Procjenarizikaodkatastrofau RH

Procjena rizika
od katastrofa za
Republiku Hrvatsku
1. SADRAJ
1. Sadraj...........................................................................................................................................................................1
2. Uvod ............................................................................................................................................................................... 2
3. Postupak odabranih prioriteta ........................................................................................................................... 4
4. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku ...............................................................................5
4.1. Scenariji .............................................................................................................................................................. 6
4.2. Drutvene vrijednosti i kategorije ........................................................................................................... 7
4.3. Matrice rizika i karte rizika ........................................................................................................................ 8
4.4. Rizik i razina rizika...................................................................................................................................... 10
4.5. Nepouzdanost, klimatske promjene i prekogranini rizici ........................................................ 10
5. Poloaj i karakteristike Republike Hrvatske.............................................................................................. 12
6. Scenariji ..................................................................................................................................................................... 14
6.1. Bolesti bilja ..................................................................................................................................................... 15
6.2. Bolesti ivotinja ............................................................................................................................................ 37
6.3. Ekstremne temperature............................................................................................................................ 68
6.4. Epidemije i pandemije ............................................................................................................................ 106
6.5. Industrijske nesree ................................................................................................................................ 133
6.6. Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela ........................................................... 166
6.7. Potres ............................................................................................................................................................. 204
6.8. Poari otvorenog tipa.............................................................................................................................. 272
6.9. Snijeg i led .................................................................................................................................................... 297
6.10. Sua................................................................................................................................................................. 331
6.11. Zaslanjenost kopna .................................................................................................................................. 356
6.12. Sloeni rizik ................................................................................................................................................. 378
7. Usporedba rizika................................................................................................................................................. 411
8. Analiza sustava civilne zatite....................................................................................................................... 413
8.1. Podruje preventive ................................................................................................................................ 413
8.2. Podruje reagiranja.................................................................................................................................. 419
8.3. Tablini prikaz spremnosti sustava civilne zatite ..................................................................... 424
8.4. Zakljuci o stanju sustava civilne zatite Republike Hrvatske ............................................... 430
8.5. Popis literature .......................................................................................................................................... 440
9. Vrednovanje.......................................................................................................................................................... 441
10. Zakljuak ........................................................................................................................................................... 443
11. Popis slika i tablica........................................................................................................................................ 445
12. Popis sudionika u izradi Procjene rizika od katastrofa ................................................................. 460
1
2. UVOD
Na temelju lanka 10. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zatite (Narodne novine, broj 82/15)
Vlada Republike Hrvatske donosi Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku (u
daljnjem tekstu: Procjena).
Odlukom Vlade Republike Hrvatske o postupku izrade Procjene rizika od katastrofa u Republici
Hrvatskoj, klase: 022-03/13-04/487, urbroja: 50301-09/06-13-2, od 28. studenog 2013. godine,
ureen je sastav i obveze Radne skupine za izradu Procjene te rok za njenu dostavu Vladi
Republike Hrvatske do studenoga 2015. godine.
Potreba donoenja Procjene temelji se na praktinim, drutvenim i ekonomskim razlozima, koji

ukljuuju:
- unaprjeenje shvaanja rizika za potrebe praktinog koritenja u postupcima planiranja,
investiranja, osiguranja itd.
- standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora te prije
svega
- prikupljanje podataka u jednom referentnom dokumentu koji e sluiti kao podloga za
budue procjene i planiranje te za pripremu javnih politika kojima je cilj upravljanje
rizicima.
Velike nesree i katastrofe svoje porijeklo nalaze u velikoj lepezi kako prirodnih fenomena tako i
u tehniko-tehnolokim procesima te predstavljaju veliko drutveno, ekonomsko i gospodarsko
optereenje za Hrvatsku. Prema podatku iz vaee Procjene ugroenosti Republike Hrvatske od
prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea, tete uzrokovane prirodnim
uzrocima u periodu od 1980. do 2002. godine u Republici Hrvatskoj iznosile su oko 35 milijardi
kuna.
Procesi i metodologije procjenjivanja i analiziranja rizika neprestano se razvijaju, stoga Procjena

predstavlja stanje procjenjenih razina rizika s danom njezinog donoenja.
Sukladno Smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj (Smjernice)

izraena je procjena svakog pojedinanog rizika kako bi se osigurala njihova usporedivost.
Procjena je ivi dokument te e se u narednim godinama revidirati i dodavati novi rizici.

Usvajanjem ovog dokumenta pokrenut e se proces promjene paradigme sustava civilne zatite i
to na nain da e se teite aktivnosti s razvoja kapaciteta za reagiranje postepeno prebacivati na
jaanje upravljanja/smanjivanja rizika (smanjivanje ranjivosti svih kategorija drutvenih
vrijednosti koje su izloene tetnim utjecajima prijetnji). Stoga e biti potrebno izraditi
Strategiju za smanjenje rizika od katastrofa te jaati kapacitete za upravljanje rizicima.
U zakljucima Vijea o okviru Zajednice za prevenciju katastrofa u EU, usvojenima 30. studenoga
2009. godine, istaknuto je kako su identifikacija i analiza opasnosti i rizika, analiza posljedica,
procjene rizika i matrice s osvrtom na mogue velike prirodne i tehnoloke katastrofe, uzimajui
u obzir budue posljedice klimatskih promjena, izrada scenarija, mjere za upravljanje rizicima te
redovite revizije najvanije komponente okvira Europske unije za prevenciju katastrofa i
2
politiku prevencije na svim vladinim razinama drava lanica, te je naglaen potencijal dodane
vrijednosti rada Europske unije na ovome podruju.
U zakljucima Vijea poziva se drave lanice da i dalje razvijaju nacionalne pristupe i postupke
za upravljanje rizikom, ukljuujui analize rizika te da pritom koriste Smjernice o metodama za
procjenjivanje rizika i izraivanje karata koje je Komisija usvojila 22. listopada 2010. godine.
Izrada Procjene je obveza Republike Hrvatske prema Europskoj komisiji, uz obvezu dostavljanja
podataka o rizicima sukladno preporuenim Smjernicama Europske komisije SEC(2010) 1626 -
od 2010. godine.
Radi izrade Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku donesene su sljedee odluke:
- 28. studenog 2013. godine donesena je Odluka Vlade Republike Hrvatske o postupku izrade
Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj i osnivanju Radne skupine za izradu
Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj KLASA:022-03/13-
04/487,URBROJ:5030-09/06/13-2
- 21. svibnja 2014. godine odran je sastanak Radne skupine za izradu Procjene rizika tijekom
kojeg je odabrano jedanaest rizika koji e se obraivati u prvoj Procjeni rizika od katastrofa
u Republici Hrvatskoj
- 24. lipnja 2014. godine ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje donio je Smjernice
za izradu Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, KLASA: 810-09/14-02/01
- 15. travnja 2015. godine ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje donio je Smjernice
o izmjenama i dopunama Smjernica za izradu Procjene rizika od katastrofa u Republici
Hrvatskoj, KLASA: 810-09/14-02/01.
3
3. POSTUPAK ODABRANIH PRIORITETA
Polazni dokument za izradu Procjene bila je Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od

prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea. Uz koritenje navedenog
dokumenta Dravna uprava za zatitu i spaavanje organizirala je niz radionica na kojim su
sudjelovali relevantni sektori, kako tijela dravne uprave tako i nevladine organizacije te je na
temelju odluke Vlade Republike Hrvatske oformljena Glavna radna skupina za izradu Procjene.
Prvotno je identificirano 28 rizika rasporeenih u 11 grupa. Svakoj grupi rizika dodijeljen je

koordinator, ministarstvo ili neko drugo dravno tijelo, dok je svakom riziku jo dodijeljen
nositelj(i) i izvritelj(i). Rizike je odabrala Glavna radna skupina za izradu Procjene sastavljena
od predstavnika svih relevantnih sektora.
Za svaki od 28 identificiranih rizika izraen je preliminarni scenarij opis dogaaja koji moe
biti proglaen katastrofom odnosno izazvati velike posljedice. Scenariji su ukratko obrazloeni, a
posljedice dogaaja vrednovane utjecajima na kategorije: ivot i zdravlje ljudi, Gospodarstvo i
Drutvena stabilnost i politika. Kategorije su, za potrebe odabira prioritetnih rizika za obradu u
prvoj Nacionalnoj procjeni, razraene samo kao s malim, umjerenim, odnosno velikim utjecajem
te malom, umjerenom, odnosno velikom vjerojatnou, a detaljnije su razraene tek po obradi
prioritetnih rizika.
Za potrebe Procjene, analizom preliminarnih scenarija, odabrano je 11 rizika i to:

1. Bolesti bilja (Koordinator: Ministarstvo poljoprivrede)
2. Bolesti ivotinja (Koordinator: Ministarstvo poljoprivrede)
3. Ekstremne temperature (Koordinator: Ministarstvo zdravlja)
4. Epidemije i pandemije (Koordinator: Ministarstvo zdravlja)
5. Industrijske nesree (Koordinator: Ministarstvo zatite okolia i prirode)
6. Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela (Koordinator: Ministarstvo
poljoprivrede)
7. Potres (Koordinator: Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja)
8. Poari otvorenog tipa (Koordinator: Dravna uprava za zatitu i spaavanje)
9. Snijeg i led (Koordinator: Dravni hidrometeoroloki zavod)
10. Sua (Koordinator: Ministarstvo poljoprivrede)
11. Zaslanjivanje kopna (Koordinator: Ministarstvo poljoprivrede).
4
4. PROCJENA RIZIKA OD KATASTROFA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Izradu Procjene, sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske, koordinirala je Dravna uprava za
zatitu i spaavanje kao voditelj glavne Radne skupine za izradu Procjene rizika od katastrofa u
Republici Hrvatskoj. Glavna radna skupina sastoji se od koordinatora za prioritetne rizike i
predstavnika sljedeih tijela:
- Dravne uprave za zatitu i spaavanje

- Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja
- Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture
- Ministarstva zatite okolia i prirode
- Ministarstva unutarnjih poslova
- Ministarstva zdravlja
- Ministarstva poljoprivrede
- Dravnog hidrometeorolokog zavoda
- Dravnog zavoda za nuklearnu i radioloku sigurnost
- Hrvatskog centra za razminiranje
te predstavnika slijedeih tijela (bez koordinatorske uloge):
- Ministarstva gospodarstva
- Ministarstva obrane.
Obradu rizika, ukljuujui izbor metodologija i izradu scenarija izvrile su radne skupine za
svaki jednostavni rizik. Tijekom rada na Procjeni, radi posebnih potreba i ispunjavanja zadataka,
formirane su i dodatne radne skupine. (slika 4.-1.)
S obzirom na to da svaki od dogaaja opisanih u procjeni moe utjecati na niz dogaaja vezanih
uz drugu prijetnju ili vie njih, Glavna radna skupina je, po izradi nacrta procjene svakog
jednostavnog rizika razmotrila prijedloge za obradu scenarija sloenog rizika. Od predloenih
scenarija, a radi razmjera posljedica koje su predloeni scenariji implicirali te moguih
kombinacija rizika koji e imati utjecaj na nacionalnoj razini, odabran je scenarij Poplave
uzrokovane snanim potresom u Gradu Zagrebu.
Radna skupina za sloeni rizik sastojala se od predstavnika:
- Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja

- Graevinskog fakulteta
- Ministarstva poljoprivrede
- Hrvatskih voda
- Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
5
Slika 4.-1. Radne skupine za izradu procjene rizika
Pri obradi svakog od scenarija uzet je u obzir i utjecaj klimatskih promjena na rizik. Kako su
prema uputama Europske komisije ti utjecaji naglaeni vanim dijelom Procjene, za izradu i
obradu izdvojenih tekstova vezanih uz njihov utjecaj na rizike, ustrojena je posebna radna
skupina koja se sastojala od predstavnika:
- Ministarstva zatite okolia i prirode,

- Dravnog hidrometeorolokog zavoda i
- Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
Glavna radna skupina provela je postupak verificiranja dobivenih rezultata utjecaja klimatskih
promjena od znaaja za svaki pojedinani rizik.
4.1. Scenariji
Scenarij je opis:
- neeljenih dogaaja (jednog ili vie povezanih dogaaja) za svaki rizik, a koji ima
posljedice na ivot i zdravlje ljudi, gospodarstvo, drutvenu stabilnost i politiku
- svega to vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neeljene dogaaje, a sastoji se od
svih radnji i zbivanja prije katastrofe i "okidaa" katastrofe
- okolnosti u kojima neeljeni dogaaji nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti
stanovnitva, graevina i drugih sadraja u prostoru ili drutva u razmjerima
6
relevantnim za razmatranje implikacija dogaaja za ivot i zdravlje ljudi te okoli,
imovinu, gospodarstvo, drutvenu stabilnost i politiku Republike Hrvatske
- posljedica neeljenog dogaaja s detaljnim opisom svake posljedice.
Scenarije izrauju radne skupine strunjaka na odreenom podruju, odnosno radne skupine za
jednostavne rizike. Radne skupine odabirale su scenarije za svaki prethodno identificiran rizik
relevantan za Republiku Hrvatsku, obrazloile ga te ga razradile i opisale sukladno Smjernicama.
Scenarij za jednostavni rizik opisuje dvije vrste dogaaja:

- najvjerojatniji neeljeni dogaaj
- dogaaj s najgorim moguim posljedicama.
Ova Procjena sadri opise scenarija i konteksta u kojem su razmatrani, rezultate izrauna rizika
kao i njihove kartografske prikaze i opis koritenih metodologija izrauna rizika odnosno
obrazloenja odluka o odreivanju razine rizika. Sve dodatne informacije o koritenim podacima
te pomone metodologije u razradi scenarija navedene s u prilozima Procjeni.
4.2. Drutvene vrijednosti i kategorije

Posljedice svakog od scenarija izraene su prema kriterijima iznesenim u Smjernicama
za izradu procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj kako bi se kategorije mogle
odrediti i meusobno usporediti te prikazati u matricama za svaki scenarij za svaki rizik.
Tablica 4.-1. Vjerojatnost/frekvencija
Vjerojatnost/Frekvencija
Kategorija
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija
1 Iznimno mala <1% 1 dogaaj u 100 god i rjee
2 Mala 1-5% 1 dogaaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 - 50 % 1 dogaaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51- 98 % 1 dogaaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika > 98 % 1 dogaaj godinje ili ee
Tablica 4.-2. Drutvena vrijednost Zdravlje i ivot ljudi
ivot i zdravlje ljudi

Kategorija Posljedice Kriterij
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
3 Umjerene 201 - 500
4 Znaajne 501 1.500
5 Katastrofalne > 1.500
7
Tablica 4.-3. Drutvena vrijednost Gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij (mil. kn)
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Tablica 4.-4. Drutvena vrijednost Drutvena stabilnost i politika
Drutvena stabilnost i politika

Oteena kritina infrastruktura
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500

4 Znaajne 1.500 - 7.000
tete/gubici na graevinama od javnog drutvenog znaaja

1 Neznatne < 250

2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
4.3. Matrice rizika i karte rizika
U skladu sa Smjernicama Europske komisije (2010.), obraeni scenariji predstavljeni su u

matrici kako bi se razliiti rizici lake (grafiki) prikazali i usporedili.
Oznaavanje pozicije posljedica koje moe

uzrokovati dogaaj opisan scenarijem u kvadrat
unutar matrice ovisi o znanju i spoznajama te
dostupnim podacima koritenim u radu na Procjeni.
Upravo zbog toga svaka daljnja (detaljnija) analiza
moe dati drugaije rezultate. Takoer, vrlo je teko
precizno usporediti izraune razliitih scenarija
8
jednostavnih rizika, ali ovaj nedostatak moi e se u budue umanjiti daljnjim razvojem tehnika
i metodologija analize scenarija i promjenama u Smjernicama za izradu Procjene.
Napomena
Matrice iz Procjene prikazuju posljedice nastale dogaajem opisanim scenarijem.
Meutim, kartografski prikaz razina rizika za svaki jednostavni rizik prezentiran je na kartama
Republike Hrvatske i to unutar upanijskih granica. Razina rizika dobivena je primjenom
metodologije koja je koritena u procesu izrauna rizika za svaki od scenarija, no s prilagoenim
prikazom posljedica navedenim u tablicama 4.-5. i 4.-6. za Gospodarstvo i Drutvenu stabilnost.
Stoga su kartografski prikazi razina rizika vrlo neprecizni, osobito uzimajui u obzir geografski
smjetaj nekih upanija ije podruje se npr. protee od otoka, preko obale do planinskog zalea
te druga specifina ogranienja uz koritenje izrauna pojedinih scenarija jednostavnih rizika, a
koji su cjelovito prikazani u granicama tih entiteta.
Tablica 4.-5. Drutvena vrijednost Gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice tete - % upanijskog prorauna
1 Neznatne <1%
2 Malene 1 5%
3 Umjerene 5 15%
4 Znaajne 15 25%
5 Katastrofalne >25%
Tablica 4.-6. Drutvena vrijednost Drutvena stabilnost i politika

1 Neznatne <1%
2 Malene 1 5%
3 Umjerene 5 15%
4 Znaajne 15 25%

1 Neznatne <1%
2 Malene 1 5%
3 Umjerene 5 15%
4 Znaajne 15 25%
9
4.4. Rizik i razina rizika
Rizik se izraunava tako da se u matricu rizika, uz pomo osi Vjerojatnost i Posljedice, unose
vrijednosti za kriterije iz Tablica 4.-2. 5.-4. utjecaja na tri drutvene vrijednosti.
Izraene/izraunate su matrice rizika za svaku drutvenu vrijednost zasebno te potom
kombinacijom izraunate tri vrijednosti izraene/izraunate zasebne matrice za svaki rizik.
4.5. Nepouzdanost, klimatske promjene i prekogranini rizici
Kako bi Procjena bila to vjerodostojniji dokument i kako bi ispunjavala sve kriterije Europske
komisije, dio njenog sadraja ine i posebno oznaeni tekstovi.
Tekstovi su izdvojeni da bi im se pridao poseban znaaj te kako bi Procjena, a i njen Saetak, bili
upotrebljivi dokumenti s jednoobrazno istaknutim kratkim informacijama za posebne korisnike
dokumenta.
Prvi izdvojeni dio odnosi se na nepouzdanost same Procjene. Nepouzdanost Procjene odredile
su same radne skupine samo-ocjenjivanjem u etiri kategorije od vrlo visoke nepouzdanosti do
vrlo niske nepouzdanosti, a na temelju vlastitih saznanja o dostupnim podacima i strunosti te
adekvatnosti i kvaliteti odabranih metodologija. (Tablica 4.-7.)
Tablica 4.-7. Prikaz tablice Nepouzdanost rezultata procjene rizika
Ne postoji dovoljna koliina statistikih podataka, iskustva strunjaka i

ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog ega se
oekuju znaajnije greke.
Vrlo visoka nepouzdanost 4
Visoka nepouzdanost 3
Niska nepouzdanost 2
Vrlo niska nepouzdanost 1
Postoji dovoljna koliina statistikih podataka, iskustva strunjaka i
pouzdana metodologija procjene zbog ega je pojavljivanje greaka vrlo
malo vjerojatna.
Drugi izdvojeni tekst odnosi se na utjecaj klimatskih promjena na svaki jednostavni rizik.
Izvadak je istaknut, ne samo kako bi se naglasile promjene u okoliu nastale kao rezultat
klimatskih promjena i za koje su utvrene konkretne vrijednosti prilikom izrauna rizika, ve
osobito kako bi se naglasila vanost i povezanost klimatskih promjena i rizika od katastrofa te
kako bi se u tom smislu prilagodbe klimatskim promjenama definirale i kroz konkretne javne
politike za smanjivanje rizika od katastrofa.
Ovaj poseban tekst dio je svakog scenarija i njime se opisuje na koji bi nain u budunosti na
izvanredni dogaaj mogle utjecati klimatske promjene ili na koji nain one na njega ve utjeu.
Izvadak je raen je na temelju trenutno dostupnih podataka i dokumenata i radila ga je posebna
10
radna skupina sainjena od predstavnika Ministarstva zatite okolia i prirode, Dravnog
hidrometeorolokog zavoda, Dravne uprave za zatitu i spaavanje te radne skupine za izradu
procjene rizika za svaki jednostavni rizik. S obzirom na to da je Nacionalna strategija za
prilagodbu klimatskim promjenama trenutno u izradi, ovi e se podaci mijenjati kada novi budu
dostupni odnosno, naravno, pri izradi svake nove Procjene. Izvadak je izraen na nain da
odgovara na osnovna pitanja o utjecaju klimatskih promjena na odreeni rizik (Tablica 4.-8.)
Tablica 4.-8. Prikaz tablice Utjecaja klimatskih promjena na rizike
Utjecaj klimatskih promjena na razinu rizika

Na koji nain klimatske promjene utjeu na rizik?
U kojem vremenskom periodu utjecaj klimatskih promjena

moe biti znaajan?
Referentni dokumenti koji podupiru zakljuak:
Trei izdvojeni dio odnosi se na prekogranine rizike. Prekogranini rizici obraeni su na nain
da se Glavna radna skupina, prema uputama glavnog koordinatora, posebno osvrnula na rizik
koji obrauje te njegov utjecaj na zemlju ili zemlje s kojima Hrvatska granii. Pritom se
obraivao iskljuivo utjecaj rizika kojima je okida unutar granica Hrvatske, a njegove posljedice
mogu imati utjecaj na susjednu zemlju te je navedeno na koji nain se utjecaji mogu ispoljiti.
Ujedno se navode zapaanja o postojeoj suradnji izmeu drava po pitanju razmjene podataka i
informacija ranog upozoravanja koje e se koristiti u radu na Strategiji za smanjenje rizika od
katastrofa. Obrada prekograninih rizika obaveza je svih drava lanica Europske unije te e na
taj nain i Hrvatska dobiti uvid u utjecaj rizika kojima je okida u drugim dravama, a imaju
utjecaj na Hrvatsku.
Tablica 4.-9. Prikaz tablice Prekogranini utjecaj
Da li postoji prekogranini utjecaj

ovog rizika?
Da li postoje meunarodne
inicijative, ugovori, protokoli ili slini
oblici prekogranine suradnje?
DA
baze podataka koje mogu koristiti druge drave
NE
DA
Da li postoje: sustavi ranog uzbunjivanja drugih drava
NE
DA
usklaena terminologija izmeu graninih drava(regija)
NE
11
5. POLOAJ I KARAKTERISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE
Republika Hrvatska (RH) povrinom od 56.542 km2 (bez Jadranskog mora) po veliini spada u
srednje europske drave, tonije 29. od 50 drava. Smjetena je na obali Jadranskog mora i
granii sa Slovenijom, Maarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom te na moru s
Italijom. S obzirom na povrinu Republika Hrvatska ima vrlo dugaku granicu, sveukupno
2.374,9 km (1.011,4 km Bosna i Hercegovina; 667,8 km Slovenija; 355,5 km Maarska; 317,6 km
Srbija i 22,6 km Crna Gora) te jo duu obalu, 5.835,3 km (1.777,3 km kopnene obale i 4.058 km
obale na 1.158 otoka i grebena). Republika Hrvatska protee se od abnika (4633N 1622E) na
sjeveru do otoka Galijula (4223N 1221E) na jugu te od Raevca (4512N 1927E) na istoku
do rta Lako (4529N 1330E) na zapadu. Udaljenost od sjevera do juga je 458 km, a udaljenost
od istoka do zapada 464 km, dok su povrina Hrvatske i oblik potkove rezultat su burnih
dogaaja tijekom povijesti.
Reljef Republike Hrvatske moe se podijeliti u tri cjeline:

- Nizinska Hrvatska,
- Gorska Hrvatska,
- Primorska Hrvatska.
Prosjena temperatura zraka ravniarskog dijela kontinentalne Hrvatske za sijeanj je od -2C

do 0C, a neto hladnije, do -6C, je u kontinentalnom gorju i planinskoj Hrvatskoj. Temperatura
zraka u sijenju obala Istre i Kvarnerskog primorja je od 4C do 5C, dok je dalmatinska obala
toplija, do 6C. U unutranjosti Istre i dalmatinskom zaleu sijeanjske temperature su nie od
onih na obali, od 2C do 4C.
Prosjena srpanjska temperatura zraka kontinentalne Hrvatske je 20C do 22C, a svjeije je u
kontinentalnom gorju, do 15C. Osvjeenje se ljeti lako pronalazi u planinskoj Hrvatskoj na
visinama iznad 700 m, gdje su prosjene temperature u srpnju nie od 18C. Obala Istre i
Kvarnerskog primorja u srpnju je topla, od 22C do 24C. Temperature zraka junije, u Dalmaciji,
su od 24C do 26C na obali i u dolini Neretve, a nie u zaleu, do 24C.
Najvie prosjene temperature veinom su zabiljeene u srpnju, a najnie u sijenju. Najnia
temperatura zraka zabiljeena je u Graacu od 34,6C (2003.), a najvia u Karlovcu od +42,4C
(1950.).
Dravni je teritorij administrativno podijeljen na 20 upanija i Grad Zagreb te na 124 grada, 426
opina i 6.751 naselje. Prostorni razmjetaj stanovnitva izrazito je neravnomjeran.
Najnaseljeniji je sjeverozapadni dio zemlje, gdje na oko 15% povrine dravnoga teritorija ivi
gotovo 40% ukupnoga stanovnitva. Iznadprosjenu i prosjenu naseljenost imaju podruje
Istone Slavonije, Istre i Primorja te June Dalmacije. U Republici Hrvatskoj prevladavaju manja
naselja te disperzna naseljenost, na to ukazuje i prosjek od 657 stanovnika po naselju. Vea i
koncentrirana naselja karakteristina su za istonu Hrvatsku, Meimurje i Splitsku makroregiju.
Posebno se izdvajaju etiri velika gradska sredita, Zagreb (691.724), Split (175.140), Rijeka
(143.800) i Osijek (90.411), u kojima ivi oko etvrtina stanovnitva i koji su sredita razvoja na
irem gravitacijskom podruju.
Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti, fond spomenika kulture u Hrvatskoj ima izuzetno

znaenje. Prema podacima u Registru nepokretnih spomenika kulture upisano je 358 povijesnih
12
cjelina i 4.010 spomenika graditeljske batine, od ega je 42 na listi kulturnih dobara
nacionalnog znaaja te 6 lokacija pod zatitom UNESCO-a.
Sukladno Zakonu o zatiti prirode zatiena podruja u RH obuhvaaju 11,32% kopnene

povrine dok ume prekrivaju 47% teritorija Hrvatske.
Ukupna povrina poljoprivrednog zemljita iznosi 3.137 milijuna ha. Hrvatska, s 0,71 ha
poljoprivrednog, odnosno s 0,45 ha obradivog zemljita po glavi stanovnika, ulazi u skupinu
zemalja koje su razmjerno bogate poljoprivrednim zemljitem.
U Republici Hrvatskoj ceste su podijeljene na dvije osnovne skupine: javne i nerazvrstane.

Sukladno Zakonu o cestama (Narodne novine, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) pravne
osobe koje upravljaju javnim cestama su: drutvo Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari,
drutvo Hrvatske ceste d.o.o. i upanijska uprava za ceste. Drutvo Hrvatske autoceste d.o.o. i
koncesionari upravljaju autocestama, drutvo Hrvatske ceste d.o.o. dravnim cestama, a
upanijska uprava za ceste upanijskim i lokalnim cestama. Jedinica lokalne samopurvave
upravljaju nerazvrstanim cestama. Sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta (Narodne
novine, broj 66/15) ukupna duljina javnih (kategoriziranih) cesta u 2015. Godini iznosi 26.866,9
km, od ega 1.419,5 km
Sukladno Odluci o razvrstavanju pruga (Narodne novine 03/14) ukupna graevinska duljina
svih eljeznikih pruga u Republici Hrvatskoj iznosi 2.722,54 km, a od toga je 2.468,54 km
jednokolosijekih i 254 km dvokolosijekih.
U Hrvatskoj postoji sedam velikih pomorskih luka. Glavna luka s najveim prometom je Rijeka
koja je nedovoljno kvalitetno povezana sa zaleem. Ovisno o znaaju i poloaju, unutarnji plovni
putovi u Hrvatskoj su klasificirani kao meunarodni, meudravni i dravni. Sveukupna duljina
plovnih putova u Hrvatskoj iznosi 804,10 km (od I do VIc klase).
Hrvatska ima 10 meunarodnih aerodroma, od kojih je 8 otvoreno za javni promet.
13
6. SCENARIJI
1. Unos i irenje zlatne utice vinove loze (Grapevine Flavescence-dore

phytoplasma) na podruju Vukovarsko-srijemske upanije
2. Unos i irenje uzronika bolesti slinavke i apa na podruju Republike
Hrvatske
3. Pojava toplinskih valova na podruju grada Zagreba
4. Pandemija influence na podruju cijele Republike Hrvatske
5. Industrijske nesree na podruju postrojenja Objekti frakcionacije Ivani Grad
operatera INA - INDUSTRIJA NAFTE d.d.
6. Poplave na vodnom podruju rijeke Dunav
7. Podrhtavanje tla u gradu Zagrebu uzrokovano potresom na razini povratnog
razdoblja usklaenog s propisima za projektiranje potresne otpornosti
8. Poari raslinja na otvorenom prostoru
9. Prometni i energetski kolaps u gorskoj Hrvatskoj uzrokovan snijegom i ledom
10. Sua na podruju Osjeko-baranjske upanije
11. Zaslanjenost tla u dolini Donje Neretve
12. Potres i poplava na podruju grada Zagreba
14
6.1. Bolesti bilja
6.1.1. OPIS SCENARIJA
6.1.1.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina
Naziv scenarija
Unos i irenje zlatne utice vinove loze (Grapevine Flavescence-dore phytoplasma) na
podruju Vukovarsko-srijemske upanije
Grupa rizika:
Biljne i ivotinjske bolesti
Rizik:
Bolesti bilja
Radna skupina
Koordinator:
Ministarstvo poljoprivrede
Glavni nositelj:
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava kvalitete i fitosanitarne politike
Glavni izvritelj:
HCPHS Zavod za zatitu bilja
6.1.1.2. Uvod
Vinova loza je, temeljem Pravilnika o postupku registracije sredstava za zatitu bilja (NN 57/07),
u Republici Hrvatskoj odreena kao velika kultura. Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici
Hrvatskoj predstavlja strateku granu poljoprivredne proizvodnje s dugogodinjom tradicijom, a
proizvodnju vina moemo okarakterizirati kao iznimno vanu gospodarsku djelatnost koja ima
tendenciju razvoja kvalitete. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede (MP) donijelo Nacionalni
program za pomo sektoru vina za razdoblje 2014.-2018., koji je u skladu s Uredbama (EZ) br.
1234/2007 i br. 555/2008. Opi ciljevi ovog programa su poveanje proizvodnje kvalitetnih vina
i poveanje konkurentnosti proizvoaa kroz premjetanje vinograda na podruja koja
osiguravaju kvalitetnije groe, kroz modernizaciju vinogradarskih tehnika, kroz nova ulaganja
u infrastrukturu vinarija i preraivakih kapaciteta, a u cilju smanjenja trokova proizvodnje i
uzimajui u obzir zahtjeve iz podruja sigurnosti hrane i visokih ekolokih standarda u procesu
proizvodnje.
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (DZS RH) iz 2014., u
Republici Hrvatskoj je ukupno posaeno 21.074,76 ha vinograda. Agencija za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) navodi kako se u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji (VS) nalazi 1.650,15 ha pod vinovom lozom.
Vinovu lozu, kao i sve kulturne biljke, napadaju i oteuju brojni tetni organizmi koji uzrokuju
smanjenje uroda i kakvoe groa, a time i vina i drugih proizvoda od groa, a neki mogu
unititi pojedine trsove, pa i cijeli vinograd. Zlatna utica vinove loze fitoplazma Flavescence
dore (FD) svakako je najopasnija bolest vinove loze u Europi, ne samo fitoplazmatska, nego
bolest uope. U vinogradima u kojima se pojavi brzo se iri i ubrzo poprima razmjere epidemije
te priinjava velike tete u gubitku groa i trajnom gubitku zaraenih trsova. Prvi nalaz zlatne
15
utice vinove loze u Hrvatskoj potvren je 2009., a u Vukovarsko-srijemskoj upaniji 2013.
godine. Pojava ove opasne bolesti za koju je svojstveno epidemijsko irenje vektorom amerikim
cvrkom (Scaphoideus titanus Ball, 1932), ija je nazonost zabiljeena 2003. i u vinogradarskoj
podregiji Podunavlje, u vinogradima Vukovarsko-srijemske upanije koju karakterizira velik
broj hektara posaenih vinogradima, ukazuje na visok fitosanitarni rizik. Obzirom da
karantenski tetni organizam moe prouzrokovati ogromne gospodarske tete, katastrofe
izazvane fitoplazmom FD predstavljaju bioloku prijetnju, odnosno realan potencijalni rizik
propadanja ove vane kulture za RH. irenje zlatne utica vinove loze moe uzrokovati
materijalnu tetu velikih razmjera, gubitak izvora prihoda i usluga, socijalne i ekonomske
poremeaje ili ekoloku tetu na podruju Vukovarsko-srijemske upanije.
6.1.1.3. Prikaz utjecaja na kritinu infrastrukturu

Utjecaj Sektor
energetika (proizvodnja, ukljuivo akumulacije i brane, prijenos, skladitenje, transport
energenata i energije, sustavi za distribuciju),
komunikacijska i informacijska tehnologija (elektronike komunikacije, prijenos podataka,
informacijski sustavi, pruanje audio i audiovizualnih medijskih usluga),
promet (cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima),
zdravstvo (zdravstvena zatita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima),
vodno gospodarstvo (regulacijske i zatitne vodne graevine i komunalne vodne graevine),
X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe),
X financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaanja),
proizvodnja, skladitenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, bioloki, radioloki i nuklearni
materijali),
X javne slube (osiguranje javnog reda i mira, zatita i spaavanje, hitna medicinska pomo),
nacionalni spomenici i vrijednosti.
6.1.1.4. Kontekst
Vukovarsko-srijemska upanija (VS) je najistonija hrvatska upanija i nalazi se na prostoru
zapadnog Srijema (Slika 6.1.-1.). upanija zauzima
prostornu povrinu od 2.448 km2, to predstavlja
oko 4,3 % od ukupne povrine RH. Prema
posljednjem slubenom popisu stanovnitva iz
2011., VS je imala 179.521 stanovnika (4,19 %
ukupnog stanovnitva Hrvatske) (DZS RH, 2011).
upanija je administrativno podijeljena u 5 gradova
(Vukovar, Vinkovci, upanja, Ilok i Otok) i 26 opina
(Slika 6.1.-2.) sa 84 pripadajua naselja.
Postojea struktura gospodarstva i instalirani

kapaciteti, koji su ranije svrstavali VS u krug
gospodarski najrazvijenijih dijelova Republike
Hrvatske, te nedovoljno iskoritene mogunosti i
Slika 6.1.-1. Vukovarsko-srijemska upanija
svjetski trendovi razvitka, koji neminovno prate i
ovo gospodarstvo, dobra su pretpostavka sveukupnom buduem razvitku. Cjelokupno razdoblje
16
od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas je razdoblje ratnih dogaanja te paralelno
voenog procesa privatizacije i restrukturiranja gospodarskih subjekata. U takovim okolnostima
jasno je kako se ukupni drutveni i gospodarski ivot odvijao oteano i smanjenim intenzitetom,
Slika 6.1.-2. Opine Vukovarsko-srijemske upanije
a zapoeti tranzicijski procesi nerijetko su bili usmjereni u krivom pravcu. Sve to rezultiralo je
padom gospodarske aktivnosti, veoma niskom razinom koritenja instaliranih kapaciteta,
gubitkom velikog dijela tradicionalnih trita, zatvaranjem jednog dijela proizvodnih kapaciteta,
vikom zaposlenih, velikim tetama na gospodarskim potencijalima, posebice na prostoru
hrvatskog Podunavlja, usmjeravanjem slobodnih sredstava na sanaciju unitenog umjesto u
razvitak i ostalim slinim posljedicama. Okupacija velikog dijela upanije (preko 50 %)
onemoguila je na tom prostoru primjenu opeg koncepta privatizacije i restrukturiranja, koji
naalost ni dandanas nije proveden na odgovarajui nain.
Klima ovog podruja je umjereno kontinentalna sa sunanim i vruim ljetima, te hladnim

zimama sa snijegom. Srednja godinja temperatura iznosi 11,2 C, dok srednje godinje padaline
variraju od istoka prema zapadu, a kreu se oko 650 mm. Na podruju upanije ukupno je
izdvojeno 14 tipova tala, od ega 6 pripada automorfnim, a 8 hidromorfnim tlima.
Prema strukturi povrina u upaniji prevladavaju oranice, vinogradi, vonjaci i ume. Prema
podacima Upravnog odjela za poljoprivredu, umarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko srijemske
upanije(UOPR VS) iz 2012., od ukupnih 241.309 ha upanijskih poljoprivrednih povrina
93,01 % odnosi se na oranice, 2,90 % na panjake, 0,65 % na livade te 1,38 % na vinograde i 1,72
% na vonjake. Najvie se proizvode penica, kukuruz, eerna repa i duhan, a u podruju od
Vukovara do Iloka poseban je naglasak dan na vinogradarstvo i vinarstvo. Poljoprivreda je uz
prehrambenu i preraivaku industriju najznaajnija djelatnost s dominantnom ulogom u
17
ukupnoj gospodarskoj strukturi, ija se zastupljenost kretala od oko 60 % u prijeratnom
razdoblju do dananjih 40-ak %.
6.1.1.5. Uzrok
Zlatna utica vinove loze fitoplazma Flavescence dore (FD)
Fitoplazme su mikroorganizmi iz razreda Mollicutes. Mogu preivjeti samo u kukcu vektoru i
floemu biljke domaina, gdje ometaju tok hranjivih tvari i hormonsku ravnoteu biljke.
Zlatna utica vinove loze fitoplazma Flavescence dore (FD) prvi se puta pojavila u
jugozapadnoj Francuskoj 1955. Uslijedilo je njezino ubrzano irenje i pojavljivanje na Korzici, u
Italiji i panjolskoj, a zatim u Portugalu i vicarskoj. Nedavno je njezina pojava zabiljeena u
Srbiji, Sloveniji i Austriji. Prva pojava zlatne utice vinove loze potvrena je 2009. i u Hrvatskoj.
Za epidemijsko irenje fitoplazme Flavescence dore odgovoran je, zasada jedini poznati prirodni
vektor, ameriki cvrak (Scaphoideus titanus Ball, 1932) [Hemiptera: Cicadomorpha:
Membracoidea: Cicadellidae: Deltocephalinae: Althysanini], koji je prenosi hranjenjem sa
zaraenog trsa na zdravi trs. U Hrvatskoj je prvi puta otkriven u vinogradima u Iloku, Novigradu
i trigovi 2003. Osim vektorom, fitoplazma FD rasprostranjuje se i zaraenim sadnim i
reprodukcijskim materijalom. Izvor tzv. skrivene ili latentne zaraze za lozne cjepove mogu biti
inficirane plemke i podloge u matinjacima.
Simptomi FD na oboljelom se trsu pojavljuju najee krajem lipnja, a prema jeseni sve su vie
izraeni. Pojavljuju se esto na itavom trsu, ali mogu zahvatiti samo dijelove trsa kao to su
pojedinane mladice na lucnju ili rezniku. Fitoplazmom zaraeni trsovi pokazuju itav niz
svojstvenih simptoma:
1. Rubovi lia poinju se uvijati prema naliju tako da list poprima kopljasti izgled, lisna
plojka pouti kod bijelih, a pocrveni kod crvenih sorata vinove loze, dok dijelovi lista
nekrotiziraju (Slike 6.1.-3. do 6.1.-8.). Lie je uslijed nagomilavanja eera krto pa se kod
stiskanja rukom drobi, za razliku od zdravog lista koji se guva. Zaraeno lie razvija se
ranije, ali otpada kasnije od nezaraenog.
Slika 6.1.-3. Simptomi uenja, Slika 6.1.-4. Trs bijele sorte vinove Slika 6.1.-5. Kopljasti
uvijanja i pojava nekroza na loze zaraen FD (Izvor: .Budinak) izgled na trsu zaraenom
zaraenom liu bijelih sorata vinove
loze (Izvor: .Budinak) FD (Izvor: .Budinak)
18
Slika 6.1.-6. Uvijanje rubova listova Slika 6.1.-7. Trs crvene sorte Slika 6.1.-8. Trs crvene sorte
prema naliju (Izvor: .Budinak) zaraen FD (Izvor: .Budinak) zaraen FD (Izvor: .Budinak)
2. Patoloke promjene vidljive su i na mladicama. Skraeni su internodiji pa je lie gue

rasporeeno. Odrvenjavanje mladica je poremeeno, odnosno mladice potkraj ljeta ili
poetkom jeseni ne odrvenjavaju, ve ostaju zelene pa se tijekom zime smrzavaju i
propadnu. (Slike 6.1.-9. i 10.)
Slika 6.1.-9. Mladice na zaraenom trsu poetkom Slika 6.1.-10. Simptom FD zaraena neodrvenjena
jeseni ne odrvenjavaju, ve ostaju zelene (Izvor: mladica (Izvor: .Budinak)
.Budinak)
3. Cvatnja i oplodnja najee su poremeene. Bobe, ili esto cijeli grozdovi, smeuraju se i
sue, za razliku od zdravih grozdova, to se odraava na bitno smanjenom urodu i
kakvoi groa (Slike 6.1.-11. do 13.). Oboljeli trsovi obino odumiru nakon 2 do 3 godine.
19
Slika 6.1.-11. Smeurane i osuene Slika 6.1.-12. Osueni grozd odmah Slika 6.1.-13. Osueni grozd odmah
bobe groa na zaraenom trsu nakon oplodnje (Izvor: .Budiak) nakon oplodnje (Izvor: .Budiak)
(Izvor: .Budiak)
Fitoplazma FD ivi u sitastim cijevima floema vinove loze te ometa protok produkata fotosinteze
iz lista u korijen trsa. Pojednostavljeno, zaepljuje sitaste cijevi floema, uslijed ega dolazi do
nagomilavanja asimilata u liu, to uzrokuje pojavu ve opisanih simptoma. Iako su opisani
simptomi bolesti karakteristini, pouzdana detekcija i relevantna identifikacija FD mogua je
samo molekularnim metodama laboratorijske analize (PCR).
Prirodni vektor FD, ameriki cvrak (S. titanus) (Slika 6.1.-14.

i 15.) podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. U Europi je prvi put
pronaen u Francuskoj 1958. godine (Boudon-Padieu, 2002),
a kao vektor FD fitoplazme utvren je, takoer u Francuskoj,
1963. godine (Schvester i sur., 1963). Kasnije se proirio i u
druge europske zemlje: Portugal, sjevernu panjolsku,
Italiju, vicarsku i Sloveniju. Nedavno je potvrena njegova
Slika 6.1.-14. Ameriki cvrak
pojava i u Srbiji, Maarskoj, Austriji te u Bosni i Hercegovini
S.titanus (Izvor .Budiak)
(Slika 6.1.-16.). U Hrvatskoj je ameriki cvrak prvi put
otkriven u vinogradima u Iloku, Novigradu i trigovi 2003. godine (Budinak i sur., 2005).
Ameriki cvrak je ampelofagna vrsta koja itav ivot

provede na vinovoj lozi te hranjenjem, siui biljne
sokove iz sitastih cijevi floema, prenosi fitoplazmu FD sa
zaraenih na zdrave trsove u tri faze (etape):
Razdoblje unoenja
Svi razvojni stadiji amerikog cvrka, od novoizleenih
liinki do kraja ivota odraslih oblika, hranjenjem, siui
biljne sokove iz floema na zaraenim trsovima, unose
Slika 6.1.-15. Liinka amerikog fitoplazmu FD u svoj organizam i postaju zaraeni.
svrka S.titanus (Izvor .Budiak)
Vektor ameriki cvrak nije sposoban odmah nakon
unoenja u organizam prenijeti fitoplazmu na zdrave trsove.
Latentno razdoblje
Nakon unoenja, fitoplazma se umnoava u tijelu vektora prolazei kroz latentno razdoblje koje
traje 45 tjedana. Zavretkom latentnog razdoblja vektor postaje zarazan.
20
Slika 6.1.-16. Rasprostranjenost vrste S.titanus (Izvor: EPPO PQR, 2014)
Razdoblje inokulacije
Tijekom razdoblja inokulacije
zaraene i zarazne liinke koje to
postaju ve od treeg razvojnog
stadija i odrasli vektori do kraja
svog ivota, hranei se na zdravim
trsovima, slinom prenose fitoplazmu
FD u floem.
Nakon to vektor svojim hranjenjem

zarazi trs fitoplazmom FD, simptomi
bolesti e se pojaviti tek u ljeto idue
godine. Razdoblje u kojem ameriki
cvrak moe prenijeti fitoplazmu FD
na zdrave trsove traje u prosjeku 3
mjeseca. Postotak zaraenih vektora
fitoplazmom FD raste razmjerno s
njihovim starenjem, tj. sa stadijem
razvoja. Ako je u vinogradu prisutan
ameriki cvrak, on moe vrlo brzo Slika 6.1.-17. Lokaliteti na kojima je naen S.titanus i FD (Izvor:
HCPHS-ZZB, 2014)
proiriti fitoplazmu vinogradom
(Budinak i sur., 2012).
Razvoj dogaaja koji prethodi katastrofi
U Hrvatskoj se istraivanja fitoplazmi vinove loze sustavno provode jo od 2002. godine u sklopu
programa posebnog nadzora Fitoplazme vinove loze i vektori kojeg provode Fitosanitarna
inspekcija MP u suradnji s Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo - Zavodom za
zatitu bilja (HCPHS ZZB). Zlatna utica vinove loze fitoplazma FD je tetni organizam (O)
koji je na podruju VS prvi puta potvren 2013. godine u vinogradima u Iloku (Slika 6.1.-17.)
Pojedinano zaraeni okoti su sukladno propisanoj Naredbi o poduzimanju mjera za
sprjeavanje irenja i suzbijanje zlatne utice vinove loze, koju prouzrokuje tetni organizam
Grapevine flavescence dore MLO (NN 7/2013; http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_01_7_122.html) eradicirani tako da se bolest u tim
vinogradima nije irila dalje.
Posjednici vinove loze na podruju VS sukladno Naredbi obvezni su, za vrijeme vegetacije,
provoditi redovite vizualne preglede bilja te ako uoe simptome zaraze O o tome odmah
izvijestiti nadlenog fitosanitarnog inspektora, koji o tome izvjeuje nadlenu upravu
Ministarstva poljoprivrede.
21
Okida koji je uzrokovao katastrofu
Kako izravnih mjera suzbijanja fitoplazmi nema, mjere za sprjeavanje irenja i suzbijanje FD
propisane Naredbom moraju se dosljedno i sustavno provoditi na podruju VS, jer u suprotnom
obzirom na ukupne povrine vinograda i zastupljenost sorata vinove loze u upaniji te obzirom
na infekcijski potencijal i proirenje bolesti i vektora u RH i susjednoj Srbiji, ovaj karantenski
tetni organizam mogao bi uzrokovati propadanje vinograda katastrofalnih razmjera.
22
6.1.2. DOGAAJ
U VS ukupno je posaeno ukupno 1.719,37 ha vinograda, a najvei dio nalazi se oko Iloka i
Vukovara. Upravo je na podruju Iloka FD potvrena 2013. i prvi puta je detektiran njen vektor,
ameriki cvrak (S. titanus) 2003. U sortimentu prevladava sorta Graevina koja je posaena na
1.016,27 ha, odnosno na 59,11 % ukupnih povrina. Ne pokazuju sve sorte vinove loze jednaku
podlonost zarazi s FD. Sorta Graevina je prema podacima literature vrlo osjetljiva na zarazu
fitoplazmom FD. Svakako najosjetljivija sorta je Chardonnay (70,69 ha - 4,11 %), a zatim slijede
Pinot sivi, Cabernet sauvignon, Pinot bijeli, Traminac (41,43 ha - 8,23 %), Frankovka (144,091 ha
8,38 %) i dr.
Inokulum fitoplazme FD prisutan u vinogradima, visoka populacija vektora S. titanus koja

egzistira u vinogorju na podruju Iloka, nemogunost kurativnog suzbijanja bolesti i osjetljivost
sortimenta vinove loze zastupljenog u upaniji realni su potencijal za pojavu katastrofalnih teta
u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina u VS.
6.1.2.1. Najvjerojatniji neeljeni dogaaj
Provoenje svih mjera propisanih Naredbom od strane posjednika bilja, odnosno vinogradara i
rasadniara vinove loze, fitosanitarne inspekcije MP i strunjaka HCPHS-ZZB osigurati e da se
fitoplazma FD u nezaraenom, sigurnosnom i eventualno u aritu zaraze na podruju VS stavi
pod kontrolu.
6.1.2.1.1. POSLJEDICE
Provoenje svih mjera propisanih Naredbom u vinogradima na podruju VS koje ukljuuju

praenje i suzbijanje vektora fitoplazme FD te praenje pojave i eradikaciju oboljenja vinove loze
krenjem zaraenih trsova imati e za posljedicu, zbog eventualne lokalne, izolirane pojave
zaraze tete u rasponu od 5-10 % (Tablica 6.1.-1. Najvjerojatnije tete). tete e se oitovati u
pojedinanom propadanju zaraenih trsova i smanjenju uroda groa, odnosno koliine
proizvedenog vina.
Tablica 6.1.-1. Najvjerojatnije tete
Najvjerojatnije tete
Poetni prihod 128.952.750
Gubitak uzrokovan tetom (% tete) 5 10
Razlika prihoda -6.447.638 -12.895.275

Razlika FR -2.767.842 -5.535.684
Razlika dohotka -2.767.842 -5.535.684
23
6.1.2.1.1.1. ivot i zdravlje ljudi
Eventualni izolirani ekscesi u smislu lokalne pojave simptoma zaraze vinove loze fitoplazmom
FD nee posredno ili neposredno utjecati na ivot i zdravlje ljudi na podruju VS. U
potencijalnim aritima zaraze potrebno je obvezatno provesti mjere eradikacije bolesti
sukladno Naredbi.
Tablica 6.1.-2. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi
Kategorija Posljedice Kriterij ODABRANO
1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
5 Katastrofalne > 1500
6.1.2.1.1.2. Gospodarstvo
Oekivana realna simptomatologija i patologija fitoplazme FD i njenog vektora amerikog cvrka

(S. titanus) u vinogradima na podruju VS u smislu pojave pojedinanih zaraenih okota
fitoplazmom FD koji e biti uklonjeni i uniteni te nadomjeteni zdravim sadnim materijalom
nee smanjiti trinu vrijednost vinograda i negativno utjecati na gospodarstvo.
Tablica 6.1.-3. Posljedice na Gospodarstvo
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij (mil. kn) ODABRANO
1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
6.1.2.1.1.3. Drutvena stabilnost i politika
Eventualni izolirani sluajevi pojave zaraze vinograda fitoplazmom FD na podruju VS nee

imati negativan uinak na drutvenu stabilnost i politiku.
24
Tablica 6.1.-4. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Oteena
kritina infrastruktura

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Tablica 6.1.-5. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku tete/gubici na

graevinama od javnog drutvenog znaaja

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Tablica 6.1.-6. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Prestanak rada

kritine infrastrukture na rok dulji od 10 dana

Prestanak rada krit. inf. na rok dulji od 10 dana
Kategorija Posljedice Br. graana ODABRANO
1 Neznatne < 5.000 X
2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
6.1.2.1.2. VJEROJATNOST DOGAAJA
Realna procjena razvoja situacije s fitoplazmom FD u vinogradima VS predvia mogunost

njenog epidemijskog irenja ukoliko se ne provode sve mjere propisane u Naredbi, a koje se
sastoje u obveznom krenju zaraenih trsova sa simptomima zaraze i obvezatnom suzbijanju
25
amerikog vrka kao vektora, kao i redovito praenje pojave novozaraenih trsova i populacije
vektora.
Tablica 6.1.-7. Vjerojatnost/frekvencija
Kategorija
Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO
1 Iznimno mala <1% 1 dogaaj u 100 god i rijede
5 Iznimno velika > 98 % 1 dogaaj godinje ili ee X
6.1.2.2. Dogaaj s najgorim moguim posljedicama
Fitoplazma FD i njen vektor ameriki cvrak (S. titanus) proireni su u vinogradarskim

podrujima kontinentalne Hrvatske, posebice u njenom sjeverozapadnom dijelu. Hipotetski,
mogue je epidemijsko irenje bolesti sadnim materijalom zaraenim fitoplazmom FD ili pasivno
prirodnim vektorom iz zaraenog podruja u vinograde VS, gdje bi ako izostane provoenje
mjera sprjeavanja irenja i suzbijanja fitoplazme FD propisanih Naredbom, ovaj karantenski
tetni organizam mogao uzrokovati propadanje vinograda katastrofalnih razmjera.
Procjenjuje se kako bi epidemijsko irenje fitoplazme FD u vinogradima na podruju VS

uzrokovano neprovoenjem mjera za sprjeavanje irenja i suzbijanja ovog tetnog organizma
propisanih Naredbom, poprimilo u razdoblju od nekoliko godine katastrofalne razmjere, to bi
imalo za posljedicu tete u vinogradarskoj proizvodnji upanije u rasponu od 90-100 % (Tablica
6.1.-7.). Takoer dolazi do pada vrijednost zemljita, te je potrebno uloiti znatna financijska
sredstva u obnovu nasada. Vrijednost zemljita iznosi 77.600,00 kn/ha, a obnova vinograda
315.648,00 kn/ha to u konanici dovodi do ukupne tete od 695.411.493,48 kn.
Tablica 6.1.-8. Najgore tete
Najgore tete
Poetni prihod 128.952.750
Gubitak uzrokovan tetom (% tete) 90
Razlika prihoda -116.057.475

Razlika FR -86.619.110
Razlika dohotka -86.619.110
26
Masovno propadanje vinograda uzrokovano zarazom fitoplazmom FD posredno nee utjecati

negativno na ivot i zdravlje ljudi, ali e kroz redukciju financijskih sredstava ostvarenih
prodajom vina utjecati negativno na kvalitetu ivota ljudi na gospodarstvima koja se bave
vinogradarstvom u VS. To e rezultirati socijalnom nesigurnou ljudi, niim ivotnim
standardom, promjenom strukture poljoprivredne proizvodnje i poljoprivrednih gospodarstava
u upaniji, migracijom radne snage, depopulacijom stanovnitva te openito ugroavanjem
ivota i zdravlja ljudi.
1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
Propadanje vinograda irokih razmjera u VS uzrokovano fitoplazmom FD imalo bi u najgorem

sluaju za posljedicu gotovo totalnu tetu u rasponu od 90% (Tablica 6.1.-7.)
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700 X
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Propadanje vinograda uzrokovano fitoplazmom FD imati e za posljedicu financijski krah i

gaenje 537 gospodarstava koja se bave vinogradarstvom i vinarstvom u VS, to e utjecati na
porast nezaposlenosti, a time negativno i na drutvenu stabilnost i politiku.
27

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Tablica 6.1.-13. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Prestanak

rada kritine infrastrukture na rok dulji od 10 dana

2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000

Najvjerojatniji dogaaj koji podrazumijeva kontroliranu pojavu fitoplazme FD i teta u
vinogradima na podruju VS sasvim izvjestan i realan, dok je dogaaj s najgorim moguim
posljedicama, odnosno epidemijsko masovno propadanje vinograda na itavom podruju VS s
katastrofalnim posljedicama mogue, ali manje vjerojatno.
28
Kategorija
4 Velika 51- 98 % 1 dogaaj u 1 do 2 godine X
29
6.1.3. MATRICE RIZIKA
30
6.1.4. METODOLOGIJA I NEPOUZDANOST
Metodologija
Tijekom izrade procjene rizika koritena je kvalitativna metodologija kojom su se, prema
miljenju strunjaka iz HCPHS Zavoda za zatitu bilja, odredili vjerojatnost pojave bolesti i
mogue posljedice. tete u gospodarstvu su izraunate od strane Agronomskog fakulteta u
Zagrebu prema navedenim procjenama veliina tete u vinogradima.
Vjerojatnost se odreivala u 5 kategorija na nain da je ona iznimno velika u podrujima gdje se

tetni organizam ve pojavio, u upanijama koje su u blizini izvora zaraze jest velika, u
upanijama gdje tetni organizam nije pronaen ali imaju vinogradarsku proizvodnju umjerena,
te u upanijama gdje nema vee vinogradarske proizvodnje vjerojatnost je malena.
Posljedice su se takoer odreivale u 5 kategorija prema smjernicama za izradu procjene rizika.

Rizik je odreen kao R = P * C (rizik = vjerojatnost * posljedica), te su matrice rizika 5x5x4,
odnosno kao matrice sa 4 kategorije: nizak, umjeren, visok i vrlo visok rizik.
Nepouzdanost
Neodreenost je visoka zbog koritenja kvalitativne metode procjene rizika ali i zbog
nemogunosti predvianja kretanja vektora bolesti. Isto tako podaci o vrijednosti 1 ha vinograda
su odreeni na malom uzorku provedenih istraivanja no smatramo da nemaju prevelika
odstupanja od stvarnog prosjeka vrijednosti u upaniji. Podatke o broju vinograda, njihovoj
veliini, sortimentu i proizvodnji vina preuzetih od strane APPRRR-a smatramo tonima.
Tablica 6.1.-15. Nepouzdanost rezultata procjene rizika

Visoka nepouzdanost 3 X
malo vjerojatna.
31
6.1.5. KLIMATSKE PROMJENE
Klimatske promjene se smatraju jednim od glavnih problema vezano za zdravlje

bilja, pored globalizacije trgovine bilja i biljnih proizvoda i evolucijske prilagodbe
tetnih organizama na nove biljke domaine. Povean priljev novih tetnika i
bolesti biljaka putem meunarodne trgovine uzrokuje sve vee zdravstvene
probleme u poljoprivredi i umarstvu, koji se pogoravaju klimatskim
promjenama. Poljoprivreda je djelatnost koja je usko povezana s klimom. Glavno
obiljeje promjene okolinih uvjeta sastoji se u, poveanju prosjene godinje
temperature, uslijed poveanja koncentracije CO2 u atmosferi i vjerojatnosti
pojave sua tijekom ljetnih mjeseci praenih manjkom vode od 30-60% u odnosu
na sadanju situaciju, kao i pojavom ekstrema u smislu koliine, rasporeda i
intenziteta oborina, zatim temperatura zraka i tla, snage vjetra, pojave tue,
nametnika i sl. Vie temperature omoguuju tetoinama da imaju vie, umjesto
Na koji nain klimatske promjene
pojedinanih, ivotnih ciklusa godinje, to je rezultiralo eim i ozbiljnijim
utjeu na rizik?
epidemijama, a mogu i proiriti svoj asortiman. U isto vrijeme, poljoprivredne
kulture i drvee su postali fizioloki osjetljiviji na odreene bolesti i tetoine, kao
posljedica klimatskih promjena. Novi tetnici i bolesti s drugih kontinenata su
skloniji preivjeti europske zime s poveanim prosjenim temperaturama,
doputajui im da se utvrde gdje to nije bio sluaj u prolosti. Povean priljev novih
tetnika i bolesti u EU koji nisu bili prisutni u prolosti, u kombinaciji s povoljnijim
uvjetima za preivljavanje, mnoenje i irenje tih tetnika i poveane osjetljivosti
usjeva i drvea, pokazano je da doprinosi prilagodbi tetnika i bolesti novim
domainima, prevladavanju prethodne genetske barijere te razvoju infekcije. Novi
biotipovi i hibridi tetnika i bolesti se razvijaju, utjeu na usjeve i stabala koja
prethodno nisu imali nikakvih ozbiljnih problema s bolestima. Utjecaj se oekuje
na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
U kojem vremenskom periodu utjecaj Klimatske promjene e na ovaj rizik utjecati u dugoronom razdoblju, stoga treba
klimatskih promjena moe biti obratiti panju na njega i poeti s pripremama za provedbu mjera prilagodbe
znaajan? uzimajui u obzir predviene promjene.
Odluka o donoenju estog nacionalnog izvjea Republike Hrvatske prema

Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Narodne novine 18/14
Referentni dokumenti koji podupiru
EU strategija prilagodbe klimatskim promjenama; Radni dokument Komisije
zakljuak:
Prilagodba utjecaju klimatskih promjena vezano za zdravlje ljudi, ivotinja i
biljaka; SWD(2013) 136 final
32
6.1.6. PREKOGRANINI UTJECAJ
tetne organizme biljaka, u ovom sluaju, zlatna utica vinove loze (Grapevine
Flavescence-dore phytoplasma), gotovo je nemogue ograniiti u njihovom kretanju
kako unutar teritorija Republike Hrvatske tako i prelasku izvan granica. Postoji znatan
rizik od irenja bolesti, ali pravovremenom intervencijom mogu se kontrolirati
posljedice. Obzirom na proirenost bolesti u dravama koje granie s Republikom
ovog rizika?
Hrvatskom postoji opasnost od irenja i u ta podruja, ali i irenja u naa vinogorja koja
se nalaze uz granicu sa Srbijom, Maarskom i Slovenijom. Opasnost je toliko vea jer su
bolest i vektor bolesti prisutni i u navedenim dravama. Takoer postoji opasnost unosa
bolesti premjetanjem sadnog materijala, npr. Italija u kojoj je bolest nazona.
Meunarodna suradnja regulirana je i obvezujua za drave lanice EU Direktivom

Vijea 2000/29/EC, Prilog II. dio A, odjeljak II., koja je istovjetna s nacionalnim
Pravilnikom o mjerama za sprjeavanje unoenja i irenja organizama tetnih za bilje,
biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama.
Dijagnostika i identifikacija uzronika zlatne utice vinove loze (Grapevine Flavescence-
dore phytoplasma) propisana je na podruju EPPO regije (European and Mediterranean
Plant Protection Organization), gdje pripada i Republika Hrvatska Dijagnostikim
protokolom PM 7/79. Status bolesti u EPPO dravama odreen je EPPO listom
karantenskih tetnih organizama, prema kojoj je fitoplazma FD svrstana na A2 listu.
baze podataka koje mogu koristiti druge drave DA

Da li postoje: sustavi ranog uzbunjivanja drugih drava DA
usklaena terminologija izmeu graninih drava(regija) DA
33
6.1.7. KARTE UPANIJSKIH RIZIKA
34
6.1.8. SUDIONICI
Koordinator Nositelji
Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo poljoprivrede
Izvritelji
Ministarstvo poljoprivrede Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike
Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo Zavod za zatitu bilja
Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Volonteri Ministarstva poljoprivrede
35
6.1.9. POPIS LITERATURE
1. Boudon-Padieu, E. (2002): Flavescence dore of the grapevine: knowledge and new

developments in epidemiology, etiology and diagnosis. ATTI Giornate Fitopatologiche, 1: 15
34.
2. Budinak, ., Krianac, I., Mikec, I., Seljak, G., kori, D. (2005): Vektori fitoplazmi vinove
loze u Hrvatskoj. Glasilo biljne zatite 4: 240244.
3. Budinak, ., Krianac, I., Plavec, J. (2012): Zlatna utica vinove loze - Flavescence dore.
Broura HCPHS, Zagreb, 24 pp.
4. Schvester, D., Carle, P., Moutous, G. (1963): Transmission de la flavescence dore de la vigne
par Scaphoideus littoralis Ball. (Homopt., Jassidae). Ann. Epiphyties 14: 175198.
5. http://www.apprrr.hr/vinogradarski-registar-1128.aspx:
36
6.2. Bolesti ivotinja
Naziv scenarija
Unos i irenje uzronika bolesti slinavke i apa na podruju Vukovarsko-srijemske
upanije
Grupa rizika:
Biljne i ivotinjske bolesti
Rizik:
Bolesti ivotinja
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelj:
Glavni izvritelj:
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
6.2.1.2. Uvod
Slinavka i ap (SI) je akutna, vrlo kontagiozna virusna zarazna bolest prvenstveno domaih
papkara (goveda, svinje, ovce i koze) i vie od 70 vrsta divljih i poludivljih papkara. Bolest se
oituje stvaranjem karakteristinih vezikula i erozija po sluznici usta, nosa, na vimenu i papcima
(Fenner i sur., 1993.). Morbiditet u goveda je vrlo visok i moe iznositi do 90% dok je letalitet u
pravilu nizak i javlja se uglavnom u mladih ivotinja koje najee ugibaju zbog miokarditisa.
Uzronik bolesti pripada skupini RNA virusa porodice Picornaviridae, rod Aphtovirus (Rueckert i
Wimmer, 1984.). Promjera je 22-27 nm, ne posjeduje ovojnicu te je vrlo postojan u vanjskoj
sredini, a labilan pri pH 6-9. Poznato je 7 serotipova virusa SI: O, A, C, Asia1, SAT1, SAT2 i SAT3
(SAT= Southern African Territories ) i 60 subtipova (King i sur., 2000.). U goveda je najei ulaz
virusa kroz dini sustav dok je kod svinja to probavni sustav, nakon ega nastaje viremija u
trajanju od 3-5 dana kada se javljaju i prvi znakovi infekcije vruica i groznica. Potom se iz
primarnog arita virus krvlju iri na predilekcijska mjesta kao to su koa i sluznice glave,
papci, vime, a kod mladih ivotinja srce, gdje se virus umnaa te dolazi do generalizirane
viremije i stvaranja sekundarnih afta. Tijekom akutne faze bolesti svi sekreti i ekskreti zaraene
ivotinje su infektivni.
Inkubacija bolesti traje od 1-14 dana, najee 2-5 dana (Gailiunas i Cottral, 1966.), a izluivanje
virusa putem izluevina zapoinje dan prije izbijanja klinikih simptoma bolesti. U mlijeku je
virus dokaziv 4 dana prije pojave prvih znakova bolesti (Alexandersen i sur., 2003.). Zaraena
svinja moe proizvesti 400 milijuna polovinih staninih infektivnih doza (TCID50) virusa na
dan, dok preivai izluuju maksimalno 120.000 polovinih staninih infektivnih doza dnevno
to omoguava izrazito brzo irenje zaraze putem kohabitacije i kontakta inficiranih i
37
prijemljivih ivotinja te sirovinama i proizvodima podrijetlom od inficirane ivotinje te putem
ivih i/ili neivih vektora. Naroito je znaajno irenje virusa putem aerosola. Naime, poznato je
da svinje izdisanjem izluuju 30-100 puta vie aerosola kontaminiranog virusom SI od goveda,
te se zrakom uz pomo vjetra virus u obliku aerosola moe prenijeti i na udaljenosti od preko 60
km na kopnu i 300 km na moru (Alexandersen i Donaldson, 2002.). Preko 50% inficiranih
ivotinja postaju trajni izluivai virusa. Afriki bivol moe biti rezervoarom virusa 5 godina,
govedo 3,5 godine, ovca 9 mjeseci, koza 4 mjeseca, dok svinje nisu rezervoari virusa (Salt, 1993.,
Alexanderesen i sur., 2002.). Antigena raznolikosti virusa slinavke i apa uvelike oteava
dijagnostiku i pravovremeno suzbijanje bolesti. Ne postoji jedinstveni laboratorijski test za
potvrdu bolesti, te je neophodno provoditi kombinaciju nekoliko testova do donoenja konane
dijagnoze. Isto tako ne postoji niti jedinstvena vakcina, jer poznato je da infekcija jednim
serotipom virusa ne stvara imunost na drugi (u endeminim zemljama obino cirkulira
istodobno vie od jednog serotipa), stoga je ivotinje potrebno u pravilu cijepiti kombinacijom
vie serotipova (Domingo i sur., 1990.). Bolest je neprekidno prisutna i ima endemski karakter u
mnogim zemljama Afrike, Srednjeg istoka, Azije i June Amerike.
SI je, nesumnjivo, gospodarski najvanija akutna zarazna bolest ivotinja. tete koje ta bolest
nanosi spadaju u dvije kategorije, izravne (direktne) koje proizlaze iz smanjene proizvodnje
mesa, mlijeka i ostalih proizvoda i posredne (indirektne) kroz ograniavanje trgovine ivim
ivotinjama i ivotinjskim proizvodima. Izbijanje bolesti u Velikoj Britaniji 2001. godine
rezultiralo je usmrivanjem 6,5 milijuna ivotinja i gubitkom od 3,1 milijardi GBP izravnih teta i
3,6 milijardi GBP posrednih gubitaka. Koliko je irenje bolesti nepredvidivo i znaajno pokazalo
je izbijanje bolesti 2007. godine u Velikoj Britaniji kada je dokazano da je virus pobjegao iz
WRL Referentnog laboratorija IAH Pirbright i uzrokovao tete vrijedne 302 milijuna GBP-a. Zbog
izuzetne gospodarske i zdravstvene vanosti bolesti kljuno je provoditi neprekidnu edukaciju i
osigurati komunikaciju izmeu svih zainteresiranih i ukljuenih strana, a to su prvenstveno
uzgajivai ivotinja, veterinari te uvoznici, izvoznici ivotinja i ivotinjskih proizvoda sa ciljem
zatite zdravlja ivotinja i proizvodnje.
Bolest slinavka i ap se zadnji put pojavila u RH 1978. godine, meutim zbog njene prirode te
brzog irenja na velikim udaljenostima i velikog broja prijemljivih vrsta njezina pojava
predstavlja neprekidnu opasnost za zemlje koje su slobodne od zaraze. Srednji istok, a poglavito
Turska, je zbog svog geografskog poloaja trajna prijetnja za irenje virusa SI kako u Europu
tako i u Aziju i Afriku. Na to ukazuje i podatak kada je 1996. godine bolest prijavljena u
Makedoniji (serotip A) te se potom proirila na Albaniju i Srbiju. Zadnji sluaj bolesti dokazan u
Europi je 2011. godine u divljih svinja u Bugarskoj kada je utvren serotip O.
Stroga primjena biosigurnosnih mjera u ugroenom i zaraenom podruju je od velike vanosti

kako bi se smanjila mogunost daljnjeg irenja bolesti. Potrebno je provesti 3 osnovna naela
biosigurnosti: fiziko odvajanje ivotinja, redovito ienje i uklanjanje oneienja te
dezinfekciju. Za pravilno provoenje dezinfekcije vano je poznavati svojstva virusa i njegovo
preivljavanje u vanjskoj sredini. Poznato je da je virus vrlo labilan na pH vrijednosti 6,5 do 9,0.
Vrlo je postojan pri niim temperaturama pa na -20 C odri se aktivnim godinama, dok ga
temperatura izmeu 60-65C inaktivira za 30 minuta. Postojanost virusa u vanjskoj sredini ovisi
o pH, temperaturi, vlanosti i poetnoj koncentraciji virusa pa tako virus izdri u suhom fecesu
14 dana, u urinu 39 dana, u stajskom gnoju tijekom zime 6 mjeseci a na sijenu vie do 20 tjedana.
Kiseli ili lunati spojevi s pH 6,5 do pH 9 upotrebljavaju se kao dezinficijensi u praksi: 2%
38
natrijev hidroksid, 4% natrijev karbonat, 0,2% limunska kiselina, 2% octena kiselina, 3% natrij
hipoklorit, 1% kalij peroksimonosulfat / natrijev klorid, FAM 30: 1:240, 1% Virkon. Isto tako
bitno je sprijeiti unoenje virusa u epidemioloku jedinicu zabranom ulaska necijepljenih
ivotinja, kupnje i prodaje necijepljenih ivotinja i njihovih proizvoda te osigurati uinkovitost
cjepiva koje mora biti pripremljeno od sojeva koji su uzrokovali bolest.
Dijagnostika bolesti
Klinika slika
Slinavka i ap je bolest koja je izrazito bolna te se ve sa udaljenosti moe zamijetiti
promijenjeno ope stanje ivotinje, slinjenje i epanje koje je karakteristino za ovu bolest. U
goveda se oituje pojavom vruice, anoreksije, pada mlijenosti, slinjenja te oteanog hoda i
epanja. Vezikule se stvaraju na njuci, unutar usne upljine, zubnom mesu i papcima. U mladih
ivotinja moe doi do iznenadne smrti zbog degeneracije sranog miia, a u breih do
pobaaja. Kod malih preivaa ovaca i koza, bolest se esto moe pojaviti u vrlo blagom obliku te
su poznati kao tihi iritelji infekcije prenosei bolest bez pojave klinikih znakova bolesti.
Ukoliko doe do stvaranja vezikula one su smjetene unutar usne upljine i na papcima, U svinja
stvaranje vezikula je prvenstveno lokalizirano na papcima i meupapanom prostoru.
Odreivanje starosti lezija uzrokovanih virusom:

Odreivanje starosti lezija vano je kako za kliniko tako i za epidemioloko istraivanje.
Utvrivanje starosti lezija omoguuje odreivanje pretpostavljenog vremena u kojem su se
pojavili prvi kliniki simptomi bolesti te vrijeme nastanka infekcije to je od izuzetne vanosti za
odreivanje moguih izvora infekcije. Kod odreivanja starosti lezija vano je pregledati sve
bolesne ivotinje u stadu i nai najstariju leziju. Na taj nain moemo odrediti priblino vrijeme
kada je prva ivotinja u stadu zaraena. U goveda i ovaca najsigurnije je pomou lezija u usnoj
upljini odreivati njihovu starost. Lezije stare do 5 dana moemo odrediti sa pogrekom unutar
+/- 1 dan. Kod lezija starih 5-7 dana odreivanje postaje neto manje tono, a kod lezija starijih
od 7 dana teko je sa sigurnou utvrditi njihovu starost. U svinja u tu svrhu koristimo pregled
lezija na papcima te kada se nau promjene na vrcima papaka moemo rei da su lezije stare
manje od jednog tjedna.
Metode laboratorijskog dijagnosticiranja slinavke i apa

Konana dijagnoza SI se postavlja iskljuivo temeljem laboratorijske dijagnostike. Pravilno
uzorkovanje je presudno za postavljanje pouzdane laboratorijske dijagnoze.
Izravne metode dokazivanja virusa

To su u prvom redu metode za dokazivanje samog uzronika bolesti, a ukljuuju izdvajanje
virusa na staninoj kulturi, dokazivanje viralnog antigena i viralne nukleinske kiseline.
Izdvajanje i identifikacija virusa na staninoj kulturi

Za izdvajanje virusa moe se koristiti bilo primarna stanina kultura titnjae goveda ili stanice
bubrega svinje, teleta ili janjeta. Od linijskih staninih kultura za izdvajanje najee se koristi
linijska kultura BHK-21 (Baby Hamster Kidney) ili neke druge linijske kulture. Veina virusnih
sojeva na staninim kulturama dovodi do citopatogenog uinka (CPE) i potpunog liziranja
stanica. Izolacija virusa na staninim kulturama radi se samo u laboratorijima koji su
39
biosigurnosne razine 4 i imaju dozvolu za rad sa ivim virusom. Za dobivanje rezultata potrebno
je 1-4 dana.
Antigen imunoenzimni test (Ag ELISA)

Neizravna Ag ELISA je standardizirani imunoenzimni postupak koji omoguava dokazivanje
viralnog antigena slinavke i apa u uzorcima tkiva i to 1-2 dana prije pojave znakova bolesti.
Mogua je i tipizacija uzronika tj. razlikovanje svih 7 serotipova virusa SI. Vrijeme potrebno za
izvoenje testa je 6-8 h te se rezultati pretraivanja dobiju u istom danu.
Kvantitativna lanana reakcija polimerazom u stvarnom vremenu (Real Time RT-PCR)

Lanana reakcija polimerazom (Polymerase Chain Reaction ili PCR) je metoda kojom se in vitro
umnoavaju pojedini dijelovi DNK ili kao u sluaju virusa SI cDNK, radi njihova dokazivanja u
razliitim uzorcima. Vrlo je osjetljiva i specifina metoda za dokazivanje odsjeaka viralnog
genoma SI, koja prikazuje prisutnost, ali i koliinu umnoenog genetskog materijala. Viralna
RNA je dokaziva u serumu 1-2 dana prije pojave znakova bolesti. Rezultati pretraivanja gotovi
su za 4-5 h. Danas je ovo najsigurnija dijagnostika tehnika za dokazivanje virusa SI, ali za njenu
je provedbu potrebno posebno postrojenje koje zadovoljava uvjete za rad sa RNA virusima,
ukljuujui visoko educirano osoblje i aparate.
Brzi test za dokaz virusa - Penside lateral flow device (LFD)

Visoko specifian test za brzu dijagnostiku bolesti, a namijenjen primjeni kako na terenu tako i u
laboratoriju. Osjetljivosti testa slina je Antigenoj ELISA-i. Dostupna su tri tipa testa: za dokaz
svih 7 serotipova te pojedinano za serotip SAT2 i Asia1. Vrijeme potrebno za izvoenja testa i
dobivanje rezultata je 10-30 minuta. Ovo je orijentacijski test te je za primarnu dijagnostiku
bolesti neophodno primijeniti dodatne laboratorijske testove.
Neizravne metode dokazivanja virusa- dokaz protutijela

Seroloke metode primjenjuju se kod meunarodne trgovine ivotinja (uvoz/izvoz), potvrde
sumnjivih/zaraenih sluajeva bolesti, potvrde izostanka infekcije te za dokaz djelotvornosti
vakcine.
Virus-neutralizacijski test (VNT)

Njegovo izvoenje zahtjeva upotrebu stanine kulture i ivog virusa i radi se u laboratorijima
biosigurnosne razine 4. Za dobivanje rezultata potrebno je 2 do 4 dana.
Imunoenzimni testovi (ELISA) za dokazivanje protutijela za strukturne proteine (SP) virusa SI

Najee se rabe kompleti temeljeni na naelima blokirajue ili kompetitivne ELISA-e. Protutijela
za SP se mogu dokazati i VN testom. Na tritu su najee zastupljena dva tipa testa: Liquid
Phase Blocking ELISA i Solid Phase Competition ELISA. Dokazuju se protutijela za strukturne
proteine viralne kapside koji nastaju kao posljedica imunosnog odziva nakon infekcije i/ili
vakcinacije. Strukturna protutijela mogu se dokazati 3-4 dana nakon pojave klinikih znakova
bolesti. Specifina su za odreeni serotip te se moe odrediti svaki od 7 serotipova koji je
uzrokovao bolest. Rezultati pretraivanja dobiju se isti dan.
Imunoenzimni testovi (ELISA) za dokazivanje protutijela za nestrukturne proteine virusa SI

Danas su na tritu dostupni komercijalni (gotovi) ELISA kompleti koji se temelje na dokazivanju
protutijela za nestrukturni protein 3ABC virusa SI u serumu goveda, ovaca, koza i svinja. NSP
40
protutijela mogu se dokazati 6-7 dana nakon pojave klinikih simptoma. NSP ELISA moe
dokazati protutijela neovisno o serotipu koji je uzrokovao infekciju tj. nije serotipski specifina.
Budui da se protutijela za nestrukturni protein virusa slinavke i apa javljaju iskljuivo u
inficiranih ivotinja njime je mogue razlikovati zaraene ivotinje od cijepljenih. Vrijeme
potrebno za izvoenje pretrage je 16-18 h (inkubacija traje preko noi).
Utjecaj Sektor
informacijski sustavi, pruanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
X promet (cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)
zdravstvo (zdravstvena zatita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
vodno gospodarstvo (regulacijske i zatitne vodne graevine i komunalne vodne graevine)
X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
X financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaanja)
X
materijali)
X javne slube (osiguranje javnog reda i mira, zatita i spaavanje, hitna medicinska pomo)
nacionalni spomenici i vrijednosti
6.2.1.4. Kontekst
Rizik od katastrofe unosa virusa SI i irenja bolesti u Hrvatskoj sagledava se ne samo za teritorij
Republike Hrvatske nego i ire, jer se bolest uslijed njenog brzog irenja zrakom mora
sprjeavati ve onog trenutka kad se pojavi u odreenoj zoni opasanosti za Hrvatsku. Radna
skupina je na osnovu dostupnih podataka odluila da je ta zona 300 km oko Republike Hrvatske.
tetne posljedice ovise o provedbi mjera koje se provode u sluaju pojave slinavke i apa u
Republici Hrvatskoj opisanih u Nacionalnom kriznom planu - Slinavka i ap (revidiran 10.
svibnja 2013.) i Pravilniku o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i apa (Narodne
novine br. 50/13). Naime, sve radnje koje pridonose smanjenju irenja bolesti i teta opisane su
u Nacionalnom kriznom planu i Pravilniku o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i
apa, a nepoznato je samo vrijeme inicijalnog prepoznavanja bolesti. Striktnim pridravanjem
propisa bolest se moe kontrolirati i suzbiti u kratkom roku, ali isto tako, nepridravanjem
propisanih mjera bolest moe trajati vie mjeseci. tete od nemogunosti trgovine stokom van
granica RH nastavljaju se do dvije godine nakon suzbijanja epidemije. Tako je u Bugarskoj
epidemija Si trajala od 4. sijenja 2011 do 7. lipnja 2011. godine. U tom razdoblju zabiljeeno je
12 arita. Pojava bolesti prijavljena je 4. sijenja 2011. godine nalazom jedne zaraene divlje
svinje na jednom aritu. Nakon toga su slijedili irenje bolesti i prijave bolesti 10. sijenja, 17.
sijenja, 31. sijenja, 19. oujka, 23. oujka, 25. oujka, 3. travnja i 7. travnja.
41
6.2.1.5. Uzrok

Situacija u svijetu i u Europi identifikacija virusa slinavke i apa u irem i bliem okruenju
U svijetu postoji vie endemskih podruja slinavke i apa (u kojem obolijeva postojani broj
ivotinja u duem vremenskom razdoblju) iz kojih se periodiki bolest proiri u prijemljivu
populaciju ivotinja te se onda dobiva epidemijske ili pandemijske razmjere.
Bolest se mora prijavljivati u cijelom svijetu i prati se od strane OIE (Office International des
Epizooties - Svjetske organizacije za zdravlje ivotinja) i Organizacije za prehranu i poljoprivredu
(FAO -Food and Agriculture Organization).
Slika 6.2.-1. Pojavnost SI-a u studenom 2014. godine

(Izvor:
http://www.fao.org/fileadmin/user_upload/eufmd/docs/FMD_monthly_reports/November20
Godine 2014. najblia azijska zemlja Europskom kontinentu kod koje se javila Si bio je Tunis, a
u 2012. godini Si pojavila se u Egiptu. (Tablica 6.2.-1.)
42
Tablica 6.2.-1. Pregled broja drava po kontinentima gdje se pojavila Si (2010. do 2014. godine)
Godine Broj zemalja koji su prijavili Si

Azija Afrika Europa
2010 13 7 1 (Rusija, ali obuhvaen je azijski dio Rusije)
2 (Rusija, ali obuhvaen je azijski dio Rusije,
2011 14 3
Bugarska
2012 9 4* 1 (Rusija, ali obuhvaen je azijski dio Rusije)
2013 8 3 1 (Rusija, ali obuhvaen je azijski dio Rusije)
2014 12 4* 1 (Rusija, ali obuhvaen je azijski dio Rusije)
U Bugarskoj se Si javila u istonom dijelu Bugarske, pokrajina Burgas i to u razdoblju od 4.

sijenja 2011. do 7. lipnja 2011. godine. U tom razdoblju zabiljeeno je 12 arita (outbreaks).
(Tablica 6.2.-2.)
Tablica 6.2.-2. Broj ivotinja zahvaen epidemijom Si-a u Bugarskoj 2011. godine
Obuhvaeno Broj oboljelih Broj uginulih Broj eutanaziranih Broj zaklanih

Vrste ivotinja
ivotinja ivotinja ivotinja ivotinja (distroyed) ivotinja
Bufalo 72 72 0 72 0
Goveda 968 51 0 596 0
Koze 259 22 0 0 0
Ovce 155 17 0 0 0
Ovce i koze 675 247 0 675 0
Svinje 101 20 0 29 0
Divlje vrste 0 1 0 0 0
Ukupno 2230 430 0 1372 0
Pojava bolesti prijavljena je 4. sijenja 2011. godine nalazom jedne zaraene divlje svinje na
jednom aritu. Nakon toga su slijedili irenje bolesti i prijave bolesti 10. sijenja, 17. sijenja, 31.
sijenja, 19. oujka, 23. oujka, 25. oujka, 3. travnja i 7. travnja. (Tablica 6.2.-3.)
Tablica 6.2.-3. irenje Si-a u Bugarskoj 2011. godine
Goveda Svinje
arita
Broj
Datum morb mort morb mort

S C D S C D
(%) (%) (%) (%)
10.01. 1 194 1 0 0,52 0 72 8 0 11,11 0
17.01. 1 92 3 0 3,26 0 0 0 0 0 0
31.01. 1 1 1 0 100 0 0 0 0 0 0
19.03. 1 143 1 0 0,7 0 0 0 0 0 0
23.03. 1 133 6 0 4,51 0 0 0 0 0 0
25.03. 3 339 7 0 2,06 0 11 0 0 0 0
03.04.** 2 21 21 100 0 12 12 0 100 0
07.04. 1 45 11 0 24,44 0 6 0 0 0 0
UKUPNO 968 51 5,27 101 20 19,8
43
Ovce Koze
morb mort morb mort

S C D S C D
(%) (%) (%) (%)
10.01. 1 117 14 0 11,97 0 149 12 0 8,05 0
17.01. 1 77* 0 0 0 0 77* 0 0 0 0
31.01. 1 38 3 0 7,89 0 110 10 0 9,09 0
19.03. 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
23.03. 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
25.03. 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
03.04.** 2 242* 242 0 100 0 242* 242 0 100 0
07.04. 1 356* 5 0 1,4 0 356* 5 0 1,4 0
UKUPNO 830 264 31,81 934 269 28,81

(* - ukljueno zajedno; ** - ukljueno 72 bizona, svi bolesni i uniteni; S sumnjiva, C zaklana, D uginula)
Slinavka i ap je virusna bolest koja se prenosi izravno i neizravno.
Najvaniji je izvor infekcije bolesna ivotinja. Pucanjem mjehura oslobaaju se goleme koliine
virusa. Teoretski, jedna jedina oboljela krava dovoljna je za infekciju vie milijardi novih
ivotinja. Virus se prenosi izravnim kontaktom meu ivotinjama (u staji, na panjaku, pri
transportu), a zbog velike kontagioznosti vrlo se lako moe proiriti i neizravno, ivim ili
neivim prenositeljima. Od ivih prenositelja bolesti, najvaniji je ovjek koji u kratko vrijeme
moe prenijeti virus tisuama kilometara daleko. On prenosi virus pasivno, na cipelama, odjei,
rukama, pa i u kosi. Osim ovjeka, ivi vektori su ivotinje koje spontano ne obolijevaju od Si-a,
kao npr. make i psi lutalice, perad, mievi i takori. Zaraza se jo moe iriti mlijekom i mesom
te njihovim proizvodima, klaonikim otpacima te vodom i prainom, posuem, stonom hranom
i prometnim sredstvima.
Da bi se sprijeilo irenje infekcije sa zaraenih ivotinja na nezaraene, nastoji se sve bolesne

ivotinje to bre nekodljivo ukloniti, a takoer i ivotinje koje su s njima bile u kontaktu ili u
blizini. Tijela ubijenih ivotinja spaljuju se da bi se unitio virus, a provodi se i dezinfekcija
okolnog terena. Sprjeava se svaki promet stokom, mesom i drugim namirnicama kojima se
zaraza moe prenositi. Sprjeavanje irenja zaraze smisao je i dez-barijera na izlazima iz zranih
i pomorskih luka i na graninim prijelazima.
Primjer Bugarske Bugarska je objavila prvi sluaj 4. sijenja 2011. godine, a naredba koja se
odnosila na zabranu uvoza iz Bugarske objavljena je 10. sijenja 2011.godine. Do 10. sijenja
2011. godine u Bugarskoj se javila slinavka i ap na podruju gdje je bilo ugroeno 194 goveda,
117 ovaca, 149 koza i 71 svinje sa stopom morbiditeta od 0,52% za goveda, 11,97% za ovce,
8,05% za koze i 11,11 % za svinje.
Na temelju broja uvezenih ivotinja i stope morbiditeta moe se izraunati vjerodostojnost

nalaza pozitivne ivotinje u uvezenoj poiljci.
44
Neto manji rizik je unos transportnim sredstvima predmeta, ljudi jer je infektivna doza manja, a
rizik je obrnuto proporcionalan s udaljenosti.
Nain unosa virusa slinavke i apa u Republiku Hrvatsku

Unos zrakom
Najdua udaljenost preko mora za aerogeni prijenos je 300 km pod odreenim meteorolokim i
epidemiolokim pokazateljima. Zbog toga je realno za oekivati pojavu bolesti ukoliko se ona
pojavi u susjednim zemljama SL, SR, MA, CG, ITA, BH, kao i u AU, SLO, RUM, ALB, KOS i MKD.
Smatramo aerogeni prijenos vrlo znaajnim rizikom. Ovisno o meteorolokim prilikama
(oborine, temperatura, smjer i jaina vjetra) epidemiolokim modeliranjem moglo bi se
predvidjeti irenje bolesti.
ive ivotinje
Rizik unosa bolesti preko kretanja ivih ivotinja je znaajan. Velike koliine virusa se izluuju
sekretima i ekskretima ivotinje u inkubaciji i kliniki oboljele ivotinje. Goveda i ovce izluuju
virus i do 5 dana prije pojave kliniki vidljive bolest, a svinje i do 10 dana prije pojave klinikih
znakova. Perzistentno izluivanje virusa je zabiljeeno u preivaa ali ne i u svinja. Oko 50%
inficiranih goveda postaju nositelji, perzistentni izluivai virusa, neovisno o cjepnom statusu.
Izluivanje virusa u ovaca i koza je 9 mjeseci, a goveda do 2 godine. Rizik unosa virusa bolesti u
RH bilo uvozom ivotinja u inkubaciji, kliniki oboljelih ili izlijeenih ivotinja bez obzira na
cjepni status je jednak te se ivotinje ne uvoze iz zemalja koje nisu slobodne od SI. Uvoz i
prijevoz ivotinja je strogo reguliran s veterinarskim pregledom , svjedodbama i dozvolama te
je mogunost unosa virusa SI ovim putem zanemariva. Unutar RH ilegalan prijevoz ivih
ivotinja je vrlo vjerojatan u razdoblju prije njihova stavljanja u karantenu i objave zaraenog
podruja. Obzirom na dobrobit ivotinja veliku ulogu imaju veterinarski pregledi u zaraenom i
ugroenom podruju unutar RH.
Inficirane materijali i tlo

Budui da virus preivljava na tlu, materijalima, vozilima, zidovima, uostalom svemu to je
inficirano sekretima i ekskretima zaraene ivotinje 2 dana na 37C, 3 tjedna na 26C i 5 tjedana
na 4C. Uvoz konja iz zemalja u kojima je SI endemska je mogu uz karantenu, viestruku
veterinarsku kontrolu, a trebalo bi uvesti i obavezno pranje kopita. Iako nisu predviene
dezinfekcijske barijere za obuu zrakoplovnih putnika koji dolaze iz zemalja u kojima je prisutna
SI one bi se u sluaju epidemijske pojave bolesti lako mogle postaviti u funkciju. Smatramo da je
ovakav nain unosa virusa U RH mogu te da je najvjerojatniji kroz zajedniko koritenje
prostora odmaralita ivotinja i stajalita autoputova u RH.
Genetski materijal
Unos genetskim materijalom putem embrija je zanemariv ukoliko se pridravamo International
Embrio Transfer Society (IETS) protokola kojim je SI svrstana u kategoriju 1 bolesti. Sjeme
bikova moe sadravati visoke titre virusa nekoliko dana prije pojave klinikih simptoma i do 10
dana poslije infekcije te se inseminirane junice mogu zaraziti SI. RH ne dozvoljava uvoz
sjemena i embrija iz zemalja koje nisu slobodne od SI.
Meso i mesni proizvodi

Kroz prole epidemije SI u svijetu meso i mesni proizvodi koji su kroz napoj doli do svinja
pokazali su se kao najznaajniji nain prijenosa bolesti. Poznato je da meso ivotinja privedenih
45
klanju u viremiji sadre virus te se gotove sve epidemije u zadnjih 100 godina mogu slijediti
unatrag do hranjenja svinja otpacima koji sadravaju meso ili mesne preraevine. U skeletnoj
muskulaturi virus se inaktivira (uslijed pada pH) na 4C za 48 sati, iako ostaje infektivan preko 4
mjeseca u limfnim vorovima, ugrucima krvi, kotanoj sri i visceralnim organima gdje je
zatien od znaajnije promjene pH vrijednosti. Miljenja smo da scenariju pojave bolesti RH
ovaj nain unosa virusa je vjerojatan u domaim seljakim uzgojima iako je hranjenje svinja
napojem zabranjeno. Putnici koji dolaze iz zemalja u kojima je zabiljeena SI trebali bi biti
podvrgnuti jaim biosigurnosnim pregledima i mjerama.
Mlijeko i mlijeni proizvodi

Nepasterizirano mlijeko je dobro poznati nain prijenosa bolesti tijekom epidemije posebice pri
davanju inficiranog kravljeg mlijeka svinjama. Male doze infektivnosti mogu se uoiti i nakon
pasterizacije nakon 72C kroz 15 sekundi ali je potrebno da svinja popije preko 125 litara
mlijeka da se inficira. U suenom kazeinu virus moe preivjeti i do 2 mjeseca, a u siru (ovisno o
proizvoau) se smatra da virus ne preivljava due od 30 dana. Smatramo da je ovaj nain
prijenosa bolesti znaajniji u uvjetima epidemije. Putnici koji dolaze iz zemalja u kojima je
zabiljeena SI (sada Kina) trebali bi biti podvrgnuti jaim biosigurnosnim pregledima i
mjerama.
Ljudi
Rizik od ljudskog prijenosa virusa SI na kontaminiranoj odjei i obui, rukama i opremi je dugo
poznat nain prijenosa bolesti tijekom epidemija. U Velikoj Britaniji je u zadnjoj epidemiji tzv.
stand still period s 7 dana skraen na 2 dana tijekom kojeg je bilo zabranjeno i kretanje ljudi
izvan epidemiolokih podruja.
Koa
OIE preporuuje soljenje koe kroz najmanje 28 dana pri emu bi virus bio uniten. Rizik u
kojem bi prijemljiva ivotinja dola u kontakt s koom je zanemariv.
Vuna
U nepreraenoj vuni kontaminirana slinom i fecesom virus moe preivjeti. Duljina
preivljavanja uvelike ovisi o temperaturi. . Rizik u kojem bi prijemljiva ivotinja dola u kontakt
s vunom je zanemariv.
Teroristiko djelovanje
Teroristiki in unosa virusa u RH je vrlo teak za predvidjeti i sprijeiti biosigurnosnim i
pograninim mjerama.
Tablica 6.2.-4. Rizici unosa SI-a u Republiku Hrvatsku
Nain irenja virusa Slinavke i apa Rizik unosa u RH Rizik irenja u RH

Unos zrakom Znaajan Znaajan
ive ivotinje Znaajan Znaajan
Inficirani materijali i tlo Mali/Zanemariv Znaajan
Genetski materijal Mali/Zanemariv Zanemariv
Ljudi Zanemariv Mali
Koa Zanemariv Zanemariv
Vuna Zanemariv Zanemariv
Teroristiki in Vrlo teko previdjeti
46
6.2.2. DOGAAJ
Slinavka i ap (SI) je akutna, vrlo kontagiozna virusna zaraza, koja se vrlo lako i brzo iri na
velike udaljenosti, a teko ju je zaustaviti. Obolijevaju prvenstveno domai papkari (goveda,
svinje, ovce i koze) i vie od 70 vrsta divljih i poludivljih papkara. Morbiditet u goveda je vrlo
visok i moe iznositi do 90% te zbog toga se pojava bolesti i nastale tete procjenjuju kao
katastrofa. Aerogeni prijenos i vrlo aktivan transport ivotinja i njihovih proizvoda poveavaju
vjerojatnost pojave ove bolesti u Republici Hrvatskoj, dok bi se bolest u prijemljivoj populaciji
irila epidemijskom proporcijom. Provoenje Nacionalnog kriznog plana i Pravilnika o
suzbijanju Slinavke i apa bolest bi se pokuala zaustaviti i suzbiti s obolijevanjem i gubitkom
manjeg dijela prijemljivih ivotinja i znatnim smanjenjem teta.
Pojava slinavke i apa u zoni opasnosti (300 km od teritorija RH) izvan teritorija Republike
Hrvatske (irenje zrakom)
Ukoliko se potvrdi slinavka i ap i Republika Hrvatska je dovedena u opasnost zbog

zemljopisnog poloaja ili zbog prevladavajuih meteorolokih uvjeta u drugoj dravi u kojoj je
izbila slinavka i ap, poinju se provoditi mjere sukladno zakonodavnim odredbama i
Nacionalnom kriznom planu za slinavku i ap, kako bi se pravovremeno reagiralo te
provoenjem mjera kontrole smanjilo ili onemoguilo daljnje irenje bolesti, a time i
gospodarske posljedice. Ugroenost od slinavke i apa uzrokuje pojavu teta gospodarstvu RH u
vidu potpunog ili djelominog (ovisno o epidemiolokim pokazateljima) zaustavljanja trita
ivotinjama, mesom, mesnih pripravaka, mlijekom i mlijenim proizvodima, te znaajno
poveanog rada veterinarske slube, policije i vojske. Nadalje, proraun bi bio oteen i za cijenu
cjepiva za prijemljive ivotinje, ukoliko bi nadleno tijelo donijelo takvu odluku , ovisno o
epidemiolokoj situaciji i mogunosti suzbijanja bolesti. Trajanje ugroenosti od slinavke i apa
je ovisno o uspjenosti provedbe mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u drugim dravama, a
ona moe biti najmanje 30 dana.
Meutim, ono sto se ne moe u potpunosti zaustaviti, a to treba uzeti u obzir i to mogu biti
posljedice, jest irenje uzronika aerosolom tj. zrakom koje ovisi o vremenskim prilikama i
izvoru infekcije. Dakle, u vrijeme trajanja infekcije i poduzimanja mjera za suzbijanje i
iskorjenjivanje i sve dok postoji i jedna bolesna ivotinja ili ivotinja u inkubaciji postoji i
vjerojatnost irenja infektivnog aerosola zrakom.
Konkretni primjer - dogaaj irenja zrakom nakon pojave (unosa) jedne bolesne ivotinje (ili u
inkubaciji) u jedno domainstvo.
Posljedice irenja procijenjene Gaussovim modelom (donja slika): procjena irenja virusa
zaraenog gospodarstva, pod uvjetom da se estice aerosola ire zrakom Q=120.000 TCID50/s,
(doza koju izluuju preivai dnevno) ukoliko se procjenjuje meteoroloki neutralno
atmosfersko podruje s vjetrom koji pue 1,6 m/s.
47
Na temelju toga se procjenjuje
rizik infekcije za pojedine vrste
prema udaljenosti od izvora.
Pod istim uvjetima, rizik za

goveda je na d=5.267 m (ca. 5,2
km), za ovce i koze d=847 m
(ca. 0.8 km) i svinje d=252 m
(ca. 0,3 km).
Svaka promjena meteorolokih

uvjeta i brzina vjetra mijenja
rizik infekcije. Kod vee brzine
vjetra poveava se podruje
rizika.
Slika 6.2.-2. Koncentracija virusa u odnosu na izvor
Tablica 6.2.-5.- Posljedice na ivot i zdravlje ljudi
1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 200
3 Umjerene 201 500
4 Znaajne 501 1.500
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
48


1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000



2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
49
Kategorija

3 Umjerena 5 - 50 % 1 dogaaj u 2 do 20 godina X
Slinavka i ap je potvrena u ivotinje na teritoriju Republike Hrvatske i epidemija zahvati cijeli

teritorij Vukovarsko-srijemske upanije
Vukovarsko-srijemska upanija obuhvaa povrinu od 2448 km2. Prema popisu iz 2011. godine
upanija ima 179.521 stanovnika u 84 naseljena mjesta, koja u organizacijskom pogledu ine 5
gradova (Vukovar, Ilok, Vinkovci, upanja i Otok) i 26 opina. Gustoa populacije domaih
papkara prikazana je u kartama koje su sastavni dio ovog dokumenta. Najsjevernija geografska
toka upanije od najjunije udaljena je oko 70 km, a otprilike ista udaljenost dijeli istonu i
zapadnu toku.
U sluaju da je donesen virus slinavke i apa direktno iz endemijskog podruja (broj oboljelih
ivotinja je stalan) u Republiku Hrvatsku i njime se zarazi mali broj prijemljivih ivotinja te se
tim ivotinjama bolest prenese dalje na prijemljive ivotinje u Republici Hrvatskoj. Pri tome se
mora uraunati zakanjelo prepoznavanje bolesti i viestruko nepridravanje striktnih mjera
sprjeavanja irenja, kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti.
Izvori prema kojima se povjerenstvo okvirno ravna pri procjeni tete:
- Trino informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) stoka, meso i mesne

preraevine. Svaka dva do tri tjedna Odjel TISUP-a u Ministarstvu poljoprivrede
objavljuje na mrenim stranicama Tablicu evidencije kretanje cijena za kilogram ive
vage stoke za klanje, i to po dobnim kategorijama, u kontinentalnom i primorskom dijelu
Hrvatske. Evidencije kretanja cijena su dostupne na mrenoj stranici Ministarstva
poljoprivrede. http://www.tisup.mps.hr/Arhiva.aspx?id=1
- Mrene stranice: Oglasnik Njukalo, forumi (poljoprivredni), drutvene mree, na
kojima se stjee uvid u kretanje cijena ivotinja za rasplod i proizvodnju (kopitari,
papkari, perad, predmeti...). Prate se cijene ivotinja na podruju upanije posjednika i
ire po potrebi.
50
- Tvrtke koje se bave uvozom ivotinja za rasplod (najee gravidne junice, junad ili telad
za tov).
- Kontakt s posjednicima koji izravno nabavljaju ivotinje iz zemalja Europske Unije.
- Na mrenim stranicama pregledavaju se cijene ivotinja za rasplod u dravama Europske
Unije - cijene gravidnih junica svrstanih po kategorijama koje se odreuje prema
proizvodnim svojstvima roditelja (mlijeko).
- Temeljem navedenih izvora za procjenu trine vrijednosti ivotinja, jedan do dva puta
mjeseno, zavisno o vrsti ivotinja, auriraju se Tablice s okvirnim procjenama trine
vrijednosti ivotinja za potrebe povjerenstva
- Procjena vrijednosti ivotinje moe varirati zavisno od podruja s kojega ista potjee,
tako da e vrijednost ivotinje iste vrste i pasmine biti uveana za odreeni iznos ako
potjeu iz podruja gorske Hrvatske (npr. podruje Like i Gorskog Kotara 15-20% u
odnosu na kontinentalni dio Hrvatske) i junog dijela Hrvatske (Dalmacija 20-25% )
Izvori prema kojima se povjerenstvo okvirno ravna pri procjeni tete:
- Trino informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) stoka, meso i mesne

preraevine. Svaka dva do tri tjedna Odjel TISUP-a u Ministarstvu poljoprivrede
objavljuje na mrenim stranicama Tablicu evidencije kretanje cijena za kilogram ive
vage stoke za klanje, i to po dobnim kategorijama, u kontinentalnom i primorskom dijelu
Hrvatske. Evidencije kretanja cijena su dostupne na mrenoj stranici Ministarstva
poljoprivrede. http://www.tisup.mps.hr/Arhiva.aspx?id=1
- Mrene stranice: Oglasnik Njukalo, forumi (poljoprivredni), drutvene mree, na
kojima se stjee uvid u kretanje cijena ivotinja za rasplod i proizvodnju (kopitari,
papkari, perad, predmeti...). Prate se cijene ivotinja na podruju upanije posjednika i
ire po potrebi.
- Tvrtke koje se bave uvozom ivotinja za rasplod (najee gravidne junice, junad ili telad
za tov).
- Kontakt s posjednicima koji izravno nabavljaju ivotinje iz zemalja Europske Unije.
- Na mrenim stranicama pregledavaju se cijene ivotinja za rasplod u dravama Europske
Unije - cijene gravidnih junica svrstanih po kategorijama koje se odreuje prema
proizvodnim svojstvima roditelja (mlijeko).
- Temeljem navedenih izvora za procjenu trine vrijednosti ivotinja, jedan do dva puta
mjeseno, zavisno o vrsti ivotinja, auriraju se Tablice s okvirnim procjenama trine
vrijednosti ivotinja za potrebe povjerenstva
- Procjena vrijednosti ivotinje moe varirati zavisno od podruja s kojega ista potjee,
tako da e vrijednost ivotinje iste vrste i pasmine biti uveana za odreeni iznos ako
potjeu iz podruja gorske Hrvatske (npr. podruje Like i Gorskog Kotara 15-20 % u
odnosu na kontinentalni dio Hrvatske) i junog dijela Hrvatske (Dalmacija 20-25% )
Procjena predmeta oteenih i unitenih pri provedbi mjera obavlja se prema trnoj vrijednosti
istih novih predmeta umanjenih za predvieni godinju stopu otpisa (amortizacije) vrijednosti
koja ovisi o godinama koritenja - uporabe, ili pak trne vrijednosti iste takve rabljene stvari.
51
Tablica 6.2.-11. Trokovi strunog rada veterinarskog osoblja
Opis Jedinica Vrijednost
Struni rad doktora veterinarske medicine po obraunskom satu 295,00 kn
Rad pomonog osoblja veterinarskog tehniara po obraunskom satu 125,00 kn
Dezinfekcija farme Mjera se provodi dva puta 2.200,00 kn + PDV
Deratizacija farme Mjera se provodi dva puta 750,00 kn + PDV
Uspostava i odravanje dezinfekcijskih barijera za Stalno odravanje uz obraun svih materijalnih

2.500,00 kn + PDV
vozila i osoba na izlazu zona pod ogranienjem trokova
Prosjean cijena po satu rada veterinara.

