Professional Documents
Culture Documents
K - Tehnicar Za Mehatroniku - Za Odobrenje
K - Tehnicar Za Mehatroniku - Za Odobrenje
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA MEHATRONIKU
Popis kratica
AD analogno-digitalno
alfanumeriki kod
raunala
CO - ugljini monoksid
DA digitalno-analogno
EU Europska unija
FUP - Functional Plan, funkcijski plan; postupak razrade proizvodnog procesa, ujedno i
IC - infracrveno
tehnologija
robota
poluvodi
NN Narodne novine
raunalo)
RH Republika Hrvatska
3D - trodimenzionalni
4
Sadraj
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma.... 251
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student, korisnik,
poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.
5
1. Opi dio
Tehniar za mehatroniku
etiri godine
6
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan
NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA MEHATRONIKU
A. OPEOBRAZOVNI DIO
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
T V PN T V PN T V PN T V PN
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI
T V PN T V PN T V PN T V PN
7
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
B2. IZBORNI 1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
tjedno tjedno tjedno tjedno
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI
T V PN T V PN T V PN T V PN
PLC-OVI I MIKROUPRAVLJAI 96 1 2 5
SLOENE MEHATRONIKE
70 1 1 4
AUTOMATIZACIJA KONSTRUKCIJE
PROCESNIH POSTROJENJA MIKRO I NANO MEHATRONIKA 32 1 2
AUTOMATIZACIJA PROCESNIH
96 1 2 5
POSTROJENJA
TERMODINAMIKA 70 2 4
AUTOMATIZACIJA MEHANIKA FLUIDA 32 1 2
ENERGETSKIH AUTOMATIZACIJA PROCESNIH
96 1 2 5
POSTROJENJA POSTROJENJA
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 96 1 2 5
PLC-OVI I MIKROUPRAVLJAI 96 1 2 5
SLOENE MEHATRONIKE
NUMERIKI UPRAVLJANI 70 1 1 4
KONSTRUKCIJE
STROJEVI I UREAJI
MIKRO I NANO MEHATRONIKA 32 1 2
NUMERIKI UPRAVLJANI STROJEVI 96 1 2 5
UKUPNO SATI / BODOVA B1. + B2. *kod odabira modula 1. ili 3. 455 6 5 2 23 490 6 6 2 25 630 7 9 2 36 608 7 9 3 32
UKUPNO SATI / BODOVA B1. + B2. *kod odabira modula 2. 455 6 5 2 23 490 6 6 2 25 630 8 8 2 36 608 7 9 3 32
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %
40,63% 38,33% 43,75% 41,67% 58,06% 60,00% 59,38% 53,33%
*kod odabira modula 1. ili 3.
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %
40,63% 38,33% 43,75% 41,67% 58,06% 60,00% 59,38% 53,33%
* kod odabira modula 2.
D. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA D. 4
SVEUKUPNO SATI /BODOVI A + B+ C *kod odabira modula 1. ili 3. 1120 25 5 2 60 1120 24 6 2 60 1085 20 9 2 60 1024 20 9 3 60
SVEUKUPNO SATI /BODOVI A + B+ C *kod odabira modula 2. 1120 25 5 2 60 1120 24 6 2 60 1085 21 8 2 60 1024 20 9 3 60
8
2.2. Nastavni program
9
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
Pisanje
10
normom
11
glasova Slogovi i slogovna struktura
Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Glasovne Palatalizacija
promjene Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravogovorna i
Pravopis ili ortografija
pravopisna
Pisanje velikog i malog slova
norma
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/,
Alternacije ije/je/e/i
Pisanje -
Opisivanje kao postupak
opisivanje
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Pisanje - Tehniko izvjee
pripovijedanje Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
12
Victoria Hislop, Otok
Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Drama
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Lirika
Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Ep
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
itanje -
opisivaki Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
tekstovi
itanje - Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
pripovjedaki Molba
tekstovi ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Napomene:
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
Metode i oblici
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
rada:
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
13
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
e stei sljedee razreda.
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem i Morfem, alomorf, morfologija
morfologija Vrste morfema
Gramatike Kategorije vrsta rijei
kategorije Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Nepromjenjive
Veznici
rijei
estice
Usklici
Hrvatski jezik od Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
16. do kraja 18. Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
stoljea
Izlaganje kao postupak
Definicije
Pisanje - Saetak
izlaganje Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
Cijeli se svijet
polaznika.
igra
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
14
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
16
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa Sintaksa
Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje - Prikaz
dokazivanje Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
17
Arthur Schnitzler, Novela o snu
18
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Leksikologija Uvod u leksikologiju
Jezini sustav i Struktura jezinog znaka
jezini znak Jednoznanost i vieznanost leksema
Leksiko- Sinonimija
semantiki Antonimija
odnosi Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Raslojenost
Podruna raslojenost leksika
leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
Posuenice
dodiri i leksiko
Vrste posuenica
posuivanje
Stoljee nemira
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
19
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu
obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
20
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
21
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itanje
Sluanje
1. upotrijebiti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular
Govor
Meukulturalno djelovanje
23
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
navike
Prehrambene navike (Piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
Elementi i oblici u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika: struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
24
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
25
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
Jezini sustav i sadraji
itanje
Sluanje
U drugom
Pisanje
razredu polaznik
e stei sljedee 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
ishode uenja:
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
Meukulturalno djelovanje
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on,
Napomene: at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
Elementi i oblici
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika:
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
27
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
28
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: trei (3.)
Jezini sustav i sadraji
itanje
Sluanje
Govor
Meukulturalno djelovanje
29
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Napomene: Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
30
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: etvrti (4.)
Jezini sustav i sadraji
itanje
Sluanje
1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
U etvrtom izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
razredu polaznik situacije
e stei sljedee
ishode uenja: Pisanje
Govor
Meukulturalno djelovanje
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Zanimanja
Oglasi
Posao i
ivotopis i europass
obrazovanje
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Svijet rada Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
31
Potroako Reklame i utjecaj na mlade
drutvo Konzumerizam
Mobilnost ljudi i znanja
Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
migracije Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Fenomen globalizacije
Kultura i
Svijet kao globalno selo
civilizacija
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Napomene:
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
Elementi i oblici
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika:
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
32
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
33
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
34
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular u usmenom
i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
Sluanje
Govor
Meukulturalno djelovanje
35
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
navike
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
Elementi i oblici jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
praenja i odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
vrjednovanja struke).
polaznika: Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
36
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
37
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
Jezini sustav i sadraji
itanje
Sluanje
U drugom
Pisanje
razredu polaznik
e stei sljedee 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
ishode uenja:
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
Meukulturalno djelovanje
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
39
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
40
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: trei (3.)
Jezini sustav i sadraji
itanje
Sluanje
Govor
Meukulturalno djelovanje
41
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
Napomene: ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (Narodne novine, 112/10).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
42
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: etvrti (4.)
