K - Tehnicar Za Racunalstvo - Za Odobrenje PDF

Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA RAUNALSTVO
Popis kratica
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BIOS Basic Input/Output System, osnovni ulazno/izlazni sustav
CISC procesor Complex Instruction Set Computer, raunalna arhitektura kod koje se
uvrta to je mogue vie naredbi na mikrorazini
CLI Command-line Interface, tekstualno korisniko suelje
CSMA/CD protokol Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection
CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog pomou
HTML jezika
DGU Dravna geodetska uprava
DHCP Dynamic Host Configuration Protocol, serverski protokol za dodjeljivanje IP
adresa i mrenih postavki
DMA Direct Memory Access, upravljaka komponenta koja omoguava memorijskim
jedinicama pristup glavnoj memoriji raunala
DOS Disk Operating System, operacijski sustav za diskove
DRAM Dynamic Random-access Memory, dinamika radna memorija
DZS Dravni zavod za statistiku
EU Europska unija
FTP File Transfer Protocol, internetski protokol za prijenos datoteka
GPS Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
ICMP - Internet Control Message Protocol, komunikacijski mreni protokol
ARP Address Resolution Protocol, komunikacijski mreni protokol
ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska
tehnologija
IPTV Internet Protocol Television, televizijski servis preko IP-a
IP - Internet Protocol, internetski protokol
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LED Light-emitting Diode, svjetlea dioda
MBR Master Boot Record, glavni startni zapis
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NAT - Network Address Translation, proces modifikacije IP adresa
DNS Domain Name System, distribuirani hijerarhijski sustav servera s tablicama
domenskih naziva
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
OO model - Object-Oriented Model, objektno usmjeren model
OS Operating System, operacijski sustav
PC Personal Computer, osobno raunalo
2
PHP Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen
programiranju dinaminih web stranica
PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko
raunalo)
POP Post Office Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
RAID Redundant Array of Independent Disks, redundantno polje nezavisnih diskova;
memorijski sustav koji se temelji na polju diskova
RH Republika Hrvatska
RiSC procesor Reduced Instruction Set Computing, procesor s pojednostavljenim
naredbama
SCSI Small Computer System Interface, standard za prikljuivanje perifernih jedinica
na raunalni sustav
SISD raunalo Single Instruction, Single Dana, raunalo kod kojeg jedan procesor
obavlja jedan niz instrukcija s podacima na jednoj memoriji
SMTP Simple Mail Transfer Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
SNMP Simple Network Management Protocol, jednostavni mreni protokol za nadzor i
upravljanje ureajima u TCP/IP mreama
SSL/TLS Secure Sockets Layer/Transport Layer Security, kriptografski protokoli za
sigurnu komunikaciju putem interneta
TCP Transmission Control Protocol, osnovni protokol za stvaranje veza na mrei
TFTP Trivial File Transfer Protocol, jednostavni protokol za prijenos datoteka
koritenjem UDP protokola
UDP User Datagram Protocol, protokol za slanje kratkih poruka izmeu aplikacija na
umreenim raunalima
UNIX Uniplexed Information and Computing System UNICS UNIX, vrsta
operacijskog sustava
USB Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica
VHDL - VHSIC Hardware Description Language, jezik za hardversko opisivanje VHSIC-a
VHSIC - Very-High-Speed Integrated Circuits, vrlo brzi integrirani krugovi
VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenljiva duljina maske podmree
VoIP Voice over Internet Protocol, protokol za prijenos zvune komunikacije putem IP-a
VPN Virtual Private Network, virtualna privatna mrea
WAN Wide Area Network, mrea irokog podruja (globalna mrea)
WLAN Wireless Local Area Network, beina lokalna mrea
WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za
objavljivanje i razmjenu informacija
XML EXtensible Markup Language, proirljivi jezik za oznaavanja podataka i
dokumenata
3
Sadraj
1. Opi dio ............................................................................................................ 5
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 5
1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 5
1.3. Trajanje obrazovanja .................................................................................... 5
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 5
2. Nastavni plan i program ...................................................................................... 6
2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 6
2.2. Nastavni program......................................................................................... 8
2.2.1. Opeobrazovni dio .................................................................................. 8
2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................... 141
2.2.3. Izborni strukovni dio ............................................................................ 193
2.2.4. Zavrni rad ......................................................................................... 224
3. Okruenje za uenje ........................................................................................ 225
4. Kadrovski uvjeti .............................................................................................. 226
5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 263
6. Reference dokumenta ...................................................................................... 272
6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 272
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 272
6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 272
6.2.2. Strukovni dio ...................................................................................... 274
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................. 276
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student,
korisnik, poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju
rodnu razliku.
4
1. Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Tehniar za raunalstvo
1.2. Cilj kurikuluma
Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

standardom strukovne kvalifikacije Tehniara za raunalstvo.
1.3. Trajanje obrazovanja
etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Zavrena osnovna kola.
5
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan
NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA RAUNALSTVO

A. OPEOBRAZOVNI DIO
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

MODUL NASTAVNI PREDMETI
tjedno tjedno tjedno tjedno
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
T V PN T V PN T V PN T V PN
HRVATSKI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

STRANI JEZIK 70 2 4,5 70 2 4,5 105 3 7,5 96 3 7,5
POVIJEST 70 2 4,5 70 2 4,5
OPEOBRAZOVNI MODUL
GEOGRAFIJA 70 2 4,5 35 1 2,5

POLITIKA I GOSPODARSTVO 64 2 4
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2
VJERONAUK / ETIKA 35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5
MATEMATIKA 140 4 7 140 4 7 105 3 5 96 3 4
FIZIKA 70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4
KEMIJA 70 2 4
BIOLOGIJA 35 1 2,5
UKUPNO SATI/BODOVA A. 735 21 41,5 595 17 33 490 14 27 512 16 30
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 65,63% 69,17% 53,13% 55,00% 43,75% 45,00% 50,00% 50,00%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

B1. OBVEZNI 1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI
TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE 64 1 1 3,5
OSNOVE INFORMACIJSKO- UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

105 1 2 4,5
KOMUNIKACIJSKE U UREDSKOM POSLOVANJU
TEHNOLOGIJE
TEHNIKO DOKUMENTIRANJE 70 1 1 3,5
UVOD U BAZE PODATAKA 35 1 1,5
OSNOVE RAUNALA 70 2 4
GRAA RAUNALA 105 2 1 5
OSNOVE RAUNALSTVA OPERACIJSKI SUSTAVI 70 1 1 3,5
PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA 70 2 4

ALGORITMI I PROGRAMIRANJE 70 1 1 3,5 105 1 2 5
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 140 3 1 7
ELEKTRONIKA UVOD U ELEKTRONIKU 70 1 1 4
DIGITALNA LOGIKA 105 2 1 5
UVOD U RAUNALNE MREE 70 1 1 3,5
RAUNALNE MREE 70 1 1 3,5

RAUNALNE MREE I
SIGURNOST KONFIGURIRANJE RAUNALNIH MREA I
96 1 2 4
SERVISA
SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA 64 1 1 3,5
MIKROUPRAVLJAI 70 1 1 4
MIKROUPRAVLJAI
UGRADBENI RAUNALNI SUSTAVI 64 1 1 3,5
DIZAJN BAZA PODATAKA 70 1 1 4
PROGRAMIRANJE
SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE 70 2 5 64 2 3,5
UKUPNO SATI/BODOVA B1. 385 6 5 18,5 525 7 8 27 455 6 7 25 352 4 7 18
UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA

34,38% 30,83% 46,88% 45,00% 40,63% 41,67% 34,38% 30,00%
U UKUPNOM FONDU %
6
B2. IZBORNI 1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI *
PRIMIJENJENA MATEMATIKA 35 1 2 64 1 1 3
PROGRAMERSKI IZBORNI
NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE 70 1 1 4 64 1 1 3
MODUL 1
MULTIMEDIJA 70 1 1 2 32 1 2
MODUL 2
PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA 70 1 1 2 32 1 2
MODUL 3
WEB DIZAJN 70 1 1 2 32 1 2
DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE
105 3 6 64 1 1 4
SISTEMSKI IZBORNI INFORMACIJSKIH SUSTAVA
MODUL 1 POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI 64 1 1 2

MULTIMEDIJA 70 1 1 2 32 1 2
105 3 6 64 1 1 4
SISTEMSKI IZBORNI INFORMACIJSKIH SUSTAVA
PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA 70 1 1 2 32 1 2
105 3 6 64 1 1 4
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
SISTEMSKI IZBORNI
WEB DIZAJN 70 1 1 2 32 1 2
UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula) 175 2 3 8 160 2 3 8
UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a sistemskih izbor nih modula) 175 1 4 8 160 2 3 8
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 15,63% 13,33% 15,63% 13,33%
UKUPNO SATI/BODOVA B1. + B2.

385 6 5 18,5 525 7 8 27 630 8 10 33 512 6 10 26
(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
UKUPNO SATI /BODOVA B1. + B2.
385 6 5 18,5 525 7 8 27 630 7 11 33 512 6 10 26
(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 34,38% 30,83% 46,88% 45,00% 56,25% 55,00% 50,00% 43,33%
C. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA C. 4
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
1120 27 5 60 1120 24 8 60 1120 22 10 60 1024 22 10 60
(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
1120 27 5 60 1120 24 8 60 1120 21 11 60 1024 22 10 60
(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

modula s pripadajuim nastavnim predmetima u treem i etvrtom razredu.
7
2.2. Nastavni program
2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i
prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima
u razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje

su kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost
komunikacije u razliitim situacijama
Cilj predmeta: razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei,

potivati hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture
drugih naroda
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
Opis predmeta: V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
8
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo

biljeaka i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje vezane za povijest hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

druge idiome hrvatskog jezika
U prvom razredu
4. navesti jezina pravila
polaznik e stei
sljedee ishode 5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
uenja:
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
9
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova

1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini

tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i

implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,

oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu

Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Sluanje
Javni govor
monoloki oblici
Govorenje
Govor
monoloki oblici
Govorenje
Oluja ideja
dijaloki oblici
Funkcija glasova Fonem, alofon, fon
u jeziku Fonem i grafem
Tvorba i podjela Podjela glasova prema otvoru
10
glasova Slogovi i slogovna struktura
Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Glasovne Palatalizacija
promjene Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravogovorna i
Pravopis ili ortografija
pravopisna
Pisanje velikog i malog slova
norma
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/
Alternacije ije/je/e/i
Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

Hrvatski jezik od
srednjovjekovne knjievnosti
prvih pisanih
spomenika do
Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
kraja 15. stoljea
historiografski spisi, zakonici)
Pisanje -
Opisivanje kao postupak
opisivanje
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Pisanje - Tehniko izvjee
pripovijedanje Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio
Pria i novela
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
11
Victoria Hislop, Otok
Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Lirika Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Ep
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
itanje -
opisivaki Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
tekstovi
itanje - Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
pripovjedaki Molba
tekstovi ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Napomene:
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
Metode i oblici
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
rada:
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
12
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
e stei sljedee razreda.
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem i Morfem, alomorf, morfologija
morfologija Vrste morfema
Gramatike Kategorije vrsta rijei
kategorije Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Nepromjenjive
Veznici
rijei
estice
Usklici
Hrvatski jezik od
Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
16. do kraja 18.
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
stoljea
Izlaganje kao postupak
Definicije
Pisanje - Saetak
izlaganje Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
Cijeli se svijet
polaznika.
igra
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
13
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Eshil, Okovani Prometej

Prometeji Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
Milan Begovi, Bez treega

ena u Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
knjievnom djelu Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
itanje - Saetak
izlagaki tekstovi Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
neknjievni tekstovi.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
14
Literatura
15
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa Sintaksa
Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje - Prikaz
dokazivanje Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
Jurei vlak brae Janko Poli Kamov, Brada

Lumire Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare
16
Arthur Schnitzler, Novela o snu
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
August enoa, Prijan Lovro

Drutveni Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
angaman Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet

Unutarnji svijet Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
itanje -
Prikaz
dokazivaki
Pismo za iskazivanje interesa
tekstovi
Problemski lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
Literatura
17
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Leksikologija Uvod u leksikologiju
Jezini sustav i Struktura jezinog znaka
jezini znak Jednoznanost i vieznanost leksema
Leksiko- Sinonimija
semantiki Antonimija
odnosi Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Raslojenost
Podruna raslojenost leksika
leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
Posuenice
dodiri i leksiko
Vrste posuenica
posuivanje
Jezina norma i Jezina norma

jezini purizam Jezini purizam
Frazem i frazeologija
Frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Vrste rjenika
Leksikografija
Leksikografski (rjeniki) lanak
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
Hrvatski jezik u samobitnosti hrvatskoga jezika
20. i 21. stoljeu
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje -
kolski esej
dokazivanje
Pisanje - Upuivanje kao postupak
upuivanje Tehnika uputa
Stoljee nemira
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
18
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Globalno selo
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)

Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Hrvatska
Marin Dri, Dundo Maroje
knjievna batina
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
itanje -
Kritika
dokazivaki
Komentar
tekstovi
itanje - Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
upuivaki Tehnika uputa
tekstovi Zakoni
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
neknjievni tekstovi.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
19
Literatura
20
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u
razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi
ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili

jezikom struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u
koli i u slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o

poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim
razgovorima bez pripreme
Cilj predmeta:
jednostavno povezivati reenice kako bi polaznici opisali
dogaaje i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu

osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih
kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Nastavom se engleskoga jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se
Opis predmeta:
da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih
jezinih vjetina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planom i
programom za osnovnu kolu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvog stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezanih s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih
sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,
ovisno o razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
21
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
22
Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u

usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova ireg raspona

vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
Pisanje
U prvom razredu
polaznik e stei 1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
sljedee ishode pisanog jezinog izriaja
uenja:
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i

vrstom usmenog izriaja

strunim temama u tene i tone govorne izriaje
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i

vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili

zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)
Ja i svijet oko
lanovi ue i ire obitelji
mene
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
Stanovanje
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Svakodnevica
Dijelovi dana i dani u tjednu
23
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
navike
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,

relativne
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
Napomene: PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni,

pokazni i opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena

SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;
mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta
i vremena
GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik,

particip s nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena
ponavljanje; tvorba i uporaba buduih vremena (going to +
infinitive; shall, will; Present Continuous za budunost), pojam
aktiva i pasiva.
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: Frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
Elementi i oblici
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika:
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
24
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
25
Razred: drugi (2.)
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u

svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima

2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
Sluanje
1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

standardnome jeziku
U drugom
razredu polaznik
Pisanje
e stei sljedee
ishode uenja: 1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim

izriajima
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju

1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura
3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na

jeziku cilju
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
26
Tiskani i elektroniki mediji
Mediji i Radio i televizija
suvremena TV vodi i programi
komunikacija Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Vrste kola
Predmeti
kola i Ocjene
obrazovanje kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Sport i zdravlje
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Meuljudski
Odnosi meu spolovima
odnosi
Formalne i neformalne situacije
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
nadmaiti.
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao

zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
Napomene: PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac
(on, at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici

naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i
sloenim vremenima; slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect
Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense
Preterite Tense (odnos).
Ostalo
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
Elementi i oblici Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
praenja i produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
27
vrjednovanja u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
polaznika: jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
struke).
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
Literatura
28
Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim

sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i

didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
Sluanje
1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj

temi
U treem razredu
polaznik e stei Pisanje
sljedee ishode 1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
uenja: razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon

sluanja ili itanja teksta
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano

usmeno izlaganje
1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od

etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju

mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Mladi i europsko okruenje
Europsko
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
okruenje
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi i njihov
Mladi na djelu
svijet
Problemi mladih
29
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Mobilnost i Meunarodno trite rada
migracije Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
Napomene: Popis potrebnih jezinih struktura:
tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;

pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne
reenice.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
Literatura
30
Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu

strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili

izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

U etvrtom pod uvjetom da su jasno strukturirana
razredu polaznik
e stei sljedee Pisanje
ishode uenja:
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom

izriaju
Govor
1. provjeriti informacije u razgovoru
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u

razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u

nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na
razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja
Oglasi
Posao i
ivotopis i Europass
obrazovanje
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
31
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Svijet rada Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako Reklame i utjecaj na mlade
drutvo Konzumerizam
Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Fenomen globalizacije
Kultura i
Svijet kao globalno selo
civilizacija
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
nadmaiti.
Napomene:
pasivne reenice, bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene

reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
praenja i produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
vrjednovanja u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
polaznika: jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
32
struke).
Literatura
33
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u
razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi
ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili

jezikom struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o

poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim
razgovorima bez pripreme
Cilj predmeta:
jednostavno povezivati reenice kako bi opisali dogaaje i
svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui kroz sve jezine djelatnosti
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu

osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnoga ophoenja s osobama iz drugih
kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i

skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Nastavom se njemakog jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u
Opis predmeta:
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranoga jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole jer je
u tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz
osnovne kole uz (manja) proirenja gradiva povezanih s novim
kontekstom i strukom.
NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih
34
sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,
ovisno o razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
35
Razred: prvi (1.)
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u

usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova ireg raspona

vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
Pisanje
U prvom razredu
polaznik e stei 1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
sljedee ishode pisanog jezinog izriaja
uenja:
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i

vrstom usmenog izriaja

strunim temama u tene i tone govorne izriaje
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i

vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili

zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)
Ja i svijet oko
lanovi ue i ire obitelji
mene
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
Stanovanje
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Svakodnevica
Dijelovi dana i dani u tjednu
36
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
navike
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
nadmaiti.
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija

zamjenice, bezlina man
PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove

Napomene:
deklinacije pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i

genitivom
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?

Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red

rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj
reenici (dass, weil, wenn, denn)
GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu;
povratni glagoli; preterit pomonih glagola, perfekt, imperativ.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
struke).
polaznika:
37
Literatura
38
Razred: drugi (2.)
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u

svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima

2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
Sluanje
1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na

standardnom jeziku
U drugom
razredu polaznik
Pisanje
e stei sljedee
ishode uenja: 1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim

izriajima
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju

1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura
3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na

jeziku cilju
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
39
Tiskani i elektroniki mediji
Mediji i Radio i televizija
suvremena TV vodi i programi
komunikacija Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Vrste kola
Predmeti
kola i Ocjene
obrazovanje kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Sport i zdravlje
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Meuljudski
Odnosi meu spolovima
odnosi
Formalne i neformalne situacije
nadmaiti.
ponavljanje i proirivanje
IMENICE: sloenice
Napomene:
PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih

glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba
haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv;
rekcija glagola.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika: struke).
40
Literatura
41
Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim

sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i

didaktikih tekstova
Sluanje
1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj

temi
U treem razredu
polaznik e stei
Pisanje
sljedee ishode
uenja: 1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon

sluanja ili itanja teksta
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano

usmeno izlaganje
1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od

etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju

mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Mladi i europsko okruenje
Europsko
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
okruenje
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi i njihov Mladi na djelu
svijet Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
42
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost i Meunarodno trite rada
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
Napomene: ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,

Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske
i namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice;
nepravilne upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher,
dieser); neupravni govor.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
srednjoj koli (NN 112/10)
Literatura
43
Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu

strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
U etvrtom 2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,

razredu polaznik pod uvjetom da su jasno strukturirana
e stei sljedee Pisanje
ishode uenja: 1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom

izriaju
Govor
1. provjeriti informacije u razgovoru

1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u

nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na

razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja i oglasi
ivotopis i Europass
Posao i Molba i razgovor za posao
obrazovanje Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako Reklame i utjecaj na mlade

drutvo Konzumerizam
44
Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Fenomen globalizacije
Kultura i
Svijet kao globalno selo
civilizacija
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Napomene: nadmaiti.
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz
prethodnih godina.
Ostalo
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
Elementi i oblici jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
praenja i odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
vrjednovanja struke).
polaznika: Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
45
Literatura
46
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i
irenje temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o
povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz est
povijesnih razdoblja
vrjednovati dokaze
Cilj predmeta:
razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne

perspektive
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:

temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:

a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja ljudske
aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom,
politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet

vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
vjetina razumijevanja povijesne naracije

vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje

stavova.
Opis predmeta:
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.

tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i

obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
47
dogaaj ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
48
Razred: prvi (1).
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. opisati svakodnevni ivot paleolitskog lovca i sakupljaa

plodova
2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i

tehnologiju
3. objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u

prapovijesno doba i njihove karakteristike
4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih

civilizacija i prvih gradova
5. razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua

ranih civilizacija
6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i

kulturni ivot ljudi
7. razlikovati povijesne procese na dananjem hrvatskom

prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisuljea prije Krista
Uspon i pad staroga svijeta
1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava

do kraja 1. tisuljea prije Krista
U prvom razredu 2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama
polaznik e stei
sljedee ishode 3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili
uenja: stari svijet
4. ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture
5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod

rimskom vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove
budueg europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor

dananje Hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od

4. do 10. stoljea
2. objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi

izmeu 500. i 1000. godine
3. ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske

civilizacije na trima kontinentima
4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i irenje kranstva

na prostor jugoistone Europe
5. istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom

srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
49
6. ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju
kranstva od 11. do 14. stoljea
7. identificirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne

razmjene meu trima kontinentima
8. protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj

na europske narode i Hrvatsku
9. izloiti sazrijevanje i rast drutava i kulture u Hrvatskoj i

susjednim podrujima do 14. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Kultura i nain Pojava i razvoj prvih ljudi
ivota prvih ljudi Materijalna kultura i nain ivota
ledenog doba Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
Neolitska i Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
urbana Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
revolucija Od stanovnika sela do stanovnika grada
Pojava pisma i Stari istok
nastanak prvih Pismo pronalazak neprocjenjive vanosti
drava i Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
civilizacija
Dananji ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
hrvatski prostor Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
u prapovijesti Iliri i njihova kultura
Prijelomna Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u
vremena - jugozapadnoj Aziji
inovacije i velika Uspon i pad starih i novih drava
seoba Pojava judaizma i idovska drava
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Pojava i razvoj
Grka i Stari istok izmeu Aleksandra i Rimljana
egejske
Najpoznatije religije staroga svijeta
civilizacije
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Doba velikih
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
carstava
Indija i Kina
Susreti i Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
proimanja Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
istonog Jadrana Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
i Sredozemlja
Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
Susret i suivot
Bizantsko Carstvo i irenje kranstva
tri svijeta na
Pojava i uspon islamske civilizacije
Sredozemlju
Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju
Nova carstva, kraljevstva i komune
Oporavak Gospodarski i kulturni oporavak
Zapada Kranstvo i drutvo
Prvi svjetski sustav trgovine (1250. 1350.)
Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
Slavenski svijet
Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
u Europi
Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
Hrvatska izmeu Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
50
sredozemnog i Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva
srednjoeurop- Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u
skog svijeta unutranjosti
Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
U prvom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Od lovca i
sakupljaa do stanovnika grada (od pojave ovjeka do 1200. g. pr.
Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i
Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti
bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota. Polaznik e
Napomene:
razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija,
kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i
razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih drava i kultura na trima
kontinentima te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose u
srednjem vijeku.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima); operativne
Metode i oblici
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
rada:
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
Elementi i oblici
znanje i metakognitivno znanje.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
vrjednovanja
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
polaznika:
uloga).
Literatura
51
Razred: drugi (2.)
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i

promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku,

drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih

promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Doba graanskih revolucija
1. ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i

u prvoj polovici 19. stoljea
2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

U drugom
razredu polaznik 3. istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na
e stei sljedee promjene u europskim dravama i Hrvatskoj
ishode uenja: 4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na
intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeu
5. identificirati promjene euroazijskim carstvima u razdoblju

globalne trgovine i europske premoi
6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija
Hrvata i ostalih naroda do poetka 20. stoljea
7. protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja

hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljea
raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju

"novog imperijalizma"
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva meu

velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu,

Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih

sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj
5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog

52
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj

jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike

Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
8. identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj
polovici 20. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Crna smrt i njezine posljedice
Raanje
Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
moderne Europe
Temelji humanizma i renesanse
Velika Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
geografska Kolonijalizam i europeizacija svijeta
otkria i
europska
ekspanzija
Raspad Izazovi s Istoka - Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta
srednjovjekovnih Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
carstava i pojava Nastanak modernih europskih drava
nacionalnih
monarhija
Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti
Hrvatska u
Stvaranje Habsburkog Carstva i kriza Osmanskog Carstva -
"produenom
teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
srednjovjekovlju"
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Uzroci i Doba razuma
posljedice Amerika i Francuska revolucija
graanskih
revolucija krajem
18. i poetkom
19. stoljea
Uzroci i Industrijalizacija i modernizacija
posljedice Uspon SAD-a do svjetske sile
industrijske i
agrarne
revolucije 18. i
19. stoljea
Promjene u Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu
euroazijskim Kina i Japan u 19. stoljeu
drutvima u
razdoblju
svjetske trgovine
i porasta
europske moi
Primjeri Europa izmeu restauracije i revolucije
nacionalizma, Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
izgradnje drava
i drutvenih
reformi u Europi
53
od 1830. do
1914. godine
Novi Svijet u razdoblju imperijalizma
imperijalizam Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
monih Graanska kultura od romantizma do moderne
nacionalnih
drava 1850.-
1914. godine i
vaniji globalni
trendovi
Teritorijalna Hrvatski narodni preporod
integracija Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
hrvatskih
zemalja i
stvaranje
moderne
hrvatske nacije
Opa kriza Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
modernog svijeta Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
- problemi Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama
Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Prvi svjetski rat
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Tri oblika Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
politike scene u demokracije
svijetu od 1919. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
do 1939. godine
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije -
oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Novi Hladni rat i internacionalne krize
meunarodni Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
odnosi i Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
dekolonijalizacija
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji
socijalistikoj Kriza konfederacije i samoupravljanja
Jugoslaviji i Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
stvaranje
samostalne
hrvatske drave
U drugom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Temelji
modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih revolucija
Napomene: (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak
znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i drutvena i politika
zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi,
54
svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te
znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima); operativne
Metode i oblici
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
rada:
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
Elementi i oblici
znanje i metakognitivno znanje.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
vrjednovanja
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
polaznika:
uloga).
Literatura
55
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u
podruju geografije
Cilj predmeta:
osposobiti ih za zanimanja u odreenom strukovnom podruju
Ovaj nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima pridonosi

ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice
opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog podruja
kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom
kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije predmet
ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju drutvenog i humanistikog
podruja, ime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadraja, a
time i koherentnosti pouavanja u ovim dvama podrujima odgoja i
obrazovanja.
Budui da primarno prouava prirodno-geografske i drutveno-
geografske elemente, procese i sustave, u razliitim prostornim
okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do globalnog,
geografsko obrazovanje omoguuje polaznicima razumijevanje svijeta
Opis predmeta: u kojem ive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju
prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija vjetine
vane za svakodnevan ivot. Geografska znanja i vjetine primarno
omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture (kulturna
svijest i izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih
kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na
materinskom i stranom jeziku, matematike kompetencije i primjeni
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na etiri grane: fiziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju. Nastavni sadraji koji e se pouavati u
prvoj i drugoj godini za zanimanje tehniar za raunalstvo znanstveno
su utemeljeni, prilagoeni dobi polaznika i strukturirani po naelu od
blieg prema daljem.
56
Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
1. izrei definiciju geografije i discipline specifine za zanimanje

2. opisati razvoj geografije
3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu

istraivanja pojedinih disciplina
4. obrazloiti poloaj geografije u sustavu znanosti i sustavu

odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vanosti geografije u obrazovanju i

svakodnevnom ivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije

unaprjeenju kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
7. obrazloiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom

planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog
razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
3. objasniti strukturu i odnose u Sunevom sustavu

U prvom razredu
polaznik e stei 4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
sljedee ishode
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
uenja:
6. protumaiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji

geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za

kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za

orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno

prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti meu elementima prirodne osnove na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini i na
slijepoj karti imenovati primjere
2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj,

regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
57
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se
na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno
nazivlje
4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju

prostora
5. predstaviti rezultate samostalnog istraivanja stanja okolia
(zraka, vode oblinjeg vodenog toka, tla)
6. navesti primjere mogueg poveanja zatienih podruja u
Hrvatskoj i svijetu
7. navesti primjere racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih

prirodnih bogatstava
8. objasniti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne
raspodjele prirodnih i steenih dobara
Razrada
Nastavne
cjeline
Geografski Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
pristup
Zemlja u Svemir postanak i struktura
Sunevu sustavu Sunev sustav
i svemiru Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanja poloaja na Zemlji
Orijentacija i Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
geografske karte Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Prirodno-
Vrijeme i klima te promjene klime
geografski
Klasifikacija klima
procesi i
Povezanost klime, vegetacije i tla
organizacija
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
prostora
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Led na Zemlji
Prirodna bogatstva
Odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada:
terenski rad, projektna nastava.
58
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktini rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
59
Razred: drugi (2.)
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. istraiti demografske strukture u zaviaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. analizirati prirodno, prostorno i ope kretanje stanovnitva u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju,

umjetnost, gospodarstvo i nain ivota
4. usporediti organizaciju prostora i odnose meu naseljima u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih

U drugom
djelatnosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
razredu polaznik
e stei sljedee 6. istraiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne
ishode uenja: trendove
7. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj

razini
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske

procese te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
9. istraiti djelovanje meunarodnih organizacija i regionalnih
integracija te njihovo politiko i gospodarsko znaenje
10. obrazloiti vanost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja

nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih
graana i graana svijeta
Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav
stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u
Drutveno-
Hrvatskoj i svijetu
geografski
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
procesi i
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
organizacija
Gospodarski sustavi
prostora
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovnitvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i
regionalnim integracijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
60
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada: terenski rad, projektna nastava.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktini rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
61
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,
gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti

suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za
ivot u multikulturalnom svijetu s naglaskom na potivanje
razliitosti
Cilj predmeta:
usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja
poloaja hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima
usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Nastavni plan i program sastoji se od dva dijela.

Prvi dio obuhvaa podruje politike, u kojem se obrauju pojmovi iz
politike ija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim
politikim zbivanjima te shvaanje politike kao nezaobilaznog
Opis predmeta:
segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i drutva.
U okviru gospodarstva obrauju se sadraji koji ukljuuju temelje
slobodnog trinog gospodarstva te razvijanje poduzetnike
kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.
62
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)
Politika
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas

2. preispitati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. razlikovati pojmove moi, vlasti i autoriteta

4. usporediti naine politikog djelovanja u demokratskom
drutvu
5. izdvojiti odrednice civilnog drutva
6. ralaniti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i

dokumenata koji ih reguliraju
7. protumaiti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave - demokracija, tiranija,

aristokracija, diktatura, totalitarizam
9. razlikovati obiljeja i funkcije politikih stranaka
10. analizirati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na

U etvrtom
djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
razredu polaznik
e stei sljedee
Gospodarstvo
ishode uenja:
1. komentirati razvoj ekonomske znanosti
2. preispitati osnovne ekonomske pojmove
3. identificirati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na

temeljna ekonomska pitanja
4. ispitati funkcioniranje trita i trinih mehanizama
5. kategorizirati vrste novca i naine financiranja poslovnih

organizacija
6. razlikovati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. procijeniti znaenje poduzetnikog pothvata
8. ralaniti obiljeja marketinga i instrumente marketinkog

spleta
9. analizirati gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom

na globalizacijski proces
10. ustanoviti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije
Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj politike znanosti
Znaaj zakona u svakodnevnom ivotu
Politika i Vlast
politiko Mo i autoritet
djelovanje Politiko djelovanje
Politika utakmica
Politika kultura
63
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Drava Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija- neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politiki sustavi Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u Republici Hrvatskoj
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izbori Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Republike Izvrna vlast
Hrvatske Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Uvod u Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
ekonomiju initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Trite Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat

Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Poduzetnitvo i Obiljeja marketinga
marketing Marketinki splet
Marketing i etika
Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Hrvatska i Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije
Europska unija Hrvatska i Europska unija
Napomene: /
Ostalo
Metode:predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
Metode i oblici
problemska metoda, istraivaka metoda.
rada:
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
64
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
Elementi Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja.
praenja i Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
vrjednovanja suradnja u nastavi i dr.), usmena i pisana provjera.
polaznika:
Literatura
65
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje
je bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog
vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u

Cilj predmeta: funkciji usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se
polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kinezioloke transformacijske i

kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji
unapreenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Tehniar za raunalstvo radi na pripremanju razvojne, tehnoloke i

operativne dokumentacije proizvodnje, ispitivanju elektronikih
komponenti i sklopova, montiranju i ispitivanju elektronikih ureaja i
opreme, njihovu posluivanju i odravanju, tehniko-administrativnim
poslovima te prodaji i promidbi elektrotehnikih i elektronikih
proizvoda.
Ovo zanimanje provodi se u sjedeem i stojeem poloaju. Lea i
noge najoptereeniji su dio tijela.
Preporuuje se da postupci unapreenja kinantopolokih obiljeja
budu usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju
Opis predmeta:
radi rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Sjedenje zahtijeva malu energetsku potronju i nepovoljno djeluje na
rad dinog i krvoilnog sustava te su osobe koje preteito sjede
sklone poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se
preporuuje posebnu pozornost usmjeriti k razvoju aerobnih
kapaciteta.
Osjeaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspjeno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog
rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu
statiku aktivaciju lokomotornog sustava, preporuuje se plivanje.
66
Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope

kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih

aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaaj i specifinosti vjebanja koje treba provoditi

tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju

i kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specifine kinezioloke i kineziterapeutske
transformacijske postupke za unapreenje i ouvanje zdravlja s
ciljem prevencije potencijalno najeih antropolokih
negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturalne cikline aktivnosti koje se mogu

koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportsko-
rekreacijski sadraj
U prvom razredu 2. uskladiti polistrukturalne aciklike aktivnosti koje su

polaznik e stei meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
sljedee ishode zanimanja
uenja: 3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su
meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturalne cikline aktivnosti

koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao
osnovni sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik
ima interesa za njom
Transformacija kinantropolokih obiljeja

1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela
- poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i

odravanje bitnih motorikih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i

odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
67
izdrljivost)
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite

transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja

sadraja razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda
(relativne vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena
proprioceptivnih vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih
programa prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
Kinezioloki postupci unapreenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba
onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za

regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitaciju
nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za

smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su
najvie aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae

(labavljenja, glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju
ili leanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
Razrada
Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka 1. Znaaj tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva

teorijska znanja 2. Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)
3. Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
6. Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni uinci

vjebanja i tetne tjelesne neaktivnosti)
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnoga tkiva
Kinezioloke UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden veliki broj
aktivnosti nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
68
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni
nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna ciklina kretanja razliitim tempom do 8 min.
2. Letee tranje do 40 m
3. Tranje do 100 m
4. Tranja motoriko postignue
5. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na
strunjau)
6. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 koraka
8. Bacanje Vortex-a u dalj
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

10. Razliite varijante premeta strance
11. Stoj na glavi
12. Stoj na rukama, kolut naprijed
13. Odboka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama
15. Pomicanje u visu
16. Njihom strance premah odnono
17. Klimom premah zgreno
18. Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19. Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20. Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA

21. Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem,
loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
22. Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
23. Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
24. Skok "kadet"
25. Skok "jelenji"
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI

29. Bono bacanje tsuri goshi
30. Nono bacanje de ashi braai
31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32. Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
VII. KOARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
69
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom
obranom
35. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
37. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
38. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja
(pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
39. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5
(otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinani blok smea visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku,
2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku
ruku u/iznad visne boka Jensen
50. Jednostruka krianja
51. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
59. Forhend (spuvasta loptica)
60. Bekend (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu
naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omoguuje da se
Transformacija doreeno prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada,
kinantropolokih osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
obiljeja
I. MORFOLOKA OBILJEJA
Opi razvoj i odravanje:
70
1. Primjena vijae (redukcija potkonog masnog tkiva)
2. Primjena medicinke (razvoj miine mase)
3. Primjena elastinih traka (razvoj miine mase)
4. Primjena buica (razvoj miine mase)
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI

Razvoj i odravanje fleksibilnosti:
1. Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)

2. Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz potisak
partnera)
3. Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
5. Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom
amplitudom u stojeem poloaju)
Razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava:
1. Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja,

valjanja)
2. Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaenja,
obilaenja)
3. Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja,
vuenja)
4. Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja,
bacanja, voenja, ongliranja)
5. Vjebe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim
uvjetima)
6. Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti:
1. Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)
2. Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
3. Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s
odmorom 10'')
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unapreenje zdravlja navedeni u poglavlju Ostalo koji se
nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

Kinezioloki VJEBE ZA KRALJENICU
postupci
unapreenja II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
zdravlja bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

rizartroze i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
71
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja
miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unapreenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema
kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a
prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga
se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme
dobi i spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema
prema strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih
materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih
strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog
svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina
polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Napomene: Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
Transformacija kinantropolokih obiljeja i (4) Kinezioloki postupci za
unapreenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave
tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje svaki polaznik (osim
polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna
uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti i sve
nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav pristup istodobno
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenog
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava
zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke
72
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih
spoznaja mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za
polaznike, a posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno
istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti

nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija
nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim

mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta
hoda i ako nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPREENJE ZDRAVLJA
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
73
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju
postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):

1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i
obje noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

1. plantarna fleksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o

podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.

1. nonim prstima se upirati u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu
pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu

koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
74
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema
dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje.

1. stisnuti prste ake te opruiti

2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,

izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s pogrenim
stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena,
izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
75
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda

vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,

pomaganja ili asistencije
Metode i oblici nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,

rada: zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,
kruni, stanini, stazni i poligonski).
76
Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
Elementi i oblici postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
vrjednovanja Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
polaznike: sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
77
Razred: drugi (2.)
U drugom razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu
se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s
ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
1. Olimpizam
Kinezioloka 2. Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja

teorijska znanja 3. Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
4. Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog

tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave

(lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja

polaznika u adolescenciji
7. Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,

minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije,
dodaci prehrani)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden veliki broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 10 min
Kinezioloke
3. Tranje dionica 150 - 200 m
aktivnosti
4. Tranjamotoriko postignue
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa
zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
II. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI

10. Letei kolut
78
11. Raznoka uzdu sprave (kozli)
12. Salto na povienje od mekih strunjaa uz pomo odraznog
pomagala

13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoni
16. Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"

18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijae naprijed i nazad krianjem ruku
23. "Letei" skok vijaom
24. Skok "kare" povezano naprijed nazad
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)

29. Okreti za bacanja mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Bono bacanje tsuri goshi
31. Nono bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
VII. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
VIII. NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
79
45. Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
48. Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
polaznika u stranjoj zoni, suenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na
utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5:1
XI. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i
bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s mree
zamahom reketa ispod struka)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)
59. Ravni servis
naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno
prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava:
1. Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna fleksija u stojeem

poloaju)
2. Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa
natkoljenice u iskoraku)
3. Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
Transformacija
4. Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju dodavanja)
kinantropolokih
5. Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog
obiljeja
sustava
6. Pilates s malim loptama

Razvoj i odravanje jakosti
1. Vjebe relativne jakosti (sklek):

2. Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10
ponavljanja)
3. Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3
ponavljanja)
4. Vjebe elastine jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom
brzinom u obje faze)
80
5. Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo
koncentrikim nainom)

Sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti:
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje

10x50m, maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo
tranje 2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje
6x400m, intenzitet 80-90%, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3x6',
30'' maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 12',
1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo
koje se nalazi na kraju programa etvrtog razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

bolnog ramena
Kinezioloki VJEBE ZA RAMENA
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
zdravlja rizartroze i De Quervainove bolesti


zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
Napomene:
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito
razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike
Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je
naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren
izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao
81
odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a
trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim
zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s
potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen od nastavnih tema koje zbog nedostatnih
strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih tema koje
zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna
tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim
razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno
pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske
povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe
koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav
pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu
izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer
uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema
sposobnostima i pojedinane razlike u koliini steenih motorikih
znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
istaknuti:


mogunostima

82
Ostalo

VJEBE ZA KRALJENICU
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.