Dezinfekcija vozila i opreme na izlazu 125,00 kuna + PDV
tehniara bez obrauna materijalnih trokova
Ukupni broj svih farmi domaih papkara (goveda, svinje, ovce, koze) iznosi 12 764, to u
prosjeku iznosi 5,2 farme po etvornom kilometru.
U sluaju izbijanja bolesti te u svrhu sprjeavanja irenja bolesti trebalo bi usmrtiti sve papkare
u krugu od 3 km od zaraene farme, a testirati sve u krugu od najmanje 10 km te sva kontaktna
gospodarstva. Povrina koja obuhvaa podruje na kojem se sve prijemljive ivotinje usmruju
iznosi oko 28 km2, a povrina na kojoj treba provesti kontrolu iznosi 290 km2 (ukupna povrina
kruga polumjera 10 km iznosi 314 km2 umanjena za 28 km2). Pod pretpostavkom da su farme
geografski ravnomjerno razmjetene u zoni usmrivanja, smjeteno je oko 145 farmi, a na
podruju obvezne kontrole 1.484 (ukupan broj od 1.632 farme umanjen za 145).
Tablica 6.2.-12. Broj farmi i domaih papkara na podruju Vukovarsko-srijemskoj upaniji
Muka enska
Broj farmi Goveda Krave Junad Junice Bikovi
Goveda telad telad
1389 30333 2107 1900 11948 6433 7940 5
Broj farmi Ovce Koze
Ovce i koze
498 15346 834
Broj Farmi Svinje
Svinje
10877 233528
Bugarska iskustva iz 2011. godine ukazuju da treba uzeti u obzir viestruka izbijanja bolesti u
razdoblju od nekoliko mjeseci od inicijalnog sluaja bolesti. Pri spomenutoj epizootiji zabiljeeno
je 12 izbijanja. Kada je rije o Vukovarsko-srijemskoj upaniji u sluaju izbijanja 7 razliitih
arita bila bi prekrivena cijela upanija.
S obzirom na injenicu da veliina stada u spomenutoj upaniji ne prati normalnu razdiobu,

izraun prosjene veliine farme dao bi nedovoljno precizan izraun koji bi odstupao od
stvarnog stanja (Godinje izvjee HPA za 2013. Gpdinu str. 21). Naime, veliki je broj farmi s
malim brojem ivotinja, a malen je broj farmi s velikim brojem ivotinja.
52
Tablica 6.2.-13. Cijena kilograma ive stoke za klanje
Proizvod Cijena (kn)
Tele simental (80-160 kg)-calf 22,00
Tele holstajn (80-160kg)-calf 18,00
Junica simental (za klanje)-heifer 11,00
Junica holstajn (za klanje)-heifer 9,00
Bik simental (>450kg)-beef 13,00
Bik holstajn (300-450 kg)-beef 11,00
Krava simental (za klanje)-cow 5,00
Odojak (25-35 kg)-piglets 15,00
Svinja (80-120 kg)-pig 9,00
Krmaa (za klanje)-sow 8,00
Janjad-lambs* 21,00
Ovca (za klanje)-sheep* 8,00
Jare-kid goat* 23,0

(* prosjek za Republiku Hrvatsku)
Izvor: TISUP u razdoblju od 16. do 22. oujka 2015. - - tjedan 12
Tablica 6.2.-14. Trina vrijednost ivotinja koje bi trebalo eutanazirati u sluaju pojave Si-a u Vukovarsko-
srijemskoj upaniji
Ukupan broj tjelesna masa cijena

Vrsta/kategorija vrijednost (kn)
broj eutanaziranih (kg) (kn/kg)
Muka telad 2.107 702 120 22,00 1.854.160,00
enska telad 1.900 633 120 22,00 1.672.000,00
Krave 11.948 3.983 600 8,00 17.922.000,00
Junad 6.433 2.144 400 12,00 10.292.800,00
Junice 7.940 2.647 350 12,00 11.116.000,00
Bikovi 5 2 600 12,00 12.000,00
Ovce i koze ukupno 16.180 5.393 n.p. n.p. n.p.
Ovce/koze * 8.000 2.667 60 8,00 1.280.000,00
Janjad/jarad* 8.000 2.667 30 22 1.760.000,00
Svinje** 233.528 77.843 100 10 77,842,666,67
Ukupno 123.751.626,67
(* - uz pretpostavku da je plodnost 100%, odnosno da je meusobni omjer majki i mladunadi podjednak
** - uzeta je prosjena tjelesna masa 100 kg)
53
Pasminski sastav goveda u Vukovarsko-srijemskoj upaniji prema podacima HPA ine uglavnom
holtajn i simentalac. U ukupnom broju neznatno prevladavaju goveda simentalske pasmine, ali
je radi lakeg izrauna uzet omjer 1:1. Druge pasmine neznatno su zastupljene.
Stoga je u ovom dokumentu prikazan scenarij izravnih financijskih trokova suzbijanja i

kontrole slinavke i apa temeljen na pretpostavci da bi se u sluaju izbijanja bolesti pojavilo vie
arita, da bi broj ivotinja koje treba eutanazirati i nekodljivo ukloniti iznosio oko jedne
treine ukupnog broja papkara, a ostale dvije treine papkara bi bile podvrgnute dijagnostikom
testiranju.
Uzimajui u obzir dostupne podatke Ministarstva poljoprivrede o brojnom stanju domaih

papkara po upanijama te izvjee TISUP-a o prosjenim cijena, a u 12. tjednu 2015.,
procijenjena vrijednost domaih papkara koji bi u sluaju pojave slinavke i apa morali biti
eutanazirani i nekodljivo uklonjeni iznosi 123.751.626,67 kuna. (Tablica 6.2.-14.)
Ostali trokovi koji se mogu kvantificirati su trokovi vakcinacije ugroenih ivotinja koje je
jednokratno. (Tablica 6.2.-15.) Cijena cijepljenja ivotinje (prema akciji MP vakcinacije protiv
bolesti plavog jezika tijekom 2015. godine) iznosi 3 eura/ivotinja (cijena doze, pregleda i
aplikacije vakcine).
Tablica 6.2.-15. Trokovi cijepljena ugroenih Si-om u Vukovarsko-srijemskoj upaniji
Tjelesna Cijena Cijepljenje

Vrsta/kategorija Ukupno Eutanazirane Ugroene Eutanazija (kn)
masa (kg) (kn/kg) (kn)
Muka telad 2.107 702 1.405 120,00 22,00 1.854.160,00 35.125,00
enska telad 1.900 633 1.267 120,00 22,00 1.672.000,00 31.675,00
Krave 11.948 3.983 7.965 600,00 8,00 17.922.000,00 199.125,00
Junad 6.433 2.144 4.289 400,00 12,00 10.292.800,00 107.225,00
Junice 7.940 2.647 5.293 350,00 12,00 11.116.000,00 132.325,00
Bikovi 5 2 3 600,00 12,00 12.000,00 75,00
Ovce i koze ukupno 16.180 5.393 10.787 n.p n.p. n.p. 269.675,00
ovce/koze * 8.000 2.667 5.333 60,00 8,00 1.280.000,00 133.325,00
Janjad/jarad* 8.000 2.667 5.333 30,00 22,00 1.760.000,00 133.325,00
Svinje** 233.528 77.843 155.685 100,00 10,00 77.842.666,67 3.892.125,00
Ukupno 296.041 98.681 197.360 2.380,00 123.751.626,67 4.934.000,00
1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
54
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Slika 6.2.-3. - Prikaz teta uslijed pojave slinavke i apa (Izvor: Rushton J., Thornton
P.K., Otte M.J. Methods of economic impact assessment. Revue scientifique et technique
OIE, 1999;18:315342)
Osim izravnih i neizravnih, pojava slinavke i apa izaziva i tzv. inducirane uinke na ostale
gospodarske grane u zemlji kao npr. smanjena turistika aktivnost, smanjenje/ukidanje broja
radnih mjesta. Ovi uinci viestruko nadmauju izravne tete (Donald Webb (2008): The
economic and social impact of the Foot and Mouth Disease. Institute for Animal Health, Anon.
(2002): Surveys of the economic impact of foot and mouth disease in six districts. DEFRA, UK)
55

1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
56
Kategorija

57
58
Metodologija
Ova procjena rizika zasniva se na kvalitativnoj metodologiji gdje su vjerojatnost pojave kao i
mogue posljedice rezultat miljenja i procjena strunjaka sa Hrvatskog veterinarskog instituta
te Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Pretpostavljena je vjerojatnost pojave jednom u 20 godina,
a posljedice se temelje na procjeni potrebnih sredstava i indirektnih teta koje je teko odrediti.
Nepouzdanost
S obzirom na koritenu metodologiju i nedostatak podataka te injenicu da se bolest do sada nije
pojavila na teritoriju RH neodreenost ove procjene rizika je visoka. Vjerojatnost se temelji na
procjeni strunjaka, a posljedice su rezultat prosjene vrijednosti stoke koja moe varirati.
Takoer postoje indirektne tete koje nije bilo mogue sa sigurnou odrediti pa je
pretpostavljeno da bi u sluaju dogaaja s najgorim moguim posljedicama one zajedno sa
direktnim tetama premaile 1% prorauna RH.

malo vjerojatna.
59
Vezano za bolesti ivotinja postoje novi izazovi, zbog utjecaja klimatskih promjena,
jer se pojavljuju ee, dogaaju se izvan njihovog uobiajenog raspona distribucije
ili se pojavljuju na novim podrujima. Stoga postoji potreba da se stalno ponovno
procjenjuju prioriteti na temelju paljive procjene rizika i vrstih znanstvenih
spoznaja. Nedavne pojave pokazale su da klimatske promjene utjeu na zdravlje
ivotinja. Izravni utjecaj na dobrobit ivotinje potjee od poveane temperature
okoline, poplava i sua. Neizravni uinci proizlaze iz smanjene dostupnosti vode i
krme i promjene u okoliu koje povoljno utjeu na irenje zaraznih bolesti kroz
veeg broja kontakata izmeu ivotinja, odnosno poveanja preivljavanja
tetoina. Pojava i ponovno pojavljivanje zaraznih bolesti koje se prenose
vektorima su vrlo ovisne o klimatskim uvjetima. Nedavne promjene u
Na koji nain klimatske promjene epidemiologiji, sezonalnosti i geografske distribucije infekcije s crijevnim glistama
utjeu na rizik? su pripisani klimatskim promjenama, to moe poveati razvojni uspjeh parazita.
Poveanje znanja u tom podruju je i dalje potrebno. Bolest plavog jezika, virusne
bolesti preivaa (npr. goveda, koza, ovaca, jelena), prisutna je u velikim dijelovima
svijeta (SAD, Australiji, Africi i Aziji), a prethodno je takoer dolo do njezine
pojave u junoj Europi. Meutim, pojava novog serotipa virusa bolesti plavog
jezika u ljeto 2006. godine u Nizozemskoj i njegova irenja na nekoliko drugih
drava lanica EU do vedske - izvan svog uobiajenog / poznatog geografskog
areala - smatra se da je povezano s poveanim temperaturama, koje omoguuju da
insekti prenose virus na nove regije i to s veim efektom. Stoga je evidentno kako
e klimatske promjene negativno utjecati na rizik od bolesti ivotinja, ubrzanjem
razmnoavanja razliitih patogenih mikroorganizama i parazita opasnih za stoku.
Utjecaj se oekuje na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
EU strategija prilagodbe klimatskim promjenama; Radni dokument Komisije

Prilagodba utjecaju klimatskih promjena vezano za zdravlje ljudi, ivotinja i
biljaka; SWD(2013) 136 final
zakljuak:
Izvjee o drutvenom razvoju - Hrvatska 2008 Dobra klima za promjene (UNDP,
2008.)
60
Primjer - tetne organizme ivotinja, u ovom sluaju, uzronika bolesti slinavke i

Da li postoji prekogranini utjecaj apa, gotovo je nemogue ograniiti u njihovom kretanju kako unutar teritorija
ovog rizika? Republike Hrvatske tako i prelasku izvan granica. Postoji znatan rizik od izvoza
bolesti, ali pravovremenom intervencijom mogu se kontrolirati posljedice.
Ne postoje.
baze podataka koje mogu koristiti druge drave NE

61
62
6.2.8. SUDIONICI
Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo poljoprivrede
Izvritelji
Ministarstvo poljoprivrede Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
Hrvatski veterinarski institut
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu
63
1. ALEXANDERSEN, S., Z. ZHANG, A. I. DONALDSON, A. J. M. GARLAND (2003): The

Pathogenesis and Diagnosis of Foot-and-Mouth Disease. Journal of Comparative Pathology
129, 1-36.
2. BACKER, J. A., B. ENGEL, A. DEKKER, H. J. W. VAN ROERMUND (2012a): Vaccination against
foot-and-mouth disease II: Regaining FMD-free status. Preventive Veterinary Medicine 107,
41-50.
3. BACKER, J. A., T. J. HAGENAARS, G. NODELIJK, H. J. W. VAN ROERMUND (2012b):
Vaccination against foot-and-mouth disease I: Epidemiological consequences. Preventive
Veterinary Medicine 107, 27-40.
4. BARNETT, P., A. J. M. GARLAND, R. P. KITCHING, C. G. SCHERMBRUCKER (2002): Aspects of
emergency vaccination against foot-and-mouth disease. Comparative Immunology,
Microbiology and Infectious Diseases 25, 345-364.
5. BICKERSTAFF, K., P. SIMMONS, N. PIDGEON (2006): Situating local experience of risk:
Peripherality, marginality and place identity in the UK foot and mouth disease crisis.
Geoforum 37, 844-858.
6. BLANCOU, J. (2002): History of the control of foot and mouth disease. Comparative
Immunology, Microbiology and Infectious Diseases 25, 283-296.
7. BOENDER, G. J., H. J. W. VAN ROERMUND, M. C. M. DE JONG, T. J. HAGENAARS (2010):
Transmission risks and control of foot-and-mouth disease in The Netherlands: Spatial
patterns. Epidemics 2, 36-47.
8. BOISVERT, R. N., D. KAY, C. G. TURVEY (2012): Macroeconomic costs to large scale
disruptions of food production: The case of foot- and-mouth disease in the United States.
Economic Modelling 29, 1921-1930.
9. BOKLUND, A., T. HALASA, L. E. CHRISTIANSEN, C. ENE (2013): Comparing control
strategies against foot-and-mouth disease: Will vaccination be cost-effective in Denmark?
Preventive Veterinary Medicine 111, 206-219.
10. BTNER, A., G. J. BELSHAM (2012): Virus survival in slurry: Analysis of the stability of foot-
and-mouth disease, classical swine fever, bovine viral diarrhoea and swine influenza
viruses. Veterinary Microbiology 157, 41-49.
11. CARRILLO, C. (2014): Organisms of Concern but not Foodborne or Confirmed Foodborne:
Foot-and-Mouth Disease Virus, In: Motarjemi, Y. (Ed.) Encyclopedia of Food Safety.
Academic Press, Waltham, pp. 227-231.
12. CHIS STER, I., P. J. DODD, N. M. FERGUSON (2012): Within-farm transmission dynamics of
foot and mouth disease as revealed by the 2001 epidemic in Great Britain. Epidemics 4, 158-
169.
13. CONVERY, I., C. BAILEY, M. MORT, J. BAXTER (2005): Death in the wrong place? Emotional
geographies of the UK 2001 foot and mouth disease epidemic. Journal of Rural Studies 21,
99-109.
14. COWLED, B., G. GARNER (2008): A review of geospatial and ecological factors affecting
disease spread in wild pigs: Considerations for models of foot-and-mouth disease spread.
15. DAVIES, G. (2002): Foot and mouth disease. Research in Veterinary Science 73, 195-199.
16. DOMINGO, E., E. BARANOWSKI, C. ESCARMIS, F. SOBRINO (2002): Foot-and-mouth disease
virus. Comparative Immunology, Microbiology and Infectious Diseases 25, 297-308.
64
17. EAST, I. J., S. E. ROCHE, R. M. WICKS, K. DE WITTE, M. G. GARNER (2014): Options for
managing animal welfare on intensive pig farms confined by movement restrictions during
an outbreak of foot and mouth disease. Preventive Veterinary Medicine 117, 533-541.
18. EBL, P. L., A. BOUMA, M. G. M. DE BRUIN, F. VAN HEMERT-KLUITENBERG, J. T. VAN
OIRSCHOT, A. DEKKER (2004): Vaccination of pigs two weeks before infection significantly
reduces transmission of foot-and-mouth disease virus. Vaccine 22, 1372-1378.
19. ELNEKAVE, E., L. ZAMIR, F. HAMD, B. EVEN TOV, E. KLEMENT Risk factors for foot and
mouth disease outbreaks in grazing beef cattle herds. Preventive Veterinary Medicine.
20. FERNNDEZ, J., M. AGERO, L. ROMERO, C. SNCHEZ, S. BELK, M. ARIAS, J. M. SNCHEZ-
VIZCANO (2008): Rapid and differential diagnosis of foot-and-mouth disease, swine
vesicular disease, and vesicular stomatitis by a new multiplex RT-PCR assay. Journal of
Virological Methods 147, 301-311.
21. FRANKS, J., P. LOWE, J. PHILLIPSON, C. SCOTT (2003): The impact of foot and mouth disease
on farm businesses in Cumbria. Land Use Policy 20, 159-168.
22. GOHIN, A., A. RAULT (2013): Assessing the economic costs of a foot and mouth disease
outbreak on Brittany: A dynamic computable general equilibrium analysis. Food Policy 39,
97-107.
23. GREEN, L. E., G. F. MEDLEY (2002): Mathematical modelling of the foot and mouth disease
epidemic of 2001: strengths and weaknesses. Research in Veterinary Science 73, 201-205.
24. HAGAR, C. (2012): 5 - Information needs and seeking during the 2001 UK foot-and-mouth
crisis, In: Hagar, C. (Ed.) Crisis Information Management. Chandos Publishing, pp. 87-101.
25. HAYAMA, Y., T. YAMAMOTO, S. KOBAYASHI, N. MUROGA, T. TSUTSUI (2013): Mathematical
model of the 2010 foot-and-mouth disease epidemic in Japan and evaluation of control
measures. Preventive Veterinary Medicine 112, 183-193.
26. HUTBER, A. M., R. P. KITCHING, E. PILIPCINEC (2006): Predictions for the timing and use of
culling or vaccination during a foot-and-mouth disease epidemic. Research in Veterinary
Science 81, 31-36.
27. KIM, H.-M., I.-S. SHIM, Y.-W. BAEK, H.-J. HAN, P.-J. KIM, K. CHOI (2013): Investigation of
disinfectants for foot-and-mouth disease in the Republic of Korea. Journal of Infection and
Public Health 6, 331-338.
28. KITCHING, R. P., A. M. HUTBER, M. V. THRUSFIELD (2005): A review of foot-and-mouth
disease with special consideration for the clinical and epidemiological factors relevant to
predictive modelling of the disease. The Veterinary Journal 169, 197-209.
29. KLEIN, J. (2009): Understanding the molecular epidemiology of foot-and-mouth-disease
virus. Infection, Genetics and Evolution 9, 153-161.
30. KNIGHT-JONES, T. J. D., J. RUSHTON (2013): The economic impacts of foot and mouth
disease What are they, how big are they and where do they occur? Preventive Veterinary
Medicine 112, 161-173.
31. KOBAYASHI, M., T. E. CARPENTER, B. F. DICKEY, R. E. HOWITT (2007a): A dynamic, optimal
disease control model for foot-and-mouth-disease:: II. Model results and policy implications.
32. KOBAYASHI, M., T. E. CARPENTER, B. F. DICKEY, R. E. HOWITT (2007b): A dynamic, optimal
disease control model for foot-and-mouth disease:: I. Model description. Preventive
33. LEE, H.-S., N.-H. LEE, M.-G. SEO, Y.-J. KO, B. KIM, J.-B. LEE, J.-S. KIM, S. PARK, Y.-K. SHIN
(2013): Serological responses after vaccination of growing pigs with foot-and-mouth
disease trivalent (type O, A and Asia1) vaccine. Veterinary Microbiology 164, 239-245.
65
34. LIU, C.-C., Y.-H. CHOW, P. CHONG, M. KLEIN (2014): Prospect and challenges for the
development of multivalent vaccines against hand, foot and mouth diseases. Vaccine 32,
6177-6182.
35. MAHUL, O., B. DURAND (2000): Simulated economic consequences of foot-and-mouth
disease epidemics and their public control in France. Preventive Veterinary Medicine 47,
23-38.
36. MARTNEZ-LPEZ, B., A. M. PEREZ, J. M. SNCHEZ-VIZCANO (2010): A simulation model
for the potential spread of foot-and-mouth disease in the Castile and Leon region of Spain.
37. MCLAWS, M., C. RIBBLE, C. STEPHEN, B. MCNAB, P. R. BARRIOS (2007): Reporting of
suspect cases of foot-and-mouth-disease during the 2001 epidemic in the UK, and the herd
sensitivity and herd specificity of clinical diagnosis. Preventive Veterinary Medicine 78, 12-
23.
38. MCREYNOLDS, S. W., M. W. SANDERSON, A. REEVES, A. E. HILL (2014): Modeling the impact
of vaccination control strategies on a foot and mouth disease outbreak in the Central United
States. Preventive Veterinary Medicine 117, 487-504.
39. MOONEN, P., L. JACOBS, A. CRIENEN, A. DEKKER (2004): Detection of carriers of foot-and-
mouth disease virus among vaccinated cattle. Veterinary Microbiology 103, 151-160.
40. NERLICH, B., M. DRING (2005): Poetic Justice? Rural policy clashes with rural poetry in the
2001 outbreak of foot and mouth disease in the UK. Journal of Rural Studies 21, 165-180.
41. NUANUALSUWAN, S., P. THONGTHA, S. KAMOLSIRIPICHAIPORN, S. SUBHARAT (2008): UV
inactivation and model of UV inactivation of foot-and-mouth disease viruses in suspension.
International Journal of Food Microbiology 127, 84-90.
42. ORSEL, K., M. C. M. DE JONG, A. BOUMA, J. A. STEGEMAN, A. DEKKER (2007): The effect of
vaccination on foot and mouth disease virus transmission among dairy cows. Vaccine 25,
327-335.
43. ORTIZ-PELAEZ, A., D. U. PFEIFFER, R. J. SOARES-MAGALHES, F. J. GUITIAN (2006): Use of
social network analysis to characterize the pattern of animal movements in the initial
phases of the 2001 foot and mouth disease (FMD) epidemic in the UK. Preventive
44. ROCHE, S. E., M. G. GARNER, R. M. WICKS, I. J. EAST, K. DE WITTE (2014): How do resources
influence control measures during a simulated outbreak of foot and mouth disease in
Australia? Preventive Veterinary Medicine 113, 436-446.
45. RODRIGUEZ, L. L., M. J. GRUBMAN (2009): Foot and mouth disease virus vaccines. Vaccine
27, Supplement 4, D90-D94.
46. RWEYEMAMU, M. M. (1992): The changing face of foot-and-mouth disease (FMD) control.
British Veterinary Journal 148, 365-367.
47. SAMUEL, A. R., N. J. KNOWLES (2001): Foot-and-mouth disease virus: cause of the recent
crisis for the UK livestock industry. Trends in Genetics 17, 421-424.
48. SCHRIJVER, R. S., W. VOSLOO (2011): Diseases of Dairy Animals | Infectious Diseases: Foot-
and-Mouth Disease, In: Fuquay, J.W. (Ed.) Encyclopedia of Dairy Sciences (Second Edition).
Academic Press, San Diego, pp. 160-167.
49. SCOTT, A., M. CHRISTIE, P. MIDMORE (2004): Impact of the 2001 foot-and-mouth disease
outbreak in Britain: implications for rural studies. Journal of Rural Studies 20, 1-14.
50. SMITH, M. T., A. M. BENNETT, M. J. GRUBMAN, B. C. BUNDY (2014): Foot-and-mouth
disease: Technical and political challenges to eradication. Vaccine 32, 3902-3908.
66
51. STENFELDT, C., L. LOHSE, G. J. BELSHAM (2013): The comparative utility of oral swabs and
probang samples for detection of foot-and-mouth disease virus infection in cattle and pigs.
Veterinary Microbiology 162, 330-337.
52. SUTMOLLER, P., S. S. BARTELING, R. C. OLASCOAGA, K. J. SUMPTION (2003): Control and
eradication of foot-and-mouth disease. Virus Research 91, 101-144.
53. THOMSON, G. R., W. VOSLOO, A. D. S. BASTOS (2003): Foot and mouth disease in wildlife.
Virus Research 91, 145-161.
54. TILDESLEY, M. J., G. SMITH, M. J. KEELING (2012): Modeling the spread and control of foot-
and-mouth disease in Pennsylvania following its discovery and options for control.
55. TOMASSEN, F. H. M., A. DE KOEIJER, M. C. M. MOURITS, A. DEKKER, A. BOUMA, R. B. M.
HUIRNE (2002): A decision-tree to optimise control measures during the early stage of a
foot-and-mouth disease epidemic. Preventive Veterinary Medicine 54, 301-324.
56. VALARCHER, J.-F., J. GLOSTER, C. A. DOEL, B. BANKOWSKI, D. GIBSON (2008): Foot-and-
mouth disease virus (O/UKG/2001) is poorly transmitted between sheep by the airborne
route. The Veterinary Journal 177, 425-428.
57. VAN HAAFTEN, E. H., M. OLFF, P. H. KERSTEN (2004): The psychological impact of the Foot
and Mouth Disease crisis on Dutch dairy farmers. NJAS - Wageningen Journal of Life
Sciences 51, 339-349.
58. WIJNKER, J. J., B. HAAS, B. R. BERENDS (2012): Inactivation of foot-and-mouth disease virus
in various bovine tissues used for the production of natural sausage casings. International
Journal of Food Microbiology 153, 237-240.
67
6.3. Ekstremne temperature
Naziv scenarija
Pojava toplinskih valova na podruju grada Zagreba
Grupa rizika:
Ekstremne vremenske pojave
Rizik:
Ekstremne temperature
Radna skupina
Koordinator:
Ministarstvo zdravlja
Glavni nositelj:
Glavni izvritelj:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
6.3.1.2. Uvod
Svake godine, toplina ugroava zdravlje mnogih ljudi, osobito starije stanovnike.
Toplinski valovi predstavljaju opasnost za stanovnitvo uzrokujui i poveanu smrtnost.
Neke zemlje u Europskoj regiji se suoavaju s ekstremnim toplinskim valovima.
(http://www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-health/Climate-
change/news/news/2012/06/severe-heat-wave-in-europe-advice-on-health-effects-
and-ultraviolet-exposure)
Ekstremni dogaaji poput vruih dana, tropskih noi postaju uestaliji i vjerojatno e se
pojavljivati ak i ee u budunosti Regional Challenges In The Perspective Of 2020. A
report to the Directorate-General for Regional Policy Unit Conception, forward studies,
impact assessment. Climate Change, 2009.
(http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/challenges2020/r
egional_challenges_climate_change.pdf)
Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i poveani broj
smrtnih sluajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Oekuje se da bi
zatopljenje uzrokovano klimatskim promjenama moglo poveati uestalost toplinskih
valova. Osobito ugroene skupine ljudi su mala djeca, kronini bolesnici, starije osobe te
ljudi koji rade na otvorenom prostoru.
Viegodinji temperaturni trendovi koje prati Dravni hidrometeoroloki zavod za

klimatska podruja u Republici Hrvatskoj ukazuju na manji rizik od ekstremno niskih
68
temperatura u odnosu na vrlo veliki rizik od ekstremno visokih temperatura.
Procjenjuje se da niske temperature ne predstavljaju znaajan rizik u Republici
Hrvatskoj pa se stoga obrauje samo zdravstveni rizik za ekstremno visoke
temperature.
Ekstremne temperature koje mogu predstavljati rizik za stanovnitvo nisu jednake u

svim dijelovima godine, jer osjetljivost ljudi ovisi o prilagodbi organizma na prethodne
vremenske prilike, a osobito nepovoljan uinak mogu uzrokovati ekstremne
temperature koje traju dulje vrijeme. Granine vrijednosti temperature koje mogu
uzrokovati zdravstvene probleme razlikuju se u razliitim klimatskim uvjetima, pa je
potrebno odrediti temperaturne kriterije za pojavu poveane smrtnosti na cijelom
podruju zemlje.
Poznati toplinski val 2003. godine uzrokovao je veliki broj prekobrojnih smrtnih
sluajeva diljem Europe, pri emu su najvie pogoena Francuska gdje je zabiljeeno
gotovo 15.000 vie smrtnih sluajeva od prosjeka. Te godine i u Zagrebu je bilo gotovo
50 dana u kojima je temperatura zraka premaila granine vrijednosti za pojavu
poveane smrtnosti, ali smrtnosti nije bila znatno poveana. S druge strane najvie
prekomjernih smrtnih sluajeva uzrokovanih visokim temperaturama zraka u Zagrebu
je zabiljeeno tijekom 2005. godine kada je bilo manje od 10 dana u kojima je
temperatura zraka premaila granine vrijednosti.
Prilikom procjene rizika za toplinski val u Alpama 2003. godine strunjaci su upotrijebili
Bayesian metodologiju koja pokazuje trendove i kolebljivost temperatura tako da se
formaliziraju kao distribucije vjerojatnosti, s poetnim teinama (priors) koje su vezane
na njih. Po Bayesian uenju, dio rizika toplinskog vala je mogue tako pripisati
antropogenim klimatskim promjenama. Pokazalo se da je vjerojatnost 90% da su
klimatske promjene antropogene prirode pridonijele toplinskom valu. Rizik od
katastrofalnih uinaka, iako se ini udaljen je ipak mogu i realan. Taj rizik bi se mogao
smanjiti do neke mjere. Kljuni izazov za takvu metodologiju je potreba za donoenje
zakljuka na temelju razliitih strunih prosudbi i to s ogranienim resursima. Toplinski
val 2003. godine koji je zahvatio europsko stanovnitvo je pridonio porastu smrtnosti
vicaraca od 7%. Statistiki podatak od 1.000 dodatnih smrtnih sluajeva pokazuje da se
nipoto ne moe pripisati onim ljudima koju su ve bili u loem zdravstvenom statusu.
Diljem Europe, toplinski val 2003. godine prouzroio je oko 35.000 smrtnih ishoda.
Postavlja se pitanje mogu li se ekstremne temperature u ljeto 2003. godine, a time i ove
smrti, pripisati klimatskim promjenama koje uzrokuju visoke temperature.
(https://www.pik-potsdam.de/members/cjaeger/a-method-for-computing-the-
fraction-of-attributable-risk-related-to-climate-damages).
Ekstremna toplina e vjerojatno bitno utjecati na ne fatalne ishode. Nekoliko studija
vremenskih serija kvantificira uinak izloenosti topline na poveane prijeme u bolnicu i
druge pokazatelje morbiditeta. Vrlo je teko usporediti rezultate razliitih nacionalnih
procjena provedenih tijekom toplinskog vala u 2003. Zanimljivo je da je smrtnost
69
povezana s prethodnim mentalnim problemima imala najvei porast. Preliminarna
analiza toplinskog vala u Francuskoj 2003. godine procjenjuje se da je izazvao 14.802
vika smrti (Nacionalni institut za javno zdravstvo -nadzor, 2003.). Sline procjene su
provedene i u drugim zemljama Mediterana poput panjolske i Italije, ali su zakljuci u
tim zemljama drugaiji jer su raeni po adaptiranim lokalnim modelima (Portugal 1.906
viak smrti).
70
Utjeca
Sektor
j
energetika (proizvodnja, ukljuivo akumulacije i brane, prijenos, skladitenje,
transport
komunikacijska i informacijska tehnologija (elektronike komunikacije, prijenos
podataka,
promet (cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putovima),
X zdravstvo (zdravstvena zatita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima),
vodno gospodarstvo (regulacijske i zatitne vodne graevine i komunalne vodne
X
graevine),
hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe),
proizvodnja, skladitenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, bioloki, radioloki i
nuklearni
materijali),
javne slube (osiguranje javnog reda i mira, zatita i spaavanje, hitna medicinska
X
pomo),
6.3.1.4. Kontekst
Grad Zagreb je smjeten na krajnjem jugu Srednje Europe, na prijelazu prema
europskom Sredozemlju i udaljen je 170 km od Jadranskog mora. Zauzima krajnji
jugozapadni dio Panonske nizine. Nalazi se na sjeveru Republike Hrvatske na obroncima
gore Medvednice i na nizini uz rijeku Savu. Vei dio grada nalazi se na 112 metara
nadmorske visine. Navedeni poloaj gradu prua uvjete vlane umjerene kontinentalne
klime. Ekstremno visoke temperature predstavljaju rizik za stanovnitvo Grada Zagreba
u ljetnom djelu godine kad su najizrazitije. Grad Zagreb se prostire na povrini od
641,35 km2 s populacijom od 779.145 ljudi. Toplinski valovi javljaju se na cijelom
podruju Hrvatske, ali granine vrijednosti nisu jednake u razliitim dijelovima zemlje,
tj. u razliitim klimatskim uvjetima jer je stanovnitvo prilagoeno na lokanu klimu.
Godinje ima 3,5% umjerenih, 2,5% jakih i 1,5% ekstremnih toplinskih valova, odnosno
oko 13 umjerenih, 9 jakih i 5-6 ekstremnih. Obzirom da se takvi dogaaji ne javljaju
tijekom cijele godine ve uglavnom u 4 mjeseca (120 dana) od 15. svibnja do 15. rujna
onda bi to znailo da se u tom razdoblju umjereni toplinski valovi u prosjeku mogu
oekivati jednom u cca 9 dana, jaki jednom u 13 dana i ekstremni jednom u 22 dana.
Navedeni podaci dobiveni su na temelju egzaktnih podataka mjerenih u Dravnom
71
hidrometeorolokom zavodu. Dravni zavod u navedenom razdoblju, stalno prati
temperature i u sluaju kada postoji 70% vjerojatnosti da temperatura prijee prag (oko
37,1C za Zagreb), izvjetava Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo o
nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih temperatura u Zagrebu.
Najvei broj smrti dogaa se u prva dva dana nakon pojave visoke temperature i kada
razdoblje opasnih razina temperatura potraje dulje vrijeme.
Analize praenja smrtnosti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokazale su da je u

2012. godini u Zagrebu tijekom tjedna (krajem srpnja i poetkom kolovoza) u kojem je
toplinski val zadesio grad, viak smrtnih ishoda bio 5% u odnosu na tjedne bez
toplinskog ekstrema. Taj se podatak podudara sa procjenom iz Dravnog
hidrometeorolokog zavoda za koju se oznaava umjerena opasnost tj. kad je smrtnost
5% via od prosjene. Epidemioloke analize prijema iz hitnih medicinskih slubi u
Zagrebu 2012. godine pokazale su da je tijekom tjedna toplinskog vala porastao na
10.000 prijema naspram 6.000 prijema tijekom tjedana bez toplinskog ekstrema. to ini
razliku od 4.000 prijema vie osoba koje su zatraile hitnu medicinsku pomo u doba
trajanja toplinskog vala.
U Gradu Zgrebu nalazi se 22,1% djece i mladei 0 19 godina; 56,8% odraslih 20 59

godina; 20,7% osoba tree ivotne dobi, 60 i vie godina. Osoba s invaliditetom je 90.853
to ini 11,66% gradskog stanovnitva.
Broj aktivnog stanovnitva u Zagrebu je 356.186 stanovnika, to ini udio od 45,7% u

ukupnom stanovnitvu. Ekonomski neaktivnog stanovnitva je 54,3% odnosno 422.959
stanovnika, a uzdravano stanovnitvo 2001. godine iznosi 26,8%. Istie se poveanje
broja umirovljenika.
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine u Hrvatskoj ivi 4.284.889 stanovnika. Broj
osoba starih 65 i vie godina iznosi 758.633 osoba odnosno 17,7% ukupne populacije. U
2013./2014. kolskoj godini ukupno je bilo 331.314 osmokolaca temeljem podataka
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Ukupan broj djece smjetenih u vrtiima je
151.514 (58,00%) od 261.231 predkolske djece. U privatnim vrtiima je smjeteno
29.320 djece (19,40%), a u gradskim/opinskim/upanijskim 122.194 djece.
Tablica 6.3.-1. Ugroene skupine u doba toplinskog vala
Broj stanovnika Postotak

Djeca i mlade 100.472 12,9%
Trea ivotna dob 161.559 20,7%
Osobe s invaliditetom 90.853 11,66%
Osobe s ITM >30 149.985 19,25%
Trudnice 5.233 0,7%
Djelatnici na otvorenom 23.878 3,1%
Ukupno 508.102 65,2%
72
Za predoenje opsega optereenosti zdravstvenih ustanova (najvie u gradu) navodi se
koje skupine bolesnika e biti toliko ugroene da se hospitaliziraju ili e zatraiti strunu
medicinsku pomo i intervenciju. Prvenstveno su to osobe s ve postojeim kroninim
bolestima (hipertoniari, eerai, bubreni, mentalni/depresija najvie).Ukupan broj
bolesnika sa eernom boleu u naoj zemlji u 2010. godini iznosio je priblino 316.000
od ega preko 190.000 bolesnika ima otkrivenu bolest, dok ih je gotovo 123.000
neotkriveno. Procjenjuje se da oko 150.000 bolesnika u Hrvatskoj ima kroninu
bubrenu bolest. Za Hrvatsku prema podacima iz drugih europskih drava moe se
procijeniti kako u naoj zemlji oko 211.500 osoba ima insuficijentnu glomerularnu
filtraciju GFR < 60 ml/min, a oko 2.000 ljudi je u petom stadiju kronine bubrene
bolesti. Prema rezultatima istraivanjima provedenim u Danskoj je utvreno kako
priblino jedna treina populacije ima najmanje jednu kroninu bolest.
U svijetu 15-37% odraslog stanovnitva ima hipertenziju, dok je prevalencija

hipertenzije u osoba u dobi 60 i vie godina oko 50%, s tim da je via u urbanim nego u
ruralnim podrujima. Kronine mentalne bolesti (posebice depresija) kroz
epidemioloka istraivanja pokazuju da 3-4% populacije boluje od teih, a 2% od blaih
oblika depresije; prevalencija u svijetu iznosi 12-20% u enskoj, a 5-12% u mukoj
populaciji. Naglaava se skupina posebno ugroenih 23.878 osoba u djelatnosti
graevinarstva koji su direktno izloeni toplinskom valu zbog rada na otvorenom u
Gradu Zagrebu u 2013. godini.
6.3.1.5. Uzrok
Obzirom na proljetne hladnije vremenske prilike koje prethode toplinskom ekstremu,

osjetljivost ljudi na nagli temperaturni porast, nije prilagoena. Posebno nepovoljan
uinak na ljudski organizam ovaj klimatski stres uzrokuje pri nagloj, iznenadnoj pojavi
ekstremno visokih temperatura koje potraju dulje vrijeme. Cijeli grad Zagreb je jedna
klimatska regija i toplinski val zahvaa cijelo stanovnitvo.
Iznenadni porast temperature zraka esto praen i visokim postotkom vlage u zraku.
Dakle izrazito toplo vrijeme u dugotrajnijem razdoblju mjereno u odnosu na uobiajeni
vremenski obrazac odreenog podruja (grada Zagreba) u promatranom godinjem
dobu dovodi do toplinskog vala.
73
6.3.2. DOGAAJ
Toplinski val je prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama, nastaje naglo bez
prethodnih najava, neoekivano za Grad Zagreb koji ima umjerenu kontinentalnu klimu.
Toplina moe biti okida za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati umor, srani
udar ili konfuziju, inzult te pogorati postojee stanje kod kroninih bolesnika.
Ekonomska analiza zdravstvenih uinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na

direktne i indirektne posljedice na zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed
klimatskih promjena to su: poveana smrtnost i broj ozljeda, povean rizik od zaraznih
bolesti, prehrana i razvoj djece, negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardio-
respiratorne bolesti. (WHO, Climate change and health:A tool to estimate health and
adaption costs, 2013).
(http://www.euro.who.int/pubrequest).
Promjene ekosustava uslijed povienja temperatura nastaju i u meusobnim odnosima
mikroorganizama s obzirom na novo klimatski promijenjeno okruenje. Posljedino je
smanjen globalni prinos, dostupnost i cijene hrane uslijed temperaturnih promjena.
tete se reflektiraju na gospodarstvo posebice turizam i rekreaciju na otvorenom to
negativno utjee na razvoj djece. Navode se oteenja infrastrukture s obzirom na
poveanu fiziku opasnost i ozljeda. (Adapted from McMichael, 2013). Neke studije
procjenjuju zdravstvene trokove s veim brojem pripisanih umrlih te ih kalkuliraju s
prosjenom vrijednou ivota kad dolazi do potpunog gubitka blagostanja (Tol, 1995;
Fankhauser i Tol, 1997; Tol, 2002). Druge studije ukljuuju trokove lijeenja dodatnih
sluajeva bolesti (Bosello, Rosonkroz, Tol, 2006; Watkiss et al., 2009). Zdravstveni
trokovi studija smrtnosti usmjereni na stres uzrokovan ekstremnim temperaturama
uzimaju u obzir: procjenu trokova umrlih, trokove zdravstvene zatite, trokove
smanjene produktivnosti zbog temperaturnih promjena i izraunava se ukupan troak na
godinjoj razini zdravstvene tete. Rasporeuju se sve planirane intervencije koje utjeu
na minimiziranje utjecaja na zdravlje i rauna se ukupan godinji troak prilagodbe
ukljuujui jednokratna ulaganja i godinje trokove. Za modeliranje vrijednosti
zdravstvenih uinaka bilo bi prikladno uzeti vremensko razdoblje od 50 godina. Zahtjevi
podataka za procjenu zdravstvenih trokova su: jedinini trokovi bolnikog lijeenja,
duljina boravka u bolnici, stopa bolnikih prijema, stopa ambulantnih posjeta, ponaanje
pri traenju zdravstvene pomoi, dani produktivnog rada, vrijednost gubitka
produktivnog vremena. Kratkotrajna aklimatizacija od toplinskog vala obino traje 3-12
dana, ali potpuna aklimatizacija osoba nenaviknutih na intenzivni toplinski okoli moe
potrajati nekoliko godina (Babayev 1986., Frisancho,1991). Duljina boravka u bolnici se
moe raunati po danu hospitalizacije prema meunarodnoj DTS ifri dijagnoze T62A -
vruica nepoznatog uzroka s KK koja iznosi 5.700,00 kn, a s umanjenim koeficijentom
0,3800 iznosi 2.850,00 kn. U Hrvatskoj broj umrlih osoba u 2014. godini iznosio je
51.710 od toga u Gradu Zagrebu je registrirano 8.359 smrti, a broj hospitaliziranih
1.049.752 osobe. Ukupni troak bolovanja ukoliko pomnoimo broja dana lijeenih
hospitaliziranih s iznosom 2.850,00 kn je 19.524.751.500,00 kn.
74
S jedne strane, zbog relativno visoke vrijednosti statistikog ivota, prerane smrti ini
vie od 99% ukupnih trokova, u prosjeku od 72 milijuna jedinica lokalne valute (LCU)
godinje. No s druge strane, trokovi zdravstvene skrbi, koji su blizu 600.000 LCU
godinje, predstavljaju vane monetarne trokove zdravstvenog sustava. Isto tako, iako
se gubici produktivnosti mogu initi relativno malima, oni ipak mogu pruiti vrste
argumente.
Slika 6.3.-1 Trokovi tete vezane za toplinske valove s posljedicom na zdravlje kao postotak BDP-a
(Izvor:WHO.Climate change and health:A tool to estimate health and adaption costs.2013.)
Prema Dravnom statistikom zavodu i popisu stanovnitva iz 2011. godine bruto

domai proizvod (BDP) prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku
2012. (NKPJS 2012.) 2. razina u Republici Hrvatskoj je 328.737 milijuna kuna. Po
stanovniku BDP za 2012. godinu je iznosio 76.755 kuna (10.325 eura). Ako uzmemo
(Hutton 2012) da je vrijednost izgubljenog produktivnog vremena 30% od BDP kao
troak bolovanja to je 98.621,1 milijuna kuna odnosno 23.026,5 kuna po glavi
stanovnika. U gradu Zagrebu ivi 779.145 graana od ega je radno aktivno 356.186
osoba. Umirovljenih graana ima 207.985 koji su potencijalno kronini bolesnici s
potrebom strune medicinska zatite i pomo u doba ekstremno visokih temperatura.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prati poveanje pobola i smrtnosti vezano uz
poviene temperature prikupljajui tjedna izvjea o pobolu i smrtnosti iz Nastavnog
zavoda hitne medicinske pomoi Grada Zagreba.
Prema podacima HZJZ-a te praenja oboljelih i umrlih prema Protokolu o postupanju i

preporukama za zatitu od vruine za ljetni period od 15. svibnja - 15. rujna zabiljeen
je trend porasta intervencija ve uspostavljenog prijavnog sustava Ministarstva zdravlja
od 2012. godine iz hitnih prijema oboljelih i zavoda hitne medicine i bolnike Hitne
slube prema HZJZ-u. Hitne medicinske slube za grad Zagreb u trogodinjem razdoblju
su prijavile:
75
Tablica 6.3.-2. Broj prijavljenih oboljelih u
razdoblju 2012. 2014. godine
Godina Prijavljeno oboljelih

2012. 55.000
2013. 62.000
2014. 80.000
2012. godina bila je s iznad prosjeno toplom ljetnom sezonom u Zagrebu, stoga se daje
kao primjer utjecaja iznad prosjeno toplog ljeta na pobol ljudi koji su se javili u hitnu
medicinsku slubu i zatraili medicinsku pomo za podruje Grada Zagreba. Daljnje
analize prijema iz hitnih medicinskih slubi u Zagrebu 2012. godine pokazale su da je
tijekom tjedna toplinskog vala porastao na 10.000 prijema naspram 6.000 prijema
tijekom tjedana bez toplinskog ekstrema. to ini razliku od 4.000 prijema vie osoba
koje su zatraile hitnu medicinsku pomo u doba trajanja toplinskog vala. Prema
skupinama dijagnoza po organskim sustavima vidljiv je porast svih pobola nakon naglog
povienja temperatura zraka
Slika 6.3.-2 Kardio-vaskularne (MKB I00-I99) i plune bolesti (MKB J00-J99)
76
Slika 6.3.-3 Ozljede (MKB S00-T98) i duevne bolesti (MKB F00-F99)
Slika 6.3.-4 Endokrine bolesti (MKB E00-E98)
Prema organskim sustavima naglo povienje temperature zraka na ekstremno visoke

razine pogaa sve organske sustave s posljedicom pogoranja kroninih bolesti i
iniciranja novonastalih cirkulatornih.
Prikaz poveanog broja sluajeva korelira s porastom temperature zraka. Vie je

prijavljenih sluajeva dobne skupine 7 19 godina i meu starijim stanovnicima 65+
godina.
77
0 6 godina 7 - 19 godina
20 64 godine 65+ godina

Slika 6.3.-5 Oboljeli po dobi u Zagrebu
U vie sluajeva ene trae medicinsku pomo u odnosu na mukarce za vrijeme trajanja
toplinskih valova.
Slika 6.3.-6 Pobol po spolu u Zagrebu
78
Uestalost toplinskih valova povezana sa smrtnosti je u ovisnosti odstupanja smrtnosti o
maksimalnoj temperaturi zraka i kumulativnog odstupanja smrtnosti od prosjeka u
danima nakon jakog i ekstremnog toplinskog stresa u Zagrebu a praena je za razdoblje
60 100
Dani
Kumul. odst. smrtnosti (%)

Kumulativno odstupanje smrtnosti 80
50
60
40
40
Dani
30 20
0
20
-20
10
-40
0 -60
1983
1985
1987
1989
1991
1993
1995
1997
1999
2001
2003
2005
2007
Slika 6.3.-7. Broj dana u kojima je temperatura zraka premaila granine vrijednosti za
pojavu poveane smrtnosti i kumulativno odstupanje smrtnosti u tim danima u Zagrebu u
razdoblju 1983-2008.godine
1983. 2008. godine.
Kao osnovni kriterij za pojavu opasnosti od toplinskog vala je "heat cut point" kritina
temperatura koji je odreen za sve mjerne postaje prema raspoloivim podacima.
Odreeni su kriteriji temperature zraka za pojavu toplinskog vala pri kojoj smrtnost
stanovnitva poraste za 5% se smatra umjereni rizik (uto), ukoliko je porast smrtnosti
7,5% rangira se kao visoki rizik (naranasto) i ekstremni rizik se proglaava pri porastu
smrtnosti od 10% (crveno). Porast temperature za porast smrtnosti odreen je pomou
regresije izmeu temperature i smrtnosti. Dobivenim rezultatima pridrueni su
percentili te je usporedbom dobivenih kritinih vrijednosti i izmjerenih maksimuma
odlueno da se kritine vrijednosti odrede za 96,5, 97,5 i 98,5%.
Stupnjevi rizika od toplinskih valova za maksimalnu i minimalnu temperaturu zraka te

za biometeoroloki indeks se izraunavaju za fizioloku ekvivalentnu temperaturu.
Kritina temperatura (heat cut point) je temperatura iznad koje se pojavljuje poveana
smrtnost, umjerena opasnost smrtnost 5% via od prosjene, velika opasnost
smrtnost 7,5% via od prosjene i vrlo velika (ekstremna) opasnost smrtnost 10% via
od prosjene, odreene kao 96,5, 97,5 i 98,5 percentila.
79
Tablica 6.3.-3. Kritine temperature zraka za Grad Zagreb i porast smrtnosti
30.0 0C 33.7 0C 35.1 0C 37.1 0C

Temperatura
kritina temperatura umjerena opasnost velika opasnost vrlo velika opasnost
Porast smrtnosti 5% 7,5% 10%
Izvor: K. Zaninovi. Utjecaj ekstremnih termikih prilika na smrtnost u Hrvatskoj, disertacija 2011.godine
Poveanje smrtnosti je najvie tijekom prvih 3-5 dana, a nakon toga se smanjuje i pada
ispod oekivane vrijednosti. Maksimalna temperatura-porast MRdev s temperaturom
1.3%/10C MR dev (%) za Zagreb prikazana je u tablici 6.3.-3.
Ako su uvjeti istovremeno ispunjeni za minimalnu i maksimalnu temperaturu, podie se

stupanj rizika na viu razinu. Isto vrijedi ako temperatura premauje navedene granice
dulje od 4 dana. DHMZ u navedenom razdoblju, stalno prati temperature i u sluaju kada
postoji 70% vjerojatnost da temperatura prijee prag (oko 30.0C za Zagreb), izvjetava
Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo o nastupanju toplinskog vala
tj. da je dosegnut prag visokih temperatura u Zagrebu. Najvei broj smrti dogaa se u
prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje opasnih temperatura
potraje dulje vrijeme.
150
100
Odstupanje smrtnosti (%)
50
-50
-100
-10 0 10 20 30 40
T maks (C)
Slika 6.3.-8. Veza relativnog odstupanja smrtnosti od prosjeka i maksimalne

temperature zraka za Zagreb, razdoblje 1983-2008. godine
Opasnost od ekstremnih toplina predstavljaju dulja razdoblja s temperaturama iznad

kritinih vrijednosti. Za odreivanje relacije izmeu trajanja toplinskog vala i porasta
smrtnosti najvanija su petodnevna razdoblja u kojima je u pravilu porast smrtnosti
najvei, budui da se moe pojaviti "efekt etve" (harvest effect) s manjom smrtnou u
duljim razdobljima.
80
120
ekstremni toplinski stres
Kumul. odst. smrtnosti(%)
100
jaki toplinski stres
80
60
40
20
0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 30
Dani
Slika 6.3.-9. Kumulativno odstupanje smrtnosti u razdoblju 1 30 dana nakon poetka jakog i
ekstremnog toplinskog stresa u Zagrebu, razdoblje 1983 2008. godine
Pri poveanoj uestalosti i intenzitetu ekstremnih (toplinski valova) vremenskih prilika

poveana je ukupna smrtnost i specifian uzrok smrti, povean je broj prijema u bolnicu
za sve uzroke, posebno dijagnoze bolesti dinog, kardiovaskularnog i bubrenog sustava,
dijabetesa, mentalnog zdravlja, i to prvenstveno starijih osoba, djece i ljudi s ve
postojeim kroninim bolestima. Fizika i socijalna izolacija starijih osoba dodatno
poveava opasnost od umiranja tijekom toplinskog vala. Neke studije su primijenile
prosjenu vrijednost izgubljenog produktivnog vremena 30% od prosjenog BDP-a po
glavi stanovnika. to predstavlja mogui ukupni troak bolovanja za cjelokupno
stanovnitvo. To odraava prosjek radno aktivne populacije, radno neaktivne populacije
i kolske djece (Hutton 2012.). Meutim ukoliko veina bolesnih ljudi radi, taj postotak bi
podcijenio vrijednost produktivnih gubitka.
Kao temeljni koncept za procjenu vrijednosti ivota se koristi VSL (value of a statistical
life) koji nije pojam cijene ivota nego spremnost drutvu da investira u prevenciji
prijevremenog mortaliteta. Vrijednosti se ne odnose na pojedinca nego statistiki model.
VSL je osnovna metoda s dokumentiranom procjenom spremnosti drutva za plaanje,
dok se kao alternativan pristup uzima metoda "ljudskog kapitala" (WHO Regional Office
for Europe, 2008.). Ovdje se oslonilo na prosjenu vrijednost izgubljenog produktivnog
vremena 30% od prosjenog BDP-a.
Grad Zagreb je imao godinju potronju energije (prema podacima o nabavljenoj

energiji) od 3.038 GWh u 2013. godini, a najvea potronja u zadnjih deset godina je
dosegnuta 2010. godine i iznosila je 3.287 GWh.
81
Slika 6.3.-9. prikazuje ovisnost dnevnog vrnog optereenja Zagreba o prosjenoj
dnevnoj temperaturi u 2013. godini.
Slika 6.3.-10. Dnevno vrno optereenje Zagreba o prosjenoj dnevnoj temperaturi u 2013. godini
Mogue je primijetiti sa slike 6.3.-9. oko cca. 20C se dogaa "lom" krivulje ovisnosti
izmeu optereenja i temperature. Za analizu etiri mjeseca: svibanj-kolovoz koriteni
su utvrivanje pozitivnog trenda. Radi informacije, prosjena dnevna temperatura u
2013. godine nije prela 30,3C (iako je satni maksimum u 2013 bio 37,8C u 14h 29.
srpnja 2013. godini). Primjeuje se kako Zagreb (opskrbno podruje u kojem se nalazilo
2013. godini 544.842 kupca) nije izrazito temperaturno osjetljiv, barem ne u rasponu
temperatura koje su se ostvarile u 2013. godini Uglavnom je priblino mogue uzeti za
iznad 20C da je trend +6MW/C.
No za detaljnije procjene potrebno je voditi rauna da optereenje ovisi i o prethodnim

danima, danu u tjednu, iluminaciji, itd. Tako e na potronju npr. utjecati da li su dva
prethodna dana bila izrazito vrua ili hladna.
Predvianje energetskih trokova tijekom visokih temperatura

Najjednostavniji nain za odreivanje promjena krivulje vrne potronje je projiciranje
buduih tereta. Na osnovu podataka skupljenih tijekom 5 10 godina, odreuju se
odgovarajue matematike funkcije vrnog optereenja i ukoliko postoje, odreuju se i
trendovi promijene parametara modela. Dobiveni parametri se ekstrapoliraju za
odreeno vremensko razdoblje, te se ponovno proraunavaju krivulje optereenja.
82
Slika 6.3.-11. Vrno optereenje po mjesecima od 2006 do 2013 godine ulazni podaci
Jedan od pristupa za prognoziranje vrne potronje je analiza vremenskih nizova (time

series analysis). Analiziraju se promjene u vrnoj potronji jednostavnom aritmetikom
rastavom vremenskog niza ili se radi statistiki model.
Vremenski niz obino sadri tri komponente: trend, sezonsku komponentu i sluajnu
komponentu. Prvo se odreuje i uklanja sezonska komponenta uzimajui u obzir omjer
mjesenih vrijednosti u odnosu na pomini prosjek npr. zadnja 24 mjeseca (Slika 6.3.-
11.).
Slika 6.3.-12. Sezonska komponenta i pomini prosjek vrnih optereenja zadnja 24 mjeseca od 2008 do 2014. godini
Promotrimo mjesene podatke iz slike 6.3.-12., sezonski prilagodbeni faktor u stupcu

moe i sam pokazivati trend od godine do godine, te se moe ekstrapolirati prema svom
vlastitom trendu prilikom predvianja.
83
Nakon uklanjanja sezonskih utjecaja, moe se analizirati trend (koriteni su mjeseni
maksimumi od 2006. do 2104. godine dani grafiki na slici 6.3.-10.). Sa slike 6.3.-11. je
vidljiv trend porasta optereenja tijekom 2008. godine te nagli pad od 2012. do 2014.
godine to se lako moe povezati s recesijom u gospodarstvu. (Hutter, I Ugrina, M
Slika 6.3.-13. Predvianje mjesene vrne potronje Grada Zagreba pomou metode jednostavne aritmetike
rastave vremenskog niza
Marohni). Temperaturna ovisnost krivulje vrnog optereenja Grada Zagreba. (11.

simpozij o sustavu voenja EES-a Opatija, 10. 12. studenoga 2014. CIGR 2014.) Nakon
to je trend odreen moe se ekstrapolirati na budue periode. Nakon toga je vrijednost
trenda potrebno prilagoditi sezonskim utjecajima kako bi se dobile stvarne vrijednosti.
Uglavnom se ovdje pokazalo kako iznad 30C dolazi do znaajnijeg porasta optereenja.
Prema autorima, iznad te temperature optereenje raste sa koeficijentom 11,3 MW/C
(promatrano za radne dane). Ovi podaci su korisni kao pokazatelji dodatnog
energetskog optereenja prilikom primjene rashlaivanja organizma kod pogoenog
stanovnitva u Zagrebu tijekom oboljevanja od toplinskog udara kad dolazi do
zakazivanja termoregulacije, prestanka znojenja a unutarnja temperatura tijela se
prilino povea te se aktiviraju upalni kaskadni procesi i dolazi do vitalne ugroenosti
ljudi s moguim organskim zatajenjem. Tada je izuzetno vano brzo i dovoljno dugo
osigurati rashlaivanje tijela svih graana.
84
Toplinski val i uzrokovan klimatskim promjenama nastaje naglo bez prethodnih najava,
neoekivano iznenadno za Grad Zagreb s uobiajenom umjerenom kontinentalnom
klimom. Ovaj klimatski dogaaj u Gradu Zagrebu nastaje najvjerojatnije trinaest puta
godinje kod stupnja rizika - umjerena opasnost s maksimalnom temperaturom zraka
iznad 30,0C ili s minimalnom temperaturom zraka 17,0,C u trajanju od najmanje dva
dana. Tada nastupa utjecaj na zdravlje najugroenijih ranjivih skupina izloenog
stanovnitva, a to su mala djeca i starije dobne skupine, kronini bolesnici koji uzimaju
neke lijekove ( npr. diuretici), imunosuprimirani, osobe s invaliditetom koje su
nepokretne, gojazni koji imaju oteano hlaenje znojenjem i isparavanjem. U Gradu
Zagrebu je udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom 19,25% (ITM30kg/m2).
UTJECAJ NA ZDRAVLJE Termoregulacijski mehanizam zdravih odraslih osoba se je

donekle u stanju prilagoditi uvjetima okoline, ali mogunost prilagoavanja je daleko
nia za rizine skupine (starije osobe, djecu, ili osobe kompromitiranog zdravlja). Kad se
vanjska temperatura zraka priblii tjelesnoj uglavnom se tijelo hladi isparavanjem.
Izlaganje toplotnom okoliu pogaa mnoge fizioloke funkcije ljudskog organizma i
moe dovesti do dehidracije, pojave greva i edema do sinkope, toplinske iscrpljenosti i
toplinskog udara. Tijelo se hladi otputanjem topline preko koe (znojenjem),
isijavanjem, isparavanjem. Kad se vanjska temperatura zraka priblii tjelesnoj uglavnom
se tijelo hladi isparavanjem. Dugotrajno izlaganje toplini potie fizioloke promjene
kojima se tijelo prilagoava toplini aklimatizira. To utjee i na protok krvi koji se kod
toplinskog stresa poveava na 8 L/min za to treba pojaani rad srca dolazi do
tahikardije. Znojenje se poveava na >2L/h zbog ega tijelo brzo dehidrira te se
elektroliti poremete Na, K, serumski kreatinin. Mala djeca od 0 do 6 godina starosti jako
su osjetljiva na dehidraciju i stariji iznad 60 godina ivota kod kojih je smanjena
kompenzatorna kardio vaskularna sposobnost organizma. Meu starijim osobama,
razdoblja ekstremne vruine su povezana s poveanim rizikom od hospitalizacije za
nadoknade tekuine i poremeaje elektrolita, zatajenja bubrega, infekcije urinarnog
trakta, sepsu i toplinski udar. Ekstremna toplina stavlja starije osobe na 18% vei rizik
od hospitalizacije za nadoknadu tekuine i poremeaje elektrolita; 14% vei rizik za
zatajenje bubrega; 10% vei rizik za infekcije mokranog sustava; i 6% vei rizik od
sepse. Tek nedavna istraivanja razmatraju sepsu kao mogui negativan zdravstveni
ishod ekstremne vruine. Starije osobe imaju 2 puta veu vjerojatnost da e biti
hospitalizirani od toplinskog udara tijekom razdoblja toplinskog vala nego tijekom dana
bez toplinskog vala. Za troenje prekomjernog stvaranja topline, pretile osobe moraju
vie protok krvi usmjeriti kroz potkone ile te stoga imaju vee kardiovaskularno
naprezanje i s viim frekvencijama kada su izloene toplinskom stresu. Iz tih razloga,
pretili ljudi su osjetljiviji na umjereni toplinski stres, ozljede i toplinski udar.
Starost i bolest su u korelaciji to je dob via povean je broj bolesti, invalidnosti,

uzimanja lijekova i smanjena je kondicija. Tjelesna kondicija se smanjuje s poveanjem
85
dobi jer prosjena razina fizike aktivnosti opada. Kardiovaskularni sustav se vie
napree i ostavlja manje kardiovaskularnih rezervi, te obavljanje bilo kakve aktivnosti
postaje stresno. Kardiovaskularne rezerve su posebno relevantne za termoregulacijski
kapacitet odnosno sposobnost da toplina za odvoenje prijee iz unutranjosti tijela do
krvotoka koe. Na razini populacije sa starenjem se smanjuje miina snaga, radna
sposobnosti, sposobnost transporta topline iz stanica unutar tijela na kou da se
postigne hidratacija, vaskularna reaktivnost i kardiovaskularna stabilnost. Ovi uinci
stavljaju starije osobe u vii rizik tijekom ekstremnih toplotnih uvjeta koji dovode do
vieg pobola i smrtnosti.
Osobe s invaliditetom posebno one nepokretne, ne mogu si same pomoi i nadomjestiti

tekuinu (ee piti) a njih u Gradu Zagrebu ima 90.853 odnosno 11,66% graana.
Toplinska bolest je karakterizirana dehidracijom, ubrzanim radom srca (tahikardija),
ubrzanim i plitkim disanjem (tahipnejom) i ortostatskom hipotenzijom.
Toplinska iscrpljenost kliniki sindrom slabosti, malaksalosti munine, sinkope i

drugih nespecifinih simptoma izazvanih izlaganjem toplini, a termoregulacija nije
oteena. Posljedica je neravnotee vode i elektrolita izazvana izlaganjem toplini.
Terapija obuhvaa smjetaj bolesnika u hladno okruenje, u leei isprueni poloaj s

intravenoznom nadoknadom tekuine, u pravilu se daje 0,9%-tna fizioloka otopina,
peroralnom rehidracijom se ne mogu u dovoljnoj mjeri nadoknaditi elektroliti. Najee
je dovoljno 1-2L brzinom od 500 ml/h. Nadoknada tekuine: dvije 0,9% otopine
fizioloke otopine/osobi to iznosi 10 kn x 2= 20kn/osobi.
Hitna medicinska sluba u velikim gradovima prosjeno ima 150-250 intervencija

dnevno. U pojavi toplinskog vala poveanje intervencija odnosno dnevno 20%. to se
procjenjuje na razliku od cca 4.000 prijema vie osoba koje su zatraile hitnu
medicinsku pomo u doba trajanja toplinskog vala to iznosi vie od 3 milijuna kuna
financijskog troka. U najvjerojatnijem kraem toplinskom valu u trajanju od 2 dana
uzastopce posebna potreba za timovima ne bi bila. Prosjeno vrijeme dolaska na
intervenciju je vrijeme ekanja od poziva za pomo 194 do stizanja ekipe. Za EU je
prosjeno vrijeme dolaska vozila hitne medicinske pomoi do unesreenog do 10 min.
Dan hospitalizacije prema DTS ifra dijagnoze T62A vruica nepoznatog uzroka s KK
iznosi 5.700,00 kn a s umanjenim koeficijentom 0,3800 iznosi 2.850,00 kn.
Radnik na otvorenom bez adekvatne opskrbe tekuinom i dovoljno odmora svih 8 sati
vrlo tekog rada izloen jakom i direktnom sunevom svjetlu na kritinoj temperaturi
zraka >300C u opasnosti je od toplinskog stresa. To se utvruje pomou tzv. toplinskog
indeksa IVGT (WBGT) prema standardu ISO 7243 kao bazni standard toplinskog stresa
na osnovu kojeg je nastao i standard EN 27243:1993., prihvaen u RH (HRN EN:2003) te
je pouzdan i valjan u cijelom svijetu. Ako radnik radi u kombinezonu od tkanog
materijala duplog sloja na dobivenu IVGT vrijednost od 380C se dodaje jo korekcija od
86
30C pa se vrijednost IVGT indeksa penje na 410C, to znai da se radnik nalazi u
kategoriji opasno gdje su mogui toplinski grevi i bez daljeg nastavka rada. Pored
Indeksa vlane globusne temperature za analizu uvjeta rada na otvorenom, pri visokim
temperaturama, upotrebljava se i humidity index HI. To je jednostavniji nain
izraavanja toplinskog stresa kojem su izloeni radnici. Jednostavno se izmjeri
temperatura i vlaga. Ako je izmjerena temperatura zraka 31C pri relativnoj vlazi od
65% Humidex iznosi 42C. Mogui su simptomi toplinskog stresa i obavezno je uzimanje
dodatnih koliina vode te radnika treba uputiti lijeniku. Za rad na direktnom suncu se
dodaje 1 do 2C (ovisno o stupnju naoblake).
Obzirom na opisane utjecaje na zdravlje i posljedice na odreene navedene ranjive

skupine u populaciji koje su osjetljivije na ekstremne temperature, pokualo se uvidom i
analizom u sezonske prijave hitnih slubi te podacima istog sezonskog razdoblja
statistiko bolnikih prijava smrti i hospitalizacija, procijeniti opseg zahvaenosti i
ekonomskih posljedica od nastupa toplinskog vala na ivot stanovnika, gospodarstvo,
infrastrukturu i drutvenu stabilnost.
87
Prema upravno-teritorijalnom ustroju Grad Zagreb je ustrojen na 17 gradskih etvrti

koje pokriva 79 timova HMP.
NASTAVNI ZAVOD ZA HITNU MEDICINU GRADA ZAGREBA
Tablica 6.3.-4. Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba
Ispostava Tim 1 Tim 2

Centar 10 5
Novi Zagreb 10 0
Jarun 10 0
Sesvete 10 0
Dubrava 5 0
Gajnice 5 5
Heinzelova 19 (5 PDJ* tim)
UKUPNO 69 10
* - PDJ prijavno dojavne jedinice
Sposobnost sustava zdravstvene zatite u Gradu Zagrebu za odgovor na ukupnost krize

koju toplotni val kao izvanredna okolnost moe izazvati, ine zdravstveni kapaciteti u
gradu: Primarna razina 1. Domovi zdravlja i privatne prakse/ ordinacije -
ope/obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, stomatologije ( 25-30% u sustavu
domova zdravlja, 70-75% privatne prakse); 2. Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba;
3. Zavod za javno zdravstvo; 4. Ustanove za medicinu rada i privatne prakse/ ordinacije;
5. Ustanove za njegu bolesnika i privatne prakse za njegu bolesnika; 6. Ljekarnike
ustanove i ljekarne; 7. Ustanove za sanitetski prijevoz; 8. Medicinsko-biokemijski
laboratoriji; 9. Ustanove za zdravstvenu skrb. Sekundarna razina 1. Poliklinike i
specijalistike ordinacije; 2. Trgovaka drutva za obavljanje zdravstvene djelatnosti; 3.
Specijalne bolnice. Tercijarna razina 1.Klinike; 2.Klinike bolnice; 3.Kliniki bolniki
centri; 4. Dravni zavodi(6): Za transfuzijsku medicinu, Za toksikologiju i antidoping, Za
telemedicinu, Za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Za javno zdravstvo, Za hitnu
medicinu. BOLNICE u Mrei javne zdravstvene slube (nakon 8. srpnja 2010.): 6.699
leaja. 5 bolnica kojima je osniva drava (4.495 leaja) i 2 bolnice kojima je osniva
jedinica podrune (regionalne) samouprave Grad Zagreb (2.204 leaja).
Pruanje hitne medicinske pomoi u vrijeme toplinskog vala ovisi o raspoloivim
terenskim timovima Nastavnog zavoda za hitnu medicinu.
88
U sluaju toplinskog vala predvia se vee obolijevanje stanovnitva nego inae,

posebice skupina s postojeom kroninom boleu. Obzirom na nepostojanje prethodne
metodologije ekonomske analize i procjene teta za klimatsku nepogodu toplinskog vala
uzete su dosadanja struna iskustva i prosudbe djelatnika zavoda za hitnu medicinu i
transfuzijsku medicinu. Oekuje se 20% vie hitnih intervencija, via stopa bolovanja
radno aktivnog stanovnitva, kao i vie komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih
skupina stanovnitva i radnika na otvorenom. Pojava dogaaja toplinskog vala
umjerenog rizika od 1 2 dana oekuje se jednom u 9 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s
porastom smrtnosti stanovnitva za 5%.
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 200
3 Umjerene 201 500 X
4 Znaajne 501 1.500
U ovom vjerojatnom scenariju trokovi lijeenja hitnih medicinskih usluga i

hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo <250.000.000,00 kn, to ne
ukljuuje trokove poveane potronje energenata struje i vode za simptomatsko
lijeenje i rashlaivanje cjelokupno zahvaenog broja osoba zateenog u Gradu Zagrebu.
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
89
Postojea organizacija hitne medicinske slube nastavnog zavoda Grada Zagreba je

primjerena te bi se odrala potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje
elementarne potrebe stanovnitva u uvjetima umjerenog toplinskog vala. Ne oekuju se
znatnija oteenja kritine infrastrukture, tete/gubici na graevinama od javnog
drutvenog znaaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritinih infrastruktura.
90

1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 700
3 Umjerene 700 1.500
4 Znaajne 1.500 7.000
Ne oekuje se znatnija teta ili gubitci do kojih bi moglo doi na graevinama od javnog
drutvenog znaaja.
Tablica 6.3.-8. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku tete/gubici na graevinama od javnog

drutvenog znaaja

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 700
4 Znaajne 1.500 7.000
Iako se moe oekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim drutvenim djelatnostima

zbog bolovanja, ne treba oekivati znaajne potekoe u radu kritinih slubi na rok dulji
od 10 dana. Tome bi doprinijele preventivne mjere prema Protokolu o zatiti od vruina
u periodu 15. svibnja 15. rujna u skupinama zdravstvenih zaposlenika i posljedice se
procjenjuju kao malene.
Tablica 6.3.-9. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Prestanak rada kritine infrastrukture
na rok dulji od 10 dana

Prestanak rada kritine infrastrukture na rok dulji od 10 dana

1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000 15.000 X
3 Umjerene 15.000 50.000
4 Znaajne 50.000 250.000
91
Kategorija
1 Iznimno mala <1% 1 dogaaj u 100 godina i rjee
Nagli nastup toplotnog vala tijekom ljetnih vruina kod stupnja rizika - vrlo velike
opasnosti s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 37,10C ili s minimalnom
temperaturom zraka 22,90C u trajanju od etiri i vie uzastopnih dana. Nakon izlaganja
ovim ekstremnim temperaturama ljudski organizam ulazi u stanje oka tzv.
TOPLINSKOG UDARA To je stanje hipertermije (poviene tjelesne temperature)
praena sistemskim upalnim odgovorom tijela koji uzrokuje viestruko zatajenje organa
i esto smrt. Simptomi su temperatura >40C i promijenjeno psihiko stanje. Do
toplinskog udara dolazi kad termoregulacijski mehanizmi ne funkioniraju a unutarnja
temperatura se prilino povea, aktiviraju se upalni citokini te dolazi do viestrukog
zatajenja organa. Zatajuje CNS, skeletni miii (rabdomioliza), mioglobinurija, akutno
zatajenje bubrega i diseminirana intravaskularna koagulacija. Oko 20% preivjelih ima
ostatno oteenje mozga.
Lijeenje: Vano je kliniki prepoznati to prije i odmah zapoeti uinkovitim hlaenjem

izvana neprekidno prskanje/vlaenje vodom, oblaganje ledenim runicima (ali
oprezno) a istovremeno hlaenje ventilatorom i masaom koe kako bi se potaknuo
protok krvi; intravenoznom nadoknadom tekuine 0,9%-tnom fiziolokom otopinom i
potporom koja je potrebna kod zatajenja organa. Rabdomioliza se sprjeava davanjem
intravenozno benzodijazepina. Hlaenje moe izazvati konvulzije i povraanje pa je
potrebno zatititi dine putove od povraenog eluanog sadraja. Kod diseminirane
koagualcije se primjenjuju trombociti i svjea smrznuta plazma. Bolesnik se hospitalizira
u jedinicu intenzivne njege. Od krvnih pripravaka dnevno se u Zagrebu potroi 300 doza
eritrocita (1 doza eritrocita je 365,42 kn), 150 doza plazme (1 doza plazme 184,60 kn) i
50 doza trombocita (1 doza trombocita je 253,75kn x 5 po osobi iznosi 1268,75kn. U
ovom scenariju mnoge osobe mogu zadobiti opekline. Po Parklandovoj formuli osoba s
opeklinama treba nadoknadu volumena = 4ml x % opeklina x tj. teina. Npr. osoba s
30% opeklina i prosjene teine 70kg treba nadoknadu od 8,4 litre. Kod masovne
ugroenosti se ukljue lokalni resursi fontane, vodoskoci na javnim povrinama
92
klimatizirani javni prostori kao knjinice, trgovaki centri i slino. Da bi se smanjila
tjelesna temperatura potrebno je osobu rashladiti npr. ventilatorom. Jedan ventilator od
100W koji treba raditi 24 sata u doba toplinskog vala troi 2,4 kWh a prema Hrvatskoj
elektroprivredi d.d. (HEP d.d.) cijena 1 kWh s PDV= 0,561kn i to pomnoimo s 2,4 kWh =
1,344 kn / 24 sata.
Prema podacima HZJZ-a te praenja oboljelih i umrlih prema Protokolu o postupanju i

preporuke za zatitu od vruine za period od 15. svibnja 15. rujna ljetnih mjeseci
zabiljeen je trend porasta intervencija Hitne medicinske slube za G. Zagreb u zadnjem
trogodinjem razdoblju (2012.-2014.). Analizirajui smrtnost pokazalo se da je u 2012.
godini u Zagrebu tijekom tjedna (krajem srpnja i poetkom kolovoza) u kojem je
toplinski val zahvatio grad, viak smrtnih ishoda bio 5% u odnosu na tjedne bez
toplinskog ekstrema. Taj se podatak podudara sa procjenom iz DHMZ-a za koju se
oznaava umjerena opasnost tj. kad je smrtnost 5% via od prosjene. Epidemioloke
analize prijema iz hitnih medicinskih slubi u Zagrebu 2012. g. pokazale su da je tijekom
tjedna toplinskog vala porastao na 10.000 prijema naspram 6.000 prijema tijekom
tjedana bez toplinskog ekstrema. Razlika od 4.000 prijema vie osoba koje su zatraile
hitnu medicinsku pomo u doba trajanja toplinskog vala iznosi cca 4,5 milijuna kuna
financijskoga troka. Dulji i ekstremniji toplinski valovi donose vee rizike. Budui da su
ostali rizici povieni jedan do pet dana nakon toplinskog vala, prevenciju i lijeenje je
vano provoditi ne samo za vrijeme toplinskog vala, nego i nakon toga.
S obzirom na procjene da je pogoeno 5% oboljelih koji zatrae zdravstvenu pomo u

tijeku toplinskog udara u terminalnoj fazi kroninih bolesti s najteom klinikom slikom
to znai oko 3300 bolesnika svaki treba terapiju od 10 doza trombocita, 3 doze svjee
plazme i 6 doza 0,9% fizioloke infuzijske otopine.
10 doza tromb= 2.537,50 kn + 3 doze plazme=553,80 kn + 6 doza 0,9% fiziol.=60,00 kn

za osobu iznosi 3.137,50 kn + 1 amp.i.m.benzodijazepina=20,00 kn, a to je ukupno
3.171,30 kn x 3.300 (trogodinji prosjek) najtee 5% ugroenih osoba predstavlja
financijski troak od 10.465.290,00 kn.
U sluaju pojave dueg najvie rizinog toplinskog vala u Zagrebu u trajanju od 4 i vie
uzastopnih dana bi bila potreba za dodatnih 5 timova HMP. Svaki tim ini dodatni troak
od 50.000,00 kn.
Pojava dogaaja toplinskog vala ekstremnog rizika u trajanju od 4 i vie dana oekuje se
jednom u 22 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovnitva za
10%.
93
Dolo bi do pojaanog optereenja na zdravstvene i socijalne slube i bilo bi potrebno

osigurati organizacijske prilagodbe kao ukljuivanje timova HMP u odnosu na konkretnu
situaciju. U tom smislu trebalo bi izraditi planove koritenja kapaciteta potrebnih za
povean priljev ugroenih osoba, kako bi se osigurao nesmetan rad zdravstvenih slubi.
Potrebno bi bilo ukljuiti lokalnu zajednicu da dopusti koritenje klimatiziranih javnih
ustanova kao to su trgovaki centri, muzeji i slino da volonteri Crvenog kria i civilne
zatite presele pojedince iz najosjetljivijih skupina stanovnitva u prostorije s
klimatizacijom.
U sluaju toplinskog vala ekstremnog rizika predvia se vei broj terminalno oboljelih
nego inae, posebice skupina s postojeom kroninom boleu, siromani, radnici na
otvorenom. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije ekonomske analize i
procjene teta za toplinski val ekstremnog rizika posluila su dosadanja struna
iskustva i prosudbe djelatnika zavoda za hitnu medicinu i transfuzijsku medicinu u
Zagrebu. Oekuje se 5% vie najtee ugroenih osoba cca 1.100 u Zagrebu, via stopa
bolovanja radno aktivnog stanovnitva, kao i vie komplikacija i smrtnih ishoda kod
ranjivih skupina stanovnitva i radnika na otvorenom. Pojava dogaaja toplinskog vala
ekstremnog rizika vie od 4 dana oekuje se jednom u 22 dana u ljetnoj sezoni (120
dana) s porastom smrtnosti stanovnitva za 10%.
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 200
3 Umjerene 201 500
4 Znaajne 501 1.500 X
U ovom scenariju trokovi lijeenja hitnih medicinskih usluga i hospitaliziranih oboljelih,

kojih se procjenjuje da bi bilo cca 600.000.000,00 kuna, to ne ukljuuje trokove
poveane potronje energenata struje u gradu i vodenih resursa za simptomatsko
lijeenje i rashlaivanje cjelokupno zahvaenog stanovnitva u Gradu Zagrebu.
94
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250

2 Malene 250 - 700 X
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Postojea organizacija hitne medicinske slube nastavnog zavoda Grada Zagreba je

spremna dodatno ukljuiti jedan tim Hitne medicinske pomoi da bi se odrala potrebna
razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje hitne medicinske potrebe stanovnitva u
uvjetima ekstremnog toplinskog vala. Ne oekuju se znatnija oteenja kritine
infrastrukture, tete/gubici na graevinama od javnog drutvenog znaaja.
95

1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 700
4 Znaajne 1.500 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 700
4 Znaajne 1.500 7.000
Oekuju se problemi s kapacitetom medicinskog osoblja i mogui prekidi rada kritine

infrastrukture na dulji rok od 10 dana radi duljih bolovanja i nemogunosti brzog
oporavljanja radnika i vraanja na posao u tijeku toplinskog vala duljem od 4 dana.


1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000 15.000
3 Umjerene 15.000 50.000 X
4 Znaajne 50.000 250.000
96
Kategorija
97
98
Metodologija
Prema podacima o umrlima Dravnog zavoda za statistiku u 2012.; podacima HZJZ iz
Bolnikih statistikih obrazaca (BSO) redovitih prijava dnevne bolnice; podacima iz
Dijagnostiko terapijskih skupina (DTS); parametrima iz dostupne osnovne liste lijekova
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te na temelju novije objavljenih
dokumenata Regionalnog europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije o
klimatskim promjenama i zdravlju s alatima za procjenu zdravstvenih trokova i
podrku planiranja prilagodbe zdravstvenog sustava baziranih na znanstvenim
spoznajama, je aproksimiran i procijenjen rizik.
Nepouzdanost
Opseg pogoenog stanovnitva nije mogue sa sigurnou procijeniti obzirom da nije
mogue predvidjeti koliko e se turista zatei u Gradu Zagrebu u ljetno doba ekstremnih
temperatura i nastupa toplinskog vala i osjetljivosti (reakcija organizma) te grupe
populacije koje dolazi iz razliitih klimatskih regija. Turistika zajednica grada Zagreba
(TZGZ) navodi za 2014. godinu da je Zagreb posjetilo gotovo 911.000 turista, koji su
ostvarili 1,6 milijuna noenja, to je 13 posto vie nego u godini ranije. www.tzgz.hr
Odnosno u ljetnim mjesecima bi se moglo zatei oko 300.000 turista u Zagrebu to
takoer optereuje sustav hitnih medicinskih intervencija u gradu. Nadalje, radi recesije
najsiromaniji sloj stanovnika brojano raste pribliivi se 1/3 stanovnitva, a njih e
natee pogoditi vruina jer im nedostaju sredstva za pripremu, zatitu i oporavak od
ekstremnih toplinskih uvjeta.(Sarah Lindley et al. CLIMATE CHANGE, JUSTICE AND
VULNERABILITY Joseph Rowntree Foundation (JRF), 2011). To potkrjepljuje tvrdnju da
postoji hitna potreba za razvoj poboljane metode i alata za procjenu klimatskih utjecaja,
kao to je koritenje vjerojatnosti i Bayesian analize navedenu u uvodu ovog dokumenta.

malo vjerojatna.
99
Klimatske promjene e negativno utjecati na rizik od pojave ekstremnih

temperatura.
Tijekom nedavnog 50-godinjeg razdoblja (1961. 2010. godina) trendovi
Na koji nain klimatske promjene temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) pokazuju
utjeu na rizik? zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj. Trendovi godinje temperature zraka su pozitivni i
signifikantni, a promjene su vee u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u
dalmatinskoj unutranjosti. Najveim promjenama bila je izloena maksimalna
temperatura zraka s najveom uestalou trendova u klasi 0,3-0,4C na 10 godina
Ovisno o IPCC scenariju, klimatske promjene razliite amplitude e negativno

utjecati na pojavu ekstremnih temperatura. S obzirom na meugodinju
U kojem vremenskom periodu utjecaj
promjenjivost, jasan utjecaj klimatskih promjena na pojavu ekstremnih
klimatskih promjena moe biti
temperatura se oekuje u viegodinjim razdobljima. Uz IPCC scenarij A1B,
znaajan?
oekivani porast temperature zraka raste tijekom 21. stoljea te je najizraeniji
ljeti.
Referentni dokumenti koji podupiru Odluka o donoenju estog nacionalnog izvjea Republike Hrvatske prema
zakljuak: Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Narodne novine 18/14
100
101
6.3.7. SUDIONICI
Ministarstvo zdravlja Dravni hidrometeoroloki zavod
Izvritelji
102
1. WHO.Severe heat-wave in Europe: advice on health effects and ultraviolet

exposure.2012.
http://www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-health/Climate-
change/news/news/2012/06/severe-heat-wave-in-europe-advice-on-health-
effects-and-ultraviolet-exposure
2. REGIONAL CHALLENGES IN THE PERSPECTIVE OF 2020. A report to the
Directorate-General for Regional Policy Unit Conception, forward studies, impact
assessment. Climate Change, 2009.
http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/challenges2
020/regional_challenges_climate_change.pdf
3. Zaninovi, Ksenija, 2011: Impact of extreme thermal conditions on mortality in
Croatia, doktorski rad, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu,
139 str.
4. Carlo C. Jaeger, Jette Krause, Armin Haas, Rupert Klein and Klaus Hasselmann A
Method for Computing the Fraction of Attributable Risk. Related to Climate
Damages With an Application to the
5. Alpine Heat Wave 2003.
https://www.pik-potsdam.de/members/cjaeger/a-method-for-computing-the-
fraction-of-attributable-risk-related-to-climate-damages.
6. Grize, L., Huss, A., Thommen, O., Schindler, C. & Braun-Fahrlnder, C. Heat wave
2003 and mortality in Switzerland. Swiss Med Wkly 135, 200!205 (2005).
7. Kosatzky, T. The 2003 European Heat Waves. Euro Surveill 10, 148!149 (2005).
14. Stott, P.A., Stone, D.A. & Allen, M.R. Human contribution to the European
heatwave of 2003. Nature 432, 610!614 (2004).
8. http://www.invs.sante.fr/publications/2003/chaleur_aout_2003, accessed 29
October 2003.
9. Garca R et al. (submitted). Extreme summer temperatures in Iberia: health
impacts and associated synoptic conditions.
10. www.dhmz.hr
11. Podaci o umrlima HZJZ, 2012.
12. Zaninovi K, Matzarakis A, 2014: Impact of heat waves on mortality in Croatia,
Int. J. Biometeorol, Volume 58, Issue 6 (2014), 1135-1145
13. http://web.zpr.fer.hr/ergonomija
14. Ministarstvo zdravlja. Protokol o postupanju i preporuke za zatitu od vruine
2014. http://www.zdravlje.hr/programi_i_projekti/protokoli
15. http://www.cekate.hr/wp-content/uploads/2007/01/Pregled-socio-
demografske-strukture-Grada-Zagreba.pdf
16. www.zagreb.hr
17. http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1037
18. www.dzs.hr
19. www.mzos.hr
103
20. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195
21. www.hcjz.hr/index.php/hcjz/article/viewFile/151/134
22. www.svjetskidanbubrega.org/p3-bubrezna-bolest
23. B Jelakovi, Lj Fodor. Bubrena bolest i kardiovaskularni rizik. Zavod za
nefrologiju i arterijsku hipertenziju, KBC Zagreb i Medicinski fakultet Sveuilite
Zagreb. http://www.kardio.hr/wp-content/uploads/2012/05/172-178.pdf
24. Moth G, Olesen F, Vedsted P. Reasons for encounter and disease patterns in
Danish primary care: Changes over 16 years. Scand J Prim Health Care. 2012;
30(2):70-
75. http://www.hdod.net/rad_drustva/Prev_i_prog_skrb_kron_bol_u_OM_2013.p
df
25. http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/KVBbilten_2011-10-5-2013-3.pdf
26. Sadock BJ, Sadock VA. Kaplan & Sadocks synopsis of psychiatry. Virginia:
Lippincott Williams & Wilkins, 2003.
27. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf
28. WHO.Climate change and health:A tool to estimate health and adaption
costs.2013. http://www.euro.who.int/pubrequest
29. www.hzzo.hr
30. Klinenberg E (2002). Heat wave:a social autopsy of disaster in
Chicago.Chicago,University of Chicago Press.
31. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-02_01_2014.htm
32. HZJZ, BSO 2012.g. (redovita prijava, dnevna bolnica) Zagreb, 29.04.2015.
33. http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2014/05/Ljetopis_2013_.pdf
34. http://www.cekate.hr/wp-content/uploads/2007/01/Pregled-socio-
demografske-strukture-Grada-Zagreba.pdf
35. S.Musi Milanovi.Demografske, bihevioralne i socio ekonomske odrednice
debljine odraslih u Hrvatskoj. Disertacija. Sveuilite u zagrebu Medicinski
fakultet. Zagreb, 2010.
36. Anderson GS (1999). Human morphology and temperature regulation.
International Journal of Biometeorology, 43:9910
37. Havenith G (2001a).Temperature regulation and technology. Gerontechnology,

1:4149.
38. Bobb JF, Obermeyer Z, Wang Y, Dominici F. Cause-specific risk of hospital
admission related to extreme heat in older adults. JAMA. 2014 Dec 24-
31;312(24):2659-67. doi: 10.1001/jama.2014.15715
39. Registar za osobe s invaliditetom, www.hzjz.hr
40. www.hzjz.hr
41. http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=1037
42. http://www.hzzzsr.hr/images/documents/smjernice/smjernice/Rad%20na%20
otvorenom%20u%20uvjetima%20visokih%20temperatura.pdf
43. http://www.hep.hr/hep/novosti/default.aspx, Hrvatskoj elektroprivredi d.d.
(HEP d.d.)
104
44. http://www.hztm.hr/hr/content/9/preporuke-i-postupci/12/preporuke-i-
postupci/
45. www.hzhm.hr
46. S Hutter, I Ugrina, M Marohni. Temperaturna ovisnost krivulje vrnog
optereenja grada Zagreba. 11. simpozij o sustavu voenja EES-a Opatija, 10.
12. studenoga 2014. CIGR 2014.
47. www.zdravlje.hr
48. http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0020/144173/e95093.pdf
49. www.tzgz.hr
105
6.4. Epidemije i pandemije
Naziv scenarija
Pandemija influence na podruju cijele Republike Hrvatske
Grupa rizika:
Epidemije i pandemije
Rizik:
Epidemije i pandemije
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelji:
Glavni izvritelj:
6.4.1.2. Uvod
Virus influence ili gripe uzrokuje svake godine vei ili manji pobol stanovnitva preteito u
zimskom periodu u obliku epidemije. Bolest se manifestira tekim opim simptomima i preteito
respiratornim smetnjama i razvojem eventualnih komplikacija pa ak i smrtnim ishodom. Bolest
traje desetak dana, ponekad i due. Pacijent tijekom bolesti nije radno sposoban.
Virusi influence tijekom meupandemijskog razdoblja (epidemioloki je to razdoblje zadnjih

nekoliko godina nakon posljednje epidemije 2009./10.), koji cirkuliraju meu stanovnitvom
srodni su virusima iz proteklih pandemija. Svake 2-3 godine dolazi do selekcije sojeva koji se
dovoljno razlikuju od virusa na koji u stanovnitvu postoji visoka razina kolektivnog imuniteta,
te su sposobni uzrokovati epidemiju meu stanovnitvom. Takve promjene prevladavajueg
virusa nazivaju se "antigenski drift". Tipine epidemije gripe uzrokuju porast incidencije
pneumonije, to se oituje veim brojem hospitalizacija i smrtnosti. Starije osobe i osobe s
kroninim bolestima najsklonije su razvoju komplikacija gripe, kao i dojenad.
Iskustva iz zadnje pandemije 2009./10. i pojave novog pandemijskog virusa, A(H1N1)pdm,

zasluna su za nove spoznaje temeljem kojih je napravljena revizija svih dotadanjih postojeih
planova za pripremljenost za suzbijanje pandemije, te izraen i novi Nacionalni plan, koji je u
meuvremenu i revidiran u svrhu pripreme za novi potencijalni val. Meutim, uvijek postoji
mogunost iznenaenja kada epidemija izmie kontroli i prelazi u pandemiju irih razmjera.
U tijeku pandemije 2009./10. najvea optereenost u pandemiji bila je ona na zdravstvene

slube dok su druge javne slube uredno funkcionirale. To se moe pripisati specifinosti zadnje
pandemije u kojoj je zabiljeen relativno mali broj manifestno oboljelih (oko 58.000) koji su se
javili zdravstvenoj slubi u Hrvatskoj. Unutar zdravstvene slube, najveu optereenost,
posebice u prvom dijelu pandemije, podnijela je epidemioloka sluba koja je nositelj
106
komunikacije svih protuepidemijskih mjera prema svim dijelovima zdravstvene slube a ujedno
je i sama provodila protuepidemijske mjere obuzdavanja irenja uz aktivno traenje kontakata
oboljelih i primjenu profilakse antivirusnim lijekovima. Takoer, smjetajni kapaciteti s
izolacijskim uvjetima i potpomognutim odravanjem ivota pacijenata bili su brojano
nedostatni, to je uzeto u obzir tijekom izrade ovog scenarija.
Utjecaj Sektor
promet (cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima),
financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaanja),
materijali),
javne slube (osiguranje javnog reda i mira, zatita i spaavanje, hitna medicinska pomo),
6.4.1.4. Kontekst
Tijekom meupandemijskog razdoblja, virusi influence koji cirkuliraju meu stanovnitvom

srodni su virusima iz protekle pandemije. Svake dvije do tri godine dolazi do selekcije sojeva koji
se dovoljno razlikuju od virusa na koji u stanovnitvu postoji visoka razina kolektivnog
imuniteta, te su sposobni uzrokovati epidemiju meu stanovnitvom. Tipine epidemije gripe
uzrokuju porast incidencije pneumonije, to se oituje veim brojem hospitalizacija i smrtnosti.
Starije osobe i osobe s kroninim bolestima najsklonije su razvoju komplikacija gripe, kao i
dojenad.
Kada se uspostavi cirkulacija virusa s posve razliitim podtipom osnovnog povrinskog antigena,
hemaglutinina, na koji stanovnitvo nema ranije steena protutijela, nastane pandemija.
Ovakva se promjena virusa u cirkulaciji zove "antigenski shift". Nekada se smatralo da se

pandemije javljaju u pravilnim intervalima, no to miljenje je prevladano. Uspostavom
djelotvornog sustava virolokog praenja influence uvidjelo se da novonastali podtipovi virusa
influence A ne dovode obvezno do pandemije. Vrijeme od otkria novog podtipa virusa i punog
razvoja pandemije moe biti nedovoljno za razvoj cjepiva. Bez obzira na nemogunost
pravovremene nabave cjepiva za spreavanje pandemije, svaka aktivnost na pripremanju za
pandemiju je od koristi. U pretpostavci za ovaj scenarij uzima se i povijesno iskustvo za
pandemije 1918. godine, tad je Belgija pretrpjela tri pandemijska vala s pauzama od tri mjeseca,
107
odnosno u vrijeme pandemije Honkonke gripe 1968./69. prolo je osamnaest mjeseci od
izolacije pandemijskog virusa u Hong Kongu do punog razvoja pandemije u Europi.
U izradi scenarija se moramo osvrnuti na tijek dogaaja koji su se dogodili u Hrvatskoj 2009.
godine, dakle u tijeku pandemije 2009./10. najvea optereenost u pandemiji bila je ona
zdravstvene slube dok su druge esencijalne slube uredno funkcionirale. To se moe pripisati
specifinosti zadnje pandemije u kojoj je zabiljeen relativno mali broj manifestno oboljelih (oko
58.000) koji su se javili zdravstvenoj slubi. Unutar zdravstvene slube, najveu optereenost,
posebice u prvom dijelu pandemije, podnijela je epidemioloka sluba koja je nositelj
komunikacije svih protuepidemisjkih mjera prema svim dijelovima zdravstvene slube, a ujedno
je i sama provodila protuepidemijske mjere obuzdavanja irenja uz aktivno traenje kontakata
oboljelih i primjenu profilakse antivirusnim lijekovima. Osim toga Hrvatski zavod za javno
zdravstvo koordinirao je rad svih epidemiolokih slubi na terenu i drugih dijelova zdravstvene
zatite uz praenje meunarodne situacije i meunarodnu komunikaciju, dnevno praenje
kretanja bolesti u populaciji i podatke o virolokoj konfirmaciji oboljelih i dnevnu analizu
epidemioloke situacije, procjenu rizika i predlaganje protuepidemijskih mjera. U Hrvatskom
zavodu za javno zdravstvo u Slubi za mikrobiologiju u sklopu Nacionalnog referentnog
laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije za influencu obavljeno je laboratorijsko
ispitivanje oko 4.000 oboljelih s oko 10.000 laboratorijskih pretraga. Pri tome treba nadodati da
je virus A(H1N1)pdm nastavio cirkulirati podjednakim intenzitetom u sezoni 2010./11. kad je
obavljen gotovo isti broj pretraga. Uz epidemioloku slubu, najvei teret podnijela je
infektoloka djelatnost na elu s Klinikom za infektivne bolesti dr.Fran Mihaljevi uz poseban
napor djelatnika jedinica intenzivnog lijeenja zbog lijeenja tekih komplikacija gripe poput
virusne pneumonije to je bila posebnost zadnje pandemije. Dodatno, mnogi drugi bolniki odjeli
pretrpjeli su optereenost pandemijom s obzirom da se infekcija irila bolnikim odjelima.
Pojaano je radila i primarna zdravstvena zatita, a zbog nepostojanja deurstva, bio je potreban
i dodatan angaman hitne slube.
Tijekom zadnje pandemije moemo identificirati glavni problem u provoenju

protuepidemijskih mjera, a to je izostala adekvatna suradnja dravnih medija u prenoenju
kljunih poruka prema populaciji. U svim medijima dominirale su antivakcinalne poruke to je
rezultiralo nezapameno malim obuhvatom cijepljenja pandemijskim cjepivom (0,4%).
Obzirom na epidemioloku situaciju u veem dijelu svijeta, farmaceutske tvrtke ne uspijevaju

proizvesti dovoljne koliine cjepiva, a dolazi i do nestaice lijekova za lijeenje gripe i njenih
komplikacija. Ovakva situacija dodatno poveava zabrinutost cjelokupnog stanovnitva i ,
optereenost zdravstvene slube u Hrvatskoj. Prema postojeem Nacionalnom planu za
pandemijsku gripu (vidjeti Prilog), u Hrvatskoj je proglaen 6. stadij, te sukladno njemu
pokrenute su sve predviene aktivnosti.
Radi lakeg savladavanja "lanih uzbuna", koje su posljedica poboljanog virolokog nadzora nad
kretanjem virusa influence, definirani su stadiji koji olakavaju pripremu za pandemiju.
108
Iznenadna i neoekivana genska mutacija virusa influence i mogunost njegovog povoljnog i
brzog irenja osnovna je pretpostavka kao okida za nastanak pandemije koji u bilo kojem
trenutku moe izmai kontroli i pretvoriti se u dogaaj katastrofalnih razmjera.
Tri su teorije o nastanku pandemijskih virusa: Genetskom rekombinacijom izmeu ljudskih i

ivotinjskih virusa influence; Izravan prijenos virusa sa ivotinja na ljude i obrnuto, te javljanje
novih virusa, odnosno ulazak ranije postojeih virusa u stanovnitvo sa neprepoznatog
rezervoara. Teorija rekombinacije je najprihvatljivija za pojavu A(H3N2) virusa koji je
uzrokovao pandemiju 1968./69.
Teorija izravnog prijenosa je najvjerojatnije objanjenje za pojavu A(H1N1) virusa koji je

uzrokovao pandemiju 1918. godine (tzv. panjolska gripa) dok je trea teorija najvjerojatnije
objanjenje za ponovnu pojavu A(H1N1) virusa, uzronika "ruske pandemije" 1977. godine koji
je gotovo identian virusu izoliranom 1950. godine, ali je nepoznato gdje i kako je virus tih 27
godina opstao.
ak i u odsutnosti epidemije, pojava novog podtipa virusa gripe, uz tek nekoliko inficiranih ljudi,
moe zbog straha od mogunosti nastanka pandemije, postaviti ogromne zahtjeve pred
zdravstveni sustav i dravnu upravu.
6.4.1.5. Uzrok
Uzrok pandemije je virus influence koji je iznenada mutirao te nije bio sastavni dio uobiajenog
sezonskog cjepiva protiv gripe koje je odlukom MZ nabavljeno za odgovarajuu sezonu gripe po
preporuci Svjetske zdravstvene organizacije.
109
6.4.2. DOGAAJ
Epidemija pandemijske gripe pojavila se u prosincu i trajala je devet tjedana. Iz tablice 6.4.-1.
razvidan je broj oboljelih i umrlih tijekom dosadanjih epidemija gripe u Hrvatskoj. S obzirom da
bi pandemijsku epidemiju uzrokovao novi virus, s kojim stanovnitvo prethodno nije bilo u
kontaktu, moe se oekivati vei pobol i smrtnost. Moe se oekivati od 800.000 do 1.200.000
oboljelih. Od gripe i njenih posljedica moglo bi umrijeti izmeu 800 do 2.500 ljudi.
Tablica 6.4.-1. Broj oboljelih i umrlih od gripe i upale plua u zimskim mjesecima od
2000. do 2014.godine.
Broj umrlih Broj umrlih*

Sezona Broj oboljelih (prijave zaraznih
bolesti) Gripa Upala plua
2000./01. 42.221 0 35 429

2001./02. 67.706 4 1 101
2002./03. 87.951 4 0 98
2003./04. 65.552 6 0 91
2004./05. 113.786 1 0 146
2005./06. 1.375 0 0 137
2006./07. 109.553 2 4 569
2007./08. 53.588 0 0 98
2008./09. 54.121 0 11 391
2009./10. 28.792 11 18 290
2010./11. 55.298 26 2 185
2011./12. 42.422 1 20 153
2012/2013 29.127 4 1 28
2013/2014 11.935 1 32 128
2014./15. 77.842 5 - -
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
* - Dravni zavod za statistiku
Broj osoba koje e se cijepiti, osim po strunoj preporuci koja je ovdje iznesena, ovisi i o nekim
paramedicinskim imbenicima, poput percepcije javnosti i zdravstvenih djelatnika o ozbiljnosti
pandemije i percepciji uinkovitosti cjepiva to znaajno utjee na odaziv stanovnitva na
cijepljenje.
Antivirusni lijekovi
Antivirusni lijekovi su dopuna cijepljenju protiv influence. Predvia se njihova uporaba u
prevenciji gripe u razdoblju pandemije u kojemu nee biti dostupno cjepivo protiv pandemijskog
soja, kao i u lijeenju oboljelih.
Inhibitori M2 proteina: rimantadin i amantadin

Aktivni su protiv virusa influence tipa A. Koriste se u profilaksi i terapiji influence tipa A odraslih
i djece >1 godine ivota. Nije dokazano djelovanje ovih lijekova protiv virusa H5N1. Pandemijski
A/H1N1 virus iz pandemije 2009./10. bio je rezistentan na inhibitore M2 proteina. Takoer, na
temelju sekvence M2 proteina, oekuje se da je ptiji virus influence A/H7N9, koji je izazvao
zabrinutost u Kini 2012./13. godine, rezistentan na ove lijekove.
110
Inhibitori neuraminidase: oseltamivir i zanamivir
Oseltamivir odobren je za lijeenje i profilaksu gripe kod odraslih i djece starije od 1 godine.
Oseltamivir treba upotrijebiti unutar 48 sati od pojave simptoma. Dokazano je njegovo
djelovanje na skraivanje trajanja simptoma gripe. U pandemiji se oseltamivir moe koristiti i
kod dojenadi.
Zanamivir ima slino djelovanje kao i oseltamivir. Primjenjuje se u obliku spreja. Njegova je
uporaba namijenjena iskljuivo lijeenju oboljelih. Pandemijski A/H1N1 virus iz pandemije
2009./10. (H1N1pdm) bio je osjetljiv na inhibitore neuraminidaze i njihova se upotreba
pokazala vrlo korisnom u svrhu ograniavanja irenja infekcije u ranim stadijima pandemije i u
svrhu lijeenja oboljelih tijekom cijelog trajanja pandemije. Inhibitori neuraminidaze se smatraju
djelotvornima u lijeenju gripe uzrokovane ptijim virusom influence A/H7N9.
Predviena uporaba lijekova i potrebe za zalihama na razini drave

Na temelju dokumenata Svjetske zdravstvene organizacije, podataka iz literature i ponuenih
modela planiranja zaliha lijekova, kao i posljednjih informacija proizvoaa, polazi se od
sljedeih injenica:
1. Oseltamivir i zanamivir su jedini lijekovi koji djeluju na H5N1 influencu i jedini su se

pokazali djelotvorni u lijeenju bolesti uzrokovane s H1N1pdm. Dokazana je
djelotvornost oseltamivira u profilaksi gripe osoba starijih od godinu dana, a dokazan
je i njegov terapijski efekt koji smanjuje trajanje bolesti i olakava simptome kod
djece starije od 1 godine. S obzirom da pandemijski soj moe biti razliit od H5N1 i
H1N1pdm i A/H7N9 moe se oekivati djelovanje rimantadina/amantadina. Ove bi
lijekove trebalo sauvati prije svega za profilaksu kod visokorizine djece. Terapijsko
djelovanje zanamivira je slino oseltamiviru, osim to se oseltamivir daje
preventivno.
2. Prema raspoloivoj literaturi moe se rei da je profilaktika uporaba oseltamivira
mnogo efikasnija od terapijske koja je dokazana u klinikim istraivanjima.
3. Prema raspoloivim podacima ini se da se u veini drava primjenjuje kombinacija
profilakse i terapije, s veim naglaskom na terapiju oboljelih, a ogranienu profilaksu.
Pretpostavlja se da je to s toga to terapija zahtijeva 5 dana po 2 kapsule dnevno (10
kapsula), a preekspozicijska profilaksa 6 tjedana po 1 kapsulu dnevno (42 kapsule).
4. Postekspozicijska profilaksa nije provediva u jeku pandemije, ve samo na njenom
poetku (pojedinani bolesnici ili manje epidemije). Provodi se 10 dana po 1 kapsula.
5. Profilaktika primjena oseltamivira omoguuje prokuivanje, te stjecanje imuniteta.
6. Lijek je potrebno nabaviti i staviti u priuvu.
7. Rok trajanja oseltamivira je 7 godina.
8. Prema dostupnoj literaturi i preporukama predlae se slijedea uporaba lijeka
(minimalne zalihe):
Postekspozicijska profilaksa
Primjenjuje se kada se pojavljuju pojedinani sluajevi bolesti ili manje epidemije (hospitalne,
obiteljske, u poslovnom objektu i sl.).
111
Uski kontakti oboljelog od pandemijske gripe osobe koje su njegovale oboljelog, kuni kontakti,
direktni kontakt s respiratornim sekretom (kapljice sline, kalja, kihanja, tjelesnim tekuinama i
ekskretima (feces) visoko suspektnog ili potvrenog sluaja.
Profilaksa se provodi samo kod osoba starijih od godinu dana, a u pandemiji dolazi u obzir
primjena i kod dojenadi. Profilaksu treba zapoeti unutar dva dana od ekspozicije.
Odrasli: Profilaksa se provodi sa 75 mg oseltamivira dnevno kroz 7 dana.

Djeca starija od godinu dana: Profilaktika doza ovisi o tjelesnoj teini, prema Saetku opisa
svojstava lijeka.
Dojenad u dobi od 1 do 12 mjeseci: Profilaktika doza ovisi o tjelesnoj teini, prema Saetku
opisa svojstava lijeka.
Ako je pandemijski virus osjetljiv na M2 inhibitore, kod djece starije od 1 godine (1-9 godina)
profilaksa se moe provesti amantadinom. Dnevna doza je 5 mg/kg tjelesne teine (terapijska i
profilaktika doza) s time da se ne smije prijei 150/mg/dan (FDA i MMWR). Kod djece starije
od 10 godina i odraslih osoba dnevna doza je 200mg/dan (100mg dva puta dnevno).
Meutim, kod djece s manje od 40 kg tjelesne teine trebalo bi propisati 5 mg/kg tjelesne teine
bez obzira na dob.
Ova se profilaksa nee primijeniti u sluaju H5N1 pandemije, s obzirom da amantadin nije
djelotvoran u profilaksi ovog podtipa gripe.
Oekivani broj osoba koje e primiti postekspozicijsku zatitu na samom poetku pandemije je
oko 1.000 kontakata oboljelih. Ova mjera pokazala se u zadnjoj pandemiji 2009./10. kao vrlo
uinkovita u obuzdavanju irenja infekcije. Meutim, postekspozicijsku profilaksu nije mogue
provoditi kod svih kontakata tijekom cijelog trajanja pandemije te e na temelju epidemioloke
procjenem situacije i preporuka epidemiologa u tijeku pandemije ona ograniiti na osobe s
najveim rizikom od smrti.
Preekspozicijska profilaksa
Dolazi u obzir za one operativne slube koje nuno moraju funkcionirati u sluaju pandemije,
posebice na poetku. Provodi se do maksimalno 6 tjedana.
Lijeenje antivirusnim lijekovima

- lijeenje oboljelih pod poveanim rizikom od komplikacija,
- lijeenje grupa prema epidemiolokim pokazateljima tijekom pandemije.
Terapija je predviena za osobe starije od 1 godine. Terapijska doza za djecu stariju od 13

godina i odrasle osobe je 75 mg oseltamivira 2 puta na dan kroz 5 dana. Terapija zanamivirom
traje 5 dana 2x5mg. Zanamivir se udie.
Epidemioloka simulacija predvia najmanje 250.000 osoba za provoenje nunog antivirusnog

lijeenja. To je ukupno, najmanje 250.000 terapijskih doza koje treba drati u priuvi.
Procijenjeni troak osiguranja potrebnih koliina bio bi 25.000.000,00 kn.
112
U pandemiji 2009./10. pobol je bio nii od oekivanog, s pedeset tisua prijavljenih bolesnika,
to ukazuje na to da su predvianja o broju osoba kod kojih e trebati terapijski primijeniti
antivirusne lijekove vrlo gruba i nepouzdana.
Ostala cjepiva
Sezonsko cjepivo i cjepivo protiv H5N1 ptije gripe

Protiv sezonske gripe cijepit e se sve osobe s poveanim rizikom. Cijepit e se i osobe zaposlene
na peradarskim farmama. Ako se pandemija pojavi izvan Republike Hrvatske, sezonskim
cjepivom e se cijepiti skupine poveanog rizika. Za osobe na peradarskim farmama i osobe koje
e doi u kontakt s ptijim virusom (virolozi, veterinari), cca 700 osoba, preporuuje se i
sezonsko cijepljenje protiv gripe i cijepljenje cjepivom protiv H5N1 ptije gripe.
Pneumokokno cjepivo
Cijepe se svi pod poveanim rizikom.
Ako se pojavi pandemija cijepit e se sve osobe starije od 65 godina, sve osobe starije od 2
godine s kroninim bolestima (KOPB, kongestivno zatajenje srca, eerna bolest, kronini
alkoholizam, kronina bolest jetre, kronina bolest bubrega, imunodeficijentni bolesnici) i to ako
nisu ranije cijepljene. Za potrebe provedbe spomenutog cijepljenja bilo bi potrebno osigurati
100.000 doza pneumokoknog cjepiva predviene ukupne cijene kotanja od 30.000.000,00 kn.
Antipiretici
Antipiretici poput paracetamola bit e indicirani kod gripe. Acetil-salicilat je kontraindiciran kod
djece u sluaju sumnje na gripu. Pretpostavlja se da za ove lijekove nije nuno stvaranje zaliha,
ve e se u sluaju pandemije isti moi nabaviti u ljekarnama.
Medicinska oprema
Zdravstvene ustanove i odgovorno medicinsko osoblje treba voditi rauna o potrebi stvaranja
zaliha adekvatnih koliina lijekova za simptomatsku terapiju i pribora poput igala, prica.
Takoer treba predvidjeti svu potrebnu opremu i lijekove za intenzivno lijeenje bolesnika te
osobna zatitna sredstva.
Antibiotici
S obzirom na este bakterijske komplikacije kod influence, valja planirati veu uporabu
antibiotika u situaciji gdje se oekuje velika incidencija komplikacija poput upale plua. Valja
osigurati siguran izvor opskrbe antibiotika (s antistafilokoknim spektrom djelovanja).
Osobna zatitna oprema

Osobna zatitna oprema namijenjena je zdravstvenim radnicima koji pruaju neposrednu
zdravstvenu zatitu, ukljuivo epidemiolokom timu koji e provoditi terenska ispitivanja.
Procjenjuje se da za ovu i druge izvanredne situacije treba pohraniti 500.000 kompleta osobne
zatitne opreme za jednokratnu uporabu procijenjene vrijednosti 50.000.000,00 kn.
113
Do pojave pandemijske gripe e doi prvo izvan Hrvatske, pretpostavljamo najvjerojatnije na

podruju Azije gdje stanovnitvo ivi u bliskom kontaktu sa ivotinjama i gdje e najvjerojatnije i
nastati i poeti se iriti pandemijski soj. Informacija o pojavi pandemijskog soja gripe bit e
poznate ve prije pojave prvih sluajeva bolesti u Europi, a samim time i u Hrvatskoj. Pojava
prvih sluajeva bolesti bila bi povezana s osobama, putnicima koje su u kontakt s uzronikom
bolesti dole izvan granica Hrvatske. Samim time prve pojave bolesti mogle bi se pojaviti u
gradovima koji imaju zrane i pomorske luke s meunarodnim vezama. Epidemija bi mogla
trajati najmanje 9 tjedana. Prema iskustvima iz prethodne pandemije broj oboljelih bio bi najvei
u mlaim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja pogaa
starije, kronine bolesnike. Oekuje se pobol od 20% stanovnitva kroz 9 tjedana trajanja
epidemije. Vrhunac pandemije u Hrvatskoj se javlja otprilike 30 dana od poetka epidemije tj.
sredinom sijenja, nakon ega slijedi postupni pad u broju oboljelih od gripe. Tijekom
epidemijskog dogaaja od 9 tjedana obolijeva ukupno 860.000 osoba od kojih pomo od strane
lijenika primarne zdravstvene zatite trai 103.200 oboljelih (12 %). Zbog razvoja komplikacija
bolesti 22.360 (2,6%) oboljelih zahtjeva je bolniko lijeenje
(http://wwwnc.cdc.gov/eid/article/13/11/pdfs/07-0103.pdf). Od gripe i njenih komplikacija
kroz 9 tjedana umire 860 oboljelih osoba (smrtnost od 0,01%)
(http://wwwnc.cdc.gov/eid/article/13/11/pdfs/07-0103.pdf).
Zdravstveni sustav ima kljunu ulogu u epidemiolokom, klinikom i virusolokom praenju

gripe na temelju kojeg donosi i provodi protuepidemijske mjere i lijeenje kojima e se smanjiti
rizik od irenja pandemijskog virusa te time smanjiti morbiditet i mortalitet.
Razliite strukture nezdravstvenog sustava osiguravaju tijekom pandemije funkcioniranje javnih

slubi (opskrba energijom, transport, snabdijevanje hranom) kako bi se smanjio utjecaj na
zdravstveni sustav, gospodarstvo i drutvo u cjelini.
Posljedice proistekle iz pandemijskog scenarija gripe mogu se sagledati sa aspekta:

a) socijalnih faktora, koji ukljuuju veliinu nae populacije, distribuciju visokorizinih
grupa u njoj te ponaanje i ivotni stil odreenih grupa u populaciji;
b) tehnikih i znanstvenih faktora, koji podrazumijevaju implementaciju nadzora i
mogunosti da se identificira sumnjivi sluaj koji bi mogao oboljeti, mogunosti i
mehanizmi pristupanosti teko dostupnim odreenim grupama ljudi i mogunost i
prihvatljivost efektivnih preventivnih mjera, odnosno provedba profilaktike, kao i
kasnije suportivne terapije;
c) ekonomskih faktora, koji podrazumijevaju u opisu direktne i indirektne financijske
trokove kao to su utjecaj na kuni proraun, trokovi hospitalizacija te potencijalni
utjecaj na trgovinu i turizam i ostale zavisne i nezavisne grane iz ekonomske brane;
d) etikih faktora, koji podrazumijevaju osobnu privatnost, upotreba neodobrenih
proizvoda, utjecaj na transparentnost; te
114
e) politikih faktora, koji podrazumijevaju reakciju i odgovor zakonskih nosioca u zdravstvu
i medija, kapacitiranost Vlade i ostalih niih struktura u odgovoru na upravljanje u krizi.
Ozbiljnost dogaaja pandemije kao i posljedini dogaaji uvelike ovise o pitanjima koje svaka
pandemija postavlja:
a) Koliko uestalo se pojavljuju novi sluajevi
b) Koje grupe ljudi e tee i ozbiljnije oboliti ili imaju vei rizik za umiranje
c) Koji oblici oboljenja i posljedinih komplikacija su vieni u trenutku pojave
d) Da li je virus influence osjetljiv na antiviralnu terapiju
e) Koliko e uope po procjeni ljudi oboljeti od gripe
f) Kakav e biti utjecaj na zdravstveni sektor u cjelini ukljuujui i cjelokupni angaman
kompletnog zdravstvenog sustava koji ima.
Kratki prikaz zdravstvenih resursa koji bi podnijeli glavni teret javno zdravstvenog odgovora na
pandemiju gripe:
(http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/zdravstvene_ustanove_u_republici_hrvatskoj)
- 49 Domova zdravlja;
- 21 upanijskih zavoda za hitnu medicinu;
- 7 Zavoda;
- 3 Ljeilita;
- 24 Specijalnih bolnica;
- 20 Opih bolnica;
- 5 Klinika;
- 3 Klinike bolnice i
- 5 Klinikih bolnikih centra.
Kapaciteti sustava prema posljednjim podacima iz Ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno

zdravstvo, posebno dio koji se odnosi na rad stacionarnih ustanova u Hrvatskoj 2013. godine
naveden je u tablici 6.4.-2.
Tablica 6.4.-2. Kapaciteti zdravstvenog sustava
Opis Kapacitet/Broj
Broj postelja 25.117
Broj postelja na 1.000 stanovnika 5,86
Broj lijenika 5.860
Broj postelja po jednom lijeniku 4,29
Broj ispisanih bolesnika 744.188
Broj dana bolnikog lijeenja 6.624.586
Prosjena duina lijeenja 8,9
Broj pacijenata po krevetu 29,63
(Izvor: http://hzjz.hr/wp-content/uploads/2015/03/bolnice_2013.pdf)
Optereenost postojeeg zdravstvenog sustava sa bremenom pandemijskog vala gripe zahtijevat

e barem dvostruko veu angairanost postojeeg kapaciteta ljudstva odnosno resursa.
115
S obzirom na broj osoba oboljelih i umrlih od gripe, kao i broj osoba koje e koristiti zdravstvene
resurse (lijenike ope medicine i bolnice), koji je dat u narednim poglavljima, dolazi do
pojaanog pritiska na zdravstvene i socijalne slube, pa je potrebno osigurati organizacijske
prilagodbe sukladno postojeim planovima koritenja kapaciteta potrebnih za povean priliv
oboljelih osoba. Osiguran je nesmetan rad najvanijih slubi (zdravstvo, vatrogasci, policija,
vojska) sukladno planovima provedbe preventivnih mjera.
Smjetaj u bolnicama oboljelih od gripe je u trenutku pandemijskog vrhunca kapacitetom

ogranien, pa je potreban dodatni smjetajni kapacitet u drugim ustanovama poput
umirovljenikih domova, djejih vrtia, kola, hotela i slinih objekata u trenutku pandemijskog
vrhunca gripe jer sam zdravstveni sektor ne moe odgovoriti na pritisak i optereenost koji je
stvoren valom oboljelih. U kalkulaciju treba uzeti i angaman i ovih dodatnih kapaciteta za
smjetaj oboljelih kojima je potrebna medicinska skrb.
Nadalje, posljedice pandemije gripe obuhvaaju i sve aspekte proizale iz provedbe

protuepidemijskih mjera koji se odnose na socijalne navike stanovnitva poput restrikcije
putovanja, zatvaranja granice za putovanja, zatvaranja kola i drugih ustanova te izraun
posljedinih teta ovakvih dogaaja takoer treba uzeti u obzir.
Ako bismo prema procjeni ECDC-a odluili cijepiti zaposlene u najvanijim slubama i osobe s
poveanim rizikom od komplikacija (kronine bolesnike, djecu od 6 do 24 mjeseca starosti,
obiteljske kontakte djece mlae od 6 mjeseci starosti i osobe starije od 65 godina), ciljna bi
skupina bila 35% stanovnitva (1.500.000).
To je neto vie od nae procjene iz Nacionalnog pandemijskog plana, prema kojoj u tim
kategorijama ima oko 1.264.000 osoba i to:
- esencijalne slube bez zdravstva 24.000
- zdravstveni djelatnici 52.000
- djeca 6-24 mjeseca starosti 65.000
- obiteljski kontakti djece do 6 mjeseci starosti 30.000
- trudnice 60.000
- kronini bolesnici do 65 godina starosti 340.000
- osobe starije od 65 godina 693.000
U sluaju nedostatnih koliina cjepiva ili sukcesivnih poiljki ukupnih koliina cjepiva kroz dulje
vremensko razdoblje, moe se cijepiti ovisno o dostupnim koliinama cjepiva prema
prioritetnim skupinama poevi od kroninih bolesnika u dobi od 0-64 godine, zatim
zdravstvene djelatnike, trudnice, itd. Kao to je prikazano u tablici 6.4.-3. (redoslijed prioritetnih
skupina se moe mijenjati, ovisno o karakteristikama pandemije):
116
Tablica 6.4.-3. Prioritetne skupine stanovnitva
Prioritet Skupina Broj Kumulativni broj
1. Kronini bolesnici dobi 0-64 (hipertenzija iskljuena) 294.000 294.000
2. Zdravstveni djelatnici (svi) 52.000 356.000
3. Trudnice 60.000 416.000
4. Djeca 6 do23 mjeseca starosti 65.000 481.000
5. Djeca 24 do 59 mjeseci starosti 127.000 608.000
Zdravi kuni kontakti onih koji se ne mogu cijepiti (djece mlae
6. 30.000 638.000
od 6 mjeseci)
7. Kronini bolesnici u dobi 65+ (hipertenzija iskljuena) 340.000 978.000
8. Zdrave osobe srednjokolske dobi 182.000 1.160.000
9. Zdrave osobe osnovnokolske dobi 370.000 1.530.000
Itd....
Prema tome, samo za osiguravanje funkcioniranja zdravstvene i drugih najvanijih slubi te

osoba pod poveanim rizikom za komplikacije, a prema ECDC podjeli prioritetnih skupina, ciljna
skupina za cijepljenje je 1.264.000 do 1.500.000 stanovnika.
Troak nabave cjepiva ovisio bi o njegovoj cijeni na tritu. Hrvatska bi cjepivo nabavljala kroz
mehanizam zajednike nabave zemalja EU koji je uspostavljen temeljem odluke o
Prekograninim prijetnjama zdravlju donesene krajem 2013. godine. Troak nabave cjepiva
mogao bi se kretati u rasponu od 6.000.000 do 10.000.000 kn.
Virus influence je izrazito zarazan virus koji izaziva epidemijsko obolijevanje tijekom uobiajene
sezone gripe. U sluaju pandemije gripe predvia se znaajno vee obolijevanje stanovnitva
nego inae, s obzirom na nepostojanje prethodne imunosti na takav pandemijski soj. Za oekivati
je znaajno vea stopa bolovanja radno aktivnog stanovnitva, kao i vei stupanj komplikacija i
smrtnih ishoda kod vulnerabilnih skupina stanovnitva. Tijekom pandemije pratila bi se
dinamika obolijevanja i umiranja na tjednoj osnovi, kao to se i inae prati kretanje sezonske
gripe.
Tijekom epidemijskog dogaaja od 9 tjedana ukupno bi oboljelo 860.000 osoba od kojih bi

pomo od strane lijenika primarne zdravstvene zatite zatrailo njih 103.200. Zbog razvoja
komplikacija bolesti 22.360 oboljelih zahtijevalo bi bolniko lijeenje. Od gripe i njenih
komplikacija kroz 9 tjedana moglo bi umrijeti 860 oboljelih osoba.
Tablica 6.4.-4. Posljedice na ivot i zdravlje

1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1.500
5 Katastrofalne > 1.500 X
117
U 2015. godini biljeimo priblino 80.000 oboljelih od gripe na razini cijele Hrvatske. Priblino
etvrtina oboljelih pripada gradu Zagreb i Zagrebakoj upaniji.
Posljedino za prvi kvartal 2015. godine Klinika za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljevi" u
Zagrebu (kao primjer) na kompletno lijeenje tekih respiratorno insuficijentih pacijenata, njih
16, potroila priblino 4.000.000 kn to je 250.000 kn po pacijentu (slubeni podaci Klinike za
infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljevi")..
Priblino 75% cijene u kalkulaciji iznosi cijena lijekova odnosno tehniko odravanje sustava za
potpomognutu respiraciju sa proiavanjem krvi (ECMO sustav).
U ovom vjerojatnom scenariju trokovi lijeenja hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje

da bi bilo 22.360 bili bi 351.052.000,00 kn, to ne ukljuuje trokove lijeenja 447 teko oboljelih
pacijenata koji bi zahtijevali intenzivnu skrb (ECMO aparat). Predvieni troak njihovog lijeenja
je 111.750.000 kn.
Posljedice pandemije influence primarno bi se oitovale kroz indirektne trokove kao posljedica
apsentizma zaposlenih osoba i trokove zdravstvenog sustava za lijeenje oboljelih i provoenje
preventivnih mjera u cilju suzbijanja i sprjeavanja daljnjeg irenja pandemije. Oekuje se
prosjean iznos novane nadoknade po danu bolovanja od 145,00 kn. U sluaju obolijevanja
344.000 radno aktivnih osoba u prosjenom trajanju bolovanja od 15 dana, ukupni trokovi
mogli bi dosei 774.000.000,00 kn. Tome bi trebalo pribrojiti i trokove koji mogu nastati zbog
oteanog odvijanja proizvodnih procesa u uvjetima odsutnosti dijela specijalizirane radne snage
i neispunjenja ugovora tako da se ukupni trokovi mogu kretati preko 1 milijardu kuna.
Gospodarstvo

1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500 X
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Iako je za oekivati da bi dolo do prekida uobiajenog rada javnih slubi, primjerenom

organizacijom i ciljanim preventivnim mjerama sukladno navedenom planu, odrala bi se
potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovnitva u
takvim uvjetima.
118
Ne oekuje se znatnija oteenja kritine infrastrukture, tete/gubici na graevinama od javnog
drutvenog znaaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritine infrastrukture.


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Ne oekuje se znatnija teta ili gubitci do kojih bi moglo doi na graevinama od javnog
drutvenog znaaja.


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Iako se moe oekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim drutvenim djelatnostima zbog

bolovanja, ne treba oekivati znaajne potekoe u radu kritinih slubi na rok dulji od 10 dana.
Tome bi sigurno doprinijele preventivne mjere u tim skupinama zaposlenika i posljedice bi se
mogle procijeniti kao malene.

Prestanak rada kritine infinfastrukture na rok dulji od 10 dana

1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000 - 15.000 X
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
119
Tablica 6.4.-9. Vjerojatnost/Frekvencija
Kategorija
2 Mala 1 - 5% 1 dogaaj u 20 do 100 godina X
3 Umjerena 5 - 50% 1 dogaaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51- 98% 1 dogaaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 dogaaj godinje ili ee
Prvi oboljeli od pandemijske gripe u Hrvatskoj su rezultat unosa virusa gripe koji je ve
odreeno vrijeme u pandemijskom obliku prisutan na podruju Azije, odakle se kroz
meunarodna putovanja proirio i u Europu.
S obzirom da su informacija o pojavi pandemijskog soja gripe u Aziji poznate ve prije pojave
prvih sluajeva bolesti u Europi, a samim time i u Hrvatskoj. Najvei broj oboljelih je u mlaim
radno sposobnim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja
pogaa starije, kronine bolesnike. Oboljelo je 30% stanovnitva tijekom trajanja epidemije, s
vrhuncem epidemije otprilike 30 dana od poetka epidemije tj. sredinom mjeseca sijenja, nakon
ega slijedi postupni pad u obolijevanju. Tijekom epidemijskog dogaaja od 9 tjedana ukupno je
oboljelo 1.290.000 osoba, od kojih je pomo lijenika primarne zdravstvene zatite zatrailo njih
154.800 (12 %). Zbog razvoja komplikacija bolesti, 33.540 (2,6%) oboljelih zahtijevalo je
bolniko lijeenje. U jedinicama intenzivnog lijeenja lijeeno je 671 osoba oboljelih od gripe. Od
gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana umrlo je ukupno 2.580 od svih oboljelih osoba
(smrtnost od 0,2%).
Tijekom epidemijskog dogaaja od 9 tjedana ukupno je oboljelo 1.290.000 osoba od kojih je

pomo lijenika primarne zdravstvene zatite zatrailo njih 154.800. Zbog razvoja komplikacija
bolesti, 33.5400 oboljelih zahtijevalo je bolniko lijeenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9
tjedana umrlo je ukupno 2.580 od svih oboljelih osoba.
120
Tablica 6.4.-10. Posljedice na ivot i zdravlje

1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1.500
Posljedice pandemije influence primarno su se oitovale kroz indirektne trokove kao posljedica
apsentizma zaposlenih osoba i trokove zdravstvenog sustava za lijeenje oboljelih i provoenje
preventivnih mjera u cilju suzbijanja i sprjeavanja daljnjeg irenja pandemije.
Na 1.200.000 oboljelih tijekom epidemije hospitalizirano je 33.540 hospitalizacija, s trokovima

lijeenja u iznosu od 526.578.000,00 kn. Meu hospitaliziranim osobama bilo je 671 teko
oboljelih pacijenata koji su zahtijevali intenzivnu skrb, iji i troak lijeenja je iznosio
167.700.000,00 kn.
to se tie trokova bolovanja, prosjean iznos novane nadoknade po danu bolovanja iznosi
145,00 kuna. Na bolovanje zbog gripe odlazi 516.000 radno aktivnih osoba u prosjenom
trajanju bolovanja od 15 dana, s ukupnim trokovima u iznosu od 1.161.000.000,00 kn. Tome
treba pribrojiti i trokove koji nastale zbog oteanog odvijanja proizvodnih procesa u uvjetima
odsutnosti dijela specijalizirane radne snage i neispunjenja ugovora, tako da se ukupni trokovi
kreu izmeu 1,5 i 7 milijardi kuna.
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000 X
S obzirom da je dolazak pandemijskog vala gripe u Hrvatskoj uslijedio nekoliko mjeseci nakon
pandemije u Aziji i prvih grupiranja gripe u nekim europskim zemljama, epidemioloka sluba je
kroz svoju mrenu strukturu uspjela provesti organizaciju i ciljane preventivne mjere sukladno
121
postojeem nacionalnom planu, te se tako odrala potrebna razina aktivnosti javnih slubi
neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovnitva u takvim uvjetima.
Nisu zabiljeena znatnija oteenja kritine infrastrukture, tete/gubici na graevinama od

javnog drutvenog znaaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritinih infrastruktura


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Takoer, nije bilo znatnih teta i gubitaka na graevinama od javnog drutvenog znaaja.


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Iako je zbog poveanog broja bolovanja dolo do potekoa u radu kritinih slubi koje su
zahtijevale i prekovremeni rad i uvoenje dodatnih smjena, zbog provedbe preventivnih mjera i
organizacijskih prilagodbi nije dolo do prestanka rada na rok dulji od 10 dana.


Prestanak rada kritine infinfastrukture na rok dulji od 10 dana
1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000 - 15.000 X
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
122
Tablica 6.4.-15. Vjerojatnost/Frekvencija
Kategorija
2 Mala 1 - 5% 1 dogaaj u 20 do 100 godina X
3 Umjerena 5 - 50% 1 dogaaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51- 98% 1 dogaaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika >98% 1 dogaaj godinje ili ee
123
124
Metodologija
Za izradu analize rizika kao izvori podataka koriteni su registar prijava zaraznih bolesti, javno-
zdravstvena baza podataka umrlih osoba, baza podataka o hospitaliziranim osobama koje se
nalaze u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U procjeni pobola, smrtnosti i koritenja resursa
zdravstvene zatite koritena dostupna znanstvena literatura ECDC-a, CDC-a i WHO.
Nepouzdanost
Vjerojatnost dogaa nije mogue sa sigurnou procijeniti s obzirom da nije mogue predvidjeti
kada e doi do genetske promjene uzronika gripe i posljedino njegove poveane virulencije i
osjetljivosti stanovnitva.
Procjene pobola i smrtnosti stanovnitva raene su na temelju informacija prikupljenih iz
prethodnih pandemijskih dogaaja i ne moraju biti dobar prediktor buduih dogaaja.

malo vjerojatna.
125
Klimatske promjene e negativno utjecati na rizik od pojave epidemija i pandemija.

