11/26/2016

Stranica: VIII-1

Istosmjerni krugovi
Ekvivalenti elektrini otpor.
Ohmov zakon.
I Kirchhoffov zakon.
II Kirchhoffov zakon.
Pad napona.
Jednostavne mree.
Realni naponski izvor.
Potencijal u istosmjernoj mrei.

Stranica: VIII-2

1. zadatak
Odredite ukupni otpor izmeu taaka a i b:

Poetna stranica

1
 11/26/2016

Stranica: VIII-3

Uvodni pojmovi
Ekvivalentan otpor serijskog spoja otpora:

Optisluaj

Ekvivalentan otpor paralelnog spoja otpora:

Optisluaj

Poetna stranica

Stranica: VIII-4

Rjeenje zadatka
Zadana mrea moe se prikazati na sljedei nain:

Ukupni otpor Rab jednak je:

Poetna stranica

2
 11/26/2016

Stranica: VIII-5

2. zadatak
Za zadani strujni krug potrebno je odrediti sve struje koje teku u krugu
te ukupan otpor kojim je optereen izvor napajanja. Zadano je:

R1 = 10 []
R2 = 4 []
R3 = 8 []
E = 12 [V]

Poetna stranica

Stranica: VIII-6

Uvodni pojmovi
Ohmov zakon: I

+ -
U

I Kirchhoffov zakon:

I1 - I2 - I3 =
0
II Kirchhoffov zakon:

E - UR1 - UR2 = 0
Poetna stranica

3
 11/26/2016

Stranica: VIII-7

Zadani strujni krug sastoji se od:

tri grane
dva vora
tri petlje

U svakoj od navedenih grana tee struja:

I (prva grana)
I1 (druga grana)
I2
I2 (trea grana)

I I1

Poetna stranica

Stranica: VIII-8

Postupak rjeavanja zadatka sastoji se od nekoliko

koraka:
Odreuju se struje koje teku u strujnom krugu, pretpostavljaju se
i ucrtavaju njihovi smjerovi te se na temelju njih definiraju padovi
napona na pojedinim otporima.
I2
Raspisuje se (n-1) jednadbi I
Kirchhoffovog zakona.
I
+
I1 UR2
+ -
Raspisuje se (nP-1) jednadbi II
UR1
Kirchhoffovog zakona.
- +
UR3
-
Rjeava se dobiveni sustav jednadbi.

Poetna stranica

4
 11/26/2016

Stranica: VIII-9

Postupak rjeavanja (radi se o jednostavnom sustavu):

Poetna stranica

Stranica: VIII-10

Ukupni otpor kojim je optereen izvor napajanja:

moe se izraunati kao ekvivalentni otpor kombinacije

prikljuenih otpora (R1, R2, R3):

ili jednostavnije kao kvocijent napona izvora i struje koju taj izvor
daje:

Poetna stranica

5
 11/26/2016

Stranica: VIII-11

3. zadatak
Potrebno je odrediti parametre realnog naponskog izvora ako je
poznato da prikljuenjem troila na njegove izlazne stezaljke izlazni
napon iznosi:

UIZL = 12 [V] pri optereenju R = 20 []

UIZL = 10 [V] pri optereenju R = 10 []

Nacrtajte izlaznu karakteristiku tog izvora i u nju ucrtajte navedene

take.

Poetna stranica

Stranica: VIII-12

Uvodni pojmovi
Realni naponski izvor:
Napon na stezaljkama realnog
naponskog izvora ovisi o
prikljuenom otporu troila (otpor
odreuje struju I):

Struja koju daje realni naponski

izvor ovisi o spojenom troilu R.

Realni strujni izvor:

Struju koju daje realni strujni izvor
u mreu ovisi o otporu troila.

Napon na stezaljkama izvora ovisi

o troilu.

Poetna stranica

6
 11/26/2016

Stranica: VIII-13

Kada se na realni naponski izvor prikljui otpor u krugu

potee struja definiranog smjera te se na temelju smjera
struje definiraju i odgovarajui padovi napona na
otporima:
I

+
-
URi
+ UIZL

Jednadba I Kirchhoffovog zakona:

Jednadba II Kirchhoffovog zakona:

Poetna stranica

Stranica: VIII-14

Jednadba izlaznog napona:

Prazni hod izvora:

Kratki spoj izvora:

Poetna stranica

7
 11/26/2016

Stranica: VIII-15

Karakteristika izvora:

Ovisnost izlaznog napona o optereenju (izlaznoj struji)

Jednadba pravca!

