Korak po korak

etnja
gradom
Dobrodoli u Zagreb!
Ovaj izbor kulturnih
i povijesnih znamenitosti
Zagreba pomoi e Vam
pri upoznavanju grada.
Korak po korak prikazan je
nain ivota Zagrepana
kroz stoljea, od nastanka
grada do danas.
Od legendi, do povijesnih
linosti. Neete se izgubiti
u labirintu ulica jer uvijek
moete stati i pitati za
smjer. Oduevit e Vas
gostoprimstvo Zagrepana.

2 Gornji grad
6 Trg bana Josipa Jelaia
8 Kaptol
14 Dolac
16 Tkalieva ulica
18 Krvavi most
19 Radieva ulica
20 Kamenita vrata
22 Opatika ulica
26 Markov trg
32 Katarinin trg
34 Strossmayerovo etalite
36 Donji grad
40 Trg Nikole ubia Zrinskog
44 Trg kralja Tomislava
48 Maruliev trg
50 Trg Republike Hrvatske
54 Masarykova ulica
56 Trg Petra Preradovia
60 Ilica
64 Juriieva ulica

68 iri centar

B Korak po korak
 Gornji grad

2 Korak po korak
Opatika ulica

Tkalieva ulica

Kamenita vrata Kaptol

Markov trg

Dolac

Radieva ulica

Trg bana Jelaia

Katarinin trg

Korak po korak 3 Strossmayerovo etalite

Gornji grad
1. Trg bana Josipa
Jelaia
2. Kaptol
3. Dolac
4. Tkalieva ulica
5. Krvavi most
6. Radieva ulica
7. Kamenita vrata
8. Opatika ulica
9. Markov trg
10. Katarinin trg
11. Strossmayerovo
etalite
 1.
Trg bana Josipa Jelaia
Sredinje mjesto grada Zagreba
jest Trg bana Josipa Jelaia.
Trg je nastao u podnoju dvaju
naselja, Kaptola i Gradeca, uz
izvor Manduevac. Gradske
vlasti su 1641. godine odredile
da e se tu odravati sajmovi.
Dananje zgrade su nastajale od
poetka 19. stoljea. Na njihovim
fasadama su vidljivi razliiti
graditeljski stilovi od neostilova
19. stoljea, bidermajera i secesije
do moderne i postmoderne.
Trg je vie puta mijenjao ime.
Josip grof
Jelai Buimski
(1801. 1859.),
general i hrvatski
ban od 1848. do
1859. godine.
Ukinuo je kmet-
stvo i sazvao
Trg bana
Josipa Jelaia
U poetku se na njemu trgovalo
pa je nazvan Harmica prema
maarskoj rijei za tridesetnicu,
carinu koja se ubirala na robu.
1848. godine, jo za ivota bana
Jelaia, trg se naziva po njemu.
Nakon Drugoga svjetskog rata
trg se zove Trg Republike. Staro
ime vraeno mu je 1990. godine.
Osim to se na Trgu bana Josipa
Jelaia odravaju sredinja
drutvena dogaanja, stanovnici
se svakodnevno sastaju na za to
najpoznatijim mjestima u gradu
pod satom i pod repom.
prve izbore za U Hrvatskoj se
Hrvatski sabor. Za slavi kao nacio-
vrijeme revolucije nalni junak.
u Maarskoj 1848. U njegovu ast
godine kao vojsko- novanica od
voa je pobijedio 20 kuna nosi
u nizu bitaka njegov lik.
protiv ustanika.
Ban Josip Jelai
Spomenik banu Josipu Jelaiu
rad je austrijskog kipara Antona
Fernkorna. Postavljen je 1866.
godine te uklonjen 1947. godine.
Nakon peticije graana spomenik
se vraa 1990. godine na banov
roendan 16. listopada. Od tada
je spomenik orijentiran prema
jugu, a ne vie prema sjeveru i
Maarskoj kao u originalnom
postavu iz 19. stoljea.
Ban Josip
Jelai
Fontana
Manduevac
Fontana Manduevac
Ispod fontane Manduevac nalazi
se izvor koji je opskrbljivao Zagreb
do kraja 19. stoljea. Sudski spisi o
progonima vjetica spominju izvor
kao njihovo glavno sastajalite. Uz
izvor se vee legenda o nastanku
imena grada. Naime, jednoga sun-
anog dana stari, drevni ban, umo-
ran i edan, na povratku iz bitke
ree lijepoj djevojci Mandi da mu
zagrabi vode s izvora. Tako je izvor
dobio ime Manduevac, a grad ime
Zagreb. U vrijeme dok je voda iz
zdenca bila pitka, govorilo se da
e se onaj tko se ondje napije vode
uvijek vraati u Zagreb. Danas ivi
predaja o Manduevcu kao zdencu
sree koji ispunjava elju za novi.
 2. Kaptol

Katedrala Renesansne zidine

Katedrala Uznesenja Blaene
Djevice Marije jedan je od
simbola grada Zagreba. Ona je
izniman primjer promjene kroz
graditeljske stilove jer su na tom
kompleksu zastupljeni gotovo
svi stilovi. Zagrebaka biskupija
je osnovana 1094. godine.
Ubrzo nakon toga zapoela je
izgradnja katedrale. Troapsidalno
svetite s poligonalnim apsidama
graeno je u ranogotikom stilu
koncem 13. stoljea. Tri broda
koji ve tee kasnogotikom
izjednaivanju visine prostora
graena su u 14. i 15. stoljeu.
U vrijeme gradnje zvonika, turska
vojska je zaprijetila gradu pa
je gradnja preusmjerena na
zatitne bedeme Nakon prestanka
opasnosti od napadaa u
17. stoljeu gradi se jedan zvonik.
Tada je barok obuhvatio cijelu
gradnju, to je danas vidljivo
na raskonim oltarima.
Tijekom 18. stoljea juno i
istono krilo tvrave pregraeno
je u monumentalnu klasicistiku
biskupsku palau. Veliki potres Obrambene zidine s kulama oko
1880. godine nanio je velike tete zagrebake katedrale nastale
katedrali i cijelom gradu. Tada su za vrijeme opasnosti od
zapoinje obnova katedrale u Turaka. Sagraene su u rekor-
neogotikom stilu u skladu s dno kratkom roku od 1512. do
europskim trendovima. Prema 1521. godine. Obnova katedrale
nacrtima austrijskog graditelja krajem 19. stoljea predvidjela je
Friedricha von Schmidta ruenje jedne kule ispred ulaza
izgradnju je vodio Herman Boll. u katedralu kako bi se omoguio
Katedrala dobiva svoj dananji nesmetan pogled na nju. Unato
oblik s dva vitka tornja vidljiva iz ruenju i dogradnji to su jedne
cijeloga grada. Visina tornjeva je od najbolje ouvanih renesansnih
oko 105 metara, iako miljenja obrambenih zidina u Europi.
graana o visini nisu usklaena.

Biskup Duh dugo bio na elu da je bio prisiljen

Prvi zagrebaki novoosnovane koristiti neku od
biskup bio je Duh. biskupije, ali postojeih crkava
eha neobina se odlikovao kao privremenu
imena na du- sposobnou i katedralu. U ast
nost je oko 1094. asnim ivotom. biskupa Duha
godine postavio Vjerojatno je stube koje spa-
utemeljitelj upravo on zapo- jaju Tkalievu i
biskupije, kralj eo izgradnju Opatovinu nose
Ladislav. Duh nije katedrale budui njegovo ime.
Korak po korak 9
Kapela Sv. Stjepana
Biskup Stjepan II. je nakon
Tatarskih pohoda u prvoj polovici
13. stoljea podigao kapelu
svom imenjaku svetom Stjepanu
Prvomueniku tik uz katedralu.
Privremeno je sluila za odra-
vanje obreda za vrijeme veih
graevinskih radova na katedrali.
Romaniko-gotika kapela je
ukorporirana u nadbiskupsku
palau u 18. stoljeu i do danas
je sauvana. Gotike freske
iz 14. stoljea jedinstven su
primjer u Hrvatskoj umjetnosti.
10 Korak po korak
Riznica
Riznica zagrebake katedrale
svjedoi o 14-stoljetnom kon-
tinuitetu kranstva na ovim
prostorima. Liturgijski predmeti
od zlata, srebra, drva i perga-
mene uvaju se iznad sakristije
katedrale. Najstariji i najvrjedniji
predmet jest plenarij od bjelokosti
s deset prizora iz Isusova ivota.
U Zagrebu je ve od 11. stoljea.
Uz njega je vezan sluaj krae.
Lani grof koji se je predstavljao
kao ljubitelj umjetnosti, nainio
Bogorodica s anelima
je kopiju, a original prodao u Nakon zavretka obnove katedrale
Americi. Sluajem je prijevara u neogotikom stilu, ispred nje
otkrivena. Danas se original je sagraena fontana prema
i kopija uvaju u riznici. projektu arhitekta Hermana
Uoi drugog posjeta pape Ivana Bolla koji je radio nacrte i za
Pavla II. Hrvatskoj 1998. godine crkvu. Autor pozlaenih skulptura
prizori s plenarija pretoeni su Bogorodice i etiriju anela koji
u srebrne korice Evanelistara utjelovljuju kranske kreposti:
koji je darovan Svetom ocu. Vjeru, Nadu, Nevinost i Poniznost
austrijski je kipar Fernkorn.
Anton U Zagrebu se
Dominick Ritter nalazi vie njego-
von Fernkorn vih djela: konja-
(1813. 1878.), nike skulpture
austrijski kipar bana Jelaia
poznat po reali- i Svetoga Jurja,
stinim javnim reljef Merkura
spomenicima i Bogorodica s
konjanika. etiri anela.