4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati
laktove prema unutra.

4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku
i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

desnom
83


1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
pa desnu ruku i lijevu nogu.

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu

koljena i kuka):
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u
jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti
ruke prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):

podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema
dolje

Vjebe su sljedee:
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
84
veeg kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,

izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s
pogrenim stopalom, gurajui jastuk u pod
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni
poloaj, izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa
drugu nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju
te vratiti u poetni poloaj
8. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa
drugu nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj

zglobova
85
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti

prste stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji

dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van,

spustiti stopalo, vratiti u sredinu

sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo,

spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi,

naizmjenino jedna pa druga noga pa istovremeno obje

8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.

Metode:

sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili

zatite, pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,
Metode i oblici zaustavljanja vjebanja.
rada:
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
86
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Kinezioloka
teorijska znanja 1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u Hrvatskoj
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa
stajalita izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na zdravlje
polaznika
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 minuta
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m
3. Tranje dionica 200 - 300 m
4. Tranja motoriko postignue
5. Troskok s mjesta
Kinezioloke
6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
aktivnosti
strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)
11. Sastav po izboru polaznika (greda)

12. Jelenji skok
87
13. Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela
14. Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
15. Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima
16. Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano
vodoravni krug s preskokom ("osmica") u mjestu i kretanju
17. Preskakivanje vijae "karama" pogreno
18. Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)
19. Sastav (vijaa) - sastav prema izboru polaznica
20. Sastav (obru) - sastav prema izboru polaznica
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika

25. Poluga ude garami
26. Udarac rukom naprijed pravocrtni
27. Udarac nogom naprijed pravocrtni
28. Donji, unutarnji i vanjski blok
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog
dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i fintiranja 1:1
35. Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
36. Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi
i fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja
lopte
38. Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
88
XI. BADMINTON
47. Rezani forhend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i
napadaka)
XII. TENIS
51. Forhend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)
53. Sme (spuvasta loptica)
daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)
2. Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
3. Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj
40'')
4. Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom
trakom)
5. Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji
zanimanja
6. Pilates s velikim loptama

Transformacija Razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava
kinantropolokih
obiljeja 1. Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloaja s
reakcijom na zvuni podraaj)
2. Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed-natrake
6x5m)
3. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci
preko vedske klupe)
4. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta (10x5m,
odmor 30'')
5. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca
(izvoenje razliitih udaraca specifinih za pojedine sportove)

Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkonog masnog tkiva)
1. Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)

2.Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
3. Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15
vjebovnih mjesta, vjebanje 60'', a oporavak 20'')
Kinezioloki UVODNIK: Nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
postupci provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
89
unapreenja postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo
zdravlja koje se nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA



zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom
na unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
Napomene: potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su (1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
90
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne
ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i
ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno
kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim
viim razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda.
Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po
potrebi moe koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne
kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i
olakava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini
razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav
polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u koliini steenih
motorikih znanja u osnovnoj koli.
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja
Posebne napomene
istaknuti:


mogunostima

Ostalo

VJEBE ZA KRALJENICU
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
91
prema unutra.

4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge

desnom


1. nonim se prstima upirati u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
pa desnu ruku i lijevu nogu

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
92
Leei na leima
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu, te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o
podlogu
podizati prema gore
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

Vjebe su sljedee:
3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu to veega kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.

Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi
naizmjenina odnoenja
93
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
Metode:
Metode i oblici vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda

rada: vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili
zatite, pomaganja ili asistencije
94
zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina,

izmjenina, kruna, stanina, stazna i poligonska).

praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
95
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Kinezioloka
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u
teorijska znanja
funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,
izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa
tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar, Omron ili
Tanita vage)
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min. i vie
2. Tranje dionica 300-400 m
3. Tranjamotoriko postignue
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
Kinezioloke
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko postignue
aktivnosti
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
II. RITMIKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III. PLES I AEROBIKA

9. Beki valcer (koreografija)
10. Quadrilla (koreografija)
11. Tae-bo aerobika
IV. BORILAKI SPORTOVI

96
12. Obrana od pljuske (udarca rukom)
13. Obrana od obuhvata
14. 1Obrana od hvata za kosu
15. Sprovoenje kljuem na ruci
16. Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2
dodira)
VII.ODBOJKA
25. Tenis servis
26. Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed
28. Povezivanje zatite 1:2:3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u
prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2:3 (2.
polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
VIII. RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)

Transformacija daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
kinantropoloki
h obiljeja I. LOKOMOTORNI SUSTAV
Prevencija lokomotornih ozljeda:
1. Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda
97
(jednononi uanj)
2. Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda
(odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
3. Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda
(sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem
ravnotee)
4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
II. MORFOLOKA OBILJEJA

Optimizacija sastava tijela (poveanje miine mase):
1. Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno
veslanje)
2. Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama, opruanje
podlaktica buicama)
3. Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje
natkoljenice leei na boku)
4. Sustavi vjebanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna
ponavljanja, superserije)
5. Sustavi vjebanja II. (padajue serije, negativna ponavljanja,
forsirana ponavljanja)
UVODNIK: Nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno

postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje
se nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja


zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
Napomene: utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom
na unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
98
potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su (1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne
ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i
ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno
kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim
viim razredima, iako se ista ne navodi u programima viih razreda.
Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i
programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po
potrebi moe koristiti i sve nastavne teme iz programa za osnovne kole.
Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost nastavnika i olakava
izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni
odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema
sposobnostima i pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja
u osnovnoj koli.
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja
Posebne napomene
istaknuti:

99

mogunostima.
Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su kolske

sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i ako
nastavu nije mogue na drugi nain organizirati.
Ostalo

VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.

prema unutra.

3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
100
desnom


1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
pa desnu ruku i lijevu nogu

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima:
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o
podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
Leei na trbuhu:
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

101

3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to veeg
kruga
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.

Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi

naizmjenina odnoenja
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. Poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
stojeem poloaju
5. Poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.
102
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
Metode:

sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
pomaganja ili asistencije
Metode i oblici
zaustavljanja vjebanja.
rada:
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina,

izmjenina, kruna, stanina, stazna i poligonska).

praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
103
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove
2. ispitati razliite perspektive samospoznaje

U prvom razredu 3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike
polaznik e stei
sljedee ishode 4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i
uenja: uenja
5. identificirati granine situacije

6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja
7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih

situacija
Razrada
Nastavne
cjeline
Razliite perspektive samospoznaje
U potrazi za
Uloge, uzori, idoli
identitetom
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Prepreke u
Borba sa zlom ili s moi
potrazi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Orijentacija i
Zlouporaba moi
zamke na putu
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Ciljevi: lani,
Logika srca i logika uma
prividni, istinski
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Odgovornost za Savjest
sebe i druge Moralni razvitak kroz konfliktne situacije
moralna Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
dimenzija ivota Etika kao svijest o moralu
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
Napomene: kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui za povezivanje
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor,
diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
tekstu, praktinih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s filmom,
Metode i oblici izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
rada: Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
polaznika: praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
plakat, poster).
Literatura
105
Razred: drugi (2.)
Etika socijalnog ivota
1. analizirati znaaj individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva

3. izdvojiti razloge konflikata u drutvu i mogunosti kompromisa
U drugom 4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike filozofije
razredu polaznik
5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih
e stei sljedee
ishode uenja: filozofija
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih

prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i

tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline
Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Individualna Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
sloboda i socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, tenja ka srei i moralna
odgovornost odgovornost)
prema zajednici Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje,
obazrivost, tolerancija
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog
rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja
Politika filozofija kao jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva
Etike krjeposti i naelo sredine
Najvie
Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
vrijednosti
Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasnitva (T. More)
socijalnog i
Kontraktualistiki modeli drave (T. Hobbes, J. J. Rousseau)
politikog ivota
Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)
(antiko i
Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa. Raun uitka. Hedonizam
moderno
i pravednost
razdoblje)
Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti;razlike meu ljudima i problem jednakost
ljudi (K. Marx, J. Rawls)
Izazovi Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
suvremenog Imperativ beskonanog napretka
drutva Tehnologija i znanost u slubi moi
106
Konzumerizam kao stil ivota
Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zlouporabe
Napomene: kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui povezivanju
Ostalo
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
Elementi i oblici
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
vrjednovanja
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
polaznika:
plakat, poster).
Literatura
107
Razred: trei (3.)
Primijenjena etika
1. identificirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike

U treem razredu 2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode
polaznik e stei
3. razlikovati razliite ekoloke teorije
sljedee ishode
uenja: 4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike

Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
ovjek, priroda,
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
etika
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Kvaliteta ivota Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Smisao i granice Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
tehnolokog Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
razvoja Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekologija i zatita Ekoloka odgovornost
okolia Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Bioetika i Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
biologijske Eugenika
znanosti Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Medicinska
Etika transplantacije organa i trgovina organima
bioetika
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Ostalo
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
108
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
polaznika: praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
plakat, poster).
Literatura
109
Razred: etvrti (4.)
Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealni zahtjev vaenja morala
U etvrtom 5. ralaniti strukturu etike

razredu polaznik 6. izdvojiti osnovne etike pojmove
e stei sljedee
ishode uenja: Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike
3. preispitati filozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove

Razrada
Nastavne
cjeline
Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i udoree
Moral i etika Idealan zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
Razliiti filozofski
Habermasova etika diskursa
pristupi
Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
utemeljenju etike
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metafiziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti
ovjeka
Ostalo
Metode i oblici diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rada: rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
110
izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
Elementi i oblici
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
vrjednovanja
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
polaznika
plakat, poster).
Literatura
111
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te
uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i

primjenu matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i
svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj
uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim
postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike

Cilj predmeta: u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal
za budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko
zakljuivanje
uinkovito primjenjivati matematika znanja, ideje i rezultate
sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak

obrazovanja
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je

kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnomu ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike
Opis predmeta: i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje i posredovanje ideja, matematiko obrazovanje
polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,
naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u
takvu drutvu.
112
Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,
potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu

tonost
6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u sloenijim situacijama
2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i razlomcima
4. diskutirati rjeenje linearne jednadbe, nejednadbe i njihovih

sustava koristei linearnu funkciju
Oblik i prostor
U prvom razredu 1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

polaznik e stei koordinatnom sustavu u ravnini
sljedee ishode
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu
uenja:
crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod

geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih

u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u

ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i
slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem
kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova
trokuta, etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim

ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti traene podatke uz raspravu valjanosti metode
2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju
113
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i
krunog dijagrama
Razrada
Nastavne
cjeline
Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Brojevi Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Algebra i funkcije
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Oblik i prostor Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
Mjerenje pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Podatci Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
Napomene: matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline, nego se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
Metode i oblici
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
rada:
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
vrjednovanja
(domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
114
Razred: drugi (2.)
Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih

operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu
funkciju
U drugom 2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te

razredu polaznik eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
e stei sljedee
ishode uenja: Oblik i prostor
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke

Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Algebra i funkcije Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Oblik i prostor Geometrija prostora
Mjerenje Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Podatci Analiza prikupljenih i obraenih podataka
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
115
praenja i aktivnost.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
polaznika: (domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
116
Razred: trei (3.)
Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za

odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske

jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i
formule identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri

ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem razredu 2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom
polaznik e stei sustavu u ravnini
sljedee ishode
uenja: 3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa

svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih

zadataka
Podatci
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza

podataka
2. odrediti vjerojatnost dogaaja za prikupljene i analizirane
podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijske jednadbe i nejednadbe
Algebra i funkcije
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije
Vektori u ravnini
Oblik i prostor Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
117
Trigonometrija kosokutnog trokuta
Mjerenje
Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Podatci Vjerojatnost
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
118
Razred: etvrti (4.)
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom

sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove
2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih

funkcija
Podatci
U etvrtom 1. istraiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje

razredu polaznik vrijednosti niza podataka
e stei sljedee
ishode uenja: Infinitezimalni raun
1. odrediti konvergentnost niza uz izraun limesa

2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije
3. derivirati sloenu funkciju
4. ispitati svojstva funkcije primjenjujui derivacije
5. nacrtati graf funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei osnovna svojstva

integriranja
7. izraunati povrinu ispod grafa jednostavnije funkcije

primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Brojevni sustavi
Nizovi i redovi
Algebra i funkcije
Funkcije
Podatci Statistika
Limes niza
Infinitezimalni Limes funkcije
raun Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Ostalo
Metode i oblici istraivaka metoda.
rada: Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
119
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
120
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju
Cilj predmeta: fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog
osposobljavanja za odreeno zanimanje
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti

fizike temelj za primijenjenu znanost, kao to su elektrotehnika i
raunalstvo. U fizici je vaan i karakteristian eksperimentalni pristup
koji omoguuje viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a
time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus
neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se slui
Opis predmeta:
opaanjem i mjerenjem te logikim razmiljanjem i matematikim
zakljuivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa,
eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost ukljuuje
kompetencije koje polazniku omoguuju promatranje i istraivanje
pojava, razmiljanje o njima i razumijevanje njihova objanjenja te
na temelju toga kreativno odluivanje i poduzimanje akcija.
121
Razred: prvi (1.)
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja
2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem brzine i
sa smanjivanjem brzine
4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati grafiki ovisnost dviju veliina koje opisuju

pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih

gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu

akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
U prvom razredu 1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

polaznik e stei 2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim
sljedee ishode primjerima
uenja:
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora
sila
4. raspraviti o opem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko

Zemlje
5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona ouvanja

koliine gibanja
6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim

zakonom translacijskog gibanja
7. prosuditi o ravnotei krutog tijela
8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te

primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
9. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou

Coulombova zakona
10. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao

jedinstven koncept prostora kojega ini djelovanje razliitih
sila
Razrada
Nastavne
cjeline
Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Gibanja
Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodni pad
122
Jednoliko kruno gibanje
Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sudari
Rotacija krutog tijela
Sile i polja
Ravnotea krutog tijela
Tlak
Uzgon
Protjecanje fluida
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
Napomene: /
Ostalo
Metode: nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave izmeu svih
sudionika u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
rada:
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika,
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
Elementi i oblici veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
praenja i prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
vrjednovanja spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
polaznika: iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih
jedinica i fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti
njihovu uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti,
123
naela i teorije uporabom fizikalnog jezika i simbola
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih

zakonitosti, naela i teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na

drutvo, gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i
primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na
znanstveni nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita,

smisleno ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i
zakonitosti meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu

pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
124
Razred: drugi (2.)
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada

5. opisati razliite vrste energije
6. raspraviti o kinetikoj energiji tijela u razliitim primjerima
7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije
8. prosuditi o slinostima i razlikama elastine potencijalne energije

i gravitacijske potencijalne energije
9. primijeniti zakon ouvanja energije
10. povezati zakon ouvanja koliine gibanja i zakon ouvanja

U drugom
energije kod prouavanja sudara
razredu polaznik
e stei sljedee
Termodinamika
ishode uenja:
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu
2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom energijom

estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim

dimenzijama
4. istraiti plinske zakone
5. opisati naine prijenosa topline
6. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti 1. zakon termodinamike na termodinamikim
procesima
8. raspraviti o radu toplinskih strojeva pomou 2. zakona
termodinamike
Razrada
Nastavne
cjeline
Mehaniki rad i energija
Kinetika i potencijalna energija
Rad i energija Gravitacijska i elastina potencijalna energija
Snaga i korisnost stroja
Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina
Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela
Plinski zakoni
Termodinamika Prijenos topline
Prvi zakon termodinamike
Rad u termodinamici
Drugi zakon termodinamike
125
Toplinski strojevi
Napomene: /
Ostalo
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih sudionika
nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je konstrukciju
pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili pojave i
kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-matematiki opis i
to samo onaj koji su polaznici svladali u matematici. Preferiraju se
problemski i istraivaki usmjerene metode uz izvoenje temeljnih
pokusa te metoda rasprave izmeu svih sudionika u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
rada:
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika/ce
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki za
rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje pokusa
i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka, zakljuivanje i
osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko prosuivanje rezultata.
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i samostalnost.
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih

njihovu uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i

Elementi i oblici teorije uporabom fizikalnog jezika i simbola
praenja i objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti,
vrjednovanja naela i teorija
polaznika:
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu pri
126
uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike, osobni
stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
polaznicima.
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja u
usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju po
dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
127
Razred: trei (3.)
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te

elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i
izmjenine struje
3. rijeiti problem u strujnom krugu pomou 1. i 2. Kirchhoffova
pravila
4. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
5. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim

primjerima
6. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za
magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na razliitim

U treem razredu
primjerima
polaznik e stei
sljedee ishode 9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
uenja:
10. izloiti primjenu elektromagnetske indukcije
Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti fizikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje
2. interpretirati grafiki promjenu fizikalnih veliina koje opisuju

harmonijsko titranje s vremenom
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u

rjeavanju zadataka
4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno
titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova
6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala
7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i interferencije valova
8. raspraviti o spektru i primjeni zvunih valova

Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Rad i snaga elektrine struje
Oerstedov pokus
Elektrodinamika
Lorentzova i Amperova sila
Elektromotor
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara
128
Harmonijsko titranje, prigueno i prisilno titranje
Rezonancija
Energija titranja
Titranje, valovi i
Nastanak valova i karakteristine valne veliine
zvuk
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
Napomene: /
Ostalo
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
rada:
samostalnost.
Elementi i oblici
praenja i poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti
vrjednovanja njihovu uporabu
polaznika: povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti,
129


polaznicima.
Literatura
130
Razred: etvrti (4.)
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove

elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu
informacija na daljinu i u medicini
3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala
4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo te navesti njezina

svojstva
5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti

na prizmi
6. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina

svojstva
7. primijeniti jednadbu lee
8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija

U etvrtom svjetlosti)
razredu polaznik
e stei sljedee 9. primijeniti jednadbe optike reetke i/ili Youngova pokusa pri
ishode uenja: rjeavanju zadataka i istraivakom pokusu
Atomi i atomske jezgre
1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog

broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma
3. objasniti fotoelektrini efekt
4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih
produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja prilikom
nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada
8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i

fuzijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektromagnetski titraji
Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova
Spektar i brzina elektromagnetskih valova
Zakoni geometrijske optike
Elektromagnetski
Zrcala
valovi i svjetlost
Disperzija svjetlosti
Lee
Interferencija i ogib svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
131
Zraenje uarenog tijela
Fotoelektrini efekt
Dualizam u prirodi
Atomi i atomske Razvoj modela atoma
jezgre Struktura atomske jezgre
Radioaktivnost
Nuklearna energija
Ionizirajue i neionizirajue zraenje
Napomene: /
Ostalo
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
rada:
samostalnost.
Elementi i oblici jedinica i fizikalnih simbola
praenja i
vrjednovanja njihovu uporabu
polaznika:
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti,



132


polaznicima.
Literatura
133
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
osposobiti za samostalno uenje i unapreivanje poslova u
odreenom zanimanju te za cjeloivotno uenje
dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine

i produkte koji su vani u njihovom zanimanju
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi
te ih prikazati jednadbama kemijske reakcije
izvoenjem pokusa razviti vjetinu eksperimentiranja,

sposobnost opaanja promjena, opisivanja i donoenja
zakljuaka
Cilj predmeta:
uoiti uzajamne veze izmeu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati tetne i opasne kemikalije te objasniti nain

njihovog obiljeavanja, pravila rukovanja, postupanja i
zbrinjavanja
razviti svijest o nunosti ouvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne

odriui se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije
prema svakom pojedincu i njegovim potrebama
Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je

nastave kemije stei znanja o temeljnim kemijskim teorijama,
ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i
modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i
promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaa nastave kemije jest razviti
Opis predmeta: interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajui ih
dijelom ope kulture. U strukovnim kolama zadatak nastave kemije
jest stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih u buduem zanimanju te
svakodnevnom ivotu. Nastavom kemije polaznici trebaju stei znanja
i sposobnosti koje e omoguiti daljnje samoobrazovanje, odnosno
usavravanje u struci.
134
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
estina graa tvari
1. objasniti strukturu atoma