Sjecite s ordinatom - prazni hod (I = 0[A], UIZL = E)

Sjecite s apscisom - kratki spoj (UIZL =0 [V], I = IKS)

UIZL [V]
E

I [A]
IKS

Poetna stranica

Stranica: VIII-16

Optereenje izvora:

Poetna stranica

8
 11/26/2016

Stranica: VIII-17

U naem sluaju zadatak se svodi na dvije jednadbe s

dvije nepoznanice, E i Ri:

Rjeenje:

Poetna stranica

Stranica: VIII-18

Poznavajui vrijednost unutarnjeg otpora moe se

izraunati vrijednost napona E:

Da bi se dobila karakteristika potrebno je jo izraunati

struju kratkog spoja:

U-I karakteristika
otpora R2

Presjecitem dva pravca

odreuju se struja i napon na
otporu R2 kada je prikljuen na
zadani realni izvor

Poetna stranica

9
 11/26/2016

Stranica: VIII-19

4. zadatak
Ako su vorovi a i b prema slici na potencijalima a = 10[V] i b = 30[V],
odredite struju koju mjeri ampermetar zanemarivog otpora.

Poetna stranica

Stranica: VIII-20

Rjeenje zadatka
Na slici je zadana grana, dio mree kroz koju protjee
struja I. Uz pretpostavljeni smjer struje pad napona na
otporu od 5 ima prikazani polaritet:

Za ovako definiran
smjer struje vrijedi:

smjer struje poklapa se s

pretpostavljenim smjerom struje

Za suprotno definiran
smjer struje vrijedi:

smjer struje ne poklapa se s

pretpostavljenim smjerom struje

Poetna stranica

10
 11/26/2016

Stranica: VIII-21

5. zadatak
U dijelu neke mree prikazane na slici idealni instrumenti mjere struju
IAmpermetra=1[A] i napon UVoltmetra= 10[V] oznaenog smjera odnosno
polariteta. Odredite napon Uca.

Poetna stranica

Stranica: VIII-22

Rjeenje zadatka
Uz pretpostavljene smjerove struja i oznaenu taku k
vrijedi sljedee:

Za napon Uca vrijedi:

Poetna stranica

11
 11/26/2016

Stranica: VIII-23

6. zadatak
Odredite napon UYV.

Poetna stranica

Stranica: VIII-24

Rjeenje zadatka
Strujni izvori odreuju struju u granama u kojima se
nalaze. Sa tim strujama su povezani i padovi napona na
otporima.

Napon UYV odreujemo

tako da prvo odredimo
potencijale taaka V i Y:

Poetna stranica

12
 11/26/2016

Stranica: VIII-25

7. zadatak
Instrumenti ukljueni u mreu prema slici mjere UV = 15 [V], IA = 2 [A] i
P= 5 [W]. Ako je poznato da je R2 = 5 [] i Ri = 1[] odredite snagu
izvora Pi.

Poetna stranica

Stranica: VIII-26

Uvodni pojmovi
Za idealne instrumente vrijedi: Ampermetar mjeri struju u grani u
kojoj se nalazi, a pad napona na
stezaljkama ampermetra je jednak
nuli (RA<<).

Voltmetar mjeri napon izmeu dviju

stezaljki na koje je spojen, a struja
u grani u kojoj se nalazi voltmetar
jednaka je nuli (RV>>).

Watmetar mjeri umnoak UWIW,

odnosno umoak struje koja prolazi
njegovim strujnim stezaljkama i
napona na koji su spojene njegove
naponske stezaljke.

Poetna stranica

13
 11/26/2016

Stranica: VIII-27

Rjeenje zadatka
Iz mree je vidljivo da wattmetar mjeri snagu na otporu
R2. Pomou te snage mogue je odrediti struju I2 i napon
U2.

Na otporu R3 vlada isti napon kao i na R2 pa se moe

odrediti snaga P3:

Poetna stranica

Stranica: VIII-28

Iz poznatog napona na otporu R1 te ukupne struje u krugu

mogu se odrediti snage na otporima R1 i Ri:

Ukupna snaga izvora:

Poetna stranica

14
 11/26/2016

Stranica: IX-1

Istosmjerni krugovi
Prilagoenje na maksimalnu snagu.
Rjeavanje linearnih mrea:
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona.
Metoda konturnih struja (metoda struja petlji).
Theveninov teorem.

