POGLAVLJE 8: Osjeaji i raspoloenja

Mit o racionalnosti u svijetu rada vlada protokol o sudravanju osjeaja jer oni ometaju dobro
funkcioniranje organziacije, osjeaji su antiteza racionalnosti
Afekt opi, nadreeni pojam koji obuhvaa osjeaje i raspoloenja
Osjeaji (emocije) snana uvstva usmjerena prema nekome ili neemu
Raspoloenja uvstva koja su obino manje intenzivna od osjeaja i koja esto nastaju bez
kontekstualnog poticaja

-suglasnost dovoljnog broja istraivaa oko est esencijalno univerzalnih osjeaja:

ljutnja, strah, tuga, srea, gnuanje (gaenje), iznenaenje
-neki istraivai postavljaju ih u kontinuum:
srea iznenaenje strah tuga ljutnja gnuanje

NEKI ASPEKTI OSJEAJA

Biologija osjeaja
-svi osjeaji nastaju u limbikom sustavu (LS):
-kada je LS aktivniji prevladavaju negativni osjeaji
-kada je LS neaktivan prevladavaju pozitivni osjeaji
-deprimirani ljudi imaju aktivnije LS
-ene imaju aktivnije LS od mukaraca
Snaga (intenzitet)
-ovisi o osobnosti osobe i o zahtjevima radnog mjesta
-ljudi se razlikuju prema svojoj uroenoj sposobnosti izraavanja intenziteta osjeaja
-radna mjesta mogu pred nae osjeaje staviti razliite zahtjeve

Uestalost i trajanje
-moe li zaposlenik uspjeno udovoljiti emocionalnim zahtjevima nekog posla ne ovisi samo o
tome koje osjeaje treba pokazati i o intenzitetu tih osjeaja, nego i o uestalosti i trajanju
potrebe da ih zaposlenik izraava

Postajemo li iracionalni zbog osjeaja?

-prevladavaju gledita da su racionalnost i osjeaji u meusobnom sukobu i da kada izraavamo
osjeaje postoji vjerojatnost da emo djelovati neracionalno, a iskazivanje ili ak i doivljavanje
osjeaja stvara o nama dojam kao da smo slabi, krhki ili neracionalni
-meutim, istraivanja potvruju da su osjeaji zapravo kritini za racionalno razmiljanje
-primjer Phineas Gagea i mnoge druge analize povreda mozga pokazuju da su osjeaji kljuni
za racionalno razmiljanje
-osjeaji nam pruaju vane informacije o tome kako shvaamo svijet oko sebe

Koje su funkcije osjeaja?

-trebamo osjeaje da bismo racionalno mislili
-C. Darwin osjeali su se razvili kroz vrijeme da bi pomogli ljudima rijeiti probleme
-C. Darwin korisni su jer motiviraju ljude na sudjelovanje u akcijama vanima za opstanak
-evolucijska psihologija moramo iskusiti osjeaje jer oni slue nekoj svrsi
npr. ljubomora (da se njihovi geni, a ne geni suparnika prenesu)

Raspoloenje kao pozitivni i negativni afekt

-pozitivni osjeaji izraavaju povoljnu procjenu ili uvsto (npr. radost, zahvalnost)
-negativni osjeaji izraavaju nepovoljnu procjenu ili uvstvo (npr. ljutnja, krivnja)
-kada osjeaje razvrstamo u pozitivne i negativne kategorije, oni postaju stanja raspoloenja,
jer ih promatramo na openitijoj razini, i ne pokuavamo izolirati neki oreeni osjeaj
Model strukture raspoloenja
-pozitivan afekt dimenzija raspoloenja koja se sastoji od pozitivnih osjeaja poput
uzbuenja, samopouzdanja i vedrine na vrhu sheme, te dosade, tromosti i umora na dnu
-negativni afekt dimenzija raspoloenja koja se sastoji od nervoze, stresa i tjeskobe na vrhu,
te oputenosti, spokoja i pribranosti na dnu sheme

