.

Slika x. Dejstvo povrinskih i zapreminskih sila

Posljedica djelovanja spoljanjih sila u tijelu se javljaju unutranje sile. U principu to su

takoer povrinske sile zato to djeluju po nekim zmailjenim povrinama unutar tijela.
Kada je rije o mehanici krutog tijela izvedene su jednaine ravnotee i kretanja tog tijela
optereenog proizvoljnim sistemom sila, dok u mehanici deformabilnog tijela te jednaine
vae u deformisanoj konfiguraciji tijela. U deformisanoj konfiguraciji, glavni vektor i glavni
moment svih spoljanjih sila za proizvoljnu taku moraju da budu jednaki nuli da bi bio
ispunjen ravnoteni uslov tijela.
Analiza tijela napadnutog sistemom spoljanjih sila (povrinskih i zapreminskih) je
najjednostavnije uoavanjem jednog malog dijela zapremine . Zapreminske sile koje
djeluju na uoeni dio redukuju se na glavni vektor i glavni moment, odnosno i
.
Pod pretpostavkom da postoje granine vrijednosti




kolinika i , kada 0, je mala veliina



za jedan red nia od veliine , pa uzimamo da je:


lim =
0

lim
= 0,
0
gdje je: specifina zapreminska sila ili zapreminska sila po jedinici
zapremine, koja zavisi od poloaja take u tijelu, odnosno koordinata
xyz.

Nakon toga u proizvoljnoj taki vanjske povrine tijela potrebno je uoiti elementarni dio
i
povrine ije je normala . Spoljanje sile koje djeluju u toj taki redukuju se na
(slika).

Analogno zapreminskim silama pretpostavkom dobivamo:

lim =

0

lim = 0,
0
predstavlja specifinu povrinsku silu u posmatranoj taki spoljne povrine cija je
gdje
normala u taki .

Posmatrajui dalje unutranje sile koje se javljaju izmeu dijelova tijela i koje se prenose
preko zamiljenih povrina koje razdvajaju te dijelove, uoavamo u proizvoljnoj taki
elmetnarni dio te povrine sa normalom . Sile koje djeluju na povrini mogu se
redukovati na