Jezini sustav i sadraji
itanje
Sluanje
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
Meukulturalno djelovanje
43
Mobilnost ljudi i znanja
Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
migracije Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Fenomen globalizacije
Kultura i
Svijet kao globalno selo
civilizacija
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
Napomene: nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih
godina.
Ostalo
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
Elementi i oblici jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
praenja i odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
vrjednovanja struke).
polaznika: Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
44
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
45
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i irenje
temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o povijesti
svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom est povijesnih
razdoblja
46
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
47
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: prvi (1).
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
4. do 10. stoljea
50
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: drugi (2.)
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i
promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
Dvadeseto stoljee
51
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
52
od 1830. do
1914. godine
Novi Svijet u razdoblju imperijalizma
imperijalizam Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
monih Graanska kultura od romantizma do moderne
nacionalnih
drava 1850.-
1914. godine i
vaniji globalni
trendovi
Teritorijalna Hrvatski narodni preporod
integracija Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
hrvatskih
zemalja i
stvaranje
moderne
hrvatske nacije
Opa kriza Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
modernog svijeta Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
- problemi Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama
Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Prvi svjetski rat
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Tri oblika Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
politike scene u demokracije
svijetu od 1919. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
do 1939. godine
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije -
oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Novi Hladni rat i internacionalne krize
meunarodni Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
odnosi i Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
dekolonijalizacija
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji
socijalistikoj Kriza konfederacije i samoupravljanja
Jugoslaviji i Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
stvaranje
samostalne
hrvatske drave
U drugom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Temelji
modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih revolucija
Napomene: (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak
znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i drutvena i politika
zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi,
53
svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te
znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s video-materijalima i filmovima); operativne
Metode i oblici
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
rada:
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
Elementi i oblici
znanje i metakognitivno znanje.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
vrjednovanja
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
polaznika:
uloga).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
54
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja
koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
Cilj predmeta:
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti
prema zajednici
55
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
57
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: drugi (2.)
Etika socijalnog ivota
59
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: trei (3.)
Primijenjena etika
61
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: etvrti (4.)
Etika kao filozofija morala
63
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u
podruju geografije
Cilj predmeta:
osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim podrujima
elektrotehnike i raunalstva
64
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
65
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se
na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno
nazivlje
66
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
67
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: drugi (2.)
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
68
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada: terenski rad, projektna nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
69
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje je
bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vjebanja
70
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
Kinezioloke aktivnosti
71
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite
transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
72
aktivnosti nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 8 min
2. Letee tranje do 40 m
3. Tranje do 100 m
4. Tranje motoriko postignue
5. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na
strunjau)
6. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 koraka
8. Bacanje Vortex-a u dalj
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
73
VII. KOARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom
obranom
35. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
37. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
38. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja
(pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
39. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5
(otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinani blok smea visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku, 2.
polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
47. Igra (taktika i suenje)
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku
ruku u/iznad visne boka jensen
50. Jednostruka krianja
51. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem
53. Igra (taktika i suenje)
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
57. Igra (taktika i suenje)
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
59. Forhend (spuvasta loptica)
60. Bekend (spuvasta loptica)
61. Igra (taktika i suenje)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
Transformacija je jedan primjer njezine provedbe. To omoguuje da se doreeno
kinantropolokih prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
obiljeja daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
74
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(opi razvoj i odravanje)
Kinezioloki
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
postupci
VJEBE ZA KRALJENICU
unapreenja
zdravlja
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
77
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju
postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Leei na leima
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda
vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
pomaganja ili asistencije
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
80
praenja i postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
vrjednovanja sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
polaznika: Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
polaznike: sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
81
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: drugi (2.)
U drugom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
1. Olimpizam
Kinezioloka
2. Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja
teorijska znanja
3. Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
4. Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog
tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave
(lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja polaznika
u adolescenciji
Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,
minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije,
dodaci prehrani)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 10 min
3. Tranje dionica 150 - 200 m
Kinezioloke
4. Tranje motoriko postignue
aktivnosti
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa
zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)
VII. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
38. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
48. Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
83
polaznika u stranjoj zoni, suenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na
utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5:1
53. Igra (taktika i suenje)
XI. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s mree
zamahom reketa ispod struka)
57. Igra (taktika i suenje)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)
59. Ravni servis
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOKA OBILJEJA
razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
86
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
VJEBE ZA RAMENA
Vjebe su sljedee:
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
88
rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
Leei na leima:
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
89
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
90
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
teorijska znanja 1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u Hrvatskoj
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa stajalita
izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na zdravlje
polaznika
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 min
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m
3. Tranje dionica 200 - 300 m
4. Tranje motoriko postignue
Kinezioloke 5. Troskok s mjesta
aktivnosti 6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
8. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog
dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
33. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i fintiranja 1:1
35. Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
36. Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i
fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja
lopte
38. Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
46. Igra (taktika i suenje)
92
XI. BADMINTON
47. Rezani forhend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i
napadaka)
50. Igra (taktika i suenje)
XII. TENIS
51. Forhend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)
53. Sme (spuvasta loptica)
54. Igra (taktika i suenje)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOKA OBILJEJA
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
93
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka unapreenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se
nalazi na kraju programa etvrtog razreda.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti
nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPREENJA ZDRAVLJA
95
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
7. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
8. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
i De Quervainove bolesti
Vjebe su sljedee:
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu to veega kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi
naizmjenina odnoenja
97
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s pogrenim
stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena,
izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
8. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda
Metode i oblici vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
rada:
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,
zaustavljanja vjebanja.
98
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
99
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond
do 10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u
pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane
s ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u
teorijska znanja
funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,
izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa
tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar, Omron ili
Tanita vage)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni
nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min i vie
2. Tranje dionica 300-400 m
3. Tranje motoriko postignue
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
Kinezioloke
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko
aktivnosti
postignue
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
7. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
100
IV. BORILAKI SPORTOVI
12. Obrana od pljuske (udarca rukom)
13. Obrana od obuhvata
14. 1Obrana od hvata za kosu
15. Sprovoenje kljuem na ruci
16. Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2
dodira)
VII.ODBOJKA
25. Tenis servis
26. Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed u
28. Povezivanje zatite 1:2:3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u
prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2:3
(2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
29. Igra (taktika i suenje)
VIII. RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
33. Igra (taktika i suenje)
IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
103
nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika
104
1. plantarna fleksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Leei na leima:
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu:
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
7. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
8. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje.
Leei na leima:
106
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7.podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
107
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te
uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
108
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
109
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i
krunog dijagrama
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Brojevi Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Algebra i funkcije
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Oblik i prostor Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
Mjerenje pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Podatci Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
Napomene: matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
Metode i oblici
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
rada:
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
vrjednovanja
(domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
110
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: drugi (2.)
Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih
operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu
funkciju
U drugom 2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te
razredu polaznik eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
e stei sljedee
ishode uenja: Oblik i prostor
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Brojevi Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Algebra i funkcije Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Oblik i prostor Geometrija prostora
Mjerenje Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Podatci Analiza prikupljenih i obraenih podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
Napomene: matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
Metode i oblici
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
rada:
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
praenja i aktivnost.