-pozitivni ili negativni afekti prisutni su na poslu (i izvan radnog mjesta) po tome to utjeu na
nae percepcije, a te percepcije mogu onda prerasti u stvarnost
-negativni osjeaji lake se pretvaraju u negativna raspoloenja
-pozitivna protutea sklonost veine osoba da osjete blago pozitivno raspoloenje kad nema
podraaja (kad se nita posebno ne dogaa)
-pozitivna protutea takoer djeluje i na poslu

IZVORI OSJEAJA I RASPOLOENJA

Osobnost
-osobnost kondicionira ljude za osjeanje odreenih raspoloenja i osjeaja
-osjeaji i raspoloenja imaju komponentu karaktera veina osoba posjeduje ve ugraene
sklonosti prema odreenim raspoloenjima i osjeajima, pa se oni kod njih javljaju ee nego
kod drugih
-intenzitet afekta individualne razlike u jaini kojom pojedinci doivljavaju svoje osjeaje
- ljudi s visokim intenzitetom afekta (emocionalne ili intenzivne osobe) imaju sklonost
prema intenzivnijem doivljavanju svakog osjeaja
- dakle, osjeaji se razlikuju po intenzitetu, ali se ljudi takoer razlikuju po svojoj sklonosti
intenzivnom doivljavanju osjeaja
-pozitivni dogaaji e vjerojatnije utjecati na pozitivna raspoloenja i pozitivne osjeaje u
ekstravertiranih osoba
-negativni dogaaji e vjerojatnije utjecati na negativna raspoloenja i negativne osjeaje u
osoba koje imaju nisku razinu emocionalne stabilnosti

Dan u tjednu i doba dana

-ljudi su najgore raspoloeni (najvii negativni afekt i najnii pozitivni afekt) poetkom tjedna,
a najbolje raspoloenje (najvii pozitivni afekt i najnii negativni afekt) krajem tjedna
-loije raspoloeni ujutro, tijekom dana raspoloenje se popravlja, pa oped opada uveer
-razine pozitivnog afekta najvie su na pola puta izmeu sna i buenja
-negativni afekt ne pokazuje fluktuacije tijekom dana
U KONTEKSTU ORGANIZACIJSKOG PONAANJA vjerojatno nije dobro traiti uslugu
ili prenosti loe vijesti u ponedjeljak ujutro. Interakcije u radnom okruenju vjerojatno e biti
pozitivnije kako jutro odmie, te na isteku tjedna.

Vrijeme/klima
-istraivanja sugeriraju da vrijeme nema velik utjecaj na raspoloenje
Zato neki ljudi misle da im lijepo vrijeme poboljava raspoloenje?
-iluzorna korelacija ljudska tendencija povezivanja dogaaja koji u stvarnosti nisu povezani

Stres
-stresni dnevni dogaaji (runa poruka e-potom, rokovi, gubitak velike prodajne prilike, ukori
od efa itd.) negativno utjeu na raspoloenje zaposlenika
-uinci stresa nakupljaju se tijekom vremena rastui stres i pritisak na poslu mogu pogorati
nae raspoloenje i tada doivljavamo vie negativnih osjeaja

Drutvene aktivnosti
-drutvene aktivnosti poboljavaju pozitivno raspoloenje, a nemaju puno utjecaja na negativno
raspoloenje
-sportske aktinosti, neformalne ili epikurejske aktivnosti (npr. jelo u drutvu) jae su povezane
s poveanjem pozitivnog raspoloenja od formalnih aktivnosti ili sjedilakih aktivnosti (npr.
gledanje TV-a s prijateljima)
-socijalne interakcije dugoroni pozitivni uinak na zdravlje
-druenje s ljudima jedan je od najboljih faktora za predvianje neijeg ivotnog vijeka!
San
-ljudi sve manje i manje spavaju
-Amerikanci tijekom radnog tjedna spavaju manje od 7 sati dnevno
-kvaliteta sna utjee na raspoloenje
-studenti i radnici kojima nedostaje sna ee se osjeaju umorno, bijesno i agresivno
-manjak sna ili loa kvaliteta sna naruava sposobnost donoenja odluka i oteava kontroliranje
osjeaja
-loe prospavana no negativno utjee na zadovoljstvo radnim mjestom jer su ljudi umorni,
razdraljivi i manje pozorni