Klimatske promjene utjeu neposredno na ljudsko zdravlje zbog klimatskih
varijabilnosti i ekstremnih vremenskih prilika. Znanstveno je dokazano da ovi
imbenici utjeu na pojavu novih bolesti, poveanje uestalosti postojeih,
posebice zaraznih bolesti i sluajeve prerane smrti to u konanici poveava
ranjivost odreenih grupa ljudi (starije osobe, djeca, kronini bolesnici,
utjeu na rizik?
stanovnitvo u urbanim sredinama). Topliji i vlaniji uvjeti, kakve predviaju
klimatski scenariji mogu pogodovati irenju bolesti koje se prenose hranom ili
vodom, kao to su dijareja i dizenterija. Klimatske promjene potiu irenje
vektorskih bolesti izvan njihovih prirodnih arita.
U kojem vremenskom periodu utjecaj Klimatske promjene e na ovaj rizik utjecati u kratkoronom i dugoronom
klimatskih promjena moe biti razdoblju, stoga treba obratiti panju na njega i provoditi mjere prilagodbe
126
Virusne i sline zarazne bolesti ljudi, poput gripe, ne poznaju granice, posebice uz
dananje trendove u putovanjima. Gotovo je nemogue sprijeiti i izvoz gripe iz
ovog rizika?
Hrvatske u svijet.
inicijative, ugovori, protokoli ili slini Nema podataka.
DA
baze podataka koje mogu koristiti druge drave
NE
DA
Da li postoje: sustavi ranog uzbunjivanja drugih drava
NE
DA
usklaena terminologija izmeu graninih drava(regija)
NE
127
128
6.4.8. SUDIONICI
Ministarstvo zdravlja Ministarstvo zdravlja
Izvritelji
129
1. Perez Velasco R, Praditsitthikorn N, Wichmann K et al. Systematic review of economic

evaluations of preparedness strategies and interventions against influenza pandemics.
PLoS One 2012; 7:e30333.
2. World Health Organization. Pandemic Influenza Preparedness and Response: a WHO
Guidance Document. Geneva, Switzerland: World Health Organization, 2009.
3. Cooper N, Coyle D, Abrams K, Mugford M, Sutton A. Use of evidence in decision models:
an appraisal of health technology assessments in the UK since 1997. J Health Serv Res
Policy 2005; 10:245250.
4. Lee VJ, Phua KH, Chenm MI et al. Economics of neuraminidase inhibitor stock piling for
pandemic influenza, Singapore. Emerg Infect Dis 2006; 12:95102.
5. Newall AT, Wood JG, Oudin N, MacIntyre CR. Cost-effectiveness of pharmaceutical-based
pandemic influenza mitigation strategies. Emerg Infect Dis 2010; 16:224230.
6. Durbin A, Corallo AN, Wibisono TG et al. A cost effectiveness analysis of the H1N1
vaccine strategy for Ontario, Canada. J Infect Dis Immun 2011; 3:4049.
7. Prosser LA, Lavelle TA, Fiore AE et al. Cost-effectiveness of 2009 pandemic influenza A
(H1N1) vaccination in the United States. PLoS One 2011; 6:e22308.
8. Sander B, Nizam A, Garrison LP et al. Economic evaluation of influenza pandemic
mitigation strategies in the United States using a stochastic microsimulation
transmission model. Value Health 2009; 12:226233.
9. Lugnr AK, Boven Mv, Vries Rd, Postma MJ, Wallinga J. Cost-effectiveness of vaccination
against pandemic influenza in European countries: mathematical modelling analysis.
BMJ 2012; 12:e4445.
10. Yarmand H. Cost-effectiveness analysis of vaccination and self-isolation in case of an
H1N1 outbreak [Dissertation]. Raleigh, NC: North Carolina State University, 2010.
11. Piercy J, Miles A. The Economics of Pandemic Influenza in Switzerland. Bern,
Switzerland: Federal Office of Public Health, 2003.
12. Khazeni N, Hutton DW, Garber AM, Owens DK. Effectiveness and cost-effectiveness of
expanded antiviral prophylaxis and adjuvanted vaccination strategies for an influenza A
(H5N1) pandemic. Ann Intern Med 2009; 151:840853.
13. Tuite AR, Greer AL, Whelan M et al. Estimated epidemiologic parameters and morbidity
associated with pandemic H1N1 influenza. Can Med Assoc J 2010; 182:131136.
14. CDC Community Mitigation Strategy Team. Interim pre-pandemic planning guidance:
community strategy for pandemic influenza mitigation in the United Statesearly,
targeted, layered use of nonpharmaceutical interventions. Atlanta, GA: Centers for
Disease Control and Prevention, US Department of Health and Human Services, 2007.
15. Sander B, Bauch C, Fisman DN et al. Is a mass immunization program for pandemic
(H1N1) 2009 good value for money? Early evidence from the Canadian experience. PLoS
Curr 2009; 1:RRN1137.
16. Perlroth DJ, Glass RJ, Davey VJ et al. Health outcomes and costs of community mitigation
strategies for an influenza pandemic in the United States. Clin Infect Dis 2010; 50:165
174.
17. Halder N, Kelso JK, Milne GJ. Cost-effective strategies for mitigating a future influenza
pandemic with H1N1 2009 characteristics. PLoS One 2011; 6:e22087.
130
18. Pershad J, Waters TM. Use of tent for screening during H1N1 pandemic: impact on
quality and cost of care. Pediatr Emerg Care 2012; 28:229235.
19. You JH, Chan ES, Leung MY, Ip M, Lee NL. A cost-effectiveness analysis of test versus
treat patients hospitalized with suspected influenza in Hong Kong. PLoS One 2012;
7:e33123.
20. Araz OM, Damien P, Paltiel DA et al. Simulating school closure policies for cost effective
pandemic decision making. BMC Public Health 2012; 12:449.
21. Chocont-Piraquive LA, Alvis Guzman N, De la Hoz Restrepo F. Cost-effectiveness of
vaccinating pregnant women against pandemic influenza in Colombia. Rev Panam Salud
Publica 2012; 31:447453.
22. Gottschalk R, Bellinger O, Stadthagen S et al. Costs of the influenza pandemic for the
public health services - calculations based on the model of the metropolitan region
Frankfurt am Main. Pneumologie 2011; 65:697704.
23. Giglio ND, Castellano VE, Ruttimann RW, Vidal GI, Gentile A. Impact on the direct medical
cost related to the influenza virus during 2009 in children under 5 years compared to the
period 2006-2008 in a pediatric hospital. Arch Argent Pediatr 2012; 110:1926.
24. Galante M, Garin O, Sicuri E et al. Health services utilization, work absenteeism and costs
of pandemic influenza A (H1N1) 2009 in Spain: a multicenter-longitudinal study. PLoS
One 2012; 7:e31696.
25. Zarogoulidis P, Glaros D, Kontakiotis T et al. Health costs from hospitalization with H1N1
infection during the 20092010 influenza pandemic compared with non-H1N1
respiratory infections. Int J Gen Med 2012; 5:175182.
26. Monto AS: Vaccines and antiviral drugs in pandemic preparedness. Emerg Infect Dis
2006, 12(1):55-60.
27. WHO strategic action plan for pandemic influenza 20062007 [http:/ / www.who.int/
csr/ resources/ publications/ influenza/ WHO_CDS_EPR_GIP_2006_2c.pdf]
28. Global pandemic influenza action plan to increase vaccine supply [http:/ / www.who.int/
csr/ resources/ publications/ influenza/ CDS_EPR_GIP_2006_1.pdf]
29. Emanuel EJ, Wertheimer A: Public health. Who should get influenza vaccine when not all
can? Science 2006, 312(5775):854-855.
30. WHO Guidelines on the Use of Vaccines and Antivirals during Influenza Pandemics
[http://www.who.int/csr/resources/publications/influenza/11_29_01_A.pdf]
31. Mounier-Jack S, Coker RJ: How prepared is Europe for pandemic influenza? Analysis of
national plans. Lancet 2006, 367(9520):1405-1411.
32. Coker R, Mounier-Jack S: Pandemic influenza preparedness in the Asia-Pacific
region.Lancet 2006, 368(9538):886-889.
33. Uscher-Pines L: Priority setting for pandemic influenza: An analysis of National
Preparedness Plans. PLOS medicine 2006, 3(10):e436-1.
34. Vaccination policies in case of an influenza pandemic.
[http://www.gr.nl/pdf.php?ID=160&p=1]
35. Communication from the commission to the Council on transitional prolongation and
extension of the mandate of the Health Security Committee in view of a future general
revision of the structures dealing with health threats at EU level .COM (2006) 699 final
[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2006/com2006_0699en01.pdf]
36. Global Health Security Initiative [http://www.ghsi.ca/english/index.asp] webcite
37. Ferguson NM, Cummings DA, Fraser C, Cajka JC, Cooley PC, Burke DS: Strategies for
mitigating an influenza pandemic. Nature 2006, 442(7101):448-452.
131
38. Germann TC, Kadau K, Longini IM Jr, Macken CA: Mitigation strategies for pandemic
influenza in the United States. Proc Natl Acad Sci USA 2006, 103(15):5935-5940.
39. Longini IM Jr, Halloran ME, Nizam A, Yang Y: Containing pandemic influenza with
antiviral agents. Am J Epidemiol 2004, 159(7):623-633.
40. Meltzer MI, Cox NJ, Fukuda K: The economic impact of pandemic influenza in the United
States: priorities for intervention. Emerg Infect Dis 1999, 5(5):659-671.
41. Ethics of Public Health Measures in Response to Pandemic Influenza
[http://www.who.int/eth/ethics/PI_Ethics_draft_paper_WG2_6_Oct_06.pdf]
42. Meltzer MI, Patel A, Ajao A, Nystrom SV, Koonin LM.Estimates of the demand for
mechanical ventilation in the United States during an influenza pandemic. Clin Infect Dis.
2015 May 1;60 Suppl 1:S52-7.
132
6.5. Industrijske nesree
Naziv scenarija
Industrijske nesree na podruju postrojenja Objekti frakcionacije Ivani-Grad
operatera INA - INDUSTRIJA NAFTE d.d.
Grupa rizika:
Tehniko-tehnoloke nesree s opasnim tvarima
Rizik:
Industrijske nesree
Radna skupina
Koordinator:
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Glavni nositelji:
Glavni izvritelj:
Ministarstvo zatite okolia i prirode i Dravna uprava za zatitu i spaavanje
6.5.1.2. Uvod
Pojam rizika po okoli i sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari definirani su
Zakonom o zatiti okolia (Narodne novine, br. 80/13 i 153/13, 78/15 u daljnjem tekstu:
Zakon) i Uredbom o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (Narodne novine,
broj 44/2014, u daljnjem tekstu: Uredba), a isti propisi u pravni poredak Republike Hrvatske
transponiraju sljedee direktive:
1. Direktiva Vijea 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od tekih nesrea
koje ukljuuju opasne tvari (SL L 10, 14. 1. 1997.);
2. Direktiva 2003/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2003. o izmjeni
Direktive Vijea 96/82/EZ o kontroli opasnosti od tekih nesrea koje ukljuuju opasne
tvari (SL L 345, 31. 12. 2003.);
3. Direktiva Vijea 2012/18/EU od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesrea
koje ukljuuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijea
96/82/EZ (Tekst znaajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
U postrojenju Objekti frakcionacije Ivani Grad operatera INA Industrija nafte d.d. obrauje se
ulazni prirodni plin doveden kolektorom s naftnih i plinsko kondenzatnih polja Posavine i
razdvaja C3+ frakcija dopremljena s Objekata prerade plina Molve. Prirodni plin se pothlauje i
ukapljuje. Ukapljeni se ugljikovodici frakcionacijom razdvajaju na iste komponente: propan, n-
butan, izobutan, n-pentan, izopentan i stabilizirani prirodni benzin.
133
Najvjerojatniji dogaaj
Scenarij koji je prepoznat kao najvjerojatniji dogaaj na lokaciji vagon-punilita je eksplozija i
zapaljenje oblaka para propana uslijed manjeg proputanja prilikom punjenja vagon cisterni i uz
prisustvo inicijatora.
Na vagon-punilitu postoje tri utakake ruke od kojih su dvije za ukapljeni naftni plin (UNP),
propan, proieni propan, butan, i-butan i n-butan, a jedna za n-pentan i i-pentan. Meu
navedenim opasnim tvarima propan je zbog fizikalno-kemijskih karakteristika prepoznat kao
najopasniji zbog ega je upravo taj medij predmet detaljne analize kroz najvjerojatniji sluaj.
Najgori mogui dogaaj

Scenarij koji je prepoznat kao dogaaj s najgorim moguim posljedicama je kolaps spremnika
butana (jednog ili svih 10 nadzemnih spremnika) na lokaciji rezervoarskog prostora butana te
znaajno proputanje koje moe ugroziti susjedne procesne i skladine jedinice kao i ire
okruenje (emisija zapaljivog/eksplozivnog plina) zbog namjernog razaranja.
Dakle, obraeno je zapaljenje i eksplozija para butana, odnosno butana, izo-butana i n-butana iz
10 nadzemnih spremnika. Budui da navedeni mediji imaju slina fizikalna i kemijska svojstva, a
spremnici su meusobno povezani cjevovodima, uzeta je pretpostavka da e doi do isputanja
cjelokupne koliine medija (iz svih spremnika) te eksplozije/poara uz prisutnost inicijatora.
Opasne tvari koje se analiziraju su propan i butan (najvjerojatnijeg scenarija), odnosno butan,
izo-butan i n-butan (iz najgoreg mogueg scenarija).
Tablica 6.5.-1. Fizikalno-kemijske karakteristike propana
PROPAN
Oblik Plin, pod tlakom tekuina
Boja Bezbojan
Miris Blag i prepoznatljiv
Vrelite/podruje vrenja: - 42C
Plamite < - 104C
Granice eksplozivnosti vol% 2,4 9,5
Tlak para 1370 kPa najvie
Gustoa na 15C 507 kg/m3
Topljiv u eteru, etanolu,
Topljivost (uz naznaku otapala)
kloroformu
Talite/podruje taljenja - 189,7C
Temperatura samozapaljenja >400C
Skladiteni butan (n-butan, izobutan i butan (smjesa n-butana i izobutana)) je ukapljeni naftni
plin. Plin butan je zaguljivac bez boje i mirisa. Vrlo je lako zapaljiv i eksplozivan. U sluaju
izlijevanja osloboena tekuina vrlo brzo prelazi u plinovito stanje i sa zrakom stvara
eksplozivnu smjesu. Tei je od zraka te se moe proiriti kanalima, drenanim sustavima,
podrumima i slinim mjestima dalje od mjesta nesree i uzrokovati eksploziju i poar. Iz
134
nastalog dogaaja moe se domino efektom proiriti na sljedea skladita i kompletnu
infrastrukturu postrojenja.
Kod analize sluaja bitni su parametri iz tablice 2.
Tablica 6.5.-2. Fizikalno kemijske karakteristike butana
Butan n-Butan izo-Butan

Oblik Plin, pod tlakom tekuina Plin, pod tlakom tekuina Plin, pod tlakom tekuina
Boja Bezbojan Bezbojan Bezbojan
Miris Bez mirisa Bez mirisa Bez mirisa
Vrelite/podruje vrenja: - 0,5C pri 1 bar - 0,5C pri 1 bar - 11,7C
Plamite - 60C - 60C - 107C
Granice eksplozivnosti vol.% 1,9 8,5 vol.% 1,9 8,5 vol.% 1,5 8,5
Tlak para 380 kPa najvie 380 kPa 540 kPa
Gustoa na 15C 584 kg/m3 584 kg/m3 563 kg/m3
Talite/podruje taljenja - 138C - 138C - 159,4C
Temperatura samozapaljenja 405C 405C 460C
Nain skladitenja/manipulacije medijem

Propan
Nain manipulacije na lokaciji vagon-punilita:
- uskladiteni medij se u vagon-cisterne puni pomou utakakih ruku preko mjernih linija.
Mjerna linija sastoji se od masenog mjerila protoka, pripadajueg transmitera,
integratora protoka, kontrolera punjenja i pripadajueg ventila kojim se vri uputanje i
zaustavljanje punjenja izabranog medija u etiri faze radi eliminacije hidraulikih udara
- vagon-punilite slui za punjenje vagon-cisterni tekuim propanom, butanom, UNP-om i
pentanom. Na vagon-punilitu postoje tri utakake ruke od kojih su dvije za UNP, propan,
proieni propan, butan, i-butan i n-butan, a jedna za n-pentan i i-pentan. Za odabir
medija za punjenje slue blokadni ventili na kolektoru cjevovoda pojedine utakake ruke.
Mogue je maksimalno punjenje 2 vagon-cisterne u isto vrijeme, vagon-cisterne za
ukapljene plinove nemaju instalirane dine ventile, zapremine su cca 110 m3 i pune se sa
strane.
Butan
Butan se skladiti u 10 nadzemnih spremnika kapaciteta 200 m3 svaki:
Spremnici za UNP n-butan (V-902)

- 5 x 200 m3=1000 m3
- horizontalni tlani spremnici dimenzija ( x L) 3.333 mm x 22.100 mm s nepropusnom
betonskom tankvanom (zatitni bazen) s ventilom za kontrolirani ispust, opremljeni
volumetrom i uronjivim plovkom, termometrom i manometrom te sigurnosnim
ventilima (2 komada po spremniku).
Spremnici za UNP butan (V-902)

- 2 x 200 m3=400 m3
135
ventilima (2 komada po spremniku). Spremnici se nalaze u zoni skladitenja gotovih
proizvoda (zona 900) tj. skladitu izdvojenih tekuih ugljika koje se nalazi uz junu
ogradu podruja postrojenja.
Spremnici za UNP izo-butan (V-902)

- 3 x 200 m3=600 m3
ventilima (2 komada po spremniku).
Utjecaj Sektor
X
X
X promet (cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima),
X vodno gospodarstvo (regulacijske i zatitne vodne graevine i komunalne vodne graevine),
X
materijali),
X nacionalni spomenici i vrijednosti.
6.5.1.4. Kontekst
Stanovnitvo, drutvo, administracija i upravljanje

Grad Ivani Grad je po Popisu stanovnitva 2011. godine na povrini od 173,57 km2 imao 14.548
stanovnika, to predstavlja 4,58% od ukupnog broja stanovnika Zagrebake upanije, odnosno
0,34% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoa naseljenosti u Ivani-Gradu je 83,81
stanovnika/km2.
Funkcioniranje elemenata kritine infrastrukture [1]

Proizvodnja i distribucija elektrine energije
Na podruju Grada Ivani-Grada opskrbu elektrinom energijom obavlja DP Elektra-Kri, koja
opskrbljuje i opinu Kri, Klotar Ivani i Dubravu. Napajanje se vri iz jednog objekta
elektroenergetske mree TS 110/35 KW Ivani-1 s instaliranom snagom 20+42MW. Od TS
110/35 KW do potroaa elektrina energija se razvodi preko pripadajuih dalekovoda i TS
35/10 kv. Kod prijenosa snage i napajanja (10/04 kV i 0,4 kV) ima dosta potekoa i to
136
prvenstveno na podrujima manjih naselja gdje zbog zastarjelosti i preoptereenosti
niskonaponske 0,4 kV mree (nedovoljan broj trafostanica i vea duina strujnih krugova,
starost mree, poveani gubici i dr.) nije mogue postii potrebnu razinu kvantitete
elektroopskrbe postojeeg stanovnitva i gospodarskih subjekata.
Opskrba vodom i odvodnja

Podruje Grada Ivani-Grada opskrbljuje se vodom iz crpilita tvrtke INA Prerovec koje je
locirano neposredno uz rijeku Savu kod sela Prerovec. Vodoopskrbni sustav, kao javna
vodovodna mrea, je dobro razvijen i pokriva sva naselja na podruju Grada Ivani-Grada te
zadovoljava po kapacitetu, ali ne i po kvaliteti. Na podruju Grada postoje 2.026 bunara u
vlasnitvu graana i 12 javnih bunara koji mogu posluiti kao alternativni izvori pitke vode u
sluaju prekida vodoopskrbe.
Odvodnja otpadnih voda predstavlja znaajan problem komunalne opremljenosti prostora,

pritom je javni gradski kanalizacijski sustav izgraen uglavnom na podruju glavnog sredinjeg
naselja Ivani-Grada, kao mjeoviti sustav putem kojeg se otpadne vode naselja i industrije
dovode do sredinjeg ureaja za proiavanje. Kako je kanalizacijskom mreom obuhvaen
samo Ivani-Grad s uom okolicom, stanovnitvo na ostalom podruju za otpadne vode koristi
sabirne septike (a esto i otvoreni ulini jarci), to vrlo negativno utjee na komunalni, sanitarni
i zdravstveni standard stanovnitva.
Javno zdravstvo
Poslove javnog zdravstva provodi Zavod za javno zdravstvo Zagrebake upanije, Podruna
higijensko-epidemioloka ispostava Ivani-Grad u Domu zdravlja Ivani-Grad u kojem ima 7
ambulanti ope medicine. Dodatni zdravstveni kapaciteti su hitna sluba s 4 tima HMP,
sanitetski prijevoz, patronaa, 4 ljekarne i specijalna bolnica za kone i reumatske bolesti
Naftalan.
Energetika
Na podruju Grada postoje eksploatacijski i prijenosni sustavi nafte i plina. Posebnim
produktovodima vode se energetski visokovrijedni ugljikovodici. Plinoopskrbna mrea
obuhvaa sva naselja to uzrokuje viu razinu energetskog standarda u sektoru stanovnitva i
gospodarstva. Takoer, postoje 2 magistralna naftovoda u duini od 6 i 3 km.
Telekomunikacije
Postoje sustavi javnih komunikacija u nepokretnoj i pokretnoj mrei te sustavi
radiokomunikacija. Sustav telekomunikacija je realiziran preko postojee mjesne centrale
Ivani-Grad i njezinih udaljenih pretplatnikih stupnjeva u 8 naselja. Postoje jo i potanski uredi
te mobilna telefonska mrea svih operatera prisutnih u Republici Hrvatskoj.
Promet
Sredinjim podrujem Grada prolazi autocesta A3 i dravna cesta regionalnog znaaja D43, a
preostala prometna cestovna infrastruktura ima prvenstveno upanijski znaaj. Na autoputu su
izgraeni mostovi i nadvonjaci. Takoer, postoje mostovi preko rijeke Lonje te preko drugih
vodotokova. Sjevernim dijelom prolazi glavni dravni eljezniki pravac izmeu sredinjeg i
istonog dijela RH, a eljezniki kolodvori se nalaze u Ivani-Gradu i Deanovcu. Nadvonjak je
izgraen preko magistralne eljeznike pruge MG 2.1.
137
Zone poljoprivredne proizvodnje
Postoje kvalitetni prirodni resursi zastupljeni kroz postojee poljoprivredno i umsko zemljite.
umsko zemljite (gospodarske ume) je povrine oko 4.264,86 ha (25% povrine Grada), a
poljoprivredno zemljite zauzima 9.956 ha (57% povrine Grada). Ureene oranike povrine u
drutvenom sektoru predstavljaju s 4.166,90 ha vaan poljoprivredni resurs upanije. Jedan dio
poljoprivrednih povrina je zaputen (livade, panjaci, nisko raslinje).
Industrijske i druge gospodarske zone i objekti

Na 146,82 ha prostiru se 4 gospodarske zone sa znaajnim gospodarskim objektima koje daju
ovom podruju poseban urbani i gospodarski znaaj u okvirima istonog dijela Zagrebake
upanije.
Fiziki, klimatoloki, geografski, demografski, ekonomski i politiki uvjeti

Fiziki uvjeti
Podruje postrojenja Objekti frakcionacije Ivani Grad operatera INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d.
nalazi se na adresi Alojza Vulinca 129 (na sjevernom dijelu gradskog podruja Ivani Grada oko
1.000 m od sredita Grada). Postrojenje zauzima prostor od 30 hektara zemljita i sastavni je dio
tehnolokog niza postrojenja CPS Molve Etan Etilen PSP Okoli. Ograda na zapadnoj i
istonoj strani protee se duljinom od cca 600 m, dok je na sjevernoj i junoj strani neto kraa
cca 500 m. Krug postrojenja na junoj strani granii s izgraenom stambenom zonom eravinec
smjetenom
izmeu
industrijskog
kolosijeka (koji
ulazi u krug
postrojenja) i
glavne eljeznike
pruge Zagreb -
Tovarnik, koja u
smjeru
sjeverozapad
jugoistok prolazi
ovim podrujem,
pribliavaju i se
najblie krugu na
njegovom
jugozapadnom
dijelu (cca 100 m). Slika 6.5.-1. Prikaz ugroenih objekata kritine infrastrukture unutar radijusa
Na istonom
dijelu kruga nalazi se takoer izgraena zona, mjesno groblje, kao i cesta Ivani Grad - Klotar
Ivani. S ove strane nalazi se i glavni ulaz u postrojenje. Sa sjeverne strane smjetena su dva
manja ribnjaka i poljoprivredno zemljite. Uz sjeverni rub prolazi cesta do sporednog ulaza u
postrojenje. Sa zapadne strane nalazi se poljoprivredno zemljite.
138
Slika 6.5.-2. Prikaz ugroenih objekata kritine infrastrukture
Klimatoloki uvjeti
Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i
umjereno hladnim zimama, povremeno sa snjenim
padalinama. Najvie padalina ima u kasno proljee, rano
ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljee. Nema
izrazito sunih niti vlanih razdoblja, a godinja koliina
padalina smanjuje se od zapada prema istoku.
Meteoroloki parametri koriteni u ovoj procjeni
dobiveni su od DHMZ. Podaci se odnose na
meteoroloku postaju azma (najblia meteoroloka
postaja Ivani Gradu, smjetena na udaljenosti od 20-
tak km u pravcu sjeveroistoka), ali se zbog konfiguracije Slika 6.5.-3. Poloaj Ivani Grada
terena mogu smatrati relevantnim i za Ivani Grad.
Podaci predstavljaju rezultat 20-godinjeg (od 1981. do 2000. godine) praenja vremenskih
prilika na navedenoj meteorolokoj postaji i podrazumijevaju pregled mjesenih i godinjih
srednjih vrijednosti temperature zraka, relativne vlanosti zraka, smjera, brzine i uestalosti
vjetra, te uestalosti pojedine klase atmosferske stabilnosti. Maksimalne godinje temperature
zraka na meteorolokoj postaji azma u 20-godinjem razdoblju kretale su se u rasponu od
139
30,4C (1995. god) do 35,9C (1993. god), dok su minimalne temperature varirale u rasponu od -
8,0C (1990.) do -22,3C (1985.). Srednje godinje temperature kretale su se pak u rasponu od
9,6C (1992.) do 13,0C (2000.), to za ukupnu srednju vrijednost daje iznos od 10,9C. Relativna
vlanost zraka u prethodno navedenom 20-godinjem razdoblju mjerena je u tri dnevna
intervala (7:00 h, 14:00 h i 21:00 h). Srednje vrijednosti na taj nain mjerene relativne vlanosti
kretale su se u rasponu od 80% (1993., 1994. i 2000.) do 94% (1989.) pa ukupna srednja
vrijednost iznosi 87%. Smjerovi, brzine i uestalosti pojedinih vjetrova na meteorolokoj postaji
azma. Mjerenja su obavljana u tri dnevna diskretna intervala (7:00, 14:00 i 21:00 h). Izraunata
je srednja brzina i relativna uestalost vjetra za 16 smjerova iz kojih pue. Moe se uoiti da su
na promatranom podruju najzastupljeniji sjeveroistoni (23,0%) i jugozapadni vjetrovi
(24,5%). Razdoblja bez vjetra je relativno malo (0,8%). Srednje brzine vjetrova iz pojedinih
smjerova bitno se ne razlikuju (sve su brzine u rasponu od 4,5 do 5,2 m/s). Uzme li se u obzir
relativna uestalost, ukupna srednja brzina vjetra iznosi 4,9 m/s.
Geografski uvjeti
Prema svom prostornom poloaju u granicama Zagrebake upanije Grad Ivani Grad zauzima
podruje njezinog jugoistonog dijela, pri emu svojim junim rubom granii sa Sisako-
moslavakom upanijom, a manjim dijelom sjeveroistone granice prislanja se uz Bjelovarsko-
bilogorsku upaniju. Grad Ivani Grad obuhvaa orijentacijsko podruje dimenzija prosjene
duine u smjeru sjever-jug od oko 25,5 km, te prosjene irine u smjeru istok-zapad od 12,0 km
(srednji dio), do max. 21,0 km (sjeverni dio). Ukupna povrina iznosi 173,57 km2 (17.357 ha).
Grad se smjestio uz rijeku Lonju, u Moslavini, na 103 metara nadmorske visine, uz magistralnu
prometnicu (autocestu D-4) Zagreb - Lipovac, dravnu cestu (D-43) Bjelovar - Ivani Grad, te
regionalnu prometnicu i eljezniku prometnicu Zagreb - Vinkovci. Predstavlja podruje vee
povrine s prosjenom naseljenosti. Na ovom podruju locirani su znaajni razvojni potencijali
izraeni kroz postojee prirodne karakteristike u okviru poljoprivrednog - umskog zemljita,
eksploatacijskih podruja nafte i plina te zateene proizvodno-gospodarske resurse.
Demografski uvjeti [2]

Ivani-Grad na povrini od 173,57 km2 ima 14.548 stanovnika, to predstavlja 4,58% od
ukupnog broja stanovnika Zagrebake upanije, odnosno 0,34% od ukupnog broja stanovnika
Hrvatske. Gustoa naseljenosti u Ivani-Gradu je 83,8 stanovnika/km2. Podruje Grada Ivani
Grada kao prostora lokalne samouprave sastoji se od 22 naselja i to:
Caginec, Deanovec, Dereani, Donji arampov, Graberje Ivaniko, Greda Breka, Ivani-Grad,
Jalevec Breki, Lepi, Lijevi Dubrovak, Opatinec, Posavski Bregi, Preno, Prerovec, Prkos
Ivaniki, Tarno, Topolje, Trebovec, emovec Breki, umeani, Zaklepica i Zelina Breka.
Postrojenje Objekti frakcionacije Ivani-Grad nalazi se na sjevernom dijelu gradskog podruja

Ivani-Grada oko 1.000 m od sredita Grada.
Broj stanovnika po naseljima koja bi mogla biti zahvaena navedenim scenarijima:

Opatinec, 321; Jalovec Briki, 669; Donji arampov,656 i Ivani-Grad, 9.379.
140
Tablica 6.5.-3. Broj stanovnika ostalih naselja podruja
Ivani-Grada
Naselje Broj stanovnika

aginec 555
Deanovec 536
Dereani 246
Graberje Ivaniko 664
Greda Breka 156
Lepi 46
Lijevi Dubrovak 351
Posavski Bregi 816
Preno 98
Prerovec 98
emovec Breki 85
umeani 494
Tarno 57
Topolje 112
Trebovec 347
Zaklepica 88
Zelina Breka 99
(Plan zatite i spaavanja Grada Ivani Grada iz oujka 2014.
godine)
Ekonomski uvjeti
Prema raspoloivim informacijama u Gradu posluje 291 poduzee u razliitim trgovako-
pravnim oblicima. Tradicionalno dominira primarni sektor rudarstva/eksploatacije rudnih
bogatstva u konkretnom sluaju nafte i plina sa gotovo 29,4% ukupno zaposlenih. Pored sektora
rudarstva, graevinski sektor takoer zapoljava veliki broj radnika. Preraivaka industrija sa
567 zaposlenih zauzima tree mjesto po broju zaposlenih i jedna je od buduih okosnica razvoja
malog i srednjeg poduzetnitva na podruju Grada
Tablica 6.5.-4. Struktura zaposlenih u poduzeima po djelatnostima
Djelatnost Udio zaposlenih

Rudarstvo 29,4%
Graevinarstvo 20,5%
Preraivaka industrija 11,5%
Trgovina na veliko i malo 7,0%
Ostali sektori 31,6%
Izvor: Strategija ekonomskog razvoja Grada Ivani Grada za razdoblje
2014. do 2020. (prosinac, 2014.), T&MC Group; FINA
Osim dominantnog udjela malog i srednjeg poduzetnitva, procjenjuje se da obrti (mikro

poduzetnici) i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) zauzimaju izmeu 15-20%
gospodarskih aktivnosti. Na podruju Grada posluje ukupno 196 obrta te oko 900 OPG-a.
141
Tablica 6.5.-5. Struktura obrta (mikro poduzetnika) po
djelatnostima
Djelatnost Udio obrta

Ugostiteljstvo 35%
Obrtniki radovi i usluge 30%
Trgovina i usluge 25%
Ostale usluge 10%
Izvor: Strategija ekonomskog razvoja Grada Ivani Grada za razdoblje
2014. do 2020. (prosinac, 2014.), T&MC Group; FINA
Poduzetnika zona Grada podijeljena na tri dijela: junu zonu (136 ha povrine), istonu zonu
(304 ha povrine) i sjevernu zonu (114 ha povrine). Smjetena je uz rubne dijelove Grada.
Prostire se uz sam ulaz na autocestu Bregana Zagreb Lipovac (E-70, hrvatska oznaka pravca
A3). Od Zagreba je udaljena 45 km, od dravne granice s Republikom Slovenijom 75 km, s
Republikom Maarskom 125 km, a od granice s Republikom Srbijom 220 km. Meunarodna
eljeznika pruga M103, smjer Ljubljana Zagreb Beograd, prolazi izmeu 2 dijela
poduzetnike zone. Na podruju poduzetnike zone planira se projekt poduzetnikog
inkubatora. Cilj ovoga projekta je potaknuti samozapoljavanje, tj. pokretanje mikro, malih i
srednjih poduzea.
Politiki uvjeti
Ostvarivanje dugorone vizije ekonomskog razvoja Grada i ostvarivanje stratekih prioriteta
temelji se na fokusiranju razvojnih politika koje e Grad voditi u okvirima svojih zakonskih
nadlenosti, kao i pripremom i realizacijom razvojnih projekata u kojima e Grad biti investitor
ili partner privatnim investitorima. Razvojne politike Grada e se fokusirati na slijedea
podruja:
- unapreivanje poslovnog okruenja, poduzetnitva i poduzetnike kulture,
- poticanje obrazovnih, kulturnih i kreativnih djelatnosti,
- poticanje ulaganja u modernu komunalnu infrastrukturu i usluge,
- poticanje ulaganja u obrazovnu, sportsku i kulturnu infrastrukturu.
6.5.1.5. Uzrok
Uzrokom opasnosti smatra se dogaaj, poremeaj u procesu ili pak propust djelatnika, a uslijed
kojih se moe osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost, te moe doi do
povezivanja u uzrono-posljedini lanac dogaaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju
dovoljan uzrok ugroavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja dogaaja predstavljaju realnu
opasnost. Na osnovu analize postojeeg stanja utvreni su mogui uzroci izvanrednog dogaaja
prikazani tablicom 6.5.-6.
142
Tablica 6.5.-6. Mogui uzroci unutar skupine
Skupina uzroka Mogui uzroci unutar skupine

Nepanja prilikom dopreme opasnih tvari, pretakanja i sl.
Ljudski faktor Nepridravanje uputa i nepanja prilikom odravanja postrojenja.
Rukovanje instalacijama i ureajima na tehniki nedoputen nain.
Procesni ili drugi poremeaji pratee i sigurnosne opreme spremnika (elektrina oprema,
sigurnosni ventili, oduci, cjevovodi, i sl.)
Poremeaji tehnolokog
procesa Proputanje spremnika
Kvarovi veeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za pretovar.
Poar
Prirodne nepogode jaeg Potres

intenziteta Olujno i orkansko nevrijeme
Poledica
Namjerno razaranje Organizirani kriminal, terorizam, sabotae, psihiki nestabilne osobe
Za najvjerojatniji mogui izvanredni dogaaj uzrok moe biti ljudski faktor, poremeaji
tehnolokog procesa i prirodne nepogode jaeg intenziteta, a za najgori mogui sluaj uzrok
moe biti namjerno razaranje.
Razvoj dogaaja koji prethode katastrofi

Scenarij brzo isputanje/odgoeno zapaljenje uslijed namjernog razaranja. Uslijed kvara, ljudske
pogreke ili prirodne nepogode dolazi do brzog isputanja zapaljive tvari. Tvari kojima je
temperatura kljuanja via od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno formirajui
lokvu na tlu te nastaje oblak pare koji se iri atmosferom.

Nailaskom na izvor zapaljenja oblak se pali i izgara.
Dogaaj potpunost i vjerojatnost/dosljednost i loginost

Zbog ogranienja broja prorauna koje je potrebno provesti u okviru procjene rizika usvojena je
pretpostavka o jedinstvenom mjestu isputanja. Zamiljena pozicija jedinstvenog mjesta
isputanja podudara se s pozicijom centra mase analiziranih zapaljivih tvari. Budui da su
meusobne udaljenosti spremnika s propanom, butanom i smjesom propan-butan relativno
male, greke koje se ovim pojednostavljenjem uvode u konane rezultate mogu se smatrati
prihvatljivima.
143
6.5.2. DOGAAJ
Eksplozija i zapaljenje oblaka para propana uslijed manjeg proputanja prilikom punjenja vagon
cisterni na lokaciji vagon punilita podruja postrojenja Objekti frakcionacije Ivani Grad
operatera INA - INDUSTRIJA NAFTE d.d
Obraen je sluaj eksplozije i zapaljenja oblaka para propana uslijed manjeg isputanja prilikom
punjenja vagon cisterne na lokaciji vagon-punilita - simulacija istjecanja iz spremnika
kapaciteta 220 m3 kroz otvor veliine 5 cm.
Eksplozija para propana:

Dogaaj koji pretpostavlja isputanje manje koliine opasnog medija iz spremnika (ispunjenost
spremnika 80%) kroz otvor na spremniku veliine 5 cm i nastanak eksplozije unutar zone u
kojoj je sukladno prethodnim analizama koncentracija para vea od donje granice eksplozivnosti
(LEL=21000 ppm).
Zapaljenje para propana:

Dogaaj koji pretpostavlja isputanje manje koliine propana kroz otvor na spremniku veliine 5
cm i nastanak poara unutar zone u kojoj je sukladno prethodnim analizama koncentracija para
propana vea od donje granice eksplozivnosti (LEL=21.000 ppm).
Opis scenarija:
Nesrea uslijed koje je dolo do isputanja 88.088 kg propana iz 2 vagon-cisterne volumena po
110 m3 te nastanak eksplozije potaknute izvorom paljenja vagon-cisterna propana (koordinate
vagon-cisterni: S: 4542'55,33'' I: 1623'46,57'').
Tablica 6.5.-7. Svojstva propana
Naziv medija Propan

Molekularna masa 44,1 g/mol
DGE 21.000 ppm
60% DGE 12.600 ppm
10% DGE 2.100 ppm
Toka kljuanja na okolinoj temperaturi -42,2C
Koncentracija zasienja pri okolinoj temperaturi 1.000.000 ppm ili 100%
Tablica 6.5.-8. Atmosferski podaci
Vjetar 1,5 m/s (na visini od 3m)

Tip podloge Otvorena povrina Naoblaka Djelomina
Temperatura zraka: 25 C Klasa stabilnosti D
144
Zone u sluaju eksplozije
Tablica 6.5.-9. Zone utjecaja u sluaju eksplozije
Zona ugroenosti
Model ugroenosti: nadtlak nastao od eksplozije tlaka para, eksplozija je potaknuta iskrom ili plamenom
Crvena: LOC nije premaen (8.0 psi = unitenje graevina)
Naranasta: 245 m (3.5 psi = vjerojatne ozbiljne ozlijede)
uta: 363 m (1.0 psi = razbijanje stakala)
Slika 6.5.-4. Zone utjecaja u sluaju eksplozije
Zone u sluaju poara

U sluaju zapaljenja oblaka pare najznaajniji su izravni utjecaji toplinskog zraenja. U
procjenama rizika uobiajeno se pretpostavlja da e svaki pojedinac na otvorenom prostoru koji
se nae unutar oblaka u trenutku zapaljenja potpuno sigurno smrtno stradati. Takoer, zbog
sekundarnih poara izazvanih zapaljenjem oblaka, velika je vjerojatnost stradavanja osoba koje
se zateknu unutar stambenih ili drugih objekata i vozila. U ovoj je procjeni pretpostavljeno da
vjerojatnost gubitka ivota iznosi 1 (siguran dogaaj) za svaku osobu zahvaenu oblakom pare u
trenutku njegovog zapaljenja, bez obzira da li se ona nalazila na otvorenom prostoru ili u
zatvorenoj sredini. Za osobe locirane izvan oblaka pretpostavljano je da ne postoji opasnost
145
gubitka ivota. To je uobiajena pretpostavka, jer oblaci pare izgaraju vrlo brzo, pa su toplinska
zraenja kratkotrajna. Zone utjecaja nalaze se u tablici 6.5.-10.
Tablica 6.5.-10. Zone utjecaja u sluaju poara
Zona ugroenosti
Model ugroenosti: Zapaljivi oblak
Crvena: 51 m (10,0 kW/m2) mogue smrtne posljedice unutar 60 s
Naranasta: 74 m (5,0 kW/m2) opekline drugog stupnja unutar 60 s
uta: 116 m (2,0 kW/m2) osjet boli unutar 60 s
Slika 6.5.-5. Zone utjecaja u sluaju poara
146
Prema opisu lokacije u blioj okolici Objekata frakcionacije Ivani Grad najveim se dijelom
nalaze poljoprivredne povrine te obiteljske kue i gospodarstva. Stoga se s aspekta materijalnih
teta potencijalnih nesrea mogu razmatrati tete na nepokretnoj i pokretnoj imovini, odnosno
na kuama, osobnim vozilima, poljoprivrednoj mehanizaciji, poljoprivrednim kulturama, i dr. U
ovoj je procjeni rizik od materijalnih teta iskazan kao vjerojatnost ozbiljnog oteenja
stambenih objekata, jer je upravo ta vrsta rizika smatrana najznaajnijom. U pravilu, stambeni
objekti predstavljaju veu vrijednost od osobnih vozila ili poljoprivredne mehanizacije, a uz to su
bitno osjetljiviji na utjecaje eksplozije. Pod ozbiljno oteenim objektom podrazumijeva se onaj
koji vie nije podoban (siguran) za stanovanje, a njegova sanacija je neisplativa. Prilikom
procjene vjerojatnosti oteenja stambenih objekata pretpostavljeno je da bi svaki objekt koji se
nae zahvaen oblakom pare u trenutku njegovog zapaljenja pretrpio oteenja koja se mogu
smatrati ozbiljnima. Osim toga, i ovom je prilikom, kao i kod procjene vjerojatnosti gubitka
ivota, usvojena pretpostavka da bi u sluaju eksplozije oblaka pare vjerojatnost ozbiljnog
oteenja na tokama s nadtlakom 0,1 bar iznosila 0,l odnosno 10%. Uz navedene pretpostavke
procjena rizika oteenja stambenih objekata provedena je na identian nain kao i procjena
rizika gubitka ivota. Rezultati procjene prikazani su kao segmenti utjecaja, doprinosi scenarija
ukupnom riziku i ukupni rizik za pojedine osi, te konture rizika. Ako se usporede podaci moe
se uoiti da se konture rizika iznosa 10-6, 10-7 i 10-8 u procjeni rizika gubitka ivota gotovo
poklapaju s konturama rizika iznosa 10-5, 10-6 i 10-7 u procjeni rizika od materijalnih teta.
Takav rezultat je i trebalo oekivati jer su pretpostavke na kojima su procjene temeljene vrlo
sline. Razlika je u faktoru 0,125 koji figurira u procjeni individualnog rizika od eksplozije, i koji
se odnosi na gubitak ivota u objektu koji je ozbiljno oteen. Podaci su derivirani iz karte
tadanje Geodetske uprave SR Hrvatske mjerila 1:5.000 bazirane na aerofotogrametrijskom
snimanju iz 1979. godine (IG-19, 1984).
Provoenjem niza preliminarnih procjena dolo se do sljedeih zakljuaka:

1. za procjenu rizika za stanovnitvo nastanjeno na podruju oko postrojenja
najrelevantniji su iznenadni dogaaji koji ukljuuju eksploziju ili odgoeno zapaljenje
oblaka pare i
2. doprinos ukupnom riziku za stanovnitvo od nesrea na procesnim postrojenjima i
objektima za utovar ukapljenih plinova moe se smatrati zanemarivim u odnosu na
doprinos od nesrea na rezervoarskom prostoru.
Prvi je zakljuak proiziao iz analize moguih uinaka pojedinih vrsta nesree, pri emu se uzelo
u obzir udaljenosti lokacija isputanja zapaljivih tvari od ograde podruja postrojenja. Pokazalo
se da zapaljenje lokve, pojava mlaznog plamena, eksplozija ekspandirajuih para kipue tekuine
kao i zapaljenje oblaka pare do kojega bi dolo na samom mjestu isputanja ne mogu
predstavljati znaajniji rizik za okolno stanovnitvo. Iz toga slijedi da se prema doprinosu
ukupnom riziku za stanovnitvo znaajnijima mogu smatrati slijedee tri vrste iznenadnog
dogaaja:
- odgoeno zapaljenje oblaka pare,
- eksplozija oblaka pare na mjestu isputanja i
- odgoena eksplozija oblaka pare.
147
Drugi zakljuak zahtijeva neto detaljnije obrazloenje. Openito se moe rei da u sluaju
isputanja zapaljive tvari u okoli moe ali i ne mora doi do njenog zapaljenja. Ako do zapaljenja
doe, ono se moe dogoditi odmah nakon isputanja ili s veim ili manjim zakanjenjem. Do
zapaljenja moe doi samo ako smjesa zapaljive tvari i zraka, i to takva da se koncentracija
zapaljive tvari nalazi izmeu donje i gornje granice zapaljivosti, doe u kontakt sa izvorom
zapaljenja. Zbog toga se pregled i karakterizacija potencijalnih izvora zapaljenja u tehnolokom
sustavu i u njegovoj blioj ili daljoj okolici ubrajaju u osnovne aktivnosti unutar identifikacije
opasnosti.
Vjerojatnost zapaljenja moe se modelirati kao funkcija dva faktora. Prvi faktor, koji se naziva i
faktorom prisutnosti izvora, upuuje na to koliko je esto izvor zapaljenja aktivan. Izvor moe
biti aktivan konstantno (npr. baklja), a moe biti aktivan samo unutar kraih vremenskih
intervala (npr. prolazak vozila). Drugi faktor pod nazivom faktor jakosti izvora predstavlja
vjerojatnost da e izvor zaista izazvati zapaljenje smjese. Odrediti faktor jakosti nije jednostavno,
jer on ovisi o minimalnoj energiji potrebnoj za zapaljenje isputene tvari i toplinskoj energiji
samog izvora.
U nie navedenoj Tablici dane su okvirne vrijednosti faktora jakosti izvora za ugljikovodike
(CCPS, 2000).
Tablica 6.5.-11. imbenici jakosti izvora zapaljenja za ugljikovodike
Zona ugroenosti
uta: 116 m (2,0 kW/m2) osjet boli unutar 60 s
Jedan od kvalitativnih pristupa za procjenu vjerojatnosti zapaljenja ispusta razvijen je od strane

Agencije za zdravlje i sigurnost Velike Britanije (UK Health and Safety Executive HSE) (CCPS,
2000). Prema ovom se pristupu vjerojatnost zapaljenja utvruje na osnovi broja izvora koji su u
pojedinom trenutku zahvaeni zapaljivim oblakom.
148
Slika 6.5.-6. Odnos izmeu broja izvora i vjerojatnosti zapaljenja prema
pristupu HSE
Prema podacima iz tablica mogue je procijeniti i vjerojatnost zapaljenja ispusta do kojeg bi

dolo na pojedinom segmentu postrojenja. Kako je unutar i oko procesnih postrojenja
koncentriran velik broj potencijalnih izvora, gotovo je sigurno da bi u sluaju isputanja
zapaljive tvari dolo do njenog brzog zapaljenja. Sasvim je jasno da brzo zapaljenje iskljuuje
mogunost odgoenog zapaljenja ili odgoene eksplozije. Osim toga, brzo zapaljenje znaajno
umanjuje vjerojatnost eksplozije na samom mjestu isputanja.
Naime, prema CCPS, (2000) minimalna masa potrebna za eksploziju ugljikovodika na otvorenom
prostoru kree se od 1 do 15 t. Doe li do zapaljenja prije no to je isputena minimalna masa, do
eksplozije ne moe doi. Na rezervoarskom prostoru je broj izvora zapaljenja koji se mogu
identificirati zasigurno najmanji, pa se moe ustvrditi da je i vjerojatnost zapaljenja ispusta za
ovaj segment podruja postrojenja najnia. Mora se naglasiti da je niska vjerojatnost zapaljenja
ispusta na lokaciji isputanja povoljna za sigurnost zaposlenika pogona, ali nepovoljna za
sigurnost okolnog stanovnitva. Naime, za okolno bi stanovnitvo najnepovoljnije bile nesree
pri kojima bi dolo do odmicanja zapaljivog oblaka od mjesta isputanja, te njegovog zapaljenja
ili eksplozije na naseljenom podruju. To znai da bi za stanovnitvo najpovoljnija bila isputanja
iz procesnih postrojenja, a najnepovoljnija iz rezervoarskog prostora
Osim niske vjerojatnosti zapaljenja na mjestu isputanja, jo su dva razloga prema kojima se
upravo isputanja iz rezervoarskog prostora mogu smatrati najnepovoljnijima za okolno
stanovnitvo. Prvo, prosjene koliine zapaljivih tvari u rezervoarskom prostoru su znatno vee
od koliina u procesnim postrojenjima i na utakalitima. Ugrubo se moe rei da se koliine u
149
rezervoarskom prostoru broje u stotinama tona, u procesnim postrojenjima u desecima tona, a
na utakalitima u tonama. Drugo, rezervoarski prostor i utakalita smjeteni su najblie ogradi
podruja postrojenja i obiteljskim kuama. Na temelju prethodno navedenih zakljuaka i
obrazloenja, u cilju procjene rizika to ga postrojenje generira za okolno stanovnitvo definirani
su sljedei neeljeni scenarij.
Tablica 6.5.-12. Priblina udaljenost objekata na podruju Ivani-Grada

od spremnika butama
Priblina udaljenost
Objekt
od spremnika butana
Gradska uprava 1.260 m
Groblje 400 m
Crkva 1.220 m
Sportska dvorana 700 m
kola (uz dvoranu) 760 m
Srednja kola (centar) 1.100 m
Osnovna kola (centar) 1.130 m
Djeji vrti 1.140 m
Motel 1.280 m
Radniki hotel 1.450 m
Industrijski kolosijek 560 m
eljeznika stanica 1.040 m
JVP Ivani Grad 860 m
Policijska postaja 1.200 m
Dom zdravlja i Ljekarna 1.090 m
Ljekarna 1.330 m
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju 1.250 m
Pota 1.100 m
1.250 m
Banka
1.190 m
Vodovod i odvodnja d.o.o. 1.490 m
IVAPLIN d.o.o. (opskrba i distribucija plinom) 1.090 m
IVAKOP d.o.o. (za komunalne djelatnosti) 1.500 m
PLINACRO 2.350 m
CROSCO 2.500 m
Obiteljski radio Ivani 1.195 m
Konzum 1.400 m
Plodine 2.000 m
150
Tablica 6.5.-13. Nazivi scenarija i njihove glavne karakteristike
Glavne
Oznaka Opis
karakteristike
Uslijed kvara, ljudske pogreke ili prirodne nepogode dolazi do brzog isputanja zapaljive tvari.
Brzo isputanje,
A Ona naglo isparava i formira oblak pare. Mijeanjem s okolnim zrakom stvara se zapaljiva
brza eksplozija
smjesa. Oblak zahvaa izvor zapaljenja i dolazi do eksplozije.
Brzo isputanje, Tvari kojima je temperatura kljuanja nia od temperature okoline naglo isparavaju. Tvari
B Odgoena kojima je temperatura kljuanja via od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno
eksplozija formirajui lokvu na tlu. U oba sluaja formira se oblak pare koji se iri atmosferom.
Nailaskom na izvor zapaljenja dolazi do eksplozije.
Najgori Tvari kojima je temperatura kljuanja nia od temperature okoline naglo isparavaju. Tvari
C mogui kojima je temperatura kljuanja via od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno
sluaj formirajui lokvu na tlu. U oba sluaja formira se oblak pare koji se iri atmosferom.
Nailaskom na izvor zapaljenja oblak se pali i izgara. Najgori mogui sluaj.
Uslijed kvara, ljudske pogreke ili prirodne nepogode dolazi do isputanja zapaljive tvari.
Dugotrajno Isputanje je dugotrajno, ali manjeg intenziteta. Tvari kojima je temperatura kljuanja nia od
isputanje, temperature okoline naglo isparavaju. Tvari kojima je temperatura kljuanja via od
D
odgoena temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno formirajui lokvu na tlu. U oba sluaja
eksplozija formira se oblak pare koji se iri atmosferom. Nailaskom na izvor zapaljenja dolazi do
eksplozije.
Tablica 6.5.-14. Stambeni objekti (Ivani-Grad)
U vrijeme
Privremeno
Nastanjeni Naputeni Odmor i sezonskih Iznajmljivanje Ostale
nenastanjeni
stanovi stanovi rekreacija radova u turistima djelatnosti
stanovi
poljoprivredi
4.897 939 155 301 1 1 8
Ukupno 6.302 stana
Izvanjske posljedice nesree (C d,t broj smrtnih sluajeva/nesrea) koju izaziva tvar (t) po svakoj
utvrenoj djelatnosti (d) mogu se izraunati prema formuli [5] :
C d,t = P * * f P * f u
gdje je:
C d,t = broj ivotno ugroenih osoba kod akcidentnih sluajeva

P = pogoeno podruje (km2)
= gustoa naseljenosti u naseljenim podrujima unutar pogoenog podruja (osoba/km2)
f P = korekcijski imbenik podruja za rasprostranjenost stanovnitva u pogoenom podruju
f u = korekcijski imbenik ublaavajuih uinaka
P = (363 m)2 = 0,413 km2 =41 ha
Cd,t = 41 ha* 5 osobe/ha * 0,6 *1 = 123 osobe
151
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200 X
4 Znaajne 501 1.500
S obzirom da zona utjecaja see do 363 m u radijusu od izvora nesree oekuju se posljedice po
gospodarstvo u materijalnoj teti manjoj od 250 milijuna kuna.
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
S obzirom da zona utjecaja see do 363 m u radijusu od izvora nesree oekuju se posljedice po
drutvenu stabilnost i politiku manje od 250 milijuna kuna. U krugu od 363 m nalaze se
stambeni objekti, cestovna i eljeznika infrastruktura i groblje. Budui da ne postoje baze
podataka koje povezuju cijene i vrijednosti kritinih struktura podatak je nepouzdan.
Procijenjeno je da e utjecaj biti na manje od 5.000 osoba.
Tablica 6.5.-17. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Oteena kritina

infrastruktura

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
152

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
O obzirom na nedostatak kvalitetnih podataka tete prikazane u tablicama 6.5.-18. procijenjene

su na 50% teta u gospodarstvu.


2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
Modeliranje disperzije oblaka zapaljivih/eksplozivnih para opasnih tvari napravljeno je

primjenom raunalnog programa SLAB View (4.0.0.) Emergency Release Dense Gas Model
odobrenog od strane Amerike agencije za zatitu okolia (US EPA). Koriteni raunalni model
prati disperziju oblaka do trenutka kada zavri isputanje na samom mjestu incidenta, a zatim
njegovo kretanje u prostoru do zadanih granica.
U sluaju najvjerojatnijeg mogueg iznenadnog dogaaja, ija je vjerojatnost dogaaja mala (10-
4), smrtno ugroenih osoba je oko 123, ali samo osobe koje su zahvaene dogaajem, to ne
znai da su stvarno smrtno ugroeni.
153
Tablica 6.5.-20. Metodologija rangiranja ozbiljnosti moguih nesrea
Kategorija Kvalitativno ivot i zdravlje ljudi Gospodarstvo Drutvena stabilnost i politika

INA, d.d. Objekti
<1 osobe unutar ugroenog Na lokaciji nema trajnih < 250
1 Neznatne frakcionacije Ivani-
podruja posljedica mil. kuna
Grad
INA, d.d. Objekti 250 -
<10 osoba u ugroenom Na lokaciji trajne
2 Malene frakcionacije Ivani- 700 mil.
podruju posljedice i okruenju-NE
Grad kuna
Na lokaciji jedna osoba sa
INA, d.d. Objekti
<100 osoba u podruju letalnih smrtnim i jedna sa 700 -
frakcionacije Ivani-
3 Umjerene koncentracija. Ukupno sa trajnim posljedicama, u 1.500
Grad i objekti u krugu
okruenjem < 500 izloenih okruenju trajne mil. kuna
100 m
posljedice
100 do 500 osoba ukupno
INA, d.d. Objekti Na lokaciji vie
izloeno u podruju ivotne 1.500 -
frakcionacije Ivani- smrtonosnih ozljeda u
4 Znaajne ugroenosti. U okruenju <100 7.000
Grad i objekti u krugu okruenju jedna smrtna i
ili ukupno 500 do1.000 osoba u mil. kuna
150 m vie ozbiljnih povreda
ugroenom podruju
Ukupno na lokaciji tvrtke i
INA, d.d. Objekti Na lokaciji mnogobrojne
okruenju: do 300 osoba u
frakcionacije Ivani- smrtne ozljede, u >7.000
5 Katastrofalne podruju ivotne ugroenosti ili
Grad i objekti u krugu okruenju vie smrtnih mil. kuna
> 1.000 osoba u okruenju i
1.000 m ozljeda
ugroenim podrujima
Kategorija
1 Iznimno mala <1% 1 dogadaj u 100 god i rijede
2 Mala 1-5% 1 dogadaj u 20 do 100 godina X
3 Umjerena 5 - 50 % 1 dogadaj u 2 do 20 godina
4 Velika 51- 98 % 1 dogadaj u 1 do 2 godine
5 Iznimno velika > 98 % 1 dogadaj godisnje ili ee
Eksplozija i zapaljenje oblaka para butana uslijed kolapsa svih 10 spremnika u rezervoarskom
podruju postrojenja Objekti frakcionacije Ivani Grad operatera INAINDUSTRIJA NAFTE d.d
Obraen je sluaj eksplozije i zapaljenja oblaka para butana uslijed kolapsa svih 10 spremnika
simulacija istjecanja iz spremnika kapaciteta 2.000 m3 kroz otvor veliine 100 cm.
Eksplozija para butana:

Dogaaj koji pretpostavlja isputanje maksimalne koliine opasnog medija iz spremnika
(ispunjenost spremnika 80%) kroz otvor na spremniku veliine 100 cm i nastanak eksplozije
unutar zone u kojoj je sukladno prethodnim analizama koncentracija para vea od donje granice
eksplozivnosti (LEL=16.000 ppm).
154
Zapaljenje para butana:
Dogaaj koji pretpostavlja isputanje ukupne koliine butana kroz otvor na spremniku veliine
100 cm i nastanak poara unutar zone u kojoj je sukladno prethodnim analizama koncentracija
para propana vea od donje granice eksplozivnosti (LEL=16.000 ppm).
Opis scenarija:
Nesrea uslijed koje je dolo do isputanja 960.000 kg butana iz nadzemnih horizontalnih
spremnika (3,33 x 22,1 m) s nepropusnom betonskom tankvanom volumena 2.000 m3 (n-butan
(V-902) 5x200 m3, butan (V-902) 2x200 m3, izo-butan (V-902) 3x200m3) te nastanak eksplozije
potaknute izvorom paljenja (koordinate spremnika: S: 4542'57,67'' I: 1623'34,26'').
Tablica 6.5.-22. Svojstva butana
Naziv medija Butan

Molekularna masa 58,124 g/mol
DGE 16.000 ppm
60% DGE 9.600 ppm
10% DGE 1.600 ppm
Toka kljuanja na okolinoj temperaturi -1,2C
Koncentracija zasienja pri okolinoj temperaturi 1.000.000 ppm ili 100%
Tablica 6.5.-23. Atmosferski podaci
Vjetar 1,5 m/s (na visini od 3m)

Tip podloge Otvorena povrina Naoblaka Djelomina
Temperatura zraka: 25 C Klasa stabilnosti D
Zone u sluaju eksplozije
Tablica 6.5.-24. Zone utjecaja u sluaju eksplozije
Zona ugroenosti
Model ugroenosti: nadtlak nastao od eksplozije tlaka para, eksplozija je potaknuta iskrom ili plamenom
Crvena: LOC nije premaen (8.0 psi = unitenje graevina)
Naranasta: 2,4 km (3.5 psi = vjerojatne ozbiljne ozlijede)
uta: 2,8 km (1.0 psi = razbijanje stakala)
155
Slika 6.5.-7. Zone utjecaja u sluaju eksplozije
Tablica 6.5.-25. - Oekivani uinci eksplozije u ovisnosti o nadtlaku (CCPS,

2000) za najgori mogui sluaj
Oteenje zidova lake konstrukcije

7,00 - 14,00
Oteenja bubnjia kod 1-90% pripadnika izloene populacije
17,20 Unitenje 50% svih zidova od cigle
20,70 Oteenje i pomicanje s temelja zgrada s elinom konstrukcijom
20,70 - 27,60 Oteenja zgrada s metalnom oplatom
27,60 Vea oteenja na metalnoj oplati industrijskih zgrada
Zone u sluaju poara

U sluaju zapaljenja oblaka pare najznaajniji su izravni utjecaji toplinskog zraenja. U
procjenama rizika uobiajeno se pretpostavlja da e svaki pojedinac na otvorenom prostoru koji
se nae unutar oblaka u trenutku zapaljenja potpuno sigurno smrtno stradati. Takoer, zbog
sekundarnih poara izazvanih zapaljenjem oblaka, velika je vjerojatnost stradavanja osoba koje
se zateknu unutar stambenih ili drugih objekata i vozila. U ovoj je procjeni pretpostavljeno da
vjerojatnost gubitka ivota iznosi 1 (siguran dogaaj) za svaku osobu zahvaenu oblakom pare u
trenutku njegovog zapaljenja, bez obzira da li se ona nalazila na otvorenom prostoru ili u
zatvorenoj sredini. Za osobe locirane izvan oblaka pretpostavljano je da ne postoji opasnost
gubitka ivota. To je uobiajena pretpostavka, jer oblaci pare izgaraju vrlo brzo, pa su toplinska
zraenja kratkotrajna. Zone utjecaja nalaze se u tablici 6.5.-26..
156
Tablica 6.5.-25. Zone utjecaja u sluaju poara
Zona ugroenosti
uta: 1,8 km (2,0 kW/m2) osjet boli unutar 60 s
Slika 6.5.-8. Zone utjecaja u sluaju poara
Izvanjske posljedice nesree (C d,t broj smrtnih sluajeva/nesrea) koju izaziva tvar (t) po svakoj
utvrenoj djelatnosti (d) mogu se izraunati prema formuli [5] :
C d,t = P * * f P * f u
gdje je:
C d,t = broj ivotno ugroenih osoba kod akcidentnih sluajeva
157
P = pogoeno podruje (km2)
= gustoa naseljenosti u naseljenim podrujima unutar pogoenog podruja (osoba/km2)
f P = korekcijski imbenik podruja za rasprostranjenost stanovnitva u pogoenom podruju
f u = korekcijski imbenik ublaavajuih uinaka
P = 2,4 km2 = 18 km2 =1800 ha
C d,t = 1800 ha* 5 osobe/ha * 0,6 *1 = 5400 osoba
Napomena: WORST CASE SCENARIO (najgori mogui sluaj) koji podrazumijeva kolaps svih
spremnika butana, zona u kojoj moe doi do ozbiljnih ozljeda iznosi 2,4 km u radijusu od izvora
nesree u smjeru puhanja vjetra.
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 1.500
S obzirom da zona utjecaja see do 2,4 km u radijusu od izvora nesree oekuju se posljedice po
gospodarstvo u materijalnoj teti od 1.500 -7.000 milijuna kuna. U krugu 2,4 km nalaze se
gotovo svi gospodarski subjekti u Ivani-Gradu.
Gospodarstvo

1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000 X
Obzirom da zona utjecaja see do 2,4 km u radijusu od izvora nesree oekuju se posljedice po
drutvenu stabilnost i politiku od 700 - 1.500 milijuna kuna. U krugu od 2,4 km nalaze se objekti
Gradske uprave, zdravstveni objekti, policijska postaja, vatrogasne postaje, objekti kritine
infrastrukture (vodoopskrba, plinoopskrba, prometnice, eljeznica,...). Budui da ne postoje baze
podataka koje povezuju cijene i vrijednosti kritinih struktura podatak je nepouzdan. Smatra se
158
da e utjecaj biti na sve osobe koje gravitiraju podruju Ivani-Grada to se procjenjuje na 5.000
- 15.000 graana.


1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500 X
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500 X
4 Znaajne 1.500 - 7.000
O obzirom na nedostatak kvalitetnih podataka tete prikazane u tablicama 6.5.-29. procijenjene

su na 50% teta u gospodarstvu.


1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000 - 15.000 X
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
159
Modeliranje disperzije oblaka zapaljivih/eksplozivnih para opasnih tvari napravljeno je

primjenom raunalnog programa SLAB View (4.0.0.) Emergency Release Dense Gas Model
odobrenog od strane Amerike agencije za zatitu okolia (US EPA). Koriteni raunalni model
prati disperziju oblaka do trenutka kada zavri isputanje na samom mjestu incidenta, a zatim
njegovo kretanje u prostoru do zadanih granica.
U sluaju najgoreg mogueg sluaja, ija je vjerojatnost dogaaja jako mala (10-6), vjerojatnost
osoba zahvaenih dogaajem to ujedno ne znai da su svi smrtno ugroeni, dakle svih 5.400
osoba.
Tablica 6.5.-31. Metodologija rangiranja ozbiljnosti moguih nesrea
Kategorija Kvalitativno ivot i zdravlje ljudi Gospodarstvo Drutvena stabilnost i politika

INA, d.d. Objekti
<1 osobe unutar ugroenog Na lokaciji nema trajnih < 250
1 Neznatne frakcionacije Ivani-
podruja posljedica mil. kuna
Grad
INA, d.d. Objekti 250 -
<10 osoba u ugroenom Na lokaciji trajne
2 Malene frakcionacije Ivani- 700 mil.
podruju posljedice i okruenju-NE
Grad kuna
Na lokaciji jedna osoba sa
INA, d.d. Objekti
<100 osoba u podruju letalnih smrtnim i jedna sa 700 -
frakcionacije Ivani-
3 Umjerene koncentracija. Ukupno sa trajnim posljedicama, u 1.500
Grad i objekti u krugu
okruenjem < 500 izloenih okruenju trajne mil. kuna
100 m
posljedice
100 do 500 osoba ukupno
INA, d.d. Objekti Na lokaciji vie
izloeno u podruju ivotne 1.500 -
frakcionacije Ivani- smrtonosnih ozljeda u
4 Znaajne ugroenosti. U okruenju <100 7.000
Grad i objekti u krugu okruenju jedna smrtna i
ili ukupno 500 do1.000 osoba u mil. kuna
150 m vie ozbiljnih povreda
ugroenom podruju
Ukupno na lokaciji tvrtke i
INA, d.d. Objekti Na lokaciji mnogobrojne
okruenju: do 300 osoba u
frakcionacije Ivani- smrtne ozljede, u >7.000
5 Katastrofalne podruju ivotne ugroenosti ili
Grad i objekti u krugu okruenju vie smrtnih mil. kuna
> 1.000 osoba u okruenju i
1.000 m ozljeda
ugroenim podrujima
Kategorija
1 Iznimno mala <1% 1 dogadaj u 100 god i rijede X
2 Mala 1-5% 1 dogadaj u 20 do 100 godina
3 Umjerena 5 - 50 % 1 dogadaj u 2 do 20 godina
160
161

malo vjerojatna.
162
163
6.5.6. SUDIONICI
Ministarstvo zatite okolia i prirode Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Ministarstvo unutarnjih poslova
Izvritelji
164
1. Procjena ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od

djelovanja prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea, Grad Ivani-
Grad, oujak 2010
2. Popis stanovnitva iz 2011. Godine, Dravni zavod za statistiku
(http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm)
3. Plan zatite i spaavanja Grada Ivani Grada iz oujka 2014. Godine
4. Strategija ekonomskog razvoja Grada Ivani Grada za razdoblje 2014. do 2020.
(prosinac, 2014.), T&MC Group; FINA
5. Prirunik za razvrstavanje i utvrivanje prioriteta meu rizicima izazvanim velikim
nesreama u procesnoj i srodnim industrijama (Odsjek za procjenu sigurnosti, Be,
Austrija)
165
6.6. Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela
Naziv scenarija
Poplave na vodnom podruju rijeke Dunav
Grupa rizika:
Poplava
Rizik:
Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelj:
Ministarstvo poljoprivrede Uprava vodbog gospodarstva
Glavni izvritelj:
Hrvatske vode
6.6.1.2. Uvod
Ekstremni prirodni fenomeni uvjetovani hidrolokim, meteorolokim, geolokim, biolokim ili
drugim ekstremnim prirodnim pojavama, kao i iznenadni dogaaji u oblasti ljudskog djelovanja,
kao to su havarije u tehniko-tehnolokim procesima i na graevinama mogu prouzroiti
neugodne situacije veeg obuhvata, ali i velike nesree koje mogu poprimiti i razmjere
katastrofa. Iskustva i biljeenje ekstremnih prirodnih fenomena u prethodnim periodima,
pokazuju da ove pojave i dogaanja znaajno utjeu na sve sfere ivota u Republici Hrvatskoj i
drutvenu i gospodarsku i politiku, mogu postati i vane toke preokreta i pokretai aktivnosti,
bolje i cjelovitije skrbi za drutvo i upravljanje sustavima, no predstavljaju znaajno optereenje
za ekonomiju i gospodarstvo, kao i optereenje na raspoloive financije dravnog i lokalnog
prorauna.
U cilju prepoznavanja, boljeg i uinkovitijeg upravljanja rizicima od nastanka potencijalnih

velikih nesrea i katastrofa te smanjenja i ublaavanja potencijalnih teta od njihovog nastanka,
u okviru Procjena rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, u nastavku se obrauje Procjena
rizika od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela.
Poplave su prirodni fenomeni ije se pojave ne mogu izbjei, ali se poduzimanjem razliitih
preventivnih graevinskih i negraevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na
prihvatljivu razinu. One su meu opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima
mogu uzrokovati gubitke ljudskih ivota, velike materijalne tete, devastiranje kulturnih dobara
i ekoloke tete.
166
Obrana od poplava u Republici Hrvatskoj regulirana je kroz zakonsku regulativu prvenstveno
kroz Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva te druge zakonske i
podzakonske akte. Na teritoriju Republike Hrvatske za operativne aktivnosti preventivne,
redovite i izvanredne obrane od poplava, kroz izgradnju vodnih graevina za obranu od poplava,
odravanje postojeeg sustava obrane od poplava te organizaciju operativne obrane od poplava
na terenu, nadlene su Hrvatske vode zajedno s resornim ministarstvom, odnosno Upravom
vodnoga gospodarstva.
Navedene institucije, nadlene za vodno gospodarstvo, u suradnji s drugim dravnim

institucijama, a uz koordinaciju Dravne uprave za zatitu i spaavanje, izradile su dokument
Procjena rizika od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela u okviru Procjene
rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj. U dokumentu je procjena rizika od poplava obraena
u skladu s utvrenom metodologijom za procjenjivanje rizika od katastrofa i Smjernicama za
izradu procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, raspoloivim biljeenim podacima od
poetka 20. stoljea i izraenom planskom dokumentacijom vezanom za upravljanje rizicima od
poplava prema zakonodavnom okviru Republike Hrvatske.
U izraenoj planskoj dokumentaciji posebno su analizirani rizici od poplava za dva vodna

podruja: vodno podruje rijeke Dunav i jadransko vodno podruje (Slika 6.6.-1.). U svrhu
procjene rizika od katastrofa uzrokovanih poplavama, kao primjeri moguih katastrofalnih
scenarija u ovom dokumentu, obrauju se samo scenariji za vodno podruje rijeke Dunav i to za
dvije vrste dogaaja:
A) Najvjerojatniji neeljeni dogaaj - Poplave na podruju grada Karlovca

B) Dogaaj s najgorim moguim posljedicama Poplava donjeg Posavlja
Teritorijalne i hidrografske karakteristike Republike Hrvatske
Republika Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja, smjetena izmeu Podunavlja na

sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Ukupna povrina dravnog teritorija iznosi 88.166 km2, od
ega povrina kopna, ukljuujui i otoke, iznosi 56.552 km2, a ostalih 31.614 km2 predstavlja
more. Dravna kopnena granica, dugaka 2.028 km, velikim dijelom prati ili presijeca vodotoke.
Dravni je teritorij administrativno podijeljen na 20 jedinica podrune (regionalne) samouprave
odnosno upanija i Grad Zagreb, odnosno 550 jedinica lokalne samouprave (124 gradova i 426
opina).
Teritorij Republike Hrvatske hidrografski pripada slivu Jadranskog mora i slivu Crnog mora te je
prema lanku 31. Zakona o vodama podijeljen na dva vodna podruja: vodno podruje rijeke
Dunav i jadransko vodno podruje (Slika 6.6.-1.).
Granica izmeu vodnih podruja, na teritoriju Republike Hrvatske, prati prirodnu hidrografsko -
hidrogeoloku granicu izmeu jadranskog i crnomorskog sliva, a ostale granice su definirane
dravnom granicom, odnosno crtom razgranienja priobalnog mora.
Vodno podruje rijeke Dunav obuhvaa dio kopnenog teritorija Republike Hrvatske s kojega
vode povrinskim ili podzemnim putevima otjeu prema rijeci Dunavu. Povrina vodnog
167
podruja iznosi 35.101 km2. Na vodnom podruju rijeke Dunav utvreno je podruje podsliva
rijeke Save i podruje podsliva rijeka Drave i Dunava. Podruje podsliva Save zauzima 25.752
km2, a podruje podsliva Drave i Dunava 9.349 km2. Vodno podruje rijeke Dunav
karakteriziraju iroke doline nizinskih vodotoka rijeke Dunav s pritokama rijekama Dravom i
Murom te rijekom Savom s pritokama Kupom, Koranom, Unom i veliki gradovi smjeteni na
njihovim obalama: Zagreb (Sava), Slavonski Brod (Sava), Karlovac, Sisak (Kupa, Korana), Osijek
(Dunav), Varadin (Mura, Drava).
Slika 6.6.-1. Vodna podruja i podruja podslivova
Jadransko vodno podruje ini kopno Republike Hrvatske, ukljuujui otoke, s kojega vode
povrinskim ili podzemnim putevima otjeu u Jadransko more i pripadajue prijelazne i
priobalne vode. Kopneni dio obuhvaa niz slivova jadranskih rijeka (Neretva, Lika, Zrmanja,
Krka, Cetina i dr.) i znatne povrine kopna bez povrinskog otjecanja. Povrina vodnog podruja
iznosi 35.289 km2. Na kopno otpada 18.185 km2, na otoke 3.262 km2, a na prijelazne i priobalne
vode mora 13.842 km2.
168
Kratki opis scenarija
Znaajke poplava i zatite od poplava

Kako je ve napomenuto u uvodu, poplave su prirodni fenomeni ije se pojave ne mogu izbjei,
ali se poduzimanjem razliitih preventivnih graevinskih i negraevinskih mjera rizici od
poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu
se svrstati u 7 osnovnih skupina:
- rijene poplave zbog obilnih kia i/ili naglog topljenja snijega,
- bujine poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kia visokih intenziteta,
- poplave na krkim poljima zbog obilnih kia i/ili naglog topljenja snijega te nedovoljnih
- propusnih kapaciteta prirodnih ponora,
- poplave unutarnjih voda na ravniarskim povrinama,
- ledene poplave,
- poplave mora te
- umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja
klizita, neprimjerenih gradnji i slino.
Znatan su problem i poplave u urbanim sredinama koje nastaju zbog kratkotrajnih oborina
visokih intenziteta i koje, zbog velikih koncentracija stanovnitva na relativno malim prostorima,
esto uzrokuju velike materijalne tete.
Ravniarski dio vodnoga podruja rijeke Dunav ugroavaju poplave od velikih voda rijeka
Dunava, Drave, Mure, Save, Kupe, Une, kao i brdskih voda koje se slijevaju s obronaka rubnoga
gorja prema glavnim prijamnicima. Brdsko-planinski predjeli pogoduju svim oblicima vodne
erozije zemljita i formiranju bujinih tokova. Stanje ureenosti vodnih tokova i zatite od
poplava i erozije razliito je za pojedina slivna podruja i pojedine vodotoke. Uglavnom, razina
reguliranosti i izgraenosti zatitnih sustava proporcionalna je veliini vodotoka. Umjesto
parcijalnih rjeenja, prednost se daje vienamjenskim sustavima ureenja i koritenja voda koji
su, u pravilu, gospodarski povoljni i ekoloki prihvatljivi.
Intenzivnom izgradnjom zatitnih sustava u drugoj polovici dvadesetog stoljea rizici od

poplavljivanja na veini podruja u Hrvatskoj su znatno smanjeni, no nedavna iskustva pokazuju
da se poplave dogaaju i tamo gdje ih nitko ne oekuje, odnosno da se pojavljuju i vee vode od
projektnih velikih voda vrlo dugih povratnih razdoblja na koje su sustavi dimenzionirani.
U posljednje vrijeme znanstvenici, bez obzira na prijepore o uzrocima, predviaju izrazitu

dinamiku buduih klimatskih promjena. Takoer, prognostiki klimatski modeli upuuju i na sve
uestaliju pojavu klimatskih ekstrema, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Iz tog razloga i
u budunosti se mogu oekivati pojave ekstremnih vrijednosti temperatura zraka i intenziteta
oborina, kao i ekstremno sunih razdoblja, uz pojave olujnih nevremena i vjetra razorne snage te
plimnih valova u priobalnom podruju. Tijekom posljednjeg desetljea u itavom se svijetu, pa
tako i u Republici Hrvatskoj, uestalo biljee do sada nezabiljeene ekstremne hidroloke prilike
s pojavom velikih voda i ekstremnih vodostaja s poplavama, koje prijete ljudskim ivotima i
velikim materijalnim tetama. Obrana od poplava u takvim uvjetima esto je vrlo oteana, a u
nekim situacijama gotovo i nemogua.
169
Obzirom na hidromorfoloke znaajke teritorija, postojeu izgraenost zatitnog sustava obrane
od poplava te prognozu izrazite dinamike klimatskih promjena u budunosti, Republika
Hrvatska je u veoj mjeri izloena rizicima od poplavama.
U ovisnosti o intenzitetu ekstremnih hidrolokih prilika i funkcionalnosti sustava obrane od

poplava, u najveoj moguoj mjeri obranjena su naseljena mjesta, infrastrukturni i gospodarski
objekti, a ponajvee tete zabiljeene su u poljoprivredi. Dosadanje procjene teta nakon
poplava posvuda po svijetu pa tako i u Hrvatskoj pokazale su da su one uvijek bile mnogo vee
od trokova provedbe preventivnih mjera.
Slika 6.6.-2. Zabiljeene poplave
Problematici zatite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zatita okolia od

nekontroliranih irenja oneienja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda.
Takva iskustva stoga nalau trajnu brigu o stanju zatitnih sustava.
170
Najvee zabiljeene poplave u Hrvatskoj tijekom posljednjih stotinjak godina bile su:
- poplave Dunava: godine 1926. i 1965.;
- poplave Drave: godine 1964., 1965., 1966., 1972. i 2012.;
- poplave Mure: godine 1965. i 1972.;
- poplave Save: godine 1933., 1964., 1966., 1990., 1998., 2010., 2013. i 2014.;
- poplave Kupe: godine 1939., 1966., 1972., 1974., 1996., 1998., 2013. i 2014.;
- poplava Une: godine 1974.;
- poplave Neretve: godine 1950., 1995., 1999. i 2010.
Prethodne analize pojave poplava na vodnom podruju rijeke Dunav pokazale su da su

raspoloivi i dostupni podaci o poplavnim dogaajima nepotpuni u razdobljima prije 2000.
godine, dok neto detaljniji raspoloivi podaci postoje za novije razdoblje poevi od 2010.
godine.
Tablica 6.6.-1. Kronoloki pregled zabiljeenih poplava na vodnom podruju rijeke Dunav
Vodno podruje rijeke Dunav

Razdoblje
oborine vodotoci ostalo UKUPNO
2010 - 133 11 5 149
Poplave u 2010. godini

Poplava iz 2010. godine na vodnom podruju rijeke Dunav bila je po mnogoemu specifina. Na
pojedinim podrujima istone Hrvatske u kratkom je razdoblju, od nekoliko dana, palo vie od
200 mm kie po etvornom metru, a u pola godine na mnogim mjestima i prosjena godinja
koliina oborina. Ekstremne koliine oborina uzrokovale su nagli porast vodostaja i
premaivanje, do tada zabiljeenih, maksimalnih vodostaja na desetak vodotoka (Orljava,
Londa, Vrbova, Glogovica, Baranjska Karaica, Vuka, Voinka, Vojlovica, Vuica,) to je za
posljedicu imalo velike tete na poljoprivrednim kulturama i ugroavanje naseljenih mjesta u 11
od 13 upanija na vodnom podruju rijeke Dunav. Na slikama 6.6.-3. i 6.6.-4. je dan prikaz
najugroenijih upanija.
Slika6.6.-3. Prikaz upanija ugroenih poplavom u Slika 6.6.-4. Prikaz upanija ugroenih poplavom u
svibnju/lipnju 2010. godine rujnu 2010. godine
171
Obilne oborine koje su pale krajem listopada i poetkom studenog 2012. godine na slivu rijeka
Save, Kupe, Mure i Drave u Republici Sloveniji te Mure i Drave u Austriji, kao i na podruju
Republike Hrvatske, uzrokovale su formiranje tri velika vodna vala na rijeci Savi, dva velika
vodna vala na rijekama Dravi i Kupi te jednog na rijeci Muri, kao i velikih vodnih valova na
pojedinim manjim vodotocima.

Ekstremne hidroloke prilike na podruju gornjeg dijela sliva rijeke Save (Slovenija, Hrvtatska),
te slivova rijeka Kupe, Mrenice, Dobre, Korane, Gline, Une, Like i Gacke i njihovih brojnih manjih
pritoka, u periodu sijeanj-veljae 2013. godine kao oujak-travanj 2013. godine uvjetovale su
formiranja veeg broja velikih vodnih valova rijeka Kupe i Save, kao i njihovih pritoka, a dodatnu
potekou predstavljalo je preklapanje vodnih valova to je uvjetovalo oteano otjecanje i
evakuaciju velikih voda prema nizvodnom podruju. Ekstremne oborine koje su poetkom
mjeseca lipnja pale na podruju gornjeg dijela dunavskog sliva (Njemaka, Austrija, Slovaka,
Maarska) uvjetovale su nagli porast vodostaja cijelim tokom Dunava, odnosno formiranje
estog po redu velikog vodnog vala tijekom 2013. godine u Hrvatskoj.

Generalno, nije bilo podruja u Republici Hrvatskoj koje, barem nakratko, nije imalo problema s
vikom vode, jer je 2014. godina bila izuzetno kina. U veljai su bila ugroena Karlovaka i
Sisako-moslavaka upanija, zatim u svibnju Poeko-slavonska, Sisako-moslavaka, Brodsko-
Posavska i Vukovarsko-srijemska upanija, da bi u kolovozu ponovno zaprijetile bosanske
pritoke Vrbas i Bosna. U rujnu su na slivu Save zabiljeena dva velika vodna vala rijeke Kupe i
jedan rijeka Save, Mure i Drave. U listopadu, nove ekstremne koliine oborina formirale su velike
vodne valove na rijekama Kupi, Korani, Glini i Uni.
Analiza poplava zabiljeenih u periodu 2010. - 2014. godine na vodnom podruju rijeke Dunav, u
nastavku teksta, ilustrativno prikazuje potencijalni scenarij nastanka rizika katastrofa od
poplava sa znaajnim posljedicama na ivot i zdravlje ljudi, utjecajem na gospodarstvo, na
kritinu infrastrukturu i na graevine od javnog drutvenog znaaja. Uvaavajui sve prethodne
analize procjene rizika od poplava na vodnom podruju rijeke Dunav za potrebe analize rizika
od katastrofa, kao najvjerojatniji neeljeni dogaaj uzrokovan poplavama kopnenih voda,
obrauju se poplave na podruju grada Karlovca, dok se kao dogaaj s najgorim moguim
posljedicama analiziraju dogaaji poput poplava donjeg Posavlja u svibnju 2014. godine.
Negativni utjecaji poplava na kritinu infrastrukturu se mogu promatrati kroz niz aspekata kao
na primjer:
- velika brzina kretanja poplavnog vala (bujice, pucanje nasipa i sl),
- dugotrajna pokrivenost veih podruja vodom koja moe biti i zagaena uslijed nekog
incidenta i
- indirektne tete na podrujima koja nisu poplavljena uslijed prekida/poremeaja u
prometu, telekomunikacijama, snabdijevanju elektrinom energijom, opskrbom vode i sl.
172
Radi toga moe se smatrati da poplave imaju negativan utjecaj na sve navedene grupe kritine
infrastrukture.
Utjeca Sektor
X energetika (proizvodnja, ukljuivo akumulacije i brane, prijenos, skladitenje,
transport
X komunikacijska i informacijska tehnologija (elektronike komunikacije, prijenos
podataka,
X promet (cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet unutarnjim plovnim
X vodno gospodarstvo (regulacijske i zatitne vodne graevine i komunalne vodne
X proizvodnja, skladitenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, bioloki, radioloki i
nuklearni
X javne slube (osiguranje javnog reda i mira, zatita i spaavanje, hitna medicinska
6.6.1.4. Kontekst

Vodno podruje rijeke Dunav u Hrvatskoj obuhvaa prostore sjeverne, sredinje i istone
Hrvatske te zauzima povrinu od 35.101 km2, odnosno oko 62% dravnog kopnenog teritorija. U
administrativnom smislu, vodno podruje obuhvaa 16 upanija i Grad Zagreb. Prema popisu
stanovnitva iz 2001. godine na tim prostorima ivi oko 3.046.000 stanovnika, odnosno oko
69% ukupnog hrvatskog stanovnitva. Naseljenost podruja je vrlo neravnomjerna zbog
razliitog intenziteta gospodarskog razvitka pojedinih upanija. Glavnina stanovnitva ivi u
Slika 6.6.-5. Karta vodnog podruja rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj

173
veim gradovima, dok su istovremeno brojni prostori vrlo rijetko naseljeni to se naroito
odnosi na brdsko-planinske krajeve. Gustoa naseljenosti posebno je visoka u dva regionalna
sredita, Zagrebu i Osijeku. Gospodarska razvijenost na podruju je neravnomjerna.
Najrazvijenija podruja nalaze se sjeverozapadnoj Hrvatskoj, istona i sjeveroistona Hrvatska
slabije su razvijene, a meu najnerazvijenija spadaju brdsko-planinska podruja sredinje
Hrvatske.
Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Dravnom planu obrane od poplava

kojim su obuhvaene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od
poplava ustrojena je po sektorima, a unutar njih po branjenim podrujima i dionicama
vodotoka. Operativnu obranu od poplava provode organizacijske jedinice Hrvatskih
voda. Glavni centar obrane od poplava u Republici Hrvatskoj je u Zagrebu u Direkciji
Hrvatskih voda, a u sjeditima vodnogospodarskih odjela Hrvatskih voda (Zagreb,
Osijek, Varadin, Slavonski Brod, Rijeka i Split) nalaze se centri obrane od poplava na
razini sektora. Osim navedenih centara obrane od poplava na mnogim su mjestima u
Hrvatskoj osnovani terenski centri obrane od poplava dionica i vodouvarskih podruja
i izgraene su vodouvarnice kao terenske ispostave obrane od poplava. Interventne
radove tijekom obrane od poplava svojom mehanizacijom, opremom i strunim
kadrovima obavljaju certificirane tvrtke, svaka na odreenom branjenom podruju.
Operativna obrana od poplava u dravi dobro funkcionira, to je potvreno uspjenim
evakuacijama brojnih velikih voda tijekom posljednjih desetljea.
Funkcioniranje elemenata kritine infrastrukture

Na slivu Save je od velikih voda Save primjereno zatien samo grad Zagreb koji je, prema
procjenama, siguran od 1 000-godinjih velikih voda. Ostala podruja uz Savu uglavnom su
nedovoljno zatiena. Uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici obrambeni nasipi samo su
dijelom izgraeni pa su niski dijelovi ire zapreike i samoborske regije ugroeni od poplava.
Nizvodno od Zagreba pa sve do granice sa Srbijom, mnoga podruja uz Savu imaju niu razinu
sigurnosti od potrebne, jer je zatitni sustav srednjeg Posavlja nedovren, a postojei obrambeni
nasipi na mnogim su mjestima nedovoljno visoki za zatitu od ekstremno velikih voda koje se
javljaju u posljednje vrijeme. Sustavom srednje Posavlje od poplava se izravno tite prostori uz
Savu izmeu Podsuseda i Stare Gradike te prostori uz Kupu nizvodno od ua Dobre, na kojima
se nalaze veliki gradovi Zagreb, Sisak i Karlovac na kojima danas ivi vie od milijun stanovnika.
Zbog redukcije vrnih protoka poplavnih valova u nizinskim retencijama, sustav srednje
Posavlje ima kljunu vanost i u zatiti od poplava slavonske dionice Save nizvodno od Stare
Gradike te u zatiti od poplava u susjednim dravama Bosni i Hercegovini i Srbiji. Zatita od
poplava zasnovana na nizinskim retencijama i prostranim poplavnim povrinama omoguila je
zadravanje ekoloki povoljnih uvjeta, tako da je zbog svojih izuzetnih prirodnih vrijednosti dio
zatitnog sustava srednje Posavlje proglaen Parkom prirode Lonjsko polje.
Na slivovima savskih pritoka zatitni sustavi takoer su nedovreni ili ih uope nema. Opasnosti
posebno prijete naseljima Hrvatskog zagorja koje ugroavaju Krapina i njezini bujini pritoci,
gradu Zagrebu koji je od medvednikih bujica, usprkos djelomino izgraenom zatitnom
sustavu od 19 brdskih retencija, zatien samo od 20 do 50-godinjih velikih voda, naseljima u
hrvatskom Pounju koje ugroava Una te naseljima poeke kotline koja su ugroena od Orljave i
174
njezinih bujinih pritoka. Od bujinih brdskih voda nedovoljno su zatieni i drugi gradovi i
naselja na slivovima Save i Kupe, meu kojima se posebno istie Ogulin u ijoj zatiti od poplava
vanu ulogu ima hidroenergetski sustav Gojak. Ugroene su i mnoge poljoprivredne povrine i
infrastrukturne graevine, a kao specifinost se istie ugroenost od poplava na zatvorenim
krkim poljima Gorskog kotara i Like.
Zatita od poplava Dunava, Drave i Mure temelji se na obrambenim nasipima i irokim

inundacijskim podrujima uz vodotoke. Nasipi su dovreni na veem dijelu podruja, osim na
nekim dionicama uz stara korita hidroelektrana Varadin, akovec i Dubrava, uz rijeku Vuicu i
na manjem dijelu Baranje. Posljednje pojave velikih voda ukazale su da na nekim dionicama
postojei nasipi ne zadovoljavaju svojom visinom i dimenzijama, pa ih je potrebno
rekonstruirati. Izgradnjom i kasnijom rekonstrukcijom Glavnog dravskog nasipa, nasipa Drava-
Dunav i Zmajevac-Kopaevo omoguena je uinkovita zatita Baranje od velikih voda Drave i
Dunava te ouvanje prostranih poplavnih povrina uz ue Drave u Dunav. Takvo rjeenje ne
samo da povoljno utjee na prirodni reim voda u Parku prirode Kopaki rit nego i na zatitu od
poplava na nizvodnim podrujima uz Dunav. Problem zatite od poplava na Dunavu i donjoj
Dravi predstavljaju i pojave ledostaja koje mogu prouzroiti ledene poplave. Za uklanjanje
ledenih epova koji ometaju nesmetano protjecanje vode koriste se brodovi ledolomci. Najvei
preostali problem zatite od poplava na slivovima Drave i Dunava predstavlja velik broj bujinih
vodotoka koji ugroavaju naselja i poljoprivredne povrine u Meimurju, Podravini, Slavoniji i
Podunavlju, to je potvreno brojnim poplavama na manjim slivovima u posljednje vrijeme.
Sustavi zatite od brdskih voda veim su dijelom dovreni samo na slivnim podrujima
Meimurja i upanijskog kanala, dok na ostalim slivnim podrujima postoje samo pojedinane
regulacijske i zatitne vodne graevine, koje bez izgradnje brdskih akumulacija i retencija ne
mogu osigurati primjerenu zatitu nizinskih dijelova slivova od poplava.
Zatitni sustavi na podslivu rijeke Save su djelomino dovreni, ukljuujui i sustav srednje
Posavlje, koji ima kljunu ulogu u zatiti neposrednog zaobalja rijeke Save izmeu Podsuseda i
Stare Gradike i rijeke Kupe nizvodno od ua Dobre, kao i cijele dionice Save od Stare Gradike
do granice sa Srbijom. Regulacijski i zatitni radovi du toka Save imaju dugu tradiciju i
rezultirali su postupnom izgradnjom obrambenih i uspornih nasipa koji osiguravaju odreenu
razinu zatite gospodarski najznaajnijim podrujima. Iskustvo pokazuje da na nekim dionicama
oni ne zadovoljavaju svojom visinom pa ih je potrebno rekonstruirati, to se postupno ini.
Negativne posljedice gubitka dijela prirodnih poplavnih povrina uslijed izgradnje nasipa
djelomino se saniraju ureenjem nizinskih retencija i ekspanzijskih povrina smjetenih na
prostorima koji su najnii i koji su bili uestalo plavljeni i u prirodnom stanju. Formirano je pet
nizinskih retencija (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupina, Zelenik i Jantak) i djelomino su
izgraena tri velika oteretna kanala (Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa) i dva spojna kanala (Zelina-
Lonja-Glogovnica-esma i Ilova-Pakra). Za kontrolu brdskih voda izgraen je niz vienamjenskih
akumulacija i brdskih retencija te vie stotina kilometara lateralnih kanala za prikupljanje
brdskih voda uz branjena podruja. Zatita od bujinih brdskih voda je jo uvijek nedovoljna.
I na podruju podsliva rijeka Drave i Dunava najvei radovi su ostvareni na velikim rijekama.
Relativno dobra zatita od poplavnih voda Dunava, Drave i Mure zasnovana je na obrambenim
nasipima i irokim inundacijskim podrujima uz rijeke. Nasipi su dovreni na gotovo svim
podrujima gdje su potrebni, osim na nekim dionicama uz stara korita hidroelektrana Varadin,
akovec i Dubrava. Sustavi zatite od brdskih voda dijelom su dovreni jedino na podrujima
175
Meimurja i upanijskog kanala. Na ostalim dijelovima postoje samo pojedinane regulacijske i
zatitne vodne graevine (Slika 6.6.-6.).
Slika 6.6.-6. Znaajnije regulacijske i zatitne vodne graevine na vodnom podruju rijeke Dunav
Fiziki, klimatoloki, geografski, demografski, ekonomski i politiki uvjeti

Prostorom dominiraju iroke aluvijalne doline Save i Drave koje se prema zapadu postupno
suavaju na ue rijene inundacije. Juniji brdsko planinski krajevi veih nadmorskih visina
kojima prolazi razvodnica dunavskog i jadranskog sliva pripadaju dinarskom kru. U nizinskim
dijelovima sliva prevladavaju obradive povrine s ratarskim kulturama, dok u brdskim i gorskim
predjelima sjeverne i sredinje Hrvatske dominiraju ume.
U klimatskom pogledu na podruju dominira kontinentalna klima, ali se na rubnim podrujima

uz razvodnicu prema jadranskom podruju u velikoj mjeri osjea utjecaj mediteranske klime koji
postupno slabi u smjeru od mora prema sjeveru. Prosjena godinja visina oborina na vodnom
podruju iznosi oko 1.000 mm.
Vodnim podrujem prolazi nekoliko vanih prometnih koridora koji meusobno povezuju
zapadnu i jugoistonu Europu te srednju Europu s Jadranskim morem.
Na vodnom podruju su 4.664 naselja prosjene veliine 653 stanovnika. ak 97% naselja ima
manje od 2.000 stanovnika, a u njima ivi 41% ukupnog stanovnitva. Preostalih 59%
176
stanovnika ivi u 139 naselja s vie od 2.000 stanovnika. Od toga su 24 vea i velika urbana
centra, preko 10.000 stanovnika, meu kojima dominira grad Zagreb. Ostalo su manji i srednji
gradovi i naselja prijelaznoga karaktera veliine 2.000 do 10.000 stanovnika.
Za 2008. godinu je BDP na vodnom podruju procijenjen na 233.246 milijuna kuna ili 77.710
kuna po stanovniku, to je neznatno vie od hrvatskog prosjeka. Na podslivu Save je ostvareno
79% BDP-a vodnoga podruja (83.693 kuna po stanovniku), a na podslivu Drave i Dunava 21%
BDP-a vodnoga podruja (61.453 kuna po stanovniku). Najnie vrijednosti karakteristine su za
istone predjele.
Prosjeni neto raspoloivi dohodak kuanstava na vodnom podruju u 2008. godini, procijenjen
na temelju podataka iz statistike nacionalnih rauna, iznosi 49.345 kn godinje po stanovniku.
Udio neto raspoloivog dohotka kuanstava u BDP-u je visok (63,5%).
6.6.1.5. Uzrok
Godina 2010.
U sluaju poplava 2010. godine velike koliine oborine koje su pale u Republici Sloveniji, Bosni i
Hercegovini te uzvodnim podunavskim zemljama (Njemaka, Austrija, Slovaka i Maarska) kao
i na podruju Republike Hrvatske, uzrokovale su u rujnu i studenome 2010. godine, formiranje
velikih vodnih valova na veem broju vodotoka (Sava i Drava s pritocima te Dunav). Na slici 7
prikazano je poveanje koliine oborine u odnosu na viegodinje prosjeke.
Slika 6.6.-7. Znaajnije regulacijske i zatitne vodne graevine na vodnom podruju rijeke Dunav
(Izvor: DHMZ)
Godina 2012.
177
I 2012. godine su obilne koliine oborine koje su pale krajem listopada i poetkom studenoga, na
slivovima rijeka Save, Kupe, Mure i Drave u Republici Sloveniji te Mure i Drave u Austriji, kao i
na podruju Republike Hrvatske, bile uzrokom poplava na vodnom podruju rijeke Dunav.
Godina 2013.
U sijenju 2013. godine biljee se ekstremno velike koliine snjenih oborina, koje su na veem
dijelu podruja Republike Hrvatske i Slovenije iznosile od 50 do 170 cm. Uslijed nestabilnih
vremenskih prilika i naglog zatopljenja, dolazi do otapanja velikih koliina snijega. Istovremeno,
Slika 6.6.-8. Odstupanje koliine oborina u sijenju Slika 6.6.-9. Odstupanje koliine oborina u veljai
2013. godine od viegodinjeg prosjeka 2013. godine od viegodinjeg prosjeka
(Izvor: DHMZ) (Izvor: DHMZ)
posebice na podruju Like i Gorskog kotara dolazi do pojave obilnih kinih oborina koje u
kombinaciji s otapanjem snjenih oborina dovode do naglog porasta vodostaja i formiranja
velikih vodnih valova rijeka Save i Kupe te njihovih brojnih manjih pritoka.
Ekstremne oborine koje su poetkom mjeseca lipnja

2013. godine pale na podruju gornjeg dijela
dunavskog sliva (Njemaka, Austrija, Slovaka,
Maarska) uvjetovale su nagli porast vodostaja cijelim
tokom Dunava.
Godina 2014.
Poplavu 2014. godine je prouzroila ciklona s kojom
je u dva dana pala rekordna koliina kie u mnogim
mjestima u Hrvatskoj. Osim velike koliine oborine
poplavi je prethodilo i dugotrajno kino razdoblje
uslijed ega je tlo ve bilo zasieno vodom. Na slici
6.6.-10. je prikazana koliina oborine na podruju
Republike Hrvatske za svibanj 2014. godine.
Slika 6.6.-10. Koliina oborine na podruju

Hrvatske u svibnju 2014. godine (Izvor: DHMZ)
178
Kljuni uzrok nastanka katastrofe
Godina 2010.
Kljuni direktni uzrok poplave u rujnu 2010. godine je bilo prelijevanje i prodor savskih nasipa,
a prijelomni uzrok poplave u lipnju 2010. godine bile su posljedice pojave ekstremnih kinih
razdoblja koja su se praktino nastavljala jedno na drugo.
Godina 2012.
Veliki vodni val rijeke Drave koji se poetkom studenoga 2012. godine kretao iz Austrije preko
Slovenije do Hrvatske, uzrokovao je formiranje prodora u hidrotehnikom nasipu kod mjesta
Otok Virje.
Godina 2013.
Kljuni uzroci poplava tijekom 2013. godine su posljedice pojave ekstremnih kinih razdoblja
koja su se praktino nastavljala jedna za drugim te je dolo do premaenja kapaciteta korita
rijeka.
Godina 2014.
Direktni uzrok poplave 2014. godine bili su pojava ekstremno visokog vodnog vala rijeke Save,
kao i prodori lijevog savskog nasipa kod naselja Rainovci i Rajevo Selo. Prodori su nastali
gotovo istovremeno, u popodnevnim satima, 17. svibnja, kod vrhunjenja vodostaja Save.
179
6.6.2. DOGAAJ
Vjerojatnosti opisanih dogaaja su:

- Veliki vodni val Save iz rujna 2010. godine, procijenjen je prema statistikim obradama
na 100 godinji.
- U mjestu Virje Otok izmjeren je protok rijeke Drave 2012. godine od ak 3.300 m3/s, a to
je razina koju rijeka Drava dostie jednom u 1000 godina.
- Prema kriteriju vjerojatnosti pojave poplavni val rijeke Dunav i rijeke Kupe iz 2013.
godine mogu se svrstati u dogaaje koji odgovaraju velikoj vjerojatnosti pojave.
- Poplavni val rijeke Save iz 2014. godine je procijenjen na povratno razdoblje od 1000
godina
Poplave na podruju grada Karlovca

Podruje grada Karlovca spada u poplavom najugroenija podruja u Republici Hrvatskoj, a
Karlovac je sigurno poplavom najugroeniji grad. irim gradskim podrujem teku Kupa, Korana,
Mrenica i Dobra kao i mnogobrojni manji potoci. Openito, poplavljena budu gradska i
prigradska naselja uz Kupu i Koranu, zatim obradive poljoprivredne i umske povrine
ukljuujui i objekte infrastrukture, gospodarstva, a i kulturne objekte. Osim velikih voda rijeka,
gradu Karlovcu prijete bujine vode. Cijelo podruje grada, zbog dotrajale i preoptereene
kanalizacije, ugroeno je i vlastitim oborinskim vodama. Izgradnja sustava obrane od poplava
grada Karlovca zapoela je nakon velike poplave 1966. godine ali zbog njegove nedovrenosti i
spore dogradnje do danas zatien je samo ui dio centra grada. Ostali dio podruja i da lje je
nebranjeno podruje na kojem nije mogue vriti obranu od poplava.
Pregledom povijesnih podataka moe se zakljuiti da se svake godine barem jednom

proglaavaju redovne mjere obrane od poplava, a svake druge godine proglaavaju se
izvanredne mjere obrane od poplave. Vodostaj za proglaenje izvanrednog stanja ili vrlo blizu
njemu dogaa se otprilike svakih pet godina. Na slici 6.6.-11. je dan prikaz zabiljeenih poplava u
Republici Hrvatskoj s izdvojenim podrujem Karlovca.
Godina 2013.
Meteoroloke prilike poetkom 2013. godine, direktno su utjecale na opasnost od poplava grada
Karlovca, te poduzimanje svih radnji za provedbu aktivnih mjera obrane od poplava. Na
podruju gornjeg i srednjeg toka (grad Karlovac) rijeka Kupa je izrazito bujinog karaktera, te su
mogui izrazito nagli porasti vodostaja, koji mogu biti i vei od 7 metara u samo jednom danu,
to dodatno oteava pripremu i provedbu mjera obrane od poplava.
Na povoljne uvjete obrane od poplava grada Karlovca u sijenju 2013. godine utjecala je i
injenica da nije bilo veih dotoka rijeka Kupe, kao i rijeke Save iz Republike Slovenije, to je
znaajno doprinijelo mogunosti pronosa velikih vodnih valova rijeka Kupe, Korane i Mrenice
kroz grad Karlovac i nizvodna podruja. Mali protoci i vodostaji rijeke Save su znaajno olakali
evakuaciju velikih vodnih valova rijeka Kupe i Une u Savu, tako da nije bilo pojave veih uspora
na podrujima ua navedenih rijeka u Savu.
180
Slika 6.6.-11. Zabiljeene poplave u Republici Hrvatskoj (podruje Karlovca)
Ubrzo potom, poetkom veljae 2013. godine, uslijed novih koliina oborina i topljenja dijela
snjenih zaliha dolazi do formiranja novih vodnih valova rijeka Kupe i Save, koje rezultiraju
provedbom redovnih mjera obrane od poplava na podruju Karlovca, Siska i Jasenovca, ali i
daljnjem zapunjavanju prirodnih poplavnih podruja novim koliinama voda na podruju
Odranskog i Lonjskog polja. Unato pojavi ekstremnih hidrolokih prilika i formiranju velikih
vodnih valova na brojnim vodotocima, zahvaljujui uspjenoj provedbi redovnih i izvanrednih
mjera nije bilo probijanja pojedinih linija sustava obrane od poplava. Ipak, visoki vodostaji su
uzrokovali velike probleme na brojnim podrujima. Uslijed izlijevanja Kupe, Korane i Mrenice u
nebranjena podruja, poplavljene su velike poljoprivredne i umske povrine, kao i brojni
objekti u vikend naseljima Stari Brod, Luice, Vurot, aina i Letovani uz rijeku Kupu.
Poplavljen je vei broj lokalnih, te pojedinih upanijskih prometnica, to je znatno oteavalo
prometnu komunikaciju izmeu pojedinih naselja i prigradskih naselja na podruju grada
Karlovca, kao i pristup ureaju za proiavanje otpadnih voda grada Karlovca.
Velike probleme stvarale su unutarnje oborinske vode, koje se zbog visokog vodostaja rijeka
nisu mogle uspjeno gravitacijski evakuirati, te su se brojnim mobilnim crpkama prebacivale u
181
vodotoke. Potpuno povlaenje voda s poplavljenih povrina i normalizacija stanja na irem
podruju grada Karlovca i donjeg Pokuplja trajalo je punih sedam dana.
Godina 2014.
Prijetnja od poplava na irem podruju grada Karlovca ponovila se i u 2014. godini i to dva puta,
u veljai, te potom i u rujnu iste godine. Tijekom prve polovice mjeseca veljae 2014. godine, na
podruju slivova rijeka Kupe i Save u Sloveniji i
Hrvatskoj, pale su ekstremno velike koliine
oborine, koje su prema podacima
hidrometeorolokih slubi mjestimice i viestruko
premaile srednje mjesene koliine oborine za
veljau (Slika 6.6.-12.). Uslijed izrazito nestabilnih i
nepovoljnih vremenskih prilika dolazi i do
zatopljenja koje uzrokuje otapanje preostalih
koliina snijega, to u kombinaciji s pojavom
obilnih koliina oborine dovodi do naglog porasta
vodostaja i formiranja velikih vodnih valova rijeka
Save, Kupe, Mrenice, Korane, Gline, esme, kao i
njihovih brojnih manjih pritoka. Slika 6.6.-12. Odstupanje koliine oborine od
viegodinjeg prosjeka u veljai 2014. godine (Izvor:
U razdoblju od veljae do rujna 2014. godine ostvarena
su dva nova maksimuma vodostaja rijeke Kupe. U veljai na stanici Karlovac maksimalni
vodostaj rijeke Kupe iznosio je +827cm, da bi u rujnu vodni val premaio svoj maksimum iz
veljae i postigao novi od +844cm.
Poplavne vode rijeka Kupe, Korane, Mrenice i Dobre izlile su se u nebranjena podruja i pritom
poplavile brojne umske i poljoprivredne povrine, a naalost stradalo je ili se u okruenju nalo
i vie stotina stambenih i gospodarskih objekata u 15-ak prigradskih naselja grada Karlovca.
Poplavljen je i velik broj lokalnih te nii dijelovi pojedinih upanijskih prometnica, to je znatno
oteavalo prometnu komunikaciju izmeu pojedinih prigradskih naselja na podruju grada
Karlovca, kao i pristup ureaju za proiavanje otpadnih voda grada Karlovca.
Ipak, unato registriranim poplavama na podruju grada Karlovca, iz 2013. godine i dvije iz
2014. godine, nisu bile utvrene tete veih razmjera, ali su ovi poplavni dogaaji ukazali da je u
budunosti mogue oekivati i pojavu veeg vodnog vala rijeke Kupe na podruju grada
Karlovca. Stoga je potrebno urno pristupiti daljnjoj dogradnji i unaprjeenju sustava obrane od
poplava na tom podruju, to ukljuuje dovrenje i stavljanje u punu funkcionalnost oteretnog
kanala Kupa-Kupa, dogradnju nasipa za potrebe obrane od poplava grada Karlovca, te
razmatranje opravdanosti gradnje oteretnog kanala Korana-Kupa.
Obrada posljedice poplavnih dogaaja na irem podruju grada Karlovca odnosi se na dogaaje
u 2014. godini.
182
injenina baza za procjenu
Baza za procjenu sastojala se od prikupljenih (raspoloivih) informacija o zabiljeenim
poplavnim dogaajima. Baza sadri karte vodnog podruja s granicama rijenih slivova,
podslivova i priobalnih podruja, s prikazom topografije i koritenja zemljita. Zatim, sadri
prikaz poplava do kojih je dolo u prolosti i koje su imale znaajne tetne uinke na zdravlje
ljudi, okoli, kulturnu batinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost slinih buduih
dogaaja i dalje relevantna. Isto tako, sadri prikaz znaajnih poplava u prolosti, kada se mogu
predvidjeti znaajne tetne posljedice slinih buduih dogaaja te procjenu moguih tetnih
posljedica buduih poplava za zdravlje ljudi, okoli, kulturnu batinu i gospodarsku aktivnost.
Kvalifikacija i kvantifikacija posljedica (procjena, donja granica, gornja granica)

Zabiljeene poplave na irem podruju Karlovca svrstane su u kategoriju znaajnijih poplava
koje su se dogodile u prolosti, na temelju kojih se mogu predvidjeti znaajne tetne posljedice
slinih buduih dogaaja. Procjena moguih tetnih posljedica buduih poplava provedena je na
naelu ujednaenog i uravnoteenog pristupa ocjeni ugroenosti i rizika od poplava na
cjelokupnom podruju Republike Hrvatske. Na slici 6.6.-13. prikazana je ugroenost od poplava
u Republici Hrvatskoj s izdvojenim podrujem Karlovca.
Slika 6.6.-13. Ugroenost od poplava u Republici Hrvatskoj (podruje Karlovca)
183
Podaci o broju ugroenih stanovnika dobiveni su na osnovi prikupljenih podataka s terena.

Sreom, podaci pokazuju da nije bilo stradalih stanovnika, no posljedice potencijalne ugroze
procjenjuju se obzirom na broj stanovnika na prostoru zahvaenom rizikom od poplava kao
katastrofalan. Osim direktne ugroenosti tijekom poplave, uoeno je da poplava izaziva i
dugorono pogoranje ivotnog standarda na poplavljenom podruju (ivot u znatno loijim
uvjetima, stres, gubitak uspomena, pogoranje ivotnog standarda, ivot u neadekvatnim
uvjetima, prekid naobrazbe i slino).
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
5 Katastrofalne > 1500 X
Tijekom nastalih poplava u 2014. godini, na irem podruju Karlovca, bili su poplavljeni
stambeni objekti, zaustavljene razne proizvodne aktivnosti, onemoguen odlazak na posao i u
kolu. teta je procijenjena na iznos od 30 milijuna kuna (Izvor: Izvjee rukovoditelja obrane od
poplava Branjenog podruja 11, Sektor D o poplavama i provedenoj obrani od poplava u razdoblju
veljaa-rujan 2014.g, temeljeno na Izvjeu Povjerenstva grada Karlovca o procjeni tete nastale
usljed poplava na irem podruju grada Karlovac u veljai 2014. godine, Hrvatska vodoprivreda
broj 208, srpanj/rujan 2014. godine).
tete na gospodarstvu nastale uslijed ovih poplava, u usporedbi s vrijednostima kriterija za

posljedice na gospodarstvo (Smjernice o izmjenama i dopunama Smjernica za izradu Procjene
rizika od katastrofa u RH, travanj 2015) procjenjuju se kao neznatne.
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 700
4 Znaajne 1.500 7.000
184

Poplavljene su bile mnoge lokalne, regionalne i ostale ceste te seoski i poljski putovi. Na
pojedinim lokacijama dolo je do uruavanja ulica, oteenja obala, nasipa uz vodotoke,
hidrotehnikih graevina (regulacijske gradnje, propusti i ustave), zatim do odrona i pojave
klizita kao i do zatrpavanja korita s naplavinama i rijenim nanosom te do proboja nasipa, kao i
do velike opasnosti od zagaivanja povrinskih i podzemnih voda pa i do pogoranja kvalitete
vode za pie. U sustav obrane od poplava svake godine se ulau velika financijska sredstva.
Posljedice poplava na oteenu kritinu infrastrukturu obuhvaaju i financijske izdatke ulaganja
u izgradnju, odravanje sustava obrane od poplava, kao i izdatke tijekom provedbe aktivnih
mjera obrane od poplava.
Posljedice od poplava u 2014. godini na kritinu infrastrukturu, na irem karlovakom podruju ,

ukljuuju nastale tete na vodnogospodarskim objektima u iznosu od 30 milijuna kuna izdatke
vezane uz aktivnu obranu od poplava tijekom kritinih razdoblja, ukljuujui i godinje izdatke
na redovitom odravanju sustava obrane od poplava (Izvor: Izvjee rukovoditelja obrane od
poplava branjenog podruja 11, Sektor D o poplavama i provedenoj obrani od poplava u razdoblju
veljaa-rujan 2014.g., temeljeno na Izvjeu Povjerenstva grada Karlovca o procjeni tete nastale
usljed poplava na irem podruju grada Karlovac u veljai 2014.g., Hrvatska vodoprivreda broj
208, srpanj/rujan 2014. godine). Ove tete, u odnosu na vrijednosti kriterija za posljedice na
drutvenu stabilnost i politiku (Smjernice o izmjenama i dopunama Smjernica za izradu Procjene
rizika od katastrofa u RH, travanj 2015) ocjenjuju se kao neznatne.

infrastruktura
1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 - 700
4 Znaajne 1.500 7.000

tete i oteenja na graevinama od javnog drutvenog znaaja (prosvjetne, kulturne, vjerske i
sline ustanove) nisu zabiljeene na irem karlovakom podruju tijekom poplava 2014. godine.
(Izvor: Izvjee rukovoditelja obrane od poplava branjenog podruja 11, Sektor D o poplavama i
provedenoj obrani od poplava u razdoblju veljaa-rujan 2014.g, temeljeno na Izvjeu Povjerenstva
grada Karlovca o procjeni tete nastale uslijed poplava na irem podruju grada Karlovac u veljai
2014.g. Hrvatska vodoprivreda broj 208, srpanj/rujan 2014. godine).
Ove tete procijenjene u odnosu na vrijednosti kriterija za posljedice na drutvenu stabilnost i

politiku (Smjernice o izmjenama i dopunama Smjernica za izradu Procjene rizika od katastrofa u
185
RH, travanj 2015) ocjenjuju se kao neznatne. Ipak, treba napomenuti da su ove posljedice mogle
dostii i vii stupanj procjene posljedica da nisu uloena znaajna sredstva u aktivnu obranu od
poplava.

1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 700
4 Znaajne 1.500 7.000
Broj graana zahvaenih prestankom rada kritine infrastrukture na rok dulji od 10 dana
Nematerijalna tete po stanovnike koja je nastala zbog prekida djelatnosti komunalnih slubi i
drugih pravnih osoba te djelatnosti tijela vlasti (izvrne i sudbene) i upravnih tijela koja su
kritina za svakodnevni ivot i rad stanovnitva na irem poplavljenom podruju grada Karlovca
procijenjena je kao neznatna.


2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
Obrazloenje vjerojatnosti (podaci, strunjaci, predvianja, iskustveni podaci)
2013. godina
Uslijed velikog dotoka Kupskih pritoka, dolazi do naglog porasta rijeke Kupe, te se uspostavljaju
i provode izvanredne mjere obrane od poplava. Dana 22. sijenja 2013. godine, vodostaj rijeke
Kupe u Karlovcu dosee + 784 cm, to je za 88 cm nie u odnosu na maksimalno zabiljeeni
vodostaj iz 1939. godine od + 872 cm.
186
Slika 6.6.-14. Vodostaji rijeke Kupe u Karlovcu za razdoblje od 1.1.2013. do 30.4.2013. godine
(R.O. Redovna Obrana, I.O. Izvanredna Obrana, I.S. Izvanredno Stanje)
2014. godina
Uslijed ekstremnih hidrolokih prilika dolazi do naglog porasta vodostaja i formiranja velikih
vodnih valova rijeka Save, Kupe, Mrenice, Korane, Gline, esme, kao i njihovih brojnih manjih
Slika 6.6.-15. Grafiki prikaz vodostaja rijeke Kupe za razdoblje od 4.2.2014. do 4.3.2014. godine
pritoka te se sredinom veljae 2014. godine vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu nije sputao ispod
razine od +750 cm. Vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu dosegnuo je maksimum od +827 cm dana
187
13. veljae 2014. godine u 02:00 sata, to je u tom trenutku bio trei vodostaj po veliini u
povijesti otkad postoje slubena mjerenja. Maksimalno zabiljeeni vodostaj datira jo iz davne
1939. godine (+872 cm), a drugi po veliini bio je takoer davne 1966. godine (+830 cm). Vano
je napomenuti da je u meuvremenu u razdoblju od 1970.-1982. izgraen oteretni kanal Kupa-
Kupa, koji je pri ovom poplavnom dogaaju u velikoj mjeri rasteretio podruje grada Karlovca
od jo veih poplavnih voda te na taj nain znaajno utjecao na vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu,
a koji bi bez navedenog rastereenja sigurno dosegao i puno viu razinu.
Nakon ovog prvog udarnog vodnog vala rijeke Kupe, u narednih 10 dana uslijedila su jo 3 manja
vodna vala (ostvareni maksimumi u Karlovcu redom od +682 cm, +604 cm i +579 cm) koji su
onemoguili bre povlaenje poplavnih voda s poplavljenih povrina te je normalizacija stanja i
potpuno povlaenje poplavnih voda na irem podruju grada Karlovca i donjeg Pokuplja trajalo
gotovo puna 2 tjedna, odnosno sve do 25. veljae 2014. godine.
Nove oborine u rujnu uzrokovale su novi porast vodostaja svih rijeka na podruju uzvodno od
Karlovca. U Karlovcu je 14. rujna 2014. godine izmjeren vodostaj od +844 cm koji je zauzeo
drugo mjesto po veliini u povijesti otkad postoje slubena mjerenja.
Kvalifikacija i kvantifikacija vjerojatnosti (procjena, najvea i najmanja)

Prema kriteriju vjerojatnosti pojave poplavni dogaaji na podruju grada Karlovca iz 2013.
godine i veljae 2014. godine mogu se svrstati u dogaaje koji odgovaraju velikoj vjerojatnosti
pojave, a poplavni val iz rujna 2014. godine odgovara srednjoj vjerojatnosti pojave i kao takav
kategoriziran je u iznimno veliku vjerojatnost.
Kategorija

Poplava donjeg Posavlja

U posljednjih nekoliko godina prisutan je evidentan porast uestalosti i jaine poplavnih
dogaaja u Hrvatskoj, naroito na slivu rijeke Save. Iznadprosjena koliina pale oborine u
razdoblju od 12. do 17. svibnja 2014. godine, tlo i nasipi ve posve zasieni vodom te izuzetno
dugaka linija obrane od poplava i pritisak desnih pritoka rijeke Save iz Bosne i Hercegovine,
imalo je za posljedicu poplavu velikih razmjera. Poplave su zadesile podruja rijenih nizina koja
nemaju izgraen sustav zatite od poplava, a poplavljene su kue, gospodarski objekti, ceste i
188
poljoprivredne povrine. Dva prodora savskih nasipa izazvala su poplave podruja koja imaju
izgraen sustav obrane od poplava i smatrala su se sigurno zatienim od 100 godinjih velikih
voda. Poplavljen je niz naselja, prometnica i poljoprivrednih povrina
injenina baza za procjenu

Baza za procjenu sastojala se od prikupljenih (raspoloivih) informacija o zabiljeenim
poplavnim dogaajima. Baza sadri karte vodnog podruja s granicama rijenih slivova,
podslivova i priobalnih podruja, s prikazom topografije i koritenja zemljita. Zatim,
sadri prikaz poplava do kojih je dolo u prolosti i koje su imale znaajne tetne uinke
na zdravlje ljudi, okoli, kulturnu batinu i gospodarsku aktivnost i za koje je
vjerojatnost slinih buduih dogaaja i dalje relevantna. Takoer, sadri prikaz
Slika 6.6.-16. Ugroenost od poplava u Republici Hrvatskoj (podruje donjeg Posavlja)
znaajnih poplava u prolosti, kada se mogu predvidjeti znaajne tetne posljedice
189
slinih buduih dogaaja te procjenu moguih tetnih posljedica buduih poplava za
zdravlje ljudi, okoli, kulturnu batinu i gospodarsku aktivnost.
Kvalifikacija i kvantifikacija posljedica (procjena, donja granica, gornja granica)

Svibanjska poplava donjeg Posavlja, svrstana je u kategoriju poplava koje su imale
znaajne tetne uinke na zdravlje ljudi, okoli, kulturnu batinu i gospodarsku aktivnost
i za koje je vjerojatnost slinih buduih dogaaja i dalje relevantna, ukljuujui njihov
opseg i putove otjecanja poplavnih voda i procjenu tetnih uinaka koje su prouzroile.
Procjena moguih tetnih posljedica buduih poplava provedena je na naelu
ujednaenog i uravnoteenog pristupa ocjeni ugroenosti i rizika od poplava na
cjelokupnom podruju Republike Hrvatske. Na slici 16 prikazana je ugroenost od
poplava u Republici Hrvatskoj s izdvojenim podrujem donjeg Posavlja.
Tijekom poplave poginule su 2 osobe i evakuirano je preko 13.000 ljudi ukljuujui opine koje
nisu bile poplavljene (Izvor: Izvjee o provedbi mjera obrane od poplava i asanacije terena u
Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, 2014. godine). Osim
direktne ugroenosti tijekom poplave, treba voditi rauna da je poplava izazvala i dugorono
pogoranje ivotnog standarda na poplavljenom podruju (ivot u znatno loijim i neadekvatnim
uvjetima, stres, gubitak uspomena, pogoranje ivotnog standarda, prekid naobrazbe i slino).
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
Znaajna grana gospodarstva na podruju donjeg Posavlja je poljoprivreda i stoarstvo.
Procijenjeno je da je svibanjska poplava unitila preko 8.500 ha od 75.661 ha ukupne

poljoprivredne povrine. Procijenjena je teta u iznosu od oko 55 milijuna kuna. Na
poplavljenim povrinama najvie je bilo zasijano penice, kukuruza i soje. (Izvor: Izvjee o
provedbi mjera obrane od poplava i asanacije terena u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Dravna
uprava za zatitu i spaavanje, 2014. godine).
190
Osim poljoprivredne tete, znaajna teta prouzroena je i na veem broju proizvodnih pogona,
pri emu treba voditi rauna da je, osim direktne materijalne tete, prouzroena i indirektna
teta (prekid proizvodnje na dui vremenski rok i slino).
Uz tete na usjevima znaajne tete nastale su i na stonom fondu. Preko 5.500 grla stoke je
evakuirano i preko 1.000 uginulo. Procijenjena teta iznosi oko 4,5 milijuna kuna. (Izvor: Izvjee
o provedbi mjera obrane od poplava i asanacije terena u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Dravna
uprava za zatitu i spaavanje, 2014. godine).
Na vie od 7.500 objekata (kue i gospodarski objekti) zabiljeene su tete koje se procjenjuju na
preko 1,2 milijardi kuna (Izvor: Izvjee o provedbi mjera obrane od poplava i asanacije terena u
Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, 2014. godine).
Prikazana teta, u iznosu od oko 1,26 milijardi kuna, je dana u odnosu na vrijednosti kriterija za
posljedice na gospodarstvo (Smjernice o izmjenama i dopunama Smjernica za izradu Procjene
rizika od katastrofa u RH, travanj 2015) i ocjenjuje se kao umjerena.
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250

2 Malene 250 700
3 Umjerene 700 1.500 X
4 Znaajne 1.500 7.000

U poplavi oteena je komunalna infrastruktura (struja-niskonaponska mrea, vodovodna i
kanalizacijska mrea, prometna infrastruktura). Ukupno je poplavljeno 50,65 km upanijskih i
lokalnih cesta, iskljueno je 55 km niskonaponske mree. Lokalna vodocrpilita su devastirana,
poplavljena su vodomjerna okna i oteena su vodobrojila. Trokovi uspostave vodoopskrbnog
sustava procijenjeni su na 19,3 milijuna kuna (Izvor: Izvjee o provedbi obrane od poplava i
tetama u svibnju 2014. godine na podruju Republike Hrvatske, Hrvatske vode, 2014. godine).
Odnosno, tete na komunalnoj infrastrukturi se procjenjuju na preko 220 milijuna kuna (Izvor:
Izvjee o provedbi mjera obrane od poplava i asanacije terena u Vukovarsko-srijemskoj upaniji,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje, 2014. godine).
Oteeni su nasipi uz vodotoke, hidrotehnike graevine (kanalska mrea, regulacijske gradnje,

propusti i ustave), zatim dolo je do odrona i pojave klizita kao i do zatrpavanja korita s
naplavinama i rijenim nanosom te do proboja nasipa. Nastale tete na vodnim graevinama
procijenjene su na oko 95 milijuna kuna. Ovim financijskim izdacima pribrojani su i izdaci
godinjih ulaganja u odravanje sustava obrane od poplava, kao i izdaci tijekom provedbe
191
aktivnih mjera obrane od poplava. Ovi izdaci iznosili su 200 milijuna kuna (Izvor: Plan
upravljanja vodama za 2014. godinu, Hrvatske vode).
Prikazana teta je dana u odnosu na vrijednosti kriterija za posljedice na drutvenu stabilnost i

RH, travanj 2015) i ocjenjuje se kao malena.

infrastruktura
1 Neznatne < 250

2 Malene 250 - 700 X
4 Znaajne 1.500 7.000

Na 19 zgrada javnih ustanova (prosvjetne, kulturne, vjerske i sline ustanove) tete se
procjenjuju na oko 8 milijuna kuna. (Izvor: Izvjee o provedbi mjera obrane od poplava i
asanacije terena u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, 2014.
godine).
Prikazana teta je dana u odnosu na vrijednosti kriterija za posljedice na drutvenu stabilnost i

RH, travanj 2015) i ocjenjuje se kao neznatna.