Metoda napona vorova

Metoda superpozicije
Nortonov teorem
Millmanov teorem

Stranica: IX-2

1. zadatak
Otpor R1 u kombinaciji prema slici nalazi se u posudi u kojoj vlada
promjenjiva temperatura. Pri temperaturi = 20C, R1 = 500 [], R2 =
300[]. Pri kojoj temperaturi u posudi e paralelna kombinacija otpora
R1 i R2 primiti maksimalnu snagu iz izvora E = 200 [V] i Ri = 200 [].
Izraunajte kolika je ta snaga ako je = 0.0025 C-1.

Poetna stranica

1
 11/26/2016

Stranica: IX-3

Na troilu e se troiti maksimalna snaga u sluaju kada

je otpor itavog troila jednak unutranjem otporu izvora.

Da bi se na troilu disipirala maksimalna snaga R1 iznosi:

Otpor R1 ima vrijednost od 600 [] pri temperaturi:

Poetna stranica

Stranica: IX-4

Maksimalna snaga moe se sada izraunati na sljedei

nain:

Korisnost je definirana kao omjer korisne snage (snaga

koja se troi na troilu) i ukupne snage koju daje izvor.
Snaga koja se disipira na unutranjem otporu realnog
naponskog izvora predstavlja gubitak.

Poetna stranica

2
 11/26/2016

Stranica: IX-5

2. zadatak
Odredite struje koje teku u svim granama mree na slici i napon na
stezaljkama strujnog izvora. Zadano:

R1 = 1 []
R2 = 1 []
R3 = 2 []
R4 = 4 []
R5 = 3 []
R6 = 1 []
E1 = 2 [V]
E2 = 1 [V]
E3 = 3 [V]
I = 1 [A]

Poetna stranica

Stranica: IX-6

Direktna primjena Kirchhoffovih zakona u analizi iole

sloenijih mrea postaje vrlo komplicirana zbog velikog
broja jednadbi koje treba rijeiti.
Zbog toga je razvijena metoda konturnih struja koja
postupak analize razlae na dva koraka te se tako na
umjetan nain smanjuje veliina sustava jednadbi koji se
rjeava.
U osnovnim crtama taj se postupak sastoji od sljedeih
koraka:
1. Definiraju se neovisne petlje (konture) u mrei.
1. korak 2. Za svaku petlju se definiraju struje koje kroz nju protjeu.
3. Raspisuju se jednadbe II Kirchhoffovog zakona za definirane
petlje ime se dobiva odgovarajui sustav jednadbi.
4. Rjeavanjem tog sustava jednadbi dolazi se do vrijednosti
2. korak konturnih struja.
5. Raspisuju se i rjeavaju jednadbe koje povezuju konturne struje i
struje koje teku u pojedinim granama zadanog strujnog kruga.

Poetna stranica

3
 11/26/2016

Stranica: IX-7

Definiranje neovisnih petlji (kontura) i smjerova konturnih

struja, te odgovarajuih padova napona (koraci #1 i #2):

- + UA2 - + UB4 - +
UA1 UB5

+ IA
+ - IB -
UA3 UB3

- + - UB6 +

Budui da se u prvoj konturi (u neovisnoj grani) nalazi

strujni izvor vrijedi:

Jednadba II Kirchhoffovog zakona za 2. konturu :

Poetna stranica

Stranica: IX-8

Rjeenjem ovog sustava jednadbi dobivaju se vrijednosti

konturnih struja (korak #4):

Kada se u dobivene izraze uvrste brojevi:

U posljednjem je koraku potrebno konturne struje

povezati sa stvarnim strujama koje teku u krugu (korak
#5).

Poetna stranica

4
 11/26/2016

Stranica: IX-9

Smjerovi struja koje teku u pojedinim granama mogu se

definirati prema slici:
I1 I3

I2

IA IB

Iz slike je vidljiva veza izmeu konturnih struja i struja

grana:

Poetna stranica

Stranica: IX-10

Napon na stezaljkama strujnog izvora, Uab:

- + -

+ IB
IA + -

- +

Poetna stranica

5
 11/26/2016

Stranica: IX-11

3. zadatak
Nadomjestite prikazanu mreu Theveninovim izvorom s obzirom na
stezaljke a i b.