Park Ribnjak
Nekadanji biskupski ribnjaci u
kojima su sveenici s Kaptola
za posni petak lovili ribu u
19. stoljeu pretvoreni su u
perivoj engleskog tipa. Jedino
ime parka, Ribnjak, podsjea
na prola vremena. Danas su
ovdje egzotine biljke, skulpture,
klupe, djeji park i kapelica to
ini odlino mjesto za odmor,
etnju i igru u centru grada.
12 Korak po korak
Katedrala
Renesansne zidine
Park Ribnjak
Bogorodica s
Crkva Sv. Franje
Crkva Sv. Marije
anelima
Prilinova kula
Petrica Kerempuh
Crkva Sv. Franje Prilinova kula
Dananja franjevaka crkva na Mali park u nastavku ulice,
Kaptolu graena je u 17. stoljeu. Opatovina, zelena je oaza u sre-
Crkva sa samostanom postoji ditu grada. Do poetka Drugoga
ve u 13. stoljeu. Prema legendi svjetskog rata tu su bili vonjaci
tu je ivio sveti Franjo Asiki. i povrtnjaci kaptolskih svee-
Barokna crkva iz 17. stoljea nikih kua. Strah od napada
oteena je u velikom potresu Turaka nagnao je itelje Kaptola
1880. godine i u procesu obnove da u srednjem vijeku sagrade
dobila je vanjsku neogotiku obrambene zidine oko cijelog
fizionomiju. Vitraji (1961.1964.) naselja, a ne samo oko katedrale.
Ive Dulia s prikazima ivota Dijelovi zidina i jedina sauvana
svetog Franje daju unutranjosti kula u dananjem parku dokaz su
crkve poseban ugoaj. U sklopu burnih prolih vremena. Kula je
samostana nalazi se kapela u nazvana po Prilinu, zapovjedniku
maniristiko-baroknom stilu s obrambene garde. Za ljetnih
kraja 17. stoljea. Unutar bogate veeri ona postaje autentina
tukature na svodu i zidovima kulisa kazalinih predstava.
kapele prikazi su susreta svetog
Franje i Katarine Galovi, zagre-
bake plemkinje iz 13. stoljea.
 3. Dolac

Trnica Dolac Crkva Sv. Marije Petrica Kerempuh

Jedna od posebnosti grada jesu upna crkva Svete Marije iz Kip Petrice Kerempuha, djelo
trnice hrane na otvorenom. 18. stoljea sagraena je na kipara Vanje Radaua, postavljen
Gotovo svaka etvrt ima jednu, mjestu cistercitske crkve iz je 1955. godine na malen trg
no najpoznatija je trnica Dolac 13. stoljea. Trobrodna crkva na kojem se preko dana prodaje
u blizini katedrale. Odlukom jedinstven je primjer baroknog cvijee. Petrica Kerempuh lik
grada kue na Dolcu sruene su oblikovanja sakralnog prostora i je iz hrvatske knjievnosti,
poetkom 20. stoljea kako bi se pokazuje svu rasko mramornih plebejski prorok, vragolan i
1930. godine otvorila oltara i iluzionistikih fresaka. cinini komentator suvremenih
suvremena trnica na Ulaz u crkvu se nalazi zbivanja i svojevrsna pretea
tri etae. Na njoj pomalo skriven u prolazu stand-up komiara. Najpoznatiji
proizvoai ispod arkada koji povezuje nastup mu je u Baladama
svakodnevno od trnicu s Tkalievom ulicom. Petrice Kerempuha (1936.), djelu
ranog jutra prodaju knjievnika Miroslava Krlee.
svjee voe i povre,
meso i ribu. Plac je
jedinstveno mjesto
Miroslav Krlea pohaao je Leksikografski na raspolaganje
zvano i zagrebaki (1893. - 1981.), na Kaptolu. zavod (koji danas njegovom rukopi-
trbuh gdje gurmani knjievnik i Najpoznatija su nosi njegovo ime) snom ostavti-
nalaze sezonske enciklopedist. mu djela poema te je pokrenuo niz nom, koja se
proizvode iz svih Njegova djela Balade Petrice enciklopedija. Za veim poznatim
hrvatskih regija. obiljeila su hrvat- Kerempuha, ivota mu nisu dijelom danas
sku knjievnost roman Na rubu bila objavljena uva i obrauje
20. stoljea. Roeni pameti, drama cjelovita djela, u Nacionalnoj i
Zagrepanin Glembajevi. Krlea a oporuno je sveuilinoj knji-
osnovnu kolu je utemeljio stavio zabranu nici u Zagrebu.

14 Korak po korak
 4.
Tkalieva ulica
Danas ivopisna gradska ulica
popularno zvana Tkala neko je
bila potok Medveak. Potok je
dijelio Kaptol i Gradec. Istona
strana potoka pripadala je
crkvenom Kaptolu, a zapadna
svjetovnom Gradecu. Potok je
pokretao mnoge mlinove, a u 18.
stoljeu se na njemu gradi prva
zagrebaka manufaktura sukna
te sapuna, papira i likera. Zbog
zagaenosti nadsvouje
se krajem 19. stoljea i
pretvara se u ulicu. Tada
su ivost ulice i danju i
nou odravali mali obrti,
trgovine, krme i javne
kue. Danas u Tkalu
sve uzraste privlae mali
butici, tradicijske trgo-
vine, restorani i kafii.
16 Korak po korak
Tkalieva ulica
Marija Juri Zagorka
Marija Juri Zagorka
(1873. 1957.) bila je hrvatska
novinarka i knjievnica. Potjee
iz plemike obitelji i pie pod
pseudonimom Zagorka. Bila je
ispred svojeg vremena kao prva
ena profesionalna novinarka
u Hrvatskoj i borac za ravno-
pravnost ena. Pisala je romane
namijenjene iroj publici u
kojima ispreplie ljubavne
prie s elementima naci-
onalne povijesti. Jedno od
najpopularnijih djela joj
je ciklus romana Grika
vjetica, pripovijest o pro-
gonu vjetica u Zagrebu.
Spomenik postavljen
1991. godine djelo je
kipara Stjepana Graana.
Marija Juri Zagorka Krvavi most
Gliptoteka HAZU Sveti Juraj
Kamenita vrata
Najstarija ljekarna
Gliptoteka HAZU
U produetku Tkalieve ulice, u
Medvedgradskoj ulici, u nekada-
njoj koari smjetena je Gliptoteka
Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti. Poar 1938. godine
unitava vei dio velikoga tvorni-
kog pogona nakon ega industrij-
ska arhitektura 19. stoljea postaje
dom skulptura. U stalnom postavu
su prezentirani gipsani odljevi
znaajnih hrvatskih spomenika i
originali hrvatskog kiparstva 19.
i 20. stoljea. Povremeno se odra-
vaju izlobe suvremene umjetnosti.
 5. Krvavi most 6. Radieva ulica

Krvavi most Radieva ulica Sveti Juraj

Kratka ulica nosi ime Krvavi most mnogo je ljepi. U dananjoj Strma ulica koja s glavnog trga Djelo austrijskih kipara
jer je u prolosti tu bio most koji knjinici otvorena je prva tele- vodi na Gornji grad nazvana Kompatschera i Windera kao
je povezivao Gradec i Kaptol. fonska centrala i to jedanaest je po politiaru Pavlu Radiu dar obitelji Maurani dolo je
Zastraujue ime nas podsjea na godina nakon to je Alexander ubijenom u atentatu u beograd- u Zagreb poetkom 20. stoljea.
srednji vijek kada su se na tom Bell u Americi patentirao telefon. skoj skuptini 1928. godine. Prije Skulptura je na toj lokaciji
mjestu esto sukobljavali stanov- Vilim Schwarz je 1887. godine se ulica zvala Duga ulica. Drvene od 1994. godine. Jedan je to
nici dvaju naselja zbog gospo- od nadlenog Ministarstva kue u njoj su esto stradavale od rijetkih primjera prikaza
darskih razloga. Most je sruen razvoja i komunikacija dobio u poarima zbog ega su vreme- Svetoga Jurja u trenutku
1899. godine, ali je ime ostalo. licencu i pokrenuo centralu nom zamijenjene zidanim vie- kada je ve ubio zmaja i dok
Nastavak povijesti ove ulice koja je imala 45 korisnika. katnicama. Ulica je u 19. stoljeu odaje poast protivniku.
bila trgovako sredite grada pa
je na broju 30 otvorena 1880.
godine Prva hrvatska tedionica.
Na kunom broju 7 roen je
knjievnik Miroslav Krlea.
Gornjogradske u tajnu sektu Medvednici i Zagorka u svojim
vjetice i na sastanke Kleku. Sredinom romanima poet-
Crkvena inkvizicija lete namazane 18. stoljea carica kom 20. stoljea
je od poetka arobnom mau. Marija Terezija aktualizira pro-
17. stoljea u Sastanci su se ukinula je procese blem progona
Zagrebu osudila odravali nou na protiv vjetica nedunih ena i
na smrt lomaom raskrijima putova, u Hrvatskoj. potie ene svojeg
mnoge vjetice na Gornjem Potaknuta tim doba na borbu
ili coprnjice za gradu, uz izvor povijesnim inje- za svoja prava.
koje se vjerovalo Manduevac i nicama, spisate-
da su udruene na planinama ljica Marija Juri

