Uticaj finansijske krize na

ekonomska kretanja i
finansijski sistem u BiH
dr Kemal Kozari
guverner Centralne banke BiH
2. 7. 2010.
 Makroekonomski pokazatelji

2009. April 2010.

Procjena rast od 0,5%, a
Bruto drutveni proizvod (BDP) 23,95 mlrd KM procjena za 2011. je rast od
3,5%
BDP po glavi stanovnika 6.233 KM 6.233 KM
Realna stopa rasta -3,2% 0,5%
Stopa rasta industrijske proizvodnje -3,3% 2,7% za prvi kvartal
Prosjena inflacija na godinjem nivou -0,4% 2,4% za prvi kvartal
Stopa nezaposlenosti u BiH 24,1% 24%
Prosjena plata na nivou BiH 790 KM 798 KM (mart)
5,65 mlrd KM bez unutranjeg
Spoljni dug 5,2 mlrd KM (21,7% BDP)
duga (23,3% BDP) - mart
Deficit tekueg rauna 1,8 mlrd KM (7,5% BDP) -
56% za april, 55% za period
Pokrie uvoza izvozom 44,8%
januar - april
FDI (procjena) 790 miliona KM -
Devizne rezerve 6,212 mlrd KM 6 mlrd KM

2
 Aktivnosti CBBiH na ublaavanju posljedica
globalne finansijske krize

 Osnovni pravci djelovanja CBBiH u cilju ublaavanja posljedica

finansijske krize na ekonomiju BiH:
 Odranje likvidnosti bankarskog sektora.
 Ouvanje monetarne stabilnosti BiH.
 Poveanje sigurnosti investiranja deviznih rezervi.
 Aktivna uloga predstavnika CBBiH u jaanju eme osiguranja
depozita.
 Obaveze proistekle iz Beke inicijative.

3
 Direktne posljedice globalne finansijske krize

 Smanjenje doznaka dijaspore za 17%.

 Smanjenje FDI za 50%.
 Smanjenje kreditnih aktivnosti banaka (600 miliona KM).
 Budetski deficit od 4,7%.
 Pad javnih prihoda za 11%.
 * - Stand-by aranman s MMF-om vrijedan 1,2 mlrd KM.

4
 Ponaanje komercijalnih banaka
 Prije krize:
 Velika ekspanzija velika konkurencija, ogranien broj kvalitetnih klijenata i
projekata.
 Agresivni marketinki pristup.
 Veliki broj instant proizvoda bez adekvatne edukacije klijenata.
 Znatan kreditni rast.

 Za vrijeme krize:
 Nedovoljan partnerski odnos s klijentom slaba fleksibilnost prema klijentu.
 Nespremnost PR i marketinkih slubi da zaustave negativnu percepciju.
 Promjena poslovnog ponaanja:
 Promjena fokusa s plasmana na depozite.
 Konzervativnost i restriktivnost u poslovnom pristupu.
 Ekstenzivna procjena rizika kod novih plasmana. 5
 Pokazatelji kreditnog rasta
Potraivanja od nevladinog sektora
Ukupna
Potraivanja od Potraivanja od
Godinji rast Godinji rast potraivanja od Potraivanja
pravnih lica (u stanovnitva (u
% % nevladinog per capita
hiljadama KM) hiljadama KM)
sektora

2002. 2,764,214 1,456,257 4,220,471 380

2003. 3,109,534 12.5 1,966,363 35.0 5,075,897 513
2004. 3,253,938 4.6 2,627,576 33.6 5,881,514 684
2005. 4,040,710 24.2 3,453,371 31.4 7,494,081 899
2006. 4,865,923 20.4 4,373,666 26.6 9,239,589 1,138
2007. 6,135,799 26.1 5,685,779 30.0 11,821,578 1,480
2008. 7,595,267 23.8 6,696,059 17.8 14,291,326 1,743
2009. 7,445,454 - 2.0 6,304,263 - 5.9 13,749,717 1,641

6
 Uticaj krize na poslovanje banaka
 Globalna finansijska kriza pokazala da princip odgovornog
finansiranja nije dovoljno bio razvijen kod banaka i klijenata.
 Pogoranje uvjeta poslovanja te opti pad standarda
stanovnitva, kao posljedica ekonomske krize, doveli su do
znatnog porasta nekvalitetnih kredita koji su uzrokovali
pogoranje kvalitete aktive (NPL 7,1% od ukupne aktive).

7
 NPL u regionu JI Evrope

* - Podaci za kraj 2009. nisu dostupni za sve zemlje. Za Albaniju, BiH, Bugarsku i Makedoniju koriteni podaci za Q3.
 Period ubrzanog rasta ponaanje klijenata

 Klijenti nemaju dovoljno edukacije i iskustva.

 Neznanje proistie iz pogrenih iskustava i percepcija iz prolosti
 Posljedice: klijenti su ogranieni u mogunosti istraivanja trita
i donoenju odluka. Potpisivanje ugovora bez zahtjeva za uvid u
sve klauzule.
 Problem sa irantima.