Poetna stranica

Stranica: IX-12

Bilo koji dio aktivne linearne mree moe se nadomjestiti

s obzirom na dvije stezaljke (a i b) realnim naponskim
izvorom, iji unutarnji napon ET (Theveninov napon) i
unutarnji otpor RT (Theveninov otpor) odreujemo iz
zadane mree:

Theveninov napon ET odreujemo

tako da izraunamo ili izmjerimo
napon Uab0 na otvorenim stezaljkama
a-b linearne mree.
ET
!Ako je Uab0 > 0, ET ima plus prema "a
!Ako je Uab0 < 0, ET ima plus prema b

Poetna stranica

6
 11/26/2016

Stranica: IX-13

Theveninov otpor RT odredimo tako da kratko spojimo sve

naponske izvore i iskljuimo sve strujne izvore te onda
izraunamo ili izmjerimo ukupni otpor izmeu toaka a i b.

RT

Poetna stranica

Stranica: IX-14

Odreivanje parametara nadomjesnog realnog napon-

skog izvora.

Odreivanje RT:
odspojeni
strujni izvor

RT
kratko spojeni
naponski izvor

Poetna stranica

7
 11/26/2016

Stranica: IX-15

Odreivanje napona Thevenina:

I

+
U zatvorenoj konturi tee struja
koju diktira strujni izvor.
- -
Uz ovakav smjer struje padovi
napona su:
+

Theveninov napon onda se moe odrediti kao:

Poetna stranica

Stranica: IX-16

Theveninov nadomjesni spoj:

Poetna stranica

8
 11/26/2016

Stranica: IX-17

4. zadatak
U mrei prema slici odredite struju kroz otpor R7 primjenom
Theveninovog teorema. Zadano:

R1 = R2 = 25 [] R6 = 40 [] E2 = 10 [V]
R3 = R4 = 30 [] R8 = 10 [] E3 = 11 [V]
R5 = R7 = 20 [] E1 = 25 [V] I1 = I2 = 200[mA]

Poetna stranica

Stranica: IX-18

Da bi se odredila struja kroz otpor R7, potrebno je otpor

R7 iskljuiti iz mree a ostatak mree nadomjestiti pomou
realnog naponskog izvora.
Odreivanje RT:

Poetna stranica

9
 11/26/2016

Stranica: IX-19

Odreivanje ET, odnosno napona Uab0:

Realni strujni izvor

nadomjeta se
pomou realnog
naponskog izvora

Poetna stranica

Stranica: IX-20

Napon Uab0 odreujemo metodom konturnih struja koje

odreuju padove napona prikazanih na slici.

- + - + - +
-
- +
+
IA + IB
-

+ -

Odreivanje IA i IB:.

Poetna stranica

10
 11/26/2016

Stranica: IX-21

Uvrtenjem u izraz za napon Uab0 dobivamo:.

Nakon to su se odredili elementi Theveninovog

nadomjesnog spoja cijela mrea se moe prikazati na
sljedei nain:

Struja koja tee u strujnom krugu iznosi:

Poetna stranica

11
 11/26/2016

Stranica: X-1

Istosmjerni krugovi
Nelinearan element u mrei.

Stranica: X-2

1. zadatak
U mrei prema slici kroz otpornik R = 200 [] tee struja IR = 100 [mA].
Odredite snagu izvora E ako nelinearni elementi N1 i N2 imaju istu V-A
karakteristiku prikazanu slikom.

Poetna stranica

1
 11/26/2016

Stranica: X-3

Za mreu s nelinearnim elementima vrijede Kirchhoffovi

zakoni pa se za prikazanu mreu mogu odrediti struje i
naponi na pojedinim elementima:
I
R IN1
UN2=UR

UN1
IN2

Budui da je poznata struja koja tee kroz otpor R moe

se odrediti napon na otporu kao i napon na nelinearnom
elementu N2:

Poetna stranica

Stranica: X-4

Iz U-I karakteristike nelinearnog elementa moe se

odrediti struja kroz nelinearni element N2.

I Kirchhoffov zakon za vor:

Iz U-I karakteristike nelinearnog elementa moe se

odrediti napon na nelinearnom elementu N1.

Napon izvora:

Snaga izvora:

Poetna stranica

2
 11/26/2016

Stranica: X-5

2. zadatak
U strujnom krugu prema slici na otporu R troi se snaga PR, a na
nelinearnom elementu N snaga PN. Odredite kako se odnose te snage
(PR je vea/jednaka/manja od PN).