18 Korak po korak
 7.
Kamenita vrata
U Gornji grad ulazi se kroz
Kamenita vrata, jedina sauvana
stara gradska vrata. Spominju
se u srednjem vijeku, a dananji
oblik dobila su pregradnjom u
18. stoljeu. U prolazu se smjeta
kapela Majke Boje oko slike koja
je udom spaena u razornom
poaru 1731. godine. Od tada su
Kamenita vrata mjesto hodoaa
sa zahvalama Majci Bojoj iz svih
krajeva svijeta. Dan grada
Zagreba obiljeava se
31. svibnja, na dan kada
se slavi blagdan Majke
Boje od Kamenitih
vrata, zatitnice
grada Zagreba.
20 Korak po korak
Kamenita vrata
Lanci s broda Victory
Lanci postavljeni na dananje
mjesto 1878. godine potjeu
s uvenoga britanskog ratnog
broda HMS Victory. Njime je
1805. godine zapovijedao admiral
Nelson u bitci kod Trafalgara,
najvanijoj pomorskoj bitci voe-
noj tijekom napoleonskih ratova
u kojoj je Britanija pobijedila
Napoleonovu flotu. Admiral
Nelson umro je u zavrnom
dijelu bitke na istom brodu.
Dora Krupieva Najstarija ljekarna
Dora Krupieva je lik iz romana U Kamenitoj ulici nalazi se
Augusta enoe Zlatarevo zlato, najstarija ljekarna u Zagrebu,
prvog hrvatskog povijesnog otvorena 1355. godine. Nicolo
romana (1871.). Radnja se zbiva Alighieri, praunuk Dantea
u Zagrebu 16. stoljea. U sreditu Alighierija, autora Boanstvene
je tragina pripovijest o ljubavi komedije spominje se kao ljekar-
izmeu plemia i graanke. Dora nik davne 1399. godine. Ljekarna
je dobra, plemenita i prelijepa od osnutka nije prekidala s
zlatareva ki otrovana zbog neuz- radom i jo uvijek je u funkciji.
vraene ljubavi. Stanovala je u
Kamenitoj ulici broj 5. Bronana
skulptura, rad kipara Ive Kerdia,
postavljena je 1929. godine.
August enoa Povijesni romani enoa umro je od
(1838. 1881.), zauzimaju sre- posljedica upale
hrvatski romano- dinje mjesto u plua od koje je
pisac, pripo- njegovu opusu. obolio dok je kao
vjeda, pjesnik, U tim romanima gradonaelnik
kritiar i feljtonist. obrauje doga- Zagreba pomagao
Najutjecajniji je i aje iz razliitih unesreenima u
najplodniji hrvatski razdoblja hrvatske velikom potresu
pisac 19. stoljea. povijesti. August 1880. godine
 8.
Opatika 10
Reprezentativne palae Opatike
ulice kao svjedoci povijesnih
zbivanja pripovijedaju prie iz
zagrebake povijesti. Tako nas
palaa na adresi Opatika 10
vraa u 19. stoljee, vrijeme
buenja nacionalne svijesti. Tada
je trokrilna palaa adaptirana za
potrebe Odjela za bogotovlje
i nastavu, sjedite uprave
kulture i prosvjete u tadanjoj
Hrvatskoj. Impozantni ulaz s
22 Korak po korak
Opatika ulica
ogradom od lijevanog eljeza i
poprsjima grkih filozofa Platona
i Aristotela iznad ulaza najavljuju
sveano ozraje Zlatne dvorane.
Najistaknutiji umjetnici s prije-
laza 19. u 20. stoljee, od Vlahe
Bukovca, Celestina Medovia,
Otona Ivekovia do Roberta
Frangea Mihanovia stvorili su
bezvremeni panteon hrvatske
kulture. Danas je u njoj smjeten
Hrvatski institut za povijest.
Opatika 10
Opatika 18
Muzej grada Zagreba
Ilirski trg
Popov toranj
Opatika 18
U vrijeme jaanja utjecaja
graanstva i zahtijevanju poli-
tike samostalnosti Hrvatske u
sastavu Habsburke monarhije
poetkom 19. stoljea osniva
se Narodni dom na Gornjem
gradu. Neoklasicistiku palau
s dananjom adresom Opatika
18 otkupljuju ilirci, pripadnici
preporodnog pokreta. Palaa
grofa Drakovia pretvorena
je u Narodni dom u ijoj su
se glavnoj dvorani nazvanoj
Preporodna odravali politiki
sastanci i prireivali plesovi.
 Muzej grada Zagreba Ilirski trg Popov toranj
Muzej grada Zagreba smjeten je Najsjevernija toka Gornjega Kula meu Zagrepanima
u obnovljenom bivem samostanu grada jest Ilirski trg, nastao na poznata pod imenom Popov
opatica svete Klare, po kojima je sjecitu triju ulica. Trg je dobio toranj sagraena je u 13. stoljeu
Opatika ulica dobila ime. Klarise ime po ilirskom pokretu, nacio- kao dio obrambenih zidina oko
dolaze u Zagreb u 17. stoljeu nalno-politikom pokretu u prvoj Gradeca u vrijeme opasnosti
na poziv hrvatskih velikaa ije polovici 19. stoljea. Kapelica s od turskih napada. Kako u
keri pristupaju redu. Redovnice kipom u sredini trga i zvukovi kla- 17. stoljeu kule i bedemi gube
otvaraju prvu kolu za djevojice te vira koji dopiru iz kole klasinog svoju primarnu ulogu, Popov
uz osnovne predmete poduavaju baleta stvaraju neobino roman- toranj postaje gradsko spre-
pjevanje i glazbu. Glavno proelje tino ozraje bezvremenosti. mite hrane, poslije klarise tu
samostana nije imalo prave prozore dre nastavu. Od 1903. na vrhu
to je sigurno bio trend u izgradnji, kule je smjetena zvjezdarnica.
ali i metoda izoliranja redovnica
od svakodnevnog ivota, kako
Plinska javna
rasvjeta su nalagala stroga pravila reda.
Gornji grad i Od 1947. godine tu je smjeten
Kaptol zadrali Muzej grada Zagreba u kojem su
su plinsku javnu na suvremen i zabavan nain inter-
rasvjetu s poetka pretirani dogaaji iz zagrebake
19. stoljea. Svaki
dan u sumrak dva prolosti, od prapovijesti do danas.
naigaa pale
vie od dvjesto
plinskih lanterni.

24 Korak po korak Korak po korak 25

 9. Markov trg
Crkva Sv. Marka
Banski dvori
Sabor
Matija Gubec
Atelje Metrovi
Hrvatski povijesni muzej


Stara gradska vijenica
Muzej naivne umjetnosti

Crkva Sv. Marka Banski dvori Sabor

Markov trg sredite
je Gornjega grada i
glavni trg nekadanjega
Gradeca. U sreditu trga
je upna crkva Sv. Marka
sagraena sredinom
13. stoljea. Iz te romanike faze
gradnje odrale su se tri crkvene
lae s masivnim stupovima.
Gotiki svodovi i svetite graeni
su u drugoj polovici 14. stoljea,
kada je djelomino izveden juni
portal s 15 kipova u niama, od
kojih su neke 1420. izradili maj-
stori iz radionice prakih Parlera.
Markovu crkvu obnavlja u
neogotikom stilu Herman
Boll koncem 19. stoljea. Tada
nastaje krov s grbovima Trojedne
kraljevine Hrvatske, Dalmacije
i Slavonije te grada Zagreba.
Unutranjost obnavljaju od
1936. do 1938. godine kipar
Ivan Metrovi i slikar Jozo
Kljakovi. Od Metrovievih
djela nalaze se: veliko Raspee
iznad glavnog oltara, Piet u
apsidi i srebrni kri, u junoj
apsidi Madona u liku seljake
ene. Kljakovi freskama oslikava
zidove prizorima iz Starog i
Novog zavjeta, a u pokrajnjoj
kapeli Sv. Fabijana i Sebastijana
prizorima iz hrvatske povijesti.
Banski dvori na adresi
Markov trg 1 sjedite su
hrvatske vlade i ured su pre-
mijera. Palaa je sagraena
poetkom 19. stoljea i dom je
hrvatskih banova od 1808. do
1918. godine. Tu je ivio i umro
legendarni ban Josip Jelai.
Na ovoj lokaciji zasjeda Sabor
od prve sjednice odrane 1737.
godine. Dananji izgled zgrada
ima od poetka 20. stoljea.
Tu su donesene odluke o
odcjepljenju od Austro-Ugarske
1918. godine i izlasku iz
Jugoslavije 1991. godine.

