukleotida odnosno nukleinskih kiselina.
HAMMERLING, J., pokusima na jedno-
staninoj algi roda Acetabularia dokazao
O da jezgra odreuje grau i oblik alge.
C HAPLOIDAN BROJ KROMOSOMA,
H N C N polovian broj kromosoma koji se nalazi u
spolnim rasplodnim stanicama, gametama
C C C H i oznauje se s n. Ovakav broj kromosoma
N N
H2N rezultat je mejoze, specifinog oblika dio-
H be stanice pri kojoj nastaju gamete, a broj
kromosoma se od poetnog broja smanjuje
na polovicu. Nakon stapanja gameta, od-
nosno oplodnje, uspostavlja se ponovo
diploidan broj kromosoma. U mukaraca
haploidan broj kromosoma imaju spermiji,

H a u ena jajna stanica i on iznosi 23

HADI, J., zoolog, tvorac plazmodijalne
teorije postanka viestaninih ivotinja
(metazoa).
HADIJEVA HIPOTEZA POSTANKA
METAZOA, v. hipoteze o postanku mno-
gostaninih ivotinja.
HAECKEL, E., (1834. 1919.), njemaki
biolog koji je 1866. god. predloio naziv
protisti za jednostanine organizme. Uveo
naziv ekologija.
(n=23). Nakon oplodnje novonastala zigo-
ta sadri potpun, tj. diploidan broj kromo-
soma i on iznosi 46 (2n=46).
HAPLOIDNA GENERACIJA, prizvodi
gamete ili spolne rasplodne stanice u bilja-
ka pa se zove gametofit (isp.), tj. spolna
generacija. Stapanjem muke i enske ga-
mete nastaje zigota. Ona se razvija u
biljku, sporofit (nespolna generacija) koji
je diploidan i proizvodi spore. Spore se
razvijaju u spolnu generaciju koja ponovo
proizvodi gamete.

HAECKELOVA HIPOTEZA POSTA- HAPTERE, kod preslica, dvije duge pre-

NKA METAZOA, v. hipoteze o postanku
mnogostaninih ivotinja.
HALOFITI (biljke slanih stanita) biljke
koje ive na tlu u kojem je prisutna vea
koliina soli, najee natrijevog klorida.
Razvili su razliite prilagodbe koje im
omoguuju preivljavanje kao, npr. izlu-
ivanje soli pomou lijezda (kod vrste
Avicennia).
HALUCINACIJE, opaanja koja nastaju
bez podraivanja osjetila. Pojavljuju se u
umno poremeenih osoba ili zbog otrova-
kriene vrpce koje slue pri raznoenju
spora vjetrom. Haptere se smotaju ako se
spora spusti na vlano i pogodno tlo.
HAUSTORIJ, posebne sisaljke kojima se
parazitske i poluparazitske biljke, koje
ive na drugim biljkama, privruju u
tkivo domodara i siu hranjive tvari.
Hb, v. hemoglobin.
HbA, v. eritrociti.
HbF, v. eritrociti.

53
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
HEKSOZE, jednostavni eeri ili mono-
saharidi koji sadre est ugljikovih atoma
u svojoj molekuli. Heksoze su glukoza,
fruktoza i galaktoza.
HELICERE, klijeta na prednjem tijelu
(uz usta) kod kljetara. Slue za hvatanje
plijena i obranu. Kod nekih su povezana s
otrovnom lijezdom kojom usmruju pli-
jen.
HEMATOKRIT, volumni udio krvnih
stanica i trombocita u krvi. Hematokrit
zdrave osobe je 45 % (indeks 0.45). Odre-
uje se centrifugiranjem krvi u tankoj ba-
darnoj kapilari.
HEMATOPOETSKI ORGANI, v. krvo-
tvorni organi.
HEMATOPOETSKI REDOVI STANI-
CA, stanice koje ine jedan morfoloki,
razvojni slijed. Osnovne matine krvotvor-
ne stanice nalaze se u kotanoj modini i
mogu se neogranieno reproducirati. Te
matine (pluripotentne) stanice mogu se
diferencirati u usmjerene krvotvorne sta-
nice (eritrocitne, limfocitne, plazmatske,
monocitne, trombocitne i granulocitne).
Daljnji tijek diferencijacije je razliit za
pojedine redove stanica (eritrocitni red,
limfatini red, plazmatski red, monocitni
red, trombocitni red, granulocitni red).
HEMATOPOEZA, stvaranje krvnih sta-
nica. Krvne stanice ive u opticaju krvi
ogranieno dugo: npr. eritrociti do 120
dana a neke vrste leukocita nekoliko dana
do oko 100 dana. Hematopoeza poinje
ve prvih tjedana zametnog razvoja u
umanjanoj vreici, a kasnije se odvija u
ostalim hematopoetskim tkivima i organi-
ma.
HEMATURIJA, pojava eritrocita u mo-
krai kod nekih bubrenih bolesti.
HEMIPARAZIT (gr. hemisis = polo-
vica, parasiteo = jedem zajedno s nekim),
54
poluparazit, biljna vrsta koja ivi na drugoj
biljci ali sadri klorofil i moe fotosin-
tezom sintetizirati ugljikohidrate, a mine-
ralne tvari i vodu crpi iz ksilema domadara
u koji prodire pomou sisulja, haustorija
(npr. imela).
HEMISESILNI ORGANIZMI, v. ben-
tos.
HEMIZIGOTI, organizmi koji imaju sa-
mo jedan alel za jedno svojstvo.
HEMOCIJANIN, kemijski spoj slian
hemoglobinu, ali umjesto eljeza sadri
bakar. To je krvni ili dini pigment kod
mekuaca te slui za vezanje i prijenos
kisika.
HEMOFILIJA, nasljedna bolest koja se
oituje u nesposobnosti zgruavanja krvi.
Oboljevaju uglavnom mukarci, a prenose
je ene. Odlikuje se nedostatkom jednog
od brojnih kemijskih tvari nunih u pro-
cesu zgruavanja krvi. Najee nedostaje
antihemofilijski globulin -faktor VIII. Gen
koji je odgovoran za nastanak ove bolesti
nalazi se u spolnom x kromosomu.
HEMOGLOBIN (Hb), krvni pigment koji
daje crvenu boju eritrocitima, odnosno kr-
vi. Najvaniji je dio crvenih krvnih stanica,
eritrocita. Sudjeluje u izmjeni plinova (ki-
sika i ugljikovog dioksida) u tijelu. Sastoji
se od meusobno vezanih bjelanevine
globina i organometalnog spoja hema. Pig-
ment hem se sastoji od protoporfirinskog
dijela i iona eljeza za koji se vee kisik.
Nakon difuzije u krv, glavnina se kisika
vee na hemoglobin eritrocita, a vrlo mala
koliina kisika se prenosi otopljena u krv-
noj plazmi.
HEMOLITIKA ANEMIJA, bolest koja
se javlja kada se eritrociti raspadaju bre
nego to se stvaraju. Zbog stvaranja vee
koliine bilirubina javlja se i utica.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
HEMOLITIKA BOLEST NOVORO-
ENADI, v. fetalna eritroblastoza.
HEMOLIZA, raspadanje eritrocita, v. he-
molitika anemija i transfuzijska reakcija.
HEMOROIDI v. uljevi.
HENLEOVA PETLJA, v. nefron.
HERBICIDI, kemijska sredstva za uni-
tenje korovnih biljaka.
HERBIVORI, drugi naziv za biljojede.
HERMAFRODIT, v. dvospolac.
HERPES, virusna bolest koja obino uz-
rokuje promjene na koi u obliku mjehu-
ria. Postoji nekoliko razliitih tipova her-
pesa, a najei je herpes febrilis koji se
manifestira na usnama i okolnoj koi.
HETEROTROFI (heterotrofni organiz-
mi), organizmi koji nemaju sposobnost
stvarati vlastite organske spojeve, ve ih
moraju uzimati hranom. U heterotrofe se
ubrajaju sve ivotinje i ovjek, a od biljaka
heterotrofne bakterije i gljive.
HETEROTROFNI ORGANIZMI,
heterotrofi.
HETEROZIGOTI (heterozigotni orga-
nizmi, krianci, hibridi), organizmi koji
nose razliite alele za neko svojstvo jer su
nastali spajanjem gameta koje su bile
razliite za dotino svojstvo. U opisima
primjera krianja heterozigoti se oznauju
npr. Aa (heterozigot za jedno svojstvo,
monohibridno krianje s dominacijom) ili
a1a2 (heterozigot za jedno svojsvo, mono-
hibridno intermedijarno krianje) ili AaBb
(heterozigot za oba svojstva, dihibridno
krianje s dominacijom) ili AaBB (hetero-
zigot za jedno od dva svojstva, dihibridno
krianje s dominacijom). Primjerice, he-
terozigot Aa u svojem vanjskom izrazu
(fenotipu) nosi izgled dominantnog gena
(A), ali ipak u sebi nosi i prikriveni rece-
sivni gen (a).
HETEROZIGOTNI ORGANIZMI v.
heterozigoti.
HIBERNACIJA , v. zimski san.
HIBRID, v. krianac.
HIBRIDIZACIJA, v. krianje.
HIDATODE, lijezde za izluivanje vode
procesom gutacije kod nekih biljaka.
Nalaze se na rubovima listova, ispod pui
vodenica.
HIDRANTI, pojedini polipi u zadruzi kod
arnjaka, v. obrubnjaci.
HIDROFILNE TVARI, v. hidrofilnost.
HIDROFILNOST, svojstvo privlaenja
vode. Hidrofilne su neke molekule koje se
odlikuju polarnou (kiseline, alkoholi,
amini itd.).
HIDROFITI, biljke koje ive u vodenim
ekosustavima. Neke su posve u vodi (vo-
dena kuga, krocanj), a drugima samo cvje-
v. tovi i neki listovi plivaju povrinom ili se
izdiu iznad nje (lokvanj, lopo).
HIDROFOBNOST, svojstvo odbijanja
vode. Hidrofobne su neke nepolarne mole-
kule (razliiti ugljikovodici itd.).
HIDROGEN KARBONATNI IONI, v.
guterain sok.
HIDROLAZE, v. hidrolitiki enzimi.
HIDROLITIKI ENZIMI (hidrolaze),
skupina enzima koji sudjeluju u razgradnji
razliitih molekula u manje sastavne dije-
love uz ugradnju molekule vode. Hidro-
lazama pripadaju proteaze koje proteine
razgrauju na peptide i aminokiseline,
lipaze koje kataliziraju hidrolizu lipida na
glicerol i masne kiseline, esteraze koje
pospjeuju hidrolizu estera na njihove al-
kohole i kiseline te nukleaze koje ubrzava-
55
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ju razgradnju nukleinskih kiselina i oslo-
baanje nukleotida. Svi probavni enzimi
su hidrolaze. U stanici, posebni stanini
organeli, lizosomi obiluju tim enzimima.
HIDROSFERA, Zemljina vodena ovoj-
nica, vode tekuice i stajaice, mora i
oceani.
HIDROTAKSIJA, v. taksija.
HIFE, nitaste tvorevine koje izgrauju
micelij, vegetativno tijelo gljiva.
HIGROFILNE IVOTINJE (gr. hyg-
ros = vlaan, filos = prijatelj), ivotinje
koje mogu ivjeti samo u izrazito vlanoj
atmosferi ili u vlanom tlu, kao npr. vodo-
zemci, puevi golai i gujavice.
HIGROFITI (gr. hygros = vlaan, fyton
= biljka), biljke koje ive u vlanim uma-
ma i livadama, kao npr. neki aevi i ab-
njaci. Higrofiti esto imaju velike listove s
tankom epidermom i mnogim puima.
HIJAZMA, mjesto prekopavanja dije-
lova pojedinih kromatida homolognih kro-
mosoma u crossing overu.
HIMEN (djevianski zalistak), tanka opna
u predvorju rodnice. Moe sadravati je-
dan ili vie, manjih ili veih otvora kroz
koje moe istjecati menstruacijska krv.
HIMENIJ, v. mjeinarke.
HIMUS, v. eludac.
HIPERGLIKEMIJA, stanje poviene ra-
zine glukoze u krvi.
HIPERPARATIREODIZAM,
metaboliki poremeaj zbog prekomjerna
luenja paratireoidnog hormaona (parat-
hormona). Dolazi do poveane razine
kalcija u krvi, koja remeti tjelesni meta-
bolizam. Kalcij se gubi iz kostiju, koje
postaju krhke i lako lomljive, a povean
promet kalcija kroz bubrege moe uzroko-
vati pojavu bubrenih kamenaca.
56
HIPERTENZIJA (hipertonija), stanje po-
vienog krvnog tlaka koje najee prati
aterosklerozu, oboljenje krvnih ila.
HIPERTIREOZA, pretjerana aktivnost
titnjae. Dolazi do prekomjernog luenja
hormona tiroksina koji poveava bazalni
metabolizam. Poveani su frekvencija
disanja i rad srca. U nekih osoba se moe
pojaviti oteklina na vratu, tj. gua (gua-
vost).
HIPERTONIAN, onaj koji ima vei
potencijalni osmotski tlak (*, on raste s
koncentracijom otopljene tvari). Na pri-
mjer, ako ivu stanicu stavimo u hiperto-
ninu otopinu voda e osmozom izlaziti iz
nje.
HIPERTONINA OTOPINA je otopina
koja ima veu koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj vei potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekuina moe biti hipertonina gubitkom
dijela (otapala) vode ili unoenjem u tijelo
veih koliina otopljenih tvari. Ako ivu
stanicu stavimo u hipertoninu otopinu
voda e osmozom izlaziti iz nje.
HIPERTONIJA, v. hipertenzija.
HIPOFIZA, jedna od najvanijih lijezda
s unutarnjim izluivanjem. Nalazi se na
bazi mozga, a veliine je zrna graka.
Graena je od tri renja: prednji reanj
(adenohipofiza), srednji reanj (pars inter-
media) i stranji reanj (neurohipofiza).
Izluuje veliki broj hormona od kojih neki
utjeu na izluivanje hormona ostalih li-
jezda s unutarnjim izluivanjem.
HIPOGLIKEMIJA, stanje sniene razine
eera glukoze u krvi. Suprotno od hipo-
glikemije je hiperglikemija ili stanje povi-
ene koncentracije glukoze u krvi. Norma-
lna koncentracija glukoze u krvi (GUK)
iznosi oko 5.5 mmol/L.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
HIPOPARATIREODIZAM, smanjeno
luenje parathormona. Dolazi do smanje-
nja razine kalcija u krvi, javljaju se grevi
miia, oteani su disanje i rad srca uz slab
razvitak kotanog tkiva i zuba.
HIPOTALAMUS, sastavni dio meu-
mozga koji ima vanu ulogu u regulaciji
razliitih vegetativnih funkcija organizma,
npr. termoregulaciji. U njemu se stvaraju i
razliite tvari koje reguliraju rad hipofize.
Na primjer, u hipotalamusu se stvaraju
faktori za oslobaanje gonadotropnih hor-
mona koji dolaze u hipofizu i potiu je na
luenje gonadotropnih hormona.
HIPOTENZIJA (hipotonija), stanje sni-
enog krvnog tlaka.
HIPOTEZE O POSTANKU MNOGO-
STANINIH IVOTINJA U suvreme-
noj filogeniji iskristalizirale su se dvije
hipoteze o postanku mnogostaninih ivo-
tinja (metazoa). Prema E. Haeckelu mno-
gostaniari su se razvili iz zadrunih
kolonijalnih prabiaa od nekoliko tisua
biastih zdruenih stanica (kolonijalna teo-
rija). Unutar takve zadruge postojala je
podjela rada, t.j. stanice su se specijalizi-
rale za razliite zadae: hranjenje, razmno-
avanje, zatita. Prvobitne su metazoe bile
zrakasto simetrini oblici, sline dana-
njim arnjacima. Prema J. Hadiju prve
mnogostanine ivotinje bile su bilateralno
simetrine i pokretne, sline primitivnim
virnjacima i razvile su se iz mnogo-
jezgrenih trepetljikavih oblika praivoti-
nja. Dolazilo je do vie mitotskih dioba
jezgara bez podjele tijela praivotinje. S
vremenom su se pojedine jezgre okruile s
neto citoplazme, obavile staninom mem-
branom i preuzimale razliite funkcije:
povrinski sloj stanica pokrovnu, zatitnu i
osjetilnu, a sredinji sloj hranidbenu zada-
u. Teorija se naziva i plazmodijalna jer se
masa citoplazme s mnogo jezgara obino
zove plazmodij.
HIPOTIREOZA, stanje smanjenog lue-
nja tiroksina. Hipotireoza se javlja zbog
nedostatka joda u hrani ili vodi za pie.
Moe uzrokovati endemsku guavost ili
kretenizam.
HIPOTONIAN, onaj koji ima manji po-
tencijalni osmotski tlak (*). Na primjer,
ako ivu stanicu stavimo u hipotoninu
otopinu voda e osmozom ulaziti u nju.
HIPOTONINA OTOPINA je otopina
koja ima manju koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj manji potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekuina moe biti hipotonina razrjee-
njem veim koliinama vode, gubitkom
mineralnih tvari ili uzimanjem hrane s
premalo (otpljenih) mineralnih tvari. Ako
ivu stanicu stavimo u hipotoninu otopi-
nu voda e osmozom ulaziti u nju.
HIPOTONIJA, v. hipotenzija.
HIPOVITAMINOZA, nedostatak vitami-
na u organizmu koji moe izazvati razliite
poremeaje, npr. nedostatak vitamina A
uzrokuje nonu sljepou, nedostatak vita-
mina B kompleksa uzrokuje razliite me-
tabolike bolesti i promjene (dermatitis,
srpasta anemija), nedostatak vitamina C
uzrokuje skorbut, a nedostatak vitamina D
poremeaj u metabolizmu kalcija koji
dovodi do rahitisa.
HISTAMIN, biogeni amin, tkivni hor-
mon, produkt stanica imunolokog sustava
za vrijeme alergijske reakcije. Histamin
izaziva simptome kao to je prekomjerno
izluivanje sluzi, promjene na koi, crve-
nilo, mrlje, svrbe i oteano disanje.
HISTIDIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
HISTOGENEZA, jedna od etapa embri-
onalnog razvitka veine viestaninih i-
votinja u kojoj se formiraju tkiva.
57
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
HISTOLOGIJA, znanost o biljnim i ivo-
tinjskim tkivima.
HISTONI, skupina bjelanevina bazine
naravi koje vezane s DNA i nekim drugim
bjelanevinama izgrauju kromatin, odno-
sno kromosome, isp.
HITIN, polimer glukozamina, glavni sas-
tojak oklopa lankonoaca i stijenki hifa u
veine gljiva.
HIV (Human Immunodeficiency Virus), v.
AIDS.
HOANE (choane), unutarnji nosni otvori
kod nosnoprolaznica, isp.
HOANOCITI, kod spuve biaste stanice
koje okruuju spongocel. Hoanociti stva-
raju struju vode iz koje uzimaju hranu i
kisik. U probavnim mjehuriima biastih
stanica hrana se djelomino ili potpuno
probavi, isp. spuve.
HOLOPARAZIT (gr. holos = potpun,
parasiteo = jedem zajedno s nekim), pot-
puni parazit, biljna vrsta koja ivi para-
zitski na drugoj biljci i ne sadri klorofil te
ne moe stvarati organske spojeve foto-
sintezom, nego sve hranjive tvari crpi od
domadara (npr. vilina kosa, volovod i po-
tajnica).
HOMEOSTAZA je odravanje stalnih,
nepromijenjenih optimalnih ivotnih uvje-
ta u tijelu.
HOMEOTERMNI ORGANIZMI, orga-
nizmi koji su u stanju odravati stalnu tje-
lesnu temperaturu neovisno o vanjskim ili
unutarnjim imbenicima. Homeotermni or-
ganizmi su ptice i sisavci.
HOMO ERECTUS (uspravni praovjek),
vrsta iz roda Homo (ovjek) s vidljivim
ljudskim obiljejima. Bia koja su pripa-
dala ovoj vrsti imala su volumen mozga
oko 1000 cm3, gotovo uspravan hod i
upotrebljavala su dobro isklesano orue i
58
vatru. Najpoznatiji nalazi ove vrste su
javanski praovjek ili pitekantropus s oto-
ka Jave i kineski praovjek ili sinantropus
iz blizine Pekinga u Kini. Starost nalaza
ove vrste je izmeu 300 tisua i 2 milijuna
godina.
HOMO SAPIENS (umni ovjek), vrsta
kojoj pripadaju dananji ljudi. Smatra se
da su i neandertalski i krapinski praovjek
izumrle rase ove vrste. Ovoj vrsti pripada i
kromanjonski ili fosilni ovjek koji je i-
vio prije 30 do 40 tisua godina, a gotovo
se nije razlikovao od dananjeg ovjeka, v.
dodatak 5.
HOMOLOGNI GENI, v. aleli.
HOMOLOGNI KROMOSOMI, kro-
mosomi koji su po vanjskim osobinama
meusobno slini. U svim tjelesnim sta-
nicama onih organizama koji su nastali
oplodnjom od dvaju roditelja, homologni
kromosomi dolaze u parovima gdje jedan
lan svakog para potjee od majke, a drugi
lan od oca. U tjelesnim stanicama ovje-
ka nalazi se 46 kromosoma od kojih su 22
para autosoma (kromosomi koji ne odre-
uju spol) i 1 par spolnih kromosoma tipa
xx (u ena) ili xy (u mukaraca).
HOMOLOGNI ORGANI (gr. homoios
= isti, logos = govor, rije), organi u raz-
nih skupina organizama koji imaju isto
evolucijsko podrijetlo, a funkcija im moe
biti razliita. Iako su naizgled vrlo razliiti,
npr. noga vodozemca, ruka ovjeka i krilo
imia; oni su posve jedinstveno graeni.
Kod biljaka su bodlja kaktusa i list neke
druge biljke istog podrijetla.
HOMOZIGOTI (homozigotni organiz-
mi), organizmi koji nose iste alele za neko
svojstvo jer su gamete iz kojih su ti
organizmi nastali sadravale iste alele za
dotino svojstvo. U opisima primjera kri-
anja homozigote oznaujemo npr. s AA
(dominantan homozigot, monohibridno
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
krianje s dominacijom) ili s aa (recesivan
homozigot, monohibridno krianje s domi-
nacijom). Koristimo takoer oznake a1a1
(intermedijarni homozigot, monohibridno
intermedijarno krianje), AABB (domina-
ntan homozigot za oba svojsva, dihibridno
krianje s dominacijom) ili AABb (domi-
nantan homozigot za samo jedno od dva
svojstva, dihibridno krianje s dominaci-
jom) i sl. Kod nasljeivanja dominantnih i
recesivnih obiljeja recesivni gen moe
doi do izraaja samo u sluaju homozi-
gotnosti (aa) jer ga onda ne nadjaava
njegov dominantni alel.
HOMOZIGOTNI ORGANIZMI, v. ho-
mozigoti.
HONDROBLAST, v. hrskavino tkivo.
HONDROKLAST, v. hrskavino tkivo.
HOOKE, R. (1635. 1703.), engleski
mikroskopiar koji je prvi spomenuo sta-
nicu 1665. god. On je pod svojim jed-
nostavnim mikroskopom promatrao tanke
prereze pluta i ugledao strukturu poput
pelinjeg saa te njezine sastavne dijelove
nazvao stanicama.
HORDA, v. svitak.
HORMON RASTA (somatotropni hor-
mon, STH), hormon kojega lui prednji
reanj hipofize (adenohipofiza); djeluje na
sve stanice tijela i stimulira u njima anabo-
litike reakcije (reakcije sinteze), a samim
tim i rast organizma.
HORMON STIMULACIJE FOLIKU-
LA, v. FSH.
HORMON STIMULACIJE INTERSTI-
CIJSKIH STANICA, v. ICSH.
HORMONI (gr. hormao - potiem), ke-
mijske tvari koje u krv lue lijezde s
unutarnjim izluivanjem ili endokrine li-
jezde, isp. Po kemijskom sastavu djelimo
ih na bjelanevinaste i steroidne hormone.
HRANIDBENI LANAC, lanac iji su
lanovi povezani odnosima ishrane. Razli-
ite oblike hranidbenih lanaca susreemo u
svakoj biocenozi. Na prvom mjestu hra-
nidbenih lanaca redovito su autotrofni pro-
izvoai. Nakon njih dolaze mnogobrojne
serije potroaa (konzumenata). Primjer
hranidbenog lanca jezera: planktonska al-
ga, I. lan, proizvoa planktonski ra-
i, II. lan, potroa-biljojed riba
ukljeva, III. lan, potroa-mesojed 1
riba pastrva, IV. lan, potroa-mesojed 2
ptica kormoran, V. lan, potroa-me-
sojed 3. U svakom hranidbenom lancu
svaki prethodni lan mesojed je manji od
slijedeeg lana u lancu. Veinom je
zavrni lan veliinom tijela najkrupniji.
Takoer, svaki prethodni lan u lancu
svojom brojnou osigurava opstanak
slijedeem lanu, ija brojnost mora biti
manja. Tako je i ukupna biomasa svakog
idueg lana hranidbenog lanca sve manja,
kao i ukupna energija.
HRANJIVE PODLOGE, podloge koje
sadre sve potrebne tvari za uzgoj i razvi-
tak stanica, tkiva i organizama u labora-
torijskim uvjetima. Na primjer, najpozna-
tija hranjiva podloga za uzgoj bakterija je
agar, tvar koja se dobiva od nekih vrsta
crvenih alga.
HRSKAVICA, meki dio kostura. Grae-
na je od hrskavinog tkiva, isp. Dolazi u
zglobovima i na mjestima gdje se kosti
povezuju meusobno, a nalazimo je i u
vanjskom uhu, vrhu nosa, grkljanu i duni-
ku.
HRSKAVINO TKIVO, sastoji se od
hrskavinih stanica povezanih elastinom i
hijalinom. Hrskavino se tkivo umnoava
djelovanjem stanica hondroblasta, a razara
s pomou hondroklasta.
HRSKAVINJAE, morske ribe (isp.)
sa hrskavinim kosturom. U hrskavinoj
59
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kraljenici imaju i svitak. Koa im je pre-
krivena romboidnim ljuskama sa zubiima
(plakoidne ljuske). Nemaju plivai mjehur.
Tanko crijevo ima nabor, zavojiti zalistak,
kojim se poveava povrina za uzimanje
hrane. Diu preko krnih pukotina na
povrini tijela. Mujakove podrepne peraje
slue za parenje. Oplodnja je unutarnja.
Morske make i psi legu jaja, a neki su
morski psi i ivorodni. Najbrojnija skupina
su prenouste. Usta su im s donje strane
glave poloena popreno na uzdunu os.
Najpoznatije hrskavinjae su morski psi,
morske make, rae i drhtulje.
HUMORALNA IMUNOST, oblik ste-
ene imunosti u kojoj organizam nakon
podraaja antigenom stvara cirkulirujua
protutijela, v. limfociti B.
I IMUNIZACIJA, postupak kojim organi-
ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating
Hormone, hormon za stimulaciju intersti-
cijskih stanica), jedan od tri gonadotropna
hormona koje izluuje prednji reanj
hipofize. Djeluje na intersticijske stanice
sjemenika koje izluuju spolne hormone.
ICSH u mukaraca isto je to i LH u ena.
Ig, v. imunoglobulin.
IKRICA, zaahurene liinke trakavice,
poput mjehuria i veliine oko 1 cm. U
ikrici nespolnim razmnoavanjem nastane
mnogo nepotpuno razvijenih mladih traka-
vica. Ikrica se razvija u miiima, ali i u
drugim organima.
ILEUM, v. tanko crijevo.
IMPLANTACIJA JAJACA, proces
ukopavanja jajne stanice u sluznicu ma-
ternice koji se dogaa nakon oplodnje u
60
sisavaca. U ena se taj proces zbiva 7. i 8.
dana nakon oplodnje.
IMUNA MEMORIJA (imunoloko pam-
enje), proces pri kojem se u opetovanoj
zarazi javlja bra i burnija reakcija protiv
tog istog antigena. Nositelji imune memo-
rije su plazma - stanice jer se one due
zadravaju u organizmu. Taj tip imunolo-
ke reakcije nazivamo sekundarnom reak-
cijom, za razliku od primarne reakcije koja
nastaje pri prvom ulasku antigena u orga-
nizam.
IMUNITET, otpornost organizma prema
razliitim uzronicima bolesti kao i prema
svim organizmu stranim tvarima. Razliku-
jemo dva osnovna tipa imuniteta: priroeni
(nespecifini) i steeni (specifini) imuni-
tet. Priroeni imunitet postoji od samog
roenja i titi organizam od svih antigena.
Steeni imunitet stjee se tijekom ivota
prema tono odreenim antigenima kada
oni dospiju u organizam.
zam na umjetni nain stjee imunitet. Na
pojavi imune memorije temelji se zatita
od razliitih bolesti aktivnom, ili pasivnom
imunizacijom. Aktivna imunizacija postie
se cijepljenjem, a pasivna najee ubriz-
gavanjem protutijela proizvedenih u nekoj
drugoj jedinki.
IMUNODEFICIJENCIJA
(imunoinkompetencija), nesposobnost or-
ganizma da se brani od infekcije zbog
nedostatne funkcionalne sposobnosti imu-
nolokog susutava. Taj je poremeaj uzro-
kovan najee boleu pojedinih organa
imunohematopoetskog sustava (kotana
sr, limfni vorovi, timus). Moe biti pri-
roena ili steena (AIDS) imunodeficijen-
cija.
IMUNOGLOBULINI (Ig, -globulini),
proteini koji se nalaze u krvnoj plazmi, a
ija je uloga da kao antitijela tite orga-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
nizam od zaraze. Nastaju u plazma sta-
nicama. Imunoglobulini se specifino veu
za stranu esticu (antigen) u antigen pro-
tutijelo kompleks te tako uine antigene
nedjelotvornim. Poznato je pet vrsta
imunoglobulina: IgA, IgD, IgE, IgG i IgM.
IMUNOLOKA REAKCIJA, imunolo-
ki specifini odgovor organizma nakon
ulaska antigena . Sastoji se od prepoznava-
nja antigena i reakcije protiv tog istog
antigena stvaranjem antitijela (protutijela)
tj. imunoglobulina, v. steena imunost.
IMUNOLOKO PAMENJE, v. imuna
memorija.
IMUNOSNI (imunoloki) SUSTAV, osi-
gurava tijelu imunitet. ine ga imunosna
tkiva i organi: timus, kotana modina,
slezena i limni vorovi, te stanice u fun-
kciji obrane tijela od infekcije: fagociti
(mikrofagi i makrofagi) i limfociti. Imu-
nosna tkiva i organe djelimo na sredinje
(imaju prvu ulogu u proizvodnji i raselja-
vanju stanica znaajnih za obranu tijela; to
su timus i kotana modina) i periferne
(razvili su se pod kontrolom primarnih
organa; to su slezena, limfni vorovi te
limfatiko tkivo) organe.
IMUNOST, v. imunitet.
IMUNOTOKSINI OTROVI, otrovi
koji dovode do slabljenja imunoloke re-
akcije na razliite mikrobe (npr. lijekovi,
pesticidi).
INDUCIRANE MUTACIJE, v. mutacije.
INDUSTRIJSKI MELANIZAM, vrsta
prirodnog odabira gdje se poveava broj
tamnih organizama (npr. leptira brezove
grbe) u industrijskim podrujima. Otkri-
veno je da su glavnu ulogu u poveanju
postotka tamnih leptira imale mutacije i
predatori. Svijetle oblike leptira ptice lake
uoavaju na tamnoj podlozi i uzimaju ih za
hranu, pa se brojnost tamnih oblika pove-
ava.
IN VITRO FERTILIZACIJA (izvantje-
lesna oplodnja), oplodnja jajne stanice u
laboratorijskim uvjetima izvan tijela ene.
Primjenjuje se u lijeenju brane neplod-
nosti.
INFARKT SRANI, odumiranje dijela
sranog miia zbog neprokrvljenosti koja
moe nastupiti ako se smanji ili obustavi
protok krvi kroz koronarne arterije, v.
tromboza i ateroskleroza. Glavni simptom
sranog infarkta je jaka bol u sredini
prsnog koa koja se iri u podruje vrata,
eljusti i prvenstveno u lijevu ruku.
INFLUENCA, v. gripa.
INKRUSTACIJA (lat. in = u, crusta =
kora), proces fosilizacije pri kojemu se na
povrini organizama istaloi mineralna
tvar i tako sauva vanjski oblik organizma.
INSEKTICIDI, kemijska sredstva protiv
kukaca nametnika i tetnika.
INSPIRACIJSKO SREDITE, nalazi se
u produenoj modini. U njemu se stvara
osnovni ritam disanja, a ostvaruje se sla-
njem spontano nastalih elektrinih impulsa
do oita i ostalih inspiracijskih miia.
INTERFAZA, razdoblje u ivotu stanice
izmeu dviju jezgrinih dioba. U razliitih
vrsta stanica traje razliito. Dijelimo je na
tri faze: G1, S, G2 i G0. G1-faza (od engl.
gap = prekid, jaz) karakterizirana je sinte-
tiziranjem RNA i bjelanevina u stanici to
znai da stanica raste i da se njezin volu-
men poveava. Traje najdulje. S-faza (od
engl. synthesis = sinteza) karakterizirana je
udvostruavanjem DNA to je osnova za
udvostruenje svakog pojedinog kromoso-
ma. G2-faza je (najkrae) razdoblje kada se
stanica priprema za diobu. U G0-fazi su
stanice koje se ne dijele, ve obavljaju
odreenu funkciju.
61
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
INTERFERONI, bjelanevinaste tvari
koje stvara imuni sustav. Spreavaju raz-
mnoavanje virusa u organizmu.
INTERSTICIJSKE STANICE (Leydi-
gove stanice), specijalizirane stanice sje-
menika koje lee izmeu sjemenih kana-
lia. One lue spolne hormone, tj. imaju
endokrinu ulogu.
INTRACELULARNA (unutarstanina )
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnim vakuolama praivotinja, isp.
INVERZIJA, kromosomska promijena,
obrnuti poredak gena jednog kromosom-
skog segmenta.
INZULIN, hormon kojega izluuje gute-
raa, a pomae pri transportu glukoze iz
krvi u stanice. Tako omoguuje oksidativ-
nu razgradnju ili pospremanje glukoze u
glikogen, osobito u stanicama jetre i u
miiima. Rezultat djelovanja inzulina je
snienje razine glukoze u krvi. Smanjeno
izluivanje inzulina ili potpuni prestanak
izluivanja zbog oteenja guterae uzro- ulaziti u nju ni izlaziti iz nje.
kuje eernu bolest (dijabetes).
IVANOVSKI, D.J., ruski znanstvenik ko-
ji je istraujui mozainu bolest duhana
1892. god. prvi upozorio na postojanje
virusa.
IZDANAK, stabljika s listovima u kopne-
nih biljaka.
IZMJENA GENERACIJA, izmjena hap-
loidne i diploidne generacije u biljaka.
IZOLACIJA (tal. isolare = odijeliti, osa-
miti), odijeljenost meu ivotnim skupina-
ma biljaka ili ivotinja, tj. meu populaci-
jama ili dijelovima populacija raznih vrsta
tako da se meusobno ne dodiruju (geo-
grafska ili prostorna izolacija) ili se ne
mijeaju zbog npr. ekolokih, etolokih ili
spolnih (morfolokih, mehanikih) izola-
62
cijskih mehanizama. Izolacija predstavlja
jednu od pokretakih sila evolucije.
IZOLACIJSKI MEHANIZMI, mehaniz-
mi ouvanja genoma pojedinih vrsta, tj.
ogranienje izmjene gena izmeu jedinki
zasebnih populacija. Na taj se nain zati-
uje genetika cjelovitost vrste. Izolacijski
mehanizmi se dijele na vanjske ili meha-
nizme prije parenja i unutarnje ili meha-
nizme poslije parenja.
IZOLEUCIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
IZOSPORE (gr. isos = isti, jednak), me-
usobno jednake nespolne rasplodne stani-
ce (spore). Nalazimo ih kod npr. paprati i
preslica.
IZOTONINA OTOPINA je otopina
koja ima isti osmotski tlak kao stanina
tekuina, odnosno krvna plazma kada su
koncentracije njihovih otopljenih tvari
normalne. Ako ivu stanicu stavimo u
izotoninu otopinu voda nee osmozom ni
IZVANSTANINA TEKUINA nalazi
se u tijelu izvan stanica. U ljudskom tijelu
je ima oko 15 litara. Glavni sastojci su
voda, natrijev kation (Na+) i kloridni ion
(Cl). Ljudska izvanstanina tekuina ima
pH 7.4. Meustanina tekuina ini naj-
vei dio izvanstanine tekuine, oko 13
litara. Ostatak je krvna plazma, ukasta
tekuina koja se bitno ne razlikuje od me-
ustanine tekuine osim to plazma sadr-
i veu koliinu specifinih bjelanevina
albumina, globulina i fibrinogena koje
imaju znaajnu ulogu u raznolikoj funkciji
krvi. Krvna plazma zajedno s krvnim sta-
nicama ini punu krv.
IZVANTJELESNA OPLODNJA, v. in
vitro fertilizacija.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
J Ime je dobio po svom nalazitu, otoku
JAJACE, v. jajna stanica.
JAJE, v. jajna stanica.
JAJNA STANICA (jajace, jaje), enska
spolna rasplodna stanica ili enska gameta
koja se redovito razlikuje od muke po
tome to je vea i nepokretna. Nalazimo je
i u biljaka i ivotinja. U ena, jajna stanica
se razvija i sazrijeva u jajniku (ovariju)
unutar Graafovog folikula.
JAJNICI (ovariji), enski spolni organi ili
lijezde viestaninih ivotinja u kojima se
razvijaju enske spolne stanice. U ena su
to parni organi koji lee s lijeve i s desne
strane trbune upljine. Ovalnog su oblika,
vrste grae, u odraslih ena veliine
badema mase izmeu 10 i 20 g. Osim to
se u njima odvija proces stvaranja enskih
spolnih stanica (oogeneza), imaju i endo-
krinu ulogu odnosno luenje enskih spol-
nih hormona (estrogen, progesteron).
JAJOVOD (tuba uterina), dio enskog
spolnog sustava mnogih beskraljenjaka i
svih kraljenjaka. Izgleda poput cijevi ili
kanala. U ena je to parni organ ija je
uloga prihvaanje jajne stanice iz trbune
upljine i provoenje do maternice. U nje-
mu se u normalnim uvjetima zbiva oplod-
nja jajne stanice. Iz ljezdanih se stanica
lue sekreti koji hrane jajnu stanicu i zigo-
tu te odravaju blagu lunatost sredine.
JANSSEN, Z. nizozemski optiar koji je u
16.st. postavivi dvije lee na odreenu
meusobnu udaljenost dobio poveanu
sliku promatranih predmeta.
JAVANSKI PRAOVJEK (pitekantro-
pus), jedan od izumrlih oblika ovjekovih
predaka koji se danas ubraja u vrstu
uspravnog praovjeka (Homo erectus). Bio
je visine oko 145 cm s volumenom mozga
do 900 cm3 i imao je gotovo uspravan hod.
Javi.
JEDNODOMNE BILJKE, v. cvijet.
JEDNOOTVORI, najprimitivniji dana-
nji sisavci.To su jedini sisavci koji nesu
jaja i imaju neisnicu koja se otvara van
jednim otvorom (ime!). Iz mlijenih polja
na trbuhu izlazi mlijeko koje mladi liu.
ive u Australiji. Najpoznatija je vrsta
udnovati kljuna.
JEDNOSTAVNI EERI, v. ugljikohi-
drati.
JEDNOSTRUKA MEMBRANA, tanka
ovojnica (7-10 nm) koja obavija stanicu,
ali i neke stanine organele: lizosome i en-
doplazmatsku mreicu. Graena je od pro-
teina i lipida pa se naziva i lipoproteinska
ovojnica. Osim jednostruke membrane u
eukariotskim stanicama se nalazi i dvos-
truka membrana koja obavija jezgru, mito-
hondrije i kloroplaste.
JEDNOSUPNICE, razred kritosjemenja-
a. Najee su porodice i njihovi pred-
stavnici: trave (npr. penica, ria, kukuruz)
i ljiljani (npr. tulipan, razne vrste luka).
Osobine jednosupnica
Jedna supka u sjemenci;
Embrio lateralno (postrance) smjeten u
sjemenci;
ile u stabljici nepravilno rasporeene;
ile zatvorene, tj. bez kambija;
Nemaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista prugasta, izmeu ila
nema meusobno mreasto povezanih
ilica;
Ocvijee nerazlueno u aku i vijeni;
Ocvijee i pranici veinom s 3 lana u
krugu.
JEDNJAK, miina cijev izmeu drijela
i eluca, dio je probavila. Progutana hrana
putuje prema elucu, uzastopnim steza-
63
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njem miine stijenke, peristaltikom. Na
poetku eluca nalazi se prstenasti kar-
dijalni mii (sfinkter), koji se oputa kako
bi propustio hranu u eludac odnosno stee
da bi sprijeio povrat hrane u jednjak.
JEJUNUM, v. tanko crijevo.
JETRA, najvea lijezda u tijelu. Teka je
oko 1,5 kg.. Jetra je kljuni organ meta-
bolizma i probave u organizmu, ali ima i
niz drugih uloga. Izgrauje, razgrauje i
pohranjuje ugljikohidrate, masti i bjelan-
evine; pretvara ih jedne u druge; stvara
initelje zgruavanja; unitava, inaktivira i
izluuje tetne i nepotrebne tvari; izluuje
u, proizvodi globuline pa igra vanu
ulogu u obrambenom sustavu organizma.
JEZGRA (stanina jezgra, nukleus, kari-
on), najvei i najvaniji stanini organel
eukariotskih stanica jer sadri informaciju
za sintezu proteina stanice, a ti proteini
odreuju sve strukture i funkcije u stanici.
Za vrijeme interfaze ili razdoblja izmeu
dvije diobe stanice u jezgri se nalazi: kro-
matin, jezgrin sok, jedna ili vie jezgrica i
svi su skupa obavijeni jednom dvostrukom
membranom, tj. ovojnicom. U vrijeme dio-
be stanice (profaza mitoze, profaza I i II) u
jezgri nastaju posebne strukture kromo-
somi, dok se jezgrica i jezgrina ovojnica
razgrauju i gube. U ovjeka, jezgru nala-
zimo u svim stanicama osim u crvenim
krvnim stanicama ili eritrocitima.
JEZGRICA (nukleolus), stanina struktu-
ra koja se nalazi unutar jezgre. U njoj se
sintetiziraju ribosomska ribonukleinska
kiselina (rRNA).
JUNI PRAOVJEK, v. australopitekus.
64
K
KALORIMETAR, sprava kojom se mjeri
energetska vrijednost hrane tzv. kalori-
metrijska bomba. Osueni (dehidrirani)
uzorak usitnjene hrane spaljuje se uz
prisutnost kisika (oksidira) do pepela. Top-
lina koja se oslobaa spaljivanjem uzorka
hrane preraunava se u Joule - J (dule)
osnovne jedinice za energiju.
KALUS, skupina nediferenciranih stanica
u biljaka koja nastaje pri ozljedama zeljas-
tih i drvenastih biljaka. Neke se stanice ka-
lusa diferenciraju i izgrade ono tkivo koje
je oteeno ozljedom. Takav nain zarai-
vanja rana kalusom bitan je u postupcima
cijepljenja biljaka.
KALVINOV CIKLUS, v. reakcije u tami.
KAMBIJ, vrsta tvornog stanija u drve-
nastih biljaka; nalazi se izmeu kore i drva
stabljike. Kambij omoguuje rast stabljike
u debljinu i sudjeluje u formiranju provod-
nih tkiva (floema i ksilema).
KANCEROGEN (karcinogen), tvar to
izaziva nastanak raka.
KAPILARNO KLUPKO BUBREGA, v.
glomerul.
KAPILARNOST, kod biljaka pojava di-
zanja vode u kapilari. Omoguena je svoj-
stvima molekula vode: kohezije i adhezije.
KAPLAN, R. objavio matematiki dokaz
abiotikog nastanka prvih organizama.
KAPSIDA, proteinska ovojnica nuklein-
ske kiseline kod virusa.
KARAKTERISTINE VRSTE u bioce-
nozi, vrste koje su tamo zastupane s veli-
kim postotkom stalnosti. One ne moraju
biti i dominantne vrste. Planinska je eva
karakteristina u planinskim travnjacima,
ali je malobrojna pa nije dominantna.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
KARAKTERISTINI FOSILI, v. pro-
vodni fosili.
KARBAAMINOHEMOGLOBIN, mo-
lekula hemoglobina koja prenosi vezani
ugljikov dioksid.
KARBON (lat. carbo = ugljen), ugljeno
doba, jedno od geolokih razdoblja nazva-
no po bogatim naslagama ugljena; zapoeo
je otprilike prije 275 milijuna godina i
trajao je 50 milijuna godina. U vrijeme
karbona vlana i topla klima omoguila je
razvoj biljnog svijeta, posebno drvenastih
papratnjaa od kojih je i nastala najvea
koliina kamenog ugljena. U vrijeme kar-
bona pojavljuju se prve golosjemenjae, a
od ivotinja prvi gmazovi.
KARBONIZACIJA, v. pougljenjivanje.
KARCINOGEN, v.kancerogen.
KARIOGAMIJA, kod gljiva, stapanje
muke i enske jezgre u jednu jezgru.
KARIOKINEZA, podjela jezgre u vrije-
me diobe stanice (mitoze, mejoze) koja
prethodi citokinezi, podjeli citoplazme.
KARION, v. jezgra.
KARIOTIP, citoloki prikaz potpune kro-
mosomske garniture (svih kromosoma) po-
jedine stanice nekog organizma. U svim
tjelesnim stanicama ovjeka nalazi se pot-
puna kromosomska garnitura (diploidna
garnitura) od 46 kromosoma koji su prema
dogovoru znanstvenika rasporeeni po
obliku i veliini i oznaeni brojkama. Au-
tosomi ili nespolni kromosomi rasporeeni
su prema slinosti u 22 para, a 1 par ine
spolni kromosomi. Parovi autosoma grupi-
raju se u 7 skupina na taj nain da parovi
1,2 i 3 pripadaju A skupini, 4 i 5 B
skupini, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 C skupini,
13, 14 i 15 D skupini, 16, 17 i 18 E
skupini, 19 i 20 F skupini, a 21 i 22 G
skupini. Upoznavanje kariotipa ovjeka
pomoglo je znanstvenicima da otkriju
mnoge genetski uvjetovane anomalije i
bolesti.
KARNIVORI, drugi naziv za mesojede.
KARNIVORNE (mesojedne) BILJKE,
biljke koje se povremeno hrane sitnim i-
votinjama, najee kukcima (kukcojedne
ili insektivorne biljke) ijom probavom
dobivaju potrebne mineralne tvari, posebi-
ce duik. Sve te biljke imaju posebne
lijezde koje lue probavne enzime. ive
na siromanim tlima. To je npr: rosika.
KATABOLIZAM, skup kemijskih i bio-
kemijskih procesa razgradnje veih mole-
kula u manje jedinice.
KATADROMNE SELICE, ribe koje i-
ve u slatkoj vodi, a radi mrijetenja zalaze
u more, npr. jegulje, isp. selidbe riba.
KATALAZA, enzim koji ubrzava razgra-
dnju vodikovog peroksida, tetnog spoja
koji nastaje u stanici prilikom metaboli-
zma masti.
KATALIZA, kemijska reakcija ubrzana
utjecajem (bio)katalizatora (enzima).
KEMIJSKA ENERGIJA, energija poh-
ranjena u kemijskim vezama razliitih ke-
mijskih spojeva. Za sve ivotne aktivnosti
i biljne i ivotinjske stanice potrebna je
energija. Stanica do te energije dolazi
razgradnjom energetski bogatih organskih
spojeva u procesu staninog disanja. S
druge strane, formirajui kemijske spojeve
bogate energijom, stanica u stvari pohra-
njuje viak energije koji se javlja u proce-
sima staninog disanja. Kemijski procesi
kojima se formiraju i kojima se razgrauju
energetski bogati spojevi su procesi oksi-
dacije i redukcije.
KEMOAUTOTROFI, organizmi koji
energiju potrebnu za ivot dobivaju od
kemijskih reakcija, oksidacijom anorgan-
65
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
skih tvari: amonijaka, sumpornih spojeva,
eljezovih iona, mangana i dr. Kemo-
autotrofni organizmi su prokarioti, npr.
nitrificirajue bakterije, isp.
KEMOFOSILI, najstariji oblik fosila ke-
mijskog podrijetla.
KEMONASTIJE, v. nastije.
KEMOSENZITIVNO PODRUJE, do-
punsko respiracijsko sredite koje se nalazi
u produenoj modini i djeluje na inspi-
racijsko sredite. To se podruje aktivira
porastom razine ugljikovog dioksida u krvi
i alje preko inspiracijskog sredita dopun-
ske impulse prema dinim miiima.
KEMOTAKSIJE, v. taksija.
KEMOTERAPIJA, v. citostatici.
KEMOTROPIZAM, v. tropizmi
KERATIN, strukturalna bjelanevina koja
izgrauje npr. kosu, nokte i perje. Ta je
svestrana bjelanevina lagana, savitljiva i
jaka. Stijenka spore gljive sluznjae tako-
er je od keratina.
KEROGEN, netopljive organske tvari ko-
je nastaju u stijenama u obliku kemofosila.
KINESKI PRAOVJEK (sinantropus),
jedan od izumrlih oblika ovjekovih pre-
daka koji se smatra pripadnikom vrste
uspravnog ovjeka (Homo erectus). Naziv
je dobio po nalazitu, Kini. Starost nalaza
iznosi 300 do 500 tisua godina to znai
da datira iz perioda srednjeg kvartara,
pleistocena. Volumen mozga iznosio mu je
oko 1000 cm3, poznavao je vatru i koristio
primitivno kameno orue.
KINETIKI APARAT, v. pelikula.
KINETODEZMA, v. pelikula.
KINETOSOM (gr. kinein = pokretati,
soma = tijelo), v. pelikula.
66
KISELE KIE, padaline koje su zakise-
ljene zagaivaima atmosfere: sumpornim
dioksidom, duikovim oksidom, ugljiko-
vim dioksidom i ugljikovim monoksidom.
Ti se plinovi otapaju u vodi kia i pod
utjecejem Suneva svjetla i atmosferskog
kisika nastaju kiseline. Kisele kie djeluju
tetno na sve ekosustave.
KISIK, O2, kemijski element, neophodan
za ivot svih organizama (isp. elementarni
sastav). Organizmi ga troe u procesu disa-
nja, o oslobaa se procesom fotosinteze.
Smatra se da je sav kisik u atmosferi
nastao kao rezultat fotosintetske aktivnosti
zelenih biljaka. Najvee koliine kisika
potjeu od velikog broja fitoplanktonskih
organizama mora i oceana.
KISTAC, v. penicilijum.
KINA ALGA, v. zelene alge.
KITOVI, skupina sisavaca prilagoenih
ivotu u moru. Pripadaju najveim ivo-
tinjama u biosferi. Prednji su se udovi
preobrazili u peraje. Udiu kisik iz zraka.
Raaju ive mlade koji siu. Zameci imaju
dlaice koje se kod odraslih izgube. Ispod
koe imaju debeli sloj masnoe. Kitovi se
dijele na zubane i usane. Kitovi usani fil-
triraju vodu kroz usi (ronate ploe) i hra-
ne se planktonom. Kitovi zubani se hrane
ribom i drugim ivotinjama. Poznatiji su:
uljeura, pliskavica, delfin i plavetni kit.
KLAMIDOMONAS, v. zelene alge.
KLICA (embrio), dio sjemenke koji se
razvija nizom mitoza iz oploene jajne
stanice (zigote). U ranom stadiju klica ima
oblik kugle. Zrela klica sastoji se od kori-
jenka, pupoljka i supki. Iz tih e se dijelo-
va klijanjem formirati mlada biljka.
KLIMAKTERIJ, razdoblje u ivotu ov-
jeka u kojem se dogaaju razliite fiziolo-
ke i psihike promjene koje su rezultat
hormonskih promjena u organizmu. U mu-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
karaca zapoinje obino izmeu pedesete dijeljena membranama na plosnate vreice
i ezdesete godine ivota smanjenjem
luenja hormona testosterona zbog ega se
postupno smanjuje i spermatogeneza. U
ena se obino javlja u dobi od etrdeset i
pete do pedesete godine ivota, a karak-
terizira ga smanjeno luenje hormona
estrogena i progesterona, nepravilni men-
struacijski ciklusi te njihov konaan izo-
stanak, napadaji vruine, razdraljivost,
umor i tjeskoba.
KLITELUM, v. maloetinai.
KLOAKA, v. neisnica.
KLON, skupina genetiki jednakih stanica
ili organizama nastalih mitozom od jedne
stanice ili zajednikog podrijetla tj. nasta-
lih nespolnim i vegetativnim razmnoava-
njem te partenogenezom i apomiksijom.
Isp. svojta.
KLONIRANJE, proizvodnja klonova, isp.
KLORIDNA KISELINA (HCl), lue ju
oblone stanice u sluznici eluca podrae-
ne progutanom hranom, autonomnim para-
simpatikim ivanim sustavom (i ivac
vagus) te probavnim hormonom gastri-
nom. Kiselina je vana za aktiviranje pep-
sina, isp.
KLOROFIL, kemijski spoj, navaniji bi-
ljni pigment za apsorpciju svjetlosne ener-
gije u procesu fotosinteze. U stanici se na-
lazi uz druge pigmente u grana tilakoidnim
membranama kloroplasta. Postoje klorofili
a i b. Zelene su boje.
KLOROPLAST, stanini organel, pripa-
da skupini organela (plastida) koji sadre
pigmente. Nalazi se samo u biljnim stani-
cama eukariota. Obavijen je dvostrukom
membranom, a unutarnjost mu je ispunje-
na otopinom koja se zove stroma. U stromi
se nalaze: DNA, RNA, ribosomi, supstrati
i enzimi koji su potrebni za odvijanje
fotosinteze. Unutarnjost kloroplasta je po-
- tilakoide. Mjesta gdje su te membrane
gusto rasporeene u vie ili manje visoke
stupce zovu se grana-tilakoide, a mjesta
gdje su rjee rasporeene zovu se stroma-
tilakoide. U membranama tilakoida nalaze
se molekule klorofila, pigmenta koji je
neophodan za odvijanje fotosinteze.
Kloroplasti i mitohondriji su specifini
stanini organeli po tome to sadre
vlastitu DNA i vlastite ribosome, a mogu
se dijeliti neovisno o diobi stanice.
KLJETARI, ivotinje iz skupine lanko-
noaca, isp. Veina ih ivi na kopnu. Pri-
padaju im paunjaci: pauci, grinje, tipavci
ili korpioni i dr. Tijelo je podijeljeno na
glavoprnjak (prosoma) i zadak (opisto-
ma). Nemaju ticala. Uz usta imaju klijeta
ili helicere. Plijen savladavaju otrovnim
lijezdama. Probavu poinju izvan orga-
nizma isputanjem probavnih sokova u pli-
jen, a zatim ga isisavaju.
KLJUNAI, v. jednootvori.
KNIDOCITI, v. arne stanice.
KOACERVATI, koloidne kapljice s op-
nama koje nastaju ako se odreeni organ-
ski spojevi otapaju u vodi uz dodatak
razliitih soli. Imaju sposobnost rasta i
izmjenjivanja tvari s okoliem pa time
pokazuju slinosti s protoplazmom. Sinte-
tizirao ih je ruski biokemiar Oparin pri-
kazavi time jedan od moguih stupnjeva
evolucije ive tvari.
KOCH, R., (1843. 1910.), njemaki bak-
teriolog koji je identificirao bacil koji uz-
rokuje tuberkulozu. Zajedno s Pasteurom
smatra se osnivaem eksperimentalne bak-
teriologije.
KOD, v. kodon
KODOMINANTNOST, status kada oba
alela istoga gena u heterozigotu daju jed-
naku izraajnost, tj. zajedniku dominan-
67
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tnost, npr. krvnu grupu AB odreuju aleli
A + B.
KODON (kod), slijed triju nukleotida na
molekuli mRNA koji odreuje poloaj
odreene aminokiseline pri sintezi proteina
(isp. genetika uputa).
KOHEZIJA, privlana sila izmeu mole-
kula ili atoma iste tvari. Meusobna priv-
lanost molekula vode je vana za uzlazni
tok vode u biljci. Dipolarne molekule vode
su povezane slabim vodikovim vezama.
KOKI, bakterije kuglastog oblika. Dolaze
pojedinano (monokoki), u paru (diploko-
ki), u nizovima (streptokoki), u grozdastim
nakupinama (stafilokoki) i dr. Neke od
ovih bakterija uzronici su tekih bolesti.
KOKON, v.maloetinai i paunjaci.
KOLECISTOKININ, probavni hormon
koji se lui iz stanica sluznice dvanaesnika
kada je prisutna masna hrana u dvanaes-
niku. Hormon se apsorbira iz crijeva u krv,
krvlju dospijeva do jetre odnosno unog
mjehura koji se pod utjecajem kolecisto-
kinina stee, te protiskuje nakupljenu u
unim vodovima u dvanaesnik.
KOLENHIM, v. potporno stanije.
KOLESTEROL, organski spoj iz skupine
steroida (isp.). Nalazi se u membranama
ivotinjskih stanica, u ivanom tkivu i
krvnoj plazmi. Znaajan je i kao ishodina
molekula u sintezi nekih hormona.
KOLOIDNE OTOPINE, otopine koje sa-
dre otopljene tvari iji je promjer estica
izmeu 1 i 100 nm. Takve estice naziva-
mo koloidnim esticama. Stanina otopina
je koloidna otopina ije su koloidne estice
molekule proteina, nukleinskih kiselina,
itd.
KOLONIJA, nakupine jednostaninih or-
ganizama meu kojima nema podjele rada,
ve svaka stanica samostalno obavlja sve
68
ivotne funkcije. Oblikom mogu biti nitas-
te, ploaste ili kuglaste.
KOLONIJALNA TEORIJA O POS-
TANKU METAZOA, v. hipoteze o pos-
tanku mnogostaninih ivotinja.
KOLUTIAVCI (Annelida), bezkralje-
njaci iz skupine mnogokolutiavaca. Naj-
vie ih ivi u moru, a manje u kopnenim
vodama ili na vlanim stanitima. Prema
tjelesnoj grai dijele se u tri skupine:
mnogoetinai, maloetinai i pijavice.
Tijelo im je ravnomjerno kolutiavo. U
svakom se kolutiu ponavljaju isti organi.
Na povrini je kutikula i jednoslojni epi-
derm bogat ljezdanim i osjetnim stanica-
ma. Pokreu se stezanjem prstenastih i
uzdunih miia. ivani sustav je ljestvi-
av. Vodeni kolutiavci diu pomou kr-
ga, a kopneni (gujavica) povrinom vlane
koe. Optjecajni sustav je zatvoren. U krvi
se nalazi hemoglobin. Za izluivanje imaju
po jedan par metanefridija u svakom
kolutiu. Morski su kolutiavci razdvojena
spola i razvijaju se preko liinke trohofora.
Slatkovodni i kopneni kolitiavci su dvos-
polci.
KOLJENO, v. filogenetski sustav.
KOMENZALIZAM, v. simbioza.
KOMPETICIJA (nadmetanje), suparni-
tvo u istom okoliu meu prekobrojnim
jedinkama za hranom, ivotnim sklonitem
ili/i spolnim partnerom. Kompeticija je
najjai biotiki imbenik unutar jedinki iste
vrste (intraspecijska kompeticija). Nadme-
tanje je esto i meu jedinkama razliitih
vrsta (interspecijska kompeticija).
KOMPLEMENTARNE BAZE, odgova-
rajue duine baze koje u molekuli DNA
dolaze uvijek jedna nasuprot drugoj. Nasu-
prot jedne purinske baze iz jednog polinu-
kleotidnog lanca dolazi pirimidinska baza
drugog polinukleotidnog lanca. Tako nasu-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

prot adenina uvijek stoji timin, a nasuprot KONTRAKTILNA VAKUOLA, v. ste-

gvanina citozin i time ine komplemen- ljivi mjehuri.
tarne parove AT i GC. Po principu kom-
KONVERGENCIJA, pojava morfoloke
plementarnosti sintetizira se i molekula
slinosti filogenetski, tj. srodstveno udalje-
RNA na matinoj polumolekuli (jednom
nih grupa organizama, isp. konvergentna
lancu) DNA, ali se pri tome u molekulu
evolucija.
RNA umjesto timina uvijek ugrauje ura-
cil. Taj se proces naziva prepisivanje KONVERGENTNA EVOLUCIJA, po-
(transkripcija) DNA u RNA. java kada pripadnici razliitih skupina
organizama u evoluciji steknu sline spe-
Komplementarne baze cijalne prilagodbe za ivot u odreenim
uvjetima, kao npr. ribe i pliskavica.
Purinske Pirimidinske Simbol
KONZERVIRANJE (lat. conservatio =
adenin timin A-T uvanje), proces nastajanja fosila isuiva-
njem, smrzavanjem ili uvanjem u smoli.
gvanin citozin G-C
U pustinjskoj su se klimi organizmi isui-
vali i mumificirali. U ledu i smrznutoj
zemlji (Sibir, Aljaska) naeni su ostaci
mamuta. Manji su se organizmi, primjerice
kukci, ouvali u jantaru, upavi u smolu
crnogorice koja se skrutnula.
KONZUMENTI, potroai (isp.) hrane u
prirodi, ivotinje.
KONJUGACIJA (lat. coniunctio = spa-
janje), nain spolnog razmnoavanja u
nekih bakterija, alga i praivotinja (v. tre-
petljikai), tj. izmjena genetikog materi-
jala sadranog u mikronukleusu. Proces
konjugacije zapoinje spajanjem dvije jed-
Pojednostavljeni prikaz sinteze inke i stvaranjem citoplazmatskog mosti-
RNA prema kalupu jednog lanca DNA: a. Tako spojene jedinke nazivaju se ko-
njuganti. U svakoj se jedinki mikronukleus
Komplementarne baze podijeli 3 puta. Jedna od dioba je mejoti-
ka. Od svih 8 nastalih mikronukleusa
Purinske Pirimidinske Simbol ostaju samo 2; drugi se razgrade i nestaju.
Od 2 haploidne jezgrice koje su ostale
adenin uracil A-U jedna je pokretna ili migrirajua jezgrica, a
gvanin citozin G-C druga nepokretna ili stacionarna. Migri-
rajui mikronukleus iz svakog konjuganta
preko citoplazmatskog mosta prelazi u
KOMPOSTIRANJE, proizvodnja kom- suprotnu jedinku. Spoji se sa stacionarnom
posta iz organskog otpada truljenjem uz jezgrom u zigotu. Tako se izmeu dvije
pomo bakterija razlagaa. jedinke izmijeni nasljedna tvar. Nakon
KONIDIOSPORE, v. penicilijum.

69
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
toga se jedinke razdvoje i tada se nazivaju
egzokonjuganti.
KONJUGANTI, v. konjugacija.
KOPITARI NEPARNOPRSTAI, veliki
biljojedi iz skupine sisavaca. Na nogama
imaju 1 ili 3 prsta obloena ronatim
kopitom. Kopita su graena od keratina.
Srednji je prst najjai i nosi masu itavog
tijela. Poznatiji su npr. konj, magarac,
zebra i nosorog.
KOPITARI PARNOPRSTAI (papkari),
biljojedi iz skupine sisavaca. Obino hoda-
ju na 2 prsta: trei i etvrti su vei od
ostalih i nose itavo tijelo. Dijele se na
nepreivae (svinje i vodenkonji) i prei-
vae (deve, jeleni, irafe, antilope, koze,
ovce, bivoli). Preivai ive u stadima. U
zubalu nemaju gornjih sjekutia ni onja-
ka. eludac im je prilagoen na preiva-
nje. Mnogi imaju rogovlje.
KOPLJAA, v. svitkoglavci.
KOPRIVNJAA, (urtikarija), oblik aler-
gijske reakcije koji se javlja kao preosjet-
ljivost na neke vrste hrane (maline, jagode,
sir, rakovi), ali moe biti izazvana i fizi-
kim faktorima, npr. hladnoom i topli-
nom kao i ujedima i ubodima insekata.
Pojavljuje se kao mali crvenkasti otoci na
koi koji svrbe.
KORA, kono stanije odrvenjelih biljnih
organa, viegodinje stabljike i viegodi- KORJENONOCI (sluzavci), praivoti-
njeg korijena.
KORALJI, ivotinje iz skupine arnjaka.
ive u morima, pojedinano ili u zadru-
gama. Svi su polipi. Veina ima vrsti
vanjski i unutarnji kostur od kalcijeva
karbonata. Stvaraju koraljne grebene i
otoke - atole. U Jadranskom moru poznati
su crveni koralj, crvena moruzgva i smea
vlasulja.
70
KORIJEN, jedan od tri temeljna organa
kopnenih biljaka. Uvruje izdanak, ops-
krbljuje biljku vodom i mineralima koje
upija korijenovim dlaicama. Razlikuje-
mo: pravi korijen koji se razvija iz klici-
nog korijenka, a imaju ga sve golosjeme-
njae i dvosupnice, tj. sve biljke koje rastu
i u debljinu; upavo (pridolo, adventivno)
korijenje u papratnjaa i jednosupnica
izrasta naknadno jer njihov korijen ubrzo
propada zbog nemogunosti rasta u deb-
ljinu. Raste u duinu uz pomo tvornog
stanija na svome vrhu. Njeno tvorno
stanije titi korijenova kapa, sloj obamrlih
stanica omoguujui tako prodor korijena i
u tvrda tla.
KORIJENOV TLAK (tlak korijena), po-
zitivan hidrostatski tlak koji vodu iz ko-
rijena tjera prema gore. Iznosi priblino
0.1 MPa i vaan je za dizanje vode u biljci,
do otprilike 1 m, posebno u proljee prije
listanja. Temelji se na procesu aktivnog
izluivanja vode i tvari stanica endoderma
u provodne ile ksilema.
KORIJENOVA KAPA, v. korijen.
KORIJENSKI GOMOLJII (noduli),
nabreknua (kvrice) na korijenu mahu-
narki. Graeni su od biljnih stanica u koji-
ma se nalaze simbiotske duikove bakte-
rije (u obliku bakteroida) koje obavljaju
fiksaciju duika iz zraka.
nje koje se kreu uz pomo pseudopodija.
Veina ih ivi u moru: krednjaci, sunaca i
zrakai. Na povrini protoplazme izluuju
ljuturicu od vapnenca ili silicija. Odumi-
ranjem organizama ljuturice se taloe na
morsko dno tvorei debele naslage. Pozna-
ti su numulitski vapnenci nastali taloe-
njem ljuturica krednjaka numulita. U kop-
nenim vodama ivi ameba, npr. Amoeba
proteus. Povrinu tijela pokriva joj dvo-
slojna lipoproteinska stanina membrana.
Hranu moe uzimati cijelom povrinom
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tijela, procesom endocitoze. Disanje je ae-
robno, a plinovi prolaze procesom difuzije
kroz membranu. Suvinu tekuinu izbacu-
je pomou steljivih mjehuria (kontraktil-
ne vakuole). Razmnoava se obinim dvo-
jnim ili binarnim dijeljenjem. Nametnike
amebe ive u unutarnjim organima ivo-
tinja i ovjeka, kao npr. srdoboljna ameba.
KORMUS (cormus, stablo), biljno tijelo
koje ima razvijene osnovne prehrambene
(vegetativne) organe: korijen, stabljiku i
list. Sve biljke s razvijenim kormusom
zovemo stablaice ili Cormophyta, a danas
im pripadaju papratnjae i sjemenjae.
Meu stablaicama posebno mjesto imaju i
mahovine koje osim obiljeja stablaica
nose i obiljeja steljnjaa ili Talophyta.
One nemaju korijen, niti su im u potpu-
nosti razvijeni stabljika i listovi.
KORNJAE, skupina gmazova s oklo-
pom na kojem se nalaze otvori za noge i
glavu. Oklop je nastao stapanjem konog i
unutarnjeg kostura. Najrazvijeniji je mii
za uvlaenje glave. U ustima nemaju zube,
nego su im eljusti pokrivene ronatim
ploicama. U uhu imaju bubnji. Danas i-
vi oko 250 vrsta. Poznatije kornjae naih
krajeva: barska kornjaa, obina anara u
Dalmaciji i na otocima, a u Jadranu je
esta glavata elva. Kod vrsta koje ive u
vodi noge su se modificirale u peraje, a
enke izlaze na kopno samo da izlegu jaja.
KORONARNA SKLEROZA, taloenje
masnih naslaga (aterona) u koronarnim
arterijama to smanjuje protok krvi pa je
srani mii slabije opskrbljen kisikom i
hranidbenim tvarima.
KORONARNE ARTERIJE, srane arte-
rije, v. krvotok sranog miia.
KORTIKOSTEROIDI (kortikosteroidni
hormoni), hormoni koje izluuje kora
nadbubrene lijezde. Najznaajniji kor-
tikosteroidi su glukokortikoidi (kortizon,
kortikosteron) koji reguliraju promet ug-
ljikohidrata i mineralokortikoidi (aldos-
teron) koji reuguliraju promet iona u
organizmu. Izluivanje kortikosteroida je
pod kontrolom adenokortikotropnih hor-
mona (ACTH) iz adenohipofize.
KORTIZON (kortizol), glukokortikoidni
hormon koji se oslobaa u stresu pospjeu-
jui opi metabolizam, isp. kortikosteroidi.
KOST, najvri dio kostura. Izvana je
obavijena pokosnicom (periost). Graena
je od kotanog tkiva: vanjskog kompak-
tnog i sredinjeg spuvastog sloja. Osnov-
na jedinica je osteon, isp. Na dugim
kostima razlikujemo dva kraja ili epifize i
srednji dio dijafizu koja je ispunjena do
spolne zrelosti crvenom kotanom modi-
nom. Nakon spolne zrelosti kotana mo-
dina se u dugim kostima zamjenjuje mas-
nim tkivom. Kosti sadravaju oko 70 posto
anorganskih tvari (kalcija, fosfora i dr.) i
oko 30 posto organskih tvari (osein). Rast
kostiju omoguuju kotane stanice osteo-
blasti. U kostima se nalaze i stanice koje
razgrauju kotanu tvar - osteoklasti.
KOSTUR, potporanj tijela koji mu daje
vrstou, oblik i omoguuje kretanje, daju-
i oslonac miiima. Razlikujemo vanjski
(egzoskelet) i unutarnji (endoskelet) kos-
tur. Egzoskelet i zatiuje organizam, kao
npr. kod mekuaca i lankonoaca. Kralje-
njaci imaju endoskelet. Kostur ovjeka
ima oko 208 kostiju. Sastoji se od kosti,
hrskavice i ligamenata.
KOTANA MODINA, tkivo koje ispu-
njava modinsku upljinu kosti i prostore
meu gredicama spuvastog kotanog tki-
va. Razlikujemo crvenu, utu i elatinoznu
modinu. U crvenoj modini nastaju eri-
trociti, megakariociti (trombociti) i leuko-
citi granulociti.
KOTANE STANICE (osteociti), stanice
ovalnog oblika koje izgrauju kotano
71
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tkivo. Izluuju krutu meustaninu tvar
koja se sastoji od organskog (protein
osein) i anorganskog (minerali, najee
kalcijev fosfat i kalcijev karbonat) dijela.
KOTUNJAE, najbrojnija skupina riba
(isp.). Imaju kotani kostur. Ljuske na koi
su okruglaste (cikloidne) i eljaste (kteno-
idne), ali ima vrsta i s golom koom. krge
su pokrivene krnim poklopcem. Nemaju
zavojiti zalistak u crijevu. Imaju plivai
mjehur. Oplodnja je vanjska. Razmnoa-
vaju se jajima. Poznatije su kotunjae u
kopnenim vodama: aran, tuka, som,
pastrva, grge, klen. Od morskih riba u
Jadranu ive: skua, srdela; zubatac, osli,
kova, list i dr.
KOTILEDONI, v. list.
KOA, vrsta epitelnog ili pokrovnog tki-
va, organ koji pokriva vanjsku povrinu
tijela ovjeka i ivotinja. Njena osnovna
uloga je zatititi organizam od negativnih
uinaka okolia. Vana je u odravanju
stalne tjelesne temperature kod homeoter-
mnih ivotinja, u odstranjivanju tetnih
produkata tvarne izmjene iz tijela, u pri-
manju vanjskih podraaja pomou osjetil-
nih tjeleaca, u izmjeni plinova i dr. Koa
kraljenjaka graena je od vie slojeva koji
izgrauju povrinski dio, pousminu ili epi-
dermu i unutarnji dio, usminu ili dermu.
Moe sadravati lijezde znojnice i lojni-
ce, krvne i limfne ile, razliita osjetilna
tjeleca, ogranke ivaca i masne stanice. U
riba je pokrivena ljuskama, u vodozemaca
je gola, u gmazova je pokrivena ljuskama
ili ploama, u ptica perjem, a u sisavaca
dlakom.
KONO STANIJE, ima prije svega za-
titnu ulogu, a omoguuje izmjenu plinova
izmeu biljke i okolia. Tri su vrste ko-
nog stanija: epiderma, rizoderma i kora.
KRALJENICA (columna vertebralis),
glavni potporanj tijela svih kraljenjaka,
72
sastavljen od veeg broja kraljeaka.
Formira se u tijeku embrionalnog razvoja
kraljenjaka oko svitka, a nastaje od
zametnog listia mezoderma kao i sve
ostale kosti.
KRALJENIKI IVCI, v. modinski
ivci.
KRALJENJACI (Vertebrata), skupina
ivotinja ije tijelo podupire kraljenica.
Pripadaju lubanjcima iz koljena svitkovci,
isp. Potkoljeno kraljenjaka sadri oko
40000 vrsta. Rasprostranjeni su u vodi i na
kopnu. Dijele se na krunouste, ribe, vodo-
zemce, gmazove, ptice i sisavce. Prvi kra-
ljenjaci pojavili su se poetkom paleozoi-
ka.
KRAPINSKI PRAOVJEK, izumrli o-
vjekov predak iji su nalazi pronaeni u
jednoj poluspilji u Krapini (Hrvatsko Za-
gorje). Bio je relativno niskog rasta (do
160 cm) s jakim nadonim lukovima i
izboenim eljustima bez izrazite brade.
ivio je u veim skupinama, bavio se
lovom, hranio se mesom divljih ivotinja,
a koristio je kameno orue i vatru. Starost
tih nalaza procjenjuje se na 70 tisua godi-
na. Pripada tipu neandertalskog praovjeka
koji se danas smatra samo jednom od izu-
mrlih vrsta umnog ovjeka (Homo sapi-
ens).
KRATKOVIDNOST (miopija), poreme-
aj vida u kojem je ona jabuica izdue-
na, te se zrake svjetla pri akomodaciji oka
na daleke predmete lome ve ispred mre-
nice, u staklovini. Na mrenicu pada neo-
tra slika. Kratkovidnost se ispravlja kon-
kavnim leama (negativna dioptrija).
KREBS, H. (1900. 1981.), njemaki
biokemiar, protumaio ciklus limunske
kiseline koji je nazvan i Krebsov ciklus.
KREBSOV CIKLUS (ciklus limunske ki-
seline), jedna od aerobnih faza stanine
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
respiracije ili staninog disanja koja se od-
vija u mitohondrijima. Naziva se ciklusom
jer se sastoji od krune serije biokemijskih
reakcija u kojima se pirogroana kiselina
razlae na molekule ugljik(IV)-oksida i
atome vodika pri emu se oslobodi ener-
gija za sintezu ATP-a.
KREDNJACI, v. korjenonoci.
KREMENA ZEMLJA, v. kremenjaice.
KREMENE BILJKE, v. acidofilne biljke
KREMENJAICE (Diatomeae), jedno-
stanine alge s vrstom, dvodijelnom, pra-
vilno struktuiranom stijenkom uglavnom
(95 %) izgraenom od kremena (SiO2). U
prolosti su sudjelovale u izgradnji naslaga
zemlje koja se zove dijatomejska ili kre-
mena zemlja. Veliki znaaj imaju u prima-
rnoj produkciji hrane. Produkti fotosinteze
su masna ulja i poneki polisaharid, nikada
krob. ive na vrstoj (vlanoj) podlozi ili
kao plankton slatkih voda i mora.
KRILAI, skupina kukaca koji imaju 1 ili
2 para krila ili su im nestala tijekom evolu-
cije. Obuhvaa oko 30 razliitih skupina.
Poznatije su skupine: vretenca (vilin ko-
njic), vodencvjetovi, ravnokrilci (skakavci,
turci, nakaznici, obolari), oharai (bo-
gomoljke, ohari, termiti), grizlice (ui,
tekuti), kornjai (hrutevi, jelenci, strizi-
bube, boje ovice, potkornjaci), leptiri,
dvokrilci (muhe, komarci, obadi), buhe,
opnokrilci (ose, pele, mravi, bumbari).
Zadruni kukci su: mravi, termiti, ose i
pele.
KRIPTINA OBOJENOST, v. zatitna
obojenost.
KRIPTORHIZAM, priroena mana da se
sjemenici ne nalaze u monjama. Sjemeni-
ci nastaju u trbunoj upljini, odakle se dva
mjeseca prije roenja spuste u monju dje-
lovanjem fetalnog testosterona. U oko 5 %
muke djece jedan se testis (rjee oba)
zadravaju u trbunoj upljini. Sjemenici
koji zaostanu najee zakrljaju, pa se
smanjuje rasplodna mo mukarca.
KRITINO RAZDOBLJE TAME, mi-
nimalno razdoblje tame koje zahtijevaju
biljke kratkog dana da bi mogle cvjetati.
Cvjetanje je prvenstveno odreeno traja-
njem razdoblja tame, v. biljke kratkog da-
na i biljke dugog dana
KRITOSJEMENJAE, evolucijski na-
prednije sjemenjae. Prilagoene su ivotu
na svim podrujima na Zemlji. Poznato je
vie od 250 000 vrsta. Cvijet, plodnica i
plod su generativni organi svojstveni krito-
sjemenjaama. Sjemeni su zameci zatvore-
ni ("sakriveni") u plodnici. Plodnica se
razvija u cvijetu kao dio tuka. Prema bro-
ju supki razlikujemo jednosupnice i dvosu-
pnice.
KRIANAC, (hibrid), potomak nastao
krianjem (hibridizacijom), isp. Ima oso-
bine oba genetiki razliita roditelja (isp.
heterozigot).
KRIANJE (hibridizacija), proces mije-
anja nasljea dvaju razliitih roditelja. U
biljnom svijetu kriaju se razliite sorte bi-
ljaka, a u ivotinjskom razliite pasmine,
bilo prirodnim bilo umjetnim putem. ov-
jek primjenjuje umjetno krianje da bi
dobio potomke koji imaju neka, za njega
potrebna i korisna svojstva.
KROKODILI, najrazvijeniji i najvei ivi
gmazovi. Napredak se oituje u grai srca
gdje je klijetka gotovo potpuno podijeljena
na desnu i lijevu stranu. Krokodili su dugi
do 6 m. Masivno tijelo nose kratke noge.
Koa je pokrivena velikim ronatim ploa-
ma. ive u vodama tropskog i suptropskog
pojasa, a njihovi su preci ivjeli na kopnu.
Svi su krokodili grabeljivci. Ne mogu
gutati plijen, ve ga komadaju snanim zu-
bima smjetenim u jako izboenoj njuci.
Razvijena je briga za potomstvo. Poznatije
73
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

su vrste: nilski krokodil, gangeski gavijal, cifian broj i grau kromosoma. Glavni
misisipski aligator, obini kajman. dio kromosoma je dvostruka nit (kromo-
nema) sastavljena od molekula DNA, koja
KROMANJONAC, v. Homo sapiens.
je dijelom ravna a dijelom namotana oko
KROMATIDA, polovica udvostruenog malih grudica bjelanevine (histona), koje
kromosoma. Izgraena je od jedne mole- se nazivaju nukleosomi. Takoer se zamje-
kule DNA i bjelanevina. uju i jae obojena mjesta kromomere, te
utanjeno i neobojeno mjesto privrsnica
KROMATIN, mreica vlakana koju ine (centromera).
DNA i proteini, a nalazi se u jezgri euka-
riota u vrijeme interfaze. Razlikujemo dva nukleosom
tipa kromatina: (s 8 histonskih
molekula)
1. heterokromatin koji je graen od gus-
to zbijenih vlakana i obino se raspo-
reuje uz jezgrinu ovojnicu;
2. eukromatin graen od vlakana rjee DNA
rasporeenih nego u heterokromatinu.
U vrijeme diobe stanice iz kromatina se
formiraju posebne strukture, kromosomi.
spojnice
KROMATSKA ADAPTACIJA, mogu-
histona
nost organizama da mijenjaju boju i tako
koriste razliite dijelove Sunevog spektra.
Graa kromosoma: DNA nit (kromonema) di-
KROMOMERA, v. kromosom. jelom omotana oko nukleosoma
KROMONEMA, v. kromosom. KROMOSOMSKE KARTE, v. geneti-
ke karte.
KROMOPLASTI, stanini organeli, ub-
rajamo ih u skupinu organela iji je zajed- KROSINGOVER (crossing over), pojava
niki naziv plastidi, isp. Sadre biljna boji- izmjene dijelova kromatida izmeu dva
la, crvene karotene i ukaste ksantofile. homologna kromosoma.
Ne sadre klorofil te nemaju sposobnost
fotosinteze. Kromoplasti daju boju mno- kromatide
gim cvjetovima (mauhica, uta perunika i
dr.), biljnim plodovima (rajica, ipak) i
korijenu nekih biljaka (mrkva).
KROMOSOMI S PETLJAMA, v. et-
kasti kromosomi.
KROMOSOMI, posebne strukture koje
postaju vidljive u jezgri eukariotskih stani-
ca u vrijeme mejoze i mitoze. Graeni su konjugirani izmjena odvajanje
od DNA i bjelanevina. U njima su smje- homologni dijelova kromosoma
teni geni, tj. cjelokupna genetika infor- kromosomi kromatida
macija organizma. Svaka vrsta ima spe- profaza I profaza I anafaza I