1 Neznatne < 250 X

2 Malene 250 700
4 Znaajne 1.500 7.000
192
Broj graana zahvaenih prestankom rada kritine infrastrukture na rok dulji od 10 dana
Nematerijalna tete po stanovnike koja je nastala zbog prekida djelatnosti komunalnih slubi i
drugih pravnih osoba te djelatnosti tijela vlasti (izvrne i sudbene) i upravnih tijela koja su
kritina za svakodnevni ivot i rad stanovnitva na irem poplavljenom podruju donjeg
Posavlja procijenjena je kao umjerena.


1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000 X
4 Znaajne 50.000 - 250.000
Obrazloenje vjerojatnosti (podaci, strunjaci, predvianja, iskustveni podaci)

Visoki vodostaji Save zabiljeeni su i u 19. i 20. stoljeu, no bez veih posljedica. Zadnjih
pet godina uoava se poveana uestalost pojave ekstremno visokih maksimuma velikih
vodnih valova na cijelom slivu rijeke Save u Hrvatskoj. Poplavni val iz svibnja ove godine
obiljeen je kao 1000 godinji na donjem toku Save s do sada nezabiljeenim vodostajima. Na
rijeci Savi nadmaeni su do sada maksimalno zabiljeeni vodostaji u Slavonskom Brodu,
Slavonskom amcu i upanji (Tablica 6.6.-13.).
Tablica 6.6.-13. - Maksimalni vodostaji na Savi
Maksimum zabiljeen od Maksimum vodnog

poetka rada stanica do vala zabiljeenog u
Stanica Razlika (cm)
2013. godine svibnju 2014. godine
(cm) (cm)
Slavonski Brod 883 939 56
Slavonski amac 777 891 114
upanja 1064 1194 130
Na slici 6.6.-17. prikazan je vremenski niz dnevnih vodostaja Save kod upanje iz razdoblja od
1900. do 2013. godine zajedno s vodostajem izmjerenim 17. svibnja 2014. godine.
Prema podacima iz Republike Bosne i Hercegovine, vodostaj rijeke Bosne na vodomjernoj stanici
Doboj bio je za 150 cm vii u odnosu na do tada najvii zabiljeeni vodostaj. Vodostaj rijeke
Vrbas na vodomjernoj stanici Delibaino Selo bio je za oko 100 cm vii od ikad zabiljeenog.
193
Dravni hidrometeoroloki zavod Republike Hrvatske izmjerio je na vodomjernoj stanici
Slavonski Brod, dana 23. svibnja 2014. protok od 2.917 m3/s, dana 17. svibnja 2014. godine na
vodomjernoj stanici Slavonski amac protok od 6.008 m3/s te na vodomjernoj stanici upanja,
dana 16. svibnja 2014. protok od 5.500 m3/s.
Slika 6.6.-17. Nivogram vodomjerne stanice upanja na Savi
Kvalifikacija i kvantifikacija vjerojatnosti (procjena, najvea i najmanja)

Primjenom metoda matematike statistike odreuje se vjerojatnost pojave velike vode.
Poplavni val iz svibnja ove godine obiljeen je kao 1000 godinji na donjem toku rijeke Save,
odnosno odgovara poplavama veeg povratnog razdoblja, odnosno maloj vjerojatnosti pojave.
Glavni uzrok poplave bilo je pucanje nasipa. Taj okida ne mora biti nuno vezan uz dogaaj
tako male vjerojatnosti, moe se dogoditi s vrlo slinim posljedicama i kod dogaaja znatno
vee vjerojatnosti, primjer 2010. godina podruje nizvodno od Zagreba. Stoga je naveden
dogaaj klasificiran kao mala vjerojatnost.
Kategorija
2 Mala 1-5% 1 dogaaj u 20 do 100 godina X
Na temelju kombinacije dobivenih vrijednosti posljedica za sve tri kategorije (ivot i zdravlje
ljudi, gospodarstvo i drutvena stabilnost i politika) i vjerojatnosti izraene su matrice rizika za
dogaaj A i dogaaj B. Ocjena sloenosti matrice ukupnog rizika je dobivena na osnovi rezultata
metode teinskih koeficijenata. Osim financijskih teta znaajan utjecaj na gospodarstvo i
194
drutvenu stabilnost i politiku (kritina infrastruktura, graevine javnog drutvenog znaaja i
tete po stanovnike izazvane zbog gubitka usluga i javnih servisa) imaju i posljedice uzrokovane
negativnim posljedicama na stanovnitvo. Radi toga je teinskom koeficijentu stanovnitva
dodijeljena vrijednost etiri (4), odnosno na gospodarske posljedice i na drutvenu stabilnost i
politiku jednak utjecaj imaju koliko financijske tete toliko i ugroenost stanovnitva.
195
196
Kako se dolo do vjerojatnosti

Primjenom metoda matematike statistike odreuje se vjerojatnost pojave velike vode.
Prema kriteriju vjerojatnosti pojave poplavni dogaaji na podruju grada Kralovca iz 2013.
godine i veljae 2014. godine mogu se svrstati u dogaaje koji odgovaraju velikoj vjerojatnosti
pojave, a poplavni val iz rujna 2014. godine odgovara srednjoj vjerojatnosti pojave i kao takav
kategoriziran je u iznimno veliku vjerojatnost.
Poplavni val iz svibnja 2014. godine obiljeen je kao 1000 godinji na donjem toku rijeke Save,
odnosno odgovara poplavama veeg povratnog razdoblja, odnosno maloj vjerojatnosti pojave.
Glavni uzrok poplave bilo je pucanje nasipa. Taj okida ne mora biti nuno vezan uz dogaaj tako
male vjerojatnosti, moe se dogoditi s vrlo slinim posljedicama i kod dogaaja znatno vee
vjerojatnosti, primjer 2010. godina podruje nizvodno od Zagreba. Stoga je naveden dogaaj
klasificiran kao mala vjerojatnost.
Kako su se procijenile posljedice

Procjena posljedica od poplava napravljena je prema prikupljenim i obraenim podacima sa
terena, dok procjena za druge tetne posljedice (prekidi u prometu, prekidi u poslovanju,
psiholoka teta, migracija, ozlijeeni i slino) nije raunata.
Kako se izraavao rizik (ukupni pogotovo)

Ocjena sloenosti matrice ukupnog rizika je dobivena na osnovi rezultata metode teinskih
koeficijenata. Osim financijskih teta znaajan utjecaj na gospodarstvo i drutvenu stabilnost i
politiku (kritina infrastruktura, graevine javnog drutvenog znaaja i tete po stanovnike
izazvane zbog gubitka usluga i javnih servisa) imaju i posljedice uzrokovane negativnim
posljedicama na stanovnitvo. Radi toga je teinskom koeficijentu stanovnitva dodijeljena
vrijednost etiri (4), odnosno na gospodarske posljedice i na drutvenu stabilnost i politiku
jednak utjecaj imaju koliko financijske tete toliko i ugroenost stanovnitva.

Niska nepouzdanost 2 X
malo vjerojatna.
197
Koliko grijei koritena metodologija
Openito se moe rei da koritena metodologija, dostupnost podataka, nesigurnosti i
vizualizacije ukazuju da je opisana procjena rizika od katastrofa samo procjena te se u osnovi
moe zakljuiti da je metodologija zadovoljavajua.
Koliko su vjerodostojni podaci

Pri izradi procjene rizika od katastrofa koriteni su svi podaci koji su djelomino dostupni u
Hrvatskim vodama (podaci o zabiljeenim poplava i o vodnim graevinama), koji su djelomino
prikupljeni iz ostalih institucija (CORINE baza podataka, digitalni model terena, stanovnici i sl.),
a koji su djelomino rezultati projekata simulacije poplava i kao takvi imaju nedostatake i/ili
pogreke.
198
Klimatske promjene e negativno utjecati na rizik od pojave poplava izazvanih

izlijevanjem kopnenih vodenih tijela.
Promjene ili varijacije klime u kombinaciji s antropogenim zahvatima znaajno su
utjecale na promjene hidrolokog reima otvorenih vodotoka. Na promjene e
drugaije reagirati slivovi razliitih veliina, geoloke i pedoloke podloge kao i s
razliitim biljnim pokrivaem.
Istraivanja pokazuju da su vodni resursi u Republici Hrvatskoj ve pod poveanim
utjeu na rizik?
pritiskom izazvanom klimatskih promjena budui se oituju odreeni utjecaji i
promjene u pogledu protoka vode, evapotranspiracije, dotoka podzemnih voda,
razine vode u rijekama i jezerima, temperaturi vode itd. Promjene u obrascu
oborina utjecat e, ne samo na otjecanje, ve i na intenzitet, vremensko razdoblje te
uestalost poplava i sua.
klimatskih promjena moe biti razdoblju, stoga se treba obratiti panju na njega i provediti mjere prilagodbe
199
Da. Zbog pripadnosti svoga teritorija dvijema velikim hidrografskim cjelinama:

dunavskoj (crnomorskoj) i jadranskoj, Republika Hrvatska je posebno upuena na
suradnju u upravljanju vodama sa svim susjednim dravama i irim meunarodnim
okruenjem.
Velik broj voda crnomorskog vodnog podruja i dio voda Jadranskog vodnog podruja
meudravnog su znaaja (pogranini ili prekogranini).
Od veih vodotoka u Hrvatsku ili u njezine pogranine vodotoke utjeu Sava, Drava i
Da li postoji prekogranini utjecaj Mura iz Slovenije, Dunav iz Maarske, te Una, Vrbas, Ukrina i Bosna iz Bosne i
Hercegovine.
ovog rizika?
Na jadranskom vodnom podruju granina rijeka sa Slovenijom je Dragonja, a najvea
prekogranina rijeka je Neretva s vie od 90% sliva na podruju Bosne i Hercegovine.
Stoga je kod upravljanja rizicima od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih

tijela na teritoriju RH polazite prekogranini hidrografski utjecaj, kao i nuna suradnja,
koordinacija i pravovremena razmjena relevantnih podataka izmeu zemalja kroz koje
protjeu vodotoci s meunarodnim karakterom, a posebno sa susjednim zemljama s
ulaznim odnosno izlaznim profilima vodotoka, koje granie s Republikom Hrvatskom.
Sporazum o suradnji u podruju zatite i spaavanja od elementarnih nepogoda i

katastrofa izmeu Osjeko-baranjske upanije i upanije Baranje u Maarskoj 29.
lipnja 2005.
Meunarodna suradnja u upravljanju vodama regulirana je meunarodnim

ugovorima i potpisanim konvencijama i sporazumima iz podruja voda, i to:
1. Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Kranjska Gora, 2002. (NN,
Meunarodni ugovori, br. 14/03)
2. Konvencija o suradnji na zatiti i odrivoj uporabi rijeke Dunav (Dunavska
konvencija), Sofija, 1994. (NN, Meunarodni ugovori, br. 02/96)
3. Konvencija o zatiti morskog okolia i obalnog podruja Sredozemnog mora
(Barcelonska konvencija), Barcelona, 1976. i 1995. (NN, Meunarodni
Da li postoje meunarodne ugovori, br. 12/93, 17/98).
oblici prekogranine suradnje? Meudravna pitanja u upravljanju vodama rjeavaju se u okviru bilateralnih
sporazuma sa susjednim dravama, i to:
1. Sporazum o vodnogospodarskim odnosima izmeu Vlade Republike

Hrvatske i Vlade Republike Maarske (NN, Meunarodni ugovori, br.10/94)
2. Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o
ureenju vodnogospodarskih odnosa (NN, Meunarodni ugovori, br.12/96)
3. Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o
ureivanju vodnogospodarskih odnosa (NN, Meunarodni ugovori,
br.10/97)
4. Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o
meusobnim odnosima u podruju upravljanja vodama (NN, Meunarodni
ugovori, br.1/08)
baze podataka koje mogu koristiti druge drave DA
200
201
6.6.8. SUDIONICI
Ministarstvo poljoprivrede Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Hrvatske vode
Izvritelji
Hrvatske vode
202
1. Risk Assessment and Mapping Guidelines for Disaster Management Europske Komisije
(SEC(2010) 1626)
2. Odluka o postupku izrade Procjene rizika od katastrofa u RH
3. Smjernice za izradu Procjene rizika od katastrofa u RH, lipanj 2014. godine
4. Smjernice o izmjenama i dopunama Smjernica za izradu Procjene rizika od katastrofa u
RH, travanj 2015. godine
5. Akcijski plan izrade Procjene rizika
6. Popis koordinatora za pojedine rizike
7. EU Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (2007/60/EG), Europski
parlament i vijee
8. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)
9. Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 153/09, 90/11, 56/13, 154/14)
10. Dravni plan obrane od poplava (NN 84/2010)
11. Glavni provedbeni plan obrane od poplava (studeni 2014.
godine, http://www.voda.hr/001-574)
12. Plan zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske (NN 96/2010)
13. Izvjee o provedbi mjera obrane od poplava i asanacije terena u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, 2014. godine
14. Izvjee o provedbi obrane od poplava i tetama u svibnju 2014. godine na podruju
Republike Hrvatske, Hrvatske vode, 2014. godine
15. Izvjee rukovoditelja obrane od poplava Branjenog podruja 11, Sektor D o poplavama i
provedenoj obrani od poplava u razdoblju veljaa-rujan 2014. godine
16. Plan upravljanja vodama za 2014. Godinu, Hrvatske vode, 2014. godine
17. Prethodna procjena rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013.
godine, http://korp.voda.hr/
18. Hidroloki informacijski sustav HIS 2000, Dravni hidrometeoroloki zavod
203
6.7. Potres
Naziv scenarija
Podrhtavanje tla u gradu Zagrebu uzrokovano potresom na razini povratnog
razdoblja usklaenog s propisima za projektiranje potresne otpornosti
Grupa rizika:
Potres
Rizik:
Potres
Radna skupina
Koordinator:
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Glavni nositelj:
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
Glavni izvritelj:
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za tehniku mehaniku
6.7.1.2. Uvod
Djelovanje potresa
Potres se najee oituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobaanja energije u
Zemljinoj kori. Uzroci oslobaanja energije mogu biti razliiti, ali s obzirom na vanosti u
pogledu utjecaja na ljudsku okolinu, posebice graditeljsku batinu, u kontekstu
potresnog inenjerstva se u pravilu razmatraju potresi povezani s teorijom tektonskih
ploa, odnosno potresi koji nastaju zbog tektonskih promjena [1]. Stoga se potres moe
opisati kao endogeni proces prouzroen tektonskim pokretima u Zemljinoj unutranjosti
uz naglo oslobaanje energije koja se u obliku seizmikih valova iri prema povrini
Zemlje. Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a s
odreenom se vjerojatnou mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Osim s
podrhtavanjem tla seizmiki rizik moe biti povezan i s drugim dogaajima koji nisu
obuhvaeni ovim razmatranjima, poput likvefakcije i pojave klizita ili tsunamija [2].
Budui da potrese nije mogue sprijeiti, provoenje mjera za ublaavanje posljedica

potresa i pripremljenost drutvene zajednice u sluaju njegove pojave od iznimne su
vanosti. Na alost brojni primjeri razornih potresa u Europi i svijetu posljednjih
desetljea (primjerice Loma Prieta [3] i Northridge [4] u Kaliforniji 1989. i 1994., Kobe u
Japanu 1995. [5], Koceali u Turskoj 1999. [6], Atena u Grkoj 1999. [7], Molise [8] i
LAquila [9] u Italiji 2002. i 2009., Maule u Chileu 2010. [10], Christchurch [11] na
Novom Zelandu 2011. te mnogi drugi) ponavljano potvruju injenicu da unato
nezaustavljivom tehnolokom napretku i znaajnim iskoracima u graevinsko-tehnikoj
204
regulativi ova prirodna pojava u trenutku moe dovesti do unitenja dijelova gradova ili
cijelih naselja.
Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oteenja ili ruenje svih vrsta
postojeih graevina, meu kojima posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene
zgrade (Slika 6.7.-1.a), vrijednu kulturno-spomeniku batinu (Slika 6.7.-1.b), objekte od
posebne vanosti (primjerice bolnice, (Slika 6.7.-1.c) i industrijske objekte (Slika 6.7.-
1.d), te kritine toke prometne i komunalne infrastrukture. Stoga se mogua pojava
potresa mora povezati sa znaajnom izravnom i neizravnom tetom na imovini, uz
opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogueg gubitka ljudskih ivota. Posljedino, potres u
naseljenom podruju, posebice ako se radi o regionalnom sreditu ili podruju od
strateke vanosti (primjerice za turizam), moe izazvati potpuni poremeaj
gospodarskih i drutvenih odnosa u zajednici [12].
a b c d
Slika 6.7.-1. Primjeri oteenja nakon potresa u Italiji (LAquila, 2009.) [9] (a. Stambena zgrada; b. Katedrala Duomo; c.
Bolnica Saint Salvador; d. Industrijski spremnici)
U posljednjim desetljeima ustanovljeni su zamjetni gospodarski i drutveni gubici

diljem svijeta [13], a temeljem raspodjela direktnih gubitaka zbog prirodnih katastrofa
(Slika 6.7.-2.a) i dalje je uoljiv trend poveanja. Pregledom prirodnih katastrofa kroz
viegodinje razdoblje, mogue je prepoznati rekordne gubitke u 2011. godini [14].
Gotovo dvije treine ekonomskih gubitaka nastalo je zbog geofizikih dogaaja,
uglavnom razornih potresa, prvenstveno s obzirom na katastrofalne dogaaje u Japanu
(Tohoku, Fukushima), na Novom Zelandu (Christchurch) i u Turskoj (Van). Takoer je
vano naglasiti da su zbog prirodnih katastrofa u odnosu na direktne gubitke u
postocima BDP-a najvie pogoene zemlje sa srednjim dohotkom, u usporedbi sa
zemljama s niskim i visokim dohotkom (Slika 6.7.-2.b), a Hrvatska je prema
gospodarskim kriterijima klasificirana kao zemlja s viim srednjim dohotkom [15].
205
a b
Slika 6.7.-2. Izravni gubici u svijetu zbog prirodnih katastrofa (a); Prosjeni godinji izravni gubici zbog prirodnih
katastrofa u postocima BDP-a (b)[15]
S obzirom da Republika Hrvatska pripada mediteransko-transazijskom pojasu visoke

seizmike aktivnosti, prema Europskoj karti seizmikog hazarda (Slika 6.7.-3.a) [16]
jedna je od seizmiki ugroenijih drava u Europi, a gotovo cijelo podruje Hrvatske je
izrazito podlono pojavi potresa. Potresima je najvie izloeno priobalno podruje,
posebice juna Dalmacija, te sjeverozapadna Hrvatska [17]. Slika 6.7.-3.b prikazuje
epicentre svih potresa u Hrvatskoj od 373. godine pr. Kr. do 2011. godine, a Slika 6.7.-3.c
a b c
Slika 6.7.-3. Karta seizmikog hazarda u Europi (a) [16]; Epicentri potresa u Hrvatskoj od 373. g. pr. Kr. do 2011. g.
(b)[18]; Epicentri najveih potresa u Hrvatskoj (c) [18]
uz odgovarajue godine meu njima istie potrese s najveim magnitudama [18].
Posljednji razarajui potres pogodio je Ston-Slano 1996. godine [19], a jedan od jaih
potresa zabiljeenih u Hrvatskoj dogodio se 1880. godine upravo na zagrebakom
podruju. Bio je velika katastrofa, jer je u njemu razoren veliki dio grada koji je tada
imao manje od 30.000 stanovnika, dva su ovjeka poginula, mnogo ih je ranjeno [20].
Slika 6.7.-4. prikazuje primjere oteenja na graevinama nakon zagrebakog potresa.
206
a b c
Slika 6.7.-4. Nakon zagrebakog potresa 1880. godine [19] (a Vlaka ulica, stara vojna bolnica i Petrova crkva; b.
Gornji grad, Popov toranj zvjezdarnica; c. Zrinjevac, Arheoloki muzej)
S obzirom da je Zagreb glavni grad Republike Hrvatske i gospodarsko sredite oita je

motivacija vezati scenarije za podruje grada, posebice zbog toga to je za podruje
Zagreba istaknuta relativno velika razina seizmikog hazarda. Suvremene karte
seizmikog hazarda [21] su izraene u novije vrijeme temeljem statistikih analiza
raspoloivih povijesnih podataka i sloenim seizmikim proraunima za teritorij
Republike Hrvatske, a objavljene su 2012. godine (http://seizkarta.gfz.hr) te uvrtene u
hrvatski Nacionalni dodatak vaeih Europskih propisa za projektiranje potresne
otpornosti konstrukcija (Eurocode 8 [22, 23]). Prilikom projektiranja prema
suvremenim propisima za veliku veinu konstrukcija mjerodavno horizontalno
djelovanje je upravo optereenje inercijalnim silama zbog potresa odnosno ono
predstavlja kljuni element kod definiranja rasporeda i veliine nosivih elemenata.
Procjena seizmikog rizika

Seizmiki rizik se moe definirati kao kombinacija posljedica dogaaja (seizmikog
hazarda) i odgovarajue vjerojatnosti njegove pojave. Seizmiki gubici odnose se na
mogue ili vjerojatne gubitke zbog posljedica potresa, ukljuujui posljedice za ljudske
ivote te drutvene i ekonomske prilike. Ocjena seizmikog rizika u pravilu polazi od
oekivanog oteenja postojeeg fonda graevina temeljem kojeg se proraunavaju
mogue opasnosti za ljudsko zdravlje i ivot te odgovarajui financijski gubici zbog
nastale tete. Zato je osim hazarda potrebno obuhvatiti izloenost graevina i
stanovnitva te pridruiti odgovarajuu razinu ranjivosti pojedinim tipovima graevina.
Uspostavljanje modela oekivanih seizmikih gubitaka za pojedini grad, regiju ili dravu
stoga obuhvaa obradu podataka o seizmikoj aktivnosti, uvjetima tla, atenuacijskim
relacijama, izloenosti fonda graevina i infrastrukture te karakteristikama ranjivosti
izloenih objekata. Osnovni zadatak takvog modela je omoguiti proraun seizmikog
hazarda u pojedinim tokama promatranog podruja i kombinirati dobivene vrijednosti
sa svojstvima ranjivosti izloenih objekata na nain da se moe predvidjeti odgovarajua
raspodjela oteenja. Zatim se temeljem dobivenih oteenja mogu proraunati
oekivani financijski gubici te posljedice za zdravlje i ivot ljudi. Stoga se seizmiki rizik
207
moe kvantitativno izraziti u obliku konvolucije etiri individualna faktora (Slika 6.7.-5.):
seizmikog hazarda, izloenosti, ranjivosti i specifinog troka [24].
a b c d
Slika 6.7.-5. Faktori seizmikog rizika (a seizmiki hazard; b izloenost; c ranjivost; d specifini troak
Seizmiki hazard odnosi se na uinke (primjerice podrhtavanje tla) koje potres moe
prouzroiti na promatranoj lokaciji, dok izloenost obuhvaa razmjere ljudske aktivnosti
(primjerice prisutnost graevina) u podrujima seizmikog hazarda. Ranjivost
predstavlja podlonost izloenih elemenata uincima potresa, a specifini troak moe
se odnositi na relativne financijske gubitke zbog oteenja u odnosu na vrijednost
graevine, izraene omjerom trokova potrebnih popravaka i trokova zamjene objekta,
ili pak na socijalne gubitke u smislu postotka stanovnitva izloenog ozljedama i ivotnoj
opasnosti [24]. Na globalnoj razini opseni su istraivaki napori posljednjih godina
posveeni razvitku metodologija ocjenjivanja seizmikog rizika. S obzirom na injenicu
da u mnogim seizmiki aktivnim podrujima modeli rizika ili napredni alati za procjenu
rizika ne postoje ili nisu lako dostupni, osnovana je inicijativa Global Earthquake Model
(GEM [25]), s ciljem izrade najnaprednijih baza podataka irokih mogunosti primjene,
modela i programskih paketa/alata za procjenu seizmikog rizika na globalnoj razini.
Razvojem pratee informatike infrastrukture omogueno je objedinjavanje razliitih
doprinosa u softver otvorenog koda OpenQuake [26] za procjenu seizmikog hazarda i
rizika. Ugraene baze podataka i modeli trebali bi se kontinuirano razvijati, temeljem
razmjene iskustava i suradnje korisnika. Iako u prvoj fazi nije bilo mogue ukljuiti sve
dostupne podatke, niti jednako razmotriti sve zemlje, stvoreni su alati i standardizirane
metode za prikupljanje i analizu podataka, a suradnicima i istraivaima u svijetu je
omogueno da nastave sistematski proces prikupljanja potrebnih skupova podataka.
Za podruje Republike Hrvatske trenutno nisu dostupni dovoljni pouzdani ulazni podaci
u obliku opsenih baza podataka o karakteristinim tipovima graevina, njihovoj
rasprostranjenosti i oekivanoj ranjivosti, potrebni za sustavnu procjenu seizmikog
rizika temeljenu na suvremenim postupcima. Meutim, u posljednje vrijeme uinjeni su
prvi koraci; primjerice, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba kroz
nekoliko faza koordinira izradu studije povezane s posljedicama potresa [27, 28], dok u
suradnji s Akademijom tehnikih znanosti Hrvatske priprema projektni prijedlog koji se
odnosi na potresni rizik grada Zagreba [12], a izmeu ostalog predvia znaajan
doprinos sustavnoj izradi baze podataka o karakteristikama fonda postojeih graevina.
Takoer, temeljem aktivnosti povezanih s energetskom obnovom i certificiranjem
208
zgrada, koje su trenutno u tijeku, oekuje se postupno proirenje raspoloivih baza
podataka o svojstvima graevina. U nedostatku sustavnih rezultata pregleda stanja
graevina i detaljnih analiza rizika za cijelo podruje interesa, naelna ocjena razine
seizmike otpornosti moe se dati za pojedine tipske graevine temeljem inenjerske
prosudbe iskusnih strunjaka ili uz pomo numerikih prorauna. U tom sluaju je za
uspostavljanje nelinearnih numerikih modela i postizanje pouzdanih rezultata takoer
potrebna iscrpna dokumentacija o promatranim objektima, ukljuujui rezultate
eksperimentalnih istranih radova.
Zakljuno, s obzirom na generalna ogranienja raspoloivih ulaznih parametara (za

cijelu Hrvatsku), oekivani gubici za odabrane scenarije se temelje na naelnim
procjenama strunjaka u skladu s dostupnim podacima ime se pokualo nadomjestiti
prethodno opisane postupke. Povoljno je to su jedino u gradu Zagrebu uinjeni prvi
koraci prema sustavnoj izradi baze podataka (motivacija), a temeljem novih dostupnih
podataka u budunosti procjenu je mogue proiriti i detaljnije razraditi.
Kratki opis scenarija

S obzirom na iznimnu vanost grada Zagreba kao glavnog grada Republike Hrvatske za
drutvenu, gospodarsku i politiku stabilnost drave, vodei rauna o velikoj gustoi
naseljenosti i izgraenosti, uz istovremenu visoku razinu seizmikog hazarda, za
procjenu seizmikog rizika odabran je scenarij koji opisuje neeljene dogaaje na
zagrebakom podruju. Prema tome, scenarij obuhvaa dvije razine podrhtavanja tla u
gradu Zagrebu uzrokovanog potresom. Prema zadanim kriterijima procjene posljedica,
oekivani intenzitet odabranih dogaaja usklaen je s razinom seizmikog hazarda koja
odgovara povratnom razdoblju prihvaenom u vaeim propisima za projektiranje
potresne otpornosti (Eurocode 8 [22, 23]), odnosno 95 godina za najvjerojatniji
neeljeni dogaaj (NND, slabiji potres) i 475 godina za dogaaj s najgorim moguim
posljedicama (DNP, jai potres). Iako je za dogaaj s najgorim moguim posljedicama
bilo mogue odabrati i due povratno razdoblje (primjerice 2.000 godina), ime bi
oekivani gubici bili znatno vei, vjerojatnost takvog dogaaja bi bila viestruko manja, a
vezu s vaeim propisima za projektiranje seizmike otpornosti graevinskih
konstrukcija i odgovarajuom kartom seizmikog hazarda ne bi bilo mogue izravno
uspostaviti.
Prikaz posljedica
Procjena moguih gubitaka zbog potresa u seizmiki aktivnim podrujima je od iznimne
vanosti za provedbu strategije ublaavanja rizika i planiranje hitnih intervencija u
sluaju katastrofalnog dogaaja, pa je zbog toga od naroitog interesa za dravne vlasti,
ali jednako tako i za inenjere u praksi i drutvenu zajednicu. Ocjena stanja i oekivanog
ponaanja graevina temelji se na odreivanju rasprostranjenosti oteenja koja se
prema razmjeru nepovoljnog utjecaja na nosivost konstruktivnog sustava graevine
svrstavaju u pojedine stupnjeve. U literaturi poznate su razliite podjele oteenja
temeljem kojih se zgrade najee svrstavaju u tri do est kategorija [29, 30], dok
209
infrastrukturni i strateki objekti u pravilu zahtijevaju individualan pristup prilagoen
potrebama, ovisno o pojedinom sluaju, posebice s obzirom na posljedice u sluaju
oteenja.
Klasina podjela oteenja zgrada koja se najee navodi i esto upotrebljava kao
osnova za sline kategorizacije temelji se na Europskoj makroseizmikoj ljestvici EMS-
98 [31], s kategorijama oteenja od I do V, pomou koje se uobiajeno odreuje i
intenzitet potresnog djelovanja. U pravilu se oteenjem stupnja I smatra neznatno do
blago oteenje koje nee znaajno utjecati na otpornost konstrukcije i ne ugroava
sigurnost korisnika zbog pada moguih nekonstrukcijskih elemenata. Oteenje stupnja
II do III znaajno mijenja nosivost konstrukcije, ali ne uzrokuje pribliavanje
djelominom otkazivanju glavnih konstruktivnih elemenata.
Takoer je mogue otpadanje pojedinih dijelova nekonstruktivnih elemenata. Oteenje

stupnja IV do V izrazito utjee na otpornost nosivog sustava i uzrokuje stanje u kojem je
konstrukcija blizu djelominog ili potpunog sloma glavnih konstruktivnih elemenata.
Razmjer oteenja moe biti takav da doe do potpunog ruenja graevine.
U najnovije vrijeme prepoznata je potreba da se ocjena oteenja zbog djelovanja

potresa dodatno ujednai na globalnoj razini, te se ulau znaajni napori u razvoj
Meunarodne makroseizmike ljestvice IMC-14 koja bi omoguila jo iru primjenu
postojeih pretpostavki sustava EMS-98 [32]. Za zidane graevine obino je svojstvena
velika raznolikost pojedinih tipova konstrukcija, s obzirom na primjenu raznovrsnih
materijala, naina gradnje te horizontalnih i vertikalnih konstruktivnih elemenata.
Posebnu pozornost treba obratiti na stanje zidova, vrstu meukatne konstrukcije,
lukove i svodove, na svojstva krovita, te na nekonstruktivne elemente koji mogu
predstavljati opasnost. Kod AB konstrukcija prvenstveno treba promatrati zidove,
stupove i grede, stubita i stropne ploe, te krovite. Dodatnu pozornost treba posvetiti
opasnostima koje prijete u sluaju oteenja ispunskog zia. Tablica 6.7.-1. i Tablica 6.7.-
2. daju shematski pregled stupnjeva oteenja i najuestalijih odgovarajuih stanja
konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata, prema EMS-98 klasifikaciji [31], za zidane
i AB konstrukcije.
Dodatno, u Prilogu su prikazani primjeri oteenja zabiljeenih nakon niza potresa koji
su 2012. godine pogodili pokrajinu Emilia Romagna u sjeverozapadnoj Italiji, podruje
za koje se prema propisima vaeim prije potresa predviao zamjetno manji seizmiki
hazard nego za grad Zagreb. To je jedan od zadnjih znaajnih potresa u mediteransko-
transazijskom pojasu (toka 1.1) i relativno je blizu gradu Zagrebu, a mogu se napraviti i
poveznice s obzirom na tipologiju gradnje. Bez obzira to se ne moe izravno
usporeivati (postoje i brojne razlike), dogaaj je istaknut jer jasno ukazuje na
sveobuhvatne posljedice za stanovnitvo, gospodarstvo, okoli i drutvo u cjelini koje
moe izazvati razorni potres u naseljenom i industrijski razvijenom podruju. Iako nije
pogodio regionalno sredite, nego niz manjih mjesta gubici su bili dalekoseni; u dva
210
uzastopna podrhtavanja tla magnituda 5,7 i 5,8 poginulo je 27 osoba, oteeno je 1.200
stambenih zgrada i 600 industrijskih graevina, a financijski troak procijenjen je na 12
milijardi eura (3,5 milijardi za stambene graevine, 5,5 milijardi za industrijske
graevine, 2 milijarde za kulturnu batinu i 1 milijarda za infrastrukturne objekte) [37].
Tablica 6.7.-1. Stupnjevi oteenja za zidane graevine prema EMS-98 klasifikaciji [31]
Kategorija
Skica Detaljan opis
Neznatno do blago oteenje

- zanemarivo konstruktivno oteenje
- blago nekonstruktivno oteenje
I
Vrlo tanke pukotine u ponekim zidovima

Otpadanje malih komada buke
Vrlo rijetko otpadanje pojedinanih odvojenih dijelova zia
Umjereno oteenje
- blago konstruktivno oteenje
- umjereno nekonstruktivno oteenje
II
Pukotine u brojnim zidovima

Otpadanje veih komada buke
Djelomino otkazivanje dimnjaka
Znaajno do teko oteenje

- umjereno konstruktivno oteenje
- teko nekonstruktivno oteenje
Velike, razvedene pukotine u veini zidova

III
Otpadanje crijepa
Otkazivanje dimnjaka u razini krova
Otkazivanja pojedinanih nekonstruktivnih elemenata
(pregradni, zabatni zidovi)
Vrlo teko oteenje

- teko konstruktivno oteenje
- vrlo teko nekonstruktivno oteenje
IV
Znaajno otkazivanje zidova

Djelomino otkazivanje konstrukcija krovova i meukatnih
konstrukcija
Otkazivanje
- vrlo teko konstruktivno oteenje
V
Potpuno ili gotovo potpuno ruenje
Tablica 6.7.-2. Stupnjevi oteenja za AB graevine prema EMS-98 klasifikaciji [31]
211
Kategorija
Skica Detaljan opis
Neznatno do blago oteenje

- zanemarivo konstruktivno oteenje
- blago nekonstruktivno oteenje
I
Tanke pukotine u buci okvirnih elemenata ili zidova prizemlja

Tanke pukotine u pregradnim zidovima i ispuni
Umjereno oteenje
- blago konstruktivno oteenje
- umjereno nekonstruktivno oteenje
II
Pukotine u stupovima, gredama ili nosivim zidovima

Pukotine u pregradnim zidovima i ispuni
Otpadanje lomljive obloge i buke
Otpadanje morta iz sljubnica nenosivog zia
Znaajno do teko oteenje

- umjereno konstruktivno oteenje
- teko nekonstruktivno oteenje
Pukotine u spojevima okvira u prizemlju i spojevima povezanih

III
zidova
Otpadanje zatitnog sloja betona
Izvijanje ipki armature
Velike pukotine u pregradnim zidovima i ispuni, te
pojedinano otkazivanje
Vrlo teko oteenje

- teko konstruktivno oteenje
- vrlo teko nekonstruktivno oteenje
Velike pukotine u konstruktivnim elementima uz otkazivanje

IV
betona u tlaku
Lom i proklizavanje armature
Naginjanje stupova, otkazivanje nekoliko stupova i cijelog
gornjeg kata
Otkazivanje
- vrlo teko konstruktivno oteenje
V
Ruenje prizemlja ili dijelova konstrukcije
S obzirom na potrese s najveim posljedicama, u Hrvatskoj su zabiljeena dva potresa

stupnja X prema ljestvici Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS), 361. godine na otoku otok
Pagu, kada je grad Cissa propao u more te 1667. godine u Dubrovniku, kada je poginulo
3.000 ljudi, te 21 potres stupnja IX, od kojih se posljednji dogodio 1996. Godine na Stonu
[19], a najpoznatiji 1880. godine u Zagrebu [20]. Vano je istaknuti da su u Hrvatskoj
212
podruja najjae seizmike aktivnosti ujedno i podruja najvee naseljenosti odnosno
posebne gospodarske i/ili drutvene vanosti (npr. podruje Zagreba, Rijeke, Splita i
Dubrovnika); vie od 30% povrine, odnosno oko 60% stanovnitva je izloeno jaim
potresima s oekivanim znaajnim posljedicama [17].
Takva izloenost vanih regionalnih sredita ukazuje na mogue katastrofalne

posljedice, posebice u sluaju grada Zagreba (veliki postotak oteenosti stambenih
graevina, industrijske i komunalne infrastrukture, problemi u komunikaciji i dravnoj
administraciji, neprotone prometnice, veliki broj povrijeenih i mrtvih, nedovoljni
kapaciteti za zbrinjavanje ozlijeenih i evakuiranih itd.) te sekundarne katastrofalne
opasnosti i posljedice.
Prikaz vjerojatnosti
S obzirom da su intenziteti potresa za odabrani scenarij usklaeni s razinom seizmikog
hazarda koja je prihvaena u vaeim propisima za projektiranje potresne otpornosti
(Eurocode 8 [22, 23]), vjerojatnost dogaaja odreena je odgovarajuim povratnim
razdobljima:
1. za najvjerojatniji neeljeni dogaaj (slabiji potres)
a. poredbeno povratno razdoblje: 95 godina
b. vjerojatnost premaaja: 10% u 10 godina
2. za dogaaj s najgorim moguim posljedicama (jai potres)

a. poredbeno povratno razdoblje: 475 godina
b. vjerojatnost premaaja: 10% u 50 godina
Stoga se svakom dogaaju moe pridruiti propisana karta potresnih podruja (Slika
6.7.-6.) koja prikazuje potresom prouzroena horizontalna poredbena vrna ubrzanja
a b
Slika 6.7.-6. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske [g] (a poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR = 95
godina; b. poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR = 475 godina) (http://seizkarta.gfz.hr)
213
(agR) povrine temeljnog tla tipa A (vrsta stijena).
Kako su potresi u vremenu razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo dogaanje na

odreenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budueg potresa ni na koji nain
ne ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres. Povratna razdoblja, dakle, imaju
smisla samo za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu oekivati tijekom nekog
duljeg razdoblja, ali ne i za procjenu vremena u kojem e se oni dogoditi [23]. Karte
potresnih podruja karte su seizmikog hazarda ili potresne opasnosti koja se
procjenjuje na temelju opaene seizminosti tijekom to je mogue duljeg razdoblja. Za
Hrvatsku osnovna je baza podataka sadrana u Hrvatskom katalogu potresa [38] koji
odrava Geofiziki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu. U trenutku
objave novih karata seizmikog hazarda sadravao je osnovne podatke o vie od 40.000
Slika 6.7.-7. - Jai potresi u Hrvatskoj od 1973. godine Error! Reference source not found.]
214
potresa koji su se dogodili na teritoriju Republike Hrvatske i susjednim podrujima, a
redovito se dopunjuje podacima o novim potresima.
Dananja mrea seizmografa u Hrvatskoj omoguuje da se godinje prosjeno locira i u

katalog uvrsti vie od 3.500 potresa [23]. Slika 6.7.-7. daje pregled jaih potresa koji su
se dogodili u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetaka godina [39].
Pri izradi karte posebno pripremljen katalog [40] posluio je za proraun osnovnih
statistikih parametara seizminosti u vorovima guste mree kojom je prekriveno
istraivano podruje. Za svaki vor provedena je procjena uestalosti potresa i odreena
njihova razdiobu prema magnitudi (u skladu s Gutenberg-Richterovom relacijom).
Seizmika opasnost proraunata je upotrebom stohastikog (Monte-Carlo) postupka, u
kojem se vjerojatnost premaivanja odreenog ubrzanja odreuje statistikom analizom
sintetikog kataloga potresa koji se generira upotrebom empirike razdiobe [41] za
svaki element mree te za vrlo dugi niz godina (ovdje 2.000.000 godina). Za svaki od
generiranih potresa odreeno je najvee teorijsko horizontalno ubrzanje u svakom
voru mree, i to upotrebom est empirikih atenuacijskih relacija pomou kojih je
mogue izraunati vrijednosti vrnog horizontalnog ubrzanja na temelju poznavanja
magnitude potresa, udaljenosti lokacije od arita potresa te raznih drugih parametara
(vrste i geometrije rasjeda, poloaja lokacije u odnosu na rasjed, tipa tla itd.).
Aleatorna nepouzdanost procjene vrnog horizontalnog ubrzanja izraena je

standardnom devijacijom za svaki od upotrijebljenu atenuacijsku relaciju te je uzeta u
obzir pri proraunu. Odgovarajua nepouzdanost maksimalne magnitude uzeta je kao
0,2 jedinice magnitude. Epistemike su nepouzdanosti u skladu s uobiajenim
postupcima uzete u obzir konstruiranjem jednostavnog logikog stabla.
Utjeca
Sektor
j
energetika (proizvodnja, ukljuivo akumulacije i brane, prijenos, skladitenje, transport energenata i
X
energije, sustavi za distribuciju),
X
X vodno gospodarstvo (regulacijske i zatitne vodne graevine i komunalne vodne graevine),
X proizvodnja, skladitenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, bioloki, radioloki i nuklearni materijali),
215
Od moguih posljedica zbog utjecaja na infrastrukturu i strateke objekte urbanog

podruja pogoenog potresom posebno treba istaknuti:
- Izravna oteenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost
zbog sekundarnih posljedica, primjerice odrona ili klizita, mogu oteati
prometnu povezanost i usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa
(spaavanje i evakuaciju, raiavanje ruevina, pregled oteenja graevina
itd.).
- Oteenje ili ruenje objekata koji predstavljaju kritine toke prometne
infrastrukture, posebice mostova, nadvonjaka, potpornih zidova itd. mogu
prekinuti vane prometne tokove.
- Oteenja industrijskih objekata uz izravne trokove zbog oteenja graevina i
opreme mogu zbog odgode spremnosti za rad ukljuivati dodatne posljedice za
zaposleno stanovnito i gospodarstvo u cjelini, a u pojedinim sluajevima mogue
su i dugorone posljedice zbog potencijalnih opasnosti za okoli.
- Prekidi u telekomunikacijskoj mrei zbog oteenja stanovnitvu i hitnim
slubama mogu oteati komunikaciju, a oteenja strujne mree i komunalne
infrastrukture mogu usporiti radove hitnih slubi i poveati osjeaj nesigurnosti
stanovnitva.
- Opasnost od oteenja bolnica i domova zdravlja s odgovarajuom zdravstvenom
opremom moe dodatno ugroziti najranjivije stanovnito i oteati mogunost
osiguravanja dovoljnih kapaciteta za zbrinjavanje ozlijeenih.
- Oteenje javnih objekata drutvene namjene poput kazalita, muzeja i sportskih
objekata moe ugroziti sigurnost velikog broja ljudi i dugorono utjecati na
uobiajen odvijanje drutvenih aktivnosti.
- Posebice treba obratiti pozornost na oteenja vrtia, kole i visokokolskih
institucija, a oteenje vjerskih objekata i kulturno-povijesne batine moe
dovesti do nenadoknadivih gubitaka i dodatno demoralizirati stanovnitvo.
- U sluaju oteenja graevina u kojoj se odvijaju poslovi dravne uprave postoji
opasnost od zastoja u dravnoj administraciji i naruavanja politike stabilnosti, a
od posebnog je znaaja sigurnost i raspoloivost hitnih slubi, ukljuujui
vatrogastvo i policiju.
Saetak u tablici utjecaja na infrastrukturu otkriva da oekivane posljedice potresa

mogu obuhvatiti u sva podruja drutvene i gospodarske djelatnosti stanovnitva te
znaajno utjecati na dravno upravljanje i ljudske ivote.
216
6.7.1.4. Kontekst

Budui da se glavni grad Republike Hrvatske nalazi u jednom od seizmiki najaktivnijih
podruja u dravi procjena rizika od potresa za grad Zagreb je od iznimne vanosti i
stoga se odabrani scenarij odnosi upravo na podrhtavanje tla na zagrebakom podruju.
Grad Zagreb je sredite dravne uprave Republike Hrvatske i regionalno sredite od
iznimne vanosti. U njemu se nalaze znaajne obrazovne, kulturne, umjetnike i
zdravstvene institucije, industrijski pogoni i kulturna batina neprocjenjive nacionalne
vrijednosti. S obzirom na strukturu gospodarstva i instalirane industrijske kapacitete te
postotak gradskog prorauna u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, Zagreb se moe
smatrati dominantnim gospodarskim sreditem, a zbog velike koncentracije institucija
dravne uprave njegova vanost za administrativnu i politiku stabilnost cijele drave je
neupitna. Osim toga, Zagreb je dravno sredite cestovnog, eljeznikog i zranog
prometa te sjecite europskih prometnih smjerova istok-zapad i sjever-jug.
U gradu Zagrebu, prema popisu stanovnitva iz 2011. godine [42], na povrini od 641,37
km2 ivi 790.017 stanovnika (blizu 20% stanovnitva Hrvatske) ili prosjeno 1213
stanovnika na km2. Prema istom popisu u Zagrebu ima 279.656 kuanstava i 334.888
stanova. Administrativno je podijeljen na 17 gradskih etvrti - G i 218 mjesnih odbora -
MO (Slika 6.7.-8.). Tablica 6.7.-Error! Reference source not found.3. prikazuje
povrine, broj stanovnika i gustou naseljenosti 2011. godine po gradskim etvrtima.
Najgue su naseljeni G Donji grad 12.274 stanovnika/km2 i G Trenjevka sjever
9.542 stanovnika/km2, a najrjee G Podsljeme 928 stanovnika/km2 i G Brezovica sa
samo 85 stanovnika/km2. Struna miljenja o oekivanoj ranjivosti graevina koja su
prikupljena za potrebe ove procjene razvrstana su upravo prema gradskim etvrtima,
vodei rauna o odgovarajuim karakteristinim nainima gradnje, odnosno izloenosti
postojeeg fonda stambenih graevina koja je detaljnije opisana u dijelu Izloenost fonda
postojeih zgrada.
Tablica 6.7.-3. Povrine i broj stanovnika (2011. godine Error! Reference source not found.]) gradskih etvrti grada Zagreba
Gradska etvrt Povrina [km2] Broj stanovnika Gustoa stanovnika /[km2]

1 Brezovica 127 12.030 85
2 rnomerec 24 38.546 1.593
3 Donja Dubrava 11 36.363 3.321
4 Donji grad 3 37.024 14.956
5 Gornji grad - Medveak 10 30.962 3.593
6 Gornja Dubrava 40 61.841 1.524
7 Maksimir 14 48.902 3.467
8 Novi Zagreb - istok 17 59.055 3.947
9 Novi Zagreb - zapad 63 58.103 782
10 Peenica - itnjak 35 56.487 1.651
11 Podsused - Vrape 36 45.759 1.175
217
12 Podsljeme 60 19.165 295
13 Sesvete 165 70.009 358
14 Stenjevec 12 51.390 3.387
15 Trenjevka - sjever 5.8 55.425 9.498
16 Trenjevka - jug 10 66.674 6.828
17 Trnje 7 42.282 6.146
UKUPN0 639.8 790.017
Prema podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj

grada, bruto domai proizvod grada Zagreba je u 2011. godini iznosio 108.791 milijuna
kuna, u odnosu na 328.737 milijuna kuna za cijelu Hrvatsku (33,1%). Prema tome, glavni
grad predstavlja treinu ukupnog gospodarstva Hrvatske, to povruju i brojni drugi
statistiki pokazatelji (Tablica 6.7.-4.), a mnoga gospodarstva iz regije gravitiraju upravo
prema Zagrebu. Stoga bi razorni potres mogao znaajno ugroziti gospodarsku stabilnost
irokog podruja.
218
Tablica 6.7.-4. Usporedba statistikih pokazatelja o poslovnim subjektima u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj
Poslovni subjekti Grad Zagreb Republika Hrvatska %

Pravne osobe 95 741 298 161 oko 32
Trgovaka drutva 55 933 160 323 oko 35
Poduzea i zadruge 23 981 66 705 oko 36
Ustanove, tijela, udruge, fondovi i organizacije 15 827 71 133 oko 22
Obrt i slobodna zanimanja 15 219 80 911 oko 19
Slika 6.7.-8. Gradske etvrti i mjesni odbori grada Zagreba
Osim stambenih zgrada i gospodarskih objekata u Zagrebu su smjetene brojne

institucije dravne uprave kao to Hrvatski sabor, Ured predsjednice Republike
Hrvatske, Vlada RH (Banski dvori), Ustavni sud, Vrhovni sud Republike Hrvatske, brojni
219
ostali sudovi (upanijski, opinski graanski, kazneni, visoki upravni, radni, visoki
trgovaki, prekrajni itd.), Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske, gotovo sva
Ministarstva (28 zgrada), dravni zavodi, dravni i gradski uredi itd. Detaljniji prikaz
graevina nalazi se u Prilogu. Izdvojen je saetak kljunih graevina od javnog i
drutvenog znaaja, ukljuujui godinu izgradnje i lokaciju (Tablica6.7.-5.). Podaci o
starosti graevina su dobiveni iz Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja
Republike Hrvatske, a prikupljeni su prilikom pregleda za potrebe energetskog
certificiranja, prema podacima koji se nalaze u Prilogu.
Tablica 6.7.-5. Graevine od javnog i drutvenog znaaja u gradu Zagrebu
Gradska etvrt Naziv institucije dravne uprave i ministarstva Godina izgradnje
Ured predsjednice republike hrvatske 1964.

Vlada Republike Hrvatske (Banski dvori) 1808.
Gornji Grad-Medveak
Hrvatski sabor 1911.
Ustavni sud krajem 19. st.
Vrhovni sud republike hrvatske 1887. (rek. 1998.)
Trgovaki sud u zagrebu 1890.
upanijski sud u zagrebu 1887.
Ministarstvo financija 1903.
Donji Grad
Ministarstvo kulture 1912.
Dravno odvjetnitvo republike hrvatske 1900.
Visoki upravni sud republike hrvatske 1900.
Ministarstvo financija 1903., 1968.
Opinski graanski sud u zagrebu 1962.
Uprava grada Zagreba 1958.
Ministarstvo unutarnjih poslova 1940. (rek. 1955.)
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 1900.
Trnje
Ministarstvo poduzetnitva i obrta 1964.
Opinski graanski i radni sud u zagrebu 1962. -1970.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 1968.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. 1968.
Maksimir Ministarstvo uprave 1900.
Trenjevka-sjever Dravna uprava za zatitu i spaavanje 1957.
rnomerec Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja 1889., 1920.
Vanost i veliina grada Zagreba i njegovih sadraja istie se i po ostaloj kritinoj

infrastrukturu [43]; to su posebice: djeji vrtii (vie od 100), osnovne kole (vie od
150), srednje kole (vie od 100), sveuilite i fakulteti (33), veleuilita i visoke kole,
domovi zdravlja i zdravstvene stanice, bolnice i klinike, domovi za starije i nemone
osobe (10), zatvori, policijske postrojbe (redovne, prometne i specijalne), vatrogasne
postrojbe (profesionalne i dobrovoljne), vojarne, komunikacijska sredita (dravna i
gradska), diplomatsko sredite, kazalita, muzeji, galerije, zbirke, vjerske graevine,
kina, sportske dvorane, sportsko-rekreacijski centri, stadioni, atomska sklonita,
trgovaki centri, industrija i proizvodni pogoni, javne garae te svi glavni mediji u dravi
220
(HRT i komercijalne televizije, lokalne radiopostaje i novinske kue). Prema Registru
kulturnih dobara podruje grada Zagreba obuhvaa i brojna zatiena nepokretna
kulturna dobra: kulturno-povijesne cjeline (oko 30) i pojedinane graevine (preko
500). Prometna infrastruktura ukljuuje preko 2200 km cestovnih prometnica, 7
mostova preko rijeke Save, brojne nadvonjake, podvonjake, eljeznike pruge (za
meunarodni, meugradski i prigradski putniki i teretni eljezniki promet),
eljeznike mostove i nadvonjake, tramvajske pruge (116 km) te zranu luku Zagreb (u
neposrednoj blizini). Na podruje grada Zagreba djeluju brojne slube koje obavljaju
javnu i komunalnu djelatnost: opskrbu elektrinom energijom i plinom (250.000
korisnika), toplinskom energijom (98.000 korisnika, 266 km mree) i pitkom vodom
(2.400 km mree); odvodnju (1.600 km mree) i proiavanje otpadnih voda;
odravanje istoe; odlaganje komunalnog otpada i gospodarenje otpadom; pogrebne
usluge (28 groblja i krematorija); telekomunikacijske usluge (fiksna i mobilna telefonija,
Internet); upravljanje trnicama (25); upravljanje hidrotehnikim objektima
(akumulacije, brane, retencije) itd.
Funkcioniranje elemenata kritine infrastrukture

Razina sigurnog i udobnog ivota graana bitno ovisi o gradskoj infrastrukturi pa je
njezino funkcioniranje vano omoguiti i u razdoblju neposredno nakon prirodne
katastrofe. Broj objekata javnih ustanova na podruju grada kojima upravlja Grad
Zagreb obuhvaa 1.306 graevina, a tom popisu treba dodati ustanove kojima upravlja
Vlada Republike Hrvatske. Grad Zagreb je s obzirom na geografski poloaj izmeu
obronaka planine Medvednice i rijeke Save posebno osjetljiv u pogledu protonosti
prometa, pa je sigurnost objekata na kritinim tokama, posebice mostova preko Save,
od iznimne vanosti. Meutim, za sluaj razornog potresa u gradu Zagrebu potrebno je
obuhvatiti i sve ostale utjecaje na infrastrukturu i strateke objekte navedene u
poglavlju 7.7.1.3., s posebnim naglaskom na potrebi da se omogui nesmetan rad bolnica
i drugih zdravstvenih ustanova (Tablica.7.-6.), da se zatite javni objekti u kojima boravi
velik broj ljudi te da se osigura funkcioniranje dravne uprave. Potrebno je posebice
istaknuti nepovoljan poloaj bolnica smjetenih u starom dijelu grada, za koji se oekuje
najvea ugroenost, prvenstveno zbog nepovoljnog poloaja u seizmiki najaktivnijem
podruju, gradnje u razdoblju prije uvoenja seizmikih propisa ali i moguih dodatnih
problema poput poara (zbog drvenih stropova i krovova) te teke dostupnosti u sluaju
zakrenih uskih i slabo povezanih prometnica, primjerice ruenjem fasada. Same bolnice
nemaju dovoljne kapacitete [43] za prihvat velikog broja rtava i nemaju dovoljno dobru
prometnu povezanost s ostalim dijelovima grada, posebice preko rijeke Save. Stoga
primjerice za gradske etvrti Novi Zagreb istok i zapad postoji vea opasnost od
problema povezanosti s bolnicama u sjevernijim dijelovima grada.
221
Tablica 6.7.-6. Zdravstvene ustanove (bolnice i kliniki centri) Error! Reference source not found.]
Naziv ustanove Broj zdravstvenih djelatnika Broj leajeva

1 Kliniki bolniki centar Zagreb 3.141 1.905
2 Klinika bolniki centar Sestre Milosrdnice 2.323 1.207
3 Klinika bolnica Dubrava 1.040 600
4 Klinika bolnica Merkur 722 346
5 Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi 399 232
6 Klinika za djeje bolesti Zagreb 433 205
7 Klinika bolnica Sveti Duh 1.388 500
8 Djeja bolnica Srebrnjak 180 75
Specijalna bolnica za zatitu djece s neurorazvojnim
9 188 60
i motorikim smetnjama Goljak
10 Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade 80 37
11 Specijalna bolnica za plune bolesti 149 100
12 Klinika za psihijatriju Vrape 738 881
13 Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan 340 551
Mostovi preko Save su uglavnom ve premaili svoj predvieni vijek trajanja, a u veini
sluajeva nisu projektirani za potresno optereenje [44], to je istaknuto prilikom
utvrivanja evakuacijskih puteva od strane Ureda za upravljanje u hitnim situacijama
Grada Zagreba [43]. Povezanost je izrazito bitna s obzirom na injenicu da broj spaenih
osoba iz zatrpanih dijelova izravno ovisi o brzini reakcije (iskljuivo vlastitih snaga) u
prvim danima katastrofe. Kritina infrastruktura je definirana prema Zakonu o kritinim
infrastrukturama RH (NN 56/13), a analizirana je i u ranijoj studiji o posljedicama
potresa za grad Zagreb[27, 28]. Potrebno je istaknuti da procjena ugroenosti odabranih
elemenata kritine infrastrukture zahtijeva posebnu pozornost i u pravilu se temeljem
opsenih analiza provodi zasebno za pojedini objekt. Popis kritinih elemenata kritine
infrastrukture grada Zagreba nalazi se u Prilogu.
222
Seizmiki hazard na podruju grada Zagreba
Potrebno je naglasiti da hazard, uz izloenost, ranjivost i specifini troak, ini samo
a b
Slika 6.7.-9. -. Epicentri potresa i sustav rasjeda na zagrebakom podruju (a) (Geofiziki odsjek PMF-a,
Zagreb); Geoloka karta grada Zagreba (b)
jednu komponentu seizmikog rizika. Grad Zagreb nalazi se u pojasu omeenom s vie
seizmiki aktivnih epicentralnih podruja, a najznaajnije je podruje Medvednice. Ono
a b
Slika 6.7.-10. -. Iznosi vrnih ubrzanja za Zagreb i okolicu [23]: (a Povratno razdoblje 95 g.; b Povratno
razdoblje 475 g.)
po svojoj dosadanjoj aktivnosti te u pogledu prostornog rasporeda epicentra potresa

skree pozornost na injenicu da je sjeverni, a pogotovo sjeveroistoni dio Zagreba,
podruje Markuevca, Remeta i Dubrave, seizmiki jae aktivan u odnosu na zapadni i
juni dio grada [17]. Granini rasjedi zone na povrini pruaju se izmeu Podsuseda,
Markuevca i Kaine, te Kerestinca, Ilice, Maksimira i Luana. Paralelno zoni u dolini
Save postoje jo dva rasjeda na potezu Stupnik - Novi Zagreb - Dubrava - Sesvete. Oni su
u dubini od 8 km spajaju s glavnom zonom te ih se svrstava u iru zonu Zagrebakog
rasjeda [45]. Slika 6.7.-9.a ukazuje na podudarnost poloaja rasjeda i epicentara potresa
na zagrebakom podruju, a slika 6.7.-9.b prikazuje geoloku kartu grada Zagreba.
U sluaju potresa, seizmiki se val rasprostire od arita prema povrini kroz slojeve tla i
na kraju djeluje na graevine. Uinak potresa na zgrade znaajno ovisi o svojstvima
223
zgrade kao i o podlozi na kojoj je zgrada sagraena. Utjecaj podloge je dvojak: podloga
mijenja amplitude oscilacija i utjee na frekvencijski odziv sustava tlo - zgrada. Svojstva
vala potresa znaajnije se ne mijenjaju kad se val rasprostire stijenom, ali kod slojevitog
tla mijenja se i akceleracija i vrijeme titranja. Tablica 6.7.-7. sadri kronoloki prikaz
potresa u okolici Zagreba za razdoblje od 1999. do 2008. godine.
Tablica 6.7.-7. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba od 1999. do 2008. godine (Geofiziki odsjek PMF-a, Zagreb)
Ukupan broj Najjai potresi u godini

Godina
registriranih potresa Intenzitet MCS Epicentar Datum
1999. 185 V. Glina 16. svibnja
2000. 147 V.-VI. Kraljev Vrh 16. lipnja
2001. 19 V. Pisarovina 31. prosinca
2002. 209 V. Samobor 18. kolovoza
2003. 520 VI. Miljana 31. svibnja
2004. 464 IV. Zagreb 8. sijenja
2005. 458 IV.-V. Varadinske toplice 7. prosinca
2006. 586 VI.-VII. Pleivica 28. listopada
2007. 404 V. Ozalj 18. prosinca
2008. 375 V.-VI. Gornji ehi 5. oujka
Ranijim procjenama ustanovljeno je da jaina potresa u sjevernom i sjeveroistonom

dijelu grada Zagreba moe iznositi VII. do IX. stupnjeva, a u zapadnom i junom dijelu od
VII. do VIII. stupnjeva prema ljestvici Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) [17]. Za cijeli
teritorij Republike Hrvatske, pa tako i za grad Zagreb (Slika 6.7.-10.), seizmiki hazard je,
u skladu s uvjetima koje zadaju Europski propisi za projektiranje u seizmiki aktivnim
podrujima [22], definiran temeljem suvremenih postupaka i prikazan na dostupnim
kartama potresnih podruja [23].
224
Oznaka Opis
I Gorska jezgra Medvednice
Medvedniko prigorje -
II
Podsljemenska urbanizirana zona
Periklinalno poloene mlae
IIa naslage (neogenske i starije
kvartarne)
Strukture boranja u mlaim
IIb
naslagama (neogenskim)
Uzvisina starijeg kvartara i nanosa
IIc
brdskih potoka
III Prisavska naplavna ravnica
IIIa Savske naplavine
IIIb
Terasna izdignua (terase)
IIIc
Slika 6.7.-11. Makrozoniranje ireg podruja Zagreba po geoloko-topografsko-hidromorfolokom kriteriju [46]
Na podruju grada Zagreba najvee vrne vrijednosti horizontalnog ubrznja na tlu tipa A (vrstoj
stijeni) prema karti potresnih podruja za povratno razdoblje od 95 godina odgovaraju
vrijednostima oko 0,13g, odnosno oko 0,27g za povratno razdoblje od 475 godina. Za tipove tla
razliitog od vrste stijene oekuje se dodatno poveanje vrnih ubrzanja. Na razini openitih
spoznaja veina temeljnih tala u Zagrebu moe se razvrstati u tla tipa B koja obuhvaaju nanose
vrlo gustog pijeska, ljunka ili vrlo krute gline, debljine najmanje nekoliko desetaka metara, s
postupnim poveanjem mehanikih svojstava s dubinom. U takvim tlima prosjena brzina
irenja poprenog potresnog vala iznosi od 360 do 800 m/s [22]. Za temeljno tlo razvrstano u tip
B u skladu s normom zahtijeva se da se ubrzanje za tlo tipa A pomnoi faktorom S B = 1,20. Manji
dio temeljnih tala u Zagrebu moe se razvrstati u tla tipa C koja obuhvaaju duboke nanose
gustog ili srednje gustog pijeska, ljunka ili krute gline debljine od nekoliko desetaka metara do
vie stotina metara. U takvim tlima prosjena brzina irenja poprenog potresnog vala iznosi od
180 do 360 m/s. Za temeljno tlo razvrstano u tip C u skladu s normom zahtijeva se da se
ubrzanje za tlo tipa A pomnoi faktorom S C = 1,15 [22]. Slika 6.7.-11. prikazuje makrozoniranje
ireg podruja Zagreba po geoloko-topografsko-hidromorfolokom kriteriju kao okvir budueg
geotehnikog i seizmikog mikrozoniranja [46]
Izloenost fonda postojeih zgrada

Nedostatak detaljnih baza s karakteristikama postojeeg fonda graevina u pojedinim
dijelovima grada Zagreba predstavlja prvu ozbiljnu prepreku na putu prema pouzdanoj
ocjeni oekivane rasprostranjenosti pojedinih razina oteenja za sluaj neeljenih
dogaaja odabranih promatranim scenarijem. Fond postojeih zgrada uobiajeno se
opisuje odabranom taksonomijom pomou koje se pojedine znaajke obuhvaaju na
ujednaen nain, tako da se moe provesti jednoznana klasifikacija.
225
Primjer globalno primjenjivog sustava za opis zgrada razvijen je u okviru inicijative
Global Earthquake Model (GEM Basic Building Taxonomy [47]). Taksonomija zgrada
prema GEM-u obuhvaa sljedeih 13 znaajki: smjer, materijal konstrukcijskog sustava
za preuzimanje horizontalnih sila, konstrukcijski sustav za preuzimanje horizontalnih
sila, visina, datum gradnje ili ojaanja, nastanjenost, poloaj zgrade unutar bloka, tlocrtni
oblik, konstrukcijske nepravilnosti, vanjski zidovi, krov, stropni sustav, sustav
temeljenja.
Prema rezultatima Europskog projekta NERA (Network of European Research

Infrastructures for Earthquake Risk Assessment and Mitigation), u okviru kojeg su se
prikupljali raspoloivi podaci o postojeem fondu graevina u Europskim dravama, za
urbana podruja u Hrvatskoj naelna klasifikacija i zastupljenost tipova graevina (Slika
6.7.-12.) dobivena je pregledom Google Street View aplikacije i temeljem upitnika koje su
ispunjavali hrvatski graevinski strunjaci [48].
Slika 6.7.-12. Zastupljenost tipova graevina urbanim podrujima u Hrvatskoj prema rezultatima projekta
NERA [48]
Za detaljnije procjene rizika od potresa preporua se sveobuhvatna obrada izloenosti

postojeih graevina odabirom najuestalijih kategorija zgrada (npr. AB okvirna
konstrukcija visine do 4 kata izgraena od 1965. 1981. i sl.), kojima je mogue
pridruiti postotak zastupljenosti na promatranom podruju (Prilog) te odgovarajuu
statistiki razdiobu geometrijskih i mehanikih svojstava [49, 50, 51].
Kao prvi korak preciznije kategorizacije postojeeg fonda zgrada u gradu Zagrebu
mogue je ocijeniti karakteristine tipove graevina i nosivih konstrukcija, odnosno
naina gradnje, uz odgovarajua razdoblja izgradnje za pojedine dijelove grada (Slika
6.7.-13., Tablica 6.7.-8.).
226
Slika 6.7.-13. Zastupljenost tipova graevina urbanim podrujima u Hrvatskoj prema rezultatima projekta
NERA [48]
Tablica 6.7.-8. Karakteristini tipovi graevina s godinama izgradnje u gradu Zagrebu
DIO GRADA
TIP GRAEVINE/KONSTRUKCIJE/GRADNJE
(Razdoblje gradnje)
1 LANITE Monolitne AB konstrukcije (poprene stijene i ploe na rasponima uglavnom 6 m) na

(2000-te godine) trakastim temeljima
2 REMETINEC Potpuna AB predgotovljena gradnja prema sustavu ''Jugomont JU-60'': debljina stijena i
ploa 12 cm na rasponu 3,60 m sa sredinjim uzdunim ukrutnim potezom, povezano hor. i
(druga polovica 50-tih) vert. serlaima - varenjem nastavaka armature (''limenke'')
3 TRNSKO Nosivi zidovi od opeke NF slaganih popreno (25 cm), stropovi AB sitno rebro na rasponu
(prijelaz 50-tih na 60-te) 4,80 m, hor. i vert. serlai
4 SIGET Nie zgrade: popr. nosivi zidovi od bet. blokova 20 i 25 cm na razmaku 3,20 i 3,40 m,
stropne konstr. od montanih AB ploa d=16 cm, =100, 120 i 140 cm sa tednim otvorima
koje nakon montae postaju monolitni stropovi.
(poetak 60-tih) Vie zgrade - tornjevi: AB stijene (d=40 cm u podrumu, d=16 cm na vrhu), krine AB ploe
7,88,6 m.
5 DUGAVE, SLOBOTINA, TRAVNO

(''Mamutica'') Monolitna AB konstr. (stijene i ploe d=16 cm na trakastim temeljima), rasponi od 3,60,
5,40 i 6,0 m (izvedeno prostor. oplatom)
(druga pol. 70-tih, prva pol. 80-tih)
6 TRAVNO Polumontana izvedba - AB stijene betonirane velikoformatnom oplatom + ''OMNIA'' ploe

(druga polovica 70-tih) za bezoplatnu izvedbu stropova (RO ''Tempo'')
7 ZAPRUE, UTRINA Potpuna AB predgotovljena gradnja prema sustavu ''Jugomont JU-61'': debljina stijena i
(poetak 60-tih) vert. serlaima - varenje nastavaka armature te interpolacijom modanika u reke (to ovaj
sustav ini kruim od prethodnika JU-60)
8 FOLNEGOVIEVO NASELJE Potpuna AB predgotovljena gradnja prema sustavu ''Jugomont JU-60'' (isto kao i 2
REMETINAC ''limenke''). Nosivi zidovi od opeke NF slaganih popreno (25 cm), stropovi AB
(prijelaz 50-tih u 60-te) sitno rebro na razmaku cca 50 cm sa hor. i vert. serlaima
227
9 BOROVJE Monolitne AB konstrukcije (popreni nosivi zidovi ploe na rasponima uglavnom 6,0 m) na
(90-te godine) trakastim temeljima
10 PANSKO-ORANICE, PAVLENSKI
PUT Monolitne AB konstrukcije (popreni nosivi zidovi ploe na rasponima uglavnom 6,0 m) na
trakastim temeljima
(2000-te godine)
11 PANSKO, MALENICA Monolitne AB konstrukcije (popreni nosivi zidovi ploe na rasponima uglavnom 6,0 m) na
(80-te i 90-te godine) trakastim temeljima
12 VOLTINO Nie zgrade: popreni nosivi zidovi od bet. blokova d=20 i 25 cm na razmaku 3,20 do 3,40 m
sa stropnom konstrukcijom od montanih AB ploa d=16 cm, =100, 120 i 140 cm sa
(poetak 60-tih godina) tednim otvorima koji nakon montae postaju monolitni stropovi
13 VOLTINO (''Papagajke'')
Monolitne AB konstrukcije na trakastim temeljima, izvedene kliznom oplatom
(prva pol. 80-tih godina)
14 JARUN Monolitna AB konstr. (stijene i ploe d=16 cm na trakastim temeljima), rasponi od 3,60,
(druga pol. 70-tih, prva pol. 80-tih) 5,40 i 6,0 m (izvedeno prostor. oplatom)
15 TRENJEVKA Veliki postotak nesolidne ''uradi sam''/divlje gradnje, od NF (starije) i blok (novije) opeke sa
AB serklaima i polumontanim stropovima tipa ''fert''
16 VUKOVARSKA ULICA, VRBIK

Poprene AB stijene ili blokovi + predgotovljeno sitno rebro (elementi ''T'' ili '''' presjeka)
(druga pol. 40-tih, 50-te godine)
17 GORNJI GRAD Uzduni nosivi zidovi (proelja i sredini) od pune opeke NF debljine cca 50 cm, serklairani
(17., 18. i 19 stoljee) plosnim eljezom + drveni grednik na rasponu cca 5,0 m
18 DONJI GRAD (80 %) Uzduni nosivi zidovi (proelja i sredni) od pune opeke NF debljine cca 50 cm, serklairani
(1830. - 1920. godine) plonim eljezom + drveni grednik na rasponu cca 5,0 m
19 NOVAKOVA ULICA
AB skelet na temeljima samcima + sitnorebrasti strop)
(VILE iz 30-tih godina)
20 PEENICA, SIGEICA Uzduni nosivi zidovi od opeke NF slaganih popreno (25 cm), stropovi AB sitno rebro na
(prijelaz 50-te na 60-te godine) rasponu 4,80 m, hor. i vert. serlai
21 BORONGAJ - ''LIMENKE'' Potpuna AB predgotovljena gradnja prema sustavu ''Jugomont JU-61'': debljina stijena i
(poetak 60-tih godina) vert. serlaima - varenje nastavaka armature te interpolacijom modanika u reke (to ovaj
sustav ini kruim od prethodnika JU-60)
22 DUBRAVA Opeka NF + drveni grednik (50-te i 60-te godine) s AB serklaima + polumontani strop tipa
(50-te i 60-te godine) ''fert'' (od 70-tih godina)
23 SOPNICA - JELKOVEC (POS) Monolitne AB konstrukcije (popreni nosivi zidovi ploe na rasponima uglavnom 6,0 m) na
trakastim temeljima
Kroz povijest grada nain gradnje se mijenjao ovisno o razvoju tehnologija graevinskih
konstrukcija, saznanjima o karakteristikama tla, urbanistikim spoznajama o ureivanju
urbanog prostora, uz primjenu urbanistikih mjera zatite, te potrebama za graevnim
prostorom. Poznavanje razdoblja izgradnje pojedine skupine zgrada, osnovnih
karakteristika naina gradnje i naina primjene odgovarajuih propisa (ukoliko su
postojali) vano je za grubu ocjenu potresne otpornosti graevina i oekivanih uinaka
potresa. Tablica 6.7.-9.temeljem popisa stanovnitva iz 2011. godine prikazuje broj
228
stanova prema godinama izgradnje na podruju cijele Republike Hrvatske [42], dok su iz
ranijih studija [52] odgovarajui podaci raspoloivi za podruje grada Zagreba (Tablica
6.7.-9.). Ostali detalji o postojeem fondu graevina, pomoi kojih bi bilo mogue
preciznije opisati njihovu izloenost u sluaju potresa (katnost, materijal, tip
konstrukcije i sl.) trenutno temeljem dravnih statistikih baza nisu dostupni.
Tablica6.7.-9 Pregled broja stanova na podruju Republike Hrvatske prema godinama izgradnje [42]
Ukupan Od toga sagraeni u razdoblju

broj prije 1919. 1946. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2006. i
stanova nepoznato nezavreno
1919. 1945. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2005. kasnije
1.496.558 112.217 84.963 138.858 288.563 325.203 247.084 129.687 70.463 73.072 24.640 18.08
100,0 % 7,5 % 5,7 % 9,3 % 19,3 % 21,7 % 16,5 % 8,7 % 4,7 % 4,9 % 1,6 % 0,1 %
Tablica 6.7.-10. Pregled broja stanova na podruju grada Zagreba

prema godinama izgradnje Error! Reference source not found.]
Ukupan Od toga sagraeni u razdoblju

broj 1921.- 1946.- 1964.-
stanova do 1920. od 1985. nepoznato
1945. 1964. 1985.
312.821 15.271 30.051 52.257 115.200 90.748 9.294
100,0 % 4,9 % 9,6 % 16,7 % 36,8 % 29,0 % 3,0 %
Ocjena ranjivosti postojeih zgrada

Odabir metodologije za sustavno ocjenjivanje ranjivosti postojeih graevina znaajno
doprinosi pouzdanosti modela odreivanja ekonomskih i drutvenih gubitaka zbog
oekivanog djelovanja potresa te ini vanu komponentu procjene seizmikog rizika [53].
Cilj ocjenjivanja ranjivosti je odreivanje vjerojatnosti zadane razine oteenja odreene
vrste zgrade zbog zamiljenog potresa. Postojei postupci za ocjenjivanje ranjivosti
primjenjivi u procjeni gubitka mogu se podijeliti na empirijske i analitike. Oba pristupa
se mogu upotrijebiti i u razliitim hibridnim metodama.
Postupci ocjenjivanja ranjivosti u pravilu klasificiraju oteenja prema diskretnim

skalama poput Europske makroseizmike ljestvice EMS-98 [31]. U empirijskim
postupcima esto se upotrebljavaju skale oteenja temeljene na statistikim podacima
raspoloivim zahvaljujui istranim radovima nakon razornih potresa. Slika 6.7.-
14.Error! Reference source not found.a prikazuje primjer kvalitativnog opisa broja
oteenih graevina (Few Neke; Many Mnoge; Most Veina) za pet razina
oteenja (1 - 5) u ovisnosti o intenzitetu potresa (V - XII) koji je prema EMS-98 ljestvici
pridruen kategoriji ranjivosti C (A najvea, F - najmanja ranjivost). Postupni razvoj
empirijskih metoda obuhvaao je primjerice matrice vjerojatnosti oteenja [54, 55, 56,
57], indekse ranjivosti [58] te kontinuiranje krivulje ranjivosti utemeljene na podacima
o oteenjima [59, 60] i sustavnim pregledima (engl. screening) [61].
229
U analitikim postupcima skala oteenja se odnosi na mehanika svojstva povezana s
graninim stanjima zgrada (primjerice kapacitet meukatnog pomaka), polazei od
numerikih modela za simulaciju seizmikog odziva konstrukcija na poveane razine
gibanja temeljnog tla. Takvi pristupi obuhvaaju primjerice analitiki izvedene krivulje
ranjivosti i matrice vjerojatnosti oteenja [62, 63], metode utemeljene na mehanizmu
sloma [64], metode utemeljene na spektru kapaciteta [65] i metode potpuno utemeljene
na pomacima [66, 67, 68, 69]. Slika 6.7.-14.b prikazuje primjer skupa analitiki izvedenih
krivulja ranjivosti odreene kategorije graevina za pet razina oteenja.
Svakom krivuljom odreena je vjerojatnost dostizanja odreene razine oteenja ovisno

o promatranoj mjeri jakosti potresnog djelvanja. Analitiki pristup ocjenjivanju
ranjivosti ima veliku prednost u tome to je neovisan o dostupnosti podataka o
oteenjima nakon potresa. S obzirom da su u Hrvatskoj, usprkos relativno velike
seizminosti, dostupni podaci o oteenjima zbog potresa prilino ogranieni, primjena
suvremenih analitikih postupaka za ocjenjivanje ranjivosti ini se prikladnim i
uinkovitim odabirom za domaa istraivanja seizmikog rizika i procjene gubitaka zbog
potresa.
a b
Slika 6.7. 14. Primjer matrice oteenja (a); Primjer krivulje ranjivosti za razne kategorije oteenja (b)
230
Za pojedina seizmiki aktivna podruja u Europi (Italija, Portugal, Turska i dr.) ve su
prihvaeni suvremeni postupci prorauna krivulja dostizanja pojedinih graninih stanja
za armiranobetonske konstrukcije i njihova primjena [70], primjerice putem
metodologije ocjenjivanja gubitaka zbog potresa temeljem pomaka (DBELA) [24, 69].
Slika 6.7.-15. prikazuje primjere krivulja ranjivosti za karakteristini tip okvirne AB
graevine od 5 katova s pravilnom (a, b) odnosno nepravilnom (c, d) nosivom
a b c d
Slika 6.7.-15. Primjer skupa krivulja ranjivosti za karakteristini tip okvirne AB graevine od 5 katova:
(a Pravilna duktilna; b Pravilna nije duktilna; c Nepravilna duktilna; d Nepravilna nije duktilna [71, 73]
konstrukcijom te s odgovarajuom razinom duktilnosti (a, c) ili bez nje (b, d) [71, 72].
Iako razvoj krivulja vjerojatnosti dostizanja pojedinih graninih stanja za zidane

graevine nije istraeno u jednakom opsegu, slijedei ranije pristupe utemeljene na
podacima o oteenjima [73] ili pojednostavljene postupke [68], predloena je
metodologija za dobivanje analitikih krivulja vjerojatnosti dostizanja graninih stanja
za razrede zgrada [74]. Slika 6.7.-16.a prikazuje primjer skupa krivulja ranjivosti za
etiri razine oteenja odreenih temeljem rezultata nelinearnih stohastikih analiza
karakteristinog tipa zidane graevine (Slika 6.7.-16.b pogled, Slika 6.7.-16.c tlocrt
promatrane zidane graevine) [72, 74].
a a a
Slika 6.7.16. Primjer skupa krivulja ranjivosti za karakteristini tip zidane graevine (a); Pogled (b); Tlocrt (c) [72, 74]
231
U kontekstu grada Zagreba moe se pretpostaviti da e graevine projektirane prema
najnovijim seizmikim propisima (od 2013. [22, 23]) zadovoljiti zahtjeve povezane s
projektiranim graninim stanjima (Granino stanje nosivosti - GSN, odnosno Granino
stanje uporabljivosti - GSU). Meutim, postavlja se pitanje ugroenosti prethodno
izgraenih graevina koje se mogu naelno podijeliti prema razdobljima razvoja
seizmikih propisa (do 1964., od 1965.-1981. [75], od 1982.-1998. [76, 77], od 1998.-
2012. [78]). Posebice treba istaknuti da graevine izgraene do 1964. uope nisu
projektirane za potresna djelovanja, dok su u kasnijim razdobljima vrijednosti
horizontalnih ubrzanja odnosno odgovarajue proraunske horizontalne sile, ovisno o
promatranoj lokaciji, bile i nekoliko puta manje. U svakom sluaju graevine posjeduju
odreenu inicijalnu otpornost koja ovisi o sustavu nosivosti konstrukcije i nainu
gradnje te moe biti poveana postupcima ojaana.
Tablica 6.7.-11. prikazuje naelnu podjela stambenih jedinica po razdobljima primjene pojedinih
propisa s osvrtom na potresnu otpornost, proraun konstrukcija na horizontalna optereena u
vrijeme gradnje i glavnih uzroka ugroenosti. Prikazana analiza je koritena tijekom
identifikacije rizika od potresa jer unato nedostatku detaljnih podataka jasno ukazuje na
ugroenost velikog dijela postojeeg fonda graevina.
Za potrebe naelne procjene posljedica temeljem odabranih scenarija koritena je

administrativna podjela prema gradskim etvrtima odnosno opinama (Slika 6.7.-8 i -
13.), za koje u poglavlju Stanovnitvo, drutvo, administracija i upravljanje postoje
statistiki podaci o stanovnicima (Tablica 6.7.-3.), a za stambene jedinice u poglavlju
Izloenost fonda postojeih zgrada detaljnije su razraeni odgovarajui karakteristini
tipovi graevina (Tablica 6.7.-8.).
Tablica 6.7.-11. Pregled broja stambenih jedinica po razdobljima primjene pojedinih propisa za projektiranje
Razdoblje do 1945. 1946.-1964. 1965.-1981. 1982.-1998. 1998.-2012. 2013.-

Pravilnik o Pravilnik o
Rjeenje o prijelazno
privremenim tehnikim
privremenim razdoblje: suvremeni
tehnikim normativima za
Opis propisa tehnikim postupno mjerodavni
bez propisa propisima za izgradnju objekata
u primjeni propisima za uvoenje propisa propisi EN
graenje u visokogradnje u
optereenje ENV (Eurocode 8)
seizmikim seizmikim
zgrada (Eurocode 8)
podrujima. podrujima
Motivacija za potres u
potres u Skopju
izmjene crnogorskom
1963.
propisa primorju 1979.
Broj
oko 40.000 oko 75.000 oko 87.000 oko 70.000 40.000
stambenih
(oko 13%) (oko 25%) (oko 30%) (oko 23%) (oko 13%)
jedinica
Potresna graevine s graevine s graevine s
graevine s
otpornost inicijalnom niskom razinom srednjom razinom
minimalnom
graevina razinom potresne potresne potresne
razinom potresne graevine s visokom razinom potresne
(gruba otpornosti otpornosti (zidane otpornosti (zidane
otpornosti otpornosti (zidane, betonske, eline,
podjela (preteno zidane zgrade s zgrade s
(prevladavaju AB drvene itd.)
prema tipu zgrade s drvenim horizontalnim i horizontalnim i
stropovi, zidane
konstrukcija stropovima, od vertikalnim vertikalnim
bez serklaa, itd.)
i nainu 1920 uvoenje AB serklaima, serklaima,
232
prorauna) stropova AB stambene okvirne
zgrade itd.) konstrukcije, AB
itd.)
razvoj i postupno
pravilnici, izmjene
uvoenje
i dopune propisa
suvremenih
za projektiranje Europske norme
potres se nije propisa
potres se uzimao u prvi propisi za potresne za projektiranje
uzimao u obzir za projektiranje
Proraun obzir s projektiranje otpornosti potresne
kao optereenje, potresne
konstrukcija pojednostavljnim potresne (jednostavna otpornosti
ali se uzimalo otpornosti
(horizontalno metodama (npr. otpornosti, pravila, (sloeni
horizontalno (jednostavna
optereenje) sila na vrhu (potresna karta iz preeliminarna proraun),
optereenje pravila, sloeni
zgrade) 1964. godine) potresna karta iz karta potresnih
vjetrom proraun)
1981. godine i podruja iz 2013.
poveanje
potresna karta
projektnog
iz1988. godine)
optereenja
do 5% do 10% 30-50% 30-50% 75-100%
Potresno 100%
mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog
optereenje mjerodavno opt.
optereenja optereenja optereenja optereenja optereenja
projektirane na
starenje znaajno manju
materijala, potresnu silu -
projektirane na
dogaanja kroz oteivanje vee
dosta manju uglavnom
povijest (potresi, gradnja od predvienog,
potresnu silu - projektirane na
poari, itd.), neprilagoena za nezakonito
oteivanje puno manju potresnu
nedovoljna prijenos izvedene
vee od silu, oteivanje sloene, loe
Uzroci inicijalna horizontalnih sila, graevine,
predvienog vee od projektirane
ugroenosti otpornost, loa kvaliteta preinake
(mogue ruenje), predvienog, graevine
premaen gradnje, loi stambenih
loa kvaliteta nezakonito
projektirani vijek detalji, upitni prostora (izlozi),
materijala, loi izvedene
od 50 godina, prorauni nestruna
detalji, nepotpuni graevine
slabo odravanje, dogradnja i
prorauni, itd.
posebno ugroena rekonstrukcija
kulturna batina (katovi dodatni)
loi detalji, itd.
Unutar gradskih etvrti odnosno opina je prepoznat karakteristian nain gradnje,

prikupljeni su osnovni podaci o tipu konstrukcije (zidana, AB itd.), vremenu izgradnje,
razini potresnog optereenja za koje je projektirana, visini (katnosti), pravilnosti u
tlocrtu/visini, nosivim elementima za horizontalno i vertikalno optereenje, vrsti
temelja/tla itd. Navedeni podaci su sistematizirani u Obrascima za procjenu oekivanog
oteenja karakteristinog tipa graevine pri djelovanju potresa na razini povratnih
perioda usklaenih s propisima za projektiranje (karakteristini primjeri Obrasca nalaze
se u Prilogu). Temeljem prikupljenih i obraenih podataka su napravljene procjene
oekivanog oteenja graevina.
Poetni podaci za procjenu oteenja su usklaeni s uputama prema EMS-98 klasifikaciji

[31], a zatim su dopunjeni s procjenama strunjaka (prema Prilogu) koji su odabrani s
obzirom na specifina znanja i iskustvo u projektiranju takvih i slinih konstrukcija, uz
poseban naglasak na poznavanju lokalnih uvjeta. Vano je istaknuti veliki broj
nezakonito izvedenih graevina, preko 90.000 to se odnosi na nezakonite intervencije u
ve izgraenim graevinama, ali i nezakonito izvedene graevine. Takoer, u
procjenama su uzeti u obzir specifini uvjeti koje nije mogue obuhvatiti EMS-98
klasifikacijom; primjerice razmatran je poloaj s obzirom na identificirane rasjede (Slka
233
6.7.-19.) i potencijalna klizita (kojih je na podruju Medvednice preko 800) te su
ukljueni podaci o kvaliteti gradnje (vezano za vrijeme gradnje) i specifinim
tipologijama (stambeni blokovi, montana gradnja, itd.).
Specifini drutveni i ekonomski gubici

U veini razornih potresa glavni uzroci gubitaka ljudskih ivota su oteenje odnosno
djelomino otkazivanje ili potpuno ruenje graevina. U prolom stoljeu prosjeno 75%
smrtnih sluajeva zbog posljedica potresa povezano je upravo s odzivom graevina, a
veina rtava bilo je povezano s ruenjem zidanih zgrada (Slika 6.7.-17.)[79] koje su
uobiajene u seizmiki aktivnim podrujima, a prema poglavlju 6.7.1.4 (Slika 6.7.-12.) u
Republici Hrvatskoj takoer zauzimaju veliki postotak postojeeg fonda graevina.
Meutim, statistiki podaci ukazuju i na porast broja rtava u AB konstrukcijama, koje su
u novije vrijeme uestalo predstavljale prvi izbor pri odreivanju nosivog sustava, a u
sluaju ruenja mogu izazvati i tee posljedice od zidanih konstrukcija [24]. Stoga kod
procjene ranjivosti graevina s AB konstrukcijama itekako treba voditi rauna o
posljedicama moguih odstupanja od suvremenih naela projektiranja seizmike
otpornosti, posebice u pogledu duktilnosti. Povezanost broja ljudskih rtava s brojem
Slika 6.7.-17. Prikaz uzroka ljudskih rtava zbog posljedica potresa [79]
jako oteenih graevina (Slika 6.7.-18.) uoljiva je iz odgovarajueg prikaza ovisnosti za

velik broj potresa u prolosti [79].
Oekivani broj ljudskih rtava u pravilu se moe procijeniti temeljem razliitih modela
koji obuhvaaju niz parametara ovisnih o tipu graevine, primjerice ukupni broj ljudi
koji boravi u graevini, postotak ljudi koji se nalazi u graevini u trenutku potresa,
postotak ljudi koji e ostati zarobljen u graevini, raspodjela ozljeda za sluaj ruenja
graevine, postotak smrtnosti nakon ruenja i sl. [79, 80, 81].
234
Slika 6.7.-18. Ovisnost broja ljudskih rtava i broja jako oteenih graevina zbog posljedica
potresa [79]
Osim opasnosti od ljudskih rtava posljedice potresa obuhvaaju nezaobilazne

ekonomske gubitke, koji posebice u gospodarski manje razvijenim dravama mogu
dosei veliki postotak BDP-a [24]; Smatra se, primjerice, da su ekonomski gubici
(direktni i indirektni) zbog posljedica potresa u Crnoj Gori iznosili 10% BDP-a tadanje
drave Jugoslavije [79]. Direktni gubici u pravilu se odnose na izravna oteenja nakon
potresa (troak sanacije graevina, troak zbog privremenog zbrinjavanja stanovnitva i
sl.), dok indirektni trokovi proizlaze iz posljedica smanjene gospodarske aktivnosti
zbog posljedica potresa (privremeno zaustavljanje proizvodnje, naruena prometna
povezanost i sl.) S inenjerskog stajalita mogue je prvenstveno obuhvatiti direktne
trokove, budui da pouzdana ocjena indirektnih trokova zahtijeva detaljnu analizu
sloenih ekonomskih parametara. Tablica 6.7.-12. prikazuje primjere priblinih
jedininih trokova izgradnje raznih kategorija graevina koja je koritena za procjene
gubitaka zbog posljedica potresa u Turskoj [24].
Direktni trokovi sanacije graevina ili uklanjanja ruevina i ponovne izgradnje izravno
ovise o raspodjeli oteenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom trokova
potrebnih popravaka i trokova potpune zamjene objekta koji se primjenjuju na
postotak graevina u svakoj pojedinoj kategoriji oteenja. Pomou srednje vrijednosti
omjera trokova oteenja, poznavajuu vrijednost pogoenog fonda graevina, moe se
dobiti procjena ukupnih ekonomskih gubitaka. Odgovarajui rezultati dobiveni su
primjerice istraivanjem postojeeg fonda graevina u Turskoj [82], a slian pristup
235
prihvaen je i u standardiziranoj amerikoj metodologiji za procjenu gubitaka (od
potresa, poplava i orkanskog vjetra) HAZUS [83].
Tablica 6.7.-12. - Priblini jedinini trokovi izgradnje raznih kategorija graevina [24]
Class Explanation Cost (/m2)

Ia Simple agriculture structures, auxiliary structures etc. 28,4
Ib Water storages, commercial storages and agriculture stables etc. 49,5
IIa Towers, elevated tanks, retaining structures etc. 78,4
IIb Single-storey offices, agricultural and industrial simple structures, workshops etc. 146,4
Residences (up to 4-storey, w/o elevator and w/o central heating) local sportive facilities,
IIIa 175,8
multi-storey car parks, office buildings etc.
Residences and office buildings (w/ elevator and w/o central heating or w/o elevator and
IIIb w/ central heating) hotels (1 and 2 star), integrated agricultural and industrial buildings, 200,5
official administration buildings, simple medical facilities, residences etc.
Private dwellings (villas, governor residences etc.), office buildings (w/ elevator and w/
IVa 226,3
central heating), big shopping malls etc.
IVb Commercial centres, hotels (3 and 4-star) 250,0
IVc Hospitals (up to 150 beds), big libraries and cultural buildings 300,5
Radio-TV stations, universities campuses, shopping malls (including cinema, theatres, caf,
Va 372,6
restaurants etc.) etc.
Vb Convention centres, research centres, airports buildings etc. 451,6
Vc Hospitals (more than 150 beds), 5-star hotels etc. 513,3
Vd Opera, theatre and bale performance structures, concert halls etc. 615,3
6.7.1.5. Uzrok
U skladu s globalnom teorijom tektonskih ploa koja objanjava pomake Zemljine

litosfere (Slika 6.7.-19.a) i uestalost pojave potresa u graninim podrujima (Slika 6.7.-
19.b), uzrok nastanka potresa u priobalnom dijelu Republike Hrvatske povezan je s
podvlaenjem Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afrike ploe u
odnosu na Euro-azijsku. Rasjedi kao potencijalne arine toke osim toga nastaju unutar
pojedinih tektonskih ploa kao posljedica diferencijalnih naprezanja u Zemljinoj kori. U
sjeverozapadnom kontinentalnom dijelu uzronici nastanka potresa su kompresijski
procesi zbog pomaka Dinarida i Alpa, dok su na podruju srednjih Slavonskih planina,
gdje su aktivni preteito rubni dijelovi, uzronici razliiti pomaci masa pojedinih planina
[17].
236
a b
Slika 6.7.-19. Tektonska graa Zemlljine litosfere (a); Pregled epicentara potresa (b)
Unato suvremenim uvjetima i uz naprednu tehnologiju predvianje potresa koje bi

omoguilo pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroenih graana nije mogue.
Razvijene drave u seizmiki aktivnim podrujima ipak ne odustaju od pokuaja
kratkoronog upozoravanja na pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem
minimalne vremenske prednosti u sluaju katastrofalnog dogaaja. Naime, u sluaju
potresa iz arita se iri vie vrsta potresnih valova; longitudinalni (ili primarni) P-valovi
brze se iri, ali razorno djelovanje potjee od transverzalnih (ili sekundarnih) S-valova
koji se ire manjom brzinom. Stoga je mogue posebnim senzorima zabiljeiti dolazak P-
valova, identificirati poloaj arita i odrediti oekivanu jainu potresa, barem nekoliko
sekundi prije dolaska S-valova koji mogu uzrokovati podrhtavanje tla s razornim
posljedicama (Slika 6.7.-20.) [84].
Slika 6.7.-20. Sustav ranog upozoravanja od potresa (engl. Earthquake early warning system) [84]
237
6.7.2. DOGAAJ
Svijest o moguoj opasnosti zbog posljedica uinaka potresa na postojee graevine i

iskustveni podaci znaajno su se odrazili na razvoj i uestale promjene propisa za
projektiranje konstrukcija. Posljednjih godina posebna pozornost je posveena
donoenju ujednaenih Europskih normi za projektiranje seizmike otpornosti, a
temeljem suvremenih istraivanja su propisani zahtjevi, kojima graevine moraju
udovoljiti da bi postigle prihvatljivu razinu sigurnosti, znatno postroeni.
U skladu sa suvremenim propisima konstrukcija mora udovoljiti temeljnim zahtjevima

za dva granina stanja, uz odgovarajui stupanj pouzdanosti. Prema zahtjevima
graninog stanja nosivosti (GSN), koje je povezano s ruenjem ili drugim oblicima
konstrukcijskoga sloma koja mogu ugroziti sigurnosti ljudi, konstrukcija mora biti
projektirana i izvedena tako da se odupre proraunskom potresnom djelovanju bez
lokalnog ili globalnog ruenja zadravajui konstrukcijsku cjelovitost i preostalu
nosivost nakon potresa. Dakle, konstrukcija moe biti znatno oteena, mora zadrati
izvjesnu bonu vrstou i krutost, a vertikalni elementi moraju nositi vertikalna
optereenja, dok popravak konstrukcije nije ekonomian. Prema zahtjevima graninog
stanja uporabivosti (GSU), koje je povezano s oteenjem nakon kojeg specificirani
uporabni zahtjevi vie nisu ispunjeni, konstrukcija mora biti projektirana i izvedena tako
da se odupre potresnom djelovanju koje ima veu vjerojatnost pojave od proraunskog
potresnog djelovanja, bez pojave oteenja i njima pridruenih ogranienja upotrebe,
trokova koji bi bili nesrazmjerno veliki u usporedbi s cijenom same konstrukcije.
Odreivanje proraunskog potresnog djelovanja za provjeru GSN temelji se na
principima vjerojatnosti i izraava zahtjev da uz vjerojatnost od 10% proraunsko
potresno djelovanje nee biti premaeno u uporabnom vijeku graevine (50 godina), a
odgovarajui povratni period iznosi 475 godina. Potresno djelovanja za provjeru GSU
ima veu vjerojatnost pojave u odnosu na proraunsko potresno djelovanje i vezano je
za zahtjev da uz vjerojatnost od 10% nee biti premaeno u odgovarajuem vijeku
pojave oteenja (10 godina), a odgovarajui povratni period iznosi 95 godina. Kod
projektiranja seizmike otpornosti konstrukcija kao ulazna veliina za odreivanje
potresnog djelovanja slue vrijednosti horizontalnih ubrzanja temeljnog tla, uz
pretpostavku vrste stijene, koja su definirana kartama potresnih podruja. Prema
propisima (i nacionalnim dodacima) koji su na snazi u Hrvatskoj od 01.srpnja.2013.
godine [22, 23] iznosi horizontalnih ubrzanja su definirani na kartama potresnih
podruja Republike Hrvatske koje su opisane u poglavlju Prikaz vjerojatnosti.
Za izradu procjene rizika pretpostavljeno je podrhtavanje tla u gradu Zagrebu

uzrokovano potresom na razini povratnog perioda usklaenog s propisima za
projektiranje potresne otpornosti, odnosno dogaaj s najgorim moguim posljedicama
(DNP) odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSN (475 godina), a najvjerojatniji
neeljeni dogaaj (NND) odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSU (95 godina).
Stoga se moe oekivati da e graevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim
238
seizmikim propisima (od 2013. [22, 23]) zadovoljiti zahtjeve povezane s projektiranim
graninim stanjima (GSN, odnosno GSU), odnosno njihova oteenja za odabrane
dogaaje nee nadmaiti odgovarajue razmjere. Potrebno je napomenuti da uobiajene
graevine u pravilu nisu projektirane na nain da zbog djelovanja potresa ne doive
nikakva oteenja. Stoga se primjerice za graevinu koja nema oteenja stupnja veeg
od II prema EMS-98 moe utvrditi da je zadovoljila zahtjeve za ponaanje graninog
stanja uporabivosti, a za graevinu koja nema oteenja stupnja veeg od III prema EMS-
98 da je zadovoljila zahtjeve za ponaanje graninog stanja nosivosti.
Pregled broja stambenih jedinica po razdobljima koja prate razvoj propisa za

projektiranje prikazana je u poglavlju Ocjena ranjivosti postojeih zgrada (Tablica 6.7.-
11.), uz odgovarajue napomene s obzirom na seizmiku otpornost i nain prorauna
graevina, vrijednosti potresnog optereenja i najuestalije oekivane uzroke
ugroenosti. Temeljem usporedbe imbenika u pojedinim razdobljima za potrebe
identifikacije rizika od potresa izvedeni su priblini zakljuci o odgovarajuoj seizmikoj
otpornosti i dobivena je gruba procjena ugroenosti zgrada s osvrtom na oba granina
stanja koja su zastupljena u suvremenim seizmikim propisima, uz pretpostavku da je
neispunjavanje zahtjeva GSN povezano s utjecajem na ivot i zdravlje ljudi, gospodarstvo
te drutvenu stabilnost i politiku, dok je neispunjavanje zahtjeva GSU povezano
uglavnom s utjecajem na gospodarstvo te drutvenu stabilnost i politiku.
Najvjerojatniji neeljeni dogaaj (NND) je odabran tako da odgovara potresnom

djelovanju koje se koristi u vaeim Europskim normama [22, 23] za provjeru GSU
(toke 1.2.3, 1.4, 1.6.4 i 1.8). Kao to je ve istaknuto, za navedeni dogaaj hazard je
definiran Kartom potresnih podruja za Republiku Hrvatsku koja prikazuje poredbena
vrnih ubrzanja tla (Slika 6 i Slika 10) za povratni period od 95 godina (vjerojatnost
dogaaja: 10% u 10 godina), koja je prihvaena u vaeim propisima za projektiranje
seizmike otpornosti graevina (Eurocode 8 [22, 23]). U gruboj usporedbi, definirana
razina optereenja je vea od razine optereenja koja se koristila (ili se nije uope
koristila) pri projektiranju graevina sve do 1998. (prijelazno razdoblje do 2013.
godine), a to ini glavninu fonda graevina (stambenih jedinica) u gradu Zagrebu
(Tablica 6.7.-11., poglavlje Ocjena ranjivosti postojeih zgrada). Slina tablica je koritena
tijekom faze Identifikacije rizika od potresa jer unato nedostatku podataka i gruboj
procjeni jasno pokazuje veliku ugroenost velikog dijela postojeeg fonda graevina
prvenstveno na oteenje (manje na ruenje), uz pretpostavku da optereenje prema
suvremenim propisima smatramo mjerodavnim za postizanje zadovoljavajueg odziva,
u skladu s propisanim zahtjevima za ponaanje. Stoga, odabrani dogaaj moemo
smatrati relevantnim (reprezentativnim) s relativno velikom vjerojatnou dogaaja (s
obzirom na posljedice), a moemo ga i ilustrativno povezati s oteenjima graevina
(Tablica 6.7.-1. i 6.7.-2., poglavlje Prikaz posljedica i Tablice u Prilogu) to je kljuno za
procjenu posljedica (poglavlje 6.7.1.2.).
239
Procjena posljedica za odabrani NND se uglavnom oslanja na procjenu stupnja oteenja

zgrada za definirano optereenje kao to je opisano u poglavlju Prikaz posljedica. Ve je
vie puta naglaeno da ne postoje podaci potrebni za suvremene detaljnije analize
(poglavlja Prikaz posljedica i Ocjena ranjivosti postojeih zgrada) pa su procjene
oteenja zgrada (Tablica 6.7.-13.) napravljene na temelju dostupnih parametara koji su
uglavnom sistematizirani u Obrascima za procjenu oekivanog oteenja karakteristinog
tipa graevine pri djelovanju potresa na razini povratnih perioda usklaenih s propisima
za projektiranje (Prilog).
Tablica 6.7.-13. Sistematizirani rezultati procjena oteenja dobiveni iz Obrazaca
GRADSKA ETVRT Stambene Procjena stupnja oteenja prema EMS-98 klasifikaciji

GRADA ZAGREBA jedinice V IV III II I
1 Brezovica 4.706 0-2 % 1-5 % 5-20 % 20-35 % 30-50 %
2 rnomerec 19.930 3-10 % 11-22 % 15-50 % 22-35 % 30 -40%
3 Donja Dubrava 14.778 3-15 % 15-25 % 15-25 % 20-30 % 30-45 %
4 Donji Grad 23.634 5-20% 15-25% 20-60% 15-30% 20-30%
5 Gornja Dubrava 26.190 2-15 % 10-25 % 15-20 % 15-30 % 30-40 %
6 Gornji Grad-Medveak 17.445 3-10 % 15-20 % 15-60% 15-30 % 30-40 %
7 Maksimir 24.606 5-10 % 10-20 % 15-25% 20-30 % 30-50 %
8 Novi Zagreb-istok 29.068 3-5% 10-15 % 10-15 % 20-30 % 40-45 %
9 Novi Zagreb-zapad 27.580 2-6 % 7-20 % 10-20 % 10-50 % 50-60 %
10 Peenica-itnjak 26.770 3-5% 15-20% 10-25 % 15-30 % 25-40 %
11 Podsljeme 8.834 2-10 % 10-20 % 15-20% 25-30 % 30-40 %
12 Podsused-Vrape 20.089 1-5 % 10-15 % 10-25 % 20-40 % 30-50 %
13 Sesvete 30.256 1-5 % 10-15 % 10-25 % 20-35 % 30-50 %
14 Stenjevec 23.469 1-2 % 3-7 % 10-15% 30-40% 40-50 %
15 Trenjevka-jug 34.359 0-2 % 1-8 % 5-15 % 25-35 % 40-50 %
16 Trenjevka-sjever 31.530 3-5 % 9-13 % 15-20 % 25-30 % 35-40 %
17 Trnje 23.700 2-15 % 10-25 % 18-35 % 25-50 % 10-40 %
GRAD ZAGREB 386.944
Obrasci obuhvaaju analizu karakteristine tipologije gradnje po gradskim etvrtima

odnosno opinama (Slika 6.7.-8. i 6.7.-13.) s obzirom na tip konstrukcije, vrijeme
izgradnje, razinu potresnog optereenja (mjerodavnu i u vrijeme projektiranja), visinu
(katnost), pravilnost u tlocrtu/visini, nosive elemente za horizontalno i vertikalno
optereenje, vrsti temelja/tla itd. (poglavlje 6.7.2.). Bitno je istaknuti da su poetne
procjene oteenja postavljeni prema EMS-98 klasifikaciji (poglavlje Prikaz posljedica), a
zatim su dopunjene procjenama strunjaka koji su odabrani s obzirom na znanja i
iskustvo u projektiranju takvih i slinih konstrukcija (Prilog), a posebice s obzirom na
240
poznavanje specifinih 'lokalnih' uvjeta (primjerice veliki broj nezakonito izvedenih
graevina, rasjeda, klizita, kvaliteti gradnje, specifinu tipologiju gradnje) koje EMS-98
ne obuhvaa. Ukljuivanje veeg broja strunjaka je provedeno s osnovnim ciljem da se
nadomjeste detaljniji i vremenski znaajno zahtjevniji postupci opisani u poglavlju
Ocjena ranjivosti postojeih zgrada. Treba uzeti u obzir da broj stambenih jedinica ne
predstavlja graevine (slubena statistika o broju graevina ne postoji), izdvojeni
postotci predstavljaju prosjek odnosno granine vrijednosti procjena i tablice ne
obuhvaaju specifine graevine (primjerice mostove, graevine kritine infrastrukture
itd.).
Dodatna procjena oekivanih rtava i teta je napravljena i prema vicarskim propisima

SIA [81] (Tablica 6.7.-14.), s tim da ista ne obuhvaa specifine 'lokalne' uvjete ve je
napravljena prema procjenama oekivanih oteenja po EMS-98 klasifikaciji (poglavlje
Prikaz posljedica).
Detaljan opis pretpostavki scenarija i veina informacija bitnih za procjenu posljedica je

priloena u prethodnim poglavljima kao argumentacija. Vie puta istaknuti postupci koji
bi omoguili preciznije podatke i toniju analizu posljedica zasad nisu u primjeni, s
obzirom da nisu dostupni svi potrebni podaci. Procjene posljedica su napravljene prema
dosadanjim iskustvima, dostupnim podacima, preporuenoj literaturi (primjerice EMS-
98 klasifikacija) i Obrascima za procjenu oekivanog oteenja karakteristinog tipa
graevine pri djelovanju potresa na razini povratnih perioda usklaenih s propisima za
projektiranje (Prilog).
U Obrascima su sistematizirani dostupni podaci o graevinama koje su prepoznate kao

karakteristina tipologija gradnje unutar gradskih etvrti odnosno opina za koje
postoje statistiki podaci o stambenim jedinicama i broj stanovnika. Oito je da nisu
obuhvaeni svi karakteristini tipovi graevina, niti je mogue tono procijeniti njihovu
zastupljenost unutar gradskih etvrti bez opsenog istraivanja.
Priloene procjene oteenja (Tablica 6.7.-13.) na koje se naslanjaju procjene posljedica

su gruba procjena oteenja prema EMS-98 klasifikaciji nadopunjena sa procjenama
strunjaka s obzirom na poznavanje (iskustvo) specifinih lokalnih uvjeta (nezakonito
izvedene zgrade, rasjedi, klizita, kvaliteta gradnje, specifina tipologija gradnje itd.). S
obzirom na nedostatak pouzdanih parametara, procjene su naelne, sadravaju
subjektivne elemente ali i brojna specifina ogranienja, primjerice:
- ne postoje sistematizirane baze podataka o tipologiji gradnje, a postoji niz
specifinih tipova graevina kao to su montane graevina tipa Jugomont JU-60,
zgrade izgraene tunelskom oplatom, stambeni blokovi u Donjem gradu itd.
- veliki broj nezakonito izvedenih graevina (bez valjane dokumentacije) koje
ukljuuju i nepovoljne intervencije (npr. ruenje nosivih zidova za izloge) u
nosivu konstrukciju odnosno promjenu bitnih zahtjeva za graevinu,
241
- nesigurnost u procjeni ranjivosti pojedinih graevina zbog razlike u znanju o
starim graevinama u odnosu na graevine projektirane sukladno suvremenim
propisima,
- ne postoje podaci o izvedbi graevina, koritenim materijalima, moguim
pogrekama u gradnji, naknadnim sanacijama
- ne postoje podaci o djelovanju potresa na graevine (kvartove) kroz povijest i
eventualnim posljedicama
- graevine su obino projektirane na vijek trajanja od 50 godina to je premaeno
(degradacija materijala) kod veeg dijela postojeeg stambenog fonda (Tablica
6.7.-1.).
- itd.
Procjena posljedica na ivot i zdravlje ljudi je najvie vezana za stupanj oteenja

graevina jer bez detaljnih istraivanja nije mogue precizno procijeniti broj poginulih
te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Posljedice su procijenjene prema broju ugroenih
zgrada stoga je nesigurnost procjene vezana za nesigurnosti u procjeni oteenja zgrada,
ali s obzirom na postavljene kriterije moemo zakljuiti da e sigurno premaiti kriterij
katastrofalnih posljedica.
Procjena posljedica na gospodarstvo se vezala na direktne (izravne) i indirektne

(neizravne) gubitke. Direktne posljedice su takoer vezane na oteenja graevina
odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oteenih zgrada.
Navedene trokovnike stavke oporavka graevina su napravljene koristei minimalne
vrijednosti procjena (Tablica 6.7.-13.) te prosjenu procjenu trokova prema dostupnim
analizama 300 (obiteljske kue) 800 (poslovne zgrade) EUR/m2 [87] i oko 1.300
EUR/m2 [48].
Prema stupnjevima oteenja stavke su pridodane na nain da se za V. stupanj oteenja

(ruenje) pridodaje 100% trokovnike vrijednosti ove zgrade kojoj je potrebno dodati
oko 20% njene vrijednosti za trokove uklanjanja i zbrinjavanja nastalog otpada. Sa
druge strane za I. stupanj oteenja tete su do 1% ukupne trokovnike vrijednosti
zgrade. Izmeu ovih krajnjih vrijednosti pretpostavljaju se za IV. stupanj oteenja
trokovi od 80100% trokovnike vrijednosti zgrade (investiranje kako bi se zgrada
dovela u uporabljivo stanje), za III. stupanj 40 80% trokovnike vrijednosti zgrade i za
II. stupanj 1 40%.
Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne trokove potrebe za

popravak zgrada jer isti odstupaju ovise o mnotvu parametara (starost graevine, vrsta
materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teko procijeniti, ali s obzirom na kontekst
grada Zagreba (glavni grad, gospodarsko sredite itd. poglavlje 6.7.1.4.) moe se
zakljuiti da bi ukupne posljedice bile katastrofalne. U poglavlju Specifini drutveni i
ekonomski gubici izdvojeni podaci koji mogu posluiti za grubu usporedbu.
242
Procjena posljedica na drutvenu stabilnost i politiku se vezala na oteenja zgrada u
kojima su smjetene kljune institucije i oteenje kritine infrastrukture. Istaknut je
popis i podatak da je veina svih graevina izgraena prije 1964. godine odnosno prije
prvih propisa koji znaajnije uzimaju u obzir potresno djelovanje (znaajnije ugroene) i
s obzirom na veliku koncentraciju brojnih elemenata kritine infrastrukture (poglavlje
Funkcioniranje elemenata kritine infrastrukture) je procijenjen znaajan utjecaj. Nisu
analizirani pojedinani elementi kritine infrastrukture jer su za isto potrebna opsena
istraivanja, stoga je procjena napravljena na temelju konteksta i u usporedbi s nekim
postojeim podacima (poglavlje Specifini drutveni i ekonomski gubici i Prikaz
posljedica).
Tablica 6.7.-14. Procjena oekivanih rtava i teta prema SIA [81]
Gradska etvrt Stanovnici Stambene jedinice Oekivane rtve Oekivane tete [EUR]
1 Brezovica 12.040 4.706 2 2.964.780

2 rnomerec 39.040 19.930 2 6.277.950
3 Donja Dubrava 36.461 14.778 6 9.310.140
4 Donji Grad 37.123 23.634 273 163.783.620
5 Gornja Dubrava 62.221 26.190 11 16.499.700
6 Gornji Grad-Medveak 31.279 17.445 201 120.893.850
7 Maksimir 49.448 24.606 10 15.501.780
8 Novi Zagreb-istok 59.227 29.068 12 18.312.840
9 Novi Zagreb-zapad 58.025 27.580 8 12.234.070
10 Peenica-itnjak 56.446 26.770 11 16.865.100
11 Podsljeme 19.249 8.834 4 5.565.420
12 Podsused-Vrape 45.771 20.089 8 12.656.070
13 Sesvete 70.633 30.256 13 19.061.280
14 Stenjevec 51.849 23.469 10 14.785.470
15 Trenjevka-jug 66.595 34.359 1 3.727.922
16 Trenjevka-sjever 55.342 31.530 13 19.863.900
17 Trnje 42.126 23.700 10 14.931.000
UKUPNO 792.875 386.944 588 473.234.892
Konano jo jednom treba istaknuti da je danas je dostupno vie metoda za preciznije

procjene za procjene ranjivosti, a s time i posljedica. Ipak, preciznost tih metoda ovisi o
bazama podataka odnosno pouzdanosti podataka, ali i specifinim parametrima
vezanim za pojedinu dravu stoga usporedbe s drugim dravama treba raditi vrlo
oprezno. S obzirom na navedeno tijekom izrade ovog scenarija odlueno je ne koristiti
postupke s manjkavim podacima ve se pokualo s dostupnim podacima argumentirati
odabrane kriterije razina posljedica.
243
Posljedice na ivot i zdravlje ljudi se prvenstveno promatraju u odnosu na poginule,

ozlijeene i trajno raseljene stanovnike, a potom i sve stanovnike trenutno zahvaene
posljedicama djelovanja potresa (evakuirani, sklonjeni itd.). Postoje postupci koji
detaljnije procjenjuju posljedice, prvenstveno se oslanjajui na procjenu stupnja
oteenja graevina (rezultat su poginuli, duboko zatrpani, srednje zatrpani i plitko
zatrpani), ali uzimajui u obzir i brojne ostale faktore kao to je ruenje namjetaja
(padanje predmeta), broj osoba u gradu koje nemaju prebivalite (turisti, radna snaga
itd.), doba dana, itd. (poglavlje Specifini drutveni i ekonomski gubici).
Takve postupke nije mogue primijeniti u izradi ovog scenarija s obzirom na

nedostupnost podataka, ali koristei procjene oteenja (Tablica 6.7.-13.) ipak se mogu
donesti grubi zakljuci. Prvenstveno treba istaknuti da se ne oekuje veliki broj
poginulih i ozlijeenih, ali posljedice moemo smatrati katastrofalnim zbog relativno
velikog broja trajno oteenih graevina to e uzorovati evakuaciju stanovnika na due
vrijeme. Primjerice, ako izuzmemo u obzir samo minimalne vrijednosti za kategoriju V,
IV i III (Tablica 6.7.-13.) oteeno bi bilo preko 5.000 (1,3%) stambenih jedinica to
znaajno premauje definirani kriterij katastrofalnih posljedica. tovie,
pretpostavljajui prosjek od 3 osobe po stambenoj jedinici, prema podacim Dravnog
zavoda za statistiku, moemo zakljuiti da bi i oko 500 (0,13%) znaajnije oteenih
stambenih jedinica bi bilo dovoljno da posljedice premae kriterij katastrofalnih
posljedica.