26 Korak po korak
Matija Gubec
Matija Gubec bio je voa velike
bune hrvatskih seljaka. Vodio
je seljaku vojsku u bitki protiv
plemia kod Stubikih Toplica
1573. godine. Nakon to su seljaci
poraeni, Gubec je uhvaen i
odveden u Zagreb. Smaknut je
15. veljae iste godine, a prema
legendi je javno muen na
Markovu trgu. Stavljena mu je
uarena eljezna kruna kao
seljakom kralju, a zatim
je raetvoren. Vjeruje se
da lice na uglu zgrade
predstavlja njega.
28 Korak po korak
Atelje Metrovi Hrvatski povijesni muzej
Atelier Metrovi je dio Fundacije Ivan Metrovi kolovanje u Beu. Palaa Vojkovi Ori Rauch,
Ivana Metrovia, hrvatskoga (1883. 1962.), Nakon toga ivi i najpoznatija gornjogradska baro-
kipara svjetskog znaaja. Zbirka najvei hrvat- radi u najvani- kna palaa sagraena koncem
ski kipar svih jim prijestolni-
njegovih radova izloena je u kui vremena te prvi cama europ- 18. stoljea esto je mijenjala
u kojoj je ivio s obitelji od 1922. hrvatski umjetnik ske umjetnosti. vlasnike i stanare. Krui pria da
do 1942. godine. Metrovi je sa svjetskim reno- Njegove skulpture je prvi vlasnik Vojkovi stekao
kupio dvije kue iji su vlasnici meom. ivotni se nalaze irom imetak enidbama s dvije posta-
od 18. stoljeu bili gumbari, put mu zapoinje svijeta u stalnim rije i bogate ene. Bez obzira na
romantino u selu muzejskim posta-
uitelj poezije, kroja i plemike u Dalmatinskoj vima i obogauju to, u zlatnim vremenima koija
obitelji. Uz pomo prijatelja zagori. Jo dok je javne prostore. i krinolina predstavnici hrvat-
arhitekata Metrovi je bio djeak pre- Meunarodno ske drutvene elite rado su se
preuredio kue u atelje poznat je njegov poznati su okupljali na balovima i koncer-
i vlastiti stan koje je umjetniki dar i njegovi konjanici tima u dvorani na prvome katu.
sumjetani mu Indijanci u
darovao svojoj sufinanciraju Chicagu u SAD-u. Od 1959. godine palaa
domovini Hrvatskoj. udomljuje Hrvatski povijesni
muzej. Bogate zbirke portreta,
odora, zastava, oruja, karata
i fotografija vode posjetitelje
kroz kulturnu, gospodarsku i
politiku povijest Hrvatske od
srednjeg vijeka do danas.
Korak po korak 29
irilometodska ulica
irilometodska ulica nekada
se zvala Gospodskom. U skladu
s imenom u njoj su jo danas
sauvane raskone barokne
palae zagrebake aristokra-
cije. Dananje ime ulica nosi
u ast slavenskih apostola
brae irila i Metoda koji su u
9. stoljeu sastavili glagoljicu,
prvo slavensko pismo. Isto
ime nosi grkokatolika crkva
koja je dananji izgled dobila
u 19. stoljeu prema zamisli
arhitekta Hermana Bolla.
Imena ulica
Mnoge gornjo-
gradske ulice
mijenjale su
imena kroz povi-
jest. Restauratori
su nam ispod
30 Korak po korak
Stara gradska vijenica
Kompleks zgrada na uglu
irilometodske ulice naziva
se Stara gradska vijenica. Od
srednjeg vijeka na tom su mjestu
zasjedali gradski dunosnici.
1833. godine na istom mjestu je
sagraeno prvo zagrebako kaza-
lite. Izgradnju je financirao trgo-
vac Kristofor Stankovi dobivi
glavni zgoditak na bekoj lutriji.
Dvije godine nakon otvorenja prvi
put se na kazalinoj pozornici
uje hrvatski jezik u meuinu
jedne njemake predstave. Tu
nekoliko slojeva a goticom,
buke otkrili stare latininim
dvojezine natpise pismom kasnoga
na fasadama. srednjeg vijeka,
Latinicom su njemake inaice
pisane hrvatske imena ulica.
kajkavske,
je 1840. godine izvedena prva
predstava na hrvatskom jeziku
Juran i Sofija Ivana pl. Kukuljevia,
a est godina poslije prva
hrvatska opera Ljubav i zloba
Vatroslava Lisinskoga. Sjedite
Gradske uprave je nakon Drugoga
svjetskog rata preseljeno u tada
najnoviji dio grada, a u Staroj
gradskoj vijenici se jo i danas
odravaju zasjedanja Gradske
skuptine. Zagrepanima je
vijenica posebno mjesto jer
su mnogi neke subote upravo
tu dali svoje brane zavjete.
Muzej naivne umjetnosti
Hrvatski muzej naivne umjetno-
sti smjestio se u jednom dijelu
gospodske barokne palae u
irilometodskoj na broju 3. Dri
se da je to prvi muzej naivne
umjetnosti u svijetu. Izloena
su djela dvadesetak hrvatskih
majstora naive, poput Generalia,
Lackovia Croate i Rabuzina. Iz
njihovih djela punih emocija i
simbola prti energija ivota.
Korak po korak 31
 10.
Crkva Sv. Katarine
Najljepa barokna crkva u
Zagrebu dominira Katarininim
trgom. Crkvu su dali graditi
isusovci u prvoj polovici
17. stoljea. Jednobrodna crkva
sa est bonih kapela i svetitem
koje zavrava ravnim zidom s
velikom iluzionistikom freskom
tip je isusovakih crkava nastalih
po uzoru na Il Ges u Rimu.
U kapelama se nalazi pet drvenih
baroknih oltara iz druge polovice
17. stoljea i jedan mramorni
iz 1729. godine. Proelje
crkve pregraeno je nakon
potresa 1880. prema
projektu Hermana Bolla.
32 Korak po korak
Katarinin trg
Prva zagrebaka gimnazija
Isusovci, rimokatoliki crkveni
red poznat po znanstvenom
i obrazovnom djelovanju, u
Zagrebu su 1607. godine osnovali
prvu gimnaziju. kola je obavljala
redovitu humanistiku naobrazbu
za vie stotina uenika seljakog,
graanskog i plemikog podrijetla.
Crkva Sv. Katarine
Prva zagrebaka
gimnazija
Galerija Klovievi
dvori
Pogled s Gradeca
A. G. Mato
Uspinjaa
Kula Lotrak
Galerija Klovievi dvori Pogled s Gradeca
Galerija Klovievi dvori smje- Iza crkve Svete Katarine s
tena je u bivem isusovakom Gradeca se prua pogled na
samostanu na Jezuitskom trgu Kaptol s katedralom, na trnicu
nazvanom po tom crkvenom redu Dolac, glavni zagrebaki trg te na
koji je doao u Zagreb na poziv monumentalne kupole glavnoga
hrvatskih velikaa. Samostanski zagrebakog groblja Mirogoja
kompleks se naslanja na crkvu u podsljemenskom zelenilu.
Svete Katarine i nastajao je u
etapama od 17. do 18. stoljea.
Danas se tu prireuju posjeene
izlobe domaih i inozemnih
umjetnika. Nasuprot ulazu u
galeriju nalazi se skulptura Ribar,
rad kipara Simeona Roksandia.
Ona je prva fontana na Gornjem
gradu, postavljena 1911. godine.
 11.
Strossmayerovo etalite
etalite Josipa Jurja
Strossmayera pod junim
bedemom Gradeca koncem je
19. stoljea ureeno dobrovoljnim
prilozima graana. Nazvano je po
biskupu, prosvjetitelju, politiaru
i najutjecajnijoj linosti drutvene
i politike scene u Hrvatskoj 19.
stoljea. U oblinjem Dravnom
hidrometeorolokom zavodu, na
nadmorskoj visini od 158 metara,
od davne 1862. godine
meteorolozi svakod-
nevno mjere i biljee
podatke o vremenskim
uvjetima. Rijetki se
gradovi mogu pohvaliti
takvim kontinuiranim
praenjem na temelju
kojeg se istrauju glo-
balne klimatske promjene.
34 Korak po korak
Strossmayerovo
etalite
A. G. Mato
Pod drvoredom kestena etai
u drutvu pjesnika A. G. Matoa
uivaju u najromantinijoj pano-
rami Zagreba. Iako nije roen u
Zagrebu, Antun Gustav Mato
(1873. 1914.), jedan je od najve-
ih zaljubljenika u grad u kojem
je odrastao. Bez dlake na jeziku
pie feljtone, putopise, kritike
i polemike kojima okira i oduev-
ljava suvremenike, a njegova
lirika jedan je od najvrjednijih
opusa hrvatske knjiev-
nosti. ivio je boemski,
najee sam, umro je
rano i ostao zapamen
kao buntovnik i sanjar.
Skulptura, djelo kipara
Ivana Koaria postavljena
je na etalite 1978. godine.
Uspinjaa
Uspinjaa koja spaja Gornji
i Donji grad prugom dugom
66 metra najkraa je iana
eljeznica na svijetu namijenjena
javnom prometu. Uspinjaa
svladava visinsku razliku od
30,5 metara za 55 sekunda, moe
primiti 28 odraslih putnika i
polazi svakih 10 minuta. Prve je
putnike prevezla 1890. godine
kada je imala parni pogon to
znai da je najstarije javno
prijevozno sredstvo u Zagrebu jer
je proradila jednu godinu prije
uvoenja konjskog tramvaja.
Kula Lotrak
Jedina sauvana kula sred-
njovjekovne gradske utvrde iz
13. stoljea. U 19. stoljeu dobiva
tornji na vrhu. Prije su zvona
kule Lotrak u sumrak pozivala
graane da se vrate u sigurnost
utvrde jer se vrata grada zatva-
raju i zakljuavaju. U spomen na
ta vremena svaki dan u podne
od Nove godine 1877. oglaava
se top. Postoji nekoliko verzija
o njegovu podrijetlu. Navodno
je ugarski kralj Bela IV. 1242.
godine ostavio jedan top u znak
zahvalnosti graanima to su ga
zatitili od Tatara, pod uvjetom
da se iz topa puca svaki dan kako
ne bi zahrao. Ne znamo je li top
ratni plijen nakon pobjede nad
Turcima, no Zagrepani svakod-
nevno po njemu ugaaju satove.
Korak po korak 35
 Donji grad

36 Korak po korak
Trg kralja Tomislava

Juriieva ulica

Maruliev trg
Trg Nikole ubia Zrinskog

Trg Republike Hrvatske

Masarykova ulica

Trg bana Jelaia

Trg Petra Preradovia

Korak po korak 37 Ilica

Donji grad
12. Trg Nikole
ubia Zrinskog
13. Trg kralja Tomislava
14. Maruliev trg
15. Trg Republike
Hrvatske
16. Masarykova ulica
17. Trg Petra Preradovia
18. Ilica
19. Juriieva ulica
 12.
Zrinjevac
Trg je nazvan po Nikoli ubiu
Zrinskom (1508. 1566.), hrvat-
skom banu koji je poginuo u
junakoj obrani maarskog Sigeta
od Turaka. U gradu zelenih trgova
Zrinjevac je najpoznatiji. Teko je
zamisliti da je do kraja 19. sto-
ljea na ovom mjestu bio panjak
i stono sajmite. Ono se preo-
braava u otmjenu promenadu
s platanama uvezenim iz Trsta,
glazbenim paviljonom, fontanama
i bistama uglednika. Zrinjevac
je prvi u nizu od osam trgova
nastalih u urbanistikom plani-
ranju inenjera Milana Lenucija.
Po njemu se ovaj pandan bekom
ringu naziva Lenucijeva pot-
kova. Tu zapoinje etnja po
Donjem gradu, galeriji graan-
ske kulture 19. i 20. stoljea.
40 Korak po korak
Trg Nikole
ubia Zrinskog
Meteoroloki stup
Od davne 1884. godine vremenske
uvjete mjeri meteoroloki stup.
Bio je to dar lijenika Adolfa
Holzera gradu Zagrebu. Zastati
pored mramornog stupa, uvjeriti
se u temperaturu i tlak zraka te
uskladiti runi sat s brojanikom
koji prikazuje 24 sata je obavezno.
U 19. stoljeu vie imunih gra-
ana darovalo je grad vrijednim
javnim objektima, kao to je daro-
van i oblinji glazbeni paviljon.
Prva fontana
Prva zagrebaka fontana je
postavljena nedugo nakon
otvaranja vodovoda u Zagrebu
1878. godine. Projektirana prema
zamisli arhitekta Hermana Bolla
osvjeava prolaznike za vruih
ljetnih dana. Zbog neobina
izgleda prozvana je Vrganj.
straenu povijest. Tijelo supruge
Arheoloki muzej
Historicistika palaa Vranyczany-
Hafner na Zrinjevcu dom je
Arheolokog muzeja koji u fundusu
od priblino 400 000 artefakata
u pet glavnih kolekcija izlae
arheoloke tajne. Liber linteus
Zagrabiensis ili Zagrebaka lanena
knjiga ima fascinantnu, jo nei-
krojaa iz Tebe bilo je zamotano
u lanenu tkaninu s etruanskim
liturgijskim kalendarom. Danas je
to najdui sauvani etrurski tekst
koji jo uvijek nije u potpunosti
deifriran. Solinjanka, portret
nesretne Plautile, koja je ivjela
u 2. stoljeu po mnogima je
najljepi portret rimske skulpture
i uvjerljivo je najdraesniji
stanar muzeja. Tu je i Vuedolska
golubica, vjerojatno najslavniji
arheoloki nalaz iz Hrvatske, dio
mistinog rituala eneolitske
kulture 3 000 godina prije Krista.
Korak po korak 41
 Arheoloki muzej
Meteoroloki stup HAZU
Prva fontana Moderna galerija

