9 Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.

Uvod u
nosivost temelja i pritisak tla na poduporne konstrukcije.
9.1 Razvoj slijeganja pod temeljem. Pojam nosivosti temelja.
optereenje
Temelj je dio graevine koji lei na tlu, te optereenje
graevine prenosi na tlo, a rezultirajue deformacije tla nosivost
unosi u graevinu. Temelj treba oblikovati tako da slijeganje
temelja bude dovoljno maleno vodei rauna kako o
tehnolokom funkcioniranju sadraja graevine, tako i o
deformacijama tj. naprezanjima u nosivoj konstrukciji, te
ostalim elementima graevine ne zaboravljajui na
razliite uvjete u kojima se graevina moe nai: nastajanje/
graenje, vjetar, snijeg, potres slom tla

Porast optereenja na neki temelj na danom tlu openito

izaziva (1) rast slijeganja i (2) rast gradijenta slijeganja (tj. slijeganje
slijeganje s rastom optereenja raste sve vie i vie).
Slika 9-1. Razvoj slijeganja s porastom optereenja
odreenog oblika za neki temelj na nekom tlu.
Slika 9-2. Razvoj posminih naprezanja
i pomaka tijekom izravnog smicanja.

pomak
Slika 9-3. Nosivost i
dopustivo optereenje obzirom na slom tla.

Ve pri malenim optereenjima, oko rubova krutih temelja

uslijed koncentracije naprezanja razvijaju se velike, optereenje
plastine deformacije. (v. Deformabilnost i vrstoa tla) Sa
rastom optereenja, raste i podruje u kojima se razvijaju
nosivost
plastine deformacije.

Granino optereenje pri kome dolazi do nekontrolirano

velikih deformacija u tlu, ili sloma tla zovemo nosivost.
Zato temelj oblikujemo tako da optereenje koje emo na
temelj nanijeti bude dovoljno manje od nosivosti slom tla
govorimo o optereenju dopustivom obzirom na slom tla slijeganje
pod temeljem. Tako postiemo jo neto: da jednostavni
postupci za procjenu slijeganja temelja daju dovoljno
pouzdane rezultate.

Time je uobiajena provjera dimenzija temelja svedena na dva

koraka:
(a) provjera dopustivih optereenja obzirom na slom tla
pod temeljem i
(b) provjera slijeganja,
te nam je potrebno poznavanje kako zahtjeva na graevinu i
nosivu konstrukciju, tako i uvjeta u tlu: stiljivosti, vrstoe
i drugih osobina.

_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-2

Uobiajeno je optereenje koje odgovara slomu tla, nosivosti,

odrediti prema jednostavnim izrazima izvedenim iz
ravnotee podruja obuhvaenog velikim, plastinim
deformacijama.

U srednje stiljivim ili rahlim tlima, bitno slijeganje moe biti

ostvareno uslijed lokalnog loma, tj podruje velikih,
plastinih deformacija, razvija se samo u podruju ispod dna
temelja, a krivulja optereenje-slijeganje bitno je strmija,
kao na skici ispod. U vrlo slabim stiljivim ili rahlim tlima,
velike deformacije mogu biti ograniene na podruje tik uz
temelj. Krivulja optereenje-slijeganje bude kao na
slijedeoj skici. Kojem tlu/ obliku temelja odgovara koji
sluaj, prikazuje desna skica: najdesnije podruje za opi
slom, srednje za lokalni slom, lijevo
za utiskivanje temelja. (Uokvirene skice uzete su sa
http://fbe.uwe.ac.uk/ public/geocal/geoweb.htm)

Slika 9-4. Podruje velikih deformacija i granica klizna ploha

lokalni slom prema relativnoj zbijenosti (Dr) i omjeru dubine i irine dna temelja (Df/B)

relativna zbijenost
Dr potpuni slom

slom utiskivanjem

_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-3

Slika 9-5. Modelska ispitivanja na dvodimenzionalnom modelu: podruje velikih deformacija pri slomu tla
(model Taylor-Schneebeli: aluminijski valjii jednakih duljina sloeni izmeu dviju ploa koje se prije
optereivanja odmaknu; ispitivanja provedena na sveuilitu Polytechnika Gdaska, Gdask, Poljska).

