SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI

Stipe Markov

BABILON ZA VRIJEME HAMURABIJA

Esej

Mentor: prof. dr. sc. Boris Oluji, izv.

Mostar, 2017.
 SADRAJ
UVOD ..................................................................................................................................... 1

1. STARI BABILON ........................................................................................................... 2

2. HAMURABI ................................................................................................................... 2

2.1. Hamurabijev zakonik ................................................................................................... 3

3. DRUTVENI POREDAK .............................................................................................. 4

3.1. Brak i obitelj ................................................................................................................ 5

4. GOSPODARSTVO ......................................................................................................... 6

4.1. Trgovina....................................................................................................................... 6

ZAKLJUAK ......................................................................................................................... 7

LITERATURA ....................................................................................................................... 8
 UVOD

Tema ovog rada je Babilon u vrijeme Hamurabija. Ime Babilon potjee od akadske
rijei Babilu koja znai boja vrata. Grad se nalazio se na rijeci Eufrat a sjeverno od
sadanjega glavnog irakog grada Bagdada od Hita i Samare, sve do Perzijskog zaljeva.
Istonu granicu je inilo planinsko podruje koje se nastavljalo prema planinama Zagros i
junije, Elam. Zapadnu granicu inila je sirijsko-arapska pustinja. Babilon je, izmeu
ostaloga, bio poznat po dinastiji kraljeva ija je mo stalno rasla. Razdoblje od etiri stoljea
izmeu 2000. i 1600. godine prije Krista naziva se starobabilonskim razdobljem. Jedan od
prvih vladara Babilona bio je kralj Hamurabi. Za vrijeme njegove vladavine Babilon je
kontrolirao gotovo cijelu Mezopotamiju.

1
 1. STARI BABILON

Prve vijesti o Babilonu potjeu iz 3. milenija prije nove ere kada se jo uvijek
nalazio u sastavu velikog Sumersko akadskog carstva i nosio stari sumerski naziv Kadingir
to znai vrata bogova. Krajem ovog milenija semitska nomadska plemena Amorita prodiru u
Mezopotamiju i osvajaju velike dijelove u zemlji Akad i stvaraju jaku dravu sa sreditem u
Babilonu. U isto vrijeme s istoka oslabljeno Sumersko-akadsko carstvo napadaju planinska
plemena Elamita i nastanjuju se u Sumeru, a glavno sredite im postaje Larsa. Plemena se
nisu mogla dogovoriti oko raspodjele novoosvojene zemlje pa su ubrzo uslijedili ratovi iz koji
je kao pobjednik izalo Babilonsko carstvo u kojoj je svoju vlast uvrstila amoritska dinastija.
Babilonsko amoritsko carstvo svoj vrhunac je dostiglo za vrijeme vladavine Hamurabia.

2. HAMURABI

Hamurabi je bio babilonski vladar od 1792. prije Krista do 1750. prije Krista. Bio je
sposoban organizator i vojskovoa osniva koji je vladao Akadom i Sumerom, Marijskim
Kraljevstvom i Asirijom. Hamurabi je za vrijeme svoje vladavine ujedinio itavu
Mezopotamiju i oblikovao jaku dravu. Podatci o Babilonu u ovom razdoblju kao i o
samom Hamurabiju poznati su iz velikog broja povijesni dokumenata meu kojima se istiu
zbornik zakona, kraljeva prepiska sa lokalnim inovnicima i diplomatski dokumenti iz ovoga
vremena. Ovi dokumenti dokazuju aktivnu vanjsku politiku koju je vodio Hamurabi.
Hamurabi je teio ujedinjenju cijele mezopotamije a u svrhu ispunjenja toga cilja nije
koristio samo svoju vojnu mo nego i diplomatska sredstva. 1 1782. godine osvojio je
nekoliko gardova na Eufratu i Tigrisu tako to je iskoristio slabost asirske drave. Ovim
osvajanjima Hamurabi je osigurao svoj poloaj, a taj poloaj dodatno je osigurao politikim
ugovorima. 1762. godine Hamurabi je osvojio je Larsu. Zbog Hamurabijeva irenja drave
prema sjeveru doao je u sukob sa dotadanjim saveznikom Zimrilom od Marija pa je 1761.
osvojio i taj grad. 1757 i 1755. Hamurabi je ponovo zaratio s Asircima. Nakon 1756 i
unitenja Enuna Hamurabi je doao do vrhunca svoje moi i od ovog razdoblja posveuje se
ouvanju osvojenog i unutranjem ureenju svoje drave.2