Vjebanje
-vjebanje pospjeuje pozitivno raspoloenje
-terapeutski uinci vjebanja najizraeniji kod osoba u depresiji
-iako su redoviti, uinci vjebanja na raspoloenje nisu pretjerano jaki

Dob
-koliina negativnih osjeaja smanjuje se to su ljudi stariji
-razdoblja vrlo pozitivnog raspoloenja traju due kod starijih osoba, a loa raspoloenja bre
prolaze
-s godinama se emocionalno iskustvo poboljava, pa to su ljudi stariji, doivljavaju manje
negativnih osjeaja
Spol
-ene pokazuju veu emocionalnu izraajnost od mukaraca
-intenzivnije doivljavaju osjeaje i ee pokazuju i pozitivne i negativne osjeaje, osim ljutnje
-lake im je izraziti osjeaje
-bolje od mukaraca itaju neverbalne i paralingvistike znakove
MOGUA OBJANJENJA:
1. Razliita socijalizacija mukaraca i ena mukarce se potie da budu vrsti i hrabri, ene
socijalizirane da budu njegovateljice i openitije toplije i ljubaznije od mukaraca
2. ene imaju razvijeniju uroenu sposobnost izraavanja svojih i itanja tuih osjeaja
3. ene moda imaju veu potrebu za drutvenim odobravanjem, a samim time veu sklonost
pokazivanju pozitivnih osjeaja poput sree
VANJSKA OGRANIENJA NA OSJEAJE
-organizacije definiraju granice koje identificiraju koji su osjeaji prihvatljivi i mjeru do koje
ih zaposlenii smiju iskazivati
-kulture takoer postavljaju granice
Oragnizacijski utjecati
-ne postoji jedinstvena skupina osjeaja koju sve organizacije diljem svijeta trae kod svojih
zaposlenika
-ipak, postoji nesklonost prema negativnim i intenzivnim osjeajima
-pokazivanje negativnih osjeaja poput straha, tjeskobe i ljutnje obino nije prihvatljivo (osim
u poprilino odreenim okolnostima)
*primjerice kada lan na visokom poloaki pokazuje nestrpljivost prema lanu na
niskom poloaju
-iskazi jakih osjeaja obino nisu prihvatljivi jer se smatra da mogu remetiti rutinsko izvoenje
zadataka
*primjeri kada su i takvi osjeaji prihvatljivi: nagla smrt glavnog rukovoditelja tvrtke,
proslava godine rekordnih profita
-klima u dobro ureenim organizacijama je klima koja tei stanju slobodnom od osjeaja