_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-4

9.2 Stanje mirovanja.

Stanje mirovanja (v. Naprezanja u tlu) je stanje u kome je horizontalna deformacija sprijeena. Openito u stanju
mirovanja h = v K0 gdje K0 zovemo koeficijent mirovanja. Koeficijent mirovanja se mijenja sa
razvojem optereenja ili rastereenja.

Za normalno konsolidirana tla primjenjuje se najee Jaki-eva empirijska relacija

K0 = 1 sin

Pri rastereenju, tj. za prekonsolidirana tla, K0 raste. U literaturi se mogu nai korelacije K0 sa stupnjem
prekonsolidacije. Vrijednosti horizontalnog naprezanja mogu se izmjeriti in situ, ili se mogu preraunati iz u
laboratoriju izmjerene vrijednosti K0.

Govorimo li o pritiscima tla na podupornu konstrukciju, pritisci tla bliski su onima u stanju mirovanja ako tijekom
izvedbe poduporne konstrukcije ne dolazi do deformacije u horizontalnom smjeru niti do zbijanja tla.

9.3 Granina stanja. Aktivni tlak i pasivni otpor.

Ugradimo li u homogeno normalno konsolidirano tlo horizontalne povrine bez poremeivanja krutu zagatnu
stijenu glatkih ploha, pritisci tla na zagatnu stijenu odgovarat e stanju mirovanja i bit e jednaki
h0 = v K0 za svaku dubinu. Odgovarajua Mohrova krunica za neku izabranu dubinu u slijedeoj je skici
ucrtana crtkano i crno: najvee normalno naprezanje je v, a najmanje je h0.

Zakreemo li tu krutu stijenu, time izazivamo horizontalno rastezanje u dijelu tla (lijeva strana na slijedeoj skici), te
smanjivanje horizontalnih naprezanja i pritisaka tla na stijenu, pri emu vertikalna naprezanja ostaju jednaka.
Odgovarajue Mohrove krunice imaju, dakle, najvea naprezanja stalne vrijednosti v, a najmanja su vrijednosti
h, koja u Mohrovom dijagramu putuje prema lijevo kako je prikazano crtkanom crvenom linijom. U donjoj skici
ucrtana je i anvelopa sloma odreena parametrima vrstoe c i koja ograniava mogua stanja naprezanja.
Dakle, najmanja vrijednost h min=A odgovara Mohrovoj krunici koja tangira anvelopu sloma i u donjoj je skici
prikazana crveno. Odgovarajue stanje naprezanja zovemo aktivno Rankine-ovo stanje.

Za Mohrovu krunicu u aktivnom Rankine-ovom stanju, pol je toka PA koja odgovara paru naprezanja , 0.
Diralitima Mohrove krunice i anvelope sloma, tokama DA i TA odgovaraju parovi naprezanja za koje vrijedi
|| = f = tg + c, a odgovarajue su ravnine paralelne pravcima DAPA i TAPA. To znai da u blizini skicirane
krute zagatne stijene do velikih deformacija tj. do sloma tla dolazi u ravnina paralelnih pravcima DAPA i TAPA.
Tako je i odreena i granica podruja u kome dolazi do velikih deformacija.

Veliina minimalne vrijednosti horizontalnog naprezanja za neku dubinu moe se jednostavno izvesti iz
trigonometrijskog razmatranja Mohrovog dijagrama:
A = v tg2 (/4 /2) 2c tg (/4 /2)

Poduporna konstrukcija ne mora biti vertikalne glatke poleine, niti tlo homogeno, ali se pritisci tla redovito dadu
izraziti jednostavnim izrazom
A = v KA 2c KA

Pri tome pritisak tla zovemo aktivnim tlakom ako se radi o minimalnoj vrijednosti pritiska, tj. ako je omoguena
za to potrebna deformacija. U normalno konsolidiranim tlima za razvoj aktivnog tlaka tj. aktivnog stanja potrebna
je relativna horizontalna deformacija od nekoliko promila (to odgovara nekoliko milimetara pomaka za zid
visine nekoliko metara). U prekonsolidiranim tlima potrebne su i znatno vee deformacije.

Koeficijent KA zovemo koeficijent aktivnog tlaka. Radi li se o podupornoj konstrukciji vertikalne i glatke
poleine, te homogenom zasipu horizontalne povrine, dakle o Rankine-ovom aktivnom stanju, koeficijent
aktivnog tlaka jednak je KA = tg2 (/4 /2)

Radi li se o drugaijim uvjetima, kosoj i hrapavoj poleini te nagnutoj povrini zasipa, pritisak tla na zid u
aktivnom stanju moe se odrediti pretpostavljajui da je podruje velikih deformacija, kao i na prethodnoj skici,
omeeno ravninom. Modelska ispitivanja pokazuju da su time uinjene greke veliine tek nekoliko postotaka.