Poetna stranica

Stranica: X-6

Na nelinearnom elementu i otporu vlada isti napon budui

da su spojeni u paralelu.

UNR
Napon na paraleli manji je
od napona izvora U1 budui
da postoji pad napona na Ri.

Ako se to ucrta na
prikazani graf slijedi:
IR

IN

UNR
Poetna stranica

3
 11/26/2016

Stranica: X-7

3. zadatak
Nelinearni element N s voltamperskom karakteristikom danom u
tabelarnom obliku ukljuen je u mreu prikazanu slikom. Ako je
pozitivan napon na elementu definiran kada je napon Uab>0, a pozitivna
struja kao struja tee od a prema b, odredite rad koji se izvri na N u 45
minuta. Odredite struje koje teku kroz otpore od 100 [] i 300[].

Poetna stranica

Stranica: X-8

Nelinearni element odspojimo, a ostatak mree

nadomjestimo pomou Thevenina.

Otpor RT:

Poetna stranica

4
 11/26/2016

Stranica: X-9

Napon ET:

- +
+ -

- I +
+ -

Pretpostavimo smjer struje koja tee u krugu i s tim

vezane padove napona.
Pomou II Kirchhoffovog zakona odredi se struja I:

Uz poznatu struju I moe se odrediti napon ET (Uab0) :

Poetna stranica

Stranica: X-10

Cijela mrea se sada svodi na jednostavnu mreu:

Iz prikazane mree je vidljivo da

struja tee od b prema a i da e
napon Uab biti manji od nula.

Vanjska karakteristika realnog naponskog izvora:

U-I karakteristika nelinearnog elementa zadana je

tabelarno.

Poetna stranica

5
 11/26/2016

Stranica: X-11

Grafiki prikazane U-I karakteristike:

Presjecite krivulja odreuje

struju i napon na N:

Rad:

Poetna stranica

Stranica: X-12

Iz izraunatih vrijednosti vidljivo je da struja tee od b

prema a i da je potencijal toke b vii nego toke a:

I1 - I2

I UN
N +

Struje u ostatku mree:

Poetna stranica

6
 11/26/2016

Stranica: X-13

4. zadatak
Za mreu prema slici odredite iznos struje I strujnog izvora da bi kroz
nelinearni element tekla struja IN= 4 [mA] oznaenog smjera. U-I
karakteristika zadana je izrazom IN = kU3/2, gdje je k = 0.5 10-6 [AV-3/2].
Zadano:

R1 = 30 [k]
R2 = 20 [k]
R3 = 60 [k]
E = 900 [V]

Poetna stranica

Stranica: X-14

U mrei oznaimo vorove, a vor a kao toku

referentnog potencijala:

c d
Potencijal toke d:

a
b

Pomou zadane struje IN mogu se odrediti potencijali

toaka b i c:

Poetna stranica

7
 11/26/2016

Stranica: X-15

Uz oznaene smjerove struja, odreujemo struje u

pojedinim granama i struju strujnog izvora I:

Potencijali svih toaka

I1

c d
I3

b a

Poetna stranica

8
 11/26/2016

Tevenenova teorema

Ciljevi

Odreivanje parametara Tevenenovog generatora

Primena Tevenenove teoreme sa ciljem pojednostavljivanja

analize elektrinog kola

1
 11/26/2016

Za kolo prikazano na slici poznato je:

E=10 V, Ig= 100 mA, R1=400 , R2=600 ,
R3=120 , R4=40 , R5=100 .
Odrediti ekvivalentan Tevenenov generator izmeu taaka A i B

2
 11/26/2016

Za kolo prikazano na slici poznato je:

E1=12 V, E2=30 V, I1=10 mA, I2=20 mA, I3=30 mA,
R1=1200 , R2=200 , R3=600 .
Odrediti ekvivalentan Tevenenov generator izmeu taaka A i B

3
11/26/2016

4
 11/26/2016

Za kolo prikazano na slici poznato je:

E=20 V, I1=10 mA, I2=20 mA, I3=30 mA,
R1=100 , R2=200 , R3=300 , R4=400 .
Odrediti ekvivalentan Tevenenov generator izmeu taaka A i B

5
 11/26/2016

Za elektrino kolo prikazano na slici poznato je:

R1 = 200
R2 = 60
R3 = 300
R4 = 10

E1 = 100 V
E2 = 120 V
E4 = 40 V

Primenom Tevenenove teoreme nai struju kroz granu 4 i

snagu koju razvija E4.