1
Istorija Starog Istoka V.I.Avdijev Naucna Knjiga,Beograd 1952. Str. 47.
2
Velika ilustrirana povijest svijeta 2 Otokar kerovani Rijeka 1974. str.584-585

2
 2.1. Hamurabijev zakonik

Najvaniji izvor podataka o gospodarskom i drutvenom ureenju Babilona je Hamurabijev

zakonik koji je napisan arhainim klinastim pismom na stupu od bazalta. Hamurabijev
zakonik kao najvaniji spomenik starobabilonske pismenosti pronaao je Francuz de Morgan
u Suzi 1901. godine. Gornji dio stupa predstavlja Hamurabija kako stoji pred bogom sunca
ampaem dok su na ostatku stupa ispisana 247 lana zakona.

Hamurabijev zakonik predstavlja daljnji razvitak Sumerski zakona. Zakonik se sastoji od 3

dijela a to su: 1 Uvod, 2Zakonik u uem smislu i 3Zavretak. U uvodu se navodi cilj
zakonika a to je uvoenje pravde u zemlji a u tome dijelu kralj nabraja svoje titule istie svoju
veliinu i dobroinstva koja je uinio za zemlju. Glavni dio zakonika ili zakonik u uem
smislu sadri popis lanova koji se odnose na krivino pravo, na sudski postupak, na pravo
svojine, vojnika prava. U nekim lanovima govori se i o pravima posjedovanja nekretnina, o
trgovini, obiteljskom pravu, namjernom sakaenju, radu brodograditelja, najmu radne snage i
ropstvu. U zavrnom dijelu nabraja svoje zasluge za narod, poziva blagoslov za one koji budu
izvravali njegove zakone i navodi kazne za one koji se ne budu drali njegovi zakona ili ih
ukinu.3 Neki od zakona koj se spominju su:

l. 1 Ako ovjek optui ovjeka i okrivi ga za ubojstvo, pa to ne dokae, neka se

optuitelj ubije.

l. 3 Ako ovjek u parnici lano svjedoi, pa reeno ne dokae, neka se ovjek ubije
ako se u parnici radi o ivotu.

l. 6 Ako ovjek ukrade hramovnu ili dvorsku imovinu, neka se ubije; i onaj tko je od
njega primio ukradenu imovinu, neka se ubije.

l. 8 Ako lopov nije u mogunosti da ukradeno nadoknadi, da se ubije.

l. 21 Ako ovjek iskopa jamu i kroz nju provali u kuu, neka se pred njom ubije i u
nju zatrpa.

l. 22 Ako ovjek poini razbojstvo i bude uhvaen, neka se ubije.

3
Istorija Starog Istoka V.I.Avdijev Naucna Knjiga,Beograd 1952. Str. 48.

3
 l. 142 Ako ena ovjeka koja ivi u njegovoj kui odlui napustiti ga da bi se
posvetila poslovima i tako zapusti svoju kuu i ponizi svoga mua da se to dokae;
ako njezin mu odlui da je otjera, otjerat e je i nita joj nije duan dati na ime
otpremnine. Ako je njezin mu nije odluio otjerati i oenio se drugom enom, prva
ena moe ostati u kui svoga mua kao robinja.

l. 195 Ako sin udari oca, da mu se odsjee ruka.

l. 196 Ako ovjek izbije oko pripadniku imunije klase, da se izbije njegovo oko.

l. 229 Ako graditelj ovjeku sagradi kuu, ne uradi je vrsto i kua se koju je
sagradio srui, pa usmrti vlasnika kue, taj graditelj da se ubije.

l. 282 Ako rob svojemu gospodaru kae: Ti nisi moj gospodar, njegov gospodar
treba dokazati da je to njegov rob i neka mu odsijee uho.4

3. DRUTVENI POREDAK

Drutveni poredak u Babilonu moe se podijeliti na nekoliko stalea:

Kralj i njegova obietlj, dvor

Namjesnici
Slobodnjaciavilum
Poluslobodnjaci
Robovi vardum

Kralj njegova obitelj i dvor inile su vrh babilonskog drutva. Ispod ove grupe nalazi se
utjecajan gornji sloj u kojeg moemo ubrojiti vrhovne sudce, upravne inovnike, asnik,
veletrgovce i veleposjednike. U ovom razdoblju nestaje utjecaj sveenstva a sveenstvo osim
svoje osnovne zadae posredovanja izmeu boga i ljudi daje i inovnike i pisarske usluge.
Slobodnjaci su trgovci, slobodni obrtnici i seljaci. Ovo je grupa u koju spada najvei broj
stanovnika pa su njoj nametnute i najvee obveze perma dravi imaju mjesto u skuptini te
biraju inovnike, u opinama predstavljaju vlast. Poluslobodnjaci u ovaj stale ubrajaju se
ljudi ovisni o kralju oni imaju samo mali unajmljeni posjed.5 U ovaj stale mogu se ubrojati
vojnici, policajci, kuriri, cehovski obrtnici, ribari, pastiri. Ljudi ovoga sloja mogu se nazvati i

4
https://www.starapovijest.eu/hamurabijev-zakonik/ (15.11.2017)
5
Velika ilustrirana povijest svijeta 2 Otokar kerovani Rijeka 1974. Str. 585-586

4
mukena odnosno ljudi koji su se zakleli na vjernost. Robovi su grupa koja ima najmanje
prava. Robovi su sluili u kuanstvu ili su bili prieko potrbna snaga u zajednikom
gospodarstvu. U ovaj sloj nerjetko su ubrajani i vojnici iz susjedni plemena koji su dospjeli u
ratno zarobljenitvo. Iako su robovi spadali u najnii stale bili su zatieni zatitom koju im
garantira javno pravo.

3.1. Vojska

Vojska je bila obvezna za sve slobodne ljude. U vojsci avila je sluila kao naoruana vojska, a
mukena kao pomono vojno osoblje. Uz njih postojala je i vojska po zvanju, koja je bila
brojano manja i nazivala se stajaa vojska ilku. Za vrijeme aktivne slube svi su vojnici
dobivali plau, esto je to padalo na teret gradova, hramova, jer se ubire poseban porez za
plau vojsci dok je smjetaj i prehrana vojske pada na teret stanovnitva podruja u kojem se
vojska nalazila. Vojnika koji je pao u zarobljenitvo drava je otkupljivala iz sredstava
njegove obiteljske imovine, a ako ova nije bila dostatna, onda sredstva daje hram njegova
grada, a ako ni to nije dostatno onda plaa drava. Hamurabijev zakonik titi vojnike od
samovolje njihovih pretpostavljenih.6

3.2. Brak i obitelj

Brak se u ovom razdoblju sklapa u obliku kupovnog ugovora kojim se javno utvruje miraz.
Mukarac u svakom trenutku raskinuti brak ako odbaci enu i vrat njen miraz, dok se ena
mogla razvesti ako dokae da mu prema njoj ne ispunjava obveze.7 Veliko znaenje imala je
obitelj koja je bila patrijarhalna i predstavljala skriveni oblik ropstva u kojem je gospodar
bio mu kome su se pokoravali ostali lanovi obitelji. Takoer u ovom razdoblju postojao je
oblik mnogoenstva koji je dodatno naruavao poloaj ene. Prema Hamurabijevom zakonu
razliite su kazne za nevjerstvo kod mukaraca i ena. U sluaju nevjere mua ena je mogla
uzeti svoj miraz i vratit se ocu dok se u sluaju nevjere ene ona bacala u vodu. Takoer ena
je imala ogranieno pravo vlasnitva. Udovice nisu mogle u punoj mjeri raspolagati
imovinom jer se ona smatrala nasljeem djece a najvei dio imovine naslijedio bi najstariji

6
file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/babilonska-drzava-i-pravo-skripta-opsta-istorija-prava-i-drzave-pravo.pdf
15.11.2017.
7
Velika ilustrirana povijest svijeta 2 Otokar kerovani Rijeka 1974. str. 586.