Kriterij
Kategorija Posljedice ODABRANO
(br. stanovnika)
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
Prema procjeni (Tablica 6.7.-14.) ozlijeenih osoba bi bilo 588. Vezano na ozlijeene
bitno je istaknuti nepovoljni poloaj zdravstvenih ustanova (poglavlje Funkcioniranje
elemenata kritine infrastrukture) i nepovezanost preko rijeke Save s obzirom na
dotrajalost mostova [44] itd. Takoer, bitno je imati na umu da izgradnja zamjenskih
graevina i sanacija oteenih graevina (koje prvo moraju biti pozitivno ocijenjene da
bi se mogle sanirati) je obino dugotrajan proces. S time se unosi nesigurnost meu
stanovnitvo zbog gubitka stambenog ili radnog mjesta, ivi se u neadekvatnim
244
uvjetima, gubi se kvaliteta ivota, pada standard i u konanici se oekuje iseljavanje
dijela stanovnitva.
Posljedice na gospodarstvo e se procijeniti kroz direktne (izravne) i indirektne

(neizravne) gubitke (poglavlje Specifini drutveni i ekonomski gubici). Direktni gubici se
veu za oteenja graevina (stambenih jedinica) kao to je troak popravka graevine
(dovoenje graevine u dostatnu razinu sigurnosti) ili troak uklanjanja graevine (za
graevine koje su procijenjene da nisu sigurne za uporabu) i izgradnje novih
(zamjenskih) graevina itd. Uobiajena je pretpostavka se da e se vrlo teko oteene
graevine morati ukloniti i ponovo izgraditi jer e teta premaiti 50% vrijednosti
graevine. Znaajno do teko oteenim graevinama ne bi izravno bila ugroena
nosivost konstrukcije pa je mogua sanacija (nakon procjene), a graevine s umjerenim
oteenjem e se uglavnom moi brzo i jeftino sanirati. Prema trenutno dostupnim
podacima i grubim procjenama (Tablica 6.7.-13.) mogu se za razmatranje uzeti
minimalne vrijednosti procjena i pri tome oekujemo oko 200 (0,05%) sruenih
stambenih jedinica, oko 800 (0,2%) vrlo teko oteenih, oko 4.000 (1,0%) teko
znaajno do teko oteenih, te oko 20.000 (5,0%) umjereno oteenih stambenih
jedinica. Trokovnika stavka dovoenja graevine u prvotno stanje bilo popravkom ili
ponovnom izgradnjom moe znaajno varirati s obzirom na stupanj oteenja i tip
graevine (poglavlje Specifini drutveni i ekonomski gubici) ali i mnogo drugih
parametara kao to je lokacija u gradu. Grubu procjenu mogue je napraviti prema
prema dostupnim podacima [48, 86, 88], pridruivanjem trokovnike stavke stupnju
oteenja (poglavlje Specifini drutveni i ekonomski gubici). Uz pretpostavku prosjene
povrine stambene jedinice od 69,0 m2 (Prilog), proraun izravne tete iznosi preko 950
milijuna EUR, odnosno premauje kriterij katastrofalnih posljedica. Tablica 6.7.-15. daje
neto manje procjene teta, s tim da nisu uzeti u obzir 'lokalni' uvjeti.
Indirektni (neizravni) gubici bi bili vrlo znaajni s obzirom da je Grad Zagreb sredite
dravne, regionalne i lokalne uprave te prometno sredite drave i sjecite europskih
prometnih smjerova (istok-zapad i sjever-jug). Kao to je u toki 1.6 jasno istaknuto, u
Zagrebu se nalaze brojne obrazovne, kulturne, umjetnike i zdravstvene institucije,
industrijski pogoni, poslovni subjekti i kulturna batina neprocjenjive nacionalne
vrijednosti itd. Ukupnu razinu indirektnih trokova je teko predvidjeti s obzirom na
brojne parametre, ali ako istaknemo injenicu da Grad Zagreb predstavlja treinu
ukupnog gospodarstva Hrvatske (Tablica 6.7.-4.) te mnoga gospodarstva iz regije
gravitiraju prema Zagrebu oito je da bi potres znaajno ugrozio gospodarsku stabilnost.
Trokovi se mogu promatrati kroz: prekid poslovanja, zaustavljene razne proizvodne
aktivnosti (primjerice energija), prekid dostave resursa za odravanje poslovanja,
gubitak opreme (industrijske, zdravstvene, raunalne, laboratorija, itd.) u objektima,
gubitak zarade, oteenje transportnih putova, prekid komunikacijske mree, oteenje
245
kljune komunalne infrastrukture (energija, voda itd.), trokovi oporavka privatne i
dravne imovine, gubitak radnih mjesta, gubitak radne snage, poveane potrebe za
smjetajnim kapacitetima, zagaenje okolia, sruene trgovine (trgovaki centri) itd.
Ostali potencijalni indirektni utjecaji [81, 83, 86] mogu biti: poari, odroni tla i otvaranje
klizita, poplave, tehniko-tehnoloke katastrofe slijedom stradavanja gospodarskih
objekata, epidemioloke i sanitarne opasnosti slijedom ne funkcioniranja nadlenih,
prekidi proizvodnih i opskrbnih lanaca (stradava ekonomska stabilnost), nesree na
odlagalitima otpada itd.
Za tonu procjenu svih ekonomskih parametara za grad kao to je Zagreb su potrebne

iscrpne i dugotrajne analize, ali obzirom na trenutnu teku gospodarsku situaciju,
manjak rezervi kapitala, brojnih poslovnih i stambenih kredita, moe se oekivati brzi
gubitak poslovnih subjekata, jako spori oporavak tvrtki i u konanici znaajan porast
nezaposlenosti. Bitan je i posredni utjecaji u vremenu poslije potresa, a koji ovise o
lananoj reakciji kroz ekonomiju regije.
Ako sumiramo sve navedeno i uoimo da se preklapa visoki seizmiki rizik na glavnom
gradu drave koji ujedno predstavlja i gospodarsko sredie jasno je da bi izravne tete
predstavljale tek manji dio i ukupna teta se moe nedvojbeno procijeniti kao
katastrofalna.
Gospodarstvo
Kategorija Posljedice Kriterij [mil.kuna] ODABRANO
1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
3 Umjerene 700-1.500
4 Znaajne 1500-7.000 X
Zagreb kao glavni grad i administrativni centar predstavlja kljunu toku drutvene
stabilnosti i politike (poglavlje 6.7.1.4.). Za procjenu posljedica mora se istaknuti da su u
Zagrebu smjetene gotovo sve kljune dravne institucije kao to su Hrvatski sabor,
Ured predsjednice Republike Hrvatske, Vlada RH (Banski dvori), Ustavni sud, Vrhovni
sud Republike Hrvatske, brojni ostali sudovi (upanijski, opinski graanski, kazneni,
visoki upravni, radni, visoki trgovaki, prekrajni itd.), Dravno odvjetnitvo Republike
Hrvatske, gotovo sva Ministarstva (28 zgrada), dravni zavodi, dravni uredi itd. Detaljni
prikaz graevina nalazi se u Prilogu, a u poglavlju Stanovnitvo, drutvo, administracija i
upravljanje (Tablica.) su izdvojene kljune graevine od javnog i drutvenog znaaja,
246
ukljuujui godinu izgradnje i lokaciju, koje se mogu izravno povezati s tablicom
procjene oteenja (Tablica 6.7.-14.).
Istie se podatak da je veina svih administrativnih graevina izgraena prije 1964.

godine odnosno prije prvih propisa koji znaajnije uzimaju u obzir potresno djelovanje
(znaajnije ugroene). Takoer, izdvojene graevine su veinom smjetene u staroj
jezgri gdje postoji i znaajna opasnost od poara (nakon djelovanja potresa). S obzirom
na navedeno, veina graevina od javnog drutvenog znaaja (Prilog) je ozbiljno
ugroena, a prema postojeim analizama (Tablice 6.7.-14. i 6.7.-21.) mogue je grubo
procijeniti da e oko 5% otkazati (V. kategorija), oko 15% biti vrlo teko oteeno (IV.
kategorija), oko 35% biti znaajno do teko oteene (III. kategorija), oko 25% umjereno
oteene (II. kategorija) i oko 20% neznatno do blago oteene (I. kategorija). Prema
priloenim povrinama graevina od javnog drutvenog znaaja (Prilog) mogue je
pridruiti trokovnike stavke prema stupnju oteenja [85] i zakljuiti da bi izravna
teta bila oko 2.000 milijuna kuna.
Bitno je imati na umu da e svi potresom prekinuti sustavi zahtijevati dugo vremensko
razdoblje za ponovnu uspostavu (unitena radna mjesta, izgubljene baze podataka, itd.)
te e dodatne posljedice zbog dugotrajne obnove, a posebice zbog prekinutog
funkcioniranja drave, biti velike. Analiza neizravnih posljedica zahtijeva iscrpne
ekonomske analize stoga nisu uzete u obzir, a s obzirom na prethodno navedeno
potresno djelovanje u Gradu Zagrebu imat e nedvojbeno znaajne posljedice za Grad
Zagreb ali i Republiku Hrvatsku.
Tablica 6.7.-17. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, tete/gubici na


1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
4 Znaajne 1500-7.000 X
Posebno vaan element, neposredno nakon potresa, je neprekinuto funkcioniranje

administracije da se sprijei ulijevanje nesigurnosti, straha, naruavanja javnog reda i
mira posebice ako doe do izraaja nespremnost odgovornih institucija za ponaanje
poslije potresa (prihvatni centri, kapaciteti bolnica, opskrbi hrane i vode itd.). Posebno
su vani sustavi informiranja (dravne i javne televizije) koji ne smiju biti prekinuti, a
gotovo svi glavni su smjeteni u gradu Zagrebu (poglavlje Stanovnitvo, drutvo,
administracija i upravljanje.). Elementi kritine infrastrukture u Zagrebu su jasno
istaknuti u poglavlju Stanovnitvo, drutvo, administracija i upravljanje gdje je vanost i
veliina Grada Zagreba sa svim svojim sadrajima ponovo dola do izraaja. Takoer,
247
utjecaj na kritinu infrastrukturu je opisan u poglavlju 6.7.1.3., a u Prilogu je dodatno
izdvojen popis i broj kljunih elemenata kritine infrastrukture grada Zagreba. Analize
pojedinanih elemenata kritine infrastrukture nisu analizirane pa nije mogue precizno
procijeniti razinu utjecaja, ali s obzirom na oitu koncentraciju kritine infrastrukture, te
da je ista uglavnom napravljena prije suvremenih propisa (projektirane na manju
potresnu silu), oito je da bi znaajniji potres uzrokovao katastrofalne posljedice.
248
Tablica 6.7.-18. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Oteena kritina
infrastruktura

1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
4 Znaajne 1500-7.000
Sva kritina infrastruktura je izravno ugroena od potresa, a unitenje ili znaajno oteenje e
zahtijevati dugotrajni oporavak odnosno dugotrajniji prekid gdje e biti ugroena veina od
792.875 graana.
Tablica 6.7.-19. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Prestanak rada


Kategorija Posljedice Broj graana ODABRANO
1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000-15.000
3 Umjerene 15.000-50.000
4 Znaajne 50.000-250.000
5 Katastrofalne >250.000 X
Odabirom scenarija da odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSU odnosno Karti

potresnih podruja s prikazom poredbenih vrnih ubrzanja tla (Slika 6.7.6. i -10.) za
povratni period od 95 godina je definirana vjerojatnost od 10% u 10 godina (poglavlje
Prikaz vjerojatnosti).
Kategorija
249
S obzirom da se nalazimo u podruju izrazite seizmike aktivnosti gdje se znaajniji
potres javljao svakih 100 godina mogue je oekivati nove znaajne potrese, s tim da su
strunjaci sloni kako iste nije mogue predvidjeti.
Dogaaj s najgorim moguim posljedicama (DNP) je odabran da odgovara potresnom

djelovanju koje se koristi u vaeim Europskim normama [22, 23] za provjeru GSN, iako
se moglo odabrati i due povratno razdoblje (primjerice 2000 godina) za koje bi
posljedice bile jo dalekosenije. Osnovna motivacija za odabir scenarija je dostupnost
definiranog hazarda u Karti potresnih podruja za Republiku Hrvatsku s prikazom
poredbenih vrnih ubrzanja tla (Slika 6.7.-6. i -10.) za povratni period od 475 godina
(vjerojatnost dogaaja: 10% u 50 godina), ime je mogue uspostaviti izravnu vezu s
vaeim propisima za projektiranje graevina [22, 23]. Ako smatramo da je razina
optereenja prema suvremenim propisima mjerodavna za postizanje zadovoljavajueg
odziva pri djelovanju potresa odgovarajueg intenziteta, u skladu s propisanim
zahtjevima za ponaanje, prema poglavlju Ocjena ranjivosti postojeih zgrada (Tablica
6.7.-16.7.-11.) mogue je zakljuiti da je ta razina optereenja vie od dva puta vea od
one koja se koristila za projektiranje preko 90% stambenog fonda. Slina tablica je
koritena tijekom faze identifikacije rizika od potresa jer unato svim nedostacima
podataka i baza jasno pokazuje veliku ugroenost glavnine postojeeg fonda graevina s
obzirom na oteenja ali i ruenje (za razliku od NND).
Detaljni opis pretpostavki scenarija i veina informacija bitnih za procjenu posljedica je

priloena u prethodnim poglavljima. Vie puta su istaknuti postupci koji bi omoguili
preciznije podatke i toniju analizu posljedica, ali s obzirom da podaci za takve procjene
nisu dostupni procjene posljedica su napravljene prema dostupnim bazama,
dosadanjim iskustvima, preporuenoj literaturi i posebno napravljenim Obrascima
(Prilog).
Kao to je opisano u poglavlju NND. u Obrascima su sistematizirani dostupni podaci o

graevinama koje su prepoznate kao karakteristina tipologija gradnje unutar gradskih
etvrti odnosno opina za koje postoje statistiki podaci o stambenim jedinicama i broj
stanovnika. Oito je da nije mogue obuhvatiti sve karakteristine tipove graevina, niti
je mogue tono procijeniti njihovu zastupljenost unutar gradskih etvrti bez opsenog
istraivanja.
Procjene oteenja (Slika 6.7.-21.) na koje se naslanjaju procjene posljedica su gruba

procjena oteenja prema EMS-98 klasifikaciji nadopunjena sa procjenama strunjaka s
obzirom na poznavanje i iskustvo s obziro na specifine lokalne uvjete (nezakonito
izvedene zgrade, rasjedi, klizita, kvaliteta gradnje, specifina tipologija gradnje itd.).
250
Procjene su vrlo grube s obzirom na nedostatak pouzdanih parametara, sadravaju
subjektivne elemente ali i brojna specifina ogranienja kao to su:
propisima,
(degradacija materijala) kod veeg dijela postojeeg stambenog fonda (Tablica
6.7.-1).
- itd.

zgrada (Tablica 6.7.-21.) stoga je nesigurnost procjene vezana za nesigurnosti u procjeni
oteenja zgrada, ali s obzirom na postavljene kriterije moemo zakljuiti da e
viestruko premaiti kriterij katastrofalnih posljedica.

(neizravne) gubitke. Direktne posljedice su takoer izravno vezane na oteenja
graevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni
oteenih zgrada. Navedene trokovnike stavke oporavka graevina su napravljene
koristei minimalne vrijednosti procjena (Tablica 6.7.-21.), ali i prosjenu procjenu
trokova prema dostupnim analizama 300 (obiteljske kue) 800 (poslovne zgrade)
EUR/m2 [87] i oko 1300 EUR/m2 [48]. Prema stupnjevima oteenja stavke su
pridodane na nain da se za V. stupanj oteenja (ruenje) pridodaje 100% trokovnike
vrijednosti ove zgrade kojoj je potrebno dodati oko 20% njene vrijednosti za trokove
uklanjanja i zbrinjavanja nastalog otpada. Sa druge strane za I. stupanj oteenja tete su
do 1% ukupne trokovnike vrijednosti zgrade. Izmeu ovih krajnjih vrijednosti
pretpostavljaju se za IV. stupanj oteenja trokovi od 80100% trokovnike
vrijednosti zgrade (investiranje kako bi se zgrada dovela u uporabljivo stanje), za III.
stupanj 40 80% trokovnike vrijednosti zgrade i za II. stupanj 1 40%. Vrijednosti su
orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne trokove potrebe za popravak
zgrada jer isti odstupaju ovise o mnotvu parametara (starost graevine, vrsta
251
Grada Zagreba (poglavlje 6.7.1.4.) moe se zakljuiti da bi ukupne posljedice bile
katastrofalne i bez detaljnih analiza.

s obzirom na veliku koncentraciju brojnih elemenata kritine infrastrukture (poglavlje
Funkcioniranje elemenata kritine infrastrukture) je procijenjen katastrofalan utjecaj.
Nisu analizirani pojedinani elementi kritine infrastrukture jer su za isto potrebna
opsena istraivanja stoga je procjena napravljena na temelju konteksta i u usporedbi s
nekim postojeim podacima (poglavlje Specifini drutveni i ekonomski gubici).
Konano jo jednom istiemo da je danas je dostupno vie metoda za preciznije procjene

za procjene ranjivosti, a s time i posljedica. Ipak, preciznost tih metoda ovisi o bazama
podataka odnosno pouzdanosti podataka, ali i specifinim parametrima vezanim za
pojedinu dravu stoga usporedbe s drugim dravama treba raditi vrlo oprezno. S
obzirom na navedeno tijekom izrade ovog scenarija odlueno je ne koristiti postupke s
manjkavim podacima ve se pokualo s dostupnim podacima argumentirati odabrane
kriterije razina posljedica.
Procjena posljedica za dogaaj s najgorim moguim posljedicama (DNP) e se takoer

prvenstveno temelji na procjeni stupnja oteenja zgrada za definirano mjerodavno
optereenje. Istaknuti postupci (poglavljima Prikaz posljedica i Ocjena ranjivosti
postojeih zgrada) koji preciznije procjenjuju posljedice, s obzirom na nedovoljnu
dostupnost svih potrebnih podataka ne primjenjuju se u izradi ovog scenarija. Stoga su
procjene oteenja zgrada (Tablica 6.7.-21.) prvenstveno napravljene na temelju
dostupnih parametara koji su uglavnom sistematizirani u Obrascima za procjenu
oekivanog oteenja karakteristinog tipa graevine pri djelovanju potresa na razini
povratnih perioda usklaenih s propisima za projektiranje (Prilog), a u procjene su bili
ukljueni strunjaci na temelju iskustva, ime se pokualo nadomijestiti postupke
opisane u poglavlju Ocjena ranjivosti postojeih zgrada.

1. Brezovica 4.706 0-2 % 1-5 % 5-20 % 20-35 % 30-50 %
2. rnomerec 19.930 3-10 % 11-22 % 15-50 % 22-35 % 30 -40%
3. Donja Dubrava 14.778 3-15 % 15-25 % 15-25 % 20-30 % 30-45 %
252
4. Donji Grad 23.634 5-20% 15-25% 20-60% 15-30% 20-30%
5. Gornja Dubrava 26.190 2-15 % 10-25 % 15-20 % 15-30 % 30-40 %
6. Gornji Grad-Medveak 17.445 3-10 % 15-20 % 15-60% 15-30 % 30-40 %
7. Maksimir 24.606 5-10 % 10-20 % 15-25% 20-30 % 30-50 %
8. Novi Zagreb-istok 29.068 3-5% 10-15 % 10-15 % 20-30 % 40-45 %
9. Novi Zagreb-zapad 27.580 2-6 % 7-20 % 10-20 % 10-50 % 50-60 %
10. Peenica-itnjak 26.770 3-5% 15-20% 10-25 % 15-30 % 25-40 %
11. Podsljeme 8.834 2-10 % 10-20 % 15-20% 25-30 % 30-40 %
12. Podsused-Vrape 20.089 1-5 % 10-15 % 10-25 % 20-40 % 30-50 %
13. Sesvete 30.256 1-5 % 10-15 % 10-25 % 20-35 % 30-50 %
14. Stenjevec 23.469 1-2 % 3-7 % 10-15% 30-40% 40-50 %
15. Trenjevka-jug 34.359 0-2 % 1-8 % 5-15 % 25-35 % 40-50 %
16. Trenjevka-sjever 31.530 3-5 % 9-13 % 15-20 % 25-30 % 35-40 %
17. Trnje 23.700 2-15 % 10-25 % 18-35 % 25-50 % 10-40 %
GRAD ZAGREB 386.944
Obrasci obuhvaaju analizu karakteristine tipologije gradnje po gradskim etvrtima, uz

poetnu procjenu oteenja postavljenu prema EMS-98 klasifikaciji (poglavlju Prikaz
posljedica) te su dopunjeni procjenama strunjaka s obzirom na poznavanje specifinih
lokalnih uvjeta i iskustvo. Pri tome treba istaknuti da broj stambenih jedinica ne
predstavlja graevine, s obzirom da slubena statistika o broju graevina ne postoji, a
izdvojeni postoci predstavljaju prosjek odnosno granine vrijednosti procjena.
Obrascima nisu obuhvaene specifine graevine (primjerice mostovi, industrijske
graevine itd.).
Za usporedbu su izdvojeni i postojei rezultati iz ranijih procjena Procjena ugroenosti

stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea za
podruje Grada Zagreba [52] iz 2011. godine i neto starija Prognoza tete na
stambenom fondu i broja rtava mogueg budueg potresa u Zagrebu [88] iz 1992.
Prognoze se takoer ne zasnivaju na suvremenim metodama, ali takoer istiu glavnu
problematiku.
Tablica 6.7.-22. Pregled oteenja stambenih graevinskih jedinica za IX. stupanj MCS [53]
STUPANJ OTEENJA za IX. stupanj MCS

BROJ OBJEKATA
1. 2. 3. 4. 5.
GRADSKE ETVRTI
umjerena
razorna
ruenje
lagana
teka
1. Brezovica 3.944 907 789 572 55 27

2. rnomerec 16.341 3.758 3.268 2.369 229 111
3. Donja Dubrava 12.172 2.800 2.434 1.765 170 83
253
BROJ OBJEKATA
1. 2. 3. 4. 5.
GRADSKE ETVRTI
umjerena
razorna
ruenje
lagana
teka
4. Donji grad 21.548 4.956 4.310 3.124 302 147
5. Gornja Dubrava 23.206 5.337 4.641 3.365 325 158
6. Gornji grad - medveak 16.437 3.781 3.287 2.383 230 112
7. Maksimir 21.306 4.900 4.261 3.089 298 145
8. Novi Zagreb - istok 25.977 5.975 5.195 3.767 364 177
9. Novi Zagreb - zapad 18.421 4.237 3.684 2.671 258 125
10. Peenica - itnjak 22.899 5.267 4.580 3.320 321 156
11. Podsljeme 6.743 1.551 1.349 978 94 46
12. Podsused - vrape 15.378 3.537 3.076 2.230 215 105
13. Trenjevka - sjever 25.639 5.897 5.128 3.718 359 174
14. Trenjevka - jug 27.463 6.316 5.493 3.982 384 187
15. Trnje 20.280 4.664 4.056 2.941 284 138
16. Sesvete 20.172 4.640 4.034 2.925 282 137
17. Stenjevec 14.895 3.426 2.979 2.160 209 101
UKUPNO 312.821 71.949 62.564 45.359 4.379 2.127
Prema Procjeni ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od

katastrofa i velikih nesrea za podruje Grada Zagreba [52] potres IX. stupnja po MCS
skali bi uzrokovao ruenje preko 2.000 graevina (Tablica 6.7.-22.) odnosno procjenjuje
se da ne bi bilo za stanovanje preko 50.000 stambenih jedinica (oko 16% stambenog
fonda), a ukupno oteeno preko 185.000 stambenih jedinica (oko 60%). Prema istoj
procjeni pretpostavilo se da bi poginulo 2.961 osoba, 6.233 bile bi duboko, 8.571
srednje, a 45.190 osoba plitko zatrpano. Takoer procjenjeno je da bi oko 130.000
stanovnika bi moglo ostati bez krova nad glavom, odnosno da e njihovi objekti zbog
oteenja biti nesigurni za daljnje stanovanje.
Prema Prognozi tete na stambenom fondu i broja rtava mogueg budueg potresa u
Zagrebu [87] procjenjeno je da bi potpuno uniteno bilo oko 2.400 stambenih jedinica,
tee oteenih stambenih jedinica oko 39.200, a lake oteenih stambenih jedinica oko
38.400. Sumarno se oekivalo unitenje oko 11% stambenog fonda, a prema ugroenim
stambenim jedinicama uzimajui prosjek od 3,1 osobe po stambenoj jedinici
pretpostavilo se da bi bilo raseljeno oko 18% stanovnitva (pretpostavljeno oko 700.000
stanovnika). Takoer, pretpostavljeno je oko 2.000 poginulih osoba te 13.500
ozlijeenih osoba.
Zadnji znaajni potres u Zagrebu se dogodio 1880. godine i bio je jaine VIII stupnja
Mercallijeve ljestvice (6,3 po Richteru) s epicentrom na podruju Medvednice (poglavlje
6.7.1.2.). Poginulo je dvoje ljudi i 29 ih je bilo teko ozlijeeno. Razorene su bile brojne
zagrebake zgrade (ukljuujui zagrebaku katedralu) i mnogo stanovnitva je pobjeglo
254
ili se iselilo. Moda najbolje opisuje tetu Izvjee posebnog Povjerenstva tadanjeg
gradskog poglavarstva:
Ne raunajui crkve, kapele i velike dravne zgrade nastradalo je od potresa 485 kua u tolikoj
mjeri, da e trokovi popravka daleko premaiti godinji dohodak ovih kua. Daljnje 462 kue
oteene su toliko, da e se za njihov popravak potroiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kua.
Manje pako tete pretrpjela je 451 kua. U svemu oteeno u Zagrebu 1758 kua, ne raunajui
ovamo kue, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oteenih kua morat e se izdati
najmanje dva milijuna forinti.
Tablica 6.7.-23 Procjena oekivanih rtava i teta prema SIA Error! Reference source not found.]
1. Brezovica 12.040 4.706 99 20.753.460,00
2. rnomerec 39.040 19.930 239 50.223.600,00
3. Donja Dubrava 36.461 14.778 310 65.170.980,00
4. Donji Grad 37.123 23.634 1.241 260.564.850,00
5. Gornja Dubrava 62.221 26.190 550 115.497.900,00
6. Gornji Grad-Medveak 31.279 17.445 916 192.331.125,00
7. Maksimir 49.448 24.606 517 108.512.460,00
8. Novi Zagreb-istok 59.227 29.068 610 128.189.880,00
9. Novi Zagreb-zapad 58.025 27.580 83 17.375.400,00
10. Peenica-itnjak 56.446 26.770 562 118.055.700,00
11. Podsljeme 19.249 8.834 186 38.957.940,00
12. Podsused-Vrape 45.771 20.089 422 88.592.490,00
13. Sesvete 70.633 30.256 635 133.428.960,00
14. Stenjevec 51.849 23.469 493 103.498.290,00
15. Trenjevka-jug 66.595 34.359 103 21.646.170,00
16. Trenjevka-sjever 55.342 31.530 662 139.047.300,00
17. Trnje 42.126 23.700 498 104.517.000,00
792.875 386.944 8.126 1.706.363.505,00
Takoer, zbog brojnih paralela koje je mogue povui vezano za tipologiju graenje,
potrebno je istaknuti potres u Skopju 1964. (magnitude 6,1) s preko 1.000 mrtvih, 3.000
ozlijeenih, uniteno 75%-80% zgrada te 120.000-200.000 ljudi bez krova nad glavom.
Ve su istaknuti i nedavni potresi u iroj regiji (Poglavlje 6.7.1.2.), ali sve usporedbe
mogu biti samo naelne s obzirom na specifine lokalne uvjete kao to su tipologija
gradnje, uvjeti tla, potresna opasnost, blizina rasjeda, gustoa naseljenosti itd.
Procjena oekivanih rtava i teta je napravljena i po vicarskim propisima SIA [81]

(Tablica 6.7.-23.), s tim da treba imati na umu da procjena ne obuhvaa specifine
'lokalne' uvjete ve je napravljena prema procjenama oekivanih oteenja po EMS-98
klasifikaciji.
255
Posljedice na ivot i zdravlje ljudi se prvenstveno promatraju u odnosu na poginule,

ozlijeene i trajno raseljene stanovnike, a potom i sve stanovnike trenutno zahvaene
posljedicama djelovanja potresa (evakuirani, sklonjeni itd.). S obzirom da je za
najvjerojatniji neeljeni dogaaj (NND) procijenjen katastrofalan utjecaj na ivot i
zdravlje ljudi oito je da potresno djelovanje koji je u pravilu dva puta jaeg intenziteta
ima takoer katastrofalne posljedice (Tablica 6.7.-13.). Podaci istaknuti za DNP. jasno
argumentiraju procjenu katastrofalnih posljedica, a sve napomene iz NND vrijede i za
ovaj dogaaj.

1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 1.500
Bitno je istaknuti da se oekuje vei broj sruenih graevina, a s tim i vee stradavanje
ljudi koje ukljuuje i poginule. To potvruju i dodatne analize procjene rtava
napravljene prema SIA [81] (Tablica 6.7.-23.).
Prema priloenim podacima oekuje se da e samo ozlijeenih biti preko 8.000, a ako se uzme u
obzir ukupni broj oteenih stambenih jedinica odnosno broj evakuiranih, sklonjenih osoba broj
osoba e znaajno premaiti kriterij za katastrofalne posljedice. Potrebno je istaknuti da bi
izgradnja zamjenskih graevina i sanacija oteenih graevina (koje su procijenjene da se mogu
sanirati) bi bila jako dugotrajna te se oekuje iseljavanje znaajnijeg broja stanovnika. Posebice,
ako se podrhtavanja tla budu nastavila i osjetila kao i u potresu 1880. godine. Broj raspoloivih
kreveta u bolnicama nee biti dostatan, a nepovoljni poloaj bolnica to se tie smjetaja u
starom dijelu grada (godina izgradnje, poari, uske ulice itd.) e biti jo vie istaknut, posebice
to se tie povezanosti s opinama preko rijeke Save.
Posljedice na gospodarstvo e se procijeniti kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravni)

gubitke kao to je detaljnije opisano u poglavljima Prikaz posljedica i 6.7.2.1.1.1.. Direktni gubici,
koji su uglavnom vezani za oteenja stambenih jedinica (troak popravaka, troak uklanjanja
graevine, troak izgradnje zamjenskih graevina itd.), e biti katastrofalni s obzirom na
postotke oteenih stambenih jedinica (Tablica 6.7.-21.). Slino potvruje i analiza napravljena
prema SIA [81] (Tablica 6.7.-23.), s tim da ista ne ukljuuje lokalne specifinosti.
256
Indirektni (neizravni) gubici bi bili takoer katastrofalni s obzirom na kontekst odnosno da je
Grad Zagreb sredite dravne, regionalne i lokalne uprave te prometno sredite drave i sjecite
europskih prometnih smjerova (istok-zapad i sjever-jug) te da Zagreb predstavlja treinu
ukupnog gospodarstva Hrvatske (detaljnije opisani u prijanjim poglavljima). Sve indirektne
posljedice pobrojane u poglavlju 6.7.2.1.1.2. e jo vie doi do izraaja i moe se sa sigurnou
zakljuiti da bi posljedice bile katastrofalne.
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
4 Znaajne 1500-7.000
Posljedice za drutvenu stabilnost i politiku su takoer promatrane kroz kontekst da je

Zagreb glavni grad i administrativni centar te je oito da predstavlja kljunu toku
drutvene stabilnosti i politike (poglavlje Specifini drutveni i ekonomski gubici). Bitno je
ponovo istaknuti da su u Zagrebu smjetene sve kljune institucije Hrvatski sabor, Ured
predsjednice Republike Hrvatske, Vlada RH, brojni sudovi, Zavodi i gotovo sva
Ministarstva.
Tablica 6.7.-25. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, tete/gubici na


1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
4 Znaajne 1500-7.000 X
S obzirom na koncentraciju graevina od javnog i drutvenog znaaja koje su uglavnom

izgraene prije prvih propisa za projektiranje potresno otpornih zgrada (Tablica 6.7.-5.),
to ih svrstava u znaajno ugroene (Tablica 6.7.-23.), oito je da se posljedice mogu
procijeniti kao katastrofalne. Treba imati na umu da je neposredno nakon potresa
posebno vano neprekinuto funkcioniranje administracije, spremnost odgovornih
257
institucija i sustava informiranja to e s obzirom na procijenjene posljedice biti teko
ostvarivo.
Koliina i vanost kritine infrastrukture u Zagrebu je ve vie puta istaknuta. S obzirom

na prethodno navedene zakljuke, te procjenu katastrofalnih posljedica ve i za NND
dogaaj oito je da se mogu pretpostaviti katastrofalne posljedice za ovakvu razinu
potresnog optereenja. Analize pojedinanih elemenata kritine infrastrukture nisu
uzete u obzir.
Tablica 6.7.-26. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Oteena kritina

infrastruktura

1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
4 Znaajne 1500-7.000
Sva kritina infrastruktura je izravno ugroena od potresa, a unitenje ili znaajno

oteenje e zahtijevati dugotrajni oporavak odnosno dugotrajniji prekid gdje e biti
ugroena veina od 792.875 graana.
Tablica 6.7.-27. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Prestanak rada


Kategorija Posljedice Broj graana ODABRANO
1 Neznatne < 5.000
2 Malene 5.000-15.000
3 Umjerene 15.000-50.000
4 Znaajne 50.000-250.000
5 Katastrofalne >250.000 X
Odabirom scenarija da odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSU odnosno Karti

potresnih podruja s prikazom poredbenih vrnih ubrzanja tla (Slika 6.7.-5. i -9.) za
povratni period od 475 godina je definirana vjerojatnost od 10% u 50 godina (poglavlje
Prikaz vjerojatnosti).
258
Kategorija
Iznimno 1 dogaaj u 100 godina i
1 <1% X
mala rijee
Iznimno
5 > 98 % 1 dogaaj godinje ili ee
velika
S obzirom da se nalazimo u podruju izrazite tektonske aktivnosti gdje se znaajniji

potres javljao svakih 100 godina za oekivati i nove znaajne potrese s tim da su
strunjaci sloni da iste nije mogue predvidjeti.
259
260
U Scenariju su vie puta istaknuti postupci koji bi omoguili preciznije podatke i toniju
analizu posljedica, ali s obzirom da podaci za takve procjene nisu dostupni procjene
posljedica su napravljene prema dostupnim bazama, dosadanjim iskustvima,
preporuenoj literaturi i posebno napravljenim Obrascima.
Kao to je ve opisano u Obrascima su sistematizirani dostupni podaci o graevinama

koje su prepoznate kao karakteristina tipologija gradnje unutar gradskih etvrti
odnosno opina za koje postoje statistiki podaci o stambenim jedinicama i broj
stanovnika. Oito je da nije mogue obuhvatiti sve karakteristine tipove graevina, niti
je mogue tono procijeniti njihovu zastupljenost unutar gradskih etvrti bez opsenog
istraivanja.
Procjene oteenja (Tablica 7.12.-13.) na koje se naslanjaju procjene posljedica su gruba

procjena oteenja prema EMS-98 klasifikaciji nadopunjena sa procjenama strunjaka s
obzirom na poznavanje i iskustvo s obziro na specifine lokalne uvjete (nezakonito
izvedene zgrade, rasjedi, klizita, kvaliteta gradnje, specifina tipologija gradnje itd.).
Procjene su vrlo grube s obzirom na nedostatak pouzdanih parametara, sadravaju
subjektivne elemente ali i brojna specifina ogranienja kao to su:
propisima,
(degradacija materijala) kod veeg dijela postojeeg stambenog fonda.
- itd.

zgrada (Tablica 7.12.-11.) stoga je nesigurnost procjene vezana za nesigurnosti u
261
procjeni oteenja zgrada, ali s obzirom na postavljene kriterije moemo zakljuiti da e
viestruko premaiti kriterij katastrofalnih posljedica.

(neizravne) gubitke. Direktne posljedice su takoer izravno vezane na oteenja
graevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni
oteenih zgrada. Navedene trokovnike stavke oporavka graevina su napravljene
koristei minimalne vrijednosti procjena (Tablica 7.12.-13.), ali i prosjenu procjenu
trokova prema dostupnim analizama 300 (obiteljske kue) 800 (poslovne zgrade)
EUR/m2 [17] i oko 1.300 EUR/m2 [48]. Prema stupnjevima oteenja stavke su
pridodane na nain da se za V. stupanj oteenja (ruenje) pridodaje 100% trokovnike
vrijednosti ove zgrade kojoj je potrebno dodati oko 20% njene vrijednosti za trokove
uklanjanja i zbrinjavanja nastalog otpada. Sa druge strane za I. stupanj oteenja tete su
do 1% ukupne trokovnike vrijednosti zgrade. Izmeu ovih krajnjih vrijednosti
pretpostavljaju se za IV. stupanj oteenja trokovi od 80100% trokovnike
vrijednosti zgrade (investiranje kako bi se zgrada dovela u uporabljivo stanje), za III.
stupanj 40 80% trokovnike vrijednosti zgrade i za II. stupanj 1 40%. Vrijednosti su
orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne trokove potrebe za popravak
zgrada jer isti odstupaju ovise o mnotvu parametara (starost graevine, vrsta
Grada Zagreba moe se zakljuiti da bi ukupne posljedice bile katastrofalne i bez
detaljnih analiza.

s obzirom na veliku koncentraciju brojnih elemenata kritine infrastrukture je
procijenjen katastrofalan utjecaj. Nisu analizirani pojedinani elementi kritine
infrastrukture jer su za isto potrebna opsena istraivanja stoga je procjena napravljena
na temelju konteksta i u usporedbi s nekim postojeim podacima.
Konano jo jednom istiemo da je danas je dostupno vie metoda za preciznije procjene

za procjene ranjivosti, a s time i posljedica. Ipak, preciznost tih metoda ovisi o bazama
podataka odnosno pouzdanosti podataka, ali i specifinim parametrima vezanim za
pojedinu dravu stoga usporedbe s drugim dravama treba raditi vrlo oprezno. S
obzirom na navedeno tijekom izrade ovog scenarija odlueno je ne koristiti postupke s
manjkavim podacima ve se pokualo s dostupnim podacima argumentirati odabrane
kriterije razina posljedica.
262

malo vjerojatna.
263
264
6.7.6. SUDIONICI
Ministarstvo graditeljstva i prostornog
ureenja Dravna uprava za zatitu i
ureenja
spaavanje
Izvritelji
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Graevinski fakultet Sveuilita u Osijeku
Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije Sveuilita u Splitu
Geotehniki fakultet Varadin
Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Hrvatski geoloki institut
Dravna geodetska uprava
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilita u Zagrebu
265
1. Elnashai A.S., Di Sarno L. (2008) Fundamentals of Earthquake Engineering, John
Wiley & Sons, Ltd.
2. Kramer, S.L. (1996) Geotechnical Earthquake Engineering, Prentice Hall - Civil
engineering and engineering mechanics series.
3. National Research Council, Geotechnical Board (1994) Practical Lessons from the
Loma Prieta Earthquake, National Academy of Sciences, Washington DC.
4. Trifunac M.D., Todorovska M.I. (1997) Northridge, California, earthquake of
1994: density of red-tagged buildings versus peak horizontal velocity and
intensity of shaking, Soil Dynamics and Earthquake Engineering, Vol. 16, No. 3,
pp. 209-222.
5. Menoni S. (2001) Chains of damages and failures in a metropolitan environment:
some observations on the Kobe earthquake in 1995, Journal of Hazardous
Materials, Vol. 86, No. 1-3. pp. 101119.
6. Spence R., Bommer J., del Re D., Bird J. (2003) Comparing Loss Estimation with
Observed Damage: A Study of the 1999 Kocaeli Earthquake in Turkey, Bulletin of
Earthquake Engineering, Vol. 1, No. 1. pp. 83 113.
7. Papadimitriou P., Voulgaris N., Kassaras I., Kaviris G., Delibasis N., Makropoulos K.
(2002.) The Mw = 6.0, 7 September 1999 Athens Earthquake, Natural Hazards,
Vol. 27, N2. 1-2, pp. 15-33.
8. Pinto A.V., Tsionis G., Mola E., Taucer F. (2002) Preliminary Investigation of the
Molise (Italy) Earthquakes of 31 October and 1 November, Bulletin of
Earthquake Engineering, Vol. 1, No. 3. pp. 349-370.
9. Dolce M., Manfredi G. (2009) Research needs in earthquake engineering
highlighted by the 2009 lAquila earthquake. The state of Earthquake Engineering
Research in Italy: the ReLUIS-DPC 2005-2008 Project, pp. 469-480.
(http://www.reluis.it/)
10. Astroza M., Ruiz S., Astroza R. (2012) Damage Assessment and Seismic Intensity
Analysis of the 2010 (Mw 8.8) Maule Earthquake, Earthquake Spectra, Vol. 28,
No. S1, pp. S145-S164.
11. Smyrou E., Panagiota T., Bal I.E., Gazetas G. (2011) Ground motions versus
Geotechnical and Structural Damage in the February 2011 Christchurch
Earthquake, Seismological Research Letters, Vol. 82, No. 6. pp. 882-892.
12. Anii, D. i suradnici (2014) Potresni rizik grada Zagreba - Infrastruktura,
stanovnitvo, graevine i kulturna dobra, Prijedlog projekta - verzija 3.0,
Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Graevinski fakultet sveuilita u
Zagrebu, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
13. Silva, V. (2013) Development of open-source tools for seismic risk assessment:
application to Portugal, PhD Thesis, University of Aveiro, Portugal.
14. MunichRe (2012). Topics Geo: Natural Catastrophes 2011 Analyses, assessments,
positions. 2012 Issue, Munich, Germany.
(http://www.munichre.com/natcatservice/)
266
15. Cummins, J.D., Mahul, O. (2009) Catastrophe Risk Financing In Developing
Countries: Principles For Public Intervention, The World Bank, Washington DC,
USA.
16. Giardini D., Woessner J., Danciu L. (2013) European Seismic Hazard Map, Swiss
Seismological Service, ETH Zrich, Switzerland. (http://www.share-eu.org/)
17. Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Republika Hrvatska (2013) Procjena
ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i
velikih nesrea. (http://www.duzs.hr/)
18. Ivani I. (2011) Croatian Earthquake Catalogue Presentation, Hrvatska
Seizmoloka Sluba, Geofiziki odsjek, Prirodoslovno-matemiki fakultet
Sveuilita u Zagreb, The Nato Science for Peace and Security Programme
Workshop, (http://www.wbalkanseismicmaps.org/)
19. Markui S., Herak D., Ivani I., Sovi I., Herak M., Prelogovi E. (1998)
Seismicity in Croatia in the period 1993-1996 and the 1996 Ston Slano
Earthquake of 1996, Geofizika, No. 15.
20. Simovi V. (2000) Potresi na zagrebakom podruju, Graevinar, Vol. 52, No. 11
, pp. 637-645.
21. Herak, M. (2012) Croatian seismic hazard map, Proceedings of the 4th Croatian
National Platform for Disaster Risk Reduction Conference, Zagreb, Croatia.
22. HRN EN 1998-1:2011 (2011) Eurocode 8: Projektiranje potresne otpornosti
konstrukcija - 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade,
Hrvatski zavod za norme, Zagreb.
23. HRN EN 1998-1:2011/NA:2011 (2011) Eurokod 8: Projektiranje potresne
otpornosti konstrukcija - 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za
zgrade Nacionalni dodatak, Hrvatski zavod za norme, Zagreb.
24. Bal I.E., Crowley H., Pinho R. (2010.) Displacement-Based Earthquake Loss
Assessment: Method Development and Application to Turkish Building Stock,
Research Report Rose 2010/02, IUSS Press, Pavia, Italy.
25. Pinho R. (2012) GEM: a participatory framework for open, state-of-the-art
models and tools for earthquake risk assessment, Proceedings of the 15th World
Conference of Earthquake Engineering, Lisbon, Portugal.
26. Silva V., Crowley H., Pagani M., Monelli D., Pinho R. (2014) Development of the
OpenQuake engine, the Global Earthquake Models open-source software for
seismic risk assessment, Natural Hazards, Vol. 72, No. 3, pp. 1409-1427.
27. Damjanovi D. i suradnici (2013) Studija za saniranje posljedica potresa, 1. Faza
potresna povredljivost stambenih i gospodarskih objekata, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu.
28. Krolo J. i suradnici (2014) Studija za saniranje posljedica potresa, 2. Faza,
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
29. Dandoulaki M., Panoutsopoulou M., Ioannides K. (1998) An overview of post-
earthquake building inspection practices in Greece and the introduction of a
rapid building usability evaluation procedure after the 1996 Konitsa earthquake,
11th European Conference on Earthquake Engineering, Rotterdam, Netherlands.
267
30. Goretti A., Di Pasquale G. (2002) An overview of post-earthquake damage
assessment in Italy, EERI Invitational Workshop: An action plan to develop
earthquake damage and loss data protocols, Pasadena, California.
31. Grnthal G. (1998) European Macroseismic Scale, Cahiers du Centre Europen
de Godynamique et de Sismologie, Vol. 15.
32. Spence R., Foulser-Piggott R. (2014) The International Macroseismic Scale
extending EMS-98 for global application, 2nd European Conference on
Earthquake Engineering and Seismology, Istanbul, Turkey.
33. Magenes G., Bracchi S., Graziotti F., Mandirola M., Manzini C.F., Morandi P.,
Palmieri M., Penna A., Rosti A., Rota M., Tondelli M. (2012) Preliminary damage
survey to masonry structures after the May 2012 Emilia earthquakes, v.1.
(http://www.eqclearinghouse.org/2012-05-20-italy/reports).
34. Decanini L.D., Liberatore D., Liberatore L., Sorrentino L. (2012) Preliminary
Report on the 2012, May 20th, Emilia Earthquake, v. 1.
(http://www.eqclearinghouse.org/2012-05-20-italy-it).
35. Rosseto T., Alexander D., Verrucci E., Ioannou I., Borg R., Melo J., Cahill B., Kongar
I. (2012) The 20th May 2012 Emilia Romagna Earthquake, EPICentre Field
Observation Report (http://www.epicentreonline.com/).
36. Ioannou I., Borg R., Novelli V., Melo J., Alexander D., Kongar I., Verrucci E., Cahill
B., Rossetto T. (2012) The 29th May 2012 Emilia Romagna Earthquake,
EPICentre Field Observation Report (http://www.epicentreonline.com/).
37. Maugeri M., Massimino M.R., Grasso S. (2012) The 2012 Emilia-Romagna
Earthquake (Italy): Lessons and Mitigation Measurements, The 18th
International Conference on Soil Mechanics and Geotechnical Engineering, Paris,
France.
38. Herak M., Herak D., Markui S. (1996) Revision of the earthquake catalogue and
seismicity of Croatia, 1908-1992, Terra Nova 8, 86-94.
39. Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2014) Geografski i
meteoroloki podaci Jai potresi, Statistiki ljetopis 2014 (http://www.dzs.hr).
40. Herak D., Herak M., Tomljenovi B. (2009) Seismicity and focal mechanisms in
North-Western Croatia, Tectonophysics 465, pp. 212-220.
41. Akkar S., Bommer J.J. (2010) Empirical Equations for the Prediction of PGA, PGV,
and Spectral Accelerations in Europe, the Mediterranean Region, and the Middle
East, Seismological Research Letters, Vol. 81, No. 2, pp. 195-206.
42. Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2013), Popis stanovnitva,
kuanstava i stanova 2011. godine, (http://www.dzs.hr).
43. Slubeni list Grada Zagreba 19/11 (2011) Plan zatite i spaavanja za podruje
Grada Zagreba (http://www.zagreb.hr/).
44. Crnobrnja N. (2005) Zagrebaki savski mostovi, Graevinar, Vol. 57, No. 12, pp.
977-985.
45. Kuk V., Prelogovi E., Sovi I. Kuk K., ariri K. (2000) Seizmoloke i
seizmotektonske znaajke ireg zagrebakog podruja, Graevinar, Vol. 52, No.
11, pp. 647-653.
268
46. Jurak V., Ortolan ., Ivi T., Herak M., umanovac F., Vukeli I., Juki M., urina Z.
(2008) Geotehniko i seizmiko mikrozoniranje grada Zagreba Pokuaji i
ostvarenje, Konferencija: Razvitak Zagreba, Zagreb.
47. Brzev S., C. Scawthorn, A.W. Charleson, L. Allen, M. Greene, K. Jaiswal, V. Silva
(2013) GEM Building Taxonomy Version 2.0, GEM technical report 2013-02,
V1.0 (www.globalquakemodel.org/).
48. Crowley H., Ozcebe S., Baker H., Foulser-Piggott R., Spence R. (2014) D7.2 State of
the Knowledge of Building Inventory Data in Europe, NERA - Seventh Framework
Programme EC project number: 262330 (www.nera-eu.org/).
49. Bal I. E., Crowley H., Pinho R., Gulay, F.G. (2008) Detailed assessment of
structural characteristics of Turkish RC building stock for loss assessment
models, Soil Dynamic and Earthquake Engineering, Vol. 28, pp. 914932.
50. Strasser F.O., Bommer J. J., Sesetyan K., Erdik M., Cagnan Z., Irizarry J., Goula X.,
Lucantoni A., Sabetta F., Bal I.E., Crowley H., Lindholm C. (2008) A comparative
study of European earthquake loss estimation tools for an earthquake scenario in
Istanbul, Journal of Earthquake Engineering, Vol. 12(S2), pp. 246256.
51. Bal I.E., Crowley H., Pinho R. (2008) Displacement-based earthquake loss
assessment for an earthquake scenario in Istanbul, Journal of Earthquake
Engineering, Vol. 12(S2), pp. 1222.
52. Slubeni list Grada Zagreba 19/11 (2011) Procjena ugroenosti stanovnitva,
materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea za
podruje Grada Zagreba (http://www.zagreb.hr/).
53. Calvi G.M., Pinho R., Magenes G., Bommer J.J, Restrepo-Vlez L.F., Crowley H.
(2006) Development of Seismic Vulnerability Assessment Methodologies Over
the Past 30 Years, ISET Journal of Earthquake Technology, Vol. 43, No. 3, pp. 75-
104.
54. Whitman R.V., Anagnos T., Kircher C.A., Lagorio H.J., Lawson R.S., Schneider P.
(1997) Development of a National Earthquake Loss Estimation Methodology,
Earthquake Spectra, Vol. 13, No. 4, pp. 643-661.
55. Braga F., Dolce M., Liberatore D. (1982) A Statistical Study on Damaged
Buildings and an Ensuing Review of the MSK-76 Scale, Proceedings of the 7th
European Conference on Earthquake Engineering, Athens, Greece.
56. Fah D., Kind F., Lang K., Giardini D. (2001) Earthquake Scenarios for the City of
Basel, Soil Dynamics and Earthquake Engineering, Vol. 21, No. 5, pp. 405-413.
57. Dolce, M., Masi, A., Marino, M. and Vona, M. (2003) Earthquake Damage
Scenarios of the Building Stock of Potenza (Southern Italy) Including Site Effects,
Bulletin of Earthquake Engineering, Vol. 1, No. 1, pp. 115-140.
58. Benedetti D., Petrini V. (1984) Sulla Vulnerabilit Di Edifici in Muratura:
Proposta Di Un Metodo Di Valutazione, Lindustria delle Costruzioni, Vol. 149,
No. 1, pp. 66-74.
59. Sabetta F., Goretti A., Lucantoni A. (1998) Empirical Fragility Curves from
Damage Surveys and Estimated Strong Ground Motion, Proceedings of the 11th
European Conference on Earthquake Engineering, Paris, France.
269
60. Rota M., Penna A. Strobbia, C. (2008) Processing Italian damage data to derive
typological fragility curves, Soil Dynamics & Earthquake Engineering, Vol. 28,
No. 10, pp. 933947.
61. Yakut A. (2004) Preliminary Seismic Performance Assessment Procedure for
Existing RC Buildings, Engineering Structures, Vol. 26, No. 10, pp. 1447-1461.
62. Dumova-Jovanoska E. (2004) Fragility Curves for RC Structures in Skopje
Region, Proceedings of the 13th World Conference on Earthquake Engineering,
Vancouver, Canada.
63. Rossetto T., Elnashai A. (2005) A New Analytical Procedure for the Derivation of
Displacement-Based Vulnerability Curves for Populations of RC Structures,
Engineering Structures, Vol. 7, No. 3, pp. 397-409.
64. Bernardini A., Gori R., Modena C. (1990) Application of Coupled Analytical
Models and Experimental Knowledge to Seismic Vulnerability Analyses of
Masonry Buildings A. Koridze (ed.) Engineering Damage Evaluation and
Vulnerability Analysis of Building Structures, Omega Scientific, Oxon, U.K.
65. Whitman R.V., Anagnos T., Kircher C.A., Lagorio H.J., Lawson R.S., Schneider P.
(1997) Development of a National Earthquake Loss Estimation Methodology,
Earthquake Spectra, Vol. 13, No. 4, pp. 643-661.
66. Calvi G.M. (1999) A Displacement-Based Approach for Vulnerability Evaluation
of Classes of Buildings, Journal of Earthquake Engineering, Vol. 3, No. 3, pp. 411-
438.
67. Pinho R., Bommer J.J., Glaister S. (2002) A Simplified Approach to Displacement-
Based Earthquake Loss Estimation Analysis, Proceedings of the 12th European
Conference on Earthquake Engineering, London, U.K.
68. Restrepo-Vlez L.F., Magenes G. (2004) Simplified Procedure for the Seismic
Risk Assessment of Unreinforced Masonry Buildings, Proceedings of the 13th
World Conference on Earthquake Engineering, Vancouver, Canada.
69. Crowley H, Pinho R, Bommer J. (2004) A probabilistic displacement-based
vulnerability assessment procedure for earthquake loss estimation, Bulletin of
Earthquake Engineering, Vol. 2, pp. 173219.
70. Silva V., Crowley H., Pinho R., Varum H., Sousa L. (2014) Investigation of the
characteristics of the Portuguese RC building stock and development of a
vulnerability model, Bulletin of Earthquake Engineering, 10.1007/s10518-014-
9669-y.
71. Ahmad N., Crowley H., Pinho R. (2010) Analytical fragility functions for
reinforced concrete and masonry buildings and building aggregates, University of
Pavia - Internal Report (http://www.vce.at/SYNER-G/).
72. Silva V., Crowley H., Colombi M. (2014) Fragility function manager tool,
Geotechnical, Geological and Earthquake Engineering, Vol. 27, pp. 385-402.
73. Rota M., Penna A., Strobbia C. (2008) Processing Italian damage data to derive
typological fragility curves, Soil Dynamics & Earthquake Engineering, Vol. 28,
No. 10, pp. 933947.
270
74. Rota M., Penna A., Magenes G. (2010) A methodology for deriving analytical
fragility curves for masonry buildings based on stochastic nonlinear analyses,
Engineering Structures, Vol. 32, pp. 1312-1323.
75. Privremeni tehniki propisi za graenje u seizmikim podrujima (1964), PTP-S,
Beograd
76. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u
seizmikim podrujima (1981) Slubeni list 31/1981.
77. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehnikim normativima za
izgradnju objekata visikogradnje u seizmikim podrujima (Sl. list 49/1982,
29/1983 i 20/1988).
78. CEN ENV 1998-1:1996 (1996) Eurocode 8: Design provisions for for earthquake
resistance of structures part 1: General rules, seismic actions and rules for
buildings, Hrvatski zavod za norme, Zagreb.
79. Coburn A., Spence R. (2002) Earthquake Protection, Second Edition Wiley and
Sons.
80. Spence R. Ed.(2007) Earthquake disaster scenario predictions and loss
modelling for urban areas, LESSLOSS Report 7, IUSS Press, Pavia, Italy.
81. Klz, E., Duvernay B. (2005) Beurteilung der Erdbebensicherheit bestehender
Gebude, Konzept und Richtlinien fr die Stufe 1, CH: Bundesamt fr Wasser
und Geologie.
82. Bal .E., Crowley H., Pinho R., Glay, G. (2007) Structural characteristics of
Turkish building stock in Northern Marmara Region for Loss Assessment
Applications, ROSE Research Report 2007/03, IUSS Press, Pavia, Italy.
83. Federal Emergency Management Agency (FEMA): Methodology for Estimating
Potential Losses from Disasters (HAZUS), (https://www.fema.gov/hazus).
84. Given D.D, Cochran E.S., Heaton T., Hauksson E., Allen R., Hellweg P., Vidale J.,
Bodin P. (2014) Implementation Plan for the ShakeAlert Production System - An
Earthquake Early Warning System for the West Coast of the United States, U.S.
Department of the Interior U.S., Geological SurveyTechnical.
85. Sigmund Z. (2014) Organizacijski model ublaavanja rizika potresne
uvredljivosti javnih zgrada, Doktorska disertacija, Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
86. Dravna uprava za zatitu i spaavanje (2014) Smjernice za izradu Procjene
rizika od katastrofa u RH verzija 5.1 (https://duzs.hr/)
87. Hanek Z. (2005) Jednostavni cjenik usluga za arhitekte i investitore, ed. S.
Merle. 2005, Zagreb, HR: Hrvatska komora arhitekata i inenjera ugraditeljstvu.
88. Anii, Draen (1992) Prognoza tete na stambenom fondu i broja rtava
mogueg budueg potresa u Zagrebu, Civilna zatita Zagreb, pp. 135-143.
271
6.8. Poari otvorenog tipa
Naziv scenarija
Poari raslinja na otvorenom prostoru
Grupa rizika:
Poari otvorenog tipa
Rizik:
Poari otvorenog tipa
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelj:
Glavni izvritelj:
6.8.1.2. Uvod
Obzirom na geografski poloaj, Republika Hrvatska ulazi u grupu mediteranskih zemalja, to

uvjetuje naglaenu ugroenost od poara raslinja u priobalnom pojasu i na otocima. Meutim,
ugroenost od poara dolazi do izraaja u ljetnim mjesecima te u sunim vremenskim periodima
i u kontinentalnom dijelu zemlje. Poari raslinja stvaraju znatne izravne i neizravne tete, a
njihovo gaenje ponekad iziskuje angairanje velikog materijalnog, tehnikog i kadrovskog
potencijala sustava zatite i spaavanja.
Osim to uma i sva ostala zemljita obrasla vegetacijom imaju gospodarsku vanost kao izvori
sirovina, poljoprivredna zemljita za proizvodnju hrane, navedeni prostori predstavljaju i dobra
od opeg interesa koja iziskuju posebnu zatitu. Osnovne opekorisne funkcije uma i ostalog
raslinja su zatita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni
reim, plodnost tla, klimu, proiavanje atmosfere, zatita, ouvanje i unaprjeenje okolia,
izgleda i ljepote krajolika, te stvaranje uvjeta za ivot, rad, odmor, lijeenje, oporavak, turizam i
lovstvo. Stoga poari ivog i mrtvog goriva na otvorenom prostoru na povrinama umskog,
poljoprivrednog i ostalog neobraenog i zaputenog zemljita generiraju velike poremeaje
cijelog ekosustava i teko nadoknadive gospodarske tete, velike trokove obnove i druge
posredne i neposredne gubitke. Potrebno je navesti da takvi poari kontaminiraju zrak na uem
prostoru, ali i uzrokuju dugorone tete emisijom ugljinog dioksida.
Osim toga poari raslinja mogu trajati relativno due vrijeme (vie dana ili tjedana) uslijed
nepovoljnih meteorolokih uvjeta, a osobito je zahtjevno gaenje na teko pristupanim
podrujima gdje ne postoji razvijena infrastruktura (prometnice, vodovod, mogunost
komunikacije izmeu interventnih snaga). Poari raslinja i ostalog mrtvog goriva na otvorenom
prostoru (sva goriva tvar iznad mineralnog dijela tla) su prirodna pojava koja e pojavljivati i u
272
budunosti, bez obzira na irinu i intenzitet poduzetih mjera. Gaenje takvih poara
podrazumijeva angairanje znaajnog materijalnog, tehnikog i kadrovskog potencijala sustava
zatite i spaavanja, ponekad iz vie upanija pa ak iz cijele zemlje. Poari raslinja, osim svega
navedenog, mogu imati utjecaj na percepciju globalne sigurnosti zemlje tijekom turistike
sezone.
Za izraun odreenih parametara u ovoj procjeni rizika, koriteni su izvori tijela dravne uprave
nadlenog za poslove zatite od poara - Ministarstva unutarnjih poslova, koje ima zakonsku
obvezu voenja statistikih podataka o poarima. Koriteni su statistiki podaci iz Biltena o
poarima Ministarstva unutarnjih poslova za godine 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. Nadalje,
koriteni su podaci o broju stanovnika iz zemljopisno-obavijesnog sustava Dravne uprave za
zatitu i spaavanje. Najvjerojatniji neeljeni dogaaj odvija se tijekom sunih razdoblja, kao i
ljeti na podruju priobalja. Dogaaj s najgorim moguim posljedicama odvija se na podruju
june Dalmacije - Dubrovako-neretvanska upanija (poluotok Peljeac, otoci Korula i Lastovo,
Konavle i zalee Dubrovnika).
Utjecaj Sektor
X
materijali),
6.8.1.4. Kontekst
Poari raslinja nastaju kao uzrono posljedina veza klimatskih imbenika, stanja gorivog
materijala (vlanost, vrste biljnog pokrova i koliina drvne i druge biomase) i ljudske aktivnosti.
Poari ivog i mrtvog goriva na otvorenom prostoru na povrinama umskog, poljoprivrednog i
ostalog neobraenog i zaputenog zemljita, generiraju velike poremeaje cijelog ekosustava i
naruavaju opekorisne funkcije uma. To rezultira teko nadoknadivim gospodarskim tetama,
velikim trokovima obnove te drugim posrednim i neposrednim gubicima. Takvi poari su
destabilizator bioloke i krajobrazne raznolikosti i kontaminiraju zrak na uem prostoru, ali i
uzrokuju dugorone tete emisijom ugljinog dioksida.
273
Poari raslinja, osim svega navedenog, mogu imati utjecaj na percepciju globalne sigurnosti
zemlje tijekom turistike sezone. Kako s vremenom Republika Hrvatska sve vie postaje
znaajnija turistika destinacija u ovom dijelu Europe, potrebno je veliku pozornost usmjeriti na
sve aspekte sigurnosti. Time elementi djelovanja cjelokupnog sustava zatite (prevencijskog i
operativnog) u budunosti dobiva na vanosti i mora imati prioritet razvoja.
Postoje dva kritina razdoblja poveane pojave poara na otvorenom prostoru:

1. proljetno mjeseci veljaa, oujak i travanj (osobito praeno suom i vjetrom, dok nije
poeo proces ozelenjivanja vegetacije) kada nastaje povean broj poara, najvie u
kontinentalnom podruju, ali nije iskljueno i u priobalnom podruju. Poveani broj
poara osobito je izraen poradi spaljivanja korova i ostalog biootpada zaostalog nakon
ienja poljoprivrednih i umskih povrina.
2. ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, takoer nastaje povean broj poara, najveim
dijelom na priobalnom podruju s otocima. estina takvih poara osobito je pojaana
ukoliko se poklopi i suno razdoblje i ostalih ekstremni meteoroloki uvjeti (jak vjetar,
visoka temperatura i suhoa zraka, udari groma).
Po procjeni opasnosti, dravne ume kojima gospodare Hrvatske ume d.o.o. razvrstane su u
etiri stupnja opasnosti od poara:
- I stupanj/vrlo velika opasnost 22.584 ha ili 1,17% povrina (sve na kru),
- II stupanj/velika 257.145 ha ili 13,3 % povrina (90% kr, 10 % kontinentalni dio RH),
- III stupanj/umjerena 659.145 ha ili 34,15 % (38% kr, 62% kontinentalni dio RH) i
- IV stupanj/mala opasnost 991.116 ha ili 51,35 % (25% kr, 75% kontinentalni dio RH).
Stupanj opasnosti od poara dravnih uma i umskih zemljita na kru u

jadranskom/primorskom pojasu procjenjuje se kao:
- I stupanj/vrlo velika opasnost - 23% povrina,
- II stupanj/velika 45%,
- III stupanj/umjerena 30% i
- IV stupanj/mala opasnost 2% povrina.
Gaenje poara raslinja uvjetuje znaajan angaman resursa to iziskuje dodatna financijska
sredstva svake godine. Prije svake poarne sezone planski se obavlja slijedee:
- priprema zemaljskih snaga, edukacija i opremanje vatrogasaca,
- servisiranje tehnike i opreme i obnavljanje priuvne opreme,
- priprema zrakoplova i posada, servisiranje zrakoplova, edukacija zrakoplovno-tehnikog
osoblja, nabava goriva, maziva, pjenila i retardanata,
- redovna dislokacija vatrogasaca i tehnike iz kontinentalnog na priobalni dio zemlje te
logistika potpora,
- priprema izvanrednih dislokacija i sustav brzog prebacivanja dodatnih brojnijih snaga na
ugroena podruja to podrazumijeva planiranje pomoi izmeu susjednih upanija, ali i
angairanje vatrogasaca i tehnike iz cijele zemlje,
- dislokacija Vatrogasnog operativnog sredita iz Zagreba u Divulje za potrebe
koordinacije snaga tijekom poarne sezone
Dravna uprava za zatitu i spaavanje poetkom svake godine Vladi Republike Hrvatske
predlae donoenje Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od
interesa za Republiku Hrvatsku. Programom su integrirane sve aktivnosti subjekata
274
(ministarstava, dravnih upravnih organizacija, javnih ustanova, vatrogasnih postrojbi, udruga)
u cilju uinkovitijeg djelovanja pri gaenju poara na otvorenom prostoru. Izradom takvog
ciljanog Programa, nastoji se pridati vanost vatrogastvu u vrijeme poarne sezone kada je on
najoptereeniji. Na taj nain dobivena su dodatna financijska sredstva za funkcioniranje sustava
u specifinim okolnostima. Svi subjekti Programa aktivnosti provode svoje zadae kontinuirano
tijekom cijele godine na podruju cijele zemlje i daju svoj doprinos u provedbi preventivnih i
operativnih mjera zatite od poara.
6.8.1.5. Uzrok
Statistiki podaci Ministarstva unutarnjih poslova u pogledu poara raslinja, izmeu ostalog,
promatraju dvije osnovne kategorije: uzroke poara i naine izazivanja poara. Promatrajui te
dvije kategorije moe se konstatirati da je nastanak poara raslinja uglavnom povezan s
ljudskom djelatnou. Najei nain izazivanja je nemar ili nepanja (za 2000. godinu 83,8%
poara je izazvan nemarom ili nepanjom)[3] poradi paljenja korova i biootpada, radova u umi,
nepanji sa loitima za rotilje, neugaenoj vatri, djeje igre i zaputenih neureenih deponija
organskog i anorganskog otpada. Namjerno izazvanih poara u 2000. godini je bilo 3,2%.
Prisutno je i namjerno paljenje poradi pretvorbe zemljita u graevinsko, tradicija obnove
panjaka paljenjem suhe trave, a u manjoj mjeri i piromanija, osveta, krivolov i teroristiko
djelovanje. Najei uzroci poara su otvoreni plamen, a neto manji postotak poara je
uzrokovan pranjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem (koenje
vlaka i ispadanje uarenih koionih obloga).
Prema mjestu nastanka na jedan umski poar nastao u dravnim umama, nastaje jedan poar
na zaputenim poljoprivrednim povrinama i u privatnim umama. Posljednjih nekoliko godina
oko 40% dojava poara stiglo je od radnika Hrvatskih uma, 45% od graana, 10% od
vatrogasaca i 5% od policije. Sveukupno gledano u Hrvatskoj na podruju mediteranskih uma
nastane oko 3/4, a na kontinentu 1/4 umskih poara, dok su od ukupnih opoarenih povrina
ak 90% podruja na kru. Prema podacima Hrvatskih uma, najvie poara nastaje na podruju
Uprave uma, podrunica Split (Zadar, Biograd, ibenik, Split, Bra, Benkovac, Knin, Sinj, Drni,
Dubrovnik, Metkovi), UP Gospi (Graac), UP Karlovac (Duga Resa) i UP Buzet (Pula, Opatija
Matulji, Cres, Buje, Pazin).
Prema vlasnikoj strukturi, ume u dravnom vlasnitvu su zastupljene sa 3 : 1 u odnosu na

povrine uma u privatnom vlasnitvu. Meutim, udio dravnih uma u ukupnoj opoarenoj
povrini u odnosu na ume privatnih umoposjednika je skoro 1:1 to je posljedica nedovoljne
brige umovlasnika i neprovoenja potrebnih mjera zatite u smislu izgradnje protupoarnih
prosjeka, uvanja ume i provoenja uzgojnih mjera u funkciji zatite od poara.
Vanost odreenih elemenata u kontekstu poara raslinja
umsko gospodarska osnova

Prema podacima umskogospodarske osnove podruja, ukupna povrina uma u Hrvatskoj
pokriva oko 47% njene kopnene povrine i iznosi 2.688.687 ha. Od navedene povrine 3/4
otpada na ume u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske ume d.o.o., a neto
275
manje od 1/4 na ume privatnih umoposjednika. ume gorske Hrvatske zauzimaju podruja
nadmorskih visina izmeu 600 i 1.100 m nadmorske visine, u panonskom dijelu neto nie, gdje
prevladavaju nie temperature i vee koliine padalina, a ine ih sastojine bukve i jele, na nekim
podrujima unutar tih uma jele, smreke i bukve. Pretplaninske ume zauzimaju prostore iznad
1.350 m u Gorskom kotaru i 1.450 m nadmorske visine na Velebitu, hladnim podrujima s
velikom koliinom padalina, u kojima dominiraju sastojine bukve, te ume jele i smreke, a moe
se nai i gorski javor, klekovina bora krivulja i velelisna vrba.
Mediteranske ume otoka, priobalnog pojasa, srednje i june Dalmacije, zaobalja i Zagore
umska su podruja sastojina hrasta crnike u uskom obalnom pojasu, mjeovitih uma hrasta
crnike i alepskog bora i iste ume alepskog bora na otocima, hrasta medunca, bijelog i crnog
graba iznad pojasa hrasta crnike iznad 400 m nadmorske visine, te uma dalmatinskog crnog
bora na veim nadmorskim visinama. Cijeli taj jadranski pojas primorskog kra karakteriziraju
velike povrine uma i umskih zemljita i nepovoljna struktura umskih sastojina u kome s
83% prevladavaju degradirani oblici umske vegetacije, degradirane niske ume, makija (guste i
niske ume porijeklom panjae, grmolikog oblika, relativno gustog sklopa), garig (prorijeene
svijetle ikare) i veliki kompleksi kamenjara sa ibljacima i biljnim vrstama razliite vegetacijske
degradacije, dok 17% ine visoke ume. U skladu s tim, ume i umska vegetacija na kru
prvenstveno imaju zatitnu funkciju, hidroloku i protuerozivnu, te rekreativnu i estetsku ulogu,
a tek potom i ekonomski znaaj.
Naelno, starija stabla i sastojine otpornije su od mlaih, izmeu ostaloga i stoga to razvijenije
kronje proputaju manje svjetla i topline, te nema ili je slabije razvijeno grmlje i biljni pokrov, a
isuivanje je manje. Osim to starija stabla imaju deblju koru i sloj pluta, mlade sastojine tanje
kore imaju grane blie tlu i gui sklop, te su osjetljivije na poar, posebno njegovo irenje. U
nepovoljnim vremenskim uvjetima opasnost od poara prijeti mladim, travom obraslim
sastojinama i kulturama svih vrsta.
Osim gorivog materijala, koliina vlage u gorivu najoitiji je presudni imbenik za nastanak i
irenje poara u umi. Koliina vlage je posljedica istovremenog utjecaja niza imbenika koji
smanjuju opasnost ili pogoduju pojavi i irenju umskih poara: okolini uvjeti klime i tla, vrsta
drvea, starost sastojina, oblik gospodarenja umom, stanje pokrova umskog tla, godinje doba
i vrijeme, te uspostavljeni umski red.
Podruje Republike Hrvatske juno i zapadno od Karlovca povrine 2.726.476 ha ili oko 49%
njenog kopnenog dijela, prostor je kra u Hrvatskoj, kojim dominiraju vrste tla nastale na
vapnencima i dolomitima, ograniene visokom stjenovitou i nagibom, malom dubinom,
propusnou za vodu, ispiranjem hranjiva i erozijom. ovjek je kroz povijest izvrio
kategorizaciju iskoristivosti zemljita i to je bilo mogue privesti poljoprivrednoj proizvodnji
priveo je, ostalo je preputeno zarastanju umom. Poljoprivredne parcele zauzimaju neto vie
od polovine povrine krkih podruja Hrvatske, ume preostalih oko 47%.
Gledano s aspekta reljefa, na razvoj poara utjee vie faktora nagib terena, podruja razliite
vlanosti, temperature zraka i tla, temperaturne inverzije, izloenost suncu ili zasjene, izloenost
vjetru ili zavjetrine.
276
Uvjeti ekolokog okruenja i umski poari usko su povezani kao uzrono posljedina veza
klime, tla, ljudske aktivnosti, koliine i stanja gorivog materijala. Za uinkovito preventivno i
osmiljeno dugorono djelovanje s ciljem smanjenja broja poara i opoarenih povrina,
potrebno je poznavanje viegodinjeg utjecaja svih tih poveznica i njihovo integriranje u sustav
zatite uma od poara.
Opekorisne funkcije uma

Sva zemljita obrasla vegetacijom imaju gospodarsku vanost kao i cijeli niz opekorisnih
funkcija bitnih za ivot. ume i umska zemljita specifino su prirodno bogatstvo te s
opekorisnim funkcijama uma koje proizvode ivot uvjetuju poseban nain upravljanja i
gospodarenja. Osnovne opekorisne funkcije uma su:
- postojanje biolokoga kapitala velike vrijednosti,
- zatita tla, prometnica i drugih objekata od erozije vodom i vjetrom,
- uravnoteenje vodnih odnosa u krajobrazu te zatita od bujica i poplava,
- pozitivan utjecaj na vodni reim podzemnih i nadzemnih voda,
- proiavanje voda procjeivanjem kroz umsko tlo te opskrba podzemnih tokova i
izvorita pitkom vodom,
- utjecaj na plodnost tla i ljepotu krajobraza,
- pozitivan utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost,
- proiavanje atmosfere i ublaavanje uinka staklenika vezivanjem ugljinog dioksida
i obogaivanje okolia kisikom,
- gospodarski znaaj u smislu izvora sirovina, eksploatacije drveta, prerade drveta,
zapoljavanja ljudi i razvoja ekolokog, lovnog i seoskoga turizma,
- zatita, ouvanje i unaprjeenje okolia, estetike i ljepote krajolika,
- ouvanje genofonda umskoga drvea i ostalih vrsta umske biocenoze,
- ouvanje bioloke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza,
- podravanje ope i posebne zatite prirode osnivanjem nacionalnih parkova i parkova
prirode,
- stvaranje povoljnijih uvjeta za ivot, rad, odmor, lijeenje, oporavak, turizam i lovstvo.
Poljoprivredna zemljita
Poljoprivredna zemljita su znaajna za proizvodnju hrane te navedeni prostori predstavljaju
dobra od opeg interesa, koja iziskuju posebnu zatitu. Prema podacima iz Statistikog ljetopisa
(2005. godina), ukupna povrina poljoprivrednog zemljita u Republici Hrvatskoj je 2.695.037
ha, a od toga je u vlasnitvu drave 890.214 ha ili 33%. U privatnom vlasnitvu je 1.804.823 ha ili
67%.
Gledano s aspekta zatite od poara poljoprivrednih zemljita, takoer dolaze do izraaja

odreene specifinosti:
- ugroenost poljoprivrednih kultura od poara osobito je naglaena tijekom sunih
razdoblja (polja itarica i uljarica, maslinici, vinogradi), a pojedine kulture ugroene su u
posljednjim fazama dozrijevanja,
- znatne izravne i neizravne materijalne tete, zastoji u proizvodnji, potreba sanacije tla,
- tereni su relativno teko pristupani za vatrogasnu tehniku,
- potrebno je poduzimanje prevencijskih mjera u fazama dozrijevanja (nadzor prostora,
prosjeci uz prometnice i prune pravce, informiranje i edukacija stanovnitva),
277
- znatne povrine zemljita koje su nekada bile obraene sada se vie ne odravaju te su
gusto obrasla i poveavaju poarnu ugroenost.
Klimatski aspekti
Pod klimom (podnebljem) se podrazumijeva ukupnost meteorolokih imbenika i pojava koji
opisuju srednje (prosjeno) stanje atmosfere na odreenom mjestu i u odreenom
viegodinjem razdoblju. Za potrebe uinkovitog planiranja i prevencije u zatiti uma od poara
nedovoljan je prikaz opih, makroklimatskih zona kakvim se u veini sluajeva raspolae. Takovi
prikazi su dobri kao poetak izrade specijaliziranih karata (mikroklimatskih, sezonskih
klimatskih karata pojedinih godinjih doba, pojedinih meteorolokih elemenata i sl.) koje bi,
preklapajui se, davale veu ili manju ugroenost pojedinog podruja u manjim vremenskim
razdobljima. Dakako, detaljno poznavanje klime bitno je za preventivno planiranje i nakon
umskih poara, posebice kad se radi o obnovi biljnog pokrova na opoarenom podruju i
ouvanju plodnog tla.
Na podruju Hrvatske dominantna su etiri tipa klime, ali zato dvadesetak razliitih klimatskih
podvarijanti (ovisno o metodi). Ve ovako raznoliko podneblje, napose na jadranskom relativno
uskom i izduenom podruju, stvara velike potekoe kod planiranja preventivnih mjera u
zatiti uma od poara. Do velikih promaaja u planiranju moe doi zbog neuvaavanja
posebitosti pojedinih klimatskih podvarijanti. Iako poari otvorenog prostora ovise o nizu
imbenika kao to su vegetacijski, geoloki, geomorfoloki i pedoloki ipak klimatske prilike,
posebice u posljednjih tri desetljea, imaju jo vaniju ulogu na njihov nastanak i irenje.
Ekstremno visoka temperatura i niska vlanost zraka (osobito ako je dugotrajno), pokazatelj je
vremenskog stanja koje pospjeuje isuivanju mrtvog gorivog materijala na tlu, ali i vegetacije
openito, te se tako poveava potencijalna opasnost od poara raslinja u toplom dijelu godine.
Nadalje, vruine koje djeluju u sprezi sa sunim razdobljima stvaraju povoljne vremenske uvjete
za nastanak i irenje poara raslinja.
Prema raznim klimatskim scenarijima oekuju se intenzivniji, ei i duljeg trajanja valovi vruine
u Europi u drugoj polovici 21. stoljea. Prostorna razdioba ugroenih podruja od toplinskog
stresa na podruju Hrvatske potvruje da je jadransko podruje najugroenije s obzirom na
klimatske promjene kod nas, a u Europi Sredozemlje. Ono se iri od jadranske obale prema
unutranjosti Hrvatske odnosno od juga prema sjeveru i od istoka prema zapadu u posljednja tri
desetljea. Pokazuje se i znatno poveani broj vruih dana i broj razdoblja s vie od deset
uzastopnih vruih dana posljednjih 30 godina u odnosu na standardno klimatsko razdoblje
19611990. Moe se zakljuiti da e se trend promjena koje se dogaaju posljednjih nekoliko
desetljea nastaviti i u budunosti. To znai daljnje poveanje temperaturnih ekstrema i
poveanje uestalosti toplinskih valova s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka veom
od 30 C na podruju Hrvatske.
Svakako da poveanje srednje sezonske temperature zraka, koje se kod nas ne opaa samo
tijekom ljeta, ve i u ostalim godinjim dobima, utjee na raniji poetak vegetacije (listanje i
cvjetanje) u proljee i kasniji zavretak (uenje i opadanje lia). To produljuje vegetacijsko
razdoblje pa bi se i o tome trebalo voditi rauna prilikom planiranja zatite uma od poara.
278
Svako mjesto ima svoj poarni reim koji se moe opisati izvedenim veliinama koje su rezultat
meudjelovanja vlanosti/suhoe prirodnog gorivog materijala i klimatskih prilika odreenog
kraja. Jedna od takvih bezdimenzionalnih veliina je ocjena estine. Ona moe biti mjesena
(Monthly Severity Rating, MSR) i sezonska (Seasonal Severity Rating, SSR), a odreuje se
kanadskom metodom za procjenu opasnosti od poara raslinja (Canadian Forest Fire Weather
Index System, CFFWIS) ili poznatija kao skraenica FWI (Fire Weather Index). Ocjena estine u
sebi sadri meteoroloke uvjete i stanje vlanosti mrtvog umskog gorivog materijala i slui za
klimatsko-poarni prikaz prosjenog stanja na nekom podruju. Openito se smatra da je
potencijalna opasnost od poara raslinja vrlo velika ako je SSR > 7.
Prema analizi razdoblja 1981.2010. srednje vrijednosti SSR na podruju Dalmacije su uglavnom
u rasponu od 8 do 12 s izuzetkom okolice Splita, otoka Lastovo i zapadni dio otoka Korule gdje
doseu gotovo i do 16. Cijeli sjeverni Jadran, ali i dio gorske Hrvatske (Lika) imaju umjerene do
velike vrijednosti SSR (48), a na dijelu Cresa i u podruju oko Pule od 8 do 12. Posebno su
uoene promjene koje su se zbile u istonom dijelu kontinentalne Hrvatske. Nekada ne toliko
ugroeno podruje Baranje i okolice upanje s obzirom na poare raslinja sada pokazuje
poveane vrijednosti SSR od 4 do 8.
Prostorna analiza srednjih sezonskih estina (SSR) posljednja tri desetljea je pokazala irenje
podruja s velikom potencijalnom opasnou od poara raslinja od dalmatinskih otoka i obale
prema zaleu u odnosu na standardno klimatsko razdoblje 1961.1990. (Slika 6.8.-1.) Meutim,
podruje od umjereno do velike opasnosti proirilo se je na sjeverni Jadran, kao i na istonu
Slika 6.8.-1. Prostorna analiza srednjih sezonskih estina (SSR) posljednja tri
desetljea 279
Slavoniju. Jasno je vidljivo da se podruja s poveanom potencijalnom opasnost od poara
raslinja nezaustavljivo ire. Osim prostorne promjene zapaena je i vremenska promjena.
Analiza linearnih trendova pokazuje produljenje poarne sezone na Jadranu od svibnja do
listopada zbog klimatskih promjena. Ovi rezultati se uklapaju u iru sliku irenja podruja velike
ugroenosti od poara raslinja na Sredozemlju i istonoj Europi u ljetnim mjesecima.
Meteoroloki aspekti
Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na odreenom mjestu u odreenom trenutku. Podruje
Hrvatske je obiljeeno raznolikou vremenskih situacija uz este i intenzivne promjene
vremena iz dana u dan i tijekom godine. Vremenski uvjeti u veini poara na otvorenom imaju
odluujuu ulogu u njihovom razvoju, irenju i ponaanju. Kao to je ve spomenuto dugotrajna
suna i vrua razdoblja su vrlo povoljna za nastanak poara raslinja. Stoga meteoroloki
elementi koji najvie utjeu na pojavu poara su Sunevo zraenje, temperatura zraka, relativna
vlanost zraka i koliina oborine, a na njegovo irenje jaina i smjer vjetra.
U regionalnim razmjerima vjetrovni reim u Hrvatskoj je pod utjecajem nekoliko imbenika kao
to su blizina alpskog masiva na sjeverozapadu, Dinaridi du jadranske obale i Panonska nizina u
sjeveroistonom dijelu zemlje. U kontinentalnom dijelu uglavnom prevladava slab vjetar, a na
istonoj jadranskoj obali vjetar moe relativno esto postii olujnu jainu, a ponekad i orkansku,
za vrijeme karakteristinih tipova vjetra bure i juga.
Vjetar je meteoroloki element koji u sprezi s gorivim materijalom najjae utjee na ponaanje
poara. Vjetar utjee na poar raslinja na vie naina:
- odnosi zrak bogat vlagom i ubrzava isparavanje i suenje goriva
- pomae sagorijevanju dovoenjem nove koliine kisika
- iri poar nosei toplinu i goree estice na ne zahvaena goriva
- uglavnom odreuje smjer irenja poara
- oteava vatrogasnu intervenciju i djelovanje zemaljskih snaga i zrakoplova
Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistoni vjetar povezan s prodorom hladnog zraka iz
polarnih ili sibirskih krajeva. Buri esto puta prethodi i hladan sjeverni vjetar poznat pod
nazivom tramontana. Jugo je vlaan, topao i jednolian jugoistoni vjetar gdje topli zrak najee
pritjee iz sjeverne Afrike koji putem poprimi maritimne znaajke, te je vrijeme oblano i esto
puta kiovito. Iako se najee javljaju u hladnom dijelu godine, jaka bura ili jugo mogu se
pojaviti i ljeti i stvoriti velike probleme u gaenju poara na otvorenom. Posebno je to u sluaju
bure jer njezina mahovitost i obruavanje zraka niz padinu nosi sa sobom i vrui zrak poara to
je oteavajua okolnost za gasitelje. Svi veliki poari spaljene povrine vee od 500 ha, njih osam
na podruju Dalmacije u razdoblju 2001.2010., kao i poar kod Selca u srpnju 2012. Godine bili
za vrijeme jake bure. Kornatski poar u kolovozu 2007. godine, kada je ivot izgubilo 12
vatrogasaca, a jedan preivio sa tekim tjelesnim ozljedama i braki poar u srpnju 2011. godine,
kada je spaljeno oko 5.600 ha ume, makije i maslinika, zapoeli su uz jako jugo.
U primorju puu i drugi tipovi vjetra, a za poare je vaan maestral, koji se javlja ljeti kao
sjeverozapadni vjetar, a u kanalima moe postati i jak vjetar. Maestral nastaje kao superpozicija
stalne zrane struje etezije (kao dio ope cirkulacije atmosfere ljeti) i danjeg vjetar s mora
280
(zmorac) koji se podudaraju u smjeru. Zanimljiv sluaj je spomenuti braki poar kod kojeg je
nakon jakog juga prvog dana poara, ostale dane puhao maestral danju u okviru obalne
cirkulacije. Obalna cirkulacija se javlja za vrijeme vedrog i neporemeenog vremena. Danju se
kopno grije bre od mora i vjetar pue s mora na kopno (zmorac). Nou se kopno bre ohlauje i
dovodi do vjetra s kopna (kopnenjak). Ako kopnenjak ojaa nou, prelazi u sjeveroistoni vjetar
burin. Burin se ne smije zamijeniti s burom iako im se i smjerovi poklapaju. Na podruju
Hrvatske javlja se za vedrog i neporemeenog vremena dnevna periodika cirkulacija koji se
razvija na obroncima, u kotlinama i drugim sloenim oblicima terena. Sve to dovodi do jo
sloenijeg strujanja zraka i pogoduje irenju poara na otvorenom.
U umama su poznati poari u kronjama. Zbog jakog vjetra mogu prijei u letei poar u
kronjama jer se velikom brzinom prebacuje s kronje na kronju. Zbog velike brzine vjetra
kronje stabala ne moraju sve i u cijelosti biti spaljene, te se nakon poara ini nestvarnim da su
kronja uz kronju jedna spaljena, a druga ne. Podruje zahvaeno takvim poarom podsjea na
mozaik pa otud i naziv za takav poar. Takvi se poari relativno esto javljaju i u nas i to za
vrijeme jakog maestrala i napose bure (rijetko za vrijeme juga), a mozaik je vidljiv na kronjama
borova.
Poloaj priobalja i otoka, te orografska sloenost jadranskog podruja ne uvjetuje sloenu

cirkulaciju atmosfere samo pri tlu ve i na visini. Veliki utjecaj na strujanje, osobito na njegovu
promjenu s visinom, ima i blizina i poloaj planinskog kopnenog zalea koji u odreenim
vremenskim uvjetima moe pogodovati pojavi vremenskih situacija karakteriziranih pojavom
pojaanog bonog vjetra, velikog horizontalnog i vertikalnog smicanja vjetra, turbulencije, te
jakih uzlaznih i silaznih gibanja zraka.
Svakako veliku ulogu kod stvaranja povoljnih uvjeta za nastanak i irenje poara imaju toplinsko
stanje (temperatura zraka) i vlanost donjeg sloja atmosfere to odreuje stabilnost atmosfere.
Nestabilno ili labilno stratificirana atmosfera, kad se topliji zrak nalazi u prizemnim slojevima
atmosfere, je posebno opasna za irenje poara zbog povoljnih uvjeta za razvoj jakih uzlaznih
struja.
Takoer se smatra da postoji zona kritine brzine vjetra u kojoj jaina vjetra kontrolira estinu
poara. U sluaju da je brzina vjetra velika, vjetar utjee na ponaanje poara tj. kontrolira smjer
i brzinu irenja poara, ali stvara i velike probleme zranim snagama u gaenju poara. U
situacijama s jakim vjetrom maksimum brzine vjetra se nalazi u donjem sloju troposfere do
visine oko 1 km. Ako je taj maksimum brzine vjetra vei od 12 ms-1, naziva se niska mlazna
struja. Ona se esto opaa ispred hladne fronte tj. kada se pribliava atmosferski poremeaj. U
sluaju niske mlazne struje javlja se vrlo brzi poar s jakim uzlaznim i silaznim gibanjima u
blizini eonog dijela fronte poara. Dakle, niska mlazna struja i pribliavanje hladne fronte su
dva vremenska pokazatelja koji upozoravaju na izvanredno ponaanje poara raslinja. Stoga su
prizemne i visinske analize vremenskih situacija za vrijeme velikih poara osobito vane radi
spoznaje u kojim meteorolokim uvjetima najee nastaju i kako se ponaaju da bi se
preventivno moglo djelovati u njihovu suzbijanju.
281
Razvoj prevencijskog djelovanja
Uvjeti ekolokog okruenja i umski poari usko su povezani kao uzrono posljedina veza
klime, tla, ljudske aktivnosti, koliine i stanja gorivog materijala. Za uinkovito preventivno
dugorono djelovanje s ciljem smanjenja broja poara i opoarenih povrina, potrebno je
poznavanje viegodinjeg utjecaja svih tih poveznica i njihovo integriranje u cjelovito
gospodarenje umskim fondom.
Poari na otvorenom prostoru su prirodna pojava koju se ne moe zaustaviti i koji e se i pored
svih provedenih mjera i dalje pojavljivati. Navedeno preventivno djelovanje podrazumijeva:
- sadnju vegetacije koja je obzirom na kemijski sastav otpornija na poetno paljenje i
irenje poara,
- znanstveno istraivanje povezanosti aspekata poara raslinja, vegetacije, klime,
meteorologije
- sadnja mjeovitih nasada koji nee ovisno o svojim karakteristikama biti ugroeni od
poara u istom vremenskom periodu,
- obavljanje preventivno uzgojnih radova (njega sastojina, proreda, kresanje i uklanjanje
suhog granja),
- gradnju i odravanje protupoarnih prosjeka s elementima umske ceste,
- odravanje i ureivanje postojeih izvora vode,
- izgradnju i odravanje nadzemnih spremnika vode za gaenje poara i zahvat vode
pomou helikoptera i podvjesnog kontejnera (Flory, Bamby bucket),
- organiziranje i provoenje promidbene aktivnosti radi upoznavanja i edukacije graana
(posebno vrtike i kolske djece, turista i drugih korisnika takvih podruja),
- poveanje svijesti stanovnitva o znaaju i koristima koje donosi uma, odnosno sva
ostala vegetacija i potrebu poduzimanja osnovnih prevencijskih mjera,
- ustrojavanje, osposobljavanje i opremanje motriteljsko dojavnih slubi, razvoj video
nadzora ugroenih prostora, edukacija i razvoj slubi zatite od poara i interventnih
skupina umskih radnika opremljenih potrebnom opremom za gaenje poetnih poara,
- zbrinjavanje loita i rotilja za pripremu hrane,
- izrada i donoenje planova zatite te stalno neposredno kontaktiranje i komunikacija sa
stanovnitvom, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, policijom i vatrogascima,
- pojaano djelovanje inspekcijskih slubi (umarske inspekcije, poljoprivredne inspekcije,
inspekcije zatite od poara policijskih uprava, inspekcije zatite okolia) te strogo
provoenje propisa i zabrana (paljenja, odlaganja otpada).
Opis i razvoj dogaaja koji prethodi poaru raslinja

Sagledavajui sve opisane elemente koji su uglavnom u nekoj meusobnoj uzrono-posljedinoj
vezi, pojava manjeg ili veeg broja poara raslinja, ponajvie ovisi o slijedeim imbenicima:
- parametrima vegetacije (vrsta i vlanost vegetacije)
- ukupnost klimatskih i meteorolokih imbenika i pojava u atmosferi na odreenom
mjestu
- antropolokim parametrima (gustoa stanovnitva i ljudske aktivnosti, socioloki,
ekonomski i socijalni elementi)
Kako je ve navedeno postoje dva kritina razdoblja poveane pojave poara na otvorenom
prostoru:
282
- proljetno mjeseci veljaa, oujak i travanj (osobito praeno suom i vjetrom, dok nije
poeo proces ozelenjivanja vegetacije) kada nastaje povean broj poara, najvie u
kontinentalnom podruju, ali nije iskljueno i u priobalnom podruju. Poveani broj
poara osobito je izraen poradi spaljivanja korova i ostalog biootpada zaostalog nakon
ienja poljoprivrednih i umskih povrina.
- ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, takoer nastaje povean broj poara, najveim
dijelom na priobalnom podruju s otocima. estina takvih poara osobito je pojaana
ukoliko se poklopi i suno razdoblje i ostalih ekstremni meteoroloki uvjeti (jak vjetar,
visoka temperatura i suhoa zraka, udari groma).
283
6.8.2. DOGAAJ
Najvjerojatniji scenarij se u naelu dogaa svake godine. Tijekom sunih razdoblja, kao i ljeti na
podruju priobalja (ponekad i na kontinentalnom dijelu) nastaje vie istovremenih poara
raslinja. Najvjerojatniji scenarij odvija se u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, na otocima Brau i
Hvaru. Poari mogu mjestimino ugroavati ljude i imovinu te je mogue kratkotrajno (od
nekoliko sati ili jedan do dva dana) premjetanje ljudi i imovine na sigurna podruja. Takvi
poari na jednom podruju nee trajati dulje vremensko razdoblje, budui da nakon to proe
opasnost od topline i produkata gorenja, ivot i rad ljudi moe se normalno nastaviti. Mogu je
nastanak tete na graevinama, pokretninama kao i odreeni broj stradalih osoba (lake
ozljede/tee ozljede/smrtno stradavanje), to se ne moe uvijek izbjei. Mogu je i kratkotrajni
prekid (do par dana) opskrbe energijom, vodom, namirnicama ili zastoji u prometu. Ne oekuje
se znaajniji efekt na odvijanje turistike sezone, ali mjere oporavka vegetacije su dugorone.
Posljedice za opekorisne funkcije uma su dugorone.
Razmatrajui tablice u prethodnom poglavlju, posljedice su iskazane na osnovi subjektivne

odluke i analize statistikih podataka Ministarstva unutarnjih poslova o poarima . Naime, do
sada se nije nikada radila procjena u smislu takvog ugroavanja i parametara navedenih u
tablicama. Broj ljudi koje je potrebno evakuirati ovisan je o lokaciji poara te ga je kao takvog
nemogue tono izraunati. S obzirom da se radi o poarima raslinja na otvorenom prostoru
mogue je mjestimino ugroavanje graevina, kampova i nacionalnih parkova gdje ima vei
broj posjetitelja. Za ivot i zdravlje ljudi odabran je umjeren rizik jer se procjenjuje da e kod
najvjerojatnijeg dogaaja biti potrebno kratkotrajno izmjetanje od 201 500 osoba. Za
gospodarstvo odabran je malen rizik jer se procjenjuje da e kod najvjerojatnijeg dogaaja
sveukupne tete biti od 250 700 milijuna kuna. Za drutvenu stabilnost i politiku odabran je
neznatan rizik jer se procjenjuje da e kod najvjerojatnijeg dogaaja teta biti manja od 250
milijuna kuna. Prosjena godinja teta poarne sezone za promatrani period pri izradi procjene
rizika (2008. 2012.) iznosi 355.620.102,40 kn, a samo je 2012. godine teta iznosila vie od
700 milijuna kuna te stoga tetu procjenjujemo kao malenu od promatrane prosjene poarne
sezone.

1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
3 Umjerene 201 - 500 X
4 Znaajne 501 1.500
284
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700 X
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000

infrastruktura

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
285
Razmatrajui podatke u tablici, vjerojatnost je iskazana na osnovi subjektivne odluke i analize

statistikih podataka Ministarstva unutarnjih poslova o poarima. Iz statistikih podataka koje
smo koristili vidljivo je da najvjerojatniji dogaaj nastaje najmanje jednom godinje
Kategorija
Ovakav scenarij dogaa se svakih 20-ak godina i moe biti dogaaj s najgorim moguim
posljedicama. Scenarij je slijedei:
Ekstremni meteoroloki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura zraka, sua, udari groma)
pogoduju razvoju vie istovremenih poara raslinja (na veoj povrini) na priobalju. Gaenje
takvih poara zahtijevaju angairanje znaajnog materijalnog, tehnikog i kadrovskog
potencijala, ponekad iz vie upanija pa ak iz cijele zemlje. Snage su razvuene na vie poara,
ali poradi ekstremnih meteorolokih uvjeta nije ih mogue staviti pod nadzor vie dana. Budui
da poari traju i vie dana, vatrogasne snage su iscrpljene. U takvim izvanrednim situacijama je
potrebna i meunarodna pomo, meutim esto puta je situacija kritina i u drugim
mediteranskim zemljama, pa pomo izostaje ili je nedostatna. Bitno je naglasiti da kod
nepovoljnih meteorolokih uvjeta (jaki vjetar i sua) poare nije mogue staviti pod nadzor
zemaljskim i zranim snagama (vie dana ili tjedana), a opoarena povrina se poveava. Na
nekim poarima mogue je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih dravljana. Poari
mjestimino mogu ugroziti vei broj ljudi i imovinu (kampovi), te je potrebna evakuacija
lokalnog stanovnitva, turista i imovine i njihovo zbrinjavanje na sigurna mjesta. Mjestimino je
ugroena kritina infrastruktura (pruga, autocesta, distribucija energenata i slino). Mjestimini
zastoji u cestovnom, eljeznikom, zranom i pomorskom prometu, poremeaj opskrbe
energijom, vodom, namirnicama. Mogui su pojedinani otkazi turistikih aranmana, koji mogu
proizvesti domino efekt masovnih otkaza turistikih aranmana, dolaska kruzera itd. Mjere
oporavka vegetacije i opoarenih prostora su dugorone. Posljedice za opekorisne funkcije
uma su dugorone.
Kao predloak moe posluiti primjer dogaaja koji se dogodio 1998. godine na podruju june
Dalmacije, odnosno dubrovako-neretvanske upanije. Dogaaj karakteriziraju slijedei
parametri:
- suna zima i proljee s koliinom oborina manjim od prosjeka,
- koliina oborina manjim od prosjeka zabiljeena je i tijekom ljeta,
286
- temperatura zraka vea od prosjeka u viednevnom trajanju,
- suhoa zraka,
- suhoa vegetacije,
- nestabilnosti atmosfere i suha grmljavinska nevremena na podruju june Dalmacije s
otocima (od Omia do Prevlake) u kratkom vremenskom periodu. Zabiljeen nastanak
veeg broja poara na kojima su morale djelovati vatrogasne snage,
- jaki vjetrovi u trajanju od nekoliko dana,
- pet istovremenih velikih poara (nastalih u vremenu od 4. do 6. kolovoza) na podruju
dubrovako-neretvanske upanije (poluotok Peljeac 1.233 ha, Korula 5.500 ha,
Lastovo 1.764 ha, Konavle 2.392 ha, zalee Dubrovnika 1.011 ha[3],
- neki od poara su potpomognuti jakim sjevernim vjetrom na irokoj fronti preli iz
Bosne i Hercegovine,
- zemaljske i zrakoplovne snage za gaenje poara je trebalo razvui na svim navedenim
poaritima, jer je osim pet veih poara u to vrijeme nastalo i vie manjih poara koje su
vatrogasne snage i zrakoplovi uspjeli staviti pod nadzor,
- za potrebe gaenja poara angairane su snage za gaenje poara iz Austrije, Italije,
Njemake, Francuske, Rusije i Bosne i Hercegovine, a pomo se sastojala u zrakoplovima,
i desantnim skupinama,
- za potrebe gaenja poara angairane su snage za gaenje poara iz cijele Republike
Hrvatske
Razmatrajui tablice u prethodnom poglavlju, posljedice su iskazane na osnovi subjektivne

odluke i analize statistikih podataka Ministarstva unutarnjih poslova o poarima . Naime, do
sada se nije nikada radila procjena u smislu takvog ugroavanja i parametara navedenih u
tablicama. Za ivot i zdravlje ljudi odabran je katastrofalan rizik jer se procjenjuje da e kod
manje vjerojatnog dogaaja biti potrebno kratkotrajno izmjetanje vie 1500 ugroenih osoba. U
sluaju manje vjerojatnog dogaaja procjenjuje se potreba evakuacije 1% od ukupnog broja
stanovnika upanije. Primjerice, u pojedinim kamp naseljima u ljetnim mjesecima moe biti i
preko 10000 osoba koje je potrebno kratkotrajno izmjestiti na sigurno podruje. Za
gospodarstvo odabran je malen rizik jer se procjenjuje da e kod manje vjerojatnog dogaaja
sveukupne tete biti od 250 700 milijuna kuna. Za drutvenu stabilnost i politiku odabran je
neznatan rizik jer se procjenjuje da e kod manje vjerojatnog dogaaja teta biti manja od 250
milijuna kuna. teta od poara u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. srpnja do 1. listopada
1998. godine iznosila je 367.903.406,00 kuna, a na podruju dubrovako-neretvanske upanije,
za 6 poara otvorenog tipa, 173.231.713,00 kuna to predstavlja 47,09% od ukupno nastale
tete u RH. Iz toga je vidljivo da se poarna sezona 1998. godine pretvorila u katastrofalnu sa
nekoliko velikih poara otvorenog prostora na podruju Dubrovako-neretvanske upanije. Za
usporedbu proraun dubrovako-neretvanske upanije za 2015. godinu bi trebao iznositi
144.068.000,00 kn te u sluaju ponavljanja scenarija iz 1998. godine teta bi iznosila 120,24%
prorauna upanije.
287

1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 1.500
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700 X
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000

infrastruktura

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
288

2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
Kategorija
289
290
Metodologija
Vjerojatnost nastanka veih poara je odreena koristei se godinjim brojem poara, spaljenom
povrinom i indeksom poara (spaljena povrina/broj poara) za razdoblje od 2008. 2012.
godine. Izraunat je godinji prosjek broja poara, spaljene povrine i indeksa poara. Sastavljeni
su kriteriji za svaki od parametara te se njihovom kombinacijom dolo do vjerojatnosti nastanka
veih poara. Takav pristup je izabran jer se nije moglo na temelju samo jednoga od parametara
doi do realne slike poarne opasnosti u Republici Hrvatskoj. Broj evakuiranih osoba je
procijenjen kao 0,25% od stanovnika kontinentalnih upanija te kao 1% od stanovnika
priobalnih upanija. Broj evakuiranih osoba u priobalju moe biti znatno vei neko kod
kontinentalnih upanija zbog broja domaih i stranih turista koji se nalaze u RH, velikim dijelom
u priobalju, tokom poarne sezone.
Posljedice su takoer rezultat godinjeg prosjeka teta na podruju pojedine upanije za isto
razdoblje od 2008. 2012. godine.
Nepouzdanost
Iako je dobiven realan prikaz rizika od poara, neodreenost pri odreivanju vjerojatnosti i
posljedica je visoka. Razlog je relativno malen uzorak podataka od 5 godina te njihova
rasprenost iz razloga to su neke godine bile prosjene dok su druge godine unutar uzorka bile
sa izrazito velikim ili malim brojem poara. Razlog dobivanja realne slike stanja unato velikim
odstupanjima u podacima je taj to odstupanje nije bilo u pojedinim upanijama nego u veini.
Zbog toga upanije sa inae malim (ili velikim) brojem poara su i u takvim godinama sa veim
brojem poara (ili manjem) ostale one sa najmanjim (najveim) brojem poara, u odnosu na
druge upanije, bez obzira na poveanje (ili smanjene) od prosjeka.
Smanjenje neodreenosti se moe postii uzimanjem veeg raspona podataka kakav u trenutku
izrade ove procjene rizika nije bio dostupan. Takoer detaljniji prikaz rizika bi se mogao dobiti
obradom podataka na razini opina.

malo vjerojatna.
291
Klimatske promjene e negativno utjecati na pojavu poara otvorenog tipa.

Podruje hrvatske jadranske obale, a posebice otoci, izrazit je primjer podruja na
kojem dolazi do punog izraaja zajednika sprega vode (oborine) i vatre. Openito
se moe rei da u ljetnom razdoblju broj poara i spaljena povrina raste od
sjevera prema jugu i od unutranjosti prema obali i otocima, a u zimskom i
ranoproljetnom razdoblju obrnuto. I koliina oborine se smanjuje od sjevera
prema jugu i od unutranjosti prema otocima. Najugroenije podruje u Republici
Hrvatskoj s obzirom na poare raslinja je dalmatinska obala s otocima ljeti, a meu
njima posebice se izdvajaju srednjodalmatinski otoci. Razlog tome su lako zapaljivi
biljni pokrov i dugotrajna suna razdoblja. Tu potencijalnu opasnost od umskih
poara svakako poveava i ljudski imbenik zbog poveanog broja turista u ljetnim
mjesecima. Za procjenu potencijalne opasnosti od umskih poara u Hrvatskoj
primjenjuje se kanadska metoda Fire Weather Index. Jedan od njezinih indeksa je
srednja mjesena estina (Monthly Severity Rating, MSR) iz koje se procjenjuje
srednja sezonska estina (Seasonal Severity Rating, SSR). Pod sezonskom ocjenom
utjeu na rizik?
estine smatra se procjena potencijalne ugroenosti od umskih poara za vrijeme
poarne sezone od lipnja do rujna, a pod mjesenom procjena za pojedini mjesec.
Povoljni vremenski uvjeti postoje za nastanak velikih poara otvorenog tipa ako je
SSR > 7.
Analiza MSR i SSR je pokazala da se u posljednjih 30 godina podruje velike
potencijalne opasnosti od poara raslinja iri od dalmatinskog priobalja i otoka
prema njenoj unutranjosti. Od promatranih pet postaja, koje pokrivaju razliite
klimatske zone postaja (Zagreb-Gri, Osijek, Gospi, Crikvenica i Hvar), najveu
srednju vrijednost SSR ima postaja Hvar koja je porasla od 6,9 u razdoblju 1961.
1990. godina na 7,5 u razdoblju 1981.2010. godina. Dakle, porast ugroenosti od
poara zapaa se na sjevernom Jadranu, ali i u istonoj Slavoniji u odnosu na
razdoblje 1961.1990. godina. Najvei rizik od pojave poara otvorenog tipa javlja
se u kolovozu, a zatim u srpnju. Meutim, postoji i trend produljenja poarne
sezone na Jadranu od svibnja do listopada.
klimatskih promjena moe biti razdoblju, stoga treba obratiti panju na njega i provesti mjere prilagodbe
292
Ovisno o meteorolokim aspektima (uglavnom vjetar) mogue je proirenje poara

raslinja na povrine izvan granica Republike Hrvatske. Poar nije mogue
kontrolirati u svim sluajevima, pogotovo ako pue jaki vjetar, prostor je miniran ili
je teren teko pristupaan. U takvim uvjetima neophodna je suradnja sa
interventnim snagama susjedne zemlje i provoenje zdruenog i koordiniranog
gaenja poara sukladno sklopljenim meunarodnim sporazumima. Sa Bosnom i
Hercegovinom postoji sporazum koji ukljuuje mogunost da hrvatski zrakoplovi
mogu gasiti poar u dubini BiH do 10 km od granine crte. Sporazumom su
utvrena i sva ostala pitanja u svezi suradnje: obavjeivanje o opasnosti, razmjena
informacija o dogaaju i snagama, prijelaz granice za interventne snage, upravljanje
ovog rizika?
i koordinacija snaga, te nadlenosti interventnih slubi svake drave.
Osim proirenja poara, mogu je i naknadni prekogranini utjecaj u smislu
naruavanja nekih opekorisnih funkcija uma kao to su zatita tla od erozije
vodom i vjetrom, vodnih odnosa te zatite od bujica i poplava, naruavanje vodnog
reima podzemnih i nadzemnih voda, proiavanje voda procjeivanjem kroz
umsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorita pitkom vodom, utjecaj na
plodnost tla, klimu i poljodjelsku djelatnost, proiavanje atmosfere i ublaavanje
uinka staklenika vezivanjem ugljinog dioksida i obogaivanje okolia kisikom te
ouvanje bioloke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza
Obzirom na problem prekogranine suradnje u sluaju poara raslinja, sa zemljama

u okruenju postoje sklopljeni sporazumi kojima su utvrena pitanja u svezi
suradnje: obavjeivanje o opasnosti, razmjena informacija o dogaaju i snagama,
prijelaz granice za interventne snage, upravljanje i koordinacija snaga, te
Da li postoje meunarodne nadlenosti interventnih slubi svake drave. Sporazumi su sklopljeni sa sljedeim
inicijative, ugovori, protokoli ili slini dravama:
oblici prekogranine suradnje? Republika Maarska
Republika Slovenija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
baze podataka koje mogu koristiti druge drave NE
293
294
6.8.8. SUDIONICI
Izvritelji
Ministarstvo unutarnjih poslova
Hrvatska vatrogasna zajednica
Dravni hidrometeoroloki zavod
Hrvatske ume d.o.o.
Hrvatski centar za razminiranje
Dravna geodetska uprava
295
1. KLEAR, S., KRATOHVIL, M., MAROTTI R., PALUH M., SZABO N., VINKOVI M., VUETI
M., Osnove gaenja poara raslinja, Mi Star; Zagreb; 2010.
2. VUETI, M., VUETI, V., Vrijeme na Jadranu Meteorologija za nautiare, Fabra d.o.o.;
Zagreb; 2002.
3. Bilten o poarima za godine: 1998., 2000., 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012., Ministarstvo
unutarnjih poslova, Zagreb
296
6.9. Snijeg i led
Naziv scenarija
Prometni i energetski kolaps u gorskoj Hrvatskoj uzrokovan snijegom i ledom
Grupa rizika:
Ekstremne vremenske pojave
Rizik:
Snijeg i led
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelj:
Glavni izvritelj:
6.9.1.2. Uvod
Gotovo se svake godine u zimskom razdoblju zbog velike koliine snijega i poledice pojavljuju
tete na graevinama i drugoj infrastrukturi, este prometne nesree i prekidi u odvijanju
prometa, kao i prekidi u opskrbi uslugama (struja i voda, telekomunikacije). Nerijetko ova
ugroza uzrokuje ozljede i gubitke ivota, kao i ogromne tete u okoliu. Ove tete nastaju kao
posljedica uobiajenih prirodnih pojava, meusobnog djelovanja nepovoljnih i ekstremnih
imbenika/rizika: velikih koliina mokrog snijega, leda i jakog nevremena praenog vjetrovima
olujne jaine. Nekada svaki od ovih imbenika djeluje zasebno, a u nekim godinama, na
pojedinim lokacijama, mogua je ugroza od vie ili ak svih navedenim rizika zajedno.
Opasne meteoroloke pojave povezane s ledom su kia/rosulja koje se lede, poledica i poledica
na tlu. Kia/rosulja koja se ledi su kapljice kie/rosulje ija je temperatura ispod 0C, a ipak su se
zadrale u tekuem stanju prilikom padanja kroz zrak. Zaleuju se u dodiru s tlom ili s
predmetima na Zemljinoj povrini stvarajui gladak i proziran sloj leda na horizontalnim, a u
sluaju vjetra i vertikalnim povrinama. Povrinska temperatura predmeta ili tla na kojima
dolazi do trenutnog zaleivanja tih pothlaenih (prehladnih) kapljica i nastanka poledice je oko
0C ili nia. Poledica moe nastati i neposredno nakon dodira nepothlaenih kapljica rosulje ili
kie s povrinama ija je temperatura znatno ispod 0C. Poledica moe nastati samo na tlu ali i
na predmetima na visini, npr. biljkama, drveu, graevinama, stupovima i vodovima elektrine
mree. Mogunost nastanka poledice na tlu moe se procijeniti iz istovremene pojave oborine i
temperature zraka pri tlu 0C (mjeri se na 5 cm visine). Temperatura zraka na tlu, na 5 cm
visine mjeri se na malom broju postaja, ali utvreno je da temperatura zraka na 2 m visine 3C
(standardno mjerenje) i pojava oborine stvaraju uvjete povoljne za nastanak poledice na tlu.
297
Opasne snjene prilike ukljuuju velike visine snijega, snijeg velike teine, tj. optereenja ili
dugotrajno padanje snijega. Ove pojave mogu uzrokovati ozljede ili gubitke ivota, tete na
graevinama i drugoj infrastrukturi, prekide u odvijanju i nesree u prometu kao i prekide u
opskrbi uslugama (struja i voda, telekomunikacije). U podrujima gdje snijeg rijetko pada ak i
male visine snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje normalnog ivota to
oteava procjenu kritine visine ili optereenja snijegom kojom bismo poblie definirali ovu
opasnu pojavu.
Utjecaj Sektor
X
energenata i energije, sustavi za distribuciju)
X
informacijski sustavi, pruanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
X promet (cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)
X zdravstvo (zdravstvena zatita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X
graevine)
X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaanja)
X
materijali)
X javne slube (osiguranje javnog reda i mira, zatita i spaavanje, hitna medicinska pomo)
nacionalni spomenici i vrijednosti
6.9.1.4. Kontekst
Gorska Hrvatska obuhvaa podruje Primorsko-goranske i Liko-senjske upanije i manje

dijelove Karlovake i Zadarske upanije. Vei dio teta nastalih od ledene kie za promatrani
scenarij s najteim posljedicama nastao je na podruju Gorskog kotara, tj. Primorsko-goranske
upanije. Raspolaemo i izvjeem o teti za pogoene dijelove Karlovake upanije.
Stanovnitvo
Primorsko-goranska upanija ima 296.195 stanovnika to ini 7% od ukupnog broja stanovnika
Republike Hrvatske (4.284.889 stanovnika). Povrina upanije je 3.588 km2 s prosjeno 83
stanovnika po km2. U upaniji je 117.627 kuanstava (DZS, Popis 2011.). Karlovaka upanija ima
128.749 stanovnika to ini 3% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Povrina
upanije je 3.626 km2 s prosjeno 36 stanovnika po km2. U upaniji je 48.413 kuanstava. Liko-
senjska upanija ima 51.022 stanovnika to ini 1% od ukupnog broja stanovnika Republike
Hrvatske. Povrina upanije je 5.353 km2 s prosjeno 10 stanovnika po km2. U upaniji je 19.999
kuanstava
298
Ukupan broj stanovnika gorske
Hrvatske je 475.966 (11% ukupnog
broja stanovnika RH), a ive u
186.039 kuanstava.
Klima
Prema Kppenovoj klasifikaciji klime
definiranoj prema srednjem
godinjem hodu temperature zraka i
koliine oborine, najvei dio Hrvatske
ima umjereno toplu kinu klimu sa
srednjom mjesenom temperaturom
najhladnijeg mjeseca viom od -3C i
niom od 18C (oznaka C). Samo
najvia planinska podruja (>1.200 m
nm) imaju snjeno-umsku klimu sa
srednjom temperaturom najhladnijeg
mjeseca niom od -3C (oznaka D).
Najtopliji mjesec u godini ima srednju
temperaturu niu od 22C (oznaka b), Slika 6.9.-1. Srednji godinji broj dana s poledicom. Uvjet: dnevna
a vie od etiri mjeseca u godini imaju koliina oborine 0,1 mm i minimalna temperatura zraka 3C,
razdoblje 19812000. (DHMZ, 2006.)
srednju mjesenu temperaturu viu
od 10C. Uz spomenute temperaturne karakteristike (oznake C i b), tijekom godine nema izrazito
suhih mjeseci, a mjesec s najmanje oborine u toplom je dijelu godine (fs). U godinjem hodu
oborine javljaju se dva maksimuma (x). Lika i Gorski kotar te vii dijelovi Istre spadaju u klasu
klime Cfsbx, a vrni dijelovi planina (vii od 1.200 m nm) u klimu Dfsbx (Klimatski atlas).
Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji

klime baziranoj na odnosu koliine vode
potrebne za potencijalnu
evapotranspiraciju i oborinske vode
postoji pet tipova, od vlane
perhumidne do suhe aridne klime.
Klima gorske Hrvatske je planinska s
niskim temperaturama zraka i
dugotrajnijim i obilnijim snjenim
oborinama. Prema Thornthwaitovoj
klasifikaciji ovo je tip perhumidne
klime. Pripada mu i rijeko podruje
zbog svog planinskog zalea [Klimatski
atlas].
Obzirom na promatrani rizik snijeg/led
poblie se opisuju meteoroloki
parametri vezani uz ove rizike za
Slika 6.9.-2. Maksimalne godinje visine snijega za povratno
podruje Hrvatske s naglaskom na
razdoblje 50 godina. Podaci: 1971-2000. (DHMZ)
gorsku Hrvatsku.
299
Srednji godinji broj dana s
poledicom procijenjen je iz podataka
oborine i temperature zraka 3C za
lokacije prikazane na slici 6.9.-1. iz
ega se dobiva uvid u geografsku
rasprostranjenost i intenzitet ove
pojave. Najvie dana u kojima
postoje uvjeti za nastanak poledice
ima u gorskoj Hrvatskoj, ak do 70
dana, ime ovo podruje treba
smatrati najugroenijim obzirom na
ovu vrstu prirodne katastrofe.
Iz karata maksimalne godinje visine

snijega (Slika 6.9.-2.) i karte
karakteristinog optereenja
Slika 6.9.-3. Maksimalno godinje optereenje snijegom za
povratno razdoblje 50 godina, tzv. karakteristino optereenje
snijegom (Slika 6.9.-3.), obje za
snijegom [kNm-2]. Podaci: 1971-2000 (DHMZ, 2011.)
povratno razdoblje 50 godina, mogu
se identificirati podruja izloenija
opasnim snjenim prilikama.
Najugroenija snijegom je gorska

Hrvatska: Lika moe oekivati 100
150 cm maksimalne visine snijega,
Gorski kotar 150200 cm, dok je na
najvioj meteorolokoj postaji
Zavian zabiljeena, pa i oekivana,
maksimalna visina snijega i preko
300 cm.
Iz karte karakteristinog optereenja

snijegom koja je podloga nacionalnog
dodatka HRN EN 1991-1-
3:2012/NA:2012 za procjenu
optereenja snijegom na graevine,
takoer je vidljivo da su podruja
najveeg optereenja snijegom u
gorskoj Hrvatskoj (tamnije plava
boja na karti, Slika 6.9.-3.).
Slika 6.9.-4. Srednji godinji broj dana sa snjenim pokrivaem

Karta srednjeg godinjeg broja dana
(visina snijega 1cm). Podaci: 1961-1990. (Zaninovi i dr. 2008.)
sa snjenim pokrivaem prua
dodatnu informaciju o duljini razdoblja u godini kada se snijeg moe oekivati u pojedinim
dijelovima Hrvatske (Slika 6.9.-4.). Najdulje se snijeg zadrava u gorskoj Hrvatskoj, vie od 70
dana godinje. Primjetno je smanjenje broja dana sa snjenim pokrivaem u klimatolokim
razdobljima 1971. 2000. i 1981. 2010. u odnosu na razdoblje 1961. 1990.
300
Godinji hodovi visina snijega
analizirani su za tri raspona
nadmorskih visina: niske (0-600 m),
srednje (600-1.000 m) i visoke
(>1.000 m) meteoroloke postaje.
Vidljiva je razlika kako u trajanju
zime tako i u visinama snjenog
pokrivaa izmeu pojedinih raspona
visina postaja. U gorskoj Hrvatskoj
snjeni pokriva se moe oekivati od
listopada do travnja, a na Pargu i
Zavianu ve i u rujnu. Na Pargu se
moe zadrati do svibnja, a na
Slika 6.9.-5. K2.2 Nacionalni parkovi i parkovi prirode. (AZO WMS.
Zavianu i lipnja.
(CLC_legenda.pdf))
Zatiena podruja
U Primorsko-goranskoj upaniji nalazi se Nacionalni park Risnjak, a na irem podruju gorske
Hrvatske nalaze se nacionalni parkovi Plitvika jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica te park
prirode Velebit (Slika 6.9.-5.).
Poljoprivredno zemljite, ume

Prema podacima o vrsti
zemljinog pokrova, CORINE
2012 (AZO WMS) (Slika 6.9.-6.)
podruje gorske Hrvatske
uglavnom je umovito
(mjeovite, bjelogorine i
crnogorine ume) s manjim
poljodjelskim povrinama.
Slika 6.9.-6. K2.3 i K2.4 CORINE zemljini pokrov 2012. (AZO WMS.
(CLC_legenda.pdf))
301
Promet
Gorska Hrvatska smjetena je izmeu kontinentalne i primorske Hrvatske tj. predstavlja barijeru
koju treba savladati da bi se povezali svi dijelovi zemlje. Vano je prometno vorite kojim
prolaze vitalne
eljeznike pruge,
autoceste i dravne ceste
te druge prometnice
nune za normalno
odvijanje prometa
izmeu kontinentalne i
primorske Hrvatske.
Gorskim dijelom
Karlovake i Liko-
senjske upanije prolaze
vani eljezniki i
prometni pravci (Slika
6.9.-8.). eljeznikom
prugom Zagreb-Rijeka
oznake M202 koja se
nalazi na koridoru RH2,
bivi paneuropski
koridor Vb (Rijeka-
Zagreb-Budimpeta),
Slika 6.9.-7. Autoceste i dravne ceste. (MPPI) godinje (prema
podacima iz 2014.
godine) prometuje 13.026 teretnih vlakova s 9,186 milijuna tona bruto tereta i 7.962 putnika
vlaka. Na Meunarodnoj pruzi
oznake M604 Otarije-Gospi-
Knin-Split (prema podacima za
2014. godinu) godienje
prometuje 6.968 terenih
vlakova s 7,1 milijun tona bruto
tereta i 20 098 putnikih
vlakova.
Na autocesti A1 prema Splitu

na dionici od Bosiljeva do
Rijeke u duljini od 176,6 km
godinje prometuje 4.884.281
lakih i tekih vozila odnosno
40.625 dnevno od ega je 1.144
tekih vozila. Na autocesti A6
na dionici od Bosiljeva do
Rijeke prema podacima
Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.
prosjeni dnevni promet iznosi Slika 6.9.-8. eljeznike pruge. (MPPI)
11.055 vozila od ega ih je 2.284 iz
302
skupine autobusi i teka teretna vozila. Kroz gorski dio Republike Hrvatske (Primorsko-
goranska upanija, Liko-senjska, Karlovaka i dio Zadarske i ibensko-kninske upanije)
prolaze 22 dravne ceste ukupne duljine od 1.266 kilometara po kojima prosjeno dnevno proe
2.048 vozila svih kategorija (Slika 6.9.-7.).
Tablica 6.9.-1. Kontekst promatranog ugroenog podruja, izvori podataka.
Kategorija Potkategorija Izvor podataka

1. broj stanovnika
2. udio stanovnika u ukupnom broju za RH
Stanovnitvo 1. DZS, Popis 2011.
3. gustoa stanovnika
4. broj domainstava
1. klima
1. DHMZ, http://klima.hr/klima.php?id=k1
2. zatiena podruja
Okoli 2. AZO, http://bioloska.azo.hr/viewer.htm
3. poljoprivredno zemljite
3. CORINE land cover 2012. AZO WMS
4. ume
1. ekonomska mo
Ekonomija
2. privreda
1. Hrvatska Elektroprivreda d.d., Hrvatski operator
1. elektrina energija
prijenosnog sustava d.o.o.
Infrastruktura 2. telekomunikacije
2. novinska izvjea
3. promet
3. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
6.9.1.5. Uzrok
A1. najvjerojatniji dogaaj: 13 18. sijeanj 2013.