2. navesti podatke koji se mogu iitati iz periodnog sustava
elemenata
3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju nekog atoma obzirom na poloaj u

periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza

6. objasniti znaenje Lewisove simbolike
7. povezati vanost meumolekulskih sila s graom tvari
Osnove elektrokemije
1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom

oksidacijskog broja
2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo

3. predvidjeti mogue ishode oksido-redukcijskih procesa na
U prvom razredu elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja
polaznik e stei 4. protumaiti pomou shematskog prikaza Daniellova lanka
sljedee ishode sastavne dijelove lanka
uenja:
5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom lanku i
elektroliznom lanku
6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnog

elektrodnog potencijala
7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog
lanka
Metali i nemetali
1. pokazati vanost tehniki vanih metala i njihovih legura
2. prikupiti najvanije injenice o svojstvima nemetala po

skupinama u periodnom sustavu elemenata
3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu
4. prikazati vanost vode u svakodnevnom ivotu i svim ljudskim

aktivnostima
5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi

6. izloiti vanost primjene umjetnih gnojiva
7. otkriti vanost zbrinjavanja otpada

Razrada
Nastavne
cjeline
Struktura atoma Sastav tvari
i periodni sustav Graa atoma
135
elemenata Periodni sustav elemenata
Ionska veza
Veze izmeu
Kovalentna veza
atoma i molekula
Polarnost molekula (meumolekulske sile i vodikova veza)
Oksidacija i redukcija
Osnove
Galvanski lanci
elektrokemije
Elektroliza
Metalna veza
Metali
Tehniki vani metali i njihove legure
Halogeni elementi
Halkogeni elementi
Nemetali
Duikova skupina elemenata
Ugljikova skupina elemenata
Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i praktinog
Napomena:
rada s ciljem ostvarivanja ishoda uenja.
Ostalo
Metode:
Strategija pouavanja:
problemsko pouavanje
heuristiko pouavanje
programirano pouavanje
Strategija uenja otkrivanjem:

Metode i oblici istraivanje
rada:
simulacija
projekt.
Oblici: frontalni oblik nastave, grupni oblik, rad u paru, individualni

rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja (usmenim i pisanim
Elementi i oblici nainom, individualnim uenjem, suradnikim uenjem, projektnom
praenja i nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim radom, e-uenjem),
vrjednovanja primjena znanja.
polaznika Oblici: samostalni rad (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
136
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
usvojiti i meusobno povezati kljune bioloke koncepte u
objanjavanju pojava i procesa u ivome svijetu kako bi stekli
temeljnu bioloku pismenost kao svojinu i alat graanina
suvremenog demokratskog drutva
proiriti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati
Cilj predmeta: stavove o potrebi odgovornog ponaanja prema vlastitom
zdravlju i zdravlju drugih ljudi
steeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi

ouvanja bogatstva prirode i prirodne ravnotee te obrazloiti
potrebu vlastitog odgovornog ponaanja prema prirodi i
okoliu
Polaznici stjeu znanje i razvijaju vjetine, poevi od manualne

spretnosti i umijea koritenja pribora za praktian rad, do
promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zakljuivanja,
prezentiranja i rada u timu. Uenje biologije ciljano utjee i na
Opis predmeta:
afektivnu domenu polaznikova razvoja, usvajanjem potovanja prema
ivotu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim ivim
biima te odgovornost za ouvanje prirode, okolia te vlastitog i tueg
zdravlja.
137
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Razred: prvi (1.)
ovjek i zdravlje
1. raspraviti o zdravim stilovima ivljenja te vanosti pravilne i

redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom ivotu
2. identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i

nametnika u ovjekovo tijelo i mjere prevencije
3. dati primjere najee virusne i bakterijske bolesti i naine

njihova lijeenja
4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i

ponaanje ljudi
5. protumaiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito

zdravlje na primjerima razliite ovisnosti
6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specifinosti

zanimanja za koje se koluje
U prvom razredu
7. pokazati zahvate prve pomoi koji mogu spasiti ivot
polaznik e stei
ugroenoj osobi
sljedee ishode
uenja: 8. opisati primjer posljedica poremeaja ravnotee u organizmu
Spolnost i sazrijevanje i ovjeka
1. protumaiti povezanost sazrijevanja i ivotnih razdoblja s

djelovanjem hormona
2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom graom i

higijenom
3. razlikovati prednosti i nedostatke razliitih metoda planiranja

trudnoe
4. protumaiti proces oplodnje i razvoj ploda do poroaja

5. povezati promjene tijekom trudnoe s odgovornim ponaanjem
trudnice
6. raspraviti o razliitim stavovima o spolnosti i odgovornom

spolnom ponaanju
Razrada
Nastavne
cjeline
Znaenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila ivljenja
Povezanost najeih bolesti i poremeaja organskih sustava s
moguim imbenicima rizika i prevencijom
Osobna higijena
Zdrava hrana i razborita prehrana
Umor, odmor i rekreacija
ovjek i zdravlje
Ovisnosti (puenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i
narkomanija, ostale ovisnosti)
Pruanje prve pomoi (zahvati koji spaavaju ivot)
Samostalan i grupni rad

Primjeri poremeaja ravnotee u organizmu i njihove posljedice
138
Poremeaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju
Utjecaj vrnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova ivljenja
Odgovorno ponaanje prema zdravlju (donoenje odluka)
Rizici za zdravlje povezani sa specifinosti zanimanja i nainom ivota
ovjekov ivotni ciklus i razvoj spolnosti
Pubertet i adolescencija
Graa i funkcija mukog i enskog spolnog sustava
Menstrualni ciklus i oplodnja
Spolnost i
Trudnoa, poroaj, dojenje i njega novoroenadi
sazrijevanje
Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoe
ovjeka
Samostalan i grupni rad:

Odgovorno spolno ponaanje i partnerski odnosi (donoenje odluka)
Utjecaj vrnjaka i medija na spolno ponaanje
Napomene: /
Ostalo
Metode: metode rada odreuje nastavnik prema odobrenoj strunoj
literaturi te sadraju pouavanja/uenja, a naglasak treba staviti na
suradniko uenje i istraivako te samostalno uenje. Tu su i
verbalne, vizualne te prakseoloke metode.
Metode i oblici
Oblici: frontalni rad, grupni rad/rad u skupinama, rad u parovima,
rada:
individualni rad, timski rad.
Elementi: aktivnim uenjem u individualnom, suradnikom i
zajednikom radu, uz primjenu praktinih radova ili simulacija (npr.
pokus, istraivanje, igranja uloga, oluja ideja, uenje otkrivanjem,
doivljajem i interpretacijom doivljaja, nastavne ekskurzije, e-
uenje) pridonosi se radu pojedinca i grupe, a koritenje razliitih
sastavnica i metoda u praenju i ocjenjivanju polaznikova napretka,
odraz je cjelovitosti pristupa u vrjednovanju njihovih postignua.
Sastavnice koje e nastavnik koristiti, nain praenja i nain
izvoenja pojedinih ocjena te izvoenja zakljune ocjene moraju biti
jasni i polaznicima objanjeni ve na poetku nastavne godine.
Vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba maksimalno integrirati u
nastavni proces i provoditi kontinuirano tijekom razliitih nastavnih
Elementi i oblici aktivnosti, a ishodi uenja vrjednuju se u komunikaciji sa svakim
praenja i pojedinim polaznikom.
vrjednovanja Oblici: praenje postignua polaznika odvija se u razliitim
polaznika: sastavnicama.
Usvojenost nastavnih sadraja obuhvaa postignua u kognitivnoj ili
spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrjednuje se
poznavanje temeljnih pojmova i strunog nazivlja, razumijevanje
pojava i procesa u ivom svijetu, objanjavanje meuodnosa i
uzrono-posljedinih veza u ivom svijetu te kompleksne
meuovisnosti ive i neive prirode.
Primjena znanja podrazumijeva primjenu usvojenih biolokih
zakonitosti i teorija na primjerima iz okruenja, tumaenje novih
(vlastitih) primjera i rjeavanje problema. U ovoj se sastavnici
ocjenjuje polaznikova sposobnost i vjetina prikazivanja dostupnih
podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni nain te
razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s
139
razliitih motrita, smislenog ralanjivanja problema (tabelarni
prikaz, grafikon) i prikazivanja meuodnosa. U sklopu ove sastavnice
moe se ocijeniti i praktina primjena teoretskog znanja.
Samostalan rad je sastavnica praenja individualnih uradaka pa se
ovdje vrjednuju polaznikove aktivnosti tijekom nastavnog procesa i
domai uradci, samostalni praktini radovi, prikazi istraivanja, prikazi
zakljuaka rasprava, razliite prezentacije, referati, plakati,
seminarski radovi. Prilikom vrjednovanja grupnog uratka u ovoj se
sastavnici moe ocijeniti polaznikov individualan doprinos radu grupe.
Afektivno podruje razvoja polaznika, iskazano odnosom polaznika
prema radu u pravilu se prati biljekama o radu i napredovanju
polaznika i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena takoer uzima u obzir
pri konanom zakljuivanju ocjene.
Literatura
140
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
Naziv modula OSNOVE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Popis strukovnih Upotreba informacijske tehnologije u poslovanju
jedinica ishoda Tehniko dokumentiranje
uenja iz Uvod u baze podataka
standarda Tehniko i poslovno komuniciranje
kvalifikacije
Kako uiti i raditi s ovim modulom
primijeniti standarde tehnikog crtanja i nacrtne geometrije
uporabiti raunalne programe u izradbi tehniko-tehnoloke

dokumentacije
Cilj modula:
upoznati se s osnovama baza podataka
razvijati sposobnosti za poslovno komuniciranje
uporaba informacijske tehnologije u voenju dokumentacije i

Opis modula: poslovnoj komunikaciji
Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju (1.

Nastavni
razred, 3 sata, 4,5 boda)
predmeti koji se
Tehniko dokumentiranje (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom
Uvod u baze podataka (2. razred, 1 sat, 1,5 boda)
modulu:
Tehniko i poslovno komuniciranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
141
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U
UREDSKOM POSLOVANJU
Razred: prvi (1.)
1. prepoznati dijelove osobnog raunala i rukovati osobnim

raunalom
2. koristiti i podesiti osobno raunalo
U prvom razredu 3. rukovati s mapama i datotekama na osobnom raunalu

polaznik e stei 4. koristiti i primijeniti program za obradu teksta u izradbi i
sljedee ishode ureivanju sloenijih dokumenata
uenja:
5. koristiti i primijeniti program za tabline kalkulacije u izradib
tablinih izrauna i grafikona
6. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija

7. koristiti internet i elektroniku potu
Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste i tipovi raunala
Dijelovi osobnog raunala
Osobno raunalo Ulazno-izlazni ureaji
Softver
Raunalne mree
Informacijske i komunikacijske tehnologije
Elektroniki
Sigurnost i raunalni virusi
svijet
Zakon, pravna regulativa i zakonski propisi
Microsoft Windows 7 operacijski sustav
Organizacija podataka
Operacijski
Rad s podacima
sustav Windows7
Korisniki programi
Namjetanje raunala
Osnove rada u Wordu
Rad s tekstom
Obrada teksta Oblikovanje dokumenta
Objekti u Wordu
Cirkularna pisma
Uvod u MS Excel
Unos i ureivanje podataka i formula
Oblikovanje tablice i nizovi podataka
Tablini
Funkcije
prorauni
Grafikoni
Rad s tablicama u Excelu
Promjena prikaza i ispis radne knjige
Osnove MS PowerPointa
Izradba Izradba prezentacije
prezentacija Oblikovanje prezentacije
Priprema izlaznih rezultata
Internet i World Wide Web
Internet i rad na
Elektronika komunikacija
mrei
MS Outlook i Windows Mail
Vjebe Osnove rada s raunalom
142
Rad s mapama i datotekama
Korisniki programi
Namjetanje raunala
MS Word - Rad s dokumentima i korisnika prilagodba
Rad s tekstom
Oblikovanje dokumenta
Objekti u Wordu
Cirkularna pisma
MS Excel-Unos i ureivanje podataka
Oblikovanje tablice i nizovi podataka
Funkcije
Grafikoni
Osnove MS PowerPointa
Izradba prezentacije
Oblikovanje prezentacije
Internetski preglednik - Windows Internet Explorer i preuzimanje
podataka s interneta
Elektronika pota
MS Outlook i Windows Mail
Nastavni se proces 34% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 66% slui za povezivanje
Napomene: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera te programski zadatci.
polaznika:
Literatura
143
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO DOKUMENTIRANJE
Razred: prvi (1.)
1. koristiti norme tehnikog crtanja i dokumentiranja
2. nacrtati i prepoznati osnovne simbole iz shema elektrikih i

elektronikih sklopova
U prvom razredu
polaznik e stei 3. nacrtati i skicirati blok-dijagrame
sljedee ishode
4. nacrtati jednostavne sheme elektrikih i elektronikih sklopova
uenja:
5. skicirati i nacrtati tijelo u prostornom prikazu
6. koristiti programski alat za izradbu crtea, profesionalnih blok

dijagrama i shema elektrikih i elektronikih sklopova
Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste tehnikih crtea
Vrste crta
Standardi u
Namjena crta
tehnikom
Standardna mjerila u tehnikom crtanju
crtanju
Zaglavlja i sastavnice
Tehniko pismo
Konstrukcija krunih prijelaza
Osnovne
Osnovne geometrijske konstrukcije mnogokuta (trokut, etverokut,
geometrijske
peterokut, esterokut)
konstrukcije
Konstrukcija ravninskih krivulja (krunica, elipsa, sinusoida)
Europski nain prikazivanja
Osnove nacrtne Projekcija toke i duine
geometrije Crtanje osnovnih projekcija lika (nacrt, tlocrt, bokocrt)
Skiciranje ortogonalnih projekcija tijela
Metode prostornog predoavanja
Perspektiva
Prostorno
Dimetrija
predoavanje
Kosa projekcija
Izometrija
Simboli u elektrotehnici i elektronici
Simboli i sheme
Shematski crtei elektrinih instalacija
elektrinih i
Jednopolne sheme u elektrotehnici
elektronikih
Shematski crtei u elektronici
sklopova
Shematski blok-dijagrami
Tehniko pismo
Konstrukcija trokuta, kvadrata, peterokut, esterokuta
Konstrukcija krunice, elipse i sinusoide
Konstrukcija lika u tlocrtu nacrtu i bokocrtu
Skiciranje ortogonalne projekcije u tlocrtu nacrtu i bokocrtu
Vjebe
Crtanje tijela u izometriji
Skiciranje tijela u izometriji
Crtanje elektrotehnikog shematskog crtea pomou raunala
Crtanje shematskog elektronikog crtea pomou raunala
Crtanje blok dijagrama pomou raunala
Nastavni se proces 40% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
Napomene: kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 60% slui za povezivanje
144
Vjebe polaznika se upotpunjuju crtanjem tehnikih crtea na
raunalu koritenjem odgovarajueg softvera.
polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
145
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U BAZE PODATAKA
Razred: drugi (2.)
1. protumaiti osnovnu organizaciju baze podataka
2. osmisliti i konstruirati bazu podataka
U drugom 3. povezati tablice relacijske baze (1:1, 1:N, N:M)

razredu polaznik
4. izdvojiti i prikazati eljene podatke prema zadanom kriteriju iz
e stei sljedee
baze podataka
ishode uenja:
5. koristiti obrasce za unos i izmjenu podataka
6. kreirati izvjea prema zadanom kriteriju iz vie povezanih

tablica
Razrada
Nastavne
cjeline
Baza podataka
Svrha koritenja i koritenje baze podataka
Uvod u baze
Modeli podataka
podataka
Otvaranje postojee i kreiranje nove baze podataka u MS Accessu,
upoznavanje s izgledom programa MS Access
Vrste tablica (matine i prometne)
Graa i kreiranje tablice
Polje
Relacijski model
Slog
Primarni i vanjski klju
Indeks
Konstruiranje baze podataka na osnovi zadanog problema crtanjem
skica i dijagrama
Izradba baze Izradba tablica: definiranje imena stupaca i pripadnih tipova
podataka podataka
Zadavanje kljueva
Definiranje indeksa
Dodavanje novih i brisanje postojeih zapisa
Ureivanje baze
Ureivanje postojeih zapisa
podataka
Kopiranje, preimenovanje i brisanje tablica
Prikaz tablice (promjene izgleda)
Sortiranje, pretraivanje i zamjena podataka
Prikaz podataka Postavljanje upita QBE tehnikom
Generiranje upita dizajnerom
Izvoenje, spremanje i uitavanje upita
Izradba obrazaca
Pregled, unos i brisanje podataka koritenjem obrazaca
Obrasci
Pretraivanje i filtriranje koritenjem obrazaca
Spremanje i otvaranje obrazaca
Izradba izvjea
Pregled i ispis podataka
Izvoz podataka u vanjsku datoteku
Izvjetaji
Grupiranje podataka u izvjeu
Agregatne funkcije u izvjeu
Spremanje i otvaranje izvjea
Crtanje dijagrama baze podataka
Vjebe
Izradba baze podataka
146
Izradba tablica
Dodavanje novih zapisa, izmjena i brisanje postojeih zapisa
Prikaz tablica
Upiti
Rad s obrascima
Rad s izvjeima
polaznika.
Ostalo
rada: rad.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera; zadatci objektivnog tipa,
Literatura
147
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE
Razred: etvrti (4.)
1. koristiti programske alate za izradbu tehnikih i poslovnih

dokumenata
2. primijeniti predloke tipskih dokumenata

U etvrtom
3. izraditi jednostavnije tehnike dokumente: tehniku
razredu polaznik
specifikaciju, ponudu s trokovnikom i korisniki prirunik
e stei sljedee
ishode uenja: 4. primijeniti poslovnu komunikaciju elektronikim putem
5. pripremiti i odrati poslovni sastanak
6. prezentirati odabrane tehnike i poslovne dokumente

poslovnim korisnicima
Razrada
Nastavne
cjeline
Poslovni softver MS Office ili odgovarajui drugi softver
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih poslovnom
komuniciranju
Programski alati
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe odgovarajuih dokumenata
za poslovno
Poslovni dopis, trokovnik, kalkulacija, prezentacija, elektronika
komuniciranje
pota
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane poslovne
dokumentacije
Poslovni softver MS Visio, Autocad i/ili odgovarajui
Programski alati Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehnikim poslovima
za izradbu Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe tehnike dokumentacije
tehnike Tehniki dijagram s opisom i tehniki nacrt sa sastavnicom
dokumentacije Osnove rada u alatima
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane tehnike dokumentacije
Osnovi pojmovi u komunikaciji
Osnove Oblici i naini komuniciranja
poslovnog Usmena komunikacija
komuniciranja Pisana komunikacija
Javni govor i prezentiranje
Usporedba i razlike usmene, pisane i elektronike komunikacije
Poslovni web
Osnove
Poslovna elektronika pota
elektronikog
Poslovni kontakti i upravljanje vremenom
komuniciranja
Pregled i upoznavanje alata poslovnog elektronikog komuniciranja
Poslovni predloci, primjeri elektronike poslovne komunikacije
Cilj i misija prezentacije
Publika i situacija
Osnove Struktura i plan prezentacije
prezentacijske Vizualna i verbalna komunikacija
vjetine Zlatna pravila uspjenih prezentacija
Elementi izvedbe: stav, kontrola, utjecaj
Uvjebavanje
Pregled i upoznavanje programskih alata
Osnovni rad s programskim alatima
Vjebe
Rad s odabranim predlocima
Modifikacija predloaka po dobivenom zadatku
148
Poslovna komunikacija izraenih dokumenata elektronikom potom
Sazivanje poslovnih sastanaka uz pratei dopis i dokumente
Samostalna izradba prezentacije po dobivenom zadatku
Javna prezentacija i obrana dobivenog zadataka
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski, uz izlaganje i
objanjavanje primjera, pa preostalih 50% polaznici sami ili u
Napomene: grupama izvode jednostavne praktine primjere.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, programski zadatci.
polaznika:
Literatura
149
Naziv modula OSNOVE RAUNALSTVA
Popis strukovnih Osnove raunala
jedinica ishoda Graa raunala
uenja iz Operacijski sustavi
standarda Praktine osnove raunalstva
kvalifikacije Algoritmi i programiranje
upoznati osnovnu strukturu, naelo rada osobnog raunala i
njegovih pojedinih dijelova
samostalno sastaviti i nadograditi sklopovske komponente
Cilj modula: osobnog raunala, instalirati potreban operacijski sustav te
dijagnosticirati i otkloniti jednostavne neispravnosti
razvijati algoritamski nain razmiljanja
sastaviti i nadograditi komponente osobnog raunala
instalirati potrebni operacijski sustav