_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-5

U skiciranom jednostavnom primjeru, desno od krute zagatne stijene dolazi do horizontalnog zbijanja tla, te
poveanja horizontalnih naprezanja h, kako je skicirano zelenom crtkanom linijom. Dogodi li se dovoljno
velika deformacija, moe se, za dano vertikalno naprezanje v, dosegnuti maksimalna vrijednost horizontalnih
naprezanja, koja odgovara Mohrovoj krunici koja, skicirana zeleno, dodiruje anvelopu sloma. Ovo stanje
naprezanja zovemo pasivnim Rankine-ovim stanjem. Pol ove Mohrove krunice, PP, odgovara paru naprezanja
v, 0. Diralitima Mohrove krunice i anvelope sloma, tokama DP i TP odgovaraju parovi naprezanja za koje
vrijedi
| | = f = tg + c,
a odgovarajue su ravnine paralelne pravcima DPPP i TPPP. To znai da u blizini skicirane krute zagatne stijene
do velikih deformacija tj. do sloma tla dolazi u ravnina paralelnih pravcima DPPP i TPPP. Tako bi bila odreena i
granica podruja u kome dolazi do velikih deformacija.

Pritisak tla na podupornu konstrukciju u uvjetima horizontalnog zbijanja do sloma zovemo pasivnim otporom, i
moemo odrediti vertikalnim naprezanjem i koeficijentom pasivnog otpora
P = v KP + 2c KP

Za pasivno Rankine-ovo stanje

KP = tg2 (/4 + /2)
Modelska ispitivanja pokazuju, meutim, da su plohe u kojima dolazi do sloma u ovim uvjetima zakrivljene, te se
rijetko pretpostavlja Rankine-ovo stanje. Gotova rjeenja esto se zasnivaju na kliznoj plohi oblika logaritamske
spirale.
U normalno konsolidiranim tlima za razvoj pasivnog otpora potrebna je relativna deformacija od nekoliko
postotaka (dakle vie centimetara horizontalnog pomaka zida ili vrha zida visine nekoliko metara). Za manje
deformacije treba raunati i sa manjim pritiscima tla. to se tie prekonsolidiranih tala, potrebna relativna
deformacija moe biti i tek nekoliko promila.

horizontalno horizontalno
rastezanje zbijanje

v v

h h min= A hP= h max

Slika 9-6. Podruja velikih deformacija oko rotirane glatke vertikalne stijene
ugraene bez poremeivanja
u horizontalno uslojeno tlo

_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-6

DP

DA
c

/4+/2 /4/2
PA A h0 v P PP

TA

TP

f = tg + c

Slika 9-7. Mohrov dijagram i - na dubini kojoj odgovara vertikalno naprezanje v - Mohrove krunice pri velikim
deformacijama tj. u aktivnom stanju i u pasivnom stanju.

Aktivno stanje i pasivno stanje su granina stanja naprezanja. U tim stanjima dosie se vrstoa tj. ostvaruju velike
deformacije u svakoj toki u jednom paru ravnina, tj. u dva smjera, za odgovarajue normalno naprezanje i
posmino naprezanje vrijedi = tg + c

9.4 Pritisak tla na podupornu konstrukciju, uvod.

Najei oblici podupornih konstrukcija osiguravaju da se razvoj deformacija i naprezanja u pridranom tlu moe
uspjeno jednostavno prikazati opisanim stanjima deformacija i naprezanja. Zato se najee za oblikovanje
podupornih konstrukcija upotrebljavaju izrazi koji odgovaraju aktivnom tlaku i pasivnom otporu. Ipak, treba znati
da su aktivni tlak i pasivni otpor granina stanja naprezanja, koje odgovaraju velikim deformacijama, te na njih
vrijedi raunati samo onda kad su takove deformacije mogue odnosno doista se ostvare.

Ponekad se u literaturi ili razgovoru - isti termini koriste i u situacijama u kojima se ne ostvaruje granino stanje
naprezanja, kao stvarni pritisci tla na podupornu konstrukciju. Time se poveava mogunost zaboravljanja na
razinu horizontalne deformacije neophodnu da bi se granino stanje razvilo, a pritisak tla spustio do aktivnog
tlaka ili podigao do pasivnog otpora.