Sa zapada se podruju Hrvatske u viim slojevima atmosfere pribliava duboka dolina u polju
tlaka i temperature, dok se visinska ciklona koja se nalazi nad srednjom Europom polako sputa
nad Alpsko podruje. U sklopu doline i visinske ciklone nad nae podruje stie hladan i vlaan
zrak. Prizemno se produbljava ciklona u Genovskom zaljevu s pribliavanjem doline te
sputanjem visinske ciklone iz srednje Europe nad podruje Italije. Potom se os visinske doline
poinje naginjati u smjeru jugoistok sjeverozapad zbog ega se prizemna ciklona zadrava nad
Italijom i Jadranom nekoliko dana. U takvim okolnostima s juga i jugoistoka neprestano stie
zrak bogat vlagom, a sa sjevera kontinenta na stranoj strani ciklone hladan zrak pa na podruju
Hrvatske padaju razmjerno obilne oborine, na kopnu veinom snijeg. Nakon tri dana prizemna
ciklona ulazi nad Balkanski poluotok i kree prema Crnom moru, a sa sjevera jaa utjecaj polja
visokog tlaka zraka. Kako ciklona naputa nae krajeve zbog velikih gradijenata u tlaku zraka jak
vjetar pue u unutranjosti, a du obale bura koja esto ima i olujne udare.
Okida
Prethodno nailasku doline i ciklone na podruju kontinentalne Hrvatske ve je bilo razmjerno
hladno zbog ega glavnina oborina u unutranjosti pada u obliku snijega koji se zadrava na tlu i
stvara snjeni pokriva. Kako se visinska i prizemna ciklona razmjerno dugo zadravaju nad
Hrvatskom oborine su obilne pa na kopnu u vrlo kratkom vremenu nastaje snjeni pokriva
mjestimice i vei od 50 cm to dodatno oteava situaciju. Takoer je padanje snijega u
303
unutranjosti praeno jakim vjetrom. U gorju vjetar ima i olujne udare zbog ega nastaju nanosi,
a bura du obale takoer je na udare olujna.
A2. najvjerojatniji dogaaj: 28. prosinac 2014.

Sa zapada se podruju Hrvatske u viim slojevima atmosfere pribliava duboka dolina u polju
tlaka i temperature, s kojom stie hladan zrak. Nailaskom doline nad Alpe ona se dodatno
produbljuje i u viim se slojevima zatvara, odnosno odsijeca, visinska ciklona, a u prizemnom
polju tlaka dolazi do stvaranja ciklone iznad Genovskog zaljeva ili sjeverne Italije. Potom ciklona
premjeta preko Jadrana, postupno slabi te po visini ponovno poprima oblik dugovalne doline
koja odlazi dalje na istok kontinenta. Na svojoj stranjoj strani povlai sa sjeveroistoka jo malo
hladniji zrak. S obzirom da ciklona postoji i u niim i viim slojevima atmosfere ona je dobro
razvijena i zbog toga na podruju Hrvatske padaju obilne oborine, veinom snijeg.
Okida
Kako je prethodno nailasku doline i ciklone u naim podrujima ve bilo hladno, glavnina
oborina pada u obliku snijega koji se zadrava na tlu i stvara znaajan snjeni pokriva. Takoer,
s obzirom na jaanje ogranka anticiklone sa zapada nastaju velike razlike u tlaku zraka izmeu
istoka i zapada kontinenta pa je padanje snijega u unutranjosti praeno jakim i vrlo jakim
vjetrom. U gorju vjetar ima i olujne udare zbog ega nastaju nanosi, a bura du obale esto je na
udare i orkanska. Zbog snane hladne advekcije snijega noenog burom ima ponegdje i na
Jadranu.
B. dogaaj s najgorim moguim posljedicama: 1. i 2. veljaa 2014.

Sinoptika situacija koja prethodi dogaaju okarakterizirana je viednevnim utjecajem
kvazistacionarne sibirske anticiklone koja podrava stabilne vremenske prilike u veem dijelu
sjeveroistone Europe. Zbog dugotrajnog utjecaja anticiklone hladan zrak, temperature nie od
0C, zadrava se iznad cijele kopnene Hrvatske. Istodobno se u sklopu prostranog ciklonalnog
polja, koje se iz Atlantika protee do zapadnog Sredozemlja, formira ciklona u Genovskom
zaljevu. Na prednjoj strani ciklone, s toplom frontom, zapoinje pritjecanje toplog zraka s
jugozapada. Greben anticiklone iznad istone Europe sputa se jo dalje prema jugu pa se zbog
velike razlike u tlaku izmeu anticiklone i ciklone u Sredozemlju pojaava juno strujanje s
kojim po visini pritjee iznimno topao i vlaan zrak. U podruju Gorskog kotara se pod utjecajem
anticiklone u niim slojevima atmosfere zadrava hladan zrak, iznad kojeg se nadvlai debeo sloj
toplog zraka koji stie sa Sredozemlja.
Okida
S obzirom na jainu sibirske anticiklone (u sreditu je tlak zraka oko 1060 hPa) ona djeluje
blokirajue, odnosno prijei premjetanje ciklone na istok tako da se neporemeena situacija, uz
stalno pritjecanje toplog i vlanog zraka s juga zadrava tijekom 3 dana. Zbog razmjerno velike
koliine kie koja pada na i dalje hladnu podlogu, naslage leda doseu debljine i do nekoliko cm.
304
6.9.2. DOGAAJ
Jake oborine u obliku snijega stvaraju znaajan snjeni pokriva na podruju Liko-senjske,
Primorsko-goranske i Karlovake upanije izazvavi prometni i energetski kolaps u Gorskoj
Hrvatskoj. U daljnjem tekstu prikazana su dva najvjerojatnija neeljena dogaaja zbog razliitih
mehanizama nastanka.
Prikaz posljedica na ivot i zdravlje ljudi prvenstveno se temelji na novinskim izvjetajima, dok
su glavni izvor za procjenu teta na gospodarstvo podaci Ministarstva financija iz Registra
prijavljenih teta od elementarnih nepogoda za razdoblje 1996. 2014. godine (Tablica 6.9.-3. i
6.9.-4.). Za odabrane scenarije u ovoj procjeni rizika prijavljene tete manje su od 1% rashoda
RH, osim za dogaaj s najgorim moguim posljedicama, za koji je teta 2,1% rashoda RH.
Tablica 6.9.-2. Ukupno prijavljene tete od elementarnih nepogoda (Registar prijavljenih teta od
elementarnih nepogoda za razdoblje 1996. 2014., Ministarstvo financija.)
upanija Godina Led Snijeg

Bjelovarsko-bilogorska 1998 2.506.598,00
2005 90.790.620,12
Dubrovako-neretvanska
2012 215.285.915,46
Istarska 2010 9.356.119,69
1997 14.958.626,00
Karlovaka
2014 2.452.026,62
2009 7.641.714,37
Liko-senjska
2010 21.282.046,07
Poeko-slavonska 1998 3.575.441,00
1997 7.023.778,00 11.386.541,00
Primorsko-goranska 2006 812.930,00
2014 2.645.629.421,51
Splitsko-dalmatinska 1996 10.754.400,00
ibensko-kninska 2003 6.786.043,00
Virovitiko-podravska 1998 7.157.895,00
1996 19.790.096.00
Zadarska
2009 9.774.406,03
Meutim, na razini rashoda upanija, tete u pojedinim godinama bile su za pojedine upanije
katastrofalne. Osim odabranog dogaaja iz 2014. godine, tete od ledene kie na razinama
upanijskih rashoda bile su od 1.9% do 34% ili u prosjeku 11%. Iznosi prijavljenih teta bili su
od 2 milijuna do 21,2 milijuna kuna uz najveu tetu prijavljenu za dogaaj s najgorim
posljedicama u veljai 2014. godine. u iznosu od 2,6 milijarde kuna, u kategoriji "znaajne" tete.
U 19 godina teta od leda prijavljena je 6 puta, to je na razini jednom u 3-4 godine, tj. na razini
"male" vjerojatnosti.
305
tete od snijega (snijeg, snijeg-mraz, snijeg-kia, snjena oluja) bile su izmeu 2% i 65.7%
upanijskog prorauna, to je u prosjeku 11%. Iznosi teta bili su od 800.000,00 kn do 215
milijuna kuna, tj. u kategoriji "neznatne" tete. teta je u 19 godina prijavljena 12 puta to je na
razini jednom u 1-2 godine pa je predloena umjerena vjerojatnost za ovaj dogaaj.
Tablica 6.9.-3. Prijavljene tete od elementarnih nepogoda, tete u kategoriji Drutvena stabilnost i
politika (Registar prijavljenih teta od elementarnih nepogoda za razdoblje 19962014., Ministarstvo
financija.)
upanija Godina Led Snijeg

Bjelovarsko-bilogorska 1998 901.354,00
2005 2.848.680,00
Dubrovako-neretvanska
2012 27.323.146,88
Istarska 2010 144.550,00
1997 244.119,00
Karlovaka
2014 1.577.150,35
2009 2.331.246,76
Liko-senjska
2010 323.226,15
Poeko-slavonska 1998 1.883.926,00
1997 4.664.484,00 6.414.205,00
Primorsko-goranska 2006 812.930,00
2014 2.086.370.359,80
Splitsko-dalmatinska 1996 829.600,00
ibensko-kninska 2003 6.340.991,00
Virovitiko-podravska 1998 352.931,00
1996 ??????
Zadarska
2009 5.070.000,00
A1. najvjerojatniji dogaaj: 13. 18. sijeanj 2013. godine
(Prema novinskim izvjetajima (DHMZ, 2013))

U nedjelju, 13. sijenja, poeo je padati slab do umjeren snijeg u sjeverozapadnoj i zapadnoj
Hrvatskoj. Snijeg je u noi na ponedjeljak pojaao, tako da ga je napadalo mjestimice preko pola
metra. U okolici Rijeke palo ga je 20 do 40 cm, tamo su nastali ipak samo manji problemi u
prometu. Malo snijega bilo je i u Opatiji.
Gorska Hrvatska
Cestovni promet kroz Liku i Gorski kotar bio je otean, postavljena su razna ogranienja i
zabrane prometovanja. U Slunju je palo 75 cm snijega, sve su slube stavljene u funkciju ienja
snijega. U Ogulinu je palo 87 cm snijega. Oienim prolazima prolazilo se kao kroz tunele. ivot
se odvijao usporeno, ali po ustaljenim navikama bez veih problema. Snijeg je u Otocu padao uz
grmljavinu, pa je mjestimice nestajalo struje. Pola uenika nije se moglo probiti do kole. Odlazak
na posao bio je onemoguen ili znatno otean, pa je broj izostanaka s posla bio velik. Ralice su
istile ceste, a jedna je proklizala u kanal. Mjestimice je nestajalo i vode. S etvrtka na petak palo
je u Gorskom kotaru novih tridesetak cm snijega. U Begovom Razdolju ga je tako bilo 123 cm, a u
Karlovcu gotovo 60 cm. Kasnili su autobusi i vlakovi, bilo je puno problema u cestovnom
prometu. Lomile su se grane i ruila cijela stabla na prometnice. Automobili se uope nisu vidjeli
od snijega. U opini Barilovi nekoliko je zaselaka bilo tjedan dana izolirano. Mjestimice u
306
zapusima ima jedan metar snijega. U Karlovcu se pripremaju za mogue topljenje snijega, visoke
vodostaje i opasnost od poplava. Pucali su i elektrovodovi, pa je i tu nestajalo struje. Na podruju
Karlovca se pod teinom snijega uruilo nekoliko krovova. Do vie sela kod Gline strojevi su se
uspjeli probiti tek nakon tri tjedna.
Gorska sluna spaavanja izvlaila je zametena vozila, prevozila bolesnike i osobe koje ive
same, razvozila namirnice i ostale potreptine. Neke su autobusne linije prema unutranjosti
otkazane, ostale su prometovale uz velike tekoe i kanjenja. Snijeg je mjestimice padao s
krovova i oteivao automobile.
Ostali krajevi Hrvatske

U Varadinu je otkazana nastava u osnovnim kolama, kao i u jednoj u Meimurju. Na podruju
Varadinske upanije palo je od 35 do 60 cm snijega, proglaeni su zimski uvjeti i postavljena
ogranienja prometovanja. Bilo je velikih problema u prometu, neka su sela bila u potpunosti
zametena. Graani nisu mogli na posao. U okolici Lepoglave autobus pun aka iskliznuo je s
ceste. Vlakovi i autobusi prometovali su uz kanjenja. Bilo je i ozlijeenih osoba od snijega s
krova.
U Podravini i Prigorju palo je oko 30 cm snijega, bilo je sruenih stabala. Jedan je autobus kod
kalnikih sela izletio s ceste. Izlijetanja je bilo na vie mjesta, nije bilo ozlijeenih.
U Zagrebu su se zbog snijega na kolniku sudarila dva autobusa javnog prijevoza, bilo je
dvadesetak ozlijeenih. Snijeg je padao u Zagrebu i cijeli ponedjeljak, pale su obilne koliine.
Povremeno je bilo i grmljavine, s kojom se padanje snijega pretvorilo u meavu. Visina snjenog
pokrivaa iznosila je gotovo 70 cm. Tramvaji su se kvarili, iskakali iz tranica, znatan broj linija
nije se mogao odrati zbog visokog snijega na tranicama to je izazvalo velike potekoe.
Tramvaji su stajali na prugama u kolonama, a graani su poslove obavljali pjeice. Do taksija je
bilo nemogue doi, pjeailo se uglavnom po tramvajskim prugama kojima nisu vozili tramvaji,
jer su kolnici i nogostupi bili zatrpani visokim snijegom. Brdske autobusne linije bile su u
prekidu. Velikih problema bilo je u eljeznikom prometu, vlakovi su kasnili, linije otkazivane,
skretnice nisu radile jer su bile zatrpane snijegom. Pod snijegom se uruio krov jedne osnovne
kole. U pogonu je bilo preko 200 ekipa za ienje snijega s ralicama, mobilizirana je civilna
zatita, vatrogasci, zaposlenici gradskih ureda, gorska sluba spaavanja. Snijeg je padao dok se
istilo, pa je na oiene dijelove ponovo napadao novi snijeg. U Zagrebu treba oistiti 2500 km
cesta, sljemensku cestu i tramvajske pruge, jer su tranice pod debelim snjenim naslagama.
Zimska sluba je radila bez prekida i spavanja. Graani su istili snijeg ispred svojih kua i na
parkiralitima. Parkiralita su bila zatrpana, a starijim osobama preporueno je da ne izlaze iz
stanova i kua. Na Griu je izmjereno 57 cm snijega, to je najvie u periodu mjerenja od 1861.
godine. Ve u utorak, 15.1., situacija se postupno normalizirala, a snijeg postupno prestao padati.
Sve su ustanove radile, kao i trgovine. Gradske slube istile u snijeg sa krovova, tamo gdje je to
bilo mogue. Znatan broj graana je pao na snijegu i lomio kosti ekstremiteta. Za ienje grada
angairani su i studenti uz naknadu. Snijega je ponovo bilo u srijedu 16.1., u Zagrebu ga je palo
novih 20 cm.
Iako je u Turopolju napadalo oko 40 cm snijega, nastale su manje tekoe dok se glavnina snijega
nije oistila.
307
Snijeg je zapadao i u Zagorju, i tamo je na mjestima otkazana nastava u kolama. Mjestimice je
snijega u nanosima bilo i pola metra. Promet brdskim zagorskim prometnicama bio je nemogu.
Dogodio se niz prometnih nezgoda, uglavnom slijetanja s cesta. Na Sljemenu ima pola metra
snijega.
Na Bjelolasici se uruio veliki ator pod snijegom.
Na istoku zemlje nije bilo snijega, samo slaba povremena kia, a bilo je i sunanih razdoblja. U
Vukovaru je temperatura bila 10C.
U Dalmaciji su zavladali kia i juina, zapuhali su jako jugo i lebi, koji su privezali katamarane.
Jugo je puhalo 80 km/h.
(Prema izvjeu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava HOPS)

Nije bilo zabiljeenih veih poremeaja ni materijalne tete na visokonaponskoj mrei HOPS-a
osim 10.000,00 kn tete zbog stabla sruenog na vodie.
(Prema izvjeu Hrvatske elektroprivrede HEP)

tete na postrojenjima HEP-a nastale 2013. godine u periodu od 11. sijenja do 31. oujka
iznosile su oko 2 milijuna kuna i izvan opskrbe elektrinom energijom ostalo je 8.000 potroaa
sa podruja opina Vrbovskog, Delnica, Brod Moravica, Lokvi, abra, i Ravne gore.
A2. najvjerojatniji dogaaj: 2628. prosinca 2014.
(Posljedice prema novinskim izvjeima (DHMZ, 2014))

Gorska Hrvatska
Prvog dana razdoblja snijeg je pao u Lici i Gorskom kotaru. Palo ga je tri do etiri centimetra.
Samo je mjestimice bio otean promet. Drugog dana razdoblja snjene oborine bile su obilnije.
Na podruju Rijeke je u poetku padala susnjeica, a potom je prema veernjim satima padao
samo snijeg. Glavina snjenih oborina bila je u noi prema 28. prosinca. Najvie ga je bilo u Lici i
Gorskom kotaru, u zaleu Dalmacije, te u Zagrebu i okolici. Ujutro mjerena visina snjenog
pokrivaa je bila od 10 do 30 cm. U Begovom Razdolju ga je bilo preko 30 cm, u Imotskom 25, u
Zagrebu 20 cm, Varadinu oko 10 cm, u Pazinu 8 cm. Za sav promet bila je zatvorena dionica
autoceste uz more od Senja do Svete Marije Magdalene, dio autoceste Zagreb Rijeka, stara cesta
preko Uke. Na iariji je bilo oko 30 cm snijega. U Dalmatinskoj zagori je mjestimice nestajalo
struje zbog kvarova na elektro mrei. Vie je dalekovoda ispalo iz funkcije, a neki su bili i srueni,
pa su brojna manja mjesta ostala bez napajanja. U snjenoj meavi s vjetrom preko 150 km/h
ostali su blokirani izletnici na brdu Vrdovu kod Sinja. Vidljivost je bila jedva koji metar.
Pokrenuta je akcija spaavanja, koja je uspjeno provedena. Dio spasilaca HGSS je morao
prenoiti u automobilu zametenom u meavi. Posvuda je promet bio otean i tekao je usporeno.
Snijeg je nastavio padati i cijeli dan 28. prosinca, te ga je u gorskim krajevima napadalo ukupno
od 40 do 50 cm.

Uz more snijega je bilo u Zadru, Konavlima, na kvarnerskim otocima. Na veini cesta u Hrvatskoj
proglaeni su zimski uvjeti. Na Sljemenu je bilo 30 cm snijega, pa je sljemenska cesta bila
308
zatvorena za promet. U zabiokovlju, na podruju Zagvozda, snijega je u zapusima bilo od pola do
jedan metar visine. Neka su naselja bila odsjeena, pa su se ralice morale probijati do stanovnika.
Jak vjetar i niske temperature sledile su snijeg, pa je leda na cestama mjestimice bilo i 35 cm.
Naselja su u blokadi bila tri dana. Snijega je bilo i u Slavoniji, uglavnom od 5 do 15 cm visine. U
Zagrebu je bilo sruenih stabala.
Na krajnjem jugu Hrvatske puhalo je jako jugo, koje je oteavalo pomorski promet. Puhalo je do
130 km/h. Zbog velikih valova neke su brodske linije bile nakratko u prekidu. U Dubrovniku je
jugo potopilo nekoliko brodica. Na kraju razdoblja je zapuhala bura. Brzina joj je bila preko 100
km/h.
(Prema izvjeu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava HOPS)

Prema izvjeu HOPS-a nije bilo zabiljeenih veih poremeaja ni materijalne tete na
visokonaponskoj mrei HOPS-a.
U procjeni posljedica na ivot i zdravlje ljudi najvjerojatnijeg dogaaja, na umu su nam ozljede
uslijed vie prometnih nesrea i padova, mada ne raspolaemo brojanim pokazateljima. Prema
pokazateljima Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske upanije, Karlovake upanije i
Liko-senjske upanije ukupan broj intervencija u odabranim scenarijima je izmeu 200 i 500 pa
stoga predlaemo kategoriju posljedica umjereno.

1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
Zbog dobre pripremljenosti odgovornih slubi, prije svega slubi za ienje snijega na
prometnicama, smatramo da su tete od najvjerojatnijeg dogaaja za gospodarstvo i drutvenu
stabilnost i politiku male na razini upanijskih rashoda, u prosjeku do 5%, odnosno u kategoriji
neznatne, od 800.000,00 do 20 milijuna. kuna. Ovdje je najvea prijavljena teta bila teta od
snijega/mraza u Dubrovako-neretvanskoj upaniji u veljai 2005. s prijavljenim iznosom od 90
mil. kn. Uglavnom se gospodarske tete odnose na potekoe u prometu, kanjenja ili prekide
prometa na ugroenim dionicama, te s tim povezane prekide u odvijanju nastave i kanjenju
radnika na posao. Mogui su i prekidi u opskrbi energentima.
309
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000

infrastruktura

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
310
teta od snijega obino je povezana s veim visinama novog snijega. U Gospiu novi snijeg deblji
od 30 cm u prosjeku pada jednom u dvije godine, ali ima i godina bez ovako debelog novog
snjenog pokrivaa. Snijeg debljine 6-30 cm moe se oekivati est puta godinje u prosjeku.
U mjestu Lokve (kraj akumulacijskog jezera) novi snijeg deblji od 30 centimetara u prosjeku
pada 2-3 puta godinje, a snijeg debljine 6-30 cm pada u prosjeku 10 puta godinje, ali ne
izazove svaki puta tete, a pojedinih godina i nema ovakvih visina. Vee koliine snijega i leda
oekuju se openito u blizini veih akumulacija. To potvruje i analiza teta od leda na
elektroenergetskom sustavu (Komorski, 2011.).
teta od snijega (snijeg, snijeg-mraz, snijeg-kia, snjena oluja) je u 19 godina prijavljena 6 puta
to je na razini jednom u 2-3 godine pa je predloena umjerena vjerojatnost za ovaj dogaaj.
Kategorija
4 Velika 51 - 98 % 1 dogaaj u 1 do 2 godine
Pojava ledene kie praene snijegom na podruju Gorske Hrvatske.
(Prema izvjeu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture).

U razdoblju izmeu 31. sijenja do 04. veljae 2014. godine na podruju Primorsko-goranske
upanije zabiljeene su ekstremne oborine u obliku ledene kie. tete koje su nastale na
autocesti A6 uslijed ledene kie, na dionici od tunela Tuhobi do vora Vrata i dionici od Vrata do
Vrbovskoga i od Vrbovskoga do Bosiljeva oituju se u oteenju zatitne iane ograde i stupova
iane ograde, a procijenjena vrijednost tete iznosi 21.018,00 kuna bez PDV-a.
Zbog elementarne nepogode uzrokovane ledenom kiom na dan 02. veljae 2014. godine od
01:20 do 04:45 sati od vora Bosiljevo 2 do vora Kikovica promet je bio zatvoren za sve
skupine vozila, zbog puknua kablova dalekovoda koji je izazvala ledena kia. Procjena tete koja
je nastala zatvaranjem dionice za sav promet sa aspekta neostvarenog prihoda, temeljena na
prosjeku ostvarenog prometa na kljuni datum iznosi 113.122,00 kuna.
311
Zbog polomljenih stabala i unitenih dijelova opreme na cestama za sav promet bile su
zatvorene sljedee dravne ceste: DC3 Bosanci dionica (DC204) Stubica (DC42) Kupjak
(Z5034) Luice: vorite Delnice (A6) krljevo (DC501) Soboli: vor Kikovica (A6) avle
(DC40) Rijeka: kolji (DC8) u periodu od 1. do 08. veljae 2014. godine.
Na DC32 GP Prezid (gr. R. Slov.) Parg (DC305) - Delnice , u periodu od 31.1. do 10.2. 2014. Na
DC42 Vrbovsko (DC3) Josipdol(DC23). u periodu od 3. do 9. veljae 2014. godine. Na DC203 GP
Brod na Kupi (gr. R. Slov.) Delnice (DC3) u periodu od 3. do 9. veljae 2014. godine. Na DC305
dionica DC32 abar (5031) u periodu od 3. do 9. veljae 2014. godine. Na DC501 krljevo
(DC3) Krasica: vor Otrovica (A6) Jadranovo (DC8) zatvarane ceste za sav promet bilo je u
periodu od 3. do 7. veljae 2014. godine.
Uslijed ledene kie dolo je do lomljenja drvea koje je padalo na eljezniku prugu te time
izazvalo petodnevni prekid eljeznikog prometa na pruzi Zagreb Rijeka tj. dionici izmeu
kolodvora Ogulin i Drivenik. Uslijed izvale drvea u profil eljeznike pruge dolo je i do
oteenja trupa pruge (erozije materijala iz usjeka u slobodni profil pruge, zatrpavanje odvodnih
kanala). Takoer je dolo do lomova i oteenja stupova kontaktne mree, vodia voznog voda
te elektrinih sklopova i ureaja potrebnih za osiguranje elektrine vue, oteenja na
postrojenjima za elektrino napajanje, oteenja na signalno-sigurnosnim ureajima potrebnim
za osiguranje prometa. Oteena je takoer i optika infrastruktura na vie mjesta te je dolo do
prekida daljinskog upravljanja i nadzora na stabilnim postrojenjima elektrine vue te
neispravnih telekomunikacija na veem dijelu dionice pruge kroz Gorski kotar. Zbog brojnih
oteenja na elektrinim vodovima i postrojenjima u nadlenosti HEP-a (na razinama 110 kV, 35
kV, 10/20 kV, NN) nije bila mogua elektrina vua do 6. veljae, brojni eljezniki objekti
(kolodvori i dr.) bili su bez opskrbe elektrinom energijom vie dana. EVP 110/25 kV Vrata
dobio je napon 110 kV od strane HEP-a tek nakon 7 mjeseci.
Dionica pruge Ogulin Drivenik otvorena je za teretni eljezniki promet 6. veljae, a za putniki
promet 7. veljae 2014. godine.
312
Tablica 6.9.-9. Procijenjeni trokovi privremene i konane sanacije nastalih teta uslijed elementarne nepogode 1. i 2. veljae
2014. godine na podruju Primorsko-goranske upanije. (MPPI)
Redni Procijenjena vrijednost

Opis
broj sanacije bez PDV-a (kn)
POSTROJENJIMA Sjea i ienje raslinja i drvea poruenog u profil pruge 695.984,42
GRAEVINSKIM
OTEENJA NA
ienje pokosa u usjecima i odvodnih kanala od erodiranog materijala

136.314,36
nastalog uslijed izvale drvea.
1.
Sjea i uklanjanje poruenog, oteenog i u profil pruge nagnutog drvea koje
4.010.400,00
prijeti padu u profil pruge
UKUPNO: 4.842.698,78
Zamjena unitenih i oteenih jednostrukih okretnih konzola tipa 25 kV,
ELEKTROENERGETSKIM
kontaktnih vodia, nosivog ueta, vjealjki, povratnog voda, izolatora, sidara i

ureaja za automatsko zatezanje, intervencije uslijed prekida prijenosnih 687.867,24
POSTROJENJIMA
OTEENJA NA
putova daljinskog upravljanja, prekida napajanja iz HEP-ove mree 110 kV,

35 kV te NN kao i popravci oteenih elektrikih sklopova
2.
Regulacija i fina regulacija voznog voda 52.200,00
Zamjena oteenih cijevnih stupova s izradom novih temelja te antikorozivna
132.450,50
zatita istih
UKUPNO: 872.517,74
OTEENJA NA SS
Instaliranje privremenog napajanja ureaja zbog nestanka elektrine energije 64.725,60

i TK UREAJIMA
Kontrola, pregled i prilagodba ureaja nakon dolaska elektrine energije 31.763,80

3. Sanacija tete na unitenoj i oteenoj optikoj infrastrukturi. Zamjena
708.000,00
oteenog optikog kabla
UKUPNO 804.489,40
SVEUKUPNO 6.405.216,92
Nisu obuhvaeni trokovi teta zbog prekida eljeznikog prometa (teretnog i putnikog)
(Posljedice prema novinskim izvjeima (DHMZ, 2014))

Teina leda koji se nataloio lomila je drvee, stupove elektrine mree (Slike 6.9.-9. 6.9.-12.)
(prema novinskim napisima teta je najvea od osnutka HEP-a) (DHMZ, 2014). Prekinute su
telekomunikacije i vodoopskrba. Oteano je, a izmeu Rijeke i Zagreba i prekinuto odvijanje
prometa, a eljezniki promet
je obustavljen. kole su bile
zatvorene, a mnogi ljudi su se
ozlijedili. Za Gorski kotar
(Primorsko-goranska
upanija) i dijelove
Karlovake upanije (Ogulin i
opine Josipdol, Tounj, Plaki i
Saborsko) proglaena je
elementarna nepogoda zbog Slika 6.9.-9. Naslaga leda na vodiu. Izmjereno na OPGW-u : OPGW ASLH-
leda za razdoblje od 1. do 6. D(S)bb 2x24 SMF (AA/ACS 92/43 11,3) dalekovoda 110 kV DV 131 VINODOL -
veljae 2014. godine. VRATA 2 u prikljunom rasponu izmeu krajnjeg stupa broj 1 i EVP 110/25 kV
I u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Slavoniji ledena kia je izazvala tete.
Gorski kotar
Ledena kia pala je u Gorskom kotaru. Cijeli je kraj bio okovan ledenom korom. Hodanje je bilo
nemogue, kao i uklanjanje vrlo vrstog leda. Najtee je bilo na podruju abra. Na irem
podruju nestalo je struje zbog puknua elektrovodova, ruenja dalekovodnih stupova, padanja
313
grana i cijelih drvea na vodove. Stabla su pucala pod ledom i padala na ceste, pa je na mnogim
mjestima promet bio u prekidu. Vonja nije bila mogua i zbog leda na cestama.
Za cijeli Gorski kotar je proglaeno stanje elementarne nepogode. Sedam tisua ljudi je bilo bez
struje. Oteeno je 80% elektroenergetske mree u Gorskom kotaru. U prekidu je i eljezniki
promet, jer su oteeni kako pruga tako i kontaktna mrea. Nekoliko je vlakova ostalo blokirano
na prugama, pa su putnike iz vagona morali izvlaiti vatrogasci.
Brojni su prijelomi ekstremiteta nastali padovima na ledenim povrinama. Nebrojena stabla su

pucala i padala. Iz uma se stalno uju zvukovi lomljave stabala, led je na granama bio debeo oko
10 centimetara. Interventne ekipe svih slubi radile su na otklanjanju kvarova i blokada, no
nakon saniranja jedne dionice na njoj su ponovo pucala stabla i elektrovodovi. Grane su se
nadvile nad ceste, posvuda su visjeli pokidani vodovi. Vonjaci su uniteni. Sige sa kua su
dugake vie od pola metra, nestalo je i vodoopskrbe. U kolama nema grijanja. Prekinut je
promet izmeu Rijeke i Zagreba. Procjenjuje se da e za popravke elektromree biti potrebno
oko dva tjedna. Do utorka je prebrojano oko 200 sruenih stupova, no, do mree u umama nije
mogue doi, pa e taj broj u konanici biti znatno vei. teta na elektromrei je najvea od
osnutka HEP-a. Stanje se pokuava popraviti slanjem generatora na podruja bez struje. Gorska
sluba spaavanja prevozi bolesnike do bolnica ili najbliih prohodnih prometnica djelujui kao
produena ruka Hitne medicinske pomoi, u trenutku i na mjestima gdje redovite slube to ne
mogu (A. Zori, HGSS, mail). Koliina nataloenog leda je iznimno velika. Prizori podruja
okovanog ledom slie na apokalipsu, slomljeno drvee naslanja se na kue. Nedostaje baterija,
svijee su jedini izvor svjetla. Cestama se smiju kretati samo interventne slube. Hranu gorani iz
friidera spremaju u snijeg da se ne bi pokvarila. Telekomunikacije, telefon i internet su u
prekidu. ienje leda je gotovo nemogue. HEP je angairao ekipe iz drugih gradova na
popravcima vodia. Procjenjuje se da e tete biti vie desetaka milijuna kuna, najvie na
umama. Nitko ne ide na posao, djeca ne idu u kolu. Oekuje se zatopljenje koje e otopiti led.
Popucali vodii lee na cesti, to opasnim ini kretanje. Hrvatska e za sanaciju teta traiti
pomo Europske unije. Predlae se postaviti elektromreu pod zemlju, jer se u gorskim
predjelima ovakve situacije mogu ponoviti, a dodatno probleme redovito stvara i olujna bura.
Normalizacija ivota e trajati mjesecima. Ne rade ni drvopreraivaka poduzea jer nemaju
struju. Predlae se proglasiti prirodnu katastrofu. Procjenjuje se da e biti potrebno posjei
milijun kubika bukve, dvostruko vie od ukupne godinje sjee. Mjestimice je uma unitena
95%. Priroda e se obnoviti, ali e za to biti potrebno 50 i vie godina. tete na umama
procjenjuju se na preko 1,2 milijardi. kuna. Hektar ume upije 20 tisua litara vode, sada kada
toga ne bude moe se oekivati erozija i bujice. Velike koliine leda su se stvarale na visinama od
300 do 1000 metara nadmorske visine. Izmeu dva dalekovodna stupa na vodiima je bilo i 20
tona leda. Ledeno stanje trajalo je tjedan dana. ivot se u Gorskom kotaru postupno normalizirao
nakon desetak dana.
Ledena kia okovala je i dio Karlovake upanije. I tu su pucali elektrovodovi i nestajalo struje.
Za pogoene dijelove, Ogulin, Plaki, Tounj, Josipdol i Saborsko je proglaeno stanje elementarne
nepogode. Vatrogasci su uklanjali led sa krovova.
Zbog teine leda koji se stvorio na drveu i infrastrukturi, drvee je padalo i stabla su pucala, kao
i elektrini vodovi koje je prekrivalo i 10 centimetara leda (Slika 6.9.-11., Vinter, 2015). Glavne su
ceste bile neprohodne, a nestanak struje i vode u mnogim kuanstvima utjecao je na
314
svakodnevni ivot graana te na funkcioniranje javnih institucija i poduzea. Osim toga, hrvatske
su vlasti izvijestile da je oteeno vie od 56.000 hektara uma, od ega ih je gotovo 10.000
uniteno (Ministarstvo gospodarstva).
(Posljedice prema izvjeu HOPS-a.)

Prijenosna mrea 110 kV koja se protee izmeu PrP Rijeka i PrP Zagreb sastoji se od dvije 110
kV veze koje su upetljane i ispresijecane na vie mjesta, prema danoj shemi na slici 6.9.-13.:
- Rakitje vara Moravice Delnice Vrata Vinodol
- Tumbri Zdenina Pokuplje HE Gojak Vrbovsko Vrata HE Vinodol
Na navedenom podruju nalaze se mnogi energetski objekti te je osnovna funkcija prijenosne

mree osigurati pouzdano napajanje elektrinom energijom navedenih objekata to ukljuuje i
distribucijsku mreu HEP-a. Od energetskih objekata na prijenosnoj mrei koja se protee
navedenim podrujem treba istaknuti:
- transformatorske stanice 110/x kV preko kojih se napaja distribucijska mrea HEP-a:
- TS DELNICE, TS VRBOVSKO, TS OTARIJE, (TS VARA)
- hidroelektrane: HE GOJAK, HE LEE
- elektrovuna postrojenja H-a: EVP VRATA, EVP DELNICE, EVP MORAVICE, EVP
OTARIJE, EVP VARA
Vano je istaknuti da znaajni poremeaji u visokonaponskoj mrei HOPS-a, poput onih

zabiljeenih u veljai 2014. godine, imaju ogromne posljedice na cjelokupno drutvo i ivot na
navedenom podruju budui da viestruka istodobna neraspoloivost elemenata u prijenosnoj
mrei uzrokuje potpuni energetski kolaps odnosno djelomini raspad elektroenergetskog
sustava navedenog podruja.
1. veljae 2014. godine

Poremeaj je zapoeo ve u popodnevnim satima 1. veljae 2014. godine, ispadima dalekovoda
uslijed puknua vodia, pada stabala te ruenja stupova dalekovoda u rijekom podruju
DV 110 kV VRATA HE VINODOL 1 i 2 te DV 110 kV VRATA DELNICE, ime je cjelokupno
podruje Gorskog Kotara ostalo napajano s istone strane prijenosnom mreom iz smjera
Zagreba, preko veza DV Rakitje-vara-Vrbovsko i DV Tumbri-Zdenina-Pokupje-HE Gojak.

U 14:30 dolazi do ispada DV 110 kV HE GOJAK POKUPLJE zbog puknua vodia uslijed
nataloenog leda. Ekipa za dalekovode HOPS-a nakon pronalaska mjesta kvara ustanovljuje da
e dalekovod biti mogue popraviti tek sutra, zbog nadolazeeg mraka i nedostatka mehanizacije
na licu mjesta. U 16:11 dolazi do ispada DV 110 kV VARA VRBOVSKO zbog stabala koja su na
nekoliko mjesta pala na vodie dalekovoda uslijed nataloenog leda. Ekipa za dalekovode HOPS-
a je upuena na intervenciju te su krenuli s popravkom kvara odmah po dolasku na trasu. Kao
posljedica navedenih ispada dolazi do djelominog raspada elektroenergetskog sustava na
navedenom podruju te potpunog prekida napajanja elektrinom energijom sljedeih
transformatorskih stanica: TS Otarije, TS Vrbovsko, EVP Moravice, TS Delnice, HE Gojak i HE
Lee. U 16:54 dolazi do pada portala u EVP Vrata i ispada dalekovoda DV 110 kV VRATA-
VRBOVSKO ime su EVP Vrata trajno odsjeena od ostatka elektroenergetskog sustava uz
prekinute sve 110 kV dalekovodne veze izmeu zagrebakog i rijekog podruja. U 17:23 dolazi
do ispada DV 400 kV MELINA RHE VELEBIT zbog puknua faznog vodia. U 19:27 Dispeerski
315
centar MC Zagreb u suradnji s hidroelektranom HE Gojak pokree otoni rad elektrane kako bi
se uspostavilo izvanredno napajanje elektrinom energijom navedenog podruja, do popravka
dalekovoda prijenosne mree. Uz nekoliko prekida, otonim radom HE Gojak uspjeno je
vraeno napajanje postrojenjima TS Otarije, TS Vrbovsko, EVP Moravice i TS Delnice

U 13:47, nakon popravka dalekovoda DV 110 kV HE Gojak-Pokupje od strane specijalista HOPS-
a, vraeno je napajanje elektrinom energijom navedenom podruju gorske Hrvatske sa strane
prijenosne mree. Vano je istaknuti kako se i narednih dana nastavio poremeeni pogon
prijenosne mree HOPS-a kao rezultat posljedica ledene kie. Najvjerojatniji uzrok poveane
pojave kvarova u ovim danima je brzo otapanje velikih koliina leda koja su uzrokovala
stvaranje kliznih staza i probleme s galopiranjem vodia dalekovoda. Kvarovi u periodu od 4. do
5. veljae 2014. godine vezani su preteito uz prijenosnu mreu najvie naponske razine (400 kV
i 220 kV) koji su u kombinaciji s ogromnim oteenjima i neraspoloivosti prijenosne mree u
Sloveniji rezultirali poremeenim pogonom elektroenergetskog sustava na meudravnoj razini.
Pravovremenom reakcijom nacionalnih dispeerskih centara HOPS-a i Elektro-Slovenije d.o.o.
(ELES) te specijalista HOPS-a na terenu koji su kvarove otklonili u najbrem moguem roku
sprijeene su mogue posljedice ogromnih razmjera.
Kvarovi u navedenom periodu nakon ledene kie dani su kako slijedi:

- 11:48, 12:24, 17:25, 18:30 DV 400 kV TUMBRI MELINA = viestruki ispadi tijekom
cijelog dana
- 13:03 TS MELINA eksplodirao pol prekidaa u vodnom polju VP 400 kV TUMBRI
- DV 400 kV TUMBRI-MELINA u pogonu preko pomonih sabirnica.

- 02:15 ispad DV 110 kV Delnice-Moravice i DV 110 kV Moravice-Vrbovsko
- 10:31 Ispad DV 220 kV Mraclin-Brinje
Pogon prijenosne mree HOPS-a normaliziran je tek u popodnevnim satima 5. veljae2014.

godine prestankom pojave kvarova, ali uz trajnu neraspoloivost 110 kV mree Gorskog Kotara
u vidu dalekovoda DV 110 kV VRATA-VINODOL 1 i 2, DV 110 kV VRATA-DELNICE i DV 110 kV
VRATA-VRBOVSKO te objekta EVP 110/25 kV VRATA. Navedeni dalekovodi i postrojenje EVP
110/25 kV VRATA puteni su u pogon tek u narednim mjesecima, zakljuno sa studenim 2014.
godine.
316
Tablica 6.9.-10. Poremeaji u mrei HOPS-a za dane 1. i-2 veljae 2014 godine.
Procijenjena
Vrijeme
Kvar elementa Opis poremeaja financijska teta
poremeaja
[kn]
1.2.2014. 10:57 DV 110 kV DELNICE EVP VRATA Srueno 12 stupova 10.049.517,05
1.2.2014. 17:20 DV 110 kV VINODOL EVP VRATA 2 Polomljeno 6 stupova 2.531.455,40
1.2.2014. 19:57 DV 110 kV VINODOL EVP VRATA 1 Oteeno 28 stupova 7.079.542,00
2.2.2014. 14:30 DV 110 kV POKUPJE HE GOJAK Puknue faznog vodia uslijed tereta leda 10.000,00 *
Puknue faznog vodia uslijed tereta leda i
2.2.2014. 16:04 DV 110 kV VRBOVSKO VARA 10.000,00 *
sruenog stabla.
2.2.2014. 16:54 DV 110 kV VRBOVSKO EVP VRATA Polomljen 1 stup, oteeno 4 stupova. 853.452,50
Pad portala i oteen dio opreme vodnih polja
2.2.2014. 16:54 EVP VRATA 110/25 KV 696.470,05
u EVP Vrata, postrojenje bez napajanja.
Puknue faznog vodia. Oteeni vrhovi stupa i
2.2.2014. 17:23 DV 400 kV MELINA VELEBIT 575.346,00
zatitno ue.
SVEUKUPNO 21.805.783,00
* procijenjen iskljuivo ukupni troak radova, materijala i strojeva HOPS-a
(Posljedice prema izvjeu HEP d.d.)

tete na postrojenjima HEP-a, Elektroprimorje Rijeka i Elektra Karlovac nastale u periodu od 27.
sijenja do 05. veljae 2014. godine iznosile su 95 milijuna kuna. Takoer tete nastale zbog
neisporuke elektrine energije iznosile su 12 mil. kuna. Iste su uzrokovane ledenom kiom i
naslagama leda i do 10 centimetara debljine, kao i padanjem zaleenog drvea na dijelove
mree. Na podruju Gorskog kotara oteena i neraspoloiva bila je cjelokupna 35 kV mrea u
duljini od 93 kilometra, 80% nadzemne 20 kV mree u duljini od 291 kilometra i 50% nadzemne
0,4 kV mree, priblino 180 kilometara. Ukupno je bilo izvan opskrbe elektrinom energijom
priblino 10.000 potroaa. Interventno je uspostavljena mrea od 24 dizel agregata ukupne
snage priblino 6 MW i angairano 350 montera i drugih radnika iz cijele Hrvatske. Sanacija i
rekonstrukcija odvijala se u dvije faze. Prva faza uspostava privremenog reima opskrbe i druga
faza rekonstrukcija postrojenja.
Tablica 6.9.-11. Oteenja na elektroenergetskoj mrei i trokovi sanacije u

Gorskom kotaru.
oteenje [%] oteenje [km] teta [mil. kn]

35 kV 100 93 16
20 kV 80 291 43
0,4 kV 50 180 24
Agregati 2
Proces dovoenja sustava u stanje redovite opskrbe kupaca iziskuje posebne aktivnosti i
trokove na angairanju djelatnika iz drugih distributivnih sredita i brigu o njihovom boravku i
radu. Takoer HEP ovisi i o drugim imbenicima adekvatnosti terena kao to su tvrtke koje
osiguravaju prometne koridore, upravljaju koritenjem uma i drugi.
Popis veih gospodarskih subjekata kojima je prekinuta opskrba el. energijom u 2014. godine
ukljuuje 44 subjekta, veinom pilana, ali i objekta Nacionalnog parka Risnjak, turistike objekte
i tvornice. Vjerojatnost za nastanak slinih ekstremnih vremenskih dogaaja i posljedino slinih
neeljenih posljedica na elektro-energetsku mreu je velika.
317
(Posljedice prema izvjeu Hrvatskih uma d.o.o. Zagreb)
Lomovi dijelova kronji i stabala, te izvale cijelih stabala u umama listaa i etinjaa u Hrvatskoj
tete su koje nastaju kao posljedica uobiajenih prirodnih pojava meusobnog djelovanja
nepovoljnih i ekstremnih abiotikih imbenika/rizika: velikih koliina mokrog snijega, leda i
jakog nevremena praenog vjetrovima olujne jaine. Nekada svaki od ovih imbenika djeluje
zasebno, a u nekim godinama, na pojedinim lokacijama, mogua je ugroza od vie ili ak svih
navedenim rizika zajedno.
Kroz vremenski period od desetak zadnjih godina, na podruju uma u Republici Hrvatskoj
kojima gospodare Hrvatske ume, u veini uprava uma podrunica Poega, Bjelovar,
Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospi i Buzet, u pojedinim godinama
zabiljeena su oteenja na 20.000 do 252.000 m3 vrijedne drvne mase kao posljedica snijega,
leda, vjetrova, dugotrajnih visokih ili niskih temperature, prirodnih rizika koji se, u manjoj ili
veoj mjeri, ponavljaju svake godine. Ako se tome dodaju i znatno vea oteenja po godini od
200.000 do 395.000 m3 drvne mase od "suenja uma" kao posljedica sloenog, zajednikog
djelovanja biotikih rizika (tetni organizmi bilja bolesti i tetnici bilja) i navedenih abiotikih,
posebice sua i degradacije tla zbog zagaenja, evidentirane na podruju svih organizacijskih
dijelova Hrvatskih uma, zakljuak je da rizik ugroze od ekstremnih vremenskih pojava nije
zanemariv.
Iskustvo 2014. godine u kojoj su dvije od esnaest organizacijskih dijelova Hrvatskih uma -
uprava uma podrunica s podruja Gorskog Kotara: UP Delnice i UP Ogulin krajem mjeseca
sijenja i poetkom veljae ugroene ledenom kiom koja se u dodiru s tlom, vegetacijom i
objektima ledila i Iedom okovala cijeli kraj, pokazalo je da samo jedan rizik: led moe izazvati
nezabiljeene, teko predvidive, ogromne poremeaje i paralizirati cijela zahvaena podruja, s
vrlo tekim posljedicama i velikim tetama. Susjedne uprave uma Gospi i Senj nale su se na
rubu izrazito pogoenog ugroenog podruja, ali su sreom, kao i veina uprava uma
podrunica u drugim dijelovima Hrvatske, pretrpjele tek sporadina oteenja i tete, u okviru
uobiajenih godinjih teta od leda i snijega za zimski period, od 100 m3 do 3.000 m3 po umariji,
odnosno ukupno oko 45.000 m3 oteene drvne mase od snjegoloma i ledoloma.
Ako se na bar neke aspekte pojava ugroza od pojedinih rizika pravovremenom provedbom
promiljenih preventivnih mjera i pripremom raspoloivih resursa moe u odreenoj mjeri
ublaiti negativne posljedice, sprijeiti stradanja i umanjiti tete, kad je u pitanju ugroza od leda,
planiranje i provedba bilo kakvih preventivnih aktivnosti zatite nije mogue. Dodue, dobra
organiziranost i uvjebanost vlastitih radnih grupa koje u takvim situacijama postaju ekipe
zatite i spaavanja, stalna komunikacija, koordinacija i suradnja sa specijaliziranim snagama i
drugim velikim sustavima od znaaja za zatitu i spaavanje u RH (Stoeri zatite i spaavanja,
Vatrogasci, GSS, Hrvatske ceste, HEP, HT i drugi), nesporno imaju vrlo veliki znaaj.
Vrijeme neposrednog trajanja ugroze bilo je 7 dana, ali jo 14 dana cijelo podruje bilo je
blokirano, obavljanje redovne djelatnosti umarstva i uope funkcioniranje gospodarstva,
prometovanje i isporuke robe nisu bile mogue.
Posljedice ugroze od ledenog okova na podruju uma kojima H gospodare manifestirale su se

kao: izvale i lomovi stabala, te oteenja kronji drvea, najvie bjelogorice, od kojih su na skoro
50% debla raskoljena i prelomljena na pola, oko 15% izvaljeno s korijenom, a ostala stabla
318
nemaju vei dio kronje; na 60% zahvaenih povrina ume su znaajno oteene, a na
preostalih 4 % potpuno unitene; ako se teta hitno ne sanira, tetni organizmi bilja (bolesti i
tetnici) prijei e na zdrava stabla i potpuno unititi sastojine; tete na umskim prometnicama
i vlakama zbog zakrenosti oteenim i poruenim drveem, neprohodnosti i nedostupnosti
podruja; tete na umskim prometnicama zbog njihovog oteenja uzrokovanih klizitima,
oteenjima i zakrenjima uzdune i poprene odvodnje i oteenja na planumu prometnica
nakon otapanja leda i snijega; nemogunost obavljanja djelatnosti, odnosno proizvodnja i
isporuka robe.
Na podruju Uprave uma Podrunice (UP) Delnice, umarija Crni Lug, Delnice, Fuine, Gerovo,
Lokve, Mrkopalj, Prezid i Tre ledom je bilo zahvaeno podruje od oko 71.600 ha, od ega su
na povrini od 43.000 ha ume znaajno oteene, a na 28.600 potpuno unitene. Procijenjeno je
da je samo unitenog drvnog materijala od 1.159.000 m3, vrijednosti oko 242.000.000,00 kuna.
Procjene su da e se naknadno morati sanirati teta na 7.400 ha sadnjom nove ume i
podsadnjom, za to e trebati oko 400.000.000,00 kuna. Procjenjuje se da e izgubljeni volumni
prirast zbog posljedica leda u periodu slijedeih 30 godina na istoj povrini biti u vrijednosti oko
450.000.000,00 kuna.
Na podruju Uprave uma Podrunice Ogulin, umarija Drenica, Josipdol i Ogulin, ledom su
zahvaene povrine od 3.053 ha. Neposredne tete na oteenoj ili unitenoj drvnoj masi cijene
se na oko 1.205 m3 vrijednosti oko 230.000,00 kuna, ali su i znatno vee jer se kroz petnaest do
dvadeset dana trajanja ugroze na zahvaenim podrujima nije moglo raditi i nije bilo isporuke
robe.
Kao posljedica dugotrajnih, ponavljanih sua na nekom podruju koje podrazumijevaju pojaano
isparavanje vode, moe se pojaviti poveano saliniziranje tla, koje se vrlo teko, skupo i
dugotrajno sanira.
Iz dopisa HR uma ukupna teta na podruju Uprave uma Podrunice Delnice je procijenjena na
oko 1.092.230.000,00 kuna. Na podruju UP Ogulin neposredne tete su procijenjene na
230.000,00 kn.
(Posljedice prema zajednikom izvjeu HEP-a i Dalekovod-projekta d.d.)

Tijekom 1. i 2. veljae 2014. godine velik dio Gorskog kotara zahvatilo je snjeno nevrijeme uz
istodobnu pojavu kie koja se ledila u doticaju s tlom i objektima. Ledena kia i snijeg su se u
kombinaciji s vjetrom ubrzo poeli zaleivati na konstrukciji stupova i uadi dalakovoda,
stvarajui izuzetno velika statika optereenja na stupove. Obzirom na dugotrajnost takvih
vremenskih uvjeta, pojedini stupovi su postali znatno preoptereeni, to je uzrokovalo oteenja
konstrukcije stupova (savijanje, torzije, lomove) i uadi te u konanici ispad dalekovoda.
Tijekom navedenih dana, posebice na uadi, stvoren je ledeni omota ija je debljina tijekom
terenskog oevida, ovisno o mikrolokaciji, iznosila i preko 10 cm (na uetu debljine 16 mm). Ova
debljina leda na uetu promjera 16 mm odgovara koeficijentu dodatnog tereta od 9,5 do 39.
Dalekovodi pogoeni havarijom projektirani su za ekstremne klimatske uvjete uz
pretpostavljeni koeficijent dodatnog tereta od 4 (maksimalna vrijednost prema Pravilniku o
tehnikim normativima za izgradnju elektro-energetskih vodova napona od 1 kV do 400 kV).
319
Kako je stvarni dodatni teret zaleene uadi bio viestruko vei od maksimalne vrijednosti za
koju su dalekovodi projektirani, kao posljedica nastupila je havarija dalekovoda.
Dodatno se moe pretpostaviti da je posebice u trenutku prvih oteenja konstrukcije stupova,

dolazilo do otpadanja leda s pojedinog ueta, odnosno odskakanja ueta, to je uzrokovalo
dodatne dinamike sile na konstrukciju ionako ve oteenog stupa.
Izraen je elaborat procjene teta i putem nadlenog ministarstva upuen u EU. Trokovi
vraanja opskrbe kupaca privremenim rjeenjima i dovoenje istih u konano stanje
procijenjeni su na 55 milijuna kuna. Trokovi ukupnog ulaganja u obnovu mree procijenjeni su
na daljnjih 85 milijuna kuna. Procijenjeno je da 2. veljae cijeli Gorski kotar nije imao struje, a po
vraanju visokonaponske mree povremeno je bez struje bilo oko 12.000 kuanstava. U tjedan
dana uspostavljena je opskrba za oko 90% kupaca.
(Saetak posljedica prema izvjeu Ministarstva gospodarstva)

Fondu solidarnosti EU za Republiku Hrvatsku prihvatljiv je i opravdan troak u iznosu od 135
milijuna EUR (Ministarstvo gospodarstva).
Prva procjena direktnih teta od elementarne nepogode (tete na infrastrukturi, prirodnim

zonama i kulturnom dobru) na podruju Primorsko-goranske, Karlovake, Sisako-moslavake,
Zagrebake i Varadinske upanije iznosi 2,2 milijardi kuna. (Ministarstvo gospodarstva).
Prema Ministarstvu gospodarstva najvea je teta na prirodnim zonama (podruje Hrvatskih

uma) koja iznosi 1,7 milijardu kuna. Temeljem podataka Hrvatskih uma teta je procijenjena
na oko 1 milijardu. kuna za UP Delnice i 230 milijuna kuna za UP Ogulin.

Ledena kia pala je i u Slavoniji, nastali su slini problemi kao i u Gorskom kotaru. Pojava ledene
kie zabiljeena je na podruju Hrvatskog zagorja, Slavonije, Zagreba i Varadina gdje je bilo bilo
zabiljeeno i 250 teih ozljeda (prijelomi ekstremiteta, ozljede kraljenice).
Drvee se lomilo, kidalo elektrovodove i dalekovodne stupove. U Zagorju je oko 10% potroaa
ostalo bez struje. ume ipak nisu jae stradale (DHMZ, 2014, Vol.2).
Procjenjujemo da posljedice na ivot i zdravlje ljudi prema kategorijama broja poginulih,

ozlijeenih i oboljelih, zbrinutih, evakuiranih i sklonjenih moemo opisati kategorijom
"umjerene", prvenstveno kroz broj ljudi koji nisu mogli zatraiti lijeniku pomo zbog
neprohodnih prometnica i raunajui brojeve ozljeda zbog padova na ledu. Temeljimo ovu
procjenu prvenstveno na novinskim izvjeima. Ova brojka od 250 ozlijeenih u novinskim
izvjetajima odnosi se na ostale krajeve Hrvatske. Moe se pretpostaviti da su ozljede od padova
ee u gradskim sredinama gdje su podloge za hodanje skliske i neprilagoene zimskim
uvjetima i poledici emu bi trebalo posvetiti vie panje. esto su podloge za hodanje skliske i
bez dodatne kie, snijega ili leda. Izvan gradskih sredita podloga je uglavnom asfaltna i manje
kliska.
320

1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
Za odabrani scenarij energetskog i prometnog kolapsa u gorskoj Hrvatskoj teta u Primorsko-

goranskoj upaniji iznosila je 2% dravnog proraunskog rashoda, ali i 900% proraunskog
rashoda Primorsko-goranske upanije (Tablica 6.9.-9.). Primorsko-goranska upanija prijavila je
tetu od 2,6 milijardi kuna pa je odabrana kategorija tete "znaajan" za ovaj scenarij.
321
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000 X
Obzirom da je vei dio tete upravo bio na kritinoj infrastrukturi (elektroenergetski objekti i
promet) od 2 milijarde kuna (Tablica 6.9.-3.), ovdje takoer odabiremo kategoriju tete
"znaajan". tete su obuhvaale tete i na prometnoj infrastrukturi i prekide cestovnog i
eljeznikog prometa (6,5 milijuna kuna ,Tablica 6.9.-9.). Procjenjujemo da nema tete na
graevinama od javnog drutvenog znaaja pa za njih odabiremo kategoriju neznatne.

infrastruktura

1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000 X


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
322
Ocjena vjerojatnosti za dogaaj s najgorim moguim posljedicama temelji se na srednjem

godinjem broju dana s poledicom (Slika 6.9.-1.) procijenjenom iz podataka dnevne koliine
oborine i temperature zraka, na karti teta na dalekovodnim stupovima uslijed djelovanja vjetra
ili leda i kombiniranog djelovanja oba uzroka (Komorski i dr. 2013.) (Slika 6.9.-14.) kao i na
podacima Registra teta od elementarnih nepogoda Ministarstva financija. Za gorsku Hrvatsku
uvjeti za nastanak poledice postoje svake godine (Slika 6.9.-1.) to je u klasi iznimno velike
vjerojatnosti. Meutim, ne raspolaemo iz podataka mjerenja ni motrenja pojava, podatkom o
intenzitetu poledice tako da je teko samo iz meteorolokih podataka procijeniti vjerojatnost
nastanka poledice s ovakvim tekim posljedicama kako je u razmatranom scenariju.
Razmatranjem dogaaja iz Registra teta o poledici, snijegu i ledu za koje je postojala prijavljena
teta, procjenjujemo da je za podruje gorske Hrvatske ovakve tee dogaaje vjerojatno
oekivati jednom u 2-20 godina tj. s umjerenom vjerojatnou (Tablica 6.9.-2.). U 19 godina teta
od leda prijavljena je 6 puta, to je na razini jednom u 3-4 godine. Meutim, znatne tete izazvao
je samo jedan dogaaj pa predlaemo da vjerojatnost za ovaj dogaaj bude u kategoriji "mala".
Dodatnu informaciju o vjerojatnosti za ovaj scenarij dobivamo iz analize 67 projekta saniranja

havarija na elino reetkastim konstukcijama dalekovodnih stupova napona 35 kV do 400 kV u
32-godinjem razdoblju 1979.2010. koji su na karti (Slika 6.9.-14.), Komorski, 2011) prikazani
prema uzrocima havarija - havarije uzrokovane zbog djelovanja leda, zbog djelovanja vjetra te
zbog kombiniranog djelovanja vjetra i leda. Naznaena je takoer i jaina teta na stupovima: od
malo oteenog zateznog stupa do sruenog ili jako oteenog nosivog stupa. Najvee tete samo
od leda najee su na podruju Goskog kotara oko Parga (24 oteena stupa) gdje je i bio centar
dogaaja s najgorim posljedicama iz ove analize, zatim oko Plitvica (14 stupova) i Zaviana (5
stupova) te oko Siska (70 stupova).
tete od kombiniranog djelovanja vjetra i leda zabiljeene su du obale i zalea, ali i u istonoj
Hrvatskoj. Na podruju Kvarnera zabiljeeno je 29 oteenja, u Velebitskom zaleu oko 144
oteenja, Biokovo i zalee Biokova 67 oteenja. Interesantno je podruje iznad Makarske s 3
situacije s oteenjima. Obzirom da je ovo jug Hrvatske, pretpostavljamo da bi ova oteenja
mogla biti povezana i s veim vodenim povrinama u okolici (Hutovo blato i Deranjsko jezero)
to vrijedi i za sve tri lokacije u istonoj Hrvatskoj mada za ovo nemamo dovoljno precizne
podatke. Svakako bi vrijedilo obratiti panju u budunosti.
Od ukupno 67 analiziranih projekata sanacije havarija u njih 8 je kao razlog havarije naveden led
(prosjeno jednom u 4 godine) to je u skladu i s procjenom vjerojatnosti na temelju prijavljenih
teta. Istiu se gorska Hrvatska, okolica Delnica i Plitvikih jezera, okolica Otoca i podruje oko
Siska i Sunje. Znaajnije tete na dalekovodima nastale su kombiniranim djelovanjem snijega i
vjetra koje je uzrokovalo tetu u 33 dogaaja na razliitim lokacijama. Istiu se podruja
sjeverno i juno od Sv. Roka na Velebitu i makarsko podruje. Detaljnija analiza teta po
godinama pokazuje da su se ovi dogaaji desili u 10 od analizirane 32 godine.
323
Kategorija
4 Velika 51 - 98 % 1 dogaaj u 1 do 2 godine
324
325
Ne postoji dovoljna koliina statistikih, iskustva strunjaka i ostalih

podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog ega se
malo vjerojatna.
326
Veina istraivanja klimatskih promjena ukazuje da se zagrijavanje pojaava s

porastom nadmorske visine, iako postoji i dio studija koje nisu pronale ovakvu
vezu ili je ona kompleksnija (Pepin i dr. 2014). Ovo poveanje temperature
uglavnom se objanjava smanjenim albedom zbog podizanja snjene granice. Zbog
poveanja temperature klimatski modeli uglavnom predviaju smanjenje visina
snijega na planinama umjerenih irina kako je pokazalo i istraivanje za vicarske
Alpe (Giorgi i dr. 1997). Istraivanje klimatskih promjena na temelju opaenih
trendova (Gaji-apka, 2011) na tri planinske lokacije u Hrvatskoj ukazuje na
trend zatopljenja od 0.21C/10 god za Parg (863 m.n.m.) i Puntijarku (988 m.n.m.),
a 0.13C/10 god za Zavian (1 594 m.n.m.). Takoer je opaeno da je snjeni reim
visoko koreliran s temperaturom, tlakom zraka i oborinom, ali s odreenim
razlikama ovisno o nadmorskoj visini. Broja dana s padanjem snijega opada na
Na koji nain klimatske promjene svim lokacija, ali udio broja dana sa snijegom u broju oborinskih dana raste na
utjeu na rizik? Zavianu. Uz pozitivan trend koliine oborine na Zavianu to rezultira veim
brojem dana sa snjenim pokrivaem i obilnijim snijegom (broj dana sa snjenim
pokrivaem 1, 10 i 30 cm raste na Zavianu) dok je za Parg i Puntijarku obrnuto.
Meutim, studija ukazuje na veliku meugodinju varijabilnost svih nizova, pa se i
opaeni trendovi trebaju uzeti s oprezom.
Kako planinsko podruje Velebita predstavlja barijeru pri povezivanju
kontinentalne i primorske Hrvatske kao i vano vorite elektroenergetske mree,
a procijenjeni utjecaj klimatskih promjena na ovom podruju je takav da negativno
djeluje na rizik od snijega i leda, smatramo da se negativan rizik moe odraziti na
cijelu Hrvatsku.
Ovo potkrepljuju i IPCC5 Synthesis Report (Ipcc, 2014. ) koji predvia da e
ekstremne oborine vrlo vjerojatno biti intenzivnije i ee na kopnenim
podrujima umjerenih irina.
Gaji-apka, M., 2011. Snow climate baseline conditions and trends in Croatia
relevant to winter tourism. Theor. Appl. Climatol. 105, 181191.
doi:10.1007/s00704-010-0385-5
Giorgi, F., Hurrell, J., Marinucci, M. & Beniston, M. Elevation dependency of the
surface climate change signal: a model study. J. Clim. 10, 288296 (1997).
Referentni dokumenti koji podupiru Ipcc, 2014. Intergovernmental Panel on Climate Change. Climate Change 2014
zakljuak: Synthesis Report 80.
Pepin, N., Bradley, R.S., Diaz, H.F., Baraer, M., Caceres, E.B., Forsythe, N., Fowler, H.,
Greenwood, G., Hashmi, M.Z., Liu, X.D., Miller, J.R., Ning, L., Ohmura, a., Palazzi, E.,
Rangwala, I., Schner, W., Severskiy, I., Shahgedanova, M., Wang, M.B., Williamson,
S.N., Yang, D.Q., 2015. Elevation-dependent warming in mountain regions of the
world. Nat. Clim. Chang. 5, 424430. doi:10.1038/nclimate2563
327
328
6.9.7. SUDIONICI
Izvritelji
Ministarstvo financija
Ministarstvo pomorstva, pomorstva i infrastrukture
Ministarstvo gospodarstva
Hrvatska elektroprivreda
Hrvatski operater prijenosnog sustava
Dalekovod-projekt
Gorska sluba spaavanja
Hrvatski zavod za hitnu medicinu
329
1. AZO, Istraenost bioraznolikosti u nacionalnim parkovima i parkovima

prirode http://bioloska.azo.hr/viewer.htm
2. AZO, CORINE land cover 2012. AZO WMS
3. Dalekovod projekt, 2014. Izvjetaj o pregledu dDV2x35 kv Vrata Drvenjaa.
4. DGU geoportal Ceste, eljeznike pruge http://geoportal.dgu.hr
5. DHMZ (2006) Meteoroloka podloga za potrebe procjene ugroenosti civilnog
stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara na podruju Hrvatske.
6. DHMZ (2011) Zaninovi K, Gaji-apka M, Perec Tadi M, Sokol Jurkovi R:
Meteoroloka podloga za nacionalne dodatke u hrvatskim normama niza HRN EN 1991.
Optereenja snijegom. Verzija 2.
7. DHMZ (2014) Meteoroloki i hidroloki bilten. Vol 02.
8. DHMZ, Klima Hrvatske, http://klima.hr/klima.php?id=k1
9. Dopis HRVATSKE UME d.o.o. Zagreb dostavljen DHMZ-u.
10. DP2015, Dravni proraun 2015, Opi
dio.xsls http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Opci%20dio.xls Ministarstvo financija RH.
11. DZS, Popis stanovnitva 2011. http://www.dzs.hr/
12. EUpress http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-948_hr.htm. 27. kol 2014.
13. Optereenja snijegom: HRN EN 1991-1-3:2012/NA:2012
14. Komorski, A., Skeji, D., Dujmovi, D. (2013). Reliability assessment of overhead
transmission line towers in the Republic of Croatia. Tehniki Vijesnik, 20, 381390.
15. Komorski A. (2011) Pouzdanost nosivih dalekovodnih stupova, Magistarski rad,
Graevinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu.
16. MinGo, Ministarstvo gospodarstva http://www.mingo.hr/page/ministarstvo-
gospodarstva-predalo-sluzbenu-prijavu-fondu-solidarnosti-eu-za-naknadu-steta-zbog-
ovogodisnje-elementarne-nepogode
17. Miroevi G. 2015. Dalekovod-projekt d.o.o. mail s pregledom teta na podruju Skrada u
veljai 2014. U prilogu smo primili Pogon_Skrad.ppt (autor je dr.sc. Vitomir Komen, HEP
ODS d.o.o. Elektroprimorje Rijeka) i Pregled stanja i aktivnosti na sanaciji
elektroenergetske mree pogona Skrad (.doc, HEP-Operator distribucijskog sustava
d.o.o., Elektroprimorje Rijeka).
18. Vinter S. 2015. DALEKOVOD-PROJEKT d.o.o. Zagreb (Sanja Vinter, Mario Krii) Izvjetaji
Elektroprimorja Rijeka o havarijama na elektoprijenosnom sustavu u veljai 2014. i
fotografije naslaga leda.
19. Zaninovi K (ur.), Gaji-apka M, Perec Tadi M, Vueti M, Milkovi J, Baji A, Cindri K,
Cvitan L, Katuin Z, Kaui D, Likso T, Lonar E, Lonar , Mihajlovi D, Pandi K,
Patari M, Srnec L, Vueti V (2008) Klimatski atlas Hrvatske / Climate atlas of Croatia
1961-1990, 1971-2000. Dravni hidrometeoroloki zavod, Zagreb
20. HNB Preraun EUR<->HRK po srednjem teaju HNB-a na dan 16.1.2015. 7,676612
21. EU Commision 2010. commission staff working paper Risk Assesment and Mapping
Guidelines for Disaster Management
330
6.10. Sua
Naziv scenarija
Sua na podruju Osjeko-baranjske upanije
Grupa rizika:
Sua
Rizik:
Sua
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelj:
Ministarstvo poljoprivrede Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije
Glavni izvritelj:
Ministarstvo poljoprivrede Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije
6.10.1.2. Uvod
Sua je prirodna pojava, elementarna nepogoda koja je primarno vezana uz deficit oborine kroz
dulje vremensko razdoblje u odnosu na prosjene oborinske prilike na odreenom podruju.
Suu definira i poveana temperatura zraka u odnosu na prosjene temperaturne prilike na
odreenom podruju. Ona predstavlja kompleksan proces koji ukljuuje razliite faktore za
odreivanje rizika i osjetljivosti na suu. U usporedbi s drugim prirodnim nepogodama, na
primjer poplavama, sua se relativno sporo razvija, dugo traje, i teko je odrediti njezin
vremenski poetak i kraj. Stoga i ne postoji univerzalna definicija sue. Posljedice sue ogledaju
se gotovo u svim aspektima ivota kod ljudi, biljaka i ivotinja. Manjak oborine se moe pojaviti
tijekom tjedana, mjeseci ili godina to moe imati za posljedicu smanjenje povrinskih i
podzemnih zaliha vode, odnosno smanjenje protoka vode u vodotocima te razine vode u
jezerima i u podzemlju, uzrokujui hidroloku suu. Pored hidroloke sue i kratkoroni manjak
oborine u vegetacijskom razdoblju moe uzrokovati nedostatak vode u tlu (zasuenje) koja je
potrebna za razvoj biljnih kultura te biljke zaostaju u rastu i razvoju to se u konanici odraava
smanjenjem prinosa i nestabilnou biljne proizvodnje. Osim nedostatka oborine, kad doe do
poveanja temperature zraka (zatopljenje) kod biljke se javlja poveana potreba biljke za
vodom. Pojava sue (zasuenje i zatopljenje) u biljnoj proizvodnji naziva se agronomska sua.
Agronomska sua se moe pojaviti u sva etiri godinja doba i imati posljedice na opskrbu biljke
vodom. Kada je zima bez oborine (kia, snijeg ili pojava suhog snijega), ne stvara se zaliha vode u
tlu. U vrijeme suhog proljea i uz pojavu vjetrova isuuje se povrinski sloj tla, te jare kulture ne
mogu pravodobno i kvalitetno nicati. Tijekom jeseni, nedovoljno oborina usporava razvoj ozimih
kultura. Kada sua nepovoljno utjee na raspoloive zalihe vode i posljedino na opskrbu vodom
331
radi zadovoljavanja ljudskih i gospodarskih i kulturnih potreba, tada je rije o socijalno-
ekonomskoj sui.
Opaene klimatske promjene upuuju na osuenje u Sredozemlju, kojemu pripada i dio

Hrvatske, osobito u ljetnim mjesecima. Osim smanjenja oborine prisutno je i poveanje
temperature zraka koje doprinosi negativnom uinku sue. Nadalje, klimatski scenariji za
Hrvatsku prema kraju 21. stoljea ukazuju na mogue smanjenje ukupne koliine oborine u tri
sezone (proljee, ljeto i jesen), prvenstveno u priobalnoj, junoj i gorskoj Hrvatskoj (MZOIP,
2014). Zbog toga predvianje sua i njihovih posljedica postaje sve sloenije.
Osnovni zadatak suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih i kvalitetnih

prinosa gajenih biljaka. Time, s jedne strane, poljoprivredni proizvoa ostvaruje rentabilnu
proizvodnju i dobit, a s druge strane to pridonosi poveanju ukupnog fonda hrane koja sve vie
postaje strategijska sirovina dananjeg svijeta.
Utjecaj Sektor
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju),
podataka, informacijski sustavi, pruanje audio i audiovizualnih medijskih usluga),
putovima),
graevine),
nuklearni materijali),
X
pomo),
6.10.1.4. Kontekst
Osjeko-baranjska upanija je kontinentalna upanija

u Panonskoj nizini na sjeveroistoku Hrvatske,
smjetena na povrini od 4.152 km2 na plodnom tlu
Panonske nizine izmeu rijeke Save, Drave i Dunava
(Slika 6.10.- 1.). Podruje upanije preteito je
ravniarsko i pogoduje razvitku poljoprivrede.
332
Slika 6.10.-1. Osjeko baranjska upanija
Mogunosti za ekonomski razvitak i poboljanje uvjeta ivljenja na podruju Osjeko-baranjske
upanije nalaze se u prirodnim resursima, ouvanom okoliu, relativno nezagaenom tlu,
bogatstvu vodotokova, umjerenoj klimi to omoguava bogatstvo biljnog i ivotinjskog svijeta,
kako u prirodi (poznate slavonske ume), dobrom zemljopisnom poloaju, izgraenosti
infrastrukture i napose u ljudskom potencijalu. Svoj gospodarski razvitak upanija temelji na
poljoprivredi, i prehrambenoj industriji, ali i obrtu, zanatstvu, prometu, drugim granama
industrije i turizmu. Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja i pratea preradbena industrija
pripadaju najznaajnijim gospodarskim granama u Osjeko-baranjskoj upaniji.
Slika 6.10.-2. Poljoprivredne povrine po kategorijama koritenja za podruje Republike Hrvatske (ha)
(Izvor: APPRRR, na dan 16. listopada 2014. godine.)
Od ukupnih poljoprivrednih povrina za cijelu Republiku Hrvatsku (RH) prema podacima

Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) iz 2013. godine
(Slika 6.10.-2.), najvei udio predstavljaju oranice kojih ima 820.650,84 ha i livade 84.433,80 ha,
zatim krki panjaci 22.771,06 ha, vinogradi 21.184,45 ha, vone vrste 20.833,77 ha, panjaci
18.890,95 ha, maslinici 17.276,12 ha, oraaste drvenaste kulture 5.041,57 ha, ostalo zemljite
2.615,60 ha, mijeani trajni nasadi 1.947,04 ha, citrusi 1.603,64, staklenici/plastenici 535,66 ha,
te trajni travnjaci 0,27 ha. Ukupna poljoprivredna povrina RH iznosi 1.017.784,75 hektara.
Od ukupnih poljoprivrednih povrina Osjeko-baranjske upanije (OB) prema podacima

APPRRR iz 2013. godine (Grafikon 2.), najvei udio predstavljaju oranice kojih ima 198.110,56
ha i vone vrste 3.708,80 ha, zatim vinogradi 2.528,22 ha, panjaci 2.001,05 ha, livade 1.173,05
ha, oraaste drvenaste kulture 757,55 ha, ostalo zemljite 75,67 ha, mijeani trajni nasadi 72,06
ha, te staklenici/plastenici 41,54 ha. Ukupna poljoprivredna povrina OB iznosi 208.468,51
hektara.
333
Slika 6.10.-3. Poljoprivredne povrine po kategorijama koritenja za podruje Osjeko-baranjske upanije (ha)
(Izvor: APPRRR, na dan 16. listopada 2014. godine.
Uvidom u podatke o strukturi

poljoprivrednog zemljita s
cjelokupnog podruja RH i
cjelokupnog podruja OB
(Slika 6.10.-4.), razvidno je
kako je povrina oranica u
RH 820.650,84 ha, a od toga
se sastoje oranice OB s
udjelom od 24,14%. Prema
Zakonu o poljoprivrednom
zemljitu (Narodne novine,
broj 39/2013.), kao i prema
svim zakonskim aktima o
zemljitu, oranice su Slika 6.10.-3. Poljoprivredne povrine oranica za podruje Osjeko-
poljoprivredne povrine koje baranjske upanije i Republike Hrvatske(%)
se uz gospodarski opravdane
trokove esto privode poljoprivrednoj proizvodnji. Zbog toga se poljoprivredno zemljite mora
odravati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, te se mora provoditi zatita takvog
poljoprivrednog zemljita od raznog oteenja u prirodi.
Proljetna i jesenska sjetva 2013. godine na povrinama Osjeko-baranjske upanije

Sjetva je jedna od najvanijih agrotehnikih mjera u biljnoj proizvodnji. Greke uinjene u sjetvi
su nenadoknadive i kasnije se ne mogu ispraviti. Prilikom sjetve treba obratiti pozornost na
334
izbor sorte, kvalitetu sjemena, vrijeme, nain i dubinu sjetve, koliinu sjemena za sjetvu i sklop.
Kako je vidljivo iz Tablice 6.10.-1. proljetna sjetva je obavljena na 126.200 ha. U strukturi plana
proljetne sjetve i dalje najvie uea ima kukuruz merkantilni sa 59,4%, zatim soja sa 12,7%,
eerna repa sa 9,5%, te suncokret sa 9,5%. Na poljima Osjeko-baranjske upanije jesenska
sjetva, kako je vidljivo iz Tablice 6.10.-2., obavljena je na povrini od 67.000 ha. Penicom je
zasijano 50.000 ha, jemom 10.000 ha, a uljanom repicom 5.000 ha.
Tablica 6.10.-1.- Struktura proljetne sjetve po Tablica 6.10.-2.- Kulture i povrine u

kulturama u 2013. godini jesenskoj sjetvi u 2013. godini
Kultura Zasijano (ha) % u sjetvi

KULTURA Zasijano
Kukuruz merkantilni 75.000 59,4
Penica 50.000
Kukuruz sjemenski 4.000 3,2 Jeam 10.000
eerna repa 12.000 9,5 Zob 1.000
Soja 16.000 12,7 Ostale ozime itarice 500
Suncokret 12.000 9,5 Uljana repica 5.000
Jare itarice 3.000 2,4
Krmno bilje (novo) 500
Povre 2.000 1,6
UKUPNO 67.000
Ostale kulture 1.700 1,3 Izvor podataka: upanijska komora Osijek,
Krmno bilje novo 500 0,4 Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i umarstvo
UKUPNO 126.200 100
Izvor podataka: upanijska komora Osijek, Odsjek za
poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo
335
Voarstvo i vinogradarstvo u Osjeko-baranjskoj upaniji
U Osjeko-baranjskoj upaniji obzirom na klimu i tlo postoje optimalni uvjeti za proizvodnju
voa i groa. Budui da je proizvodnja voa i groa znatno profitabilnija u odnosu na ratarsku
proizvodnju te da jo uvijek prevladava usitnjenost obiteljskih gospodarstava s malim
poljoprivrednim povrinama nedostatnim za profitabilnu ratarsku proizvodnju, namee se
potreba za poveanjem povrina zasaenih vonjacima i vinogradima. Uz navedeno, Republika
Hrvatska ima veoma povoljne prirodne uvjete te dugu tradiciju za gajenje dugogodinjih nasada
(vonjaka i vinograda). Raznolikost prirodnih imbenika, autohtonost pojedinih vrsta i sorata,
posebno sorata vinove loze ine ovu proizvodnju posebnom i prepoznatljivom te u svijetu
mogue konkurentnom.
Tablica 6.10.-3. Povrine vonjaka i vinograda u Republici

Hrvatskoj i Osjeko-baranjskoj upaniji
Kultura Republika Hrvatska Osjeko-baranjska upanija

Vonjaci 31.349 4.810
Vinogradi 34.000 2.482
Ukupno 65.349 7.297
U Osjeko-baranjskoj upaniji od viegodinjih nasada najvie ima rodnih stabala jabuka

633.609. Od tog ukupnog broja u vlasnitvu obiteljskih gospodarstva nalazi se rodnih stabala
355.460, to predstavlja 56,1%. Prosjean prirod po rodnom stablu je iznosio 9,2 kg. Na drugom
mjestu po zastupljenosti su ljive. Rodnih stabala ljiva ima ukupno 506.537, a od tog ukupnog
broja 501.494 ili 99,0% nalazi se u vlasnitvu obiteljskih gospodarstava. U Tablici 6.10.-3.
prikazane su povrine vonjaka i vinograda u Republici Hrvatskoj i Osjeko-baranjskoj upaniji.
Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici

Hrvatskoj
S obzirom na prirodne potencijale Republike Hrvatske, a to su povoljna umjerena klima,
kvalitetna tla i bogati vodni resursi, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su
stvarne mogunosti, vanost i potrebe. Prema zadnjem slubenom popisu poljoprivrede
(Dravni zavod za statistiku 2003), u RH se 2003. godine navodnjavalo 9.275 ha od 1.077.403 ha
koritenih poljoprivrednih povrina (3.137.114 ha raspoloivih poljoprivrednih povrina), dakle
samo 0,86%. Tijekom iste godine, proglaena je elementarna nepogoda sua, koja je kao
posljedicu imala tetu od cca 4 milijarde kuna.
Posljedice sue se, uz velike financijske tete (procjena smanjenja uroda kultura i do 90%),
oituju i kroz negativnu vanjskotrgovinsku razmjenu te nisku konkurentnost domae
proizvodnje tako da je navodnjavanje zasigurno jedna od izuzetno vanih mjera i potreba kojima
se te tete mogu smanjiti, a u odreenim okolnostima i potpuno izbjei. Agronomski strunjaci
koji se bave navodnjavanjem i odvodnjom su 2003. godine predloili Vladi Republike Hrvatske
izradu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i
vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV), to je i prihvaeno te je u 2005. godini usvojen
strateki dokument Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim
336
zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV, 2005) u kojem su sudjelovala 43 domaa
strunjaka i 2 meunarodna konzultanta.
Plan navodnjavanja Osjeko-baranjske upanije

Plan navodnjavanja Osjeko-baranjske upanije je usvojen 2006. godine, sukladno definiranim
kratkoronim ciljevima NAPNAV-a. Prema zadnjem slubenom popisu poljoprivrede, u OB se
2003. godine navodnjavalo 2.468 ha od 184.094 ha koritenih poljoprivrednih povrina
(277.849 ha raspoloivih poljoprivrednih povrina), dakle 1,3% (Slika 7.10-4.). Plan
navodnjavanja je obradio sadanje i budue stanje pogodnosti i ureenosti tala, potencijala
vodnih resursa, klimatskih imbenika, okvirnih potreba za vodom za navodnjavanje te, uz
definiranje ogranienja (zatiena prirodna podruja, minski sumnjiva podruja, zone I i II
sanitarne zatite vode za pie i sl.), ekolokih uvjeta i usklaivanja s prostornim planom dolo se
do slijedeih podataka:
- Ukupno pogodna tla za navodnjavanje (P1 P3) u buduem stanju iznose 223.830 ha
(nakon primjene agro i hidro mjera poboljanja tla u odnosu na sadanjih 150.769 ha).
- Ukupna raspoloiva koliina vode u buduem stanju iznosi 223.800.000 m3/god. u odnosu
na sadanjih 135.500.000 m3/god. (rijeke Drava i Dunav, postojee i planirane brdske
vienamjenske akumulacije, prirodni i umjetni vodotoci te podzemne vode) od ega je
procijenjena potreba za vodom u vegetacijskom periodu prosjene godine 1.900 m3/ha, a u
sunoj godini oko 2.700 m3/ha.
Razvidno je da nedostaje vode da bi se navodnjavale pogodne povrine u sadanjem i buduem
Slika 6.10.-4. Karta pogodnosti tala za navodnjavanje (Izvor: NAPNAV, 2005.)
stanju, pa je Planom navodnjavanja Osjeko-baranjske upanije zakljueno da je realno u
337
sadanjem stanju navodnjavati cca 20.000 ha do 2020. godine, a u buduem i vie uz realizaciju
velikih vienamjenskih hidrotehnikih objekata za potrebe osiguranja dodatnih koliina vode
npr. vienamjenski objekti hidroelektrane Osijek.
Ukupne poljoprivredne povrine u upaniji iznose 208.468,51 ha od ega se oko 81% koristi kao
oranine povrine. Prema strukturi vlasnitva, oko 60% povrina nalazi se u vlasnitvu
poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, a prosjena veliina posjeda iznosi 2,9 ha. U strukturi
sjetvenih povrina prevladavaju itarice, industrijsko bilje i krmno bilje. Proizvodni kapaciteti u
primarnom dijelu poljoprivrede svrstavaju Osjeko-baranjsku upaniju u najkvalitetniji dio
hrvatske itnice, te podruje upanije predstavlja jedno od najintenzivnijih podruja biljne
poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
Od ukupne povrine upanije poljoprivredne povrine ine 58%, a ume 20%. Obradive
poljoprivredne povrine na podruju upanije omoguuju intenzivnu poljoprivrednu
proizvodnju, kao i proizvodnju po ekolokim naelima.
Radi unaprjeenja poljoprivrede na podruju Osjeko-baranjske upanije od 2004. godine

pokrenuto je niz projekata kojima je bio cilj pomoi poljoprivrednim proizvoaima koji ulau u
biljnu proizvodnju, u navodnjavanje, u podizanje dugogodinjih nasada, u proizvodnju mlijeka,
jaja i mesa, kao i onima koji imaju druga ulaganja to u konanici predstavljaju investicije u
razvoj i unaprjeenje poljoprivredne proizvodnje.
Za praenje meteoroloke sue postoji veliki broj indeksa, a u praksi se uglavnom koristi
standardizirani oborinski indeks (eng. Standardized Precipitation Index, SPI) na razliitim
vremenskim skalama i to najee za 1, 3, 6, 9, 12 i 24 mjeseci. Taj se indeks, prema preporuci
Svjetske meteoroloke organizacije (WMO, 2012), od 2009. godine slubeno primjenjuje u
Dravnom hidrometeorolokom zavodu (DHMZ, http://meteo.hr/) za praenje sunih i kinih
uvjeta na 25 glavnih meteorolokih postaja.
Za proraun vrijednosti SPI koriste se samo podaci koliine oborine. Za pojedinu skalu potrebno
je sumirati ukupnu koliinu oborine za svaki mjesec unazad n mjeseci, ovisno o duljini
vremenske skale koja se promatra. Tako dobivenim nizovima prilagoava se teorijska gama
razdioba za iji proraun se koristi 40-godinje razdoblje (1961. 2000.). Dobivena teorijska
kumulativna funkcija vjerojatnosti razdiobe koliina oborine se potom transformira u normalnu
razdiobu sa srednjakom nula i standardnom devijacijom jedan. Dobivena vrijednost je
standardizirani oborinski indeks i predstavlja odstupanje izraeno standardnom devijacijom.
Negativne vrijednosti SPI oznaavaju koliine oborine manje od medijana i ukazuju na sune
prilike. Jaina sue ovisi o vrijednosti indeksa na sljedei nain (McKee i dr. 1993.):
-1.49 < SPI < -1 umjereno suho

-1.5 < SPI < -1.99 vrlo suho
SPI > -2 ekstremno suho
Ovaj indeks omoguuje procjenjivanje poetka i zavretka sue kao i njezinu jainu. Suno
razdoblje za pojedinu vremensku skalu se odreuje iz niza pripadnih vrijednosti SPI tako da se
odredi prva vrijednost manja od -1. Neprekidni niz negativnih vrijednosti (SPI < 0) odreuje
duljinu sunog razdoblja koje zavrava kada SPI poprimi vrijednost veu ili jednaku nuli.
338
Magnituda pojedinog sunog razdoblja predstavlja sumu pripadnih vrijednosti SPI unutar tog
razdoblja.
6.10.1.5. Uzrok
Sua rijetko izaziva brze i dramatine gubitke u ljudskim ivotima, ali zahvaa biljni i ivotinjski
svijet te moe imati znaajan utjecaj na ekosustav. Dovodi do pada prihoda proizvoaa,
smanjenja ukupnog fonda hrane, velikih poremeaja na tritu poljoprivrednih proizvoda ak i
do pojave gladi osobito kod ivotinja. Takoer, sua moe uzrokovati i pojavu umskih poara u
ljetnim mjesecima. Prema podacima Dravnog povjerenstva za procjenu teta od elementarnih
nepogoda u razdoblju 1981-2012. (DPN, 2013.), u Hrvatskoj sua uzrokuje najvee
ekonomske gubitke od svih elementarnih nepogoda (44%). Osobito je ugroen poljoprivredni
sektor u kojemu se smanjenje uroda uzrokovano suom, ovisno o intenzitetu i duljini trajanja,
kree od 20% do 90%. U godinama kada su najvee sue pogodile RH (2000., 2003., 2007., 2011.
i 2012.) tete su iznosile 70% do 90% od ukupno prijavljenih teta u pojedinoj godini. Prema
karti na slici 7.10-4. u Hrvatskoj je osjetljivost poljoprivredne proizvodnje na suu najvea du
obale sjevernog Jadrana, a naroito u srednjoj i junoj Dalmaciji. Meutim, obzirom na nizak
udjel navodnjavanih poljoprivrednih povrina (1,4% u odnosu na obradive poljoprivredne
povrine) i istoni dio Hrvatske takoer se moe smatrati izrazito ugroenim podrujem.
Prema Kppenovoj klasifickaciji klime, koja uvaava bitne odlike srednjeg godinjeg hoda
temperature zraka i koliine oborine, Osjeko-baranjska upanija ima umjereno toplu kinu
klimu sa srednjom mjesenom temperaturom najhladnijeg mjeseca viom od -3C i niom od
18C. Najtopliji mjesec ima srednju temperaturu zraka niu od 22C, a vie od etiri mjeseca u
godini imaju srednju temperaturu zraka viu od 10C. Tijekom godine nema izrazito suhih
mjeseci, a mjesec s najmanje oborine je u hladnom dijelu godine (veljaa). Od ukupne prosjene
godinje koliine (684 mm) 57% padne u toplom dijelu godine (travanj-rujan), a 43% u hladnom
dijelu (listopad-oujak). Prosjeno je variranje mjesenih koliina oborine od godine do godine
relativno veliko s najveom promjenljivosti u listopadu (73%), a najmanjom u travnju (50%)
(DHMZ, 2013; Cvitan, 2014).
Suu primarno uzrokuje deficit oborine u odnosu na prosjene oborinske prilike kroz krae ili
dulje vremensko razdoblje. Njezine posljedice ovise o tome u kojem dijelu godine se taj deficit
javlja (npr. vegetacijsko razdoblje za biljke i sl.) i koliko dugo traje.
U skladu sa Zakonom o zatiti od elementarnih nepogoda i Metodologijom za procjenu tete od

elementarnih nepogoda (Narodne novine, broj 96/1998.), elementarna nepogoda moe se
proglasiti za tete koje su uzrokovane elementarnim nepogodama, a koje su nastale kao izravna
(direktna) teta. Izravna teta je teta koja je neposredno nanijeta sredstvu odnosno dobru i
utvruje se za sljedee skupine dobara: graevine, opremu, zemljita, dugogodinje nasade,
ume, stoku, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra.
Za ostvarivanje pomoi iz Dravnog prorauna potrebno je da jaina, opseg i posljedica prelaze

mogunost lokalne samouprave da ih sama ukloni, da je poremeeno obavljanje gospodarske
djelatnosti i odvijanje ivota uope, da je elementarna nepogoda umanjila prinose pojedinih
339
kultura za preko 30% po ha prema trogodinjem prosjeku, da je potvrena vrijednost ukupne
tete vea od 20% prorauna jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu i da je
vrijednost tete potvrena.

Poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja koja najvie ovisi o klimatskim uvjetima, a pouka iz
katastrofalne sue iz 2003. godine, kao i u 2011. i 2012. godini je injenica da je navodnjavanje
poljoprivrednih povrina na kojima su zasijane poljoprivredne kulture kljuna stvar za
poljoprivrednu proizvodnju u vrijeme opaenih klimatskih promjena.
Jedno od vanih polazita za planiranje navodnjavanja jest utvrivanje raspoloivosti i kvalitete

vodnih resursa. Kada se radi o racionalnom gospodarenju vodnim resursima za potrebe
navodnjavanja tada se to prvenstveno odnosi na stvaranje uvjeta za osiguranje zaliha vode za
navodnjavanje.

Dugotrajni izostanak oborina dovodi do smanjenja zaliha (koliina) vode, ali i njezine kakvoe
kako u povrinskim tako i u podzemnim vodnim tijelima. To moe imati za posljedicu
ogranienje koritenja voda za potrebe javne vodoopskrbe na ugroenom vodoopskrbnom
podruju to se dodatno moe odraziti na gospodarske gubitke.
Kao posljedica sue javljaju se i promjene u ekosustavu, u smislu izmjena sastava i brojnosti flore
i faune. Izmeu ostalog, sua moe dovesti do poveanog mortaliteta vrsta, smanjene otpornosti,
negativnog utjecaja na stanita te najezdu kukaca. Vano je naglasiti kako sua ima i golem
utjecaj na pojavu poara uslijed kojih moe doi do potpunog unitenja pojedinih ekosustava.
Navodnjavanje je jedna od mjera kojom se tete od sue mogu smanjiti, a u nekim podrujima i
potpuno izbjei. Redukcije prinosa poljoprivrednih kultura uzgajanih bez navodnjavanja na
podruju Republike Hrvatske iznose u prosjenim klimatskim uvjetima od 10 - 60%, a u sunim i
do 90% od biolokog potencijala, ovisno o kulturi, tipu tla i podruju. Pored toga, vanost koju
navodnjavanje ima u poljoprivredi razvijenih susjednih zemalja dovoljni su argumenti za tvrdnju
o boljoj perspektivi i poloaju ove mjere u poljoprivredi i gospodarstvu openito.
Tablica 6.10.-4. Ukupno prijavljene tet od sua u Republici Hrvatskoj u poljoprivredi

po godinama za razdoblje 1995. 2013.
SUA (postotak prijavljene

Ukupna prijavljena SUA (prijavljena tete od sue u odnosu
Godina
teta kn teta kn po god.) na ukupno prijavljenu
tetu u toj godini)
0 1 2 2
1995. 442.002.903,84 10.619.136,60 2,40%
1996. 1.140.563.412,54 35.771.450,00 3,14%
1997. 1.353.504.649,00 7.557.500,00 0,56%
1998. 1.361.198.862,00 61.119.259,00 4,49%
1999. 885.399.427,00
340
2000. 2.174.651.850,10 1.839.767.837,44 84,60%
2001. 976.416.386,00 130.135.059,00 13,33%
2002. 416.091.572,00 3.267.540,00 0,79%
2003. 2.621.597.873,38 2.366.956.805,29 90,29%
2004. 723.044.040,00 1.700.000,00 0,24%
2005. 1.216.845.915,70
2006. 651.135.217,68 15.966.493,72 2,45%
2007. 3.170.728.495,52 2.538.179.432,25 80,05%
2008. 967.342.541,93 66.955.913,10 6,92%
2009. 934.470.992,35 297.623.508,19 31,85%
2010. 1.714.904.479,07
2011. 2.599.410.803,60 2.077.788.231,55 79,93%
2012. 3.789.175.496,56 2.616.179.811,42 69,04%
2013. 406.780.627,67 51.481.507,15 12,66%
Ukupno 27.545.265.545,94 12.121.069.484,71
341
6.10.2. DOGAAJ
Znaajne poremeaje u opskrbi hrane uzrokuju sua i visoke temperature koje u velikoj mjeri
utjeu na prinos najvanijih poljoprivrednih kultura, a samim time na prehrambenu neovisnost
svake drave. Svakim poremeajem na svjetskom prehrambenom tritu i cijene hrane za
krajnje potroae rastu. S druge strane, poljoprivredni proizvoai ostvaruju sve manje prihode i
postaju ekonomski ugroeni. Stoga se javlja potreba za brzim prilagoavanjem. Kao posljedica
sune godine, mnogi proizvoai ulau znatno manja sredstva u slijedeoj vegetacijskoj godini, a
rezultat su nii prinosi i nestabilno trite cijena poljoprivrednih proizvoda.
Smanjeni prihodi i nestabilnost trita sa sociolokog stajalita izazivaju kod proizvoaa

nesigurnost i nepovjerenje u trite. S ekonomskog stajalita smanjuje se solventnost
gospodarskih subjekata, manji je broj ugovorene proizvodnje, manja su kapitalna ulaganja to
ima dugorone posljedice za opstojnost, rast, razvoj i konkurentnost proizvodnje osobito na
manjim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima.
Kako je poljoprivredna proizvodnja komplementarna djelatnost, indirektno se tete od sue

prenose i na druge gospodarske grane koje su vezane uz poljoprivredne proizvode, a prije svega
prehrambena i kemijska industrija. Kao mjere za ublaavanje posljedica potrebno je mjerama i
instrumentima agrarne politike poticati proizvoae na ulaganje u sustav navodnjavanja (za to
danas stoje na raspolaganju i sredstva fondova EU) i osiguranje usjeva od sue kao i od drugih
elementarnih nepogoda.
Nadoknada teta poljoprivrednicima na podrujima gdje je proglaena elementarna nepogoda

regulirana je Zakonom o zatiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine. 73/97) i
Metodologijom za procjenu teta od elementarnih nepogoda (Narodne novine 96/98) i
prijavljuje se Dravnom povjerenstvu za procjenu teta od elementarnih nepogoda. Za dodjelu
pomoi iz Dravnog prorauna moraju biti zadovoljena odreena mjerila utvrena navedenim
Zakonom i to ako je: ukupna teta vea od 20% vrijednosti prorauna jedinice lokalne
samouprave za prethodnu godinu ili je umanjenje prinosa pojedine poljoprivredne kulture ili
dugogodinjeg nasada preko 30% po hektaru prema prethodnom trogodinjem prosjeku u
dotinoj upaniji.
Ukupne utvrene tete od elementarne nepogode sue prema podacima Dravnog povjerenstva
za procjenu teta od elementarnih nepogoda na podruju Osjeko-baranjske upanije u 2007.
godini iznosile su 686.345.321,04 kn. Ukupna utvrena teta povrina zahvaenih suom u OB
iznosi 52.367,46 ha. Najvie su stradale sljedee poljoprivredne kulture: penica, zob, jeam
stoni i pivarski, uljana repica, stoni graak i lucerna. Pojava nedostatka oborina u zimskom,
proljetnom i ljetnom razdoblju uz visoke temperature tijekom srpnja i kolovoza negativno se
odraava na rast i razvoj ratarskih i krmnih kultura. Posljedice su: slaba klijavost, zaostajanje
biljaka u porastu, slab i nepravilan razvoj gotovo svih kultura u kritinim fazama razvoja kada je
biljkama potrebna voda i kada se formira konani urod. Posljedice sua oituju se i kroz
nepovoljno okruenje u kojem se razvijaju biljke, jer primijenjena zatitna sredstava slabije
342
djeluju, usporeno je usvajanje hranjiva, oteana je ili onemoguena priprema tla, (obrada tla u
sunim uvjetima nepovoljno utjee na strukturne agregate tla to ima za posljedicu naruavanje
vodo-zranog reima tla), i u konanici poveanu potronju energije pri obradi tla. Vee tete
mogu nastati gdje su zastupljena plitka i propusna tla malog kapaciteta za vodu.
Prema podacima Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku negativne posljedice sue odrazile su se na

postrnu sjetvu (kukuruz) koja je znaajno zastupljena na podruju OB velikim smanjenjem
uroda. Prema analizama stanja na zasijanim povrinama na OB u sunim godinama tete
nastale od sue izraene u postotcima smanjenja uroda su u granicama slijedeih podataka:
kukuruz 50-70%, eerna repa 40-60%, suncokret 30-60%, soja 50-70%, i krmne kulture 30-
50%. ( Izvor: Podaci Dravnog povjerenstva za procjenu teta od elementarnih nepogoda)
Izuzetno je vano pridravati se pravila struke kod obrade i pripreme tla, jer pogreke i
nepridravanje pravila struke naroito u nepovoljnim klimatskim prilikama kod pojave sue
znaajno se osjete na smanjenju priroda. Te razlike su vidljive kod usporedbe prinosa kod
poljoprivrednika koji su reducirali neke od radnji koje struka preporua u odnosu na prinose
koji su postignuti na povrinama Poljoprivrednog instituta Osijek, ije su povrine ureene i gdje
se obrada i priprema tla obavlja po pravilima struke. Uz primjenu navodnjavanja u sunim
godinama urodi bi se poveali za onoliko koliko je bilo njihovo umanjenje u odnosu na prosjene
klimatske godine. Zakljuno se moe utvrditi i preporuiti kao rjeenje za uvjete uzgoja u sunim
klimatskim prilikama: primjena i potivanje struke u agrotehnici i primjena navodnjavanja to je
detaljno razraeno u prijedlogu NAPNAV-a.
Tablica 6.10.-5. Vrijednosti SPI indeksa za Osijek u razdoblju 1995. 2012. (Izvor: DHMZ)
Godina SPI3 - VII SPI3 - VIII SPI3 - IX

1995 0,46 0,24 1,33
1996 -0,03 -0,03 1,61
1997 0,20 0,24 0,00
1998 -0,93 0,11 0,11
1999 2,11 1,67 1,47
2000 -2,54 -2,85 -3,35
2001 2,68 1,73 2,79
2002 0,51 -0,41 1,04
2003 -1,85 -1,09 -1,98
2004 -0,30 0,43 1,17 Ekstremno suho
2005 2,07 3,81 3,1 Vrlo suho
2006 -0,66 0,37 0,41 Umjereno suho
2007 -2,00 -2,03 -1,92
2008 0,14 -0,20 0,25
2009 -2,02 -1,27 -2,34
2010 2,80 2,36 3,00
2011 0,02 -1,47 -1,68
2012 0,10 -1,67 -0,97
343
Godinja koliina oborine je 2007. godine u Osijeku bila u granicama normale i iznosila je 620.9
mm, dok se prosjeno moe oekivati oko 650 mm (prema razdoblju 1961. 1990.). Meutim,
prema sezonskim podacima o koliini oborine, ljeto 2007. je bilo vrlo suno (esto najsunije od
poetka 20. stoljea) kada je od lipnja do kolovoza zabiljeeno 105.7 mm oborine (pripadni SPI
za ljeto iznosi -2.03, Tablica 5). Kina jesen je doprinijela normalnim oborinskim prilikama na
godinjoj skali. S druge strane, vrijednosti mjesene temperature zraka su od sijenja do
kolovoza 2007. ukazivali na prevladavajue vrlo tople ili ekstremno tople prilike. Tako je, prema
podacima DHMZ-a, srednja godinja temperatura zraka iznosila 12.4 C i to je na postaji Osijek
trea najvia godinja temperatura zraka od poetka 20. stoljea.

1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700 X
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
344

infrastruktura

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Travanj 2007. godine je bio ekstremno suan kada je zabiljeeno samo 2,9 mm oborine, a
prosjeno se u travnju moe oekivati oko 54 mm oborine. Naredna etiri mjeseca je vrijednost
SPI bila negativna, a takvo petomjeseno suno razdoblje se u Osijeku moe oekivati prosjeno
jednom u 16 godina (Tablica 6.10.-11.). Ukupna koliina oborine u razdoblju od travnja do lipnja
345
2007., prema vrijednostima SPI, moe se oekivati jednom u 53 godine. Nadalje, ukupna 12-
mjesena koliina oborine od rujna 2006. do kolovoza 2007. je bila ekstremno niska s pripadnim
povratnim razdobljem od 100 godina. U tablici 6.10.-11. su navedena trajanja sunih razdoblja
(D, u mjesecima), s pripadnim magnitudama (M), koja su zabiljeena tijekom 2007. godine, a
zapoela su u 2006. ili 2007. godini (God/M) za razliite vremenske skale od 1 do 12 mjeseci. TM
i TD se odnose na pripadna povratna razdoblja.
Tablica 6.10.-11. Trajanje sunih razdoblja (D, u mjesecima) i pripadne

magnitude (M) koja su zabiljeena tijekom 2007. godine (Izvor: DHMZ)
Vremenska skala Godina D M TM TD

2006/9 5 4,0 5 16
1
2007/4 5 6,1 15 16
2006/11 4 4,8 3 3
3
2007/6 4 5,6 4 3
6 2007/2 10 10,8 7 10
9 2007/2 13 13,7 8 11
12 2007/5 13 13,3 9 11
Kategorija
Prema podacima Dravnog povjerenstva za procjenu teta od elementarnih nepogoda ukupno

utvrene tete od sue u Republici Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini iznosile su 1.049.301.866,94
kn. Bilo je zahvaeno preko 100.000,00 ha. Kulture koje su najvie stradale su: kukuruz
merkatilni, eerna repa, soja, suncokret, lucerna, kukuruz za silau i DTS.
tete od sue na povrinama kukuruza ovisile su o lokalitetu i tipu tla, ali i o tome koliko se
potivala struka u primjeni agrotehnike. Uz pripremu tla i potivanje pravila struke kukuruz je
dao vee prinose, iako je u pravilu dolo do ranije ili prisilne zriobe. Kod uljarica kao posljedice
sue dolazi do gubitka lisne mase, plodovi su manji s manjim postotkom sadraja ulja i dolazi do
prisilne zriobe. eernu repu je zbog sue na nekim povrinama bilo potrebno presijavati. Visoke
temperature u ljetno vrijeme (kolovoz) uzrokovale su suenje lia to je imalo za posljedicu
smanjenje digestije jer je dolo do retrovegetacije. Kod soje je zbog sue dolo do slabog
nalijevanja zrna, bilo je vie mahuna s manjim brojem zrna, urod je bio smanjen do 50%. Kod
346
krmnog bilja kao posljedica sue dolo je do smanjenja broja otkosa kod zasijanih travnjaka.
Otkosi u ljetno vrijeme su izostali. Kod prirodnih travnjaka bio je samo jedan otkos. Najbolje
urode u sunom razdoblju dala je djetelina lucerna to potvruje njenu otpornost na suu.
Silani kukuruz je zbog sue dao smanjenu koliinu i kvalitetu silae. Kao posljedica sue dolo je
do suenja donjih 2-6 listova i do smanjenja veliine i broja klipova. Procijenjena teta je bila oko
30% u odnosu na prosjenu godinu. Ova negativna bilanca u biljnoj proizvodnji imala je za
posljedicu poveanje cijena na tritu ratarskih proizvoda.

1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 200
4 Znaajne 501 1.500
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 700
3 Umjerene 700 1.500 X
4 Znaajne 1.500 7.000
347

infrastruktura

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
Prema sezonskim podacima o koliini oborine na postaji Osijek, 2011. godina je bila druga
najsunija godina od poetka 20. stoljea (nakon 2000. godine) emu je najvie doprinijela
ekstremno suna jesen. Nadalje, ljeto 2012. je bilo meu deset najsunijih ljeta na tom podruju.
Prema podacima temperature, 2012. godina je bila 4. po redu najtoplija godina prvenstveno
zbog ekstremno toplog ljeta te vrlo tople jeseni (etvrta najtoplija). Od lipnja 2011. godine je
narednih 19 mjeseci estomjeseni deficit oborine bio najmanji od poetka 20. st. s
348
pripadajuom magnitudom (M=22.8). Prema teoriji ekstrema, suno razdoblje takvog trajanja se
moe oekivati prosjeno jednom u oko 300 godina, a s takvom magnitudom prosjeno jednom u
61 godinu (Cindri i dr. 2014.). Ekstremno suni mjeseci bili su kolovoz i studeni 2011. godine te
oujak i kolovoz 2012. godine, dok su u svim ostalim mjesecima tijekom te dvije godine
prevladavale sune ili normalne oborinske prilike. Tek su u prosincu 2012. godine zabiljeene
kine oborinske prilike. Studeni 2011. godine je bio najsuniji studeni od poetka 20. stoljea u
kontinentalnoj Hrvatskoj kada je palo svega 0,4 mm oborine. Prosjeno se u tom mjesecu na
postaji Osijek moe oekivati oko 60 mm oborine sa standradnom devijacijom od 33 mm. Prema
vrijednostima SPI, takav deficit mjesene oborine, ali i za prethodnih 3 do 12 mjeseci se moe
oekivati prosjeno jednom u vie od 100 godina.
Kategorija
349
350
Metodologija
Ova procjena rizika zasniva se na kvalitativnoj metodologiji gdje su vjerojatnost pojave
temeljene na modelima klimatskih promjena i prolim iskustvima. Posljedice se temelje na
godinjim prijavljenim tetama. Vjerojatnost se odreivala u pet kategorija prema povratnim
razdobljima procijenjenih primjenom statistikih modela u DHMZ-u. Posljedice su se takoer
odreivale u pet kategorija prema smjernicama za izradu procjene rizika.
Rizik je odreen kao R = P * C (rizik = vjerojatnost * posljedica), te su dobivene matrice rizika

dimenzija 5x5x4, odnosno matrice s 4 kategorije: nizak, umjeren, visok i vrlo visok rizik.
Nepouzdanost
Neodreenost ove procjene rizika proizlazi iz neodreenosti koritenih statistikih razdioba, te
same kvalitativne metodologije. Posljedice smatramo dobro odreenima jer se temelje na
stvarno prijavljenim godinjim tetama. Takoer zbog plana navodnjavanja mogue je smanjenje
posljedica iz godine u godinu ovisno o ostvarenju projekata navodnjavanja.

malo vjerojatna.
351
Opaene klimatske promjene upuuju na osuenje u junoj Europi i Sredozemlju,

kojemu pripada i dio Hrvatske, osobito u ljetnim mjesecima. Uoeno je produljenje
sunih razdoblja u proljee na sjevernom Jadranu dok se ljeti takva tendencija
uoava i du june jadranske obale. U ljetnim je mjesecima opaen znaajan trend
sunih razdoblja i u istonoj Slavoniji. Osim smanjenja oborine prisutno je i
utjeu na rizik?
poveanje temperature zraka koje doprinosi negativnom uinku sue. Klimatski
scenariji prema kraju 21. stoljea ukazuju na jasan signal smanjenja koliine
oborine na podruju Hrvatske u ljetnim mjesecima te porast temperature zraka to
moe negativno utjecati na pojavu sua u budunosti (MZOIP, 2014).
klimatskih promjena moe biti razdoblju, stoga treba obratiti panju na njega i provesti mjere prilagodbe
zakljuak: Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Narodne novine 18/14.
352
353
6.10.7. SUDIONICI
Izvritelji
Hrvatske vode
Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijeku
354
1. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu: Nacionalni projekt navodnjavanja i

gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV)
(2005) http://www.agroklub.com/dokumenti/napnav/1644/
2. Cindri K., Mihajlovi D., Teliman Prtenjak M., Herceg Buli I. , Pasari Z. (2015) Analysis
of the extraordinary 2011/2012 drought in Croatia, Theoretical and Applied
Climatology. doi: 10.1007/s00704-014-1368-
8 http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00704-014-1368-8
3. Cvitan, L (2014) Poetne naznake o prostornoj raznolikosti klime ireg podruja Parka
prirode Kopaki rit. Hrvatski meteoroloki asopis, 48/49, 63-
91 http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=197669
4. DHMZ, 2011: Meteoroloki i hidroloki bilten. Dravni hidrometeoroloki zavod, sijeanj
do prosinac/2011.
5. DHMZ, 2012: Meteoroloki i hidroloki bilten. Dravni hidrometeoroloki zavod, sijeanj
do prosinac/2012.
6. DHMZ, 2013: Meteoroloka podloga za studiju utjecaja na okoli planirane
termoelektrane Osijek. Elaborat (neobjavljen).
7. DPPEN (2013.): Podaci o tetama nastalim od raznih elementarnih nepogoda u
Republici Hrvatskoj u razdoblju 19952012. Dravno povjerenstvo za procjenu tete od
elementarnih nepogoda.
8. Dravni zavod za statistiku (DZS) Popis poljoprivrede iz 2003.
godine http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/census_agr.htm
9. Hidroing d.o.o., Osijek: Plan navodnjavanja Osjeko-baranjske upanije (2006)
10. Informacije o stanju biljne proizvodnje na podruju Osjeko-baranjske upanije
(Materijali za sjednicu)
11. Informacije o stanju stoarske proizvodnje na podruju Osjeko-baranjske upanije
(Materijali za sjednicu)
12. McKee TB, Doeksen NJ, Kleist J (1993): The relationship of drought frequency and
duration on time scales. In Proceedings of the 8th conference of applied climatology, 17-
22 January, Anaheim,CA. American Meteorology Society: Boston MA: 179-184
13. MZOIP (2014): Sixth National Communication and First Biennial Report of the Republic
of Croatia under the United Nation Framework Convention on the Climate Change.
Republic of Croatia Ministry of Environmental and Nature Protection (MZOIP), Zagreb,
pp 247
14. WMO (2012): Standardized Precipitation Index user Guide (Svoboda M, Hayes M, Wood
D). WMO-No. 1090, Geneva.
15. http://unfccc.int/files/national_reports/annex_i_natcom_/application/pdf/hrv_nc6.pdf
355
6.11. Zaslanjenost kopna
Naziv scenarija
Zaslanjenost tla u dolini Donje Neretve
Grupa rizika:
Degradacija tla
Rizik:
Zaslanjivanje kopna
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelji:
Ministarstvo poljoprivrede Uprava vodnoga gospodarstva
Glavni izvritelj:
Hrvatske vode
6.11.1.2. Uvod
Intruzija morske vode u povrinske tokove i vodonosnike dovodi do njihovog zaslanjivanja to

posljedino uzrokuje i zaslanjivanje tala. Nadalje, koritenje zaslanjenih i alkaliziranih voda za
navodnjavanje dodatno vodi k zaslanjivanju tala.
Najizraeniji utjecaj morske soli na zaslanjenost tala u Republici Hrvatskoj je u dolini Donje
Neretve u Dubrovako-neretvanskoj upaniji, podruju Vranskog polja u Zadarskoj upaniji, te
uz dolinu rijeke Mirne u Istarskoj upaniji.
Stupanj zaslanjenosti tla procjenjuje se na temelju elektrine provodljivosti saturacijskog

vodnog ekstrakta (ECe) tla prema FAO klasifikaciji (Albrol i sur., 1988)
Tablica 6.11.-1. Stupanj zaslanjenosti tla
STUPANJ ZASLANJENOSTI TLA E.C.e (dS/m)

Nezaslanjeno 0,0 2,0
Slabo zaslanjeno 2,0 4,0
Umjereno zaslanjeno 4,0 8,0
Jako zaslanjeno 8,0 16,0
Vrlo zaslanjeno >16,0
Stupanj zaslanjenosti vode procjenjuje se na osnovi ukupne koncentracije soli u vodi, odnosno
njezine elektrine provodljivosti (EC) prema klasifikaciji FAO (Rhoades i sur., 1992).
356
Tablica 6.11.-2. Stupanj zaslanjenosti vode
STUPANJ ZASLANJENOSTI VODE E.C.e (dS/m)

Nezaslanjena voda < 0,7
Malo zaslanjena voda 0,7 - 2,0
Srednje zaslanjena voda 2,0 10,0
Jako zaslanjena voda 10,0 25,0
Vrlo jako zaslanjena voda 25,0 45,0
Slana voda > 45,0
6.11.1.3. Prikaz utjecaja na infrastrukturu
Utjecaj Sektor
transport
podataka,
nuklearni
6.11.1.4. Kontekst
Dolina donje Neretve ima ukupno oko 12.000 ha zemljita od ega se na 5.200 ha
poljoprivrednog zemljita na kojem se prema strunoj procjeni proizvodi cca 130.000 tona voa
i povra. Na ovom podruju se uzgaja oko 90% ukupne proizvodnje citrusa u RH ija proizvodnja
varira izmeu 50.000 i 80.000 tona ovisno o stupnju zaslanjenosti podzemnih I povrinskih
voda. Struna je procjena kako se u dolini Neretve uzgaja oko 50 % ukupne proizvodnje
kupusnjaa, te oko 35 % proizvodnje lubenica u RH.
Klima ovog podruja ima maritimna obiljeja. Jesen je toplija od proljea (za prosjeno oko
1.8C), zime su blage s prosjenom temperaturom od 7,4C , a ljeta su umjereno topla (23,8C).
Najtopliji mjesec je u prosjeku srpanj, a najhladniji sijeanj [6] . Utjecaj mora, koje ublaava
temperaturne ekstreme, oituje se u maloj meugodinjoj varijabilnosti mjesenih vrijednosti
temperature. Prosjena godinja koliina oborine iznosi 1.309 mm (prema podacima s postaje
Opuzen), a od toga 66% padne u hladnom dijelu godine. Najmanje je oborine ljeti (svega 13%
godinje koliine) s minimumom u srpnju (prosjeno 36 mm).
357
Danas poljoprivredna tla donje Neretve imaju razliiti stupanj zaslanjenosti u razliitim
horizontima. Provedenim istraivanjima utvreno je da je gotovo 40% poljoprivrednog prostora
doline donje Neretve zaslanjeno (EC > 2 dS/m). Takoer je utvreno da oko 60% istraivanih
povrina do dubine od 1 metra ima zaslanjenost >2dS/m.
Monitoring zaslanjenosti poljoprivrednih tala te povrinskih i podzemnih voda provodi se u

posljednjih 6 godina na povrini od 5.815 ha (gdje se nalazi cca 90 % ukupnih obradivih
poljoprivrednih povrina). Temeljem provedenog monitoringa moe se zakljuiti da povrinske
vode imaju prosjenu elektrinu vodljivost (EC) 3,8 dS/m, a podzemne vode od 9,3 dS/m to ih
svrstava (Rhoades i sur., 1992) u kategoriju srednje zaslanjenih voda. Isto tako utvreno je da se
zaslanjenost prostorno i vremenski mijenja , to se povezuje sa udaljenosti od mora, hidrolokim
reimom ali i nainom koritenja te kvaliteti vode za navodnjavanje.
Ve danas se mogu kvantificirati negativni utjecaji na poljoprivrednu proizvodnju kroz redukciju

prinosa, a uoeni trendovi ukazuju da nastavak procesa zaslanjivanja moe dovesti do trajnog
gubitka najizloenijih dijelova poljoprivrednih povrina, smanjenja gospodarske aktivnosti, a u
konanici i iseljavanja stanovnitva.
Prema podacima iz ARKOD-a (na dan 13. Oujka 2013.) u dolini donje Neretve je evidentirano
4.558 poljoprivrednih gospodarstava. Kako je 40% poljoprivrednih povrina srednje zaslanjeno
moemo zakljuiti da je ovom riziku izloeno 1.820 poljoprivrednih gospodarstava. Uz
pretpostavku da poljoprivredno gospodarstvo ima etiri lana, proizlazi da je pod rizikom
iseljenja stanovnitva zbog trajnog gubitka poljoprivrednih povrina cca 7.300 stanovnika, to
predstavlja 26% ukupnog stanovnitva ovog podruja (popis stanovnitva iz 2011. godine -
27.665 stanovnika).
S obzirom da se na podruju doline rijeke Neretve uzgajaju agrumi ako doe do trajnog gubitka
tla za pretpostaviti je da e doi do trajnog smanjenja proizvodnje agruma u RH.
6.11.1.5. Uzrok
Intruzija morske vode u povrinske tokove

Izmeu svjee (nezaslanjene) vode koja prema obali dotjee sa sliva i mora uspostavlja se
dinamina ravnotea preko tlakova. U zimskom (kinom) razdoblju dominira svjea voda, kako
u povrinskim tokovima tako i u podzemlju, pa je more u potpunosti istisnuto izvan obalne crte.
Obrnuto u ljetnom (sunom) razdoblju prevladava more i ono kao gui medij potiskuje svjeu
vodu, pa se uvlai u povrinske tokove i procjeuje u podzemlje. Izmjena tih dvaju ekstremnih
stanja dogaa se sukladno meteorolokim prilikama na cijelom slivu tijekom godine, Prodor
mora u podruje dogaa se koncentrirano, obino kroz ua vodotoka koji se ulijevaju u more i
difuzno po cijeloj obalnoj crti (Slika 6.11.-1.).
358
Slika 6.11.-1. Prodor mora u podruje delte Neretve
Sekundarno zaslanjenje; Na veem podruju doline donje Neretve

Pogotovo na lokalitetima Opuzen ue, Luke i Vidrice, ve due vrijeme prisutno je
permanentno sekundarno zaslanjivanje i/ili alkalizacija tala. Pojava sekundarnog zaslanjivanja
poljoprivrednih tala uzrokovana je najee uslijed navodnjavanja vodom neodgovarajue
kakvoe, u ovom sluaju navodnjavanjem zaslanjenom vodom iz kanalske mree. Intenzivnim
zahvaanjem vode iz kanalske mree u funkciji navodnjavanja dolazi do dodatnog prodora soli iz
zaslanjene lee, te na taj nain do dodatnog zaslanjenjna povrinskih i podzemnih voda i tla.
Promjena reima otjecanja vode prema moru

Trei imbenik koji bitno utjee na kvalitetu povrinskih i podzemnih voda je injenica kako u
ljetnom periodu veina izvora rasporeenih po rubu polja uglavnom presue iz razloga to se
zbog promjene reima otjecanja prema moru dotok na izvore sa viih dijelova sliva smanjio.
Klimatske promjene
Pored navedenih imbenika koji u bitnome utjeu na zaslanjenost tala, podzemnih i povrinskih
voda u dolini Donje Neretve jesu i injenice povezane uz proces klimatskih promjena. Mjerenja
pokazuju da je globalna temperatura (kopna i mora) porasla za 0,85C u razdoblju od 1880. do
2012. Takoer u razdoblju od 1901. do 2010. globalna razina mora je porasla za 0,19 m (0,17-
0,21m). Mnogi klimatski modeli ukazuju da e se navedeni trendovi nastaviti u blioj budunosti,
359
temperatura u 21. stoljeu e i dalje rasti, vrlo je vjerojatno da e valovi velikih vruina i
ekstremnih oborina postati uestaliji i intenzivniji u mnogim podrujima, oceani e se nastaviti
zagrijavati i srednja razina mora dizati (IPCC, 2014). Na podruju Republike Hrvatske, u
razdoblju 1961-2010. opaeno je prevladavajue zatopljenje na godinjoj skali (najee od
0.2C/10god do 0.3C/10god), emu najvie doprinosi porast temperature u toplom dijelu
godine (proljee i ljeto) (MZOIP, 2014). Osim poveanja srednje temperature, uoen je statistiki
znaajan porast broja toplih dana (6 - 10 dana/10 god) i toplih noi (8 -12 dana/10 god) kao i
produljenje toplih razdoblja (za 4 - 6 dana/10 god). Prema klimatskim scenarijima (ansambl vie
klimatskih modela) nastavit e se trend zatopljenja, osobito u ljetnim mjesecima. Tako se do
kraja 21. stoljea na podruju srednjeg i junog Jadrana oekuje izrazito visok porast
temperature (4.5C-5C) u odnosu na sadanje prosjene vrijednosti. Sva dosadanja istraivanja
su pokazala kako je indeks zaslanjenosti tala i voda u funkciji godinje raspodjele oborina, te
kada govorimo o procesu preraspodjele oborina tijekom godine.
Slijeganje tla
Od izgradnje meliroacijskog sustava 50-tih godina prolog stoljea do danas uoeno je
kontinuirano slijeganje tla. Naalost ovaj proces nije popraen ozbiljnijim istraivanjem, ali
Hrvatske vode su u vie navrata nadograivale svoje obrambene nasipe, kako bi zadrali
potrebnu visinu, a sa druge strane izvrena je rekonstrukcija precrpnih stanica te su usisne
koare sputene za oko 1 m u odnosu na svojedobno izvedene kako bi zahvatile vodu. Ovaj
proces je povezan sa strukturom tla.