Kulturni utjecaji
-razlike u razini do koje ljudi doivljavaju osjeaje u razliitim kulturama: ljudi u veini kultura
doivljavaju neke pozitivne i negativne osjeaje, ali uestalost kojom ih doivljavaju i intezitet
doista varirau stanovitoj mjeri
-razlike u interpretaciji osjeaja meu ljudima iz razliitih kultura: ljudi ljudi diljem svijeta
tumae negativne osjeaje i pozitivne osjeaje podjednako
-meutim, neki osjeaji se vie cijene u nekim kulturama nego u drugima
 *npr. Amerikanci cijene oduevljenje, dok Kinezi negativne osjeaje smatraju
korisnijima i konstruktivnijima. Ponos se smatra pozitivnim osjeajem u zapadnim,
individualistikim kulturama, dok se smatra nepoeljnim u istonim kulturama.
-razlike meu kulturama u normama za izraavanje osjeaja
*npr. muslimani vide smjekanje kao signal seksualne privlanosti pa su zato ene
nauile ne smjekati se mukarcima
-ljudi u kolektivistikim zemljama vjerojatnije e smatrati da su emocionalni iskazi nekako
povezani s njihovim vlastitim odnosom s osobom koja izraava osjeaje, dok ljudi u
individualistikim kulturama nee misliti da su emocionalni iskazi usmjereni prema njima
-ljudima je lake prepoznati osjeaje u vlastitoj kulturi, nego u drugim kulturama
-neke kulture ne posjeduju rijei za standardne amerike termine za osjeaje poput tjeskobe,
potitenosti i krivnje
-potreba za uvaavanjem kulturalnih imbenika koji utjeu na to to menaderi smatraju
emocionalno primjerenim
-ono to je prihvatljivo u jednoj kulturi, moe se initi neprihvatljivo ili ak disfunkcionalno u
drugoj
-menaderi moraju poznavati emocionalne norme u svakoj kulturi s kojom posluju

EMOCIONALNI RAD
-emocionalni rad situacija u kojoj zaposlenik izraava osjeaje koje organizacija eli tijekom
svojih meuljudskih interakcija na poslu
-izazov je kad zaposlenici moraju pokazati jedan osjeaj, dok istovremeno ute drugi
-emocionalna disonanca raskorak izmeu osjeaja koje utimo (doivljavamo) i osjeaja
koje pokazujemo
-sputavani osjeaji frustracije, ljutnje i gorine mogu dovesti do emocionalne iscrpljenosti i
izgaranja

Osjeaji koji se ute nasuprot osjeajima koji se pokazuju

-osjeaji koji se ute pravi osjeaji pojedinca
-osjeaji koji se pokazuju osjeaji koje organizacija trai i koji se smatraju primjerenima
danom poslu; nisu uroeni nego su naueni
-osjeaji koji se ute i osjeaji koji se pokazuju esto su razliiti
-u organizacijama, zahtjevi uloga i situacija esto trae od ljudi da pokazuju osjeaje koji
maskiraju njihova prava uvstva
-povrinska gluma prikrivanje vlastitih unutranjih osjeaja i izbjegavanje emocionalnih
izraaja, sukladno pravilima pokazivanja; tie se pokazanih osjeaja
-stresnija za zaposlenika jer podrazumijeva simuliranje pravih osjeaja
-dubinska gluma pokuaj mijenjanja vlastitih unutranjih osjeaja u skladu s pravilima
pokazivanja; tie se doivljenih osjeaja
*npr. zdravstvena radnica koja pokuava doista osjeati empatiju prema pacijentu
dubinski glumi
Jesu li emocionalno zahtjevni poslovi nagraeni boljom plaom?
-istraivanje pokazuje da je odnos izmeu kognitivnih zahtjeva i plaa vrlo jak, dok odnos
izmeu emocionalnih zahtjeva i plaa nije
-emocionalni zahtjevi su vani, ali tek kada su poslovi inae kognitivno zahtjevni (npr.
odvjetnik, medicinska sestra)
-u sluaju poslova koji su kognitivno zahtjevni, poveanje emocionalnih zahtjeva dovodi do
BOLJIH plaa
-u sluaju poslova koji nisu kognitivno zahtjevni, poveanje emocionalnih zahtjeva dovodi do
GORIH plaa
TEORIJA AFEKTIVNIH DOGAAJA (TAD)
-model koji sugerira da dogaaji u radnom okruenju dovode do emocionalnih reakcija u
zaposlenika, to zatim utjee na njihove stavove i ponaanje u radnom okruenju

