OSNOVNA OBILJEJA IZBORA

Dijelovi izbornog postupka su: raspisivanje izbora, utvrivanje sastava birakog tijela, utvrivanje
birakih popisa i izbornih rezultata

1.1 Raspisivanje izbora

1.1.1 U demokratskom je svijetu provoenje izbora uobiajen nain postizanja temeljnog elementa
institucije posredne demokracije
1.1.2 Ideja o izborima je nastala kao oblik prevladavanja politikog sustava aristokratske i
apsolutistike monarhije (Atena)
1.1.3 Postojanje viestranakih izbora nije znak postignua demokratskog ustroja vlasti (PRIMJER)
1.1.4 Dichter Nolen -> 3 vrste izbora:
Kompetitivni provode se u demokratskom sustavu u kojemu su
osigurani pravo i sloboda izbora
Polukompetitivni provode se u autoritarnim sustavima u kojima
postoje ogranienja slobode izbora
Nekompetitivni provode se u totalitarnim sustavima u kojima je
gotovo uskraena sloboda biranja
1.1.5 Znaenje izbora je razliito te ve pri njihovu raspisivanju moemo uoiti ove elemente:

Zakonsku odreenost raspisivanja

Unaprijed utvrena pravila provoenja izbora i nadzor nad njima

Mehanizme provoenja izbornih rezultata

1.2 Utvrivanje izbornih rezultata

1.2.1 Mandat ili dioba zastupnikih mjesta raspodjeljuje se na sljedea dva naina

Sustav veine relativne ili apsolutne (Manje izborne jedinice u RH)

Razmjerni sustav razmjernog (proporcionalnog) predstavnitva

To su sustavi kojima se izborni rezultati ugrauju u parlamentarni ustroj drave

1.2.2 Utvrivanje izbornih rezultata veinskim sustavom: (Republika Hrvatska)

1.2.2.1 Relativnom veinom izabran je onaj kandidat koji ima najvei postotak glasova

Apsolutnom veinom pobjeuje stranka iji su kandidati dobili natpolovinu veinu glasova
( svih ili onih koji su glasovali)

1.2.3 Utvrivanje izbornih rezultata razmjernim sustavom

1.2.3.1 Sustav izbornog kolinika ukupan broj glasova u izbornoj jedinici dijeli se brojem zastupnika
koje jedinica bira u predstavniko tijelo. Tim se brojem dijeli broj glasova za svaku listu, a
dobiveni broj oznauje broj mjesta pojedinih stranaka u zastupnikom tijelu. (Izrael ,
Nizozemska )
1.2.3.2 D' Hondtov sustav brojevi glasova koje je stranka dobila na izborima dijele se s 1, 2, 3,
Svako dijeljenje daje tzv. najvei broj. Na taj se nain izraunava onoliko najveih brojeva
koliko se zastupnikih mjesta treba podijeliti.
(Argentina, Austrija, Belgija, Bugarska, ile, Kolumbija, Hrvatska, Finska, Maarska, Izra
el, Japan, Makedonija, Nizozemska, Poljska, Portugal, kotska, Slovenija, panjolska, Sr
bija, Turska i Wales.)
1.2.3.3 Badenski i Hereov sustav sustav prebacivanja ostataka na vie liste stranaka. Stranke se
koriste neiskoritenim glasovima iz nie razine u viim razinama ako stranka istakne dvije
liste. Broj mandata ne utvruje se unaprijed, nego se iz broja glasaa dobiva broj mjesta u
parlamentu. Sustav osigurava visok razmjer glasova i broja zastupnikih mjesta u
predstavnikom tijelu, ali za njegovo dosljedno provoenje potreban je visok stupanj
tolerancije i politike kulture ( priznavanje izbornih lista i prioriteta kao rezultata odabira
glasaa ).
1.2.3.4 Utvrivanje izbornih rezultata mjeovitim sustavom - postoje dvije vrste izbornih jedinica
(male, na lokalnoj razini i velike, na dravnoj razini) te se u njima na lokalnoj razini u jednom
krugu bira prema veinskom sustavu, a na razini federacije bira se razmjernim sustavom.
Glasuje se istodobno na obje razine na jednom glasakom mjestu. (Njemaka, Hrvatska)