74
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Crossing over se zbiva za vrijeme diobe
stanice i to u profazi mejoze I, a znaajan
je jer doprinosi genetikoj raznolikosti ras-
plodnih stanica (gameta) koje e nastati di-
obom (isp. i oogeneza i spermatogeneza).
KRSTAICE, skupina zeljastih biljaka
dvosupnica iji su mnogi pripadnici vane
gospodarske biljke. Cvjetovi imaju etiri
lapa i etiri unakrsne latice (ime!), est
pranika (etiri dulja i dva kraa) i plod
suhi pucavac, tzv. komuku ili komuicu.
Kao povre rabe se npr. razliiti kultivari
kupusa: glavati kupus, kelj, cvjetaa, kora-
ba i rotkva, a za proizvodnju ulja uljena
repica. Korovna je biljka rusomaa. Na
endem velebitska degenija je takoer krs-
taica.
KRUENJE TVARI U PRIRODI poi-
nje proizvodnjom hrane iz anorganskih
tvari (H2O, CO2, nitrati itd.) to rade
producenti. Proizvedenu hranu ne koriste
samo producenti za sebe, nego ih konzu-
menti troe jedui biljnu hranu. I produ-
cente (biljke) i konzumente (ivotinje) i
druge reducente nakon prestanka njihova
ivota razlau reducenti (gljive i bakterije)
na anorganske tvari.
KRUNOUSTE (Cyclostomata), najpri-
mitivnija skupina kraljenjaka i najstariji
lubanjci. Nazivaju se i bezeljusti jer
nemaju izgraenih eljusti. ive u moru ili
kopnenim vodama. Dijele se na paklare
(imaju lenu i repnu peraju) i sljepulje
(imaju samo repnu peraju). Paraziti su na
ribama. Na hrskavinoj lubanji nalaze se
okrugla i lijevkasta usta sa ronatim "zubi-
ima" ili kvricama. Svitak imaju cijeli
ivot. Bona pruga im slui kao ravnoteni
organ pri plivanju. Za izluivanje imaju
prvi bubreg, isp. Razdvojena su spola. Iz
oploenih se jaja razvija liinka pokaa.
KRV, jedna od tjelesnih tekuina, protjee
kroz srano-ilni sustav; tekue vezivno
tkivo. Ima vanu ulogu u izmjeni plinova,
prijenosu hranjivih i drugih tvari (hormo-
na, vitamina itd), izluivanju tetnih tvari,
odravanju tjelesne temperature, odranju
koliine vode u tijelu, obrani tijela od
infekcija itd. Krv se sastoji od tekueg
dijela - krvne plazme i triju osnovnih sku-
pina krvnih stanica: eritrocita, leukocita i
trombocita. Ukupni volumen krvi u odras-
le osobe je oko 5 litara.
KRVNA PLAZMA, tekui dio krvi. u-
kasta tekuina sastavljena od 90 % vode, 2
% anorganskih tvari (najvie iona natrija i
klora) i 8 % organskih spojeva (najvie
bjelanevina). Krvna plazma sadri tri vrs-
te bjelanevina: albumine, globuline i fib-
rinogene. Albumini i globulini sudjeluju u
prijenosu hormona, a posebna skupina glo-
bulina, tzv. -globulini ili imunoglobulini
imaju vanu ulogu u obrani organizma
protiv uzronika bolesti. Fibrinogeni su
vani u procesima zgruavanja krvi. Krvnu
plazmu kojoj je odstranjen fibrinogen na-
zivamo krvni serum. Isp. izvanstanina
tekuina.
KRVNA TJELECA, dio krvi; zajedni-
ki naziv za krvne stanice i krvne ploice
ili trombocite. U krvne stanice spadaju
eritrociti ili crvene krvne stanice i leukociti
ili bijele krvne stanice.
KRVNE PLOICE, v. trombociti
KRVNE SKUPINE, podjela krvi prema
bjelanevinama antigenima koji se nala-
ze na membranama eritrocita. Prve anti-
gene otkrio je 1900. godine austrijski
znanstvenik Karl Landsteiner i to A i B
aglutinogene. Neto kasnije otkrio je i
prirodu tzv. Rh-faktora. Na temelju tih
antigena utvren je AB0 sustav krvnih
skupina u kojem se razlikuju 4 osnovne
krvne skupine: A, B, AB i 0 (nula).
Pripadnici krvne skupine A nose na
membranama svojih eritrocita aglutinogen
A, pripadnici krvne skupine B aglutinogen
B, pripadnici krvne skupine AB oba aglu-
75
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tinogena, pripadnici krvne skupine 0 ne-
maju na svojim membranama eritrocita te
aglutionogene. Osim aglutinogena, pripad-
nici pojedinih krvnih skupina sadre u
svojoj krvnoj plazmi i specifina antitijela
koja se zovu aglutinini, a odgovorni su za
reakciju aglutinacije (sljepljivanja) eritro-
cita to izaziva zdravstvene potekoe pa i
smrt, npr. u sluaju transfuzije (davanja)
krvi kada se ne slau krvna skupina dava-
telja i primatelja. Tako pripadnik krvne
skupine A ima anti B aglutinine, tj. anti-
tijela koja nee reagirati protiv vlastitih
eritrocita, ali e reagirati protiv eritrocita
koji sadre aglutinogen B, tj. protiv krvne
skupine B. Pripadnik krvne skupine B ima
anti A (alfa) aglutinine, pripadnik krvne
skupine AB nema aglutinine, a pripadnik
krvne skupine 0 ima i anti A i anti B (beta)
aglutinine.
KRVNI SERUM, v. krvna plazma.
KRVNI TLAK, pritisak krvi na stijenke
krvnih ila. Krvni tlak izraavamo razlom-
kom. U brojniku je sistoliki, a u nazivni-
ku dijastoliki tlak. Normalni krvni tlak u
velikim arterijama iznosi oko 16/10.7 kPa
(stara mjera 120/80 mmHg).
KRVOTOK SRANOG MIIA, pose-
ban hranidbeni ili nutritivni krvotok mio-
karda tj. sranog miia. Sastoji se od
dvije male srane arterije (lijeve i desne) i
dvije male srane vene (koronarne arterije
i vene). Te arterije izlaze iz poetnog di-
jela aorte i dovode srcu krv obogaenu
kisikom (oksigeniranu krv). Protok krvi
kroz lijevu koronarnu arteriju odvija se u
dijastoli, dok je protok kroz desnu koro-
narnu arteriju jednak u sistoli i dijastoli.
KRVOTVORNI (hematopoetski) OR-
GANI, organi specijalizirani u stvaranju
pojedinih oblika krvnih stanica. Eritro-
poetski organi su organi s izrazitom pro-
izvodnjom eritrocita.To su: kotana mo-
dina, dio slezene i jetra. Limfopoeza je
76
stvaranje limfocita. Odvija se u limfnim
vorovima, timusu, i dijelu slezene. Gra-
nulopoeza je stvaranje granulocita. Odvija
se u slezeni i kotanoj modini. Mega-
kariociti su velike stanice koje nastaju u
kotanoj modini, a njihovim raspadanjem
nastaju trombociti ili krvne ploice.
KSENOBIOTIK (gr. xenos = stran),
strana tvar, otrov ili toksikant, koja je
nepotrebna ili tetna za organizam.
KSEROFILNE IVOTINJE (gr. xeros
= suh, filos = prijatelj), ivotinje sunih
podruja. Prilagoeni su na tednju vode
smanjenim izluivanjem. Povrina tijela
npr. kukaca zatiena je hitinom, a gma-
zova ronatim slojem. Mnogi sisavci ne-
maju lijezde znojnice, a tetne tvari izlu-
uju u dehidriranoj formi (npr. pustinjski
mi).
KSEROFITI (gr. xeros = suh, fyton =
biljka), biljke s organima prilagoenim za
preivljavanje u sunim ili pustinjskim uv-
jetima, kao npr. kaktusi, sukulenti, hrast
crnika i medunac.
KSILEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka
ija je funkcija provoenje vode i mine-
ralnih tvari iz korijena prema ostalim di-
jelovima biljke. Graen je od provodnih
elemenata - traheja ili traheida.
KTENIDIJE, organi (krge) za disanje
kod veine mekuaca. Po obliku su lis-
tiave ili nitaste. Dobro su prokrvljene.
Voda ih oplakuje a kisik difuzijom prelazi
u kapilarni sustav i dalje se raznosi po
tijelu.
KUGA, teka zarazna bolest uzrokovana
bakterijama.
KUKCI (Insecta), najbrojnija skupina i-
votinja; ne samo unutar lankonoaca, isp.
Poznato oko 800 000 vrsta. Prilagoeni su
na razliite naine ivota, prehrane, kreta-
nja i razmnoavanja. Tijelo je podijeljeno
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
na glavu, prsa i zadak. Na glavi imaju 1
par ticala i 1 par sloenih oiju. Oko usta
su 3 para usnih organa koja mogu biti za:
grizenje (hrut), bodenje (komarac), liza-
nje (pela), sisanje (leptir). Prsa ine 3
kolutia i nose 1 ili 2 para krila te 3 para
nogu (za tranje, kopanje, plivanje ili ska-
kanje). Postoje i kukci bez krila, tzv.
bezkrilci. Tijelo pokriva hitinska kutikula.
U glavi je trodjelni mozak. Na njega se
nastavlja ljestviava ivana vrpca trbu-
nom stranom tijela. Dobro su razvijena
osjetila za opip, ravnoteu, sluh, toplinu,
njuh, okus i vid. Oi se sastoje od velikog
broja okaaca, v. rakovi. Zvune signale
primaju pomou timpanalnih organa, isp.
Diu uzdunicama koje se otvaraju parnim
oducima na zatku. Krvni optok je otvoren
i jednostavan. Na lenoj je strani ila koja
ini srce. Krv ne prenosi kisik. Za izlui-
vanje imaju Malpighijeve cjevice. Kukci
su razdvojenog spola. Razmnoavaju se
jajima. Oplodnja je unutarnja. enke odla-
u oploena jaja na razliita mjesta prema
nainu ivota. Liinke se presvlae nekoli-
ko puta i tada mogu rasti. Razvojni stadiji
kod potpune preobrazbe su: jaje, liinka,
kukuljica i odrasli kukac. Kod nepotpune
preobrazbe nema stadija kukuljice. Sis-
tematski se kukci dijele na bezkrilce i
krilae. Mnogi su nametnici i prenosnici
uzronika bolesti (komarac malariar ma-
larije, muha ce-ce bolesti spavanja, u pje-
gavog tifusa, buha kuge). Neki uzrokuju
tete u poljoprivredi i umarstvu.
KUKCOJEDI, skupina primitivnih kop-
nenih sisavaca s kratkim otrim zubima.
Imaju slab vid, pa kukce i male ivotinje
love uglavnom pomou osjetila njuha. Nji-
ma pripadaju jeevi, krtice i rovke. Neki
spavaju zimski san.
KULTIVAR, v. svojta.
KULTURA STANICA, v. kultura tkiva.
KULTURA TKIVA, uzgoj stanica i tkiva
izvan organizma na posebnim hranjivim
podlogama u strerilnim uvjetima.
KUTIKULA (gr. deminutiv od kutis =
koa), votana prevlaka epidermalnih sta-
nica koja zatiuje biljku od prevelikog
gubitka vlage. Kod bezkraljenjaka vanj-
ski ronati, bjelanevinasti zatitni sloj.
Kutikula titi tijelo, npr. metilja, da ga ne
razgrade probavni enzimi. Kod vodenih
biljaka ne postoji.
KVADRATNA KOST, v. guteri i zmije.
KVAEVE GLJIVICE (saharomiceti),
jednostanine gljivice mjeinarke koje
stvaraju kolonije u obliku razgranatih la-
naca. Razmnoavaju se pupanjem, rijetko
askosporama. Vrsta vinski kvasac (Sacha-
romyces ellipsoideus) uzronik je alkohol-
nog vrenja, procesa u kojem se anaerobno
razgrauje eer glukoza do alkohola eta-
nola uz oslobaanje ugljikovog dioksida i
energije:
enzimi
C6H12O6 2C2H5OH + 2CO2 +
+ energija
Pivski ili pekarski kvasac (Sacharomyces
cerevisiae) jedna je te ista vrsta koja tako-
er razgrauje glukozu na etanol i ugljikov
dioksid.
L
LAKTOZA (mlijeni eer), kemijski
spoj ugljikohidrat iz skupine disaharida,
sloenih eera graenih od dvije mole-
kule jednostavnih eera. Laktoza se sasto-
ji od jedne molekule glukoze spojene s
jednom molekulom galaktoze.
77
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
LAMARCK, J., (1744. 1829.), francuski
zoolog tvorac prve potpune teorije evolu-
cije nazvane lamarkizam.
LANDSTEINER, K., (1868. 1943.),
austrijski istraiva koji je 1900. god. ot-
krio prve antigene, a 1940. god. zajedno s
Winerom otkrio Rhesus faktor.
LAP, v. cvijet.
LATERALNI MERISTEMI, v. boni
meristemi
LATIMERIJA, v. resoperke.
LEA (lens), nalazi se odmah iza arenice
i zjenice. Privrena je naokolo tankim
nitima cilijarnog tijela koje mijenja sferni
oblik lee i tako je prilagoava (akomodi-
ra) za gledanje blizu odnosno daleko. Pro-
stor izmeu ronice i lee - prednja ona
komorica - ispunjen je onom vodicom.
Iza lee je stranja ona komora ispunjena
staklovinom.
LENA MODINA, (kraljenina mo-
dina, medulla spinalis), sastavni dio sredi-
njeg ivanog sustava svih kralje-njaka.
U ovjeka je smjetena u gornje dvije
treine kraljeninog kanala. Kao i mozak
graena je od sive tvari koju ine tijela
ivanih stanica i bijele tvari koju ine
ivana vlakna. Vanjski dio ini bijela, a
unutarnji dio siva tvar (u obliku leptira). U
lenu modinu ulaze i izlaze ivana vlak-
na na prednjim i stranjim rogovima. To
su osjetilna i motorika vlakna refleksnih
lukova. Kroz sredinu sive tvari prolazi sre-
dinji kanal ispunjen modano kralje-
nikom tekuinom (cerebrospinalni likvor)
koji povezuje lenu modinu sve do up-
ljih komora unutar velikog mozga ispunje-
nih tekuinom (likvorom).
Van LEEUWENHOEK A., (1632.
1723.), nizozemski prirodoslovac koji je
1674. god., konstruiravi mikroskop s jed-
78
nom leom, prvi ugledao ivi jednostani-
ni organizam.
LENTICELE, pore na oplutjelim tkivima
iji se otvor ne moe regulirati, npr. pore
na kori bazge.
LEPIRNJAE, skupina preteno zeljastih
biljaka dvosupnica. Listovi su im perasto
sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni. Vjeni
ima leptirast oblik (ime!) i sastoji se od pet
latica. Plod je mahuna, pa se zovu i mahu-
narke. Lepirnjaama pripada nae poznato
povre, grah, graak, bob i lea. Mnoge se
vrste uzgajaju za ishranu domaih ivoti-
nja, npr. djetelina i lucerna. Lepirnjae su
vane i zbog simbioze s bakterijama, v.
nitrogene bakterije.
LEPRA (guba), teka i dugotrajna, bak-
terijama uzrokovana bolest.
LETALITET, smrtnost.
LETALNE ILI SMRTONOSNE MU-
TACIJE, mutacije koje obino dovode do
smrti organizma.
LEUCIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
LEUKEMIJA, rak bijelih krvnih stanica.
Karakterizira je nenormalan rast i razvoj
limfocita (limfatina leukemija) ili neutro-
filnih leukocita (mijeloina leukemija).
Karakterizira je smanjena otpornost na
infekcije, irevi u ustima, poveanost lim-
fnih vorova i slezene i opa slabost.
LEUKOCITI (bijele krvne stanice) se
dijele po obliku jezgre na segmentirane i
nesegmentirane te da li imaju zrnca (gra-
nule) u citoplazmi nekih stanica (granu-
lociti) ili ne (agranulociti). Eozinofilni,
bazofilni i neutrofilni leukociti, koji su
dobili imena prema afinitetu na kisele i
lunate boje, su segmentirani granulociti.
Nesegmentirani leukociti, agranulociti, su
monociti i limfociti.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Neutrofili i limfociti igraju vanu
ulogu u zatiti tijela. Neutrofili imaju spo-
sobnost fagocitoze (isp.), a limfociti protu-
tijelima tite tijela od zaraze. Isp. krvna
tjeleca.
LEUKOCITOZA, stanje poveanog broja
leukocita u krvi. Uzrok moe biti u infek-
ciji odnosno u poveanoj obrambenoj akti-
vnosti zaraenog tijela.
LEUKOCITURIJA, pojava leukocita u
mokrai kod nekih bubrenih bolesti.
LEUKOPENIJA, stanje smanjenog broja
leukocita u krvi. Moe biti uzrokovana
zraenjem, razliitim otrovima, lijekovima
i dr.
LEUKOPLASTI, stanini organeli, ubra-
jamo ih u skupinu organela iji je zajed-
niki naziv plastidi (isp.). Ne sadre biljna
bojila. Dolaze u svim biljnim dijelovima
(bezbojna primarna kona tkiva listova i
stabljika), a preteito se nalaze u spremi-
nim tkivima i organima (sjemenke, gomo-
lji, korijen) biljaka. Leukoplaste u kojima
se eer pretvara u krob u obliku velikih
krobnih zrnaca nazivamo amiloplasti.
LEYDIGOVE STANICE, v. intersticij-
ske stanice.
LH (luteinizirajui hormon), jedan od tri
gonadotropna hormona kojega izluuje
prednji reanj hipofize (adenohipofiza). U
mukaraca je hormon LH nazvan hormon
za stimulaciju intersticijskih stanica
(ICSH).
LIGAMENTI (sveze), najmeki dio kos-
tura. Graeni su od vrstog vezivnog tkiva
u kojem ima elastinih niti. Ligamenti
omoguuju pokretljivost zglobova uprav-
ljanu kontrakcijom miia.
LIKOVNICE, v. potporno stanije.
LIMBINI SUSTAV, dio velikog mozga
u kojem se procjenjuju doivljaji i osloba-
aju emocionalne reakcije, npr. bijes i
veselje, a impulsi utjeu i na rad npr. srca,
crijeva i une vreice. Limbini sustav
ulazi u sastav modanog debla.
LIMFA, tjelesna tekuina koja tee lim-
fnim ilama, a po sastavu se razlikuje od
krvi jer ne sadri eritrocite. Tee u jednom
smjeru, od tkiva prema srcu, a glavna joj je
uloga donoenje suvine tkivne tekuine u
krv. Sudjeluje i u prijenosu probavljenih
masti iz crijevnih resica u krvotok.
LIMFATINA LEUKEMIJA, v. leuke-
mija.
LIMFATINE STANICE, stanice u koje
su ukljueni svi razvojni oblici limfocita,
stanica nositelja tzv. specifine imunosti.
To su limfociti B, limfociti T i limfociti 0.
LIMFNI VOROVI, nakupine limfnoga
tkiva u vezivnoj ahuri razmjetene po i-
tavom tijelu. Njihov broj je kod pojedinih
ljudi razliit (na crijevu ovjeka ih ima
oko 30 000). Mnogo ih je na mjestima gdje
je mogu prodor zaraznih klica (u pluima,
crijevu te ispod povrine koe). Pojedini
limfni vor sastoji se od kore i sri, a u
voru je vie limfatinih voria (folikula)
u ijim sreditima se nalaze matine sta-
nice za stvaranje limfocita.
LIMFOCITI 0, vrsta leukocita, "stanice
ubojice" (limfociti K i NK), sudjeluju u
specifinoj i nespecifinoj staninoj imu-
nosti.
LIMFOCITI B, vrsta leukocita, nositelji
tzv. humoralne imunosti, jer nakon to su
bili u kontaktu s nekim antigenom (npr.
mikrobom) sazrijevaju u plazma - stanice
koje proizvode razliite vrste specifinih
protutijela (antitijela), bjelanevina nazva-
nih imunoglobulini (Ig), isp.
LIMFOCITI T, vrsta leukocita, nositelji
tzv. stanine imunosti organizma jer je
posredovana stanicama (limfocitima). Raz-
79
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
likujemo regulacijske (pomagake i supre-
sijske) i izvrne (efektorske) limfocite.
LIMFOCITI, v. leukociti.
LIMFOCITOZA, stanje porasta broja
limfocita u krvi.
LIMFOPENIJA, stanje smanjenog broja
limfocita u krvi.
LIMFOPOEZA, v. krvotvorni organi.
LINEARNI POREDAK GENA, geni su
u kromosomima pravilno poredani u nizu,
linearno, to je dokazao Morgan na teme-
lju krosingovera (isp.).
LINIJA, v. svojta.
LINNE, C., (1707.-1778.), vedski priro-
doslovac, osniva taksonomije ili sistema-
tike. Zasluan za uvoenje binarne nomen-
klature.
LINJANJE, mijenjanje dlake kod sisava-
ca; najee kao prilagodba na promjene
temperature u okoliu. ivotinje koje ive
npr. u hladnim podrujima imaju debelo
krzno i linjaju se dva put godinje. U jesen
postupno gube tanku ljetnu dlaku i raste
im debela sa zimskom poddlakom. Drugo
linjanje je u proljee, kada nestaje debele
dlake. Ima sisavaca koji mijenjaju dlaku
postupno itave godine bez obzira na godi-
nja doba.
LIPAZE, enzimi iz skupine hidrolitikih
enzima koji sudjeluju u razgradnji lipida
na njihove sastavne dijelove.
LIPIDI, organski spojevi koji sadre ug-
ljik, vodik i kisik, netopljivi su vodi, ali su
topljivi u organskim otapalima. U lipide
ubrajamo i masti koje su po svom kemij-
skom sastavu esteri trovalentnog alkohola
glicerola i viih masnih kiselina. U lipide
ubrajamo i fosfolipide koji izgrauju stani-
ne membrane te steroide u koje ubrajamo
80
spolne hormone, hormone kore nadbubre-
ne lijezde, vitamin D, kolesterol itd.
LIPOPROTEIN MALE GUSTOE
(LDL), estice razliitih masti i bjelane-
vina, prenosi kolesterol iz jetre u ostale
dijelove tijela. Dio prenesenog kolesterola
taloi se u stijenkama krvnih ila i prido-
nosi nastanku ateroskleroze.
LIPOPROTEIN VELIKE GUSTOE
(HDL) uklanja kolesterol iz krvi, prebacu-
jui ga u miie i jetru.
LIPOPROTEIN VRLO MALE GUS-
TOE (HLDL), uklanja kolesterol iz kr-
vi, prebacujui ga u miie i jetru.
LIST, zeleni organ u kojem se odvija foto-
sinteza. Nalaze se na stabljici. Tri su glav-
na dijela lista: plojka, peteljka i podina ili
lisna baza. Mogu biti vrlo razliitih oblika.
Prvi se listovi razlikuju od pravih, to su
supke ili kotiledoni (dijelovi embrija ili
klica). Listovi se mogu preobraziti u trno-
ve, vitice, zatitne i pricvjetne listove te
cvijetne dijelove.
LIAJEVI (Lichenes), ivotni oblici, pri-
mjer simbioze dvaju razliitih organizama
gljive i alge. Gljive su mjeinarke ili
staparke, a alge su jednostanine zelene
ili modrozelene. Udruuju se u spuvasto
tijelo koje takoer zovemo micelij. Alge
pribavljaju organsku hranu za oboje, a
gljive pruaju algama zatitu, vodu i mine-
rale. Alge su zadrale sposobnost samo-
stalnog ivota. Najee se razmnoavaju
soredijima.Neki liajevi imaju plodita po-
put trubica u kojima je himenij s askusima.
Dijele se prema obliku na koraste, lisnate i
grmaste liajeve. Pioniri su vegetacije na
Zemlji.
LITORAL, obalni pojas razine vode za
vrijeme plime i oseke.
LITOSFERA, vrsti dio Zemlje.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
LIZIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
LIZOSOMI, stanini organeli obavijeni
jednostrukom membranom. To su mjehu-
rii koji se odvajaju od Golgijeva tijela, a
sadre hidrolitike enzime. Pomou enzi-
ma razgrauju sloene organske spojeve i
zbog toga imaju funkciju staninog proba-
vila. Oteti li se njihova membrana poinju
razgraivati vlastitu stanicu.
LTH (luteotropni hormon), v. gonadotrop-
ni hormoni.
LUBANJCI, v.svitkovci.
LUES, v. sifilis.
LUGOLOVA OTOPINA, sastoji se od, u
vodi otopljenih, kalijevog jodida (0.66 %) i
joda (0.33 %). Slui za dokazivanje kroba
s kojim daje ljubiastomodru boju.
LUMP BRUSH KROMOSOMI, v. et-
kasti kromosomi.
LUTEINIZIRAJUI HORMON,v. LH.
LUTEOTROPNI HORMON, v. gonado-
tropni hormoni.
M
MAHOVINE, kopnene biljke kojima se
gametofit (steljka ili talus) prilagodio ivo-
tu na kopnu. Na gametofitu razaznajemo
korjenie ili rizoide, stabalce i listie. To
nisu pravi korijen, prava stabljika ili pravi
listii. U odreenom dobu godine na vrhu
stabalca mahovine (nakon oplodnje) razvi-
je se sporofit (sporogon) koji se sastoji od
drka i tobolca za spore. Pioniri su vege-
tacije. Od njih je nastao tresetni ugljen u
prolosti. Danas sudjeluju u stvaranju sed-
renih barijera u vodotocima.
sporangij mejoza
sporogon spore
klijanje
zigota spore
oplodnja proklinica
arhegonij odrasla
(jaje) mahovina
anteridij
(muka gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
MAJMUNI, skupina sisavaca s najrazvi-
jenijim mozgom, oima usmjerenim prema
naprijed, pokretljivim prstima na duga-
kim rukama i nogama te plosnatim nokti-
ma. Razvili su se vjerojatno od primitivnih
kukcojeda. Veinom se zadravaju na dr-
veu. Palac mogu primicati svim ostalim
prstima i tako dobro obuhvaati grane.
Majmuni jedu gotovo sve, plodove biljaka,
kukce, ptice, voe i dr. ive u toplim
dijelovima Azije, Afrike i Amerike. Dijele
se na polumajmune i prave majmune. Po-
lumajmuni su primitivniji i ive na drveu.
Najrasprostranjenija je skupina lemura.
Pravi majmuni se dijele na irokonosce (na
pr. kapucini), uskonosce (npr. makaki, af-
riki mandril) i ovjekolike majmune (npr.
orangutan, impanza, gorila).
MAKIJA, ikara, gusta teko prohodna
uma karakteristina za Sredozemlje.
MAKROELEMENTI, v. elementarni sa-
stav.
81
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MAKROEVOLUCIJA (adaptivna radija-
cija), evolucijski procesi iznad razine vrste
koji vode nastajanju viih sistemskih grupa
odnosno velikih skupina (rodova, porodi-
ca, redova, razreda, koljena).
MAKROMOLEKULE, velike molekule
graene od veeg broja manjih podje-
dinica. Najvanije makromolekule ivih
organizama su nukleinske kiseline i bje-
lanevine. Nukleinske kiseline izgrauje
vei broj nukleotida, a bjelanevine vei
broj aminokiselina.
MAKROMUTACIJE, mutacije u genu
koji kontrolira bitne metabolike procese u
organizmu.
MAKROSPORA, v. sjemeni zametak.
MAKROSPORANGIJ, v. sjemeni zame-
tak.
MAKROSPOROGENEZA, proces kojim
se matina stanica embrijske vreice u bi-
ljaka dijeli mejozom dajui etiri haploid-
ne stanice od kojih tri propadaju, a jedna
se razvija u embrijsku vreicu. Time je ona
jedina preivjela makrospora iz koje e se
razviti enski gametofit (haploidna genera-
cija).
MALARIJA, v. plazmodij.
MALI MOZAK (cerebellum), lei u stra-
njem dijelu lubanje, ispod velikog mozga.
Graen je od vanjske sive i unutarnje bije-
le tvari. Ima dvije hemisfere. Kontrolira
miini tonus, osigurava ravnoteu, koor-
dinira miine kretnje.
MALI (pluni) OPTOK KRVI, deoksi-
genirana (venska) krv se iz srca sistolom
(kontrakcijom) desne klijetke izbacuje u
plunu arteriju odnosno u plua. Tu e se
hemoglobin iz krvi osloboditi vika uglji-
kovog dioksida i obogatiti kisikom (oksi-
genirati). Iz plua se oksigenirana (arterij-
ska) krv vraa u lijevu pretklijetku kroz
82
dvije plune vene. Tijekom sistole lijeve
pretklijetke krv se potiskuje u lijevu klijet-
ku, a odatle snanom kontrakcijom u aortu
tj. u veliki optok krvi.
MALOETINAI, ivotinje iz skupine
kolutiavaca, isp. ive na kopnu i u slat-
kim vodama. Nemaju parapodije, ticala ni
oi. Du tijela su poredane etine. Najpo-
znatija vrsta je gujavica, koja ivi u tlu. Na
pojedinim su susjednim kolutiima jako
razvijene ljezdane stanice koje lue sluz i
stvaraju zadebljanje - pas ili klitelum. Kli-
telum slui pri razmnoavanju i stvara
ovojnicu (kokon) oko oploenih jaja koja
ostavlja u zemlji.
MALOKOLUTIAVCI (Oligomeria),
ivotinje iz skupine bezkraljenjaka. Preci
su im davni kolutiavci koji su preli na
sjedilaki ili polusjedilaki nain ivota.
Postepeno se smanjio broj kolutia, a si-
metrija tijela je kod nekih oblika prela iz
dvobone u zrakastu simetriju. Najpozna-
tiji su lovkai, bodljikai (trp, jeinac,
zvjezdaa i zmijaa), iroglavci, bradnjaci
i streliari. iroglavci (isp.) i bradnjaci su
bilateralno simetrine pokretne ivotinje
koje ruju po morskom dnu.
MALPIGHI, M., (1628.-1694.), talijanski
biolog, mikroskopom prouavao grau i-
votnja i prvi vidio kapilare, te opisao
ivce, kou i bubreg. Po njemu je nazvano
Malpighijevo tjelece u nefronu bubrega i
Malpighijev sloj koe.
MALPIGHIJEVE CJEVICE, organi
za izluivanje i osmoregulaciju tjelesnih
tekuina kod veine lankonoaca: klje-
tara i uzdunjaka. To su cjevasta izboenja
crijeva u tjelesnu upljinu. Produkti izmje-
ne tvari filtriraju se u cjevice i pranje-
njem crijeva izlaze van.
MASLANO VRENJE, stoji u temelju
kvarenja maslaca, ali i fermentacije razlii-
tih sireva (rupice!). Temeljna reakcija je:
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
C6H12O6 2CO2 + 2H2 + energija +
+ 2CH3CH2CH2COOH
maslana kiselina
MASNE NASLAGE (aterom), v. atero-
skleroza.
MASTI, sloeni organski spojevi sastav-
ljeni od trovalentnog alkohola glicerola i
masnih kiselina. U sastavu masnih kiselina
dominiraju zasiene masne kiseline. Ne
otapaju se u vodi, ali se dobro otapaju u
eteru, benzenu, kloroformu i sl. U stanici
slue kao priuva energije.
MATERNICA (uterus), organ u kojem se
razvija plod (kod veine sisavaca). Kod
ena je to krukoliki, miini organ smje- ja testosterona u krvi.
ten u donjem trbuhu. Sastoji se od dna,
tijela i vrata (cervix) maternice. Vrat mate-
rnice vodi u rodnicu. Kroz taj kanal izlazi
menstruacijska krv, a u maternicu ulaze
spermiji. Unutarnja je stijenka maternice
obloena sluznicom (endometrijom) koja
se u vrijeme menstruacije oljuti, a u trud-
noi stvara posteljicu.
MAYER, A., njemaki znanstvenik koji je
istraivao mozainu bolest duhana. Pret-
postavlja da je uzronik te bolesti sitna
bakterija.
MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA, v.
mikrobiologija.
MEDUZA, jedan od morfolokih oblika
kod arnjaka. Izgledom je slina zvonu ili
klobuku. Usna (oralna) strana je u
unutarnjosti, a lovke su na rubu zvona.
Meduza je slobodno plivajui oblik.
MEGAEVOLUCIJA (aromorfoza), evo-
lucija osnovnih i najviih sistematskih
skupina ivoga svijeta prilikom prijelaza
ivog svijeta iz jednog medija u drugi
primjerice iz vode na kopno.
MEGAKARIOCITI, v. krvotvorni organi
i kotana modina.
MEHANIZAM POVRATNE SPREGE
(mehanizam povratne veze), princip na
kojem se temelji rad svih lijezda s unu-
tarnjim izluivanjem. Prema tom principu
svaka promjena koncentracije nekog hor-
mona u krvi utjee na rad hipotalamusa i
hipofize koji e normalizirati koncentra-
ciju tog hormona. Na primjer, smanjena
koliina mukog spolnog hormona testo-
sterona u krvi potaknut e izluivanje fak-
tora oslobaanja gonadotropnih hormona
iz hipotalamusa. Ti faktori potaknut e
izluivanje gonadotropnih hormona iz
adenohipofize koji e zatim poveati izlu-
ivanje testosterona iz testisa. Time e se
ponovno uspostaviti potrebna koncentraci-
MEHANIZAM POVRATNE VEZE, v.
mehanizam povratne sprege.
MEJOZA (zoridbena dioba, redukcijska
dioba), stanina dioba kojom nastaju spol-
ne stanice, gamete. Osnovna znaajka me-
joze je da u njoj dolazi do redukcije broja
kromosoma. Tako iz jedne stanice s diplo-
idnim brojem kromosoma (2n) nastaju 4
stanice s haploidnim brojem kromosoma
(n). Mejoza se sastoji od dvije uzastopne
diobe od kojih je prva redukcijska (mejoza
I), a druga je slina mitozi. Stanice (game-
te) koje nastaju mejozom su genetiki
razliite zbog pojave crossing overa. Pro-
ces nastajanja gameta mejozom naziva se
gametogeneza. Ako nastaju enske game-
te, jajne stanice, govorimo o oogenezi, a
nastaju li muke gamete, spermiji, tada
govorimo o spermatogenezi.
MEJOZA I (prva mejotika dioba), dioba
kojom poinje nastanak spolnih stanica.
Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza I,
metafaza I, anafaza I i telofaza I. Najva-
nija zbivanja u mejozi I su redukcija broja
kromosoma te rekombinacija homolognih
kromosoma (isp. krosingover).
83
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MEJOZA II (druga mejotika dioba), dio-
ba kojom zavrava nastanak spolnih stani-
ca. Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza
II, metafaza II, anafaza II i telofaza II. Zbi-
vanja tijekom mejoze II slina su zbivanji-
ma tijekom mitoze (isp.).
MEKUCI (Mollusca), beskraljenjaci;
najrazvijenija i vrstama najbogatija sku-
pina beskolutiavaca. Poznato je vie od
100 000 vrsta. ive u moru, kopnenim vo-
dama i na kopnu. Najrasprostranjeniji me-
kuci su: puevi, koljkai i glavonoci.
Tijelo je mekano i obavijeno platem.
Plat izluuje vapnenu ljuturu: kod pue-
va jednodjelnu (kuicu) a kod koljkaa
dvodjelnu (koljku). Mekuci su veinom
bilateralno simetrini. Na tijelu se mogu
razlikovati: glava, miiavo stopalo i utro-
bna vrea s unutarnjim organima. Probavi-
lo je prohodno. U ustima je trenica ili
radula. Probava je izvanstanina (u elucu)
i unutarstanina (u probavnoj lijezdi).
Optjecajni sustav je otvoren t.j. krv istjee
iz krvnih ila i oplakuje tkiva i organe.
Srce je graeno od klijetke i jedne ili vie
pretklijetki. Krvni ili dini pigment se
naziva hemocijanin. Organi za disanje su
krge (ktenidije) ili "plua" t.j. dio plata
kod kopnenih pueva. Za izluivanje imaju
metanefridije. ivani sustav se sastoji od
vie parnih ganglija meusobno povezanih
ivanim vrpcama. Osjetni organi su oi,
statocisti, ticala i osfradiji. Mekuci su raz-
dvojena spola, ali ima i dvospolaca. Oplo-
dnja je vanjska ili unutarnja. Liinaki
stadiji su trohofora i velinger-liinka. Me-
kuci su bogati bjelanevinama i vitamini-
ma pa se rabe za hranu.
MELANIN (gr. melas = crn), pigment
crne boje koji se stvara u koi kao zatita
od tetnog djelovanja UV zraka, v. mela-
nociti.
MELANOCITI, stanice koje se nalaze
izmeu bazalnih stanica epiderme koe. U
84
njima se iz aminokiseline tirozina uz po-
mo enzima fenol - oksidaze i drugih sin-
tetizira pigment melanin (crni) i feomel-
anin (crveno - smei ili uti) koji koi daju
boju. Proizvodnja pigmenta u koi pod
kontrolom je hormona - MSH (melanocit
stimulacijski hormon) iz srednjeg renja
hipofize. Pigment se u melanocitu nalazi u
melanosomima koji tite kou od tetnog
djelovanja ultraljubiastih zraka. Pretjera-
no izlaganje koe ultraljubiastim zrakama
moe dovesti do pojave tumora melano-
ma.
MELANOCIT STIMULACIJSKI HO-
RON (MSH), lui ga srednji reanj hipo-
fize, a slui za raspodjelu konog pigmen-
ta melanina, v. melanociti.
MELANOM, maligni tumor koji se naj-
ee javlja u koi, a rjee u mrenici oka.
Tumorske stanice sadre razliite koliine
melanina, v. melanociti.
MELIORACIJE, opseni zahvati isuiva-
nja movarnih terena, dijelova mora i re-
guliranje tekuih voda u svrhu dobivanja
plodnog i obradivog tla.
MEMBRANSKI PROTEINI, proteini
koji dolaze u sastavu stanine membrane.
Neki su proteini samo djelomino uronjeni
u dvosloj fosfolipida dok se drugi proteu
kroz itavu debljinu lipidnog dvosloja
tvorei proteinske kanalie. Neki od njih
su i enzimski aktivni.
MENARHA, prvo menstrualno krvarenje
iz spolovila u djevojica u pubertetu.
MENDEL, G. (1822. 1884.), eki zna-
nstvenik koji je godine 1865. objasnio
mehanizme prenoenja nasljea s roditelja
na potomstvo. Poznati su Mendelovi zako-
ni u kojima je iznio osnovne zakonitosti
nasljeivanja.
MENDELOVI ZAKONI, zakoni naslje-
ivanja koje je postavio Mendel radei
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

pokuse s biljkama. Zakoni vrijede kod bi- skih spolnih hormona. Istovremeno, mater-
ljaka, ivotinja i ovjeka. Postoje tri Men- nica se priprema za prihvat zametka ako
delova zakona: doe do oplodnje. U sluaju da jajace nije
1. Zakon jednolinosti (uniformnosti) F1 oploeno sluznica maternice se ljuti i ta
generacije: kriaju li se homozigotni se pojava naziva menstruacija ili mjese-
roditelji, svi potomci F1 generacije su nica koja se ponavlja u pravilnim razmaci-
meusobno jednaki. ma, obino svakih 28 dana.
2. Zakon cijepanja (segregacije) svojsta-
va u F2 generaciji po stalnim broj-
anim odnosima: meusobnim kria-
njem jedinki F1 generacije nastaju
potomci s razliitim svojstvima i to:
a) kod monohibridnog krianja s
dominacijom u omjeru 3:1 u korist
dominantnog oblika;
b) kod monohibridnog intermedi-
jarnog krianja u omjeru 1:2:1.
3. Zakon nezavisnosti nasljednih faktora:
kada se kriaju jedinke s vie svojs-
tava pojedina se svojstva nasljeuju
nezavisno, to znai da se aleli u
zigoti ne spajaju nego samo mozaino
kombiniraju.
MENINGITIS, upala mozgovnih ovojni-
ca i lene modine mikroorganizmima iz
krvotoka ili onima koji su dospjeli u tijelo
ozljedom glave.
MENORAGIJE, obilne menstruacije koje
traju dulje od sedam dana, uz izbacivanje
veih ugruaka krvi. Mogu biti uzrokovane
hormonalnim poremeajem ili razliitim Prikaz promjena tijekom menstrualnog ciklusa:
patolokim razlozima, kao npr. benignim A - koliine gonadotropnih hormona, B koli-
tumorm maternice, miomom. ine estrogena i progesterona, C - bazalne tem-
perature, D - plodnih i neplodnih dana.
MENSTRUACIJA, v. mjesenica.
Menstrualni ciklus se dijeli u tri
MENSTRUALNI CIKLUS (menstruacij- uzastopne faze. Prva je folikularna faza
ski ciklus), enski spolni ciklus karakteri- koja poinje mjesenicom, tj. menstrua-
ziran periodikim promjenama koje se cijskim krvarenjem (3 do 5 dana). U toj
odvijaju u jajnicima i maternici, a zapo- fazi u jednom mjehuriu zapoinje sazrije-
inju u pubertetu. Tada iz spolnih centara vanje jajne stanice (traje oko 12 dana).
u mozgu dolaze impulsi do hipofize u Druga faza je ovulacijska faza, u kojoj
kojoj se poinju izluivati gonadotropni jajna stanica konano dozre, a zavrava se
hormoni koji pak u jajnicima potiu saz- ovulacijom i traje 2 do 3 dana. Trea je
rijevanje jajnih stanica i izluivanje en- sekrecijska faza, tj. faza s poveanom sek-