HAZU Moderna galerija

se umjetnika djela nastala Nasuprot HAZU-a u historicisti- Vlahe Bukovca, tajanstvenog
od 15. do 19. stoljea koja je koj palai smjetena je Moderna simbolizma hrvatske secesije do
skupio J. J. Strossmayer, osniva galerija, muzej hrvatske likovne poetinih mekih sjena slikara
Akademije. U razgledavanju umjetnosti 19. i 20. stoljea. Emanuela Vidovia. Izloena su
je nezaobilazna barokna slika Dva stoljea hrvatskog slikarstva vrijedna djela slikara Kraljevia,
Federika Benkovia Abraham i kiparstva prikazuje najznaaj- Raia i Becia s poetka
rtvuje Izaka koja majstorski nije hrvatske umjetnike. Djela su 20. stoljea, burnog razdoblja u
doarava napetost emotiv- kronoloki izloena: od prikaza europskoj umjetnosti. U stalnom
Hrvatska akademija znanosti i nog trenutka u kojem otac hrvatskih povijesnih dogaaja postavu je i izbor djela priznatih
umjetnosti, najvia znanstvena rtvuje prvoroenoga sina. na slikama Otona Ivekovia i suvremenih hrvatskih autora.
i umjetnika ustanova nalazi se
u neorenesansnoj palai koja je
sagraena samo za tu namjenu
1880. godine. U atriju se uva
originalna Baanska ploa,
jedan od najstarijih kamenih
zapisa na hrvatskom jeziku pisan
glagoljicom iz prijelaza 11. u
12. stoljee. U Strossmayerovoj
galeriji starih majstora uvaju

42 Korak po korak Korak po korak 43

 13.
Kralj Tomislav
Spomenik kralju Tomislavu,
prvom hrvatskom kralju nalazi
se na istoimenom trgu. Hrabri
ratnik obranio je kontinentalnu
Hrvatsku od osvajakih napada
Maara i prvi put ujedinio sve
hrvatske pokrajine u jednu zemlju.
Mudri vladar odluuje kneevinu
pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i
tako je 925. godine okrunjen uz
Iz zagrebakog govora
furt = uvijek
frtalj = etvrtina
haustor = ulazna vrata
plac = trnica, trg
uster = postolar
taubek = golub
gemit = bijelo vino i mineralna voda
tenge = stube
pancir = etnja
puca = djevojka
44 Korak po korak
Trg kralja
Tomislava
blagoslov Svete stolice. Njegova
smrt tri godine poslije nikada
nije razjanjena. U povijesti
hrvatske drave ostaje najslavniji
velikan. Kipar Robert Frange
Mihanovi izradio je konjaniki
spomenik 1938. godine, ali je
zbog dugotrajnih polemika i
Drugog svjetskog rata spomenik
postavljen tek 1947. godine.
purger = Zagrepanin
ura = sat
nicl = odrezak
gelender = rukohvat
kefa = etka
fest = jako
virle = hrenovke
fanik = maskenbal
lajbek = prsluk
grincajg = povre za juhu
Glavni kolodvor
Prvi vlak stigao je u Zagreb 1862.
godine kada grad ima 40 000
stanovnika. Zagreb je povezan
s gospodarskim i kulturnim
sreditima Beom i Budimpetom.
Historicistiku zgradu Glavnog
kolodvora projektirao je maarski
strunjak za kolodvore Ferenc
Pfaff. Sagraena je 1892. godine
i zatvara niz trgova na isto-
nom kraku zelene Lenucijeve
potkove. Putnici i gosti Zagreba
izlaskom iz kolodvora susreu
se s jednom od najljepih vizura
Zagreba sa spomenikom
kralju Tomislavu, Umjetnikim
paviljonom, zvonicima katedrale
i zelenim obroncima Medvednice.
Korak po korak 45
 Kralj Tomislav Umjetniki paviljon
Glavni kolodvor Hotel Esplanade

Umjetniki paviljon Hotel Esplanade

Na Trgu kralja Tomislava nalazi
se Umjetniki paviljon. Sagraen
je povodom Milenijske izlobe
u Budimpeti 1896. godine.
Hrvatska se na izlobi pred-
stavlja samostalnim paviljonom.
Na paviljonu su primijenjena
najnovija iskustva u tehnologiji
gradnje s metalnim kosturom.
To je omoguilo da se paviljon
u Budimpeti rastavi i vlakom
dopremi u Zagreb da bi se ponovo
montirao na sadanjem mjestu.
Sveano otvorenje uprilieno je
1898. godine velikom izlobom
suvremenih umjetnika. Time je
Umjetniki paviljon postao prvi
izlobeni prostor sagraen samo
za tu namjenu. Od tada se tu
organiziraju izlobe najveih
domaih i stranih umjetnika.
Hotel u blizini Glavnog kolodvora
sagraen je u vrlo kratkom roku
1925. godine. Prvobitna namjena
hotela bila je pruiti vrhun-
ski smjetaj putnicima Orient
Expressa, luksuzne vlakovne
linije kojoj je Zagreb bio jedna
od stanica na putu od Pariza do
Istanbula. U njemu su odsjedali
mnogi uvaeni gosti te su se odr-
avali zanimljivi drutveni doga-
aji. Posebnu panju javnosti iza-
zvalo je gostovanje provokativne
tamnopute plesaice Josephine
Baker 1929. godine kada su
lokalne kreposne dame izrazile
svoje negodovanje. Tu je odran
i prvi izbor za miss 1926. godine.
Pobjednica je idue godine u
Berlinu okrunjena za miss Europe.

Licitar ve stoljeima se Zaleeni uvari knjiniarke sove

Licitar u obliku prodaje na prote- Paljivi promatrai te aneli i geniji
arko crveno njima i priprema za u etnji Zagrebom nisu tek obini
obojenog srca u posebne prilike. Uz opazit e neobine arhitektonski
Zagrebu je tra- pomo kalupa izra- likove na fasa- ukrasi. Vjeruje se
dicionalan izraz uje se u razliitim dama, stupo- da su svi na nekom
ljubavi i privreno- oblicima i bogato vima, balkonima tajnom zadatku i
sti. U kontinental- ukraava. Omiljen i tornjiima, uz samo sretnici su
noj Hrvatskoj taj je kao ukras prozore i nad ih vidjeli na djelu
izvorno jestivi slatki tradicionalnih vratima. Zvijeri i jer su preko dana
kola s medom boinih drvaca. demoni, zmajevi i zaleeni uvari.

46 Korak po korak
 14.
Hrvatski dravni arhiv
Marulievim trgom dominira
nekadanja zgrada Nacionalne
i sveuiline knjinice koja
se danas koristi za potrebe
Hrvatskog dravnog arhiva.
Uvjerljivo najljepe zdanje
secesijske arhitekture u Hrvatskoj
dovreno je 1913. godine prema
projektu arhitekta Rudolfa
Lubynskoga. etiri sove koje nose
globuse smjetene uz vanjski dio
kupole nad glavnom itaoni-
com najavljuju namjenu zgrade,
isto kao i alegorije znanosti i
knjiarstva na proeljima. Na
izvedbi kompleksnog i rasko-
nog projekta sudjelovali su
vrsni umjetnici. Svaki detalj,
od vitica na fasadi do namje-
taja pomno je osmiljen.
48 Korak po korak
Maruliev trg
Hrvatski
dravni arhiv
Botaniki vrt
Etnografski muzej
Botaniki vrt Etnografski muzej
Marko Maruli, starozavjet- U ulici nazvanoj po autoru teksta Etnografski muzej nalazi se u
knjievnik i huma- nom junakinjom hrvatske himne Lijepa naa domo- secesijskoj zgradi nekadanjeg
nist (1450. 1524.). Juditom i turskim vino, Antunu Mihanoviu, nalazi Obrtnikog doma iz 1903. godine.
Pisao je na latin- prodorima, pro-
skom, talijanskom pagira kranske se Botaniki vrt. Smjeten uz Muzej je osnovan 1919. godine
i hrvatskom jeziku. vrijednosti i potie eljezniku prugu dio je niza zele- na poticaj Salamona Bergera,
Najvei pjesniki sunarodnjake na nih perivoja Lenucijeve potkove. trgovca tekstilom i tvorniara,
domet postigao obranu domo- Vrt je preko zime zatvoren za podrijetlom iz Slovake. Osniva
je religioznim vine. Marulia javnost, a svako proljee od kraja je Muzeju ostavio jednu od prvih
epom Judita se esto naziva
na hrvatskom ocem hrvatske
19. stoljea otvara se izloba s i najveih zbirka narodnih nonji
jeziku. Nadahnut knjievnosti. oko 10 000 vrsta razliitog bilja, i tekstila. Uz nju tu se mogu upo-
od egzotinih do autohtonih znati razliiti uporabni predmeti i
biljaka Hrvatske kojima se vrt glazbeni instrumenti etnografske
posebno ponosi. Park je otvoren batine Hrvatske. Zanimljive su
do sumraka i ne naplauje se zbirke koje su darovali slavni
ulaz, ali su pravila ponaanja hrvatski istraivai, braa Stevo
stroga: zabranjeno je hodati i Mirko Seljan. Oni su sa svojih
po travi, galamiti, voziti bicikl i ekspedicija u 19. stoljeu po
brati cvijee. Zelenilo, mirisi i mir nepoznatim predjelima Afrike i
prava su oaza u sreditu grada. June Amerike donijeli egzo-
tine predmete domorodaca.
Korak po korak 49
 15. Trg Republike
Hrvatske