Planirani zahvati unutar sliva rijeke Neretve u susjednoj Bosni i Hercegovini kao to su
prevoenje voda iz sliva Neretve u druge slivove mogu dodatno smanjiti dotok slatke/svjee
vode posljedino ega moe doi do dodatnog presuenja izvora uz istonu stranu doline
Neretve, a to pak moe dovesti do dodatnog poveanja zaslanjivanja voda i tala..
Aktivni scenariji klimatskih promjena - poveanja temperature i smanjenja oborina u ljetnim

mjesecima [1], pogotovo uz trend preraspodjele oborina tijekom godine dodatno mogu poveati
zaslanjivanje voda i tla u dolini Neretve.
Takoer i scenariji poveanja razine morske vode (1 mm/god) sa jedne strane te proces
permanentnog sniavanja nadmorske razine tla dugorono moe dovesti do poveanja intruzije
morske vode u ovo ekoloki vrlo osjetljivo podruje.
Mjerenja pokazuju da je globalna temperatura (kopna i mora) porasla za 0,85 C u razdoblju od

1880 do 2012. Takoer u razdoblju od 1901. do 2010. globalna razina mora je porasla za 0,19 m
(0,17-0,21 m). Mnogi prognostiki modeli ukazuju da e se navedeni trendovi nastaviti u blioj
budunosti, temperatura u 21 stoljeu e i dalje rasti, vrlo je vjerojatno da e valovi velikih
vruina i ekstremnih oborina postati uestaliji i intenzivniji u mnogim podrujima, oceani e se
nastaviti zagrijavati [3].
Okida
Ostvarenje planiranih zahvata prevoenja vode (Slika 6.11.-2.) iz sliva Neretve u kombinaciji sa
ostalim navedenim imbenicima e izazvati znaajniji porast intruzije morske vode te dovesti do
360
redukcije prinosa poljoprivrednih kultura, a mogue i do trajnog gubitka tla ako se ne poduzmu
nikakve dodatne mjere za dovoenje svjee vode u dolinu Neretve.
Slika 6.11.-2. Prevoenje vode iz sliva Neretve
361
6.11.2. DOGAAJ
Potpunost i vjerojatnost/dosljednost i loginost

Zaslanjivanje tla je kontinuirani proces koji ovisi o drugim procesima kao to su intruzija morske
vode, slijeganja tla, podizanja razine morske vode i klimatskim promjenama. Na godinjoj razini
utjee na prinose u poljoprivredi te prvenstveno ovisi o koliini oborina. Vea koliina oborina
zimi i u proljee ublaiti e intruziju morske vode u podzemne vode te omoguiti navodnjavanje
u sunim mjesecima sa relativno nezaslanjenom vodom. No s druge strane u lipnju 2003. godine
nakon sune zime i proljea voda iz crpilita kod Gabele (Slika 6.11.-3.), udaljenog oko 350 m od
Neretve i 20 km od mora (Slika 6.11.-4.), u kojem je usisna koara crpki postavljena na dubinu od
oko -14 m n.m. jer se oekivalo da e se iz vee dubine crpiti kvalitetnija voda je bila zaslanjena
gotovo cijelo ljeto (Slika 6.11.-5.).
Slika 6.11.-3. Crpilite kod Gabele (BiH)
U takvim sunim godinama poveana intruzija morske vode te zaslanjenost vode za

navodnjavanje uzrokuju redukciju prinosa poljoprivrednih kultura, kao i alkalizaciju tla.[6,7]
362
Slika 6.11.-4. Udaljenost crpilita kod Gabele (BiH) od mora
Kontinuiranim djelovanjem i
kombinacijom uoenih procesa
(intruzija morske vode, prevoenja voda
iz sliva Neretve u susjedne slivove,
slijeganje tla, podizanje razine morske
vode i klimatskih promjena u duem
vremenskom razdoblju moe dovesti do
poveanja zaslanjenosti tla te znaajnoj
redukciji prinosa poljoprivrednih
kultura. No pravu opasnost predstavlja
mogua nepripremljenost na nagle
skokove u intruziji morske vode i
zasljanjivanju tla koje se moe dogoditi
zbog zahvata prevoenja vode iz rijeke
Neretve koji e smanjiti protok vode u
rijeci Neretvi.
Slika 6.11.-5. Kloridi u crpilitu 26. lipnja 2003.
Smanjenjem protoka vode u rijeci
Neretvi u ljetnom periodu godine, uz navedenu kombiniraciju ranije navedenih procesa moe
dovesti do znaajnijeg poveanja zaslanjivanja tla podzemnnih i povrinskih voda a to u
perspektivi moe uzrokovati i trajni gubitak tla na tom podruju.
Opis dogaaja
Prema rezultatima opaenog trenda na podruju doline Neretve (Tablica 6.11.-3.) uoava se
statistiki znaajan porast godinje temperature zraka u iznosu od 0,2C/10 god, a koji je
363
rezultat porasta temperature u svim sezonama, osobito u proljee i ljeti. Uz zatopljenje prisutno
je i smanjenje oborine koje je najvee u ve sunijim ljetnim mjesecima (oko 8%/10 god). Trend
zatopljenja se moe oekivati i u buduoj klimi. Naime, projicirano poveanje temperature do
polovice 21. stoljea u dolini Neretve je znaajno i kree se do 3,5C. Prema projekcijama za
oborinu, na podruju junog Jadrana, kojemu pripada i dolina Neretve, oekuje se osjetnije
smanjenje oborine (izmeu -15% i -25%) tijekom ljeta te porast zimske koliine oborine (od 5%
do 15%)[1].
Opaeni dekadni trend srednje sezonske i godinje temperature zraka (u C/10 god) i koliine
oborine (u mm/10 god i u %/10 god) prema podacima s meteoroloke postaje Opuzen iz
razdoblja 1961-2012. Podebljane vrijednosti ukazuju na statistiki znaajan trend.
Tablica 6.11.-3. Kretanje temperature i padalina u desetgodinjem periodu na meteorolokoj postaji Opuzen
Zima Proljee Ljeto Jesen Godina

C/10god 0.2 0.2 0.3 0.1 0.2
mm/10god -6.5 -0.3 -14.0 -9.3 -39.8
%/10god -1.6 -0.1 -8.2 -2.1 -3.0
6.11.2.1. Najvjerojatniji neeljeni dogaaj [4,5]
Najvjerojatniji neeljeni dogaaj predstavlja uobiajenu hidroloku suu u vegetacijskom periodu

do koje dolazi zbog deficita oborina, sa uprosjeenom pojavnou svake etvrte godine.
Uslijed nedostatka oborina u vegetacijskom periodu istraivanja su pokazala kako dolazi do
pojaane intruzije soli, te je prosjena zaslanjenost povrinskih voda kree u granicama od 3,7
dS/m (na oko 50% povrine) do ak 7,0 dS/m (na oko 90 % poljoprivrednih povrina).[4,5,6]
Informacije o posljedicama
Za posljedicu imamo smanjenje prinosa/priroda i izgubljeni dohodak na 50% neto povrine s
intenzivnom proizvodnjom od 3.600 ha (od ukupno 5.815 ha koliko je cijelo podruje) kod
najvjerojatnijeg scenarija (voda za navodnjavanja 3,7 dS/m), te gubitak dohotka na 90%
povrine u sluaju najgoreg mogueg dogaaja (voda za navodnjavanje 7 dS/m).
Prema podacima iz ARKOD-a (13. oujka 2013.) u dolini donje Neretve je evidentirano 4.558
poljoprivrednih gospodarstava. Ako svako gospodarstvo ima etiri lana za pretpostaviti je da e
posljedice smanjenja prihoda osjetiti cca 18.000 ljudi.
Vrijednost i dohodak poljoprivredne proizvodnje

Proizvodno podruje oko 5200 ha obradive povrine s pretpostavkom intenzivne proizvodnje
na 3600 ha u strukturi ima oko 250 ha rajica, paprika, patlidan, 350 kupusnjae, te 250 ha
ostalo povre ukljuujui dinje i lubenice. Od voa, najvie je mandarina, agruma, bresaka i
jabuka oko 2.500 ha, te manje jagoda i ostalog voa oko 200 ha.
Uobiajeni prihodi na predmetnim povrinama su oko 367,23 milijuna kuna, dok je financijski
rezultat (prihodi umanjeni za plaene izdatke proizvodnje) oko 172,38 milijuna kuna.
364
Raunajui sve trokove proizvodnje (plaeni izdaci, amortizacija, investicijsko i tekue
odravanje) dohodak poljoprivrednih gospodarstava je oko 69,36 milijuna kuna.
Tablica 6.11.-4 Prihodi, rashodi i dohodak poljoprivredne proizvodnje
Mandarina-
Jagoda i
Rajica i dr. Kupusnjae Ostalo voe agrumi, breskve, Ukupno
ostalo voe
jabuke
(milijuna kuna)
Prihodi 60,48 26,25 20,50 225,00 35,00 367,23
Varijabilni trokovi 30,24 17,06 12,30 112,50 22,75 194,85
Ukupni trokovi 48,384 22,3125 17,425 180 29,75 297,87
Financijski rezultat 30,24 9,19 8,20 112,50 12,25 172,38
Dohodak 12,10 3,94 3,08 45,00 5,25 69,36
Sua uzrokuje veu zaslanjenost vode za navodnjavanje koja izravno djeluje na visinu prinosa
kod itarica i povra, te priroda kod voa. Kao najvjerojatniji sluaj poveanja slanosti vode za
navodnjavanje na 50% od ukupno 3.600 ha povrine dolazi do smanjenja prinosa od 20-30%
kod povra, dok su redukcije prinosa od 50 do 80% kod voa. U najgorem sluaju, kod veeg
stupnja zaslanjenosti vode koji bi se mogao dogoditi na 90% povrine prinosi povra se
smanjuju do 60%, a gubici priroda u voarstvu su potpuni.
Tablica 6.11.-5. Pregled najvanijih varijabli scenarija
% navodnjavanog tla/Zaslanjenost vode Najvjerojatniji sluaj Najgori slua

(raspon min-max) 50% tala, voda 3,7 dS/m 90% tala, voda 7 dS/m
mandarina-
Rajica,
ostalo agrumi, jagoda i
Najzastupljenije kulture patlidan, kupusnjae
povre breskva, ostalo voe
paprika
jabuka
Povrina (ha) 300 350 250 2500 200
Najvjerojatniji
Redukcija prinosa 25 20 30 50 80
dogaaj
(%)
Najgori mogui 45 50 60 100 100

1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
365
U uvjetima najvjerojatnijeg dogaaja scenarija i prihodi i financijski rezultat poljoprivrednih

gospodarstava prikazani u tablici 6.11.-4. manji su u odnosu na sadanje stanje prema redukciji
prinosa (Tablica 6.11.-5.) za 83,51 milijuna kuna, a dohodak je manji za 60,27 milijuna kuna. U
najgorem sluaju ovog scenarija prihodi su po istom nainu prikaza tete manji u odnosu na
sadanje stanje za 281,38 milijuna kuna, a dohodak za 201,85 milijuna kuna.
Tablica 7.11-7 Prihodi, rashodi i dohodak u uvjetima najvjerojatnijeg dogaaja
Poetno stanje Najvjerojatniji sluaj Najgori sluaj

(milijuna kuna)
Prihodi 367,23 232,53 51,05

Izdaci 194,85 165,80 165,80
Rashodi 297,87 230,23 178,85
Financijski rezultat (doprinos pokria) 172,38 66,73 -114,75
Dohodak 69,36 2,31 -127,80
Po ovome scenariju dohodak kod najvjerojatnijeg sluaja je neto vei od 2,31 milijuna kuna, dok
je za najgoreg sluaja zabiljeen gubitak poljoprivrednih gospodarstava od 127,80 milijuna kuna.
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
366
Tablica 6.11.-10. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku tete/gubici
na graevinama od javnog drutvenog znaaja

1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000



2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
Kategorija
3 Umjerena 5 - 50 % 1 dogadaj u 2 do 20 godina X
6.11.2.2. Dogaaj s najgorim moguim posljedicama [4,5]
Dogaaj s najgorim moguim posljedicama predstavlja komibinaciju pojaane intruzije soli u

podzemne i povrinske vode i poljoprivredna tla u dolini Donje Neretve zbog hidroloke sue u
vegetacijskom periodu do koje dolazi zbog deficita oborina te nastavka procesa prevoenja
prevoenja voda iz sliva Neretve u susjedne slivove u gornjim horizontima, te potpuno
presuenje izvora na istonom rubu doline. Poveanjem zaslanjenosti tala uslijed sekundarnog
zaslanjenja zbog navodnjavanja zaslanjenom vodom, razvoja nepovoljnih trendova klimatskih
367
promjena (poveanje prosjene temperature i evapotransporacije, uzdizanje mora) te dodatnog
slijeganja tla doi e do znaajnijeg poveanja zaslanjenosti tala u dolini rijeke Neretve.
Kombinacijom navedenih imbenika, prema strunoj procjeni, mogue je poveanje

zaslanjenosti povrinskih i podzemnih voda i tala za 50% u odnosu na uvjete iz Scenarija 1 to u
konanici pored gubitaka zbog redukcije prinosa moe dovesti do trajnog gubitka
poljoprivrednih tala od 585 ha (poljoprivredne povrine ija je zaslanjenost vea od 10 dS/m).
Slika 6.11.-6. Prikaz zaslanjenosti tala na dubini od 75 do 100 cm
Trajnim naruavanjem zaslanjenosti tala kao najvjerojatniji sluaj na 585 od ukupno 3.600 ha
povrine u razini od 9,0 dS/m elektrovodljivosti vode u tlu, te nemogunou navodnjavanja na
istoj povrini dolazi do smanjenja prinosa od 35-40% kod povra, dok su redukcije priroda 60%
kod mandarina i agruma, odnosno 50% kod jagodiastog voa. U najgorem sluaju, kod veeg
stupnja zaslanjenosti tla koji bi se prema procjeni mogao dogoditi na 90% povrine (3240 ha)
prinosi povra smanjuju se od 60 do 70%, a gubici priroda u voarstvu su 100% (Tablica 6.11.-
13.).Uz gubitak prinosa kod ovog scenarija gospodarska teta se oituje u trajnom gubitku
zemljita. Kod najvjerojatnijeg dogaaja radi se o gubitku vrijednosti poljoprivrednog zemljita
na 585 ha obradive povrine, a kod najgoreg dogaaja na taj nain je proraunat gubitak
vrijednosti 3.240 ha obradive povrine.
368
Tablica 6.11.-13. Pregled najvanijih varijabli scenarija
% navodnjavanog tla/Zaslanjenost vode Najvjerojatniji sluaj Najgori slua

(raspon min-max) 585 ha, voda 9,0 dS/m 3240 ha, voda 9,0 dS/m
mandarina-
Rajica,
ostalo agrumi, jagoda i
Najzastupljenije kulture patlidan, kupusnjae
povre breskva, ostalo voe
paprika
jabuka
Povrina (ha) 300 350 250 2500 200
Najvjerojatniji
Redukcija prinosa 35 35 40 60 50
dogaaj
(%)
Najgori mogui 70 60 60 100 100

1 Neznatne < 50 X
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
Gospodarstvo
1 Neznatne < 250
2 Malene 250 - 700 X
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000
U uvjetima najvjerojatnijeg sluaja prihodi i financijski rezultat poljoprivredne proizvodnje je

prema redukciji prinosa (Tablica 6.11.-13.) manji u odnosu na sadanje stanje za 95,53 milijuna
kuna, a dohodak za 68,41 milijuna kuna. U najgorem sluaju ovog scenarija prihodi su po istom
nainu izrauna manji u odnosu na dananje stanje za 297,35 milijuna kuna, a dohodak za
213,26 milijuna kuna.
369
Tablica 6.11.-16. Prihodi, rashodi i dohodak u uvjetima najgoreg mogueg dogaaja
Poetno stanje Najvjerojatniji sluaj Najgori sluaj

(milijuna kuna)
Prihodi 367,23 271,70 69,88

Izdaci 194,85 194,85 194,85
Rashodi 297,87 270,75 213,79
Financijski rezultat (doprinos pokria) 172,38 76,85 -124,97
Dohodak 69,36 0,95 -143,91
Dok se u uvjetima najvjerojatnijeg neeljenog dogaaja ostvaruje dohodak poljoprivredne

proizvodnje od oko 950 ticua kuna, kod najgoreg dogaaja ovog scenarija gubitak
poljoprivrednih gospodarstava je preko 143,91 milijuna kuna.
Izraun gubitka po scenarijima u odnosu na dravni proraun Republike Hrvatske

Gubici poljoprivredne proizvodnje mjereni izgubljenim dohotkom su kod najvjerojatnijeg
neeljenog dogaaja za najvjerojatniji sluaj 60,27 milijuna kuna, dok su kod dogaaja s
najgorim moguim posljedicama 201,85 milijuna kuna.
Tablica 6.11.-17. Gubitak dohotka u poljoprivredi i vrijednosti poljoprivrednog zemljita
Najvjerojatniji neeljeni dogaaj Dogaaj s najgorim moguim posljedicama

Najvjerojatniji sluaj Najgori sluaj Najvjerojatniji sluaj Najgori sluaj
Gubitak dohotka 60.273.250 201.848.580 68.408.800 213.264.180
Gubitak vrijednosti zemljita 20.475.000 63.000.000
Ukupni gubitak 60.273.250 201.848.580 88.883.800 276.264.180
Proraun upanije 145.974.145
U dogaaju s najgorim moguim posljedicama su obraunate i izgubljene vrijednosti zemljita,

koje su kod najvjerojatnijeg dogaaja proraunate na 50% povrina. Kod najgoreg sluaja,
gubitak vrijednosti zemljita je proraunat za ukupno 90% povrina doline Neretve.
Tako je kod dogaaja s najgorim moguim posljedicama za najvjerojatniji sluaj uz gubitak

dohotka od 68,41 milijuna kuna uraunat gubitak vrijednosti zemljita od 20,47 milijuna kuna.
Kod najgoreg sluaja je osim 213,26 milijuna kuna gubitka proizvodnje uraunato i 63,00
milijuna kuna gubitka vrijednosti zemljita. Sveukupni gubici su kod dogaaja s najgorim
moguim posljedicama za najvjerojatniji sluaj 88,88 milijuna kuna, a za najgori sluaj 276,26
milijuna kuna.
Ukupni gubici po najvjerojatnijem neeljenom dogaaju ine od 0,0573 do 0,1918%, dok gubici
po dogaaju s najgorim moguim posljedicama ine od 0,0844 do 0,2624% dravnog prorauna
Republike Hrvatske.
370


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


1 Neznatne < 250 X
2 Malene 250 - 700
3 Umjerene 700 - 1.500
4 Znaajne 1.500 - 7.000


2 Malene 5.000 - 15.000
3 Umjerene 15.000 - 50.000
4 Znaajne 50.000 - 250.000
371
Kategorija
3 Umjerena 5 - 50 % 1 dogadaj u 2 do 20 godina X
372
373
Metodologija
Ova procjena rizika zasniva se na kvalitativnoj metodologiji gdje su vjerojatnost pojave kao i
mogue posljedice rezultat miljenja i procjena strunjaka sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Te procjene temelje se na postojeem stanju, prolim iskustvima te istraivanjima koja se
provode. Za vjerojatnost pojave na temelju prolih iskustava i trendova klimatskih promjena
pretpostavljeno je da e se navjerojatniji scenariji dogoditi svake 3 4 godine, a najgori bi se
mogao ostavariti ako se ostvare neki projekti prevoenja vode iz sliva Neretve to se moe
dogoditi u periodu od 20-ak godina. Posljedice u gospodarstvu su rezultat izrauna temeljenih
na redukciji prinosa zbog zaslanjenosti koje su relativno dobro poznate te podacima o
vrijednosti zemljita, ali zahvaeno podruje na kojem se vrio izraun je procjena strunjaka.
Vano je za napomenuti da su prethodni izrauni gubitaka po datim scenarijima za zaslanjivanje

kopna, radi konzistentnosti pristupa obradi svih kategorija rizika kroz ovaj dokument Procjena
rizika od katastrofa, napravljeni u odnosu na dravni proraun Repubike Hrvatske, te je
pokazatelj posljedice zaslanjenosti tla na razini Republike Hrvatske neznatan i zanemariv,
odnosno rizik od zaslanjivanja kopna nizak, no ukoliko bi se ovi scenariji razmatrali na razini
upanije, odnosno upanijskog prorauna ukupni gubici po najvjerojatnijem neeljenom
dogaaju inili bi od 41 do 60%, dok bi gubici po dogaaju s najgorim moguim posljedicama
inili od 138 do 189% upanijskog prorauna Dubrovako neretvanske upanije, to bi rizik od
zaslanjivanja kopna u dolini Neretve svrstalo u kategoriju znaajnog, to e se pozornije obraditi
pri detaljnoj analizi Procjena rizika od katastrofa na upanijskoj razini
Nepouzdanost
S obzirom na koritenu metodologiju moemo rei da je nepouzdanost niska, ali se procjene
temelje i na dostupnim podacima o stvarnom stanju i prolim iskustvima pa kao takve nisu krive
no nemoemo sa sigurnou rei da ako nam se najvjerojatniji scenarij dogodio prole godine te
da e se isti ponoviti za 3 godine. Uspostavom cjelovitog sustava praenja zaslanjenosti tala u
dolini rijeke Neretve bi se kroz nekoliko godina moglo doi do statistiki relevantnih podataka o
poveanju zasljanjenosti pa bi se tako i neodreenost ove procjene rizika dodatno smanjila. Isto
vrijedi i za posljedice.

malo vjerojatna.
374
Porast razine mora nije konstantan u cijeloj Europi te regionalno varira. Klimatske
promjene e utjecati na stope porasta razine mora i prodore slane vode u rijeke i
vodonosnike svjee vode, a obino povezane s iskoritavanjem podzemnih izvora.
Utjecaj porasta razine mora moe biti vei u kombinaciji s razdobljima niskog
vodostaja rijeke, uzrokujui prodore slane vode dalje u rijeci nego u doba s
normalnim tokom rijeke. Prodor slane vode moe ugroziti slatku vodu iz rijeka i
obalnih vodonosnika, i to ne samo u smislu da utjee na opskrbu pitkom vodom,
nego takoer na vodu i tlo.
Iako je hrvatska obala relativno strma, dimenzije uinaka podizanja razine mora u
utjeu na rizik?
obalnom podruju mogle bi biti znaajne. Na temelju dostupnih istraivanja
proizlazi da, pored ostalih podruja, u opasnosti od porasta razine mora su obalna
poljoprivredna podruja poput delte rijeke Neretve, gdje moe doi do znaajnih
gubitaka u proizvodnji zbog pritjecanja morske vode i salinizacije preostalog tla.
Na Slici 6.11.-2 Izvjea o drutvenom razvoju - Hrvatska 2008 Dobra klima za
promjene (UNDP, 2008.) koje se bavi utjecajem klimatskih promjena u Republici
Hrvatskoj, prikazane su proporcije potencijalne katastrofalne poplave delte rijeke
Neretve u sluaju porasta razine mora od 0,50 do 0,88 m.
Odluka o donoenju estog nacionalnog izvjea Republike Hrvatske prema

Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Narodne novine 18/14
Izvjee o drutvenom razvoju - Hrvatska 2008 Dobra klima za promjene (UNDP,
zakljuak:
2008.),
EU strategija prilagodbe klimatskim promjenama; Radni dokument Komisije.
375
376
6.11.7. SUDIONICI
Ministarstvo poljoprivrede Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Hrvatske vode
Izvritelji
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnog gospodarstva
Hrvatske vode
Hrvatske vode
Agronomski fakultet, Sveuilita u Zagrebu
Prirodoslovno-matematiki fakultet
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU Fondom za ruralni razvoj
377
6.12. Sloeni rizik
Naziv scenarija
Potres i poplava na podruju grada Zagreba
Radna skupina
Koordinator:
Glavni nositelji:
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja i Ministarstvo poljoprivrede
Glavni izvritelj:
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Hrvatske vode
6.12.1.2. Uvod
Sukladno Smjernicama za izradu procjene rizika i karata u upravljanju katastrofama Europske

komisije SEC (2010) 1626, potrebno je izraditi procjenu sloenog rizika. Za analizu sloenog
rizika od katastrofa odabran je scenarij kombinacije opasnosti uzrokovanih potresom i
poplavama na podruju grada Zagreba, odnosno scenarij pri kome tijekom velikovodne situacije
na podruju grada Zagreba, uslijed potresa, dolazi do ruenja nasipa rijeke Save i oteretnog
kanala Sava-Odra i ruenja retencija na sljemenskim potocima.
Grad Zagreb nalazi se na seizmiki aktivnom podruju 2013. godine u okolici Zagreba
zabiljeeno je 816 potresa dok je najjai zabiljeen 25. kolovoza s epicentrom u Donjoj Bistri
intenziteta VMCS. Najjai ikad zabiljeen potres u Zagrebu, intenziteta VIIMCS, magnitude od
6,3 Richtera, s epicentrom na podruju Medvednice desio se 09. studenog 1880. godine. [2].
Potres jaine od VIII-XI MSK-64 za sjeveroistoni i VII-VIII MSK-64 za jugoistoni dio grada
[2]. za posljedicu bi imao ruenje stambenih i gospodarskih objekata, unitenje infrastrukturnih
objekata kao i gubitak funkcionalnosti vodnogospodarskih objekata (brana smjetenih na
podsljemenskim vodotocima i nasipa uz rijeku Savu i uz oteretni kanal).
Pojava izuzetno dugotrajnih oborina visokog intenziteta na podruju sliva Save u Hrvatskoj
(uzvodno od grada Zagreba) i Sloveniji, uz topljenje snjenog pokrivaa, uzrokovala bi pojavu
visokog vodostaja u rijeci Savi, izljevanje rijeke Save, preko jankomirskog preljeva u oteretni
kanal Sava-Odra (Slika 6.12.-1) kao i pojavu visokog vodostaja u potocima sa junih, jugoistonih
i istonih obronaka Medvednice.
Visoke vrijednosti maksimalnih vodostaja i protoka rijeke Save na podruju grada Zagreba, na
mjernoj postaji Zagreb, javljaju se u dva navrata, tijekom proljetnih (oujak svibanj) i jesenskih
(rujan studeni) mjeseci. Maksimalni vodostaj od 514 cm i protok od 3 126 m3s-1 zabiljeeni su
26. listopada 1964. godine. [1]
378
Tablica 6.12.-1. - Maksimalne vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb za period 2004. 2013. po mjesecima (cm)
Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
213 273 331 308 321 240 112 234 468 397 432 370 468
2004.2013.
(2009) (2009) (2009) (2013) (2006) (2006) (2009) (2005) (2010) (2012) (2012) (2009) (IX/2010)
[1]
Tablica 6.12.-2. - Maksimalne vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb za period 2004. 2013. po mjesecima (m3s-1)
Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
1418 1714 2024 1815 1969 1548 1012 1519 2851 2242 2484 2246 2851
2004.2013.
(2009) (2010) (2009) (2013) (2006) (2006) (2009) (2005) (2010) (2012) (2012) (2009) (IX/2010)
[1]
Slika 6.12.-1. Nivoi koriteni pri izradi scenarija gubitka funkcionalnosti nasipa
6.12.1.3. Kontekst
Grad Zagreb osim to je glavni grad Republike Hrvatske predstavlja i vodee gospodarsko,
obrazovno i kulturno sredite te je ujedno s 790 017 stanovnika [1]i najvee gradsko sredite u
379
Hrvatskoj. Osim toga, panju treba obratiti na Zagreb kao i veliko regionalno sredite odnosno
gravitacijski centar kojem tee svi gradovi Zagrebake upanije te mjesta okolnih upanija.
Upravo zbog ovakvog izrazitog znaaja odabran je scenarij koji moe prouzroiti katastrofalne
posljedice ne samo od znaaja za Grad ve i za Republiku Hrvatsku u cijelosti.
Na povrini od 641,37 km2 ivi 790.017 (19% ukupnog stanovnitva RH 2011) stanovnika grada
Zagreba od ega 114.483 osoba s raznim potekoama, 56.048 stanovnika od 0 do 6 godina te
197 096 stanovnika starije od 65 godina to predstavlja veliki izazov spasilakim snagama u
sluaju katastrofa. Grad se dijeli na 17 gradskih etvrti i 218 mjesnih odbora s 279 656
kuanstava i 334 888 stanova.
Grad Zagreb s proraunom od skoro 7,5 milijardi kuna (7% prorauna RH 2013) i generiranim
izvozom veim od 27 milijardi kuna (38% ukupnog izvoza RH 2013). te 397 365 ukupno
zaposlenih (30% ukupno zaposlenih u RH 2104) ini najvee i najznaajnije gospodarsko
sredite Hrvatske. Grad Zagreb nalazi se na trasi Paneuropskog cestovnog i eljeznikog
koridora X te je sa Zranom lukom Zagreb s 2,5 milijuna putnika i 9.206 tona tereta jedno od
znaajnih prometnih vorita. [3]
U gradu Zagrebu nalaze se sjedita Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog Sabora, Predsjednika
Republike Hrvatske, Ustavnog suda, svih ministarstava te velikog broja ostalih dravnih
institucija. S dvadeset i jednom bolnicom i kapacitetom od 6.674 postelja Zagreb ima vanu
zdravstvenu ulogu.
Slika 6.12.-2. - Gradske etvrti grada Zagreba
380
6.12.1.4. Uzrok
6.12.1.4.1. POTRES
Vjerojatnost
Odabran je scenarij usklaen s razinom seizmikog hazarda koji je prihvaen u vaeim
propisima za projektiranje potresne otpornosti. [4] [5] Vjerojatnost dogaaja odreena je
odgovarajuim povratnim razdobljem 475 godina odnosno vjerojatnost premaaja 10% u 50
godina.
Tablica 6.12.-3. Vjerojatnost/frekvencija potresa
Kategorija
1 Iznimno mala <1% 1 dogaaj u 100 god i rijede X

Dogaaju se moe pridruiti propisana karta potresnih podruja (Slika 6.12.-3.) koja prikazuje
potresom prouzoena horizontalna poredbena vrna ubrzanja (a gR ) povrine temeljnog tla tipa
A (vrsta stijena). Moglo se odabrati i due povratno razdoblje (primjerice 2000 godina) za koje
bi posljedice bile jo dalekosenije, ali s obzirom na definirani hazard (opasnost) u vaeim
propisima te oekivane posljedice odabran je opisani hazard.
Kako su potresi u vremenu razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo dogaanje na

odreenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budueg potresa ni na koji nain ne ovisi
o tome kada se dogodio prethodni potres. Povratna razdoblja, dakle, imaju smisla samo za
procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu oekivati tijekom nekog duljeg razdoblja, ali ne i za
procjenu vremena u kojem e se oni dogoditi [5] Karte potresnih podruja karte su seizmikog
hazarda ili potresne opasnosti koja se procjenjuje na temelju opaene seizminosti tijekom to je
mogue duljeg razdoblja. Za Hrvatsku osnovna je baza podataka sadrana u Hrvatskom katalogu
potresa [6] koji odrava Geofiziki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu. U
trenutku objave novih karata seizmikog hazarda sadravao je osnovne podatke o vie od
40.000 potresa koji su se dogodili na teritoriju Republike Hrvatske i susjednim podrujima, a
redovito se dopunjuje podacima o novim potresima. Dananja mrea seizmografa u Hrvatskoj
omoguuje da se godinje prosjeno locira i u katalog uvrsti vie od 3.500 potresa. [5]
Pri izradi karte posebno pripremljen katalog [7] posluio je za proraun osnovnih statistikih
parametara seizminosti u vorovima guste mree kojom je prekriveno istraivano podruje. Za
svaki vor provedena je procjena uestalosti potresa i odreena njihova razdiobu prema
magnitudi (u skladu s Gutenberg-Richterovom relacijom). Seizmika opasnost proraunata je
upotrebom stohastikog (Monte-Carlo) postupka, u kojem se vjerojatnost premaivanja
odreenog ubrzanja odreuje statistikom analizom sintetikog kataloga potresa koji se
generira upotrebom empirike razdiobe [8] za svaki element mree te za vrlo dugi niz godina
381
(ovdje 2.000.000 godina). Za svaki od generiranih potresa odreeno je najvee teorijsko
horizontalno ubrzanje u svakom voru mree, i to upotrebom est empirikih atenuacijskih
relacija pomou kojih je mogue izraunati vrijednosti vrnog horizontalnog ubrzanja na temelju
poznavanja magnitude potresa, udaljenosti lokacije od arita potresa te raznih drugih
Slika 6.12.-3. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske [g] za poredbeno povratno razdoblje potresa
TNCR = 475 godina
parametara (vrste i geometrije rasjeda, poloaja lokacije u odnosu na rasjed, tipa tla itd.).
Pri izradi karte posebno pripremljen katalog [7] posluio je za proraun osnovnih statistikih
parametara seizminosti u vorovima guste mree kojom je prekriveno istraivano podruje. Za
svaki vor provedena je procjena uestalosti potresa i odreena njihova razdiobu prema
magnitudi (u skladu s Gutenberg-Richterovom relacijom). Seizmika opasnost proraunata je
upotrebom stohastikog (Monte-Carlo) postupka, u kojem se vjerojatnost premaivanja
odreenog ubrzanja odreuje statistikom analizom sintetikog kataloga potresa koji se
generira upotrebom empirike razdiobe [8] za svaki element mree te za vrlo dugi niz godina
(ovdje 2.000.000 godina). Za svaki od generiranih potresa odreeno je najvee teorijsko
horizontalno ubrzanje u svakom voru mree, i to upotrebom est empirikih atenuacijskih
relacija pomou kojih je mogue izraunati vrijednosti vrnog horizontalnog ubrzanja na temelju
poznavanja magnitude potresa, udaljenosti lokacije od arita potresa te raznih drugih
parametara (vrste i geometrije rasjeda, poloaja lokacije u odnosu na rasjed, tipa tla itd.).
382
Aleatorna nepouzdanost procjene vrnog horizontalnog ubrzanja izraena je standardnom
devijacijom za svaki od upotrijebljenu atenuacijsku relaciju te je uzeta u obzir pri proraunu.
Odgovarajua nepouzdanost maksimalne magnitude uzeta je kao 0,2 jedinice magnitude.
Epistemike su nepouzdanosti u skladu s uobiajenim postupcima uzete u obzir konstruiranjem
jednostavnog logikog stabla.
Uvjeti nastanka
Grad Zagreb nalazi se u pojasu omeenom s vie seizmiki aktivnih epicentralnih podruja, a
najznaajnije je podruje Medvednice. Ono po svojoj dosadanjoj aktivnosti te u pogledu
prostornog rasporeda
epicentra potresa
skree pozornost na
injenicu da je sjeverni,
a pogotovo
sjeveroistoni dio
Zagreba, podruje
Markuevca, Remeta i
Dubrave, seizmiki jae
aktivan u odnosu na
zapadni i juni dio
grada. [9] Granini
rasjedi zone na
povrini pruaju se
izmeu Podsuseda,
Markuevca i Kaine, te
Kerestinca, Ilice,
Maksimira i Luana.
Slika 6.12.-4.a. Epicentri potresa i sustav rasjeda na zagrebakom podruju
Paralelno zoni u dolini Save

postoje jo dva rasjeda na
potezu Stupnik - Novi Zagreb -
Dubrava - Sesvete. Oni se u
dubini od 8 km spajaju s
glavnom zonom te ih se
svrstava u iru zonu
Zagrebakog rasjeda [10] Slika
6.12.-4a. ukazuje na
podudarnost poloaja rasjeda i
epicentara potresa na
zagrebakom podrju, a Slika
6.12.-4.b. prikazuje geoloku
kartu grada Zagreba.
Slika 6.12.-4.b. Geoloka karta grada Zagreba

383
U sluaju potresa, seizmiki se val rasprostire od arita prema povrini kroz slojeve tla i na
kraju djeluje na graevine. Uinak potresa na zgrade znaajno ovisi o svojstvima zgrade kao i o
podlozi na kojoj je zgrada sagraena. Utjecaj podloge je dvojak: podloga mijenja amplitude
oscilacija i utjee na frekvencijski odziv sustava tlo - zgrada. Svojstva vala potresa znaajnije se
ne mijenjaju kad se val rasprostire stijenom, ali kod slojevitog tla mijenja se i akceleracija i
vrijeme titranja. (Tablica 6.12.-4.) sadri kronoloki prikaz potresa u okolici Zagreba za razdoblje
od 1999. do 2008. godine.
Tablica 6.12.-4. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba od 1999. do 2008. godine (Geofiziki odsjek PMF-a, Zagreb)
Ukupan broj Najjai potresi u godini

Godina
registriranih potresa Intenzitet MCS Epicentar Datum
1999. 185 V. Glina 16. svibnja
2000. 147 V.-VI. Kraljev Vrh 16. lipnja
2001. 19 V. Pisarovina 31. prosinca
2002. 209 V. Samobor 18. kolovoza
2003. 520 VI. Miljana 31. svibnja
2004. 464 IV. Zagreb 8. sijenja
2005. 458 IV.-V. Varadinske toplice 7. prosinca
2006. 586 VI.-VII. Pleivica 28. listopada
2007. 404 V. Ozalj 18. prosinca
2008. 375 V.-VI. Gornji ehi 5. oujka
2009. 435 V. Malunje 10. veljae
2010. 493 V. Galgovo 03. studeni
2011. 611 V. Budaevo 17. travanj
2012. 515 IV. Draganii 08. rujan
2013. 816 V. Donja Bistra 25. kolovoz
Ranijim procjenama ustanovljeno je da jaina potresa u sjevernom i sjeveroistonom

dijelu grada Zagreba moe iznositi VII. do IX. stupnjeva, a u zapadnom i junom dijelu od
VII. do VIII. stupnjeva prema ljestvici Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS). [9] Za cijeli
teritorij Republike Hrvatske, pa tako i za grad Zagreb (Slika 3.) seizmiki hazard je, u
skladu s uvjetima koje zadaju Europski propisi za projektiranje u seizmiki aktivnim
podrujima [4] definiran temeljem suvremenih postupaka i prikazan na dostupnim
kartama (Slika 6.12.-3.) potresnih podruja. [5] Na podruju grada Zagreba najvea
vrna vrijednost horizontalnog ubrznja na tlu tipa A (vrstoj stijeni) prema karti
potresnih podruja za povratno razdoblje od 475 godina odgovara vrijednosti oko 0,27g.
Za tipove tla razliitog od vrste stijene oekuje se dodatno poveanje vrnih ubrzanja.
Na razini openitih spoznaja veina temeljnih tala u Zagrebu moe se razvrstati u tla tipa
B koja obuhvaaju nanose vrlo gustog pijeska, ljunka ili vrlo krute gline, debljine
najmanje nekoliko desetaka metara, s postupnim poveanjem mehanikih svojstava s
dubinom. U takvim tlima prosjena brzina irenja poprenog potresnog vala iznosi od
360 do 800 m/s [5]. Za temeljno tlo razvrstano u tip B u skladu s normom zahtijeva se da
se ubrzanje za tlo tipa A pomnoi faktorom SB = 1,20. Manji dio temeljnih tala u Zagrebu
384
moe se razvrstati u tla tipa C koja obuhvaaju duboke nanose gustog ili srednje gustog
pijeska, ljunka ili krute gline debljine od nekoliko desetaka metara do vie stotina
metara. U takvim tlima prosjena brzina irenja poprenog potresnog vala iznosi od 180
do 360 m/s. Za temeljno tlo razvrstano u tip C u skladu s normom zahtijeva se da se
ubrzanje za tlo tipa A pomnoi faktorom SC = 1,15. [4] Slika 5. prikazuje makrozoniranje
ireg podruja Zagreba po geoloko-topografsko-hidromorfolokom kriteriju kao okvir
budueg geotehnikog i seizmikog mikrozoniranja. [11]
Oznaka Opis
I Gorska jezgra Medvednice
Medvedniko prigorje -
II
Podsljemenska urbanizirana zona
Periklinalno poloene mlae
IIa naslage (neogenske i starije
kvartarne)
Strukture boranja u mlaim
IIb
naslagama (neogenskim)
Uzvisina starijeg kvartara i nanosa
IIc
brdskih potoka
III Prisavska naplavna ravnica
IIIa Savske naplavine
IIIb
Terasna izdignua (terase)
IIIc
Slika 6.12.-5. Makrozoniranje ireg podruja Zagreba po geoloko-topografsko-hidromorfolokom kriteriju [11]
6.12.1.4.2. POPLAVA
Vjerojatnost
Prije 50 godina grad Zagreb je preivio jednu od najveih prirodnih nepogoda. U noi s 25. na 26.
listopada 1964. godine rijeka Sava je zbog obilnih kia u Alpama prelila lijevi nasip na dugim
dionicama, a zatim ga i probila na slabim mjestima i tako poplavila grad sve do eljeznike pruge.
Posljedice poplave bile su katastrofalne, poplava je odnijela 17 ljudskih ivota, 40 000 ljudi je
ostalo bez prostora za stanovanje, potpuno je uniteno 10 000 stanova, 3 297 gospodarskih
zgrada, 61 trafostanica, oteeno je 120 poduzea, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65%
graevinskog materijala iz skladita. Velika oteenja pretrpjele su brojne prosvjetne i kulturne
ustanove.
Poplava 1964. godine bila je prekretnica u cjelokupnom pristupu problematici zatite od poplava
na slivu Save. Zapoeto je intenzivno planiranje i projektiranje sustava za zatitu od poplava,
izraene su brojne studije i projekti, te definirane glavne smjernice za izvoenje radova i
provedbu mjera za zatitu od poplava.
Veliinu zatitnog sustava diktirala je potreba zatite od poplave pojave 100 godinje velike
vode, dok je Zagreb, Sisak i Karlovac trebalo osigurati od poplave 1000 godinje velike vode.
Za proraun scenarija katastrofalne poplave na podruju grada koritena je velika voda koja
odgovara priblino 100 godinjoj velikoj vodi odnosno odgovara poplavama male vjerojatnosti
385
pojave i kao takva svrstana je u kategoriju 1. Pri tome treba naglasiti da u sluaju takvog
dogaaja ne dolazi do preljevanja nasipa i na podruju grada Zagreba voda ostaje u
inundacijama ukoliko ne doe do gubitka funkcionalnosti nasipa. Nasipi su relativno
jednostavne i pouzdane graevine esto vrlo velike duine, sa odreenom razinom sigurnosti i
podloni su propadanju. U veini sluajeva, do gubitka funkcionalnosti nasipa (preljevanje
nasipa, povrinska erozija nasipa, klizanje nasipa, klizita na nasipu i sl.) dolazi uslijed
kombinacije vie razloga, te je stoga esto, vrlo teko odrediti glavni razlog.
Tablica 6.12.-5. Vjerojatnost/frekvencija poplava
Kategorija
Uvjeti nastanka
Pojava katastrofalne poplave na podruju grada, opisana je poplavom koja objedinjuje bujine
poplave Medvednice (plavljenja uzrokovano brdskim vodotocima te ruenjem brana retencija na
njima) uz poplavu rijeke Save zajedno sa oteretnim kanalom Sava-Odra, uz gubitak funkcije
nasipa uzrokovane potresom.
Sustav zatite od poplava podruja grada Zagreba ini sustav zatite od velikih voda rijeke Save i
sustav zatite od bujinih poplava vodotoka obronaka Medvednice.
Rijeku Savu kroz Zagreb karakterizira izrazita bujinost, vrijednosti protoka kreu se u rasponu
od 50 m3/s do 3.000 m3/s a vrijednosti vodostaja u rasponu od oko 8,5 m.
Sustav zatite podruja grada Zagreba od velikih voda rijeke Save su obostrani zatitni nasipi,
poloeni na razmaku od 300 metara, s lijevom inundacijom irine 80 metara i desnom, irine
110 metara, duine 63 km te koritom za srednje vode irine 110 metara. Zatim, oteretni kanal
Sava Odra, kojim se rastereuje dio velikih voda rijeke Save na poziciji preljeva Jankomir i
odvodi dio vodnog vala u retencijski prostor Odranskog polja. Preljev je izgraen poetkom
sedamdesetih godina dvadesetog stoljea u duini od 31 km.
Sustav zatite od bujinih poplava vodotoka Medvednice temelji se na principu zadravanja

velikih vodnih valova nastalih na pojedinim slivovima putem odgovarajuih zatitnih vodnih
graevina tzv. retencija.
Na podruju grada Zagreba do sada je izgraeno 19 retencija ukupnog volumena retencijskog

prostora od 2.229.550 m3. Sve do sada izgraene retencije nalaze se na podruju junih i
jugoistonih obronaka Medvednice i to uglavnom na podruju tzv. zagrebake terase, koja se
nalazi izmeu brdskog i nizinskog dijela sliva (Slika 6.12.-6.).
386
Tablica 6.12.-6. - Najvei zabiljeeni vodostaji na hidrolokoj
postaji Zagreb na Savi
VODOSTAJ
GODINA
(cm) (m/nm)
1964 514 117.40
1966 486 117.12
2010* 468 116.94
1933 455 116.81
1974 446 116.72
1979* 441 116.67
1926 436 116.62
2012* 432 116.58
1973 429 116.55
1923 420 116.46
2014* 420 116.46
1980* 419 116.45
1998* 419 116.45
1959 405 116.31
1925 404 116.30
*- aktiviran preljev Jankomir
Slika 6.12.-6. Prikaz retencija na podruju grada Zagreba
387
Da bi se dogodila katastrofalna poplava meteoroloki uvjeti moraju biti iznimno nepovoljni,
potrebno je da padnu velike koliine oborina (jaki intenzitet dugog trajanja) kako na podruju
Hrvatske tako i na podruju Slovenije, to dalje rezultira velikom zasienosti tla vodom.
Na slici 6.12.-7. dan je prikaz dubine vode za malu vjerojatnost pojavljivanja na podruju grada
Zagreba. Dubine vode su grupirane u etiri kategorije i to: <0,5 m, 0,5-1,5 m, 1,5-2,5 m i >2,5 m,
a definirane su koritenjem digitalnog modela terena Dravne geodetske uprave.
Slika 6.12.-7. Prikaz dubine vode (m)
388
6.12.2. DOGAAJ
6.12.2.1. Potres i poplava u gradu Zagrebu
Opis posljedica sloenog rizika po drutvenim vrijednostima ivot i zdravlje ljudi,

gospodarstvo i drutvena stabilnost i politika dan je odvojeno za potres i za poplavu
(ukljuujui gubitak funkcionalnosti sustava obrabne od poplava). Dobiveni rezultati posljedica
dani su tablino (Tablica 6.12.-13.-15.) dok su matrice rizika prikazane grafiki (poglavlje
6.12.3).
Potres
Ako pretpostavimo da je prethodno opisana razina optereenja prema suvremenim propisima
mjerodavna za postizanje zadovoljavajueg odziva pri djelovanju potresa odgovarajueg
intenziteta, u skladu s propisanim zahtjevima za ponaanje, prema (Tablica 6.12.-7.) mogue je
zakljuiti da je ta razina optereenja vie od dva puta vea od one koja se koristila za
projektiranje preko 90% stambenog fonda. Tablica 6. prikazuje naelnu podjelu stambenih
jedinica po razdobljima primjene pojedinih propisa s osvrtom na potresnu otpornost, proraun
konstrukcija na horizontalna optereena u vrijeme gradnje i glavnih uzroka ugroenosti.
Prikazana analiza je koritena tijekom identifikacije rizika od potresa jer unato nedostatku
detaljnih podataka jasno ukazuje na ugroenost velikog dijela postojeeg fonda graevina.
Detaljnija procjena posljedica se prvenstveno temelji na procjeni stupnja oteenja zgrada za

definirano mjerodavno optereenje. Preciznije postupke (opisane u Scenariju: Podrhtavanje tla u
gradu Zagrebu uzrokovano potresom na razini povratnog perioda usklaenog s propisima za
projektiranje potresne otpornosti), toke (Scenarij, poglavlje 1.3 i 1.6.5.), s obzirom na nedovoljnu
dostupnost svih potrebnih podataka ne primjenjuju se u izradi ovog scenarija. Stoga su procjene
oteenja zgrada (Tablica 6.12.-7.) prvenstveno napravljene na temelju dostupnih parametara
koji su uglavnom sistematizirani u Obrascima za procjenu oekivanog oteenja karakteristinog
tipa graevine pri djelovanju potresa na razini povratnih perioda usklaenih s propisima za
projektiranje (Prilog u Scenariju), a u procjene su bili ukljueni strunjaci na temelju iskustva,
ime se pokualo nadomjestiti postupke opisane u toki 1.6.5. navedenog Scenarija.
Obrasci obuhvaaju analizu karakteristine tipologije gradnje po gradskim etvrtima, uz poetnu

procjenu oteenja postavljenu prema EMS-98 klasifikaciji (Scenarij, poglavlje 1.3.) te su
dopunjeni procjenama strunjaka s obzirom na poznavanje specifinih lokalnih uvjeta i iskustvo.
Pri tome treba istaknuti da broj stambenih jedinica ne predstavlja graevine, s obzirom da
slubena statistika o broju graevina ne postoji, a izdvojeni postoci predstavljaju prosjek
odnosno granine vrijednosti procjena. Obrascima nisu obuhvaene specifine graevine
(primjerice mostovi, industrijske graevine itd.).
389
Tablica 6.12.-7. Pregled broja stambenih jedinica po razdobljima primjene pojedinih propisa za projektiranje
Razdoblje do 1945. 1946.-1964. 1965.-1981. 1982.-1998. 1998.-2012. 2013.-

Pravilnik o Pravilnik o
Rjeenje o prijelazno
privremenim tehnikim
privremenim razdoblje: suvremeni
tehnikim normativima za
Opis propisa tehnikim postupno mjerodavni
bez propisa propisima za izgradnju objekata
u primjeni propisima za uvoenje propisa propisi EN
graenje u visokogradnje u
optereenje ENV (Eurocode 8)
seizmikim seizmikim
zgrada (Eurocode 8)
podrujima. podrujima
Motivacija za potres u
potres u Skopju
izmjene crnogorskom
1963.
propisa primorju 1979.
Broj
oko 40.000 oko 75.000 oko 87.000 oko 70.000 40.000
stambenih
(oko 13%) (oko 25%) (oko 30%) (oko 23%) (oko 13%)
jedinica
graevine s
graevine s
Potresna graevine s srednjom razinom
niskom razinom
otpornost inicijalnom graevine s potresne
potresne
graevina razinom potresne minimalnom otpornosti (zidane
otpornosti (zidane
(gruba otpornosti razinom potresne zgrade s graevine s visokom razinom potresne
zgrade s
podjela (preteno zidane otpornosti horizontalnim i otpornosti (zidane, betonske, eline,
horizontalnim i
prema tipu zgrade s drvenim (prevladavaju AB vertikalnim drvene itd.)
vertikalnim
konstrukcija stropovima, od stropovi, zidane serklaima,
serklaima,
i nainu 1920 uvoenje AB bez serklaa, itd.) okvirne
AB stambene
prorauna) stropova konstrukcije, AB
zgrade itd.)
itd.)
razvoj i postupno
pravilnici, izmjene
uvoenje
i dopune propisa
suvremenih
za projektiranje Europske norme
potres se nije propisa
potres se uzimao u prvi propisi za potresne za projektiranje
uzimao u obzir za projektiranje
Proraun obzir s projektiranje otpornosti potresne
kao optereenje, potresne
konstrukcija pojednostavljnim potresne (jednostavna otpornosti
ali se uzimalo otpornosti
(horizontalno metodama (npr. otpornosti, pravila, (sloeni
horizontalno (jednostavna
optereenje) sila na vrhu (potresna karta iz preeliminarna proraun),
optereenje pravila, sloeni
zgrade) 1964. godine) potresna karta iz karta potresnih
vjetrom proraun)
1981. godine i podruja iz 2013.
poveanje
potresna karta
projektnog
iz1988. godine)
optereenja
do 5% do 10% 30-50% 30-50% 75-100%
Potresno 100%
mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog
optereenje mjerodavno opt.
optereenja optereenja optereenja optereenja optereenja
projektirane na
starenje znaajno manju
materijala, potresnu silu -
projektirane na
dogaanja kroz oteivanje vee
dosta manju uglavnom
povijest (potresi, gradnja od predvienog,
potresnu silu - projektirane na
poari, itd.), neprilagoena za nezakonito
oteivanje puno manju potresnu
nedovoljna prijenos izvedene
vee od silu, oteivanje sloene, loe
Uzroci inicijalna horizontalnih sila, graevine,
predvienog vee od projektirane
ugroenosti otpornost, loa kvaliteta preinake
(mogue ruenje), predvienog, graevine
premaen gradnje, loi stambenih
loa kvaliteta nezakonito
projektirani vijek detalji, upitni prostora (izlozi),
materijala, loi izvedene
od 50 godina, prorauni nestruna
detalji, nepotpuni graevine
slabo odravanje, dogradnja i
prorauni, itd.
posebno ugroena rekonstrukcija
kulturna batina (katovi dodatni)
loi detalji, itd.
390

1 Brezovica 4.706 0-2 % 1-5 % 5-20 % 20-35 % 30-50 %
2 rnomerec 19.930 3-10 % 11-22 % 15-50 % 22-35 % 30 -40%
3 Donja Dubrava 14.778 3-15 % 15-25 % 15-25 % 20-30 % 30-45 %
4 Donji Grad 23.634 5-20% 15-25% 20-60% 15-30% 20-30%
5 Gornja Dubrava 26.190 2-15 % 10-25 % 15-20 % 15-30 % 30-40 %
6 Gornji Grad-Medveak 17.445 3-10 % 15-20 % 15-60% 15-30 % 30-40 %
7 Maksimir 24.606 5-10 % 10-20 % 15-25% 20-30 % 30-50 %
8 Novi Zagreb-istok 29.068 3-5% 10-15 % 10-15 % 20-30 % 40-45 %
9 Novi Zagreb-zapad 27.580 2-6 % 7-20 % 10-20 % 10-50 % 50-60 %
10 Peenica-itnjak 26.770 3-5% 15-20% 10-25 % 15-30 % 25-40 %
11 Podsljeme 8.834 2-10 % 10-20 % 15-20% 25-30 % 30-40 %
12 Podsused-Vrape 20.089 1-5 % 10-15 % 10-25 % 20-40 % 30-50 %
13 Sesvete 30.256 1-5 % 10-15 % 10-25 % 20-35 % 30-50 %
14 Stenjevec 23.469 1-2 % 3-7 % 10-15% 30-40% 40-50 %
15 Trenjevka-jug 34.359 0-2 % 1-8 % 5-15 % 25-35 % 40-50 %
16 Trenjevka-sjever 31.530 3-5 % 9-13 % 15-20 % 25-30 % 35-40 %
17 Trnje 23.700 2-15 % 10-25 % 18-35 % 25-50 % 10-40 %
GRAD ZAGREB 386.944

stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea za podruje
Grada Zagreba [2] iz 2011. godine i neto starija Prognoza tete na stambenom fondu i broja
rtava mogueg budueg potresa u Zagrebu [13] iz 1992. Prognoze se takoer ne zasnivaju na
suvremenim metodama, ali takoer istiu glavnu problematiku.
Prema Procjeni ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa

i velikih nesrea za podruje Grada Zagreba [2] potres IX. stupnja po MCS skali bi uzrokovao
ruenje preko 2.000 graevina (Tablica 8.) odnosno procjenjuje se da ne bi bilo za stanovanje
preko 50.000 stambenih jedinica (oko 16% stambenog fonda), a ukupno oteeno preko
185.000 stambenih jedinica (oko 60%). Prema istoj procjeni pretpostavilo se da bi poginulo
2.961 osoba, 6.233 bile bi duboko, 8.571 srednje, a 45.190 osoba plitko zatrpano. Takoer
procijenjeno je da bi oko 130.000 stanovnika bi moglo ostati bez krova nad glavom, odnosno da
e njihovi objekti zbog oteenja biti nesigurni za daljnje stanovanje.
Prema Prognozi tete na stambenom fondu i broja rtava mogueg budueg potresa u Zagrebu
[14] procijenjeno je da bi potpuno uniteno bilo oko 2.400 stambenih jedinica, tee oteenih
stambenih jedinica oko 39.200, a lake oteenih stambenih jedinica oko 38.400. Sumarno se
oekivalo unitenje oko 11% stambenog fonda, a prema ugroenim stambenim jedinicama
uzimajui prosjek od 3,1 osobe po stambenoj jedinici pretpostavilo se da bi bilo raseljeno oko
18% stanovnitva (pretpostavljeno oko 700.000 stanovnika). Takoer, pretpostavljeno je oko
2.000 poginulih osoba te 13.500 ozlijeenih osoba.
391
Zadnji znaajni potres u Zagrebu se dogodio 1880. godine i bio je jaine VIII stupnja Mercallijeve
ljestvice (6,3 po Richteru) s epicentrom na podruju Medvednice (Scenarij; toka 1.2.1.).
Poginulo je dvoje ljudi i 29 ih je bilo teko ozlijeeno. Razorene su bile brojne zagrebake zgrade
(ukljuujui zagrebaku katedralu) i mnogo stanovnitva je pobjeglo ili se iselilo. Moda najbolje
opisuje tetu Izvjee posebnog Povjerenstva tadanjeg gradskog poglavarstva:
oteene su toliko, da e se za njihov popravak potroiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih
kua. Manje pako tete pretrpjela je 451 kua. U svemu oteeno u Zagrebu 1758 kua, ne
raunajui ovamo kue, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oteenih kua morat e
se izdati najmanje dva milijuna forinti.
Procjena oekivanih rtava i teta je napravljena i po vicarskim propisima SIA [15] (Tablica
6.12.-10.), s tim da treba imati na umu da procjena ne obuhvaa specifine 'lokalne' uvjete ve je
napravljena prema procjenama oekivanih oteenja po EMS-98 klasifikaciji.
Tablica 6.12.-9. Pregled oteenja stambenih graevinskih jedinica za IX. stupanj MCS [12]

BROJ OBJEKATA
1. 2. 3. 4. 5.
GRADSKE ETVRTI
umjerena
razorna
ruenje
lagana
teka
1 Brezovica 3.944 907 789 572 55 27

2 rnomerec 16.341 3.758 3.268 2.369 229 111
3 Donja Dubrava 12.172 2.800 2.434 1.765 170 83
4 Donji grad 21.548 4.956 4.310 3.124 302 147
5 Gornja Dubrava 23.206 5.337 4.641 3.365 325 158
6 Gornji grad - Medveak 16.437 3.781 3.287 2.383 230 112
7 Maksimir 21.306 4.900 4.261 3.089 298 145
8 Novi Zagreb - istok 25.977 5.975 5.195 3.767 364 177
9 Novi Zagreb - zapad 18.421 4.237 3.684 2.671 258 125
10 Peenica - itnjak 22.899 5.267 4.580 3.320 321 156
11 Podsljeme 6.743 1.551 1.349 978 94 46
12 Podsused - Vrape 15.378 3.537 3.076 2.230 215 105
13 Trenjevka - sjever 25.639 5.897 5.128 3.718 359 174
14 Trenjevka - jug 27.463 6.316 5.493 3.982 384 187
15 Trnje 20.280 4.664 4.056 2.941 284 138
16 Sesvete 20.172 4.640 4.034 2.925 282 137
17 Stenjevec 14.895 3.426 2.979 2.160 209 101
UKUPNO 312.821 71.949 62.564 45.359 4.379 2.127
392
stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea za podruje
Grada Zagreba [2] iz 2011. godine i neto starija Prognoza tete na stambenom fondu i broja
rtava mogueg budueg potresa u Zagrebu [13] iz 1992. Prognoze se takoer ne zasnivaju na
suvremenim metodama, ali takoer istiu glavnu problematiku.
Prema Procjeni ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa

i velikih nesrea za podruje Grada Zagreba [2] potres IX. stupnja po MCS skali bi uzrokovao
ruenje preko 2.000 graevina (Tablica 6.12.-8.) odnosno procjenjuje se da ne bi bilo za
stanovanje preko 50.000 stambenih jedinica (oko 16% stambenog fonda), a ukupno oteeno
preko 185.000 stambenih jedinica (oko 60%). Prema istoj procjeni pretpostavilo se da bi
poginulo 2.961 osoba, 6.233 bile bi duboko, 8.571 srednje, a 45.190 osoba plitko zatrpano.
Takoer procijenjeno je da bi oko 130.000 stanovnika bi moglo ostati bez krova nad glavom,
odnosno da e njihovi objekti zbog oteenja biti nesigurni za daljnje stanovanje.
Prema Prognozi tete na stambenom fondu i broja rtava mogueg budueg potresa u Zagrebu
[14] procijenjeno je da bi potpuno uniteno bilo oko 2.400 stambenih jedinica, tee oteenih
stambenih jedinica oko 39.200, a lake oteenih stambenih jedinica oko 38.400. Sumarno se
oekivalo unitenje oko 11% stambenog fonda, a prema ugroenim stambenim jedinicama
uzimajui prosjek od 3,1 osobe po stambenoj jedinici pretpostavilo se da bi bilo raseljeno oko
18% stanovnitva (pretpostavljeno oko 700.000 stanovnika). Takoer, pretpostavljeno je oko
2.000 poginulih osoba te 13.500 ozlijeenih osoba.
Zadnji znaajni potres u Zagrebu se dogodio 1880. godine i bio je jaine VIII stupnja Mercallijeve
ljestvice (6.3 po Richteru) s epicentrom na podruju Medvednice (Scenarij; toka 1.2.1.).
Poginulo je dvoje ljudi i 29 ih je bilo teko ozlijeeno. Razorene su bile brojne zagrebake zgrade
(ukljuujui zagrebaku katedralu) i mnogo stanovnitva je pobjeglo ili se iselilo. Moda najbolje
opisuje tetu Izvjee posebnog Povjerenstva tadanjeg gradskog poglavarstva:
oteene su toliko, da e se za njihov popravak potroiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih
kua. Manje pako tete pretrpjela je 451 kua. U svemu oteeno u Zagrebu 1758 kua, ne
raunajui ovamo kue, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oteenih kua morat e
se izdati najmanje dva milijuna forinti.
Procjena oekivanih rtava i teta je napravljena i po vicarskim propisima SIA [15] (Tablica
6.12.-10.), s tim da treba imati na umu da procjena ne obuhvaa specifine 'lokalne' uvjete ve je
napravljena prema procjenama oekivanih oteenja po EMS-98 klasifikaciji.
393
Tablica 6.12.-10. Procjena oekivanih rtava i teta prema SIA [15]
1 Brezovica 12.040 4.706 99 20.753.460,00
2 rnomerec 39.040 19.930 239 50.223.600,00
3 Donja Dubrava 36.461 14.778 310 65.170.980,00

4 Donji Grad 37.123 23.634 1.241 260.564.850,00
5 Gornja Dubrava 62.221 26.190 550 115.497.900,00
6 Gornji Grad-Medveak 31.279 17.445 916 192.331.125,00
7 Maksimir 49.448 24.606 517 108.512.460,00
8 Novi Zagreb-istok 59.227 29.068 610 128.189.880,00
9 Novi Zagreb-zapad 58.025 27.580 83 17.375.400,00
10 Peenica-itnjak 56.446 26.770 562 118.055.700,00
11 Podsljeme 19.249 8.834 186 38.957.940,00
12 Podsused-Vrape 45.771 20.089 422 88.592.490,00
13 Sesvete 70.633 30.256 635 133.428.960,00
14 Stenjevec 51.849 23.469 493 103.498.290,00
15 Trenjevka-jug 66.595 34.359 103 21.646.170,00

16 Trenjevka-sjever 55.342 31.530 662 139.047.300,00
17 Trnje 42.126 23.700 498 104.517.000,00
UKUPNO 792.875 386.944 8.126 1.706.363.505,00
Tablica 6.12.-11. Procjena oekivanih ljudskih rtava i teta po drutvenim vrijednostima
Oekivane tete u kn Oekivane tete u kn*

Gradska etvrt Oekivane rtve
(Gospodarstvo) (Drutvena stabilnost i politika)
1 Brezovica 99 155.650.950,00 kn 77.825.475,00 kn
2 rnomerec 239 376.677.000,00 kn 188.338.500,00 kn
3 Donja Dubrava 310 488.782.350,00 kn 244.391.175,00 kn
4 Donji Grad 1.241 1.954.236.375,00 kn 977.118.187,50 kn
5 Gornja Dubrava 550 866.234.250,00 kn 433.117.125,00 kn
6 Gornji Grad-Medveak 916 1.442.483.437,50 kn 721.241.718,75 kn
7 Maksimir 517 813.843.450,00 kn 406.921.725,00 kn
8 Novi Zagreb-istok 610 961.424.100,00 kn 480.712.050,00 kn
9 Novi Zagreb-zapad 83 130.315.500,00 kn 65.157.750,00 kn
10 Peenica-itnjak 562 885.417.750,00 kn 442.708.875,00 kn
11 Podsljeme 186 292.184.550,00 kn 146.092.275,00 kn
12 Podsused-Vrape 422 664.443.675,00 kn 332.221.837,50 kn
13 Sesvete 635 1.000.717.200,00 kn 500.358.600,00 kn
14 Stenjevec 493 776.237.175,00 kn 388.118.587,50 kn
15 Trenjevka-jug 103 162.346.275,00 kn 81.173.137,50 kn
16 Trenjevka-sjever 662 1.042.854.750,00 kn 521.427.375,00 kn
17 Trnje 498 783.877.500,00 kn 391.938.750,00 kn
UKUPNO 8.126 12.797.726.287,50 kn 6.398.863.143,75 kn
* - 50% oekivane tete za gospodarstvo
394
Poplava
U sluaju gubitka funkcionalnosti nasipa uslijed potresa u trenutku velikog vodnog dogaaja,
prema definiranom scenariju, uslijedilo bi plavljenje stambenih, poljoprivrednih gospodarskih i
drugih povrina te infrastrukture sa znaajnom materijalnom tetom. Nadalje, ovakav vodni val
zasigurno bi prouzroio veliki broj poginulih, ozlijeenih i zatrpanih osoba pod naplavinama,
dok bi dio stanovnitva ostao bez osnovnih uvjeta za ivot, bez redovne opskrbe, zdravstvene
zatite i slino.
Na osnovi podataka o dubini i obuhvatu poplave (Slika 6.12.-7.) koritenjem modela NACER
proraunate su potencijalne tete od poplave prema definiranom scenariju (Slika 6.12.-8.). Uzeti
su u obzir podaci o prostornom obuhvatu gradskih etvrti, njihovi statistiki podaci, sa
dubinama vode uz primjenu krivulja tete za izraun teta u funkciji dubine vode.
Slika 6.12.-8. - Prikaz potencijalne tete (kn/m2)
U tablici 6.12.-12. dana je procjena oekivanog broja ugroenog stanovnitva i teta

(gospodarstvo i drutvena stabilnost i politika) na podruju grada Zagreba. U sluaju prikazanog
scenarija, potencijalni broj ugroenog stanovnitva kretao bi se oko 275.000, a tete na
gospodarstvu dosegle bi iznos oko 138 milijardi kuna, dok tete vezane uz drutvenu stabilnost
i politiku bile bi reda veliine 70 milijardi kuna.
395
Tablica 6.12.-12. Procjena oekivanih ljudskih rtava i teta po drutvenim vrijednostima
Oekivane tete u kn Oekivane tete u kn

Gradska etvrt Oekivane rtve
(Gospodarstvo) (Drutvena stabilnost i politika)
1 Brezovica 493 7.914.330,16 3.957.165,08
2 rnomerec 9.062 410.206.210,53 205.103.105,27
3 Donja Dubrava 7.041 1.832.915.910,73 916.457.955,37
4 Donji Grad 359 151.410.312,66 75.705.156,33
5 Gornja Dubrava 11.695 625.779.081,33 312.889.540,67
6 Gornji Grad-Medveak 805 54.463.183,05 27.231.591,53
7 Maksimir 5.844 209.478.066,78 104.739.033,39
8 Novi Zagreb-istok 13.054 13.066.785.693,30 6.533.392.846,65
9 Novi Zagreb-zapad 54.363 21.806.675.141,80 10.903.337.570,90
10 Peenica-itnjak 49.460 62.761.498.233,80 31.380.749.116,90
11 Podsljeme 3.418 153.440.503,08 76.720.251,54
12 Podsused-Vrape 12.866 7.905.359.153,39 3.952.679.576,70
13 Sesvete 2.056 362.537.721,51 181.268.860,76
14 Stenjevec 23.105 14.482.063.436,70 7.241.031.718,35
15 Trenjevka-jug 26.103 1.314.119.554,61 657.059.777,31
16 Trenjevka-sjever 28.404 1.895.388.506,95 947.694.253,48
17 Trnje 26.123 10.609.869.771,10 5.304.934.885,55
UKUPNO 274.251 137.649.904.811,48 68.824.952.405,74
6.12.2.2. Posljedice
6.12.2.2.1. IVOT I ZDRAVLJE LJUDI
Potres
Posljedice na ivot i zdravlje ljudi se prvenstveno promatraju u odnosu na poginule, ozlijeene i
trajno raseljene stanovnike, a potom i sve stanovnike trenutno zahvaene posljedicama
djelovanja potresa (evakuirani, sklonjeni itd.). Podaci istaknuti u prethodnom poglavlju jasno
argumentiraju da e procjena posljedica biti katastrofalna.
Bitno je istaknuti da se oekuje vei broj sruenih graevina, a s tim i vee stradavanje ljudi koje
ukljuuje i poginule. To potvruju i dodatne analize procjene rtava napravljene prema SIA [15]
(Tablica 6.12.-10).
Prema priloenim podacima oekuje se da e samo ozlijeenih biti preko 8.000, a ako se uzme u
obzir ukupni broj oteenih stambenih jedinica odnosno broj evakuiranih, sklonjenih osoba broj
osoba e znaajno premaiti kriterij za katastrofalne posljedice. Potrebno je istaknuti da bi
izgradnja zamjenskih graevina i sanacija oteenih graevina (koje su procijenjene da se mogu
sanirati) bi bila jako dugotrajna te se oekuje iseljavanje znaajnijeg broja stanovnika. Posebice,
ako se podrhtavanja tla budu nastavila i osjetila kao i u potresu 1880. godine. Broj raspoloivih
kreveta u bolnicama nee biti dostatan, a nepovoljni poloaj bolnica to se tie smjetaja u
396
starom dijelu grada (godina izgradnje, poari, uske ulice itd.) e biti jo vie istaknut, posebice
to se tie povezanosti s opinama preko rijeke Save.
Postoje postupci koji detaljnije procjenjuju posljedice, prvenstveno se oslanjajui na procjenu

stupnja oteenja graevina (rezultat su poginuli, duboko zatrpani, srednje zatrpani i plitko
zatrpani), ali uzimajui u obzir i brojne ostale faktore kao to je ruenje namjetaja (padanje
predmeta), broj osoba u gradu koje nemaju prebivalite (turisti, radna snaga itd.), doba dana, itd.
(Scenarij, toka 1.6.6.). Takve postupke nije mogue primijeniti u izradi ovog scenarija s obzirom
na nedostupnost podataka.
Poplava
Podaci o broju ugroenih stanovnika dobiveni su na osnovi podataka o broju stanovnitva koji
su preuzeti iz popisa stanovnitva iz 2011. godine od Dravnog zavoda za statistiku. Broj
ugroenih stanovnika dobiven je preklapanjem obuhvata poplave uzrokovane opisanim
scenarijem sa granicama naseljenog podruja. Dobivene vrijednosti pokazuju da je potencijalno
ugroeno oko 35% stanovnika grada Zagreba. Posljedice potencijalne ugroze procjenjuju se kao
katastrofalne.
Posljedice na ivot i zdravlje ljudi procijenjene su kao katastrofalne, i za potres i za poplavu.

(Tablica 6.12.-13).

Kriterij
Kategorija Posljedice Potres Poplava
(br. stanovnika)
1 Neznatne < 50
2 Malene 50 - 200
4 Znaajne 501 - 1500
5 Katastrofalne > 1500 X X
U poglavlju 6.12.3. vidljivo je da su ivot i zdravlje ljudi sa aspekta potresa i poplava u domeni
umjerenog rizika iako su posljedice ocjenjene katastrofalnim. Razlog je izuzetno mala
vjerojatnost pojave scenarija.
6.12.2.2.2. GOSPODARSTVO
Potres
Posljedice na gospodarstvo e se procijeniti kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravni)
gubitke kao to je detaljnije opisano u Scenariju (Scenarij, toke 1.3 i A 2.1.2.) Direktni gubici se
veu za oteenja graevina (stambenih jedinica) kao to je troak popravka graevine
(dovoenje graevine u dostatnu razinu sigurnosti) ili troak uklanjanja graevine (za graevine
koje su procijenjene da nisu sigurne za uporabu) i izgradnje novih (zamjenskih) graevina itd.
Uobiajena je pretpostavka se da e se vrlo teko oteene graevine morati ukloniti i ponovo
397
izgraditi jer e teta premaiti 50% vrijednosti graevine. Znaajno do teko oteenim
graevinama ne bi izravno bila ugroena nosivost konstrukcije pa je mogua sanacija (nakon
procjene), a graevine s umjerenim oteenjem e se uglavnom moi brzo i jeftino sanirati.
Trokovnika stavka dovoenja graevine u prvotno stanje bilo popravkom ili ponovnom
izgradnjom moe znaajno varirati s obzirom na stupanj oteenja i tip graevine (Scenarij,
toka 1.6.6) ali i mnogo drugih parametara kao to je lokacija u gradu. Grubu procjenu mogue je
napraviti prema dostupnim podacima [16, 17, 13], pridruivanjem trokovnike stavke stupnju
oteenja sve uz pretpostavku prosjene povrine stambene jedinice od 69,0 m2 (Scenarij,
Prilog). S obzirom na sve navedeno, oito je da e prema postocima oteenih stambenih jedinica
(Tablica 6.12.-8.) posljedice biti katastrofalne. Isto potvruje i analiza napravljena prema SIA
[15] (Tablica 6.12.-10.), s tim da ista ne ukljuuje lokalne specifinosti.
Indirektni (neizravni) gubici bi bili vrlo znaajni s obzirom da je Grad Zagreb sredite dravne,
regionalne i lokalne uprave te prometno sredite drave i sjecite europskih prometnih
smjerova (istok-zapad i sjever-jug). Kao to je u Scenariju (toka Pogreka! Izvor reference nije
pronaen.) jasno istaknuto, u Zagrebu se nalaze brojne obrazovne, kulturne, umjetnike i
zdravstvene institucije, industrijski pogoni, poslovni subjekti i kulturna batina neprocjenjive
nacionalne vrijednosti itd. Ukupnu razinu indirektnih trokova je teko predvidjeti s obzirom na
brojne parametre, ali ako istaknemo injenicu da Grad Zagreb predstavlja treinu ukupnog
gospodarstva Hrvatske (Scenarij, toka Pogreka! Izvor reference nije pronaen.) te mnoga
gospodarstva iz regije gravitiraju prema Zagrebu oito je da bi potres znaajno ugrozio
gospodarsku stabilnost. Trokovi se mogu promatrati kroz: prekid poslovanja, zaustavljene
razne proizvodne aktivnosti (primjerice energija), prekid dostave resorsa za odravanje
poslovanja, gubitak opreme (industrijske, zdravstvene, raunalne, laboratorija, itd) u objektima,
gubitak zarade, oteenje transportnih puteva, prekid komunikacijske mree, oteenje kljune
komunalne infrastrukture (energija, voda itd.), trokovi oporavka privatne i dravne imovine,
gubitak radnih mjesta, gubitak radne snage, poveane potrebe za smjetajnim kapacitetima,
zagaenje okolia, sruene trgovine (trgovaki centri) itd. Ostali potencijaIni indirektni utjecaji
[15, 18, 17] mogu biti: poari, odroni tla i otvaranje klizita, poplave, tehniko-tehnoloke
katastrofe slijedom stradavanja gospodarskih objekata, epidemioloke i sanitarne opasnosti
slijedom ne funkcioniranja nadlenih, prekidi proizvodnih i opskrbnih lanaca (stradava
ekonomska stabilnost), nesree na odlagalitima otpada itd.
Za tonu procjenu svih ekonomskih parametara za grad kao to je Zagreb su potrebne iscrpne i
dugotrajne analize, ali obzirom na trenutnu teku gospodarsku situaciju, manjak rezervi
kapitala, brojnih poslovnih i stambenih kredita, moe se oekivati brzi gubitak poslovnih
subjekata, jako spori oporavak tvrtki i u konanici znaajan porast nezaposlenosti. Bitan je i
posredni utjecaji u vremenu poslije potresa, a koji ovise o lananoj reakciji kroz ekonomiju
regije.
Ako sumiramo sve navedeno i uoimo da se preklapa visoki seizmiki rizik na glavnom gradu
drave koji ujedno predstavlja i gospodarsko sredie jasno je da bi izravne tete predstavljale
tek manji dio i ukupna teta se moe nedvojbeno procijeniti kao katastrofalna.
Poplava
U okviru tete u gospodarstvu promatrane su posljedice poplava za gospodarske aktivnosti i
zemljini pokrov unutar poplavnog podruja. Svaka vrsta koritenja zemljita je povezana s
398
odgovarajuim bazama podataka CORINE land cover 2006. Proraun gospodarskih teta je
proveden na osnovu metodologije NACER. Katastrofalna poplava na podruju grada Zagreba
nanijela bi velike gospodarske tete koje se procjenjuju kao katastrofalne.
Posljedice na gospodarstvo procijenjene su kao katastrofalne, i za potres i za poplavu. (Tablica

6.12.-14).
U poglavlju 6.12.3. vidljivo je da su gospodarske aktivnosti sa aspekta potresa i poplava u

domeni umjerenog rizika iako su posljedice ocjenjene katastrofalnim. Razlog je izuzetno mala
Gospodarstvo
Kriterij
(mil. kuna)
1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
4 Znaajne 1500-7.000
5 Katastrofalne > 7.000 X X
6.12.2.2.3. DRUTVENA STABILNOST I POLITIKA
Potres
Zagreb kao glavni grad i administrativni centar predstavlja kljunu toku drutvene
stabilnosti i politike (Scenarij, poglavlje 1.6.) Za procjenu posljedica mora se istaknuti da
su u Zagrebu smjetene gotovo sve kljune dravne institucije kao to su Hrvatski sabor,
Ured predsjednice Republike Hrvatske, Vlada RH (Banski dvori), Ustavni sud, Vrhovni
sud Republike Hrvatske, brojni ostali sudovi (upanijski, opinski graanski, kazneni,
visoki upravni, radni, visoki trgovaki, prekrajni itd.), Dravno odvjetnitvo Republike
Hrvatske, gotovo sva Ministarstva (28 zgrada), dravni zavodi, dravni uredi itd. Detaljni
prikaz graevina nalazi se u Prilogu Scenarija, a u toki 1.6.1. su izdvojene kljune
graevine od javnog i drutvenog znaaja, ukljuujui godinu izgradnje i lokaciju, koje se
mogu izravno povezati s tablicom procjene oteenja (Tablica 6.12.-8.).
S obzirom na koncentraciju graevina od javnog i drutvenog znaaja koje su uglavnom

izgraene prije prvih propisa za projektiranje potresno otpornih zgrada, to ih svrstava
u znaajno ugroene (Tablica 6.12.-8.), oito je da se posljedice mogu procijeniti kao
katastrofalne. Dodatno, izdvojene graevine su veinom smjetene u staroj jezgri gdje
postoji i znaajna opasnost od poara (nakon djelovanja potresa).
399
Posebno vaan element, neposredno nakon potresa, je neprekinuto funkcioniranje
administracije da se sprijei ulijevanje nesigurnosti, straha, naruavanja javnog reda i
mira posebice ako doe do izraaja nespremnost odgovornih institucija za ponaanje
poslije potresa (prihvatni centri, kapaciteti bolnica, opskrbi hrane i vode itd.). Posebno
su vani sustavi informiranja (dravne i javne televizije) koji ne smiju biti prekinuti, a
gotovo svi glavni su smjeteni u gradu Zagrebu (Scenarij, poglavlje 1.6.1.). S obzirom na
pretpostavljene posljedice svi potresom prekinuti sustavi zahtijevati dugo vremensko
razdoblje za ponovnu uspostavu (unitena radna mjesta, izgubljene baze podataka, itd.)
te e dodatne posljedice zbog dugotrajne obnove, a posebice zbog prekinutog
funkcioniranja drave, biti velike. Analiza neizravnih posljedica zahtijeva iscrpne
ekonomske analize stoga nisu uzete u obzir.
Elementi kritine infrastrukture u Zagrebu su jasno istaknuti u Scenariju poglavlje 1.6.1.

gdje je vanost i veliina Grada Zagreba sa svim svojim sadrajima ponovo dola do
izraaja. Takoer, utjecaj na kritinu infrastrukturu je opisan u toki Pogreka! Izvor
reference nije pronaen., a u Prilogu je dodatno izdvojen popis i broj kljunih elemenata
kritine infrastrukture grada Zagreba. Analize pojedinanih elemenata kritine
infrastrukture nisu analizirane pa nije mogue precizno procijeniti razinu utjecaja, ali s
obzirom na oitu koncentraciju kritine infrastrukture, te da je ista uglavnom
napravljena prije suvremenih propisa (projektirane na manju potresnu silu), oito je da
bi znaajniji potres uzrokovao katastrofalne posljedice.
Sva kritina infrastruktura je izravno ugroena od potresa, a unitenje ili znaajno

oteenje e zahtijevati dugotrajni oporavak odnosno dugotrajniji prekid gdje e biti
ugroena veina od 792.875 graana
Poplava
Proraun tete za drutvenu stabilnost i politiku proveden je takoer na osnovu
metodologije NACER. Idejni koncept se temelji na raspoloivim podacima. Radi
nedostupnosti podataka (poloaj i vrijednosti) o kritinoj infrastrukturi i graevinama
javnog drutvenog znaaja a imajui u vidu postojea iskustva struno je procijenjeno da
tete na njima sudjeluju u ukupnoj teti na izgraenim podrujima s po 25%.
Posljedice na drutvenu stabilnost i politiku procijenjene su kao katastrofalne, i za

potres i za poplavu. (Tablica 6.12.-15).
400
Tablica 6.12.-15. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku

Kriterij
(mil. kuna)
1 Neznatne < 250
2 Malene 250-700
4 Znaajne 1.500-7.000
5 Katastrofalne > 7.000 X X
U poglavlju 6.12.3. vidljivo je da je drutvena stabilnost i politika sa aspekta potresa i poplava u

domeni umjerenog rizika iako su posljedice ocjenjene katastrofalnim. Razlog je izuzetno mala
6.12.2.2.4. UKUPNO
Ocjena sloenosti matrice ukupnog rizika poplava je dobivena na osnovi rezultata metode
teinskih koeficijenata. Osim financijskih teta znaajan utjecaj na gospodarstvo i drutvenu
stabilnost i politiku (kritina infrastruktura, graevine javnog drutvenog znaaja) imaju i
posljedice uzrokovane negativnim posljedicama na stanovnitvo. Radi toga je teinskom
koeficijentu stanovnitva dodijeljena vrijednost etiri (4), odnosno na gospodarske posljedice i
na drutvenu stabilnost i politiku jednak utjecaj imaju koliko financijske tete toliko i ugroenost
stanovnitva.
Ukupne vrijednosti kategorija drutvenih vrijednosti (Tablica 6.12.-16.) dobivene su na osnovi

zbroja apsolutnih vrijednosti svake pojedine drutvene vrijednosti poplava i potresa. Ukupni
rizik dobiven je umnokom kategorije vjerojatnosti i srednje vrijednosti kategorija bez
pridruivanja teinskih koeficijenata.
Tablica 6.12.-16. Ukupne vrijednosti kategorija drutvenih vrijednosti
Oekivane Oekivane tete Oekivane tete

Gradska etvrt Vjerojatnost
rtve (Gospodarstvo) (Drutvena stabilnost i politika)
1 Brezovica 1 4 2 2
2 rnomerec 1 5 3 3
3 Donja Dubrava 1 5 5 4
4 Donji Grad 1 5 5 4
5 Gornja Dubrava 1 5 4 3
6 Gornji Grad-Medveak 1 5 4 3
7 Maksimir 1 5 4 3
8 Novi Zagreb-istok 1 5 5 5
9 Novi Zagreb-zapad 1 5 5 5
10 Peenica-itnjak 1 5 5 5
11 Podsljeme 1 5 3 2
12 Podsused-Vrape 1 5 5 5
13 Sesvete 1 5 4 3
14 Stenjevec 1 5 5 5
401
15 Trenjevka-jug 1 5 5 3
16 Trenjevka-sjever 1 5 5 4
17 Trnje 1 5 5 5
Grad Zagreb 1 5 5 5
U poglavlju 6.12.3. vidljivo je da matrica za ukupni rizik sa aspekta potresa i poplava u domeni
umjerenog rizika iako su posljedice ocjenjene katastrofalnim. Razlog je izuzetno mala
Slika 6.12.-9. Posljedice (Poplava, Potres, Ukupne)
U poglavlju 6.12.3. vidljivo je da sve gradske etvrti, za ukupni sloeni rizik, sa aspekta potresa i
poplava spadaju u domenu umjerenog rizika iako su posljedice u pojedinim etvrtima ocjenjene
katastrofalnim, kao i posljedice za cijelo podruje grada Zagreba. Razlog umjerenom riziku je
izuzetno mala vjerojatnost ovakve pojave.
6.12.2.3. Vjerojatnost dogaaja
Tablica 6.12.-17. Vjerojatnost/frekvencija potresa
Kategorija

402
403
Potres
U Scenariju su vie puta istaknuti postupci koji bi omoguili preciznije podatke i toniju analizu
posljedica, ali s obzirom da podaci za takve procjene nisu dostupni procjene posljedica su
napravljene prema dostupnim bazama, dosadanjim iskustvima, preporuenoj literaturi i
posebno napravljenim Obrascima (Scenarij, Prilog).
Kao to je ve opisano u Obrascima su sistematizirani dostupni podaci o graevinama koje su

prepoznate kao karakteristina tipologija gradnje unutar gradskih etvrti odnosno opina za
koje postoje statistiki podaci o stambenim jedinicama i broj stanovnika. Oito je da nije mogue
obuhvatiti sve karakteristine tipove graevina, niti je mogue tono procijeniti njihovu
zastupljenost unutar gradskih etvrti bez opsenog istraivanja.
Procjene oteenja (Tablica 6.12.-8.) na koje se naslanjaju procjene posljedica su gruba procjena
oteenja prema EMS-98 klasifikaciji nadopunjena sa procjenama strunjaka s obzirom na
poznavanje i iskustvo s obziro na specifine lokalne uvjete (nezakonito izvedene zgrade, rasjedi,
klizita, kvaliteta gradnje, specifina tipologija gradnje itd.). Procjene su vrlo grube s obzirom na
nedostatak pouzdanih parametara, sadravaju subjektivne elemente ali i brojna specifina
ogranienja kao to su:
- ne postoje sistematizirane baze podataka o tipologiji gradnje, a postoji niz specifinih
tipova graevina kao to su montane graevina tipa Jugomont JU-60, zgrade izgraene
tunelskom oplatom, stambeni blokovi u Donjem gradu itd.
- veliki broj nezakonito izvedenih graevina (bez valjane dokumentacije) koje ukljuuju i
nepovoljne intervencije (npr. ruenje nosivih zidova za izloge) u nosivu konstrukciju
odnosno promjenu bitnih zahtjeva za graevinu,
- nesigurnost u procjeni ranjivosti pojedinih graevina zbog razlike u znanju o starim
graevinama u odnosu na graevine projektirane sukladno suvremenim propisima,
- ne postoje podaci o izvedbi graevina, koritenim materijalima, moguim pogrekama u
gradnji, naknadnim sanacijama
(degradacija materijala) kod veeg dijela postojeeg stambenog fonda.
- itd.
Procjena posljedica na ivot i zdravlje ljudi je najvie vezana za stupanj oteenja graevina jer
bez detaljnih istraivanja nije mogue precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i
plitko zatrpanih. Posljedice su procijenjene prema broju ugroenih zgrada (Tablica 6.12.-7.)
stoga je nesigurnost procjene vezana za nesigurnosti u procjeni oteenja zgrada, ali s obzirom
na postavljene kriterije moemo zakljuiti da e viestruko premaiti kriterij katastrofalnih
posljedica.
Procjena posljedica na gospodarstvo se vezala na direktne (izravne) i indirektne (neizravne)

gubitke. Direktne posljedice su takoer izravno vezane na oteenja graevina odnosno
nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni oteenih zgrada. Navedene
trokovnike stavke oporavka graevina su napravljene koristei minimalne vrijednosti
404
procjena (Tablica 6.12.-8.), ali i prosjenu procjenu trokova prema dostupnim analizama 300
(obiteljske kue) 800 (poslovne zgrade) EUR/m2 [9] i oko 1.300 EUR/m2 [16]. Prema
stupnjevima oteenja stavke su pridodane na nain da se za V. stupanj oteenja (ruenje)
pridodaje 100% trokovnike vrijednosti ove zgrade kojoj je potrebno dodati oko 20% njene
vrijednosti za trokove uklanjanja i zbrinjavanja nastalog otpada. Sa druge strane za I. stupanj
oteenja tete su do 1% ukupne trokovnike vrijednosti zgrade. Izmeu ovih krajnjih
vrijednosti pretpostavljaju se za IV. stupanj oteenja trokovi od 80100% trokovnike
vrijednosti zgrade (investiranje kako bi se zgrada dovela u uporabljivo stanje), za III. stupanj 40
80% trokovnike vrijednosti zgrade i za II. stupanj 1 40%. Vrijednosti su orijentacijske
odnosno ne mogu predstavljati realne trokove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju
ovise o mnotvu parametara (starost graevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je
vrlo teko procijeniti, ali s obzirom na kontekst Grada Zagreba (Scenarij, poglavlje 1.6.) moe se
zakljuiti da bi ukupne posljedice bile katastrofalne i bez detaljnih analiza.
Procjena posljedica na drutvenu stabilnost i politiku se vezala na oteenja zgrada u kojima su

smjetene kljune institucije i oteenje kritine infrastrukture. Istaknut je popis i podatak da je
veina svih graevina izgraena prije 1964. godine odnosno prije prvih propisa koji znaajnije
uzimaju u obzir potresno djelovanje (znaajnije ugroene) i s obzirom na veliku koncentraciju
brojnih elemenata kritine infrastrukture (Scenarij, poglavlje 1.6.2.) je procijenjen katastrofalan
utjecaj. Nisu analizirani pojedinani elementi kritine infrastrukture jer su za isto potrebna
opsena istraivanja stoga je procjena napravljena na temelju konteksta i u usporedbi s nekim
postojeim podacima (Scenarij, poglavlje 1.6.6. i 1.3.).
Konano jo jednom istiemo da je danas je dostupno vie metoda za preciznije procjene za

procjene ranjivosti, a s time i posljedica. Ipak, preciznost tih metoda ovisi o bazama podataka
odnosno pouzdanosti podataka, ali i specifinim parametrima vezanim za pojedinu dravu stoga
usporedbe s drugim dravama treba raditi vrlo oprezno. S obzirom na navedeno tijekom izrade
ovog scenarija odlueno je ne koristiti postupke s manjkavim podacima ve se pokualo s
dostupnim podacima argumentirati odabrane kriterije razina posljedica.
Poplava
Osnovna podloga za izraun teta od poplava na podruju grada Zagreba (komponente koja za
potrebe procjene rizika nosi informaciju o vjerojatnosti pojavljivanja dogaaja i dubinu vode) su
karte opasnosti od poplava izraene za potrebe Plana upravljanja vodnim podrujima sukladno
odredbama lanaka 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09, 63/11, 130/11,
56/13 i 14/14) koje prikazuju scenarij pucanja nasipa.
tete su izraunate pomou NACER modela. Metodologija se bazira na modelu koji je izraen na
temelju stvarnih i trinih vrijednosti koje su povezane s krivuljama tete preporuenim u
meunarodnoj literaturi. Za praktino koritenje formirana je baza prostornih podataka na
osnovu koje su koritenjem GIS alata proraunate tete.
Pri izradi procjene rizika od katastrofa koriteni su svi podaci koji su djelomino dostupni u
Hrvatskim vodama (podaci o zabiljeenim poplavama i o vodnim graevinama), koji su
djelomino prikupljeni iz ostalih institucija (CORINE baza podataka, podaci Dravnog zavoda za
statistiku), a i koji su djelomino rezultati studijske dokumentacije vezane uz simulacije poplava.
405
Openito se moe pretpostaviti da je primijenjeni model sukladan ostalim elementima ukupne
procjene rizika, te se u osnovi moe zakljuiti da je metodologija zadovoljavajua.

malo vjerojatna.
406
6.12.5. KARTE RIZIKA
407
6.12.6. SUDIONICI
ureenja
Izvritelji
Hrvatske vode
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
408
1. Grad Zagreb (2014.); Statistiki ljetopis grada Zagreba; Grad Zagreb, Zagreb.
2. Slubeni list Grada Zagreba 19/11 (2011); Procjena ugroenosti stanovnitva,
materijalnih i kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea za podruje
Grada Zagreba; (http://www.zagreb.hr/).
3. Dravni zavod za statistiku; www.dzs.hr.
4. HRN EN 1998-1:2011 (2011); Eurocode 8: Projektiranje potresne otpornosti
konstrukcija - 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade; Hrvatski
zavod za norme; Zagreb.
5. HRN EN 1998-1:2011/NA:2011 (2011); Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti
konstrukcija - 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade Nacionalni
dodatak; Hrvatski zavod za norme; Zagreb.
6. Herak M., Herak D., Markui S. (1996); Revision of the earthquake catalogue and
seismicity of Croatia, 1908-199; Terra Nova 8, 86-94.
7. Herak D., Herak M., Tomljenovi B. (2009); Seismicity and focal mechanisms in North-
Western Croatia; Tectonophysics 465, pp. 212-220.
8. Akkar S., Bommer J.J. (2010); Empirical Equations for the Prediction of PGA, PGV, and
Spectral Accelerations in Europe, the Mediterranean Region, and the Middle Eas;
Seismological Research Letters, Vol. 81, No. 2, pp. 195-206.
9. Dravna uprava za zatitu i spaavanje. 2013.; Procjena ugroenosti Republike Hrvatske
od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih
nesrea.; http://duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Clanci/PROCJENA_web_20.03.20
13..pdf.
10. Kuk V., Prelogovi E., Sovi I. Kuk K., ariri K. (2000); Seizmoloke i seizmotektonske
znaajke ireg zagrebakog podruja; Graevinar, Vol. 52, No. 11, pp. 647-653.
11. Jurak V., Ortolan ., Ivi T., Herak M., umanovac F., Vukeli I., Juki M., urina Z. (2008);
Geotehniko i seizmiko mikrozoniranje grada Zagreba Pokuaji i ostvarenje;
Konferencija: Razvitak Zagreba, Zagreb.
12. Calvi G.M., Pinho R., Magenes G., Bommer J.J, Restrepo-Vlez L.F., Crowley H. (2006)
Development of Seismic Vulnerability Assessment Methodologies Over the Past 30
Years, ISET Journal of Earthquake Technology, Vol. 43, No. 3, pp. 75-104.
13. Anii, Draen (1992); Prognoza tete na stambenom fondu i broja rtava mogueg
budueg potresa u Zagrebu, Civilna zatita Zagreb, pp. 135-143.
14. Hanek Z. (2005) Jednostavni cjenik usluga za arhitekte i investitore, ed. S. Merle. 2005,
Zagreb, HR: Hrvatska komora arhitekata i inenjera ugraditeljstvu
15. Klz, E., Duvernay B. (2005) Beurteilung der Erdbebensicherheit bestehender
Gebude; Konzept und Richtlinien fr die Stufe 1, CH: Bundesamt fr Wasser und
Geologie.
16. Crowley H., Ozcebe S., Baker H., Foulser-Piggott R., Spence R. (2014); D7.2 State of the
Knowledge of Building Inventory Data in Europe; NERA - Seventh Framework
Programme EC project number: 262330, www.nera-eu.org/
17. Dravna uprava za zatitu i spaavanje (2014); Smjernice za izradu Procjene rizika od
katastrofa u RH verzija
5.1 http://www.platforma.hr/images/dokumenti/Smjernice_o_izmjenama%20i%20dop
unama.pdf
409
18. Federal Emergency Management Agency (FEMA); Methodology for Estimating Potential
Losses from Disasters (HAZUS), www.fema.gov/hazus
19. Dravna uprava za zatitu i spaavanje (2014); Smjernice o izmjenama i dopunama
Smjernica za izradu Procjene rizika od katastrofa u RH
20. EU Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (2007/60/EG), Europski
parlament i vijee
21. Prethodna procjena rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013. godine,
http://korp.voda.hr/
22. Karte opasnosti od poplava, http://korp.voda.hr/
23. Ekonomski aspekti procjene potencijalnih poplavnih teta, SL Consult, 2014. godina
24. Nacrt Plana upravljanja vodnim podrujima 2016.-2021., Hrvatske vode, travanj
2015.godine, http://www.voda.hr/sites/default/files/dokumenti/nacrt_plana_upravljan
ja_vodnim_podrucjima.pdf
410
7. USPOREDBA RIZIKA
Zavretkom procesa izrade procjena jednostavnih i sloenog rizika te obrade svih scenarija i
izraavanja rezultata dobivena je mogunost usporedbe rezultata i njihovog iskazivanja u
zajednikim matricama.
Slika 7.-1. Matrica rizika Dogaaji s najgorim moguim posljedicama
411
Slika 7.-2. Matrica rizika Najvjerojatniji neeljeni dogaaj
412
8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZATITE
Analiza stanja spremnosti sustava civilne zatite vana je u kontekstu procjenjivanja otpornosti
zajednice na posljedice katastrofa po sve njihovim utjecajima izloene kategorije drutvenih
vrijednosti. Rezultati ove analize koriste se u procesu analiziranja svakog pojedinog i ukupnog
rizika te se koriste za izradu specifinih projekata smanjivanja ranjivosti kao i za utvrivanje
prioriteta u razvoju kapaciteta sustava civilne zatite. U tom smislu moe se govoriti o prilogu za
potrebe utvrivanja otpornosti zajednice na tetne utjecaje razliitih prijetnji, ali i za potrebe
detektiranja slabih karika kapaciteta ustrojenih za reagiranje u katastrofama.
Za potrebe ove analize ralanit e se najvanije komponente (dijelovi) sustava kao i razina
spremnosti za reagiranje sustava u cijelosti i to na lokalnim i podrunim te dravnoj razini.
Komponente sustava koje su predmet ove analize su preventiva i reagiranje, dok rekonstrukcija
pogoenih podruja nakon okonanja operativnog djelovanja snaga sustava civilne zatite nije
analizirana.
Unutar podruja preventive analiziraju se najvanije sastavnice kao to su dokumenti/podloge iz

nadlenosti tijela sredinje i decentralizirane drave na temelju kojih se utvruju mjere i
aktivnosti koje operativno provode kapaciteti za reagiranje: usvojene strategije,
propisi/normativa, planovi djelovanja sustava civilne zatite, usklaenost javnih politika na
smanjivanju rizika od katastrofa, razvijenost sustava ranog upozoravanja, stanje svijesti o
rizicima, stanje prostornog planiranja i legalizacija graevina, ocjena fiskalne situacije i njezine
perspektive.
Unutar podruja reagiranja analizira se stanje spremnosti odgovornih i upravljakih kapaciteta

sustava i operativnih kapaciteta sustava civilne zatite za reagiranje u katastrofama i to po
strukturi, sastavu i veliini kapaciteta; podrujima njihovih primarnih i sekundarnih operativnih
nadlenosti; osobnom i materijalnom ustroju; stanju popune ljudstvom, zapovijedanju snagama,
stanju osposobljenosti, uvjebanosti, opremljenosti, vremenu mobilizacije i spremnosti za
operativno djelovanje; stanju mobilnosti snaga i veza; mogunostima materijalne potpore
operativnim kapacitetima tijekom provoenja spaavanja u katastrofama kao i drugih potreba
snaga do demobilizacije, stanju baza podataka i drugih podloga za potrebe planiranja civilne
zatite te su definirani zakljuci o stanju sustava civilne zatite u Republici Hrvatskoj.
8.1. Podruje preventive
8.1.1. STRATEGIJE, NORMATIVNO UREENJE, PLANOVI
Prevladavajua javna percepcija sustava civilne zatite na razini ope javnosti u irem smislu
prenaglaeno se povezuje uz tzv. vidljivi dio sustava, odnosno velika veina graana sustav
percipira kroz sliku spremnosti operativnih kapaciteta te Oruanih snaga Republike Hrvatske i
policije za djelovanje u katastrofama. Samo manji, ui dio javnosti, preteito strune i
413
znanstvene, sustav civilne zatite percipira u njegovoj kompleksnosti, pri emu su strategije ,
propisi i planovi podloge za provoenje preventivnih aktivnosti kojima se smanjuje ranjivost i
na temelju kojih se usvajaju i provode javne politike od znaaja za upravljanje rizicima. Ti
dokumenti slue i kao podloge za planiranje razvoja kapaciteta za reagiranje u katastrofama.
Provedenom analizom utvreno je kako su u svim najvanijim sektorima, kao to su npr.
prostorno planiranje i graenje, zatita okolia i prirode, gospodarstva, prometa i pomorstva,
poljoprivrede i zdravstva usvojene sektorske strategije kao i vezani provedbeni/akcijski
programi i planovi za njihovu provedbu. Ad hoc procjena, bez detaljnog ulaenja u sadraj svih
strategijskih dokumenata, propisa, provedbenih nacionalnih i sektorskih planova, ukazuje na
zadovoljavajuu normiranost podruja pa ak daje sliku hipernormiranosti. Problem je to su svi
dokumenti u najveoj mjeri meusobno nekoherentni i nekonzistentni, to ukazuje na
nedostatnu sredinju koordinaciju u postupku njihove izrade. To je razlog to se implementacija
temeljnih ciljeva utvrenih tim dokumentima sporo provodi, prioriteti se nedovoljno ili sporo
utvruju, usklaivanje sudjelovanja svih temeljnih nositelja je nedoraslo zahtjevima za potrebe
njihove potpune implementacije, paralelno je evidentan nedostatak kompetencija kako strunog
tako i odgovornog osoblja te nedovoljno odgovornog postupanja odgovornih tijela kako u
pripremnoj fazi tako i tijekom reagiranja na svim razinama u sustavu. Usto, velik problem
predstavljaju nadzor provoenja propisa te neusklaenost organizacijske strukture tijela izvrne
vlasti na svim razinama sustava s novim poslovima na podruju civilne zatite iz njihovog
djelokruga rada. Tako se obveze na podruju upravljanja rizicima ili nedovoljno prepoznaju ili se
njihovo provoenje kadrovski ne podupire u potrebnoj mjeri. Stoga je u cilju otklanjanja tog
hendikepa potrebno pokrenuti proces organizacijskog restrukturiranja izvrnih tijela na svim
razinama iji cilj je razvoj kompetentnih administrativnih kapaciteta za potrebe administriranja
sustavom civilne zatite.
U srpnju 2015. godine Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o sustavu civilne zatite, ijim
stupanjem na snagu je van snage stavljen Zakon o zatiti i spaavanju iz 2004. godine. Sustav
civilne zatite podrazumijeva poseban organizacijski okvir za djelovanje u katastrofama unutar
kojeg se definiraju posebne odgovornosti na svim razinama sustava, kako horizontalno tako i
vertikalno. Zakonom [1] se na naelu kontinuiteta djelovanja ureuju obveze tijela javne vlasti i
operativnih kapaciteta, od lokalnih do dravne razine, razvijaju posebni kapaciteti stoeri,
postrojbe i timovi civilne zatite ije se djelovanje nastavlja na djelatnost urnih slubi te se na
taj nain projektirao novi organizacijski okvir unutar kojeg se na novim temeljima ostvaruje
operativna sinergija svih kapaciteta od znaaja za viu razinu sigurnosti drutva u sluaju
prirodnih i tehniko-tehnolokih prijetnji. Primjenom Zakona [1] rijeit e se problemi
koordiniranja, upravljanja i rukovoenja sustavom na razini jedinica lokalne samouprave.
Meutim, sam Zakon [1] kroz primjenu nee moi rijeiti problem djelovanja sustava civilne
zatite na lokalnim razinama, prvenstveno to u Republici Hrvatskoj djeluje prevelik broj opina
koje ne raspolau potrebnim kapacitetima, kako ljudskim tako i materijalnim, za provoenje ak
i najjednostavnijih poslova koji su im zakonom, na naelu supsidijarnosti, stavljeni u djelokrug
rada. Prema podacima Ministarstva financija 258 opina (55% od ukupnog broja u RH) ne moe
funkcionirati bez subvencija iz dravnog prorauna, pa neke od njih uope ne izdvajaju
financijska sredstva za potrebe razvoja i djelovanja civilne zatite. Zato je vano ispuniti dio
oekivanja u primjeni Zakona [1], prvenstveno onih vezanih uz promjenu paradigme sustava.
Promjena se moe ostvariti jedino na nain da se teite prioritetnih interesa s podruja
reagiranja, odravanja i jaanja spremnosti operativnih kapaciteta prebaci na podruje
preventive, osobito na razvoj javnih politika od znaaja za upravljanje rizicima i njihovu
414
dosljednu implementaciju u normativno podruje i praksu. Kao rezultat tog procesa poveat e
se odgovornost i kvaliteta usklaivanja aktivnosti i suradnje izmeu nositelja na svim razinama
sustava. Pritom e izrada procjena rizika na razinama lokalnih i podrunih (regionalnih)
samouprava biti prvi korak kojim e se utvrditi stvarni rizici koji e zahtijevati razvoj i pripreme
snaga reagiranja u katastrofama na lokalnim razinama. Konkretno, procjenjuje se kako e velika
veina lokalnih zajednica identificirati prosjeno dva rizika dok velik broj lokalnih zajednica u
Dravi, nakon to provedu preliminarne procjene rizika, nee trebati izraivati planove
djelovanja civilne zatite. Na taj e se nain smanjiti obveze tih zakonskih entiteta u sustavu
civilne zatite u razvoju kapaciteta civilne zatite namijenjenih za reagiranje u katastrofama, a
samo reagiranje u otklanjanju drutveno prihvatljivih posljedica nesrea temeljit e se na
kapacitetima redovnih, namjenski ustrojenih spasilakih slubi. Takoer, pripremit e se
podloge za pokretanje procesa duboke, sutinske reforme sustava civilne zatite, iji bi rezultat
trebao postati prepoznat kroz puno racionalniji ustroj, jednostavnost i financijsku priutivost na
svim razinama, osobito lokalnim, u odnosu na trenutno stanje koje je rezultat primjene koncepta
procjenjivanja prijetnji i na tim podlogama u posebnim planovima razvijenih operativnih
rjeenja, ustrojavanja predimenzioniranih snaga i procedura koja se stoga u fazi reagiranja teko
operativno primjenjuju.
8.1.2. RAZVIJENOST SUSTAVA RANOG UPOZORAVANJA
Upravljanje rizicima olakava se, a posljedice katastrofa smanjuju, ukoliko se raspolae

adekvatnim sredstvima za predvianje razvoja prijetnji. U tom smislu rano upozoravanje je
formalni postupak svih mjerodavnih tijela o najavi visoke mogunosti nastajanja izvanrednog
dogaaja, utemeljen na nacionalnim sustavnim predvianjima i procjenama mjerodavnih tijela
te na meunarodno i iz drugih izvora razmijenjenih podataka. U Hrvatskoj je Planom zatite i
spaavanja za podruje Republike Hrvatske (Narodne novine 96/10) utvreno kako je Dravna
uprava za zatitu i spaavanje sredinje nadleno tijelo za prijenos signala ranog upozoravanja
ugroenim podrunim i lokalnim samoupravama. Na taj nain te se razine potiu na promjene
svakodnevne rutine i pokretanje priprema za postupanje u katastrofama. Predvianje
izvanrednog dogaaja ukljuuje ocjenu utemeljenu na znanstvenim podlogama. Institucije kao
to su Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ), druge znanstvene institucije, inspekcije,
sredinja tijela dravne uprave za unutarnje poslove, obranu i radioloku i nuklearnu sigurnost i
druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacija te izrada predvianja i prognoza
dio redovne djelatnosti razvijaju nacionalne mree za prikupljanja podataka (npr. mjerna
hidroloka mrea DHMZ-a i Hrvatskih voda, meteoroloka motrenja - mjerenja i opaanja,
prognoze vremena na objektivnim izraunima razvoja stanja atmosfere te prijenos podataka i
njihova daljnja obrada, sustav ranog upozoravanja na opasne meteoroloke pojave
METEOALARM, SPUNN -Nacionalni sustav upozoravanja za radioloka mjerenja). Iz tih se izvora
osiguravaju potrebne informacije ranog upozoravanja i dostavljaju Dravnoj upravi za zatitu i
spaavanje, a za to su razvijeni posebni komunikacijski protokoli.
to se tie koritenja podataka ranog upozoravanja iz meunarodnih izvora, njihovo dobivanje i

razmjena intenzivirali su se nakon to je Republika Hrvatska 2011. godine sklopila
Memorandum o razumijevanju izmeu Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju
Republike Hrvatske u programu Interoperabilna rjeenja za europsku javnu upravu i postala
415
njegova punopravna lanica. lanstvo je Hrvatskoj otvorilo mogunost koritenje sTESTA1 -
tehnoloke platforme s preko 40 razliitih servisa za razmjenu podataka izmeu drava, od kojih
u podruju upravljanja katastrofama koristi servis CECIS 2. Koritenje tog servisa doprinosi
razvoju otkrivanja i ranog upozoravanja na katastrofe koje mogu ugroziti drave lanice, s ciljem
omoguavanja brzog odgovora drava lanica i Unije kao i njihovom meusobnom povezivanju
kroz ERCC 3 koji djeluje unutar DG ECHO 4. Naravno, i prije punopravnog lanstva u programu
Interoperabilna rjeenja za europsku javnu upravu, pojedina tijela iz Hrvatske sudjelovala su
meunarodnoj razmjeni informacija ranog upozoravanja koritenjem podataka iz izvora kao to
su npr. ECMWF5, EUMETNET 6, WMO 7, EUMETSAT 8, ECURIE 9 i drugi koje su se potom koristile
za potrebe podizanja pripravnosti kapaciteta civilne zatite za reagiranje u katastrofama.
8.1.3. STANJE SVIJESTI O SUVREMENIM RIZICIMA
Dravna uprava za zatitu i spaavanje pokreta je inicijativa i programa jaanja svijesti graana,
prioritetno kod najmlaih kategorija predkolske i osnovnokolske dobi, inicira ugradnju
sadraja smanjivanja rizika od katastrofa u sve relevantne sektorske strategije, zakone i propise
te djeluje na poveanju meusobne povezanosti i usklaenosti njihovih sadraja kako pri
identificiranju rizika tako i definiranja i provoenja sektorskih mjera upravljanja rizicima.
Obzirom na jo uvijek nezadovoljavajue stanje svijesti o rizicima, posebnu pozornost treba
posvetiti razvoju komunikacijskih i operativnih rjeenja usklaenih s potrebama graana iz svih
ranjivih skupina, posebno skupinama s problemima vida i sluha, kako bi se i oni pripremili za
provoenje mjera po informacijama ranog upozoravanja te pripremili za postupanje u realnom
vremenu uz primjerenu asistenciju organiziranih dijelova operativnih kapaciteta sustava civilne
zatite.
Pored aktivnosti na jaanju javne svijesti, uoivi probleme institucionalnog razumijevanja i

koordinacije sektorskih aktivnosti kao i njihove integracije u jedinstvenu nacionalnu politiku
smanjivanja rizika od katastrofa, 2008. godine Vlada Republike Hrvatske utemeljila je Hrvatsku
platformu za smanjivanje rizika od katastrofa. Temeljna zadaa Platforme, u iji su rad aktivno
ukljuena tijela javne vlasti, znanstvene institucije, civilne udruge i pojedinci, provoenje je
aktivnosti na jaanju institucionalne svijesti o rizicima, rasprava o adekvatnim javnim
politikama i programima i planovima upravljanja rizicima koje se prioritetno trebaju usvojiti u
cilju smanjivanja ranjivosti svih osobnih i drutvenih vrijednosti koje su izloene njihovim
tetnim utjecajima. Tako je do 2014. godine organizirano i provedeno est godinjih konferencija
Platforme na kojima je prezentirano vie od 200 radova na temu rizika od katastrofa, iskustava o
konkretnim mjerama upravljanja rizicima, predlagani su zakljuci koje je usvajala Vlada
Republike Hrvatske i koji su ugraivani u sektorske strategije te je u tom smislu jaala i
institucionalna svijest o rizicima i o potrebi provoenja aktivnosti upravljanja rizicima kao
prioritetnom podruju osiguravanja sigurnosnih interesa Drave.
1
secure Trans European Services for Telematics between Administrations
2 Common Emergency Communication and Information System Zajedniki sustav za veze i informiranje
3 The Emergency Response Coordination Centre
4 European Commission's Humanitarian Aid and Civil Protection department
5 European Centre for Medium-Range Weather Forecasts
6 Mrea 31 europskih nacionalnih meteorolokih slubi sa sjeditem u Bruxellesu
7 Svjetska meteoroloka organizacija sa sjeditem u enevi
8 The European Organization for the Exploitation of Meteorological Satellites
9 The European Community Urgent Radiological Information Exchange
416
8.1.4. PROSTORNO PLANIRANJE I LEGALIZACIJA GRAEVINA
Stanje u prostoru, perspektivno gledano najvrjednijem nacionalnom resursu, potrebno je

prioritetno regulirati kako bi se njegove vrijednosti i kvaliteta ouvale za razvojne potrebe
buduih generacija. Republika Hrvatska zadnjih etrdesetak godina provodi javne politike
kojima se taj resurs titi, ali unato toj injenici zbog nedosljednosti i neodgovornosti nositelja,
relativno visoke razine korupcije i loeg nadzora implementacije propisa uinjeno je previe
krivih koraka, a to se ogleda u dijelom devastiranim urbanim strukturama kao posljedice
bespravne gradnje, oneienjima voda, nekontroliranoj eksploataciji uma, degradaciji tala,
neureenim odlagalitima komunalnog otpada i utvrenim sluajevima nekontroliranih
odlaganja opasnog otpada, loeg gospodarenja zemljitem, protuzakonitim prenamjena
koritenja zemljita te vrlo velikim brojem utvrenih pogodovanja interesima raznih skupina i
pojedinaca, pogotovo krupnog kapitala. Takoer, pod velikim upitnikom je i dosljednost u
primjeni propisa u podruju graenja, to je npr. vano u primjeni propisa protupotresne
gradnje jer su urbana sredita i drugi visoko vrijedni sadraji smjeteni na seizmiki visoko
rizinom podruju.
Za potrebe rjeavanja problema izravno povezanih sa stanjem u prostoru, pokrenut je postupak

legalizacija nezakonito izgraenih graevina provedbom kojeg se rjeava viedesetljetni
problem bespravno izgraenih objekata te uvodi red u prostorno ureenje drave. Svi vlasnici
bespravno sagraenih graevina do sredine 2013. godine mogli su predati zahtjev za legalizaciju
to je i uinjeno za vie od 700.000 graevina. Odreeni broj tih graevina, naalost nadlena
tijela ne raspolau potrebnom bazom podataka o kojem se broju graevina radi i na kojim su
lokacijama izgraene, smjeten je na podrujima visokog rizika kao to su poplavna podruja,
klizita te u blizini postrojenja s opasnim tvarima kao i odlagalita otpada. Na taj nain s jedne
strane trajno se rjeava pitanje formalnog ureenja stanja u prostoru, ali s druge strane otvoreni
su problemi sigurnosti ljudi i imovine na tim lokacijama. Ipak, najvanije je to se nakon 30.
lipnja 2013. godine niti jedna graevina nee moi graditi bez graevinske dozvole, to ukljuuje
i potrebne suglasnosti i ispunjavanje posebnih zahtjeva javnopravnih tijela po svim pitanjima od
znaaja za izvedenu sigurnost, ukljuujui i tijela za civilnu zatitu. To ujedno znai da e sve
graevine koje e se nakon tog roka eventualno i izgraditi izvan propisane procedure, po
rjeenju biti uklonjene/sruene, to predstavlja dobru podlogu za definiranje i provoenje javnih
politika od znaaja za preventivu u sustavu civilne zatite.
8.1.5. OCJENA FISKALNE SITUACIJE I NJEZINE PERSPEKTIVE
Drava je, kao nositelj osiguravanja zatite vitalnih nacionalnih interesa, osobito zdravlja i ivota
graana, materijalnih dobara i standarda za kvalitetan rad i ivot na njezinom podruju,
najodgovornija za stvaranje i financiranje kapaciteta koji e svojim djelovanjem u sluaju
katastrofa te interese uinkovito zatititi. To je razlog zbog kojeg je Zakonom [1] utvreno kako
je civilna zatita od interesa za sigurnost Republike Hrvatske i kako zbog toga uiva punu
potporu Republike Hrvatske. Financiranje sustava provodi se na razinama sredinje i
decentralizirane Drave, ali se provoenje preventivnih mjera financira u razmjerno minornom
postotku u odnosu na njihov znaaj za sustav civilne zatite u cjelini. Istovremeno se, takoer
417
nerazmjerno visoko prema znaaju za cjeloviti sustav i to u iznosu veem od 98% od ukupno
izdvojenih sredstava, financira djelatnost operativnih kapaciteta za reagiranje u katastrofama.
Meutim, bez tih financijskih doznaka najvaniji operativni kapaciteti ne bi bili u mogunosti
odravati minimalno potrebnu razinu operativne spremnosti. Tako se iz Dravnog prorauna za
sustav civilne zatite osigurava oko jedna milijarda kuna, ukljuujui i financiranje posebnih
programa, kao to je npr., Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od
posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Novani transferi korisnicima iz tog izvora su u praksi
i realno vei, prvenstveno iz razloga to se kroz proraune pojedinih ministarstava financiraju
potrebe nekih dijelova sustava koje ta tijela razvijaju i odravaju, npr. kroz proraun
Ministarstva obrane eskadrila protupoarnih zrakoplova.
Najvei fiskalni teret je na razini sredinje drave, koja za potrebe djelatnosti pojedinih
kapaciteta za reagiranje u katastrofama financijsku potporu osigurava iz prorauna izravno ili ih
korisnicima osigurava novanim transferima kroz proraune pojedinih sredinjih tijela dravne
uprave. Glavni korisnici sredstava su Dravna uprava za zatitu i spaavanje, vatrogastvo,
Hrvatska gorska sluba spaavanja i Hrvatski crveni kri. Meutim, zbog viedesetljetnog
zanemarivanja ovog podruja drutvenih interesa, fiskalnim transferima ne prate se potrebe
djelovanja jedinstvenog sustava civilne zatite u katastrofama, ve se osigurava samo parcijalno
fiskalno praenje potreba najvanijih operativnih kapaciteta sustava i to uglavnom
elementarnih. Na taj se nain pokrivaju trokovi njihovog hladnog pogona, odnosno financira
redovna djelatnost. Stoga najvei problem nije rijeen, a to je osiguravanje financijskih sredstava
za podmirivanje operativnih trokova sustava, odnosno sredstava za stvarno nastale trokove
aktivnosti svih operativnih snaga civilne zatite tijekom reagiranja. U stvarnim situacijama
katastrofa, kao to je to bio sluaj tijekom katastrofalnih poplava 2014. godine, problem je
premoten donoenjem posebne uredbe o izdvajanju sredstava za podmirivanje trokova
operativnog djelovanja kapaciteta sustava civilne zatite. Paralelno, u manjem dijelu, ovaj
problem ublaava se sredstvima Europskog fonda solidarnosti. Razlog je to za tu namjenu
proraunska priuva uglavnom nije dovoljna te se ne moe koristiti kao jedini izvor
podmirivanja nastalih operativnih trokova. Promjene u sustavu financiranja sustava civilne
zatite teko se mogu oekivati u uvjetima "eksplozije" proraunskog deficita i u tom kontekstu
naraslih potreba servisiranja razine javnog duga Republike Hrvatske.
Paralelno, uz ne ba optimistinu sliku fiskalnog stanja i perspektiva na dravnoj razini, lokalne

zajednice godinama se ale kako sredinja drava zakonima olako provodi decentralizaciju
obveza koju istovremeno ne prati adekvatna fiskalna decentralizacija te kako stoga vlastitim
(izvornim) prihodima prorauna teko mogu kvalitetno implementirati sve zakonima prenesene
im obveze. Obzirom kako u veini lokalnih samouprava civilna zatita ne predstavlja jasno javno
vidljivu potrebu, u tom smislu barem u 50% lokalnih zajednica koje su malo ili srednje ugroene
te kod kojih je vjerojatnost nastanka izvanrednog dogaaja relativno mala, ulaganja u njen
razvoj ne predstavljaju prioritete u odnosu na ostale javne rashode.
418
8.2. Podruje reagiranja
8.2.1. SPREMNOST ODGOVORNIH I UPRAVLJAKIH KAPACITETA SUSTAVA