111
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
polaznika: (domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
112
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: trei (3.)
Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za
odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
Algebra i funkcije
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske
jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i
formule identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri
ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem razredu 2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom
polaznik e stei sustavu u ravnini
sljedee ishode
uenja: 3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa
svakodnevnim ivotom i strukom
Podatci
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza
podataka
113
Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Podatci Vjerojatnost
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
Napomene: matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
Metode i oblici
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
rada:
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
vrjednovanja
(domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
114
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: etvrti (4.)
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom
sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove
2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih
funkcija
Podatci
116
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju
Cilj predmeta: fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog
osposobljavanja za odreeno zanimanje
117
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv predmeta: FIZIKA
Razred: prvi (1.)
Gibanja
Sile i polja
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
118
Termodinamika
119
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Oblici: Pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
120
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: Praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
121
Naziv predmeta: FIZIKA
Razred: drugi (2.)
Elektrodinamika
122
Atomi i atomske jezgre
123
Ostalo
Metode: Nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: Pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
rada:
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
124
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu
pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
125
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,
gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
126
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)
Politika
127
Politika kultura
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Drava Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija - neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politiki sustavi Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u Republici Hrvatskoj
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izbori Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Republike Izvrna vlast
Hrvatske Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Uvod u Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
ekonomiju initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Trite Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat
Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Poduzetnitvo i Obiljeja marketinga
marketing Marketinki splet
Marketing i etika
Napomene: /
Ostalo
Metode:predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, istraivaka metoda.
Metode i oblici
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
rada:
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
128
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja.
praenja i Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
vrjednovanja suradnja u nastavi i dr.), usmena i pisana provjera.
polaznika:
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
129
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
stei znanja i vjetine te usvojiti procese i koncepte potrebne za
koritenje raunala
130
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv predmeta: RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
Razred: prvi (1.)
Poznavanje i koritenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
1. razlikovati prikaz razliitih vrsta podataka u raunalu
131
tablice istinitosti
Graa raunala
osnovni dijelovi raunala
ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski ureaji i prikljuivanje
Operacijski sustav
pojam i svojstva OS-a
grafiko suelje
postavke korisnikog suelja
Mree raunala
mree raunala (definicija i vrste)
internet
naini spajanja na internet
davatelj usluga
korisniki raun
usluge interneta
Elektronika pota
Raunalne mree klijent e-pote, web - pota
i internet
potanski sandui osnovna podeavanja
132
unos teksta i osnovna podeavanja stila pisanja
zvuk
video
Prezentacije
slajd, predloak, dizajn
Projektni zadatak
izradba projektnog zadatka
134
Naziv predmeta: RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
Razred: drugi (2.)
Obrada i prikaz podataka
osnovna podeavanja
povezivanje stranica
Obrada i prikaz organizacija sadraja
podataka
postavljanje stranice na internet
Projektni zadatak
izradba projektnog zadatka
Program i algoritam
programski jezici
koraci u programiranju
naredba grananja
naredbe ponavljanja
135
analiza algoritma
naredba pridruivanja
tipovi podataka
standardne funkcije
naredba grananja
Tablino raunanje
osnovna obiljeja odabranog programa za tablino raunanje
grafikoni
Projektni zadatak
analiza problema
izradba projektnog zadatka
136
polaznika: radom, e-uenjem).
Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,
istraivanje, suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
137
Naziv predmeta: RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
Razred: trei (3.)
Rjeavanje problema pomou raunala
relacijska baza
oblikovanje tablice
upiti
izradba izvjea
naredbe ponavljanja
Rjeavanje osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima
problema
pomou raunala Funkcije
izradba i koritenje funkcija
sortiranje polja
pretraivanje polja
datoteke
oblici datoteka
rad s datotekama
Objektno usmjereno programiranje
objektno usmjereni jezici
138
klasa
objekt
metode
Projektni zadatak
analiza problema
izradba projektnog zadatka
139
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
140
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTACIJA
Razred: prvi (1.)
141
Vjebe
Osnovne geometrijske konstrukcije
Osnove nacrtne Tehnike krivulje
geometrije Ortogonalna projekcija tijela
Presjek geometrijskih tijela, plat i prodori
Prostorno Prostorno predoavanje mehatronikih struktura (cijevi, oienja)
predoavanje
Presjeci Ortogonalna projekcija uz primjenu presjeka
Postavke na raunalu u skladu s normama tehnikog crtanja
Geometrijske konstrukcije
Crtanje tehnikih krivulja pomou raunala
Ortogonalna projekcija tijela
Crtanje pomou Prostorno predoavanje mehatronikih struktura (cijevi, oienja)
raunala pomou raunala
Modeliranje objekata 3D
Crtanje presjeka pomou raunala
Kotiranje
Generiranje oznaka hrapavosti povrina i tolerancija
Nastavni proces 33% vremena izvodi se kao teorijska nastava, a 33%
slui za vjebe koje se izvode crtanjem pomou pribora za crtanje i
Napomena: 33% vjebe crtanjem uz podrku raunalnih programa u raunalnoj
uionici. Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10
do 14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera i programski zadatci.
polaznika:
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
142
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTACIJA
Razred: drugi (2.)
U drugom
1. razraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju za odreeni
razredu polaznik
postupak izradbe i/ili montae
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Vjebe
Skiciranje rukom i tehnika skica
Radioniki crte prema uzorku i iz sklopnog crtea
Crtanje podrano
Shematski crte i CAD blokovi mehatronikih struktura
raunalom
Jednostavni sklopni crte i sastavnica
Crte za sastavljanje (za servisiranje i odravanje)
Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao vjebe koje se izvode
crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa u
Napomena: raunalnoj uionici.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera i programski zadatci.
polaznika:
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
143
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKI MATERIJALI
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
1. odrediti odgovarajui materijal za izradbu strojnog elementa
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Struktura i Osnovne strukture
svojstva Mehanika svojstva materijala
materijala Elektrina svojstva materijala
Sistematizacija i podjela
eljezo (modifikacije eljeza, primjena u strojarstvu i elektrotehnici)
elik (svojstva elika kao konstrukcijskoga materijala, oznaavanje
elika, norme, podjela i primjena elika)
Lijevana eljeza i elini ljevovi (primjena u strojarstvu i
elektrotehnici)
Bakar (svojstva bakra kao konstrukcijskog elementa, svojstva bakra
Metali
kao vodia, slitine bakra, norme oznaavanja)
Aluminij (svojstva aluminija kao konstrukcijskog materijala i vodia,
slitine aluminija, norme oznaavanja)
Cink, olovo, kositar (svojstva, primjena, norme oznaavanja)
Mangan, krom, nikal i kobalt (svojstva, primjena, norme oznaavanja)
Molibden, volfram, vanadij, titan (svojstva, primjena, norme
oznaavanja)
Elastomeri (gume), plastomeri i duromeri
Polimerni
Struktura polimera, podjela i norme, oznaavanje polimera
materijali
Prepoznavanje i primjena polimera u strojarstvu i elektrotehnici
Kompozitni materijali
Pjene
Sinterirani materijali tvrdi metali i tehnika keramika
Materijali za bruenje i poliranje (abrazivi)
Ostali materijali
Vatrostalni materijali
u strojarstvu
Staklo
Prirodni materijali drvo i koa
Ljepila i kitovi
Sredstva za podmazivanje i hlaenje
Poluvodiki materijali (silicij, germanij, poluvodike komponente)
Ostali materijali Materijali za hlaenje, antikorozivnu zatitu i impregniranje
u elektrotehnici Plinovi i tekuine u elektrotehnici
Kemijski izvori EMS
Otpad tehnikih Vrste otpada i upravljanje otpadom
materijala i Mogunost recikliranja, oznaavanje prema EU i vrste recikliranja
zatita okolia Oznaavanje utjecaja proizvoda na okoli
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao teorijska nastava.