Hrvatsko narodno kazalite Zdenac ivota Zagrebako sveuilite

Poznati beki arhitekti Ferdinand Fontana s nazivom Zdenac Na sjevernoj strani trga nalazi se
Fellner i Herman Helmer, koji ivota djelo je kipara Ivana zgrada Rektorata Zagrebakog
su projektirali jo etrdesetak Metrovia nastalo poetkom sveuilita. Sveuilite u Zagrebu
europskih kazalinih zgrada, 20. stoljea kada je i postavljeno najstarije je sveuilite s nepre-
autori su zagrebakog doma ispred Hrvatskoga narodnog kidnim djelovanjem u Hrvatskoj i
opere, baleta i drame. Kazalite kazalita. Po mnogima to je meu najstarijima je u Europi, s
je sveano otvoreno 1895. jedna od najljepih fontana godinom osnutka 1669. Danas ga
godine. Od tada ta institucija uope zbog kreativnosti rjeenja, ine 29 fakulteta, tri akade-
bogatim repertoarom od svjetskih jednostavnosti i impresionisti- mije i jedan sveuilini centar.
Hrvatsko narodno kazalite nalazi
klasika do nacionalne tradicije kog tretiranja plohe. Fontana Zgrada Rektorata sagraena u
se na dananjem Trgu Republike
i suvremenog stvaralatva je Metrovievo remek-djelo 19. stoljeu prvobitno je sluila
Hrvatske, nekad znanom kao
obogauje kulturni ivot Zagreba. zaigrane ranije faze stvaralatva. kao bolnica, a neko vrijeme je
Sveuilini te Kazalini trg. Kao
Simboliku poruku isprepletenih ak bila i tvornica duhana. Ispred
svojevrsno sredite kulture taj
ljudskih aktova koji poseu za ulaza nalazi se skulptura Povijest
trg je zadnji u nizu od osam
vodom ivota, od staraca i lju- Hrvata, hrvatski nacionalni
zelenih trgova koji ine okosnicu
bavnika do djece svaki prolaznik simbol postavljen na to mjesto
planiranja grada u 19. stoljeu.
tumai na svoj nain. Nitko ne 1971. godine. Predloak za to
Arhitektura historicistikog stila
ostaje ravnoduan pred univer- djelo kiparu Ivanu Metroviu
koji interpretira bogate oblike
zalnom humanistikom temom. bio je portret njegove majke.
baroka 17. stoljea smatrala se
prikladnom za kazalita.

50 Korak po korak Korak po korak 51

 Hrvatsko narodno kazalite
Zdenac ivota
Zagrebako sveuilite Muzej Mimara
Muzej za umjetnost i obrt
Na zapadnoj strani trga nalazi
se Muzej za umjetnost i obrt
osnovan 1880. godine. Bila je to
jedna od prvih institucija takve
vrste u Europi. Osnovni joj je
zadatak u poetku bio ouvanje
tradicionalnih vrijednosti narod-
nog obrta i kultiviranje estetike
novog graanskog sloja. Stoga
je uz muzej osnovana Obrtna
kola, dananja kola primije- Konano 1908. godine odljev u
njene umjetnosti i dizajna. Stalni
postav muzeja prostire se na tri
kata i prikazuje razvoj umjetnike
i obrtnike proizvodnje od gotike
do art dcoa. Izloene su zbirke
satova, metala, stakla, keramike i
tekstila. Muzej takoer organi-
zira vrlo posjeene povremene
tematske izlobe te izlobe starih
majstora i suvremenih stvaratelja.
52 Korak po korak
Muzej za umjetnost i obrt
Sveti Juraj
Sveti Juraj
Sveti Juraj ubija zmaja poznata
je srednjovjekovna tema o borbi
dobra i zla te pobjedi kran-
stva nad bezbonim barbarima.
Skulptura je djelo austrijskog
kipara Antona Fernkorna.
Prvobitno je izraena za palau u
Beu 1853. godine. Cinani odljev
je kupljen i dovezen u Zagreb gdje
se seli po razliitim lokacijama.
kao kronoloko nizanje povijesno-
bronci postavlja se na dana-
nje mjesto na kojem ve jedno
stoljee vrli vitez ubija zmaja.
Muzej Mimara
Na Rooseveltovu trgu u neorene-
sansnoj palai s kraja 19. stoljea
nalazi se raznovrsna zbirka
Muzeja Mimara. Muzej je nastao
donacijom sakupljaa umjetnina
Ante Topia Mimare i otvorena je
za javnost 1987. godine kada je
Zagreb bio domain Univerzijade,
meunarodnih studentskih igara.
Stalni postav muzeja oblikovan je
stilskih razdoblja. Od razdoblja
starog Egipta i Grke do slika i
crtea velikih majstora kao to
su Rafael, Velasquez, Rubens,
Rembrant i Goya. Zbirka stakla
izuzetna je cjelina umjetnikih
vrijednosti staklarskog obrta.
Korak po korak 53
 16.
Kua Kallina
U ulici Tomaa Masaryka, prvog
predsjednika ehoslovake
Republike, od 19. stoljea se
grade reprezentativne poslovno
stambene zgrade. Najzanimljivija
je uglovnica Kallina izgraena
poetkom 20. stoljea prema
projektu arhitekta Vjekoslava
Bastla. Fasada je obloena
keramikim ploicama i trea
je takva uope sagraena u
srednjoj Europi. Znakovito je
da je investitor imao tvornicu
keramikih ploica. Secesijski
oblikovani detalji na fasadi
zasluuju svaki pogled, a posebno
zauuju stilizirani imii. stanovanja s poetka 20. stoljea.
54 Korak po korak
Masarykova
ulica
Stan arhitekta Kovaia Prvi zagrebaki neboder
U Masarykovoj ulici na broju Uglovnica u Masarykovoj ulici
21-23 u zgradi koju je projek- ima ast biti prvi zagrebaki
tirao arhitekt Viktor Kovai neboder. Deveterokatna zgrada
sauvan je interijer njegova od 35 metara visine sagraena je
stana ureenog prema vlastitoj 1933. godine u samo 79 radnih
zamisli. Stambeno poslovna dana zahvaljujui novoj vrsti kon-
zgrada sagraena je poetkom strukcije. Graani su ju spontano
20. stoljea u vremenu ekspanzije nazvali neboder iako je ak sam
utjecaja graanskog sloja. Viktor autor Slavko Lwy osporavao taj
Kovai (1874. - 1924.) zagovarao zvuni naziv zbog ne tako velike
je loginost i praktinost u arhi- visine. Bez obzira prizna-
tekturi smatrajui da se stanovi jemo li ju kao neboder,
grade zbog ljudi, a ne zbog poku- ta zgrada je jedan od
stva. Mansardni stan jedan je od pionirskih pothvata
malobrojnih sauvanih detaljno racionalistike
promiljenih interijera kulture elegancije hrvatske
moderne arhitek-
ture razdoblja
izmeu dvaju
svjetskih
ratova.
Kua Kallina
Stan arhitekta
Kovaia
Prvi zagrebaki
neboder
Nikola Tesla
Nikola Tesla
Na mjestu gdje se spajaju
Masarykova i Teslina ulica
postavljen je spomenik Nikoli
Tesli (1856. - 1943.) povodom
150. obljetnice roenja tog izni-
mnog znanstvenika i inovatora.
Nikola Tesla je roen i odrastao
u Hrvatskoj, nakon kolovanja
u Europi odlazi u SAD, gdje i
umire. Tesla je otkrio rotirajue
magnetsko polje i uveo viefazne
sustave za prijenos elektrine
energije. Zahvaljujui
Teslinu vizionarstvu
danas koristimo internet,
radio i daljinsko uprav-
ljanje. Za suvremenike je
bio arobnjak jer mnoge
njegove izume i eksperi-
mente nisu razumjeli. ak
do danas nisu rastuma-
ene sve Tesline tajne.
Korak po korak 55
 17.
Trg Petra Preradovia
Trg Petra Preradovia nazvan
je imenom generala i pjesnika
domoljubnih i ljubavnih tema
(Petar Preradovi 1818. - 1872.).
Trg Petra
Preradovia
Njegov spomenik je u sredini
trga. Meutim slubeni naziv trga
se rijetko koristi jer ga svi zovu
Cvjetni trg. Od 14. stoljea se
tu odravaju sajmovi, a popu-
larno ime dolazi od tandova
s cvijeem. Na sjevernoj strani
trga pravoslavna je crkva Svetog
Preobraenja sagraena koncem
19. stoljea na mjestu rimoka-
tolike crkve Svete Margarete.
Oputena atmosfera kafia i nji-
hovih terasa na trgu i u oblinjim
ulicama je primjer zagrebake
kulture dnevnog boravka. Uz
kavu se odvijaju poslovni sastanci
i susreu dragi prijatelji.
Tin Ujevi
Mikecov prolaz
Oktogon
Tin Ujevi
Spomenik u ast jednomu od naj-
veih hrvatskih pjesnika Augustinu
Tinu Ujeviu (1891. - 1955.)
postavljen je u blizini Cvjetnog
trga u spomen stote obljetnice
pjesnikova roenja. Posljednji pravi
boem itav svoj ivot bjei od kon-
vencija i ivi kao profesionalni pje-
snik. Njegove stihove o doslovno
svemu pod suncem djeca u ko-
lama ue na pamet i svatko zna
izrei barem par njegovih stihova.
Mnogo se anegdota vee uz Tinov
lik, njegov veliki stari kaput, eir
na glavi i au vina koju ispija u
nekoj od zagrebakih gostionica.
Tin je bio i ostao urbani nomad.
Prizemljeno sunce
Napretkov neboder
Mikecov prolaz
Prolaz koji spaja Masarykovu i
Varavsku ulicu dobio je ime po
Mikecu uz kojeg se vee topla
ljudska pria. Pravim imenom
Mihael Erdec, prije Drugog
svjetskog rata bio je akrobat
u cirkusu, ali je zbog nesree
zavrio na ulici. Stan je naao
u kotlovnici kina u prolazu.
Obavljao je pomone poslove i
svirao usnu harmoniku. Oni koji
ga se sjeaju, pamte ga samo
po dobrome i velikoj neuz-
vraenoj ljubavi prema tefici
Vidai, prvoj zagrebakoj miss.
Oktogon
Oktogon, omiljeni gradski prolaz
dobio je ime po sredinjem osme-
rokutnom prostoru sa staklenim
krovom. Trgovaka galerija i pro-
laz spaja uurbanu bunu Ilicu s
oputenom atmosferom Cvjetnog
trga. Reprezentativna poslovno-
stambena zgrada nekadanje Prve
hrvatske tedionice sagraena
je koncem 19. stoljea u
rekordnom roku od 15 mjeseci.
Kravata
Hrvatska je domo-
vina kravate, nei-
zbjenog detalja
svakoga poslov-
nog sastanka.
Hrvatski vojnici u
slubi francuskoga
58 Korak po korak
Prizemljeno sunce Napretkov neboder
Jamano najpoznatija suvre- stolaca i suncobrana. Poneki Ugao Bogovieve i Gajeve ulice
mena skulptura u Zagrebu jest ga ak pokuavaju zakotrljati, od 1936. godine naglaava
Prizemljeno sunce Ivana Koaria. a drugi se pitaju koliko vrijedi stambeno-poslovna zgrada
Zlatna kugla od fiberglasa toliki grumen zlata. Upravo je kulturnog drutva Napredak.
prvotno je postavljena 1971. ta skulptura potakla stvaranje Sedmerokatnica s potkrovljem
godine na trgu kod Hrvatskoga zagrebakog Suneva sustava. ovalnog tlocrta djelo je arhitekta
narodnog kazalita. No poslije je Naime, u odnosu na sunce astro- Stjepana Plania. U vrijeme
nova verzija od trajnije pozlaene loko-aritmetiki je rasporeeno nastanka smatrana je pravim
bronce preseljena u Bogovievu devet planeta irom grada i neboderom pa ju i danas tako
ulicu. Jednostavno, a tako njihovo lociranje predstavlja zovemo. Zavretak na vrhu
neobino sunce na tlu intri- pravi pustolovni zadatak. zgrade podsjea na zupanik, dio
gira prolaznike u umi stolova, tadanjeg znaka drutva. Boja
fasade arhitektova je posveta
tradicijskoj arhitekturi i modroj
galici. Nju u ruralnim dijelovima
Hrvatske vinogradari koriste za
suzbijanje bolesti vinove loze.
kralja za vrijeme Praktini detalj
tridesetogodinjeg la croate
rata u 17. stoljeu posebno se svidio
oko vrata su nosili Kralju Suncu, Luju
rupce koji su XIV. i od tada
pobudili interes i kravata postaje
tada modno osvi- modni hit u Europi.
jetenih Pariana.
Korak po korak 59
 18. Ilica