CIVILNE ZATITE 10
Sukladno Zakonu o sustavu civilne zatite (Narodne novine 82/15) ustrojen je poseban
organizacijski i provedbeni okvir unutar kojeg su utvrene obveze svim raspoloivim
kapacitetima za djelovanje u sluaju katastrofa. Djelovanje sustava ostvaruje se na
implementaciji opeg naela humanosti te posebnih naela supsidijarnosti, solidarnosti i
kontinuiteta djelovanja. U najkraem, podruje je podijeljeno po odgovornostima i obvezama
koje u okviru djelokruga rada imaju a/ sudionici i b/ operativne snage te posebna kategorija
sudionika koju ine graani.
Najvaniji sudionici sustava civilne zatite su tijela izvrne vlasti na svim razinama. Njihove
obveze i odgovornosti obuhvaaju uglavnom administrativne mjere i aktivnosti od znaaja za
ustrojavanje, razvoj i osiguravanje uvjeta za operativno djelovanje u katastrofama, posebno
predlaganje propisa, izrada procjena i planova, provoenje preventivnih mjera i aktivnost s
naglaskom na politike smanjivanja ranjivosti, utvrivanje nositelja svih funkcija sustava, njegovo
ustrojavanje, financiranje i nadzor provoenja propisa. elnici izvrnih tijela vlasti na svim
razinama, predsjednik Vlade Republike Hrvatske i elnici sredinjih tijela dravne uprave,
upani, gradonaelnici i opinski naelnici ujedno su i najodgovornije osobe u sustavu civilne
zatite, kako u pripremnoj fazi tako i u fazi reagiranja u sluaju katastrofa. Obveza
osposobljavanja tih osoba za dunosti koje imaju u sustavu civilne zatite utvrena je Zakonom o
sustavu civilne zatite (Narodne novine 82/15). Meutim, injenica kako se radi o osobama na
politikim pozicijama, koje su u redovnim situacijama podlone politikim reizborima u
etverogodinjim ciklusima, a zbog zakonom utvrenih razloga i u kraim razdobljima,
predstavlja velik izazov u provedbi programa osposobljavanja. Dodatna otegotna okolnost je
izuzetno velika komunalna fragmentiranost drave veliine Hrvatske, dok je samoupravni
djelokrug opine, grada i upanije odreen metodom ope klauzule. To znai da opina i grad
obavljaju poslove lokalnog znaaja, a upanija poslove regionalnog znaaja koji Ustavom RH i
zakonom nisu dodijeljeni dravnim tijelima. U Hrvatskoj je ustrojeno 20 upanija, 128 gradova i
428 opina pa bi stoga Dravna uprava za zatitu i spaavanje u to je krae moguim rokovima
po imenovanju na dunosti, trebala provesti programe osposobljavanja za ukupno 576 osoba te
barem isti broj njihovih zamjenika elnika izvrnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave. Unato kontinuiranom provoenju programa osposobljavanja za osobe iz ove
kategorije, kampanjama se uobiajeno obuhvati manje od 30% obveznika njihovog pohaanja.
Dio tih obveza kompenzira se sudjelovanjem elnika izvrnih tijela u vjebama i drugim
aktivnostima sustava civilne zatite kao i u stvarnim izvanrednim dogaajima koji zahtijevaju
reagiranje sustava civilne zatite.
10
Podaci iz objedinjene slubene evidencije koju vodi Dravna uprava za zatitu i spaavanje
419
Zakonom [1] je utvrena obveza osnivanja stoera civilne zatite na svim razinama sustava koji
predstavljaju medij na kojem se usklauje djelovanje svih operativnih kapaciteta u sluaju
katastrofe na podruju svakog zakonski utvrenog entiteta. To konkretno znai kako je u
Hrvatskoj utemeljeno 576 stoera na razini decentralizirane drave i 1 Dravni stoer u koje je
odlukama o osnivanju rasporeeno oko 4.500 osoba, koje Dravna uprava za zatitu i spaavanje
takoer u kontinuitetu osposobljava i uvjebava za zadae u sustavu civilne zatite. Pored njih za
zadae koordinatora na mjestu izvanrednog dogaaja potrebno je selektirati i osposobiti vie od
1.500 strunih osoba iz sastava temeljnih operativnih snaga sustava civilne zatite.
8.2.2. SPREMNOST OPERATIVNIH KAPACITETA SUSTAVA CIVILNE ZATITE
Operativne snage sustava civilne zatite temelje se na kapacitetima slubi kojima je zatita i
spaavanje redovna djelatnost te se stoga normativno, organizacijski, planski i operativno
integriraju u snage visoke razine spremnosti i samodostatnosti za provoenje najzahtjevnijih i
najsloenijih spaavanja u katastrofama. Te snage se iz navedenih razloga svrstavaju u
kategoriju profesionalnih operativnih snaga civilne zatite Republike Hrvatske. Sastavljene su od
kapaciteta i timova vatrogastva, zdravstva, Crvenog kria, Hrvatske gorske slube spaavanja,
pravnih osoba u dravnom i privatnom vlasnitvu na podrujima graditeljstva, prijevoza,
smjetaja, robnih zaliha i u drugim podrujima od znaaja koje svojim odlukama odrede
sredinja tijela dravne uprave i tijela lokalne samouprave. Timovi civilne zatite razvijaju se na
svim razinama i predstavljaju priuvnu komponentu cjelovitog sustava nie razine spremnosti,
znai uglavnom nadogradnju snaga i sposobnosti redovnih operativnih snaga civilne zatite za u
najveoj mjeri provoenje manje sloenih zadaa spaavanja. Zadaa Dravne uprave za zatitu i
spaavanje u odnosu na gotove operativne snage usmjerena je na identifikaciju tih sposobnosti,
usklaivanje njihovog djelovanja s ostalim kapacitetima u jedinstvenom sustavu civilne zatite te
definiranje uvjeta pod kojima djeluju u katastrofama.
Hrvatska vatrogasna zajednica okuplja preko 1.700 vatrogasnih drutava u jedinicama lokalne
samouprave i gospodarstvu s oko 150.000 lanova, od kojih je oko 40.000 operativno spremnih
vatrogasaca od kojih 10% u reimu pripravnosti, osposobljenih i opremljenih primarno za
gaenje poara, ali u velikoj mjeri i za druge intervencije u sluaju katastrofa te stoga
predstavljaju kapacitet civilne zatite i na lokalnim i na dravnoj razini najvie razine
spremnosti. [2]
Hrvatski crveni kri s mreom od 110 opinskih i gradskih drutava te 20 upanijskih drutava i
s preko 10.000 volontera, ali i s 1.413 pripadnika u interventnim timovima, takoer predstavlja
znaajan kapacitet sustava civilne zatite na lokalnim i dravnoj razini visoke razine spremnosti.
[3]
Hrvatska gorska sluba spaavanja teritorijalno je podijeljena na 24 stanice u kojima aktivno

djeluje oko 800 gorskih spaavatelja, certificiranih za spaavanja u razliitim medijima i u svim
vremenskim uvjetima, kvalitetno opremljenih, visoko mobilnih i motiviranih, koji stoga
predstavljaju operativni lokalni i dravni kapacitet najvie razine spremnosti. [4]
Za djelovanje u katastrofama izuzetno su operativno vani kapaciteti javnog zdravstva,

veterinarstva, poljoprivrede, gospodarstva, telekomunikacija, laboratorija i instituta, graevinski
420
kapaciteti s ljudstvom i radnim strojevima, vlasnici prometnih sredstava, smjetajnih kapaciteta,
komunalne i druge tvrtke u javnom sektoru te posebno Oruanih snaga i policije koji se u
provoenje mjera i aktivnosti civilne zatite ukljuuju prema odredbama posebnih propisa. Iz
ovog kontingenta operativnih snaga u provoenje mjera i aktivnosti sustava civilne zatite u
katastrofi na podruju Drave moe se ukljuiti vie od 50.000 osoba. Svi ti kapaciteti visoke su
razine spremnosti po pitanjima osposobljenosti i opremljenosti, prvenstveno iz razloga to se
radi o ljudstvu i sredstvima koje koriste u obavljanju redovne djelatnosti i u veoj mjeri u
reagiranje se ukljuuju kao dravni operativni kapaciteti.
Kapaciteti sustava civilne zatite nie razine spremnosti i mobilizacijske gotovosti su udruge
graana, kao npr. radio amateri, ronioci, sportski klubovi sportova na vodi, spasilakih i
potranih pasa, udruge tehnike kulture te izviai, planinari, lovci i druge udruge, ali i ti
kapaciteti, u nedostatku tzv. profesionalnih operativnih snaga, posebno su vani za djelovanje
sustava civilne zatite u lokalnim samoupravama koje su resursno potkapacitirane ali i unato
tome u katastrofi su dune djelovati na naelu supsidijarnosti.
Za otklanjanje posljedica katastrofa, na razinama svih lokalnih i podrunih samouprava te na

dravnoj razini utemeljuju se i postrojbe i timovi civilne zatite koji nadopunjuju kapacitete
operativnih snaga sustava civilne zatite vie razine spremnosti. Radi se o kapacitetima koji su u
sustavu zadrani kao tradicijska ostavtina i koji su izuzetno kompleksni i zahtjevni po svim
fazama djelovanja. Zahtijevaju provoenje izdvajanja pripadnika iz svakodnevnog radnog i
ivotnog prostora, selektiranje na temelju posebnih evidencija, nabavku odora, sredstava i
opreme, provoenje programa osposobljavanja i uvjebavanje, ustrojavanje mobilizacijskog
sustava, administrativnu potporu u rjeavanju prava i obveza, posebna skladita i adekvatnu
fiskalnu pratnju. Postrojbe civilne zatite najnie razine spremnosti su postrojbe ope namjene
koje osnivaju opine, gradovi i pojedine upanije i u koje je rasporeeno 15.500 pripadnika.
Pojedini gradovi i upanije utemeljile su specijalistike postrojbe civilne zatite za spaavanje iz
ruevina, iz vode, KBRN zatitu te logistiku, koje su neto vie razine spremnosti i u koje je
rasporeeno 5.500 pripadnika. Pored prethodno navedenih, lokalne samouprave rasporedile su
i 3.200 osoba na dunosti povjerenika civilne zatite. Provoenje obveza povjerenika
predstavljaju najvaniju karika u komunikaciji izmeu stoera civilne zatite i graana po
pitanjima provoenja osobne i uzajamne zatite, skrbi o pripadnicima ranjivih skupina,
pripremama i provoenju evakuacije i zbrinjavanja, organiziranja postupanja i koordiniranju u
postupanju graana po uputama stoera civilne zatite i drugih mjerodavnih tijela i
organiziranja i nadzora postupanju po znakovima sustava za javno uzbunjivanje. Na tim
razinama rasporeeno je i 1.800 osoba na dunosti rukovatelja sklonita.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje ustrojava Dravnu intervencijsku postrojbu civilne

zatite za izvravanje najsloenijih spaavanja na dravnom podruju te za pruanje
meunarodne pomoi sa ukupno 500 spaavatelja. Ova postrojba modularnog je tipa, financira
se iz Dravnog prorauna, a sastoji se od profesionalne jezgre nadopunjene adekvatno
selektiranim priuvnicima iz udruga graana koje se bave djelatnou komplementarnom
zadaama timova od kojih je Dravna intervencijska postrojba civilne zatite sastavljena. [5]
Nakon provedene analize, iji su rezultati prethodno ukratko prezentirani, utvreni su

minimalni ili vee nedostatci u trenutnoj spremnosti, pa sve do ocjena o potpunoj operativnoj
neupotrebljivosti pojedinih timova iz sastava postrojbe. Stoga se u to je kraem moguem roku
421
potrebno unaprijediti stanje opremljenosti timova, osigurati sve uvjete za njihovu
samodostatnost, ukljuujui rjeavanje neovisne logistike i mobilnosti te osigurati kvalitetne
radio komunikacije.
Graani koji nisu pripadnici neke od operativnih snaga sustava civilne zatite i nemaju drugih
zakonskih zapreka za sudjelovanje u njegovim aktivnostima, kao drutveno najira operativna
baza obvezni su se neposredno ukljuiti u provoenje mjera i aktivnosti sustava civilne zatite u
katastrofama. Uloga graana najvanija je u provoenje mjera osobne i uzajamne zatite odmah
kada posljedice izvanrednih dogaaja nastupe, ali oni trebaju sudjelovati i u nekom obliku javnih
radova (npr. punjenju vrea s pijeskom i izgradnji zejih nasipa u obrani od poplava), odnosno
provoenju drugih aktivnosti lokalne zajednice u katastrofi. U te aktivnosti ukljuuju se na poziv
elnika jedinice lokalne samouprave kojem prethode obavijesti ranog upozoravanja. Pored
prethodno navedenih obveza, graani se ukljuuju i pomaganjem u zbrinjavanju evakuiranih
osoba i osoba kojima je urno potrebno osigurati privremeni smjetaj.
Tablica 8.-1. Dravna intervencijska postrojba civilne zatite
Zona
Tim
Zagreb Split Rijeka Osijek DIPCZ
Tim za Manje zahtjevno traganje i spaavanje u urbanim
/ / / 23
traganje i sredinama (laki tim)
spaavanje u Srednje zahtjevno traganje i spaavanje u urbanim 137
urbanim sredinama 38 38 38 /
sredinama (srednji tim)
Tim za Spaavanje iz vode koritenjem amaca 39 39 39 39

spaavanje u Crpljenje velikog kapaciteta 5 / / 5 176
poplavi Proiavanje vode / 5 / 5
Tim za RKBN zatitu 32 / / /
Tim za izgradnju privremenog sklonita 30 30 30 30 120
Tim za tehniku potporu 9 9 9 9 9
UKUPNO ZONA 153 121 116 111 501
8.2.3. STANJE BAZA PODATAKA I PODLOGA ZA POTREBE PLANIRANJA CIVILNE

ZATITE
Baze podataka za potrebe sustava civilne zatite ograniene su po svekolikim pitanjima

potpunosti, vjerodostojnosti, aurnosti, strukturiranosti prema specifinim korisnikim
zahtjevima i drugim operativnim zahtjevima sustava. U tom smislu izraen je nedostatak
raunarskih alata koji prati i nedostatak potrebnog strunog osoblja. Geografski informacijski
sustav (GIS) za potrebe sustava civilne zatite razvija Dravna uprava za zatitu i spaavanje. Taj
sustav predstavlja tehniki najrazvijeniju i najsadrajniju aplikaciju koja je na raspolaganju
nositeljima planiranja, razvoja te operativnog voenja civilnom zatitom u katastrofama.
Njegove temeljne funkcije su stvaranje podataka, skladitenje podataka, prostorni upiti i analize,
prikaz i odailjanje podataka. Podatkovne baze za GIS izrauje sama Dravna uprava za zatitu i
422
spaavanje, a najvie se koriste podatci koje su pripremili izvori iz javnog sektora (dravne i
javne institucije Republike Hrvatske) i kojima se obrauju prostorni podatci i drugi podatci
vani za izradu analiza. Kako bi se omoguilo koritenje prostornih podataka i analiza u
stvarnom i blisko stvarnom vremenu u GIS-u se koriste i georeferencirane satelitske snimke i
podatci dobiveni zranim izvianjem. Preko GIS-a omoguit e se pristup pomonim
dokumentima i mapama koje razvija Dravna uprava za zatitu i spaavanje za potrebe stoera
civilne zatite te sudionika i operativnih snaga sustava civilne zatite. Kako se svakodnevno
koritenje GIS-a (analize, planiranje, simulacije) temelji na komercijalnim telekomunikacijskim
mreama, za njegovo koritenje u katastrofama potrebno je osigurati prijenos podataka preko
VHF odailjaa (pokretni i nepokretni) i preko satelita. Uinkovitost aplikacije potrebno je
poveati i nadogradnjama alatima za prognoziranje razvoja dogaaja i njihovih posljedica te
otvaranjem sustava korisnicima na svim razinama ustrojavanja sustava civilne zatite.
Znanstvene institucije prikupljaju/evidentiraju i znanstveno obrauju podatke o npr. kretanju

vremenskih prilika, vodostajima i poplavama, potresima-hipocentrima i jaini od znaaja za
predikciju vjerojatnosti njihovog nastanka, tijela na razini drave prikupljaju i obrauju ope i
posebne statistike podatke, podatke o nesreama s opasnim tvarima, ionizirajuem zraenju i
nekim drugim pokazateljima od znaaja za njihovu djelatnost i za potrebe sustava civilne zatite.
Do sada se u Republici Hrvatskoj ne vodi jedinstvena baza o svim posljedicama izvanrednih
dogaaja ve iskljuivo o financijskoj strani teta i to za potrebe voenja postupaka traenja
pomoi iz prorauna lokalnih zajednica i dravnog fonda solidarnosti utemeljenog za tu
namjenu. Prethodno navedeno stanje najizravnije utjee i na neizvjesnost rezultata dobivenih
postupkom analiziranja rizika, koja je stoga razumljivo razmjerno visoka.
8.2.4. MOBILNOST I VEZE
Sudionici sustava civilne zatite s dravne razine hijerarhijski su funkcionalno povezani sa

sudionicima na lokalnim razinama. U sluaju katastrofa mobilnost snaga izmeu razina sustava
osobito je znaajna i to za aktivnosti koje se provode na naelu solidarnosti, pruanjem pomoi
niim hijerarhijskim razinama sustava u situacijama kada njihove vlastite snage nisu dostatne za
potrebe uinkovitog spaavanja. Naelo po kojem se najblie lokalne zajednice koriste kao izvori
dopunskih operativnih kapaciteta za pruanje pomoi katastrofom pogoenoj zajednici
pojednostavljuje operativna rjeenja. Redovni kapaciteti sustava iz kategorije gotovih
operativnih kapaciteta najvie razine spremnosti raspolau sredstvima koja im osiguravaju
zahtijevanu mobilnost. Pored samodostatnosti snaga u smislu osiguravanju transportnih
potreba vano je prikupljanje i razmjena informacija izmeu razina sustava to se odvija:
- unutar posebnih komunikacijsko-informacijskih sustava na redovnom koritenju
pojedinih sudionika sustava civilne zatite,
- putem jedinstvenog komunikacijsko-informacijskog sustava centara 112.
Iz razloga to je u sluaju katastrofe, osobito potresa, velika vjerojatnost oteivanja kritine

komunikacijske i informacijske infrastrukture, to e prouzroiti privremene ili dugotrajnije
prekide i poremeaje u komunikacijama, osobito onih koje se uobiajeno koriste u redovnim
aktivnostima, posebnim planovima potrebno je utvrditi naine komuniciranja izmeu sudionika
i operativnih snaga sustava civilne zatite, kako vertikalno tako i horizontalno. Koritenjem
sredstava veze kojima se za vlastite potrebe koriste operativni kapaciteti sustava ne moe se
423
komunicirati izmeu operativne i taktike razine te pogotovo izmeu operativne i strategijske
razine. Odreeni problemi u komunikacijama mogu se oekivati i na samoj operativnoj razini,
obzirom na tehnika ogranienja simplex VHF radio sredstava. Nain rjeavanja problema je
izgradnja sustava radio komunikacija za potrebe sustava civilne zatite, dok se u prijelaznom
razdoblju do stavljanja sustava u operativnu funkciju, rjeenje moe temeljiti na koritenju
resursa i terenske mrene organizacije Hrvatskog radioamaterskog saveza koji kao strukovna
organizacije okuplja radioamatere i koristi vlastitu komunikacijsku infrastrukturu. Taj resurs
moe se koristiti i kao dopuna postojeim elektronikim komunikacijama za potrebe
zapovjednitava i operativnih snaga civilne zatite u katastrofama.
8.3. Tablini prikaz spremnosti sustava civilne zatite
Na temelju prethodno provedene analize po svim najvanijim dijelovima od znaaja za procjenu

stvarnog stanja otpornosti zajednice na sve prijetnje kojima je izloena, u nie navedenim
tablicama prikazuje se procjena stanja spremnosti sustava civilne zatite. Podatci iz tablica
predstavljaju pretvaranje (konverziju) kvalitativnih podataka analize stanja sustava civilne
zatite u primijenjeni kvantitativni iskaz spremnosti sustava civilne zatite na skali od 1-4
procijenjene pojedinane (po dijelovima od znaaja za spremnost i mjerljivim indikatorima) te
ukupne spremnosti sustava civilne zatite u trenutku izrade Procjene rizika od katastrofa u
Republici Hrvatskoj.
Obrazloenje kriterija koritenih za potrebe procjenjivanja spremnosti pojedinih dijelova

sustava civilne zatite je kako slijedi:
8.3.1. NA PODRUJU PREVENTIVE
Izraenosti sektorskih strategija, normativne ureenosti te izraenosti procjena i planova od

znaaja za sustav civilne
Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju izraenosti sektorskih strategija,
normativne ureenosti te izraenosti procjena i planova od znaaja za sustav civilne zatite koju
je provela Dravna uprava za zatitu i spaavanje uzimajui u obzir sve izraene dokumente iz
navedene kategorije, njihovu meusobnu povezanost i usklaenost te na temelju procjene
implementiranosti ciljeva strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnim i dravnoj
razini te do koje mjere su koriteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih
kapaciteta kao i za potrebe izrade planova djelovanja civilne zatite.
Tablica 8.-2. Izraenosti sektorskih strategija,

normativne ureenosti te izraenosti procjena i
planova od znaaja za sustav civilne zatite
Vrlo niska spremnost 4

Niska spremnost 3
Visoka spremnost 2 X
Vrlo visoka spremnost 1
424
Razvijenost nacionalnih sustava ranog upozoravanja, meunarodne razmjene informacija
Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju razvijenosti nacionalnih sustava ranog
upozoravanja, meunarodne razmjene informacija i njihovog koritenja za podizanje spremnosti
sustava civilne zatite kroz pripreme za provoenje mjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja
posljedica neposrednih i nastupajuih prijetnji.
Tablica 8.-3. Razvijenost nacionalnih sustava ranog

upozoravanja, meunarodne razmjene informacija

Niska spremnost 3
Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljakih i odgovornih tijela

Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju stanja svijesti pojedinaca, pripadnika
ranjivih skupina, upravljakih i odgovornih tijela u sustavu civilne zatite o suvremenim rizicima
i optimalnom postupanju u provoenju obveza iz njihovih nadlenosti kako bi se umanjile
posljedice prijetnji.
Tablica 8.-4. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika

ranjivih skupina, upravljakih i odgovornih tijela

Niska spremnost 3 X
Visoka spremnost 2
Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanistikih planova razvoja, planskog
koritenja zemljita
Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju ocjene stanja prostornog planiranja,
izrade prostornih i urbanistikih planova razvoja, planskog koritenja zemljita kao bitnog
nacionalnog resursa, utjecaja provoenja legalizacije bespravno izgraenih graevina na
sigurnost zajednica te primjene posebnih graevinskih preventivnih mjera/standarda u
postupcima ugradnje zahtjeva i posebnih uvjeta u projektnu dokumentaciju te u postupcima
izdavanja lokacijskih i graevinskih dozvola.
Tablica 8.-5. Ocjena stanja prostornog planiranja,

izrade prostornih i urbanistikih planova razvoja,
planskog koritenja zemljita

Niska spremnost 3
425
Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive
Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine
perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe
financiranja provoenja preventivnih mjera. U tom kontekstu razmatrani su uvjeti u kojima su
mogui znaajniji financijski transferi za potrebe preventivnog djelovanja u sustavu. Ta
mogunost e biti to vie realnija to e se bre mijenjati paradigma sustava civilne zatite u
Republici Hrvatskoj. Naime, usvajanjem Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj
trebao bi se pokrenuti proces usvajanja novog koncepta sustava civilne zatite (do kraja 2016.
godine treba se donijeti prva nacionalna strategija razvoja sustava civilne zatite) te postupno
sve naglaenije ulagati u upravljanje rizicima. Ta ulaganja e se zasigurno dijelom kompenzirati
preraspodjelom sredstava koja se, prema trenutno vaeem konceptu sustava, namjenski troe
za financiranje operativnih kapaciteta za reagiranje u katastrofama.
Tablica 8.-6. Ocjena fiskalne situacije i njezine

perspektive

Niska spremnost 3 X
Visoka spremnost 2
Podruje preventive
Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zatite Republike Hrvatske u podruju provoenje
preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zatitu svih kategorija drutvenih vrijednosti koje
su potencijalno izloene tetnim utjecajima katastrofa.
Tablica 8.-7. Preventivno podruje - zbirno

Niska spremnost 3 X
Visoka spremnost 2
8.3.2. NA PODRUJU REAGIRANJA
Spremnost odgovornih i upravljakih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju spremnosti odgovornih i upravljakih
kapaciteta sustava civilne zatite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti,
osposobljenosti i uvjebanosti:
- svih elnika tijela izvrne vlasti i administrativnih tijela na razini drave za odgovorno
provoenje obveza u sustavu civilne zatite, s naglaskom na provoenje preventivnih
mjera upravljanja rizicima (obveze ove vrste procjenjuju se jedinstveno s ocjenom
operativne spremnosti) te operativnih funkcija iz nadlenosti tih tijela u sustavu civilne
zatite u katastrofama,
426
- svih elnih osoba svih jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za
provoenje zakonom utvrenih operativnih obveza u fazi reagiranja sustava civilne
zatite na razinama njihove odgovornosti,
- spremnosti svih stoera civilne zatite na svim razinama ustrojavanja te
- spremnosti koordinatora na mjestu izvanrednog dogaaja.
Odgovornost je mjerljiva uz analiziranje provoenja formalnih obveza propisanih Zakonom o

sustavu civilne zatite i provedbenih propisa, osobito izrade i usvajanja procjena, planova i
drugih dokumenata na podruju civilne zatite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize
rezultata njihovog rada/doprinosa u provoenju mjera i aktivnosti sustava civilne zatite na
njihovim razinama u stvarnim situacijama.
Osposobljenost se procjenjuje na temelju podataka o polaenju formalnih programa

neformalnog obrazovanja za izvravanja zakonskih obveza u sustavu civilne zatite te njihovog
stvarnog rada u realnim situacijama.
Uvjebanost se procjenjuje na temelju podataka o sudjelovanju u organizaciji i provoenju svih

vrsta vjebi civilne zatite u odreenim vremenskim razdobljima.
Tablica 8.-8. Spremnost odgovornih i upravljakih
kapaciteta

Niska spremnost 3 X
Visoka spremnost 2
Spremnost operativnih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju spremnosti operativnih kapaciteta
sustava civilne zatite za provoenje svih mjera i aktivnosti spaavanja drutvenih vrijednosti
izloenih njihovim tetnim utjecajima u katastrofama, zbirni je prikaz stanja spremnosti
najvanijih operativnih snaga sustava civilne zatite po predmetu analize i to na svim razinama
sustava, od lokalnih do dravne, osobito po stanju:
- Popunjenosti ljudstvom
- Spremnosti zapovjednog osoblja
- Osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
- Uvjebanosti
- Opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
- Vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
- Samodostatnosti i logistikoj potpori
427
Tablica 8.-9. Spremnost operativnih kapaciteta -
zbirno

Niska spremnost 3
Tablica 8.-9.a. Spremnost operativnih kapaciteta - Tablica 8.-9.b Spremnost operativnih kapaciteta -
redovnih, gotovih snaga - pravnih osoba redovnih snaga udruga graana (HVZ, HCK i HGSS)
Vrlo niska spremnost 4 Vrlo niska spremnost 4

Niska spremnost 3 Niska spremnost 3
Visoka spremnost 2 Visoka spremnost 2
Vrlo visoka spremnost 1 X Vrlo visoka spremnost 1 X
Tablica 8.-9.c Spremnost operativnih kapaciteta - drugih Tablica 8.-9.d Spremnost operativnih kapaciteta -
udruga graana Dravne intervencijske postrojbe civilne zatite

Visoka spremnost 2 X Visoka spremnost 2 X
Vrlo visoka spremnost 1 Vrlo visoka spremnost 1
Tablica 8.-9.e Spremnost operativnih kapaciteta

postrojbi civilne zatite ope namjene jedinica lokalne Tablica 8.-9.f Spremnost operativnih kapaciteta
samouprave (JLP(R)S) specijalistikih postrojbi civilne zatite JLP(R)S
Vrlo niska spremnost 4 X Vrlo niska spremnost 4 X

Tablica 8.-9.g Spremnost operativnih kapaciteta Tablica 8.-9.h Spremnost operativnih kapaciteta
povjerenika civilne zatite graana u sustavu civilne zatite
Vrlo niska spremnost 4 X Vrlo niska spremnost 4 X

428
GIS civilne zatite te drugi izvori i baze podataka
Procjena kvalitete doprinosa za podizanje spremnosti sustava civilne zatite koju daje GIS civilne
zatite te drugi izvori i baze podataka kao to su slubena statistika, dokumenti i studije,
prvenstveno provedena znanstvena istraivanja i druge baze podataka i podloge za potrebe
sustava civilne zatite.
Tablica 8.-10. GIS civilne zatite te drugi izvori i baze

podataka

Niska spremnost 3 X
Visoka spremnost 2
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zatite i stanja komunikacijskih

kapaciteta
Procjena spremnosti sustava civilne zatite na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih
kapaciteta sustava civilne zatite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja
transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.
Tablica 8.-11. Stanje mobilnosti operativnih

kapaciteta sustava civilne zatite i stanja
komunikacijskih kapaciteta

Niska spremnost 3
Tablica 8.-11.a Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta

sustava civilne zatite i stanja komunikacijskih kapaciteta Tablica 8.-11.b Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta
redovitih slubi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba i sustava civilne zatite i stanja komunikacijskih kapaciteta
udruga graana najvie razine operativne spremnosti) Dravne intervencijske postrojbe civilne zatite

Visoka spremnost 2 Visoka spremnost 2 X
Vrlo visoka spremnost 1 X Vrlo visoka spremnost 1
Tablica 8.-11.c Stanje mobilnosti operativnih

kapaciteta sustava civilne zatite i stanja
komunikacijskih kapaciteta postrojbi civilne zatite
(ope namjene i specijalistikih) JLP(R)S
Vrlo niska spremnost 4 X

Niska spremnost 3
Visoka spremnost 2
429
Podruje reagiranja
Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zatite Republike Hrvatske u podruju reagiranja i
aktivnosti usmjerenih na zatitu svih kategorija drutvenih vrijednosti koje su potencijalno
izloene tetnim utjecajima katastrofa.
Tablica 8.-12. Podruje reagiranja - zbirno

Niska spremnost 3
8.3.3. NA PODRUJU SUSTAVA CIVILNE ZATITE
Procijenjena spremnosti cjelovitog sustava civilne zatite za upravljanje rizicima od katastrofa

(podruje preventive) i za spaavanje svih kategorija drutvenih vrijednosti izloenih tetnim
utjecajima u katastrofama (podruje reagiranja) je niska.
Tablica 8.-13. Sustav civilne zatite - zbirno

Niska spremnost 3 X
Visoka spremnost 2
8.4. Zakljuci o stanju sustava civilne zatite Republike Hrvatske
8.4.1. PODRUJE PREVENTIVE
Ova analiza vlastita je procjena stanja spremnosti sustavu civilne zatite koju je, uz sva
objektivna ogranienja i ometae, izradila Dravna uprava za zatitu i spaavanje. Uprava je
sredinje tijelo dravne uprave odgovorno za usklaivanje procesa na podruju civilne zatite
kao i za nadzor provoenja zakonskih obveza svih nositelja na ovom podruju u Republici
Hrvatskoj. Ogranienja se prvenstveno povezuju uz nedostatne, nepotpune, nepovezane i
nedosljedne sektorske strateke i operativne planove kako po pitanju opisanog stanja i odabira
indikatora za mjerenje napretka u ostvarivanju sustavnih prioriteta tako i sadrajno loe
strukturiranih izvjea o njihovoj realizaciji. Dodatno, problem su predstavljale i nepotpune baze
podataka o operativnim snagama i njihovoj spremnosti, fiskalna politika na svim razinama koja
se u praksi izravno transponira na financiranje djelatnosti civilne zatite kao jedne od javnih
potreba, podaci o stanju individualne i institucionalne svijesti o rizicima te podatci iz kategorije
tzv. ope sektorske statistike kao npr. o broju pripadnika po operativnim kapacitetima,
opremljenosti kapaciteta, njihovoj operativnoj spremnosti, provedenim programima
osposobljavanja, vjebama i po mogunosti uvida u druge sline podatke. U okviru raspoloivih
podataka te njihovih objektivnih nedostataka, u najveoj mjeri koritene su induktivna i
deduktivna metoda koje su nadopunjene iskustvom analitiara o svim aktivnostima na podruju
civilne zatite, a sve kako bi se utvrdio to objektivniji opi zakljuak o stanju kako pojedinih
430
dijelova sustava tako i jedinstvenog sustava. U postupku su najvie koritene nepotpuna,
analogijska i univerzalna indukcija te postupci deduktivne metode i to najvie analiza, sinteza i
generalizacija. Pritom se moe problematizirati reprezentativnost analiziranih djelatnosti i
subdjelatnosti, pouzdanost koritenih izvora informacija za potrebe analize svih kategorija u
podrujima preventive i reagiranja te razina ili udio subjektivnosti u provedenom postupku
analize, odnosno da li je dovoljno sveobuhvatna i detaljna kako bi se reprezentativnost procjene
spremnosti sustava osigurala.
Zakljuni komentari po svakoj analiziranoj kategoriji kao i komentari rezultata provedenog

postupka analize za dva glavna podruja analitikog obuhvata i rezultata stanja jedinstvenog
sustava su kako slijedi:
Izraenosti sektorskih strategija, normativne ureenosti te izraenosti procjena i planova od

znaaja za sustav civilne
Sustav civilne zatite u dovoljnoj mjeri je normativno ureen ali postojee norme potrebno je
nadopuniti i prilagoditi u cilju bolje kvalitete uglavnom u podruju provedbenih propisa. To e
provesti njihovom izradom na novim normativnim podlogama poto je u srpnju ove godine
usvojen novi Zakon o sustavu civilne zatite. to se tie sektorskih stratekih dokumenata u
podrujima od interesa za sustav civilne zatite one su usvojene u najvanijim podrujima
(prostorno planiranje, graenje, zatita okolia, zatita voda). Novom Strategijom nacionalne
sigurnosti sustav civilne zatite prepoznat e se kao nacionalni sigurnosni kapacitet, nadlean za
ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa koji su zatita i spaavanje ivota ljudi i materijalnih
dobara u kontekstu prirodnih i tehniko-tehnolokih prijetnji i poveanih izazova od klimatskih
promjena. Strategijom sustava civilne zatite, ije se usvajanjem oekuje do jeseni 2016. godine,
po prvi puta e se u Republici Hrvatskoj u jednom dokumentu urediti nacionalni ciljevi i akcijski
plan njihovog ostvarivanja na podruju civilne zatite i to prvenstveno kroz multisektorsku
suradnju, odnosno sinergijskim djelovanjem svih relevantnih tijela i njihovih sposobnosti.
Procjene ugroenosti, planove djelovanja civilne zatite i vanjske planove za sluaj nesrea na
postrojenjima s opasnim tvarima izradile su sve jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, a isto tako i procjene i operativne planove iz nadlenosti pravnih osoba, prema
propisanoj metodologiji na temelju Zakona o zatiti i spaavanju koji je nedavno stavljen van
snage. To znai kako e se zapoeti s dubinskim reformiranjem sustava, ukljuujui i promjenu
njegove paradigme koja e se provesti promjenom prioriteta s podruja reagiranja na podruje
upravljanja rizicima. Proces reforme treba voditi restrukturirani administrativni sektor, pod
voenjem Dravne uprave za zatitu i spaavanje, na novim organizacijskim sposobnostima i
kompetencijama. Kao to je navedeno u analizi, trenutno je najvei problem neusklaenost
izmeu sektorskih strategija te hipernormiranost po pitanju broja nositelja planiranja u sustavu
civilne zatite, odnosno broja obveznika izrade procjena ugroenosti i planova djelovanja u
katastrofama, ali unato toj injenici stanje spremnosti ove kategorije procijenjeno je kao razine
visoke spremnosti.
Izraenost nacionalnih sustava ranog upozoravanja, meunarodne razmjene informacija

Uz sve u analizi navedene nacionalne kapacitete ranog upozoravanja kao i podatke ranog
upozoravanja koje nadlene slube primaju iz meunarodne razmjene informacija, najvanije je
utvrditi kako su razvijeni protokoli za njihov prijam i prijenos provedbenim razinama te kako se
ta djelatnost ve godina praktino ostvaruje. Osobito se esto prakticira objava informacija o
stanju vodostaja rijeka uzvodno, izvan granica Republike Hrvatske, kao i predikcije mogue
431
opasnosti za pokretanje svih postupaka i mjera jaanja pripravnosti elemenata sustava
reagiranja na ugroenim podrujima. Takoer, esto se koriste podatci iz prognoza nastajanja
ekstremnih vremenskih dogaaja. Navedeni razlozi rezultirali su procjenom visoke razine
spremnosti ove kategorije na podruju preventive.
koritenja zemljita
Bez obzira to je Dravna uprava za zatitu i spaavanje pokrenula odreeni broj aktivnosti
provoenje kojih je prvenstveno usmjereno na jaanje svijesti svakog graana te to je posebno
znaajno jaanje tzv. institucionalne svijesti, odnosno svijesti donositelja odluka koji su
najodgovorniji za predlaganje javnih politika smanjivanja rizika od katastrofa kao i za njihovu
to potpuniju implementaciju u provedbene programe i nadzor samog procesa provedbe u
svakodnevnoj praksi, provedenom analizom stanje spremnosti ove kategorije procijenjeno je na
niskoj razini. Razlog za takvu kvalifikaciju, unato to je provedeno est konferencija Nacionalne
platforme za smanjivanje rizika od katastrofa, to je Hrvatska aktivna u globalnim i europskim
inicijativama i tijelima na podruju smanjivanja rizika od katastrofa, to su se i u takvim uspjeli
razviti kapaciteti civilnog drutva koji politiku scenu nastoje ozeleniti, to se ve godinama
kampanjski provode aktivnosti jaanja svijesti najmlaih kategorija graana iz razloga to im se
ti sadraji ne prezentiraju u okviru redovnog kolskog kurikuluma je to sve te aktivnosti jo
uvijek nisu uspjele i formalno stvoriti primarno politiku kritinu masu potrebnu za pokretanje
procesa stvarnih institucionalnih promjena u ovoj najvanijoj kategoriji za transformaciju samog
sustava civilne zatite.
koritenja zemljita
Hrvatska je viedesetljetnim provoenjem aktivnosti i politika iz ove analizirane kategorije
relativno kvalitetno uredila podruje prostornog planiranja. Proces je na neki nain zaokruen
donoenjem Zakona o legalizaciji (Narodne novine 86/12 i 143/13) koji je 2013. godine i
formalno izbrisao sve pogreke iz prolosti izravno povezane s bespravnim graenjem i drugim
zloupotrebama u tom podruju povezanih uz prenamjene koritenja zemljita, prostornih i
urbanistikih planova te vee izgraenosti zona za stambenu izgradnju u pojedinim urbanim
sredinama od propisane zakonom. Problemi se mogu oekivati osobito u sluaju potresa koji bi
se mogli ogledati neoekivanim kolapsom ili tekim oteivanjem graevinskih struktura koje su
se od 1964. godine trebale graditi prema propisanim standardima seizmike gradnje. Meutim,
zbog neprofesionalnog odnosa izvoaa, materijalnih interesa investitora graevina za trite,
investitora graevina iz javnog sektora, visoke razine korupcije u sprezi s provoenjem nadzora
te na razne naine pogodovanja interesima krupnog kapitala, stanje stvarne sigurnosti graevina
izgraenih u tom razdoblju je nepoznanica za procijenjeno je do 30% graevinskog fonda, u
najveoj mjeri stambenog. Stvarna procjena spremnosti ove kategorije je realno procijenjeno na
granici izmeu vrijednosti 2 i 3 koritene skale pa je procjena o visokoj razini spremnosti
donesena uz primjenu analogijske indukcije.
Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

U Republici Hrvatskoj sustav civilne zatite godinama je, to se tie fiskalnih politika sredinje i
decentralizirane drave, u operativnom smislu marginaliziran jer se slijedom takvog odnosa
prilikom utvrivanja prorauna i financijskih planova sustav civilne zatite u pravilu nalazi vrlo
nisko na svim listama javnih potreba koje se financiraju javnim - proraunskim sredstvima. Iz
432
tog razloga se za djelovanje pojedinih, najvanijih operativnih kapaciteta kao to je npr.
vatrogastvo, izdvajaju financijska sredstva za pokrivanje trokova hladnog pogona dok za razvoj
na godinjoj razini u pravilu ostaje manje od 10% ukupno dodijeljenih sredstava. Drava u
odreenim vremenskim razdobljima kroz financiranje namjenskih razvojnih projekata nastoji
promijeniti nepovoljnu strukturu financijskih planova korisnika, ali te mjere bitno ne mijenjaju
ukupno stanje (npr. projekt nabave 210 vozila vatrogasne namjene koji je realiziran u razdoblju
od 2003. do 2010. godine). Velika veina jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za
financiranje programa i projekata operativnih snaga sustava civilne zatite ili uope ne planira ili
planira minorna sredstva, daleko ispod minimalnih potreba. To je temeljni razlog to je stanje
spremnosti operativnih kapaciteta sustava na njihovim razinama daleko ispod zahtijeva
operativne upotrebljivosti. Pored navedenog, evidentan je problem to se ak niti sredstvima
proraunske priuve ne mogu pokriti trokovi operativnog djelovanja angairanih kapaciteta u
katastrofama pa se takve situacije premouju usvajanjem posebnih zakona. Pored navedenog,
financiranje se uglavnom provodi na temelju viedesetljetne inercije, a ne planski, na temelju
stvarnih prioriteta povezanih s implementacijom strategijskih ciljeva u sustavna rjeenja i
njihovim paralelnim financijskim praenjem. Zakljuno se moe konstatirati kako fiskalna
politika sredinje i decentralizirane drave ne prati politike na podruju sustava civilne zatite,
to je uzrokom veine problema povezanih uz ovu analiziranu kategoriju. Kada se prethodni
zakljuak analizira u kontekstu recentne ekonomske situacije, minimalnog gospodarskog rasta,
visokog proraunskog deficita i drugih problema povezanih sa stabilnou javnih financija,
spremnost ove kategorije procijenjena je niskom razinom.
Podruje preventive
Ukupna razina spremnosti sustava civilne zatite na podruju preventive procijenjena je nisko i
procjena pritom tehniki ne predstavlja samo prikaz rezultata procjene spremnosti pojedinanih
kategorija iz ovog podruja. Da je tako, u tom bi sluaju bila procijenjena kao razina visoke
spremnosti jer su od 5 kategorija iz ovog podruja po pitanju spremnosti 3 procijenjene kao
visoko spremne, a samo 2 kao niske razine spremnosti pa je skor 3:2. Procjena je donesena na
temelju utjecaja rezultata prethodno provedenih analiza spremnosti svih obuhvaenih
kategorija u odnosu na njihov utjecaj na ukupnu spremnost ovog podruja sustava civilne
zatite. Pritom je procijenjeno stanje spremnosti koje je objektivno bilo vrlo blizu izmeu 2 i 3 a
koje koritena skala ne omoguava, utvreno na detaljima koji su iz razloga objektivnih
ogranienja sadraja i kvalitete potrebnih izvora podataka utemeljeni na subjektivnim
impresijama i iskustvu analitiara u ovom podruju.
8.4.2. PODRUJE REAGIRANJA
Spremnost odgovornih i upravljakih kapaciteta

Zbirna procjena spremnosti odgovornih i upravljakih kapaciteta sustava civilne zatite
dobivena je provedenim postupkom analize raspoloivih podataka bitnih za utvrivanje
odgovornosti (prema izvjeima inspekcije civilne zatite o provedenim nadzorima),
osposobljenosti i uvjebanosti (na temelju podataka Sredita za specijalistiko osposobljavanje
Dravne uprave za zatitu i spaavanje o broju polaznika programa i aktivnosti osoba iz ove
kategorije):
- svih elnika tijela izvrne vlasti i administrativnih tijela na razini drave,
433
- svih elnih osoba svih jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za
provoenje zakonom utvrenih operativnih obveza u fazi reagiranja sustava civilne
zatite na razinama njihove odgovornosti,
- spremnosti svih stoera civilne zatite na svim razinama ustrojavanja te spremnosti
- koordinatora na mjestu izvanrednog dogaaja.
Pritom su analizirani mjerljivi pokazatelji i kakav je utjecaj provoenja formalnih obveza

propisanih Zakonom o sustavu civilne zatite i provedbenih propisa na stanje spremnosti
dijelova sustava civilne zatite. U postupku analize koritene su i druge baze podataka koje vodi
Dravna uprava za zatitu i spaavanje iz kojih se je uz uporabu odreenih postupaka
deduktivne metode procijenjena razina spremnosti ove kategorije sudionika i operativnih
kapaciteta sustava civilne zatite. Najloiji rezultati utvreni su za stanje spremnosti elnika
sredinjih tijela izvrne vlasti i koordinatora na mjestu izvanrednog dogaaja, za prvi kapacitet
iz razloga to se po zakonu ne provodi nadzor provoenja obveza iz njihovog djelokruga rada, a
procjena je donesena na temelju operativnih iskustava iz suradnje Dravne uprave za zatitu i
spaavanje i tih tijela, dok se druga kategorija tek odnedavno uvodi u nacionalni sustav
reagiranja te se stoga ne raspolae nikakvim podatcima niti je ta kategorija do sada bila
ukljuena u aktivnosti sustava. to se tie elnika lokalnih samouprava oni su polazili programe
osposobljavanja za dunosti u sustavu, ali u postotku manjem od 30%. Unato tome vie od 95%
lokalnih zajednica kojima su na elu izvrava obveze u podruju planiranja civilne zatite, u puno
manjem postotku financiraju razvoj sustava na svojim podrujima nadlenosti te sudjeluju u
vjebama i operativnim aktivnostima sustava civilne zatite u stvarnim uvjetima. Stoeri civilne
zatite redovno se osposobljavaju te su aktivni u svim izvanrednim dogaajima na podruju
njihove nadlenosti to je prevagnulo u procjeni spremnosti ove kategorije na razini niske
spremnosti.
Spremnost operativnih kapaciteta

Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zatite procijenjena je visokom
razinom i procjena pritom tehniki ne predstavlja samo prosjean zbir rezultata provedenih
analiza spremnosti operativnih snaga iz nie navedenih pomonih tablica, ve je ona u odnosu
na te rezultate vie razine. U protivnom bi bila procijenjena kao razina niske spremnosti jer su
od 8 analiziranih potkategorija iz ove kategorije 3 procijenjene kao vrlo niske spremnosti, a 1
kao niske razine spremnosti. Konana procjena je donesena na temelju procjena spremnosti
redovnih kapaciteta i udruga graana visoke razine spremnosti iji su kapaciteti puno znaajniji
za procjenjivanje spremnosti operativnih kapaciteta sustava nego to je to spremnost postrojbi i
povjerenika civilne zatite. Pritom je procijenjeno stanje spremnosti koje je objektivno bilo vrlo
blizu izmeu 2 i 3, a koje koritena skala ne omoguava, razinom visoke spremnosti ove
kategorije sustava.
Spremnost operativnih kapaciteta redovnih, gotovih snaga pravnih osoba

Procjena spremnosti gotovih snaga, pravnih osoba iz podruja javnog zdravstva, komunalnih
poduzea, tvrtki iz graevinskog i prometnog sektora, tvrtki koje su vlasnici ili upravljaju
kapacitetima za pripremu hrane i smjetaj, istraivaki i laboratorijski kapaciteti iz sastava
instituta i zavoda kao i drugih pravnih osoba kojima su zakonom i planovima na dravnoj i
razinama podrune i lokalne samouprave definirane zadae u sustavu civilne zatite na temelju
primjene naela kontinuiteta djelovanja. Iz razloga to se ove snage profesionalno, u okviru
redovne djelatnosti, bave djelatnou koja je komplementarna potrebama sustava civilne zatite,
434
one predstavljaju operativne kapacitete najvie razine zahtijevane spremnosti po svim
analiziranim kriterijima. Stoga je spremnosti tih sposobnosti procijenjena na vrlo visokoj razini.
Spremnost operativnih kapaciteta redovnih snaga udruga graana (HVZ, HCK i HGSS)
Vrlo slina slika stanja spremnosti kao za snage iz tablice 9.-9.b Spremnost operativnih
kapaciteta - redovnih snaga udruga graana (HVZ, HCK i HGSS) odnosi se i na stanje spremnosti
kapaciteta vatrogastva, Hrvatske gorske slube spaavanja i Hrvatskog crvenog kria po pitanju
opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom, motiviranosti i osposobljenosti osoblja kao i
uvjebanosti i mobilnosti. Jedino bi se moglo unaprijediti stanje po pitanju osiguravanja potreba
za njihovu operativnu samodostatnost. Unato tom odreenom nedostatku po pitanju
spremnosti i ovi kapaciteti su po pitanju spremnosti procijenjeni najviom, vrlo visokom
razinom.
Spremnost operativnih kapaciteta drugih udruga graana

Druge udruge graana (kao to su skauti, sportske udruge, planinarska i lovaka drutva,
radioamateri i udruge udruene u savez narodne tehnike i druge) izvan kategorije snaga
analiziranih u tablici 9.-9.c Spremnost operativnih kapaciteta - drugih udruga graana, kao to
je ranije utvreno od interesa su za sustav civilne zatite i to uglavnom na lokalnim razinama
koje nemaju dovoljno kapaciteta iz drugih kategorija operativnih snaga vie razine spremnosti.
Unato tome to uporaba tih snaga moe osigurati odreene koristi u reagiranju, one nisu iz
kategorije snaga koje e donijeti operativnu prevagu u provoenju mjera i aktivnosti sustava
civilne zatite. Za potrebe sustava mogu se koristiti kao zaokrueni entiteti ili kao izvori
(bazeni) za popunu postrojbi civilne zatite. Ovi kapaciteti nisu posebno osposobljeni,
opremljeni niti uvjebani te se stoga mogu koristiti kao kapaciteti za neke specifine aktivnosti u
sustavu (npr. skauti za podizanje atorskih naselja, radioamateri za uspostavljanje i odravanje
radio komunikacija). Takoer, mogu se koristiti i za pruanje nekih oblika fizike potpore u
provoenju aktivnosti operativnih snaga vie razine spremnosti. Uzimajui u obzir prvenstveno
situacije u kojima bi se za potrebe djelovanja u sustavu civilne zatite njihovi kapaciteti
namjenski koristili, a za ije provoenje raspolau ljudstvom i materijalnim sredstvima za
potrebe redovnih aktivnosti, razina njihove spremnosti procijenjena je kao visoka
Spremnost operativnih kapaciteta - Dravne intervencijske postrojbe civilne zatite

Dravna intervencijska postrojba civilne zatite koju razvija Dravna uprava za zatitu i
spaavanje sastoji se od profesionalne jezgre koju ine djelatnici Dravne uprave za zatitu i
spaavanje i priuvnika. Profesionalni djelatnici su polivalentni spaavatelji osposobljeni za
specijalnosti potrebne u timovima za spaavanje iz ruevina (tri srednja i jedan laki tim),
spaavanje u poplavi (etiri tima), KBRN zatitu (jedan tim), tim za izgradnju privremenog
sklonita (etiri tima) i tim za tehniku potporu (jedan tim) od kojih je postrojba sastavljena.
Kada se timovi koriste u njihovom punom mobilizacijskom razvoju, profesionalni spaavatelji su
u funkciji zapovjednog osoblja. Profesionalni spaavatelji redovno se osposobljavaju za svoje
zadae, stjeu i odravaju certifikate, uvjebavaju za izvravanje zadaa, organiziraju i provode
planske aktivnosti usmjerene na rad s priuvnom komponentom postrojbe koje ukljuuju
tehnike smotre, provjeravanje organizacijskih rjeenja i operativnih postupaka te vjebe, vode
rauna o odravanju i tehnikoj ispravnosti opreme. Profesionalna jezgra utemeljuje sustav
mobilizacije priuvne komponente i provodi mobilizaciju te predlau materijalnu potporu u
mobilizaciji s naglaskom na provoenje transporta opreme, sredstava i ljudstva do mjesta
djelovanja i zadovoljavanja svih potreba za samostalno djelovanje na principu samodostatnosti.
435
Postrojba je namijenjena za najzahtjevnija spaavanja i poduzimanje svih oblika humanitarnih
operacija u Republici Hrvatskoj u katastrofama kao i za sudjelovanje u pruanju meunarodne
pomoi. Iako se radi o najspremnijoj postrojbi civilne zatite po pitanju steenih specijalistikih
vjetina i uvjebanosti, ona je jo uvijek u razvoju te stoga kao cjelina nije jo uvijek u potpunosti
operativno spremna, odnosno bolje je utvrditi kako su samo pojedini timovi iz njezinog sastava
potpuno spremni za operativno djelovanje. Tako su svi timovi za spaavanje iz ruevina
popunjeni osobljem, ali je materijalno potpuno opremljen jedino srednji USAR tim iz zone
Zagreb, dok je iz tog razloga stanje spremnosti ostalih na razini ispod 30% od propisane. KBRN
tim je popunjen osobljem, ali je zbog materijalne opremljenosti na razini od 60% spremnosti za
operativno djelovanje. Svi timovi za spaavanje u poplavama popunjeni su ljudstvom, dok su
jedino dva tima potpuno operativno spremna, a druga dva su popunjena materijalnim
sredstvima ispod 20% od propisane razine. Svi timovi za izgradnju privremenih sklonita su
popunjeni ljudstvom i na srednjoj razini operativne spremnosti od 70%, dok je tim za tehniku
potporu svim ostalim timovima u katastrofama ispod razine od 30% potrebne operativne
spremnosti. Razina spremnosti ove kategorije procijenjena je na temelju potpuno razvijenih i
operativno spremnih timova uz odreeno podcjenjivanje utjecaja manje spremnih timova na
procjenu ukupne spremnosti postrojbe, tako da je uz tako primijenjenu metodologiju
procijenjena kao operativni kapacitet visoke razine spremnosti.
Spremnost operativnih kapaciteta postrojbi civilne zatite ope namjene jedinica

lokalne samouprave (JLP(R)S)
Postrojbe civilne zatite ope namjene razvija velika veina jedinica lokalne samouprave.
Meutim, pripadnici ovih postrojbi, osim pripadnika rasporeenih u nekoliko postrojbi ove
namjene iz Grada Zagreba i nekih veih gradova (oko 800 od ukupno 15.500 rasporeenih), nije
prolo propisani program osposobljavanja, nisu opremljeni niti osobnom niti skupnom
opremom, nisu bili ukljueni u bilo kakve pripremne aktivnosti sustava u periodu duem od 10
godina, povremeno se pozivaju na izvravanje obveza u realnim situacijama, osobito u sluaju
poplava kada sudjeluju u izgradnji nasipa i spaavanju ugroenih osoba ili, kao to je to bio sluaj
u katastrofalnoj poplavi 2014. godine kada su pripadnici 9 postrojbi civilne zatite u smjenama
provodili animalnu asanaciju na pogoenom podruju Slavonije. Iz navedenih razloga velika
veina ovih postrojbi je vrlo ogranieno operativno upotrebljiva i to iskljuivo za najmanje
sloene radnje spaavanja i pruanje fizike potpore operativnim kapacitetima vie razine
spremnosti tijekom provoenju mjera i aktivnosti civilne zatite u katastrofama te je stoga
razina spremnosti ove kategorije procijenjena vrlo niskom.
Spremnost operativnih kapaciteta specijalistikih postrojbi civilne zatite JLP(R)S

Utvreno je identino stanje kao i za kapacitete pod 8e., samo to se radi o kapacitetima
specijalistikih postrojbi civilne zatite koje razvijaju gradovi i sve jedinice podrune
(regionalne) samouprave i koji su osim djelovanja na matinom podruju namijenjeni i za
pruanje pomoi po naelu solidarnosti. Procijenjeno je kako velika veina ovih postrojbi nije
operativno upotrebljiva za specijalistika spaavanja za koja su ustrojena te su stoga, isto kao i
postrojbe civilne zatite ope namjene, operativno upotrebljive iskljuivo za najmanje sloene
radnje spaavanja i pruanje fizike potpore operativnim kapacitetima vie razine spremnosti
tijekom provoenju mjera i aktivnosti civilne zatite u katastrofama te je stoga razina
spremnosti ove kategorije procijenjena vrlo niskom.
436
Spremnost operativnih kapaciteta povjerenika civilne zatite
Povjerenici civilne zatite imaju izuzetno vanu ulogu, kako u preventivi, tako i tijekom
djelovanja cjelovitog sustava civilne zatite u katastrofama. Njihove zadae obuhvaaju:
- sudjelovanje u pripremanju i osposobljavanju graana za osobnu i uzajamnu zatitu te
usklaivanje provoenja osobne i uzajamne zatite i pomoi pripadnicima ranjivih
skupina u stambenoj zgradi, naselju ili ulici za koju su odlukom nadlenog tijela lokalne
samouprave imenovani povjerenikom
- obavjeivanje graana o potrebi i nainima pravodobnog poduzimanja mjera i
postupaka civilne zatite te o mobilizaciji za sudjelovanje u civilnoj zatiti
- sudjelovanje u organiziranju i provoenju evakuacije, sklanjanja i zbrinjavanja i drugih
mjera civilne zatite
- obavljanje poslova i zadaa prema nalozima opinskog naelnika i/ili stoera civilne
zatite jedinice lokalne samouprave usmjerenih na ostvarivanje spaavanja u katastrofi.
Meutim, stvarna situacija je loija nego po pitanju ulaganja u podizanje spremnosti postrojbi
civilne zatite ope namjene. Osim edukacija 164 povjerenika civilne zatite (2013. 2015.) te
edukacije 862 pripadnika ope postrojbe civilne zatite Grada Zagreba (2012. 2014.), ve 20-
tak godina nije proveden niti jedan program njihovog osposobljavanja, takoer se kroz isti
period ne ukljuuju u vjebe i druge aktivnosti sustava civilne zatite te je stoga razina
spremnosti ove kategorije procijenjena vrlo niskom.
Spremnost operativnih kapaciteta graana u sustavu civilne zatite

Graanima je Zakonom o sustavu civilne zatite (Narodne novine 82/15) utvrena opa obveza,
osim u sluaju zakonskih izuzea, sudjelovanja u provoenju mjera i aktivnosti sustava civilne
zatite. Znai graani predstavljaju najiru operativnu bazu sustava civilne zatite koja je duna
provoditi preventivne mjere prije nastanka te mjere osobne i uzajamne zatite kada nastane
katastrofa. Takoer, duni su se odazvati pozivu elnika jedinice lokalne samouprave po
prethodno zaprimljenoj obavijesti ranog upozoravanja, kao i pomagati u zbrinjavanju
evakuiranih osoba te izvravati druge jednostavne poslove u provoenju mjera spaavanja u
mjestu stanovanja. Zakonom nije predvieno
osposobljavanje graana za provoenje prethodno navedenih zadaa poto je presumpcija kako
se ne radi o posebno zahtjevnim zadaama u sustavu, a potrebno znanje moe se supstituirati iz
opeg obrazovanja kao i iz posebnih programa koje su pohaali, kao to je npr. program prve
pomoi kada se polae vozaki ispit i slino. Razina spremnosti ove kategorije procijenjena je
niskom.
GIS civilne zatite te drugi izvori i baze podataka

Niska razina spremnosti ove kategorije nastavlja se na pokazatelje koordinatora pojedinih rizika
o stupnju neizvjesnosti provedenih procjena u odnosu prvenstveno na kvalitetu raspoloivih
podataka za potrebe analize rizika. Pritom je raspon spremnosti, kada se pojedinano analiziraju
pojedini dijelovi iz ove kategorije vrlo razliit i kree se od vrlo niske do visoke, tako da je
dobiveni rezultat prosjena vrijednost. Karakteristini problemi su loe strukturirane,
nepotpune, nekvalitetne i elektronikoj obradi neprilagoene baze koje vode razliiti nositelji u
sustavu, ogranien pristup GIS-u sustava civilne zatite, inertna razmjena podataka unutar
sustava te izraen nedostatak u programskih rjeenja za potporu djelatnosti sustava civilne
zatite.
437
kapaciteta
Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta po kriterijima mobilnosti i stanja
komunikacijskih sposobnosti procijenjena je visokom i to prvenstveno zbog spremnosti
najvanijih operativnih kapaciteta od znaaja za sustav civilne zatite u cjelini. Detaljniji prikaz
stanja u svezi stanja spremnosti iz ove kategorije navedena je u pomonim tablicama ispod ovog
zajednikog komentara.

kapaciteta redovitih slubi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba i udruga graana
najvie razine operativne spremnosti)
Analizirani kapaciteti raspolau vlastitim prijevoznim sredstvima, operativni su kapaciteti
visoke mobilnosti i dovoljne samodostatnosti. Uz to raspolau sustavima radio komunikacija,
neki kao npr. vatrogasci i Hrvatska gorska sluba spaavanja i mobilnim centrima radio veza,
takoer i sudionici sustava civilne zatite kao npr. Oruane snage i policija, to im omoguava
interne horizontalne i vertikalne veze. Otvoren problem su meusobne komunikacije izmeu
operativnih snaga horizontalno kao i izmeu operativnih, taktikih i strategijske razine
jedinstvenog sustava civilne zatite, koji se treba urno rijeiti nabavkom potrebnih suelja i na
taj nain provesti operativnu komunikacijsku integraciju svih podsustava veza kojima raspolau
najvaniji operativni kapaciteti kako bi se poveala uinkovitost djelovanja operativnih snaga u
katastrofama. Unato navedenom problemu koji nije rijeen, razina spremnosti snaga po ovom
operativno vanom elementu procijenjena je vrlo visokom.

kapaciteta Dravne intervencijske postrojbe civilne zatite
Timovi iz sastava Dravne intervencijske postrojbe civilne zatite koji su potpuno operativno
spremni raspolau potrebnim transportnim sredstvima i opremom kao i radio komunikacijskom
opremom i pokretnim centrom veze, potpuno su samodostatni te je razina spremnosti
procijenjena visokom.

kapaciteta postrojbi civilne zatite (ope namjene i specijalistikih) JLP(R)S
Kao to je opisano u komentarima pod 8e i 8f. radi se o operativno vrlo nisko spremnim
operativnim kapacitetima sustava civilne zatite, tako da je i po kriterijima mobilnosti i
komunikacijskoj gotovosti situacija nepromijenjena u odnosu na opu sliku, odnosno razina
njihove spremnosti je vrlo niska.
Podruje reagiranja
Ukupna razina spremnosti sustava civilne zatite na podruju reagiranja procijenjena je visoko i
procjena pritom tehniki ne predstavlja samo prikaz rezultata procjene spremnosti pojedinanih
kategorija iz ovog podruja. Procjena je donesena na temelju utjecaja rezultata prethodno
provedenih analiza spremnosti svih obuhvaenih kategorija u odnosu na njihov utjecaj na
ukupnu spremnost ovog podruja sustava civilne zatite. Pritom je procijenjeno stanje
spremnosti koje je objektivno bilo vrlo blizu izmeu 2 i 3, a koje koritena skala ne omoguava,
utvreno na temelju vie razine spremnosti kapaciteta koji su nositelji operativne spremnosti
sustava civilne zatite Republike Hrvatske u cjelini. Spremnost postrojbi civilne zatite jedinica
438
lokalne i podrune (regionalne) samouprave i nadalje predstavlja veliki problem za sam sustav u
kojem su nedovoljno prepoznate i priznate te je pitanje sudbine tih kapaciteta u budunosti
enigma za sam sustav dok je odluka o njihovoj budunosti na donositeljima odluka
8.4.3. ZAKLJUNO O SPREMNOSTI SUSTAVA CIVILNE ZATITE
Na temelju prethodno prezentirane slike stanja sustava civilne zatite kroz procjene spremnosti
analiziranih kategorija u dva podruja od znaaja za djelovanje sustava, preventive i reagiranja,
razvidno je kako je sustav neravnomjerno razvijen na razliitim razinama na kojima se temeljem
Zakona [1] obvezno mora ustrojiti te kako je bremenit problemima i to: od previe zastarjelih
rjeenja utemeljenih na prevladanom konceptu na kojem su donesena, inertnosti u
svakodnevnoj praksi koja nije usklaena sa stvarnim operativnim prioritetima, nedostatka
dugoronih strategijskih podloga i neusklaenosti sektorskih strategija i planova koji su
nekoherentni, problema povezanih uz fiskalnu politiku i izvedene proraunske prioritete u
javnom sektoru, dileme kako uspjeno provesti decentralizaciju sustava te istovremeno zadrati
jaku poziciju sredinje drave u sustavu, preveliku komunalnu fragmentiranost Drave te broja
posebnih entiteta koji imaju obveze u sustavu i neka druga pitanja osim prethodno navedenih, a
ije neadekvatno, nepotpuno ili loe rjeavanje uzrokom je svih problema kojima je bremenit
sustav civilne zatite Republike Hrvatske u cjelini.
Kao to je ve na nekim mjestima u ovoj Analizi navoeno, Procjenu rizika od katastrofa u

Republici Hrvatskoj treba iskoristiti kao podlogu na temelju kojeg e se pokrenuti redizajniranje
sustava civilne zatite. Redizajn obvezno mora obuhvatiti promjenu paradigme sustava koja se
treba provesti na temelju nove liste prioriteta i to na nain da upravljanje rizicima postane prvi
na toj listi, ukljuujui i sve s tom aktivnou povezane radnje. Meutim, bez restrukturiranja
administrativnih sposobnosti na novim kompetencijama koje moraju biti nositeljima tog
procesa, sam proces redizajna sustava civilne zatite e se teko pokrenuti, a kada se i pokrene
trajati e predugo.
439
8.5. Popis literature
1. Zakon o sustavu civilne zatite

(http://duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Zakonosustavucivilnezatite.xps)
2. Hrvatska vatrogasna zajednica (http://www.hvz.hr/osobna_karta_HVZ/)
3. Hrvatski crveni kri (http://www.hck.hr/hr)
4. Hrvatska gorska sluba spaavanja (http://www.hgss.hr/)
5. Odluka o osnivanju Dravne intervencijske postrojbe civilne zatite, DUZS, KLASA: 012-
02/14-04/13, URBROJ: 543-01-08-01-14-5, 22. svibnja 2014.
(http://duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Clanci/OdlukaoosnivanjuDIPCZ.pdf)
6. Pravilnik o zemljopisno obavijesnom sustavu Dravne uprave za zatitu i spaavanje
(Narodne novine 98/12)
(http://duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Stranice/pravilnik_zeos_98_12.pdf)
440
9. VREDNOVANJE
Vrednovanje rizika provela je Glavna radna skupina za izradu procjene rizika.
Vrednovanje rizika je proces usporeivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi se uz

primjenu ALARP naela (As Low As Reasonably Practicable). Rizici se razvrstavaju u tri razreda:
a/ prihvatljive, b/ tolerirane i c/ neprihvatljive.
Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odluivanje o vanosti pojedinih rizika,

odnosno da li e se odreeni rizik prihvatiti ili e se poduzimati mjere kako bi se umanjio. U
procesu odluivanja o daljnjim aktivnostima po odreenim rizicima koriste se analize rizika i
scenariji koji su sastavni dio Procjene.
Vrednovanje je izvreno na nain da su rezultati procjena rizika, dobiveni za svaki od

jednostavnih rizika za svaki od scenarija (najgori mogui i najvjerojatniji dogaaj) zbrojeni.
Ovakav rezultat usporedbe rizika te analizu sustava civilne zatite razmotrila je Glavna radna
skupina za izradu procjene rizika i uz argumentiranje donijela zakljuke iznesene sljedeem
poglavlju.
441
Rezultati vrednovanja izraeni su u tablici 9.-1. te oni odreuju neprihvatljive rizike odnosno
one koje je potrebno smanjiti u najkraem moguem roku na nacionalnoj razini te nacionalnim i
sredstvima Europske unije i prvenstveno na podrujima odreenim scenarijem, tolerirano
podruje, odnosno rizike koje je potrebno smanjivati prema mogunostima i uz analizu trokova
i koristi na regionalnoj i lokalnoj razini te rizike koji su, u ovom trenutku, u usporedbi sa ostalim
rizicima prihvatljivi, odnosno smanjivanje tih rizika nije trenutani nacionalni prioritet.
Neprihvatljivi rizici:
- Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela
- Potres
- Poari otvorenog tipa
Tolerirani rizici:
- Ekstremne temperature
- Epidemije i pandemije
- Snijeg i led
- Industrijske nesree
- Sua
Prihvatljivi rizici:
- Bolesti bilja
- Bolesti ivotinja
- Zaslanjivanje kopna
Tablica 9.-1. Vrednovanje rizika
Dogaaj s najgorim Najvjerojatniji

Scenarij Vrednovanje
moguim posljedicama neeljeni dogaaj
Poplave izazvane izlijevanjem
3 4 7
kopnenih vodenih tijela
Potres 2 3 5
Poari otvorenog tipa 3 2 5
Ekstremne temperature 2 2 4
Epidemije i pandemije 2 2 4
Snijeg i led 3 1 4
Industrijske nesree 2 1 3
Sua 2 1 3
Bolesti bilja 1 1 2
Bolesti ivotinja 1 1 2
Zaslanjivanje kopna 1 1 2
Kako je od svih rizika, identificiranih u Republici Hrvatskoj na poetku procesa izrade prve
Nacionalne procjene rizika, ovih jedanaest odabrano prioritetnim, svi scenariji obraeni u ovoj
Procjeni, predstavljaju prijetnju i rizike je potrebno smanjivati. Ova kategorizacija nije iskljuiva
i ne navodi rizike u koje nije potrebno ulagati na razini sektora, regije ili upanije ve navodi
nacionalne prioritete za smanjivanje rizika proizale iz izrauna tijekom izrade prve Nacionalne
procjene rizika.
442
10. ZAKLJUAK
Ova Procjena sadri rezultate obrade reprezentativnih scenarija i podataka koordinatora za
izradu matrica i karata jednostavnih i sloenog rizika za cjelokupno podruje Republike
Hrvatske.
Detaljne metodologije i podaci prikupljeni prilikom obrade scenarija i izrauna rizika prikazani
su u prilozima dokumentu. U postupku su koriteni svi raspoloivi slubeni izvori podataka,
ukljuujui slubenu dravnu statistiku, slubene baze podataka koje za svoje potrebe vode
sredinja tijela dravne uprave i tijela vlasti, znanstvene institucije kao i podaci iz slubenih
dokumenata te eksperata u relevantnim podrujima. Unato tako voenom postupku dobiveni
rezultati su relativno visoke razine nepouzdanosti to e ubudue zahtijevati ulaganje dodatnih
napora kako bi se ona umanjila, ali to nam i omoguuje iznijeti nauene lekcije te ih
implementirati u proces izrade sljedee Nacionalne procjene rizika od katastrofa kao i izradu
smjernica za izradu procjena rizika za lokalnu i regionalnu razinu.
Ovaj e se dokument koristiti kao podloga za budui rad na smanjivanju rizika od katastrofa
odnosno prije svega prilikom izrade Strategije smanjenja rizika od katastrofa i procjene
kapaciteta upravljanja rizicima te iz tog razloga naglaava sljedee zakljuke:
Rizici vrednovani neprihvatljivima su nacionalni prioritet te ih je provedbom javnih politika koje

su na snazi ili koje e se donijeti potrebno kontinuirano smanjivati na podrujima obraenim
scenarijima, ali i na podruju itave Republike Hrvatske.
Rizike vrednovane toleriranima, odnosno prihvatljivima na nacionalnoj razini, na regionalnim i

lokalnim razinama na kojim i dalje predstavljaju rizik neprihvatljive razine potrebno je
provoenjem adekvatnih politika upravljanja rizicima smanjivati do razine prihvatljivosti.
Sloeni rizik obraen prvom Nacionalnom procjenom rizika rizik je vrlo velikih posljedica, ali
vrlo male vjerojatnosti to ga, iako se prema posljedicama ubraja meu neprihvatljive rizike,
svrstava u prihvatljive. Metode smanjivanja rizika posebno za ovaj rizik ne smatraju se
prioritetom s obzirom da dio sloenog rizika ini i rizik od potresa koji se zasebno obrauje na
istom podruju na kojem je obraen i scenarij sloenog rizika.
Karte kojima je prikazan svaki jednostavan rizik za svaku od upanija odreuju rizik za upaniju
u cijelosti iako se u veini sluajeva odnose na prikaz scenarija koji je vjerojatan na vrlo malom
dijelu upanije, to znai kako je potvrena neprikladnost kartografskog prikaza rizika na tako
gruboj podlozi te kako se konani rezultati izrauna rizika ne mogu smatrati reprezentativnima
za neke, pa ak i za vee dijelove podruja upanija.
Smjernice za izradu procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj dobar su temelj

nacionalne metodologije za izradu svake sljedee procjene rizika, no potrebno ih je doraditi u
suradnji sa radnim skupinama za izradu procjena jednostavnih rizika i to posebno pri
odreivanju kriterija za kategorije posljedica te vjerojatnosti.
443
Princip izrade Procjene rizika te rad radnih skupina za izradu jednostavnih rizika kao i Glavne
radne skupine za izradu Procjene dobro je osmiljen te ujedno predstavlja i odlinu bazu
strunjaka za daljnji rad na smanjenju rizika od katastrofa.
444
11. POPIS SLIKA I TABLICA
Slika 4.-1. Radne skupine za izradu procjene rizika ......................................................................................... 6

Slika 6.1.-1. Vukovarsko-srijemska upanija ................................................................................................... 16
Slika 6.1.-2. Opine Vukovarsko-srijemske upanije .................................................................................... 17
Slika 6.1.-3. Simptomi uenja, uvijanja i pojava nekroza na zaraenom liu bijelih sorata
vinove loze ......................................................................................................................................................................... 18
Slika 6.1.-4. Trs bijele sorte vinove loze zaraen FD ..................................................................................... 18
Slika 6.1.-5. Kopljasti izgled na trsu zaraenom FD (Izvor: .Budinak) ............................................ 18
Slika 6.1.-6. Uvijanje rubova listova prema naliju........................................................................................ 19
Slika 6.1.-7. Trs crvene sorte zaraen FD........................................................................................................... 19
Slika 6.1.-8. Trs crvene sorte zaraen FD........................................................................................................... 19
Slika 6.1.-9. Mladice na zaraenom trsu poetkom jeseni ne odrvenjavaju, ve ostaju zelene ... 19
Slika 6.1.-10. Simptom FD zaraena neodrvenjena mladica .................................................................. 19
Slika 6.1.-11. Smeurane i osuene bobe groa na zaraenom trsu..................................................... 19
Slika 6.1.-12. Osueni grozd odmah nakon oplodnje .................................................................................... 19
Slika 6.1.-13. Osueni grozd odmah nakon oplodnje .................................................................................... 19
Slika 6.1.-14. Ameriki cvrak S.titanus .......................................................................................................... 20
Slika 6.1.-15. Liinka amerikog svrka S.titanus ....................................................................................... 20
Slika 6.1.-16. Rasprostranjenost vrste S.titanus ............................................................................................. 20
Slika 6.1.-17. Lokaliteti na kojima je naen S.titanus i FD .......................................................................... 21
Slika 6.2.-1. Pojavnost SI-a u studenom 2014. godine ............................................................................... 42
Slika 6.2.-2. Koncentracija virusa u odnosu na izvor .................................................................................... 48
Slika 6.2.-3. - Prikaz teta uslijed pojave slinavke i apa ................................................................................ 55
Slika 6.3.-1 Trokovi tete vezane za toplinske valove s posljedicom na zdravlje kao postotak
BDP-a.................................................................................................................................................................................... 75
Slika 6.3.-2 Kardio-vaskularne (MKB I00-I99) i plune bolesti (MKB J00-J99)................................. 76
Slika 6.3.-3 Ozljede (MKB S00-T98) i duevne bolesti (MKB F00-F99) ................................................ 77
Slika 6.3.-4 Endokrine bolesti (MKB E00-E98) ................................................................................................ 77
Slika 6.3.-5 Oboljeli po dobi u Zagrebu ................................................................................................................ 78
Slika 6.3.-6 Pobol po spolu u Zagrebu ................................................................................................................. 78
Slika 6.3.-7. Broj dana u kojima je temperatura zraka premaila granine vrijednosti za pojavu
poveane smrtnosti i kumulativno odstupanje smrtnosti u tim danima u Zagrebu u razdoblju
1983-2008.godine........................................................................................................................................................... 79
Slika 6.3.-8. Veza relativnog odstupanja smrtnosti od prosjeka i maksimalne temperature zraka
za Zagreb, razdoblje 1983-2008. godine ............................................................................................................... 80
445
Slika 6.3.-9. Kumulativno odstupanje smrtnosti u razdoblju 1 30 dana nakon poetka jakog i
ekstremnog toplinskog stresa u Zagrebu, razdoblje 1983 2008. godine ............................................. 81
Slika 6.3.-10. Dnevno vrno optereenje Zagreba o prosjenoj dnevnoj temperaturi u 2013.
godini ................................................................................................................................................................................... 82
Slika 6.3.-11. Vrno optereenje po mjesecima od 2006 do 2013 godine ulazni podaci............ 83
Slika 6.3.-12. Sezonska komponenta i pomini prosjek vrnih optereenja zadnja 24 mjeseca od
2008 do 2014. godini ..................................................................................................................................................... 83
Slika 6.3.-13. Predvianje mjesene vrne potronje Grada Zagreba pomou metode
jednostavne aritmetike rastave vremenskog niza .......................................................................................... 84
Slika 6.5.-1. Prikaz ugroenih objekata kritine infrastrukture unutar radijusa ........................... 138
Slika 6.5.-2. Prikaz ugroenih objekata kritine infrastrukture ............................................................ 139
Slika 6.5.-3. Poloaj Ivani Grada ....................................................................................................................... 139
Slika 6.5.-4. Zone utjecaja u sluaju eksplozije ............................................................................................. 145
Slika 6.5.-5. Zone utjecaja u sluaju poara.................................................................................................... 146
Slika 6.5.-6. Odnos izmeu broja izvora i vjerojatnosti zapaljenja prema pristupu HSE............ 149
Slika 6.5.-7. Zone utjecaja u sluaju eksplozije ............................................................................................. 156
Slika 6.5.-8. Zone utjecaja u sluaju poara.................................................................................................... 157
Slika 6.6.-1. Vodna podruja i podruja podslivova ................................................................................... 168
Slika 6.6.-2. Zabiljeene poplave ........................................................................................................................ 170
Slika6.6.-3. Prikaz upanija ugroenih poplavom u svibnju/lipnju 2010. godine ......................... 171
Slika 6.6.-4. Prikaz upanija ugroenih poplavom u rujnu 2010. godine .......................................... 171
Slika 6.6.-5. Karta vodnog podruja rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj ......................................... 173
Slika 6.6.-6. Znaajnije regulacijske i zatitne vodne graevine na vodnom podruju rijeke
Dunav ................................................................................................................................................................................ 176
Slika 6.6.-7. Znaajnije regulacijske i zatitne vodne graevine na vodnom ................................... 177
Slika 6.6.-8. Odstupanje koliine oborina u sijenju 2013. godine od viegodinjeg prosjeka. 178
Slika 6.6.-9. Odstupanje koliine oborina u veljai 2013. godine od viegodinjeg prosjeka ... 178
Slika 6.6.-10. Koliina oborine na podruju Hrvatske u svibnju 2014. godine ............................... 178
Slika 6.6.-11. Zabiljeene poplave u Republici Hrvatskoj (podruje Karlovca) .............................. 181
Slika 6.6.-12. Odstupanje koliine oborine od viegodinjeg prosjeka u veljai 2014. godine. 182
Slika 6.6.-13. Ugroenost od poplava u Republici Hrvatskoj (podruje Karlovca)........................ 183
Slika 6.6.-14. Vodostaji rijeke Kupe u Karlovcu za razdoblje od 1.1.2013. do 30.4.2013. godine
............................................................................................................................................................................................. 187
Slika 6.6.-15. Grafiki prikaz vodostaja rijeke Kupe za razdoblje od 4.2.2014. do 4.3.2014.
godine ............................................................................................................................................................................... 187
Slika 6.6.-16. Ugroenost od poplava u Republici Hrvatskoj (podruje donjeg Posavlja).......... 189
Slika 6.6.-17. Nivogram vodomjerne stanice upanja na Savi ............................................................... 194
446
Slika 6.7.-1. Primjeri oteenja nakon potresa u Italiji (LAquila, 2009.) [9] (a. Stambena zgrada;
b. Katedrala Duomo; c. Bolnica Saint Salvador; d. Industrijski spremnici).......................................... 205
Slika 6.7.-2. Izravni gubici u svijetu zbog prirodnih katastrofa (a); Prosjeni godinji izravni
gubici zbog prirodnih katastrofa u postocima BDP-a (b)[15] ................................................................... 206
Slika 6.7.-3. Karta seizmikog hazarda u Europi (a) [16]; Epicentri potresa u Hrvatskoj od 373.
g. pr. Kr. do 2011. g. (b)[18]; Epicentri najveih potresa u Hrvatskoj (c) [18] ................................... 206
Slika 6.7.-4. Nakon zagrebakog potresa 1880. godine [19] (a Vlaka ulica, stara vojna bolnica
i Petrova crkva; b. Gornji grad, Popov toranj zvjezdarnica; c. Zrinjevac, Arheoloki muzej)
............................................................................................................................................................................................. 207
Slika 6.7.-5. Faktori seizmikog rizika (a seizmiki hazard; b izloenost; c ranjivost; d
specifini troak............................................................................................................................................................ 208
Slika 6.7.-6. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske [g] (a poredbeno povratno razdoblje
potresa TNCR = 95 godina; b. poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR................................. 213
Slika 6.7.-7. - Jai potresi u Hrvatskoj od 1973. godine ................................................................................ 214
Slika 6.7.-8. Gradske etvrti i mjesni odbori grada Zagreba ................................................................... 219
Slika 6.7.-10. -. Iznosi vrnih ubrzanja za Zagreb i okolicu [23]: (a Povratno razdoblje 95 g.; b
Povratno razdoblje 475 g.) ....................................................................................................................................... 223
Slika 6.7.-9. -. Epicentri potresa i sustav rasjeda na zagrebakom podruju (a) (Geofiziki odsjek
PMF-a, Zagreb); Geoloka karta grada Zagreba (b) ....................................................................................... 223
Slika 6.7.-11. Makrozoniranje ireg podruja Zagreba po geoloko-topografsko-
hidromorfolokom kriteriju .................................................................................................................................... 225
Slika 6.7.-12. Zastupljenost tipova graevina urbanim podrujima u Hrvatskoj prema
rezultatima projekta NERA [48] ............................................................................................................................ 226
Slika 6.7.-13. Zastupljenost tipova graevina urbanim podrujima u Hrvatskoj prema
rezultatima projekta NERA [48] ............................................................................................................................ 227
Slika 6.7. 14. Primjer matrice oteenja (a); Primjer krivulje ranjivosti za razne kategorije
oteenja (b)................................................................................................................................................................... 230
Slika 6.7.-15. Primjer skupa krivulja ranjivosti za karakteristini tip okvirne AB graevine od 5
katova: .............................................................................................................................................................................. 231
(a Pravilna duktilna; b Pravilna nije duktilna; c Nepravilna duktilna; d Nepravilna
nije duktilna [71, 73] .................................................................................................................................................. 231
Slika 6.7.16. Primjer skupa krivulja ranjivosti za karakteristini tip zidane graevine (a);
Pogled (b); Tlocrt (c) [72, 74] ................................................................................................................................. 231
Slika 6.7.-17. Prikaz uzroka ljudskih rtava zbog posljedica potresa [79] ....................................... 234
Slika 6.7.-18. Ovisnost broja ljudskih rtava i broja jako oteenih graevina zbog posljedica
potresa [79] .................................................................................................................................................................... 235
Slika 6.7.-19. Tektonska graa Zemlljine litosfere (a); Pregled epicentara potresa (b).............. 237
Slika 6.7.-20. Sustav ranog upozoravanja od potresa (engl. Earthquake early warning system)
[84] ..................................................................................................................................................................................... 237
Slika 6.8.-1. Prostorna analiza srednjih sezonskih estina (SSR) posljednja tri desetljea ....... 279
447
Slika 6.9.-1. Srednji godinji broj dana s poledicom. Uvjet: dnevna koliina oborine 0,1 mm i
minimalna temperatura zraka 3C, razdoblje 19812000. (DHMZ, 2006.) ..................................... 299
Slika 6.9.-2. Maksimalne godinje visine snijega za povratno razdoblje 50 godina. Podaci: 1971-
2000. (DHMZ) ................................................................................................................................................................ 299
Slika 6.9.-3. Maksimalno godinje optereenje snijegom za povratno razdoblje 50 godina, tzv.
karakteristino optereenje snijegom [kNm-2]. Podaci: 1971-2000 (DHMZ, 2011.)...................... 300
Slika 6.9.-4. Srednji godinji broj dana sa snjenim pokrivaem (visina snijega 1cm). Podaci:
1961-1990. (Zaninovi i dr. 2008.) ....................................................................................................................... 300
Slika 6.9.-5. K2.2 Nacionalni parkovi i parkovi prirode. (AZO WMS. (CLC_legenda.pdf)) .......... 301
Slika 6.9.-6. K2.3 i K2.4 CORINE zemljini pokrov 2012. (AZO WMS. (CLC_legenda.pdf))......... 301
Slika 6.9.-8. eljeznike pruge. (MPPI) ............................................................................................................ 302
Slika 6.9.-7. Autoceste i dravne ceste. (MPPI) ............................................................................................ 302
Slika 6.9.-9. Naslaga leda na vodiu. Izmjereno na OPGW-u : OPGW ASLH-D(S)bb 2x24 SMF
(AA/ACS 92/43 11,3) dalekovoda 110 kV DV 131 VINODOL - VRATA 2 u prikljunom rasponu
izmeu krajnjeg stupa broj 1 i EVP 110/25 kV Vrata.. (Dalekovod projekt, 2014.)......................... 313
Slika 6.10.-1. Osjeko baranjska upanija ................................................................................................... 332
Slika 6.10.-2. Poljoprivredne povrine po kategorijama koritenja za podruje Republike
Hrvatske (ha) ................................................................................................................................................................. 333
Slika 6.10.-3. Poljoprivredne povrine po kategorijama koritenja za podruje Osjeko-
baranjske upanije (ha) ............................................................................................................................................. 334
Slika 6.10.-3. Poljoprivredne povrine oranica za podruje Osjeko-baranjske upanije i
Republike Hrvatske(%) ............................................................................................................................................. 334
Slika 6.10.-4. Karta pogodnosti tala za navodnjavanje.............................................................................. 337
Slika 6.11.-1. Prodor mora u podruje delte Neretve ................................................................................ 359
Slika 6.11.-2. Prevoenje vode iz sliva Neretve............................................................................................ 361
Slika 6.11.-3. Crpilite kod Gabele (BiH) ......................................................................................................... 362
Slika 6.11.-4. Udaljenost crpilita kod Gabele (BiH) od mora ................................................................ 363
Slika 6.11.-5. Kloridi u crpilitu 26. lipnja 2003. ...................................................................................... 363
Slika 6.11.-6. Prikaz zaslanjenosti tala na dubini od 75 do 100 cm ..................................................... 368
Slika 6.12.-1. Nivoi koriteni pri izradi scenarija gubitka funkcionalnosti nasipa ........................ 379
Slika 6.12.-2. - Gradske etvrti grada Zagreba ................................................................................................. 380
Slika 6.12.-3. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske [g] za poredbeno povratno
razdoblje potresa T NCR = 475 godina ................................................................................................................... 382
Slika 6.12.-4.a. Epicentri potresa i sustav rasjeda na zagrebakom podruju ............................... 383
Slika 6.12.-4.b. Geoloka karta grada Zagreba .............................................................................................. 383
Slika 6.12.-5. Makrozoniranje ireg podruja Zagreba po geoloko-topografsko-
hidromorfolokom kriteriju .................................................................................................................................... 385
Slika 6.12.-6. Prikaz retencija na podruju grada Zagreba ...................................................................... 387
448
Slika 6.12.-7. Prikaz dubine vode (m) .............................................................................................................. 388
Slika 6.12.-8. - Prikaz potencijalne tete (kn/m2) .......................................................................................... 395
Slika 6.12.-9. Posljedice (Poplava, Potres, Ukupne) ................................................................................... 402
Slika 7.-1. Matrica rizika Dogaaji s najgorim moguim posljedicama........................................... 411
Slika 7.-2. Matrica rizika Najvjerojatniji neeljeni dogaaj ................................................................. 412
Slika 9.-1. ALARP naelo ........................................................................................................................................ 441
Tablica 4.-1. Vjerojatnost/frekvencija ................................................................................................................... 7

Tablica 4.-2. Drutvena vrijednost Zdravlje i ivot ljudi ............................................................................. 7
Tablica 4.-3. Drutvena vrijednost Gospodarstvo ......................................................................................... 8
Tablica 4.-4. Drutvena vrijednost Drutvena stabilnost i politika ........................................................ 8
Tablica 4.-5. Drutvena vrijednost Gospodarstvo ......................................................................................... 9
Tablica 4.-6. Drutvena vrijednost Drutvena stabilnost i politika ........................................................ 9
Tablica 4.-7. Prikaz tablice Nepouzdanost rezultata procjene rizika ..................................................... 10
Tablica 4.-8. Prikaz tablice Utjecaja klimatskih promjena na rizike....................................................... 11
Tablica 4.-9. Prikaz tablice Prekogranini utjecaj .......................................................................................... 11
Tablica 6.1.-1. Najvjerojatnije tete...................................................................................................................... 23
Tablica 6.1.-2. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi .......................................................................................... 24
Tablica 6.1.-3. Posljedice na Gospodarstvo ....................................................................................................... 24
Tablica 6.1.-4. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Oteena kritina infrastruktura
................................................................................................................................................................................................ 25
Tablica 6.1.-5. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku tete/gubici na graevinama od
javnog drutvenog znaaja .......................................................................................................................................... 25
Tablica 6.1.-6. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Prestanak rada kritine
infrastrukture na rok dulji od 10 dana................................................................................................................... 25
Tablica 6.1.-7. Vjerojatnost/frekvencija............................................................................................................. 26
Tablica 6.1.-8. Najgore tete .................................................................................................................................... 26
Tablica 6.1.-9. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi .......................................................................................... 27
Tablica 6.1.-10. Posljedice na Gospodarstvo .................................................................................................... 27
................................................................................................................................................................................................ 28
449
Tablica 6.1.-14. Vjerojatnost/frekvencija .......................................................................................................... 29
Tablica 6.1.-15. Nepouzdanost rezultata procjene rizika ........................................................................... 31
Tablica 6.2.-1. Pregled broja drava po kontinentima gdje se pojavila Si (2010. do 2014.
godine)................................................................................................................................................................................. 43
Tablica 6.2.-2. Broj ivotinja zahvaen epidemijom Si-a u Bugarskoj 2011. godine ..................... 43
Tablica 6.2.-3. irenje Si-a u Bugarskoj 2011. godine ................................................................................ 43
Tablica 6.2.-4. Rizici unosa SI-a u Republiku Hrvatsku ............................................................................. 46
Tablica 6.2.-5.- Posljedice na ivot i zdravlje ljudi ............................................................................................ 48
................................................................................................................................................................................................ 49
Tablica 6.2.-11. Trokovi strunog rada veterinarskog osoblja ............................................................... 52
Tablica 6.2.-12. Broj farmi i domaih papkara na podruju Vukovarsko-srijemskoj upaniji .... 52
Tablica 6.2.-13. Cijena kilograma ive stoke za klanje ................................................................................. 53
Tablica 6.2.-14. Trina vrijednost ivotinja koje bi trebalo eutanazirati u sluaju pojave Si-a u
Vukovarsko-srijemskoj upaniji ............................................................................................................................... 53
Tablica 6.2.-15. Trokovi cijepljena ugroenih Si-om u Vukovarsko-srijemskoj upaniji ......... 54
Tablica 6.2.-16.- Posljedice na ivot i zdravlje ljudi.......................................................................................... 54
................................................................................................................................................................................................ 56
Tablica 6.2.-22. Nepouzdanost rezultata procjene rizika ........................................................................... 59
Tablica 6.3.-1. Ugroene skupine u doba toplinskog val ............................................................................. 72
Tablica 6.3.-2. Broj prijavljenih oboljelih u razdoblju 2012. 2014. godine ...................................... 76
Tablica 6.3.-3. Kritine temperature zraka za Grad Zagreb i porast smrtnosti ................................. 80
450
Tablica 6.3.-4. Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba ........................................................... 88
Tablica 6.3.-5.- Posljedice na ivot i zdravlje ljudi ............................................................................................ 89
................................................................................................................................................................................................ 91
Tablica 6.3.-11.- Posljedice na ivot i zdravlje ljudi.......................................................................................... 94
................................................................................................................................................................................................ 96
Tablica 6.4.-1. Broj oboljelih i umrlih od gripe i upale plua u zimskim mjesecima od 2000. do
2014.godine. ................................................................................................................................................................... 110
Tablica 6.4.-2. Kapaciteti zdravstvenog sustava .......................................................................................... 115
Tablica 6.4.-4. Posljedice na ivot i zdravlje.................................................................................................. 117
............................................................................................................................................................................................. 119
javnog drutvenog znaaja ....................................................................................................................................... 119
infrastrukture na rok dulji od 10 dana................................................................................................................ 119
Tablica 6.4.-9. Vjerojatnost/Frekvencija......................................................................................................... 120
Tablica 6.4.-10. Posljedice na ivot i zdravlje ............................................................................................... 121
Tablica 6.4.-11. Posljedice na Gospodarstvo ................................................................................................. 121
............................................................................................................................................................................................. 122
451
Tablica 6.4.-15. Vjerojatnost/Frekvencija ...................................................................................................... 123
Tablica 6.4.-16. Nepouzdanost rezultata procjene rizika ........................................................................ 125
Tablica 6.5.-1. Fizikalno-kemijske karakteristike propana ..................................................................... 134
Tablica 6.5.-2. Fizikalno kemijske karakteristike butana ........................................................................ 135
Tablica 6.5.-3. Broj stanovnika ostalih naselja podruja Ivani-Grada .............................................. 141
Tablica 6.5.-4. Struktura zaposlenih u poduzeima po djelatnostima ................................................ 141
Tablica 6.5.-5. Struktura obrta (mikro poduzetnika) po djelatnostima............................................. 142
Tablica 6.5.-6. Mogui uzroci unutar skupine ............................................................................................... 143
Tablica 6.5.-7. Svojstva propana ......................................................................................................................... 144
Tablica 6.5.-8. Atmosferski podaci .................................................................................................................... 144
Tablica 6.5.-9. Zone utjecaja u sluaju eksplozije ........................................................................................ 145
Tablica 6.5.-10. Zone utjecaja u sluaju poara ............................................................................................ 146
Tablica 6.5.-11. imbenici jakosti izvora zapaljenja za ugljikovodike................................................ 148
Tablica 6.5.-12. Priblina udaljenost objekata na podruju Ivani-Grada od spremnika butama
............................................................................................................................................................................................. 150
Tablica 6.5.-13. Nazivi scenarija i njihove glavne karakteristike.......................................................... 151
Tablica 6.5.-14. Stambeni objekti (Ivani-Grad) .......................................................................................... 151
Tablica 6.5.-15. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi..................................................................................... 152
............................................................................................................................................................................................. 152
Tablica 6.5.-20. Metodologija rangiranja ozbiljnosti moguih nesrea.............................................. 154
Tablica 6.5.-21. Vjerojatnost/frekvencija ....................................................................................................... 154
Tablica 6.5.-22. Svojstva butana ......................................................................................................................... 155
Tablica 6.5.-23. Atmosferski podaci .................................................................................................................. 155
Tablica 6.5.-24. Zone utjecaja u sluaju eksplozije ..................................................................................... 155
Tablica 6.5.-25. - Oekivani uinci eksplozije u ovisnosti o nadtlaku (CCPS, 2000) za najgori
mogui sluaj.................................................................................................................................................................. 156
Tablica 6.5.-25. Zone utjecaja u sluaju poara ............................................................................................ 157
452
Tablica 6.5.-31. Metodologija rangiranja ozbiljnosti moguih nesrea.............................................. 160
Tablica 7.10.-33. Nepouzdanost rezultata procjene rizika ...................................................................... 162
Tablica 6.6.-1. Kronoloki pregled zabiljeenih poplava na vodnom podruju rijeke Dunav .. 171
Tablica 6.6.-2. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi ....................................................................................... 184
Tablica 6.6.-4. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Oteena infrastruktura ............ 185
Tablica 6.6.-7. Vjerojatnost/frekvencija.......................................................................................................... 188
Tablica 6.6.-10. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku Oteena infrastruktura ......... 192
Tablica 6.6.-13. - Maksimalni vodostaji na Savi ............................................................................................... 193
Tablica 6.7.-1. Stupnjevi oteenja za zidane graevine prema EMS-98 klasifikaciji [31]......... 211
Tablica 6.7.-2. Stupnjevi oteenja za AB graevine prema EMS-98 klasifikaciji [31] ................ 211
Tablica 6.7.-3. Povrine i broj stanovnika (2011. godine Pogreka! Izvor reference nije
pronaen.]) gradskih etvrti grada Zagreba ..................................................................................................... 217
Tablica 6.7.-4. Usporedba statistikih pokazatelja o poslovnim subjektima u gradu Zagrebu i
Republici Hrvatskoj ..................................................................................................................................................... 219
Tablica 6.7.-5. Graevine od javnog i drutvenog znaaja u gradu Zagrebu .................................... 220
Tablica 6.7.-6. Zdravstvene ustanove (bolnice i kliniki centri) Pogreka! Izvor reference nije
pronaen.] ....................................................................................................................................................................... 222
Tablica 6.7.-7. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba od 1999. do 2008. godine (Geofiziki
odsjek PMF-a, Zagreb) ............................................................................................................................................... 224
Tablica 6.7.-8. Karakteristini tipovi graevina s godinama izgradnje u gradu Zagrebu ........... 227
Tablica6.7.-9 Pregled broja stanova na podruju Republike Hrvatske prema godinama
izgradnje .......................................................................................................................................................................... 229
Tablica 6.7.-10. Pregled broja stanova na podruju grada Zagreba prema godinama izgradnje
Pogreka! Izvor reference nije pronaen.] ........................................................................................................ 229
453
Tablica 6.7.-11. Pregled broja stambenih jedinica po razdobljima primjene pojedinih propisa za
projektiranje .................................................................................................................................................................. 232
Tablica 6.7.-12. - Priblini jedinini trokovi izgradnje raznih kategorija graevina [24] ............ 236
Tablica 6.7.-13. Sistematizirani rezultati procjena oteenja dobiveni iz Obrazaca .................... 240
Tablica 6.7.-14. Procjena oekivanih rtava i teta prema SIA [81] .................................................... 243
Tablica 6.7.-17. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, tete/gubici na graevinama od
Tablica 6.7.-18. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Oteena kritina infrastruktura
............................................................................................................................................................................................. 249
Tablica 6.7.-19. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Prestanak rada kritine
Tablica 6.7.-212. Sistematizirani rezultati procjena oteenja dobiveni iz Obrazaca .................. 252
Tablica 6.7.-22. Pregled oteenja stambenih graevinskih jedinica za IX. stupanj MCS [53] . 253
Tablica 6.7.-23 Procjena oekivanih rtava i teta prema SIA Pogreka! Izvor reference nije
pronaen.] ....................................................................................................................................................................... 255
Tablica 6.7.-25. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, tete/gubici na graevinama od
Tablica 6.7.-26. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Oteena kritina infrastruktura
............................................................................................................................................................................................. 258
Tablica 6.7.-27. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku, Prestanak rada kritine
Tablica 6.8.-1. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi ........................................................................................ 284
............................................................................................................................................................................................. 285
Tablica 6.8.-7. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi ........................................................................................ 288
454
............................................................................................................................................................................................. 288
Tablica 6.9.-1. Kontekst promatranog ugroenog podruja, izvori podataka. ................................ 303
Tablica 6.9.-2. Ukupno prijavljene tete od elementarnih nepogoda ................................................. 305
Tablica 6.9.-3. Prijavljene tete od elementarnih nepogoda, tete u kategoriji Drutvena
stabilnost i politika ...................................................................................................................................................... 306
............................................................................................................................................................................................. 310
Tablica 6.9.-9. Procijenjeni trokovi privremene i konane sanacije nastalih teta uslijed
elementarne nepogode 1. i 2. veljae 2014. godine na podruju Primorsko-goranske upanije.
............................................................................................................................................................................................. 313
Tablica 6.9.-10. Poremeaji u mrei HOPS-a za dane 1. i-2 veljae 2014 godine. .......................... 317
Tablica 6.9.-11. Oteenja na elektroenergetskoj mrei i trokovi sanacije u Gorskom kotaru.
............................................................................................................................................................................................. 317
............................................................................................................................................................................................. 322
Tablica 6.10.-1.- Struktura proljetne sjetve po kulturama u 2013. godini ........................................... 335
Tablica 6.10.-2.- Kulture i povrine u jesenskoj sjetvi u 2013. godini.................................................... 335
Tablica 6.10.-3. Povrine vonjaka i vinograda u Republici Hrvatskoj i Osjeko-baranjskoj
upaniji ............................................................................................................................................................................. 336
455
Tablica 6.10.-4. Ukupno prijavljene tet od sua u Republici Hrvatskoj u poljoprivredi po
godinama za razdoblje 1995. 2013. .................................................................................................................. 340
Tablica 6.10.-5. Vrijednosti SPI indeksa za Osijek u razdoblju 1995. 2012. ................................. 343
............................................................................................................................................................................................. 345
Tablica 6.10.-11. Trajanje sunih razdoblja (D, u mjesecima) i pripadne magnitude (M) koja su
zabiljeena tijekom 2007. godine .......................................................................................................................... 346
Tablica 6.10.-12. Vjerojatnost/frekvencija .................................................................................................... 346
Tablica 6.10.-13. Posljedice na ivot i zdravlje ljudi .................................................................................. 347
Tablica 6.10.-14. Posljedice na Gospodarstvo .............................................................................................. 347
infrastruktura ................................................................................................................................................................ 348
Tablica 6.10.-16. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku tete/gubici na graevinama
od javnog drutvenog znaaja................................................................................................................................. 348
Tablica 6.11.-1. Stupanj zaslanjenosti tla........................................................................................................ 356
Tablica 6.11.-2. Stupanj zaslanjenosti vode ................................................................................................... 357
Tablica 6.11.-3. Kretanje temperature i padalina u desetgodinjem periodu na meteorolokoj
postaji Opuzen............................................................................................................................................................... 364
Tablica 6.11.-4 Prihodi, rashodi i dohodak poljoprivredne proizvodnje .......................................... 365
Tablica 6.11.-5. Pregled najvanijih varijabli scenarija ............................................................................ 365
Tablica 7.11-7 Prihodi, rashodi i dohodak u uvjetima najvjerojatnijeg dogaaja ......................... 366
............................................................................................................................................................................................. 366
456
Tablica 6.11.-13. Pregled najvanijih varijabli scenarija .......................................................................... 369
Tablica 6.11.-16. Prihodi, rashodi i dohodak u uvjetima najgoreg mogueg dogaaja ............... 370
Tablica 6.11.-17. Gubitak dohotka u poljoprivredi i vrijednosti poljoprivrednog zemljita ..... 370
infrastruktura ................................................................................................................................................................ 371
Tablica 6.12.-1. - Maksimalne vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb za period 2004. 2013.
po mjesecima (cm) ...................................................................................................................................................... 379
Tablica 6.12.-2. - Maksimalne vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb za period 2004. 2013.
po mjesecima (m3s-1) ................................................................................................................................................ 379
Tablica 6.12.-3. Vjerojatnost/frekvencija potresa ...................................................................................... 381
Tablica 6.12.-4. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba od 1999. do 2008. godine (Geofiziki
odsjek PMF-a, Zagreb) ............................................................................................................................................... 384
Tablica 6.12.-5. Vjerojatnost/frekvencija poplava...................................................................................... 386
Tablica 6.12.-6. - Najvei zabiljeeni vodostaji na hidrolokoj postaji Zagreb na Savi ................... 387
Tablica 6.12.-7. Pregled broja stambenih jedinica po razdobljima primjene pojedinih propisa za
projektiranje .................................................................................................................................................................. 390
Tablica 6.12.-8. Sistematizirani rezultati procjena oteenja dobiveni iz Obrazaca .................... 391
Tablica 6.12.-9. Pregled oteenja stambenih graevinskih jedinica za IX. stupanj MCS ........... 392
Tablica 6.12.-10. Procjena oekivanih rtava i teta prema SIA ........................................................... 394
Tablica 6.12.-11. Procjena oekivanih ljudskih rtava i teta po drutvenim vrijednostima ... 394
Tablica 6.12.-12. Procjena oekivanih ljudskih rtava i teta po drutvenim vrijednostima ... 396
Tablica 6.12.-15. Posljedice na Drutvenu stabilnost i politiku ............................................................ 401
Tablica 6.12.-16. Ukupne vrijednosti kategorija drutvenih vrijednosti........................................... 401
Tablica 6.12.-17. Vjerojatnost/frekvencija potresa.................................................................................... 402
457
Tablica 8.-1. Dravna intervencijska postrojba civilne zatite .............................................................. 422
Tablica 8.-2. Izraenosti sektorskih strategija, normativne ureenosti te izraenosti procjena i
planova od znaaja za sustav civilne zatite ..................................................................................................... 424
Tablica 8.-3. Razvijenost nacionalnih sustava ranog upozoravanja, meunarodne razmjene
informacija ...................................................................................................................................................................... 425
Tablica 8.-4. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljakih i odgovornih
tijela ................................................................................................................................................................................... 425
Tablica 8.-5. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanistikih planova
razvoja, planskog koritenja zemljita ................................................................................................................ 425
Tablica 8.-6. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive................................................................... 426
Tablica 8.-7. Preventivno podruje - zbirno .................................................................................................. 426
Tablica 8.-8. Spremnost odgovornih i upravljakih kapaciteta ............................................................. 427
Tablica 8.-9. Spremnost operativnih kapaciteta - zbirno ......................................................................... 428
Tablica 8.-9.a. Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih, gotovih snaga - pravnih osoba. 428
Tablica 8.-9.c Spremnost operativnih kapaciteta - drugih udruga graana ..................................... 428
Tablica 8.-9.e Spremnost operativnih kapaciteta postrojbi civilne zatite ope namjene
jedinica lokalne samouprave (JLP(R)S) .............................................................................................................. 428
Tablica 8.-9.g Spremnost operativnih kapaciteta povjerenika civilne zatite ............................. 428
Tablica 8.-9.b Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih snaga udruga graana (HVZ, HCK i
HGSS)................................................................................................................................................................................. 428
Tablica 8.-9.d Spremnost operativnih kapaciteta - Dravne intervencijske postrojbe civilne
zatite ................................................................................................................................................................................ 428
Tablica 8.-9.f Spremnost operativnih kapaciteta specijalistikih postrojbi civilne zatite
JLP(R)S.............................................................................................................................................................................. 428
Tablica 8.-9.h Spremnost operativnih kapaciteta graana u sustavu civilne zatite ................ 428
Tablica 8.-10. GIS civilne zatite te drugi izvori i baze podataka .......................................................... 429
Tablica 8.-11. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zatite i stanja
komunikacijskih kapaciteta ..................................................................................................................................... 429
Tablica 8.-11.a Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zatite i stanja
komunikacijskih kapaciteta redovitih slubi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba i
udruga graana najvie razine operativne spremnosti).............................................................................. 429
Tablica 8.-11.b Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zatite i stanja
komunikacijskih kapaciteta Dravne intervencijske postrojbe civilne zatite ............................... 429
Tablica 8.-11.c Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zatite i stanja
komunikacijskih kapaciteta postrojbi civilne zatite (ope namjene i specijalistikih) JLP(R)S
............................................................................................................................................................................................. 429
Tablica 8.-12. Podruje reagiranja - zbirno.................................................................................................... 430
Tablica 8.-13. Sustav civilne zatite - zbirno ................................................................................................. 430
458
Tablica 9.-1. Vrednovanje rizika ......................................................................................................................... 442
459
12. POPIS SUDIONIKA U IZRADI PROCJENE RIZIKA OD KATASTROFA
A
- doc. dr. sc. Josip Atali
B
- Franka Baurin
- dr.sc. Alica Baji
- dr.sc. Darko Barbali, dipl.ing.gra.
- mr.sc. Marina Barbali, dipl.ing.gra.
- prof. dr. sc. Ljubo Barbi
- Andrea Bariin, dr.med
- dr.sc. Tomislav Bedekovi
- dr.sc. Miroslav Beni
- Daniela Bero, dipl.ing.kem.teh.
- dr.sc. Danko Biondi, dipl.ing.gra.
- Tomislav Blaevi, dipl. ing.
- Tin Bobetko, dipl.ing.
- Marijan Bori, dipl.ing.
- dr.sc. eljko Budinak
- Ivana Bulaji, dipl. ing
- mr.sc. Hrvoje Buljan, dipl.ing.kem.teh.
C
- dr.sc Krunoslav Capak, dr.med
- mr.sc. Milena Car, dr.med.
- mr. sc. Ksenija Cindric Kalin
D
- Ivica Deli, dipl. ing.
- doc. dr. sc. Domagoj Damjanovi
- izv. prof. dr. sc. Jadranka Dee
- prof. emer. Josip Dvornik
- mr. sc. Zoran urokovi, dipl.ing.gra

E
- dr.sc. Marijan Erceg, dr.med
F
- Dalibor Ferenak, prof
G
- Marinko Galiot, dipl.ing.gra.
- Vinja Grgasovi, dipl.ing.geol
460
- prof.dr.sc. Zoran Grgi
H
- dr.sc. Sanja Hak
- Josipa Hercigonja, dipl.ing.agr.
- Nataa Holcinger, prof. geol. i geog.
I
- dr.sc. Branka Ivanan-Picek
J
- Ivana Lohman Jankovi, dr. med.vet.
- Pavle Jelii,dr.med
- doc. dr. sc. Lorena Jemeri
K
- dr.sc Bernard Kai, dr.med
- Ida Karaji, dipl. ing.
- Marija Kelava, dipl. ing.
- mr.sc. Ana Komorski
- Franjo Koren, dipl.oec.
- Mario Krii, dipl. ing
- mr.sc. Sanja Kurei Filipovi, dr.med
-
L
- prof.dr.sc. Damir Lazarevi
M
- Miro Macan, dipl.ing.agr.
- Tomislav Majerovi, mag.ing.aedif.
- Ljupka Maltar, dr.med.vet.
- Ana Mesari, dipl.ing.preh.teh.
- prof.dr.sc. Milan Mesi
- dr.sc. eljko Mihaljevi
- Gordan Miroevi, dipl. ing
- Tina Moja, mag. ing. agroekologije
N
- dr. sc. Adrijana Novak
- Zvonimir Novosel, dipl.ing.
-
P
- Stipe Panda, dipl. ing.
- prof.dr.sc. Marina Pavlak
- Lahorka Peji, dipl.ing.preh.teh.
- Iva Pem Novoslel, dr. med
461
- mr.sc. Melita Perec Tadi
- Goranka Petrovi, dr.med
- Milenko Pezer, mag. pol.
- Samra Poli, dipl.ing.gra.
- Vedran Poljak, dr.med
R
- Michell Rai, student- volonter
- izv.prof.dr.sc. Ljubica Ranogajec
- prof.dr. Domagoj Rastija
- Tanja Renko, dipl.ing.
- dr.sc. Besi Roi
- prof.dr.sc. Davor Romi
- Filip Rukavina, student- volonter
S
- Josip Sajko
- Vesna Salamunovi
- dr.sc. Zvonko Sigmund
- Sandra Sokoli, dip.ing
- dr.sc. Nataa Strelec Mahovi
- Neven Szabo, mr. sig.
- dr.sc. Marta avor Novak

- Zavia imac, prof. geol. i geog.
- dr.sc. Mladen imala
- Aleksandar imunovi, dr.med
- Prof.dr.sc. Jasna otari
- Sreko voger, dipl. ing
T
- Stjepan Tvrdini, dipl.ing.
U
- dr.sc. Mario Uro
V
- Sanja Vinter, dipl. ing
- Marko Vueti, dipl. ing.
- dr.sc. Vinja Vueti
- dr.sc. Andrija Vukadin
- Milan Vukovi
- Luka Vukmani, mag.ing.aedif.
462
Z
- dr.sc. Ksenija Zaninovi
- Alen Zori
463

Procjenarizikaodkatastrofau RH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Procjenarizikaodkatastrofau RH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Procjena rizika

Potreba donoenja Procjene temelji se na praktinim, drutvenim i ekonomskim razlozima, koji

Procesi i metodologije procjenjivanja i analiziranja rizika neprestano se razvijaju, stoga Procjena

Sukladno Smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj (Smjernice)

Procjena je ivi dokument te e se u narednim godinama revidirati i dodavati novi rizici.

Polazni dokument za izradu Procjene bila je Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od

Prvotno je identificirano 28 rizika rasporeenih u 11 grupa. Svakoj grupi rizika dodijeljen je

Za potrebe Procjene, analizom preliminarnih scenarija, odabrano je 11 rizika i to:

- Dravne uprave za zatitu i spaavanje

te predstavnika slijedeih tijela (bez koordinatorske uloge):

Radna skupina za sloeni rizik sastojala se od predstavnika:

- Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja

- Ministarstva zatite okolia i prirode,

Scenarij za jednostavni rizik opisuje dvije vrste dogaaja:

4.2. Drutvene vrijednosti i kategorije

Tablica 4.-1. Vjerojatnost/frekvencija

Tablica 4.-2. Drutvena vrijednost Zdravlje i ivot ljudi

ivot i zdravlje ljudi

Tablica 4.-4. Drutvena vrijednost Drutvena stabilnost i politika

Drutvena stabilnost i politika

1 Neznatne < 250

2 Malene 250 - 700

3 Umjerene 700 - 1.500

5 Katastrofalne > 7.000

tete/gubici na graevinama od javnog drutvenog znaaja

1 Neznatne < 250

4.3. Matrice rizika i karte rizika

U skladu sa Smjernicama Europske komisije (2010.), obraeni scenariji predstavljeni su u

Oznaavanje pozicije posljedica koje moe

Tablica 4.-5. Drutvena vrijednost Gospodarstvo

Tablica 4.-6. Drutvena vrijednost Drutvena stabilnost i politika

Drutvena stabilnost i politika

tete/gubici na graevinama od javnog drutvenog znaaja

4.5. Nepouzdanost, klimatske promjene i prekogranini rizici

Tablica 4.-7. Prikaz tablice Nepouzdanost rezultata procjene rizika

Ne postoji dovoljna koliina statistikih podataka, iskustva strunjaka i

Tablica 4.-8. Prikaz tablice Utjecaja klimatskih promjena na rizike

Utjecaj klimatskih promjena na razinu rizika

U kojem vremenskom periodu utjecaj klimatskih promjena

Referentni dokumenti koji podupiru zakljuak:

Tablica 4.-9. Prikaz tablice Prekogranini utjecaj

Da li postoji prekogranini utjecaj

Reljef Republike Hrvatske moe se podijeliti u tri cjeline:

Prosjena temperatura zraka ravniarskog dijela kontinentalne Hrvatske za sijeanj je od -2C

Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti, fond spomenika kulture u Hrvatskoj ima izuzetno

Sukladno Zakonu o zatiti prirode zatiena podruja u RH obuhvaaju 11,32% kopnene

U Republici Hrvatskoj ceste su podijeljene na dvije osnovne skupine: javne i nerazvrstane.

Hrvatska ima 10 meunarodnih aerodroma, od kojih je 8 otvoreno za javni promet.

1. Unos i irenje zlatne utice vinove loze (Grapevine Flavescence-dore

6.1.1.3. Prikaz utjecaja na kritinu infrastrukturu

Postojea struktura gospodarstva i instalirani

Slika 6.1.-2. Opine Vukovarsko-srijemske upanije

Klima ovog podruja je umjereno kontinentalna sa sunanim i vruim ljetima, te hladnim

2. Patoloke promjene vidljive su i na mladicama. Skraeni su internodiji pa je lie gue

Prirodni vektor FD, ameriki cvrak (S. titanus) (Slika 6.1.-14.

Ameriki cvrak je ampelofagna vrsta koja itav ivot

Nakon to vektor svojim hranjenjem

Razvoj dogaaja koji prethodi katastrofi

Inokulum fitoplazme FD prisutan u vinogradima, visoka populacija vektora S. titanus koja

6.1.2.1. Najvjerojatniji neeljeni dogaaj

Provoenje svih mjera propisanih Naredbom u vinogradima na podruju VS koje ukljuuju

Tablica 6.1.-1. Najvjerojatnije tete

Poetni prihod 128.952.750