Mogue pojednostavljenje, preporueno za britansku praksu, vano barem kao ilustracija vanosti veliine
horizontalnih deformacija tla odnosno stvarnih pomaka poduporne konstrukcije, prikazano je slijedeim skicama.
Na horizontalnoj osi dijagrama prikazana je relativna horizontalna deformacija tla, a na vertikalnoj osi je mjera
horizontalnih naprezanja u tlu. Skicirani su i pritisci tla na podupornu konstrukciju.

U normalno konsolidiranom tlu, za smanjivanje horizontalnih naprezanja u tlu do minimalne vrijednosti, aktivnog
tlaka, potrebne su posve male deformacije, horizontalno rastezanje od samo nekoliko promila, to odgovara posve
_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-7

malenom zakretanju potpornog zida. Za porast optereenja do pasivnog otpora potrebna je bitno vea
deformacija, veliine nekoliko postotaka. Zato treba procijeniti mogue deformacije tla, odnosno pomake
poduporne konstrukcije i odabrati odgovarajue pritiske.

U sluaju da je pomak poduporne konstrukcije posve sprijeen, ne smije se raunati na smanjivanje pritiska tla i tada
aktivni tlak nije jednak aktivnom tlaku nego moda tlaku mirovanja.

U prekonsolidiranom tlu, deformiranje tla potrebno za rastereenje horizontalnih naprezanja moe biti bitno vee, a
manje je deformiranje tla potrebno za porast horizontalnih naprezanja do pasivnog otpora. Dakle, aktivni tlak
moda je jednak dvostrukoj vrijednosti aktivnog tlaka.

Optereenje na povrini terena poveava i naprezanja u tlu. Zbijanje zasipa iza potpornog zida takoer poveava
pritiske tla. O tome vie u poglavljima o podupornim konstrukcijama.

Jasno, ne treba zaboraviti niti na djelovanje vode. Porni tlak se uglavnom ne mijenja sa deformacijom tla, te se sve
ovdje navedeno odnosi uglavnom na efektivna naprezanja. Zato se u izvedbi potpornih zidova posebna panja
daje izvedbi drenae. O djelovanju vode vie u poglavljima o podupornim konstrukcijama.

_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-8

Slika 9-8. Razvoj horizontalnih naprezanja u tlu tj. pritisaka na stijenu s horizontalnom deformacijom u tlu (a)
i mogua aproksimativna skica pritisaka na konzolnu stijenu (b) - za normalno konsolidirano tlo

koeficijent P= h max
pritiska tla pasivno
(a) K stanje

h min= A
aktivno
stanje K0= 1-sin... NC

horizontalno 0,3% 3% horizontalno

rastezanje zbijanje

normalno
aktivni konsolidirano tlo
tlak
(b) moda
pasivnog otpora
koeficijent P= h max
pritiska tla pasivno
K stanje

(a) K0 OC

h min= A
aktivno
stanje K0... NC

horizontalno horizontalno
rastezanje zbijanje

jako
prekonsolidirano tlo
moda
2 puta
pasivni
(b) aktivni tlak
otpor

Slika 9-9. Razvoj horizontalnih naprezanja u tlu tj. pritisaka na stijenu s horizontalnom deformacijom u tlu (a)
i mogua aproksimativna skica pritisaka na konzolnu stijenu (b) - za jako prekonsolidirano tlo
_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-9

9.5 Nosivost plitkih temelja.

Slika 9-10. Podruje velikih deformacija u tlu ispod temelja pri slomu.
Nosivost plitkih temelja, tj. srednja vrijednost
optereenja na dnu temelja u sluaju da dolazi B
do sloma tla pod temeljem, odreuje se
jednostavnim izrazima izvedenim od 20-tih do
60-tih godina 20-tog stoljea. q pf q
Pretpostavlja se razvoj aktivnog tlaka pod
temeljem, razvoj pasivnog otpora u okolnom
aktivno
podruju, te kontinuirani prijelaz izmeu.
pasivno stanje pasivno
Izrazi su izvedeni originalno za jednoliko stanje stanje
vertikalno optereenu temeljnu traku irine B,
na povrini homogenog tla jedinine teine ,
kohezije c i kuta unutarnjeg trenja ,
optereenog jednolikim optereenjem q.
Srednje optereenje na dnu temelja, u sluaju
sloma, izraava se kao