85
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
recijom hormona progesterona i estrogena.
Traje 13 do 14 dana. S padom koncen-
tracije estrogena i progesterona nastupa
opet mjesenica.
MERISTEM, v. tvorno stanije.
MEROZOITI, v. plazmodij.
MESOJEDI, v. karnivori, zoofagi.
MESOJEDNE BILJKE, v. karnivorne
biljke.
METABOLINA VODA je voda koja
nastaje tijekom metaboline razgradnje ug-
ljikohidrata, masti i bjelanevina iz hrane.
METABOLIZAM MASTI, skup svih
biokemijskih reakcija u organizmu kojima
se iz masti dobiva energija.
METABOLIZAM PROTEINA, skup
svih biokemijskih reakcija u organizmu
kojima se iz proteina dobiva energija. Me-
tabolizmom proteina upravljaju hormoni iz
kore nadbubrene lijezde.
METABOLIZAM
UGLJIKOHIDRATA, skup svih bioke-
mijskih reakcija u organizmu kojima se iz
ugljikohidrata dobiva energija.
METACENTRIAN KROMOSOM,
kromosom koji ima svoju privrsnicu u
sredini.
METAFAZA, jedna od etapa stanine di-
obe - mitoze u kojoj su kromosomi pravi-
lno smjeteni u sredini stanice u sredinjoj
ili ekvatorijalnoj ravnini privreni za niti
diobenog vretena.
METAFAZA DRUGE MEJOTIKE
DIOBE, v. metafaza II.
METAFAZA I, (metafaza prve mejotike
diobe), jedna od etapa redukcijske diobe
mejoze I u kojoj su konjugirani kromoso-
mi (spareni homologni kromosomi) smje-
teni u sredinjoj ili ekvatorijalnoj ravnini.
86
METAFAZA II, (metafaza druge mejoti-
ke diobe), jedna od etapa mejoze II u
kojoj su jednostruki kromosomi smje-teni
u sredinjoj ili ekvatorijalnoj ravnini. U
metafazi II broj kromosoma u svakoj sta-
nici je polovian (haploidan) s obzirom na
broj kromosoma na poetku mejoze I.
METAFAZA PRVE MEJOTIKE DI-
OBE, v. metafaza I.
METAGENEZA, izmjena nespolne gene-
racije sjedilakih polipa i spolne generaci-
je meduza u ivotnom ciklusu arnjaka,
isp. Polipi mnogih obrubnjaka i renjaka
pupanjem stvaraju meduze koje se otkida-
ju i kada postanu spolno zrele proizvode
jaja i spermije. Nakon oplodnje razvija se
trepetljikava liinka planula koja se
privrsti za dno i razvije u polip.
METAMORFOZA, v. preobrazba.
METANEFRIDIJI, organi za izluivanje
kod mekuaca i kolutiavaca. To su otv-
orene cjevice koje na vrhu imaju trepet-
ljikavi lijevak koji skuplja izluevine iz
tjelesne upljine. U cjevicama se stvara
mokraa i izbacuje kroz otvore metanefri-
dija van.
METANEFROS, v. trei bubreg.
METAZOA, v. mnogostanine ivotinje.
METILJAVOST, v. ovji metilj.
METILJI, beskolutiave ivotinje koje
pripadaju koljenu plonjaka, isp. Opisano
je oko 11000 vrsta metilja koji su na-
metnici u probavilu sisavaca. Tijelo im je
prekriveno kutikulom i imaju prianjalke na
prednjem dijelu tijela. Anaerobni su or-
ganizmi kao i drugi crijevni nametnici.
Dvospolci su i za razvitak im je potreban
barem jedan meudomadar, a najee je
to pu. Najprepoznatljivija vrsta je ovji
metilj, isp.
METIONIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
MEZODERM, srednji zametni listi koji
se formira tijekom druge etape embrional-
nog razvoja, gastrulacije u nekih bezkra-
ljenjaka (npr. jeinaca) i svih kraljenja-
ka. Nastaje iz dijela endoderma koji se
useljava u prostor blastocela. U kraljenja-
ka, iz mezoderma se razvijaju: miii, srce
i krvne ile, kosti, hrskavica, spolne lijez-
de, limfatiki organi itd. Isp. gastrulacija.
MEZOFIL (gr. mesos = srednji, fyllon =
list), tkivo lista koje se nalazi izmeu
gornje i donje epiderme; specijalizirano za
obavljanje procesa fotosinteze.
MEZOFILNE IVOTINJE (gr. mesos
= srednji, filos = prijatelj), ivotinje prila-
goene ivotu na umjereno vlanim stani-
tima. Tu pripada veina kopnenih organi-
zama.
MEZOFITI (gr. mesos = srednji, fyton =
biljka), biljke prilagoene ivotu na umje-
reno vlanim stanitima. Tu pripada veina
naeg listopadnog drvea i kulturnih bilja-
ka.
MEZONEFROS, v. drugi bubreg.
MEZOSOMI, v. bakterije.
MICELIJ, vegetativno tijelo gljiva izgra-
eno od nitastih tvorevina zvanih hife.
Takoer i spuvasto tijelo liajeva (isp.).
MIGRACIJA RIBA, v. selidbe riba.
MIJELOINA LEUKEMIJA, v. leuke-
mija.
MIJELOM, bolest prekomjernog umno-
avanja plazma - stanica u kotanoj modi-
ni.
MIKOPAZMODIJI, v. mikoplazme.
MIKOPLAZME (mikopazmodiji), naj-
manji (0,1 0,3 m) i najjednostavniji
prokarioti (isp.). Njihove stanice sadre i
DNA i RNA, a obavijene su plazmatskom
membranom, ali za razliku od veine osta-
lih prokariota ne sadre staninu stijenku.
Neke mikoplazme uzrokuju bolesti ovje-
ka, ivotinja i biljaka.
MIKORIZA, zdruivanje gljiva i viih bi-
ljaka pri emu hife gljiva obavijaju korje-
nje biljaka preuzimajui ulogu korijenovih
dlaica od kojih su djelotvornije, a za
uzvrat biljke gljive opskrbljuju organskom
hranom.
MIKROBIOCENOZA, biocenoza mikro-
organizama.
MIKROBIOLOGIJA, znanost koja se
bavi prouavanjem mikroskopski sitnih
organizama. Zbog velikog podruja istra-
ivanja i iroke primjene mikrobiologija se
dijeli na mnogo grana, npr. medicinska
mikrobiologija, prehrambena mikrobiolo-
gija, industrijska mikrobiologija itd.
MIKROELEMENTI, v. elementarni sas-
tav.
MIKROEVOLUCIJA, procesi evolucije
u kraim razdobljima koji se zbivaju na
razini postanka vrste, odnosno populacije.
MIKROMUTACIJE, mutacije gdje se te-
ko uspostavi meuodnos izmeu promje-
ne genotipa i neke fenotipske karakteristi-
ke.
MIKROPILA, otvor na sjemenom zamet-
ku, v. tuak.
MIKROSFERE, okrugla tjeleca protein-
skog sastava slina jednostavnim ivim
stanicama. Mikrosfere je u svojim pokusi-
ma dobio ameriki biokemiar Fox. Nje-
govi pokusi pridonijeli su razumijevanju
razvoja ivog svijeta na Zemlji.
MIKROSKOP, instrument pomou kojeg
se mogu promatrati predmeti nevidljivi
ljudskom oku. Svjetlosni mikroskop gra-
en je od mehanikih i optikih dijelova.
Mehaniki dijelovi su podnoje, stalak,
stoli, tubus, veliki i mali vijak. Optiki
87
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
dijelovi su kondenzor s iris-zaslonom,
objektivi, okulari i kod nekih koji nemaju
ugraenu rasvjetu zrcalo. Mehaniki dije-
lovi nose optike dijelove i slue za nji-
hovo pomicanje i namjetanje predmeta
promatranja. Optiki dijelovi omoguuju
osvjetljavanje i poveavanje promatranog
predmeta. kolski mikroskopi poveavaju
400-600 puta, a primjenom posebnih obje-
ktiva (imerzija) do 1000 puta.
U biolokim istraivanjima koriste
se i neki posebni tipovi mikroskopa: fazni
mikroskop, polarizacijski i fluorescencijski
mikroskop. Faznim mikroskopom mogu se
istraivati neobojene stanine strukture
koje se razlikuju samo u indeksu loma
svjetlosti. Polarizacijskim mikroskopom
vidljiva je fina graa i kristalna struktura
preparata na osnovi pojave dvoloma svje-
tlosti pri prolazu kroz preparat. Fluores-
cencijski mikroskop omoguuje otkrivanje
sitnih struktura preparata (stanine bjelan-
evine i dr. molekule) na osnovi fluores-
cencije. Elektronski mikroskop umjesto
vidljive svjetlosti koristi snop elektrona
koji prolazi kroz tanki prerez mikroskop-
skog preparata ija slika postaje vidljiva na
fluorescentnom zaslonu. Umjesto staklenih
lea koje ima svjetlosni mikroskop elek-
tronski mikroskop ima prstenaste elektro-
magnete (elektronske lee). Elektronskim
mikroskopom moemo vidjeti predmete
promjera manjeg od 1 nm. Razliiti mik-
roskopi imaju razliitu mo razluivanja
(isp.).
MIKROSPORA, v. pranik.
MIKROSPORANGIJ, v. pranik.
MIKROSPOROGENEZA, proces kojim
nastaju peludna zrnca (mikrospore), isp.
pranik.
MILLER, S., (ro. 1930.), ameriki znan-
stvenik koji je, imitirajui uvjete koji su
vladali u prvom razdoblju postanka Zem-
88
lje, u laboratorijskim uvjetima dobio ami-
nokiseline i neke druge organske spojeve.
MILLEROV POKUS, v. Miller.
MIMIKRIJA (gr. mimeomai = opona-
am), obiljeje nekih ivotinja da bojom i
oblikom tijela oponaaju druge ivotinje ili
predmete iz svojeg okolia u svrhu zatite
od neprijatelja, predatora.
MINERALI, v. mineralne tvari.
MINERALNE TVARI (minerali), anor-
ganski prirodni spojevi. Pojedini elementi
koji izgrauju minerale su sastavni dio
mnogih, za ivot vanih spojeva. Na pri-
mjer, magnezij (Mg) je sastavni dio kloro-
fila, eljezo (Fe) hemoglobina, kalcij (Ca)
kostiju i zubi, jod (I) je potreban za
stvaranje hormona titnjae, tiroksina, a
mnogi su sastavni dijelovi enzima, npr.
Mg, Fe, bakar (Cu), cink (Zn) itd.
MINUTNI VOLUMEN DISANJA, je
ukupna koliina novog zraka koji svake
minute dospije u dine putove. Jednak je
umnoku dinog volumena i frekvencije
disanja. Normalni dini volumen iznosi
oko 500 ml, a normalna frekvencija disa-
nja oko 12 puta u minuti. Prema tome,
minutni volumen disanja iznosi oko 6000
ml ili 6 litara u minuti (u mirovanju).
MINUTNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi koje srce utisne u krvotok u minuti.
Mijenja se tijekom razliitih aktivnosti
tijela. Umnoak je broja otkucaja srca u
minuti i udarnog volumena srca (npr. 70 x
70 mL = 4900 mL/min).
MIOFIBRILE, tanka proteinska vlakna
koja izgrauju miino tkivo, isp. popre-
no-prugasti mii.
MIOKARD, srani mii.
MIOZIN, bjelanevinasta molekula koja
izgrauje miofibrile, v. poprenoprugasti
mii.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
MIRACIDIJ, v. ovji metilj.
MIII, omoguuju pokretanje tijela i
njegovih pojedinih dijelova, skraivanjem
(kontrakcijom) i oputanjem (relaksaci-
jom). Miii energiju dobivaju razgrad-
njom glukoze (reakcija glikolize) i gliko-
gena. Postoje tri vrste miia: popreno-
prugasti miii, glatki miii i srani mii na znaajka mitoze je da ovom diobom
koji se sastoji od poprenoprugastih meu-
sobno spojenih vlakana, v. poprenopru-
gasti mii. Prijenos podraaja sa ivca na
miino vlakno odvija se na ivano -
miinoj vezi, isp.
MIINA ATROFIJA, krljanje miia
uslijed slabe miine aktivnosti ili pres-
tanka upotrebe pojedine skupine miia.
Mii postaje tanji i slabih kontraktilnih
sposobnosti.
MIINA HIPERTROFIJA, poveanje
miine mase uzrokovano poveanom
miinom aktivnou. Promjeri pojedinih
miinih vlakana postaju vei, poveava se
i ukupni broj miofibrila u vlaknu. Pove-
ava se kapilarna mrea i opskrba kisikom
i hranidbenim tvarima.
MITARENJE, mijenjanje perja kod ptica.
Ptice se mitare jedanput ili dva put
godinje, veinom nakon sezone parenja.
Budui da pero nije iva struktura, ono
otpada, a staro se perje zamjenjuje novim.
Mitarenje kontrolira titna lijezda.
MITOHONDRIJI, stanini organeli koji
se nalaze u citoplazmi eukariotskih stani-
ca. Obavijeni su dvostrukom membranom,
a unutarnjost im je ispunjena itkom
masom koja se zove matriks (matrix). U
matriksu se nalazi DNA, ribosomi, RNA.
Unutarnja membrana tvori mnogostruke
nabore koji mogu biti u obliku grebena i
pregrada (kriste) ili poput cjevica. U
njima se nalaze dini enzimi. U mitohon-
drijima se odvija proces staninog disanja
pri kojem se dobiva energija potrebana za
stanine aktivnosti. Zbog toga se mitohon-
driji jo nazivaju i energetskim centrala-
ma stanice. Imaju sposobnost umnoava-
nja neovisno od diobe stanice.
MITOZA, dioba somatskih (tjelesnih) sta-
nica. Sastoji se od etiri glavne faze: pro-
faze, metafaze, anafaze i telofaze. Temelj-
nastaju dvije stanice koje imaju isti, dvos-
truki (2n) broj kromosoma kao i stanica od
koje su nastale.
MJESENICA (menstruacija), mjeseno
krvarenje kod ena koje se pojavljuje
redovito, svakih 28 dana, osim u trudnoi,
dojenju i klimakteriju. Menstruacijska krv
je razgraena sluznica maternice (endo-
metrij) pomijeana sa krvi iz kapilarne
mree koja je hranila endometrij, v. men-
strualni ciklus.
MJEINICE, v. platenjaci.
MJEINARKE, kopnene gljive s miceli-
jem graenim od vrlo dugih hifa s popre-
nim stijenkama. Spore im se razvijaju u
mjeinicama. Mjeinice struno zovemo
askusima, a spore askosporama. Askusi se
razvijaju na posebno graenom jednosloj-
nom ploditu, himeniju. Imaju izraenu
izmjenu generacija gametangiogamijom i
kariogamijom. Predstavnici mjeinarki su
kvaeve gljivice, zelene plijesni, smrci,
tartufi (gomoljae) itd.
MLIJENI EER, v. laktoza.
MLIJENO-KISELO VRENJE, postu-
pak kojim se dolazi do kislog mlijeka i
kupusa, jogurta, kefira i sl., a uzrokovano
je anaerobnim bakterijama, npr. Lactoba-
cillus bulgaricus i Streptococus lactis. U
osnovi je proces:
C6H12O6 2CH3CHOHCOOH
mlijena kiselina
MNOGOETINAI, ivotinje iz skupine
kolutiavaca, isp. ive u moru kao pokret-
89
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ni ili sjedilaki oblici. Cjevai izluuju oko
tijela cijev od vapnenca. Mnogi ruju po
dnu pravei hodnike. Na svakom kolutiu
imaju parapodije na kojima su etine
(hete). Na glavi su usta, oi, ticala i pipala
(palpi). U Jadranu su poznati: afroditin
palolo i morska gusjenica.
MNOGOKOLUTIAVCI (Polymeria),
najbrojnija skupina beskraljenjaka; pripa-
daju im: kolutiavci i lankonoci. Tijelo
im je bilateralno simetrino i podijeljeno
na kolutie. Unutarnji organi uglavnom
prate vanjski kolutiavi raspored. Svi ima-
ju celom ili sekundarnu tjelesnu upljinu.
Kod lankonoaca kolutiavost nije jasno
izraena.
MNOGOSTANIARI, v. mnogostanine
ivotinje.
MNOGOSTANINE IVOTINJE (me-
tazoa, mnogostaniari), se sastoje od veli-
kog broja specijaliziranih stanica razliitih
oblika. Razlikujemo pet organizacijskih ti-
pova: spuve, beskolutiavce, mnogokolu-
tiavce, malokolutiavce i svitkovce.
MO RAZLUIVANJA, sposobnost mi-
kroskopa da dvije bliske toke prikae
razdvojeno. Svjetlosnim mikroskopom u
najboljem sluaju mogu se razluivati to-
ke udaljene jedna od druge 0,2-0,4 m, a
elektronskim mikroskopom moe se posti-
i razluivanje od 0,2-0,5 nm.
MODEL TEKUEG MOZAIKA, model
membrane koji su zamislili S.J.Singer i
G.L. Nicolson. Prema tom modelu neke
membranske bjelanevine su na povrini
(periferni proteini), a druge su djelomice
ili potpuno uronjene (integralni proteini) u
dvosloj lipida. Raspored bjelanevina u
membrani nije stalan ve se mijenja ovisno
o stanju stanice.
MODIFIKACIJE (somatske varijacije),
nenasljedne promjene organizma nastale
90
pod utjecajem okolia. Na primjer, sobni
jaglac pri temperaturi od 10 C cvate
crveno, a pri 25 C bijelo.
MODROZELENE ALGE (cijanobakteri-
je), jednostanine biljke koje nemaju po-
tpuno izgraenu jezgru i zbog toga ih
ubrajamo u prokariote. U osnovnoj grai
su sline bakterijama, takoer prokariot-
skim organizmima, ali za razliku od bakte-
rija koje sadre bakterioklorofil, modroze-
lene alge sadre klorofil. To su autotrofni
fotosintetski organizmi. Nikad nemaju
bieva. Nemaju plastide, mitohondrije ni
golgijeva tjeleca. Mogu se kromatski ada-
ptirati. Najee se razmnoavaju vegeta-
tivno. Mogu prijei i u trajni oblik, spore.
Kao prvi pravi fotosintetski organi-
zmi, pretpostavlja se da su odigrale odlu-
ujuu ulogu u stvaranju atmosferskog ki-
sika, a time i u razvoju ivota na Zemlji.
Takoer provode fiksaciju duika iz zraka.
Negativni utjecaj ima njihovo naglo vege-
tativno razmnoavanje u moru poznato
pod nazivom cvjetanje mora. Njihova
biomasa na kraju ivotnog ciklusa se i
raspada uzrokujui oneienje.
MOKRAA (urin), izluevina bubrega
kojom se iz organizma odstranjuju ovjeku
suvine i tetne tvari topljive u vodi.
MOKRANA CIJEV (uretra), zavrni
dio mokranog sustava. Po grai i funkciji
razliita je u mukaraca i ena. U muka-
raca slui provoenju i mokrae i sperme,
a u ena samo mokrae.
MOKRANI (urinarni) SUSTAV, sustav
organa koji mokraom izluuje tetne tvari
iz organizma. Kod ovjeka se sastoji od
nekoliko organa koji su smjeteni u trbu-
noj upljini iza potrbunice. To su bubreg,
mokraovod (ureter), mokrani mjehur i
mokrana cijev (uretra).
MOKRANI MJEHUR, neparni uplji
organ smjeten u maloj zdjelici, a slui za
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
skupljanje mokrae nastale u bubrezima.
Prosjeno moe u odrasle osobe primiti
oko 500 mL mokrae. Na izlasku iz mje-
hura je prstenasti mii (sfinkter) koji je
pod nadzorom simpatikusa i parasimpati-
kusa. Sfinkter se otvara refleksno kada tlak
mokrae podrai receptore u stijenci mok-
ranog mjehura. Mokrau iz mokranog
mjehura odvodi izvan tijela neparna mok-
rana cijev (uretra).
MOKRAOVOD (ureter), tanka cijev
duine oko 25 cm koja se obostrano iz
bubrene nakapnice sputa u mokrani
mjehur s njegove gornje strane.
MOLEKULARNA BIOLOGIJA, zna-
nost koja prouava ivotne procese u sta-
nici na razini molekula. Posebice se bavi
prouavanjem odnosa izmeu makromole-
kula DNA, RNA i proteina.
MONERE, v. prokarioti.
MONGOLIZAM, v. Downov sindrom
MONOCITI, pokretni leukociti, spadaju u
velike fagocite - makrofage. Sudjeluju u
imunolokim reakcijama obradom antige-
na ili fagocitiraju raliite estice, ukljuu-
jui mikroorganizme, oteene ili mrtve
stanice i nepotrebne bjelanevine.
MONOHIBRIDNO INTERMEDIJAR-
NO KRIANJE, jedan tip krianja u ko-
jem se prati nasljeivanje jednog svojstva i
u kojem nema dominantnog alela za takvo
svojstvo. I u ovom primjeru krianja kao i
u primjerima krianja s dominacijom, po-
etna roditeljska generacija i generacije
potomaka oznauju se odgovarajuim slo-
vima. Razlika postoji u oznaavanju alela
jer su ovdje aleli podjednako vrijedni te ih
sve oznaujemo malim slovima (a1, a2). U
sljedeem primjeru krianja poetnu rodi-
teljsku P (parentalnu) generaciju ine ho-
mozigotna crvena zijevalica (a1a1) i homo-
zigotna bijela zijevalica (a2a2). Njihovim
krianjem dobit emo u F1 generaciji sve
ruiaste jedinke (a1a2) jer nema dominan-
tnog alela pa se pojavljuje srednji (inter-
medijarni) fenotip. U F2 generaciji, koju
dobijemo meusobnim krianjem jedinki
F1 generacije, pojavljuju se tri fenotipa:
crveni (genotip a1a1), ruiasti (genotip
a1a2) i bijeli (genotip a2a2) u omjeru 1:2:1.
(V. shemu u Dodatku 1.)
MONOHIBRIDNO KRIANJE S DO-
MINACIJOM, jedan oblik krianja u
kojem se prati nasljeivanje jednog svojs-
tva, u ovom primjeru to je visina stabljike
graka. U prikazima krianja poetna rodi-
teljska (parentalna) generacija oznauje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-
ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli
pojedinih svojstava oznauju se slovima i
to dominantni velikim slojevima, a rece-
sivni malim. Visok rast je dominantno
svojstvo te ga oznaujemo velikim slovom
(A), a nizak rast je recesivno svojstvo te ga
oznaujemo malim slovom (a). P generaci-
ju predstavljaju: homozigotni visoki gra-
ak (AA) i homozigotni niski graak (aa).
Njihovim krianjem dobit e se svi visoki
potomci (Aa) koji predstavljaju F1 genera-
ciju. Meusobnim krianjem jedinki F1 ge-
neracije dobiva se potomstvo F2 generacije
u kojem je 75 % jedinki visokog rasta
(AA, Aa; aA), a 25 % jedinki niskog rasta
(aa) to znai da je omjer fenotipa 3:1.
Ako se eli saznati da li je jedinka homo-
zigotna (AA) za dominantno svojstvo ili
heterozigotna (Aa) tada se provodi test
krianje. (V. Dodatak 1.)
MONOMERI, graevne podjedinice poli-
mera, npr. aminokiseline su podjedinice
proteina, nukleotidi nukleinskih kiselina, a
jednostavni eeri polisaharida.
MONONUKLEOTIDI, isto to i nukleo-
tidi.
MONOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
91
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MORFOGENETSKA KRETANJA, v.
morfogeneza.
MORFOGENEZA, proces koji omoguu-
je stvaranje specifinih razvojnih struktura
i oblika kojima se odlikuje svaki organi-
zam. Tijekom razvitka iz zigote viestani-
ni ivotinjski organizmi mitotikim dioba-
ma poveavaju broj stanica koje se pomiu
zauzimajui nove poloaje (morfogenetska
kretanja) i tako stvaraju nove oblike zame-
tka, npr. blastulu, gastrulu, neurulu.
MORFOLOGIJA, znanost koja prouava
izvanjsku grau tijela svih ivih bia.
MORSKA SALATA, v. zelene alge.
MORTALITET (smrtnost), broj smrtnih
sluajeva nekog podruja u odnosu na cje-
lokupno stanovnitvo.
MORULA, v. brazdanje.
MONJA (scrotum), kona vreica u ko-
joj se nalaze testisi.
MOTORIKI IVANI SUSTAV, v.
pokretaki ivani sustav.
MOZGOVNI IVCI, v. modani ivci.
MODANI MOST (pons), nalazi se na
prijelazu srednjeg mozga u produenu
modinu. Kroz njega prolaze ivani puto-
vi koji povezuju produenu lenu modinu
s velikim mozgom.
MODANI (mozgovni) IVCI (nervi
craniales), izlaze iz baze velikog mozga ili
ulaze u njega. Ima ih 12 pari, a prema fun-
kcionalnim znaajkama mogu se podijeliti
na: osjetilne, motorike i mjeovite ivce.
Inerviraju glavu, vrat i unutarnje organe u
prsnoj i trbunoj upljini. Oznauju se
rimskim brojevima od I do XII.
MODANO DEBLO, ine ga meumo-
zak, srednji mozak, modani most i produ-
ena modina. U njemu se nalaze ivana ene su s tri alela - A, B i 0. U jednom
vlakna koja povezuju veliki i mali mozak,
92
te velike motorike jezgre koje imaju va-
nu ulogu u miinim radnjama kao to su:
stajanje, hodanje i sjedenje.
MODINSKI (kraljeniki) IVCI, izla-
ze iz lene modine, izmeu kraljeaka.
Podijeljeni su u pet skupina: 8 pari vratnih,
12 pari prsnih, 5 pari slabinskih, 5 pari
krinih i 2 para trtinih. Nakon izlaska iz
kraljenice, osjetilna i pokretaka ivana
vlakna spajaju se u mjeoviti ivac koji ide
prema periferiji tijela.
MRENICA (retina), trei unutarnji sloj
one jabuice. Sastoji se od fotoreceptora:
tapia i unjia. tapii su osjetljivi na
intenzitet svjetlosti, a unjii na tri osnov-
ne boje (modru, zelenu i crvenu), a njiho-
vim podraivanjem doivljavamo sve boje
u vidljivom dijelu spektra. U mrenici se
svjetlosni podraaj (elektromagnetski va-
lovi svjetla) fotokemijskim procesima u
tapiima i unjiima pretvara u ivani
podraaj i onim ivcem odvodi u sredite
za vid u stranjem renju velikog mozga.
Mjesto na kojem vidni ivac izlazi iz
mrenice naziva se "slijepa pjega". Slika
predmeta koja se stvara na "utoj pjegi" je
realna, umanjena i obrnuta, a u vidnom
sreditu slika se uspravlja i usklauje.
mRNA (glasnika RNK ili gRNK, infor-
macijska RNK ili iRNK, tj. iRNA, mess-
enger RNA), tip ribonukleinske kiseline
ija je uloga da na ribosom donosi infor-
maciju o rasporedu duinih baza u mole-
kulama DNA.
MUKOZA, sluz koju lue sporedne (mu-
kozne) stanice gastrinih lijezda. Mukoza
oblae eluanu stijenku kao obrana od
razgradnje stijenke eluca pepsinom i klo-
ridnom kiselinom.
MULTIPLI ALELI, vie od dva alela ge-
na. Na primjer, krvne grupe ovjeka odre-
organizmu za jedno fenotipsko svojstvo
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
mogu biti najvie dva razliita alela. No
broj razliitih alela u nekoj populaciji ili
vrsti moe biti vei.
MUREIN, v. bakterije.
MUKI SPOLNI HORMONI, v. andro-
geni.
MUKI SPOLNI ORGANI, sastoje se od
unutarnjih organa: sjemenika, dosjemenika
ili pasjemenika, sjemenovoda i pomone
spolne lijezde prostate, te vanjskih orga-
na: spolnog uda i monje.
MUTACIJE (lat. mutare = mijenjati), na-
sljedne iznenadne promjene u genomu.
Ako do promjena doe u tjelesnim stanica-
ma tada ih nazivamo somatske mutacije i
one se ne nasljeuju. Doe li do promjena
u rasplodnim stanicama ili u samoj zigoti
tada se one prenose dalje na potomke. Na
osnovi morfolokih ili kemijskih promjena
kromosoma i gena razlikujemo tri vrste
mutacija:
1. mutacije gena;
2. mutacije grae kromosoma;
3. mutacije broja kromosoma.
S obzirom na uzroke mutacija
razlikujemo spontane mutacije, nenamjer-
no izazvane nekim prirodnim fizikim ili
kemijskim faktorima i inducirane mutacije
koje se namjerno izazivaju umjetnim pu-
tem. initelji koji izazivaju mutacije nazi-
vaju se mutageni faktori, a to su razliita
zraenja dovoljne energije koja mogu iza-
zvati promjene (npr. UV i zrake) te
razliite tvari koje razliitim mehanizmima
takoer mogu izazvati promjene (peroksi-
di, manganovi spojevi, formaldehid, nitriti,
akridinske boje, proflavin itd).
Mutacije su steene promjene koje
je organizam stekao promjenom DNK, od-
nosno gena. Prenose se spolnim nainom
razmnoavanja. Mutacije se uvijek zbivaju
pod odreenim utjecajima, npr. radijacije,
kemijskih tvari itd. Mogu biti pozitivne i
negativne. Pozitivne su mutacije one koje
e pomoi potomcima bolje snalaenje u
okoliu od svojih roditelja nasuprot nega-
tivnih mutacija. Mutacija osigurava naslje-
dnu promjenljivost (varijabilnost), ime se
zapravo omoguuje evolucija.
MUTAGENI FAKTORI, v. mutacije.
MUTANTNI TIP, organizam ili stanica
koja nosi mutaciju.
MUTUALIZAM, v. simbioza.
N
NADCARSTVO, v. filogenetski sustav.
NADMETANJE, v. kompeticija.
NADP (nikotinamid-adenin-dinukleotid-
fosfat), organski spoj koji ima vanu ulogu
u procesu fotosinteze kao prenosilac elek-
trona.
NAMETNICI (paraziti), biljni ili ivotinj-
ski organizmi koji ive na ili u drugom
organizmu (domadaru) hranei se tvarima
iz njihova tijela i to na tetu domadara.
Meu biljkama poznati je parazit potajni-
ca, a meu ivotinjama metilji, trakavice
itd.
NANOSOMIJA, v. patuljasti rast.
NASLJEDNA TVAR ili DNA.
NASLJEDNA UPUTA, zapisana je redo-
sljedom nukleotida u molekuli DNA. To je
uputa koja sadri plan grae, funkcije i
razvoja stanice i cijelog organizma. Ona se
prenosi s generacije na generaciju, a ostva-
ruje se putem sinteze proteina.
NASLJEIVANJE, proces prenoenja
svojstava roditelja na potomke putem ge-
na.
93
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
NASTIJE, organomotorno gibanje biljnih
organa iji je smjer odreen graom orga-
na, a ne smjerom iz kojeg dolazi podraaj.
Veinom su uzrokovana reverzibilnim pro-
mjenama turgora, a dijelom rastenjem. Ra-
zlikujemo: fotonastije (uzrokovano svjet-
lou, a temelje se na rastu, npr. otvaranje
cvjetova), termonastije (uzrokovane razli-
kom u temperaturi), kemonastije (izazvane
kemijskim tvarima), seizmonastije (potak-
nute mahanikim podraajima, kao npr. u
srameljive mimoze, zbog promjena turgo-
ra) i tigmonastije (savijanje vitica rezultat
je promjene turgora).
NATALITET, broj roenih (okoenih) je-
dinki u jedinici vremena prema sveukup-
nom broju jedinki u populaciji.
NEANDERTALAC, v. neandertalski pra-
ovjek.
NEANDERTALSKI PRAOVJEK (ne-
andertalac), izumrli ovjekov predak iji
su prvi ostaci otkriveni u dolini Neander-
talu blizu Dizeldorfa u Njemakoj. ivio
je prije 100 do 150 tisua godina u raz-
doblju gornjeg pleistocena, isp. dodatak 5.
NEISNICA (kloaka), zajedniki otvor
kroz koji izlaze fekalije, mokraa i spolni
produkti kod nekih ivotinja, kao na pr.
kod riba hrskavinjaa, vodozemaca, gma-
zova, ptica i sisavaca koji legu jaja. Kod
beskraljenjaka neisnicu imaju mujaci
nekih oblia.
NEFRON, osnovna graevna i funkcio-
nalna jedinica bubrega. Sastoji se od Bow-
manove ahure, silaznog i uzlaznog kraka
koji su meusobno povezani suenom tzv.
Henleovom petljom. Uzlazni krak ulijeva
se u zajednike sabirne kanalie, koji se
ulijevaju u bubrenu aicu. Kroz silazni
krak i petlju prolazi filtrat pod tlakom u
uzlazni krak nefrona. Stanice koje ine
stijenku nefrona upijaju (reapsorbiraju)
vei dio tvari potrebnih tijelu iz filtrata
94
(sva koliina glukoze te znatne koliine
iona natrija, klora, kalija, vodika, fosfata
zatim aminokiseline i vode). Upijene tvari
ulaze u kapilare, koje su ogranci bubrene
odvodne arterije te kroz stijenke tih kapila-
ra prebacuju se iz nefrona ponovno u krvo-
tok. Dakle, nefroni obavljaju selektivnu
filtraciju krvi, reapsorbiraju u krvnoilni
sustav sve potrebite tvari iz filtrata, a
sekrecijom se oslobaaju iz tijela nepotre-
bne i tetna tvari (npr. ureja), v. glomerul.
Svaki bubreg sadri milijun nefrona.
NEKTAR, v. ljezdano stanije.
NEKTARIJ, v. ljezdano stanije.
NEKTON, ivotinjski organizmi sposobni
da se samostalno i aktivno kreu u vodi,
npr. ribe, neki mekuci itd.
NEODARVINIZAM, novije evolucijske
teorije koje su nastale poslije Darwina, a
smatraju da su selekcija, mutacija, izolaci-
ja i aktivni izbor stanita glavni imbenici
evolucije.
NEOLAMARKIZAM, shvaanje da vrste
evoluiraju pod uinkom raznih imbenika
sredine u kojoj organizmi ive. Oivljava-
nje pretpostavki to je dao Lamarck.
NEOTENIJA, pojava nastupanja spolne
zrelosti i sposobnosti razmnoavanja prije
zavretka preobrazbe liinke u odraslu
jedinku, v. repai. Neotenija omoguuje
tim ivotinjama da nastave ivjeti u vodi.
NESPOLNA GENERACIJA (diploidna
generacija), isp. haploidna generacija.
NEURALNA PLOA, struktura koja na-
staje tijekom embrionalnog razvoja kralje-
njaka. Uz neuralni lijeb i neuralnu cijev
predstavlja osnovu ivanog sustava, moz-
ga i lene modine. Razvija se meu-
sobnom suradnjom dvaju zametnih listia:
mezoderma i ektoderma.
NEURIT, v. ivana stanica.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
NEUROHORMONI (neurotransmiteri),
tvari koje se izluuju iz zavrnih dijelova
aksona, a veu se na specifine receptore
narednog neurona i kemijski ga podrauju.
Sinapsa
Najuestaliji neurohormoni su acetil-holin,
noradrenalin, dopamin itd. Oni se nepre-
stalno sintetiziraju u neuronima te se po-
hranjuju u mjehuriima zavrnih noica
(presinaptiki neuron). Kada elektrini po-
tencijal, nastao na prijemnom dijelu recep-
tora stigne do zavrnih noica, uzrokuje
naglo oslobaanje neurohormona iz mje-
huria u sinaptiku pukotinu. Neurohor-
mon se vee na specifine membranske
neurohormonske receptore sljedeeg neu-
rona. Otvaraju se Na-kanali, te ioni natrija
ulaze iz izvanstanine tekuine u postsin-
aptiki neuron. Neurohormon koji se ve-
zao na receptore postsinaptikog neurona
biva razgraen enzimom koji se oslobaa
iz presinaptikog neurona (enzim za acetil-
kolin je acetil-kolin esteraza). Razlikujemo
eksitacijske (podraivake) neurohormone
(noradrenalin, NA, acetil-kolin, AcH), koji
uzrokuju prijenos podraaja podraiva-
njem postsinaptikog neurona i inhibicijski
(koniki) neurohormoni (gama-aminoma-
slana kiselina), koji mogu zakoiti prije-
nos informacije kroz sinapsu. Inhibicijske
neurohormone lue tzv. inhibicijski neuro-
ni iz zavrnih noica. Oni uzrokuju otvara-
nje ionskih kanala za klor, te e uz katione
natrija u postsinaptiki neuron ulaziti i
anioni klora koji e ponititi pozitivan
naboj uzrokovan ulaskom samo natrijskih
kationa.
NEURON, v. ivana stanica.
NEUROSEKRECIJSKE STANICE, iv-
ane stanice koje na podraaj reagiraju
stvaranjem i izluivanjem hormona, v.
neurosekrecijski faktori.
NEUROSEKRECIJSKI FAKTORI, tva-
ri koje izluuju stanice hipotalamusa i koje
ivanim putem podrauju hipofizu te
kontroliraju izluivanje njenih hormona.
Tako, npr. stanice hipotalamusa izluuju
faktore za oslobaanje gonadotropnih hor-
mona koji potiu hipofizu na izluivanje
gonadotropnih hormona.
NEUROTRANSMITERI, v. neurohor-
moni.
NEUTRALNE MASTI, isto to i masti.
NEUTROFILI, v. leukociti.
NEUTROFILNI LEUKOCITI, glavna
su obrana protiv infekcije bakterijama, jer
ih fagocitiraju i razgrauju u svojim vaku-
olama (fagosomima) pomou probavnih
enzima lizosoma fagocita.
NICOLSON, G.L., v. Singer, S.J.
NIKOTINAMID-ADENIN-DINUKLE-
OTID-FOSFAT, v. NADP.
95
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
NITRIFICIRAJUE BAKTERIJE, v.
duikove bakterije.
NITRIFIKACIJA, proces obogaivanja
tla nitratima. Nitrificirajue bakterije oksi-
dacijom prevode (oksidiraju) amonijak u
nitrite, a nitrite u nitrate dobivajui pri tom
energiju potrebnu za sintezu organskih
spojeva:
2NH3 + 3O2 2HNO2 + 2H2O + energija
(bakterija Nitrosomonas)
2HNO2 2HNO3 + energija
(bakterija Nitrobacter)
Djelovanjem nekih anaerobnih bakterija
mogu je i suprotan proces, denitrifikacija.
NITROFIKSACIJA (nitrogena fiksacija),
svojstvo vezivanja atmosferskog duika i
prevoenje u nitrate i amonijak kojega
imaju neke bakterije i modrozelene alge, v.
duikove bakterije.
NITROGENA FIKSACIJA, v. nitrofik-
sacija.
NITROGENE BAKTERIJE, duikove
bakterije.
NIE BILJKE, v. steljnjae.
NONE (nokturalne) IVOTINJE (nok-
turna, lat. nocturnus = noni), ivotinje
koje su nou aktivne. To su npr. sove i i-
mii.
NODULI, v. korijenski gomoljii.
NOKTURALNE IVOTINJE, v. none
ivotinje.
NONSENSE CODE, v. genetika uputa.
NORADRENALIN, hormon kojeg lui
sr nadbubrene lijezde, a oslobaa se i
na ivanim zavrecima simpatikih iva-
nih vlakana. On se oslobaa pri porastu
tjelesnih potreba za kisikom, npr. zbog
poveanja tjelesne aktivnosti te poveava
udarni volumen srca.
96
NOSITELJ, jedinka s mutantnim alelom
koji nije izraen u fenotipu jer je uz njega
prisutan dominantni alel.
NOSNOPROLAZNICE, stara skupina ri-
ba vana za evoluciju kraljenjaka jer upu-
uju na prijelaz tih ivotinja iz vode na
kopno. Nosne su se upljine (v. ribe) otvo-
rile unutarnjim nosnim otvorima (hoane) u
usnu upljinu. Tako je otvoren nosni put za
udisanje zraka do plua koja su se razvila
od plivaeg mjehura. Danas ivi samo oko
10 vrsta nosnoprolaznica. Dijele se na
resoperke i dvodihalice.
NOVOELJUSKE (grebenke), ptice koje
mogu letjeti jer imaju greben na prsnoj
kosti. Dijele se na dvadesetak skupina.
Neke od njih su: pingvinke, rodarice, gu-
arice, sokolovke, kokoke, dralovke, go-
lubovke, papigovke, djetlovke i vraparke.
NUKLEIN, naziv za kiselu tvar u stani-
nim jezgrama koju je otkrio znanstvenik
Miescher ime je doprinio definiranju nuk-
leinskih kiselina.
NUKLEINSKE KISELINE, sloeni or-
ganski spojevi graeni od: ugljika (C), vo-
dika (H), kisika (O) i duika (N). Otkrio ih
je vicarski znanstvenik Miescher 1869.
god, a nazvao ih je nukleinske kiseline jer
ih je uoio u jezgrama stanica (lat. nucleus
= jezgra). Kasnije je otkriveno da su prisu-
tne i u drugim dijelovima stanice. Poznate
su dvije vrste nukleinskih kiselina: dezok-
siribonukleinska kiselina (DNA) i ribonuk-
leinska kiselina (RNA).
DNA se nalazi u jezgri, mitohon-
drijima i plastidima, a RNA se, osim u tim
staninim dijelovima, nalazi i u citoplaz-
mi. Razlika koja se uoava ve u imenima
nukleinskih kiselina je u tome to u sas-
tavu DNA nalazimo eer dezoksiribozu, a
u RNA eer ribozu. Temeljne graevne
jedinice nukleinskih kiselina su nukleotidi.
Nukleotidi DNA ili dezoksiribonukleotidi
se sastoje od fosfatne skupine, eera dez-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
oksiriboze i jedne od etiriju duinih baza
(adenina, gvanina, timina ili citozina).
Nukleotidi RNA ili ribonukleotidi sadre
fosfatnu skupinu, eer ribozu te takoer
jednu od navedenih duinih baza s razli-
kom da se uvijek umjesto timina pojavljuje
uracil. Molekulu DNA tvore dva polinu-
kleotidna lanca obino spiralno uvijena, a
molekulu RNA jednostruki lanac koji sa-
dri manji broj nukleotida.
NUKLEOID, struktura koja se nalazi u
sastavu prokariota. Izgraen je od dugake
molekule DNA zatvorene u prsten i gusto
sklupane. Po funkciji odgovara jezgri
odnosno kromosomu eukariotskih stanica
jer predstavlja nasljednu tvar stanice.
NUKLEOLUS, v. jezgrica.
NUKLEOPROTEINI, sloeni organski
spojevi graeni od nukleinskih kiselina
(DNA ili RNA) i proteina. Nukleoproteini
s DNA dolaze u sastavu jezgre (u kromo-
somima), a nukleoproteini s RNA dolaze
uglavnom u citoplazmi, npr. u sastavu ri-
bosoma.
NUKLEOSOM, okruglo tjelece, osnov-
na je jedinica kromatina. Sastavljen je od
osam histonskih molekula koje su obavije-
ne dvostrukom zavojnicom DNA.
NUKLEOTID, osnovna graevna jedinica
nukleinskih kiselina, spoj triju molekula:
purinskih ili pirimidinskih duinih baza,
eera pentoze (eer s pet C atoma) i fos-
forne kiseline, npr. ATP. Spajanjem dvaju
nukleotida nastaje dinukleotid, triju trinuk-
leotid, a vie nukleotida polinukleotid.
NUKLEOZIDI, organske tvari nastale
spajanjem purinskih ili pirimidinskih baza
sa eerima i to C-N vezom. To su npr.
adenozin (adenin + riboza) i gvanozin
(gvanin + riboza) kao derivati purinskih
baza te citidin (citozin + riboza) i uridin
(uracil + riboza) kao derivati pirimidinskih
baza.
NUKLEUS, v. jezgra.
O
OBLENJACI (Aschelminthes), beskralje-
njaci iz skupine beskolutiavaca. Nas-
tanjuju mora i kopnene vode ili su na-
metnici. Tijelo je pokriveno kutikulom.
Probavilo je prohodno: imaju usni i cri-
jevni (izmetni ili analni otvor). Tjelesna
upljina (pseudocel) je dobro razvijena.
Nemaju sustav za optjecanje ni disanje
(diu preko koe). Imaju ivani sustav i
osjetne organe. Organi za izluivanje su
protonefridiji. Uglavnom su razdvojenog
spola. Najrasprostranjeni su oblii.
OBLII, ivotinje iz skupine oblenjaka.
Poznato je vie od 10000 vrsta. Najpozna-
tiji nametniki oblici su djeja glista i za-
vojita trihina, isp.
OBRUBNJACI, ivotinje iz skupine ar-
njaka. Svi obrubnjaci osim hidra su morski
organizmi. Obrubnjaci ive kao polipi, ili
meduze, a mogu izmjenjivati generacije.
Veinom stvaraju zadruge. Pojedini polipi
u zadruzi nazivaju se hidranti.
OCELE, jednostavne oi, isp. virnjaci.
OCTENO VRENJE, postupak je pretva-
ranja alkohola u ocat uzrokovan aerobnim
bakterijama, a u temelju je reakcija:
C2H5OH + O2 CH3COOH + H2O +
+ energija
ONA JABUICA, je kuglasto tijelo
promjera oko 25 mm. Vanjski dio one
jabuice sastoji se od tri koncentrina sloja
tkiva: bjeloonice, ilnice i mrenice.
97
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
Unutarnjost je ispunjena staklastim tijelom
(staklovinom).
ONA PJEGA (stigma), organel za pri-
manje svjetlosnih podraaja kod prai-
votinja, npr. euglene. To je uleknue na
pelikuli ispunjeno crvenim pigmentom ka-
rotinom.
ODABIR, isto to i prirodni odabir.
ODJELJAK, v. filogenetski sustav.
ODRIVI RAZVOJ, proizvodnja s mini-
malno tetnim uincima na biosferu.
ODUAK, v. uzdunice.
OGRANIAVAJUI EKOLOKI I-
MBENIK, abiotiki ili biotiki imbenik
koji se snanije udaljuje od ekolokog op-
timuma ili pak prelazi granice ekoloke
valencije, te tako ograniava rasprostra-
njenost vrste, a moe uzrokovati smanjenje
ili propadanje populacije organizama.
OKAMENJIVANJE (petrifikacija), pro-
ces nastajanja fosila zamjenom organske
tvari (istrunulih dijelova organizma) anor-
ganskom tvari: silikatima, karbonatima i
dr. Minerali se mogu taloiti unutar skeleta
ili na povrini organizma, v. inkrustacija.
OKO, osjetilo za vid. Sastoji se od pomo-
nih dijelova: gornji i donji kapci ili vjee,
trepavice, obrve, suzne lijezde, suzno -
nosni kanal i miii pokretai oka. Glavni
dijelovi oka su ona jabuica i oni ivac.
Receptorski potencijal koji je nastao u
fotoreceptorima prenosi se vidnim ivcem
iz oba oka u vidnu regiju mozga, u zatiljni
dio mozga.
OKOLI, prirodno i kulturno okruje od-
nosno sve to ovjeka okruuje. To su mi-
kroorganizmi, biljke, ivotinje i ljudi kao
predstavnici ive prirode. Neivu prirodu
ine tlo, kopnene i podzemne vode, mora,
oceani, minerali.
98
OKOTAVANJE, stvaranje kotane ma-
se tj. postupni prelazak hrskavinog tkiva
u kotano. Rastom kotanog tkiva upravlja
parathormon kojeg lui dotitna lijezda
uz djelovanje vitamina D te iona kalcija i
fosfata.
OKSIDACIJA HRANE, razgradnja hra-
njivih tvari (ugljikohidrata, lipida, protei-
na) u stanici uz pomo kisika pri emu se
oslobaa energija potrebna za ivotne ak-
tivnosti stanice. Konani produkti oksida-
cije hrane su ugljik(IV)-oksid i voda (isp.
disanje).
OKSIDACIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion otputa ili gubi
jedan ili vie elektrona. To su, npr. reak-
cije spajanja s kisikom, reakcije oduzima-
nja vodika itd.
OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA,
jedna od aerobnih faza staninog disanja
ili stanine respiracije koja se odvija u mi-
tohondrijima. U toj fazi se atomi vodika,
osloboeni u prethodnim reakcijama, veu
s kisikom pri emu nastaje voda i velika
koliina energije. Osloboeni atomi vo-
dika se ne veu izravno s kisikom nego
atomi vodika postupno predaju elektrone
nizu prenositelja (dinih enzima) to omo-
guava i postupno oslobaanje energije
koja se koristi za sintezu ATP-a. Na taj se
nain energija pohranjuje u energetski bo-
gatim vezama ATP-a.
OKSIGENIRANA KRV, krv koja tran-
sportira kisik, v. mali i veliki optok krvi.
OKSIHEMOGLOBIN, molekula hemo-
globina koja prenosi vezani kisik.
OKSITOCIN, hormon koji izluuje stra-
nji reanj hipofize (neurohipofiza). Uzro-
kuje kontrakcije maternice pri porodu, a
nakon poroda potie sekreciju mlijeka iz
dojke. Izluivanje ovog hormona, kao i os-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
talih hormona hipofize, je pod kontrolom
podraaja iz hipotalamusa.
OLAKANA DIFUZIJA, v. pasivni pri-
jenos.
OLIGOELEMENTI, v. elementarni sas-
tav.
OLIGOPEPTIDI, v. peptidi.
OLIGOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
OLIGOSAPROBNE VODE, jedan od
stupnjeva oneienja voda, a oznauje se mitozom pa imaju diploidan broj kro-
iste vode.
OMATIDIJE (okaca), dijelovi sloenih
oiju kod kukaca i rakova, v. rakovi.
OMNIVORI (raznojedni organizmi), or-
ganizmi koji uzimaju biljnu i ivotinjsku
hranu.
ONEIENJE OKOLIA, unoenje morfolokih, fiziolokih i biokemijskih
tetnih tvari (ksenobiotika, otrova) u okoli
to dovodi do naruavanja ekosustava, te-
meljenih na samoregulaciji. Dolazi do pro-
mjena u sastavu biocenoza i poremeaja
svih metabolikih procesa. Tako npr. unos
veih koliina otpadnih razgradivih organ-
skih tvari u jezerski ekosustav izazvati e
bujniji razvoj alga i poveanje koncen-
tracije kisika u povrinskim slojevima te
nedostatak kisika u pridnenim slojevima.
OOCITE, v. oogeneza.
OOGENEZA, proces nastajanja jajne sta-
nice u jajnicima. Zapoinje u doba puber-
teta kada iz zametnih stanica oogonija
nastaju velike nezrele stanice primarne
oocite (oocite I) koje sadre diploidan broj
kromosoma. Nakon mejoze I, iz svake po-
jedine oocite I nastaju dvije stanice: jedna
sekundarna oocita (oocita II) i jedna pri-
marna polocita (polocita I). Oocite II i po-
locita I sadre haploidan broj kromosoma.
Iz oocite II u procesu mejoze II nastaje
jedna zrela jajna stanica i jedna sekundar-
na polocita (polocita II), a iz polocite I
nastaju dvije polocite II. I jajna stanica i
polocite II sadre haploidan broj kromoso-
ma. Sve tri polocite II propadaju ime je
osigurana pohrana dovoljne koliine hra-
njivih priuvnih tvari u citoplazmi jedne
jajne stanice. Te tvari su potrebne za
razvitak zametka u sluaju oplodnje jajne
stanice.
OOGONIJE, zametne stanice u jajnicima
s kojima zapoinje oogeneza (isp). Dijele
mosoma. Od jedne oogonije tijekom ooge-
neze nastaje, izmeu ostalog, i jedna jajna
stanica s haploidnim brojem kromosoma.
OPARIN, A.J., (1894. 1980.), ruski bio-
kemiar koji je eksperimentirao s koacer-
vatima.
OPA ADAPTACIJA (prilagodba), skup
osobina odreenih skupina. Npr. prilikom
naseljavanja kopna razvijala su se plua,
udovi za hodanje i pokrov tijela.
OPISTOMA, stranji dio tijela (zadak)
kljetara iz skupine lankonoaca. Nastao
stapanjem 12 tjelesnih kolutia. Ne nosi
udove za hodanje.
OPLODNJA, proces stapanja dviju razli-
itih spolnih stanica, gameta (spermija i
jajne stanice) u zajedniku stanicu, zigotu.
Oplodnja moe biti vanjska (izvan tijela
enke), npr. u riba i vodozemaca u vodi.
Unutarnja se oplodnja (u tijelu enke), npr.
u sisavaca dogaa u jajovodu.
OPLODNJA (fertilizacija) KOD OV-
JEKA, poinje stapanjem spermija i jajne
stanice u prvoj treini jajovoda. Spermij
nosi u akrosomskoj kapi enzime (akrozin)
za razgradnju oblonih stanica (Corona
radiata) jajne stanice. Nakon prodora pr-
vog spermija zona pellucida zadeblja te
onemoguuje ulazak ostalim spermijima
99
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
odnosno spreava poliploidiju. U jajnoj
stanici udruuju se haploidne predjezgre
jajaca i spermija u zajedniku, diploidnu
jezgru oploene stanice, zigotu. Nakon
mnogobrojnih brazdanja zigote nastaje
blastocista koja se ugnjeuje (implantira)
duboko u sluznicu maternice. U stanicama
sluznice maternice nakupljaju se hranjive
tvari. To su decidua stanice. Oko 7. dana
nakon implantacije postupno se razvija po-
steljica (placenta). Nakon brazdanja slijedi
druga faza zametnog razvoja - gastrulacija,
te nakon nje organogeneza.
OPRAIVANJE, prenoenje polena od
mukih na enske dijelove cvijeta. Kod
golosjemenjaa se prenosi polen na mikro-
pilu sjemenog zametka gotovo iskljuivo
pomou vjetra. Opraivanje kritosjemenja-
a zbiva se najee uz pomo kukaca i
vjetra, a polenova zrna poinju klijati kada
dospiju na njuku tuka.
OPTOK KRVI, v. mali i veliki optok kr-
vi.
ORGANELI, isto to i stanini organeli.
ORGANIZAM, ivotna cjelina koju moe
izgraditi jedna ili vie stanica pa ih stoga
nazivamo jednostanini, odnosno viesta-
nini organizmi. Danas je poznato oko dva
milijuna razliitih biljnih i ivotinjskih or-
ganizama. U organizacijskoj ljestvici ivih
bia organizam se nalazi izmeu stanica,
odnosno organa, koji su na niem stupnju
ustroja i populacije koja je na viem stu-
pnju.
ORGANOGENEZA, etapa embrionalnog
razvitka koju karakterizira postanak orga-
na i organskih sustava. Slijedi nakon gas-
trulacije kada se uzajamnim djelovanjem
stanica triju zametnih listia (ektoderma,
mezoderma i endoderma) poinju obliko-
vati budui organi. Na primjer, uzajamnim
djelovanjem ektoderma i mezoderma u
kraljenjaka nastaje ivani sustav.
100
ORGANSKI SPOJEVI, spojevi koji iz-
vorno nastaju u organizmima djelatnou
protoplazme. Mogu se dobiti i u laborato-
riju. Svi organski spojevi obavezno sadre
ugljik, a u pravilu i vodik. Najvaniji or-
ganski spojevi u sastavu ivih organizama
su: ugljikohidrati, lipidi, proteini i nuklein-
ske kiseline.
ORNITOLOG, znanstvenik - zoolog koji
prouava ptice.
OSFRADIJ, osjetilo za njuh kod meku-
aca. Osfradijem mekuci ispituju vodu
koju koriste za disanje. Veinom se nalazi
uz krge.
OSIKULE, sitne vapnene ploice razli-
itih oblika kod trpova (bodljikai) uloe-
ne u tjelesnu stijenku (kou) i ine unutar-
nji kostur.
OSJETILNI IVANI SUSTAV (sen-
zoriki ili receptivni), slui za primanje i
prenoenje informacija. Podraaj primaju
specijalizirani osjetilni neuroni koji na
dendritima imaju posebna osjetilna tjeleca
(receptore ili senzore). Postoji pet skupina
osjetnih receptora: mehanoreceptori, ter-
moreceptori, nocireceptori, elektromagnet-
ski receptori i kemoreceptori. Podjelu vidi
u tablici PODJELA RECEPTORA.
OSJETILO ZA MIRIS (njuh), receptori
za njuh smjeteni su u mirisnoj (olfaktor-
noj) regiji nosa u sluznici krovnog dijela
gornjeg nosnog hodnika. Sluznica je puna
ljezdanih stanica koje izluuju sluz izme-
u kojih se nalazi od 10 milijuna do 20
milijuna mirisnih (olfaktornih) stanica s
mirisnim dlaicama okrenutima prema
nosnoj upljini.
OSJETILO ZA OKUS, nalazi se na jezi-
ku. Osjetni organi za okus su okusni pupo-
ljci. Graeni su od potpornih i receptorskih
stanica iz kojih izlaze ivana vlakna koja
se stapaju u ivce to vode podraaje u
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

koru velikog mozga. Na povrini jezika dva proirenja (utriculus i sacculus) i tri
nalaze se brojne okusne bradavice (papile), polukruna kanala. Ampule su proirenja
koje su najizraenije na korijenu jezika. polukrunih kanala i u njima se nalaze
Razlikujemo etiri osnovna okusa: slatko osjetilne stanice s dlaicama. U dva proi-
(na vrhu jezika), slano (prednji dio iza renja predvorja nalaze se nakupina osjetil-
podruja za slatko), kiselo (du rubova nih stanica s dlaicama - makula. Iz bazal-
jezika) i gorko (na korijenu jezika). nog dijela osjetilnih stanica izlaze ogranci
vestibularnog ivca koji prenosi receptor-
Tablica
ske potencijale u primozak, mali i veliki
PODJELA RECEPTORA mozak.
Skupina Osjet Receptori
OSKULUM, v. spuve.
ivani
zavreci, OSMOTSKI TLAK ( ), tlak u otopini ili
dodir, Pacinijevo, stanici koji raste s porastom mnoine
tlak Meissnerovo (mnoinske koncentracije) otopljenih es-
Mehano- i Krauseovo tica, a ovisan je o apsolutnoj temperaturi,
receptori tjelece i dr. T i konstanti jednakoj plinskoj konstanti R.
Cortijeve Matemtiki
slluh
stanice = cRT
ravno- polukruni Otopine koncentracije 1 mol/L e-
tea kanalii era i 1 mol/L NaCl uz jednake uvjete
hlad- ivani nemaju isti osmostski tlak iako im je
Termo- noa zavreci koncentracija ista jer NaCl, za razliku od
receptori ivani eera, disocira na Na+ i Cl to daje 2
toplina
zavreci mola/L estica o kojima ovisi osmotski
Noci- ivani tlak. Tako e i tlak biti dvostruko vei u
bol
receptori zavreci otopini NaCl nego u otopini eera iste
Elektro- koncentracije.
tapii i
magnetski vid Osmotski se tlak stanice, ovisno o
unjii
receptori organu, mijenja od 0.5 do 3.0 MPa (0.1
okusni MPa = 1 bar).
okus
pupoljci
mirisni OSMOZA, difuzija kroz polupropusnu
miris membranu (opnu), koja je za otapalo pro-
receptori
ugljikov produena pusna (permeabilna), a za otopljenu tvar
Kemo- nepropusna. Osmoza se zbiva bez utroka
dioksid modina
receptori energije. Molekule vode se u otopini kreu
aortna i
kisik karotidna niz gradijent kemijskog potencijala vode
tjeleca (koncentracijski gradijent ili vodni poten-
alfa i beta st. cijal), odnosno iz podruja vie koncentra-
glukoza cije vode (nia koncentracija otopljenih
guterae
tvari) prema podruju nie koncentracije
vode (via koncentracija otopljenih tvari).
OSJETILO ZA RAVNOTEU, smjete- Pojava osmoze vrlo je vana za funkcioni-
no je u unutarnjem uhu u labirintu. Labi- ranje stanica jer se njihove stijenke sastoje
rint se sastoji od: predvorja (vestibulum) s od priblino polupropusne mebrane, a sa-

