1.Definicija Pedagogije kao nauke?

Pedagogija je znanost koja prouava odgojne i obrazovne procese. Pedagogija je

znanost koja se bavi istraivanjem i analizom zakonitosti odgoja i obrazovanja.
Glavni predmet prouavanja pedagogije je odgojno obrazovni proces i njegove
zakonitosti, a iz navedenog proizlaze i sljedei zadaci:
Prouavanje i istraivanje pojava u odgojno obrazovno procesu.
Razvijanje i poboljavanje odgojno obrazovnog rada.
Znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema
poeljnim oblicima.
Razvoj i unapreivanje pedagoke metodologije istraivanja.
Prilikom odreivanja pedagogije kao samostalne znanosti, potrebno je razmotriti
razvitak pedagogije kao teorije odgoja i obrazovanja, te utvrditi temeljne
odrednice pedagogijske znanosti.
2.Prouite neka djela iz hitorije Pedagogije i predstavite ih studentima vae
grupe!
-Jedan od prvih koji je odgoj kao smisaon poduhvat doveo u svijest ire javnosti
bio je Komensky. Bio je biskup jedne eke bratovtine. Smatrao je da se svakoga
sve moe pouiti, to znai i bogate i siromane, mladie i djevojke, sluge i
gospodare. Komensky je zasnovao stupnjevito kolstvo za svu djecu:
-od roenja do 6. godine ivota (materinska kola)
-materinska kola za jezik kao za sve zajednika osnovna kola od 6. do 12. godine
ivota
-od 12-18 godine ivota trajua kola latinskog;
-od 18-24 godine ivota-univerzitet
Ta su etiri stepena tvorila cjelokupan plan za jedinstveni kolski sistem. Time
je Komensky rani zastupnik naela cjelokupnoga kolovanja.
3.Objasnite ta je predmet Pedagogije!?
Predmet proucavanja pedagogije se nalazi u neprestanom menjanju, razvijanju i
redefinisanju. To je rezultat istorijskog razvoja pedagogije, stalnog bogacenja,
prosirivanja i produbljavanja pedagoskih saznanja, polja pedagoske delatnostiu,
rezultat razvitka srodnih nauka, a iznad svega rezultat opsteg drustvenog razvitka
i vaspitne prakse. Sve to stvara niz poteskoca i nesporazuma pri odredjivanju
premeta pedagogije.
Predmet prouvacanja pedagogije je VASPITANJE! To je najopstija i najsira odredba
premeta pedagogije kao nauke, to je kao polazna dovoljna, jer ukazuje na
podrucje drustvene delatnosti kojom se pedagogija bavi. ipak, zato sto je ta
odredba suvuse opsta i nacelna, ona ne moze blize i konkretnije ukazati na
problematiku, na sva ona pitanja koja sutim predmetom obuhvacena i kojima se
pedagogija bavi. Zato se namece potreba razjasnjavanja i odredjivanja pojma
vaspitanje.
4.Obrazloite zadatke pedagogije kao znanosti!
Znanstvene metode su naini i putovi dolaenja do znanstvenih spoznaja.
Istraivanje primjenom znanstvenih metoda podrazumijeva:
da je taj nain istraivanja priznat od znanstvene zajednice,
dokazano upotrebljiv (tim se metodama ve dolo do nekihspoznaja),
sadrajno i formalno provjerljiv (ponovljeno istraivanjepotvruje dobivene
rezultate),
rezultati su nove znanstvene spoznaje.
Znanstvene metode u pedagogiji su naini i putovi dolaenja do pedagogijskih
znanstvenih spoznaja.
5.ta je nastava,odgoj i obrazovanje?
5.1 Nastava je osnovna odrednica didaktike. To je organizirani institucionalni i
izvaninstitucionalni interakcijski stvaralaki napor u savladavanju propisanih
sadraja i stjecanju znanja, sposobnosti i navika te osposobljavanje uenika za
daljni permanentni rad. Cilj nastave je stvaranje kritike, slobodne, autonomne,
stvaralake, humane, obrazovane, multikulturalne, multietike i multikonfesionalne
uenikove linosti, koja je otvorena za sve sadanje i budue progresivne promjene
u sebi i drutvu u kojem se nalazi. Sastavnice tog sustava su:
- Uenik (ui, stjee relevantno iskustvo, tj. obrazuje se i odgaja)
- Uitelj (pouava, tj. svoju aktivnost usmjeruje na optimiziranje uenja)
- Nastavni sadraj (predstavlja osnovu na kojoj se temelji uenje)
- Objektivni uvjeti (prostor i nastavna oprema, djeluju na uenje izravno i
neizravno)
- Odnosi izmeu sudionika nastave
5.2Odgoj je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrauju pozitivne
osobine linosti, stavovi, pogled na ivot i svijet, te karakterne i moralne, radne
i drutvene vrijednosti. U nastavi se ostvaruje dosljednom realizacijom konkretnih
odgojnih zadataka. Samoodgoj se ostvaruje vlastitim djelovanjem svakog pojedinca.