pf = B N + c Nc + q Nq optereenje

Izborom globalnog faktora sigurnosti Fs,

pa pf
odreujemo dopustivo optereenje obzirom na
slom:
pa = pf / Fs slijeganje slom tla
U sluaju da je prisutna podzemna voda, pa treba
raunati na uzgon, umjesto sa , raunat emo
sa . U sluaju da je temelj ukopan u tlo, q e
odgovarati minimalnoj teini tla skupa sa
ostalim optereenjima uz dno temelja, ali
emo moi raunati i na vrstou tla iznad dna
temelja. U sluaju da je temelj ograniene
duljine, ili da je optereenje nagnuto,
upotrijebit emo izraze izvedene
eksperimentalno ili teorijski kao popravne
koeficijente osnovnog izraza. U sluaju da
optereenje nije jednoliko, raunat emo samo
sa dijelom dna temelja koji kao da je centrino
optereen. Detaljne upute za procjenu
optereenja sloma date su u nastavku, kako
predviaju sadanji propisi. Pri tome
predviena je uporaba parcijalnih faktora
sigurnosti, tako da neposredno dobivamo pa .

_______________________________________________________________________________________________
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0
Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.
9-10

Dopustivo optereenje na dnu temelja

ono je koje je dopustivo i obzirom na slom tla i obzirom na dopustiva slijeganja.
pdop = min{ pdop obzirom na slom ; pdop obzirom na slijeganja }

Dopustivo optereenje na dnu temelja obzirom na slom tla pod temeljem, pdop obzirom na slom rauna se:

pa = Q/A = B N s i + (cm + q tg m ) Nc sc ic dc + q centrino optereeni dio dna temelja

gdje

V je ukupno vertikalno optereenje na dnu temelja L-2eL L

H je ukupno horizontalno optereenje na dnu temelja

MB je ukupni moment na dnu temelja u smjeru irine dna temelja eL

ML je ukupni moment na dnu temelja u smjeru duljine dna temelja
eB = MB/V je ekscentricitet u smjeru irine dna temelja, B
eL = ML/V je ekscentricitet u smjeru duljine dna temelja, L eB

B je efektivna irina dna temelja, B=min{B-2eB; L-2eL}

L je efektivna duljina dna temelja, L=max{B-2eB; L-2eL}
A = B L je efektivna povrina dna temelja 2eL

s= 1 - 0,4 B/L je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj oblika temelja B-2eB 2eB
sc= 1+0,2 B/L je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj oblika temelja
B
H/(Acm + Vtg m) je mjera nagiba optereenja
i je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj nagiba optereenja, prema H/(Acm + Vtg m), v. sliku
ic je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj nagiba optereenja, prema H/(Acm + Vtg m), v. sliku

q je minimalna vrijednost jednoliko rasprostrtog optereenja oko dna temelja

dc= 1+0,35 D/B je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vrstoe tla iznad dna temelja: ako je tlo jednake ili
vee vrstoe iznad dna temelja kao i u podruju velikih deformacija ako je manje vrstoe, ili je temelj ukopan
samo djelomino, onda se radi sa dc= 1

je jedinina teina tla u podruju potencijalno obuhvaenom velikim deformacijama smanjena za uzgon ako
ispod razine podzemne vode
c je kohezija tla u istom podruju
je kut unutarnjeg trenja u istom podruju

Fc je faktor sigurnosti za koheziju, vrijednost se uobiajeno bira izmeu 2,0 i 3,0

F je faktor sigurnosti za kut unutarnjeg trenja, vrijednost se uobiajeno bira izmeu 1,2 i 1,8

cm je mobilizirana kohezija, cm = c/Fc

m je mobilizirani kut unutarnjeg trenja, tgm = (tg) /F

Nc je faktor nosivosti, funkcija od m, v. sliku

N je faktor nosivosti, funkcija od m, v. sliku 100

1.0 1.0 Nc
0
= 10 0 0 10
0.8 0.8
0
= 10
0.6 0.6 N
i 20 0 ic 0
20 1
0.4 0.4
30 0
30 0
0.2 40 0 0.2 40 0

0.0 0.0 0
0.0 0.2 0.4 0.6
0.8 1.0 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0 10 20 30 40
0
H/(A'c + V tan m) H/(A'c m + V tan m) m
_______________________________________________________________________________________________
m
Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0