Ilica A. K. Mioi
Najpoznatija zagrebaka ulica Tramvaj Mesnika ulica, jedna od Spomenik fratru, pjesniku i
jest Ilica. Dugo vremena je sa Zagrebaki tram- rijetkih ulica sa sauvanim prosvjetitelju postavljen je
est kilometara duine bila vaj jedan je od starim granitnim kockama, od 1891. godine i djelo je kipara
simbola grada.
najdua ulica u gradu, a danas Davne 1891. srednjeg vijeka nosi naziv po Ivana Rendia. Mioieva
je tek etvrta jer su ju pretekle godine zagre- svojim stanovnicima, mesarima. pjesmarica Razgovor ugodni
nove avenije. Bez obzira na bakim ulicama Spomenik Andriji Kaiu Mioiu naroda slovinskoga prvi put je
poredak, Ilica je zadrala bogat poeo je prome- (1704.-1760.) obiljeava poe- izdana 1756. godine, a do danas
ivot i ulogu glavne gradske tovati tramvaj tak strme ulice koja povezuje je s preko 70 izdanja najitanije
koji su vukli konji.
arterije s trgovinama, upravnim Prijevoz nije bio Ilicu s Gornjim gradom. djelo na hrvatskom jeziku.
zgradama, kazalitima pa ak i pretjerano brz
prvom pivovarom. Jedna je od pa je zamije-
rijetkih ulica koja nije mijenjala njen elektrinim
naziv od 15. stoljea. Zbog tramvajem 1910.
godine. Desetak
smjera istokzapad, poznata godina poslije svi
je i po zasljepljujuem suncu su tramvaji obo-
kada se u popodnevnim satima jeni u prepoznat-
kreete u smjeru zapada. ljivu plavu boju,
slubenu boju
grada Zagreba.
Trenutano je
grad umreen
s 15 dnevnih i
4 none linije.

60 Korak po korak Korak po korak 61

 A. K. Mioi
Britanski trg
Crkva Sv. Blaa

Britanski trg Crkva Sv. Blaa

Britanski trg, slikoviti trg s
nekoliko imena Iliki trg i Mali
plac svaki radni dan prije podne
je trnica svjeih namirnica. To
sastajalite prijatelja i mjesto
ahovskih dvoboja, vikendom se
pretvara u originalnu sajam-
sku izlobu pod vedrim nebom.
Ljubitelji antikviteta, umjetnina,
starih ploa i stripova pronai e
sitnicu za sebe ili samo uivati
na suncu uz jutarnju kavu.
Crkva Svetog Blaa, sveca i mue-
nika poznatog po daru izljeenja
grla nalazi se na krianju Prilaza
Gjure Deelia i Primorske ulice
u Donjem gradu, nekoliko minuta
hoda od zgrade Hrvatskoga
narodnog kazalita. Arhitekt Viktor
Kovai projektirao je monumen-
talnu crkvu kombinacijom gra-
evnih oblika Bizanta, hrvatske
tradicijske gradnje i suvremenih
stremljenja u arhitekturi na
poetku 20. stoljea. Gradnja poi-
nje 1912. godine, no rat sprjeava
zavretak. Kupola od armiranog
betona prva je takva konstrukcija
u Hrvatskoj. Za vrijeme boinih
blagdana u crvi su izloene
posebno lijepe jaslice, rad kipara
Vojte Branie iz 1916. godine.

Penkala zamijenio je pero desetak zemalja

Sitan, ali bitan i tintu. U kratkom svijeta. Pionir
alat za pisanje roku penkaloma- modernih vremena
izumljen je upravo nija je zavladala gospodin Penkala
u Zagrebu. Na svijetom. (1871. 1922.)
samom poetku Mehanika olovka konstruirao je
20. stoljea i nalivpero proi- prvi hrvatski zra-
praktini izum zvode se u Zagrebu koplov koji leti
Slavoljuba Penkale i izvoze u sedam- ve 1910. godine.

62 Korak po korak
 19. Juriieva ulica
Stjepan Radi

Pota

Burza

HDLU

Novakova ulica

Vlaka ulica

August enoa

Juriieva ulica Burza

Juriieva ulica od glavnog grad- Viktor Kovai, drutvenu odgo- lanost histori- Na kraju Juriieve ulice, na Trgu
skog trga vodi u istoni dio grada. hrvatski arhitekt vornost arhi- cizma. U svojim hrvatskih velikana, nalazi se
Uz palae financijskih institucija, (1874.1924.). tekta. Zagovara djelima, veinom zgrada koju je 1922. projektirao
Progresivnim funkcionalnost u Zagrebu, kom-
u toj se ulici nalazi velika razmiljanjima arhitekture koja binira suvreme- arhitekt Viktor Kovai za potrebe
zgrada pote iz 1904. godine utjecao je na odgovara suvre- nost i nasljee. burze. Burza za robu i vrednote u
u stilu maarske secesije. Na arhitekturu svojeg menim potrebama Smatra se zaet- Zagrebu postoji od 1907. godine,
samom poetku Juriieve ulice, vremena poet- i novim zahtje- nikom moderni- ali je zbog politikih prilika imala
nasuprot povijesnoj Radievoj kom 20. stoljea. vima udobno- teta u hrvatskoj krae ili due prekide u radu. Ta
Naglaavao je sti te odbacuje arhitekturi.
knjiari, smjestio se spomenik burza je zatvorena 1945. godine
Stjepanu Radiu (1871.1928.). jer pekulantska ustanova nije
Istaknuti hrvatski politiar i bila dio socijalistikog programa.
domoljub ubijen je u atentatu Kovai u oblikovanju koristi
u beogradskoj skuptini. Bio je jednostavne klasine elemente
veliki govornik i ostao najpo- to odraava reprezentativnost
pularniji politiar u Hrvatskoj. ustanove. Danas je tu smjetena
Hrvatska narodna banka.