5.3Obrazovanje kao pojam ima viestruko znaenje. Pod obrazovanjem se podrazumijeva
ustanova, proces, sadraj i rezultat organiziranog i/ili sluajnog uenja u
funkciji razvoja razliitih kognitivnih sposobnosti, kao i stjecanja raznovrsnih
znanja, vjetina, umijea i navika kao primjerice itanje, pisanje, raunanje ili
ope znanje o fizikom, drutvenom i gospodarstvenom okruenju.
Obrazovanje ljudi obino se dijeli na formalno u kolama, i neformalno izvan
kole.
6.Sa kojim znanostima je povezana pedagogija?
Pedagogija je cvrsto i mnogostrano povezana s mnogim drugim naukama.FILOZOFIJA-
pedagogija se prije svega pojavila u sastavu filozofije. S filozofijom jei danas
vezu brojna pitanja. Pedagogija je povezana sa filozofskim disciplinamakao sto su
etika, estetika, logika i gnoseologija.PSIHOLOGIJA- psihologijske spoznaje pomazu
odgajateljima da sto bolje upoznajuodgajanike , subjekte odgojnog rada, i da na
temelju tog poznavanja odaberu oneodgojne metode i postupke koji ce dati zeljene
odgojne rezultate.SOCIOLOGIJA- odgoj je jedan od oblika organizovanja drustvenog
djelovanja i tu jespona izmedju ove dvije znanosti.HISTORIJA- odgoj je i
historijska kategorija s obzirom na to da se pojavio, mjenjaoi razvijao tokom
historije.BIOLOGIJA- s obzirom da je covjek bilosko bice, pedagogija mora koristiti
isaznanja biologije.KIBERNETIKA- nauka koja proucava probleme primanja, prerade i
predajeinformacija.EKONOMIJA- ekonomika odgoja i obrazovanja je novo podrucje koje
povezujepedagogiju s ekonomijom. TEORIJE UMJETNOSTI- specificnost odgojnog rada a
posebno estetski odgoj. TEHNICKE ZNANOSTI- radni i tehnicki odoj i primjena
savremenih tehnickihsredstava u nastavi.PRAVNE ZNANOSTI- pravno regulisanje
organizacije odgoja, odgojnih problema,upravljanje ustanovama i cjelokupnih
odgojnim sistemomFUTUROLOGIJA- odgoj je bio i ostat ce pripremanje za
buducnostMEDICINA- skolska higijena, specijalna pedagogija sa svojim
granamatiflopedagogijom, surdopedagogijom, oligofrenopedagogijom, logopedskom
imedicinskom pedagogijom
7.Odredite kriterije za klasifikaciju pedagoskih znanosti?
Postoje mnogobrojne klasifikacije metoda znanstvenog rada. U konkretnoj situaciji
treba ih
pravilno izabrati prema predmetu, svrsi i ciljevima istraivanja. Osim toga,
izabrana metoda
mora se dobro poznavati i pravilno koristiti. Kolika je vanost pravilnog odabira
metoda u
znanstvenom istraivanju, dovoljno svjedoi opis koji je iznio ugaj:
Neprimjerena metoda
istraivanja je najvea 'znanstvena bolest'.Isto tako, valja napomenuti kako se
esto
kvaliteta znanstvenog rada ocjenjuje na temelju primjene nove metode.
8.Koje discipline cine sistem pedagoskih znanosti?
Pod sustavom pedagogijske znanosti podrazumijevamo sve grane i discipline koje
pedagogija kao znanost obuhvaa i na koje se grana i dijeli.
Temeljna podjela pedagogijske znanosti je na :
povijest pedagogije, osnove pedagogije, sistematsku pedagogiju, specijalnu
pedagogiju, socijalnu pedagogiju, didaktiku, pedeutologiju, andragogiju,
kineziologiju, psihopedagogiju, poredbenu (komparativnu) pedagogiju i pedagogijsku
futurologiju.
Discipline:
opa (sistematska) pedagogija, komparativna pedagogija sveobuhvatne discipline
 socijalna ped., adultna ped., kolska ped., strukovna i gospodarska ped.
diferencijalne discipline (podjela prema Lenzenu)
9.Osvijestite nastavni proces tokom vaseg skolovanja?Koliki se znacaj pridavao
nastavi u vasoj odgojnoj praksi?
Budui da u nastavi rade nastavnik i
uenici, svaki proces ima dvostrano znaenje, tj. odnosi se na nain rada
nastavnika i
uenika. Nastavnici primjenjuju nastavne metode prilikom izvoenja pojedinih
etapa
nastavnog procesa, od uvoenja do provjeravanja, pa i uenici na tim istim
etapama
primjenjuju sa svoje strane nastavne metode radi sticanja znanja i razvijanja
sposobnosti. To
znai da su nastavne metode sastavni dio nastavnog rada na svim dijelovima
nastavnog
procesa i to uvijek u njihovoj dvostranosti s obzirom na nastavnika i
uenika.Tokom mog skolovanja,nastavni proces je bio dosta kvalitetniji i
jednostavniji.Nastavnici i nastavnice su pridavale veliki znacaj teoretskom dijelu
ucenja,dok prakticni dio nije kaskao za njima(svi smo kolektivno izvalcili
maksimum iz obrazovanja u post-ratnoj Bosni i Hercegovini).