9
 Period krize ponaanje klijenata

 Neopravdana ljutnja - razoarenje i nerazumijevanje postupaka

banaka.
 Opravdana ljutnja - razoarenje u nefleksibilnost i
nerazumijevanje bankara za realne probleme koji su nastali u
krizi.
 Promjena fokusa ka tednji umjesto potronji odgaaju se ve
planirane investicije.
 Prihvatanje medija kao savjetnika razumijevanje za
probleme koje u bankama nisu nali (populizam).

10
 Posljedice promjene kursa EUR

 Monetarni model BiH aranman currency boarda s fiksnim

vezivanjem KM za EUR.
 Posljedica poskupljenja vanjskog duga planirano servisiranje za
2010. iznosi 324 miliona KM; procjene o poveanju otplate za
5% zbog aprecijacije dolara u kome je denominirana polovina
vanjskog duga BiH.
 Pozitivna posljedica pada kursa EUR za izvoznike za prvi kvartal
2010, uvoz porastao samo 1% dok je izvoz porastao za 26%.

11
 ta je ova kriza pokazala?
 Floskula povjerenje se teko stie, a lako gubi je najizraenija
u bankarstvu.
 Banke nisu dovoljno educirale klijente i nisu insistirale na upoznavanju sa
obavezama i pravima.
 Egocentrinost umjesto partnerskog pristupa u vremenu krize proizveli osjeaj
alijenacije.
 Lo odnos s medijima dodatno zakomplikovao stvari.

 Banke imaju teak zadatak da ponovno izgrade svoj poljuljani

imid kod klijenata i u javnosti.
 Edukacija klijenata prije, tokom i nakon stupanja u duniko-povjerilake odnose.
 Bolje obavjetavanje klijenata o promjeni uslova.
 Personalizirani pristup klijentu kreditni savjetnik, osobni bankar...
 Izrada uinkovitije strategije komuniciranja s medijima, pogotovo dati naglasak
na razvoj kriznog komuniciranja. 12
 Beka inicijativa

 Izuzetno bitna za stabilnost, jer podrazumijeva:

 Odranje nivoa izloenosti banaka.
 Odranje nivoa kapitalizacije banaka.
 Uee u testovima na stres.

 Problem kvalitete dostupnih podataka za izradu kvalitetnih

testova.

 Testiranje na dva scenarija osnovni i ekstremni.

13
 Testovi na stres
 Osnovni scenarij
 Osnovni scenario uzima u obzir kreditni rizik i rizik kamatnih stopa.
 Rezultati testa: dobra kapitalizacija banaka (16%); dobra likivdnost; nema
problema s likvidnou, problem samo s kvalitetom kredita.

 Ekstremni scenarij
 Ekstremni scenario ukljuuje, pored kreditnog rizika i rizika kamatnih stopa,
devizni rizik i rizik likvidnosti.
 Rezultati: ishod malo vjerovatan; pojedine banke bi morale biti dokapitalizirane.

 Bilateralni razgovori s komercijalnim bankama da bi ih upoznali s

rezultatima testa na stres.
14
 Izazovi za ekonomsku politiku u globalnim
okvirima

 Kako kontrolisati budetski deficit.

 Kako pokrenuti proces neophodnih izmjena u prikazivanju

finansijskih pokazatelja i kulture ponaanja u finansijskoj
industriji.

 Kako postii dogovor o regulatornoj reformi unutar okvira

globalne finansijske stabilnosti.

15
 Kako pokrenuti proces promjena u
finansijskom sektoru
 Finansijski sistemi pojedinih drava previe su se oslonili na
dravne pakete pomoi vrijeme je za pokretanje izlazne
strategije.
 Banke moraju usvojiti modele ponaanja koji e ukljuivati bolje
upravljanje rizikom iako je situacija s kapitalizacijom
zadovoljavajua, banke nisu izvrile prilagodbu za budue rizike i
mogue gubitke.
 Uvesti nove prakse u bankarskoj superviziji, posebno u domeni
prekogranine supervizije.

16
 Implementacija Basela II

 Adekvatna kapitalizacija komercijalnih banaka.

 Osposobljenost supervizora za procjenu rizika i osposobljenost

banaka za samoprocjenu rizika.

 Transparentnost u izvjetavanju o finansijskom stanju u

finansijskim institucijama.

17
 Zakljuak

 Sa ciljem smanjenja potencijalnih rizika i ouvanja finansijske

stabilnosti potrebno je:
 Dalje razvijanje svjesnosti da finansijska stabilnost nije odgovornost samo
Centralne banke BiH, nego svih aktera finansijskog trita i vladinih politika.
 Razvijati nadzor svih segmenata finansijskog sektora.
 Raditi na daljem razvijanju prekogranine supervizije.
 Pojaati aktivnosti na privlaenju direktnih stranih ulaganja.
 Raditi na stvaranju dugorone politike stabilnosti.

18