Ukratko:
Radno okruenje ukljuuje sve u vezi s poslom.To orkuenje stvara radne dogaaje poput
gnjavaa, uzdizaja ili, jedne i druge. Ti radni dogaaji aktiviraju pozitivne i negativne odgovore.
No, osobnosti zaposlenika i njihova raspoloenja ine ih sklonima odgovoriti na dani dogaaj
s veim ili manjim intenzitetom.I na kraju, osjeaji utjeu na nekoliko varijabli poezanih s
performansom i zaovoljstvom.
-provjere teorije sugeriraju da je:
1) pojedina emocionalna epizoda zapravo niz emocionalnih doivljaja potaknutih
jednim danim dogaajem
2) trenutani osjeaji utjeu na zadooljstvo poslom u svako dano vrijeme, zajedno s
povijeu osjeaja povezanih s dogaajem
3) kako osjeaji i raspoloenja fluktuiraju kroz vrijeme, fluktuiraju i njihovi uinci na
performansu
4) ponaanja potaknuta osjeajima obino su kratkotrajna i vrlo varijabilna
5) budui da su osjeaji obino nekompatibilni s ponaanjem potrebnim za obavljanje
posla, oni imaju negativni uinak na radnu performansu

-TAD nudi dvije vane poruke:

1) osjeaji pruaju vrijedne uvide u razumijevanje ponaanja zaposlenika: model
pokazuje kako gnjavaa i uzdizaji u radnom okruenju utjeu na radnu performansu zaposlenika
i njihovo zadovoljstvo poslom
2) zaposlenici i rukovoditelji ne smiju zanemariti osjeaje niti dogaaje koji ih izazivaju,
ak ni kad izgledaju minorni, jer se oni gomilaju

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
-emocionalna inteligencija (EI) sposobnost otkrivanja i upravljanja emocionalnim
znakovima i informacijama
-dimenzije emocionalne inteligencije:
-samosvijest svijest o vlastitim osjeajima
-samovoenje sposobnost upravljanja vlastitim osjeajima i porivima
-samomotivacija sposobnost ustrajanja uoi zapreka i neuspjeha
-empatija sposobnost nasluivanja to drugi osjeaju
-drutvene vjetine sposobnost da se osoba nosi s tuim osjeajima
Argumenti u korist EI:
Intuitivna privlanost
-koncepcija EI ima veliku intuitivnu privlanost
-ljudi koji mogu prepoznati osjeaje drugih, kontrolirati vlastite osjeaje i dobro se nositi u
drutvenim interakcijama imat e veliku prednost u poslovnom svijetu

EI predvia vane kriterije

-visoka razina EI kod neke osobe znai da e osoba imati dobru performansu na poslu
-sposobnost itanja osjeaja iz izraza lica drugih (sposobnost emocionalnog prislukivanja)
predvia rejtinge o vrijednosti organizacije koje su ljudi dobiali od svojih kolega
-EI openito u blagoj korelaciji s radnom performansom

EI ima bioloku osnovu

-ljudi s ozljedama dijela mozga koji reguliraju emocionalne procese prolaze znatno loije na
testovima EI
-ljudi s ozljedama dijela mozga koji reguliraju emocionalne procese imaju potekoe u
normalnom donoenju odluka
- EI ima neuroloku osnovu koja nije povezana sa standardnim mjerilima inteligencije

Argumenti protiv EI:

EI je kao koncepcija previe nejasna
-mnogim istraivaima nije jasno to je EI
-koncepcija EI danas je postala toliko iroka i njezini sadraji toliko razliiti da nije vie ni
razgovjetna koncepcija

EI se ne moe mjeriti
-veina kritiara tvrdi da, ako je EI oblik inteligencije, onda moraju postojati toni i pogreni
odgovori u njezinom mjerenju
-u nekim testovima postoje T i N odgovori, dok je mjerilo u drugim testovima izjave o sebi
-openito, mjerila za EI su razliita, i istraivai ih nisu podvrgli tako rigoroznom prouavanju
kao to su uinili u sluaju mjerila za osobnost i opu inteligenciju