Nastava se provodi u uionici uz vjebe prepoznavanja i izbora
Napomena:
materijala u sklopu teorijske nastave, a nuno je usklaenje s
radionikim vjebama gdje se polaznici susreu sa svim materijalima.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
Metode i oblici
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
rada:
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
144
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera i programski zadatci.
polaznika:
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
145
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: prvi (1.)
momenti savijanja
Trenje
trenje klizanja - horizontalna podloga, kosina, klin
Vjebe
Sastavljanje sila - grafiki i analitiki
Rastavljanje sila - grafiki i analitiki
Odreivanje rezultante i reakcija - grafiki i analitiki
konkurentni sustav sila
Teite linije
Teite povrine
Nosai - odreivanje reakcija i momenata savijanja
obini nosa
146
konzola
nosa s prepustom
Trenje
sila trenja klizanja - kosina, klin
147
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: drugi (2.)
savijanje i uvijanje
Zakoni mehanike
Dinamike sile i momenti
D'Alambert sila
koliina gibanja
Dinamika ravnotea
Snaga i stupanj iskoristivosti
Dinamika i
Dinamika jednostavnih mehanizama
mehanizmi
Odreivanje sila na jednostavnim mehanizmima
Osnove vibracija - uzrok pojave i vrste vibracija, rezonancija
Vjebe
Odreivanje maksimalnog optereenja, provjera doputenog
Znanost o naprezanja, dimenzioniranje i odreivanje progiba za:
vrstoi vlak - tlak
148
odrez ili smik
izvijanje
149
Naziv nastavnog predmeta: ELEMENTI STROJEVA
Razred: drugi (2.)
U drugom
1. izabrati standardni strojni element prema zadanim
razredu polaznik
parametrima
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Osnovni pojmovi Stroj, sklop stroja, strojni dio, element stroja
Podjela elemenata strojeva prema funkciji
Spojevi nastali dodavanjem materijala
zavareni spoj elektroluno i pritiskom
vratila
Nosivi i osloni
Osloni elementi okretnog gibanja
elementi strojeva
klizni i valjni leajevi vrste, primjena i oznaavanje
Osloni elementi pravocrtnog gibanja
klizne, valjne i kombinirane vodilice
150
prijenos oblikom (zupani, uetni, remeni)
Translacijski - klin
Elementi strojeva Navojni pogoni - klizni i valjni
za pretvaranje Poluni mehanizmi stapni i motorni mehanizam
gibanja Krivuljni mehanizmi
Cijevi
Zaporni i regulacijski elementi
Elementi strojeva ventili
za protok i zasuni
regulaciju
pipci
zaklopke
151
Naziv nastavnog predmeta: MEHATRONIKE KONSTRUKCIJE
Razred: trei (3.)
ukljuno-iskljune
Podjela i karakteristike
tarni prijenos
zupani prijenos
planetarni zupani prijenos
Sklopovi za
prijenos gibanja harmoniki prijenos (harmonic drive)
prijenos utornim remenom
lanani prijenos
Zupanik - ozubnica
Sklopovi za
Navojni pogoni - klizni i kuglini
pretvaranje
Poluni mehanizmi
gibanja
Krivuljni mehanizmi
Vjebe
Oblikovanje Proraun kinematskih veliina i dimenzioniranje
mehatronikog Izradba 3D modela pomou raunala i simulacije
sklopa Izradba sastavnog crtea
Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
slui za rjeavanje raunskih zadataka i vjebe koje se izvode
Napomena raunski i crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa
u raunalnoj uionici.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
152
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi:usvojenost programskih sadraja, programski rad i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
polaznika: programski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
153
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ STROJARSTVA)
Razred: prvi (1.)
154
vrjednovanja Oblici: pisana provjera zatite na radu i praktian rad.
polaznika:
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
155
Naziv modula ELEKTROTEHNIKA
Osnove elektrotehnike
Popis strukovnih Elektrine instalacije i mree
jedinica ishoda Elektromotorni pogoni
uenja iz
standarda
kvalifikacije
156
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
oznaavanje vodova
dimenzioniranje vodova za elektrine instalacije
Elektrine Instalacijske cijevi i pribor ( polaganje vodova, preporuke za
instalacije jake polaganje)
struje Spajanje i prikljuivanje vodia
Zatitni elementi
osigurai (s taljivim umetkom, automatski
serijska sklopka
Sklopni aparati i
ureaji izmjenina sklopka
krina sklopka
releji
sklopnici
IP zatita
Zatita Kratki spoj i preoptereenje - zatita elementi zatite
elektrinih Nulovanje, uzemljenje
instalacija i Sustavi zatite od neizravnog dodira
naprava Izjednaenje potencijala
TT, TNS, TN-C, TN-C/S, IT
Naponi, pravila postavljanja instalacije slabe struje, zatita
Elektrine
(interferencija)
instalacije slabe
Prilagodba signala (pojaanje, ogranienje i priguenje), regulacija
struje
razine signala
159
Oienje meusklopova (mikroupravlja oprema, PLC oprema)
Vrste instalacija: telefonska instalacija, informatika mrea,
vatrodojavna instalacija, kabelska i satelitska televizija, parlafoni,
detekcija ugljikova monoksida (CO)
Vjebe
Elektrotehniki Crtanje elektrinih shema u CAD programu
simboli
Polaganje elektrinih vodova (u CS cijevi, buku i na odstojne
obujmice)
Provjera ispravnosti rada osiguraa (s taljivim umetkom, automatskog
osiguraa)
Elektrine Provjera rada FID -ove sklopke (KZS sklopke)
instalacije jake Projektiranje jednostavnih elektrinih instalacija (dimenzioniranje)
struje vodova
Jednofazna razvodna ploa
Trofazna razvodna ploa
Mjerenje potroka elektrine energije pomou indukcijskog motornog
brojila (spajanje uklopnog sata)
Upravljanje troilima jednopolnom sklopkom
Upravljanje troilima serijskom sklopkom
Upravljanje troilima izmjeninim sklopkama
Sklopni aparati i
Upravljanje troilima krinim sklopkama
ureaji
Spajanje releja (upravljanje samoodranjem, serijski, paralelni spoj)
Spajanje sklopnika
Bimetalna zatita rada motora
Izradba meusklopova (strujnonaponsko prilagoenje; Darlingtonov
Elektrine
spoj, opto-coupler)
instalacije slabe
Spajanje elektrinog zvona
struje
Detekcija CO
Zatita elektrine Zatita nulovanjem
instalacije Zatita uzemljenjem
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
Napomena: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi:usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
160
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRINI STROJEVI I UREAJI
Razred: drugi (2.)