Opis modula:
dijagnosticirati i otkloniti jednostavne neispravnosti
algoritamsko programiranje
Algoritmi i programiranje (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nastavni Algoritmi i programiranje (2. razred, 3 sata, 5 bodova)
predmeti koji se Osnove raunala (2. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom Praktine osnove raunala (2. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu: Graa raunala (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Operacijski sustavi (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
150
Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
Razred: prvi (1.)
1. objasniti vanost algoritama u procesu rjeavanja problema
2. razmotriti tipine strukture podataka i pripadnih algoritama te

U prvom razredu prepoznati vana svojstva algoritama
polaznik e stei 3. odabrati i osmisliti algoritme za rjeavanje jednostavnijih
sljedee ishode problema
uenja:
4. koristiti naredbe za upis i ispis podataka
5. primijeniti naredbe za grananje i ponavljanje dijelova

programa
Razrada
Osnovni pojmovi algoritama
Svojstva algoritma
Zapis algoritma
Vrste naredbi
Sekvencijalne naredbe
Naredbe pridruivanja i aritmetike operacije
Algoritmi
Naredbe za odreivanje tijeka algoritma
Logike operacije
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na poetku
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju
Sloene naredbe - programske funkcije
Naredbe za ponavljanje poznati broj puta
Brojevni sustavi
Prikaz podataka u sklopovima raunala
Zapis prirodnih brojeva
Zapis podataka u
Zapis cijelih brojeva
sklopovima raunala
Zapis racionalnih brojeva i brojeva s pominom tokom
Racionalni brojevi jednostruke i dvostruke preciznosti
Zapis znakova
Osnovna struktura programa u odabranom programskom jeziku
Osnovni tipovi podataka
Varijable i konstante
Funkcije za ispis podataka
Funkcije za upis podataka
Naredba za dodjeljivanje vrijednosti
Aritmetike operacije i pretvorba tipova podataka
Matematike funkcije
Prioriteti izvravanja operacija
Programski jezik Znakovi i znakovne funkcije (ctype.h)
Jednostruko grananje - if
Viestruka grananja - if_else, if_else_if_else
Logike operacije
Naredba switch
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na poetku - while
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju - do_while
Naredbe continue i break
Naredba za ponavljanje poznati broj puta - for
Ugnijeene petlje
151
Jednodimenzionalna polja
Inicijalizacija jednodimenzionalnih polja
Dvodimenzionalna polja
Inicijalizacija dvodimenzionalnih polja
Nizovi znakova
Upis i ispis niza znakova
Usporeivanje i kopiranje nizova znakova
Algoritmi
Uvod u rad s programom za grafiki prikaz algoritama
Sekvencijalne naredbe
Naredbe za odreivanje tijeka programa
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta
Naredba za ponavljanje poznati broj puta
Vjebe Programski jezik

Naredbe za upis i ispis podataka
Aritmetike operacije i matematike funkcije
Naredbe za grananje u programu
Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta
Naredba za ponavljanje poznati broj puta
Polja
Nizovi znakova
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 35% slui povezivanju
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera; zadatci objektivnog tipa,
Literatura
152
Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
Razred: drugi (2.)
1. koristiti algoritme za pretraivanje i sortiranje

U drugom 2. kreirati i primijeniti funkcije u programu
razredu polaznik
e stei sljedee 3. koristiti pokazivae u radu s poljima i funkcijama
ishode uenja: 4. dizajnirati i koristiti strukture podataka
5. kreirati i koristiti datoteke

Razrada
Nastavne
cjeline
Pretraivanje jednodimenzionalnog polja
Algoritmi za
Razni naini sortiranja elemenata polja
pretraivanje i
Sortiranje razmjenom (selection sort)
sortiranje
Sortiranje metodom mjehuria (bubble sort)
Definiranje i deklaracija funkcije
Poziv funkcije
Funkcije Prijenos argumenata
Tipovi funkcija
Rekurzivne funkcije
Deklaracija pokazivaa
Funkcije i pokazivai
Pokazivai
Polja i pokazivai
Pokazivai na niz znakova
Strukture Osnovni pojmovi o strukturama
podataka Polja struktura
Otvaranje i zatvaranje datoteke
Datoteke Neformatirani nain upisa i ispisa podataka
Formatirani nain upisa i ispisa podataka
Naredbe za rad s bitovima
Rad s bitovima
Polja bitova
Naredbe za rad s grafikom
Grafika
Izradba razliitih crtea i animacija
Pretraivanje
Sortiranje
Funkcije
Pokazivai
Vjebe
Strukture
Datoteke
Rad s bitovima
Grafika
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 35% slui povezivanju usvojenih
Napomene: sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
rada: metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.
153
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe.
praenja i Oblici: usmena i pisana provjera, izradba projekta, domai uradak,
vrjednovanja timski rad, laboratorijske vjebe i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
154
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAUNALA
Razred: drugi (2.)
1. ralaniti i objasniti osnovnu strukturu raunala kao sustava
2. prikazati i protumaiti elemente osnovne ploe i njihove

U drugom funkcije
razredu polaznik
3. opisati fiziku i logiku strukturu tvrdog diska
e stei sljedee
ishode uenja: 4. imenovati elemente strukture operacijskog sustava
5. objasniti proces podizanja operacijskog sustava
6. opisati princip rada tipinih izlaznih ureaja

Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste raunala
Osnovni pojmovi Podsustavi PC-ja
i koncepti Konektori na perifernim ureajima
Unutranjost sistemske jedinice
Kuite raunala
Kuite s Jedinica napajanja
napajanjem Standardi kuita i jedinica napajanja
Tehnologije u jedinicama napajanja
Standardi oblika matinih ploa
Komponente matine ploe
Chipset
Sabirnice
Matina ploa BIOS
Sistemski resursi
Mikroprocesor
Modeli procesora
Viejezgreni procesori
Nain rada vrstog diska
Logika struktura tvrdog diska
Tvrdi disk ATA suelja
SCSI
RAID
Pojam i vrste operacijskih sustava
Osnovna struktura operacijskog sustava
Operacijski Instalacija operacijskog sustava
sustav Podizanje operacijskog sustava
Osnovna konfiguracija operacijskog sustava
Osnovni dijagnostiki alati operacijskog sustava
DRAM memorija
Memorija Vrste RAM-a
Karakteristike RAM-a
Vanjski tvrdi disk
Flash memorije
Ureaji za Memorijske kartice
pohranu itai memorijskih kartica
podataka Optiki pogoni i mediji
SSD diskovi
Floppy pogoni i mediji
155
Monitori
Projektori
Audio i video Grafike kartice
podsustav Karakteristike video podsustava
Zvune kartice
Zvuni sustavi
Portovi i prikljuci PC-ja
Standardni ulazni ureaji
Ulazni ureaji Skeneri
Digitalni fotoaparat
Kamera za raunalo
Vrste i karakteristike pisaa
Iglini pisai
Pisai Laserski pisa
Tintni pisai
Naini komunikacije pisaa
Mreni podsustav PC-ja
Mreni podsustav
Mrena kartica
Vrste prijenosnih raunala
Prijenosna Komponente prijenosnih raunala
raunala Izmjenjive komponente prijenosnih raunala
Baterije prijenosnih raunala
Napomene: Nastavni se proces 100% vremena izvodi teorijski.
Vjebe iz tog podruja odrauju se u posebnom predmetu Praktine
osnove raunalstva.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski rad i
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
polaznika: programski rad.
Literatura
156
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA
Razred: drugi (2.)
1. sastaviti i nadograditi sklopovske komponente PC raunala
2. instalirati i konfigurirati operacijski sustav raunala prema

postavljenim zahtjevima
U drugom 3. instalirati i konfigurirati osnovne programe za zatitu i

razredu polaznik odravanje PC raunala
e stei sljedee 4. instalirati i konfigurirati elementarnu inu mreu prema
ishode uenja: postavljenim zahtjevima
5. konfigurirati vatrozid te spojiti raunalo na internet
6. testirati mreu prema zadanim zahtjevima

7. primijeniti tehnike lemljenja
Razrada
Nastavne
cjeline
Komponente osobnog raunala
Podsustavi osobnog raunala
Konektori osobnog raunala
Bios
Rastavljanje osobnog raunala
Osobno
Sastavljanje i nadogradnja osobnog raunala
raunalo (PC)
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na osobnom
raunalu
Alati za snimanje/vraanje sistemskih informacija
Snimanje i vraanje sistemskih informacija
Izradba tehnike dokumentacije
Logika organizacija tvrdog diska
Simulacija pogreaka na tvrdom disku
Particije
Tvrdi disk (HDD)
Alati za rad s particijama
Rad s particijama
Instalacija operacijskog sustava MS DOS
Konfiguriranje MS DOS-a
MS DOS komandna linija (naredbe, sintaksa)
Alati MS DOS-a
Operacijski sustavi Instaliranje operacijskog sustava Windows (formiranje dual boot
sustava)
Konfiguriranje operativnog sustava Windows
Kreiranje sigurnosne kopije (image) particije
Instalacija i konfiguracija programa za odravanje
Instalacija i konfiguracija programa za zatitu
Sigurnost i
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na
odravanje
operativnom sustavu
Osnovna pravila lemljenja
Alati i pribor za lemljenje
Lemljenje
Priprema za lemljenje
Postupci lemljenja
157
Izradba komunikacijskog kabela (primjerice, RS-232)
Vizualno i funkcionalno testiranje izraenoga kabela
Izradba mrenih kabela (straight-through, crossover)
Vizualno i funkcionalno testiranje mrenih kabela
Spajanje raunala u lokalni mreni sustav
Testiranje mrenog sustava (rad u komandnoj liniji)
Mrea Spajanje lokalne mree na internet
Testiranje brzine pristupa prema internetu
Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na lokalnoj
mrei
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino u sklopu
laboratorijskih ili radionikih vjebi.
Napomene:
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
materijalnim i drugim uvjetima
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
Elementi i oblici
praenje programskih sadraja (odnos prema radu), struna znanja,
praenja i
primjena znanja.
vrjednovanja
Oblici: laboratorijske vjebe, ispitna laboratorijska vjeba, seminarski
polaznika:
rad, timski rad, izradba projekta, domai uradak.
Literatura
158
Naziv nastavnog predmeta: GRAA RAUNALA
Razred: trei (3.)
1. opisati arhitekturu raunalnog sustava
2. interpretirati izvoenje instrukcije

U treem razredu
polaznik e stei 3. opisati upravljaku jedinicu i aritmetiko-logiku jedinicu
sljedee ishode
4. klasificirati memorijski sustav
uenja:
5. protumaiti ulazno-izlazni sustav raunala
6. analizirati viejezgrene procesore i vieprocesorske sustave
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni raunski modeli
Arhitektura, organizacija, struktura i graa raunalskog sustava
Arhitektura Klasifikacija arhitekture raunalskog sustava
raunala Funkcijske jedinice Von Neumannova modela raunala
Jednostavno mikroraunalo Von Neumannov model raunala
Von Neumannovo raunalo raunalo SISD
Pojednostavljeni model CISC procesora
Primjer izvoenja programa
Mikroprocesor
Stanje na vanjskim sabirnicama
Pojednostavljeni model RISC procesora
Prijenos upravljanja unutar istog programa
Prijenos upravljanja izmeu razliitih programa
Upravljaka
Rekurzivne programske procedure
jedinica
Dva osnovna naina oblikovanja upravljake jedinice
Mikroprogramirana upravljaka jedinica
Oblikovanje jednostavne aritmetiko-logike jedinice
Aritmetiko-
Aritmetika sekcija
logika jedinica
Logika sekcija
Memorijska hijerarhija
Osnovne organizacijske i tehnoloke znaajke memorijskog sustava
Glavna ili radna memorija
Porodice DRAM
Magnetska diskovna memorija
Magnetska diskovna memorija
Memorijski
Polje diskova RAID
sustav
Djelovanje prirune memorije
Performansa prirune memorije
Organizacija prirune memorije
Fiziki i virtualni adresni prostor
Adresno preslikavanje
Virtualna memorija i priruna memorija
Vodei i pratei moduli
Sabirniki ciklus i sabirniki protokol
Sabirnice
Sabirnice osobnih raunala (PC sabirnice)
Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI
Naini izmjene podataka
Ulazno-izlazni Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka
podsustav Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka
Izravni pristup memoriji DMA
159
Paralelni U/I meusklop
Serijski U/I meusklop
Mrena kartica
Performanse raunala
Mjerenje performansi raunala
Protone strukture u raunalskom sustavu
Instrukcijska protona struktura
Vieprocesorski Superskalarni procesori
sustavi Oblici i razine paralelizma
Paralelne arhitekture
Multiprocesorski sustavi
Viejezgreni procesori
Grafiki procesori
Uvod u asemblerski simulator - INTEL
Uvod u VHDL
Projektiranje aritmetike sekcije u VHDL-u
Projektiranje memorijskog sustava
Vjebe
Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama
Povezivanje raunala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje
prijenosa U/I
Mjerenje performansi raunala
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera te programski zadatci.
polaznika:
Literatura
160
Naziv nastavnog predmeta: OPERACIJSKI SUSTAVI
Razred: trei (3.)
1. protumaiti osnovne karakteristike i funkcije operacijskih

sustava
2. objasniti principe rada operacijskih sustava

U treem 3. pripremiti raunalo za instalaciju operacijskih sustava prema
razredu polaznik konkretnim zahtjevima
e stei sljedee
ishode uenja: 4. izvesti instalaciju operacijskih sustava
5. konfigurirati operacijske sustave
6. administrirati operacijske sustave
7. izraditi sigurnosne kopije operacijskih sustava raunala

Razrada
Nastavne
cjeline
Funkcije i karakteristike operacijskih sustava
Uvod u operacijske Strukture operacijskih sustava DOS, Windows i UNIX
sustave Linux
Pokretanje sustava openito, BIOS, MBR, particije
Naelo prekida, sabirniki arbitar, zahtjev-prihvat, vektor prekida
Prioritet prekida, viestruki prekidi, programski prekidi
Mehanizmi rada
Program, proces, dretva, rasporeivanje po vremenu i prioritetu
operacijskih
Upravljanje procesima, sinkronizacija, paralelizam
sustava
Spremnici - tipovi, brzine i kapaciteti, logike i fizike adrese
Upravljanje spremnikom, pretvorba adresa, segmentacija, stranienje
Struktura operacijskog sustava Win 7
Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows 7
Datoteke, datoteni sustavi MS Windows
Klijentski
Tvrdi diskovi, dinamiki diskovi, inicijalizacija, formatiranje, particije
operacijski
Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote
sustavi MS
Datoteni sustavi FAT, NTFS, RAID, FAT-NTFS konverzije
Windows
Izradbe sigurnosnih kopija, pohranjivanje podataka
Korisniki rauni, grupe, profili, dozvole, zatita
Mrea ravnopravnih korisnika i klijent posluitelj mrea s Windows 7
Struktura, administriranje i optimizacija operacijskog sustava Linux
Datoteni sustav Linuxa Exta, Btrfs-a, Swapa
Komandna linija Linuxa, editori, gedit, pico, skripte
Klijentski
Upravljanje diskovima i particijama
operacijski sustavi
Korisniki rauni, dozvole
Linux
Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija
Mrena konfiguracija, mrea ravnopravnih korisnika s Linuxom
Dijeljenje podataka, resursa u mrei ravnopravnih korisnika
Hibridna mrea s dva OS-a
Hibridni operacijski
Virtual PC povezivanje razliitih OS-a
sustavi
Udaljeni pristup raunalu Win, Linux
Uvod u operacijske sustave
Mehanizmi rada operacijskih sustava
Vjebe Klijentski operacijski sustavi MS Windows
Klijentski operacijski sustavi Linux
Hibridni operacijski sustavi
Napomene: Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja
161
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Kod realizacije vjebi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
rada: rad.
vrjednovanja Oblici: usmena i pisana provjera zadatci objektivnog tipa,
Literatura
162
Naziv modula ELEKTRONIKA
Popis strukovnih Osnove elektrotehnike
jedinica ishoda Uvod u elektroniku
uenja iz Digitalna logika
standarda
kvalifikacije
primijeniti zakone elektrotehnike te odabrati, spojiti i izmjeriti
elektrine elemente u strujnom krugu
Cilj modula:
analizirati, konstruirati i primijeniti mjerenja jednostavnijih
elektronikih komponenata i sklopova
analiza, projektiranje i konstrukcija jednostavnih elektronikih

Opis modula: komponenata i sklopova
Nastavni Osnove elektrotehnike (1. razred, 4 sata, 7 bodova)

predmeti koji se Uvod u elektroniku (2. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom Digitalna logika (2. razred, 3 sata, 5 bodova)
modulu:
163
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
1. primijeniti temeljne zakone elektrotehnike na jednostavne

elektrine sklopove
U prvom razredu 2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

polaznik e stei 3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj
sljedee ishode shemi
uenja:
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima
strujnog kruga
5. izraditi elektrinu shemu

Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrina osnova grae tvari
Elektrini napon i elektrina struja
Uvod u elektro- Elektrini otpor (otpor vodia, elektrina otpornost, elektrina
tehniku vodljivost i provodljivost, elektrini otpornici, ovisnost otpora o
temperaturi)
Ohmov zakon
Elementi strujnoga kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni
elementi, kratki spoj, prazan hod)
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupni otpor serijskog spoja)
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,
Krugovi ukupni otpor paralelnog spoja)
istosmjerne Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,
struje mosni spoj)
Elektrina energija i snaga
Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni
izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoenje snage)
Mree istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona
metoda, metoda superpozicije, Thevenenov teorem)
Znaajke elektrinog polja
Tvari u elektrinom polju (elektrina influencija, elektrina polarizacija,
proboj u dielektriku)
Kapacitet i kondenzatori (pojam elektrinoga kapaciteta, ploasti
Elektrino polje
kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, znaajke
kondenzatora, izvedbe kondenzatora)
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski
odnosi
Znaajke magnetskog polja
Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika, petlja
histereze, magnetski krug)
Magnetske sile (sila na vodi protjecan strujom, sila izmeu dva ravna
Magnetsko polje vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija
promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga)
Izmjenine struje Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih veliina
164
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje,
izmjenina snaga
Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC
spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj,
rezonancija)
Trofazni izmjenini napon
Nesinusoidalni izmjenini naponi
Odziv RC i CR mrea na nesinusoidalni izmjenini napon
LV Uvod u elektrotehniku
Krugovi istosmjerne struje
Izmjenine struje
Elektrino polje
Magnetsko polje
Izmjenine struje
LV Uvod u elektrotehniku
Mjerenje elektrinih veliina: napona, struje i otpora univerzalnim
instrumentom
Indirektno mjerenje otpora U-I metodom
LV Krugovi istosmjerne struje
Serijski spoj otpornika
Paralelni spoj otpornika
Mjeoviti spojevi otpornika
Djelilo napona (optereeno i neoptereeno)
Serijski spoj naponskih izvora
Paralelni spoj naponskih izvora
Vjebe
Mjerenje elektrine snage
Nabijanje i izbijanje kondenzatora,
LV Izmjenine struje
Mjerenje izmjeninog napona i struje
Snaga na omskom otporu (djelatna snaga)
Katodni osciloskop (mjerenje izmjeninih signala, valni oblici, amplituda,
period i frekvencija)
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje,
izmjenina snaga
Serijski spoj RL
Paralelni spoj RL
Serijski spoj RC
Paralelni spoj RC
Serijski RLC spoj - reznonancija
Paralelni RLC spoj - reznonancija
Nesinusoidalni izmjenini naponi
Odziv RC i CR-mrea na niz pravokutnih impulsa
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
165
Literatura
166
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U ELEKTRONIKU
Razred: drugi (2.)
1. analizirati rad pn diode i osnovnih diodnih sklopova u

analognoj i impulsnoj elektronici
2. prikazati princip rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj

sklopci
U drugom
razredu polaznik 3. primijeniti osnovne spojeve pojaala s bipolarnim tranzistorima
e stei sljedee
4. primijeniti kaskadna pojaala
ishode uenja:
5. objasniti strukturu unipolarnih tranzistora
6. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojaalima u

analognoj elektronici (pojaala, multivibratori, komparatori,
generatori pilastog napona)
Razrada
Nastavne
cjeline
Rad i svojstva pn diode
Sklopovi s Strujno-naponska karakteristika pn diode
diodama Rad dioda na ispravljaima i stabilizatorima
Ostale vrste dioda
Rad bipolarnog tranzistora kroz osnovne spojeve tranzistora
Osnovni sklopovi s
Karakteristike tranzistora i parametri
bipolarnim s
Princip rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopki
tranzistorima
Tranzistorska sklopka
Svojstva osnovnih spojeva pojaala s bipolarnim tranzistorima
Osnovni spojevi Osnovna NF pojaala statikom i dinamikom analizom
pojaala Viestupanjska pojaala
Pojaala snage
Osnovni sklopovi s MOS struktura i MOSFET tranzistor
unipolarnim JFET tranzistor
tranzistorima Znaaj pojaala s FET tranzistorima
Osnovni spojevi s operacijskim pojaalima u analognoj elektronici
Operacijska Osnovne karakteristike operacijskog pojaala
pojaala Rad i mogunosti primjene operacijskog pojaala (pojaala,
multivibratori, komparatori, generatori pilastog napona)
Poluvodika dioda
Ispravljaki spojevi
Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZE
Impulsni odziv RC i CR mree
Tranzistorska sklopka
Pojaalo u spoju zajednikog emitera
Vjebe
Pojaalo u spoju zajednike baze
Pojaalo u spoju zajednikog kolektora
Dvostupanjsko RC pojaalo
Diferencijsko pojaalo
Pojaalo snage
Operacijsko pojaalo (invertirajue i neinvertirajue)
Na vjebama se obrauju identini nastavni sadraji kao i u
167
teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama i na
simulacijskim programima.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
168
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA LOGIKA
Razred: drugi (2.)
1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih

podataka
2. upotrijebiti aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre
U drugom 3. primijeniti osnovne logike sklopove na sloenim logikim

razredu polaznik funkcijama
e stei sljedee 4. primijeniti svojstva multivibratora
ishode uenja:
5. analizirati sloenije kombinacijske sklopove
6. simulirati analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA)

pretvornike
7. primijeniti formalni programski jezik na logike sklopove
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka
Pretvorbe meu brojevnim sustavima: decimalni; binarni; oktalni i
Brojevni sustavi i
heksadecimalni
kodovi
Znaaj kodova i razlike meu njima: BCD-kod; XS-3 kod; 2421 kod;
ASCII kod
Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre
Logike funkcije i sheme
Boolova algebra
Zakoni Booleove algebre u svrhu minimizacije sloenih logikih
funkcija
Simboli osnovnih logikih sklopova i njihove tablice stanja i funkcije
Osnovni logiki
Simboli logikih sklopova i logike funkcije
sklopovi
Razliite skupine integriranih digitalnih sklopova
Svojstva i primjena multivibratora
SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablicu stanja
Multivibratori u
Primjena bistabila na registrima i brojilima
digitalnoj logici
Vrste registara i brojila
Monostabilni i astabilni multivibrator
Sloeni Sheme sklopa za zbrajanje, kodera i dekodera te njihova primjena
kombinacijski Sheme multipleksora i demultipleksora i njihova primjena
sklopovi
AD i DA Rad DA pretvornika s teinski rasporeenim otpornicima
pretvorba Rad AD pretvornika-brojeeg
VHDL- Programskog jezika VHDL na logike sklopove
programski jezik Struktura VHDL programskog jezika
Osnovni logiki sklopovi
Skupine integriranih digitalnih sklopova
Bistabili u digitalnoj tehnici
Vjebe
Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici
Registri i brojila
Sloeni kombinacijski sklopovi
Napomena: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Na vjebama se obrauju identini nastavni sadraji kao i u
teorijskom djelu sa stvarnim instrumentima i modulima te na
169
simulacijskom programu.
polaznika.
Ostalo
rada: rad.
polaznik: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
170
Naziv modula RAUNALNE MREE I SIGURNOST
Popis strukovnih Raunalne mree
jedinica ishoda Konfiguriranje raunalnih mrea i servisa
uenja iz Sigurnost informacijskih sustava
standarda
kvalifikacije
analizirati i izvesti mrenu konfiguraciju (raunala, usmjerivai,
Cilj modula: preklopnici)
upoznavanje s naelima mrenog rada i primjena konfiguracije

Opis modula: mree
Uvod u raunalne mree (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Nastavni
Raunalne mree (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
predmeti koji se
Konfiguriranje raunalnih mrea i servisa (4. razred, 3 sata, 4
izvode u ovom
boda)
modulu:
Sigurnost informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
171
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAUNALNE MREE
Razred: drugi (2.)
1. objasniti funkcioniranje raunalne mree prema slojnom

modelu
U drugom
razredu polaznik 2. izraunati i primijeniti mreno adresiranje
e stei sljedee 3. konfigurirati lokalnu mreu uporabom preklopnika
ishode uenja:
4. izvesti temeljnu konfiguraciju radne stanice i preklopnika
5. konfigurirati preklopnik za rad s VLAN-ovima

Razrada
Nastavne
cjeline
Opi model komunikacijskog sustava
Osnove mrene tehnologije
Osnovni pojmovi
OSI i TCP / IP modeli podatkovne komunikacije
Enkapsulacija i dekapsulacija po slojevima
Vrste medija i konektori
Fiziki pristup Kabeli za povezivanje ureaja
mrei Prijenos analognih i digitalnih signala - protok podataka
Kodiranje na fizikom sloju
Temeljne aktivnosti podatkovnog sloja
CSMA/CD protokol i kolizijska domena
Podatkovni sloj Nain rada preklopnika
Temeljne karakteristike preklopnika i koncentratora
Preklopniki orijentirana mrea
Osnovne zadae mrenog sloja
Temeljne Logiko adresiranje
aktivnosti Subnet maska
mrenog sloja Mreni alati i alati za analizu rada mree
Analiza rada lokalne mree
Osnovne elektrike i logike funkcije preklopnika
Konzolni pristup i modovi CLI
Konfiguracija Temeljna konfiguracija preklopnika
preklopnika Konfiguracija sigurnosnih postavki i udaljeni pristup
Koncept i konfiguracija VLAN-a
VLAN trunking
Osnovna mrena konfiguracija raunala
Uvod u koritenje mrenog simulatora
Konfiguracija jednostavne peer-to-peer mree
Konfiguracija jednostavne mree na bazi koncentratora
Raunala u kolizijskoj domeni
Raunala u preklopniki orijentiranoj mrei
Vjebe IP adresiranje
Uvod u koritenje mrenog analizatora
Konfiguracija preklopnika
Dopuna konfiguracije i udaljeni pristup
Konfiguracija VLAN-a
Konfiguracija trunkinga
VLAN trunking protokol (VTP)
172
Veinu vjebi bolje je izvoditi na simulatoru.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe uz
praenja i primjenu znanja.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, zadatci objektivnog tipa, ispitna
polaznika: laboratorijska vjeba, izradba projekta.
Literatura
173
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALNE MREE
Razred: trei (3.)
1. postaviti optimalnu konfiguraciju usmjernika
U treem razredu 2. postaviti osnovne sigurnosne postavke na preklopniku i

polaznik e stei usmjerniku
sljedee ishode 3. konfigurirati jednostavne usmjernike protokole
uenja:
4. spojiti dvije lokalne mree uporabom usmjernika
5. konfigurirati jednostavnu beinu vezu
Razrada
Nastavne
cjeline
Zadae i djelovanje u mrenom sloju
IPv4 adresiranje
Subnetiranje
Djelovanje u Subnetiranje s promjenjivom duinom mrene maske
mrenom sloju NAT/PAT
ICMP i ARP
Fragmentiranje i ponovno sastavljanje IP paketa
IPv6 adresiranje
Osnove usmjeravanja
Usmjernik i
Tablica usmjeravanja
usmjerniki
Vektorski protokoli (RIPv1)
protokoli
Protokoli stanja veze (OSPF)
Osnovne zadae transportnog sloja
Djelovanje u
TCP
transportnom
UDP
sloju
Filtriranje prometa
Koncept WAN mree
Tehnologija
Karakteristike WAN tehnologija
mrea irokog
WAN enkapsulacija
podruja (WAN)
VPN
Uvod u beine Priroda i nain rasprostiranja radiovalova
mree Standardi beinih mrea
Primjena IPv4 adresiranja
VLSM
ICMP i ARP paketi
IPv6 adresiranje
Temeljna konfiguracija usmjernika pomou konzole i s udaljenog
mjesta
Vjebe Statiko usmjeravanje
Konfiguracija RIPv1 protokola
Konfiguracija OSPF protokola
Otkrivanje i praenje PDU transportnog sloja
Konfiguriranje pristupnih listi (ACL)
WAN enkapsulacija
Konfiguracija WLAN-a
Napomene:
U skladu s materijalnim mogunostima i organizacijom nastave, sve
174
laboratorijske vjebe mogu se uspjeno izvoditi na simulatoru te na
stvarnim ureajima.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
175
Naziv nastavnog predmeta: KONFIGURIRANJE RAUNALNIH MREA I SERVISA
Razred: etvrti (4.)
1. konfigurirati mrene ureaje za izvoenje osnovnih mrenih

servisa
U etvrtom 2. konfigurirati beinu vezu izmeu vie LAN-ova
razredu polaznik
e stei sljedee 3. konfigurirati malu kunu ili uredsku mreu s pristupom
ishode uenja: internetu
4. primijeniti virtualna raunala i mrene ureaje
5. spojiti opremu za videonadzor i VoiP u vieuslunu mreu

Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u dizajn mree
Parametri dizajna mree
Dizajniranje Hijerarhijska struktura mree
mree Metodologija mrenog dizajna
Redundantne veze
STP
DHCP
DNS i NAT
Konfiguracija TFTP i FTP
mrenih servisa i SNMP
usluga SMTP
POP
Mreni pisa
Karakteristike analogne i digitalne telefonije
VoIP, IPTV, VoIP protokoli i standardi
videonadzor Vrste i karakteristike videonadzora
Karakteristike prijenosa TV slike putem podatkovnih mrea
Vieusluna Razlike izmeu vieuslune i namjenske mree
mrea Fizike osobine vieuslune mree
Primjena
virtualnih Aspekti primjene virtualnog raunala
raunala u Virtualno raunalo kao usmjernik/posluitelj
dizajnu mree
Naela rada beinih mrea
Beine mree Karakteristike podatkovnog sloja beine mree
Planiranje beinog LAN-a
Konfiguriranje sloene pristupne mree (U/S)
Konfiguriranje sloene dvoslojne mree (U/S)
Spanning Tree Protokol (U/S)
Implementacija Windows DHCP servera u stvarnoj mrei
Implementacija DHCP servera konfiguriranog na ruterima (U/S)
Implementacija Linux servera (DNS/NAT) u stvarnoj mrei
Vjebe
NAT/DNS server na ruteru (U/S)
Implementacija SMTP/POP protokola u jednostavnoj mrei
Primjena NTP-a
Konfiguriranje ureaja lokalne mree za pristup internetu
Konfiguriranje usluge mrenog ispisa
Konfiguriranje VoIP usluge u lokalnoj mrei
176
Konfiguriranje videonadzora u lokalnoj mrei
Konfiguriranje 3D usluge u lokalnoj mrei
Konfiguriranje jednostavne beine mree
Konfiguriranje virtualne privatne mree (VPN) izmeu jednakopravnih
korisnika
Konfiguriranje mree izmeu virtualnih raunala
Konfiguriranje mree uporabom kombinacije stvarnih i virtualnih
ureaja
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
177
Naziv nastavnog predmeta: SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Razred: etvrti (4.)
1. opisati vieslojni model informacijske sigurnosti
2. zatititi podatke na raunalu

U etvrtom
3. zatititi operacijske sustave raunala
razredu polaznik
e stei sljedee 4. zatititi mrene ureaje prema specifikaciji
ishode uenja:
5. objasniti osnovni pristup izgradnje sigurnosne politike
informacijskog sustava
6. koristiti alate za praenje mrenog prometa

Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u sigurnost Koncept informacijske sigurnosti
informacijskih Pojam napada i prijetnje, sigurnost kao proces
sustava Vieslojni strateki model sigurnosti
Openito o fizikoj sigurnosti, definicije pojmova i tehnologija
Graevine i okoli, prostorije
Videonadzor
Fiziki sloj
Biometrija
UPS sustavi
Sigurno unitavanje podataka (CD medija, papirnatih medija)
Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i
diskovima
Osnove pojma kriptografije
Podatkovni sloj Zatita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima pomou
enkripcije
Tehnike pohranjivanja priuvnih kopija podataka (potpuna pohrana,
diferencijalna, inkrementalna)
Prijetnje na aplikacijskom sloju
Aplikacijski sloj Maliciozni programi, princip rada te spreavanje navedenih programa
(virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi i slino)
Prijetnje na raunalnom sloju
Autentifikacija Windows, GNU/Linux
Raunalni sloj Sistemski i operativni dnevniki zapisi korisnika i odreivanje prava
Ojaanje sigurnosti operacijskih sustava ispravnim postavljanjem
konfiguracije (Microsoft)
Definicija mrenog prometa i protokola (IPv4, IPv6, TCP, UDP, mreni
portovi)
Praenje mrenog prometa i analiza uzoraka
Filtriranje mrenog prometa (ACL-ovi, vatrozidi, filtar sadraja, proxy
server )
IDS/IPS
Mreni sloj Mrena karantena, kontrola pristupa mrei (NAC)
Sigurni protokoli (HTTPS, SSH, FTPS, SFTP)
Osnove rada SSL/TLS
Osnove pojma certifikata i certifikacije
Sigurnost beinih raunalnih mrea (WEP, WPA/WPA2 personal,
WPA/WPA2 enterprise)
Ojaanje sigurnosti kritinih mrenih servisa (DHCP, DNS, FTP, HTTP)
Operativni sloj Sigurnosne politike i njihova svrha
178
Napadi metodom socijalnog inenjerstva
Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i
diskovima
Zatita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima metodom
enkripcije
Tehnike kreiranja priuvnih kopija podataka
Infekcija raunala, analiza i ienje (virusi, crvi, trojanski konji,
rootkit programi)
Ojaanje sigurnosti Microsoft Windows sustava ispravnim
postavljanjem konfiguracije
Ojaanje sigurnosti GNU/Linux sustava ispravnim postavljanjem
konfiguracije
Vjebe
Prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima
Sistemski i operativni log zapisi na Microsoft Windows i GNU/Linux
sustavima
Praenje i analiza uzoraka mrenog prometa
Filtriranje prometa pomou liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables),
konfiguracija vatrozida
Konfiguracija proxy servera, filter sadraja
Konfiguracija IDS/IPS sustava
Zatita 802.11 mrea (WEP, WPA/WPA2 personal)
Ojaanje sigurnosti kritinih mrenih servisa (DHCP, DNS, HTTP, FTP,
SSH)
Laboratorijske vjebe potrebno je izvoditi u prostoriji opremljenoj
minimalnom opremom za izvoenje nastave.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i Oblici: usmena provjera, provjera preko raunala, zadatci
vrjednovanja objektivnog tipa, laboratorijske vjebe, seminarski rad.
polaznika:
Literatura
179
Naziv modula MIKROUPRAVLJAI
Popis strukovnih Primjena mikroupravljaa
jedinica ishoda Ugradbeni raunalni sustavi
uenja iz
standarda
kvalifikacije
analizirati, konfigurirati i programirati programirljive logike
Cilj modula: komponente i mikroupravljae
upoznavanje s naelima rada i nainom programiranja

Opis modula: mikroupravljaa
Nastavni Mikroupravljai (3. razred, 2 sata, 4 boda)

predmeti koji se Ugradbeni raunalni sustavi (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom
modulu:
180
Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAI
Razred: trei (3.)
1. analizirati osnovnu konfiguraciju mikroupravljaa
2. primijeniti instrukcijski set odabranog mikroupravljaa

U treem razredu
polaznik e stei 3. rijeiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojake
sljedee ishode funkcije pomou mikroupravljaa u odabranom programskom
uenja: jeziku
4. primijeniti mikroupravlja za ostvarenje prekidnog naina rada
5. izraditi sustav upravljan mikroupravljaem

Razrada
Nastavne
cjeline
Mikroupravljai - osnovne karakteristike
Mikroupravlja Blok-shema - osnovni dijelovi
Primjeri
Vrste instrukcija prema nainu adresiranja
Vrste instrukcija prema operaciji koja se izvodi
Programiranje u
Instrukcije za aritmetike i logike operacije te instrukcije za rad s
asembleru
bitovima
Instrukcije za premjetanje podataka te za skokove u programu
Primjena Blok-shema odabranog mikroupravljaa, osnovne karakteristike
mikroupravljaa Organizacija memorije odabranog mikroupravljaa
rjeavanje Registri odabranog mikroupravljaa i njihove funkcije
problemskih Rjeavanje upravljakih zadataka pomou mikroupravljaa
zadataka Kombinacijski i sekvencijski zadatci
Prekidni nain
Prekidni nain rada mikroupravljaa
rada
Prekidni nain rada mikroupravljaa - primjeri
mikroupravljaa
Vremensko-
brojaki Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa
podsustav Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa - primjeri
mikroupravljaa
Podsustav za Serijska komunikacija
serijsku Serijska komunikacija primjeri
komunikaciju tedni nain rada mikroupravljaa
mikroupravljaa Primjena mikroupravljaa - primjeri
Asembler - instrukcije za aritmetike i logike operacije te instrukcije
za rad s bitovima
Asembler - instrukcije za premjetanje podataka te za skokove u
programu
Asembler primjeri zadataka
Upravljaki zadatci uvod
Vjebe Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (LED)
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (7- segmentni pokaziva)
Upravljaki zadatci kombinacijski zadatci (LCD)
Upravljaki zadatci sekvencijski zadatci (brojenje vanjskih
dogaaja)
Upravljaki zadatci prekidni nain rada
Upravljaki zadatci vremensko-brojaki podsustav
181
Upravljaki zadatci serijska komunikacija
Vjeba primjena mikroupravljaa
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera; zadatci objektivnog tipa,
vrjednovanja laboratorijske vjebe i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
182
Naziv nastavnog predmeta: UGRADBENI RAUNALNI SUSTAVI
Razred: etvrti (4.)
1. identificirati osnovne naine povezivanja mikroupravljaa s

fizikim svijetom (digitalno-fiziki sustavi)
2. ilustrirati povezivanje suelja mikroupravljaa s uobiajenim

elektronikim sklopovima (povezivanje s otpornikim,
kapacitivnim i induktivnim teretom uz prenaponsku zatitu)
3. analizirati osnovna svojstva senzor za mjerenje fizikalnih
veliina i izvrnih komponenti (signalni elementi, releji, motori)
4. koristiti svojstva suelja za digitalne ulazne i izlazne signale
5. ispitati naela uzorkovanja te analogno-digitalne (AD) i