101
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ma stanica sadri otopljnene tvari, npr.
soli, eere itd. U fiziologiji bilja se umje-
sto kemijskog potencijala vode esto upo-
trebljava naziv: vodni potencijal. Voda
moe osmozom i ulaziti i izlaziti iz stani-
ce.
OSNOVNO STANIJE (biljni parenhim),
vrsta trajnog tkiva u biljaka koje ini naj-
vei dio mase biljnog tijela. Povezuje i
uvruje sva ostala stanija, a nerijetko se
stanice osnovnog tkiva preoblikuju u dru-
ga stanija. Parenhimske stanice u listovi-
ma ispunjene su kloroplastima pa se zovu
asimilacijski parenhim. Rahlo osnovno
stanije, transpiracijski parenhim slui iz-
mjeni plinova. Osnovno stanije slui i
kao spremite priuvne hrane pa ga zo-
vemo spremini parenhim. Vrlo rahlo ras-
poreene parenhimske stanice s velikim
pravilnim meustaninim prostorom koji
osim prozraivanju slue i lakem plutanju
biljnih organa nazivamo aerenhim.
OSNOVNO TKIVO, v. osnovno stanije.
OSRJE, v. srce.
OSTEOBLASTI, tvorne stanice kotanog
tkiva; proizvode kotanu tvar, v. kost.
OSTEOCITI, v. kotane stanice.
OSTEOKLASTI, kotane stanice koje ra-
zaraju kotanu tvar stvorenu od osteoblas-
ta. Osteoklasti su viejezgrene stanice koje
se mogu ameboidalno pokretati.
OSTEON, osnovna funkcionalna jedinica
u kompaktnom sloju kosti. Oko Haverso-
vog kanalia, kroz koji prolaze krvne ile i
ivci, poredane su u krugu kotane stanice
ili osteociti, isp.
OSTEOPOROZA, smanjenje gustoe ko-
tanog tkiva (esta u starosti) zbog naru-
enog stvaranja organskog dijela kostiju.
Kosti postaju slabe i lomljive. Javlja se sa
smanjenjem razine spolnih hormona. e-
102
a je u ena (u postmenopauzi). Bolest se
moe usporiti terapijom tableta kalcija, vi-
tamina D, a u ena i spolnim hormonima.
OTROVNI ELEMENTI, v. toksini ele-
menti.
OTROVNOST (toksinost), osobina neke
kemijske tvari da moe izazvati tetne,
toksine uinke u organizmu.
OVARIJI, v. jajnici.
OVJI METILJ, nametnik u uovodu i
jetri ovce (v. metilji). ivotni ciklus se
sastoji od nespolne i spolne faze. Stvaraju
veliki broj jaja (hiperprodukcija potoma-
ka). Iz oploenih jaja u vodi se razvija
miracidij, trpetljikava liinka. Ako nae
meudomadara pua malog barnjaka, u
njemu se nespolno razmnoava. Nastaje
mnogo liinki (redije), a iz njih se razvi-
jaju nove liinke sa repiem (cerkarije).
Cerkarije naputaju pua i zaahure se na
barskoj biljci. Kada ovca (prvi domadar)
pojede travu s ahurom, u probavilu se
razvije u odrasli oblik. Bolest se naziva
metiljavost.
OVULACIJA, pojava izbacivanja zrele
jajne stanice (jajaca) iz Graafovog foli-
kula u trbunu upljinu. Karakteristina je
za sisavce, a u ovjeka se obino dogaa
etrnaestog dana menstrualnog ciklusa.
Ovulacija se periodiki ponavlja najee
u razmacima od 28 dana.
OZNAAVANJE NASLJEDNIH FAK-
TORA I GENERACIJA, provodi se radi
lakeg snalaenja u praenju nasljeivanja
svojstava. Ve je Mendel uveo oznaava-
nje nasljednih faktora i generacija simboli-
ma (slovima), a suvremena genetika je
veim dijelom zadrala to oznaavanje. U
prikazima krianja poetna roditeljska (pa-
rentalna) generacija oznauje se uvijek s P,
a generacije potomaka (filijalne) prema
redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Ako se prati
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
samo jedno svojstvo govori se o mono-
hibridnom krianju. Ako se prate dva
svojstva govori se o dihibridnom krianju.
Za praenje triju svojstava govori se o
trihibridnom, a za praenje vie svojstava
o polihibridnom krianju. Aleli pojedinih
svojstava mogu se oznaavati na vie na-
ina, a najee se oznauju slovima i to
za dominantni faktor (svojstvo) velikim, a
za recesivni faktor malim. Na primjer, za
jedno svojstvo A i a, a za drugo svojstvo B
i b itd. Ako dominantnost nije izraena
obino se svojstva oznauju s a1 i a2, b1 i
b2 itd. U primjerima krianja, da bi se
jednostavnije i preglednije pokazalo koja
svojstva roditelja nasljeuju potomci, prate
se sve mogue kombinacije njihovih ga-
meta. Tako, npr. u monohibridnom kria-
nju s dominacijom jedinka genotipa AA
dat e jednu vrstu gameta: A, a jedinka
genotipa Aa dat e dvije vrste: A i a. U
dihibridnom krianju s dominacijom jedin-
ka genotipa AAbb dat e samo jednu vrstu
gameta: Ab, a jedinka genotipa AaBb dat
e etiri vrste: AB, Ab, aB i ab. U trihib-
ridnom krianju s dominacijom jedinka
genotipa AABB CC dati e samo jednu
vrstu gameta ABC, a jedinka genotipa
AaBbcc dat e etiri vrste: ABc, Abc, aBc
i abc, v. Dodatak 1.
OZONSKA OVOJNICA, sloj plinovitog
ozona na visini oko 40 km iznad povrine
tla. Ozon titi Zemlju od tetnog ultralju-
biastog zraenja.
OZONSKE RUPE, stanjenje zemljine
ozonske ovojnice tj. smanjenje ozona u
ozonosferi uglavnom zbog kemijskih spo-
jeva koje proizvode ljudi, primarno halo-
geniranih ugljikovodika (freona).
P
PACEMAKER, v. umjetni elektrostimu-
lator srca.
PAKLARE, v. krunouste.
PALEONTOLOGIJA, znanost koja se
bavi prouavanjem ostataka izumrlih orga-
nizama (fosila).
PALP, pipalo.
PAMENJE, sposobnost kore velikog
mozga da pohranjuje neke podatke ili do-
ivljaje. Ono moe biti trenutano (samo
nekoliko sekundi), kratkotrajno (do 3 da-
na) i dugotrajno (doivotno). Fizioloka
osnova trenutane i kratkotrajne memorije
jest elektrina aktivnost skupine neurona
mozga. Dugotrajno se pamenje temelji na
kemijskim promjenama koje nastaju nakon
ponovljenog podraivanja skupine neurona
mozga.
PANCREAS, v. guteraa.
PANKREASNA AMILAZA, v. probavni
enzimi guterae.
PANKREASNA LIPAZA, v. probavni
enzimi guterae.
PANKREATITIS, v. upala guterae.
PAPA TEST, ispitivanje stanica grla ma-
ternice bojenjem prema metodi Papani-
colau. Koristi se za otkrivanje raka grla
maternice i njegovih predstadija. Test je
negativan ako su sve stanice normalne, a
pozitivan ako su meu stanicama grla
maternice nalaze tumorske stanice.
PAPRATI, biljke iz skupine papratnjaa.
Listovi su im redovito veliki, prizemni,
razliitih oblika. S donje strane nose soru-
se. Rastu iz podzemne stabljike (podanka).
Razmnoavaju se izmjenom spolne i nes-
polne generacije. Iz izospora izraste prota-
lij (haploidni gametofit), a nakon oplodnje
103
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
razvije se iz embrija mlada paprat (diploid-
ni sporofit). U hrvatskoj flori ima svega
oko 50 vrsta paprati. Rastu u sjenovitim i
vlanim umama (oslad, jelenak), polupi-
ljama (gospin vlasak). Naa najvea paprat
je bujad (listovi dosegnu visinu i preko 2
m). Ljekovite paprati su oslad i slezenica.
Paprati veinom ive u vlanim tropskim
krajevima ili kao epifiti.
odrasla sorusi sa
paprat sporangijama
mlada
mejoza
paprat
embrio spore
klijanje
oplodnja
spore
arhegonij
protalij
(jaje)
anteridij
(muka gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
PAPRATNJAE, prve prave kopnene bi-
ljke jer imaju korijen, stabljiku i list. Ve-
getativno tijelo je snani sporofit, dok je
gametofit njena i mala biljica, ali je
samostalna, t.j. prehrambeno neovisna o
sporofitu. Za vrijeme oplodnje pokretnim
spermatozoidima potrebna je voda. Spore
su veinom istovrsne (izospore) pa im je
gametofit jednodoman. Samo su neke pa-
pratnjae s razliitim sporama te imaju
dvodomni gametofit. npr. selaginela. Da-
nanje papratnjae su zeljaste biljke, trajni-
ce s podzemnom stabljikom (podankom) i
s adventivnim korijenjem. Dijele se na
104
preslice, crvotoine i paprati. Izumrle su
drvenaste paprati, koje su imale dvojake
spore, preci golosjemenjaa. Do danas su
se pojedine drvenaste papratnjae sauvale
kao fosili koje nalazimo u naslagama ka-
menog ugljena (geoloko razdoblje karb-
on).
PAPUICA (Paramecium caudatum), v.
trepetljikai i praivotinje.
PARAPATRIJSKA SPECIJACIJA, spe-
cijacija kada se dvije populacije samo doti-
u i tako imaju nepreklapajui prostorni
kontakt. Isp. specijacija.
PARAPODIJ (bataljica), izdanak sa stra-
ne svakog kolutia kod mnogoetinaa.
Slue pri pokretanju. Iz njih izlaze etine
ili hete. Na njima su i krge.
PARASIMPATIKUS, dio autonomnog ili
vegetativnog ivanog sustava ija ivana
vlakna nadziru rad veine unutarnjih orga-
na. Djelovanje parasimpatikusa je suprot-
no djelovanju simpatikusa, npr. simpatikus
ubrzava rad srca dok ga parasimpatikus
usporava.
PARATHORMON, hormon kojega izlu-
uju nuztitne lijezde, a vaan je za regu-
laciju prometa kalcija u tijelu.
PARAZITI, v. nametnici.
PARENHIM, v. osnovno stanije.
PARENHIMULA, v. spuve.
PARENTALNO KRIANJE, krianje
poetne roditeljske (parentalne) generacije
kojim nastaje prva generacija potomaka
(filijalna) F1 generacija.
PARTENOGENEZA; razvitak zametka
iz neoploene jajne stanice. Partenogenezu
susreemo kod mnogih kukaca i drugih
bezkraljenjaka, ali i kod nekih riba, vodo-
zemaca te nekih gutera.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PASJA TRAKAVICA (ehinokok), najo-
pasnija trakavica za ovjeka. Velika je oko
5 mm i ima samo nekoliko proglotida. ivi
u crijevu psa. ovjek se moe zaraziti di-
rajui zaraenog psa. Ikrice se razvijaju u
jetri, pluima ili mozgu ovjeka.
PASIVNI PRIJENOS (pasivni transport),
prijenos tvari kroz staninu membranu iz
podruja vee koncentracije u podruje
manje koncentracije bez utroka energije s
ili bez pomoi prenositelja. Ovaj prijenos
se zasniva na procesu difuzije. Kroz mem-
branu se pasivno prenose manje molekule,
npr. voda, ugljik(IV)-oksid, kisik, urea itd.
Uz pomo prenositelja prolaze vee mole-
kule, npr. glukoze, aminokiselina itd.
PASIVNI TRANSPORT, v. pasivni pri-
jenos.
PASIVNO STEENA SPECIFINA
IMUNOST, omoguena je unaanjem u
organizam gotovih protutijela. Prirodnim
putom protutijela prolaze kroz posteljicu iz
majke u zametak. Umjetno izazvana imu-
nost postie se davanjem ve gotovih pro-
tutijela, nastalih imunizacijom druge jedin-
ke, ovjeka ili ivotinje.
PASJEMENIK (dosjemenik, epididymis),
dio mukog spolnog sustava u kojem sper-
miji dozrijevaju i stjeu sposobnost samo-
stalnog kretanja.
PASTERIZACIJA, zagrijavanje supstrata
na temperaturu oko 60 do 70 oC to dovodi
do unitenja bakterija, ali ne i njihovih
spora.
PASTEUR, L. (1822. 1895.), francuski
mikrobiolog koji je otkrivajui cjepivo
protiv bjesnoe (1881 - 1885) prvi upora-
bio naziv virus oznaivi njime uzronika
te bolesti.
PATOGENE BAKTERIJE, bakterije
koje uzrokuju bolesti ovjeka, ivotinja i
biljaka izluujui u organizam domaina
otrovne spojeve, tzv. toksine. Teke bolesti
koje uzrokuju bakterije u ovjeka su kuga,
tuberkuloza, guba, tetanus, upala plua,
gangrena, sifilis, gonoreja, kolera, difterija
itd.
PATULJASTI RAST (nanosomija), nas-
taje kad hipofiza ne stvara dovoljne koli-
ine hormona rasta. Moe biti vidljivo kod
roenja, kasnije u djetinjstvu ili adolescen-
ciji.
PAUCI, v. paunjaci.
PAUNJACI, grabeljive ivotinje iz
skupine kljetari, lankonoci, isp. Njima
pripadaju pauci, tipavci ili korpioni i
grinje. Pauci imaju 2 -6 predljivih lijezda
na trbunoj strani opistome. U njima se
stvara bjelanevinasta predljiva tvar koja
izlazi kroz predljive bradavice, a na zraku
se stvrdne. Pauinaste niti pauk plete
stopalnim eljiem u mreu. Za disanje
imaju lepezaste uzdunice. Pauci izluuju
produkte izmjene tvari pomou Malpi-
ghijevih cjevica. Razdvojenog su spola.
enka pauinom zaprede oploena jaja u
kokon iz kojeg izlaze mladi slini odrasli-
ma. Poznati su: pauk krsta (kriar) i crna
udovica. korpioni na kraju tijela imaju
otrovnu bodlju. enka raa ive mlade.
Nametniki oblici grinja su npr. ovjeji
svrabac iz skupine ugaraca koji bui hod-
nike u pousmini koe i krpelji. Obini krp-
elj moe biti prijenosnik virusnog encefali-
tisa i nekih nametnikih piroplazmi.
PAVLOV, I., (1848.-1936.), ruski psiho-
log, otkrio da se refleksi mogu izmijeniti
uenjem. Po njemu se tzv. uvjetovani ref-
leksi nazivaju Pavlovljevim refleksima.
PEDICELARIJE, tipaljke.
PEKARSKI KVASAC, v. kvaeve glji-
vice.
PELAGIJAL, ivotne zajednica koje ive
u slobodnoj vodi i kreu se pasivno, lebde
(plankton) ili aktivno (nekton).
105
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PELIKULA (lat. pellicula, gr. pelis =
koica), tanka elastina opna koja obavija
tijelo mnogih praivotinja, npr. papuice i
biaa. Ima zatitnu, pokrovnu i potpornu
funkciju. Takoer sudjeluje u kretanju i
uzimanju hrane te primanju podraaja iz
okolia. Pelikula je nastala spajanjem dvo-
slojne membrane i povrinskog sloja tijela,
tj.ektoplazme.U papuice je sastavljena od
niza alveolarnih mjehuria, a povrinu
pelikule prekrivaju trepetljike. Na osnovici
je svake trepetljike bazalno, osnovno tijelo
kinetosom. Meusobno su kinetosomi
povezani bjelanevinastim nitima kineto-
dezmama koje provode podraaje. Kineto-
dezme i kinetosomi ine kinetiki aparat.
PELUD, v. pranik, opraivanje.
PELUDNA ZRNA, v. pranik, opraiva-
nje.
PENICILIJUM, (kistac, Penicillium no-
tatum), najpoznatija zelena plijesan sa spo-
rangijskim nositeljima rasporeenih poput
kista na ijim se ograncima razvijaju spore
u nizovima, konidiospore. Ima antibiotsko
djelovanje, tj. djeluje antibakterijski, odno-
sno baktericidno zahvaljujui izluivanju
tvari penicilin. To djelovanje prvi je otkrio
A. Fleming 1929. godine, za to je dobio
Nobelovu nagradu 1945. Kasnije se otkrilo
da antibiotsko djelovanje imaju i druge
tvari pa otuda i postojanje razliitih anti-
biotika.
PENICILIN, v. penicilijum.
PENIS, v. spolni ud.
PENTOZE, jednostavni eeri ili mono-
saharidi s pet ugljikovih atoma u molekuli.
Pentoze su npr. deoksiriboza i riboza.
PEPSIN, najvaniji probavni enzim elu-
ca. To je proteolitini enzim, tj. enzim koji
probavlja bjelanevine, a najaktivniji je u
jako kiseloj sredini (pH oko 2). Glavne
stanice fundusnih i pilorikih lijeda e- PERIOST (pokosnica), v. kost.
106
luca lue inaktivni oblik enzima pepsino-
gen koji se aktivira uz prisutnost kloridne
kiseline u pepsin, v. kloridna kiselina.
PEPSINOGEN, v. pepsin.
PEPTIDI, kemijski spojevi graeni od
dvije do 20-40 vezanih aminokiselina,
ukupne molekulske mase manje od 5000.
Aminokiseline se meusobno veu peptid-
nim vezama. Vezanjem dviju aminokiseli-
na nastaje nastaje dipeptid, triju tripeptid,
etiriju tetrapeptid itd. Openito, vezanjem
10 i manje aminokiselina nastaju oligopep-
tidi, a vezanjem vie od 10 aminokiselina
nastaju polipeptidi.
PEPTIDNA VEZA, nastaje kada karbo-
ksilna skupina jedne aminokiseline reagira
s amino skupinom druge aminokiseline pri
emu se izdvaja molekula vode.
R O H O
H
N C C N C C OH
H H H R1
PERAJARI, skupina sisavaca prilagoe-
nih ivotu u vodi. Imaju obiljeja zvijeri.
Hrane se najee ribama. Udovi su se raz-
vili u peraje. Perajarima pripadaju tuljani i
morski lavovi. U Jadranu ivi sredozemna
medvjedica.
PERIFERNI IVANI SUSTAV, pro-
vodi ivane impulse (informacije) u sre-
dite ili iz sredita u izvrni organ. Dijeli
se na osjetilni i pokretaki. Sastoji se od
dvije skupine ivaca: modani i modinski
ivci.
PERIGON, v. cvijet.
PERIKARD, v. srce.
PERINUKLEARNI PROSTOR, prostor
izmeu dviju membrana jezgrine ovojnice.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PERJE, proizvod koe koji pokriva tijelo
ptica i titi od gubitka topline. Sastoji se
od ronate tvari keratina. Razlikuju se ve-
lika pokrovna pera i njena perca pahulji-
ce, a na krilima su letna pera. Svako pero
ima badrljicu i zastavicu sastavljenu od
isperaka. Isperci su meusobno povezani
resicama.
PERONOSPORA (plamenjaa, Plasmo-
para viticola), gljiva algaica, nametnik na
vinovoj lozi nanosei velike tete. Suzbija
se bordokom juhom, smjesom vode, mod-
re galice i gaenog vapna.
PGTH (placentarni gonadotropni hormo-
ni), hormoni koji se u ranoj fazi trudnoe
izluuju iz stanica trofoblasta, a kasnije iz
posteljice. Uloga im je da spreavaju pro-
padanje utog tijela nakon ovulacije te da
ga potiu na izluivanje poveane koliine PITEKANTROPUS, v. javanski praov-
hormona estrogena i progesterona. Kasnije
u trudnoi estrogene i progesterone izluu-
je sama posteljica, a ti hormoni sprijeava-
ju menstruaciju koja bi uzrokovala gubitak
ploda.
pH, oznaka za negativan logaritam kon-
centracije vodikovih iona, pH = log [H+].
to je via koncentracija vodikovih iona to
je nia vrijednost pH. Kiseline povisuju, a
baze snizuju koncentraciju H+. U ivom
organizmu pH vrijednosti se uglavnom
kreu u rasponu pH = 6 8 iako ima i
izuzetaka npr. u ljudskom elucu gdje je
izrazito kisela sredina pH = 1.5.
PIGMENT (lat. pigmentum = boja), tvar
koja daje boju tkivima ljudi, ivotinja, bi-
ljaka i nekim bakterijama. Biljke stvaraju
pigmente za apsorpciju suneve svjetlosne
energije, potrebne za proces fotosinteze, v.
biljna bojila.
PIJAVICE, ivotinje iz skupine koluti-
avaca. ive uglavnom u slatkim vodama.
Nemaju parapodija ni etina ali imaju pre-
dnju i stranju prijanjalku. Siu krv mno-
gim kraljenjacima i beskraljenjacima. Da
se krv ne bi zgruala slinske lijezde iz-
luuju enzim hirudin. Poznata vrsta je
lijenika pijavica.
PINOCITOZA (gr.pinosis = piti, kytos =
upljina), nain uzimanja hranjivih tvari u
praivotinja, npr. tekue hrane: otopljenih
makromolekula kao to su bjelanevine ili
aminokiseline, isp. endocitoza.
PIRETICI (pirogene tvari), tvari koje po-
visuju tjelesnu temperaturu (mnogi toksini
patogenih mikroorganizama).
PIRIMIDINSKE BAZE, vrsta duinih
baza koje izgrauju molekule DNA i
RNA. U sastavu DNA uvijek dolaze piri-
midinske baze timin i citozin, a u sastavu
RNA citozin i umjesto timina uracil.
jek.
PIVSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice.
PJEVALO, organ kod ptica za proizvod-
nju glasova, osobito kod ptica pjevica.
Smjeteno je na prijelazu iz dunika u
dunice. Sastavljeno je od sustava hrskavi-
nih i kotanih potpora i opni.
PLACENTA (posteljica), embrionalni or-
gan u veine sisavaca ija je uloga preh-
rana zametka odnosno ploda. U ena se
placenta formira iz stanica trofoblasta i de-
cidua stanica (stanice sluznice maternice)
oko 16 dana nakon oplodnje jajne stanice,
odnosno 7. dana nakon njenog ukopava-
nja (implantacije) u sluznicu maternice.
Kroz posteljinu opnu izmjenjuju se kisik,
ugljikov dioksid, hranjive i otpadne tvari
izmeu krvotoka majke i krvotoka ploda.
Krvne i druge stanice ne mogu prolaziti
kroz placentnu opnu.
PLACENTARNI GONADOTROPNI
HORMONI, v. PGTH.
PLAMENJAA, v. peronospora.
107
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PLANKTON, biljni i ivotinjski organiz-
mi koji lebde u morskoj vodi ili kopnenim
vodama jer nemaju sposobnost samostal-
nog, aktivnog kretanja. Lebdenje u vodi im
omoguuju razne izrasline i nastavci na
njihovom, najee jednostaninom tijelu.
Dio planktona kojega ine biljni organizmi
nazivamo fitoplankton, a dio kojega ine
ivotinje zooplankton. U sastav fitoplan-
ktona ulaze najee biai i alge kreme-
njaice, a u sastav zooplanktona neki raii
i razliite liinke i praivotinje.
PLANULA, kod arnjaka liinka obavije-
na trepetljikavim stanicama.
PLASTIDI, stanini organeli biljnih stani-
ca koji najee sadre biljne boje (pig-
mente). Najvanija vrsta plastida su kloro-
plasti koji sadre zeleni pigment klorofil.
PLATENJACI (Tunicata), najprimitiv-
niji svitkovci, bezlubanjci. Slinosti s nji-
ma: imaju svitak (iako samo u zametnom i
liinakom stadiju), ivana cijev je s le-
ne strane, prednji dio probavila (drijelo)
prorezan je krnim pukotinama te ima
ulogu i organa za disanje, krvoilni sustav
je na trbunoj strani. Najpoznatiji plate-
njaci su mjeinice. ive u moru. Odrasli
oblici su sjedilaki, a liinka je plankton.
Tijelo im je obavijeno platem ili tunikom
koji je izgraen od tunicina. Mjeinice
su dvospolci. Razmnoavaju se nespolno
(pupanjem) i spolno. Imaju veliku sposob-
nost regeneracije.
PLAZMA-STANICE, zreli oblici limfo-
cita B u kojima se stvaraju protutijela. Na-
lazimo ih u limfnim vorovima, kotanoj
modini, slezeni i jetri.
PLAZMALEMA, u biljnoj stanici vanjski
granini sloj plazme prema staninoj sti-
jenci.
PLAZMATSKA MEMBRANA, isto to
i stanina membrana.
108
PLAZMIDI, male krune molekule DNA
koje mogu biti prisutne u citoplazmi stani-
ce uz bakterijski "kromosom". Te su iz-
vankromosomske estice DNA pronaene
kod prokariota i eukariota. Svaki plazmid
sadrava jednu kratku, "golu" dvolananu
DNA - molekulu koja predstavlja male
nizove gena (od 2 do 300) i pripadaju
genomu stanice u kojoj se nalaze. Neke
bakterije sadre plazmide koji im daju
otpornost na antibiotike, a neke bakterije
imaju plazmide koji im omoguuju kori-
tenje dodatnih izvora hrane. Plazmidi ima-
ju sposobnost samoumnoavanja i mogu
se konjugacijom prenositi na druge bakte-
rije.
PLAZMODEZMIJE, citoplazmatski iz-
danci pomou kojih se odrava veza izme-
u dvije biljne stanice.
PLAZMODIJ, nametnika praivotinja iz
skupine truskovaca. Uzronik malarije u
ovjeka. Prenosnik plazmodija je komarac
malariar. Kada ovjeka ubode zaraeni
komarac, spore (truske ili sporozoiti) se
slinom komarca prenesu u krv ovjeka.
Zajedno s krvlju truske se raznesu kroz
tijelo, a nespolno se razmnoavaju diobom
u stanicama jetre i eritrocitima stvarajui
truske koje se nazivaju merozoiti. Mero-
zoiti se hrane hemoglobinom te uzrokuju
raspadanje crvenih krvnih stanica poprae-
no groznicom i visokom temperaturom.
Ovisno o vrsti plazmodija razlikujemo
tropsku, tercijarnu i kvartarnu malariju.
Umjesto merozoita mogu se u eritrocitima
razviti spolni oblici - gametociti. Kada ko-
marac usie krv zaraenog ovjeka, game-
tociti dospiju u probavilo komarca i spoje
se u pokretnu zigotu. Uzastopnim dijelje-
njem zigote nastaju truske koje putuju do
lijezda slinovnica komarca. Nakon uboda
komarca sporozoiti ponovo zaraze zdravog
ovjeka. Preventivne mjere suzbijanja ra-
zvoja komarca malariara su: isuivanje
movara, insekticidi te bioloka metoda
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
unaanja ribe gambuzije u movare jer se
ona hrani liinkama komaraca.
PLAZMODIJALNA TEORIJA O PO-
STANKU METAZOA, v.hipoteze o pos-
tanku mnogostaninih ivotinja.
PLAZMOLIZA (gr. plasma = tvorevina,
lysis = razrjeavanje), pojava smanjenja
obujma vakuole i odvajanje protoplasta od
stanine stijenke. Kada je stanica u hiper-
toninoj otopini soli, eera ili sl., voda
izlazi iz vakuole (mjesta vee koncentraci-
je vode) u okolnu otopinu. Vakuola posta-
je sve manja i povlai okolni protoplast.
Suprotan proces naziva se deplazmoliza.
PLIVAI MJEHUR, slui ribama iz
skupine kotunjaa kao hidrostatski organ.
Razvija se kao uplji izdanak stijenke
jednjaka. Kada je napunjen plinom, ribe
postaju lake i diu se prema povrini.
Kada se iz njega istisne plin, ribe postaju
tee od vode i tonu. Kod dvodihalica
plivai se mjehur razvio u plua, koja
povremeno preuzimaju funkciju plua, isp.
PLOD, generativni organ svojstven krito-
sjemenjaama. Sastoji se od sjemenki i us-
ploa koje se razvija iz plodnice. Usploe
titi sjemenku i slui njihovu rasprostra-
njivanju. Razlikujemo sone i suhe plodo-
ve. Takoer i fetus, isp.
PLODNICA, v. tuak.
PLODVAI, v. pravi sisavci.
PLONJACI (Platodes), bilateralno si-
metrini beskolutiavci. Tijelo im je splo-
teno s lene i trbune strane. ive slobo-
dno ili kao nametnici. Nemaju nikakva
kostura ni tjelesnih upljina. Plinove, kisik
i ugljikov dioksid, izmjenjuju preko koe.
ivani sustav je mreast ili u obliku
vrpci. Za izluivanje imaju protonefridije.
Tijelo im je ispod pokrovnog sustava ispu-
njeno parenhimom. Oko 18500 vrsta plo-
njaka ukljuuje virnjake, metilje i trakavi-
ce.
PLUA, organi za disanje kod ovjeka i
drugih kopnenih kraljenjaka. Sastoje se
od dva pluna krila. Lijevo se sastoji od
dva renja, desno od tri renja. Svako plu-
no krilo obavijeno je poplunicom ili
pleurom. Plua su graena od plunih mje-
huria ili alveola koje su okruene mreom
krvnih kapilara. Ispod plua nalazi se oit
ili dijafragma, koji ima ulogu u disanju.
PLUNA ARTERIJA, krvna ila, izlazi
iz desne klijetke srca, v. mali optok.
PLUNA EMBOLIJA, v. tromboza.
PLUNE VENE, krvne ile koje ulazi u
lijevu pretklijetku srca, v. mali optok.
PLUNI MJEHURII (alveole, lat. al-
veolus = korito), obavijeni su kapilarnom
mreom ogranaka plune arterije, koja je
krvlju dopremila iz tijela ugljikov dioksid
radi izmjene s kisikom. Na tu se kapilarnu
mreu nadovezuju venule i plune vene
koje oksigeniranu krv dovode u lijevu
pretklijetku, zatvarajui tako mali optok
krvi, isp.
PLUNI OPTOK KRVI, v. mali optok
krvi.
PLURIPOTENTNE STANICE, stanice
koje se mogu neogranieno reproducirati.
PLUTEUS, slobodno plivajua dvobono
simetrina liinka kod bodljikaa, isp.
PNEUMATINE KOSTI, v.ptice.
PNEUMONIJA, v. upala plua.
PODANAK, v. stabljika.
POIKILOTERMNI ORGANIZMI, i-
votinjski organizmi ija temperatura tijela
ovisi uglavnom o temperaturi okolia. Poi-
kilotermni organizmi su svi beskralje-
109
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njaci, a od kraljenjaka ribe, vodozemci i
gmazovi.
POKAA, liinka kod krunousta.
POKOSNICA, v. kost.
POKRETAKE SILE EVOLUCIJE,
pojave koje su omoguile razvoj i usavra-
vanje ivih bia na Zemlji. To su prirodna
selekcija (odabiranje), izolacija, mutacije i
genska snaga.
POKRETAKI (motoriki) IVANI
SUSTAV, dio je perifernog ivanog su-
stava, a po funkciji se dijeli na voljni i
autonomni.
POKROVNO TKIVO, v. epitelno tkivo.
POKUS, v. eksperiment.
POLARIZACIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
POLEN, v. pranik, opraivanje.
POLENOVA ZRNA, v. pranik, oprai-
vanje.
POLICITEMIJA, bolest poveanja broja
crvenih krvnih stanica u perifernoj krvi.
Jedan od uzroka je poremeaj regulacij-
skih mehanizama proizvodnje eritrocita u
kotanoj modini.
POLIFENILALANIN, kemijski spoj gra-
en od veeg broja molekula aminokise-
line fenilalanina. Nastaje tijekom sinteze
proteina, a njegovo nastajanje odreuje ge-
netska uputa na mRNA koja se oznaava
UUU UUU UUU .
POLIMERAZA, enzim koji kontrolira
pravilnu ugradnju DNA nukleotida na ma-
tricu starog lanca DNA.
POLIMERI, su velike molekule, makro-
molekule izgraene od manjih podjedinica
monomera, npr. proteini su izgraeni od
aminokiselina, nukleinske kiseline od nuk-
110
leotida, a polisaharidi od jednostavnih e-
era.
POLINUKLEOTIDI, v. nukleotidi.
POLIO, v. djeja paraliza.
POLIOMIJELITIS, v. djeja paraliza.
POLIP, jedan od morfolokih oblika kod
arnjaka. ivi sjedilaki privren za dno.
Na gornjoj strani valjkastog tijela je usni
(oralni) otvor okruen lovkama. Mnogi po-
lipi ive u zadrugama ili kolonijama.
POLIPEPTIDI, v. peptidi.
POLIPLOIDIJA, pojava kada se itava
garnitura kromosoma poviestruuje. Poli-
ploidne stanice nastaju tako da se udvos-
true kromosomi, ali se ne dijeli citoplaz-
ma ili ne funkcionira diobeno vreteno u
mitozi, nego svi kromosomi ostanu nago-
milani u istoj stanici. Ako se ta pojava
ponovi broj kromosoma se opet udvos-
truuje, a udvostruiti se moe i samo pola
garniture. Tako umjesto diploidne 2n-
garniture nastaju triploidi (3n), tetraploidi
(4n), pentaploidi (5n) itd. Ova pojava je
esta u biljaka, a vrlo je rijetka u ivotinja.
POLISAHARIDI, v. polimeri i ugljikohi-
drati.
POLISAPROBNE VODE, jedan od stup-
njeva oneienja voda, a oznaava vrlo
snano oneiene vode.
POLISOMI, nakupine ribosoma.
POLITENI KROMOSOMI, v. gorostas-
ni kromosomi.
POLI-U, 1. 1. genetska uputa koja nosi
veliki broj uracil duinih baza i odreuje
ugradnju vie molekula aminokiseline fe-
nilalanina u proteinski lanac. 2. skraenica
za poliuridilnu kiselinu.
POLIURIDILNA KISELINA (poli-U),
organski spoj iz skupine polinukleotida
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
nastao polimerizacijom samo jedne vrste
nukleotida i to onog koji sadri uracil,
ribozu i fosfatnu kiselinu.
POLOCITE, stanice koje nastaju za vrije-
me oogeneze (isp.).
POLOVIAN BROJ KROMOSOMA,
v. haploidan broj kromosoma.
POLUCIJA, povremeno, spontano izbaci-
vanje sperme (naroito nou) zbog nakup-
ljanja vee koliine sperme u sjemenicima
i sjemenim kanaliima. Najee se javlja
u mladia u pubertetu.
POLUPROPUSNA MEMBRANA, se-
mipermeabilna ili probirno propusna (se-
lektivno permeabilna) membrana. Lako
proputa vodu i male nenabijene molekule
(npr. CO2), ali ne i velike molekule, pose-
bice one s nabojem, v. osmoza, stanina
membrana.
POLUSVITKOVCI, v. iroglavci.
POPLUNICA ili pleura, tanka dvolisna
opna koja obavija svako pluno krilo.
Vanjski list opne (porebrica) oblae rebra s
unutarnje strane prsnog koa. Unutarnji list
opne oblae pluna krila. Izmeu obje po-
plunice nalazi se malo tjelesne tekuine.
POPRENO-PRUGASTI MII, sasto-
ji se od miinog tkiva koje promatrano
mikroskopom pokazuje poprenu prugavo-
st. Osnovna jedinica popreno prugastog
miinog tkiva je miino vlakno izdue- koji se odvija dugotrajno i polagano, a re-
nog cilindrinog oblika. Ovojnica mii-
nog vlakna zove se sarkolema, a unutar-
njost je ispunjena sarkoplazmom u kojoj
su pravilno uzduno smjeteni snopovi mi-
inih vlakanaca, miofibrila. Miino vlak-
no ima vei broj jezgara koje su povrinski
smjetene ispod sarkoleme. Pojedini dije-
lovi miofibrila nejednako lome svjetlo pa
pod mikroskopom vidimo izmjenino po-
redana svijetla i tamna polja, tj. miofibrili
su popreno isprugani. Razlog tome je
raspored proteinskih filamenata (niti) akti-
na (tanji) i miozina (deblji) u samim miofi-
brilima. Tamne pruge sadre i aktinske i
miozinske filamente, a svijetle samo aktin-
ske. Popreno prugasto miino tkivo iz-
grauje miie koji su tetivama vezani za
kosti pa omoguuju pokretanje dijelova ti-
jela. Rad ovog tkiva je pod utjecajem nae
volje. Poseban oblik popreno prugastog
miinog tkiva je srano miino tkivo, ali
njegov rad nije pod utjecajem nae volje.
POPULACIJA, skupina jedinki iste vrste,
razliite ivotne dobi, koje ive na istom
prostoru, a meusobno su vezane prven-
stveno odnosima razmnoavanja. Raspro-
stranjenost veine ljudske populacije ovisi
o vegetaciji podruja.
POREBRICA, v.poplunica.
PORODICA, v. filogenetski sustav.
POROAJ (porod), doba na kraju trud-
noe u kojem dolazi do pravilnih ritmikih
stezanja i oputanja miia maternice to
rezultira potiskivanjem ploda kroz poro-
ajni kanal i izbacivanjem posteljice. Tijek
poroda reguliraju hormoni, pa se nepos-
redno prije poroda pojaa izluivanje hor-
mona estrogena iznad vrijednosti koncen-
tracije progesterona, kao i izluivanje
oksitocina. Porast koliine tih hormona
uzrokuje stezanje miia maternice.
POSTANAK VRSTA, proces u prirodi
zultira nastajanjem novih biolokih vrsta.
Potiu ga pokretake sile evolucije: priro-
dna selekcija, izolacija i genska snaga.
POSTELJICA , v.placenta.
POTISNUTO SVOJSTVO, v. recesivno
svojstvo.
POTPORNO STANIJE, neke od stani-
ca koje su se prilagodile iskljuivo prua-
nju mehanike vrstoe biljnim organima.
111
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
Dvije su vrste potpornog stanija: kolen-
him, izgraen od ivih stanica i skleren-
him, izgraen od mrtvih stanica. U mno-
gim biljkama te su stanice vrlo dugake i
elastine, a zovu se likovnice.
POTRKUCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. kokoi, patke, guske, dralova) koji
se legu dobro razvijeni. Imaju otvorene
oi, perje, mogu trati i snalaziti se u
prostoru.
POTROAI (konzumenti), heterotrofni
organizmi koji se prema vrsti hrane koju
troe dijele na: biljojede (fitofage, herbi-
vore), mesojede (zoofage, karnivore) i
saprofage.
POUGLJENJIVANJE (karbonizacija),
proces fosilizacije pod tlakom i bez prisut-
nosti kisika. Tako su npr.u karbonu proce-
som karbonizacije u vodama stajaicama
(movare, jezera) od dijelova papratnjaa i
drugih biljaka nastale velike naslage uglje-
na.
POVEANJE MIKROSKOPA, omjer
veliine slike promatranog predmeta i sa-
mog predmeta. Ukupno poveanje mikro-
skopa jednako je umnoku poveanja ob-
jektiva i okulara. Npr. ako je poveanje
objektiva 40 puta, a okulara 10 puta uku-
pno poveanje bit e 400 puta. Svjetlosni
mikroskop poveava najvie 1000 puta, a
elektronski 400 000 puta.
POVRATNA VEZA, isto to i mehani-
zam povratne sprege.
POVRATNO KRIANJE, v. test kria-
nje.
PRAATMOSFERA, plinoviti omota Ze-
mlje u poetku njenog nastanka, prije 4.5
do 4 milijarde godina. Smatra se da je
praatmosfera sadravala slobodan vodik
(H2) i duik (N2), metan (CH4), amonijak
(NH3), cijanid ion (CN), vodenu paru,
okside ugljika (CO i CO2) i sumporovodik
112
(H2S). Stoga se smatra da se bitno razliko-
vala od dananje atmosfere jer nije sadra-
vala slobodan kisik (O2).
PRABUBREG, v.drugi bubreg.
PRACRIJEVO, v. arhenteron.
PRAORGANIZMI (protobionti), prvi or-
ganizmi koji su se pojavili na Zemlji. O
njihovom izgledu i nainu ivota danas
postoje samo razliite pretpostavke.
PRAPTICA (Archaeopteryx), najpoznatiji
i najtipiniji prijelazni oblik izmeu gma-
zova i ptica. ivjela je krajem perioda jura,
u mezozoiku. Bila je vrlo slina dananjim
pticama (oblik tijela, perje, kljun, krila i
dr.), ali je imala i mnogo obiljeja gmazo-
va od kojih potjeu, kao npr. kraljeke u
repu, tri prsta s pandama na repu, zube u
kljunu.
PRANIK, muki dio cvijeta. Sastoji se
od pranike niti (filamenta) i pranice
(antere). U pranicama se nalaze peludnice
ili polenovnice (mikrosporangiji, muki
sporangiji). Unutar polenovnica, iz diplo-
idnih matinih stanica, mejozom (redukcij-
skom diobom) nastaju etiri haploidne mi-
krospore (muke spore) koje zovemo pole-
nova ili peludna zrna. Proces kojim nastaju
mikrospore zove se mikrosporogeneza.
Unutar polenovog zrna razvija se muki
gametofit (haploidna generacija) s dvije
muke gamete (spermalne, generativne je-
zgre tj. stanice) i jedne vegetativne stanice.
PRAVI BUBREG, v. trei bubreg.
PRAVI SISAVCI (plodvai, placentalni
sisavci), skupina ivotinja iji se mladi
razvijaju u maternici obavijeni plodvom,
posteljicom ili placentom (ime!). Danas se
razvrstavaju u dvadesetak skupina. Neke
od njih su: imii, kukcojedi, majmuni,
glodavci, zvijeri, perajari, kitovi, slonovi,
kopitari i papkari.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PRAIVOTINJE (protozoa), jednostani-
ne ivotinje, eukarioti, lanovi carstva
protista. Razvili su se tijekom evolucije iz
prokariota. Mikroskopske su veliine. Naj-
ee ive samostalno ili kao zadruni je stalna izmjena koncentracije estrogena i
oblici. Veinom su pokretni i heterotrofi.
ive u svim tipovima stanita: u moru i
vodama na kopnu, a mnoge od njih su
nametnici na drugim ivotinjama i na
ovjeku. Na povrini je protoplazmatskog
tijela stanina membrana, pelikula ili vr-
sta ljuturica. U protoplazmi se nalaze
organeli koji obavljaju ivotne funkcije.
Kreu se uz pomo pseudopodija, bieva i
trepetljika. U nepovoljnim uvjetima esto
se zaahure. Hranu uzimaju endocitozom,
a kroz membrane hrana prolazi procesom
difuzije. Probava se odvija u hranidbenim
mjehuriima koji se kreu unutar orga-
nizma strujanjem citoplazme. Izmjena pli-
nova, osmoregulacija i ekskrecija, takoer
se obavljaju difuzijom kroz memebrane.
Razmnoavaju se najee nespolno (dio-
bom) i spolno. Poznato je oko 30.000 raz-
liitih vrsta praivotinja. Najpoznatije sku-
pine su: biai, korjenonoci, trepetljikai i
truskovci.
PRENOUSTE, v. hrskavinjae.
PREDATORI (grabljivci), organizmi koji
su u specifinom odnosu ishrane s jedin-
kama druge vrste (predator-plijen), npr. ris
je predator koji se hrani zeevima, lav je
predator koji se hrani antilopama itd.
PREDBUBREG, v.prvi bubreg.
PREDLJIVE BRADAVICE, v. paunja-
ci.
PREHLADA, najea bolest dinog sus-
tava koju uzrokuju razliiti virusi. Naje-
e su inficirani gornji dini putovi: nos i
grlo. Simptomi su kihanje, suzenje, grlo-
bolja, promuklost, kaalj i curenje iz nosa.
Rijetko traje dulje od tjedan dana.
PREDMENSTRUACIJSKI SINDROM
(PMS), skup razliitih simptoma (fizikih i
psihikih) koji se javljaju u mnogih ena
prije mjesenice. Uzrok tim promjenama
progesterona za vrijeme menstruacijskog
ciklusa.
PREMOSNICA (engl. by-pass), dio vene
uzet iz bedra s pomou koje se operativno
premouju oboljele koronarne arterije ra-
di optimalnog opskrbljivanja sranog mii-
a kisikom i hranjivim tvarima.
PREMOSNICI, stara skupina gmazova.
Jedini ivi predstavnik i ivi fosil je pilasti
premosnik, jer se gotovo nita nije promi-
jenio ve 150 milijuna godina . Danas ivi
uz obalu Novog Zelanda. Du lea ima
pilasti greben od trokutastih ljusaka. Na
glavi se nalazi tjemeno oko.
PREOBRAZBA (metamorfoza) proces
promjene oblika tijela. Neke ivotinje tije-
kom razvoja i rasta podlijeu velikim pro-
mjenama, npr. kod beskraljenjaka kukci,
isp., a kod kraljenjaka vodozemci, isp.
punoglavac.
PREPISIVANJE, v. sinteza proteina.
PRESLICE, biljke iz skupine papratnjaa.
Poznata je poljska preslica. Zelena je sta-
bljika lankovita i prljenasto razgranata.
Listovi su sitni i neugledni te obavijaju
stabljiku iznad svakog koljenca. U rano
proljee uoavaju se smee nerazgranate
stabljike koje na vrhu nose eeri sa spo-
rangijima i sporama. Izospore su prilago-
ene raznoenju vjetrom pomou haptera.
PRETILOST (gojaznost, adipoznost), po-
rast tjelesne mase uvjetovan nakupljanjem
masti, koje nastaje zbog vika uzete hrane.
Viak masnog tkiva posebno optereuje
srce i krvotok. Poveava se i rizik pojave
razliitih bolesti (ateroskleroza, hiperten-
zija, infarkt, bolesti jetre, eerna bolest i
dr.).
113
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PRETVORBA ENERGIJE, proces kad
se svjetlosna, elektrina, toplinska, kemij-
ska i mehanika energija pretvaraju jedna
u drugu jer se energija ne moe ni stvoriti
ni razoriti.
PREVOENJE, v. sinteza proteina.
PRIVRSNICA (centromera), mjesto su-
enja na kromosomu za koje se prihvaaju
niti diobenog vretena tijekom diobe stani-
ce.
PRIDOLO KORIJENJE, v. korijen.
PRIJELAZNI OBLICI, organizmi koji
su po nekim svojim obiljejima na prije-
lazu izmeu velikih razvojnih skupina. Na
primjer, izumrle biljke pteridosperme, na-
pola paprati napola sjemenjae, fosilna
praptica s nekim osobinama gmazova,
udnovati kljuna koji sjedinjuje obiljeja
gmazova, ptica i sisavaca, titoglavac sej-
murija bio je prijelazni oblik izmeu vodo-
zemaca i gmazova. itd.
PRIJENOSNA RNK, v. tRNA.
PRILAGODBA (adaptacija), osobina or-
ganizma kao konana posljedica selekcij-
skog procesa. Oni oblici koji su najbolje
prilagoeni uvjetima okolia imaju izgleda
za daljnji razvoj i mnoenje, a time i za
odravanje svoje vrste u tom okoliu. Poz-
nate su ope i specijalne adaptacije, isp.
PRIMARNA IMUNOLOKA REAK-
CIJA, v.imuna memorija.
PRIMARNA ORGANSKA PROIZVO-
DNJA (primarna bioproizvodnja), proces
stvaranja organske tvari iz anorganskih
koji se odvija u autotrofnim organizmima,
isp. autotrofi. Bioproizvodnost ekosustava
ovisi o hranjivim i mineralnim tvarima,
Sunevoj energiji, toplini i dr. Od kopne-
nih ekosustava najproduktivnije su ume, a
od vodenih ekosustava najvea je biopro-
izvodnja u zapadnom Atlantiku.
114
PRIMARNE SPERMATOCITE, stanice
koje nastaju za vrijeme spermatogeneze
(isp.).
PRIMARNI RAST BILJAKA, rast bilja-
ka u duinu pomou vrnih meristema iz-
danka i korijena.
PRIMATI, najsavrenija skupina sisavaca
kojoj pripadaju polumajmuni, majmuni, a
sa zoolokog gledita i ovjek.
PRIONI, sitne zarazne estice (manje od
virusa i viroida) koje uzrokuju bolesti u
ovjeka i ivotinja (kravlje ludilo). Otkri-
veni su 1980. god. Veliki su 2 do 3 nm, a
graeni su samo od proteina.
PRIRODNI ODABIR (selekcija, selekci-
jski pritisak), po Darwinu, glavni imbenik
evolucije koji uvjetuje stalno poveavanje
prilagoenosti organizama ivotnoj sredi-
ni. Preivljavaju samo najbolje prilagoe-
ne jedinke, v. prilagoavanje. Za razliku
od prirodnog odabira umjetni odabir nas-
taje djelovanjem ovjeka pri emu se kori-
sni oblici odravaju, a nekorisni propada-
ju.
PRIRODNI SUSTAV, v. filogenetski
(prirodni) sustav.
PRIROENA IMUNOST (nespecifina),
otpornost organizma na razliite antigene,
koja je prisutna u tijelu od roenja bez
posebnih oblika pokretanja imunoloke
reakcije. Nositelji te vrste imunosti su
fagociti, neutrofilni leukociti i monociti.
PROBAVA, proces razgradnje hrane u
sastojke koji se mogu upiti u krv ili limfu
ili nekim drugim nainom prenijeti do
stanica. Razlikujemo intracelularnu i eks-
tracelularnu probavu.
PROBAVNI ENZIM, v. pepsin.
PROBAVNI ENZIMI GUTERAE,
probavljaju ugljikohidrate, bjelanevine i
masti. Enzim za razlaganje ugljikohidrata
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
je pankreasna amilaza koja hidrolizira k-
rob i glikogen (ne i celulozu!) do disaha-
rida. Proteolitini su enzimi: tripsin, kimo-
tripsin, karboksipolipeptidaze i (deoksi)
ribonukleaze. Pankreasna lipaza hidrolizira
neutralne masti u glicerol i masne kiseline.
Enzimatski uinak lipaze na masti pospje-
uje se djelovanjem ui koja uzrokuje ras-
privanje masti u male kapljice (hilomik-
rone).
PROBAVNI SUSTAV, protee se gotovo
du itave duine tijela kao probavna cijev
- od usta do analnog otvora. Sastavljen je
od niza probavnih organa i probavnih li-
jezda s izluivanjem (sekrecijom) probav-
nih sokova u probavilo. To su npr. kod o-
vjeka: usna upljina sa zubima i jezikom,
drijelo, jednjak, eludac, tanko i debelo
crijevo te lijezde slinovnice, guteraa i
jetra.
PRODUCENTI, proizvoai hrane u pri-
rodi, zelene biljke.
PRODUENA MODINA (medulla ob-
longata), smjetena je ispod velikog i is-
pred malog mozga. Zavrava kod velikog
zatiljnog otvora, odakle se dalje u kralje-
nicu nastavlja lena modina. Produena
modina je graena od vanjske bijele i
unutarnje sive tvari. Regulira vegetativne
funkcije, kao to su: disanje, krvni tlak,
peristaltika crijeva i dr. Oteenjem pro-
duena modine, npr. sredita za disanje,
nastupa smrt.
PROFAZA DRUGE MEJOTIKE DI-
OBE, v. profaza II.
PROFAZA I (profaza prve mejotike dio-
be), poetna faza redukcijske diobe, mejo-
ze I. U toj fazi dolazi do sparivanja, tj.
konjugacije homolognih kromosoma. Par-
ove tako sparenih kromosoma nazivamo
bivalenti, a kako je svaki kromosom dvo-
struk (sastoji se od dvije kromatide),
spareni kromosomi tvore snopove od etiri
kromatide koje nazivamo kromosomske
tetrade. Tijekom konjugacije kromosoma
esta je pojava ispreplitanja njihovih
kromatida, a mjesta ispreplitanja nazivamo
hijazme. Na hijazmama moe doi do pu-
canja i izmjenjivanja kromatida homolog-
nih kromosoma. Tu pojavu nazivamo kros-
ingover (crossing over). Ona je vana jer
doprinosi genetikoj raznolikosti stanica
koje nastaju mejozom.
PROFAZA II, (profaza druge mejotike
diobe), jedna od etapa mejoze II u kojoj su
zbivanja slina zbivanjima u profazi mi-
toze. U profazi II razgrauje se jezgrina
ovojnica i jezgrica, a kromosomi se poi-
nju spiralizirati. Centrosom se podijeli na
dva dijela koja putuju na suprotne polove
stanice formirajui diobeno vreteno. Za
razliku od stanica koje ulaze u profazu
mitoze i imaju dvostruki (2n) broj kromo-
soma, stanice koje ulaze u profazu II imaju
jednostruk (n) broj kromosoma.
PROFAZA PRVE MEJOTIKE DIO-
BE, v. profaza I.
PROFAZA, poetna faza diobe stanice,
mitoze. U njoj se kromosomi poinju spi-
ralizirati i tako postaju vidljivi. U toj fazi
gubi se jezgrina ovojnica i jezgrica, a
centrosom se podijeli na dva dijela koji
putuju na suprotne polove stanice formira-
jui diobeno vreteno.
PROGESTERON, jedan od enskih spol-
nih hormona kojega izluuju enske spol-
ne lijezde, jajnici. U pubertetu progeste-
ron utjee na razvoj spolnih karakteristika
i pojavu menstruacijskog ciklusa. Tijekom
menstruacijskog ciklusa izluuje ga i tvo-
rba nazvana uto tijelo. U trudnoi ga
izluuje i posteljica. Uloga progesterona
tijekom trudnoe je spreavanje menstru-
acije koja bi uzrokovala gubitak ploda.
PROGLOTIDI, v. trakavica.
115
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PROKARIOTI, (prokariotski organizmi),
jednostanini organizmi koji nemaju obli-
kovanu jezgru ni stanine organele kao to
su mitohondriji, plastidi i Golgijevo tijelo,
ali imaju ribosome i umjesto jezgre nuk-
leoid. Prokarioti su bakterije i modrozele-
ne alge (cijanobakterije). Poto su prokari-
oti jednostanini organizmi, njihov opis
ujedno predstavlja i opis prokariotskih
stanica. Dio znanstvenika ih ne ubraja ni u
biljke ni u ivotinje, ve u zasebno carstvo
pod imenom Monere.
PROKARIOTSKE STANICE (protocite,
gr. pro = prije, karyon = jezgra), prijeje-
zgrene stanice, v. prokarioti.
PROKARIOTSKI ORGANIZMI, v.
prokarioti.
PROKLINICA (protonema), malena ni-
tasta tvorevina slina steljci koja se razvija
u veine mahovina iz proklijale spore. Iz
proklinice se razvije mahovina koja nosi
na sebi spolne organe (anteridije i arhego-
nije) pa je prema tome, proklinica dio
spolne generacije (gametofita).
PROLAKTIN, hormon kojega izluuje
prednji reanj hipofize (adenohipofiza), a
uloga mu je da dan-dva nakon poroaja
izaziva izluivanje mlijeka iz ljezdanih
stanica dojke.
PROLIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
PRONEFROS, v. prvi bubreg.
PROPLASTIDI, stanini organeli, ubra-
jamo ih u skupinu staninih organela iji je
zajedniki naziv plastidi (isp.). Proplastidi
su ishodini oblik plastida iz kojeg se
mogu razviti svi ostali tipovi plastida: klo-
roplasti, kromoplasti, leukoplasti. Nalaze
se u embrionalnim stanicama npr. stanice
vegetacijskog vrka. Obavijeni su dvostru-
kom membranom. Iz unutarnje membrane
uvrtanjem nastaju tilakoidne membrane.
116
PROPLIOPITEKUS (Propliopithecus),
vrsta pramajmuna koja je ivjela u raz-
doblju oligocena, dakle prije 25 do 30 mi-
lijuna godina.
PROSOMA, prednji dio tijela (glavo-
prnjak) kljetara iz skupine lankonoaca.
Nastao stapanjem 8 tjelesnih kolutia. Na
prosomi je pet pari nogu: etiri slue za
hodanje, a prvi par je promijenjen u
eljusne noice za pridravanje plijena ili
kao osjetilo. Uz usta su klijeta ili helicere,
isp.
PROSTATA, lijezda koja je dio mukog
spolnog sustava. Izluuje lunate sekrete
koji neutraliziraju kiselost sperme.
PROTALIJ, malena viestanina tvorevi-
na krpastog, srcolikog ili gomoljastog
oblika koja se razvija iz proklijale spore
papratnjaa. Na protaliju se razvijaju spo-
lni organi (anteridiji i arhegoniji) pa je
prema tome, protalij dio spolne generacije
(gametofita).
PROTEINI (bjelanevine), sloene organ-
ske molekule graene od aminokiselina
koje su meusobno povezane peptidnim
vezama. U grai proteina ivih bia dolazi
20 razliitih aminokiselina. Proteini u iv-
im biima imaju strukturnu ulogu, nositelji
su biokemijskih procesa u organizmu (npr.
hormoni, enzimi), a u manjoj mjeri koriste
se kao izvor energije.
PROTEINOIDI, tvari sline proteinima
koje je zagrijavanjem aminokiselina suhim
postupkom dobio znanstvenik Fox. Kada
ih je otapao u vruoj morskoj vodi protei-
noidi su se pretvarali u okrugla tjeleca
(mikrosfere) slina jednostavnim ivim
stanicama.
PROTEINURIJA, pojava bjelanevina u
mokrai kod nekih bubrenih bolesti.
PROTEOLITIKI ENZIM, v. probavni
enzimi guterae.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PROTISTI, svi jednostanini organizmi
od kojih su neki svojim osobinama slini
biljkama (fotosintetski autotrofni produce-
nti), neki ivotinjama (heterotrofni potro-
ai, konzumenti), a neki gljivama (hete-
rotrofni razgraivai).
PROTOBIONTI, v. praorganizmi.
PROTOCITE, v. prokariotske stanice.
PROTONEFRIDIJI, organi za izluiva-
nje i osmoreglaciju kod mnogih besko-
lutiavaca (npr. plonjaka i oblia). Sastoje
se od sustava cjevica smjetenih u paren-
himu. Svaka cjevica zavrava tjemenom
stanicom kroz iju se membranu apsorbi-
raju produkti metabolizma i odvode van.
Cjevice se na povrini tijela otvaraju ma-
lim otvorom - porom.
PROTONEMA, v. proklinica.
PROTOPLAZMA, iva tvar stanice koju
ine jezgra i sadraj citoplazme.
PROTOZOA, v. praivotinje.
PROTUIFRA, v. antikodon.
PROTUTIJELA, v. antitijela.
PROVODNI (karakteristini) FOSILI,
fosilni ostaci organizama koji se smatraju
karakteristinim za odreeno razdoblje Ze-
mljine prolosti. Vani su za prosudbu
kakav je bio ivi svijet pojedinih geolokih
razdoblja i za odreivanje njihove relativ-
ne starosti. Tako su primjerice nalazi trilo-
bita, izumrlih lankonoaca karakteristini
za slojeve starog paleozoika; nalazi amoni-
ta, izumrlih glavonoaca upuuju na mezo-
zoik; nalazi koljke kongerije karakteristi-
ni su za slojeve tercijara.
PROVODNO STANIJE, oblikuje pro-
vodne ile koje seu u sve dijelove biljke.
Provoenje vode i otopljenih minerala
odvija se putem dijela ile koji se zove
ksilem. U golosjemenjaa to su vrlo duge
stanice koje se zovu traheide. Ksilem
kritosjemenjaa ine traheje, duge cijevi
nastale od niza produnih stanica kojima
su reducirane poprene mebrane. Ksilem-
ski su elementi vrste stanice odebljalih,
ligniziranih (odrvenjenih) stijenki koji daju
i potrebnu vrstou ili to je vano za
njezin rad. U jednogodinjih biljki, ali i
viegodinjih tijekom njihove prve godine
ti ksilemski dijelovi ile daju vrstou
itavoj biljki. U viegodinjih drvenastih
biljaka ksilemski elementi preuzimaju po-
stupno samo ulogu odranja vrstoe i
izgrauju dio stabla koji zovemo drvo.
Drugim dijelom ile, floemom provode se
organske tvari od listova u sve biljne dije-
love.
PRVA MEJOTIKA DIOBA, v. mejoza
I.
PRVI BUBREG (predbubreg ili pronef-
ros), organ za izluivanje samo kod kru-
nousta i liinke riba. Kod ostalih skupina
kraljenjaka zakrlja u njihovu zametnom
razvitku. Sastavljen je od tri para cjevica
sa trepetljikavim lijevcima ispred kojih je
klupko krvnih ila (glomerul). Iz njih se
krv filtrira u zajedniki izvodni kanal,
predbubrenu cijev.
PRVI VIESTANINI ORGANIZMI,
organizmi koji su nastali tijekom bioloke
evolucije prije 600 do 700 milijuna godina.
Njihov razvoj zapoeo je u vodi.
PSEUDOCEL, tjelesna upljina koja po
postanku odgovara primarnoj tjelesnoj u-
pljini ili blastocelu, isp. blastula.
PSEUDOPODIJI (lane noice, gr. pse-
udos = la, podos = noga), izdanci u pra-
ivotinja (npr. amebe) koji slue za pokre-
tanje i uzimanje hrane procesom endocito-
ze. Nastaju kao posljedica strujanja proto-
plazme (endoplazme prema ektoplazmi ili
egzoplazmi) i mijenjanja fizikalnog stanja
citoplazme (sol i gel stanje).
117
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PSILOFITI (gr. psilos = gol, phiton =
biljka), prve papratnjae, koje su imale
samo zelenu, golu i vitiasto razgranatu
stabljiku bez listova. Pojavile su se prije
oko 390 milijuna godina (geoloko doba
devon), v.dodatak 5.
PTERIDOSPERME, t.j. "paprati sa sje-
menkama", drevne izumrle biljke nalik na
papratnjae, koje su na vrhovima listova
umjesto sporangija nosile sjemenke. Mogu
se smatrati prijelaznim oblicima izmeu
papratnjaa i golosjemenjaa.
PTICE (Aves), skupina kraljenjaka koja
se potpuno prilagodila ivotu na kopnu.
Toplokrvnost i sposobnost da lete omogu-
ili su pticama iroku rasprostranjenost na
Zemlji. Tijelo im je pokriveno perjem.
Imaju dva para udova: prednji par su krila,
a stranji noge za hodanje, najee s 4
prsta. Na glavi je kljun s ustima bez zuba.
Prsna kost ima greben za koji se dre prsni
(letni) miii. Mnoge kosti su uplje i ispu-
njene zrakom tzv. pneumatine kosti. Ptice
imaju dobar sluh i izvrstan vid. Razlikuju
boje. Srce je sastavljeno od dvije pretkli-
jetke i dvije klijetke. Diu pluima. Plua
su povezana sa pet pari zranih vreica
koja zalaze meu organe i u kosti. Ptice se
hrane zrnjem a mnoge su mesojedi. Proba-
vu olakava volja i ljezdani eludac gdje
se hrana razgrauje enzimima. U mii-
nom se elucu hrana usitnjava mehaniki.
Za izluivanje imaju jedan par pravih bub-
rega (v. trei bubreg). Nemaju mokrani
mjehur. Sve ptice legu jaja. enke imaju
samo lijevi jajnik i jajovod. Oplodnja je
unutarnja. Mujaci prenose sjeme izravno
u neisnicu. Za vrijeme prolaska kroz jajo-
vod jaja se obavijaju ovojnicama. Povrin-
ska je ovojnica tvrda lupina ili ljuska. Oko
zametka se stvaraju zametne ovojnice:
amnion, alantois i seroza, isp. Snesena pti-
ja jaja trebaju za zametni razvitak inkuba-
ciju - zagrijavanje leanjem roditelja na
njima. Kad se iz jajeta izlegu mladunci,
118
oni su potrkuci ili uavci. Ptice pokazuju
raznolike oblike pojedinanog i zadrunog
ponaanja kao npr. gradnja gnijezda, lee-
nje na jajima, briga za podmladak, ivot u
jatima i seobe. Ptice su vane kako za
ovjeka tako i u odravanju prirodne rav-
notee. Danas u biosferi ivi oko 8600, a u
Hrvatskoj oko 250 vrsta. Ptice su se razvi-
le od pragmazova. Najstarija poznata vrsta
je jurska ptica, praptica ili Archaeopteryx,
isp. Dananje se ptice dijele u dvije sku-
pine: staroeljuske ili bezgrebenke i novo-
eljuske ili grebenke.
PTIJALIN (alfa amilaza), probavni enzim
koji se nalazi u sastavu sline, a sudjeluje u
razgradnji kroba do eera maltoze i glu-
koze.
PUBERTET (spolno sazrijevanje), zapo-
inje luenjem GTH iz adenohipofize. Lu-
enje GTH nadzire hipotalamus gdje se,
poevi od puberteta, lue neurohormon-
ske tvari za oslobaanje gonadotropnih
hormona. Pubertat zapoinje u djevojica
oko 10. do 13. godine, a u djeaka jednu
do dvije godina kasnije. Traje nekoliko
godina, a zavrava izmeu 16. i 18. go-
dine. Djelovanjem mukih spolnih hormo-
na (testosteron), odnosno enskih spolnih
hormona (estrogen, progesteron) iskazuju
se primarne i sekundarne spolne oznake.
Kod djevojica se javlja menarha, a kod
djeaka polucija. Osim fizikih promjena u
pubertetu se pojavljuje niz fiziolokih i
psihikih promjena.
PUI (stome), mikroskopski otvori u epi-
dermi, najee na naliju listova, kroz
koje se izmjenjuju plinovi izmeu okolia i
unutarnjosti biljke te izluuje voda. Pui
okruuju dvije stanice zapornice uz koje se
nalaze mnogo vee stanice susjedice. Pui
se otvaraju kada u njima poraste turgor (u
odnosu prema susjedicama) zbog primanja
vode u zapornice. Naime, kada u stanice
zapornice ulaze kalijevi ioni, a fotosin-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tezom nastaje eer, povisuje se osmotski
tlak i voda ulazi u stanice zapornice. Pui
se zatvaraju kad se turgor smanji u odnosu
prema susjedicama.
PUFERI, kemijske tvari u krvnoj plazmi,
npr. bikarbonatni, fosfatni ili proteinski
puferi, koji se opiru bitnijoj promjeni pH,
v. acido - bazna ravnotea.
PULS (bilo), pulsiranje arterija koje se
moe mjeriti na mjestima koja su blie
povrini tijela. Budui da srce ubacuje u
aortu krv na mahove (oko 70 puta u mi-
nuti), krv u arterijama tee pulsirajuim
tlakom.
PUNOGLAVAC, liinka abe. ivi u vo-
di. Hrani se algama i postupno se preob-
raava u odrasli oblik. Liinaki razvoj a-
be naziva se preobrazba ili metamorfoza.
Vanjskim izgledom punoglavac je slian
mladoj ribici. Ima krge, neparnu repnu
peraju, dvodjelno vensko srce, svitak i bo-
nu prugu. Tijekom metamorfoze razvijaju
se plua, noge, kostur i drugi organi, a
nestaju krge i rep. Metamorfoza traje oko
3 mjeseca.
PUPILARNI REFLEKS, v. bjeloonica.
PUPULJICA, v. empresi.
PURINSKE BAZE, organski spojevi iz
skupine duinih baza koje se nalaze u
sastavu nukleinskih kiselina (DNA, RNA).
Purinske baze su adenin i gvanin. U mole-
kuli DNA, purinske baze jednog lanca
veu se s komplementarnim bazama dru-
gog lanca. Princip komplementarnosti vri-
jedi i pri sintezi RNA.
PURKINJE, J. (1787. 1869.), eki ci-
tolog koji 1839. god. opisuje protoplazmu.
Otkrio razgranate neurone u mozgu nazva-
ne Purkinjove stanice.
PUEVI, najbrojnija skupina mekuaca,
isp. Asimetrine su ivotinje jer je tijekom
evolucije nastalo zakretanje ili torzija tije-
la. Puevi imaju spiralno zavijenu kuicu
ili su bez nje (npr. balavci). S obzirom na
stupanj torzije tijela dijele se na: pred-
njekrnjake, stranjokrnjake i plunja-
ke. Prednjokrnjaci su razdvojenog spola,
a stranjokrnjaci i plunjaci su dvospol-
ci. Najpoznatiji puevi na kopnu su: pu
vinogradnjak i balavac, u moru: volak,
priljepak, ogrc i puzlatka, a u kopnenim
vodama: barnjak, plotenjak i ogrc.
R
RAVASTA EVOLUCIJA, v. divergen-
tna evolucija.
RADIJALNA SIMETRIJA, v. zrakasta
simetrija.
RADIONUKLIDI (radioizotopi), izotopi
elemenata koji imaju nestabilne jezgre, te
se one raspadaju uz pojavu ionizirajueg
zraenja. Koriste se u istraivanju stanica
npr. pomou radioaktivnog izotopa ugljika
dokazano je da se u procesu fotosinteze
ugljik(IV)-oksid iz zraka ugrauje u mole-
kulu eera.
RADNI METABOLIZAM, koliina ene-
rgije koju tijelo dnevno utroi na radne
aktivnosti.
RADULA, v. trenica.
RAHITIS, djeja bolest kostiju koja nas-
taje zbog slabe kalcifikacije kostiju. Ako u
hrani nemaju dovoljno kalcija i vitamina
D3, nee se ni ispravno ni dovoljno stva-
rati anorganski dio kostiju to uzrokuje
savitljivost i deformaciju. kosti.
RAKOVI (Crustacea), ivotinje iz skupi-
ne lankonoaca, isp. Na kopnu uz more
ive npr. mokrice ili babure (pokretni
119
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
oblici) i vitiari (sjedilaki oblici). Ostali
su rakovi vodeni organizmi. Jednostavnije
graeni rakovi su planktonski nii raci,
kao vodenbuha i ciklop. Od viih rakova
(imaju 20 kolutia) poznati su npr. rijeni
rak, jastog, kamp i hlap. Pripadaju skupi-
ni deseterononih rakova. Glava i prsa
najee su srasli u glavoprnjak. Na glavi
se nalaze dva para ticala i jedan par
sloenih oiju. Na prsima imaju tri para
eljusnih nogu i pet pari za hodanje. Na
zatku su noge za hodanje. U glavi je glavni
ganglij, "mozak". Oi se sastoje od mnogo
malih okaaca, zvanih omatidije. Svako
okace prima dio slike koja se slae poput
mozaika. Druga osjetila su za ravnoteu
(statociste), opip, miris. Diu krgama koje
su na nogama hodalicama. Za izluivanje
imaju ticalne ili antenalne lijezde . Oplo-
uju se pomou paketia spermija. enke
nose oploena jaja prilijepljena na nekom
vanjskom organu. Iz njih se razvijaju liin-
ke koje se presvlae nekoliko puta tijekom
svog poslijezametnog razvitka. Presvlae-
nje je fizioloki proces koji kontroliraju
hormoni iz neurosekretornih stanica iva-
nog sustava.
RAK PLUA, (bronhalni karcinom), je-
dan od najeih i najtee izljeivih oblika
raka, u 99% sluajeva se susree kod pu-
aa. Dim cigarete oteuje stanice duni-
ka, a te oteene stanice poetni su stupanj
razvoja tumora koji raste i iri se na plua.
RAMAPITEKUS (Ramapithecus), izumr-
li oblik primata koji je ivio ve prije 15
milijuna godina, a njegovi ostaci naeni su
u istonoj Africi, Indiji i Europi. Danas se
smatra da je u toj skupini kroz vrlo dugo
razdoblje dolo do najvee preobrazbe u
smjeru nastanka ovjeka.
RAZLAGAI v. saprofagi.
RAZMNOAVANJE, razvitak novih je-
dinki, potomaka, a moe biti spolno ili
nespolno. Spolnim razmnoavanjem se
120
dobivaju potomci s novom kombinacijom
gena. Spolnim razmnoavanjem nastaju
raznolikije jedinke nego nespolnim. Posto-
ji vie oblika nespolnog razmnoavanja:
dvojna (binarna) dioba, mnogostruka
(multipla) dioba, pupanje i vegetativno
razmnoavanje (dijelovima tijela viesta-
ninih biljaka). Potomci nastali nespolnim
nainom razmnoavanja genetiki su iden-
tini matinoj stanici, odnosno biljci. Jedi-
nke koje nespolnim nainom daju potomke
stvaraju klon, isp.
RAZNOJEDNI ORGANIZMI, v. omni-
vori.
RAZRED, v. filogenetski sustav.
RAZVITAK OVJEKA, proces koji za-
poinje zaeem, a obuhvaa embrionalni,
fetalni i postnatalni (poslijeporodni) razvi-
tak ovjeka do njegove zrele dobi.
RAZVOJNI (filogenetski) NIZOVI, uza-
stopni prijelazni oblici na kojima se mogu
pratiti postupne promjene i razvoj neke
vrste ili cijele skupine. Dobro su proueni
razvojni nizovi konja, slona i barskog pua
ogrca. Vaan su paleontoloki dokaz evo-
lucije.
RAOVA GLJIVICA, (ergot, Claviceps
purpurea), parazit na plodnici trava gdje
se u klasu na mjestu pena razvija roi,
sklerocij. Ti sklerociji sadre otrovni al-
kaloid ergotin koji je ljekovit ako se
ispravno primjeni. Slui za dobivanje
preparata koji se u porodiljstvu rabi za
izazivanje grenja uterusa te kao temelj
halucinogene droge LSD.
REAKCIJE NA SVJETLU (reakcije ovi-
sne o svjetlosnoj energiji), poetne re-
akcije fotosinteze koje zapoinju kada
svjetlosna energija Sunca izbija elektrone
iz molekule klorofila. Elektroni putuju pre-
ko niza prenosilaca natrag prema klorofilu,
a pri tom prijenosu dio energije predaju za
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
sintezu molekula ATP-a. Dio elektrona
koje svjetlosna energija izbija iz klorofila
ne vraa se natrag nego prelazi na spoj
NADPH. Osim elektrona, NADPH prima i
ione vodika koji nastaju razlaganjem vode
te na taj nain NADPH prelazi u reduci-
rani oblik NADPH2. Voda se razlae djelo-
vanjem svjetlosne energije (fotoliza vode,
ionizacija vode) na H+ i OH- ione. Kao to
je reeno, vodikovi ioni se veu na NADP,
a hidroksil ioni otputaju elektrone koji
odlaze preko niza prenosilaca u klorofil
nadomjetajui mu elektrone koji su mu
izbijeni da bi preli na molekule NADP.
Kao produkt ovih reakcija oslobaa se ki-
sik koji odlazi u atmosferu. Vodik iz vode
privremeno vezan u spoj NADPH2 posluit
e u reakcijama u tami za redukciju CO2.
REAKCIJE NEOVISNE O SVJETLO-
SNOJ ENERGIJI, v. reakcije u tami.
REAKCIJE OVISNE O SVJETLOS-
NOJ ENERGIJI, v. reakcije na svjetlu.
REAKCIJE U TAMI (reakcije neovisne
o svjetlosnoj energiji, Kalvinov ciklus),
reakcije fotosinteze koje se nadovezuju na
reakcije na svjetlosti. Za njihovo odvijanje
neophodni su ugljikov dioksid, NADPH2
kao izvor vodika i ATP kao izvor energije.
To je skup vrlo sloenih biokemijskih re-
akcija u kojima se ugljik(IV)-oksid postu-
pno reducira vodikom do eera glukoze
uz utroak energije. Jednadbu reakcija u
tami moemo sumarno prikazati ovako:
NADPH2 + CO2 + E (ATP) C6H12O6
(glukoza)
REAKCIJSKO SREDITE, poloaj jed-
ne molekule ili para molekula klorofila a u
fotosistemu.
RECESIVNO SVOJSTVO, (potisnuto
svojstvo), svojstvo koje ne dolazi u feno-
tipu uvijek do izraaja. U primjerima kri-
anja aleli za recesivno svojstvo oznauju
se malim slovima. Recesivno svojstvo do-
lazi u fenotipu do izraaja samo u sluaju
homozigotnosti, tj. kada organizmi nose
iste alele za to svojstvo, npr. aa ili bb itd.
Recesivna svojstva su, npr. niski rast gra-
ka, smea boja dlake goveda, krvna grupa
0 u ovjeka itd.
RED, v. filogenetski sustav.
REDIJE, v. ovji metilj.
REDUCENTI, razlagai organskih tvari,
gljive i bakterije. Isp. saprofagi.
REDUKCIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion prima ili dobi-
va jedan ili vie elektrona. To su, npr. rea-
kcije oduzimanja kisika, reakcije spajanja
s vodikom itd.
REDUKCIJSKA DIOBA, v. mejoza.
REFLEKS, brza, svrsishodna, motorika
reakcija na primljeni podraaj bez sudje-
lovanja kore velikog mozga i bez reakcije
svijesti. Refleks je usmjeren na zatitu
organizma. Pojedini refleksi su priroeni
refleksi (npr. sisanje, gutanje, kaljanje, ki-
hanje i dr.), a drugi su steeni na temelju
iskustva. Posebnu skupinu ine uvjetovani
refleksi.
REFLEKSNI LUK, zatvaraju ga ivane
stanice sa svojim ivanim vlaknima, koje
sudjeluju u odvijanju refleksa, isp. Sastoji
se od osjetilnog (receptorskog) neurona,
sinapse u lenoj modini, motorikog neu-
rona i izvritelja (efektora) tj. miia koji
e izvriti radnju. To je monosinaptiki
refleksni luk (jedna sinapsa i dva neurona -
osjetilni i motoriki). Postoje i disinaptiki
refleksni luk (dvije sinapse i tri neurona -
osjetilni, meuneuron i motoriki neuron).
REGENERACIJA, sposobnost obnavlja-
nja izgubljenih dijelova tijela. Kod npr.
bezkraljenjaka: spuve, hidre, virnjaka,
zvjezdae, jeinca ili mjeinice. Meu
kraljenjacima to se svojstvo oituje u re-
121
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
patih vodozemaca. Dadevnjaci mogu ob-
noviti stopalo, nogu, oi, rep, pa ak plua
i gonade, a punoglavac abe rep i noge.
Sposobnost regeneracije je manja u ivoti-
nja na viem stupnju razvoja.
REGULATORI RASTA, v. biljni hormo-
ni.
REKOMBINACIJE, pojava novih kom-
binacija gena koje se u fenotipu oituju
kao nove osobine, kojih nije bilo u rodite-
lja, a posljedica su nezavisnog odvajanja
kromosoma i krosingovera.
REKOMBINANTNA DNA, DNA proiz-
vedena spajanjem gena od razliitih vrsta.
Rekombinantna DNA - tehnologija omo-
guava prijenos gena iz jedne vrste u ge-
nom druge vrste: biljne, ivotinjske i ljud-
ske.
REKOMBINANTNI TIP, naziv koji se
primjenjuje za: genotip, fenotip, gamete
stanica ili organizme koji su nastali priro-
dnom genetikom rekombinacijom.
RELIKTI, biljne i ivotinjske vrste koji-
ma je areal u prolosti bio mnogo iri, ali
se kasnije smanjio zbog promjene klime,
podneblja ili drugih obiljeja stanita. Bilj-
ni relikti u Hrvatskoj su velebitska dege-
nija, hrvatska sibireja, vuja stopa itd. a
ivotinjski relikti su ovjeja ribica, sredo-
zemna medvjedica itd. Neki su relikti uje-
dno i endemi.
RENIN, enzim kojega izluuje eludac
djeteta u vrijeme sisanja mlijeka, a sudje-
luje u razgradnji bjelanevine kazeina iz
mlijeka.
REPAI, skupina vodozemaca koji i kao
odrasli oblici imaju rep. Najpoznatiji su re-
pai dadevnjaci i vodenjaci. Imaju dobro
razvijene udove za kretanje. Koa je boga-
ta lijezdama koje mogu izluivati otrovne
tvari. Neki kopneni dadevnjaci nemaju
plua, pa se plinovi izmjenjuju kroz kou.
122
Odrasli repai ive uglavnom na vlanim
mjestima, ali se razmnoavaju u vodi.
Liinke su sline odraslima. Imaju vanjske
krge, koje se u nekih vrsta zadre tijekom
itava ivota, kao kod ovjeje ribice, isp.
Neki se od repaa mogu razmnoavati u
liinakom stanju. Ta se pojava zove neo-
tenija, isp.
RESOPERKE, stara skupina riba kotu-
njaa iz perioda devon, u paleozoiku. Pri-
jelazni su oblik jer prve pokazuju razvoj
prema kopnenim ivotinjama. Kostur nji-
hove prsne peraje ima slinosti s kosturom
prednje noge vodozemaca. Neke resoperke
iz roda Latimeria ive i danas i nazivaju se
ivi fosili, isp.
RESPIRACIJA, v. disanje.
RESPIRACIJSKO (dino) SREDITE,
ine ivane stanice smjetene u produe-
noj modini koje autonomno odreuje fre-
kvenciju disanja. Dino sredite se dopun-
ski podrauje poveanom razinom ugljiko-
vog dioksida u krvi odnosno smanjenom
razinom kisika u krvi.
RESPIRATORNI SUSTAV, v. dini
sustav.
RESTRIKCIJSKI ENZIM (restrikcijska
endonukleaza), enzim koji ree dvostruki
lanac DNA na specifinom mjestu na
odreene dijelove. Ti se enzimi izoliraju iz
bakterija, a genetiki ih inenjeri upotre-
bljavaju za stvaranje rekombinantne DNA.
RETROVIRUSI, RNK virusi ija se ge-
netika uputa prevodi u DNK uz pomo
vlastitog enzima reverzne transkriptaze.
REVERZNA TRANSKRIPTAZA, v. re-
trovirusi.
Rh FAKTOR, v. Rh-sustav.
Rh SUSTAV (Rh-faktor, rhesus faktor),
jedan od antigena, tzv. Rh-aglutinogen,
koji se moe nalaziti na membranama eri-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
trocita, a naziv je dobio prema vrsti maj-
muna (Macacus rhesus) kod koje je prvi
put otkriven. Osobe koje imaju taj antigen
su Rh-pozitivne, Rh(+), a one koje ga
nemaju Rh-negativne, Rh(). U krvnoj
plazmi Rh(+) i Rh() osoba nema priroe-
nih protutijela kao to su uobiajena kod
osoba krvne skupine A, B i 0. Do sinteze
steenih Rh-aglutinina dolazi u imunolo-
kom sustavu samo imunizacijom Rh()
osobe eritrocitima Rh(+) osobe i to samo u
2 sluaja: nakon pogrene transfuzije krvi
Rh(+) osobe u Rh() osobu i tijekom trud-
noe Rh() majke koja nosi Rh(+) dijete.
RHESUS FAKTOR, v. Rh-sustav.
RIBE (Pisces), prvi kraljenjaci u kojih su
razvijene eljusti i hrskavina ili kotana
kraljenica. ive u moru i slatkim vodama.
Poznato je oko 20000 vrsta. Na vretenas-
tom tijelu razlikuje se glava, trup i rep.
Tijelo je pokriveno ljuskama. U koi su
lijezde koje izluuju sluz. Imaju 2 para
parnih peraja i 3 ili vie neparnih. Plivai
je mjehur ispunjen plinom i slui kao hid-
rostatski organ. Osjetilni organi su prilago-
eni ivotu u vodi. Ribe vide na malu
udaljenost. Oni su kapci prozirni i srasli.
Nosne upljine su samo mirisne jamice.
Ribe imaju samo unutarnje uho. Strujanje
vode osjeaju bonom prugom. Ribe diu
krgama. Krvotok je zatvoren. Srce je dvo-
djelno i vensko. Hladnokrvne su ivotinje.
Za izluivanje im slui drugi bubreg (me-
zonefros). Razmnoavaju se jajima, a neke
su i ivorodne. Oplodnja je uglavnom va-
njska. enke legu jaja (ikru), a mujaci ih
prekrivaju spermom (mlije). Prema grai
tijela ribe dijelimo na: hrskavinjae i ko-
tunjae (zrakoperke i nosnoprolaznice).
RIBONUKLEINSKA KISELINA,
RNA.
RIBOSOMI, zrnca u citoplazmi svih vrsta
stanica. Vidljiva su samo elektronskim
mikroskopom. Graeni su od dviju vrsta
molekula: proteina i RNA. Nalaze se slo-
bodni u citoplazmi ili su vezani uz me-
mbrane zrnate (hrapave) endoplazmatske
mreice. Ribosomi koji se u citoplazmi
nalaze slobodni mogu biti povezani u
skupine, grozdove od 5, 6, 7 ili 8 ribo-
soma, u tzv. poliribosome (polisome). Na
ribosomima se odvija sinteza proteina. Na
ribosomima koji se nalaze slobodni u cito-
plazmi sintetiziraju se proteini koji e osta-
ti u stanici, dok se na ribosomima vezanim
uz membrane endoplazmatske mreice sin-
tetiziraju proteini koji e se izluiti izvan
stanice.
RIBOSOMSKA RNA, v. rRNA.
RIBOZA, kemijski spoj iz skupine mono-
saharida (jednostavnih eera) pentoza op-
e formule C5H10O5, a strukturne:
HO CH2 OH
H H
O
H H
HO OH
Izgrauje nukleotide ribonukleinske
kiseline (RNA).
RIKECIJE, bakterije izuzetno malih di-
menzija, kuglastog ili tapiastog oblika.
Kao obligatni paraziti, kod ivotinja i ov-
jeka uzronici su tekih oboljenja, psitako-
ze, pjegavog tifusa, trahoma itd.
RIZODERMA, pokrovno tkivo, kono
stanije posve mladih dijelova korijena.
RIZOMA (gr. rhiza = korijen), podzem-
na stabljika, podanak, v. stabljika.
RNA (ribonukleinska kiselina, RNK), slo-
eni organski spoj graen od veeg broja
v. ribonukleotida. Svaki ribonukleotid sastoji
se od triju vrsta molekula: fosfata, eera
riboze i jedne od etiri duine baze (ade-
nina, gvanina, citozina ili uracila). Mole-
kula RNA graena je samo od jednog poli-
123
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nukleotidnog lanca koji moe biti ispruen
ili savijen na razliite naine. Razlikujemo
tri tipa RNA: glasnika (messenger) RNA
(gRNK ili mRNA), ribosomska RNA
(rRNK ili rRNA) i transportna RNA
(tRNK ili tRNA). Molekule RNA sinte-
tiziraju se u jezgri na kalupu molekule
DNA, a najvie ih ima u citoplazmi stanice
i na ribosomima. RNA ima vanu ulogu u
sintezi proteina.
RNaza, enzim koji ubrzava razgradnju
molekula RNA.
RNK, v. RNA.
ROD, v. filogenetski sustav.
RODBINSKO SUSTAVOSLOVLJE, v.
filogenetska sistematika.
RODNICA (vagina), cjevasta tvorevina
duga 7 do 11 cm. Povezuje vrat maternice
s vanjskim spolovilom. Stijenke su rodnice
vrlo rastezljive. Vanjski otvor rodnice lei
ispod vanjskog otvora mokrane cijevi. U
predvorju rodnice je djevianski zalistak
(hymen).
RONICA (cornea), v. bjeloonica.
rRNA (rRNK, ribosomska RNA), tip ribo-
nukleinske kiseline koja zajedno s protei-
nima izgrauje ribosome. Na molekule
rRNA otpada 60 do 80 % ukupne stanine
RNA. Molekule rRNA sintetiziraju se u
jezgrici (nukleolusu).
RUBISKO (ribuloza-1,5-difosfat karbok-
silaza), enzim koji katalizira prvu reakciju
Calvinova ciklusa tijekom fotosinteze.
Kloroplasti sadravaju vrlo mnogo tog
enzima. U biosferi ga ima vie negoli bilo
koje druge bjelanevine.
RUDIMENTARNI ORGANI, v. rudi-
menti.
RUDIMENTI (rudimentarni organi, lat.
rudimentum = prvi poetak, pokuaj),
124
zakrljali organi koji u organizmu nemaju
vie nikakve funkcije ili je ona svedena na
minimum. To su, npr. ostaci kukovlja u
kita i nekih zmija, kod ovjeka su to crvu-
ljak slijepog crijva, trtica, zub mudrosti,
tjelesna dlakavost itd. Dokaz su evolucije.
RUE, predstavnici ove skupine dvosup-
nica imaju pravilne, dvospolne cvjetove s
peterolanim obojenim vjeniem i mnogo
pranika. Poloaj i broj plodnih listova je
promjenljiv. Dijele se na: ruinjae (div-
lja rua, kupina, malina, umska jagoda),
kotunjae (trenja, ljiva, breskva, ba-
dem) i jabunjae (jabuka, kruka, dunja,
glog, oskorua).
S
S-FAZA, v. interfaza.
SAHARIDI, v. ugljikohidrati.
SAHAROZA (trani eer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine saharida,
disaharid. Sastavljen je od dvije molekule
jednostavnih eera i to od jedne molekule
glukoze i jedne molekule fruktoze. Dobiva
se iz eerne trske i eerne repe.
SAMOAMPUTACIJA, v. samosakae-
nje.
SAMOOIENJE (autopurifikacija)
VODA, proiavanje otpadnih voda na
osnovu biolokih zakonitosti tj. odstra-
njenje organskih tvari u smislu odvijanja
kruenja tvari i protjecanja energije u eko-
sustavu.
SAMOOSAKAIVANJE, v. samosaka-
enje.
SAMOSAKAENJE (autoamputacija,
autotomija, samosakaenje, samoosakai-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
vanje), otkinue u sluaju opasnosti npr.
repa kod dadevnjaka ili gutera. Rep se
odvaja na posebnome mjestu. Novi rep
kod guterice se brzo obnovi i naraste, ali
umjesto kraljeaka podupire ga hrskavica.
SAPROFAGI, organizmi koje ubrajamo u
skupinu heterotrofa. Hrane se usitnjenim,
djelomino razgraenim i uginulim biljnim
dijelovima ili ivotinjskim izmetom ili i-
votinjskim leinama. Posebno vani sapro-
fagi su heterotrofne bakterije koje razlau
organske tvari do anorganskih sastojaka:
vode, ugljikovog dioksida i mineralnih
tvari. Te tvari mogu iskoristiti zelene bilj-
ke u procesu fotosinteze. Zbog te svoje
uloge heterotrofne bakterije nazivamo i
razlagai (reducenti).
SAPROFITI, organizmi koji ive na ugi-
nulim organizmima, hranei se organskim
tvarima u raspadanju (npr. gljive).
SARKOLEMA, ovojnica miinog vlak-
na v. poprenoprugasti mii.
SCHLEIDEN, M. J. (1804. 1881.), nje-
maki botaniar koji je 1838. god. utvrdio
da su stanice osnovne strukturne jedinice
svih biljaka. Zajedno s njemakim zoolo-
gom Schwannom utemeljitelj je tzv. sta-
nine teorije.
SCHULTZ, M. 60 - ih god. 19. stoljea
opisuje stanicu kao nakupinu protoplazme
s jezgrom, a protoplazmu naziva fizikim
temeljem ivota.
SCHWANN, T. (1810. 1882.), njemaki
zoolog koji je 1839. god. utvrdio da su
stanice osnovni graevni elementi svih i-
votinja. Zajedno s njemakim botaniarem
Schleidenom utemeljio tzv. staninu teo-
riju.
SCROTUM, v. monja.
SEDIMENTACIJA, v. brzina sedimenta-
cije.
SEDRA, v. sedrene barijere.
SEDRENE BARIJERE, barijere u vodo-
tocima nastale vrlo sloenim procesom
koji zavrava taloenjem otopljenog vap-
nenca na mahovine sedrotvorce. S vodom
najprije reagira ugljikov dioksid nastao di-
sanjem organizama u vodi pri emu nasta-
je ugljina kiselina:
CO2 + H2O H2CO3
Ugljina kiselina otapa vapnenac dajui
topljivi kalcijev hidrogenkarbonat:
H2CO3 + CaCO3 Ca(HCO3)2
Cijanobakterije iz bikarbonata otopljenih u
vodi uzimaju CO2, a, uz vodu, nastali
CaCO3 taloe na povrini mahovina koje
odumiru i na koje se slau nove to uzro-
kuje rast barijera:
Ca(HCO3)2 H2O + CO2 + CaCO3
SEIZMONASTIJE, v. nastije.
SEKUNDARNA IMUNOLOKA REA-
KCIJA, v. imuna memorija.
SEKUNDARNA ORGANSKA PROIZ-
VODNJA (sekundarna bioproizvodnja),
proces proizvodnje organskih tvari hete-
rotrofnih organizama, odnosno rast, pove-
anje mase i volumena tijela te razmno-
avanje heterotrofnih organizama. Najzna-
ajniji heterotrofi koji ostvaruju sekun-
darnu organsku produkciju su ivotinje.
SEKUNDARNI RAST, poveanje prom-
jera stabljike i korijena mnogih biljaka
(posebice drvenastih trajnica) kao rezultat
diobe stanica bonih meristema.
SELEKCIJA, v. prirodni odabir.
SELEKCIJSKI PRITISAK, v. prirodni
odabir.
SELIDBA (migracija) RIBA, oblik pona-
anja riba. Uzroci putovanja riba na druga
mjesta su sezonske promjene u tempera-
turi, slanoi i koliini hrane ili mrijetenje.
125
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SERIN, kemijski spoj iz skupine aminoki-
selina.
SEROZA, kod amniota trea zatitna za-
metna ovojnica.
SESILNI ORGANIZMI, sjedilaki, slabo
pokretni organizmi, isp. zrakasta simetrija
i bentos.
SIDA, v. AIDS.
SIFILIS (lues), spolna zarazna bolest iji
je uzronik bakterija spiroheta. U ranim
stadijima bolest je izljeiva, a nelijeeni
sifilis uzrokuje teka oteenja gotovo svih
organa i na kraju smrt.
SIMBIOGENEZA, udruivanje pojedinih
prokariotskih organizama. Primjer simbio-
geneze jednostaninih alga i gljiva je liaj.
Smatra se da je prva biljna stanica nastala
simbiogenezom: modrozelene alge (pla-
stid), protobakterije (mitohondrij), mikop-
lazmodija (citoplazma), pravirusa (jezgra)
i zavojite bakterije tipa dananje spirohete
(bi).
SIMBIOZA (potpomaganje), odnos izme-
u dviju ili vie jedinki razliitih vrsta iz
kojega te jedinke imaju korist, npr. neke
alge i gljive ive u simbiozi u obliku liaja,
rak samac ivi u simbiozi s moruzgvom
(tzv. mutualizam) itd. Odnos u kojem jed-
na vrsta ima koristi, a druga nema niti
koristi niti tete, kao npr. brljan ili slak,
nazivamo komenzalizam.
SIMPATIKUS, dio autonomnog ili vege-
tativnog ivanog sustava ija ivana vla-
kna nadziru rad veine unutarnjih organa
poveavajui ili smanjujui aktivnost tih
organa. Djelovanje simpatikusa je suprot-
no djelovanju parasimpatikusa.
SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA, speci-
jacija kada se populacije nalaze na istom
prostoru, ali su reproduktivno izolirane
126
zbog razliitog ponaanja ili razliitog saz-
rijevanja gonada. Isp. specijacija.
SINANTROPUS, v. kineski praovjek.
SINAPSA (gr. synapsis = sveza), mjesto
prijenosa ivanog podraaja (impulsa) s
aksona na drugu ivanu stanicu, ljezda-
nu stanicu ili mii, v. ivano - miina
veza. Preko sinapse se prenosi impuls
samo u jednom smjeru. Kroz sinaptiku
pukotinu impuls prenose kemijski prije-
nosnici (neurotransmiteri) tj. neurohor-
moni, isp. Prema djelovanju sinapsi na ne-
uron, razlikujemo pobuivake (eksitacij-
ske) i potiskivake (inhibicijske) sinapse.
SINDROM, skupina razliitih znakova
(simptoma) bolesti koji se javljaju zajedno.
SINGER, S.J. i NICOLSON, G.L., znan-
stvenici koji su 1972. god. razradili i danas
prihvatljiv model membrane koji se zove
model tekueg mozaika, isp.
SINTEZA BJELANEVINA, v. sinteza
proteina.
SINTEZA PROTEINA (sinteza bjelane-
vina), proces koji se odvija na ribosomima
u citoplazmi stanice u kojem se iz
aminokiselina sintetiziraju proteini. Ovim
procesom upravlja molekula DNA uz pos-
redovanje nekoliko vrsta RNA (mRNA,
tRNA, rRNA). DNA koja se nalazi u
jezgri (genska DNA) u redoslijedu svojih
nukleotida, odnosno duinih baza sadri
uputu za sintezu nekog proteina. Jedinice
takve upute ine grupe od po tri duine
baze, tzv. trojke ili tripleti. Svaka trojka je
ifra za jednu odreenu aminokiselinu.
Poetna etapa u procesu sinteze proteina je
transkripcija ili prepisivanje, a odvija se u
jezgri gdje se genska uputa prepisuje s
DNA na glasniku RNK (mRNA). Pri
prepisivanju se sintetizira lanac mRNA po
principu komplementarnosti. Svaki triplet
prepisan s DNA na mRNA zove se kodon i
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
odgovara pojedinoj vrsti aminokiseline.
mRNA s preuzetom uputom odlazi iz jez-
gre u citoplazmu i vee se za ribosom. Ti-
me zapoinje druga etapa sinteze proteina
koja se zove translacija ili prevoenje zato
jer se kodoni na mRNA prevode u tono
odreene aminokiseline. U procesu trans-
lacije veliko znaenje imaju molekule
transportne ili prijenosne RNK (tRNA)
koje na sebe veu po jednu aminokiselinu i
donose je na ribosom. Svaka tRNA ima
posebnu trojku baza, tzv. antikodon preko
kojega se vee na odgovarajui kodon na
mRNA. Tako e se npr. na kodon UAU
vezati tRNA s antikodonom AUA i doni-
jeti aminokiselinu triptofan. Molekule
aminokiselina veu se u molekulu proteina
tako da se mRNA pomie na povrini
ribosoma i prima redom molekule tRNA
koje donose sa sobom aminokiseline.
Sinteza odreenog proteina zavrava kada
mRNA donosi kodon koji ne odgovara niti
jednoj vrsti aminokiseline. Postoje tri
takva kodona: UAA, UGA i UAG.
SISAVCI (Mammalia, lat. mamma = sisa,
dojka), zadnja (i najrazvijenija) skupina
kraljenjaka koji su se razvili u ivotinj-
skom svijetu biosfere. Tijelo sisavaca je
pokriveno dlakom koja ih titi od gubitka
topline. Toplokrvni su organizmi. Zameci
se razvijaju u maternici obavijeni postelji-
com (placentom). Nakon roenja mladi
siu majino mlijeko. To je svojstveno sa-
mo sisavcima, kao i mlijene lijezde koje
su zapravo promijenjene kone lijezde.
Kostur i miii prilagoeni su etverono-
nom, rijetko dvononom, kretanju. Udovi
su ispod tijela i mogu se okretati. Prednji
dio mozga ili veliki mozak dobro je raz-
vijen i na povrini ima sivu koru. Razno-
likom funkcionalnom graom svih organ-
skih sustava prilagodili su se najrazlii-
tijim nainima ivota i preivljavanju u
svim moguim stanitima. Tako sisavci
imaju prilagodbe na toplinu i hladnou (v.
linjanje i zimski san). Da bi odrali stalnu
tjelesnu temperaturu moraju imati brz
metabolizam tj. moraju mnogo jesti i
potrebna je velika izmjena O2 i CO2.
eljusti i zubi im omoguavaju da vau
hranu. Resice u tankom crijevu poveavaju
probavnu povrinu. Povrina plua se
poveala velikim brojem plunih alveola.
Kisik se vee za dini (krvni) pigment
hemoglobin. Srce je podijeljeno na lijevu i
desnu stranu, pa se venska i arterijska krv
ne mijeaju. Za izluivanje mokrae,
sisavci imaju pravi bubreg, tj. trei bubreg,
isp. Sisavci su se razvili od skupina mezo-
zojskih prasisavaca. Preci pravih sisavaca
bili su prakukcojedi. Danas u biosferi ivi
oko 4500 vrsta sisavaca, od ega 109 vrsta
u naoj zemlji. Prema raznolikosti tjelesne
grae dijele se na: jednootvore (kljunae),
tobolare i prave sisavce (plodvai ili pla-
centalni sisavci).
SISTEMATIKA (sustavoslovlje, taksono-
mija), znanost koja se bavi svrstavanjem
ivih bia u odreene sustave koji se
temelje na srodstvenim odnosima, odnos-
no razvrstavanje ivih bia u filogenetski
prirodni sustav.
SISTEMATSKE JEDINICE, v. filoge-
netski sustav.
SISTEMSKI OPTOK KRVI, v. veliki
optok krvi.
SISTOLA (gr. systole = stezanje), kont-
rakcija ili stezanje sranog miia (klijetke
ili pretklijetke).
SISTOLIKI TLAK, tlak krvi na stijen-
ke arterija u trenutku kada stezanjem (si-
stolom) sranog miia ue u aortu nov
(udarni) volumen krvi. Taj tlak se prenosi
kroz velike i male arterije do arteriola i
kapilara.
SITASTE CIJEVI, provodni elementi u
veine biljaka. One slue za provoenje
asimilata (produkata fotosinteze).
127
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SJEDILAKI ORGANIZMI, v. bentos.
SJEMENI ZAMETAK, organ svojstven
sjemenjaama. U golosjemenjaa lei ot-
voreno na plodnim listovima, a u krito-
sjemenjaa je "sakriven" u plodnici tuka.
Homologan je makrosporangiju (megaspo-
rangiju, enskom sporangiju). U njemu se
nalazi makrospora (megaspora, embrion-
ska vrea, enski gametofit) nastala ti-
jekom makrosporogeneze i sastoji se od
osam stanica. Jajna se stanica, s dvije
pomonice (sinergide), nalazi na jednom
polu, a na drugom su tri stanice: antipode.
U sredini su dvije sredinje stanice embri-
onske vree, isp. tuak.
SJEMENICI (testisi), muke spolne lije-
zde koje su u ovjeka smjetene u konim
vreicama, monjama. Iznutra su ispunjeni
stanicama i sjemenim kanaliima. U sje-
menim kanaliima odvija se spermato-
geneza. Specijalizirane stanice sjemenika,
tzv. intersticijske stanice izluuju muke
spolne hormone.
SJEMENKA, biljni organ koji slui ras-
prostranjenju nove generacije biljaka. Sje-
menka se razvija iz sjemenog zametka, a
sastoji se od sjemene lupine, klice (emb-
ria) i hranjivog stanija (endosperma). U
obliku sjemenke biljka se nalazi u
pritajnom (latentnom) stanju. U povoljnim
uvjetima (vlaga, temperatura, zrak) sje-
menka e proklijati i razvit e se mlada
biljka. Sve biljke koje stvaraju sjemenke
nazivamo sjemenjae.
SJEMENOVOD (ductus deferens), dio
mukog spolnog sustava, odvodni kanal
koji provodi muke spolne stanice, sper-
mije od spolnih lijezda do mokrane cije-
vi. U ovjeka su sjemenovodi parni organi.
SJEMENJAE, najopsenija skupina ko-
pnenih biljaka. Imaju sjemeni zametak
unutar kojeg se razvija enski gametofit
(embrionska vrea). Tu se zbiva i oplod-
128
nja. Od sjemenog zametka razvija se sje-
menka. Prema smjetaju sjemenih zameta-
ka sjemenjae se dijele u dvije velike
skupine: golosjemenjae i kritosjemenjae.
SKLERENHIM, v. potporno stanije.
SKLEROCIJ, v. raova gljivica.
SLEZENA, krvotvorni organ smjeten
ispod lijevog svoda oita. U slezenu se
pruaju vezivni traci izmeu kojih se
smjestilo specifino tkivo slezene - pulpa.
Razlikujemo crvenu i bijelu pulpu. Crvena
pulpa je mjeano krvotvorno tkivo gdje se
stvaraju eritrociti, granulociti, monociti i
plazma stanice. Bijela pulpa su nakupine
manjih limfnih voria (folikula) u samoj
slezeni. U sredini svakog voria nalazi se
sredinja arterija kroz koju odlaze u optok
krvi nastali limfociti. Slezena nije ukljue-
na u limfni optok, nego samo u krvni.
SLONOVI, najvei kopneni sisavci. Hra-
ne se biljkama, a hranu skupljaju pomou
dugake miiave surle ili rila. Surla je
preobraen nos i gornja usna. Kljove su
izmijenjeni sjekutii. Onjaka nemaju. Na
nogama imaju tri (afriki slon) ili etiri
prsta (azijski slon) koji zavravaju kopi-
tastim noktom. Slonovi pripadaju skupini
polukopitara.
SLUZAVCI, v. korjenonoci.
SLUZNJAE, najprimitivnije gljive, raz-
liite od ostalih vrsta gljiva. U vegetati-
vnoj fazi vie se osobinama podudaraju sa
ivotinjama (praivotinjama) nemaju sta-
ninu stijenku time ni stalan oblik, kreu
se plaenjem, ameboidno. Prehranom su
veinom saprofiti, ali ima ih i koje se se
hrane poput ivotinja uzimaju i probav-
ljaju komadie vrste hrane. U vrijeme
razmnoavanja pokazuju slinosti s biljka-
ma. Njihove su spore s bievima (zoospo-
re) i vrstom stijenkom od proteinskih tva-
ri ili celuloze, nikada od hitina. Sporangiji
se razvijaju u obliku plodita.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
SLJEPOA NA BOJE (daltonizam), ne-
sposobnost raspoznavanja boja koja se
nasljeuje kao spolno vezano svojstvo.
Geni koji su odgovorni za to svojstvo nala-
ze se u x spolnom kromosomu. Veinom
se pojavljuje u mukaraca, a u ena samo
ako se gen za sljepou boja (gen cb) nalazi
u oba x kromosoma.
SLJEPULJE, v. krunouste.
SMEE ALGE, viestanini organizmi
koji preteito ive u moru. Kloroplasti im,
uz klorofil a i b, sadre i druge boje, po-
sebno smei fukoksantin. Produkti sinteze
su razliiti, ali nikada krob. Razmnoa-
vaju se vegetativno, spolno i nespolno.
Predstavnik je jadranski brai (Fucus vir-
soides). Neke se smee alge koriste kao
hrana i zaini naroito zato jer obiluju
vitaminima A, B i C. Neke sadre sluzavu
tvar algin (alginske kiseline) koja se pri-
mjenjuje u tekstilnoj, papirnoj, prehram-
benoj i drugim industrijama.
SMOLENICE, v. ljezdano stanije.
SMRCI (Morchella), gljive mjeinarke s
razvijenim ploditem, jestive.
SOJ, jedinstvena vrsta biljaka i niih orga-
nizama.
SOL-stanje, tekui oblik koloidnih otopi-
na.
SOMATOGAMIJA, stapanje vraka en-
skih (+) i mukih () primarnih hifa u sek-
undarnu hifu kod razmnoavanja stapar-
ki.
SOMATOTROPNI HORMON, v. hor-
mon rasta.
SOMATSKA STANICA, v. tjelesna sta-
nica.
SOMATSKE MUTACIJE, v. mutacije.
SOMATSKE VARIJACIJE, v. modifi-
kacije.
SOMATSKI IVANI SUSTAV, v. tje-
lesni ivani sustav.
SOREDIJ, tjelece u liaja koje sadri je-
dnu kuglastu stanicu alge obavijenu krat-
kom hifom odgovarajue gljive.
SORTA, v. svojta.
SORUS, nakupina sporangija s donje stra-
ne lista paprati.
SPECIFINA PROTUTIJELA, isto to
i antitijela.
SPECIJACIJA, evolucijski proces nasta-
janja novih vrsta. Specijacija se bre odvi-
ja u dobro odijeljenim podrujima, isp.
izolacija. Poznate su alopatrijska, simpa-
trijska i parapatrijska specijacija.
SPECIJALIZIRANE FUNKCIJE STA-
NICA, odreene funkcije koje obavljaju
stanice viestaninih organizama koje su
srodne po svojoj grai te formiranju tkiva.
Takve stanice, osim uobiajenih staninih
struktura (jezgre, membrana, mitohondrija,
ribosoma, lizosoma i sl.) sadre i speci-
fine strukture koje odreuju njihovu fun-
kciju. Na primjer, miine niti u miinoj
stanici omoguuju kontrakcije, klorofil u
biljnim stanicama omoguuje fotosintezu
itd.
SPECIJALNA ADAPTACIJA (prilagod-
ba), skup osobina koje se razvijaju u odre-
enim uvjetima. Npr. zakrljale oi kod
ivotinja koje ive u tami.
SPERMA, sjemena tekuina koju izluuju
muki spolni organi. Sastoji se od spermija
i sekreta prostate i drugih lijezda. Sekreti
sadravaju fruktozu, pojedine aminokise-
line i enzime, te tako prehranjuju spermije.
Prosjeno se u tijeku spolnog akta muka-
rca izlui oko 3 mL sperme. U svakom
mililitru ima oko 120 milijuna spermija;
ukupno oko 360 milijuna.
129
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

SPERMATIDE, stanice koje nastaju u ko kojeg se potpuno pretoi sadraj stanice

procesu spermatogeneze (isp.). jedne u stanicu druge niti.
SPERMATOCITE, v. spermatogeneza. SPOJEVI, iste kemijske tvari izgraene
od dva ili vie razliitih, meusobno spoje-
SPERMATOGENEZA, proces nastajanja
nih kemijskih elemenata.
mukih spolnih stanica, spermija, u sjeme-
nim kanaliima mukih spolnih lijezda, SPOLNA GENERACIJA, v. haploidna
sjemenika. U sjemenicima iz zrelih zamet- generacija.
nih stanica, spermatogonija mitotikim
SPOLNA ODREENOST POTOMA-
diobama nastaju velike stanice, primarne
KA, ovisi o tome koji spolni kromosom
spermatocite (spermatocite I). One sadre
donosi spermij pri oplodnji. U mnogih
diploidan broj kromosoma i iz njih e na-
ivotinja i u ovjeka nastaju dvije vrste
kon mejoze I (prve mejotike diobe) nas-
spermija: jedna vrsta nosi x spolni kromo-
tati sekundarne spermatocite (spermatocite
som, a druga vrsta y spolni kromosom.
II) s haploidnim brojem kromosoma. Iz
Spajanjem jajne stanice sa spermijem koji
svake spermatocite II u mejozi II (drugoj
nosi x spolni kromosom nastaje potomak
mejotikoj diobi) nastaju po dvije sperma-
enskog spola, a spajanjem jajne stanice sa
tide iz kojih e postupnim izduivanjem
spermijem koji nosi y spolni kromosom
nastati zreli spermiji. Znai, iz svake pri-
nastaje potomak mukog spola.
marne spermatocite, procesom spermato-
geneze, nastaju etiri zrela spermija. SPOLNI HORMONI, hormoni koji utje-
u na razvoj spolnih obiljeja. Uglavnom
SPERMATOGONIJE, nezrele zametne
ih izluuju spolne lijezde (sjemenici, jaj-
stanice u sjemeniku iz kojih tijekom sper-
nici), a neke, tzv. androgene, izluuje kora
matogeneze nastaju spermiji.
nadbubrene lijezde. Po svom kemijskom
SPERMIJI, muke spolne stanice, gamete sastavu spolni hormoni su steroidi. Sintezu
koje nastaju u sjemenicima tijekom sper- i luenje spolnih hormona stimuliraju go-
matogeneze. Spermiji ovjeka su vrlo male nadotropni hormoni.
stanice iji su glavni dijelovi glava i rep.
SPOLNI UD (penis), miino, spuvasto,
Glava sadri jezgru s 23 kromosoma, a na
cjevasto tijelo dobro opskrbljeno krvnim
njenom vrnom dijelu nalazi se vrno
ilama i ivcima. Kroz ud prolazi mok-
tjelece, akrosom koji sadri enzime koji
rana cijev koja izvodi mokrau i spermu.
omoguuju prodor spermija u jajace.
Najbitniji dijelovi za funkciju penisa su tri
Repni dio je vrlo dug i omoguuje aktivno
spuvasta tijela, graena od brojnih up-
kretanje spermija. Prednji dio repa sadri
ljina, koje kada se napune krvlju iz arterija
brojne mitohondrije u kojima se oslobaa
slue za ukruenje (erekciju) to omogu-
energija potrebna za pokretanje spermija.
avae unoenje sjemena u rodnicu.
SPIKULE, v. spuve.
SPOLNO RAZMNOAVANJE, stapa-
SPIRILI, v. bakterije. nje spolnih rasplodnih stanica, gameta to
dovodi do rekombinacije gena.
SPIROGIRA (Spirogyra), nitasta zelena
alga. Sklone su konjugaciji, izmjeni gene- SPOLNO SAZRIJEVANJE, v. pubertet.
tikog materijala do kojeg dolazi kada se
SPOLNO VEZANA SVOJSTVA, svojs-
po dvije stanice susjednih niti spoje kana-
tva vezana za spolne kromosome, npr. u
liem, tzv. citoplazmatskim mostiem pre-

130
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ovjeka, nasljedna nesposobnost gruanja
krvi (hemofilija), nemogunost raspozna-
vanja boja (daltonizam) itd. Geni koji
odreuju ta svojstva smjeteni su u x
spolnom kromosomu i zovemo ih spolno
vezani geni.
SPOLNO VEZANO NASLJEIVA-
NJE, nasljeivanje pojedinih svojstava iji
su geni smjeteni u x spolnom kromo-
somu. U ovjeka su takva svojstva daltoni-
zam, hemofilija itd. a ona se zbog svoje
recesivnosti ispoljavaju kod mukih poto-
maka, dok su ene veinom samo preno-
sitelji gena za ta svojstva. U primjerima
praenja spolno vezanog nasljeivanja,
gen za recesivno svojstvo daltonizam mo-
e se oznaavati malim slovom (a ili d) ili
x, a slino se oznauje i gen za hemofiliju
(h) ili x. Pravila spolno vezanog nasljei-
vanja mogu se izvesti iz slijedeih primje-
ra:
1. Iz odnosa mukarca oboljelog od he-
mofilije i zdrave ene raaju se zdrava
muka djeca dok su enska djeca
prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.)
2. Iz odnosa zdravog mukarca i ene
prenositelja dobiva se potomstvo u
kojem je 50 % muke djece oboljelo
od hemofilije, a 50 % enske su
prenositelji. Ostalih 50 % muke i 50
% enske djece je zdravo. (v. shemu u
Dodatku 1)
3. Iz odnosa mukarca oboljelog od
hemofilije i ene prenositelja dobiva
se potomstvo u kojem e 50 % muke
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit e zdravo, dok e 50 % enske
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit e prenositelji. (V. shemu u Dodat-
ku 1.)
4. Iz odnosa zdravog mukarca i ene
oboljele od hemofilije sva enska dje-
ca bit e prenositelji, a sva muka
djeca e oboljeti od hemofilije. (V.
shemu u Dodatku 1)
5. Iz odnosa mukarca oboljelog od he-
mofilije i ene oboljele od hemofilije
sva e djeca oboljeti od hemofilije.
(V. shemu u Dodatku 1.)
SPONGIN, v. spuve.
SPONGOCEL, upljina u tijelu spuve, v.
spuve.
SPONTANE MUTACIJE, v. mutacije.
SPORANGIJ, v. spore.
SPORE, nespolne rasplodne stanice bilja-
ka. Nastaju u posebnim organima spor-
angijima. Iz spora se u povoljnim uvjetima
razvijaju nove biljke.
SPOROFIT, nespolna generacija u biljaka
u kojoj nastaju nespolne rasplodne stanice,
spore. Evolucijom biljnog svijeta jae se
razvija sporofit u odnosu na spolnu gene-
raciju, gametofit. Tako je kod papratnjaa i
sjemenjaa sama biljka sporofit dok je
gametofit veoma reduciran. Isp. haploidna
generacija.
SPOSOBNOST
SAMOUMNOAVANJA, isp. DNA i
RNA.
SPUVE (Spongia), najprimitivnije mno-
gostanine ivotinje. ive u morima, a
samo mali broj vrsta u kopnenim vodama
sjedilakim nainom ivota. Nemaju izgra-
ena tkiva. Stijenka tijela sastoji se od tri
sloja stanica. U unutarnjosti je upljina
spongocel obloena biastim stanicama ili
hoanocitama. U spongocel voda s hranom
(npr. bakterijama, algama i sitnim ivoti-
njama) i kisikom ulazi kroz mnogobrojne
sitne otvore na povrini tijela. Neprobav-
ljeni ostaci izlaze kroz najvei otvor ili
oskulum. Skelet izgrauju vapnene ili
kremene iglice (spikule) ili pak elastine
bjelanevinaste niti spongina. Spuve su
131
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
veinom dvospolci (hermafroditi). Raz-
mnoavaju se nespolno pupanjem i spolno.
Nespolni pup se naziva gemula. Spolne
stanice spermiji i jaja nastaju od tzv.
ameboidnih stanica i hoanocita. Oplouju
se unutar tijela spuve iz kojeg izlazi
trepetljikava liinka parenhimula koja se
privruje za dno i izraste u spuvu.
Spuve imaju sposobnost regeneracije.
Danas je poznato oko 5000 vrsta. Zoolozi
smatraju da su se spuve razvile iz zadru-
nih biaa, isp. hipoteze o postanku meta-
zoa.
SRCE, uplji miini organ koji kod ov-
jeka tei oko 300 g. Smjeteno je u sredini
prsne upljine izmeu dva pluna krila u
osrju ili perikardu. Osrje titi od nepo-
srednog pritiska na srce ili od trenja plu-
nih krila pri disanju. Izmeu srca i stijenki
perikarda nalazi se tekuina. Po duini
podijeljeno je na lijevo (arterijsko) i desno
(vensko) srce. Svaki taj dio podijeljen je
popreno, pa srce ima dvije pretklijetke
(atriji) i dvije klijetke (ventrikuli). Izmeu
lijeve pretklijetke i klijetke nalaze se
mitralni ili bikuspidalni zalisci, a izmeu
desne pretklijetke i klijetke trikuspidalni
zalisci. Vraanje krvi iz aorte ili plune
arterije u srce nakon sistole sprjeavaju
semilunarni (polumjeseasti) zalisci.
SRANI MII, v. poprenoprugasti mi-
i.
SRDOBOLJNA AMEBA, praivotinja iz
skupine korjenonoci, nametnik u debelom
crijevu ovjeka. Dok se hrani crijevnim
bakterijama, nije opasna. Kada se poremeti
rad debelog crijeva (drugim zarazama,
uzimanjem droge, alkohola, puenjem itd.)
poinje se hraniti eritrocitima iz sluznice
crijeva te uzrokuje patogene promjene.
ovjek se zarazi zaraenom hranom ili
vodom.
SREDINJI (centralni) IVANI SUS-
TAV, obrauje i pohranjuje primljene in-
132
formacije te upravlja brojnim tjelesnim
voljnim i autonomnim radnjama. ine ga:
veliki mozak (cerebrum), mali mozak (ce-
rebellum), produena modina (medulla
oblongata) i lena modina (medulla spi-
nalis).
SREDITE AUTOMACIJE RADA SR-
CA, u srcu se nalaze sredita koja upra-
vljaju radom srca. To su: primarno sredite
automacije srca - atrijski ili sinus-atrijski
(S - A) vor (nalazi se u desnoj pretklijetki
i predvodnik je rada srca) te sekundarno
sredite automacije srca ili atrio ventri-
kularni (A - V) vor (nalazi se na granici
izmeu pretklijetki i klijetki).
SREDNJE UHO, mala upljina izmeu
bubnjia i unutarnjeg uha, premotena sa
tri slune koice: eki (malleus), nako-
vanj (incus), stremen (stapes). Srednje uho
je povezano s gornjim dijelom drijela
Eustahijevom cijevi. Slui za izjednaiva-
nje tlaka zraka u srednjem uhu s vanjskim
tlakom.
SRPASTA ANEMIJA (anemija srpastih
stanica), nasljedna je bolest uzrokovana
sintezom nenormalnog hemoglobina -
HbS. Eritrociti su u obliku srpa i imaju
smanjenu sposobnost prijenosa kisika.
Bolest je neizljeiva.
STABLAICE (vie biljke, kopnene bilj-
ke), biljna skupina prilagoena ivotu na
kopnu. Razlikujemo tri temeljna, vegeta-
tivna organa, tri dijela njihovih tijela:
korijen, stabljiku i list. Stabljika i list
nazivaju se jednim imenom izdanak, u
njemu se odigrava fotosinteza. Korijen
slui za uvrivanje biljke i upijanje vode
i otopljenih minerala. Postoje i generativni
organi koji iskljuivo slue razmnoava-
nju. U biljaka postoje i provodni organi,
ile koje slue za provoenje minerala,
hranjivih tvari i kao potporno tkivo jer
imaju lignizirane stanine stijenke; postoji
kono stanije prekriveno votanom pre-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

vlakom (kutikulom) koja titi biljku od matska mreica, Golgijevo tijelo, lizosomi,
isuivanja; postoje otvori, pui za izmjenu mitohondriji i mikrotubuli. Osim tih struk-
plinova. tura koje se nalaze gotovo u svim euka-
riotskim biljnim i ivotinjskim stanicama
Stablaice su se razvile iz pradav-
postoje i strukture karakteristine samo za
nih zelenih alga, a mogu se podijeliti na tri
biljnu, odnosno ivotinjsku stanicu. Tako,
velike skupine, tri odjeljka: mahovine, pa-
biljne stanice sadre staninu stijenku, klo-
pratnjae i sjemenjae.
roplaste i druge plastide to ne nalazimo u
STABLJIKA, jedan od tri temeljna orga- ivotinjskih stanica. Veina ivotinjskih
na kopnenih biljaka, a razvija se iz kli- stanica sadri centriole koji se jo nalaze
cinog pupoljka. Ona je os izdanka, nosi samo u stanicama nekih algi. Zelena biljna
listove i druge organe koji su se razvili stanica je autotrofna za razliku od hetero-
bilo preobrazbom stabljike bilo preobraz- trofne ivotinjske stanice.
bom listova, npr. cvjetove i plodove. Na
vrhu stabljike i bonih ogranaka nalazi se Osnovne razlike izmeu biljnih i
vrni pup s tvornim stanijem za produni ivotinjskih stanica
rast. Stabljika moe biti zeljasta ili drve- ivotinjske
nasta. Drvo ili stablo je oblik viegodinje Biljne stanice
stanice
drvenaste stabljike s nerazgranatim dije-
lom deblom i razgranatim, kronjom. Obavijene su Nemaju
Preobrazbe stabljike: podzemne sta- celuloznom celulozne
bljike su podanak ili rizoma (npr. u pe- stijenkom. stijenke.
runike i paprati), lukovica (u sunovrata) i Imaju velike
Kada su i
gomolj (krumpir); sprermini organi (u ko- vakuole
prisutne,
rabice); trnovi; vitice; stapke; filokadije ispunjene
vakuole su
itd. staninim
male.
sokom.
STAFILOKOKI, v. bakterije.
Velike stanice Male stanice
STANICA, temeljna graevna i funkci- odreenog nepravilna
onalna jedinica svakog ivog bia (orga- oblika. oblika.
nizma). Sva iva bia, s obzirom na
sloenost grae njihovih stanica, moemo Sadre
Bez kloroplasta
podijeliti na prokariote i eukariote. Najjed- kloroplaste
(klorofila) su.
nostavniji jednostnanini organizmi su (klorofil).
prokarioti ije stanice ne sadre obliko- Obavljaju Moraju dobiti
vanu jezgru ni druge stanine strukture fotosintezu pa hranu izvana pa
obavijene membranama. Ostale jednosta- su time su heterotrofne.
nine organizme i viestanine organizme, autotrofne.
bilo biljne ili ivotinjske, izgrauju eukari-
otske stanice. STANICE ZAPORNICE, specijalizirane
Tipine eukariotske stanice sadre epidermske stanice lista koje okruuju ot-
jezgru obavijenu ovojnicom koja ima vor pui, isp.
mnogobrojne pore kroz koje se izmjenjuju
tvari izmeu jezgre i citoplazme. U cito- STANINA IMUNOST, oblik steene
plazmi tipine eukariotske stanice nalaze imunosti u kojoj organizam nakon podra-
se razliite stanine strukture: endoplaz- aja antigenom stvara veliki broj aktivira-