5
sin. U ovom razdoblju je takoer bio est sluaj prodaje djece u roblje. Djeca su smatrana
vlasnitvom oca.8

4. GOSPODARSTVO

Na temelj dokumenata iz ovog razdoblja moe se stvoriti slika o gospodarskom ivotu

Babilona za vrijeme Hamurabij. Babilon je u ovo vrijeme bio velika centralizirana drava u
kojoj je drava zahvaljujui velikim zemljinim posjedima nastojala upravljati i usmjeravati
razvitak zemlje. U ovom vremenu takoer se istie velika potreba za graevinskim
materijalom pa su ume bile zatiene nizom mjera te podijeljene u umske komplekse koji su
bili pod nadzorom umara. Veliki utjecaj u gospodarstvu je imalo je stoarstvo zahvaljujui
dobrim panjacima koji su bili na ovom podruju. Zakon je titio interese svojih velikih stada
tako prema Hamurabijevom zakoniku osoba koja uzme u najam stoku mora vlasniku
nadoknaditi bilo kakav gubitak. Veliku ulogu u gospodarstvu Babilonskog carstva je imalo i
ratarstvo zahvaljujui aluvijalnim tlima koja su navodnjavana izlijevanjem rijeka Eufrat i
Tigris. Razvitak zemljoradnje zbog prirodni uvjeta ovisilo je o navodnjavanju. Zbog ovoga
Hamurabi puno panje posveuje navodnjavanju pa je po njegovom nareenju iskopan kanal
Nar-Hamurabi Bogatstvo naroda koji je sluio za navodnjavanje Sumera i Akae. Veliku
vanost za ratarstvo osim uzgoja itarica imalo je i voarstvo.

4.1. Trgovina

Trgovina na podruju Babilona je bila dobro razvijena zahvaljujui dobrom poloaju.

Trgovina u Babilonu je imala razliite oblike pa se moe izdvojiti pored krupne trgovine sitna
trgovina i trgovina na detalj. Sitni trgovci su zahvaljujui zajmovima ili robi od krupni
trgovaca vodili trgovake operacije. Zbog jaanja i irenja Babilonske drave osim unutarnje
razvijala se i vanjska trgovina. Razvitak trgovine i zelenatvo za vrijem procvata
Babilonskog carstva dovelo je do jo jaeg raslojavanja. 9

8
Istorija Starog Istoka V.I.Avdijev Naucna Knjiga,Beograd 1952. str. 52
9
Istorija Starog Istoka V.I.Avdijev Naucna Knjiga,Beograd 1952. str. 50-58

6
 ZAKLJUAK

U ovom radu govori se oBabilonu za vrijeme Hamurabija koji je bio najznaajni

vladar Babilona, ujedno i Starog Istoka. Tkoer on je politiki ujedinio Mezopotamiju i
uredio je uzornu dravnu upravu. Poslije smrti amsi-adada od Asura zaposjeo je neke
gradove na Eufratu i Tigrisu i time ojaao svoj poloaj. Od 1776 do 1768 g. s.e. pripremao se
za napad na Asiriju, Elam, Enun, Malgium, zbog ega ove drave stvaraju koaliciju protiv
Babilona. 1763 g.s.e. osvojio je Larsu, 1762 g.s.e. pobjeuje savez Gutejaca, 1761 g.s.e.
osvojio Mari, 1756 g.s.e. razorio grad Enunu.No, Hamurabijeva vladavina ne smije biti
gledana samo kroz vojna osvajanja. Njegov zakonik govori i o naporima oko ustrojstva
uinkovite i dravne uprave. U zapisima naenim u Larsi, nalaze se i pisma u kojima vladar
odgovara na upite svojih podanika i rjeava zahtjeve u vezi prava na zemlju i slinih
problema. ini se da je Hamurabi bio vrlo dostupan svakom podaniku koji je imao neku
albu. Koliko se iz sauvanih dokumenata moe vidjeti, kao to je bio uspjean diplomat i
vojskovoa, bio je i uspjean upravitelj.

7
 LITERATURA

1. V.I.Avdijev Istorija Starog Istoka Naucna Knjiga,Beograd 1952.

2. Velika ilustrirana povijest svijeta 2 Otokar kerovani Rijeka 1974.
3. file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/babilonska-drzava-i-pravo-skripta-opsta-istorija-
prava-i-drzave-pravo.pdf (15.11.2017)

4. https://www.starapovijest.eu/hamurabijev-zakonik/ (15.11.2017)
5.