U etvrtom digitalno-analogne (DA) pretvorbe te suelja za analogne
razredu polaznik ulazne i izlazne signale
e stei sljedee
6. izraditi jednostavne programske odsjeke za prihvat ulaznih
ishode uenja:
vrijednosti, ostvarivanje jednostavnih upravljakih zadataka te
za obavljanje izlaznih operacija
7. demonstrirati naine mjerenja vremena i generiranje

vremenskih signala
8. upotrijebiti prekidni mehanizam za prihvat asinkronih vanjskih
signala
9. usporediti razliku izmeu neposrednog programiranja

mikroupravljaa (bez operacijskog sustava) i programiranja
uporabom funkcija operacijskog sustava za rad u stvarnom
vremenu (RTOS)
Razrada
Nastavne
cjeline
Ugradbeni Struktura ugradbenog raunalnog sustava model - definicije
raunalni sustavi Jednostavni primjeri URS
(URS) - uvod Tehnika izvedba upravljakog dijela URS
Senzori pomaka i tlaka karakteristike, primjena
Osnovna Senzori razine i temperature karakteristike, primjena
struktura URS-a Izvrni elementi, aktuatori, suelja
Pokazni elementi, LED, DISPLAY
AD pretvornici
Procesi i funkcije DA pretvornici
u URS-u Ugradba raunala u sustave
Primjeri programiranja URS
Serijska komunikacija RS232
Primjer s RS232
Realizacija URS-a Serijska komunikacija I2C
Primjer s I2C
Realizacija sustava regulacije pomou mikroupravljaa
Dvopoloajna regulacija
Primjena URS-a
Proporcionalna regulacija
u nadzoru,
Sekvencijsko upravljanje
upravljanju i
Koncept programibilno-logikog upravljaa (PLC)
regulaciji
Programiranje PLC-a - primjer
Vjebe Upute za rad u laboratoriju
183
Uvodne vjebe - senzori
Senzori
Aktuatori
8051 - sustav za nadzor temperature, (razine, tlaka)
8051 - sustav upravljanja rasvjetom
8051 - sustav daljinskog nadzora, upravljanja s IR (rampa)
8051- on-off regulacija
8051 - sekvencijsko upravljanje programator
8051 regulacija temperature
8051 regulacija brzine vrtnje elektrinog motora, prekidni rad, PWM
8051 upravljanje koraajnim motorom
PLC regulacija, upravljanje motora
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera; ispitna laboratorijska
vrjednovanja vjeba, izradba projekta, domai uradak, timski rad.
polaznika:
Literatura
184
Naziv modula PROGRAMIRANJE
Popis strukovnih Dizajn baza podataka
jedinica ishoda Skriptni jezici i web programiranje
uenja iz
standarda
kvalifikacije
uoiti prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske
baze podataka te koristiti SQL naredbe za rad s tablicama
Cilj modula:
primijeniti skriptne jezike i web programiranje
uporabiti programske jezike u radu s bazama podataka
Opis modula: programirati za web
koristiti skriptne jezike
Nastavni Dizajn baza podataka (3. razred, 2 sata, 4 boda)

predmeti koji se Skriptni jezici i web programiranje (3. razred, 2 sata, 5 bodova)
izvode u ovom Skriptni jezici i web programiranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
modulu:
185
Naziv nastavnog predmeta: DIZAJN BAZA PODATAKA
Razred: trei (3.)
1. prepoznati prednosti konceptualnog modela jednostavnije

relacijske baze podataka
2. koristiti SQL naredbe za kreiranje, promjenu i brisanje tablica
U treem razredu 3. upotrijebiti SQL naredbe za dodavanje, promjenu, brisanje i

polaznik e stei itanje podataka iz tablice
sljedee ishode
4. ilustrirati vanost primjene transakcija kod promjene u bazi
uenja:
podataka
5. koristiti osnovne administracijske poslove nad bazom

podataka
6. objasniti vanost sigurnosti baze podataka

Razrada
Nastavne
cjeline
Openito o modelima baza podataka
Uvod Relacijski model
Potreba za strukturiranim jezikom (QBE vs. SQL)
Analiza korisnikih zahtjeva
Skiciranje rjeenja
Izrada ER dijagrama
Kreiranje matinih tablica
Kreiranje prometnih tablica
Vezivanje kljuem (primarni i strani klju) i odreivanje veza
Pretvaranje ER dijagrama u relacijski model

Pravila pretvorbe
Pretvaranje veza (1:2, 1:N, M:N)
Relacijski model
Normalizacija (na intuitivnoj razini)
Kreiranje nove baze (osnovna i log datoteka)

[SQL Server Management Studio]
Izradba relacijske sheme dizajnerom
Izradba relacijske sheme SQL naredbama

CREATE TABLE
DROP TABLE
ALTER TABLE
Ubacivanje podataka u postojeu tablicu

INSERT
Jednostavni upiti
Uvod u SQL Dohvaanje podataka naredbom SELECT
sintaksu Jednostavni upiti (dohvaanje podataka iz jedne tablice)
Sortiranje naredbom ORDER BY
Filtriranje naredbom WHERE
186
Sloeniji upiti (JOIN dvije tablice)
Izmjena postojeih podataka naredbom UPDATE

svih podataka, jednog podatka (WHERE)
Brisanje podataka
Brisanje svih zapisa iz tablice
Brisanje jednog zapisa
Sloeniji upiti
Grupiranje
Agregatne funkcije
Podupiti
Referencijalni Referencijalni integritet
integritet i Uvod u transakcije
transakcije BEGIN TRANSACTION, COMMIT, ROLLBACK
Izradba arhivske kopije baze (engl. backup)

Povrat baze iz arhive (engl. restore)
Sigurnost u bazi podataka
Administrativni
Korisnici i grupe (engl. roles)
poslovi
Login
Naredbe GRANT, DENY, REVOKE
Analiza korisnikih zahtjeva i izradba ER modela

Pretvaranje ER modela u relacijski model
Implementacija relacijskog modela u RDBMS-u
Umetanje, izmjena i brisanje podataka
Dohvaanje podataka
Vjebe Spajanje tablica
Grupiranje
Agregatne funkcije
Podupiti
Transakcije
Administrativni poslovi
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
praenja i izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
vrjednovanja prema radu).
polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
187
laboratorijske vjebe, seminarski rad i projektni zadatak.
Literatura
188
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE
Razred: trei (3.)
1. koristiti HTML za kreiranje strukture internetske stranice

U treem razredu
polaznik e stei 2. upotrebljavati PHP obrasce kod izradbe internetskih stranica
sljedee ishode
3. povezivati PHP i baze podataka
uenja:
4. opisati strukturu XML dokumenta
Razrada
Nastavne
cjeline
Sintaksa HTML-a
Pregled HTML elemenata i atributa
<html>, <body>, <head>
tekst: <p>, <h1> - <h6>, <br>, <b>, <i>
link: <a>
HTML
tablice: <table>, <tr>, <td>
slika: <img>
ostalo: <hr>, <!komentar -->

liste
Uvod u PHP
PHP osnove Izradba internetskih aplikacija u PHP-u
Funkcije (print(), rand() - sluajni broj, header(),...)
Obrasci i HTML: <form>, method: GET/POST, action, Submit,
PHP obrasci textbox, radiobutton, checkbox...
Obrasci i PHP: $_GET, $_POST
MySQL baza podataka kreiranje baza i tablica, SQL upiti
PHP i baze Funkcije za rad s bazom
podataka Dohvat podataka iz baze
Unos podataka u bazu
Struktura XML-a
XML
XML elementi i atributi
Tehnike zatite podataka
Sigurnost
Zatita privatnosti: cookies
Potreba za CMS-om
Pregled internetskih stranica implementiranih pomou CMS-a
CMS Instalacija CMS-a
Dodavanje stranica i sadraja u CMS-u
Konfiguriranje CMS postavki
Oblikovanje teksta
Kreiranje linkova
HTML (vjebe) Kreiranje tablica
Rad sa slikama
Izradba sloenijih HTML stranica
Generiranje osnovne HTML stranice koristei PHP
PHP osnove Rad s varijablama, petljama
(vjebe) Rad s funkcijama
Izradba sloenijih dinamikih stranica
PHP i obrasci Izradba jednostavnog obrasca
(vjebe) Koritenje $_GET i $_POST metoda
189
Izradba sloenijih obrazaca s raznim kontrolama
PHP i baze Izradba baze i tablica te punjenje podacima
podataka Spajanje na bazu, itanje i prikaz podataka koritenjem PHP-a
(vjebe) Unos podataka u bazu koritenjem obrazaca
XML (vjebe) Izradba XML-a
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino.
Napomene: Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika:
Literatura
190
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE
Razred: etvrti (4.)
1. upotrebljavati CSS u vizualnom oblikovanju web stranica

U etvrtom
razredu polaznik 2. koristiti JavaScript za izradbu dinaminih web stranica
e stei sljedee
3. primijeniti AJAX za asinkronu komunikaciju klijent-server
ishode uenja:
4. koristiti CMS u izradbi internetskih sjedita
Razrada
Nastavne
cjeline
CSS uvod, id i class selektori
Pozadina (background)
Fontovi (fonts)
Tekst (text)
Linkovi (links)
Stanja: link, visited, hover, active
CSS Liste (lists)
Model okvira (box model)
Prikaz (display)
Pozicioniranje (positioning)
Tablice (tables)
Prozirnost (opacity)
Djelomian prikaz slike (sprites)
Uvod: ugradnja u HTML; varijable, petlje, funkcije
Dogaaji (events)
HTML DOM
getElementById("id").innerHTML
style objekt
JavaScript PopUp Boxes
Math
Array
String
Timer - setTimeout()
Koritenje gotovih skripti
Uvod
AJAX XMLHttpRequest objekt
Ajax i baze podataka
Novi elementi
Audio
Video
HTML 5
Forme
Canvas
Geolokacija
Uvod
Interakcija s HTML-om
Flash / Raspored kontrola
Sylverlight / Java Kontrole
appleti Korisniko suelje
Animacija
Streaming
Oblikovanje pozadine
CSS (vjebe)
Oblikovanje teksta
191
Linkovi i stanja (link, visited, hover, active)
Oblikovanje listi
Model okvira, dimenzije, prikaz
Pozicioniranje
Oblikovanje tablica
Djelomini prikaz slike
Ugradnja JavaScripta u HTML
Osnove JavaScripta (koritenje varijabli, petlji, funkcija...)
JavaScript i dogaaji
JavaScript
JavaScript i DOM (koritenje style objekta)
(vjebe)
Koritenje gotovih objekata
Rad s timerom
Koritenje gotovih skripti
Osnovno koritenje XMLHttpRequest objekta
Izmjene dijela internetske stranice, nakon nekog dogaaja,
AJAX (vjebe) koritenjem AJAX-a
Izmjene dijela internetske stranice dohvatom podataka iz baze
koritenjem AJAX-a
Rad s audio i videomaterijalima
HTML 5 (vjebe) Rad s formama
Koritenje canvasa
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
192
2.2.3. Izborni strukovni dio
Naziv modula PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 1

Popis strukovnih Primijenjena matematika
jedinica ishoda Napredno i objektno programiranje
uenja iz Multimedija
standarda
kvalifikacije
rjeavati razliite problemske zadatke uporabom raunalnih
alata u matematikim procesima
kreirati, obraditi i oblikovati razliite multimedijske tipove te ih

meusobno povezivati
Cilj modula: koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja
generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn

programa (design patterns).
primijeniti OO model za pristup podacima u bazi
Modul se sastoji od kljunih programerskih podruja. Polaznici e

nauiti primjenom raznih matematikih/raunalnih alata rjeavati
Opis modula:
zadatke i probleme, izraivati objektno orijentirane aplikacije i
izraivati multimedijske zapise.
Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda)
Nastavni Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda)
predmeti koji se Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda)
modulu: Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)
193
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA
Razred: trei (3.)
1. koristiti raunalne alate u matematikim procesima i za

stvaranje novih informacija
U treem
razredu polaznik 2. primijeniti matrice za rjeavanje problema vezanih uz
e stei sljedee transformacije u koordinatnom sustavu i rjeavanju problema
ishode uenja: temeljenih na sustavima jednadbi
3. primijeniti metode linearnog programiranja za rjeavanje

problema
Razrada
Nastavne
cjeline
Determinante i Determinante i linearni sustavi 2. reda
sustavi linearnih Determinante 3. reda. Cramerovo pravilo
jednadbi Sustavi linearnih jednadbi. GaussJordanova metoda
Matrice i linearna Definicija i primjeri matrica
preslikavanja Mnoenje matrica (linearno preslikavanje ravnine)
Uvod u linearno Minimum i maksimum polinoma na konveksnom poligonu
programiranje Nejednadba
LV1
Determinante i linearni sustavi 2. reda
Zadatci s parametrom
Grafiki prikaz sustava u koordinatnom sustavu
LV2
Sustavi linearnih jednadbi
Problemski zadatci iz osnova elektrotehnike
LV3
Vjebe
Preslikavanje ravnine
Translacija i rotacija u ravnini matrini prikaz
LV4
Linearno programiranje
Raunski zadatci problem transporta
LV5
Linearno programiranje
Zadatci s parametrom
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
194
praenja i izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
vrjednovanja prema radu).
polaznika: Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
Literatura
195
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA
Razred: etvrti (4.)
1. koristiti polarni koordinatni sustav
U etvrtom 2. koristiti metode uzastopnog pribliavanja u matematici i

razredu polaznik programiranju
e stei sljedee
3. primijeniti algebru sudova i osnove minimalizacije
ishode uenja:
4. koristiti osnovne principe prebrojavanja i vjerojatnosti te ih
primijeniti u algoritmima
Razrada
Nastavne
cjeline
Iskazi i logike operacije
Elementi
Tablice istinitosti
matematike
Tautologije
logike
Metode dokazivanja tautologije
Faktorijeli i binomni koeficijenti
Svojstva binomnih koeficijenata
Kombinatorika Osnovni principi prebrojavanja
Permutacije
Kombinacije
Dogaaji
Vjerojatnost
Geometrijska vjerojatnost
Vjerojatnost Uvjetna vjerojatnost
Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova formula
Ponavljanje pokusa
Zakon velikih brojeva
Polarne Polarni koordinatni sustav
koordinate Jednadba krivulje 2. reda u polarnim koordinatama
Metoda tangente Metoda tangente i geometrijska interpretacija
za rjeavanje Ocjena greke Newtonove metode
nelinearnih
jednadbi
LV1
Matematika logika
LV2
Svojstva binomnih koeficijenata
LV3
Vjebe
Geometrijska vjerojatnost
LV4
Krivulje u polarnom sustavu
LV5
Metoda tangente i geometrijska interpretacija
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
rada: metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
196
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
197
Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE
Razred: trei (3.)
1. koristiti razvojnu okolinu i primijeniti je na pisanje

U treem razredu jednostavnih programa
polaznik e stei
sljedee ishode 2. koristiti OO model uz primjenu gotovih klasa za rjeavanje
uenja: problema
3. primijeniti OO model na realan problem

Razrada
Nastavne
cjeline
Povijest razvoja programskih jezika
Osnovni principi objektno orijentiranog programiranja
.NET razvojna platforma
.NET objektni model: imenski prostor, klasa, objekt, metoda,
svojstvo, dogaaj
Upoznavanje s radnom okolinom Visual Studio Express
Uvod Struktura izradbe programa: rjeenje, projekt, datoteke
Programski jezik C#
Osnovna pravila pisanja kda
Procedura Main()
Izradba prvog programa (Hello World) u jeziku C#
Ponavljanje
Tipovi i konverzije
Varijable i konstante
Bjeline
Komentari
Iskazi i izrazi
Operatori
Pretprocesorske naredbe
Ispravljanje greaka (engl. debugging)

Gotove klase iz biblioteke
Osnove Klasa String
naprednog
Polja
programiranja
Ponavljanje
Uvod u C# polja
For i foreach petlje
Kolekcije
ArrayList, List<T>
IList, ICollection
Koritenje klasa imenskog prostora System.IO
File, FileInfo, Directory, DirectoryInfo, Path...
StreamReader, StreamWriter
Naredba using
198
Uvod u Windows Forme
Izradba forme
Svojstva forme: Anchor, Dock, BackColor, Size, Location...
Koritenje jednostavnih kontrola

Label, Button
Napredno
TextBox
programiranje
izradba GroupBox, Panel, CheckBox, RadioButton
korisnikog
ListBox, ComboBox
suelja
UpDown
PictureBox
Izbornici
Standardni dijalozi
Upoznavanje s radnom okolinom i izradba Hello, World! Programa u

C#
Osnovni jezini konstrukti C#
Stringovi
Vjebe Polja
Kolekcije
Rad s datotenim sustavom
Osnove rada s programskim okvirom Windows Forms
Kontrole u programskom okviru Windows Forms
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci esejskog tipa,
vrjednovanja laboratorijske vjebe.
polaznika:
Literatura
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
Literatura za
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
polaznike:
199
Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom 1. koristiti OO model za izradbu korisnikog suelja

razredu polaznik 2. generalizirati OO paradigmu koritenjem obrazaca dizajn
e stei sljedee programa (design patterns)
ishode uenja:
3. primijeniti OO model za pristup podacima u bazi
Razrada
Nastavne
cjeline
Klase i strukture
Metode
Konstruktori
Uahurivanje (engl. encapsulation)
Modifikatori pristupa: private, public, protected
Svojstva
Dogaaji
Uvod Definiranje dogaaja preko delegata
Instanciranje objekata
Konstruktori i inicijalizatori
Statiki lanovi i lanovi instance
Nasljeivanje
Baza i izvedena klasa
Data hiding, premoivanje

Polimorfizam
Suelja (engl. interfaces)
Objektno Izradba jednostavne objektno orijentirane aplikacije (Videoteka)
orijentirano Definiranje objektnog modela
programiranje Izradba formi i komunikacija meu njima
primjena na
realan problem Koritenje datoteka za spremanje i uitavanje podataka
Koritenje obrazaca za rjeavanje konkretnih problema

Strategy pattern
Objektno
Adapter
orijentirano
programiranje Decorator
obrasci dizajna
Observer
(engl. design
patterns) Composite
Factory
Implementirati spremanje i uitavanje podataka koritenjem O/R

mappera NHibernate/FluentHibernate
Objektno
Definiranje entiteta
orijentirano
Definiranje podataka za spremanje (definiranje mapiranja)
programiranje
Definiranje DAO klasa za rad s entitetima
pristup podacima
Konfiguriranje pristupa bazi
u bazi
Rad s podacima (izmjene na komponentama Videoteke kako bi radile
s bazom)
200
Strukture, klase, instance
Enkapsulacija, nasljeivanje, polimorfizam
lanovi klase
Vjebe Objektni model
Obrasci
Komunikacija s bazom podataka
Koritenje O/R mappera
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci esejskog tipa,
vrjednovanja laboratorijske vjebe.
polaznika:
Literatura
201
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA
Razred: trei (3.)
1. prepoznati osnovne datotene formate multimedijskih datoteka