Valjanost EI je sumnjiva
-kako je EI toliko blisko povezana s inteligencijom i osobnou, jednom kada se kontroliraju
imbenici za to, EI nema to osobito ponuditi
-EI u visokoj korelaciji s mjerilima osobnosti (posebno s emocionalnom stabilnosti)
-ne postoji dovoljno istraivanja o tome poveava li EI saznanja vie od mjerila osobnosti i
ope inteligencije u predvianju radne performanse
PRIMJENA ZNANJA O OSJEAJIMA I RASPOLOENJIMA U
ORGANIZACIJSKOJ PSIHOLOGIJI
Selekcija
-sve vie poslodavaca poelo je primjenjivati mjerila EI prilikom zapoljavanja novih ljudi
-jedna studija meu slubenicima za novaenje u amerikom ratnom zrakoplovstvu: najbolji
meu njima pokazali visoke razine EI, kasnije bili 2,6 puta uspjenjiji na poslu od osoba s
niskim rezultatima
-prodavai izabrani na osnovi svojih rezultata u EI ostvarili vie prodaja

Odluivanje
-i dalje se raspravlja o ulozi negativnih osjeaja i raspoloenja u donoenju odluka
-prije se smatralo da deprimirani ljudi donose tonije prosudbe od nedeprimiranih ljudi
-noviji podaci sugeriraju da deprimirani ljudi donose loije odluke od sretnih
-jer deprimirani sporije procesiraju informacije i obino procjenjuju sve mogue opcije
umjesto, samo najvjerojatnije
-deprimirani trae savreno rjeenje, a rijetko kada je bilo koje rjeenje savreno
-pozitivni ljudi znaju kada je neko rjeenje dovoljno dobro
-pozitivne emocije pomau u odluivanju mogu poboljati vjetine rjeavanja problema i
pomoi nam u razumijevanju i u analizi novih informacija
-ljudi dobrog raspoloenja vjerojatnije e rabiti heuristike ili nepisana praila kao pomagala za
brzo donoenje odluka
-heuristika katkad moe biti pogrena i dovesti do stereotipiziranja
-potrebno je pripaziti da pozitivna raspoloenja ne dovedu do oslonca na opasne stereotipe

Kreativnost
-istraivai kau da su dobro raspoloeni ljudi kreativniji od loe raspoloenih
-pozitivno raspoloeni fleksibilniji i otvoreniji u svom miljenju, to moda objanjava zato
su i kreativniji
-nadglednici bi se trebali aktivno truditi da svoje zaposlenike ine sretnima jer e ih to
oraspoloiti, a to e sa svoje strane potaknuti ljude da budu kreativniji
-suprotno tome, postoje tvrdnje da ljudi, kad su dobro raspoloeni, imaju tendenciju opustiti se
i da se stoga ne uputaju u kritiko razmiljanje koje je nuno za neke oblike kreativnosti
-sve dok se ne provede vie istraianja o toj temi, sigurno je zakljuiti da u odnosu na mnoge
zadatke pozitivna raspoloenja poveavaju nau kreativnost
Motivacija
-ljudi koji su visoko motivirani svojim poslovima su i emocionalno predani
-angairaju se na svojim poslovima zato to su fiziki, kognitivno i emocionalno udubljeni u
iskustvo djelovanja prema nekom cilju
-dobro raspoloeni vea uvjerenost da mogu rjeiti zadatke, marljivije pristupaju radu, vea
radna uinkovitost
-povratna informacija o radnoj performansi djeluje na raspoloenje ljudi i zatim na njihovu
motivaciju
-organizacije koje potiu pozitivna raspoloenja na poslu vjerojatnije e imati jae motiviranu
radnu snagu