161
mjerenja Mjerenje djelatne snage izmjenine struje u jednofaznom i trofaznom,
trovodnom i etverovodnom sustavu (sa simetrinim i nesimetrinim
optereenjem)
Pokus praznog hoda jednofaznog transformatora
Pokus kratkog spoja jednofaznog transformatora
Transformatori
Optereenje jednofaznog transformatora
Spajanje namota trofaznog transformatora
Prazni hod i kratki spoj sinkronog stroja
Snimanje vanjske karakteristike sinkronog stroja
Prazni hod, kratki spoj i optereenje asinkronog jednofaznog motora
Prazni hod i kratki spoj asinkronog trofaznog motora
Elektrini strojevi Optereenje asinkronog trofaznog motora
Pokus praznog hoda istosmjernog generatora
Prazni hod i optereenje istosmjernog motora
Snimanje karakteristike kolektorskog motora izmjenine struje
Snimanje karakteristika univerzalnog motora
Elektrini sklopni Zatitne motorne sklopke
elementi
Pokretanje trofaznog asinkronog motora (trokut-zvijezda)
Sheme spajanja i Pokretanje jednofaznog asinkronog motora
pokretanja Promjena smjera vrtnje jednofaznog, trofaznog asinkronog motora
elektrinih Regulacija brine vrtnje jednofaznog, trofaznog asinkronog motora
motora Polagani zalet asinkronog motora
Regulacija brine vrtnje istosmjernog motora
Pretvarai za Istosmjerni pretvarai
elektromotorne Izmjenini pretvarai
pogone Frekvencijski pretvarai
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
Napomena: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
162
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ ELEKTROTEHNIKE)
Razred: drugi (2.)
163
Naziv modula ELEKTRONIKA
Osnove elektronike
Popis strukovnih Digitalna elektronika i mikroupravljai
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
164
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKI SKLOPOVI
Razred: drugi (2.)
bipolarni tranzistor
unipolarni tranzistor
tiristor
Poluvodike i fotootpor
optoelektronike
fototranzistor
komponente
fotodioda
LED
166
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ ELEKTRONIKE)
Razred: trei (3.)
167
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
168
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA ELEKTRONIKA
Razred: trei (3.)
binarni
Brojevni sustavi i
oktalni
kodovi
heksadecimalni
Pretvorbe
Kodovi, paritet
Osnovni sklopovi i povezivanje
Logiki sklopovi Logika algebra i univerzalnost
Sloeni logiki sklopovi i realizacija
Porodice Karakteristine veliine
integriranih TTL
digitalnih CMOS
sklopova Meusobno povezivanje
Bistabilni
Monostabilni
Multivibratori
Astabilni
Vremenski sklop
Sekvencijalni Registri
sklopovi Brojila
Aritmetiki sklopovi
Koderi i dekoderi
Kombinacijski
Multipleksori i demultipleksori
sklopovi
Pokaznici (zasloni)
Programirljive logike komponente
Analogno AD pretvarai
digitalni i DA pretvarai
digitalno
analogni
pretvarai
Vjebe
Brojevni sustavi i Uvod u laboratorijski rad, mjere zatite, instrumenti i pribor, obveze
kodovi polaznika, uvjebavanje pretvorba i kodiranja
Ispitivanje logikih sklopova (I, ILI, NE, NI, NILI)
Meusobno povezivanja osnovnih logikih sklopova
Logiki sklopovi
Izvedba sloenih sklopova upotrebom NI i NILI logikih sklopova
Ispitivanje logikog sklopa iskljuivo ILI
Porodice Sklopovi s otvorenim kolektorom
169
integriranih Sklopovi sa Schmittovim okidnim ulazom
digitalnih Sklopovi s tri stanja
sklopova Ispitivanje CMOS integriranih sklopova (NI, NILI)
Spajanje CMOS ulaza na izlaze TTL
Ispitivanje bistabila
Ispitivanje monostabila bez svojstva ponovnog okidanja
Multivibratori Ispitivanje monostabila sa svojstvom ponovnog okidanja
Ispitivanje astabila
Ispitivanje vremenskog sklopa
Posmani registar
Sekvencijalni Registar za posmak u oba smjera
sklopovi Asinkrona brojila
Sinkrona brojila
Sklop za dekodiranje
Kombinacijski Multipleksor
sklopovi Demultipleksor
Sedam segmentni pokaznici (zajednika katoda, zajednika anoda)
Analogno AD pretvara
digitalni i DA pretvara
digitalno
analogni
pretvarai
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
Napomena: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
170
Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAI
Razred: trei (3.)
U treem razredu 1. programirati mikroupravlja zadane namjene
polaznik e stei
sljedee ishode 2. zamijeniti digitalni element ili sklop
uenja: 3. izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Funkcionalni opis jednoipnog mikroupravljaa
Procesori
Graa
Memorije
mikroupravljaa
Pristupni i periferni sklopovi
Postavljanje mikroupravljaa u poetno stanje
Vii programski jezici
Programska Prevoditelj i asembler
oprema Operacijski sustav
Aplikacijski programi
Prikljuivanje i ispis na 7 segmentni pokaziva, LED
Digitalni izlazi Tranzistorske sklopke i releji
Prikljuivanje digitalnih sklopova
Prikljuivanje i itanje stanja tipki
Fotovezni elementi
Digitalni ulazi
Binarni senzori
Digitalni senzori
Analogni ulazi i Povezivanje mikroupravljaa s AD i DA pretvaraem
izlazi itanje vrijednosti s analognog ulaza
mikroupravljaa Postavljanje vrijednosti na izlaz DA pretvaraa
Nain rada unutarnjih brojaa
Unutarnji brojai Konfiguriranje brojaa za mjerenje vremenskih intervala
Koritenje prekida
Serijska Povezivanje mikroupravljaa i ostalih ureaja pomou RS 232 ili USB
komunikacija komunikacije
Upravljanje Obavljanje kombinacijskih i sekvencijalnih zadataka
procesom
Vjebe
Logike funkcije i logiki sklopovi
I, ILI, NE i njihove kombinacije
Programiranje memorijske funkcije i sklopovi
binarnih ulaza i
bistabil
izlaza
vremenske funkcije i sklopovi : kanjenje ukapanja i iskapanja
171
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
172
Naziv modula AUTOMATIZACIJA
Osnove automatizacije
Popis strukovnih
Senzorika
jedinica ishoda
Voenje procesa raunalom
uenja iz
Robotika
standarda
kvalifikacije
173
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: UPRAVLJANJE I REGULACIJA
Razred: trei (3.)