64 Korak po korak
HDLU
Oblinji Trg rtava faizma
obiljeava HDLU, zgrada
Hrvatskoga drutva likovnih
umjetnika u kojoj se odravaju
izlobe i kulturna dogaanja.
Jedinstveni izlobeni prostor
krunog tlocrta nastao je prema
idejnoj zamisli kipara Ivana
Metrovia. Prvotno izgraen
1938. godine kao umjetniki
paviljon, u vrijeme Drugog
svjetskog rata prenamjenjuje
se u damiju s prigraenim, a
poslije sruenim minaretima.
Iako je odavna dom umjetnika,
Zagrepani tu posebnu grae-
vinu i danas nazivaju damija.
66 Korak po korak
Novakova ulica
Zavojita Novakova ulica nalazi
se u blizini Vlake ulice, kod
Ribnjaka. Ona je reprezen-
tativni primjer u potpunosti
ouvanog ambijenta obiteljskih
vila zagrebake kole moderne
arhitekture. Kao i u europskim
gradovima, arhitektura prve
polovice 20. stoljea unaprjeuje
kvalitetu ivljenja. Koriste se
novi materijali i prevladavaju
ravni krovovi, inovacija za to
vrijeme. Zagrebaka kola s
novom generacijom mladih
hrvatskih arhitekata u svom
pristupu projektiranja kombinira
dvije svjetske struje, funkcional-
nost i organiko oblikovanje.
Vlaka ulica
Ulica koja u 21. stoljeu ima Paprenjak
ouvan ambijent starih gradskih Aromatini kola
jednokatnica i tradicijskih obrta paprenjak spre-
male su ene
jest Vlaka ulica. Protee se starog Zagreba.
ispod zidina oko katedrale prema Pripremaju se i
istonom dijelu grada. Naziv danas. Neobina
je dobila po svojim stanovni- kombinacija
cima, Talijanima koji su drali sastojaka meda,
oraha i papra
trgovine. U toj ulici roen je glavna je slastica
knjievnik August enoa i upravo u vrijeme zimskih
je u njoj podignut spomenik, blagdana. Slatko-
rad kiparice Marije Ujevi, koji papreni zalogaj
prikazuje njegov lik oslonjen najbolje prija
uz alicu toplog
o oglasni stup. Na njemu je aja. Korisna je
otisnuta i enoina pjesma o informacija da to
lijepom i ponositom rodnom dulje stoji, prhko
gradu, koji je neizmjerno volio. tijesto paprenjaka
ima bogatiji okus.
Korak po korak 67
iri centar
Tehniki muzej
Vukovarska avenija
Muzej suvremene

umjetnosti
Rijeka Sava
Bundek
Jarun

Mirogoj
Park Maksimir
Medvednica

Tehniki muzej
Na Savskoj cesti, prometnoj ulici
koja spaja centar grada s rijekom
Savom smjestio se Tehniki muzej.
Upravo tu, u konstrukcijsko-ino-
vativnoj drvenoj zgradi sagra-
enoj 1950-ih godina uvaju se
dostignua znanosti i tehnike.
Posjetitelji putuju od rudnika do
zvijezda. U muzeju su izloeni
konjski tramvaji, prikazan je
poetak razvoja astronautike,
svemirske letjelice, a posjeti-
telji mogu i sami sudjelovati
u nekom od eksperimenata
slavnoga Nikole Tesle. Hrvatska
je zemlja vanih inovatora: uz
Teslu, tu su Faust Vrani i Ruer
Bokovi, pa se i o njima moe u
Tehnikom muzeju neto nauiti.
70 Korak po korak
iri centar
Vukovarska avenija
Nakon Drugoga svjetskog rata
dolazi do izvanredno stvarala-
kog i plodnog razdoblja hrvatske
arhitekture. Tada nastaje pro-
gramski smiljena avenija velikih
stambenih zgrada i dravnih
institucija, danas poznata kao
Avenija grada Vukovara. Tada su
se hrvatski arhitekti, tradicionalno
pod utjecajem Europe, oduprli
diktatu soc-realizma i grade se
zgrade za kvalitetno stanovanje
kao to je zgrada Drage Galia.
Gradi se iznimna, nova Gradska
vijenica arhitekta Kazimira
Ostrogovia. Malo poslije nastaje
Muzej suvremene umjetnosti
U Novom Zagrebu svoja vrata
posjetiteljima i zaljubljenicima
u umjetnost otvara Muzej
suvremene umjetnosti. Publici
je izloen stalni postav inoze-
mne i domae kolekcije suvre-
mene umjetnosti od pedesetih
godina 20. stoljea do danas. U
Koncertna dvorana Vatroslava novoj zgradi na gotovo 15 000
Lisinskog, nazvana po skladatelju kvadratnih metara Zagrepani i
prve hrvatske opere Ljubav i zloba. gosti grada mogu se upoznati s
U blizini dvorane 1990-ih sagra- originalnim djelima u formi skul-
ena je nova zgrada Nacionalne pture, slikarstva, fotografije, filma,
i sveuiline knjinice u koju je videa, instalacije ili performancea,
smjeten fond od 2,5 milijuna od hrvatskih do inozemnih
knjiga na 114 kilometara polica. umjetnika. Povremene izlobe
prate trenutana kretanja u
svijetu umjetnikoga stvaralatva.
Korak po korak 71
Bundek
Uz rijeku Savu nalazi se Bundek,
35 hektara mira, zelenila i
prirode gotovo u sreditu grada.
Zagrepani tu provode vikende
u rekreaciji, etnji i odmoru.
Park je posebno prikladan za
djecu jer ima ureena igrali-
ta za razliite uzraste. Ribii
love ribu na jezerima koja su
dom patkama i labudovima.
72 Korak po korak
Rijeka Sava
Sava je s duljinom od 940 kilo-
metara jedna od tri najdulje rijeke
u Hrvatskoj, izvire u Sloveniji i
utjee u Dunav. Rijeka Sava ima
veliku ulogu u nastanku Zagreba.
Grad se je prvotno razvio na
njezinoj lijevoj obali, a nakon
Drugoga svjetskog rata iri se 1964. godine. Jezera se ureuju
na desnu obalu i naziva se Novi
Zagreb. U davnini je Sava uvala
grad od neprijatelja, a esto je
izlijevanjem prijetila svojim sta-
novnicima. Velika poplava 1964.
godine preplavila je Zagreb nakon
ega su tokovi rijeke ukroeni
gradnjom kanala. Rijeka Sava
spaja i razdvaja dvije obale grada.
Jarun
Juno od sredita grada nalazi ljunane plae za vruih ljetnih
se jezero Jarun, takozvano dana pune su kupaa. Osim
zagrebako more. Jarun se jezera, Jarun ima i otoke: Otok
sastoji od Velikog i Malog jezera Univerzijade, Otok Trenjevka, Otok
koja su nastala iskapanjem hrvatske mladei, Otok veslaa,
ljunka iz rukavaca rijeke Save Otok divljine i Otok ljubavi. Preko
nakon katastrofalne poplave dana vrvi etaima, sportaima
i rekreativcima, a naveer noni
osamdesetih godina 20. sto- klubovi na obalama jezera
ljea za potrebe odravanja privlae ljude eljne zabave.
Univerzijade 1987., sportskih
studentskih igara. Ureena je
regatna staza, tereni za timske
sportove i biciklistika staza to
Jarun ini najveim sportsko-
rekreacijskim centrom u Zagrebu.
Korak po korak 73
Mirogoj
Izvan ue gradske jezgre u
podnoju Medvednice nalazi se
sredinje gradsko groblje Mirogoj.
Prije nastanka tog groblja kon-
cem 19. stoljea Zagreb je imao
ak njih deset. Monumentalne
arkade, paviljoni i kupole djelo
su arhitekta Hermana Bolla.
Na istom su groblju pokopani
74 Korak po korak
Park Maksimir Medvednica
pripadnici razliitih konfesija. U istonom dijelu grada, neda- Zagreb je jedan od rijetkih
Prvi pogreb, pogreb uitelja leko od glavnog gradskog trga gradova koji nadomak sredi-
maevanja Miroslava Singera, nalazi se park Maksimir. To prvo tu imaju park prirode. To je
bio je 1876. godine. U doslov- javno etalite u jugoistonoj Medvednica odnosno Sljeme, sam
nom smislu to je mjesto mira Europi otvoreno je 1794. godine. vrh te gore koja titi Zagreb od
za preminule i jedno od naj- Zagrebaki biskup Maksimilijan hladnih sjevernih vjetrova. Sljeme
ljepih groblja u Europi, ali Vrhovac dao je preurediti je omiljeno izletite graana.
ujedno predivan park i umjet- hrastovu umu okruenu liva- Do vrha na nadmorskoj visini
nika galerija na otvorenom. dama i ispresijecanu potocima od 1 035 metara i planinarskih
u francuski perivoj. Po svom domova vode mnogobrojne
utemeljitelju, perivoj je nazvan planinarske staze, a na odreditu
Maksimilijanovim mirom ili skra- je obavezna okrjepa grahom. Iako
Herman Boll, projektima
arhitekt i urbanist nakon katastro- eno Maksimirom. Doista, park ga danas nema, na Medvednici
(1845.1926). falnog potresa je do danas ostao oaza zelenog je u prolosti obitavao med-
Arhitekt roen u 1880. godine. mira i mjesto odmora i rekreacije. vjed, o emu svjedoi i ime
Njemakoj dolazi Najznaajniji pro- U jednom dijelu parka u prvoj gore. Ve tradicionalno, Sljeme
u Hrvatsku 1876. jekti su mu obnova polovici 20. stoljea pokrenut je poetkom svake godine oku-
godine zbog katedrale u neo-
obnove crkve gotikom stilu zooloki vrt sa samo tri lisice i tri plja najbolje svjetske skijaice i
Svetog Marka na koji podsjea na sove. U zagrebakom zoolokom skijae na utrci Svjetskog kupa.
Gornjem gradu. klnsku katedralu vrtu na povrini od 7 hektara
Od tada ostaje u u Bollovu rodnom danas ivi 275 ivotinjskih vrsta.
Zagrebu i postaje gradu, neorene-
vodea linost u sansne zidine
arhitektonskim Mirogoja te Muzej
i urbanistikim za umjetnost i obrt.
Korak po korak 75
 Izdava:
Turistika zajednica grada Zagreba

Tekst:
Martina Petrinovi

Lektorica:
Ivana Kurtovi Budja

Turistika zajednica Fotografije:

grada Zagreba elimir Horvat
Juraj Kopa
10000 Zagreb eljko Kradinac
Kaptol 5 Patrik Macek
Ivo Pervan
www.infozagreb.hr Tomislav Rasti
info@infozagreb.hr Tomislav klopan
Ivor Vodanovi
Goran Vrani
Arhiva AMZ
Arhiva HAZU
Arhiva TZGZ
Fototeka MGZ

Art direktor:
Ivan Doroghy

Dizajn i prijelom:
DZN Studio
Tisak:
Kerschoffset

ISBN 978-953-228-022-7

Korak po korak 77
78 Korak po korak