133
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nih limfocita T koji specifino unitavaju
antigen.
STANINA JEZGRA, v. jezgra.
STANINA MEMBRANA, tanka ovoj-
nica (7 do 10 nm) koja obavija stanicu.
Graena je od proteina i lipida pa se nazi-
va jo i lipoproteinska ovojnica. Stanina
membrana je selektivno propusna to znai
da ne proputa sve tvari jednako, ve vri
selekciju: neke tvari proputa lako, neke
tee, a za neke je nepropusna.
STANINA STIJENKA, Stanina tvore-
vina koja obavija veinu biljnih stanica i
daje im oblik i vrstou. Najvanija tvar
stijenke je celuloza, a samo u gljiva celu-
loza je nadomjetena hitinom.
STANINA TEKUINA je tekuina
unutar stanice. U ljudskom tijelu je ima
oko 25 litara. Glavni sastojci stanine
tekuine su voda, kalijev kation (K+) te
hidrogen karbonatni ( HCO 3 ) i sulfatni
( SO 24 ) anion. Ljudska stanina tekuina
ima pH 7.0.
STANINA TEORIJA, teorija po kojoj
sva iva bia imaju staninu grau. Ute-
meljitelji ove teorije su njemaki znans-
tvenici, botaniar M. Schleiden i zoolog T.
Schwann. Znaenje ove teorije je u tome
to ukazuje na jedinstvo grae ivih bia i
na njihovo zajedniko podrijetlo.
STANINI CIKLUS, ivotni ciklus sta-
nice koji se sastoji od dva razdoblja in-
terfaze (razdoblje izmeu dvije stanine
diobe) i mitoze (diobe stanice). Stanini
ciklus zapoinje od trenutka kada ta sta-
nica nastaje diobom i traje sve dok se i ona
sama ne podijeli na dvije nove stanice.
STANINI METABOLIZAM, skup svih
kemijskih reakcija u stanici odnosno iz-
mjena tvari i energije u stanici. Kemijske
134
reakcije u stanici moemo podijeliti u dvi-
je skupine: procesi izgradnje (anabolizam)
i procesi razgradnje (katabolizam).
STANINI ORGANELI, specifino gra-
ene strukture unutar stanice koje su oba-
vijene membranom i obavljaju odreenu
funkciju. Stanini organeli su jezgra, mito-
hondrij, endoplazmatska mreica, Golgije-
vo tijelo, plastidi. Postoje i manje strukture
unutar stanice koje takoer vre vane fun-
kcije npr. ribosomi, jezgrice, kromosomi,
centrioli, ali kako nisu obavijeni membra-
nom ne smatramo ih organelima u uem
smislu.
STANINO DISANJE, v. disanje.
STANINO FRAKCIONIRANJE, ras-
tavljanje stanica na sastavne dijelove. To
je postupak izdvajanja pojedinih staninih
organela ili jo manjih dijelova stanice u
zasebne homogene frakcije da bi se bolje
upoznala njihova fizioloka uloga i bioke-
mijski sastav. Najprije se stanice kidaju
gnjeenjem tkiva u tarioniku, protiskiva-
njem stanica kroz uski prostor odreenih
dimenzija, rezanjem vrteim noevima ili
ultrazvunim vibracijama. Zatim se tako
dobivena stanina kaa centrifugira. Cen-
trifugiranjem se pojedini stanini dijelovi
razdvajaju na osnovi razlika u brzini nji-
hova taloenja.
STANITE (biotop, gr. bios = ivot, to-
pos = mjesto), prostor sa svim ivotnim
uvjetima (svjetlo, ugljik(IV)-oksid, voda,
mineralne tvari itd.) u kojem ivi popula-
cija jedne vrste.
STANLEY, W.M., (1904.-1971.) ameri-
ki znanstvenik koji je prvi izdvojio virus u
istom stanju. To je bio virus mozaine
bolesti duhana.
STAPARKE, skupina od oko 30 000 vr-
sta gljiva u koje spadaju i sve one to ih u
svakodnevnom govoru zovemo gljive. Plo-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
dita su im najee oblika kiobrana ili
klobuka na struku. Uz razliite druge spo-
re, kariogamijom se razvijaju i posebne
bazidiospore i to po 4 na zajednikoj sta-
pci, bazidiju. Staparke imaju raznolike
skupine, npr. snijeti, listiarke (peurka,
zelena pupavka), rupiarke (vrganji), zup-
arke (prosenjak), puhare itd. umske glji-
ve ive u mikorizi s drveem.
STARENJE, sve promjene koje nastaju u
odrasloj dobi kada se nepovratno mijenja
graa i funkcija stanica, tkiva i organa, a s
vremenom nastupa i smrt. Postoji niz pret-
postavki o uzrocima starenja, a najvaniji
su fizioloki i patoloki. U stanicama se
zbiva niz fiziolokih promjena, npr. gubi-
tak vode zbog ega se mijenjaju bjelan-
evine u citoplazmi, nakupljanje tetnih
tvari, oteenja membrana lizosoma, sma-
njenje regeneracijskih sposobnosti otee-
nih stanica itd. Patoloki razlozi starenja
posljedica su teih oteenja pojedinih
organa. Starenje i umiranje nekih stanica
zapoinje zapravo odmah nakon zaea i
traje sve do smrti iako se najee pod
starenjem podrazumijevaju procesi koji
nastaju nakon pedesete godine.
STAROELJUSKE (bezgrebenke), veli-
ke kopnene ptice koje ne mogu letjeti jer
im je prsna kost bez grebena. To su npr.
afriki noj, junoameriki nandu i austral-
ski emu.
STATOCISTI, osjetila za ravnoteu kod
nekih beskraljenjaka, npr. mekuaca i ra-
kova. Kod mekuaca veinom se nalaze u
stopalu.
STEENA IMUNOST (specifina), oblik
otpornosti organizma koja nastaje nakon
unosa antigena u organizam. Pokree se
imunoloka reakcija. Nositelji te vrste
imunosti su limfociti (B i T). Dva su os-
novna oblika steene imunoloke reakcije,
humoralna i stanina imunost. Specifina
imunost moe biti steena aktivno i pasiv-
no, v. imunizacija.
STELJKA (talus), biljno tijelo jednostav-
ne grae na kojemu se ne razlikuju poje-
dini vegetativni organi (korijen, stabljika,
list i cvijet).
STELJNJAE, nie biljke, talofiti, jed-
nostanine ili vestanine. Jednostavne su
grae, prvenstveno vodeni organizmi pa
cijela njihova povrina sudjeluje u prima-
nju vode i izmjeni tvari. To objanjava
zato steljnjae nemaju tijelo razlueno u
tkiva i organe. Obuhvaaju razliite orga-
nizme nazvane jednim imenom ALGE.
STERILIZACIJA, izlaganje supstrata te-
mperaturi iznad 100 oC i vie pri emu
ugibaju ne samo bakterije ve i njihove
spore.
STERKOBILIN B, v. eritrociti.
STEROIDI, organski spojevi iz skupine
lipida. U organizmu ovjeka poznati ste-
roidi su spolni hormoni, hormoni kore
nadbubrene lijezde i neki vitamini, npr.
vitamin D.
STELJIVI MJEHURII (kontraktilna
vakuola), organeli u protoplazmi prai-
votinja pomou kojih izbacuju suvinu
tekuinu iz tijela i na taj nain odravaju
osmotsku ravnoteu. To je znaajno za
praivotinje slatkih voda jer voda zbog
osmotskog tlaka neprestano ulazi kroz
membranu u tijelo i razrjeuje koncen-
traciju anorganskih i organskih tvari u
protoplazmi. Broj mjehuria moe biti od
jednog do nekoliko.
STH, v. hormon rasta.
STIGMA, v. uzdunice i ona pjega.
STOME, v. pui.
STONOGE, jednostavno graeni uzdu-
njaci iz skupine lankonoaca, isp. Na
135
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kolutiima imaju 1 ili 2 para lankovitih
nogu, ukupno i do 200 pari. Na glavi su
ticala i jednostavne oi. ive na vlanim
stanitima. Poznate su strige i dvojenoge.
STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA (po-
vijesna geologija), znanost koja prouava
razvojni put Zemlje od postanka litosfere
do danas.
STREPTOKOKI, v. bakterije.
STROBILA, v. trakavica.
STROMATOLITI, tvorevine posebne
grae u kojima se nalaze fosilizirane bak-
terije i cijanobakterije.
STUPANJ OTROVNOSTI (toksicitet),
koliina otrova koja ubija 50 posto otrova-
nih jedinki. To je tzv. 50 %-tna letalna
doza ili LD50.
SUKCESIJE, procesi smjenjivanja itavih
biocenoza na nekom prostoru.
SUKCESIVNA EVOLUCIJA (filetika,
susljedna), postupno nakupljanje malih na-
sljednih promjena i novih svojstava orga-
nizama te postupan prijelaz jedne vrste u
drugu.
SUNACE, v. korjenonoci.
SUSLJEDNA EVOLUCIJA, v. sukce-
sivna evolucija.
SVINJSKA TRAKAVICA, nametnik u
crijevu ovjeka, (isp. trakavice). ovjek se
zarazi ako pojede njezinu ikricu s mesom
zaraene svinje. Iz ikrice se razvije tra-
kavica. Stranji zreli lanci s oploenim
jajnim stanicama se otkidaju i izlaze iz
crijeva ovjeka. Ako te lanke pojede svi-
nja, u njezinu crijevu e se razviti liinke
koje se u miiima zaahure stvarajui
ikricu.
SVITAK (horda, chorda dorsalis), potpor-
ni savitljivi pruti sastavljen od vezivnog
tkiva. Protee se na lenoj strani du ita-
136
vog tijela iznad crijeva i ulazi u glavu. U
embrionalnom razvitku razvija se iz endo-
derma. Platenjaci imaju svitak samo u
stadiju liinke, a svitkoglavci u svim stadi-
jima razvitka.
SVITKOGLAVCI (Cephalochordata),
pripadaju bezlubanjcima iz koljena svit-
kovci. Najpoznatija skupina su kopljae.
ive u morima. Uvijek imaju svitak. Mii-
i, organi za izluivanje i krvotok te krne
pukotine na drijelu imaju kolutiav raspo-
red. ivani je sustav cjevast i protee se
iznad svitka s lene strane tijela. Kopljaa
je razdvojena spola. Oplodnja je vanjska.
U Jadranskom moru ivi zailjena kopljaa
koja obitava u pijesku, a i pliva. U Tihom
oceanu ivi kalifornijaka kopljaa. U Kini
kopljaa slui kao hrana.
SVITKOVCI (Chordata), ivotinje koje
na lenoj strani (ispod ivanog sustava, a
iznad crijeva) imaju svitak ili hordu, isp.
Svitkovci su dvobono simetrine ivoti-
nje bez znakova vanjske kolutiavosti.
Naseljavaju sva stanita u vodama i na
kopnu. Danas ivi oko 45000 vrsta. Svit-
kovcima pripadaju tri potkoljena: plate-
njaci, svitkoglavci i kraljenjaci. Pla-
tenjaci i svitkoglavci su bezlubanjci, a
kraljenjaci su lubanjci. Preci svitkovaca
su davni srodnici iroglavaca ili polusvit-
kovaca, isp. Osnovna obiljeja svih svit-
kovaca jesu, osim svitka, i krne pukotine
na prednjem dijelu probavila. Kod viih
kraljenjaka postaju prave krge ili plua.
Dalje, ivani sustav je s lene strane
trupa. U kraljenjaka se razvija u lenu
modinu koja je smjetena u kraljenici.
Na prednjem dijelu lene modine razvija
se mozak, u lubanjaca zatien hrskavi-
nom ili kotanom lubanjom. Optjecajni
(krvoilni) sustav je zatvoren, sa srcem s
trbune strane.
SVOJTA, filogenetske sustavske jedinice
bez obzira na njihov stupanj. Svojte koji-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ma oznaujemo razliite oblike nekih vrsta
koje je ovjek postigao na umjetan nain,
tj. uzgojem su kultivar, sorta, klon i linija.
ARENICA (iris), v. bjeloonica.
ARLAH (scarlatina, krlet), akutna zara-
zna bolest uzrokovana bakterijama (strep-
tokokima).
EERI, v. ugljikohidrati.
EERNA BOLEST (dijabetes), bolest
koja nastaje zbog smanjenja ili potpunog
izostanka izluivanja hormona inzulina
beta stanicama Langerhansovih otoia u
guterai. Nedostatkom inzulina u krvi
nastaje poveana razina eera u krvi (hi-
perglikemija), a istovremeno nedostatak
eera za energetske potrebe u stanicama.
Kod bolesnika s smanjenom proizvodnjom
inzulina daju se lijekovi koji stimuliraju
guterau na pojaano luenje inzulina.
Kod teeg oblika dijabetesa, tzv. inzulin
ovisan dijabetes daju se injekcije inzulina.
Bolesnici se moraju strogo drati ugljiko-
hidratne dijete. Bolest se javlja u djece
(juvenilni dijabetes) i u odraslih (adultni
dijabetes).
EVA, v. boginje.
IMII (netopiri), jedina skupina sisava-
ca koji mogu letjeti. Krila imaju letnu
koicu ili letnicu razapetu izmeu du-
gakih kosti prstiju. Kada se odmaraju,
privrste se stranjim nogama za stijenu i
vise glavom prema dolje. Neki spavaju
zimski san. Hrane se kukcima ili malim
kraljenjacima, voem, nektarom, pelu-
dom, a neki siu krv. imii isputaju
ultrazvuk kojim pronalaze hranu i lake se
snalaze u prostoru.
KOLJKAI,. pripadaju skupini mekua-
ca, isp. Veinom ive u moru, npr. dagnje,
prstaci, periske. U slatkim vodama naj-
poznatija je bezupka. Tijelo im je bono
spljoteno i smjeteno izmeu dviju ljutu-
ra. Ljuture su spojene zubiima i liga-
mentom, a otvaraju ih i zatvaraju miii
zatvarai. Stopalom se privruju za pod-
logu. Izmeu plata i tijela je platena up-
ljina u koju stalno ulazi voda. Filtrirajui
vodu koljkai dolaze do hrane i kisika.
Nemaju radulu. Veina su rastavljenog
spola. Oplodnja je vanjska.
KORPIONI, v. paunjaci.
KRGE, organi za disanje kod kruno-
usta, riba i liinke vodozemaca. Nastaju u
podruju krnih pukotina u drijelu. kr-
ge su u obliku resa (krni listii) i dobro
su prokrvljene krvnim kapilarama. Voda
ulazi kroz usta i oplakuje krne listie.
Otopljeni kisik iz vode difuzijom prelazi u
krv, a iz krvi izlazi ugljik dioksid.
KROB, sloeni organski spoj iz skupine
polisaharida koji sadri kemijski vezano
nekoliko stotina molekula glukoze. Opa
formula mu je (C6H10O5)n. On je priuvni
polisaharid biljaka koji se u obliku krob-
nih zrnaca nalazi u spreminim organima
biljaka (zadebljali dijelovi korijena, lu-
kovice, gomolji itd.). U sluaju kada su
ugljikohidrati potrebni i kao izvor energije
u stanicama, krob se postupno razgrauje
uz pomo niza enzima (npr. amilaze, mal-
taze) do glukoze koja zatim ulazi u proces
staninog disanja. U ljudskom organizmu
prvi se poinje probavljati, v. probava.
TIPALJKE (pedicelarije), nalaze se, kod
bodljikaa, izmeu bodlji (npr. kod jeina-
ca i zvjezdaa). Slue za obranu, hvatanje
plijena i ienje.
137
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
TITARKE, skupina uglavnom zeljastih
biljaka dvosupnica. Listovi su im razdije-
ljeni, stabljika je uplja, a cvijetovi skup-
ljeni u titac. U svim dijelovima, naroito
u plodiima, sadre aromatine i ljekovite
tvari pa se titarke rabe u prehrani, far-
maciji i kao zainske biljke. Neke od njih
su: mrkva, perin, celer, kopar i kim.
TITNA LIJEZDA (titnjaa), lijezda
s unutarnjim izluivanjem, smjetena je
ispod grkljana s obje strane dunika. lije-
zdane stanice titnjae izluuju hormone
tiroksin (T4), trijodtironin (T3), tireokalci-
tonin i dr. Ti hormoni stimuliraju metabo-
lizam u tijelu. U svom sastavu imaju jod.
ULJEVI (hemoroidi), proirene vene na
kraju zadnjeg crijeva (rektum) i mara.
Vene oteknu zbog uestalo povienoga
tlaka, to je obino posljedica opetovanog
naprezanja prilikom ispranjivanja crijeva.
Hemoroidi mogu biti unutarnji i vanjski.
Prolaskom fekalija mogu lako popucati i
krvariti.
UPLJE VENE, gornja i donja, najvee
vene, ulaze u desnu pretklijetku srca. Ne-
maju venskih zalisaka, v. veliki optok.
UPLJINA, v. celom.
T bavnog sustava koji se protee od eluca, a
T - LIMFOCITI, vrsta leukocita koji nas-
taju najvie u timusu (prsnoj lijezdi), a
manje u limfnim vorovima i slezeni. Oni
su jedni od nositelja stanine specifino
steene imunosti.
TAHIKARDIJA, nagli porast frekvencije
srca s prosjenih 70 otkucaja u minuti na
100 i vie. Tahikardija je tetna jer se sma-
138
njuje vrijeme predvieno za odmor sra-
nog miia.
TAKSIJA, vrsta lokomotornog gibanja bi-
ljaka iji je smjer gibanja ovisan o smjeru
vanjskog podraaja. Kreu li se organizmi
u smjeru podraaja, gibanja nazivamo
pozitivnom taksijom, a ako se organizmi
kreu od izvora podraaja, gibanja naziva-
mo negativnom taksijom. Prema podraa-
jima koji ih uzrokuju razlikujemo: kemo-
taksije (uzrokovane kemijskim tvarima),
fototaksije (reakcije na svjetlost), tigmo-
taksije (izazvane dodirom), hidrotaksije
(reakcije na vlagu), termotaksije (izazvane
temperaturom) i geotaksije (podraaj je
sila tee). Taksije su osobito vane za
mnoge jednostanine organizme koji se
kreu bievima, trepljama, ameboidalno ili
kliu po podlozi.
TAKSIN, v. tise.
TAKSON, isto to i svojta.
TAKSONOMIJA, (gr. taksis = raspored,
poredak + nomos = zakon) znanost o zako-
nima razvrstavanja organizama, hijerarhija
sistematskih kategorija (vrsta, rod, porodi-
ca, red, razred, odjeljak/koljeno, carstvo),
isp. filogenetski (prirodni) sustav i siste-
matika.
TALUS, v. steljka.
TANKO CRIJEVO, cjevasti organ pro-
nastavlja debelim crijevom. Ukupna dui-
na iznosi 5 do 6 metara. Sastoji se od: po-
etnog dijela dvanaesnika (duodenum),
srednjeg dijela (jejunum) i krajnjeg dijela
(ileum). Unutarnja povrina crijeva sadri
crijevne resice. Sluznica tankog crijeva
ima brojne lijezde a to su: Brunnerove
lijezde koje se nalaze na poetnom dijelu
duodenuma i lue sluz koja titi crijevnu
stijenku od probavnog djelovanja elua-
nog soka prije neutralizacije himusa u
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
dvanaesniku; Liberkhnove kripte su lije-
zde koje se osim u duodenumu nalaze po
cijeloj povrini tankog crijeva i lue sluz i
crijevni sekret.
TARAXACUM OFFICINALE, struni
latinski naziv za maslaak.
TARTUFI (gomoljae), gljive mjeinarke,
rastu petnaestak centimetara pod zemljom
u listopadnim umama. Kulinarski su spe-
cijalitet posebne arome pa ih ljudi pronala-
ze uz pomo dresiranih pasa ili svinja.
TELOCENTRIAN KROMOSOM,
kromosom s privrsnicom na svom kraju.
TELOFAZA, zavrna faza stanine diobe,
mitoze. U telofazi se kromosomi koji su
stigli na suprotne polove stanice poinju
despiralizirati i oko njih nastaje jezgrina
ovojnica. Dvije novonastale stanice imaju
diploidan broj kromosoma, a svaki kro-
mosom je graen od jedne kromatide. U
stanicama se formiraju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA DRUGE MEJOTIKE
DIOBE, v. telofaza II.
TELOFAZA I (telofaza prve mejotike
diobe), zavrna etapa mejoze I u kojoj su
vidljive dvije novonastale stanice s
haploidnim brojem kromosoma koji su
graeni od dvije kromatide. Kromosomi se
despiraliziraju, a oko njih se formira
jezgrina ovojnica. U stanicama postaju
vidljive jezgra i jezgrica.
TELOFAZA II (telofaza druge mejotike
diobe), zavrna etapa mejoze II u kojoj
nastaju etiri stanice s haploidnim brojem
kromosoma od kojih je svaki kromosom
graen od jedne kromatide. Oko despira-
liziranih kromosoma formira se jezgrina
ovojnica te nastaju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA PRVE MEJOTIKE DI-
OBE, v. telofaza I.
TENTAKULA, ticalo, isp. virnjaci.
TEPALA, v. cvijet.
TERMONASTIJE, v. nastije.
TERMOREGULACIJA, odravanje stal-
ne tjelesne temperature ovjeka i home-
otermnih ivotinja. U ovjeka sredita za
regulaciju tjelesne temperature nalaze se u
hipotalamusu. Sastoje se od sredita za
"produkciju" i sredita za "redukciju" top-
line. Ako je tijelo pregrijano, ukljuuje se
sredite za redukciju topline koje alje in-
formacije ivanim putovima na periferiju.
Dolazi do irenja krvnih kapilara (vazodi-
latacija), poveava se dotok krvi u kou pa
se toplina otputa u okoli. Stezanjem
lijezda znojnica oslobodit e se znoj koji
isparavanjem hladi kou. Hormonalnim
putem regulirat e se smanjenje razgradnje
hranjivih tvari i time smanjiti proizvodnja
topline. Ako je tijelo pothlaeno, aktivira
se sredite za produkciju topline. Tada
prestaje znojenje, krvne kapilare se steu
(vazokonstrikcija), smanjuje se protok krvi
u koi, a hormonima (tiroksin) stimuliraju
se katabolike reakcije.
TEST KRIANJE (povratno krianje),
krianje koje se koristi kada se eli pro-
vjeriti da li su jedinke F2 generacije
homozigotne (npr. AA) ili heterozigotne
(npr. Aa) za odreeno svojstvo jer se
razlika ne moe zamijetiti po fenotipu.
Jedinka nepoznatog genotipa se kria s
recesivnim homozigotom (aa). Ako su svi
dobijeni potomci dominantnog tipa, testi-
rana jedinka je bila homozigotna, a ako je
50 % dominantnih i 50 % recesivnih,
jedinka je bila heterozigotna. (v. shemu u
Dodatku 1.) Test krianje moe se koristiti
i ako se eli provjeriti genotip jedinki F2
generacije koje su nastale dihibridnim
krianjem s dominacijom. U tom sluaju
jedinka nepoznatog genotipa kria se s
recesivnim homozigotom za oba svojstva
(aabb). Ako je testirana jedinka bila homo-
zigotna za oba svojstva (AABB), dobiveni
139
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
e potomci biti dominantnog tipa, a ako je
bila heterozigotna za oba svojstva (AaBb),
dobit e se omjer fenotipova 1/4:1/4: 1/4:
1/4. (v. Dodatak 1.)
TESTISI, v. sjemenici.
TESTOSTERON, muki spolni hormon
kojega izluuju intersticijske stanice sje-
menika. Manje koliine testosterona izlu-
uju se ve u embrionalnoj i fetalnoj dobi,
a vee koliine u pubertetu. Utjee na raz-
voj primarnih i sekundarnih spolnih obilje-
ja mukaraca. Izluivanje testosterona
pod kontrolom je gonadotropnih hormona
iz prednjeg renja hipofize.
TETRADA, grupa od etiri kromatide u
mejozi, v. profaza I.
TETRAPLOIDNI BROJ KROMOSO-
MA, v. poliploidija.
TIGMONASTIJA, v. nastije.
TIGMOTROPIZAM, v. tropizam.
TILAKOIDI, sustav membrana u unutar-
njosti kloroplasta (isp.) i drugih plastida.
TILAKOIDNE MEMBRANE, specifi-
no graene membrane koje se nalaze u
unutarnjosti kloroplasta i drugih plastida.
Mogu sadravati razliita biljna bojila
(klorofil, karotene, ksantofile) ovisno o ti-
pu plastida u kojima se nalaze. U tilako-
idnim membranama koje sadre klorofil
odvija se fotosinteza.
TIMIN, organski spoj s duikom iz sku-
pine pirimidinskih baza. Sudjeluje u izgra-
dnji nukleotida odnosno nukleinskih kise-
lina i to samo DNA. Strukturna formula
mu je:
O jednom vrstom: obinom tisom koja je
H C CH 3
N C
C C
O N H
H nih organizama. Nastaje diobom mitozom
140
TIMPANALNI ORGANI, osjetila za
sluh kod kukaca. Smjeteni su na razlii-
tim dijelovima tijela. To su udubine u
kutikuli prekrivene timpanalnom membra-
nom ili bubnjinom opnom. Opne titraju
podraene zvukom, a titranje primaju osje-
tne stanice i podraaj dalje prenose u mo-
dana sredita.
TIMUS (prsna lijezda), smjeten je u
prsnoj upljini iznad dunika i srca. U
embrionalno i fetalno doba pa sve do pu-
berteta, to je najvei proizvoa limfocita,
koji su po timusu i dobili prefiks T lim-
fociti.
TIREOKALCITONIN, hormon titne
lijezde koji regulira koncentraciju iona
kalcija u krvi i potie ugradnju kalcija (i
fosfora) u kosti.
TIREOSTIMULACIJSKI HORMON,
v. tireotropni hormon.
TIREOTROPNI HORMON (tireostimu-
lacijski hormon, TSH), hormon kojega iz-
luuje prednji reanj hipofize (adenohipo-
fiza), a koji potie rast titne lijezde i
izluivanje tiroksina.
TIROKSIN (T4), hormon kojega izluuje
titna lijezda, a stimulira cjelokupni meta-
bolizam u organizmu, v. titna lijezda.
TIROZIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
TISE, porodica biljaka iz skupine eti-
njaa (golosjemenjaa). Listovi su plosna-
ti. Sjemenke se nalaze unutar mesnatog
ovoja (arilus) koji sadri hranjive tvari.
Ostali dijelovi tise sadre taksin (otrovni
alkaloid). U hrvatskoj flori zastupljena je s
zatiena jer je rijetka i ugroena na
prirodnim stanitima .
TJELESNA STANICA (somatska stani-
ca), osnovna graevna jedinica viestani-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
od stanice majke, a njen ivotni vijek traje
dok se i ona mitotikom diobom ne podi-
jeli u dvije nove stanice keri. Razdoblje u
ivotu stanice izmeu dviju dioba naziva
se interfaza.
TJELESNI (somatski) IVANI SUS-
TAV, prima i prenosi razliite osjete (i
svjesno zapaanje), te upravlja radom mi-
ia. Sastoji se od sredinjeg ivanog su-
stava (kojem pripadaju mozak i lena
modina) i perifernog ivanog sustava tj.
perifernih ivaca.
TJEMENO OKO (parijetalno oko, tjeme-
ni organ), mjehuri slian oku kod nekih
gmazova, npr. premosnika i guterice.
Sastoji se od osjetnih stanica za svjetlo i
pigmentnih stanica. Unutarnjost mjehuria
ispunjena je staklastim tijelom. Na lubanji
je iznad mjehuria otvor koji je presvuen
prozirnom koicom kroz koju pada svje-
tlost na tjemeni organ.
TKIVNI MAKROFAGI, stanice sa spo-
sobnou fagocitoze, nastaju iz monocita
koji su iz optoka krvi doli u tkiva. Nalaze
se npr. u jetri i slezeni i nemaju mogunost
ameboidnog kretanja.
TMV, v. virus mozaine bolesti duhana.
TOBOLARI, primitivni sisavci koji se
razvijaju unutar majina tobolca. U tobo-
lac se otvaraju mlijene lijezde. enke
tobolara imaju kratkotrajnu trudnou te
raaju male i slabo razvijene mlade. Raz-
vitak u tobolcu traje nekoliko puta dulje od
razvitka u majinom tijelu. Danas u
biosferi ivi oko 200 vrsta. Poznatiji su:
klokan, koala, oposum i psoglavi vuak.
TOKSICITET, v. stupanj otrovnosti.
TOKSINI ELEMENTI (otrovni ele-
menti), elementi kao to su iva, olovo,
kadmij, radioaktivni izotopi itd. Oni se
najee javljaju u otpadnim tvarima indu-
strije, prometa itd. Slijedom hranidbenih
lanaca postupno se nakupljaju u pojedinim
dijelovima organizma postiui koncen-
traciju koja je za organizam toksina,
otrovna.
TOKSINOST, v. otrovnost.
TOKSINI, otrovi ivih organizama, a mo-
gu biti bakterijskog (bakteriotoksini), glji-
vinog (mikotoksini), ivotinjskog (zoo-
toksini) i biljnog (fitotoksini) porijekla.
TONOPLAST, u biljnoj stanici granini
sloj plazme prema vakuoli.
TORNARIJA, liinka iroglavaca iz sku-
pine malokolutiavaca.
TOTIPOTENTNOST, mogunost dife-
rencirane somatske stanice da sauva po-
tencijal razvitka itavog novog organizma,
v. klon. Stanina diferencijacija esto je
povratna (reverzibilna), a dediferencirane
(ponovo nediferencirane) se stanice mogu
opet dijeliti i po potrebi regenerirati itavu
biljku (osobito kada se biljno tkivo uzgaja
u kulturi). Pojava je rezultat regulacije ak-
tivnosti gena.
TRAHEJE, v. uzdunice.
TRAHEOLA, v. udunice.
TRAKAVICA, beskolutiava ivotinja
koja pripada koljenu plonjaka, isp. ive
kao nametnici u probavilu kraljenjaka.
Tijelo im je plosnato i pokriveno kutiku-
lom, dugako i 15 m. Na prednjem dijelu
je "glava" (skoleks) s kukicama i prianjal-
kama te vrat i tjelesni lanci (proglotidi)
koji tvore strobilu. Trakavice su anaerobni
organizmi i nemaju organa za disanje ni
optjecanje. Nemaju ni probavilo ve hranu
uzimaju osmotski preko povrine tijela.
Dvospolci su. Svaki proglotid sadri mu-
ke i enske rasplodne organe. Imaju hi-
perprodukciju potomaka. Tijekom ivota
trebaju barem jednog meudomadara. Naj-
poznatije trakavice su govea, svinjska i
pasja trakavica ili ehinokok.
141
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
TRANSDUKCIJA, prijenos genetikog
materijala jedne bakterije u drugu virusom.
TRANSFER RNA, v. tRNA.
TRANSFORMACIJA STANICA, uzro-
kovana je komadiem molekule DNA koji
sadri gen, a koji se oslobaa iz mrtvih
bakterija i ugrauje u ive bakterije. Novo-
ugraeni gen daje bakteriji nove osobine.
TRANSFUZIJSKA REAKCIJA, reakci-
ja koja nastaje prilikom transfuzije krvi,
kada se krvna grupa davatelja ne podudara
s krvnom grupom primatelja krvi. Transfu-
zijsku reakciju karakterizira sljepljivanje
(aglutinacija) i raspadanje (hemoliza) erit-
rocita.
TRANSKRIPCIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLACIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLOKACIJA, prebacivanje seg-
menta jednoga kromosoma na drugi neho-
molog.
TRANSPIRACIJA, izluivanje (ispara-
vanje) vode iz biljaka u obliku vodene
pare. Isparavanje vode s vanjskih povrina
biljke naziva se kutikularna transpiracija,
kroz pui (stome) - stomatalna tranpiracija,
a kroz lenticele - lenticelna transpiracija.
Proces transpiracije je vaan pokreta za
kretanje vode kroz biljku. Takoer moe
sprijeiti pregrijavanje biljke.
TRANSPLATACIJA, presaivanje tkiva
ili organa na drugo mjesto istog organizma
ili na drugi organizam. Imunoloki sustav
organizma prepoznaje svoje bjelanevine
kao vlastite i na njih ne reagira (imuno-
loka tolerancija). Da ne bi dolo do odba-
civanja presaenog organa ili tkiva dava-
telja zbog pokretanja imunoloke reakcije
na strani antigen, mora se nakon presai-
vanja tkiva imunoloki sustav primatelja
zakoiti svakodnevnim uzimanjem lijeko-
va koji slabe imunoreakciju.
142
TRANSPORT, MASOVNI, specifian
nain transporta kroz staninu membranu
kada se transportiraju velike molekule ili
krute estice koje zbog svoje veliine ne bi
mogle proi kroz staninu membranu na
drugi nain. Oblici masovnog transporta su
endocitoza i egzocitoza.
TRANSPORTNA RNK, v. tRNA.
TRBUNI TIFUS (tifus) je akutna zaraz-
na crijevna bolest s temperaturom, zatvo-
rom u prvoj fazi, a eventualno proljevom u
drugoj. Inkubacija traje od 7 do 14 dana.
Uzronik bolesti je bakterija Salmonella
typhi koja izaziva upalu crijevnih stijenki,
te se krvotokom prenosi po cijelom tijelu.
TREI BUBREG (pravi bubreg ili meta-
nefros), organ za izluivanje kod gmazova,
ptica i sisavaca. Bubrene cjevice poinju
Bowmanovim ahurama. Osnovna anato-
mska jedinica bubrega je nefron. U nefro-
nima se stvara mokraa koja kroz mokra-
ovod ulazi u neisnicu ili kod sisavaca u
mokrani mjehur. Mokraovod nastaje iz
donjeg dijela Wolfove cijevi, isp.drugi bu-
breg.
TRENICA (radula), struktura u usnoj up-
ljini mekuaca (pueva i glavonoaca) za
mrvljenje hrane. Trenica je "jezik" pokri-
ven ronatim zubiima kojima ivotinje
struu estice hrane po podlozi.
TREONIN, kemijski spoj iz skupine ami-
nokiselina.
TREPETLJIKAI, najvea skupina pra-
ivotinja. ive u moru i slatkim vodama.
Rijetko su nametnici. Vrlo su pokretljivi.
Na povrini pelikule imaju trepetljike ili
cilije. Najprepoznatljiviji su papuice (pa-
rameciji) i zvonii (vorticele). Svi trepet-
ljikai imaju barem 2 jezgre: malu jezgru -
mikronukleus i veliku jezgru makronu-
kleus. Mikronukleus ima diploidan broj
kromosoma (2n) i sudjeluje u konjugaciji.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Makronukleus upravlja drugim ivotnim
aktivnostima (hranjenjem, izmjenom pli-
nova, osmoregulacijom). Trepetljikai se
najee razmnoavaju dvojnim ili binar-
nim dijeljenjem.
TRIHIBRIDNO KRIANJE S DOMI-
NACIJOM, krianje u kojem se prati
nasljeivanje triju svojstava. I u ovom
sluaju, kao i u ostalim prikazima krianja,
poetna roditeljska (parentalna) generacija
se oznauje s P, a generacije potomaka
(filijalne) prema redoslijedu s F1 i F2. Aleli
pojedinih svojstava oznauju se slovima i
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim. U ovdje navedenom primjeru pa-
rentalnu generaciju predstavlja biljka vi-
sokog rasta, zelenih i glatkih sjemenki i
biljka niskog rasta, utih i naboranih sje-
menki. Obje biljke su homozigoti za na-
vedena svojstva s tim da su svojstva:
visoki rast, zelena boja sjemenke i glatka
povrina sjemenke dominantna. Krianjem
takvih biljaka dobiva se F1 generacija ije
su sve jedinke istog fenotipa: visokog
rasta, zelenih i glatkih sjemenki. Jedinke
F1 generacije mogu stvarati 8 razliitih
tipova gameta, a njihovim meusobnim
krianjem dobivamo F2 generaciju koja
moe imati 8 razliitih fenotipova. Omjer
fenotipova u F2 generaciji je:
27:9:9:3:9:3:3:1,
tj. mogui su sljedei fenotipovi:
1. visoki, zelenih glatkih sjemenki-27
2. visoki, zelenih naboranih sjemenki-9
3. visoki, utih glatkih sjemenki-9
4. visoki, utih naboranih sjemenki-3
5. niski, zelenih glatkih sjemenki 9
6. niski, zelenih naboranih sjemenki-3
7. niski, utih glatkih sjemenki-3
8. niski, utih naboranih sjemenki-1
(V. shemu u Dodatku 1.)
TRIHOCISTI, posebni mjehurii koji se
nalaze u donjem sloju pelikule. Ispunjeni
su sekretom koji se na podraaj izbacuje
van. Ti organeli slue za obranu i zatitu
praivotinja.
TRIHOMONAS, v. biai.
TRIJODTIRONIN (T3), v. titna lijez-
da.
TRIPANOSOMA, jednostanina ivoti-
nja (praivotinja) iz skupine biaa koja u
ovjeka uzrokuje smrtonosnu bolest spava-
nja. Javlja se u tropskom podruju Afrike.
TRIPLET, v. kodon.
TRIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA,
v. poliploidija.
TRIPSIN, jedan od probavnih enzima
kojega izluuje guteraa u poetni dio
tankog crijeva (dvanaesnik, duodenum), a
sudjeluje u razgradnji bjelanevina do
aminokiselina.
TRIPTOFAN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
TRISOMIK, stanica, tkivo ili organizam
koji ima uz homologni par jo jedan
kromosom vika (2n+1).
tRNA (transportna RNK ili tRNK, prije-
nosna RNK, transfer RNA), vrsta ribonu-
kleinske kiseline koja se nalazi u citoplaz-
mi. Njena je uloga da vee na sebe od-
govarajue aminokiseline i prenosi ih na
ribosom gdje e se sintetizirati proteini.
Graena je od 80-ak nukleotida pa je po
veliini najmanja vrsta RNA. Ona sainja-
va 10 do 15 % ukupne stanine RNA.
Postoji 20 razliitih vrsta molekula tRNA,
a svaka se odlikuje sposobnou da vee
na sebe samo jednu odreenu aminokiseli-
nu.
TROFOBLAST, vanjski sloj stanica blas-
tociste ovjeka i ostalih sisavaca. Nastaje u
jednoj od etapa embrionalnog razvitka,
blastulaciji. Trofoblast okruuje unutarnji
sloj stanica (embrioblast). Iz stanica trofo-
143
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
blasta i decidua stanica (stanice sluznice
maternice), oko 16 dana nakon oplodnje,
zapoinje razvoj posteljice koja e osigu-
rati prehranu zametka u kasnijoj fazi emb-
rionalnog razvitka.
TROFOGENI SLOJ, povrinski osvje-
tljeni sloj, u moru do 200 m, a u kopnenim
vodama stajaicama do oko 50 m, u kojem
se odvija proces fotosinteze i primarne
organske proizvodnje (bioproizvodnje).
TROHOFORA, liinka kod mekuaca i
morskih kolutiavaca. Razvija se iz oplo-
ene jajane stanice, ima vijenac trepetljika
te moe slobodno plivati. U jednostavnijih
oblika mekuaca trohofora se razvija u od-
raslu jedinku, a mnogi imaju kasniji stadij
liinke, tzv. velinger liniku.
TROJKA, v. genetika uputa.
TROMB, krvni ugruak, isp. aterosklero-
za, infarkt.
TROMBOCITI (krvne ploice), citoplaz-
matski dijelovi velikih stanica megakario-
cita iz kojih se oslobaaju raspadanjem.
Imaju vanu ulogu u kontroli krvarenja
sudjelujui u procesima zgruavanja krvi
nakon ranjavanja; ljepljei se za ozljeeno
mjesto zajedno s fibrinogenom i krvnim
stanicama, zaepljuju otvor.
TROMBOCITOPENIJA, bolest kod koje
je smanjen broj krvnih ploica tromboci-
ta. To stanje mogu uzrokovati pojedini
lijekovi, npr. antibiotici, protuupalni lije-
kovi i dr.
TROMBOZA, nenormalno stvaranje ug-
ruaka krvi (tromba) u ilama (venama ili
arterijama) zbog razliitih uzroka (atero-
skleroza, ozljede krvnih ila i dr.). Tromb
moe potpuno ili djelomino sprijeiti
protok krvi kroz ilu ili se moe otkinuti
od hvatita na stijenci ile i slobodno
kolati po tijelu (embolus), te djelomino ili
potpuno zaepiti neku uu krvnu ilu. Npr.
144
kod plune embolije dio se krvnog ugruka
zaustavi u pluima ili kod infarkta srca
(isp.) u sranom miiu to uzrokuje ne-
prokrvljenost dijelova plua i srca te
odumiranje tih dijelova.
TROPIZAM, jedna vrsta gibanja biljnih
organa u obliku svijanja uzrokovana i us-
mjeravana jednostranim vanjskim podra-
ajima. Do svijanja dolazi redovito zbog
razliito jakog rastenja suprotnih strana
organa. Pozitivan je tropizam ako se organ
giba prema izvoru podraaja, a negativan
ako se giba od izvora podraaja. Prema
vrsti podraaja koji uzrokuju ova gibanja
razlikujemo fototropizam (gibanje raste-
njem uzrokovano jednostranim djelova-
njem svjetlosti), geotropizam (gibanje ko-
jim biljke dovode svoje organe u odreeni
poloaj prema sili tee), kemotropizam
(izazvan kemijskim tvarima) i tigmotropi-
zam (uzrokovan mehanikim podraaji-
ma).
TROPOSFERA, najnii sloj atmosfere
gdje ive mikroorganizmi, biljke i ivoti-
nje.
TRANI EER, v. saharoza.
TRUDNOA, u sisavaca, razdoblje od
oplodnje do roenja. Trudnoa u ene traje
u prosjeku 280 dana ili 40 tjedana. Tije-
kom trudnoe zbivaju se razliite hor-
monalne promjene, npr. izluuje se vie
progesterona nego estrogena to sprjeava
pojavu menstruacije koja dovodi do gubit-
ka ploda.
TRUDOVI, pravilna ritmika stezanja i
oputanja miia maternice koja e uzro-
kovati potiskivanje ploda kroz poroajni
kanal. Trudovi su uzrokovani izluivanjem
hormona oksitocina kao i poveanim izlu-
ivanjem estrogena i to iznad vrijednosti
progesterona. Trudovi se u poetku pojav-
ljuju svakih 15 do 20 minuta, kasnije sva-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ke dvije do tri minute, a traju 30 do 60
sekundi.
TRUSKOVCI, nametnike praivotinje.
Razmnoavaju se nespolno truskama ili
sporama i spolno. Najpoznatiji truskovci
su plazmodiji, uzronici malarije u ovje-
ka. Takoer su nametnici na mnogim bez-
kraljenjacima i kraljenjacima.
TSH, v. tireotropni hormon.
TUBA UTERINA, v. jajovod.
TUBERKULOZA (suica), teka zarazna
bolest uzrokovana Kochovim bacilom,
bakterijom tapiastog oblika. Uzrokuje
oteenja tkiva plua.
TUAK, enski dio cvijeta. Nastao je sra-
tavanjem jednog plodnog lista (megaspo-
rofila) ili vie njih. Sastoji se od plodnice,
vrata i njuke. U plodnici se nalazi jedan
sjemeni zametak (makrosporangij) ili vie
njih, u kojima se razvija makrospora (emb-
rionska vrea). Makrosporogenezom razvi-
ti e se enski gametofit. Nakon opraiva-
nja vegetativna stanica peludnog zrna klije
u polenovu mjeinicu koja provodi dvije
spermalne stanice kroz mikropilu u embri-
onsku vreu. Jedna spermalna stanica op-
lodi jajnu stanicu. Iz diploidne zigote (2n)
nastaje klica (embrij). Druga se spermalna
stanica stapa s dvije sredinje jezgre (sta-
nice) embrionske vree pa nastaje triplo-
idna stanica (3n) iz koje se, mitotikom
diobom, razvija endosperm, isp. sjemeni
zametak.
TUMOR, u irem smislu svaka izraslina u
organizmu, a u uem smislu novo-stvoreno
tkivo karakterizirano nekontroliranim ras-
tom stanica.
TUNDRA, karakteristina biljna zajednica
rasprostranjena u sjevernim polarnim pod-
rujima Zemlje, npr. Sibiru, Kanadi, Gren-
landu itd. Sastoji se uglavnom od mahovi-
na i liajeva.
TUNICIN, organska tvar slina biljnoj
celulozi, v. platenjaci.
TURGOR (turgorski tlak), unutarnji hid-
rostatski tlak stanice koji pritie plazma-
lemu uz staninu stijenku biljnih stanica.
Poveava se ulaenjem vode u stanicu.
Kada turgorski tlak po visini postane jedn-
ak tlaku bubrenja (a po smjeru djelovanja
mu je suprotan), zaustavi se ulazak vode.
Turgor je vaan za vrstou biljke. Ako
biljka gubi vodu, turgorski tlak opada,
stanice postaju mlohave i biljka vene.
Turgorski se tlak, ovisno o organu, mijenja
od 0.1 do 1.0 MPa (0.1 MPa = 1 bar).
TURGORSKA GIBANJA, nastaju zbog
promjena turgora u pojedinim susjednim
tkivima ili slojevima tkiva nekih plodova
(npr. trcalica, nedirak). Kao posljedica
velikih napetosti meu tkivima dolazi do
pucanja tih plodova i izbacivanja sjemen-
ki.
TURNEROV SINDROM, v. aneuploidi-
ja.
TVORNO STANIJE, meristem, tkivo
koje omoguuje rast bilja. Stanice koje iz-
grauju tvorno stanije su razmjerno male,
bogate citoplazmom, bez vakuole, imaju
veliku jezgru, stanine stijenke su tanke, a
glavno im je obiljeje da se dijele mitoza-
ma. Razlikujemo tjemenine ili vrne me-
risteme koji se nalaze na vrcima izdanaka
i korijena, bone meristeme (kambij) koji
omoguuju rast stabljike u debljinu itd.
TVORNO TKIVO, v. tvorno stanije.
U
UINAK STAKLENIKA, zadravanje
topline u atmosferi zbog staklenikih pli-
145
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nova (naroito ugljikovog dioksida) koji
upijaju toplinsko zraenje sa Zemlje umje-
sto da ga proputaju u svemir. Rezultat je
poveavanje prosjene temperature Zemlje
ili globalno zagrijavanje.
UDARNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi (oko 70 ml) koje srce utisne u krvotok
za vrijeme jedne kontrakcije.
UGLJENO DOBA, v. karbon.
UGLJIKOHIDRATI, prirodni organski
spojevi koji se nalaze u svim dijelovima
staninog tkiva, i kao funkcionalni i kao
strukturni sastojci. Neki ugljikohidrati
(pentoze) izgrauju nukleinske kiseline.
Predstavljaju i izvore i skladita energije
koja je dobijena fotosintezom od Sunca
(npr. glukoza, krob, glikogen). Definiraju
se kao spojevi ope formule Cn(H2O)n.
Naziv ugljikohidrat se obino upotrebljava
u mnogo uem znaenju i oznauje tvari
sastavljene od polihidroksi aldehida i keto-
na i njihovih derivata. eeri ili saharidi su
tipini predstavnici ugljikohidrata. Mono-
saharidi su ugljikohidrati koji se obino
sastoje od 3 do 9 atoma ugljika pa se
prema tome mogu i svrstavati u trioze,
tetroze, pentoze, heksoze itd. Najpoznatiji
monosaharidi ili jednostavni eeri su
pentoze riboza i dezoksiriboza te heksoze
glukoza, fruktoza i galaktoza. Poveziva-
njem 2 do 10 monosaharida nastaju oligo-
saharidi pa se prema tome mogu svrstati u
disaharide, trisaharide, tetrasaharide itd.
Najpoznatiji oligosaharidi su disaharidi
saharoza, laktoza i maltoza. Povezivanjem
vie od 10 monosaharida nastaju polisa-
haridi. Najpoznatiji polisaharidi su krob,
glikogen, celuloza i hitin.
UHO, osjetilo za sluh. Sastoji se od vanj-
skog, srednjeg i unutarnjeg uha.
VANJSKO UHO, sastoji se od une ko-
ljke (uke), graene od hrskavice, od zvu-
kovoda (vanjskoga slunoga kanala), koji
146
vodi od uke do bubnjia (membrana tym-
pani).
ULTRAMIKROELEMENTI, v. elemen-
tarni sastav.
UMJETNI ELEKTROSTIMULATOR
RADA SRCA, tzv. pacemaker, mali gene-
rator na baterije koji je povezan s elek-
trodama koje se stavljaju na stijenku srca.
Elektrini impulsi dolaze na srani mii
frekvencijom programiranom prije ugrad-
nje u rahlo tkivo stijenke prsnog koa.
Pacemaker se ugrauje kod nenormalnog
rada S - A vora, v. sredite automacije
rada srca.
UMJETNI SUSTAV, sustav u koji su
svrstane jedinke u skupine s gledita nji-
hova koritenja, npr. samonikle i kultivi-
rane biljke.
UMNI OVJEK, v. Homo sapiens.
UMOR MIIA, nastaje zbog nakuplja-
nja mlijene kiseline nakon dugotrajne i
snane miine kontrakcije. Razlog naku-
pljanja mljijene kiseline je utroeni ATP
u miinim vlaknima, nedostatak glukoze
ili kisika. Bez kisika glukoza se razgrauje
u dvije molekule pirogroane kiseline
koje prelaze u mlijenu kiselinu.
UNUTARNJE UHO, sastoji se od puni-
ce (cochlea) i polukrunih kanalia vanih
za odravanje ravnotee. Punica je uplji
kanal, zavijena dva i pol puta. Kanal je
podijeljen sa dvije tanke membrane u tri
hodnika (skale). Ti su hodnici ispunjeni
tekuinom (endolimfom u sredini i perili-
mfom u gornjem i donjem hodniku). Na
donjoj pregradnoj - bazilarnoj membrani
nalaze se receptori za sluh tzv. Cortijev or-
gan koji sadrava slune Cortijeve stanice
s dlaicama. Iz Cortijevih stanica izlaze
ivana vlakna koja se udruuju u sluni
ivac i prenose elektrine potencijale nas-
tale u Cortijevim stanicama u slunu regiju
mozga (sljepooni reanj).
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
UNUTARNJI FAKTOR, lui ga pilorus-
ni dio eluca. Omoguuje apsorpciju vita-
mina B 12 u tankom crijevu. Taj vitamin
je vaan u proizvodnji eritrocita. Nedo-
statak unutarnjeg faktora uzrokuje anemi-
ju.
UPALA CRVULJKA (apendicitis), nas-
taje kod zastoja crijevnog sadraja u
upljini crvuljka. Upalu mogu izazvati i
strana tijela (kotice) ili paraziti koji uu u
crvuljak. Crvuljak se upali i ispuni gnojem
uz pojavu jake boli u donjem desnom dije-
lu trbune upljine. Lijei se brzim kirur-
kim odstranjivanjem upaljenog crvuljka
(apendektomija).
UPALA GUTERAE (pankreatitis),
vjerojatno nastaje djelovanjem probavnih
guterainih enzima na samo tkivo gute-
rae. Kod upale se javlja izrazito jaka bol
u gornjem dijelu trbune upljine. Bol se
iri u lea i prsni ko, uz povraanje i jaku
muninu.
UPALA PLUA (pneumonija), teka
bolest plua koja je najee uzrokovana
bakterijom pneumokokom. Uzrok moe
biti i infekcija virusima ili mikoplazmom.
Alveole se pune tekuinom to oteava
disanje jer se bitno smanjuje respiracijska
povrina.
UPOZORAVAJUA OBOJENOST
(aposemija), izrazita obojenost tijela ivim
i upadljivim bojama kojom se predatori
opominju na prisutnost otrovnih izluevi-
na, neugodne mirise, alac i sl. Poznati su
primjeri aposemine obojenosti kod da-
devnjaka, mnogih zmija ili tvora.
O
H C H ivotu na kopnu. Diu uzdunicama ili tra-
N C
C C
O N H
H
Uracil
URACIL, organski spoj s duikom iz
skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina i to samo RNA.
UREMIJA, otrovanje organizma zbog
nakupljanje ureje u tjelesnim tekuinama
(krvi) jer se kod oboljelih bubrega sma-
njuje se mogunost izluivanja tog otrov-
nog spoja (ureje) iz krvi.
URETRA, v. mokrana cijev.
URIN, v. mokraa.
UROBILIN B, v. eritrociti.
URTIKARIJA v. koprivnjaa.
USNAE, skupina preteno zeljastih bi-
ljaka dvosupnica. Stabljika je etvero-
bridna. Cvijetovi su jednosimetrini, a na
vjeniu razlikujemo gornju i donju usnu
(ime!). Plod je kalavac koji se raspada na
etiri oraia. Veina usnaa sadri eteri-
na ulja i ljekovite tvari te se rabe kao
zainsko i ljekovito bilje. To su npr: bo-
siljak, mravinac (origano), mauran, maj-
ina duica, metvica, rumarin, lavanda i
ljekovita kadulja. este su vrste mrtve
koprive.
USPRAVNI OVJEK, v. Homo erectus.
UZDUNICE (traheje), hitinske cjevice
kod uzdunjaka (stonoge i kukci) za udi-
sanje zraka i prijenos kisika neposredno u
tkiva. Na povrini se tijela otvaraju otvo-
rima koje nazivamo oduak ili stigma, a u
unutarnjosti se granaju u sve manje cjev-
ice: dunice ili traheole. Dopiru u tkivima
do samih stanica, a ulaze i u krila.
UZDUNJACI (Tracheata), ivotinje iz
skupine lankonoaca, isp. Prilagoeni su
hejama, isp. Uzdunjacima pripadaju sto-
noge i kukci.
UZLAZNI TOK VODE U BILJCI, pro-
lazak vode kroz kapilarni sustav stabljike
147
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
od korijena do vrha biljke. Omoguen je
pojavama osmoze i korijenovog tlaka,
silama kohezije i adhezije, kapilarnosti,
transpiracijom i gutacijom, isp.
V VELIKI MOZAK (cerebrum), zatien je
VAGILNI ORGANIZMI, v. bentos.
VALIN, kemijski spoj iz skupine amino-
kiselina.
VANJSKO DISANJE, v. disanje.
VAPNENAKE BILJKE, v. bazofilne
biljke
VARIOLA, v. boginje.
VAZODILATATORI, lijekovi koji ire
male krvne ilice i na taj nain snizuju
krvni tlak
VEGETACIJA, sve biljne zajednice ne-
kog podruja. Flora i vegetacija nekog
podruja ine njegov biljni pokrov.
VEGETATIVNI ORGANI, v. stablaice.
VEGETATIVNI IVANI SUSTAV, v.
autonomni ivani sustav.
VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE,
razmnoavanje kojim od dijelova vegeta-
tivnih organa (korijena, listova, stabljike)
nastaju jedinke koje su genetiki istovjetne
s matinom biljkom.
VELIKE BOGINJE, v. boginje.
VELIKI (sistemski) OPTOK KRVI, za-
poinje s aortom. Krv se dalje potiskuje
velikim a potom malim arterijama u
arteriole, te dalje u arterijski i venski kraj
kapilara. U podruju kapilara izmjenjuju
se plinovi. Oksigenirana (arterijska) krv
otputa stanicama kisik, a od stanica pre-
148
uzima ugljikov dioksid. Otputanjem kisi-
ka arterijska krv se deoksigenira i postaje
venska krv. Venska krv tee dalje venula-
ma, malim i velikim venama te gornjim i
donjim upljim venama ulazi u desnu pret-
klijetku. Kontrakcijom desne pretklijetke
krv se potiskuje u desnu klijetku, a odatle
malim (plunim) krvotokom u plua, isp.
kostima lubanje i obavijen s tri ovojnice
(dura mater, pia mater i arahnoidea). Po-
dijeljen je na dvije hemisfere: lijevu i
desnu. Kora mozga se sastoji od brojnih
vijuga (gyrusa) i udubina (sulcusa) a
podijeljena je i na renjeve. To su eoni ili
frontalni, tjemeni ili parijetalni, zatiljni ili
okcipitalni, te sljepooni ili temporalni
reanj. Koru (cortex) velikog mozga ini
siva tvar graena od ivanih stanica, a sr
(medullu) velikog mozga ini bijela tvar
kroz koju prolaze motoriki i osjetni zavr-
eci ivanih vlakana. Siva kora velikog
mozga upravlja voljnim pokretima tijela,
prima, sreuje i pamti informacije, odreu-
je svijest, ponaanje, inteligenciju i sredi-
te je vie ivane (nervne) djelatnosti.
VELIKI PRASAK, (engl. big bang),
velika eksplozija kojom je vjerojatno nas-
tao svemir. Smatra se da je to bilo prije 10
do 20 miljardi godina.
VELINGER-LIINKA, liinka kod me-
kuaca. Razvija se iz trohofore.
VENE, ile dovodnice, jer dovode krv u
srce. Manje su elastine od arterija. Izvana
su obavijene vezivnim tkivom ispod kojeg
se nalazi tanki miini sloj ili ga uope
nema te zatim unutarnji sloj (endotel). U
unutarnjosti vena se nalaze venski zalisci
koji prijee vraanje krvi u suprotnom
smjeru.
VENSKI ZALISCI, v. vene.
VERNALIZACIJA, proces u kojem se
cvjetanje stimulira izlaganjem hladnoi (u
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

stadiju sjemenke ili u razvijenom, olista- overa dobiva se potomstvo iji je omjer
lom stadiju). fenotipova 1:1 umjesto 3:1 kao kod dihib-
ridnog krianja s dominacijom gdje nema
VERTIKALNE ZONE BIOSFERE, po-
vezanih gena. (V. shemu u Dodatku 1.)
djela biosfere u slojeve karakteristine po
svojim klimatskim i drugim uvjetima o VIBRIONI, v. bakterije.
kojima ovisi raspored biljnih i ivotinjskih
VINSKA MUICA (Drosophila melano-
vrsta. Najvanije zone odnosno njihove
gaster), maleni kukac dvokrilac ije liin-
granice dane su u tablici.
ke u velikom broju ive svuda gdje vrije
Nadmorska groe i drugo voe. Lako se uzgaja, brzo
Granica visina, m razmnoava pa je pogodna za genetika i
Najvia toka na druga bioloka istraivanja.
8880
Zemlji VINSKA MUICA, KROMOSOMSKA
Gornja granica za GARNITURA, svi kromosomi pojedine
7000
ivotinje stanice vinske muice. U tjelesnim stanica-
Gornja granica za ma vinske muice nalazi se 8 kromosoma i
6000
cvjetnice oni predstavljaju diploidnu garnituru. Od
Gornja granica za tih 8 kromosoma 6 je autosoma, a 2 su
5000
prebivanje ovjeka spolna kromosoma. enke imaju 6 autoso-
Gornja granica kultura 4500 ma i 2 x spolna kromosoma, a mujaci 6
Gornja granica uma 4000 autosoma, 1 x i 1 y spolni kromosom. U
Gornja granica uma u gametama ili spolnim stanicama nalaze se
2200
Alpama 4 kromosoma i to predstavlja haploidnu
Donja granica za garnituru kromosoma. enske gamete ili
organizme ovisne o -200 jajne stanice imaju 3 autosoma i 1 x spolni
svjetlu kromosom, a muke gamete ili spermiji
Donja granica biosfere -11 000 mogu imati ili 3 autosoma i 1 x spolni
kromosom ili 3 autosoma i 1 y spolni
VETERNICA, spilja u Medvednici (Zag- kromosom. Prema tome, kod vinske mui-
rebakoj gori) u kojoj su pronaeni ostaci ce mujak stvara dvije vrste spermija s
slini krapinskom praovjeku. razliitim kromosomskim garniturama u
odnosu 50 %:50 %. Ta je shema znaajna
VEZANI GENI, geni koji se nalaze na jer se u istom obliku pojavljuje i kod ov-
istom kromosomu jedan blizu drugoga, a jeka.
odreuju razliita svojstva. Ta se njihova
svojstva nasljeuju uvijek zajedno. Iznim- VINSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice.
no, ima sluajeva kada se vezani geni ne VIRCHOW, R. (1821. 1902.), njemaki
nasljeuju zajedno i to onda kada doe do patolog koji je 1858. godine dao kljuni
pojave crossing overa. Prilikom praenja prilog staninoj teoriji tvrdnjom da sve
krianja, kada su geni vezani i kada nema nove stanice nastaju diobom od stanica
krosingovera treba paziti na oznaavanje koje su postojale (lat. Omnis cellula ex
gameta. Geni za razliita svojstva koja se cellula.)
nasljeuju vezano, u gametama moraju biti
zajedno. Na primjer ako kriamo AaBb x VIRION, potpuno izgraena infektivna
aabb, a geni su vezani i nema crossing virusna estica.