primjeri sustava
procesor
izvrni ureaji
kanjenje iskapanja
Logike jednadbe
Rjeavanje disjunktivni oblik logike jednadbe
upravljakih
konjuktivni oblik logike jednadbe
zadataka
Logike i relejne sheme
174
izradba logikih shema iz logikih jednadbi
Minimiziranje
minimiziranje primjenom matematikih pravila
minimiziranje K- tablicama
Stacionarni regulatori
P, I, PI, D, PD I PID regulator
Minimizacija
minimizacija K- tablicama
Primjeri sustava
Vrste sustava sustav 1. reda s izjednaenjem
175
sustav vieg reda s izjednaenjem
Stacionarni regulatori
P, I, PI, D, PD I PID regulator
176
Naziv nastavnog predmeta: SENZORIKA
Razred: trei (3.)
177
Serijski i paralelni spoj senzora
Magnetski
magnetski-indukcijski
Reed senzori
Senzori blizine
Indukcijski
Kapacitivni
Optiki
Ultrazvuni
Linearni potenciometar
LVDT
Senzori
Induktivni analogni
udaljenosti
Optiki analogni
Ultrazvuni analogni
Senzori sile i Otpornike trake
tlaka Deformacijski senzori tlaka
Otporniki (Pt 100)
Senzori
Termoparovi
temperature
Termistori
Senzori s plovkom
Senzori razine
Ultrazvuni
Senzori volumnog protoka
Senzori protoka
Ultrazvuni senzori
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
Napomena: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
178
Naziv nastavnog predmeta: VOENJE PROCESA RAUNALOM
Razred: etvrti (4.)
izvrni ureaji
RS485
USB
Profibus
ProfiNet
Industrial Ethernet
Industrijska
komunikacija Topologija mree:
zvijezda
prsten
sabirnica
Vrste prijenosa signala
vodiima
optikim vodovima
beini prijenos
179
izlazni moduli
funkcijski moduli
181
Naziv nastavnog predmeta: ROBOTIKA
Razred: etvrti (4.)
roboti za montau
roboti za dodavanje
Tipovi roboti za mjerenje
industrijskih
Podjela industrijskih robota prema kinematskoj strukturi (IFR)
robota
zglobni/antropomorfni roboti
cilindrini roboti
linearni roboti (ukljuujui kartezijske i portalne robote)
paralelni roboti
SCARA roboti
Kinematska struktura
robotska ruka
postolje robota
poluge robota
Pogoni (motori)
Dijelovi
elektromotori
industrijskih
robota pneumatski pogoni
hidrauliki pogoni
Prigoni
zupaniki
remeni
182
lanani
senzori okoline
Raunalo robota
Privjesak za uenje
Kuite robota
Motori
istosmjerni motori
servomotori
korani motori
Prigoni
zupaniki
remeni
Dijelovi mobilnih
(uslunih) robota Izvori energije
baterije i akumulatori
senzori okoline
Razine programiranja
operativna, taktika, strateka
Naini programiranja
pomou privjeska,
Vjebe
Dijelovi Uoavanje pojedinih dijelova na robotu u laboratoriju
industrijskih
183
robota pogoni (motori)
prigoni
senzori robota
raunalo robota
privjesak za uenje
Dijelovi mobilnih Izradba i/ili montaa dijelova mobilnih robota obraenih u teorijskom
(uslunih) robota dijelu nastave.
Programiranje:
pomou privjeska
Programiranje
industrijskih pomou vanjskog raunala
robota
Programski jezik proizvoaa robota
Programiranje jednostavnih zadataka
Programiranje mikroupravljaa
Programiranje Ponaajno programiranje
mobilnih robota kretanje, izbjegavanje, uzmak, slijeenje crte,
slijeenje/izbjegavanje zida
184
Naziv predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ AUTOMATIZACIJE)
Razred: etvrti (4.)
projektirati jednostavne upravljake sklopove koritenjem logikih
funkcija, dijagrama kretanja (put-korak i put-vrijeme), dijagrama
toka i funkcijskog blok dijagrama (uporabom raunala)
koritenje upravljakih i izvrnih elemenata (elektrikih,
U etvrtom pneumatskih, hidraulikih)
razredu polaznik
spojiti odabrane senzore u upravljake ili regulacijske sustave
e stei sljedee
jednostavnih automatiziranih strojeva ili ureaja
ishode uenja:
simulirati rad sustava
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Rjeavanje Izradba logikih shema iz logikih jednadbi
upravljakih Izradba relejnih i spajanje shema iz logikih shema
zadataka Simulacija i provjera ispravnosti logikih shema na procesoru
Regulirani Primjena reguliranih sustava
sustavi
Programiranje Programiranje memorijskih, vremenskih funkcija i brojila
mikroupravljaa
Programiranje Rad s programskim blokovima (potprogramima)
PLC-a
Sustavi za Povezivanje PLC-a, raunala i opreme
nadzor, voenje i Programiranje SCADA sustava
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Montaa mobilnih Izradba i/ili montaa dijelova mobilnih robota
robota
Programiranje Programiranje mobilnih robota
robota Programiranje industrijskih robota
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Napomena:
Prilikom realizacije nastave radionikih vjebi, razredni odjel se dijeli
u skupine od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), vizualne metode (metode pokazivanja i poduke, tekstualno-
ilustrativna metoda), prakseoloke metode (laboratorijska metoda,
produkcijska metoda).
Metode i oblici
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada:
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, projektni zadatak.
praenja i Oblici: usmena provjera, projektni zadatak.
vrjednovanja
185
polaznika:
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
186
Naziv modula PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Pneumatika
Popis strukovnih Hidraulika
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
187
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: PNEUMATIKA
Razred: trei (3.)