6
11/26/2016

7
 11/26/2016

Za elektrino kolo prikazano na slici poznato je:

E1=30 V, E2=9 V, Ig=10 mA,
R1=200 , R2=250 , R3=100 , R4=1000 , R6=600 .
Primenom Tevenenove teoreme nai snagu koja se razvija na
otporniku R1.

8
 11/26/2016

Za elektrino kolo prikazano na slici poznato je:

E1=45 V, E2=20 V, Ig=10 mA,
R1=25 , R3=100 , R4=60 , R6=40 .
Primenom Tevenenove teoreme nai snagu koju razvija strujni
generator Ig.

9
11/26/2016

10
 11/26/2016

Za elektrino kolo prikazano na slici poznato je:

E1=18 V, E2=20 V, I1=10 mA, I2=20 mA,
R1=600 , R2=400 , R3=400 , R4=600 .
Primenom Tevenenove teoreme nai snagu koju razvija naponski
generator E2.

11
 11/26/2016

Za kolo prikazano na slici poznato je:

E1=18 V, E2=20 V, I1=10 mA, I2=20 mA,
R1=600 , R2=600 , R3=400 .
Odrediti ekvivalentan Tevenenov generator izmeu taaka A i B

12
 11/26/2016

Za kolo prikazano na slici poznato je:

E1=12 V, E2=30 V, I1=10 mA, I2=20 mA, I3=30 mA,
R1=1200 , R2=200 , R3=600 .
Primenom Tevenenove teoreme nai snagu koju razvija strujni
generator I1.

13
11/26/2016

14
 11/26/2016

Za kolo prikazano na slici poznato je:

E1=42 V, E2=30 V, I1=10 mA, I2=20 mA,
R1=1200 , R2=200 , R3=600 .
Odrediti ekvivalentan Tevenenov generator izmeu taaka A i B

15
 11/26/2016

MJERNI MOSTOVI

Mjerni mostovi se veoma esto koriste kod mjerenja neelektrinih

veliina elektrinim putem. Izlazni signal sa jedne grane mjernog
mosta je obino napon koji direktno ovisi o promjeni mjerene
fizikalne veliine.
Mjereni mostovi omoguavaju realiziranje preciznih metoda za
mjerenje otpora, induktiviteta, kapaciteta itd. Za mjerenje otpora
obino se koristi istosmjerni napon, a za mjerenje induktiviteta,
meuinduktiviteta, kapaciteta i frekvencije koristi se izmjenini
napon.
Najtanije su takozvane nulte metode kada se mjerena veliina
uporeuje sa poznatom veliinom. Mjerena veliina se komparira sa
poznatom veliinom kada nulindikator pokazuje nultu vrijednost. Od
nultih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacione metode.
Mosne metode realiziraju se preko mjernih mostova koji mogu da
budu prilagoeni kako za istosmjernu tako i za izmjeninu struju.

1
 11/26/2016

VITSTONOV MOST ISTOSMJERNE STRUJE

Mjerenje otpornosti Vistonovim mostom predstavlja jednu od najtanijih mjernih
metoda za mjerenje otpornosti srednjih i velikih vrijednosti.
Vistonov most sastoji se od etiri grane (Slika 1), koje su spojene tako da se u
jednoj dijagonali mosta (B-D) nalazi nulindikator,a u drugoj dijagonali (A-C) je
spojen izvor jednosmjernog napona svojim vlastitim otporom R0. Dijagonala B-D
naziva se (mjerna dijagonala), a dijagonala A-C se naziva napojna dijagonala.
Ova metoda spada u metode poreenja, jer se meusobno porede otpori u
mostu.
Slika 1. Shema Vitstonovog mosta

2
 11/26/2016

U sluaju da su poznata tri otpora moe se odrediti

etvrti otpor.
Meusobno se izjednaavaju naponi UAB i UAD, kao i UBC
i UDC. Prema nainu primjene instrumenta
(galvanometar N) metoda spada meu nulte metode.
Most je u ravnotei kada nema otklona kazaljke
nulinstrumenta to znai da je I5=0, kao i to da su
potencijali taaka B i D jednaki, UBD=0. To dalje znai da
su padovi napona UAD i UAB meusobno isti, kao i
padovi napona UBC i UDC.

3
11/26/2016