149
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
VIRNJACI, beskolutiave ivotinje koje
pripadaju koljenu plonjaka. Od oko 3000
vrsta veina ivi slobodno u moru i
kopnenim vodama. Dugaki su do 20 mm.
Povrina virnjaka je pokrivena trepetlji-
kavim epidermom. Ispod se nalaze miii.
Tijelo je ispunjeno parenhimom koje im
daje potporu i slui za spremanje rezervnih
tvari, npr. glikogena. Hrane se manjim
ivotinjama. Imaju jedan usni otvor i pro-
bavilo koje se sastoji od drijela i crijeva.
Za izluivanje imaju protonefridije. iva-
ni se sustav sastoji od glavina ganglija i
ivanih vrpci. Od osjetila imaju ticala
(tentakule) i jednostavne oi (ocele). Raz-
mnoavaju se uglavnom spolno. Veina
virnjaka su dvospolci ili hermafroditi. Ima-
ju veliku mo regeneracije. v. i plonjaci.
VIROIDI, estice manje od virusa, ot-
krivene sedamdesetih godina. Sastoje se
samo od gole ribonukleinske kiseline, a
uzrokuju bolesti samo u biljaka.
VIROZE, bolesti biljaka, ivotinja i ov-
jeka uzrokovane virusima.
VIRUS MOZAINE BOLESTI DUHA-
NA (TMV), virus koji uzrokuje mozainu
bolest duhana. Bolesne biljke imaju listove
sa ukastim pjegama poput mozaika i
sporije rastu.
VIRUSI (lat. virus otrov), sitne estice
koje uzrokuju esto opasne zaraze, jedan
od najjednostavnijih oblika ivota. Sadre
samo jednu nukleinsku kiselinu (ili DNA
ili RNA) koja je obavijena proteinskom
ovojnicom (kapsidom). Svi virusi su para-
ziti (nametnici) jer mogu ivjeti i razmno-
avati se samo u ivim stanicama biljaka
(npr. duhana, mozaina bolest duhana),
ivotinja i ovjeka (npr. gripa, bjesnoa,
velike boginje, vodene kozice, ospice,
djeja paraliza, herpes, AIDS itd.). Osim
biljnih i ivotinjskih virusa postoji i skupi-
na virusa koja napada bakterije, tzv bakte-
riofagi.
150
Virusi su dugi od 10 do 300 nm pa
se ne mogu vidjeti svjetlosnim, ve samo
elektronskim mikroskopom. Ne pokazuju
sve osobine ive tvari pa se ne smatraju
organizmima, ve ih se najee naziva
esticama ive tvari. Neki virusi brzo mu-
tiraju.
VIE BILJKE, v. stablaice.
VITAMINI, organski spojevi potrebni za
normalno odvijanje mnogih metabolikih
procesa u organizmu. Vitamini kao i mi-
nerali ne sadre energetske zalihe, ali su
neophodni za izgradnju i odravanje orga-
nizma. Najvaniji vitamini su: vitamin C,
B1, B2, A i D.
VONI EER, v. fruktoza.
VODA, najvanija anorganska tvar u i-
vim stanicama. Ona je polarna molekula i
zbog toga je dobro otapalo za veliki broj
anorganskih, ali i organskih tvari. Od svih
kemijskih spojeva voda ima najvei udio u
masi ivih bia i njihovih stanica. Tako je,
npr. maseni udio vode u protoplazmi
stanice 70 do 85 %. Gubitak vode uzrokuje
razliite poremeaje u ivim organizmima,
npr. gubitak 15 do 20 % vode tijekom
gladovanja u sisavaca uzrokuje fizioloke
promjene, a na kraju i smrt. Mnoge tvari
unutar organizma prenose se uz pomo
vode, kao vodene otopine. Voda je vana
pri sintezi mnogih spojeva u organizmu,
npr. u procesu fotosinteze sudjeluje kao
jedna od sirovina. Vodene otopine podma-
zuju zglobove pa moemo rei da voda
sudjeluje u omoguavanju kretanja mnogih
organizama. Mnogi organizmi koriste vo-
du kao medij kroz koji muke spolne sta-
nice putuju do enskih omoguujui na taj
nain oplodnju. Voda je i neizostavan su-
dionik regulacije tjelesne temperature itd.
VODENJACI, v. repai.
VODIKOVA VEZA, vrsta kemijske veze
elektrostatike prirode. Javlja se meu pol-
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
arnim molekulama, gdje se pozitivan kraj
jedne molekule okree prema negativnom
kraju druge molekule. Vodikovim vezama
npr. meusobno su povezane molekule vo-
de kao i odgovarajue (komplementarne)
duine baze u molekuli DNA.
VODOZEMCI (Amphibia), prvi kralje-
njaci koji su se djelomino prilagodili i-
votu na kopnu. ive u vlanim stanitima.
Koa je vieslojna, bogata lijezdama i
vlana. Ima pokrovnu i zatitnu ulogu te
sudjeluje u disanju. Dobro je razvijen
kotano - miini sustav. Kraljenica je
sastavljena od 9 kraljeaka. Prvi, na koji se
veu kosti lubanje zove se nosilac ili atlas.
Rebra su jako smanjena ili ih uope
nemaju, kao npr. bezrepci. Za kretanje po
tlu i plivanje slue se razvijenim prednjim
i stranjim udovima. Oko zatiuju kapci i
suzne lijezde. Mogu prilagoavati oi
blizom i dalekom gledanju. Uho poinje
bubnjiem na povrini tijela. Srednje uho
je Eustahijevom cijevi povezano s usnom
upljinom. U unutarnjem uhu nalazi se
labirintni organ. Odrasli vodozemci diu
pluima i preko vlane koe. Na dnu su
usne upljine, u grkljanu, glasne ice. Nji-
hovim se titranjem proizvode glasovi. Za
pojaanje glasa mujaci nekih vrsta aba
imaju zvune mjehure. Srce je trodjelno:
sastoji se od 2 pretklijetke i 1 klijetke.
Arterijska i venska krv se djelomino mi-
jeaju u klijetki. Vodozemci su hladno-
krvne ivotinje i ne mogu ivjeti na niskim
temperaturama. Zimi zapadaju u "zimski
san", stanje mirovanja. Za izluivanje slui
drugi bubreg. Mokrau i spolne stanice
izvode prvo u neisnicu. Veina vrsta se
razmnoava u vodi ili vlanim kopnenim
stanitima. Oplodnje je vanjska. Iz oploe-
nih jaja se razviju u vodi liinke puno-
glavci, isp. Oni se hrane algama i postupno
se preobraavaju u odrasle. Vodozemci
imaju sposobnost regeneracije. Danas ivi
oko 2500 vrsta podijeljenih u 3 skupine:
beznoci (rijai), repai (dadevnjaci, vo-
denjaci i ovjeja ribica) i bezrepci (abe).
VODOILNI (ambulakralni) SUSTAV,
kod bodljikaa sustav prstenasto i zrakasto
rasporeenih cjevica kroz koje struji mor-
ska voda. Slui za pokretanje, hranjenje,
kao osjetilo, za izmjenu plinova i za
izluivanje. Iz pet zrakasto postavljenih
cjevica izlaze prionljive ili ambulakralne
noice.
VOLVOKS (Volvox), jednostanina zele-
na alga s bievima udruena u velike kug-
laste nakupine, cenobije. Za razliku od
kolonija u cenobiju vlada podjela rada:
neke stanice su zaduene za kretanje, neke
preuzimaju prehrambenu ulogu a neke
ulogu u razmnoavanju.
VOLJNI IVANI SUSTAV, dio je
pokretakog ivanog sustava. Kontrolira
miie koji rade naom voljom.
VRENJE, v. fermentacija.
De VRIES H. (1848.-1935.), nizozemski
botaniar, prouavao genetiku i promicao
Mendelove zakone nasljeivanja.
VRSTA, osnovna sistematska kategorija
filogenetskog sustava (isp.) koja se sastoji
od biljnih i ivotinjskih jedinki sline
grae i naina ivota koje se mogu me-
usobno rasploivati. Vrstu ine: jedinka,
dem i populacija. Dem je skupina geneti-
ki slinih, vremenski i prostorno blisko
povezanih jedinki. Populaciju ini vie
dema meu kojima jo postoji mogunost
genske izmjene.
VRNI (apikalni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanica smjetenih u vrnim
dijelovima korijena stabljike koje se
kontinuirano dijele i pomou kojih biljka
raste u visinu (primarni rast).
VRUICA, stanje poviene tjelesne tem-
perature uzrokovano pireticima. Unitava-
151
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njem uzronika bolesti i uzimanjem anti-
pirogenih lijekova (antipiretici) mogue je
tjelesnu temperaturu vratiti u normalu.
W ZAMETAK, v. embrij.
WATSON, J., (ro. 1928.), ameriki bio-
log koji je zajedno s britanskim fiziarom
F: Crickom 1953. godine iznio model mo-
lekule DNA.
WHITTAKER, R.H., 1969. god. predlo-
io je razdiobu ivog svijeta u pet carstva.
WIENER, A., ameriki znanstvenik koji
je s austrijskim znanstvenikom Landstein-
erom otkrio Rhesus faktor.
WILKINS, M.H.F., britanski biokemiar
koji je svojim istraivanjima strukture
molekule DNA potvrdio vrijednost modela
molekule DNA kojeg su predloili Watson
i Crick.
WOHLER, F., njemaki kemiar koji je
1828. god. kemijskim putem sintetizirao
ureu. Time je dokazao mogunost sinteze
organskih spojeva bez djelovanja ivih
bia.
Z izlegu u limfnim ilama ovjeka, naseljuju
ZAKONI NASLJEIVANJA, v. Mende-
lovi zakoni.
ZAKRLJALI ORGANI, v. rudimenti.
ZALISCI SRANI (valvule), nalaze se u
otvoru izmeu svake pretklijetke i klijetke.
Oni osiguravaju jednosmjeran protok krvi
iz pretklijetke u klijetku, bez mogunosti
152
povratka krvi iz klijetke u pretklijetku.
Zalisci mogu biti oteeni i to najee
zbog upale, kada nastaje zadebljanje zalis-
taka, to suava otvor (stenoza) i oteava
protok krvi. Druga mogunost su promjene
u grai zalistaka to spreava potpuno
zatvaranje zalistaka.
ZAMETNI LISTI, v. embrioblast.
ZATITA OKOLIA, skup aktivnosti
kojima se nastoji smanjiti tetno djelova-
nje ovjeka na ivi i neivi okoli. Zatita
prirode u Hrvatskoj utemeljena je 69. la-
nkom. Ustava Takoer su doneeni, osim
temeljnih (Zakon o zatiti okolia i Zakon
o zatiti prirode), zakoni o npr. vodama,
umama, zatiti bilja i zraka. Osnivanjem
razliitih kategorija zatite prirode pokua-
vaju se ouvati odreena biogeografska
podruja, v. dodatak 4. (kategorije zatite
prirodne batine Hrvatske).
ZATITNA OBOJENOST (kriptina
obojenost, gr. krypto = skriven), oboje-
nost tijela ili dijelova tijela kojom organiz-
mi oponaaju svoj okoli te ih ini manje
uoljivim njihovim neprijateljima, kao npr.
bijela boja polarnih ivotinja. Ta prilagod-
ba ima vanu ulogu pri prirodnom odabiru.
ZAVOJITA TRIHINA, opasan nametnik
iz skupine oblia. ovjek se zarazi ako
jede zaraenu svinjetinu. Trihine se u
organizam unose u obliku ahura. Brzo se
razmnoavaju, a mlade trihine koje se
se u miiima. Oko njih se stvara ahura
od vezivnog tkiva. Uzrokuju bolove u mi-
iima, povienu temperaturu i dr.
ZEISS, C., njemaki tvorniar, znameniti
graditelj optikih instrumenata.
ZELENA PUPAVKA, v. staparke.
ZELENE ALGE, jednostanini i viesta-
nini zeleni organizmi ija boja potjee od
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
a i b klorofila. Produkt fotosinteze je
krob. Stanina stijenka je od celuloze.
Predstavnici su kina alga (Pleurococcus),
klamidomonas (Chlamydomonas), volvoks
(Volvox), spirogira (Spirogyra), morska
salata (Ulva lactuca) itd.
Razmnoavaju se vegetativno (mi-
totikom diobom), spolno gametama koje
proizvodi spolna generacija ili gametofit te
nespolno sporama koje se razvijaju na spo-
rofitu, uz prethodnu redukcijsku diobu. Iz
zigote gametofita razvija se nespolna ge-
neracija, sporofit, a iz spore se razvije spo-
lna generacija, gametofit. Spolno i nespol-
no razmnoavanje pravilno se izmjenjuju i
nadopunjuju. Sporofit je uvijek diploidna
generacija, a gametofit haploidna. To je bit
izmjene generacija. Taj proces se zove i
antitetska izmjena generacija.
ZELENE PLIJESNI, v. mjeinarke i pe-
nicilijum.
ZEMLJINA PRAATMOSFERA, v. pra-
atmosfera.
ZIGOTA, oploena jajna stanica koja
nastaje stapanjem razliitih spolnih stanica
(gameta). Sadri diploidan broj kromo-
soma (2n), tj. haploidan broj kromosoma
(n) od oca i haploidan broj kromosoma (n)
od majke. Zigota se dijeli mitotikim dio-
bama te se tako iz nje razvija novi organi-
zam.
ZIMSKI SAN (hibernacija), zimsko miro-
vanje ivotinja nalik na san. Za to vrijeme
ivotinje se ne hrane a titna lijezda
odrava tjelesnu toplinu i 20 0C niu od
normalne. Tako se uva energija jer se me-
tabolizam jako uspori, do toke smrzava-
nja organizma. Na pr. od sisavaca: kukco-
jedi, imii, glodavci i neki medvjedi.
Mnogi vodozemci i guteri nepovoljne
zimske uvjete preivljavaju zakopani u
mulju ili u tlu.
ZJENICA (pupilla), v. bjeloonica.
ZMIJE, ljuskai iz skupine gmazova. Ko-
a im je pokrivena ronatim ljuskama.
Nemaju noge ve se pokreu svijanjem
trupa i repa koji zajedno imaju 200 i vie
kraljeaka. Hrane se iskljuivo drugim
ivotinjama. Imaju kvadratnu kost, a svaka
se strana donje eljusti moe pomicati
neovisno dok gutaju plijen. U eljustima
imaju zube. Zmije otrovnice imaju lje-
baste ili uplje zube koji su povezani s
parom otrovnih lijezda. Te su lijezde
preobraene lijezde slinovnice. Zmije
nemaju pokretne one kapke ve im je oko
pokriveno prozirnom opnom. Nemaju ni
bubnji, ali vibracije osjete preko kostiju
lubanje. Umjesto organa za sluh imaju
osjetljiv raljasti jezik koji slui i za opip i
njuh. U naim krajevima este su, od neot-
rovnih zmija npr. bjelouka, crvenkrpica i
kravosas, a od otrovnica poskok i riovka.
ZNANOST, sveukupno, povezano organi-
zirano i sistematizirano ljudsko znanje.
Razlikujemo prirodne i drutvene znanosti.
U prirodne znanosti ubrajaju se biologija,
matematika, fizika i kemija.
ZNANSTVENI RAD, tekst u kojem
znanstvenik iznosi u javnost nain rada i
rezultate svojih istraivanja. Znanstveni
rad iz podruja biologije obino sadri
naslov rada, ime autora, saetak, uvod,
materijal i metode rada, rezultate, raspra-
vu, zakljuak, zahvalu i popis literature.
ZNOJ, tekuina po kemijskom sastavu
slina mokrai. Sastoji se od 95 do 98
posto vode, otopljena NaCl, mokraevine,
mokrane kiseline, amonijaka i hlapljivih
masnih kiselina. Ishlapljivanje znoja ima
vanu ulogu u termoregulaciji i regulaciji
sastava tjelesnih tekuina.
ZNOJNE LIJEZDE, isto to i lijezde
znojnice.
ZOOCENOLOGIJA, znanost o zooceno-
zama, isp.
153
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ZOOCENOZA (gr. zoon = ivotinja,
koine = zajednica), prirodna ivotna zajed-
nica ivotinja u nekoj biocenozi. Ovu i-
votinjsku komponentu biocenoze prouava
znanost zoocenologija.
ZOOFAGI, drugo ime za mesojede.
ZOOLOGIJA, znanost koja prouava i-
votinje.
ZOOPLANKTON, v. plankton.
ZORIDBENA DIOBA, v. mejoza.
ZRAENJE, emitiranje razliitih vrsta
zraka od kojih neke mogu tetno djelovati
na organizme. Utjecaj zraenja na neki
organizam ovisi, ne samo o samom
organizmu, ve i o vrsti i koliini zraenja.
Tako je za zdravlje ovjeka posebno opa-
sno radioaktivno zraenje (alfa, beta, gama
i neutronsko zraenje) ije posljedice mo-
gu biti vidljive odmah nakon ozraivanja
ili se mogu ispoljiti u potomstvu (mogu
izazvati mutacije).
ZRAKASTA (radijalna) SIMETRIJA, si-
metrija kod koje su organi smjeteni zra-
kasto oko sredinje osi. Radijalno simetri-
ne ivotinje su sjedilaki (sesilni) ili slabo
pokretni organizmi, kao npr. arnjaci ili
bodljikai.
ZRAKAI, v. korjenonoci.
ZVIJERI, skupina sisavaca koja se hrani
mesom. Grabeljivci su i zubi su im prila-
goeni za hvatanje, ubijanje i komadanje
plijena. Kod nas su poznate zvijeri: med-
vjed, vuk, lisica, ris, lasica, kuna, vidra i
dr.
ABE, v. bezrepci.
154
ABNJACI, jedna od najprimitivnijih
skupina dvosupnica. Zeljaste su biljke.
Listovi su najee razdijeljeni. U dvos-
polnom se cvijetu nalaze zavojito poredani
vei broj pranika i plodnih listova. Plod je
orah ili mjehur. abnjacima pripadaju
mnoge livadne biljke (abnjak ljuti, zlati-
ca), umske biljke (bijela umarica, crni
kukurijek) te movarne biljke (kaljunica).
Jedini drvenasti abnjak je pavitina.
ARNE STANICE (knidociti), posebni
oblici stanica kod arnjaka. Najgue su
poredane na lovkama. Njima love hranu. U
svakoj se stanici nalazi arnica ili knida.
To je stanini organel koji sadri otrov i
jednu smotanu cjevicu. Kada se arnica
podrai, izbaci se cjevica kroz koju istje-
e otrov. Nove se arnice mogu obnoviti
za 48 sati.
ARNJACI (Cnidaria), zrakasto simetri-
ni bezkraljenjaci. ive preteno u moru,
a porodica hidri u slatkoj vodi. Pojavljuju
se u dva oblika tijela - polip i meduza.
Sistematski se dijele na tri skupine: obrub-
njaci, koralji i renjaci. Mnogi arnjaci,
posebno zadruni, izgrauju unutarnje i
vanjske kosture. Usta su okruena lovka-
ma i nastavljaju se u probavnu (gastro-
vaskularnu) upljinu, bez crijevnog otvora.
Tijelo izgrauju tri sloja: epiderm ili ekto-
derm, mezogleja i gastroderm ili endo-
derm. U epidermu se nalaze i arne stani-
ce. Nemaju organe za disanje i izluivanje.
ivani sustav je mreast. Polipi arnjaka
imaju veliku mo regeneracije. Razmnoa-
vaju se nespolno pupanjem (polipi) i spol-
no. Ako se spolno razmnoavaju spolovi
su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oploenog jajeta razvija se trepetljikava
liinka planula. Mnogi arnjaci imaju
izmjenu nespolne i spolne generacija, isp.
metageneza.
ELUANA LIPAZA, probavni enzim
iz eluanog soka koji sudjeluje u raz-
gradnji masti.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ELUANE LIJEZDE, nalaze se u
stijenci eluca. One lue na dan oko 2000
mL probavnih sokova i sluzi (mukoza).
Probavni eluani sokovi sastoje se od
probavnih enzima (pepsin) i kloridne kise-
line (HCl).
ELUDAC, proireni je dio probavne ci-
jevi u ovjeka, volumena oko 1200 do
1500 ml. Sastoji se od ulaznog dijela jed-
njaka u eludac, kardije (cardia), tijela
eluca (fornix, corpus, fundus) i izlaznog
dijela, pilorusa koji se vee na dvanaesnik,
duodenum. Na izlazu iz eluca nalazi se
prstenasti mii - pilorini sfinkter koji
zadrava hranu u elucu dok se dovoljno
ne probavi, nakon ega se hrana, sada pod
nazivom himus, otputa u dvanaesnik. U
stijenci se nalaze eluane lijezde. Zbog
prisutnosti razrijeene HCl u elucu je pH
oko 1.5.
ENSKI SPOLNI ORGANI, razlikuje-
mo unutarnje organe: jajnike, jajovode,
maternicu i rodnicu i vanjske organe:
stidnicu i draicu (klitoris).
ILNICA (chorioidea), srednji sloj tkiva
one jabuice. Bogata je krvnim kapilar-
ama koje oku dopremaju kisik i hranidbe-
ne tvari.
IROGLAVCI, morske ivotinje koje
pripadaju malokolutiavcima. Nazivaju se
i polusvitkovci. Smatra se da je iz slinih
oblika u davnoj prolosti poteklo razvojno
stablo svitkovaca. Pokretni su i bilateralno
simetrini oblici. Tijelo je oblo, crvoliko i
podijeljeno na tri dijela: glavicu (prosomu,
rilo), ogrlicu na kojoj su usta (sa donje
strane) i dugaak trup. U upljinu glavice
ulazi potporni tapi koji se moe smatrati
zaetkom svitka. Na drijelu imaju niz
krnih pukotina, to takoer pokazuje
slinost sa svitkovcima. Filtrirajui vodu
sakupljaju hranu, ali i diu jer je drijelo
dobro prokrvljeno. iroglavci imaju i
lenu ivanu vrpcu koja se moe smatrati
poetkom razvoja lene modine kod svit-
kovaca. Optjecajni sustav je otvoren. Za
izluivanje imaju dva para nefridija. iro-
glavci su razdvojena spola. Iz oploenog
jaja nastaje liinka tornarija koja se razvija
u odrasli oblik.
IVA BIA, biljni i ivotinjski organizmi
i ovjek. Razlikuju se od neive prirode po
sljedeim obiljejima: imaju staninu gra-
u, hrane se, diu, izmjenjuju tvari s oko-
liem, osjetljivi su na podraaj, rastu, raz-
mnoavaju se i umiru.
IVAC, snopovi ivanih vlakana (akso-
na, neurita) obavijeni ovojnicom. Ima os-
jetilnih, motorikih ili mjeovitih ivaca.
IVANA STANICA (neuron), osnovna
graevna i funkcionalna jedinica ivanog
sustava koja ima svojstvo primanja i
provedbe podraaja. Graena je od tijela
stanice (soma) iz kojega izlazi vei broj
kratkih ivanih vlakana (dendrita) i jedno
due ivano vlakno, akson (neurit). Tijelo
ivane stanice sadri veinom iste
organele kao i ostale tjelesne stanice osim
centrosoma, zbog ega se ne mogu dijeliti.
Neurit je obavijen mijelinskom ovojnicom.
Snopovi aksona ine ivane putove u
mozgu i lenoj modini, a na periferiji
ivce. Na okoninama aksona nalaze se
zavrne noice pomou kojih se ostvaruje
sveza - sinapsa. Neurone moemo podijeli-
ti na osjetilne (receptorne, senzorine),
prijenosne i pokretake (motorine).
IVANI PODRAAJ, podraaj koji
nastaje i prenosi se u ivanom sustavu
izmeu ivanih stanica i to kemijskim
putem pomou posebnih kemijskih tvari,
neurohormona (neurotransmitera). Pri pro-
lasku ivanog podraaja mijenja se pro-
pusnost membrane ivanih stanica za
ione natrija to uzrokuje promjenu memb-
ranskog potencijala stanice.
155
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
IVANI SUSTAV, sustav koji s mili-
jardama ivanih stanica (neurona) prima,
prenosi, obrauje, pohranjuje i oitava
brojne informacije iz tijela i okoline, te
reagira na primljene podraaje ili obavlja
misaonu radnju. Zajedno s endokrinim
(hormonalnim) sustavom upravlja ivot-
nim funkcijama. Funkcionalno ima dva os-
novna dijela: tjelesni (somatski) i vegeta-
tivni (autonomni). Prema grai, smjetaju i
ulozi koju obavlja, ivani sustav moemo
podijeliti na osjetilni i pokretaki, sredinji
i periferni, voljni i autonomni.
IVANO-MIINA VEZA (motorika
ploica, sinapsa), mjesto prijenosa iva-
nog podraaja (impulsa) sa ivca na mii-
no vlakno. Vlakno sadri brojna miina
vlakanca, miofibrile, koja su graena od
niti miozina i aktina. ivani podraaj
uzrokuje oslobaanje prijenosne tvari ace-
til-kolina, koji ulazi u sinaptiku pukotinu
i omoguuje prijenos podraaja na mii.
Nastaje akcijski potencijal miinog vlak-
na i poveava se koncentracija iona kalcija
u vlaknu. To potie oslobaanje energije iz
ATP-a, koja je potrebna za klizanje aktina
i miozina jednih meu druge odnosno
kontrakciju miinih vlakana.
IVI FOSILI, biljni i ivotinjski organi-
zmi koji su ivjeli u davnoj prolosti, a
odrali su se do danas. Npr. riba latimerija
(iz Indijskog oceana) preostala je od davno
izumrle skupine resoperki ili kinesko drvo
ginko, primitivna golosjemenjaa koja je
po nekim obiljejima srodna papratnjaa-
ma.
IVI SVIJET, ine iva bia (isp.). Iako
nema posve otrih granica meu pojedinim
skupinama ivih bia ipak ih moemo
podijeliti prije svega na nadcarstva proka-
riote, eukariote i posebno izdvojene viruse.
U prokariote spada carstvo monere, a u
eukariote protisti, gljive, biljke i ivotinje.
156
Biljke Gljive ivotinje
Eukarioti
Protisti
Monere Prokarioti
Shema podjele ivih bia
IVOTINJE, heterotrofni eukarioti. Dije-
le se na jednostanine i mnogostanine.
IVOTINJSKA STANICA, v. stanica.
IVOTINJSKI VIRUSI, v. virusi.
IVOTNA ZAJEDNICA (biocenoza,
gr. bios = ivot, koine = zajednica), zaje-
dnica raznovrsnih biljnih i ivotinjskih
organizama na odreenom stanitu, odnos-
no skupina jedinki razliitih populacija
koje ive na odreenom stanitu, a usko su
povezane razliitim meuodnosima, pose-
bno u hranidbenim lancima. Tako npr.
postoje umske, livadne, movarne, jezer-
ske i druge biocenoze. ivotne se zajed-
nice sastoje od biljaka (fitocenoza), ivoti-
nja (zoocenoza) i mikroorganizama (mik-
robiocenoza).
LIJEZDE S UNUTARNJIM IZLUI-
VANJEM, v. endokrine lijezde.
LIJEZDE SLINOVNICE, lijezde koje
lue slinu. Kod ovjeka postoje tri para:
podune (parotidne), podviline (subman-
dibularne) i podjezine (sublingvalne) i
imaju svoje izvodne kanale u usnu u-
pljinu. Izluuju na dan 1 do 1,5 sline, pH
vrijednosti 5,6 do 7,6, u kojoj se nalazi
probavni enzim ptijalin (alfa amilaza). Taj
enzim ve u ustima razgrauje krob u
maltozu i glukozu. Luenje je sline reflek-
sna reakcija.
LIJEZDE ZNOJNICE, nalaze se us-
mini koe. Vane su za regulaciju sastava
tjelesnih tekuina i termoregulaciju. U
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tijelu ih ima oko 2 do 3 milijuna, a najvie
na elu, nosu, pod pazuhom, na dlanovima
i tabanima. Izluuju znoj, isp.
LJEZDANO (ekskrecijsko) STANI-
JE, slui proizvodnji i izluivanju odree-
nih vrsta tvari u biljaka. Jako se meusob-
no razlikuju u svim elementima ovisno o
bljnoj vrsti. Nektariji su ljezde koje lue
slatki (cvjetni) sok nektar koji primam-
ljuje kukce opraivae. Tu su jo ljezdane
dlake koje proizvode razliite hlapljive i
mirisne tvari, npr. porodica usnaa (maji-
na duica, kadulja, bosiljak i druge). Ete-
rina ulja u titarki proizvode proizvode se
u posebnim stanicama i izlijevaju u uljne
kanale. Mlijene cijevi s mlijenim sokom
svojstvene su biljkama iz porodica mako-
va, mljeika itd. etinjae, osim porodice
tise, u svim svojim dijelovima sadre smo-
lenice, smolne kanale s bogatim sadrajem
hlapljivih smola.
U, stvara se u stanicama jetre. Za-
jedniki izvodni kanal uovoda (ductus
choledocus) ulijeva u u dvanaesnik. u
je sloena otopina koja sadrava soli u-
nih kiselina za emulgiranje (rasprivanje)
masti, unu boju bilirubin (produkt
raspalog hemoglobina iz mrtvih eritrocita),
kolesterol, lecitin te razliite elektrolite.
UNI KAMENCI, stvaraju se u u-
nom mjehuru u poetku kao male krute
estice, koje s vremenom postaju sve vee.
Uzrok nastanku unih kamenaca nije
poznat. Ako kamenac zapne u uovodu,
sprijeit e se protok ui u crijevo. Moe
nastati upala, infekcija mjehura i uovo-
da, a javljaju se grevi i jaka bol (une
kolike). Kod potpunog zaepljenja uo-
voda nastaje utica. Lijei se odstranje-
njem unog mjehura s kamencima (kole-
cistektomija).
UNI MJEHUR, tvorba krukolikog
oblika smjetena na donjoj strani jetre,
pohranjuje i koncentrira u nastalu u jetri.
Kapacitet unog mjehura je oko 500 mL
ui na dan.
UTICA NOVOROENETA, v. fetal-
na eritroblastoza.
UTO TIJELO (corpus luteum), tvorba
koja nastaje u jajniku sisavaca iz Graaf-
ovog mjehuria nakon ovulacije. Sastoji se
od luteinskih stanica koje sadre masti i
koje su ute jer sadre utu boju lutein po
emu je itava tvorba i dobila ime. Lute-
inske stanice izluuju hormone estrogene i
progesteron. Tijekom trudnoe uto tijelo
izluuje poveane koliine estrogena i
progesterona koji sprjeavaju pojavu men-
struacije i time gubitak ploda. Ako nije
dolo do oplodnje uto tijelo se smanjuje,
prestaje izluivati hormone, iz svojih stani-
ca gubi masti i postaje bijelo tijelo (corpus
albicans).
157
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

158
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

PITANJA

159
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

160
_________________________________________________________________________ Pitanja

Pitanja s jednim tonim odgovorom C) spolne prastanice

D) jednostanine alge
1. Trofoblast nalazimo u embrionalnom E) modrozelene alge
razvitku:
A) jeinaca 7. Mitoza je vana jer se za njenog traja-
B) abe nja:
C) dadevnjaka A) udvostruuju DNK
D) kukaca B) udvostruuju kromosomi
E) ovjeka C) odvajaju kromatide istog kromosoma
D) sparuju homologni kromosomi
2. Srednji zametni listi se zove: E) vri redukcija broja kromosoma
A) ektoderm
B) endoderm 8. Aktivni prijenos kroz staninu membra-
C) mezoderm nu ovisi o:
D) blastoderm A) veliini estica koje se prenose
E) blastocista B) koncentracijama otopina s jedne i s
druge strane membrane
3. Raspored kromosoma i gena u gameta- C) veliini pora u membrani
ma ovisi o: D) svojstvima otapala
A) prvoj mejotikoj diobi E) raspoloivom ATP
B) drugoj mejotikoj diobi
C) metafazi mitoze 9. Kromatin je sastavni dio:
D) u jednakoj mjeri o obje mejotike dio- A) jezgre
be B) ribosoma
E) o rasporedu kromosoma koji se uspos- C) endoplazmatske mreice
tavi ve u zigoti D) centriola
E) lizosoma
4. Razasuti u citoplazmi ili vezani uz opne
endoplazmatske mreice su: 10. Kretanje molekule otopljene tvari iz
A) lizosomi podruja vee u podruje manje koncen-
B) mitohondriji tracije dviju otopina odvojenih opnom zo-
C) kloroplasti ve se:
D) grana A) difuzija
E) ribosomi B) dijaliza
C) osmoza
5. Tilakoide nalazimo u: D) fagocitoza
A) mitohondrijima E) Brownovo gibanje
B) ribosomima
C) Golgijevom tijelu 11. Nakupine hidrolitikih fermenata nala-
D) kloroplastima ze se u:
E) kromosomima A) jezgri
B) jezgrici
6. Jezgru nemaju: C) kromatinu
A) spermiji D) lizosomima
B) jajaca E) ribosomima

161
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

12. Kromosomi se udvostruuju u: D) koji se dogaa samo za vrijeme svjet-

A) profazi losnih reakcija fotosinteze
B) metafazi E) koji se dogaa samo u mitohondrijima
C) anafazi
D) telofzi 18. RNK su nasljedna tvar:
E) ni u jednoj navedenoj fazi A) biaa
B) bakterija
13. Oba roditelja (zamorci) s crnim krz- C) modrozelenih alga
nom daju potomke i s crnim i s bijelim D) bakterijskih virusa
krznom. Kojih su genotipova roditelji ili o E) biljnih virusa
kakvom se krianju radi:
A) Aa x AA 19. Sastavni dio enzima je uvijek:
B) AA x AA A) neki metal
C) Aa x Aa B) oligosaharid
D) intermedijarno krianje C) jedan ili vie polipeptida
E) test krianje D) jedan ili vie polinukleotida
E) oligonukleotid
14. Razgradnja glukoze do alkohola i CO2
zove se: 20. ATP je spoj skupine:
A) glikoliza A) aminokiselina
B) fosforilacija B) monosaharida
C) redukcija CO2 C) oligosaharida
D) fermentacija D) steroida
E) Krebsov ciklus E) nukleotida

15. Disaharid je: 21. Izvor vodikovih iona u fotosintezi je:

A) krob A) klorofil
B) riboza B) NADPH2
C) saharoza C) atmosferski vodik
D) fruktoza D) voda
E) galaktoza E) glukoza

16. Glikoliza se odvija u: 22. Duine baze nalaze se u:

A) hrapavoj endoplazmatskoj mreici A) polisaharidima
B) glatkoj endoplazmatskoj mreici B) trigliceridima
C) Golgijevom tijelu C) polipeptidima
D) citoplazmatskom matriksu D) polinukleotidima
E) mitohondriju E) aminokiselinama

17. Oksidacija je proces: 23. Proces u kojem se formiraju zametni

A) u kojem neka molekula prima elektrone listii zove se:
B) u kojem neka molekula gubi elektrone A) brazdanje
C) uzajamnog primanja i gubitaka elektro- B) gastrulacija
na C) sporulacija
D) partenogeneza
E) metamorfoza

162
_________________________________________________________________________ Pitanja

24. Zigota je: 30. Stalnu funkciju sjemenika regulira i

A) jajna prastanica odrava:
B) spermijska prastanica A) hipotalamus
C) neoploeno jaje B) prostata
D) oploeno jaje C) muki spolni hormon kore nadbubrene
E) partenogenetski aktivirano jaje lijezde
D) timus
25. Jajna stanica sazrijeva u: E) neurohipofiza
A) Graafovom folikulu
B) jajovodu 31. Izluivanje oksitocina za vrijeme doje-
C) maternici nja uvjetuje:
D) sjemeniku A) mlijena lijezda
E) utom tijelu B) neurohipofiza
C) adenohipofiza
26. Hipotalamus: D) hipotalamus
A) sintetizira gonadotropne hormone E) jajnik
B) izluuje gonadotropne hormone
C) kontrolira sintezu gonadotropnih hor- 32. Trojku ili kodon ine tri:
mona A) duine baze
D) sintetizira prolaktin B) deoksiribonukleinska kiselina
E) izluuje tiroksin C) aminokiseline
D) molekule ATP
27. Bijelo tijelo (korpus albikans) susree E) hormona hipofize
se u:
A) u svakoj stanici viih biljaka 33. Koliko duinih baza odreuje ugrad-
B) u spolnim stanicama ivotinja nja jedne aminokiseline pri sintezi bjelan-
C) sjemeniku evina?
D) jajniku A) 1
E) prostati B) 3
C) 6
28. Za vrijeme trudnoe: D) 9
A) lui se vie estrogena od progesterona E) 16
B) lui se vie progesterona od estrogena
C) prestaje sinteza progesterona 34. 4 fenotipa omjera 25%:25%:25%:25%
D) prestaje sinteza estrogena nastaju krianjem:
E)adenohipofiza pone izluivati oksitocin A) dvaju razliitih homozigota
B) dvaju razliitih heterozigota
29. Prolaktin izluuje: C) dvaju jednakih heterozigoa
A) hipotalamus D) jednog heterozigota s recesivnim ho-
B) mlijena lijezda mozigotom
C) jajnik E) jednog heterozigota s dominantnim ho-
D) adenohipofiza mozigotom
E) neurohipofiza
35. Zakone nasljeivanja formulirao je:
A) Darwin

163
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) Mendel B) fitofagi
C) Mendelejev C) zoofagi
D) Morgan D) heterofagi
E) Lamarck E) autotrofi

36. U Mendelovim krianjima graka duge 42. Primarna organska produkcija je pro-
i kratke stabljike djelovanje recesivnog izvodnja:
inioca izrazilo se u F2 generaciji u: A) autotrofnih biljaka
A) 50% potomaka B) heterotrofnih biljaka
B) 25% potomaka C) heterotrofnih ivotinja
C) 75% potomaka D) heterotrofnih bakterija
D) 10% potomaka E) mesojeda
E) 0% potomaka
43. Suvremenom shvaanju evolucije ne
37. U tundri se uglavnom nalaze: pripada inilac:
A) crnogorino drvee A) genska snaga
B) listopadno drvee B) izolacija
C) travnjaci C) svrsishodnost
D) papratnjae D) divergencija
E) mahovine i liaji E) prirodna selekcija

38. Svi ekosustavi zajedno ine: 44. Endoplazmatska mreica:

A) biotop A) dobro je razvijena u embrionalnim sta-
B) biosferu nicama
C) populaciju B) dobro je razvijena u stanicama gutera-
D) biocenozu e
E) ionosferu C) slabo je razvijena u stanicama gutera-
39. Vani razlagai u ekosustavima su: e
A) mesojedi D) dobro je razvijena u stanicama tumora
B) stonoge i kukci E) u jednakoj je mjeri razvijena u svim
C) zelene biljke tipovima ivotinjskih stanica, dok je manje
D) biljojedi razvijena u biljnih stanica
E) heterotrofne bakterije
45. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
40. Prostor na kojem je rasporeena neka prosjeno do dubine:
vrsta organizama je: A) 100 m
A) biom B) 200 m
B) relikt C) 300m
C) areal D) 400m
D) vegetacija E) 450 m
E) endem
46. Omjer fenotipova 9:3:3:1 dobije se sa-
41. Na prvom mjestu hranidbenog lanca u mo ako su genotipovi dvaju roditelja:
biocenozi su: A) AAbb i AAbb
A) saprofagi B) aaBB i aaBb

164
_________________________________________________________________________ Pitanja

C) AaBb i AaBb 52. Toan rezultat fotosinteze je:

D) AaBb i aabb A) C6H10O5 + 6O2 + 6H2O
E) AAbb i aaBB B) C6H12O6 + 12O2 + 6H2O
C) C6H12O6 + 6O2 + 12H2O
47. Koji e od navedenih genotipova dati D) C6H12O6 + 6O2 + 6H2O
fenotip koji se razlikuje od ostala 4 fenoti- E) C6H12O6 + 10O2 + 6H2O
pa:
A) AABB 53. to se ne odnosi na oksitocin:
B) AaBB A) hormon koji izluuje adenohipofiza
C) AaBb B) hormon koji izluuje neurohipofiza
D) AABb C) potie sekreciju mlijeka nakon poroda
E) AAbb D) dospijeva krvlju do maternice
E) izaziva kontrakciju miia maternice
48. Heterozigoti su zijevalice:
A) samo bijele 54. Konjugacija kromosoma dogaa se u:
B) samo crvene A) profazi mitoze
C) samo ruiaste B) metafazi mitoze
D) crvene i bijele C) profazi I mejotike diobe
E) crvene i ruiaste D) profazi II mejotike diobe
E) metafazi II mejotike diobe
49. Za pripadnike krvne grupe A karakte-
ristino je da na membranama svojih eri- 55. Prvi sisavci javljaju se u:
trocita imaju: A) permu
A) aglutinogen A B) trijasu
B) aglutinogen B C) srednjem mezozoiku
C) aglutinogen A i aglutinogen B D) tercijaru
D) anti A aglutinin E) kvartaru
E) anti A i anti B aglutinin
56. Graak genotipa AABb moe proizvo-
50. Krianjem ruiaste i crvene zijevalice diti gamete s genima:
nastaju: A) A
A) sve ruiaste zijevalice B) B
B) sve crvene zijevalice C) b
C) 50% bijelih i 50% crvenih zijevalica D) Bb
D) 25% crvenih i 75% ruiastih zijevalica E) AB
E) 50% crvenih i 50% ruiastih zijevalica
57. Jednostruku membranu imaju:
51. Najpovoljniji pH za veinu enzima A) jezgra
(fermenata) kree se oko: B) ribosomi
A) 3 C) mitohondriji
B) 5 D) centrosom
C) 7 E) lizosomi
D) 9
E) 11 58. Citologija je znanost o:
A) strukturi stanice

165
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) molekulskoj grai stanice
C) biokemijskoj grai jezgre
D) biokemijskoj grai i funkciji stanice
E) tri su odgvora tona
59. Vezivanjem jedne molekule glukoze i
jedne molekule galaktoze nastaje:
A) saharoza
B) celuloza
C) laktoza
D) galaktoza
E) fruktoza
60. Pasivni transport ne moe biti:
A) preko proteinskih prenosilca
B) u smjeru pada koncentracije
C) preko kanalnih proteina
D) od manje koncentracije prema veoj
E) olakana difuzija
61. Koji su parovi komplementarnih baza
u DNK?
A) adenin-uracil
B) adenin-gvanin
C) citozin-timin
D) citozin-gvanin
E) citozin-uracil
62. Najvee koliine energije u stanici ve-
e molekula ovog sastava:
A) adenozin, riboza i fosfat
B) adenozin, riboza i trifosfat
C) adenin, riboza i difosfat
D) adenin, riboza i fosfat
E) adenozin i trifosfat
63. Molekula klorofila moe reagirati na
svjetlosnu energiju Sunca ako je u:
A) oksidiranom stanju
B) reduciranom stanju
C) blizini molekule glukoze
D) blizini molekule glikogena
E) blizini molekule kroba
64. Estrogen i progesteron su hormoni:
A) hipofize
166
B) gonadotropni hormoni
C) intersticijskih stanica
D) utog tijela
E) bijelog tijela
65. Citoplazmatske organele obavijene
membranom imaju:
A) samo biljne stanice
B) samo ivotinjske stanice
C) bakterije
D) modrozelene alge
E) eukariotske stanice
66. Zametni listii su slojevi stanica koji
nastaju:
A) brazdanjem
B) gastrulacijom
C) organogenezom
D) histogenezom
E) zbog posebne privlanosti meu stani-
cama
67. to ukazuje na poetak gastrulacije u
aba:
A) formiranje zametnih listia
B) pojava blastoporusa
C) poveanje blastule
D) nestanak blastocela
E) pojava arhenterona
68. Za razvitak ivanog sustava potreban
je kontakt:
A) mezoderma s ektodermom
B) endoderma s ektodermom
C) endoderma s mezodermom
D) svih triju zametnih listia
E) trofoblasta s embrioblastom
69. U kojem krianju dolazi do izraaja
princip slobodne kombinacije?
A) monohibridnom s dominacijom
B) monohibridnom intermedijarnom
C) dihibridnom s dominacijom
D) u svim tipovima krianja
E) u krianjima s diploidnim organizmima
_________________________________________________________________________ Pitanja

70. Kod intermedijarnog nasljeivanja u 76. Testosteron se najjae izluuje u:

biljke zijevalice pojavljuju se u F2 genera- A) doba oplodnje
ciji i fenotipovi i genotipovi u omjeru: B) embrionalno doba
A) 1/2:1/2 C) fetalno doba
B) 1/4:1/4:1/4:1/4 D) novoroenako doba
C) 3:1 E) pubertetu
D) 9:3:3:1
E) 1:2:1 77. DNK moemo razlikovati od RNK po:
A) broju C-atoma u eerima
71. Vezani geni se nalaze: B) broju H-atoma u eerima
A) samo na X kromosomu C) fosfornoj kiselini
B) samo na autosomima D) sustavu pirimidina
C) na spolnim kromosomima E) sustavu purina
D) na razliitim kromosomima
E) na istom kromosomu 78. Ovulacija se dogaa na:
A) 1. dan menstrualnog ciklusa
72. Modrozelene alge se razlikuju od bak- B) 7. dan menstrualnog ciklusa
terija po tomu to imaju: C) 14. dan menstrualnog ciklusa
A) plastide D) 21. dan menstrualnog ciklusa
B) kloroplaste E) 28. dan menstrualnog ciklusa
C) klorofil
D) jezgru 79. Neurosekrecijski faktori oslobaanja
E) jezgricu gonadotropnih hormona imaju kao glavni
cilj tkivo:
73. Kloroplast se sastiji od: A) hipotalamusa
A) mikrofilamenata B) hipofize
B) mikrotubula C) uterusa
C) tilakoida D) dojke
D) endoplazmatskog retikuluma E) ovarija
E) svi su odgovori toni
80. Adenohipofiza lui:
74. Peptidnu vezu tvore skupine: A) testosteron
A) OH i H B) estrogen
B) COOH i NH2 C) progesteron
C) COOH i COOH D) gonadotropne hormone
D) NH2 i NH2 E) oksitocin
E) COOH i OH
81. Blastocistu u svom razvoju imaju:
75. Genetski materijal bakteriofaga je: A) morski jeinac
A) DNK B) vodozemci
B) RNK C) sisavci
C) polinukleotidni lanci obiljeeni izoto- D) identini blizanci
pom E) viejajni blizanci
D) polipeptidni lanci obiljeeni izotopom
E) DNK iRNK

167
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

82. Interfaza je: 88. Timin je:

A) razdoblje mirovanja stanica A) pirimidin
B) dioba kromosoma B) purin
C) G1, S i G2 faza C) vitamin
D) vrijeme spiralizacije kromosoma D) nukleozid
E) vrijeme nestanka jezgrice E) nukleotid

83. Omjer fenotipova 75%:25% dati e ro- 89. DNK i RNK ponaaju se kao kiseline
ditelji: zbog svojih:
A) AA x aa A) deoksiriboza
B) Aa x aa B) riboza
C) aa x aa C) purinskih baza
D) Aa x Aa D) pirimidinskih baza
E) AA x AA E) fosfata

84. Membranski proteini mogu biti: 90. RNK prepoznajemo po prisutnosti:

A) Djelomino hidrofilni A) riboze i fosforne kiseline
B) djelomino hidrofobni B) riboze i adenina
C) enzimski aktivni C) deoksiriboze i uracila
D) u obliku kanalia D) riboze i timina
E) sve su tvrdnje tone E) riboze i uracila
85. Aminokiseline se u bjelanevinama
91. Promjer dvostruke uzvojnice DNK iz-
veu:
nosi:
A) slabim vezama
A) 3.4 nm
B) vodikovim vezama
B) 0.34 nm
C) nekovalentnim vezama
C) 1 nm
D) peptidnim vezama
D) 2 nm
E) slabim kovalentnim vezama
E) 10nm
86. Svojstva i ulogu neke bjelanevine od-
reuje: 92. Enzimi:
A) broj aminokiselina A) omoguuju kemijske reakcije u stanici
B) broj i vrsta aminokiselina B) mogu djelovati samo u stanicama
C) broj, vrsta i raspored aminokiselina C) se u stanicama nalaze u kristalnom sta-
D) broj, vrsta i raspored trideset raznih nju
aminokiselina D) su dijelovi molekula vitamina
E) broj, vrsta i raspored etrdesetak raznih E) djeluju kao hormoni
aminokiselina
93. Lipaza razgrauje:
87. Nukleotidi izgrauju: A) maltozu
A) nukleus B) krob
B) nukleolus C) lipide
C) nukleoid D) proteine
D) adenozin E) glukozu
E) polinukleotide

168
_________________________________________________________________________ Pitanja

94. Pasivni prijenos kroz membranu: 100. Blastomera je dio:

A) odvija se od nie prema vioj koncen- A) neoploenog jajeta
traciji tvari B) zigote
B) odvija se "nizbrdo" kao u osmozi i di- C) blastule
jalizi D) gastrule
C) odvija se uz utroak energije E) blastocela
D) odvija se pomou membranskih preno-
silaca 101. Genotip recesivnog homozigota je:
E) troi ATP A) Aa
B) aa
95. U nukleolusu se sintetizira: C) AA
A) DNK D) AaBb
B) RNK E) AABB
C) gRNK
D) tRNK 102. Omjer fenotipova 1:1 dati e roditelji:
E) rRNK A) AA x aa
B) Aa x aa
96. Korpus luteum lui: C) aa x aa
A) luteotropni hormon D) Aa x Aa
B) gonadotropne hormone E) AA x AA
C) FSH, LH i LTH
D) progesteron i estrogen 103. F1 generaciju dobiti emo krianjem
E) oksitocin roditelja:
A) Aa x Aa
97. Prolaktin nastaje u: B) Aa x aa
A) renjevima hipofize C) AA x aa
B) hipotalamusu D) AaBb x AaBb
C) neurohipofizi E) AaBb x aabb
D) adenohipofizi
E) lijezdanom tkivu dojke 104. Ako se geni A i C nalaze na dva
razna mjesta istog kromosoma onda govo-
98. Zametni listii nastaju: rimo o:
A) iz blastocela A) slobodnoj kombinaciji
B) trofoblasta B) vezanim genima
C) blastule C) spolno vezanim genima
D) blastoderma D) monohibridnom nasljeivanju
E) blastoporusa E) intermedijarnom nasljeivanju

99. Trofoblast se razvija u: 105. U biologiju spada:

A) embrij A) citologija
B) fetus B) molekulska biologija
C) placentu C) taksonomija
D) blastoderm D) histologija
E) blastocel E) svi su odgovori toni

169
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

106. Koji od navedenih organela nemaju 112. Molekula koja vee najvee koliine
membrane? energije u stanici sastoji se od:
A) mitohondriji biljnih stanica A) adenina, riboze i fosfata
B) kloroplasti B) adenozina, riboze i fosfata
C) lizosomi C) adenozina, riboze i trifosfata
D) ribosomi D) adenina, riboze i trifosfata
E) Golgijevo tijelo E) nita od navedenog

107. Kada se udvostruuje DNK? 113. Ovulacija je:

A) u anafazi mitoze A) formiranje utog tijela
B) u anafazi mejoze B) formiranje bijelog tijela
C) u profazi mitoze C) izbacivanje jajaca iz Graafovog mje-
D) u profazi mejoze huria
E) u interfazi D) putovanje jajne stanice u maternicu
E) spajanje jajaca sa spermijem
108. Kojom se citolokom metodom slui-
mo za prouavanje stanica izvan organiz- 114. Hormon testosteron:
ma? A) je gonadotropni hormon
A) autoradiografijom B) lue intersticijske stanice
B) svjetlosnim mikroskopom C) lue stanice adenohipofize
C) elektronskim mikroskopom D) ne lui se u pubertetu
D) kulturom stanica i tkiva E) lui se tek u doba spolne zrelosti
E) svi su odgovori toni
115. Mejoza je dioba:
109. U sastav adenina ne ulazi: A) jajnih stanica
A) vodik B) spermija
B) duik C) slina mitozi
C) sumpor D) spermatogeneze i oogeneze
D) ugljik E) poznata samo u sisavaca
E) kisik
116. Mezoderm u aba nastaje kretanjem
110. Vezanjem jedne molekule glukoze i stanica:
jedne molekule fruktoze nastaje: A) u unutranjost blastule
A) laktoza B) u arhenteron
B) galaktoza C) po povrini gastrule
C) saharoza D) ektoderma
D) fruktoza E) endoderma
E) celuloza
117. Fenotip je genetiki izraz koji ozna-
111. Koji su parovi komplementarnih baza uje:
u RNK? A) oblik i boju organizma
A) adenin-timin B) strukturu i funkciju organizma
B) citozin-uracil C) "mijeanje" oevih i majinih gena
C) gvanin-citozin D) rezultat uzajamnog djelovanja okolia i
D) citozin-timin genotipa
E) adenin-gvanin E) kakav je genotip

170
_________________________________________________________________________ Pitanja

118. Krianjem graka duge i kratke sta- B) alga

bljike dobijeno je i potomstvo duge i krat- C) papratnjaa
ke stabljike. U kojem omjeru ih treba oe- D) golosjemenjaa
kivati od ukupno 120? E) kritosjemenjaa
A) 60 dugih i 60 kratkih
B) 80 dugih i 40 kratkih 124. Za endoplazmatsku mreicu vezani
C) 90 dugih i 30 kratkih su:
D) 70 dugih i 50 kratkih A) mitohondriji
E) 100 dugih i 20 kratkih B) kloroplasti
C) centrioli
119. Koji od navedenih genotipova moe D) ribosomi
biti potomak roditelja AABB x aabb? E) lizosomi
A) AaBB
B) aaBB 125. Konani proizvod fotosinteze je:
C) aabb A) CO2
D) AaBb B) H2O
E) AAbb C) NADP-H2
D) C6H12O6
120. Omjeri fenotipova u F2 generaciji E) O2
intermedijarnog krianja su:
A) 9:3:3:1 126. U kemijskom sastavu gvanina nema:
B) 3:1 A) kisika
C) 1:2:1 B) natrija
D) 1:1 C) ugljika
E) 1:1:1:1 D) vodika
E) duika
121. Mutacije gena su uvijek:
A) spontane mutacije 127. Naziv ATP je kratica za molekulu
B) inducirane mutacije sljedeeg sastava:
C) nasljedne promjene gena A) adenin, riboza i fosfat
D) dominantne B) adenozin, riboza i trifosfat
E) na istom kromosomu C) adenozin i trifosfat
D) adenozin i fosfat
122. Znanost koja se bavi odnosima u bio- E) nita od navedenog
cenozi i odnosima biocenoze i okolia zo-
128. Prijelaz tvari izmeu dviju otopina
ve se:
razliitih koncentracija
A) ekologija
odvojenih opnom zove se:
B) biocenologija
A) osmoza
C) biogeografija
B) difuzija
D) biogeokemija
C) dijaliza
E) fitocenologija
D) aktivan prijelaz
E) svi su odgovori toni
123. Geoloko razdoblje karbon ili ugljeno
doba znaajno je po razvoju:
129. U sastav koe ne ulaze stanice:
A) gljiva
A) lijezda znojnica

171
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) lijezda lojnica
C) dlake
D) masnog tkiva
E) hrskavice
130. to je karakteristino za oogenezu?
A) dvije redukcijske diobe
B) jedna mejotika dioba
C) nema mitoze
D) tri diploidne polocite
E) jedna haploidna jajna stanica
131. to od navedenog ne odgovora prvoj
mejotikoj diobi?
A) konjugacija kromosoma
B) spiralizacija kromosoma
C) odvajanje homolognih kromosoma
D) odvajanje kromatida
E) odvajanje centriola
132. Arhenteron je upljina:
A) koja odgovara blastocelu
B) koja odgovara blastoporusu
C) pracrijeva
D) obavijena mezodermom
E) obavijena ektodermom
133. Od kojeg se zametnog listia razvije
ivano tkivo?
A) od mezoderma
B) od ektoderma
C) od bilo kojeg zametnog listia
D) od endoderma
E) svi su odgovori toni
134. Za vrijeme gastrulacije posebnom
aktivnou endodermalnih stanica nastaje:
A) mezoderm u sisavaca
B) trofoblast u sisavaca
C) mezoderm u jeinaca
D) sekundarna tjelesna upljina
E) nita od navedenog
135. Adenohipofiza lui velike koliine
prolaktina:
172
A) u trudnoi
B) neposredno prije poroda
C) neposredno nakon poroda
D) za vrijeme ovulacije
E) za vrijeme oplodnje
136. Nasljeivanje:
A) je prenoenje osobina na potomstvo
B) vri se preko jajeta
C) vri se preko spermija
D) je spajanje gameta
E) nijedan odgovor nije toan
137. Koje krianje ima kao rezultat unifor-
mnost potomstva:
A) test krianje
B) monohibridno
C) dihibridno
D) krianje roditeljske (P) generacije
E) krianje filijalne F1 generacije
138. Genotip jednog roditelja je AaBb.
Koji je genotip drugog roditelja ako je
omjer potomstva 1/4 : 1/4 : 1/4 : 1/4?
A) aaBB
B) AAbb
C) AaBB
D) AABB
E) aabb
139. Kakve cvjetove ima zijevalica u F1
generaciji:
A) crvene cvjetove
B) bijele cvjetove
C) ruiaste cvjetove
D) ima i crvenih i bijelih cvjetova
E) ima crvenih, bijelih i ruiastih cvjeto-
va
140. Mutacije spolnih stanica se pojavlju-
ju:
A) u mukim spolnim stanicama
B) u enskim spolnim stanicama
C) u odreeno vrijeme
D) u sljedeim generacijama
_________________________________________________________________________ Pitanja

E) zajedno sa somatskim mutacijama 147. Bjelanevine su izgraene od:

141. Genetike ifre UAG i UAA A) aminokiselina
A) ne znae nita (nonsense code) B) glicina
B) su degenerirane ifre za leucin C) alanina
C) su degenerirane ifre za prolin D) glicil-alanina
D) su degenerirane ifre za arginin E) dipeptida
E) su degenerirane ifre za serin
148. Gvanin je:
142. Mjerilo gustoe svake populacije je: A) pirimidin
A) abiotski inilac B) purin
B) skup ekolokih inilaca C) nukleozid
C) skup biolokih inilaca D) nukleotid
D) biomasa E) polinukleotid
E) ekoloka valencija
149. DNK prepoznajemo po prisustvu:
143. Procesi smjenjivanja biocenoze na A) riboze i citozina
nekom prostoru spadaju u: B) gvanina
A) evoluciju C) adenina
B) sukcesiju D) deoksiriboze i timina
C) melioraciju E) deoksiriboze i uracila
D) fenoloku pojavu
E) svi su odgovori toni 150. DNK se sintetizira:
A) udvostruavanjem ishodine molekule
144. Koliko milijardi godina su stari prvi B) na kalupu RNK
tragovi organizama na zemljinoj kori? C) od pojedinanih baza
A) 1,5 D) od parova baza
B) 2 E) od dinukleotida
C) 2,5
D) 3 151. Enzimi su:
E) 4 A) organske molekule male molekuske
mase
145. Pramajmun nazvan prophilopitekus B) anorganske molekule
ivio je u: C) bjelanevine
A) eocenu D) vitamini
B) oligocenu E) hormoni
C) miocenu
D) pliocenu 152. Fotosinteza je predoena jednad-
E) pleistocenu bom:
A) CO2 + H2O C6H12O6 + H2O
146. Molekulska biologija prouava: B) 6CO2 + 6H2O C6H12O6 + 6O2 +
A) sve molekule u prirodi 6H2O
B) uzajamno djelovanje makromolekula C) 6CO2 + 12H2O C6H12O6 + 6O2 +
C) male molekule stanica 6H2O
D) velike molekule ive i neive prirode
E) metabolizam

173
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) 4H- + 2NADP + 4e- 2NADP-H2 A) 38 tjedana

E) ADP + P + ENERGIJA ATP B) 40 tjedana
C) 42 tjedna
D) 270 dana
153. Kodon UUU u glasnikoj RNK uvje- E) 9 mjeseci
tuje ugradnju sljedee aminokiseline u 159. Omjer fenotipova 9 : 3 : 3 : 1 dat e
rastui peptidni lanac: roditelji:
A) metionina A) Aa x Aa
B) lizina B) AA x aa
C) serina C) AABB x aabb
D) fenilalanina D) AaBb x aabb
E) valina E) AaBb x AaBb

154. Gonadotropni hormoni utjeu na: 160. Krianjem graka duge stabljike (Aa)
A) hipotalamus s kratkom (aa) dat e omjer
B) adenohipofizu fenotipova:
C) neurohipofizu A) 1 : 1
D) gonade B) 1 : 1 : 1 : 1
E) klimakterij C) 75% : 25%
D) 9 : 3 : 3 : 1
155. Poznati aksiom "Svaka stanica od E) 1 : 2 : 1
stanice" dao je:
A) R. Virchow 161. Evolucija prouava:
B) J. Purkinje A) postanak jedinke
C) M. J. Schleiden B) razvoj jedinke od zaea do roenja
D) Th. Schwann C) embrionalni razvoj ovjeka
E) R. Brown D) postanak vrsta
E) razvoj odnosa ive i neive prirode
156. Na proizvodnju mlijeka nakon poro-
da utjeu: 162. Embriologija prouava:
A) estrogeni u ovarija A) razvoj vrste
B) progesteron iz luteinskih stanica B) razvoj jedinke od njenog zaea do ro-
C) prolaktin iz adenohipofize enja
D) oksitocin iz adenohipofize C) samo embrij
E) gonadotropni hormoni D) samo fetus
E) samo gastrulu
157. Blastula je konani proizvod:
A) oplodnje 163. Disaharid laktoza sastoji se od:
B) organogeneze A) glukoze i glukoze
C) brazdanja B) glukoze i fruktoze
D) metamorfoze C) glukoze i galaktoze
E) gastrulacije D) galaktoze i galaktoze
E) fruktoze i fruktoze
158. Trudnoa u ovjeka, raunajui od
prvog dana poslijednje menstruacije, traje: 164. Bjelanevine ubrajamo u:
A) male organske molekule

174
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) velike anorganske molekule D) krob

C) polinukleotide E) maltozu
D) polisaharide
E) makromolekule 171. Adenozin monofosfat je:
A) purinska baza
165. U sastav proteina ulazi sljedei broj B) pirimidinska baza
razliitih prirodnih aminokiselina: C) spoj baze i eera
A) 5 D) nukleotid
B) 10 E) energetski vrlo bogat
C) 15
D) 20 172. Puno ima NADP iz svjetlosnih reak-
E) 25 cija fotosinteze glasi:
A) adenozin difosfat
166. to se od navedenog ne nalazi u eu- B) nikotin-adenin difosfat
kariotskim stanicama? C) nikotinamid-adenin difosfat
A) bievi D) nikotinamid-adenin dinukleotid
B) cilije E) nikotinamid-adenin dinukelotid fosfat
C) vaukole
D) nukleoidi 173. Aktivni prijenos kroz membranu:
E) stanina stijenka A) odvija se od vie prema nioj koncen-
traciji tvari
167. Nukleotidi izgrauju: B) tee "nizbrdo"
A) eer C) odvija se uz pomo prenosilaca i ener-
B) lipide gije
C) polisaharide D) ukljuuje dijalizu i osmozu
D) enzime i proteine E) predstavlja difuziju
E) nukleinske kiseline
174. Stanina jezgra u interfazi:
168. Citozin je: A) sadri kromosome
A) pirimidin B) ima jednostruku opnu
B) purin C) prisutna je u toku itavog staninog
C) vitamin ciklusa
D) aminokiselina D) sadri jezgrin sok i kromatin
E) nukleotid E) prisutna je u svim stanicama ovjejeg
tijela
169. Polinukleotid je sastavljen od mnogo:
A) aminokiselina 175. Intersticijske stanice testisa:
B) polipeptida A) lue testosteron
C) duinih baza B) lue faktore oslobaanja hormona hi-
D) nukleotida pofize
E) adenozina C) predstavljaju germinativni epitel
D) lue gonadotropne hormone
170. ATPaza razgrauje: E) aktivne su samo u toku puberteta
A) AMP
B) ADP
C) ATP

175
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

176. ICSH (engl. Interstitial Cell Stimula- E) u virusima

ting Hormone) djeluje na: 182. Bakterijskom nukleoidu u eukariota
A) folikule po funkciji odgovara:
B) uterus A) nuklein
C) dojku B) nukleolus
D) testis C) nukleotid
E) intersticijske stanice D) kromosom
E) nukleozid
177. Embrioblast se razvija u:
A) placentu 183. Anafaza I je znaajna po:
B) resice A) razdvajanju centriola
C) embrij B) udvostruavanju privrsnica
D) blastoderm C) razdvajanju kromatida
E) blastocel D) razdvajanju kromosoma
E) konjugaciji kromosoma
178. F2 generaciju dobit emo krianjem
roditelja: 184. Haploidan broj kromosoma, koji se
A) aa X AA sastoje od dviju kromatida, nalazimo u:
B) aa X aa A) profazi I
C) AA X AA B) metafazi I
D) aA X AA C) anafazi I
E) aA X aA D) telofazi I
E) telofazi II
179. Krianjem graka duge stabljike
(AA) s kratkom (aa) dati e u potomstvu 185. uto tijelo izluuje:
omjer: A) LH
A) 1 : 1 B) LTH
B) 1 : 1 : 1 : 1 C) FSH
C) 75% : 25% D) ICSH
D) 9 : 3 : 3 : 1 E) progesteron
E) 100% dugih
186. Genetika ifra koja daje uputu za
180. Intermedijarno nasljeivanje pokazu- sintezu polipeptida koji se sastoji iskljui-
je u F2 generaciji: vo od fenilalanina je sljedea:
A) jednu klasu fenotipova A) GUA
B) dvije klase fenotipova B) CUC
C) tri klase fenotipova C) AUC
D) proporciju 3 : 1 D) AUA
E) proporciju 1 : 1 E) UUU

181. Golgijevo tijelo se nalazi: 187. Kako e se prepisati genetska poruka

A) samo u ivotinjskim stanicam koja na molekuli DNK ima sljedei redo-
B) samo u biljnim stanicama slijed baza TAGGCCA?
C) u stanicama eukariota A) TUGGCCU
D) u bakterijama B) AUGGCCU

176
_________________________________________________________________________ Pitanja

C) TUGGCCU 193. Geni A i b nalaze se na razliitim

D) AUCCGGU kromosomima pa zato govorimo o:
E) TAGGCCT A) intermedijarnom nasljeivanju
B) monohibridnom nasljeivanju
188. Koji produkt sinteze oekujemo od C) slobodnoj kombinaciji
redoslijeda nukleotida na lancu DNK: D) vezanim genima
CGTATGCGTACGCAAGCACCA? E) spolno vezanim genima
A) monopeptid
B) dipeptid 194. Omjer genotipova u F2 generaciji in-
C) tripeptid termedijarnog krianja je sljedei:
D) polipeptid A) 1 : 1
E) nita od navedenog B) 3 : 1
C) 1 : 1 : 1 : 1
189. U aktiviranoj zigoti najprije se javlja- D) jednak je omjeru fenotipova
ju: E) nita od navedenog
A) nove stanice
B) mejotike diobe 195. Koji od navedenih primjera odgovara
C) mitotike diobe gameti zadanog roditelja AaBb:
D) blastomere A) aa
E) sve su tvrdnje tone B) bb
C) Aa
190. Koja je od navedenih zigota po feno- D) Bb
tipu razliita od svih ostalih? E) niti jedan odgovor nije toan
A) AaBB
B) AABb 196. Meusobnim krianjem roditelja istih
C) AABB genotipova CcDd dobiva se potomstvo u
D) AAbb sljedeem omjeru:
E) AaBb A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
191. Koliko ima razliitih fenotipova u F2 C) 1 : 2 : 1
generaciji dihibridnog krianja: D) 9 : 3 : 3 : 1
A) 16 E) 3 : 1
B) 9
C) 8 197. Omjer genotipova i fenotipova 1 : 1
D) 4 dobiva se krianjem roditelja:
E) 2 A) BB x bb
B) Bb x Bb
192. Koji od navedenih roditelja mogu da- C) Bb x bb
ti potomstvo koje za jedno svojstvo poka- D) Bb x BB
zuje omjer 3 : 1: E) bb x bb
A) aabb x AABB
B) AABb x aaBB 198. Vrste kojima je areal rasprostranje-
C) aaBb x aaBb nosti u prolosti bio mnogo iri, a sada su
D) AaBb x aabb ograniene na ue podruje zovu se:
E) aabb x aaBb A) biomi

177
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) populacije C) bakterijske stanice

C) relikti D) ljudske stanice
D) endemi E) eukariotske stanice
E) svi su odgovori toni
205. Jezgru nalazimo u:
199. Biologija je znanost o: A) virusa
A) biljkama B) bakterija
B) ivotinjama C) prokariota
C) ovjeku D) eukariota
D) ivotu E) eritrocitima ovjeka
E) jednostaninim organizmima
206. Biljna stanica, za razliku od ivotinj-
200. Eukariotska stanica: ske ima sposobnost:
A) nema jezgru A) mitotikih dioba
B) ima jezgru B) metabolizma
C) otkrivena je elektronskim mikrosko- C) disanja
pom D) fotosinteze
D) velika je 1 mikrometar E) mejotikih dioba
E) je stanica bakterije
207. Zeleni pigment koji omoguuje foto-
201. Bakterija je: sintezu nalazi se u:
A) eukariotska stanica A) jezgri
B) prokariotska stanica B) mitohondriju
C) stanica s jezgrom C) ribosomu
D) ivotinjska stanica D) endoplazmatskoj mreici
E) stanica bez DNA E) kloroplastima

202. Ribosomi su zrnca na kojima se odvi- 208. Biljna stanica, za razliku od ivotinj-
ja sinteza: ske ima:
A) DNA A) ribosome
B) RNA B) jezgru
C) proteina C) citoplazmu
D) masti D) staninu stijenku
E) eera E) staninu membranu

203. Kloroplaste nalazimo u: 209. Najvanija anorganska molekula na-

A) bakterija eg tijela je:
B) ivotinja A) eer
C) prokariota B) voda
D) biljaka C) protein
E) virusa D) mast
204. Bakteriofagi predstavljaju viruse koji E) DNA
napadaju: 210. Deoksiribonukleinska kiselina sas-
A) biljne stanice tavljena je od:
B) ivotinjske stanice A) nukleusa
B) nukleolusa

178
_________________________________________________________________________ Pitanja

C) nukleoida
D) nukleotida 217. Pentapeptid je lanac sastavljen od:
E) riboza A) 3 aminokiseline
B) 5 aminokiselina
211. DNA ima u svom sastavu eer: C) 7 aminokiselina
A) ribozu D) 3 glukoze
B) heksozu E) 5 nukleotida
C) saharozu
D) triozu 218. Genetska ifra sastoji se od:
E) deoksiribozu A) jednog nukleotida
B) dva susjedna nukleotida
212. Adenin je: C) tri susjedna nukleotida
A) eer D) etiri susjedne aminokiseline
B) aminokiselina E) pet susjednih aminokiselina
C) purin
D) pirimidin 219. Brazdanje zavrava oblikom zametka
E) hormon koji zovemo:
A) blastula
213. Citozin je: B) gastrula
A) polisaharid C) zigota
B) polipeptid D) blastocel
C) pirimidin E) blastoderm
D) purin
E) vitamin 220. Gonadotropne hormone lui:
A) cijela hipofiza
214. DNA izgrauje: B) prednji reanj hipofize
A) ribosome C) stranji reanj hipofize
B) citoplazmu D) hipotalamus
C) mitohondrije E) sjemenik
D) gene
E) membrane 221. Estrogene i progesteron lue:
A) hipotalamus
215. DNA je odgovorna za sintezu: B) stranji reanj hipofize
A) masti C) prednji reanj hipofize
B) ugljikohidrata D) jajnik
C) bjelanevina E) sjemenik
D) lipida
E) steroidnih hormona 222. Anatomija istrauje:
A) mikroskopsku grau ivih bia
216. Molekula RNA najee je: B) mikroskopsku grau pojedinih organa
A) jednolanani polinukleotid C) makroskopsku grau ivih bia
B) dvolanani polinukleotid D) pojedine sustavne kategorije ivih bia
C) jednolanani polisaharid E) meusobne odnose pojedinih organa
D) dvolanani polisaharid
E) trolanani polipeptid 223. Ekologija prouava:

179
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

A) uzajamne odnose ive i neive prirode 229. Koji je od navedenih primjera homo-
B) postanak vrsta u prirodi zigot samo za 1 par alela:
C) uzroke slinosti i razlika meu organi- A) aAbB
zmima B) aaBB
D) funkciju pojedinih staninih dijelova C) AABB
E) pojedine vrste ivih bia D) aabb
E) aaBb
224. Koji je od navedenih elemenata ne-
ophodan za ivot za razliku od ostalih koji 230. Koje od spomenutih krianja daje po-
se javljaju samo u tragovima: tomstvo u omjeru 1 : 1:
A) Cl A) AaBb x AAbb
B) H B) Aa x aa
C) Mn C) Aa x Aa
D) Zn D) AA x aa
E) J E) nijedno

225. Tirozin i serin spadaju u: 231. Koje od navedenih krianja nije test
A) aminokiseline krianje?
B) purinske baze A) Aa x aa
C) pirimidinske baze B) Bb x bb
D) nukleotide C) AAbb x aaBB
E) ni jedan odgovor nije toan D) AaBb x aabb
E) Aabb x aaBb
226. U prevoenju genetike poruke jedna
je aminokiselina odreena: 232. Gamete dihibridnog krianja su
A) s jednom bazom sljedee:
B) s tri baze A) Aa
C) s etiri baze B) Bb
D) s dvije baze C) AA
E) svi odgovori mogu biti toni D) Ab
E) svi su odgovori toni
227. Koje od navedenih baza nema DNK?
A) citozina 233. Koji je omjer fenotipova u potomstvu
B) uracila koje dobijemo krianjem AaBb x AaBb
C) timina ako su geni vezani i meu njima nema
D) gvanina krosingovera?
E) adenina A) 1 : 1
B) 3 : 1
228. Gvanin se vee za: C) 1 : 2 : 1
A) uracil D) 9 : 3 : 3 : 1
B) adenin E) 1 : 1 : 1 : 1
C) citozin
D) timin 234. Koliko kromosoma imaju gamete
E) bilo koju pirimidinsku bazu vinske muice?
A) 2

180
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) 4 240. Ekologiji danas pripada zadatak da

C) 6 ispita odnos:
D) 8 A) biljaka prema ivotinjama
E) ni jedan od navedenih B) neive prirode prema biljkama
C) neive prirode prema ivotinjama
235. Koji od navedenih genotipova spada D) ovjeka prema fizikim faktorima oko-
u P (parentalnu ili roditeljsku) generaciju? line
A) aaBb E) ovjeka prema ostaloj prirodi
B) aabb
C) AaBB 241. Crossing over omoguuje postanak
D) AABb novih vrsta gameta u:
E) Aabb A) monohibridnih homozigota
B) monohibridnih heterozigota
236. Koliko % muke djece e imati he- C) dihibridnih homozigota
mofiliju ako je majka prenosilac, a otac D) dihibridnih heterozigota u slobodnoj
zdrav? kombinaciji
A) 50% E) dihibridnih heterozigota s vezanim ge-
B) 25% nima
C) 100%
D) 75% 242. Promjenu genske upute zovemo:
E) Svi e sinovi biti zdravi A) varijacija
B) mutacija
237. to se dogaa u anafazi I mejotike C) rekombinacija
diobe? D) transformacija
A) konjugacija homolognih kromosoma E) degenerirana ifra
B) redukcija broja kromosoma
C) odjeljivanje homolognih kromosoma 243. Prvi antibiotik je otkrio:
D) odjeljivanje kromatida svakog kromo- A) L. Pasteur
soma B) R. Koch
E) sve navedeno C) A. Fleming
D) R. Virchow
238. Virusi nemaju: E) E. Haeckel
A) jezgre
B) ribosome 244. Homologni kromosomi ukljuuju u
C) membrane svojem paru:
D) RNK i DNK zajedno A) kromosom 1 i kromosom 21
E) svi su odgovori toni B) kromosom 2 i kromosom 22
C) kromosom 5 i kromosom 15
239. Od trofoblasta e se razviti: D) kromosom 8 i kromosom 18
A) blastoderm E) kromosom X i kromosom Y
B) posteljica (placenta)
C) tijelo embrija 245. FSH, LH i LTH proizvodi su:
D) embrioblast A) ovarija
E) amnion ili alantois B) testisa
C) hipofize

181
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) hipotalamusa B) jednaki broj spermija s X i onih sa Y

E) neurohipofize kromosomima
C) 3 para autosoma i 1 par spolnih kromo-
246. Prolaktin nastaje u: soma
A) hipotalamusu D) 6 autosoma i 2 X kromosoma
B) adenohipofizi E) ukupno 8 kromosoma
C) neurohipofizi
D) dojci 251. Krianjem genotipa Aabb s aaBb
E) mlijenim mjehuriima dobit emo u njihovom potomstvu omjer
fenotipova:
247. Otac koji normalno raspoznaje boje i A) 1 : 1
majka daltonist imat e: B) 3 : 1
A) sve keri daltoniste C) 9 : 3 : 1
B) svu djecu daltoniste D) 1 : 1 : 1 : 1
C) sve sinove daltoniste E) 1 : 2 : 1
D) svu djecu normalnu
E) sve sinove normalne 252. Krianje roditelja AaBbCC s reodite-
ljem AaBbCC dati e u potomstvu sljedei
248. Djed albino (aa, autosomsko recesiv- omjer fenotipova:
no svojstvo) i baka normalne pigmentacije A) 1 : 1
(AA) imali su ker normalne pigmentacije. B) 3 : 1
Ona je u svom braku imala etvoro djece, C) 9 : 3 : 3 : 1
meu kojima je jedno dijete albino. D) 1 : 1 : 1 : 1
Kakvog je genotipa najvjerojatnije bio E) uniformnu generaciju (100%)
otac?
A) AA 253. Krianje roditelja AAbbCC i aaBBcc
B) Aa dati e potomstvo sa sljedeim genotipom:
C) XY A) AABBCC
D) XX B) AaBbCc
E) XXY C) aabbcc
D) 50% AaBbCc i 50% aabbcc
249. Obzirom na sastav svojih spolnih E) 50% AABBCC i 50% AaBbCc
kromosoma, dvije razliite vrste stanica
nalazimo meu: 254. Vezani geni moraju se nalaziti na:
A) jajnim stanicama A) X kromosomu
B) somatskim stanicama ena B) Y kromosomu
C) somatskim stanicama mukaraca C) prvom kromosomu
D) spermatogonijama D) dvadesetprvom kromosomu
E) spermijima E) istom kromosomu

250. Jednak broj enka i mujaka u po-

tomstvu drozofile nastaje stoga to vinska 255. ATP se dobiva spajanjem:
muica ima: A) adenozina s monofosfatom
A) jednaki broj jajnih stanica s X i onih sa B) adenozina s difosfatom
Y kromosomima C) AMP + P

182
_________________________________________________________________________ Pitanja

D) ADP + P E) osnova celoma

E) adenina s trifosfatom
262. U jeinaca se mezoderm razvija od
256. Pomou adenozin trifosfata u stanica- stanica:
ma se obavlja sljedee: A) animalnog pola blastule
A) sintetske aktivnosti B) vegetativnog pola blastule
B) proizvodnja topline C) gastrule
C) proizvodnja podraaja D) endoderma
D) kretanje E) ektoderma
E) svi su odgovori toni
263. ivani sustav razvija se od:
257. Stanicu je prvi opazio: A) mezoderma
A) Leeuwenhoek B) endoderma
B) Hooke C) trbunog ektoderma
C) Schleiden D) bonog ektoderma
D) Schwann E) lenog ektoderma
E) Buchner
264. Od endoderma nastaju:
258. Za mitozu je karakteristino: A) bubrezi
A) dioba kromosoma B) vezivna tkiva
B) reduplikacija DNK C) spolne lijezde
C) redukcijska dioba kromosoma D) krvne ile
D) jednak broj kromosoma u novim sta- E) sluznica probavila
nicama
E) dioba centriola 265. Test krianje se primjenjuje:
A) da bi se otkrio genotip dominantnog fe-
259. Privrsnica je posebno mjesto na: notipa
A) centriolu B) da bi se otkrio genotip recesivnog feno-
B) endoplazmatskoj mreici tipa
C) Golgijevom tijelu C) samo u monohibridnom krianju
D) kromatinu D) samo u dihibridnom krianju
E) kromosomu E) u intermedijarnom krianju

260. Nukleoidi su: 266. Koji od navedenih primjera odgovara

A) jezgrice test krianju:
B) jezgre A) aa x AA
C) podruja s DNK u bakterija B) aa x Aa
D) spolni kromosomi C) Aa x Aa
E) kariotipovi D) AaBb x AaBb
E) aaBB x AAbb
261. Blastocel je:
A) otvor blastule 267. U monohibridnom krianju s domi-
B) otvor gastrule nacijom omjer fenotipova u F2 generaciji
C) upljina blastule je sljedei:
D) upljina gastrule A) 1 : 2 : 1

183
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) 3 : 1 273. Adenin i uracil spadaju u:

C) 1 : 1 A) peptide
D) 1 : 1 : 1 : 1 B) aminokiseline
E) 9 : 3 : 3 : 1 C) duikove baze
D) nukleinske kiseline
268. Koliko razliitih gameta moe dati E) nukleotide
genotip AaBb ?
A) 1 274. Za Golgijevo tijelo nije tono:
B) 2 A) da spada u stanine organele
C) 3 B) da se sastoji od kanalia
D) 4 C) da ima ribosome
E) 8 D) da se nalazi u lijezdanim stanicama
E) da se nalazi u biljnim stanicama
269. Kojoj aminokiselini odgovara slijed
baza UUU u g-RNK: 275. Za ribosome je znaajno:
A) glicinu A) da su obavijeni membranom
B) lizinu B) da su uvijek vezani za membrane endo-
C) valinu plazmatske mreice
D) argininu C) da se nalaze u svim tipovima stanica
E) fenilalaninu D) da u svome sastavu nemaju bjelanevi-
na
270. Fiziologija prouava: E) da u svome sastavu nemaju enzima
A) ovjeka
B) funkcije pojedinih organa 276. Koje od navedenih baza nema u
C) ivotinje RNK?
D) biljke A) gvanina
E) biljna i ivotinjska tkiva B) adenina
C) uracila
271. Nauka o evoluciji prouava: D) timina
A) uzajamne odnose ivih bia E) citozina
B) postanak vrsta u prirodi
C) pojedine vrste ivotinja 277. Kemijski sastojci stanine membrane
D) pojedine vrste biljaka su:
E) funkciju pojednih organa A) RNK
B) DNK
272. Autoradiografija: C) svi tipovi nukleinskih kiselina
A) pomae kod prouavanja staninog D) lipidi
metabolizma E) sve navedeno
B) zasniva se na primjeni nestabilnih radi-
oaktivnih izotopa 278. Koji je od spomenutih primjera rece-
C) pomae kod praenja sinteze molekula sivan za jedan par alela ?
D) pomae kod praenja raspada molekula A) Aabb
u stanici B) aaBB
E) svi su odgovori toni C) aaBb
D) AAbb
E) svi primjeri

184
_________________________________________________________________________ Pitanja

279. Koje od navedenih krianja nije test

krianje ? 284. Koji je diploidan broj kromosoma u
A) AaBb x aabb drozofile:
B) AaBB x AAbb A) 4
C) Aabb x aaBb B) 6
D) Aa x aa C) 8
E) Bb x bb D) 10
E) 12
280. Vezani geni se nalaze:
A) na razliitim kromosomima a odreuju 285. Ako u dihibridnom test krianju ne
ista svojstva dobijemo cijepanje alela u potomstvu nego
B) na istom kromosomu a odreuju ista su svi potomci jednaki, to zani da je
svojstva dominantni fenotip roditelja morao biti
C) na istom kromosomu a odreuju razli- sljedeeg genotipa:
ita svojstva A) AaBB
D) na istom kromosomu bez obzira na B) AABB
svojstva koja odreuju C) aaBb
E) jedino na kromosomima vinske muice D) AABb
E) Aabb
281. Gamete dihibridnog krianja su slje-
dee: 286. Genotipovi F2 (druge sinovske) gene-
A) Ab racije mogu biti:
B) AA A) AaBB
C) Bb B) aaBb
D) Aa C) AaBb
E) svi su odgovori toni D) Aabb
E) svi navedeni
282. Koji omjer genotipova dobijemo u
potomstvu ako kriamo AABB x Aabb uz 287. Aleli su geni:
pretpostavku da se radi o vezanim geni- A) koji kontroliraju jedan drugog
ma? B) koji mogu biti u odnosu dominacije i
A) isti kao i omjer fenotipova recesivnosti
B) svi su genotipski jednaki C) u parovima za svako svojstvo
C) isti kao da geni nisu vezani D) na paru homolognih kromosoma
D) 3 : 1 E) svi su odgovori toni
E) 1 : 1 : 1 : 1

283. Ako je majka prenosilac hemofilije a

otac hemofiliar, koja je vjerojatnost da 288. Virusi imaju:
njihova djeca dobiju hemofiliju ? A) staninu membranu
A) 25% enske djece B) staninu stijenku
B) 50% muke i 50% enske djece C) ribosome
C) 100% enske djece D) RNK i DNK
D) 100% muke djece E) sve gore navedeno
E) nijedan odgovor nije toan

185
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

289. ovjek kao i sva druga iva bia 295. Ribonukelinsku kiselinu prepoznaje-
pokazuje sljedee znaajke: mo po prisustvu:
A) staninu grau A) citozina
B) individualnost B) gvanina
C) metabolizam C) adenina
D) razmnoavanje D) pentoze
E) sve nabrojene E) uracila

290. Golgijevo tijelo nalazimo u: 296. Sintezu proteina prema genetskoj

A) mitohondrijima uputi zapisanoj u glasnikoj RNK
B) citoplazmi zovemo:
C) ribosomima A) prepisivanje
D) jezgri B) udvostruavanje
E) jezgrici C) mutiranje
D) itanje
291. Krianac ili hibrid prikazan je slje- E) prevoenje
deim genotipom:
A) AABBCC 297. Novi oblici gena, aleli, nastaju:
B) aabbcc A) prevoenjem genske upute
C) AAbbCC B) prepisivanjem genske upute
D) aaBBcc C) udvostruavanjem
E) AABbCC D) mutiranjem
E) itanjem
292. Tripansoma spada u:
A) zelene alge 298. Omjer od 3/4 graka duge stabljike
B) zelene biae prema 1/4 biljaka kratke stabljike dobiva-
C) korijenonoce mo krianjem:
D) truskovce A) dviju biljaka kratke stabljike
E) praivotinje B) dviju biljaka dugih stabljika (homozi-
gotnih)
293. Izrazito polarna molekula naeg tijela C) dviju biljaka dugih stabljika (heterozi-
je: gotnih)
A) kolesterol D) kratkih s dugim biljkama (homozigot-
B) mast nih)
C) steroidni hormon E) kratkih s dugim biljkama (heterozigot-
D) estrogen nih)
E) voda

