Izabrani spisi | Anarhistika biblioteka http://anarhisticka-biblioteka.

net/library/mihail-bakunjin-izabrani-spisi

Autor: Mihail Bakunjin

Sve to ivi ini to neprestanim uplitanjem u ivot drugih...

Najgore je po one koji su u tolikoj mjeri ignorantni prema prirodnom i drutvenom zakonu
solidarnosti da smatraju moguim ili ak poeljnim apsolutnu nezavisnost pojedinaca jednih
od drugih. eljeti to znai eljeti nestanak drutva... Svaki je ovjek, pa ak i onaj
najinteligentniji i najjai, u svakom trenutku svog ivota proizvoa i proizvod. I sama je
sloboda, sloboda svakog ovjeka, nikad prekinuti ishod velikog broja fizikih, intelektualnih i
moralnih utjecaja od strane ostalih ljudi koji ga okruuju i okoline u kojoj je roen i u kojoj je
proveo cjeli svoj ivot.

eljeti bijeg od ovih utjecaja u ime neke... samodostatne i apsolutno egoistike slobode znai
teiti prema ne-bivstvovanju.

Odsutnost ovog uzajamnog utjecaja ekvivalent je smrti. Zahtijevanjem slobode masa mi ne

zahtijevamo odsutnost ovih prirodnih utjecaja pojedinaca i grupa na ivot svakog ovjeka. Sve
to elimo jest odsutnost umjetno legitimiziranih utjecaja, odsutnost privilegija koje ti utjecaji
stvaraju.

***

Pravno, oni su jednaki, ali ekonomski, radnik je sluga kapitalista... tako to radnik prodaje
sebe i svoju radnu snagu na odreeno vrijeme. Radnik je u poloaju sluge jer ga zastraujua
opasnost od gladi, koja svakodnevno lebdi nad njim i njegovom obitelji, tjera da prihvati bilo
koji uvjet koji mu nametne kapitalist, industrijalac, poslodavac... Radnik uvijek ima pravo
napustiti svog poslodavca. No imali li on i sredstava za to? Ne! Jer on to ini kako bi sebe
zatim prodao drugom poslodavcu. Na to je natjeran istom onom glau koja ga je prisilila da
sebe proda i prvom poslodavcu.

Radnika je sloboda... stoga samo teoretska sloboda, kojoj nedostaje bilo koje sredstvo za
njezino mogue ozbiljenje, te je tako samo izmiljena sloboda, izreena la. Istina je da je cijeli
ivot radnika samo nastavak i zastraujui niz uvjeta sluenja volonterskog sa pravnog
stajalita, ali obaveznog zbog ekonomskih uzroka uspostavljenog sa meuigrom slobode
praene glau. Drugim rijeima, to je ropstvo.

***

Vidimo kako su bogati vlasnici... upravo oni koji rade najmanje ili uope ne rade.

1 of 2 10/21/2017, 9:49 AM
Izabrani spisi | Anarhistika biblioteka http://anarhisticka-biblioteka.net/library/mihail-bakunjin-izabrani-spisi

Svima je jasno, osim onima koji okreu pogled od ovih problema, da radnici koji proizvode
svako bogatstvo od vlasnika dobivaju samo mrvice, a da upravo ne-proizvoai, oni koji
iskoritavaju radnitvo, dobivaju sve plodove rada... to je vlasnitvo? to je kapital u svom
dananjem obliku? Za kapitaliste i vlasnike to je mo i pravo, garantirano od strane drave, na
ivot bez rada. A budui da niti kapital niti vlasnitvo ne proizvode nita bez upotrebe radne
snage to znai mo i pravo na ivot putem eksploatacije rada nekog drugog. Pravo na
iskoritavanje rada onih koji ne posjeduju niti vlasnitvo niti kapital, i koji su zbog toga
primorani prodavati svoju radnu snagu onim sretnicima koji posjeduju oboje.

***

Jedina stvar koju drava moe i mora uiniti... jest da postupno ograniava pravo na
nasljedstvo, kako bi to prije doseglo potpuno ukinue sebe samog. Mi tvrdimo da e ovo
pravo nuno morati biti ukinuto jer, dokle god postoji pravo na nasljedstvo, postojat e i
nasljeivana ekonomska nejednakost ne prirodna nejednakost pojedinaca, ve umjetna
nejednakost klasa koja e nuno nastavljati nasljeivanu nejednakost razvoja i
inteligentnog kultiviranja te tako i dalje ostati izvor i odobravanje politike i drutvene
nejednakosti.

***

Hoe li ovo ukinue biti pravedno?

Prigovaraju nam da ovjek koji stekne nekoliko desetaka ili stotina tisua franaka, neka bude i
8 milijuna, nee imati pravo ostaviti ih u nasljee svojoj djeci. Nije li to napad na prirodno
pravo, nije li to nepravedna pljaka?

No, ve je tisuu puta dokazano da izolirani pojedinac ne moe proizvesti puno vie od onoga
to konzumira. Zbog toga pozivamo svakog istinskog radnika, radnika koji ne uiva niti jednu
privilegiju, da sakupi desetke ili stotine tisua franaka, ili, ako hoe, milijune. To e biti
nemogue. Zato, kada odreeni pojedinci u dananjem drutvu ostvaruju toliki dobitak, to
nije rezultat njihovog rada ve njihove privilegije, tj. pravno legalizirane nepravde. A budui
da svaka osoba neizbjeno uzima od drugih ono to ne moe proizvesti sama, mi imamo pravo
tvrditi da su svi ti profiti ukradeni od kolektivnog rada, poinjeni od strane privilegiranih
pojedinaca sa blagoslovom i zatitom same drave.

2 of 2 10/21/2017, 9:49 AM