Vodstvo
-uinkoviti voe oslanjaju se na emocionalne apele kao pomo u prijenosu svojih poruka
-rukovoditelji korporacije znaju da je oduevljenje kljuno da bi zaposlenici usvojili njihove
vizije o budunosti tvrtke i prihvatili promjene
-kada uinkoviti voe ele provesti znaajne promjene, oni se moraju osloniti na prizivanje,
oblikovanje i mobiliziranje osjeaja
-ako potaknu osjeaje i uklope ih u privlanu viziju, voe poveavaju vjerojatnost da e
menaderi i zaposlenici prihvatiti promjene

Meuljudski odnosi
-uspjenost nekog menadera u rjeavanju sukoba, zapravo, uvelike se moe pripisati njegovoj
sposobnosti da identificira emocionalne sadraje u sukobu i da potakne strane u sukobu da
razrjee svoje osjeaje

Pregovaranje
-dok raspoloenja i osjeaji mogu biti korisni na poslu u pregovorima, osim ako nije rije o
lanoj predstavi (hinjenju ljutnje), ini se da osjeaji mogu oteati performansu pregovaraa
-ljudi s oteenjima u emocionalnom sreditu svojih mozgova (npr. P. Gage) mogu biti najbolji
pregovarai, jer nije vjerojatno da e se pretjerano korigirati nakon loih rezultata

Klijentske usluge
-emocionalno stanje radnika utjee na klijentske usluge, to pak utjee na koliinu ponovljenih
poslova i zadovoljstvo klijenata
-emocionalna disonanca moe dovesti do izgaranja na poslu, pada u radnoj performansi i do
nieg zadovoljstva poslom
-osjeaji zaposlenika mogu se prenijeti na klijente
-emocionalno zaraenje proces u kojem osjeaji ljudi uzrokuju osjeaje u drugih ljudi
-kada zaposlenici iskazuju pozitivne osjeaje, klijenti e obino odgovoriti pozitivno
-negativni osjeaji i raspoloenja takoer su zarazni

Stavovi prema poslu

-ljudi koji su proveli dobar dan na poslu obino su bolje raspoloeni kod kue te veeri
-ljudi koji su proveli lo dan na poslu obino su loije raspoloeni kod kue te veeri
-osobe koje su proivjele stresan dan na poslu tee se opuste poslije posla
-do idueg dana, taj uinak obino nestaje

Devijantno ponaanje u radnom okruenju

-negativni osjeaji mogu biti povezani i s brojnim devijantnim ponaanjima
-osobe s negativnim osjeajima (ljuti ili agresivni) prije e se upustiti u devijantna ponaanja u
radnom okruenju
*npr. ljubomora radi boljeg radnog zadatke, vee plae, veeg ureda --> pakosna
devijantna ponaanja

Kako menaderi mogu utjecati na raspoloenja

-menaderi se mogu posluiti duhovitou, mogu dati svojim zaposlenicima male znakove
zahvalnosti u priznanju za dobro obavljenje poslove
-kad su menaderi dobro raspoloeni, lanovi grupa osjeaju se pozitivnije i kao posljedica vie
surauju meusobno
-emocionalno zaraenje - menaderi bi trebali birati lanove timova koji su skloni pozitivnim
raspoloenjima

SAETAK I IMPLIKACIJE ZA MENADERE

-menaderi koji shvaaju ulogu osjeaja i raspoloenja znatno e poboljati svoju sposobnost
tumaenja i predvianja ponaanja svojih radnika
-osjeaji i raspoloenja utjeu na radnu performansu
-mogu ometati performansu, osobito kad je rije o negativnim osjeajima
-mogu i pojaati performanse: poveavaju razine uzbuenosti i motiviraju radnike na
bolji rad; emocionalni rad potvruje da su neki osjeaji dio zahtjeva posla
-sloenost zadatka to je zadatak sloeniji to zaposlenik mora ostati manje emotivan da
osjeaji ne bi utjecali na performansu
-iako je minimalna razina emocionalnog uzbuenja zacijelo potrebna za dobru performansu,
visoke razine ometaju sposobnost funkcioniranja, osobito kada posao zahtjeva raunske i
visoko kognitivne procese