294. Struktura i funkcija svake ljudske 299. etiri razliite vrste gameta dati e
stanice ovisi prvenstveno o njenim: jedinka genotipa:
A) lipidima A) Aa
B) ugljikohidratima B) AA
C) nukleinskim kiselinama C) AAbb
D) proteinima D) AaBb
E) RNK E) AaBbCc

186
_________________________________________________________________________ Pitanja

300. Dvije razliite vrste gameta dati e 305. to se od navedenog nalazi i u bak-
jedinka genotipa: terija i u modrozelenih algi ?
A) AA A) ribosomi
B) aa B) kloroplasti
C) AaBB C) mitohondriji
D) AaBb D) lizosomi
E) AaBbCc E) nita od navedenog

301. Ljudski kromosomi 1,2 i 3 ine u ka- 306. Atavizmima se najintenzivnije bavi:
riotipu skupinu: A) genetika
A) A B) pedijatrija
B) B C) kirurgija
C) C D) citologija
D) D E) evolucija
E) E
307. Ostatak repia u novoroeneta pred-
302. Fizioloka otopina sadri 0.9% NaCl stavlja:
i eritrociti ovjeka u njoj ostaju neotee- A) relikt
ni. Fizioloka je otopina dakle prema erit- B) mutaciju
rocitima: C) rudiment
A) monotonina D) endem
B) izotonina E) edem
C) hipertonina
D) hipodonina 308. Kodoni predstavljaju trojke nukleoti-
E) atonina da u:
A) DNK
303. Broj jedinki neke vrste ne odreenom B) virusnoj RNK
prostoru predstavlja njenu: C) ribosomskoj RNK
A) biomasu D) transportnoj RNK
B) populaciju E) glasnikoj RNK
C) gensku snagu
D) konkurenciju 309. Poliuridilnu kiselinu predouje:
E) simbiozu A) uridin-uridin
B) AAA AAA
304. Humana genetika rasporeuje gene C) UUA UUA
ovjeka u genetike karte. Pojam geneti D) AUG AUG
E) poliU

ka karta potjee iz znanstvenog rada:

A) G. Mendela 310. Polifenilalanin nastavit e u toku sin-
B) T. Morgana teze bjelanevine na kalupu sljedee ribo-
C) F. Cricka nukleinske kiseline:
D) J. Watsona A) AAA
E) A. Hersheya B) UUU AAA

187
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

C) TTT UUU AAA C) duikove baze

D) UUU UUU UUU UUU D) peptide
E) AAA AAA AAA AAA AAA E) aminokiseline

311. Genetska uputa u molekule DNK za 317. Pirimidinske baze su:

ugradnju aminokiseline fenilalanin A) duine baze
u peptidni lanac glasi: B) citozin
A) UUU C) timin
B) TTT D) uracil
C) AAA E) svi su odgovori toni
D) CCC
E) GGG 318. Koji je od spomenutih primjera do-
minantan fenotip ?
312. Histologija je nauka o: A) Aa
A) biljkama B) AA
B) ivotinjama C) AaBb
C) funkciji pojedinih organa D) AABb
D) biljnim i ivotinjskim tkivima E) svi navedeni primjeri
E) meusobnom djelovanju tkiva i organa
319. Koje od navedenih krianja nije test
313. Ekologija je nauka o: krianje ?
A) pojedinim vrstama ivotinja A) AaBb x aabb
B) pojedinim vrstama biljaka B) Aabb x aaBb
C) pojedinim vrstama ivih bia C) Aa x aa
D) meusobnim odnosima ivih bia i nji- D) AA x Aa
hove okoline E) Bb x bb
E) postanku vrsta u prirodi
320. Vezanim genima nazivamo gene koji
314. Hipoglikemija je: se nalaze:
A) nedostatak minerala u organizmu A) na istom kromosomu a odreuju razli-
B) pomanjkanje tekuine u organizmu ita svojstva
C) smanjena razina glukoze u krvi B) na istom kromosomu a odreuju ista
D) nedostatak vitamina C svojstva
E) nedostatak vitamina D C) na istom kromosomu bez obzira na
svojstva koja odreuju
315. Steroidi su: D) na razliitim kromosomima a odreuju
A) posebna skupina lipida ista svojstva
B) spolni hormoni E) nijedan odgovor nije toan
C) hormoni kore nadbubrene lijezde
D) neki vitamini 321. Koji od navedenih primjera nije rece-
E) svi su odgovori toni sivan samo za jedan par alela ?
A) aaBb
316. Glicin i alanin spadaju u: B) AAbb
A) nukleinske kiseline C) aaBB
B) nukleotide D) Aabb

188
_________________________________________________________________________ Pitanja

E) aabb A) klorofil
322. Koji od navedenih omjera odgovara B) kloroplaste
rezultatu test krianja ? C) nukleoid
A) 9 : 3 : 3 : 1 D) jednostavnu steljku
B) 1 : 1 : 1 : 1 E) posebnu boju
C) 3 : 1
D) 1 : 2 : 1 328. Koji od navedenih genotipova moe
E) niti jedan biti iz P (parentalne ili roditeljske) genera-
cije?
323. Ako kriamo AaBb x aabb a geni su A) Aabb
vezani i nema krosingovera, koji omjer B) AABb
dobivamo kod potomstva? C) AAbb
A) 1 : 1 D) aaBb
B) 1 : 1 : 1 : 1 E) AaBB
C) 9 : 3 : 3 : 1
D) 3 : 1 329. Cijepanje osobina se javlja:
E) 1 : 2 : 1 A) u parentalnoj generaciji
B) u F1 generaciji
324. Koje nasljeivanje nazivamo spolno C) u F2 generaciji
vezanim? D) samo u test krianju
A) koje je vezano za jedan spol E) nita od navedenog
B) nasljeivanje gena na X kromosomu
C) nasljeivanje gena na Y kromosomu 330. Za I mejotiku diobu nije tono da
D) nasljeivanje gena na spolnim kromo- dolazi do:
somima A) odvajanja homolognih kromosoma
E) svi su odgovori toni B) odvajanja kromatida svakog homologa
C) konjugacije homolognih kromosoma
325. Ako je majka slijepa za boje a otac D) spiralizacije kromosoma
nije, koliko je njihove djece slijepo za bo- E) nestajanja jezgrine ovojnice
je?
A) sva muka djeca 331. Bakteriofagi nemaju:
B) sva enska djeca A) DNK
C) 50% muke djece B) proteinsku ovojnicu
D) 50% enske djece C) glavice
E) nijedan odgovor nije toan D) repa
E) membrane
326. Koji je haploidan broj kromosoma u
vinske muice? 332. to je embrioblast:
A) 1 A) svaka skupina embrinalnih stanica
B) 2 B) skupina embrionalnih stanica u sisava-
C) 3 ca nakon brazdanja
D) 4 C) isto to i trofoblast
E) 5 D) odgovara zametnim listiima
E) sudjeluje u formiranju posteljice
327. Nije tono da modrozelene alge ima-
ju:

189
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

333. Najtoniji odgovor za ATP je sljede- 339. Neuron je:

i: A) neurit
A) adenin i trifosfat B) akson
B) adenozin i monofosfat C) dendrit
C) adenozin i difosfat D) ivana stanica
D) AMP+P E) ivac
E) adenin, riboza i trifosfat
340. U koi se nalaze:
334. Za oksidaciju i redukciju molekula je A) opipna tjeleca
znaajno: B) ivani ogranci
A) oksidacijom se gube elektroni C) lijezde lojnice
B) oksidacijom se prihvaaju elektroni D) masne stanice
C) redukcijom se gube elektroni E) svi su odgovori toni
D) ishodite su im anoganski spojevi
E) niti jedan odgovor nije toan 341. Blastoderm je sloj stanica koji okru-
uje:
335. Fagocitoza spada u: A) embrioblast
A) enzimske reakcije B) trofoblast
B) endocitozu C) blastocel
C) elektrini potencijal stanine membrane D) celom
D) aktivni prijenos iona E) pracrijevo
E) pasivni prijenos
342. Blastoporus je:
336. DNK se nalazi u: A) otvor na embrioblastu
A) kromosomima B) otvor na trofoblastu
B) kloroplastima C) otvor na gastruli abe
C) mitohondrijima D) upljina blastule
D) bakterijama E) upljina gastrule
E) svi su odgovori toni
343. Od mezoderma se razvijaju:
337. Jezgrica nema: A) sluznica probavila
A) bjelanevina B) jetra
B) rRNK C) guteraa
C) DNK D) miii
D) ribosomskih podjedinica E) plua
E) ovojnice (membrane)
344. Bakterije imaju:
338. Kromosomi se nalaze u sreditu sta- A) jezgru
nice u: B) jezgricu
A) profazi C) nukleoide
B) metafazi D) plastide
C) anafazi E) endoplazmatsku mreicu
D) telofazi
E) mejozi

190
_________________________________________________________________________ Pitanja

345. Koji od spomenutih organizama spa- 351. Slijed baza UUU odgovara sljedeoj
daju u prokarite: aminokiselini:
A) jednostanine alge A) tirozinu
B) neke gljive B) serinu
C) praivotinje C) fenilalaninu
D) virusi D) asparginu
E) modrozelene alge E) metioninu

346. Koja od spomenutih zigota nije ho- 352. Kodon na gRNK je CUG-AUC. Koji
mozigota? je odgovarajui antikodon na tRNK?
A) aaBB A) GAC-UAG
B) AAbb B) GTC-TAG
C) aabb C) CAC-UAC
D) AABB D) GAG-TAC
E) AaBb E) GUC-UAC

347. Drugi Mendelov zakon nasljeivanja 353. Lizosomi:

je primjenjen u: A) obavijeni su dvostrukom opnom
A) svakom krianju B) nemaju membrane
B) intermedijarnom krianju C) sadre enzime
C) monohibridnom krianju D) sadre mitohondrije
D) slobodnoj i nezavisnoj kombinaciji E) niti jedan odgovor nije toan
E) krianju s vezanim genima
354. Mitohondriji su organele:
348. Test krianje je sljedee: A) samo ivotinjskih stanica
A) aaBb x Aabb B) samo biljnih stanica
B) aaBB x AAbb C) vane za sintezu proteina
C) AaBb x AaBb D) vane za sintezu nukleinskih kiselina
D) aabb x AABB E) vane kao energetske centrale
E) AaBb x AABB
355. Za jezgricu je znaajno:
349. Koja gameta pripada genotipu AaBb? A) nije obavijena opnom
A) A B) ima RNK
B) a C) ima DNK
C) B D) sintetizira rRNK
D) b E) svi su odgovori toni
E) Ab
356. Kromatin se nalazi u:
350. Morgan je nazvao crossing-overom: A) profazi
A) razmjenu dijelova kromosoma i gena B) metafazi
B) razdvajanje homolognih kromosoma C) anafazi
C) razdvajanje kromatida pojedinih kro- D) interfazi
mosoma E) telofazi
D) pojavu kod nevezanih gena
E) niti jedan odgovor nije toan 357. u anafazi I mejoze:
A) nastaju 2 nove jezgre

191
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) nastaje haploidan broj kromosoma 363. Omjer genotipova i fenotipova 1:1

C) odvajaju se homologni kromosomi dobijamo krianjem roditelja:
D) odvajaju se kromatide A) Bb x bb
E) kromosomi se ne vide B) Bb x Bb
C) Bb x BB
358. Spermatogeneza i oogeneza odgova- D) BB x bb
raju: E) bb x bb
A) diobi citoplazme
B) mejotikoj diobi 364. Nukleoid je:
C) mitotikoj diobi A) spolni kromatin
D) diobi kromosoma B) jezgra biljnih stanica
E) niti jedan odgovor nije toan C) DNK u jednostaninim organizmima
D) organela u citoplazmi
359. Haploidan broj kromosoma, svaki sa E) DNK u bakterija
svoje dvije kromatide, nalazimo u:
A) telofazi I 365. Tilakoide i grana pripadaju:
B) interfazi A) vakuolama biljnih stanica
C) profazi B) mitohondrijima
D) metafazi I C) kloroplastima
E) telofazi II D) kromosomima
E) centrosomima
360. Nije tono da od ektoderma nastaju:
A) koa 366. U biologiju spada:
B) osjetila A) fiziologija
C) ivani sustav B) taksonomija
D) epitel C) paleontologija
E) hrskavica D) zoologija
361. Koji od navedenih roditeljskih parova E) svi su odgovori toni
daje potomstvo u omjeru fenotipova 3:1 za
jedno od spomenutih svojstava: 367. Prijelaz vode kroz membranu zove
A) AaBb x AAbb se:
B) AaBb x aaBB A) difuzija
C) AaBb x aabb B) osmoza
D) AABB x aabb C) dijaliza
E) AaBB x Aabb D) aktivan prijelaz
E) nijedan odgovor nije toan
362. Geni A i b nalaze se na razliitim
mjestima istog kromosoma pa govorimo o: 368. lijezde s unutranjim izluivanjem
A) monohibridnom nasljeivanju su:
B) intermedijarnom nasljeivanju A) hipofiza
C) slobodnoj kombinaciji B) titnjaa
D) vezanim genima C) nustitne lijezde
E) spolno vezanom nasljeivanju D) nadbubrene lijezde
E) svi su odgovori toni

192
_________________________________________________________________________ Pitanja

375. Rezultat krianja je omjer fenotipova

369. U profazi I mejotike diobe odvija se: 9:3:3:1. Koji su genotipovi roditelja?
A) smjetaj kromosoma u sredini stanice A) aabB x AABb
B) konjugacija kromosoma B) AABB x aabb
C) odvajanje homolognih kromosoma C) AaBb x AaBb
D) odvajanje kromatida D) AaBB x AABb
E) isto kao u mitozi E) AaBb x aabb

370. Blastoderm je sloj embrionalnih sta- 376. Nasljeivanje vezano za spol prenosi
nica koji se nalazi: se:
A) oko blastoporusa A) izravno s oca na sina
B) oko blastocela B) izravno s oca na ki
C) na vegetativnom polu blastule C) s majke samo na sina
D) oko trofoblasta D) s majke samo na ki
E) oko embrioblasta E) na potomstvo jednako s oca i majke

371. Blastoporus je otvor koji vodi u: 377. Na polovima diobenog vretena nalaze
A) arhenteron se:
B) blastocel A) ribosomi
C) sekundarnu tjelesnu upljinu B) lizosomi
D) amnionsku tekuinu C) centrosomi
E) blastocistu D) Golgijeva tijela
E) nukleoidi
372. Ektoderm nastaje:
A) u unutranjosti gastrule 378. Hrapavi endoplazmatski retikulum
B) na povrini gastrule najvie je razvijen u stanicama:
C) na animalnom polu gastrule A) embrionalnim
D) oko blastocela B) tumora
E) oko arhenterona C) koje sintetiziraju mnogo bjelanevina
D) ivanim
373. Trofoblast je sloj stanica koji: E) koje sintetiziraju mnogo ugljikohidrata
A) okruuje zigotu
B) okruuje gastrulu 379. Nakupine hidrolitikih enzima nalaze
C) okruuje embrioblast se u:
D) se razvija u amnion A) jezgri
E) se razvija u alantois B) jezgrici
C) kromatinu
374. ivotinjski virusi imaju od genetskog D) lizosomima
materijala: E) ribosomima
A) samo DNK
B) RNK ili DNK 380. Razgradnja glukoze do alkohola i
C) samo RNK CO2 zove se:
D) proteine A) glikoliza
E) polisaharide B) fosforilacija
C) redukcija CO2

193
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) fermentacija ili vrenje D) ekoloke valencije

E) Krebsov ciklus E) vegetativne promjene

381. Oksidacijski proces: 387. Prostor na kojemu je rasporeena

A) u kojem neka molekula prima elektrone neka vrsta organizama je:
B) u kojem neka molekula gubi elektrone A) biom
C) uzajamnog primanja i gubitka elektrona B) relikt
D) koji se dogaa samo za vrijeme svjet- C) areal
losnih reakcija fotosinteze D) vegetacija
E) koji se dogaa samo u mitohondrijima E) endem

382. Do oplodnje jajne stanice sisavaca 388. Na prvom mjestu hranidbenog lanca
dolazi u: u biocenozi su:
A) vagini A) saprofagi
B) maternici B) fitofagi
C) jajovodu C) zoofagi
D) trbunoj upljini D) heterofagi
E) jajniku E) autotrofi

383. Zigota je: 389. Primarna organska produkcija je pro-

A) jajna prastanica izvodnja:
B) spermijska prastanica A) autotrofnih biljaka
C) neoploeno jaje B) heterotrofnih biljaka
D) oploeno jaje C) heterotrofnih ivotinja
E) partenogenetski aktivirano jaje D) heterotrofnih bakterija
E) duikovih bakterija
384. U tundri se uglavnom nalaze:
A) crnogorino drvee 390. Vrsta ograniena na ue podruje je:
B) listopladno drvee A) relikt
C) travnjaci B) endem
D) papratnjae C) plankton
E) mahovine i liajevi D) nekton
E) rudiment
385. Vani razlagai u ekosistemima su:
A) mesojedi 391. Koji je ekosustav najproduktivniji u
B) stonoge i kukci proizvodnji organskog ugljika?
C) zelene biljke A) stepa
D) biljojedi B) obraena povrina
E) heterotrofne bakterije C) uma
D) jezero s tvrdom vodom
386. Periodike sezonske promjene orga- E) jezero s mekom vodom
nizama zovu se: 392. Najstariji ostaci prvih hominida pri-
A) sukcesije padaju:
B) fenoloke pojave A) australopitekusu
C) biotike pojave B) ramapitekusu
C) neandertalcu

194
_________________________________________________________________________ Pitanja

D) javanskom praovjeku B) inducirane mutacije

E) krapinskom praovjeku C) nasljedne promjene gena
D) dominantne
393. Bioloki indikatori zagaenja okolia E) na istom kromosomu
su:
A) virusi i bakterije 399. U sastav koe ne ulaze stanice:
B) bakterije i modrozelene alge A) lijezda znojnica
C) biai i zelene alge B) lijezda lojnica
D) gljive i mahovine C) dlake
E) liajevi i borovi D) masnog tkiva
E) Bowmanove ahure
394. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
prosjeno do dubine: 400. Djeja paraliza (polio) uzrokovana je:
A) 100 m A) virusom
B) 200 m B) bakterijom
C) 300 m C) kokima
D) 400 m D) bacilima
E) 450 m E) spirilima

395. Bakteriofagi pripadaju: 401. Trajne oblike bakterija zovemo:

A) biljnim virusima A) prokariot
B) primitivnim jednostaninim biljkama B) nukleoid
C) primitivnim jednostaninim ivotinja- C) spora
ma D) viroid
D) pneumokokima E) prion
E) ni jednoj navedenoj skupini
402. Kuga (crna smrt) uzrokovana je:
396. Escherichia coli: A) bakterijom
A) koristi se u genetskom inenjerstvu B) virusom
B) moe proizvoditi inzulin C) viroidom
C) je crijevna bakterija D) prionom
D) moe se nai u mokrai E) bakteriofagom
E) svi su odgovori toni
403. Trajnu promjenu genske upute zove-
397. Fenotip je genetiki izraz koji ozna- mo:
uje: A) varijacija
A) oblik i boju organizma B) mutacija
B) strukturu i funkciju organizma C) rekombinacija
C) mijeanje oevih i majinih gena D) transformacija
D) rezultat uzajamnog djelovanja okolia i E) degenerirana ifra
genotipa
E) kakav je genotip 404. Antropologija pruava ponajprije:
A) antropomorfne majmune
398. Mutacije gena su uvijek: B) australopitekusa
A) spontane mutacije C) neandertalce

195
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) praovjeka Homo erectus 410. Dvostruku membranu imaju:

E) ovjeka A) ribosomi
B) lizosomi
405. Humana genetika rasporeuje gene C) centrioli
ovjeka u genetike karte. Pojam geneti- D) Golgijevo tijelo
ka karta potjee iz znanstvenog rada: E) mitohondriji
A) G. Mendela
B) T. Morgana 411. Prijelaz vode kroz membranu zove se:
C) F. Cricka A) difuzija
D) J. Watsona B) osmoza
E) A. Hersheya C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
406. Kultura stanica i tkiva: E) olakana difuzija
A) su izolirane stanice i tkiva uzgajane u
strerilnim uvjetima 412. Populacija razliitih biljnih i ivotinj-
B) su stanice i tkiva uzgajane izvan orga- skih vrsta ine sloeniju cjelinu:
nizma A) biomasu
C) je rast stanica i tkiva na posebnim hra- B) biocenozu
nilitima C) biocenologiju
D) je uzgoj stanica i tkiva u razliitim eks- D) biotop
perimentalnim uvjetima E) biosferu
E) svi su odgovori toni
413. Biljojedi kao lanovi ishrane svake
407. ivotinjski virusi se razmnoavaju: biocenoze spadaju u:
A) konjugacijom A) razlagae
B) diobom B) autotrofne organizma
C) pomou DNA C) heterotrofne organizme
D) pomou RNA ili DNA D) saprofage
E) cijepanjem E) karnivore

408. Bakterije imaju: 414. Najznaajniju sekundarnu organsku

A) jezgru produkciju ostvaruju:
B) jezgricu A) virusi
C) nukleoide B) bakterije
D) plastide C) protisti
E) endoplazmatski retikulum D) biljke
E) ivotinje
409. Koji od spomenutih organizama spa- 415. Na dnu hranidbene piramide nalaze
daju u prokariote? se:
A) jednostanine alge A) konzumenti
B) neke gljive B) fitofagi
C) praivotinje C) zoofagi
D) virusi D) karnivora
E) modrozelene alge E) autotrofni proizvoai

196
_________________________________________________________________________ Pitanja

E) trbunu upljinu
416. U ishrani biocenoze na prvom su
mjestu hranidbenog lanca: 422. Meu stanicama odrasla ovjeka ne
A) saprofagi dijele se:
B) heterotrofne bakterije A) spermatogonije
C) autotrofni proizvoai B) neuroni
D) fitofagi C) oogonije
E) zoofagi D) primarne spermatocite
E) sekundarne spermatocite
417. Koje su bakterije uzronici upale plu-
a? 423. U zdrava ovjeka osmotski tlak urina
A) streptokoki moe biti 2 do 3 puta vei od osmotskog
B) spirili tlaka plazme. Urin je dakle prema plazmi:
C) stafilokoki A) izotonian
D) diplokoki B) monotonian
E) vibrioni C) hipertonian
D) hipotonian
418. Stanino disanje: E) hipertrofian
A) nazivamo respiracijom
B) razgradnjom ugljikohidrata oslobaa 424. Porast ljudske populacije odreen je:
energiju A) natalitetom
C) poinje glikolizom B) morbiditetom
D) nastavlja se Krebsovim ciklusom C) genskom snagom
E) sve su prethodne tvrdnje tone D) biolokim faktorima (iskljuivo)
E) fizikim faktorima (iskljuivo)
419. Mitohondriji:
A) su energetske centrale stanica 425. Opseg prostorne rasprostranjenosti
B) su glavni proizvoai ATP ljudske vrste zovemo njegovim:
C) imaju dvostruku ovojnicu A) biomom
D) sadre DNA B) ekosistemom
E) sve su prethodne tvrdnje tone C) biocenozom
D) arealom
420. Limfa se razlikuje od krvi po tome E) biotopom
to nema:
A) plazme 426. Tuberkulozu i arlah uzrokuju:
B) leukocite A) amebe
C) trombocite B) protoza
D) eritrocite C) fagi
E) krvne ploice D) virusi
E) bakterije
421. Oploeno jaje sisavca implantira se
u: 427. U zdrava ovjeka osmotski tlak urina
A) sluznicu maternice moe biti 2 do 3 puta vei od osmotskog
B) tijelo maaternice tlaka plazme. Plazma je dakle prema uri-
C) sluznicu jajovoda nu:
D) cerviks uterusa A) atonina

197
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) monotonina
C) hipertonina 433. Jezgre nemaju:
A) primitivne ivotnjske stanice
D) hipotonina B) neuroni
E) izotonina C) stanice glatkog miia
D) eritrociti sisavaca
428. Rasprostranjenost veine ljudse po- E) popreno prugasti mii
pulacije na Zemlji ovisi o:
A) vegetaciji tog podruja 434. U heterotrofne organizme ne spadaju:
B) bentoskim biocenozama A) alge
C) planktonu B) gljive
D) nektonu C) lankonoci
E) reliktima D) spuve
E) jednostanine ivotinje
429. Bentosku biocenozu ine:
A) ivotinje koje se pomou miia brzo 435. Posebni zooloki rezervat je:
kreu u vodi A) otok Mljet
B) svi organizmi koji ive u vodi stajaici B) Risnjak
C) svi organizmi koji ive uz morsku C) Plitvika jezera
obalu D) orkova uvala
D) organizmi koji ive na morskom dnu E) Kopaki rit
E) organizmi koji lebde u slojevima mor-
ske vode 436. Virusi mogu uzrokovati:
A) tuberkulozu
430. Krapinski praovjek: B) aterosklerozu
A) ivio je prije milijun godina C) djeju paralizu
B) imao je istaknutu bradu D) sifilis
C) poznavao je vatru E) tetanus
D) pripadao je tipu kromanjonca
E) pripadao je tipu australopitekusa 437. Bakteriofagi su sastavljeni od:
A) citoplazme i membrane
431. Ekosustav ine: B) jezgre i ovojnice
A) ekoloka valencija C) mitohondrija i proteina
B) biotop i biocenoza zajedno D) glavice i repa
C) populacija E) prokariontskih stanica
D) abiotiki uinci
E) biotiki uinci 438. Koki su:
A) virusi
432. Koje tvrdnje odgovaraju opisu B) bakterije
krapinskog praovjeka? C) eukariotske stanice
A) potjee iz pleistocena D) animalne stanice
B) kromanjonac E) tapiastog oblika
C) visine do 160 cm
D) satar 300 500 000 godina 439. Prema nainu ishrane bakterije mogu
E) ima izraenu bradu biti:
A) autotrofne

198
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) mesojedi 446. Meu ivim fosilima su poznati:

C) biljojedi A) ihtiostega
D) zoofagi B) kinesko drvo ginkgo
E) fitofagi C) mamut
440. Eukariontske stanice ukljuuju: D) praptica
A) koke E) pteridosperme
B) bacile
C) vibrione 447. Biljni virusi:
D) sve bakterijske stanice A) razaraju biljnu stijenku
E) biljne stanice B) svi se prenose kukcima
C) genetski materijal je RNA
441. Endocitoza je pojava vezana uz slje- D) slini su bakterijskim virusima
dee organele u stanici: E) razmnoavaju se diobom
A) mitohondrije
B) lizosome 448. Najvee koliine kisika u atmosferi
C) jezgricu potrebnog za disanje potjeu:
D) ribosome A) od vulkanske aktivnosti
E) endoplazmatsku mreicu B) od aktivnosti razlagaa
C) od fotosintetske aktivnosti
442. Vitamin D: D) od nektona
A) spada u skupinu ugljikohidrata E) od bentosa
B) spada u skupinu nukleinskih kiselina
C) vaan je za razvitak crvrenih i bijelih 449. Bujnost ivota na kopnu ovisna je ug-
krvnih stanica lavnom o:
D) vaan je za razvitak kostiju i zubi A) biotikim faktorima
E) vaan je za razvitak spolnih lijezda B) svim abiotikim faktorima
C) povoljnoj temperaturi
443. Menstrualni ciklus karakteriziran je: D) raspoloivosti duika
A) visokim progesteronom u preovula- E) raspoloivosti ugljika
cijskoj fazi
B) visokim progesteronom u postovula- 450. Znanstveno ime (binarna nomenkla-
cijskoj fazi tura) suvremenog ovjeka:
C) visokim progesteronom od 1. do 14. A) glasi Hominidae
dana B) glasi Homo erectus
D) visokim LTH od 1. do 14. dana C) glasi Homo sapiens
E) visokim LH od 1. do 28. dana D) zahvaljujemo radu D.G. Krambergera
E) zahvaljujemo radu Ch. Darwina
445. Iz srednjeg kvartara pleistocena
potjee 451. Modifikacije:
A) kromanjonski ovjek A) spadaju u mutacije
B) neandertalski praovjek B) su mutacije grae kromosoma
C) australopitekus C) su mutacije gena
D) driopitekus D) su nasljedne
E) propliopitekus E) nisu nasljedne

199
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
452. Plazmidi su:
A) specifini virusi
B) vrste mikroorganizama
C) hibridne molekule DNA
D) hibridne molekule RNA
E) male estice DNA
453. Koji od pojmova su krivo spareni?
A) bakterija nukleoid
B) protocita organeli
C) eucita jezgra
D) eucita citoskelet
454. Saprofiti su organizmi koji
A) obitavaju u drugim organizmima
B) se razmnoavaju samo pomou spora
C) ive na tetu domadara
D) upijaju hranu iz mrtvih organizama
455. Endocitoza je
A) aktivan prijenos kroz membranu
B) stanino prodiranje velikih estica
C) unoenje molekula direktno u citosol
D) unoenje iona u stanicu
456. Amiloplasti su
A) leukoplasti koji sadre krob
B) proplastidi koji sadre proteine
C) kloroplasti koji sadre krob
D) leukoplasti koji sadre aminokiseline
457. Liaj je osobit oblik simbioze izmeu
A) gljive i alge
B) gljive i bakterije
C) alge i bakterije
D) bakterije i korijena lepirnjaa
458. U razvojnom putu mahovine spolna
generacija su
A) protonema s mahovinom
B) mahovina sa sporangijem
C) sporogon
D) protalij
459. Sorusi su
A) muki spolni organ mahovine
200
B) nakupine sporangija na listu paprati
C) diploidna generacija mahovina
D) stabalce mahovine s mukim rasplod-
nim organima
460. Makrosporangij odgovara
A) plodnom listu
B) zametnoj vreici
C) sjemenom zametku
D) mikrospori
461. Tona tvrdnja je
A) dvosupnice imaju upavo korijenje
B) stabljika dvosupnica raste u debljinu
pomou kambija
C) glavne ile u listu jednosupnica su raz-
granjene
D) glavne ile u listu dvosupnica su uspo-
redne
462. Prijelazni oblici izmeu vodozemaca
i gmazova su:
A) titoglavci (Seymouria)
B) resoperke (Crossoptergia)
C) zvijeroguteri (Theriodontia)
D) gmaz Ichtiosaurus
463. Homologni organi su:
A) isti po funkciji, a razliitog postanka
B) istog postanka, a razliiti po funkciji
C) istog postanka i istih funkcija
D) razliitog postanka i razliitih funkcija
464. Rudimentarni organ nije:
A) crvuljak slijepog crijeva
B) trtica
C) palana kost
D) zub mudrost
465. Uobiajeni predstavnici planktona su:
A) algaice
B) bentonski organizmi
C) biai i kremenjaice
D) zelene alge
466. Kod alga kremenjaica kao produkt
asimilacije nastaje:
_________________________________________________________________________ Pitanja
A) krob
B) bjelanevine
C) ulje
D) kremen
467. Steljka je:
A) rasplodni organ alge
B) tijelo alge
C) mala stabljika
D) embrionalni organ biljke
468. Protalij je
A) razvojni stadij paprati
B) razvojni stadij mahovina
C) sporofit
D) nespolna generacija
469. Smatramo da su se sjemenjae (cvi-
jetnjae) razvile od:
A) vodenih biljka koje su prele na kopno
B) mnogostaninih alga
C) cikadina
D) izumrlih heterospornih papratnjaa
470. Koji od pojmova su krivo spareni?
A) plodni list listi s makrosporangijem
B) sjemeni zametak makrosporangij
C) peludovo zrno mikrospora
D) peludnica makrosporangij
471. Predstavnici porodice rua imaju
A) cvjetove s peterolanim ocvijeem i
mnogo pranika
B) devet pranika i plod mahunu
C) etiri lapa i etiri latice
D) cvijetove skupljene u rese
472. Plod komuku imaju
A) abnjaci
B) rue
C) lepirnjae
D) krstaice
473. Sve biljne zajednice nekog podruja
ine
A) floru
B) vegetaciju
C) biocenozu
D) biotop
474. Autosomi su
A) svi kromosomi nekog organizma
B) spolni kromosomi
C) svi kromosomi nekog organizma osim
x i y kromosoma
D) samo kromosimi vinske muice
475. Centromera je
A) mjesto na kromosomu za koje se veu
ili diobenog vretena
B) sekundarno suenje kromosoma
C) satelitski kromosom
D) dio centrosoma
476. Svjetlosnim mikroskopom ne vidimo:
A) pseudopodije amebe
B) staninu jezgru
C) plastide
D) trepetljike papuice
E) uzronika herpesa
477. Toan redoslijed ivih sustava u or-
ganizacijskoj ljestvici (od najvieg prema
najniem) je:
A) atomi, molekule, makromolekule, sta-
nica, organizam, populacija, ekosustav
B) atomi, molekule, stanica, makromo-
lekule, organizam, biocenoza, populacija,
ekosustav
C) atomi, makromolekule, organizam,
stanica, molekule, populacija, biocenoza,
ekosustav
D) ekosustav, biocenoza, populacija, orga-
nizam, stanica, makromolekule, molekule,
atomi
E) biocenoza, populacija, ekosustav, sta-
nica, organizam, makromolekule, moleku-
le, atomi
478. Ako se biljna stanica nalazi u hiper-
toninoj otopini, dolazi do:
A) osmoze
201
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) plazmolize B) bijeli luk

C) dijalize C) ria
D) deplazmolize D) preslica
E) difuzije E) divlji kupus
479. Spolna generacija kod papratnjaa 485. Ulogu korijena kod mahovina vri:
A) razvijenija je od sporofita A) protonema
B) protalij je diploidan B) hifa
C) na protaliju se nalazi arhegonij i C) rizom
antreridij D) rizoid
D) je sorus E) grebenica
E) spermatozoidi nastaju u arhegoniju
486. Florni elementi nekog podruja su:
480. Za kritosjemenjae je karakteristino: A) biljke rasprostranjene samo u nekom
A) sjemeni zameci smjeteni su otovreno veem podruju i znaajne za floru tog
na plodnim listovima podruja
B) sjemeni zameci su zatvoreni u plodnici B) sve biljne vrste nekog podruja bez
C) imaju plodnicu, a nemaju plod obzira na povrinu koju pokrivaju
D) od sjemenog zametka nastaje plod C) biljne zajednice nekog podruja
E) za razmnoavanje im je potrebna voda D) biljke kojima je areal ogranien na
usko podruje
481. U izgradnji sedrenih naslaga na jeze- E) svi odgovori su toni
rima sudjeluju:
A) liaji i gljive 487. Crossing-over se dogaa u mejozi
B) dvosupnice i jednosupnice za vrijeme:
C) paprati A) profaze I
D) alge kremenjaice B) anafaze I
E) modrozelene alge i mahovine C) interfaze
D) profaze II
482. Prve kopnene zelene biljke bile su E) telofaze II
A) mahovine
B) psilofiti 488. Spol ovjeka odreuju spolni kromo-
C) pteridosperme somi x i y, a to znai da:
D) liaji A) sve tjelesne stanice ene imaju po jedan
E) papratnjae x kromosom
B) sve tjelesne stanice mukarca imaju po
483. Reliktni endem je: jedan y kromosom
A) krki runolist C) 50 % spermija sadri x kromosom
B) degenija D) 50 % jajnih stanica sadri x kromosom
C) ilirska perunika E) svi spermiji imaju y kromosom
D) dubrovaka zeina
E) hrvatska sibireja 489. Iz oploene jajne stanice u kritosje-
menjaa razvija se:
484. Koja od navedenih biljaka pripada A) sekundarni endosperm
porodici trava? B) embrionska vrea
A) vladac C) klica

202
_________________________________________________________________________ Pitanja

D) peludna mjeinica B) proteina i nukleinske kiseline

E) plodnica C) proteina i masti
D) lipida i organskih kationa
E) lipida i nukleinskih kiselina
490. Ostatke kukovlja u kita ubrajamo u: 496. Bakterije sadre:
A) atavizme A) DNA i RNA
B) zakraljale rudimentarne organe B) samo DNA
C) prijelazne oblike C) nekad DNA, nekad RNA
D) prilagodbe na ivot u vodi D) samo dvolananu RNA
E) nita od navedenog nije tono E) samo RNA

491. Najvaniji inilac u postanku vrsta je: 497. Vegetacija je:

A) genska snaga A) popis ivotinjskih vrsta nekog podruja
B) mutacija B) skup biljnih zajednica nekog podruja
C) divergencija C) popis biljnih vrsta nekog podruja
D) prekobrojno potomstvo D) skup endeminih biljaka nekog
E) varijabilnost podruja
E) flora i fauna nekog podruja
492. Rast biljke u debljinu ostvaruje se
diobom stanica 498. Organel prisutan u animalnoj stanici,
A) epiderme a nije zastupljen u biljnoj stanici je:
B) parenhima A) jezgrica
C) felogena B) centriol
D) floema C) vakuola
E) kambija D) mitohondrij
E) kloroplast
493. RNA moe biti izvor genetikih in-
formacija kod: 499. Svjetlosna energija apsorbirana tije-
A) mikoplazma kom fotosinteze pohranjuje se u:
B) priona A) klorofilu
C) bakterija B) karotenoidima
D) virusa C) ATP i ugljikohidratima
E) alga D) NADPH2
E) vodi
494. Uzronici biljnih bolesti, viroidi, gra-
eni su od: 500. Katabolizam je:
A) proteina A) podraaj koji izaziva osjet boli
B) RNA i proteina B) reakcija u kojoj se oslobaaju kationi
C) RNA C) razgradnja veih molekula u manje
D) DNA jedinice
E) DNA i proteina D) sinonim za stanino disanje
E) sintetiki proces
495. Najjednostavniji virusi izgraeni su
od: 501. Fototropno svijanje klice uzrokovano
A) lipida je:
A) djelovanjem sile tee

203
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

B) razlikama u sadraju kroba izmeu B) hipotalamusu

gornjeg i donjeg dijela
C) prejakim osvjetljavanjem
D) promjenom turgora na osvjetljenoj
strani
E) razlikama u sadraju hormona izmeu
osvjetljene i zasjenjene strane
502. Nitrifikacijske bakterije su kemosin-
tetske bakterije koje:
A) razgrauju organske spojeve uginulih
organizama
B) su uzronici brojnih bolesti
C) dobivaju energiju oksidacijom organ-
skih spojeva
D) oksidiraju amonijak u nitrit
E) veu duik iz zraka
503. Kriptorhizam je:
A) prilagodba biljaka na hladna stanita
B) razvoj adventivnog korjenja u kritosje-
menjaa
C) zadravanje sjemenika u trbunoj up- nom
ljini
D) vrsta hemofilije
E) suenje poroajnog kanala
C) adenohipofizi
D) nadbubrenoj lijezdi
E) neurohipofizi
507. Centri za regulaciju tjelesne tempe-
rature nalaze se u:
A) termoreceptorima koe
B) hipotaalamusu
C) stijenkama krvnih ila
D) kori velikog mozga
E) titnjai
508. Koacervatne kapljice su:
A) koloidne kapljice s opnom koje nastaju
otapanjem nekih organskih spojeva u vodi
uz dodatak razliitih soli
B) agregati aminokiselina nastali suhim
zagrijavanjem
C) prve ive stanice
D) kapljice lipida i proteina
E) koloidne kapljice s vrstom membra-
Pitanja s dva tona odgovora

504. Bulbili su: 509. Olistala biljka paprati je:

A) rasplodni pupovi A) diploidna generacija
B) spore gljiva B) haploidna generacija
C) mlade lukovice C) gametofit
D) organeli u biljnim stanicama D) sporofit
E) vrste gomolja E) sporangij

505. Od polisaharida u ivotinjskim orga- 510. Zatiene vrste naeg podruja su:
nizmima dolazi: A) vidra
A) krob B) podbjel
B) fruktoza C) potajnica
C) glukoza D) obina kockavica
D) glikogen E) bizamski takor
E) laktoza
512. Koje se od navedenih tvrdnji odnose
506. Pubertet zapoinje luenjem neurose- na populaciju?
kretornih tvari i hormona u: A) sastoji se od jedinki razliitih vrsta koje
A) titnjai naseljavaju isto podruje

204
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) sastoji se od jedinki iste vrste koje su A) monocit

prostorno izolirane B) trombocit
C) sastoji se od jedinki iste vrste koje C) eozinofil
nadeljavaju odreeni prostor D) neutrofil
D) skup jedinki povezanih prehrambenim E) bazofil
lancima
E) skup jedinki ija je genetska osnova za- 518. Pomou albumina u krvi se moe tra-
jednika i u stalnoj je meusobnoj razmje- nsportirati:
ni A) eljezo
B) tiroksin
513. Od navedenih endokrinih lijezda sa- C) vitamin C
mo su dvije s unutarnjim i vanjskim izlui- D) fibrin
vanjem E) holesterol
A) guteraa
B) titna lijezda 519. Probavne enzime ne izluuje:
C) spolna lijezda A) eludac
D) nadbubrena lijezda B) taanko crijevo
E) hipofiza C) jetra
514. Brzinu reakcije u stanici reguliraju D) guteraa
sljedei spojevi:
A) ugljikovodici 520. Voda koju izluujemo u mokrai pot-
B) enzimi jee od:
C) ugljikohidrati A) tekuine koju pijemo
D) masti B) hrane koju jedemo
E) hormoni C) metabolikih procesa
D) A+B
E) A+B+C
Pitanja s jednim tonim odgovorom
521. U ljudskom organizmu prvo se po-
515. Najproduktivniji ekosistem je: mu probavljati:
A) obradivo tlo A) masti
B) listopadne ume B) proteini
C) jezero C) krob
D) zapadni Atlantik D) fosfolipidi
516. Prema Haeckelovoj hipotezi o podri- E) nukleinske kiseline
jetlu (metazoa) viestaninih organizama, F) celuloza
viestanine ivotinje razvile su se iz:
A) biaa 522. Ciklus limunske kiseline ili Krebsov
B) volvoksa ciklus je:
C) organizma koji se razvio udruivanjem A) prva faza disanja koja se odvija u cito-
veeg broja jednostaninih biaa plazmi
D) trepetljikaa B) proces u kojemu se iz 1 mola glukoze
oslobodi energija 1254 kJ
517. Koja je od navedenih stanica agra-
nularni leukocit?

205
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

C) dio aerobne respiracije u kojem se A) dolazi do izraaja u malim populacija-

pirogroana kiselina razlae u molekule ma
ugljik(IV)-oksida i atome vodika B) dominantni geni se bre ire
D) dio anaerobne respiracije kojom se C) recesivni geni se mogu izgubiti ili pro-
oslobaa 25 % energije pohranjeno u 1 iriti
molu glukoze D) znaajna je za veliki otvoren skup po-
E) proces koji oslobaa energiju iz pulacija
produkata oksidativne fosforilacije
527. Koje su od navedenih tvrdnji tone:
523. Lipidi u biolokim membranama ine A) najslabiju mo regeneracije imaju pri-
dvosloj zato jer: mitivne ivotinje
A) su to molekule dipolna karaktera kao i B) najslabiju mo regeneracije imaju od-
voda vedene ivotinje
B) su na jednom kraju pozitivno, a na dru- C) sposobnost regeneracije je manja u
gom kraju negativno nabijeni ivotinja na viem stupnju razvoja
C) se povezuju s bjelanevinama koje ih D) sposobnost regeneracije je manja u
pravilno orjentiraju ivotinja na niem stupnju razvoja
D) su izgraeni od ugljika, vodika, kisika i
fosfata 528. U oligomeria spadaju:
E) je jedan kraj molekule hidrofilan, a dru- A) trp
gi hidrofoban B) peripatus
C) zmijaa
D) volak
Pitanja s dva tona odgovora
529. Zajedniko mahovinama i papratnja-
524. Veina vode koju biljka prima: ama su:
A) cijepa se tijekom fotosinteze i slui kao A) sporogoni
izvor elektrona i vodika B) spore
B) gubi se stomatalnom transpiracijom C) anteridiji
C) apsorbiraju stanice tijekom produnog D) sorusi
rasta E) sorediji
D) ulazi u korijen iz tla osmozom F) protaliji
E) ugrauje se neposredno u organski ma- G) protoneme
terijal H) plazmodiji

525. Molekulu RNA ini razliitom od 530. Homeotermni organizam je:

molekule DNA: A) morski jeinac
A) eer riboza B) aligator
B) fosfat C) aran
C) baza uracil D) imi
D) baza timin E) dadevnjak
E) nita od navedenog nije tono F) pingvin

526. Genetska snaga ili genetska sluaj- 531. Polumjeseasti zalisci nalaze se iz-
nost: meu:
A) lijeve pretklijetke i klijetke

206
_________________________________________________________________________ Pitanja

B) lijeve klijetke i aorte E) __ uljana repica

C) desne pretklijetke i klijetke
D) desne klijetke i plune arterije 1. prodica rua
532. Izluivanje mlijeka prilikom dojenja 2. prodica krstaice
potie: 3. prodica abnjaka
A) estrogen 4. prodica lepirnjaa
B) prolaktin 5. prodica usnjae
C) progesteron
D) oksitocin 536. Uz ime biljke u gornjem stupcu upii
broj koji je napisan ispred dijela kojim se
ta biljka vegetativno razmnoava.
Pitanja s povezivanjem odgovora A) __ magnolija
B) __ lukoviasta reuha
533. Uz pojmove u gornjem stupcu na pra- C) __ perunika
znu crtu upii broj iz donjeg stupca uz koji D) __ begonija
je naveden odgovarajui opis!
A) __ oogeneza 1. rizom
B) __ spermalna stanica 2. povaljenica
C) __ speramtogeneza 3. list
D) __ gametogeneza 4. bulbil

537. Uz naziv ovjekovih predaka u gor-

1. postanak spermija
2. stvaranje spolnih stanica
3. muka spolna stanica
4. postanak jajnih stanica
534. Uz nazive ivotinja u gornjem stupcu
na praznu crtu upii broj iz donjeg stupca
uz koji je napisan nain razmnoavanja.
A) __ tuljan
B) __ skakavac
C) __ aran
D) __ hrut
1. ima vanjsku oplodnju
2. ima potpunu preobrazbu
3. koti ive mlade
4. ima nepotpunu preobrazbu
njem stupcu upii broj ispred navedenog
vremena kada su ivjeli.
A) __ kromanjonski ovjek
B) __ ramapitekus
C) __ australopitekus
1. prije 15 milijuna godina
2. prije 30-40 tisua godina
3. prije 500 tisua godina
Pitanja kojima treba upisati odgovore
538. Imela je poluparazit jer od svog do-
madara prima vodu s mineralnim tvarima
pomou __________.

535. Uz ime biljke u gornjem stupcu upii 539. Populaciju ine jedinke iste vrste koje
broj koji je napisan uz naziv porodice ko- ive na istom prostoru i meusobno su
joj odreena biljka pripada. povezane __________.
A) __ kukurijek
B) __ glog
Pitanja s jednim tonim odgovorom
C) __ soja
D) __ livadna kadulja 540. Fotosinteza je proces

207
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
A) kojim oznaavamo sve kemijske sinte-
ze na svjetlosti
B) koji se zbiva u kromoplastima biljne
stanice
C) kojim se iz organskih tvari oslobaa
kisik
D) kojim se Suneva svjetlost pretvara u
kvantume energije
E) kojim se svjetlosna energija pretvara u
kemijsku
541. Koja od navedenih ivotinja je dvo-
spolac i nema organa za disanje ni proba-
vila ni krvotoka
A) gujavica
B) hobotnica
C) hidra
D) trakavica
542. Koja je izjava o peludnom zrncu pog-
rena?
A) Peludna zrnaca nastaju u peludnicama.
B) Mejozom se u peludnim zrncima razvi-
ja muki gametofit.
C) Prodor peludne mjeinice u embrionsku
vreu omoguuje oplodnju.
D) Nakon opraivanja vegetativna stanica
razvija se u peludnu mjeinicu.
543. Glavonoci su najrazvijenija skupina
mekuaca. Koja se od navedenih osobina
ne odnosi na glavonoce?
A) imaju vrlo razvijen mozak
B) graa oka im je slina kraljenjacima
C) imaju razvijen krvoilni sustav
D) dvospolci su
544. Kemosintetske bakterije dobivaju en-
ergiju za asimilaciju ugljik(IV)-oksida
A) pomou bakterioklorofila
B) apsorpcijom UV-zraka
C) apsorpcijom infracrvenih zraka
D) oksidacijom organskih spojeva
E) oksidacijom anorganskih spojeva
208
545. U uvjetima bez kisika kvasci dolaze
do energije za ivotne procese
A) vrenjem
B) trulenjem
C) eksplozivnim oslobaanjem toplinske
energije
D) ciklusom limunske kiseline
E) kemosintetski
546. Pri klijanju sjemenke penice u aleu-
ronskom sloju pod utjecajem hormona do-
gaa se sljedee:
A) enzim amilaza razgrauje krob
B) hormoni auksini i citokinini potiu dio-
bu stanica
C) enzimi proteaze razgrauju priuvne
bjelanevine
D) razgradnja aleuronskog sloja bakterija-
ma uvjetuje klijanje
Pitanja s dva ili vie tonih odgovora
547. etverodjelno srce (dvije klijetke i
dvije predklijetke) imaju sljedee ivoti-
nje:
A) pastrva
B) ovjeje ribica
C) krokodil
D) grlica
E) klokan
F) stonoga
548. Iz 12 spermatogonija, odnosno 12
primarnih spermatocita razvit e se
A) 48 sekundarnih spermatocita
B) 24 spermatide i 48 spermija
C) 48 spermija
D) 12 spermija
E) 24 sekundarne spermatocite
F) 48 sekundarnih spermatocita
549. U molekuli crvenog pigmenta hemi-
globina dolazi do vezanja
A) kisika za aljezo
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) ugljik(IV)-oksida za eljezo
C) kisika za bjelanevinasti (globinski) dio
molekule
D) kisika za eljezo i bjelanevinasti (glo-
binski) dio molekule
E) ugljik(IV)-oksida bjelanevinasti (glo-
binski) dio molekule
550. Radom sranog miia usmjerava se
A) venska krv iz desne klijetke plunim
arterijama u plua
B) arterijska krv iz plua plunom venom
u lijevu pretklijetku
C) venska krv iz desne klijetke plunom
venom u plua
D) arterijska krv iz plua plunim arteri-
jama u lijevu pretklijetku
E) venska krv iz tijela plunom venom u
desnu pretklijetku
551. Svaki prethodni lan mesojed u hra-
nidbenom lancu u pravilu je
A) manji od sljedeeg
B) vei od sljedeeg
C) brojniji od sljedeeg
D) ima manju ukupnu biomasu
E) ima manju ukupnu energiju
552. Otvaranje i zatvaranje pui na listu
ovisi o sljedeim dogaajima:
A) fotosintezi i porastu sadraja eera u
svim epidermskim stanicama
B) fotosintezi i porastu sadraja eera u
stanicama zapornicama
C) povienju osmotskog tlaka u stanicama
zapornicama
D) ualenju vode u zapornice bubrenjem i
kapilarnou
E) primanju vod etranspiracijom
553. Podraavanje receptorskog dijela
neurona ima za posljedicu
A) ulaenje kalija u stanicu
B) ulaenje neurohormona u stanicu
C) uspostavu pozitivnog elektrinog nabo-
ja u stanici
D) oslobaanje neurohormona u meuneu-
ronski prostor
E) uspostavu negativnog elektrinog nabo-
ja u stanici
F) oslobaanje auksina u meuneuronski
prostor
G) ulaenje natrija u stanicu
Pitanja kojima treba upisati odgovor
554. Sadnice hrasta sade se na razmaku od
4 m. Koliko se sadnica moe posaditi u
ravan niz na zemljite duine 80 m?
__________.
555. U neprozirnoj vrei nalazi se 12
ruinih cvjetova, od toga se po dva cvijeta
crvene, bijele, ute, ruiaste, ljubiaste i
naranaste boje. Koliko cvijetova treba
izvaditi iz vree da bi se sigurno izvadile
najmanje dvije rue jednake boje?
_________.
556. etiri prijatelja biologa: mikrobiolog,
ekolog, genetiar i zoolog pomau si u
znanstvenom radu.
1. Boo i Vlado pomagali su zologu
2. Ivo, genetiar i mikrobiolog pomagali
su Juri
3. Genetiar je pomagao Boi, a zoolog
Juri
to su po specijalnosti Jura, Boo, Ivo i
Vlado?
Jura je __________.
Boo je __________.
Ivo je __________.
Vlado je __________.
Pitanja s jednim tonim odgovorom
557. Partenogeneza je:
A) stapanje spermija s jajnom stanicom
B) razvoj jedinke iz neoploene jajne sta-
nice
C) razvoj spolnog partnera
209
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

D) vanjska oplodnja 563. Sintezu i luenje spolnih hormona in-

E) unutarnja oplodnja duciraju:
558. Probava bjelanevina (proteina) poi- A) tireotropni hormon
nje u: B) gonadotropni hormon
A) ustima C) ACTH
B) jednjaku
C) elucu 564. Fosilni ostaci junog praovjeka
D) tankome crijevu (australopitekusa) naeni su u:
A) zapadnoj Australiji
559. U posudi s vodom postavljena su dva B) junoj Aziji
osmometra, s oznakom A i B. Osmometar C) istonoj i junoj Africi
A sadri otopinu eera koncentracije 1 D) junoj Europi
mol/L, a B otopinu kuhinjske soli iste
koncentracije. Osmotski tlak
A) jednak je u oba osmometra Pitanja s dva tona odgovora
B) 4 puta vii je u A nego B
C) 2 puta vii je u A nego B 565. Otrovne gljive su
D) u A iznosi vrijednosti tlaka u B A) vrganj
E) u B iznosi vrijednosti tlaka u A B) blagva
C) pupavka
560. Metodom antibiograma utvruje se: D) rujnica
A) najdjelotvorniji antibiotik za ljijeenje E) muhara
virusnih infekcija
B) nove lijekove protiv gripe 566. Lie zimi otpada
C) nove lijekove protiv AIDS-a A) boru
D) najdjelotvorniji antibiotik po najmanjoj B) ariu
zoni inhibicije rasta bakterija C) bukvi
E) najdjelotvorniji antibiotik po najveoj D) tisi
zoni inhibicije rasta bakterija E) omoriki
561. Koji od navedenih organa ima klju- 567. Koja je tvrdnja tona?
nu ulogu u odravanju stalnog volumena A) Svi svitkovci imaju barem zaetak plu-
tjelesnih tekuina? a.
A) jetra B) Svi svitkovci imaju krne pukotine na
B) slezena prednjem dijelu crijeva i svitak na lenoj
C) bubreg strani tijela, barem tijekom embrionalnog
D) mii razvoja.
C) Platenjaci i svitkoglavci nemaju kra-
562. Od tri metabolika segmenta razgrad- ljenicu.
nje glukoze jedan je anaeroban: D) Platenjaci i svitkoglavci nemaju svi-
A) glikoliza tak, ali imaju kraljenicu.
B) Krebsov ciklus E) U svitkovce ubrajamo kopljau i iro-
C) oksidativna fosforilacija glavce.

210
_________________________________________________________________________ Pitanja

568. Meu navedenim lijezdama endo- F) nemogunost klijanja sjemenke uzroko-

krine su: vana unutarnjim imbenicima
A) slinovnice
B) hipofiza 573. Kljunai i tobolari:
C) znojnice A) nesu jaja
D) lojnice B) su aplacentalni sisavci
E) titnja C) nose mlade u tobolcu
F) jetra D) hrane mladunad mlijekom koje se
stvara u mlijenim lijezdama majke
569. Hormon inzulin: E) su fosili
A) pospjeuje ulazak glukoze u stanice F) su placentalni sisavci
B) olakava izlazak glukoze iz stanica
C) pospjeuje sintezu glikogena u stanica- 574. U biocenozama saprofagi se harane:
ma jetre A) ivim algama
D) pospjeuje razgradnju glikogena (gli- B) uginulim biljnim dijelovima
kogenolizu) u stanicama C) bakterijama
D) algama i bakterijama koje ive u moru
570. Koje od navedenih tvari nazivamo E) ivotinjskim leinama
spolnim hormonima?
A) tiroksin 575. Meu nacionalne parkove Hrvatske
B) oksitocin ubrajamo:
C) adrenalin A) Malostonski zaljev
D) kortizol B) otok Lokrum
E) estrogen C) Risnjak
F) progesteron D) Kopaki rit
E) otok Bievo s Modrom spiljom
571. U procesu fotosinteze: F) dio otoka Mljeta
A) dolazi do oksidacije CO2
B) toplina Sunca pobuuje molekule klo- 576. Mjerilo gustoe populacija je:
rofila A) odnos izmeu malaih i starijih la-
C) se dio Suneve energije vee i pretvara nova populacije
u kemijsku energiju B) odnos spolova u populaciji
D) Suneva svjetlost oksidira NADPH2 C) broj jedinki neke vrste na odreenom
E) Suneva svjetlost razlae molekule prostoru
vode D) broj enskih jedinki neke vrste u zajed-
F) sve sinteze ovise izravno o svjetlosti nici
E) ukupna biomasa neke vrste na nekom
572. Dormancija je prostoru
A) bolest spavanja
B) uzrokovana nedostatkom vitamina C 577. U ciklusu kruenja duika u biosferi,
C) nemogunost klijanja sjemenke zbog duik iz zraka mogu vezati:
nedostatka vlage A) nitrifikacijske bakterije
D) razdoblje mirovanja kada sjemenka ne B) denitrifikacijske bakterije
moe proklijati C) duikove bakterije
E) bolest koju prenosi muha ce-ce D) patogene bakterije

211
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

E) modrozelene alge Pitanja s jednim tonim odgovorom

F) djetelina
583. Gametofit je vei od sporofita kod:
A) heterospornih papratnjaa
B) mahovina
C) golosjemenjae ginka
Pitanja kojima treba upisati odgovore D) kritosjemenjaa

578. Genetiar i zoolog imali su jednak 584. Lena modina se nalazi

broj vinskih muica. Genetiar je planirao A) ispod svitka
pokus te mu je zoolog dao 880 muica. Za B) iznad svitka
koliko je vei broj muica kojima sada ras- C) unutar svitka
polae genetiar od onog koji je preostao D) ispod krnog drijela
zoologu?
__________ 585. Koliki je ukupni udarni volumen srca
u mililitrima ako srce kuca 1 sat, 20 minu-
579. U kavezu ima 20 mieva, od toga su ta i 30 sekundi:
polovica enke. Koliko najmanje mieva A) 2.94106
treba nasumce prebaciti u novi kavez ako B) 2.94105
se ele dobiti potomci? C) 3.9445105
__________ D) 3.9445106
E) 9.8106
580. Gubari su napali umu i svakim
danom bilo je dvostruko vie zaraenog 586. Unutranju oplodnju imaju:
drvea nego dan ranije. Za sedam dana A) svi kraljenjaci
cijela uma bila je zaraena. Za koliko je B) kukci
dana bilo zaraeno pola ume? C) jeinci
_________ D) meduze

581. U jednom polinukleotidnom lancu 587. U pauka krstaa predljive lijezde se

dvolanane molekule DNA brojevni udio otvaraju na
pojedinih baza je: x(G) = 20 %, x(A) = 35 A) helicerama (klijetima)
%, x(C) = 24 %, x(T) = 21 %, to znai da B) nogama za hodanje
je sastav drugog lanca sljedei: C) stranjem dijelu tijela
x(G) __________ % D) alcu
x(A) __________ %
x(C) __________ % 588. U regulaciji koncentracije natrija pu-
x(T) __________ % tem bubreega sudjeluje:
A) aldosteron
582. Upii brojeve koji nedostaju: B) antidiuretiki hormon
A) 2, 5, 10, 17, __, 37 C) kortizon
B) 2, 8, 18, 32, __, 72 D) kortizol
C) 0, 3, 8, 15, 24, __ E) tiroksin
D) 2, 3, 5, __, 12, __
589. U proksimalnom (silaznom) tubulu
bubrega resorbira se:

212
_________________________________________________________________________ Pitanja
A) ukupna koliina fruktoze
B) ukupna koliina glukoze
C) ukupna koliina saharoze
D) ukupna koliina maltoze
E) ukupna koliina inulina
590. U kambriju su na Zemlji ivjele
A) bakterije, alge, papratnjae i vodeni
beskraljenjaci
B) bakterije, alge, papratnjae, vodeni
beskraljenjaci i primitivne ribe
C) bakterije, alge i vodeni beskraljenjaci
D) bakterije, alge, gljive, papratnjae, vo-
deni beskraljenjaci, primitivne ribe i prvi
kopneni kraljenjaci
591. Neurohormoni ili neurotransmiseri su
spojevi koji se
A) veu za eksitacijske receptore neurona
u kojem nastaju
B) veu za inhibicijske receptore neurona
u kojem nastaju
C) veu za eksitacijske mjehurie
D) veu na specifine receptore narednog
neurona
E) veu na specifine receptore istog neu-
rona
592. Hidatode su lijezde za
A) izluivanje vodene pare
B) izluivanje vode
C) izluivanje sluzi
D) primanje vode
E) primanje sluzi
593. U procesu glikolize od jedne moleku-
le glukoze nastaju
A) dvije molekule jabune kiseline i 2
ATP-a
B) etiri molekule jabune kiseline i 4
ATP-a
C) dvije molekule pirogroane kiseline i
2 ATP-a
D) etiri molekule pirogroane kiseline i
2 ATP-a
E) dvije molekule pirogroane kiseline i
jedna molekula jabune kiseline
594. ovjek se moe zaraziti trihinom ako
A) jede neoprano voe i povre oneie-
no zrelim jajima trihine
B) pojede trihinom zaraeno meso
C) pije vodu oneienu zrelim jajima
trihine
D) ga ubode trihinom zaraeni komarac
595. Ako je kod u genu za protein
ATGGGATGACCA, onda pri sintezi pro-
teina ribosomu redom pristupaju tRNA sa
sljedeim antikodima:
A) CCA, UGA, GGA, AUG
B) AUG, GGA, UGA, CCA
C) ATG, GGA, TGA, CCA
D) UAC, CCU, ACU, GGU
E) TAC, CCU, ACT, GGT
Pitanja s dva tona odgovora
596. Kod navedenih hranidbenih lanaca u
ekosustavima nije mogu:
A) u moru planktonska alga planktonski
rai punoglavac skua morska ma-
ka
B) u jezeru planktonska alga planktonski
rai riba ukljeva riba pastrva vidra
C) u moru bakterije koljka hobotnica
D) na kopnu trava skakavac zec ris
E) na kopnu biljni plodovi umski mi
kobac
597. Infekciju virusom HIV, uzronikom
SIDE, karakterizira:
A) poveanje broja leukocita (leukemija)
B) propadanje limfocita zbog umnaanja
virusa u njima
C) pojava oportunistikih infekcija
D) virus ne pobuuje nastajanje specifi-
nih protutijela
213
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

E) zaraza se ustanovljava samo elektron-
skim mikroskopom
F) osobe bez simptoma bolesti nisu preno-
sioci virusa
598. Smreku prepoznajemo po sljedeim
morfolokim karakteristikama:
A) iglice su duge do 5 cm i dre se u pa-
rovima
B) iglice su plosnate i tupe s dvije bijele
usporedne pruge na donjoj strani
C) iglice su etverouglaste i na vrhu ilja-
ste
D) iglice su poredane okolo itave gran-
ice
E) eeri stoje uspravno i ne otpadaju cije-
li
F) kronja je nepravilnog oblika
C) razvoj vee brojnosti vrsta s malim bro-
jem jedinki
D) smanjenje primarne organske proiz-
vodnje
E) smanjenje sekundarne organske proiz-
vodnje
602. Karakteristike bakterija su:
A) razmnoavaju se sporama
B) vide se samo elektronskim mikrosko-
pom
C) ne mogu se uzgajati na umjetnim hra-
njivim podlagama
D) neke fotosintezom stvaraju organske
spojeve
E) iz zraka veu kisik i njime obogauju
tlo
F) po organizaciji stanice pripadaju proka-
riotima

599. U karakteristike jednosupnica ubraja-

mo: Pitanja kojima treba upisati odgovore
A) upavo krijenje
B) ile u stabljici poredane u krugu 603. Najmanji uzronici bolesti su
C) peterolani prsten __________ i __________.
D) rast u debljinu
E) usporedne glavne ile u listu 604. Organomotorna gibanja iji je smjer
F) etverolani cvijet neovisan o smjeru izvora podraaja i odre-
en samo graom organa zovu se:
600. Dvije od navedenih bolesti uzroko- __________.
vane su bakterijama:
A) djeja paraliza 605. Kratkovidna ena crne kose, iji je
B) bjesnoa otac plavokos, ima plave oi. Kratkovidan
C) mumps mukarac, ija je majka normalnog vida,
D) gripa ima plavu kosu i smee oi. Ako je vjero
E) encefalitis jatnost da njihovo dijete vidi normalno
F) tuberkuloza 1:4, a ima vjerojatnost da ima smee oi
G) sifilis 1:2, kolika je vjerojatnost da uz normalan
vid i smee oi ima jo i plavu kosu?
601. Unos veih koliina otpadnih raz- (Napomena: kratkovidnost je dominantna
gradljivih organskih tvari u jezerski eko- osobina, a boja kose i oiju odreena je
sustav izazvat e: veim brojem gena, no moemo rei da su
A) bujniji razvoj alga i poveanje kon- tamna kosa i smee oi dominantne
centracije kisika u povrinskim slojevima osobine)
B) nedostatak kisika u pridnenim slojevi- __________.
ma

214
Pitanja otvorenog tipa

606. Slika prikazuje molekulu kojoj nedostaje sredinji element.

606.1. Upiite na slici simbol kemijskog elementa koji nedostaje.

606.2. Kojoj skupini organskih spojeva pripada molekula na slici?
606.3. Kako se zove veza kojom se meusobno povezuju takve molekule?
606.4. Kako se naziva polimer sastavljen od mnogo takvih molekula?

607. Bakterije se u povoljnim uvjetima razmnoavaju velikom brzinom.

607.1. Koliko e bakterijskih stanica nastati od jedne bakterije nakon triju
uzastopnih dioba?
607.2. Kakve su bakterije nastale diobom od jedne ishodine?
607.3. A. B. C. D. E.

Bakterija Diplococcus pneumoniae uzrokuje upalu plua. Na slici zaokrui slovo

odgovarajueg oblika ove bakterije.
607.4. U vodi koju smo uzeli iz oblinjeg potoka otkrili smo prisutnost bakterije
Escherichia coli. O kakvoj vrsti oneienja govorimo u tom sluaju?

215
608. Slike od 4. do 7. prikazuju cvjetove i cvatove.

608.1. Cvat je prikazan na slici/slikama?

608.2. to je cvat?
608.3. Koja slika prikazuje zatienu biljku i kako se biljka zove?
608.4. Navedite etiri glavna dijela cvijeta.

609. Slika prikazuje rodoslovno stablo svitkovaca.

216
609.1. Napiite imena glavnih skupina prikazanih svitkovaca.
609.2. Navedite dvije zajednike osobine svitkovaca.
609.3. Iz kojih su se peraja vodenih kraljenjaka razvile noge kopnenih
kraljenjaka?
609.4. Koji od svitkovaca prikazanih na slici imaju amnion i zato?

610. Slika prikazuje dini sustav.

610.1. Imenujte dijelove dinog sustava oznaene slovima A, B i C

610.2. Zbog ega CO2 izlazi iz kapilarne krvi u alveole?
610.3. Navedite dvije uloge dinog epitela.
610.4. Imenujte strukturu koja je na slici oznaena slovom D i navedite njezinu
ulogu u disanju.

611. Slika prikazuje shematski prikaz grae eukariotske stanice.

217
611.1. Prikazuje li slika ivotinjsku ili biljnu stanicu? Po emu to zakljuujete?
611.2. Koji je organel na slici oznaen slovom A? Koja je njegova uloga?
611.3. Kako se zovu mjehurii koji sadre probavne enzime i na kojem organelu
nastaju?
611.4. Navedite tri osobine koje su zajednike mitohondrijima i plastidima.

612. Slika prikazuje bakteriju.

612.1. Koji tip stanice imaju bakterije?

612.2. Po emu to zakljuujete? Navedite jedan razlog.
612.3. Kako se naziva genetiki materijal bakterijske stanice koji je na slici
oznaen slovom A?
612.4. Koja molekula ini genetiki materijal bakterijske stanice?

613. Slika prikazuje grau plodita gljiva.

218
613.1. Kojoj skupini gljiva pripada plodite oznaeno slovom A, a kojoj plodite
oznaeno slovom B?
613.2. Navedite dvije osobine gljiva po kojima su sline ivotinjama.
613.3. Zbog ega dolazi do dizanja tijesta pod utjecajem kvaevih gljivica?
613.4. Koje gljivice proizvode antibiotike i koja je svrha primjene antibiotika?

614. Slika prikazuje shematski prikaz grae srca.

614.1. Koja je krvna ila oznaena na slici slovom A i koju krv provodi?
614.2. Koja srana komora ima najdeblju miinu stijenku? Objasnite zato?
614.3. Objasnite koja je uloga sranih zalistaka.
614.4. Objasnite kako se uznapredovala arteroskleroza odraava na vrijednosti
krvnog tlaka.

615. Slika prikazuje list i detalj njegova presjeka.

219
615.1. prikazuje li slika list jednosupnice ili dvosupnice? Po emu to zakljuujete?
615.2. Kako se naziva tkivo lista koje se nalazi ispod gornje epiderme i koja mu je
uloga?
615.3. Navedite dvije vane uloge pui.
615.4. Koje tvari provode ile lista?

616. Slika prikazuje vinsku muicu.

616.1. Na slici oznaite strjelicama tri glavna dijela od kojih se sastoji tijelo kukca.
Na svakoj strjelici napiite njegov naziv.
616.2. Navedite prilagodbe u razmnoavanju kukaca za ivot na kopnu.
616.3. Koji organski spoj sudjeluje u izgradnji oklopa kukaca?
616.4. Po emu se nepotpuna preobrazba kukaca razlikuje od potpune?

617. Slika prikazuje ljudski jezik.

617.1. Na slici na prazne crte upiite okusna podruja: slano, slatko, gorko i kiselo.
220
617.2. Navedite jo dvije uloge jezika osim osjetilne.
617.3. U koju skupinu receptora pripadaju osjetilna tjeleca za okus?
617.4. Kojoj skupini kraljenjaka jezik pomae u sakupljanju mirisa?

618. Glikoliza je metaboliki proces zajedniki svim ivim biima.

618.1. U kojem se dijelu stanice dogaa glikoliza?
618.2. Koja je poetna molekula u tom procesu, a koja molekula nastaje tim
procesom?
618.3. Koji se proces nastavlja na glikolizu u aerobnim uvjetima?
618.4. Koja je uloga glikolize u metabolizmu stanice?

619. U nastavi biologije ispituju se svojstva kroba u razliitim namirnicama.

619.1. Navedite dvije namirnice u kojima smo mogli dokazati krob.

619.2. Koji enzim iz sline razgrauje krob?
619.3. Zaokruite na slici osnovnu graevnu jedinicu kroba.
619.4. Kako se naziva osnovna graevna jedinica kroba?

620. Slika prikazuje stanicu euglene.

221
620.1. Koji je organel na slici oznaen slovom F? Koja je njegova uloga?
620.2. Gdje je vea vjerojatnost za pronalazak euglene, u isto vodi ili u vodi
optereenoj organskim tvarima? Objasnite zato?
620.3. Moe li euglena ivjeti bez steljivog mjehuria (kontraktilne vakuole)?
Objasnite zato?
620.4. Objasnite koje je znaenje prabiaa u tumaenju evolucije ivoga svijeta.

621. Na slici slovima A, B, C i D oznaeni su sastojci ljudske krvi.

621.1. Koja su krvna tjeleca na slici oznaena slovom D?

621.2. Koja je uloga tjeleaca oznaenih slovom D?
621.3. Koja krvna tjeleca odstupaju brojnou ili strukturom kod osobe koja je
anemina?
621.4. Koje je najvanije krvotvorno tkivo ovjeka?

622. Slika prikazuje kloroplast.

622.1. Koje eukariotske stanice sadre kloroplast?

222
622.2. Koji se proces dogaa u kloroplastima?
622.3. Kako se naziva dio kloroplasta oznaen slovom A?
622.4. Iz ega su se prema teoriji o endosimbiozi, razvili kloroplasti?

623. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

623.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu znaajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
623.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A? Koja je njezina
uloga u mitozi?
623.3. to je kariotip?
623.4. Jednom reenicom objasni koja je uloga mitoze u ivim biima.

223
624. Slika prikazuje pet carstava ivih bia.

624.1. Navedite imena carstava sa slike.

624.2. Kojim su slovom oznaeni prokariotski organizmi?
624.3. Kako se naziva osnovna taksonomska (sistematska) kategorija?
624.4. Navedite po jednog predstavnika iz svakog prikazanog carstva.

625. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u likvoru bolesnika. Bolesnik se

lijeio antibioticima. Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

224
625.1. Kojeg je dana poeo djelovati antibiotik?
625.2. Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u
likvoru nakon 24. dana.
625.3. Kojim e se krvnim tjelecima poveati brojnost nakon to je osoba
zaraena bakterijama?
625.4. Kako se zove znanstvenik koji je dokazao da su mikroorganizmi uzronici
zaraznih bolesti?

626. Slika prikazuje kruenje duika u prirodi.

626.1. Duik je znaajan biogeni element. Navedite jednu organsku molekulu u

koju se duik ugrauje.
626.2. Kako se naziva proces koji na slici provode bakterije oznaene slovom A?
626.3. Jednom reenicom objasnite zato mahunarke mogu rasti na tlu siromanom
duikovim spojevima?
626.4. Navedite dvije biljke mesoderke.

627. Slika prikazuje est predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobui, morsku salatu i spirogiru.
627.1. Koje dvije od prikazanih algi ive u planktonu kopnenih voda?
225
627.2. Kako se naziva alga pridolica u Jadran iz tropskih mora?
627.3. Navedite dvije zajednike osobine zelenih, smeih i crvenih algi.
627.4. Znanstvenici smatraju da su se iz drevnih zelenih algi razvile dananje
kopnene biljke. Navedite jednu osobinu koja ukazuje na njihovo zajedniko
podrijetlo.

628. Slika prikazuje organe kritosjemenjaa.

628.1. Koji od prikazanih organa pripadaju jednosupnicama?

628.2. Koja se dva tipa provodnih cijevi nalaze u provodnim ilama lista
kritosjemenjaa?

226
628.3. Navedite dvije uloge korijena.
628.4. Koja je razlika u geotropizmu korijena i stabljike?

629. Slika prikazuje predstavnike mekuaca.

629.1. Kojim je slovom oznaen najrazvijeniji mekuac na slici? Kojoj skupini

mekuaca pripada?
629.2. Kako organizam oznaen slovom C uzima hranu?
629.3. Kakvu tjelesnu simetriju ima organizam oznaen slovom B? Jednom
reenicom obrazloite svoj odgovor.
629.4. Na slikama strjelicom oznaite stopalo svakog organizma

630. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi razliitih krvnih grupa (stupci oznaeni
brojevima od 1 do 4 ) s test-serumima koji sadre anti-A, odnosno anti-B
aglutinine.

630.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak oznaen na slici brojem 1?
630.2. Koje aglutinogene sadri osoba krvne grupe 0?
630.3. Koja je krvna grupa univerzalni primatelj?
630.4. Razgradnjom kojeg spoja nastaje bilirubin?

227
631. Na shemi je nedovren prikaz razina koje rezultiraju izluivanjem spolnih
hormona u ene. Dopunite shemu tako da na prazne crte upiete pune nazive
odgovarajuih hormona.