Kompresori
tehniki proces stlaivanja zraka
odjeliva kondenzata
Priprema
stlaenog zraka regulator tlaka
zauljiva (nauljiva)
Pripremna grupa zraka
Translacijski izvrni elementi
jednoradni cilindri
dvoradni cilindri
specijalni cilindri
Pneumatski
izvrni elementi odabir cilindara
Rotacijski izvrni elementi (pneumatski motori)
zaokretni cilindri
rotacijski strojevi
Pneumatski Ventili
188
upravljaki pneumatski razvodnici
elementi
zaporni ventili
protoni ventili
tlani ventili
cijevni zatvarai
releji, sklopnici
preventivno odravanje
Odravanje Dokumentacija
pneumatskih funkcijski plan
sustava grafcet
sheme spajanja
Lista pogreaka
Akcijski plan
FMEA standard (failure modes effect analysis)
Vjebe
Crtanje pneumatskih shema s komponentama obraenim u
teorijskom dijelu nastave, ispitivanje sheme na raunalnom programu
i spajanje istih na didaktiku plou te putanje u rad
Pneumatsko
upravljanje Uvjeti kretanja cilindra
Pneumatski cilindri - izravno upravljanje (jednoradnim cilindrom,
dvoradnim cilindrom)
189
Pneumatski cilindri - neizravno upravljanje (jednoradnim
cilindrom,dvoradnim cilindrom)
Tlani ventili
upravljanje proslijedno tlanim ventilom
funkcijski dijagram
Kaskadna metoda
Funkcijske funkcijski krug
metode
kaskadni razvodnici
Taktna metoda
taktni moduli
funkcijski plan
Kombinacija metoda
kaskadna i taktna
190
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
Elementi i oblici
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika:
laboratorijske vjebe, seminarski rad i projektni zadatak.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
191
Naziv nastavnog predmeta: HIDRAULIKA
Razred: etvrti (4.)
dvoradni cilindri
teleskopski cilindri
Hidrauliki izvrni
elementi Rotacijski izvrni elementi (motori)
zupasti motori
Hidrauliki razvodnici
osnovne karakteristike razvodnika
Hidrauliki konstrukcijska rjeenja
upravljaki
preklapanja klipa
elementi
Tlani ventili
upravljaki (sigurnosni i ukljuni ventili)
192
regulacijski (dvograni i trograni ventili)
Protoni ventili
priguni elementi (prigunice, blende)
Proporcionalna hidraulika
Elektrohidraulika konstrukcijske izvedbe elektrohidraulikih proporcionalnih
elemenata
spremnici i filtri
Vjebe
Crtanje hidraulikih shema s komponentama obraenim u teorijskom
Hidrauliki dijelu nastave, ispitivanje sheme koritenjem raunalnog programa i
elementi za spajanje istih na didaktiku plou te putanje u rad
dobivanje Hidrauliki agregat
hidraulike karakteristika crpke
energije
crpke s konstantnim radnim volumenom
Tlani ventili
193
hidrauliki sklop za regulaciju tlaka
Protoni ventili
hidrauliki sklop za regulaciju brzine
Zaporni ventili
hidrauliki sklop za blokiranje poloaja cilindra
Diferencijalno upravljanje
Trzaj proklizavanja "stik-slip" efekt
hidrauliki uklijeten klip protudranje
Hidrauliki sklop za akumulaciju energije
Hidraulike ugradnja akumulatora u hidrauliki sustav
funkcijske sheme
Hidraulika sinkronizacija dva i vie cilindara
ugradnja djelitelja protoka u hidrauliki sustav
Tlana sklopka
Upravljanje ovisno o putu i brzini
Upravljanje ovisno o putu s dva cilindra
Proporcionalno upravljanje dvoradnim cilindrom ili hidraulikim
Proporcionalno motorom
upravljanje kontrola brzine - rampa
195
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: KONTROLA I MJERENJE
Razred: etvrti (4.)
mjerna pogreka
mjerni opseg
mjerno podruje
Mjerenje dimenzija
vrste mjerila i mjerni instrumenti
kontrola hrapavosti
kontrola ravnoe
Plan prijema
jednostruki i dvostruki plan prijema
Zavrna kontrola
osnovni pojmovi i cilj zavrne kontrole
Vjebe
Mjerenje dimenzija
vrste mjerila i mjerni instrumenti
Plan prijema
jednostruki i dvostruki plan prijema
Zavrna kontrola
osnovni pojmovi i cilj zavrne kontrole
197
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
Elementi i oblici
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika:
laboratorijske vjebe, seminarski rad i projektni zadatak.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
198
2.2.3. Izborni strukovni moduli
199
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: SLOENE MEHATRONIKE KONSTRUKCIJE
Razred: trei (3.)
upravljanje
Vjebe
Projektni zadatak
Stanica za distribuciju
modularnog
Stanica za sortiranje
proizvodnog
Stanica za kontrolu
sustava (MPS-a)
Idejna rjeenja i kinematska shema uz izbor upravljakog sustava
Proraun kinematskih veliina i dimenzioniranje
Oblikovanje
Izradba 3D modela pomou raunala i simulacije
mehatronike
Izradba dokumentacije
konstrukcije
Izradba shema upravljanja
Izradba sastavnice dijelova i standardnih elemenata
Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
slui rjeavanju raunskih zadataka i vjebi koje se izvode raunski i
crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa u
Napomena:
raunalnoj uionici.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
Metode i oblici metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
rada: metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
200
rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
Elementi i oblici
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika:
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
201
Naziv nastavnog predmeta: PLC-OVI I MIKROUPRAVLJAI
Razred: etvrti (4.)
202
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
Elementi i oblici
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika:
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
203
Naziv nastavnog predmeta: MIKRO I NANO MEHATRONIKA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
1. objasniti rad mikro/nano mehatronikih elemenata i ureaja
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Pojam fluidike
Podruja primjene fluidike
Podjela fluidikih elemenata
strujni ili dinamiki (bez pokretnih dijelova)
analogni
digitalni
s membranama
s zavojnicom
Fluidiki statiki
elementi s folijom
kombinirani
204
koje pamte SMA)
elektrostatike crpke
piezoelektrine crpke
Mikroelektrome-
crpke s termoaktuatorima
haniki sustavi
(MEMS) crpke s pneumatskim/hidraulikim aktuatorima
gumeni aktuatori
Nano aktuatori
Senzori
tlani senzori
akceleratori
bioloki senzori
Primjena
senzori na prometalima
MEMS-ova
Primjena u medicini i biologiji
Primjena u telekomunikacijama i tv-industriji
Primjena kod robota (mikro i nano roboti)
Primjena u drugim podrujima ljudske djelatnosti
Razvoj i budunost MEMS-ova (NEMS-ova)
Napomena: Nastavni se proces 100% vremena izvodi kao teorijska nastava.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
205
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
Elementi i oblici
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika:
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
206
Naziv nastavnog predmeta: AUTOMATIZACIJA PROCESNIH POSTROJENJA
Razred: etvrti (4.)
Senzori
Regulacijska oprema
Postupak Dijagram instalacija - PI dijagram
projektiranja Dijagram toka i voenja procesa EMCS/MUR
sustava
Regulator
Procesorski dio ulaz u regulator (statika karakteristika, skala stvarnih veliina,
sustava granice eljenih veliina, alarmi)
temperature
razine
tlaka
208
Naziv modula AUTOMATIZACIJA ENERGETSKIH POSTROJENJA
Toplinski procesi i strujanje fluida
Popis strukovnih Automatizacija procesnih postrojenja
jedinica ishoda Obnovljivi izvori energije
uenja iz
standarda
kvalifikacije
209
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: TERMODINAMIKA
Razred: trei (3.)