631.1. Navedite puni naziv hormona koji oslobaa adenohipofiza a djeluje na

jajnike.
631.2. Navedite puni naziv hormona koji izluuju jajnici.
631.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?
631.4. Jednom reenicom objasnite zato propadanje utog tijela u jajniku ima za
posljedicu pojavu menstrualnog krvarenja?

632. Slika prikazuje unutarnje enske spolne organe.

228
632.1. Kojim je slovom na slici oznaen jajovod? Navedite dvije uloge jajovoda.
632.2. Kako se naziva faza menstrualnog (ovarijskoga) ciklusa u kojoj je
endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji)?
632.3. Karcinom maternice je jedan od najuestalijih karcinoma u ene. Na kojem
se dijelu maternice najee razvija? Koja je najpoznatija metoda koja doprinosi
ranomu otkrivanju ovoga oblika raka?
632.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik obolijevanja od spolno prenosivih
bolesti.

633. Slika prikazuje niz kodona na mRNA.

633.1. Navedeni niz kodona na mRNA nosi uputu za neki peptid. Uz pomo tablice
napiite redoslijed aminokiselina u tom peptidu.

633.2. Kako se naziva proces u kojem se aminokiseline povezuju u protein na

ribosomu prema redoslijedu zapisanom u mRNA?
633.3. Kako se naziva veza kojom se povezuju aminokiseline?
633.4. Kako se naziva triplet na tRNA koji je komplementaran kodonu u mRNA?

634. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na

kromosomima je naznaen poloaj alelnih gena za dvije osobine dlake neke
ivotinje. Slovo D oznaava dugu dlaku a d kratku, dok E oznaava crnu boju
dlake a e bijelu.
229
634.1. Napiite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostruenja
DNA.
634.2. Napiite sve mogue genotipove gameta koje e nastati na kraju II.
mejotike diobe ako se dogodio krosingover na nain prikazan na slici.
634.3. Kakav e biti fenotip jedinke genotipa ddEe?
634.4. Napiite genotipove gameta koje bi nastale na kraju II. mejotike diobe u
sluaju da se nije dogodio krosingover.

635. Katarina i Luka su suprunici normalne boje koe koji normalno raspoznaju
boje. Katarinin otac je daltonist i albino. Lukini roditelji su zdravi homozigoti.
Aleli za normalno razlikovanje boja (XD ) i daltonizam (Xd) su spolno vezani geni.
Aleli koji odreuju normalnu pigmentaciju koe (A) ili albinizam (a) dolaze na
jednom od parova autosoma.
635.1. Napiite genotipove Katarine i Luke.
635.2. Napiite mogue genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.
635.3. Prikaite sve mogue genotipove njihove djece za navedena svojstva,
odnosno tablicu krianja.
635.4. Kolika je vjerojatnost da navedeni brani par dobije sina daltonista koji je
istodobno i nositelj gena za albinizam ? Vjerojatnost izrazite razlomkom.

230
636. Slika prikazuje glave lisica koje ive u razliitim geografskim pojasevima.

636.1. Kojemu geografskom podruju pripadaju lisice sa slike?

Na praznu crtu upiite slovo kojim je oznaena odgovarajua lisica.
Umjereni pojas:__________
Polarni pojas: __________
Pustinjski pojas: __________
636.2. Koji abiotiki imbenik utjee na veliinu uki lisice u razliitim
podrujima?
636.3. Jednom reenicom objasnite razlike u boji krzna lisica koje ive u razliitim
geografskim podrujima.
636.4. Navedite dvije promjene u ekosustavu koje mogu dovesti do smanjenja
populacije polarnih lisica.

637. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

637.1. Koji lanovi lanca prikazanoga na slici imaju najveu biomasu i koliinu
energije a koji najmanju?
637.2. Koji je lan hranidbenog lanca mesoder i potroa drugoga reda?
231
637.3. Kod kojih se sve lanova lanca prikazanih na slici odvija sekundarna
organska proizvodnja?
637.4. Kako e se poveanje biomase fitoplanktona odraziti na biomasu svih
ostalih lanova lanca?

638. Slika A. prikazuje stanicu u trenutku kada smo je stavili u kap vode, a slika B.
istu stanicu nakon nekoliko minuta.

638.1. to se dogodilo sa stanicom dok je stajala u kapi vode (slika B.)?

638.2. Kako se naziva vrsta prijenosa kroz membranu koji prokazuje slika?
638.3. Kakva je citoplazma stanice na slici A. u odnosu na kap vode?
638.4. Jednom reenicom objasnite zbog ega se dogodila prikazana promjena.

639. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.

232
639.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu znaajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
639.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A.?
639.3. Koliko e kromosoma imati svaka stanica-ki, nastala diobom stanice koja
ima 48 kromosoma?
639.4. Jednom reenicom objasnite razliku u grai metafaznih i anafaznih
kromosoma u mitozi.

640. Slika prikazuje ivotinjsku i bakterijsku stanicu.

640.1. Navedite dvije osnovne razlike u grai prikazanih tipova stanica.

640.2. Navedite dvije zajednike strukture prokariotske i ivotinjske stanice.
640.3. Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji?
640.4. Koji se organel ivotinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz
aerobne bakterije.

233
641. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se lijeio
antibioticima. Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.

641.1. Koliko je dana prolo od infekcije do poetka djelovanja antibiotika?

641.2. Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u
urin u nakon 16. dana.
641.3. Koja je bakterija mogla izazvati ovakvu zarazu, a inae je normalni simbiont
u ljudskim crijevima?
641.4. Kako se naziva prvi antibiotik koji je koriten za lijeenje ljudi? Imenujte
znanstvenika koji ga je otkrio.

642. Slike prikazuju est predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobui, morsku salatu i spirogiru.

234
642.1. Na praznu crtu uz slova kojima su oznaene alge na slici upiite
odgovarajua imena algi.
A.______________________________ B._______________________________
C.______________________________ D._______________________________
E.______________________________ F._______________________________
642.2. Kojoj skupini algi pripadaju prikazane vrste?
642.3. Jednom reenicom objasnite koje je znaenja volvoksa za evoluciju.
642.4. Alge su znaajne za ivot u vodenim ekosustavima. Navedite dva razloga
koja podupiru ovu tvrdnju.

643. Slika prikazuje ivotni ciklus paprati.

643.1. Kako se zove nespolna generacija paprati? Kojim je slovom oznaena slici?
643.2. Kako se naziva gametofit papratnjaa?
643.3. Imaju li stanice tvorbe, koja je na slici oznaena slovom B. haploidan ili
diploidan broj kromosoma? Jednom reenicom obrazloite svoj odgovor.
643.4. Jednom reenicom objasnite zato je tijekom evolucije kopnenih biljaka
dolo do redukcije spolne generacije?

235
644. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi razliitih krvnih grupa (stupci oznaeni
brojevima od 1 do 4) s test-serumima koji sadre anti-A, odnosno anti-B aglutinine.

644.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak oznaen na slici brojem 4 i
zaokruen?
644.2. Koje aglutinine sadri osoba krvne grupa AB?
644.3. Koja se krvna grupa smatra univerzalnim davateljem?
644.4. to su po kemijskom sastavu aglutinini i aglutinogeni?

645. Slika prikazuje probavni sustav ovjeka.

236
645.1. Na slici oznaite unu vreicu. Koja je uloga ui?
645.2. Kako se naziva organ koji svoje probavne enzime izluuje u dvanaesnik?
Kojim je slovom oznaen na slici?
645.3. Koja je uloga crijevnih resica u tankome crijevu?
645.4. Koji je najei uzrok ciroze jetre u razvijenim zemljama?

646. Slika prikazuje unutarnje enske spolne organe.

646.1. Kojim je slovom na slici oznae jajnik? Navedite dvije najvanije uloge
jajnika.
646.2. Kojim je slovom na slici oznaen spolni organ u kojem se dogaa oplodnja?
Kako se naziva taj organ?
646.3. Kojim je slovom na slici oznaena maternica? Koja je uloga maternice?
646.4. Navedite tri spolne zarazne bolesti.

647. Niz baza na lancu DNA je sljedei:

647.1. Napiite niz baza na komplementarnome lancu iste molekule.

647.2. Kako se naziva enzim pomou kojega se replicira (udvostruuje) DNA?
647.3. U kojem se dijelu interfaze dogaa replikacija (udvostruenje) DNA?
647.4. Napiite niz baza na mRNA koja nastaje transkripcijom zadanoga niza:

237
648. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na
kromosomima je naznaen poloaj alelnih gena za dva svojstva neke biljke. Slovo
E oznauje crvenu boju cvijeta, a e bijelu, dok slovo F oznauje dugu stabljiku, a f
kratku.

648.1. Jednom reenicom objasnite to su homologni kromosomi.

648.2. Napiite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostruenja
DNA.
648.3. Napiite sve mogue genotipove gameta koje e nastati na kraju II.
mejotike diobe ako se dogodio krosingover na nain prikazan na slici.
648.4. Kako e izgledati fenotip sljedeeg potomka: eeFf

649. Marta i Petar su zdravi suprunici i imaju dvoje djece. Martin otac boluje od
hemofilije. Marta ima krvnu grupu AB, a Petar krvnu grupu 0. Aleli za hemofiliju
(Xh ) i normalno zgruavanje (XH) su spolno vezani geni, a krvne grupe odreuju
aleli (A,B,0) koji dolaze na jednom od parova autosoma.
649.1. Napiite genotipove Marte i Petra.
649.2. Napiite mogue genotipove gameta Marte i Petra za navedena svojstva.
649.3. Prikaite mogue genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno
tablicu krianja.
649.4. Kolika je vjerojatnost da Marta i Petar dobiju zdravoga sina krvne grupe B?

238
650. Na slikama A., B., C. oznaena su krila razliitih ivotinja.

650.1. Kako se nazivaju organi razliiti po postanku koji obavljaju slinu funkciju?
650.2. Iz kojeg tkiva/organa nastaju krila kukaca?
650.3. Iz koje su se skupine (razreda) kraljenjaka razvile dananje ptice i sisavci?
650.4. Navedite dvije osobine koje je imala praptica (Archaeopteryx), a nemaju ih
dananje ptice.

651. Slika prikazuje dva odrasla primjerka pingvina vrste A. i B.

651.1. U kojem dijelu svijeta ive prikazane vrste pingvina A. i B.? Upiite slova
na karti svijeta u dvama od ponuenih etiriju kvadratia.

239
651.2. Jednom reenicom obrazloite svoj odabir.
651.3. Koje ekoloko pravilo govori o razlozima razliitih veliina tijela srodnih
vrsta u ovisnosti o temperaturi?
651.4. Pripadaju li pingvini grebenkama ili bezgrebenkama?

652. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.

652.1. Koji su lanovi lanca na slici biljojedi a koji mesojedi?

652.2. Kako e se poveanje biomase zooplanktona odraziti na biomasu riba i
liganja?
652.3. Hoe li biomasa fitoplanktona u moru biti vea zimi ili proljee? Jednom
reenicom objasnite zato?

240
652.4. Jednom reenicom objasnite razliku izmeu primarne i sekundarne organske
proizvodnje.

653. Slika pokazuje strukturu molekule ATP-a.

653.1. Koju ulogu u stanici ima spoj prikazan na slici?

653.2. U kojem je dijelu molekule ATP-a pohranjena energija?
653.3. Navedite naziv jednoga staninog procesa u kojem nastaje ATP.
653.4. Kako se naziva stanini organel u kojem nastaje veliki broj molekula ATP-
a?

654. Slika prikazuje ivotinjsku stanicu.

241
654.1. Kako se naziva jedna stanina struktura koju ima ivotinjska, a nema biljna
stanica? Uz naziv stanine strukture upiite slovo kojim je oznaena na slici.
654.2. Navedite jedan od staninih organela u kojem se nalaze molekule DNA i
kojim je slovom oznaen na slici.
654.3. Pretpostavimo da slika prikazuje stanicu guterae. Kako se naziva stanini
organel na kojem e se sintetizirati inzulin, na slici oznaen slovom E ?
654.4. Na kojoj staninoj tvorbi nastaju lizosomi?

655. Na slici je pojednostavljen prikaz mejoze.

242
655.1. U kojoj fazi mejoze dolazi do razdvajanja homolognih kromosoma? Kojim
je slovom ta faza oznaena na slici?
655.2. Kojim je slovom na slici prikazana metafaza II.?
655.3. U kojim se spolnim organima mukaraca zbiva mejoza?
655.4. Koji je proces u profazi I. najvaniji uzrok genetike raznolikosti stanica?

656. Slika prikazuje umnoavanje virusa u bakterijskoj stanici.

656.1. Koji je virus oznaen slovom A na slici?

656.2. Pogledajte sliku i ponuenim opisima etapa u razmnoavanju pridruite
odgovarajua slova.
Vezanje virusa na povrinu bakterije:___
Sklapanje novih virusnih estica:___
656.3. Koji je najpouzdaniji nain zatite od virusnih bolesti?
656.4. Kako se nazivaju subvirusne estice koje uzrokuju bolest stoke kravlje
ludilo?

243
657. Slika prikazuje papuicu.

657.1. U koju skupinu praivotinja (Protozoa) pripadaju papuice?

657.2. Kako se naziva struktura koja ima ulogu izbacivanja suvika vode iz
papuice i kojim je slovom oznaena na slici?
657.3. Kako se naziva struktura koja obavija tijelo papuice i daje mu stalni oblik i
vrstou?
657.4. Kako se zove otac mikroskopa koji je prvi promatrao jednostanine
organizme?

658. Slika prikazuje cvijet kritosjemenjae.

244
658.1. Kako se naziva dio cvijeta koji je na slici oznaen slovom A ?
658.2. U kojem se dijelu tuka dogaa oplodnja?
658.3. Kako se naziva cvijet koji sadri i tuak i pranike?
658.4. Preobrazbom kojih organa nastaju dijelovi cvijeta?

659. Slika prikazuje kostur ptice.

659.1. Na temelju izgleda prsne kosti odredite skupinu ptica iji je primjer kostura
prikazan na slici.
659.2. Navedite jednu prilagodbu za letenje u grai kostura ptica.
659.3. Kojim je slovom na slici oznaena bedrena kost?
659.4. Navedite jednu zajedniku osobinu ptica i gmazova.

245
660. Slika prikazuje osnovnu graevnu jedinicu bubrega.

660.1. Kojim je slovom na slici oznaen glomerul i koja je njegova uloga u radu
bubrega?
660.2. Kakva e biti koncentracija mokrae osobe koja je jela prut nakon otprilike
etiri sata u odnosu na osobu koja je jela lubenicu?
660.3. Navedite jednu tvar iz koje nastaje ureja ili karbamid.
660.4. Kako se zove poremeaj poveane koncentracije ureje u krvnoj plazmi?

661. Pacijentu su dijagnosticirali patuljasti rast. Lijenik mu je odredio hormonsku

terapiju.
661.1. Koja je lijezda prestala ispravno funkcionirati?
661.2. Navedite puni naziv hormona koji e pacijent morati uzimati.
661.3. Koji poremeaj nastaje ako se isti hormon lui u prekomjernoj koliini?
661.4. Jednom reenicom objasnite razliku u nainu izluivanja egzokrinih i
endokrinih lijezda.

246
662. Slika prikazuje ivotni ciklus ovjeka.

662.1. Zaokruite na slici haploidnu fazu ivotnoga ciklusa ovjeka.

662.2. Upiite rije mejoza i oplodnja na za to predviena mjesta u
pravokutnicima na slici.
662.3. Kako se naziva niz mitoza kojima iz oploene jajne stanice nastaje
blastocista?
662.4. Navedite zametne listie gastrule?

247
663. Slika prikazuje kariogram ovjeka.

663.1. Prikazuje li slika mukarca ili ene i po emu se to moe zakljuiti?

663.2. Kako se naziva faza mitoze u kojoj se nalaze kromosomi na slici?
663.3. Koje organske makromolekule dolaze u sastavu kromosoma?
663.4. Koliko autosoma i koliko spolnih kromosoma ima gameta ovjeka?

664. Za oznaivanje osobina vinskih muica rabe se meunarodno priznati simboli.

Divlji tip ima sivo-smeu boju tijela(e+) i ravna krila dulja od tijela (vg+), a mutant
ima crno tijelo (e) i zakrljala krila (vg). Ove osobine nisu spolno vezane. Kriana
je enka divljeg tipa za obje osobine i mujak mutant za obje osobine.
664.1. Napiite genotip mujaka.
664.2. Napiite genotip enke ako je za obje osobine heterozigot.
664.3. Kakve e osobine imati potomak sljedeeg genotipa: eevg+vg ?
664.4. Kako se zove znanstvenik koji je zapoeo istraivanja na vinskim
muicama?

248
665. Slika prikazuje Miller Urayev pokus kojim je dokazana teorija organske
evolucije.

665.1. Na prazne crte upiite slova kojima su na slici oznaeni glavni dijelovi
Miller Urayeva pokusa.
Praatmosfera ___________
Stvaranje vodene pare __________
Prajuha ___________
665.2. Navedite jednu molekulu koja se nalazila u praatmosferi.
665.3. Jednom reenicom objasnite pojam kemijske evolucije.
665.4. Kolika je starost Zemlje prema suvremenim procjenama geologa?

249
666. Slika prikazuje ovisnost broja liinki pela izlegnutih iz jajaaca pri
odreenim temperaturama.

666.1. Oitajte sa slike temperaturu pri kojoj e se razviti najvie liinki pela iz
jajaaca.
666.2. Oitajte sa slike temperaturni minimum pri kojem se razvija najmanji broj
liinki pela iz jajaaca.
666.3. Oitajte sa slike koliki je broj liinki pela pri temperaturi od 150C.
666.4. Navedite jednu prilagodbu na opraivanje pelama.

667. Slika prikazuje kruenje vode u prirodi.

250
667.1. Kako se naziva proces kojim biljke vodu iz tla oslobaaju u atmosferu?
667.2. Kojim procesom povrinska voda prelazi u atmosferu?
667.3. Navedite jednu prilagodbu etinjaa za tednju vode.
667.4. Kako se nazivaju najvaniji kemijski elementi koji izgrauju iva bia i ije
cikluse pratimo u prirodi?

251
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

252
_______________________________________________________________________ Odgovori

ODGOVORI

253
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

254
_______________________________________________________________________ Odgovori
1. odg. E, v. trofoblast
2. odg. C, v. mezoderm
3. odg. A, v. mejoza I
4. odg. E, v. ribosomi
5. odg. D, v. kloroplasti
6. odg. E, v. modrozelene alge
7. odg. C, v. mitoza
8. odg. E, v. aktivni prijenos
9. odg. A, v. kromatin
10. odg. B, v. dijaliza
11. odg. D, v. lizosomi
12. odg. E, v. interfaza
13. odg. C, v. Dodatak 2
14. odg. D, v. fermentacija
15. odg. C, v. disaharidi
16. odg. D, v. glikoliza
17. odg. B, v. oksidacija
18. odg. E, v. biljni virusi
19. odg. C, v. enzimi
20. odg. E, v. ATP
21. odg. D, v. fotosinteza i reakcije na
svjetlosti
22. odg. D, v. duikove baze
23. odg. B, v. gastrulacija
24. odg. D, v. zigota
25. odg. A, v. Graafov folikul
26. odg. C, v. hipotalamus
27. odg. D, v. bijelo tijelo
28. odg. B, v. trudnoa
29. odg. D, v. prolaktin
30. odg. A, v. hipotalamus
31. odg. D, v. oksitocin
32. odg. A, v. genetska uputa
33. odg. B, v. sinteza proteina
34. odg. D, v. test krianje
35. odg. B, v. zakoni nasljeivanja
36. odg. B, v. monohibridno krianje s do-
minacijom
37. odg. E, v. tundra
38. odg. B, v. biosfera
39. odg. E, v. razlagai
40. odg. C, v. areal
41. odg. E, v. hranidbeni lanac
42. odg. A, v. primarna organska produk-
cija
43. odg. C, v. pokretake sile evolucije
44. odg. B, v. endoplazmatska mreica
45. odg. B, v. vertikalne zone biosfere
46. odg. C, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
47. odg. E, v. oznaavanje nasljednih fak-
tora i generacija
Genotip AAbb dati e fenotip u kojem e
se izraziti recesivno svojstvo za razliku od
ostalih.
48. odg. C, v. heterozigoti
49. odg. A, v. krvne grupe
50. odg. E, v. Dodatak 2
51. odg. C, v. enzimi
52. odg. D, v. fotosinteza
53. odg. A, v. oksitocin
54. odg. C, v. profaza I
55. odg. C, v. Dodatak 5
56. odg. E, v. oznaavanje naslijednih fak-
tora i generacija
57. odg. E, v. lizosomi
58. odg. E, v. citologija
59. odg. C, v. laktoza
60. odg. D, v. pasivni transport
61. odg. D, v. komplementarne baze
62. odg. E, v. ATP
63. odg. B, v. klorofil
64. odg. D, v. uto tijelo
65. odg. E, v. eukarioti
66. odg. B, v. gastrulacija
67. odg. B, v. blastoporus
68. odg. A, v. organogeneza
69. odg. C, v. Mendelovi zakoni
70. odg. E, v. monohibridno intermedijar-
no krianje
71. odg. E, v. vezani geni
72. odg. C, v, modrozelene alge
73. odg. C, v. kloroplasti
74. odg. B, v. peptidna veza
75. odg. A, v. bakteriofagi
76. odg. E, v. testosteron
77. odg. D, v. nukleinske kiseline
78. odg. C, v. ovulacija
79. odg. B, v. neurosekrecijski faktori
80. odg. D, v. gonadotropni hormoni
255
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
81. odg. C, v. blastocista
82. odg. C, v. interfaza
83. odg. D, v. monohibridno krianje s do-
minacijom
84. odg. E, v. membranski proteini
85. odg. D, v. proteini
86. odg. C, v. proteini
87. odg. E, v. nukleotidi
88. odg. A, v. timin
89. odg. E, v. nukleinske kiseline
90. odg. E, v. nukleinske kiseline
91. odg. D, vidi DNA
92. odg. A, v. enzimi
93. odg. C, v. lipaza
94. odg. B, v. pasivni prijenos
95. odg. E, v. nukleolus
96. odg. D, v. uto tijelo
97. odg D, v. prolaktin
98. odg. D, v. blastoderm
99. odg. C, v. trofoblast
100. odg. C, v. blastomere
101. odg. B, v. homozigot
102. odg. B, v. test krianje
103. odg. C, v. monohibridno krianje s
dominacijom
104. odg. B, v. vezani geni
105. odg. E, v. biologija
106. odg. D, v. ribosomi
107. odg. E, v. interfaza
108. odg. E, v. citoloke metode
109. odg. C, v. adenin
110. odg. C, v. saharoza
111. odg. C, v. komplementarne baze
112. odg. D, v. ATP
113. odg. C, v. ovulacija
114. odg. B, v. testosteron
115. odg. D, v. mejoza
116. odg. A, v. mezoderm
117. odg. D, v. fenotip
118. odg. A, v. test krianje
119. odg. D, v. test krianje
120. odg. C, v. monohibridno intermedi-
jarno krianje
121. odg. C, v. mutacije
122. odg. B, v. biocenologija
256
123. odg. C, v. karbon
124. odg. D, v. ribosomi
125. odg. D, v. fotosinteza
126. odg. B, v. gvanin
127. odg. C, v. ATP
128. odg. C, v. dijaliza
129. odg. E, v. koa
130. odg. E, v. oogeneza
131. odg. D, v. mejoza I
132. odg. C, v. arhenteron
133. odg. B, v. ektoderm
134. odg. C, v. gastrulacija
135. odg. C, v. prolaktin
136. odg. A, v. nasljeivanje
137. odg. D, v. Mendelovi zakoni
138. odg. E, v. test krianje
139. odg. C, v. monohibridno intermedi-
jarno krianje
140. odg. D, v. mutacije
141. odg. A, v. genetska uputa
142. odg. D, v. biomasa
143. odg. B, v. sukcesija
144. odg. D, v. Dodatak 5
145. odg. B, v. prophliopitekus
146. odg. B, v. molekularna biologija
147. odg. A, v. proteini
148. odg. B, v. gvanin
149. odg. D, v. nukleinske kiseline
150. odg. A, v. DNA
151. odg. C, v. enzimi
152. odg. C, v. fotosinteza
153. odg. D, v. kodon
154. odg. D, v. gonadotropni hormoni
155. odg. A, v. Virchow
156. odg. C, v. prolaktin
157. odg. C, v. blastula
158. odg. B, v. trudnoa
159. odg. E, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
160. odg. A, v. test krianje
161. odg. D, v. evolucija
162. odg. B, v. embriologija
163. odg. C, v. laktoza
164. odg. E, v. proteini
165. odg. D, v. proteini
_______________________________________________________________________ Odgovori
166. odg. D, v. eukarioti
167. odg. E, v. nukleinske kiseline
168. odg. A, v. citozin
169. odg. D, v. polinukleotidi
170. odg. C, v. ATPaza
171. odg. D, v. AMP
172. odg. E, v. NADP
173. odg. C, v. aktivni prijenos
174. odg. D, v. interfaza i jezgra
175. odg. A, v. testosteron
176. odg. E, v. ICSH
177. odg. C, v. embrioblast
178. odg. E, v. monohibridno krianje s
dominacijom
179. odg. E, v. monohibridno krianje s
dominacijom
180. odg. C, v. monohibridno intermedi-
jarno krianje
181. odg. C, v. Golgijevo tijelo
182. odg. D, v. nukleoid
183. odg. D, v. anafaza I
184. odg. D, v. telofaza I
185. odg. E, v. uto tijelo
186. odg. E, v. genetska uputa
187. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
188. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
189. odg. C, v. zigota
190. odg. D, v. fenotip
191. odg. D, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
192. odg. C, v. Dodatak 2.
193. odg. C, v. Mendelovi zakoni
194. odg. D, v. monohibridno intermedi-
jarno krianje
195. odg. E, v. oznaavanje nasljednih
faktora i generacija
196. odg. D, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
197. odg. C, v. test krianje
198. odg. C, v. relikti
199. odg. D, v. biologija
200. odg. B, v. eukarioti
201. odg. B, v. prokarioti
202. odg. C, v. ribosomi
203. odg. D, v. kloroplasti
204. odg. C, v. bakteriofagi
205. odg. D, v. eukarioti
206. odg. D, v. biljna stanica
207. odg. E, v. kloroplasti
208. odg. D, v. biljna stanica
209. odg. B, v. voda
210. odg. D, v. DNA
211. odg. E, v. DNA
212. odg. C, v. adenin
213. odg. C, v. citozin
214. odg. D, v. DNA
215. odg. C, v. DNA
216. odg. A, v. RNA
217. odg. B, v. peptidi
218. odg. C, v. genetska uputa
219. odg. A, v. blastula
220. odg. B, v. gonadotropni hormoni
221. odg. D, v. estrogen i progesteron
222. odg. C, v. anatomija
223. odg. A, v. ekologija
224. odg. B, v. Dodatak 3
225. odg. A, v. aminokiseline
226. odg. B, v. genetska uputa
227. odg. B, v. DNA
228. odg. C, v. komplementarne baze
229. odg. E, v. homozigot
230. odg. B, v. test krianje
231. odg. C, v. test krianje
232. odg. D, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
233. odg. B, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom i vezani geni
234. odg. B, v. vinska muica, kromosom-
ska garnitura
235. odg. B, v. test krianje i dihibridno
krianje s dominacijom
236. odg. A, v. spolno vezano nasljeiva-
nje
237. odg. C, v. anafaza I
238. odg. E, v. virusi
239. odg. B, v. trofoblast
240. odg. E, v. ekologija
241. odg. E, v. krosingover
257
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
242. odg. B, v. mutacija
243. odg. C, v. Fleming
244. odg. E, v. homologni kromosomi
245. odg. C, v. FSH, LH i LTH
246. odg. B, v. prolaktin
247. odg. C, v. spolno vezano nasljeiva-
nje
248. odg. B, v. Dodatak 2
249. odg. E, v. ovjek, kromosomska gar-
nitura
250. odg. B, v. vinska muica, kromosom-
ska garnitura
251. odg. D, v. Dodatak 2
252. odg. C, v. Dodatak 2
253. odg. B, v. Dodatak 2
254. odg. E, v. vezani geni
255. odg. D, v. ATP
256. odg. E, v. ATP
257. odg. B, v. Hooke
258. odg. D, v. mitoza
259. odg. E, v. privrsnica
260. odg. C, v. nukleoidi
261. odg. C, v. blastocel
262. odg. D, v. mezoderm
263. odg. E, v. ektoderm
264. odg. E, v. endoderm
265. odg. A, v. test krianje
266. odg. B, v. test krianje
267. odg. B, v. monohibridno krianje s
dominacijom
268. odg. D, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
269. odg. E, v. fenilalanin i genetska uputa
270. odg. B, v. fiziologija
271. odg. B, v. evolucija
272. odg. E, v. autoradiografija
273. odg. C, v. duikove baze
274. odg. C, v. Golgijevo tijelo
275. odg. C, v. ribosomi
276. odg. D, v. RNA
277. odg. D, v. stanina membrana
278. odg. E, v. recesivno svojstvo
279. odg. B, v. test krianje
280. odg. C, v. vezani geni
258
281. odg. A, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
282. odg. C, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom i vezani geni
283. odg. B, v. spolno vezano nasljeiva-
nje
284. odg. C, v. vinska muica, kromo-
somska garnitura
285. odg. B, v. test krianje
286. odg. E, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
287. odg. E, v. aleli
288. odg. D, v. virusi
289. odg. E, v. iva bia
290. odg. B, v. Golgijevo tijelo
291. odg. E, v. krianac
292. odg. E, v. tripanosoma
293. odg. E, v. voda
294. odg. D, v. proteini
295. odg. E, v. RNA
296. odg. E, v. sinteza proteina
297. odg. D, v. mutacije
298. odg. C, v. monohibridno krianje s
dominacijom
299. odg. D, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
300. odg. C, v. oznaavanje nasljednih
faktora i generacija
301. odg. A, v. kariotip
302. odg. B, v. fizioloka otopina
303. odg. A, v. biomasa
304. odg. B, v. genetske karte
305. odg. A, v. prokarioti
306. odg. E, v. atavizam
307. odg. C, v. rudimenti
308. odg. E, v. kodon
309. odg. E, v. poliU
310. odg. D, v. polifenilalanin
311. odg. C, v. sinteza proteina i genetska
uputa
312. odg. D, v. histologija
313. odg. D, v. ekologija
314. odg. C, v. hipoglikemija
315. odg. E, v. steroidi
316. odg. E, v. aminokiseline
_______________________________________________________________________ Odgovori
317. odg. E, v. pirimidinske baze
318. odg. E, v. dominantno svojstvo i oz-
naavanje nasljednih faktora i generacija
319. odg. D, v. test krianje
320. odg. A, v. vezani geni
321. odg. E, v. recesivno svojstvo i homo-
zigoti
322. odg. B, v. test krianje
323. odg. A, v. vezani geni
324. odg. B, v. spolno vezano nasljeiva-
nje
325. odg. A, v. spolno vezano nasljeiva-
nje
326. odg. D, v. vinska muica, kromosom-
ska garnitura
327. odg. B, v. modrozelene alge
328. odg. C, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
329. odg. C, v. Mendelovi zakoni
330. odg. B, v. mejoza I
331. odg. E, v. bakteriofagi
332. odg. B, v. embrioblast
333. odg. E, v. ATP
334. odg A, v. oksidacija
335. odg B, v. fagocitoza
336. odg E, v. DNA
337. odg. E, v. jezgrica
338. odg. B, v. metafaza
339. odg. D, v. neuron
340. odg. E, v. koa
341. odg. C, v. blastoderm
342. odg. C, v. blastoporus
343. odg. D, v. mezoderm
344. odg. C, v. bakterije
345. odg. E, v. prokarioti
346. odg. E, v. homozigot
347. odg. D, v. Medelovi zakoni
348. odg. A, v. test krianje
349. odg. E, v. oznaavanje nasljednih
faktora i generacija
350. odg. A, v. krosingover
351. odg. C, v. fenilalanin i genetska uputa
352. odg. A, v. komplementarne baze i ko-
don
353. odg. C, v. lizosomi
354. odg. E, v. mitohondriji
355. odg. E, v. jezgrica
356. odg. D, v. kromatin
357. odg. C, v. anafaza I
358. odg. B, v. spermatogeneza i oogeneza
359. odg. A, v. telofaza I
360. odg. E, v. ektoderm
361. odg. E, v. Dodatak 2
362. odg. D, v. vezani geni
363. odg. A, v. test krianje
364. odg. E, v. nukleoid
365. odg. C, v. kloroplasti
366. odg. E, v. biologija
367. odg. B, v. osmoza
368. odg. E, v. endokrine lijezde
369. odg. B, v. profaza I
370. odg. B, v. blastoderm
371. odg. A, v. blastoporus
372. odg. B, v. ektoderm
373. odg. C, v. trofoblast
374. odg. B, v. ivotinjski virusi
375. odg. C, v. dihibridno krianje s domi-
nacijom
376. odg. B, v. spolno vezano nasljeiva-
nje
377. odg. C, v. centrosomi i diobeno vre-
teno
378. odg. C, v. endoplazmatska mreica
379. odg. D, v. lizosomi
380. odg. D, v. fermentacija
381.odg. B, v. oksidacija
382.odg. C, v. oplodnja
383.odg. D, v. zigota
384. odg. E, v. tundra
385. odg. E, v. heterotrofi i bakterije
386. odg. B, v. fenoloke pojave
387. odg. C, v. areal
388. odg. E, v. autotrofi
389. odg. A, v. primarna organska produk-
cija
390. odg. B, v. endem
391. odg. D, v. ekosustav
392. odg. A, v. australopitekus i dodatak 5
393. odg. E, v. bioloki indikatori onei-
enja
259
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
394. odg. B, v. vertikalne zone biosfere
395. odg. E, v. bakteriofagi
396. odg. E, v. Escherichia coli
397. odg. D, v. fenotip
398. odg. C, v. mutacije
399. odg. E, v. koa
400. odg. A, v. virusi
401. odg. C, v. bakterije
402. odg. A, v. patogene bakterije
403. odg. B, v. mutacija
404. odg. E, v. antropologija
405. odg. B, v. Morgan, T.
406. odg. D, v. kultura tkiva
407. odg. D, v. virusi
408. odg. C, v. bakterije
409. odg. E, v. prokarioti
410. odg. E, v. mitohondriji
411. odg. B, v. osmoza
412. odg. B, v. biocenoza
413. odg. C, v. herbivori i heterotrofi
414. odg. E, v. sekundarna organska pro-
dukcija
415. odg. E, v. hranidbena piramida
416. odg. C, v. hranidbeni lanac
417. odg. D, v. patogene bakterije i upala
plua
418. odg. E, v. disanje
419. odg. E, v. mitohondriji
420. odg. D, v. limfa
421. odg. A, v. implantacija jajaca
422. odg. B, v. ivana stanica
423. odg. C, v. hipertonian
424. odg. A, v. natalitet
425. odg. D. v. areal
426. odg. E, v. patogene bakterije
427. odg. D, v. hipotonian
428. odg. A, v. populacija
429. odg. D, v. bentoska biocenoza
430. odg. C, v. krapinski praovjek
431. odg. B, v. ekosustav
432. odg. C, v. krapinski praovjek
433. odg. D, v. eritrocit
434. odg. A, v. alge
435. odg. E, v. prirodni rezervat i dodatak
4 480. odg. B, v. kritosjemenjae
260
436. odg. C, v. virusi i djeja paraliza
437. odg. D, v. bakteriofag
438. odg. B, v. bakterije
439. odg. A, v. bakterije
440. odg. E, v. eukarionti
441. odg. B, v. lizosomi i endocitoza
442. odg. D, v. vitamini
443. odg. B, v. menstrualni ciklus
445. odg. B, v. neandertalski praovjek i
dodatak 5
446. odg. B, v. ivi fosili i ginkgo
447. odg. C, v. virusi
448. odg. C, v. fotosinteza
449. odg. C, v. abiotiki faktori
450. odg. C, v. Homo sapiens
451. odg. E, v. modifikacije
452. odg. E, v. plazmidi
453. odg. B, v. prokariotska stanica
454. odg. D, v. saprofiti
455. odg. B, v. endocitoza
456. odg. A, v. leukoplasti
457. odg. A, v. liaj
458. odg. A, v. mahovine i proklinica
459. odg. B, v. sorus i paprati
460. odg. C, v. sjemeni zametak i tuak
461. odg. B, v. dvosupnice
462. odg. A, v. prijelazni oblici
463. odg. B, v. homologni organi
464. odg. C, v. rudimentarni organi
465. odg. C, v. biai i kremenjaice
466. odg. C, v. kremenjaice
467. odg. B, v. steljnae, steljka i alge
468. odg. A, v. protalij
469. odg. D, v. pteridosperme
470. odg. D, v. pranik
471. odg. A, v. dvosupnice
472. odg. D, v. plod
473. odg. B, v. vegetacija
474. odg. C, v. autosomi
475. odg. A, v. privrsnica
476. odg. E, v. virusi
477. odg. D
478. odg. B, v. plazmoliza
479. odg. C, v. protalij
_______________________________________________________________________ Odgovori
481. odg. E, v. sedrene barijere
482. odg. B, v. psilofiti
483. odg. E, v. relikti
484. odg. C, v. jednosupnice
485. odg. D, v. mahovine
486. odg. B, v. flora
487. odg. A, v. krosingover
488. odg. C, v. spolna odreenost potoma-
ka
489. odg. C, v. klica
490. odg. B, v. rudimenti
491. odg. B, v. mutacije
492. odg. E, v. kambij
493. odg. D, v. virusi
494. odg. C, v. viroidi
495. odg. B, v. virusi
496. odg. B, v. bakterije
497. odg. B, v. vegetacija
498. odg. B, v. centriol
499. odg. C, v. fotosinteza
500. odg. C, v. katabolizam
501. odg. E, v. fototropizam
502. odg. D, v. nitrifikacija
503. odg. C, v. kriptorhizam
504. odg. A, v. vegetativno razmnoavanje
505. odg. D, v. ugljikohidrati, glikogen
506. odg. B, v. pubertet
507. odg. B, v. termoregulacija
508. odg. A, v. koacervati
509. odg. A i D, v. paprati
510. odg. A i D, v. zatita okolia
512. odg. C i E, v. populacija
513. odg. A i C, v. endokrine lijezde
514. odg. B i E, v. enzimi, hormoni
515. odg. D, v. ekosistem
516. odg. C, v. viestanine ivotinje
517. odg. A, v. leukociti
518. odg. B, v. krvna plazma
519. odg. C, v. jetra, probavni sustav
520. odg. E, vidi bubreg
521. odg. C, v. krob
522. odg. C, v. Krebsov ciklus
523. odg. E, v. stanina membrana
524. odg. A i D, v. osmoza, korijen, foto-
sinteza
525. odg. A i C, v, RNA
526. odg. A i C, v. drift
527. odg. B i C, v. regeneracija
528. odg. A i C, v. oligomeria
529. odg. B i C, v. mahovine, papratnjae
530. odg. D i F, v. homeotermni organizmi
531. odg. B i D, v. srce
532. odg. B i D, v. dojenje
533. odg. A4, B3, C1, D2
534. odg. A3, B4, C1, D2
535. odg. A3, B1, C4, D5, E2
536. odg. A2, B4,C1, D3
537. odg. A2, B1, C3
538. odg. sisulja (haustorija), v. haustorije
539. odg. raznoavanjem, v. populacija
540. odg. E, v. fotosinteza
541. odg. D, v. plonjaci
542. odg. B, v. pranik
543. odg. D, v. glavonoci
544. odg. E, v. kemoautotrofi
545. odg. A, v. fermentacija
546. odg. A, v. biljni hormoni, giberlini
547. odg. D i E, v. gmazovi i kraljenjaci
548. odg. C i E, v. spermatogeneza
549. odg. A i D, v. oksihemoglobin, hemo-
globin
550. odg. A i B, v. srce
551. odg. A i C, v. hranidbeni lanac
552. odg. B, C i D, v. pui
553. odg. C, D i G, v. neuron
554. odg. 21 sadnica
555. odg. 7 cvjetova
556. odg. Jura je ekolog.
Boo je mikrobiolog.
Ivo je zoolog.
Vlado je genetiar.
557. odg. B, v. partenogeneza
558. odg. C, v. probava
559. odg. D, v. osmotski tlak
560. odg. E, v. antibiogram
561. odg. C, v. bubreg
562. odg. A, v. glikoliza
563. odg. B, v. gonadotropni i spolni
hormoni
564. odg. C, v. razvoj ovjeka i dodatak 5
261
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

565. odg.C i E, v. gljive 589. odg. B, v. bubreg

566. odg. B i C, v. borovi 590. odg. C, v. kambrij, dodatak 5
567. odg. B i C, v. svitkovci 591. odg. D,. v. neurohormoni
568. odg. B i E, v. endokrine lijezde 592. odg. B, v. hidatode
569. odg. A i C, v. inzulin 593. odg. C, v. glikoliza
570. odg. E i F, v. spolni hormoni 594. odg. B, v. oblii
571. odg. C i E, v. fotosinteza 595. odg. B, v. antikodon
572. odg. D i F, v. dormancija 596. odg. A i D, skua ne jede punoglavce
573. odg. B i D, v. sisavci kojih ni nema u moru, a zec ne jede ska-
574. odg. B i E, v. saprofagi kavce, v. hranidbeni lanci
575. odg. C i F, v. nacionalni parkovi i 597. odg. B i C, v. HIV
dodatak 4 598. odg. C i D, v. borovi
576. odg. C i E, v. gustoa populacije 599. odg. A i E, v. jednosupnice
577. odg. C i E, v. nitrofiksacija 600. odg. F i G, v. bakterije
578. odg. 1760 muica 601. odg. A i B, v. oneienje voda
579. odg. 11 mieva 602. odg. D i F, v. bakterije
580. odg. 6 dana 603. odg. viroidi i prioni
581. odg. x(G) 24 % 604. odg. nastije
x(A) 21 % 605. odg. 1/16 (0.0625)
x(C) 20 %
x(T) 35 %
582. odg. A) 2, 5, 10, 17, 26, 37
B) 2, 8, 18, 32, 40, 72
C) 0, 3, 8, 15, 24, 35
D) 2, 3, 5, 8, 12, 17
583. odg. B, v. mahovine
584. odg. B, v. svitkovci
585. odg. C, v. srce
(80.5 min70 mL70/min = 3.9445105 mL)
586. odg. B, v. kukci
587. odg. C, v. klijetari
588. odg. A, v. bubreg

262
Odgovori na pitanja otvorenog tipa

606. Odgovori :
606.1.

U sreditu molekule je C (ugljik), v. aminokiseline

606.2. aminokiselinama, v.aminokiseline
606.3. peptidna veza, v. peptidna veza
606.4.protein ili bjelanevina, v. proteini, peptidi

607. Odgovori:
607.1. 8 (osam), 23 = 8, v. bakterije
607.2. jednake su (klonovi), v. bakterije, dvojna dioba
607.3. E, v.bakterije
607.4. o fekalnom oneienju, E. coli je simbiont u probavilu , v. Escherichia coli

608. Odgovori:
608.1. cvat je prikazan na slikama 5. i 7.
608.2. cvat je skup cvjetova na istoj cvjetnoj stapci, v. cvat
608.3.slika 4., kockavica,
608.4. lapovi, latice, tuak, pranici; v. cvijet

609. Odgovori:
609.1. v. svitkovci

263
609.2. svitak barem u jednoj fazi razvitka, krno drijelo i ivana vrpca s lene
strane tijela; v. svitkovci
609.3. iz parnih peraja (prsnih i/ili trbunih)
609.4. gmazovi, ptice i sisavci kao prilagodba na kopneni nain ivota tj. razvoj
zametka izvan vode; v.amniota i Dodatak 5.

610. Odgovori:
610.1. A. grkljan (drijelo), B. dunik, C. plua (desno pluno krilo); v. dini
sustav
610.2. zbog toga to je u krvi vei parcijalni tlak CO2 nego u alveoli; v. alveola
610.3. proiavanje, zagrijavanje, vlaenje i dezinficiranje zraka
610.4. oit ili dijafragma; svojim poloajem omoguava promjenu volumena
prsnog koa (udisaj izdisaj)

611. Odgovori:
611.1. ivotinjska stanica; nema staninu stijenku, nema kloroplast, nema vakuole;
v. stanica
611.2. mitohondrij; stanino disanje , sinteza ATP-a; v. mitohondriji
611.3. lizosomi; nastaju na golgijevom tijelu (aparatu); v.lizosomi, golgijevo tijelo
611.4. ovojnica (dvostruka membrana), vlastita DNA prokariotskog tipa, ribosomi,
mogunost umnoavanja neovisno o staninoj diobi; v. mitohondrij, kloroplast

264
612. Odgovori:
612.1. prokariotski tip, v. bakterije, prokarioti
612.2. nema jezgru niti stanine organele, ima nukleoid; v. bakterije, prokarioti
612.3. nukleoid ili bakterijski kromosom, v. nukleoid, bakterije, prokarioti
612.4. DNA, v. nukleoid

613. Odgovori:
613.1. Slika A - mjeinarke; slika B staparke; v. mjeinarke, staparke
613.2. hitinska stijenka kao kod lankonoaca, rezervna tvar glikogen, slina
struktura DNA, heterotrofnost; v. gljive
613.3. kvasci uzrokuje alkoholno vrenje i pritom nastaje CO2 koji die tijesto; v.
kvaeve gljivice
613.4. zelene plijesni (kistac), antibiotici sprjeavaju rast i razvoj bakterija,
lijeenje bakterioza; v. penicilijum, antibiotik

614. Odgovori:
614.1. pluna arterija; provodi vensku (deoksigeniranu) krv, v. mali optok krvi
614.2. lijeva klijetka; potrebna je najvea snaga da krv potisne u aortu, v. mali
optok, srce
614.3. sprjeavaju vraanje krvi, v. zalisci srani
614.4. uzrokujui suenje krvnih ila poveava krvni tlak, v. ateroskleroza

615. Odgovori:
615.1. list dvosupnice; prema mreastoj nervaturi u listu, v. dvosupnice (osobine
dvosupnica)
615.2. asimilacijski parenhim; u njemu se odvija fotosinteza, v. osnovno stanije
615.3. transpiracija i izmjena plinova, v. pui
615.4. vodenu otopinu mineralnih tvari i asimilate (produkte fotosinteze), v.
provodno stanije

616. Odgovori:
616.1.

265
v. kukci
616.2. unutarnja oplodnja i jaja sa zatitnom ovojnicom, v. kukci
616.3. polisaharid hitin, v. hitin, kukci
616.4. nema stadija kukuljice, v. kukci

617. Odgovori:
617.1.

617.2. mijeanje hrane, potiskivanje hrane u drijelo, artikulacija glasa (govor)

617.3. kemoreceptori
617.4. gmazovima, v. gmazovi

618. Odgovori:
618.1. u citoplazmi, v. glikoliza
618.2. poetna je glukoza a nastaje pirogroana kiselina, v. glikoliza
618.3. Krebsov ciklus ili stanino disanje, v. Krebsov ciklus
618.4. dobivanje energije, preduvjet za daljnju razgradnju eera; v. glikoliza
266
619. Odgovori:
619.1. ria, krumpir, tjestenina ; v.krob
619.2. -amilaza (ptijalin), v. krob, ptijalin
619.3.

v. krob
619.4. glukoza, v. krob

620. Odgovori:
620.1. F crvena ona pjega (stigma) je fotoreceptor, v. ona pjega, euglena
620.2. u vodi optereenoj organskim tvarima, ako ne obavlja fotosintezu euglena je
heterotrofna; v. euglena
620.3. ne moe, zbog razlike u koncentracijama u euglenu prodire voda, steljivim
mjehuriem izbacuje vodu, rasprsnula bi se, v. steljivi mjehurii
620.4. to je ishodina skupina za biljni (autotrofija) i ivotinjski svijet
(heterotrofija); v. biai

621. Odgovori:
621.1. trombociti, v. trombociti
621.2. zgruavanje krvi, v. trombociti
621.3. eritrociti, v. eritrociti
621.4. kotana sr, v. kotana modina, hematopoeza

622. Odgovori:
622.1. biljne stanice, v. kloroplast
622.2. fotosinteza , v.kloroplast i fotosinteza
622.3. tilakoidi, grana tilakoidi, v. kloroplast
622.4. iz modrozelenih algi, cijanobakterija , v. simbiogeneza
267
623. Odgovori :
623.1. u metafazi; kromosomi su pravilno smjeteni u sredini stanice u
ekvatorijalnoj ravnini privreni za niti diobenog vretena, v. metafaza
623.2. centriol, centrosom; tvorba diobenog vretena, v.centrosom
623.3. kromosomska garnitura odreene vrste, v.kariotip
623.4. omoguuje rast organizma, v. mitoza

624. Odgovori :
624.1. A. gljive, B. biljke, C. monera, D. ivotinje. E. protista; v. carstvo
624.2. C, v. protisti
624.3. vrsta, v. vrsta
624.4. A. muhara, B. hrast, C. Escherichia coli, D. zec, E. papuica

625. Odgovori :
625.1. 12. Ili 13., v., antibiotik, pogledaj na graf
625.2. bolesnik je prerano prestao uzimati antibiotik; bakterije su postale
rezistentne na antibiotik
625.3. leukocitima, v. leukocitoza
625.4. L. Pasteur, v. Pasteur,L.

626. Odgovori:
626.1. aminokiselina, bjelanevina, nukleinska kiselina; v.aminokiseline, proteini,
nukleinske kiseline
626.2. nitrifikacija, v.nitrifikacija
626.3. zbog odnosa simbioze s duikovim bakterijama, v.duikove bakterije
626.4. rosika, venerina muholovka; v. karnivorne biljke

627. Odgovori :
627.1. volvoks (B), spirogira (C); v. volvoks, spirogira
627.2. kaulerpa (F)
627.3. klorofil a (fotosinteza), izmjena generacija; v. crvene alge, smee alge,
zelene alge
627.4. provode pravu fotosintezu kojom se oslobaa kisik, v. crvene alge, smee
alge, zelene alge

268
628. Odgovori:
628.1. A,B,F; v, jednosupnice
628.2. traheje, sitaste cijevi; v. provodno stanije
628.3. uvruje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralnim tvarima, v.
korijen
628.4. korijen je pozitivno a stabljika negativno geotropna, v. tropizmi

629. Odgovori :
629.1. A; glavonocima, v.glavonoci
629.2. filtracijom vode, v.koljkai
629.3. asimetrian je, torzijom tijelo je zakrenuto i nestala je simetrija, v. puevi
629.4.

v. glavonoci

629. Odgovori :
629.1. krvnoj grupi B, v. krvne skupine
629.2. nema aglutinogena, v. krvne skupine
629.3. AB, krvne skupine
629.4. razgradnjom hemoglobina, v. eritrociti

Odgovori :
631.1. gonadotropni hormon, v.gonadotropni hormon
631.2. estrogen ili progesteron, v.jajnici
631.3. Graafov folikul, v.Graafov folikul
631.4. propadanjem utog tijela prestaje izluivanje spolni hormona ; pretvara se u
bijelo tijelo i dolazi do ljutenja stijenke maternice i menstrualnog krvarenja, v.
uto tijelo
269
632. Odgovori :
632.1. A, prihvaanje i provoenje jajne stanice od jajovoda do maternice;
oplodnja, v. jajovod
632.2. sekrecijska faza, v. menstrualni ciklus
632.3. na grliu maternice; PAPA-test, v. PAPA test
632.4. 1. Higijena spolnih organa; upotreba prezervativa pro spolnom odnosu

633. Odgovori:
633.1. Met - Arg Pro Tyr, v. genetika uputa
633.2. prevoenje ili translacija, v. sinteza proteina
633.3. peptidna veza, v. peptidna veza
633.4. antikodon, v. antikodon, sinteza proteina

634. Odgovori:
634.1. DdEe , v.genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje
634.2. DE, De, dE, de, v. krosingover
634.3. kratka i crna dlaka, v. fenotip
634.4. DE, de, v. genotip, mejoza

635. Odgovori:
635.1. Katarinin genotip: XD Xd Aa
Lukin genotip: XD Y AA
v. albinizam, genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano
nasljeivanje
635.2. Katarinine gamete: XD A, X D a, Xd A, Xd a
v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
635.3.

v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje

635.4. 1/8 , v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje

270
636. Odgovori:
636.1. Umjereni pojas - C, Polarni pojas - B, Pustinjski pojas - A v. zatitna
obojenost
636.2. temperatura, v. abiotiki imbenici, Alenovo pravilo
636.3. razliita podruja razliita boja krzna; bolja prilagodba okoliu, v. zatitna
obojenost
636.4. 1. promjena: nedostatak hrane; 2. promjena: paraziti, bolest, zatopljenje

637. Odgovori:
637.1. najvea biomasa - fitoplankton,najmanja biomasa - lignje, v. hranidbeni
lanac
637.2. riba, v. hranidbeni lanac
637.3. u zooplanktonu, ribama i lignjama; v. hranidbeni lanac, sekundarna
organska proizvodnja
637.4. poveanje biomase fitoplanktona dovodi do porasta biomase svih ostalih
lanova lanca, v. hranidbeni lanac, primarna organska proizvodnja

638. Odgovori:
638.1. poveao se volumen stanice, v. osmoza, bubrenje
638.2. pasivni prijenos, osmoza, v. pasivni prijenos, osmoza
638.3. hipertonina, vie koncentracije, v. hipertonina otopina, osmoza
638.4. voda (otapalo) se kree iz podruja vie koncentracije vode u podruje nie
koncentracije vode; voda se giba iz podruja gdje je ima vie u podruje gdje je
ima manje, v. osmoza

639. Odgovori:
639.1. profaza; iz kromatina se oblikuju kromosomi, postupno nestaju jezgrica i
jezgrina ovojnica, v. mitoza, profaza
639.2. centrioli ili centrosom, v. centrioli, centrosom
639.3. svaka stanica-ker e imati 48 kromosoma, v. mitoza
639.4. metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide), anafazni
kromosomi su jednostruki (imaju 1 kromatidu), v. metafaza, anafaza

640. Odgovori:
640.1. prokariotska stanice nema jezgru ve nukleoid, odnosno nema stanine
organele, v. prokarioti

271
640.2. stanina membrana, citoplazma, ribosomi, v. prokarioti, eukariotske stanice
640.3. molekula DNA, v. nukleoid
640.4. mitohondrij, v. simbiogeneza

641. Odgovori:
641.1. 8 ili 9 dana, v. antibiotik, pogledaj na graf
641.2. pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik,/ neredovito je uzimao
antibiotik,/ bakterije su postale rezistentne na antibiotik,/ nastupila je neka nova
infekcija
641.3. Escherichia coli , v. Escherichia coli
641.4. penicilin, Aleksandar Fleming , v. penicilijum, Fleming, A.

642. Odgovori:
642.1. A-morska salata, B-volvoks, C-spirogira, D-jadranski klobui, E -
klamidomonas, F-kaulerpa
642.2. zelene alge, v. zelene alge
642.3. Volvoks je kolonijalni oblik jednostaninih algi s podjelom rada i
predstavlja prijelazni oblik iz jednostaninih prema viestaninim organizmima, v.
volvoks.
642.4. Alge su primarni proizvoai i ine osnovu svim hranidbenim lancima u
vodenim ekosustavima; fotosintezom oslobaaju kisik, v. alge, primarna organska
proizvodnja, hranidbeni lanac.

643. Odgovori:
643.1. sporofit, slovom A., v. sporofit , paprati
643.2. protalij, v. protalij, paprati
643.3. haploidan, zato to ta tvorba (protalij) nastaje iz haploidne spore, v. paprati,
protalij
643.4. zbog prilagodbe kopnenom nainu ivota, tj oplodnja je neovisna o
posredovanju vodom

644. Odgovori:
644.1. krvnoj grupi A, v. krvne skupine
644.2. nema aglutinina, v. krvne skupine
644.3. krvna grupa 0 jer nema aglutinogena na eritrocitima, v. krvne skupine
644.4. bjelanevine ili proteini

272
645. Odgovori:
645.1. emulgiranje (rasprivanje) masti u sitne kapljice ime se olakava djelovanje
lipazama, v. uni mjehur, u
645.2. guteraa (pankreas), slovo D, v. guteraa, guterain sok
645.3. poveavaju apsorpcijsku povrinu crijeva, upijaju hranjive tvari iz crijevnog
sadraja, v. tanko crijevo, apsorpcija hrane
645.4. alkoholizam, v. ciroza jetre

646. Odgovori :
646.1. slovom B , proizvodnja jajnih stanica (oogeneza) / luenje enskih spolnih
hormona (estrogen i progesteron), v. jajnici, oogeneza, endokrine lijezde
646.2. slovom A , jajovod, v. jajovod
646.3. slovom C , u njoj se razvija razvoj zametka (embrio fetus), v. maternica
646.4. gonoreja (kapavac), sifilis (lues), AIDS (SIDA), v. gonoreja, sifilis, AIDS

647. Odgovori:
647.1. ATGCTGCAT, v. komplementarne baze
647.2. DNA-polimeraza, v. polimeraza
647.3. u S fazi, v. interfaza
647.4. AUGCUGCAU, v. sinteza proteina

648. Odgovori:
648.1. Homologni kromosomi su parovi kromosoma koji su jednako dugaki,
imaju privrsnicu na istome mjestu, izgledom su jednaki i nose gene za ista
svojstva, v. homologni kromosomi.
648.2. EeFf, v. genotip
648.3. EF, Ef, eF, ef, v. genotip, krosingover
648.4. bijeli cvijet ; duga stabljika, v. fenotip

649. Odgovori:
649.1. Martin genotip XH Xh AB; Petrov genotip XH Y 00, v. hemofilija, krvne
skupine, genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
649.2. Martine gamete XH A, XH B, Xh A, Xh B; Petrove gamete XH 0, Y0, v.
Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
649.3.

273
v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
649.4. vjerojatnost je 1/8, v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano
nasljeivanje

650. Odgovori:
650.1. analogni organi, v. analogni organi
650.2. nastala su iz pokrovnog tkiva (koe), v.
650.3. iz pragmazova, predaka dananjih gmazova, v.
650.4. zubi u kljunu, kraljenica u repu, pune kosti, kande na krilima, v. praptica

651. Odgovori:
651.1. A-uz ile (pretposljednji kvadrati); B-uz Patagoniju (posljednji, najjuniji
kvadrati)
651.2. vrste koje ive sjevernije, blie ekvatoru su manje a vrste koje ive blie
junome polu su krupnije, v. Bergmanovo pravilo
651.3. Bergmanovo pravilo, v. Bergmanovo pravilo
651.4. grebenkama, v. novoeljuske

652. Odgovori:
652.1. biljojedi zooplankton; mesojedi riba i lignja v. hranidbeni lanac
652.2. poveanje biomase riba i liganja, v. hranidbeni lanac
652.3. U proljee se oekuje vea biomasa fitoplanktona zbog viih temperatura i
vie svjetla ( vei intenzitet fotosinteze i vee razmnoavanje), v. primarna
organska proizvodnja.
652.4. Primarna organska proizvodnja je sinteza organske tvari iz anorganske a
odvija se u autotrofnim organizmima (zelene biljke); dok je sekundarna organska
proizvodnja ona koja se odvija u heterotrofnim organizmima (ivotinje), v.
primarna organska proizvodnja, sekundarna organska proizvodnja.

653. Odgovori:
653.1. Pohranjivanje energije, skladitenje energije, zaliha energije, izvor energije;
v. ATP

274
653.2. U vezama izmeu fosfata, izmeu fosfatnih skupina; v. ATP
653.3. Glikoliza, stanino disanje, Krebsov ciklus, oksidativna fosforilacija, vrenje,
svjetlosne reakcije fotosinteze; v. glikoliza, disanje, fotosinteza
653.4. Mitohondrij, kloroplast; v. mitohondrij, kloroplast

654. Odgovori:
654.1. centrosom, centriol, oznaena slovom B; v. centrosom, centrioli
654.2. jezgra, slovo C ili mitohondrij slovo F; v. jezgra, mitohondrij
654.3. hrapava (zrnata) endoplazmatska mreica (retikulum); v. endoplazmatska
mreica
654.4. na Golgijevom aparatu (tijelu); v. Golgijevo tijelo

655. Odgovori:
655.1. anafaza I., slovo D; v. anafaza I., mejoza, mejoza I.
655.2. slovo E; v. mejoza, mejoza II.
655.3. u sjemenicima (testisima); v. spermatogeneza
655.4. crossing-over; v. krosingover, profaza I., mejoza, mejoza I.,

656. Odgovori:
656.1. bakteriofag, bakterijski virus, fag; v. bakteriofagi
656.2. vezanje virusa na povrinu bakterije B, sklapanje i sazrijevanje novih
virusnih estica D; v. bakteriofagi
656.3. cijepljenje, imunizacija, vakcinacija; v. cijepljenje, imunizacija
656.4. prioni; v. prioni

657. Odgovori :
657.1. trepetljikae (Ciliata); v. papuica, trepetljikai, praivotinje
657.2. steljivi mjehuri, kontraktilna vakuola, slovo B; v. steljivi mjehuri
657.3. pelikula; v. pelikula
657.4. A. van Leeuwenhoek; v. Van Leeuwenhoek A.

658. Odgovori:
658.1. latica ili vjeni; v. cvijet
658.2. u plodnici tuka, u sjemenom zametku; v. tuak
658.3. dvospolni cvijet; v. cvijet
658.4. preobrazbom listova; v. list

275
659. Odgovori:
659.1. grebenke, letaice, novoeljuske; v. ptice, novoeljuske
659.2. uplje (pneumatine) kosti, lake kosti, prsni greben, prednji udovi
preobraeni u krila; v. ptice
659.3. slovo A; v. ptice
659.4. nesu jaja, suha koa prekrivena ronatim ljuskama, unutarnja oplodnja,
amniota; v. gmazovi, ptice, amniota

660. Odgovori:
660.1. slovo C, filtriranje krvi; v. glomerul, nefron
660.2. hipertonina, koncentriranija, vee koncentracije; v. antidiuretiki hormon
660.3. proteini, aminokiseline; aminokiseline
660.4. uremija; v. uremija

661. Odgovori:
661.1. hipofiza, adenohipofiza; v. hipofiza, adenohipofiza
661.2. somatotropni hormon ili hormon rasta; v. hormon rasta, adenohipofiza
661.3. gigantizam, akromegalija; v. gigantizam, akromegalija
661.4. endokrine svoje produkte (hormone) izluuju u krv, a egzokrine svoje
produkte (npr. probavne enzime), izluuju u probavilo; v. endokrine lijezde,
probavni enzimi

276
662. Odgovori :
662.1. i 662.2.

v. oogeneza, spermatogeneza, mejoza I., mejoza, oplodnja, zigota

662.3. brazdanje, blastulacija; v. brazdanje, blastula, blastoderm
662.4. ektoderm (vanjski listi), mezoderm (srednji listi), endoderm (unutarnji
listi) v. gastrulacija, ektoderm, mezoderm, endoderm

663. Odgovori:
663.1. kariogram mukarca, po prisutnosti Y kromosoma tj. po spolnim
kromosomima X i Y v. kariotip
663.2. metafaza; v. metafaza
663.3. DNA i proteini; v. kromosomi
663.4. 22 autosoma (tjelesna kromosoma) i 1 gonosom (spolni kromosom) 22 + 1;
v. spermiji, jajna stanica, gamete

664. Odgovori:
664.1. eevgvg; v. genotip, vinska muica, kromosomska garnitura
664.2. e+evg+vg; v. genotip
277
664.3. crno tijelo i ravna krila dulja od tijela; v. fenotip
664.4. Thomas Morgan

665. Odgovori:
665.1. praatmosfera B , stvaranje vodene pare A , prajuha C; v. Miller,S.,
praatmosfera
665.2. amonijak, vodena para, metan; v. praatmosfera
665.3. stvaranje sloenih organskih spojeva iz jednostavnih organskih ili
anorganskih spojeva; v. evolucija
665.4. priblino 4 - 4,5 milijardi godina; v. praatmosfera

666. Odgovori :
666.1. 23-25 C
666.2. 4-6 C
666.3. 300
666.4. miris, boja; v. cvijet

667. Odgovori :
667.1. transpiracija; v. transpiracija, pui
667.2. isparavanje, evaporacija;
667.3. mala povrina lista, (igliasti list), prekrivena smolom; v. etinjae
667.4. biogeni elementi; v. Dodatak 3.

278
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATCI

279
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

280
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 1

U ovom dodatku prikazani su shematski primjeri koji su opisani pod odreenim pojmom
u Leksikonu. Pod tim istim pojmom svrstani su i u ovom dodatku.

DIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM

Aleli: za vrstu boje: crna = A, smea = a

za raspored boje: jednobojno = B, pjegavo = b

281
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIANJE

Aleli: za crveno = a1
za bijelo = a2

282
_________________________________________________________________________ Dodatci

MONOHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM

Aleli: za visok rast = A

za nizak rast = a

283
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

SPOLNO VEZANO NASLJEIVANJE

enska djeca

xx, xx = prenositelji
xx = bolesna
xx = zdrava

muka djeca

xy = bolesna
xy = zdrava

1. Primjer

2. Primjer

284
_________________________________________________________________________ Dodatci

3. Primjer

4. Primjer

5. Primjer

285
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

TEST KRIANJE

AA, Aa = testirane jedinke

aa = recesivni homozigot

AABB, AaBb = testirane jedinke

aabb = recesivni homozigot za oba svojstva

286
_________________________________________________________________________ Dodatci

TRIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM

Aleli: za rast: visok = V, nizak = v

za boju sjemenke: zelena = Z, uta = z
za oblik sjemenke: glatki = G, naborani = g

Tablini prikaz F2 generacije

VZG VZg VzG Vzg vZG vZg vzG vzg

VZG VVZZG VVZZGg VVZzGG VVZzGg VvZZGG VvZZGg VvZzGG VvZzGg
G 1 1 1 1 1 1 1
1
VZg VVZZGg VVZZgg VVZzGg VVZzgg VvZZGg VvZZgg VvZzGg VvZzgg
1 2 1 2 1 2 1 2
VzG VVZzGG VVZzGg VVzzGG VVzzGg VvZzGG VvZzGg VvzzGG VvzzGg
1 1 3 3 1 1 3 3
Vzg VVZzGg VVZzgg VVzzGg VVzzgg VvZzGg VvZzgg VvzzGg Vvzzgg
1 2 3 4 1 2 3 4
vZG VvZZGG VvZZGg VvZzGG VvZzGg vvZZGG vvZZGg vvZzGG vvZzGg
1 1 1 1 5 5 5 5
vZg VvZZGg VvZZgg VvZzGg VvZzgg vvZZGg vvZZgg vvZzGg vvZzgg
1 2 1 2 5 6 5 6
vzG VvZzGG VvZzGg VvzzGG VvzzGg vvZzGG vvZzGg vvzzGG vvzzGg
1 1 3 3 5 5 7 7
vzg VvZzGg VvZzgg VvzzGg Vvzzgg vvZzGg vvZzgg vvzzGg vvzzgg
1 2 3 4 5 6 7 8

Brojevima od 1 do 8 oznaeno je 8 razliitih fenotipova F2 generacije.

287
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

VEZANI GENI

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

AB = vezani geni
ab = vezani geni

288
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 2

U samim opisima pojmova iz Leksikona dana su pravila i rjeenja po jedog od tipinih

primjera za svaki pojam. Zato su u ovom dodatku dana rjeenja onih zadataka koji su
konkretni primjeri pojedinih pojmova. Broj rjeenja odgovara broju zadatka.

13. Monohibridno krianje s dominacijom gdje je alel za crnu boju krzna dominantan.

Aleli: za crnu boju krzna = A, za bijelu boju krzna = a

Potomci genotipa AA i Aa su s crnim krznom, a potomak genotipa aa je s bijelim

krznom.

289
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

50. Monohibridno intermedijarno krianje gdje nema dominantnog alela.

Aleli: za crveno = a1, za bijelo =a2

Krianjem ruiaste (a1a2) zijevalice i bijele (a1a1) zijevalice nastaje 50 % crvenih (a1a1)
i 50 % ruiastih (a2a1) zijevalica.

56.

192. Dihibridno krianje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Krianjem roditelja aaBb i aaBb mogue je dobiti potomstvo s dva razliita fenotipa u
omjeru 3:1. U ovom sluaju omjer vrijedi samo za drugo svojstvo koje smo oznaili B i
b.

290
_________________________________________________________________________ Dodatci

248. Monohibridno krianje s dominacijom.

Aleli: za normalnu pigmentaciju = A

za izostanak pigmentacije = a

U ovom sluaju iz odnosa albino mukarca (djed, aa) i ene normalne pigmentacije
(baka, AA) moe se dobiti potomstvo u kojem su sva djeca, pa tako i njihova ki,
normalne pigmentacije i genotipa aA.
Iz odnosa ene normalne pigmentacije (ki, aA) i mukarca normalne pigmentacije i
istog genotipa (Aa) dobiva se etiri potomka (unuka) meu kojima je jedno dijete albino
(aa), a ostala su djeca normalne pigmentacije (aA, AA, Aa).

251. Dihibridno krianje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a
za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Krianjem genotipa Aabb s aaBa dobit e se potomstvo s etiri razliita fenotipa.

291
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

252. Trihibridno krianje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
za tre}e svojstvo: dominantni = C, recesivni = c

Krianjem roditelja AaBbCC u F1 generaciji nastaju etiri fenotipa u omjeru 9:3:3:1.

253. Trihibridno krianje s dominacijom.

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
za tree svojstvo: dominantni = C, recesivni = c

Svo potomstvo dobiveno krianjem roditelja AAbbCC i aaBBcc ima isti genotip
AabBCc zato jer svaki od roditelja stvara samo jednu vrstu gameta.

292
_________________________________________________________________________ Dodatci

361. Dihibridno krianje s dominacijom

Aleli: za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b

Roditelji AaBB i Aabb dat }e potomke iji je omjer fenotipa 3:1 za jedno od spomenutih
svojstava. U ovom sluaju omjer vrijedi samo za svojstvo koje je oznaeno s A i a.

293
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

294
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 3

ELEMENTI, BIOGENI ELEMENTI

Elementi su jednostavne iste tvari koje se ne mogu kemijskim putem rastaviti na druge
iste tvari. Oni se kemijskim reakcijama spajaju dajui spojeve. U tablici su dani svi
elementi koji se javljaju u prirodi.

IME SIMBOL IME SIMBOL IME SIMBOL

aktinij Ac itrij Y praseodimij Pr
aluminij Al jod I prometij Pm
antimon Sb kalcij Ca radij Ra
arsen AS kalij K renij Re
bakar Cu kisik O rubidij Rb
barij Ba klor Cl rutenij Ru
berilij Be kobalt Co samarij Sm
bizmut Bi kripton Kr silicij Si
bor B krom Cr skandij Sc
brom Br ksenon Xe srebro Ag
cerij Ce lantan La stroncij Sr
cezij Cs litij Li sumpor S
cirkonij Zr lutecij Lu tantal Ta
disporzij Dy magnezij Mg tehnecij Tc
duik N mangan Mn telur Te
europij Eu molibden Mo titan Ti
fluor F neodimij Nd tulij Tm
fosfor P neon Ne ugljik C
gadolinij Gd nikal Ni vanadij V
galij Ga niobij Nb vodik H
hafnij Hf olovo Pb zlato Au
helij He osmij Os eljezo Fe
holmij Ho paladij Pd iva Hg
indij In platina Pt

Od navedenih elemenata dio njih je potreban u izgradnji ivih organizama pa ih naziva-

mo biogeni elementi. To su abecednim redom: arsen, bakar, bor, cink, duik, fluor, fos-
for, jod, kalcij, kalij, kisik, klor, kobalt, krom, magnezij, mangan, molibden, natrij, nikal,
selen, silicij, stroncij, sumpor, ugljik, vanadij, vodik i eljezo.

Isp.elementarni sastav.

295
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

296
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 4

KATEGORIJE ZATITE PRIRODNE BATINE HRVATSKE

KATEGORIJA
ZATITE
1. Strogi prirodni rezervati
2. Nacionalni parkovi
3. Parkovi prirode
4. Specijalni rezervati
5. Park-ume
6. Spomenici prirode
7. Hortikulturni spomenici
8. Znaajni krajolici
9. Pojedine vrste
a) biljne
b) ivotinjske
BROJ POLOAJ
Hajduki i Roanski kukovi na Velebitu te
2
Bijele i Samarske stijene na Velikoj kapeli
Plitvika jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kor-
8
nati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit
Kopaki rit, Lonjsko polje, dio Medvednice,
6
dio Biokova i dio Velebita
69 npr. otok Lokrum, kanjon Zrmanje i ikole
23 npr. Zlatni rt Rovinj, Marjan Split, Trakoan
npr. otok Jabuka, Brusnik, Modra pilja, Gup-
72
eva lipa, Cerovake peine
114 npr. Opeka Vinica, Trsteno, Perivoj Maksimir
28 npr. Zeleni vir, Vraji prolaz, Pakleni otoci
44 npr. runolist, velebitska degenija, kockavica,
tisa
360 npr. vidra, vuk, medvjed, je, bjeloglavi sup

297
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

298
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 5

GEOLOKA VREMENSKA SKALA I FOSILNI ZAPISI

PRVIH POJAVA POJEDINIH SKUPINA IVIH BIA
Geoloke Poetak (prije
Geoloki eoni Geoloke ere
periode milijuna godina)
Kvartar 2
KENOZOIK
Tercijar 65
Kreda 120
MEZOZOIK Jura 155
Trijas 190
FANEROZOIK Perm 215
Karbon 300
Devon 350
PALEOZOIK
Silur 390
Ordovicij 480
Kambrij 550
PROTEROZOIK 2500
PRETKAMBRIJ
ARHEOZOIK 4500

Fosilni zapisi prvih pojava pojedinih skupina organizama

Kraljenj
Geoloke periode aci Beskraljenjaci Biljke

Kvartar ovjek
Tercijar
Kreda
Jura Ptice Kritosjemenjae
Trijas Sisavci
Perm
Karbon Gmazovi Golosjemenjae
Papratnjae
Devon Vodozemci Kukci
Mahovine
Silur Gljive
Kopnene biljke
Ordovicij
(psilofiti)
Kambrij Ribe
Eukarioti, vodeni
Proterozoik beskraljenjaci
Arheozoik Prokarioti Alge

299
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

JEDNO OD MOGUIH FILOGENETSKIH STABALA

OVJEKOVIH PREDAKA

KVARTAR

gornji
Homo sapiens
pleistocen
Homo sapiens neanderthalensis

srednji pleistocen
Homo erectus
Paranthropus robustus

donji
pleistocen
Australopithecus africanus

pliocen

Rhamapithecus punjabicus

miocen

TERCIJAR

300
_________________________________________________________________________ Dodatci

DODATAK 6

TEMELJNA PODJELA GLJIVA,

BILJKI I IVOTINJA

GLJIVE (Fungi)

Sluznjae
Algaice
Gljive Mjeinarke
Staparke

Liajevi

BILJKE (Vegetabilia)
Biai
Kremenjaice
NIE BILJKE ILI
Zelene alge
STELJNJAE
Smee alge
Crvene alge

Mahovine
Paprati
VIE BILJKE ILI
Papratnjae Preslice
STABLAICE
Crvotoine
Golosjemenjae
Sjemenjae
Kritosjemenjae

301
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________

IVOTINJE (Animalia)

JEDNOSTANINE IVOTINJE

Biai
Sluzavci ili
Praivotinje Korijenonoci
Truskavci
Trepetljikai

MNOGOSTANINE IVOTINJE

Spuve

Plonjaci
BESKOLUTIAVCI arnjaci
Oblenjaci
Mekuci
Kolutiavci
MNOGOKOLUTIAVCI
lankonoci
Bodljikai
MALOKOLUTIAVCI
iroglavci
Platenjaci
Svitkoglavci
Krunouste
Ribe
SVITKOVCI
Vodozemci
Kraljenjaci
Gmazovi
Ptice
Sisavci

302