210
Kruni procesi parnih strojeva: izraunavanje snage, potroka pare i
stupnjeva djelovanja parnih turbina i parnih stapnih strojeva
Odstupanja od zakona idealnih plinova: Von der Woalsova jednadba
Primjena stanja, priguivanje i Joule-Thomsonov efekt
tehnikih para Rashladni ureaji: Carnot ciklus, ciklus kompresorskog ureaja i
dizalice topline
Provoenje topline (konstrukcija) kroz jednostruke i sloene ravne
stijene i cijevi
Prijenos topline (strujanje ili konvekcija)
Prijelaz topline Prolaz topline (kondukcija konvekcija)
Zraenje topline (radijacija)
Tehniki izmjenjivai topline (hladnjaci, zagrijai, kondenzatori,
isparivai pregrijai)
Oblici i brzine strujanja
Jednadba neprekidnosti (kontinuiteta) strujanja
Energija strujanja; h-s i p-v dijagram
Strujanje kroz cijevi (usporeno i ubrzano)
Strujanje plinova
Strujanje kroz proirenje i neproirenje sapnice sa i bez trenja
i para
Strujanje kroz okretno lopatino kolo i transformacija kinetike
energije u mehaniku
Gubici pri transformaciji energije i stupnjevi djelovanja kod parnih i
plinskih turbina
Vlanost zraka: zasienost zraka, relativna i apsolutna vlaga
h-x dijagram za vlani zrak
Vlani zrak
Suenje zraka i mijeanje zranih struja; mijeanje s vodom i parom
Ishlapljivanje
Temperatura zapaljenja i izgaranja
Stehiometrija izgaranja krutih , tekuih i plinovitih goriva
Izgaranje Gornja i donja ogrijevna vrijednost i njena ovisnost o temperaturi
Odreivanje koliine kisika i zraka potrebnog za izgaranje goriva
Sastav i koliina dimnih plinova
Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
Napomena:
slui rjeavanju raunskih zadataka.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja i praenje programskih
praenja i sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
polaznika: seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
211
Naziv nastavnog predmeta: MEHANIKA FLUIDA
Razred: etvrti (4.)
volumen
gustoa
Hidrostatski tlak
Hidrostatiki paradoks
Tlaenje tekuine, Pascalov zakon
Statika fluida Zakon spojenih posuda
Pretvorba sile
Pretvorba tlaka
Uzgon
Fizikalne veliine i mjerne jedinice
protok
brzina strujanja
viskoznost
212
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
213
Naziv nastavnog predmeta: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Razred: etvrti (4.)
214
Vjebe
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Solarni toplinski
Izradba trokovnika i analiza isplativosti
sustavi
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Fotonaponski
Izradba trokovnika i analiza isplativosti
sustavi
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Toplinske crpke Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Vjetroagregati Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Akumulatori elektrine energije
mjerenje karakteristike akumulatora
Spremnici Gorivi lanci
energije elektroliza
215
Naziv modula NUMERIKI UPRAVLJANI STROJEVI I UREAJI
PLC-ovi i mikroupravljai
Popis strukovnih Primjena mehatronikih konstrukcija
jedinica ishoda Numeriki upravljani strojevi i ureaji
uenja iz
standarda
kvalifikacije
216
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: NUMERIKI UPRAVLJANI STROJEVI
Razred: etvrti (4.)
spremnik alata
Mehaniki
sklopovi NUS-a ureaji automatske izmjene obradaka i dotura materijala
odvod strugotine
podmazivanje i hlaenje
zatite
ISO G kod
pozicioniranje - inkrementalno, relativno i apsolutno
Programiranje elementi pozicioniranja
NUS-a
interpolacija (linearna, kruna, helikoidalna)
Vjebe
Uoavanje pojedinih sklopova i konfiguriranje na simulatoru
Sklopovi NUS-a Mehaniki sklopovi pogoni i prigoni
Elektrosklopovi elektroormar, mjerni sustavi, senzori
Upravljanje Upravljanje strojem u svrhu efikasnog dijagnosticiranja i servisiranja
217
NUS-om procedura ukljuivanja i pokretanja stroja s provjerom napona i
provjerom senzora prema tablici alarma na CNC upravljanju
218
2.2.4. Zavrni rad
219
3. Okruenje za uenje
Prostori poslodavaca:
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani. komparatist
knjievnosti ili profesor
komparativne knjievnosti
(pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu)
magistar edukacije
kroatologije
magistar kroatistike i
junoslavenskih filologija
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko
ima poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
221
naobrazbu
magistar povijesti
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
222
profesor religijske kulture
diplomirani religiolog
diplomirani geograf
profesor geografije i drugog
predmeta
magistar edukacije geografije
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunarstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
profesor matematike
diplomirani inenjer
matematike
profesor matematike i
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
223
profesor fizike i matematike
profesor fizike
diplomirani inenjer fizike
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
224
struni specijalist inenjer
raunarstva
magistar informatike u
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor matematike i
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
225
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor strojarstva
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
226
strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor strojarstva
magistar inenjer
industrijskog inenjerstva
sveuilini prvostupnik
inenjer strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
inenjer strojarstva
227
suradnik u nastavi tehniarska zanimanja
strojarske struke s najmanje
pet godina radnog staa u
struci
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor strojarstva
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
228
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer automatike i
sustava
magistar inenjer elektronike i
raunalnog inenjerstva
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer raunarstva
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
230
magistar inenjer automatike i
sustava
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
231
staa u struci
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer raunarstva
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer elektrotehnike
232
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
233
magistar inenjer raunarstva
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
profesor strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
profesor strojarstva
234
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer automatike i
sustava
magistar inenjer elektronike i
raunalnog inenjerstva
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer elektronike i
raunalnog inenjerstva
magistar inenjer strojarstva
diplomirani inenjer
235
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
236
magistar inenjer automatike i
sustava
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer elektronike i
raunalnog inenjerstva
struni specijalist inenjer
strojarstva
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
237
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik
inenjer strojarstva
inenjer elektrotehnike
inenjer strojarstva
tehniarska zanimanja
strojarske struke s najmanje
pet godina radnog staa u
struci
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer automatike i
sustava
magistar inenjer elektronike i
raunalnog inenjerstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike
sveuilini prvostupnik
inenjer raunarstva
inenjer elektrotehnike
239
inenjer raunarstva
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
profesor elektrotehnike
profesor strojarstva
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
240
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer elektronike i
raunalnog inenjerstva
struni specijalist inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
241
struni specijalist inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor strojarstva
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
profesor elektrotehnike
profesor strojarstva
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
profesor strojarstva
profesor elektrotehnike
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
243
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue
vrste obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena
naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i
sl.), suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene
agencije.
244
5. Minimalni materijalni uvjeti
250
6. Reference dokumenta
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj-ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZOS, Zagreb
251
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
Raunalstvo i programiranje
eljka Knezovi, prof., AZOO, Split voditeljica
Biljana oda, ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Broanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Krinik, prof., kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Stjepan alkovi, prof., Srednja kola Krapina, Krapina
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
/
VII. Tjelesno i zdravstveno podruje:
253
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
254