U treem razredu
polaznik e stei 2. izraditi grafiki i slikovni dokument
sljedee ishode
3. koristiti program za obradbu audiodatoteka
uenja:
4. koristiti program za izradbu animacijskih datoteka
Razrada
Nastavne
cjeline
Definicija i opi pojmovi multimedije
Osnovni pojmovi Komponente multimedijskog sustava
multimedije Osnovni elementi multimedije
Podruja primjene multimedije
Zapis znakova u raunalu
Atributi teksta (tip fonta, veliina, boja)
Tekst
Rasterizacija
Dizajn teksta
Boje i modeli boja
Parametri slike (rezolucija, dinamiki opseg)
Veliina zapisa slike
Metode kompresije slike
Grafika
Rasterska i vektorska grafika
Grafiki formati
Programi za obradu slika
Grafika na internetu
Osnovna svojstva zvuka
Analogna i digitalna tehnologija
Digitalizacija zvuka
Zvuk
Kompresija audiozapisa
Formati zvunih datoteka
Programi za obradu zvuka
to je animacija i kako nastaje
Trajanje animacije
Klasina animacija
Raunalska animacija
Animacija Okvir, kljuni kadar, meukadar
Animacije na internetu
3D animacija
Prividna stvarnost
Programi za izradbu animacija
Upotreba razliitih fontova
Kreiranje razliitih simbola i njihova uporaba
Kompatibilnost teksta i grafike (dizajn)
Izvori digitalnih slika
Skeniranje i fotografiranje digitalnim fotoaparatom
Vjebe Preuzimanje slika s interneta
Obrada slika koritenjem ciljanih programa
Priprema slika za tisak
Priprema slika za prikaz na zaslonu
Priprema slika za objavljivanje na internetu
Pretvaranje zvunog zapisa iz originalnog u neki drugi format zapisa
202
Obrada zvunih datoteka koritenjem ciljanih programa
Oblikovanje gotovog zvunog zapisa
Snimanje zvunog zapisa
Montaa i oblikovanje snimljenog zvunog zapisa
Dodavanje zvunih datoteka u multimedijalne aplikacije
Koritenje raunala u animaciji (programi za izradbu animacija)
Sprite animacija
Animacija pomou kljunih kadrova
Pokretna grafika
Izradba projekta
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: Znanje/izraavanje, primjena/vjetine,
praenja i sudjelovanje/odnos.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
203
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA
Razred: etvrti: (4.)
U etvrtom 1. koristiti program za izradbu videosadraja
razredu polaznik
e stei sljedee 2. integrirati vie multimedijskih sadraja u jedan dokument
ishode uenja: 3. izraditi multimedijski dokument na CD/DVD-u i webu
Razrada
Nastavne
cjeline
Parametri koji odreuju veliinu videodatoteke
Veliina zapisa
Naini digitalizacije
Naini kompresije (prostorna, temporalna)
Video Mjesto kompresije
Streaming video
Formati videozapisa
Postupci obrade videozapisa
Programi za obradu videozapisa
Pretvorbe razliitih videoformata
Snimanje kamerom
Obrada videozapisa koritenjem ciljanih programa
Prebacivanje videozapisa s kamere u raunalo
Vjebe Montaa videozapisa
Osnovna obrada videozapisa (selekcija, kopiranje, premjetanje)
Obrada videozapisa efekti
Dodavanje videozapisa u multimedijalne aplikacije
Izradba projekta
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: Znanje/izraavanje, primjena/vjetine,
praenja i sudjelovanje/odnos.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
204
uenja iz Programiranje mobilnih ureaja
standarda
kvalifikacije
rjeavati razliite problemske zadatke uporabom raunalnih
alata u matematikim procesima
izraivati aplikacije za mobilne ureaje

programa (design patterns)
Modul se sastoji od kljunih programerskih podruja, a polaznici e

Opis modula:
multimedijske zapise.
modulu: Programiranje mobilnih ureaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)
205
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA
Razred: trei (3.)
1. izloiti osnovne principe rada prijenosnih ureaja
U treem razredu 2. prikazati interakciju aplikacija s nestandardnim U/I ureajima

polaznik e stei 3. koristiti osnovne predefinirane funkcije za mobilne ureaje
sljedee ishode
uenja: 4. izraditi jednostavnu aplikaciju s grafikim i zvukovnim
sadrajem
5. projektirati jednostavnu korisniku aplikaciju za GSM ureaj

Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste mobilnih ureaja
Namjena mobilnih ureaja
Osnove GSM ureaja
Mobilni ureaji
Komponente GSM ureaja
Suelje GSM ureaja
Programska podrka za mobilne ureaje
Razvojno suelje za izradbu mobilnih aplikacija
Osnovna struktura aplikacije
Uvod u Ugradnja predefiniranih funkcija razvojnog suelja u aplikacije
programiranje za Vanost scenarija
mobilne ureaje Kreiranje dijagrama tijeka na temelju scenarija
Prilagoavanje grafike mobilnim ureajima
Implementacija zvukovnih zapisa
Kreiranje scenarija
Kreiranje dijagrama tijeka
Kreiranje grafikih zapisa
Izradba
Kreiranje zvunih zapisa
aplikacije za
Implementacija dijagrama uz pomo predefiniranih funkcija i
mobilni ureaj
programa
Simulacija rada i ispravak
Implementacija u stvarni mobilni ureaj
Upoznavanje s razvojnim sueljem
Pokretanje simulatora za mobilne ureaje
Kreiranje jednostavne aplikacije tipa hello word
Implementacija aplikacije na stvarni mobilni ureaj
Kreiranje aplikacije s interakcijom korisnikog suelja
Kreiranje aplikacije s odazivom na pritisak tipke
Simulacija i implementacija u stvarni ureaj
Kreiranje jednostavnih grafikih zapisa prilagoenim mobilnim
ureajima
Vjebe
Formiranje jednostavnih zvunih zapisa prilagoenim mobilnim
ureajima
Kreiranje aplikacije koja sadri grafiki zapis
Kreiranje jednostavne animacije
Kreiranje aplikacije s grafikim i zvunim zapisom
Kreiranje aplikacije na temelju zadanog scenarija
206
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
207
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA
Razred: etvrti (4.)
1. koristiti animacije, tranzicije i tablini prikaz za sadraj na

ekranu
U etvrtom 2. koristiti multitasking opcije prilikom izradbe aplikacije

razredu polaznik 3. upravljati gestama i pokretima ureaja
e stei sljedee
ishode uenja: 4. koristiti baze podataka kao spremita informacija za rad
aplikacije
5. izraditi jednostavnu aplikaciju koja koristi opcije povezivanja s

udaljenim posluiteljem radi razmjene podataka za rad
Razrada
Nastavne
cjeline
Podaci na ekranu mobilnog ureaja
Upravljanje
Prikaz podataka u aplikacije kroz vie ekrana
prikazom
Animacije i tranzicije izmeu ekrana aplikacije
sadraja
Prikaz podataka na ekranu u strukturi tablice
Pojam mutitaskinga u programiranju
Osnovni princip multitaskinga na mobilnim platformama
Multitasking
Upravljanje multitaskingom
Primjeri praktine primjene
Osnovni koncept koritenja gesta i pokreta mobilnog ureaja
Akcelerometar
Geste i pokreti iroskop
mobilnog ureaja Kompas
Ekran osjetljiv na viestruke dodire (multitouch)
Primjeri praktine primjene
Baze podataka Primjeri baza podataka na mobilnoj platformi
na mobilnoj Povezivanje sa bazom podatak
platformi Rad sa podacima u bazi podataka
Povezivanje sa Princip komunikacije s udaljenim posluiteljem preko internetske veze
udaljenim Razmjena podataka
posluiteljem Praktini primjeri
Kreiranje aplikacije koja koristi vie ekrana za svoj rad
Animirati prijelaze izmeu ekrana unutar aplikacije
Na jednom ekranu prikazati podatke sloene u strukturi tablice
Ugraditi u aplikaciju kontrolu za koritenje multitasking opcija na
mobilnoj platformi
Kreirati aplikaciju kojom se upravlja gestama i pokretima mobilnog
ureaja
Vjebe
Stvoriti jednostavnu bazu podataka i napraviti aplikaciju koja je
koristi i ima mogunost rada sa podacima, unos, prikaz, mijenjanje i
brisanje
Kreirati aplikaciju koja se spaja na udaljeni posluitelj
Aplikaciju doraditi tako da razmjenjuje podatke sa udaljenim
posluiteljem, unosi nove, prikazuje i mijenja postojee, brie neke
podatke
14 polaznika.
208
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
209
uenja iz Web dizajn
standarda
kvalifikacije
uporabom raunalnih alata u matematikim procesima
rjeavati razliite problemske zadatke
izraivati aplikacije za mobilne ureaje

programa (design patterns)
Modul se sastoji od kljunih programerskih podruja, a polaznici e

Opis modula:
multimedijske zapise.
modulu: Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)
210
Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN
Razred: trei (3.)
1. kreirati lokalno web sjedite te ga postaviti na web server i

povezati ga s lokalnim sjeditem
2. organizirati web sjedite i izraditi naslovnu stranicu
3. unijeti tekstualne, grafike i multimedijske sadraje na stranice

U treem razredu za ureivanje
polaznik e stei
4. povezati web stranice (izradba hiperveza)
sljedee ishode
uenja: 5. primijeniti CSS stilove na stranice (vizualno ureivanje
sjedita) te izraditi strukture dokumenta (CSS Layout)
6. umetnuti multimedijske sadraje na web stranice
7. kreirati strukture tablice
8. izraditi obrasce
Razrada
Nastavne
cjeline
WYSIWYG editori
Vizualni pristup ureivanju stranica
Uvod
Rad u kodu
Radna okolina, suelje
Proces razvoja web sitea
Organizacija i rad Lokalni site
u lokalnom siteu Definiranje lokalnog sitea / ureivanje postojeeg
Pregled stranica u pregledniku
Kreiranje dokumenata i osnovno ureivanje
Kreiranje i ureivanje dokumenata
Novi dokument
Rad na Doctype declaration

dokumentu Svojstva dokumenta
Metaelementi
Pomone opcije
Rulers, Guides, Zoom
Dodavanje i ureivanje teksta

Upisivanje teksta
Rad s tekstom Ubacivanje teksta iz postojeih dokumenata
Formatiranje teksta
Povezivanje Vrste linkova

dokumenata Izradba i ureivanje linkova
Grafiki formati
Ubacivanje grafike u dokument
Rad s grafikom Svojstva slike (Properties)
Ureivanje grafike u grafikom editoru (Fireworks/Photoshop)
Image Maps
Izradba CSS pravila
CSS
Tipovi selektora
211
Povezivanje web stranica i CSS dokumenata
Struktuiranje dokumenta
CSS Layout Uobiajene, esto koritene strukture
Izradba CSS Layouta
Ubacivanje Ubacivanje Flash animacija
multimedijskih Ubacivanje Flash videa
sadraja
Tablice Izradba osnovnih oblika tablica
Definiranje form elementa
Obrasci Izradba obrazaca koritenjem osnovnih elemenata obrasca (textbox i
button)
Planiranje, Planiranje
testiranje i Testiranje sitea
postavljanje sitea Postavljanje sitea na server
na server
Osnovno ureivanje dokumenta, rad s tekstom
Povezivanje dokumenata
Rad s grafikom
Ureivanje dokumenata CSS pravilima
Vjebe Izradba CSS layouta
Ureivanje struktuiranog dokumenta
Tablice
Obrasci
Flash
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje
praenja i programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.
polaznika:
Literatura
212
Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN
Razred: etvrti (4.)
1. kreirati strukture tablice
U etvrtom 2. izraditi obrasce

razredu polaznik
3. koristiti osnovne funkcije JavaScripta te pristupati DOM
e stei sljedee
elementima
ishode uenja:
4. primijeniti jQuery funkcionalnosti za unapreenje izgleda web
stranice (jQuery JavaScript biblioteka)
Razrada
Nastavne
cjeline
Izradba kompleksnih tablica (spajanje redaka i stupaca koritenjem
atributa collspan i rowspan)
Tablice
Vizualno definiranje tablice (obrubi debljina i boja, bojanje redaka i
stupaca)
Definiranje actiom i method atributa oznake form
Izradba i ureivanje elemenata obrasca
<input />
<textarea>
<select>
Obrasci (Forms)
<label>
<button>
<fieldset>
Procesiranje obrasca
Osnovni elementi javascripta
Varijable
Funkcije
Globalne i lokalne varijable

Operatori
Komentari
Dogaaji
JavaScript Ugraeni objekti javascripta

Document objekt
Window objekt
Boolean objekt
Array objekt
Number i String objekt
Date objekt
Math objekt
Importiranje biblioteke u web sjedite

Koritenje osnovnih jQuery funkcionalnosti
jQuery
Dohvaanje elemenata pomou selektora
Primjena filtra na selektore
213
Primjena atributa na selektore
Form selektori
Koritenje gotovih jQuery UI kontrola za unapreenje izgleda web
stranice
Izradba tablica
Ureivanje tablica
Izradba obrazaca i definiranje parametara obrasca
Rad s elementima obrasca
Definiranje svojstva name na elementima obrasca
Vjebe
Implementiranje javascript funkcionalnosti na validaciju obrazaca
Implementiranje javascript funkcionalnosti na reagiranje kontrola
obrasca
Unapreivanje izgleda i interaktivnosti web stranice pomou jQuery
biblioteke
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje
praenja i programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.
polaznika:
Literatura
214
Naziv modula SISTEMSKI IZBORNI MODUL 1
Popis strukovnih Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava
jedinica ishoda Posluiteljski operacijski sustavi
uenja iz Multimedija
standarda
kvalifikacije
primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i odravanju IT
sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata
dijagnostike i odravanja
Cilj modula:
konfigurirati raunalne mree i servise
dobiti osnove web dizajna
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava te konfiguriranje

Opis modula: raunalnih mrea i servisa. Primjena postupaka za sigurnost
informacijskih sustava.
Dijagnostika i odravanje informacijskih sustava (3. razred, 3
sata, 6 bodova)
Nastavni
predmeti koji se
sata, 4 boda)
izvode u ovom
Posluiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda)
modulu:
Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda)
215
Naziv predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Razred: trei (3.)
1. objasniti osnovne pojmove iz podruja dijagnostike i

odravanja
U treem razredu 2. primijeniti specifinosti dijagnostike i odravanja sklopovski
polaznik e stei baziranih sustava i programski baziranih sustava
sljedee ishode
3. primijeniti sustavni pristup problematici dijagnostike i
uenja:
odravanja te strukturiranje objekata dijagnostike i odravanja
4. osmisliti nain komuniciranja s korisnicima objekata

Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u Osnovni pojmovi dijagnostike i odravanja (pouzdanost,
dijagnostiku i raspoloivost, pogodnost za odravanje, vrste odravanja)
odravanje
Dijagnostiki sustav
Tehnika strukturne dijagnostike
Tehnika funkcionalne dijagnostike
Test-procedure
Osnove
Hardverske tehnike testiranja
dijagnostike
Softverske tehnike testiranja
Procedura samotestiranja
Dijagnostiki alati integrirani u OS
Softverski dijagnostiki alati
Alati za dijagnostiku i otklanjanje neispravnosti
Prikupljanje podataka
Simptomi greaka
Sustavni pristup
Prvi koraci u otklanjanju kvarova
odravanju
Kontrola procesa podizanja
Lociranje hardverskih/softverskih/konfiguracijskih problema
Komunikacija s korisnicima
Osnovni postupci preventivnog odravanja PC-ja
Zatita linije za napajanje
Preventivno Ureaji za neprekidno napajanje
odravanje Preventivno odravanje tvrdog diska
osobnog raunala Preventivno odravanje OS
Zatita sustava (elektrostatiko pranjenje, zatita tijekom
skladitenja)
Lokacija kvarova u bloku za napajanje
Korektivno
Utvrivanje kvarova na matinoj ploi
odravanje
Utvrivanje kvarova na video podsustavu
osobnog raunala
Utvrivanje kvarova hard diska
(simptomi i
Utvrivanje kvarova na CD i DVD ureajima
otklanjanje
Utvrivanje kvarova na portovima
kvarova)
Utvrivanje kvarova na prijenosnim raunalima
Dijagnostika i Temeljna konfiguracija usmjernika putem konzole i s udaljenog
odravanje mjesta
jednostavne Statiko usmjeravanje
raunalne mree Konfiguracija RIPv1 protokola
216
Konfiguracija OSPF protokola
Konfiguriranje pristupnih listi (ACL)
Konfiguracija DHCP na usmjerniku
Konfiguracija NAT/DNS usluge na usmjerniku
Konfiguracija jednostavne P2P beine mree
Konfiguracija WLAN-a
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja i praenje programskih
praenja i sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
polaznika: seminarski rad.
Literatura
217
Naziv nastavnog predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE INFORMACIJSKIH
SUSTAVA
Razred: etvrti (4.)
1. dokumentirati postupke dijagnostike i odravanja
2. primijeniti dijagnostike alate i metode u vrsto oienim i

programskim sustavima
U etvrtom
razredu polaznik 3. identificirati i rijeiti neispravnosti u mrenim objektima i
e stei sljedee sustavima
ishode uenja: 4. koristiti virtualno okruenje
5. primijeniti simulaciju neispravnosti u sustavima baziranima na

sklopovskoj i programskoj razini u cilju otklanjanja
neispravnosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Kontrola ispravnosti manje mree server+klijent
Dijagnostika i
Provjere DHCP i DNS servisa
odravanje
Provjera kontrole domene u otvorenim operacijskim sustavima
posluiteljskih
Preureivanje dozvole pristupa u WIN serveru
operacijskih
Provjera datotenog sustava WIN servera
sustava
Otklanjanje pogreki u instalaciji i konfiguraciji WIN servera
Dijagnostika i odravanje klijentskog operacijskog sustava pokrenutog
na virtualnom stroju
Primjena Dijagnostika i odravanje posluiteljskog operacijskog sustava
virtualizacije u pokrenutog na virtualnom stroju
dijagnostici i Simuliranje neispravnosti klijentskog operacijskog sustava pokrenutog
odravanju na virtualnom stroju
Simuliranje neispravnosti posluiteljskog operacijskog sustava
pokrenutog na virtualnom stroju
Dijagnostika i Dijagnostika ispravnosti mikroupravljaa
odravanje Dijagnostika i odravanje mikroupravljakog sustava
mikroupravljaki Mjerenje i snimanje elektrinih signala u mikroupravljakom i
h i ugradbenih ugradbenom sustavu
sustava Dijagnostika i odravanje ugradbenog procesorskog sustava
Uporaba ICMP protokola u dijagnostici lokalne mree
Primjena i analiza prometa uporabom Wiresharka s naglaskom na
ICMP/ARP
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih zbog nepravilne
dodjele IP adresa/mrenih maski u LAN-u
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih nepravilnom
Dijagnostika i konfiguracijom usmjernika
odravanje Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih nepravilnim
sloene odreivanjem statikih ruta
raunalne mree Rekonstrukcija topologije na osnovu sadraja tablice usmjeravanja
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreaka nastalih nepravilnom
konfiguracijom usmjernikih protokola
Obnavljanje zaporki na preklopniku/usmjerniku
Dijagnostika i odravanje virtualne privatne mree (VPN) izmeu
jednakopravnih korisnika
Dijagnostika i odravanje sloene pristupne mree (U/S)
Dijagnostiki Dijagnostika ispravnosti i vraanje oteenih priuvnih kopija
218
pristup podataka
problematici Dijagnostika inficiranog raunala i ienje
sigurnosti IT Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije Microsoft Windows
sustava sustava
Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije GNU/Linux sustava
Provjera prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima
Dijagnostika sustava pomou sistemskih i operativnih log zapisi na
Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima
Dijagnostika filtriranjem prometa pomou liste kontrole pristupa (IP
ACL, iptables)
Dijagnostika konfiguracije vatrozida
Dijagnostika konfiguracije proxy servera, filtar sadraja
Dijagnostika konfiguracije IDS/IPS sustava
Dijagnostika i odravanje 802.11 mrea (WEP, WPA/WPA2 personal)
Ostalo
14 polaznika.
rada: rad.
Literatura
219
Naziv nastavnog predmeta: POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI
Razred: etvrti (4.)
1. objasniti osnovne karakteristike posluiteljskih operacijskih

sustava
U etvrtom 2. pripremiti raunalo za instalaciju posluiteljskog operacijskog
razredu polaznik sustava
e stei sljedee
ishode uenja: 3. instalirati posluiteljske operacijske sustave
4. instalirati i konfigurirati osnovne upravljake funkcije
5. povezati korisnika s posluiteljem

Razrada
Nastavne
cjeline
Funkcije i karakteristike posluiteljskih operacijskih sustava
Uvod u posluiteljske
Strukture posluiteljskih operacijskih sustava
operacijske sustave
Klijent-posluitelj nain rada
Struktura operacijskog sustava Windows 2008 server
Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows 2008
server
Posluiteljski Datoteke, datoteni sustavi Windows 2008 server
operacijski Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote
sustavi MS Dozvole, vlasnitva, dijeljenja, ACL - kod Windows 2008 servera
Windows Aktivni direktorij: karakteristike, struktura, hijerarhija
Usluge Windows 2008 server: DHCP, DNS, FTP, WAMP
Upravljanje domenom, spajanje klijenata
Group policy pojam, konfiguracija, primjena
Struktura posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Instalacija posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Konfiguracija posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Administracija posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Datoteke i datoteni sustavi posluiteljskog operacijskog sustava
Posluiteljski Linuxa
operacijski sustavi Upravljanje diskovima i particijama
Linux Korisniki rauni, dozvole posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa
Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija posluiteljskog
operacijskog sustava Linuxa
Usluge posluiteljskog operacijskog sustava Linuxa: DHCP, DNS, FTP,
LAMP
Spajanje korisnika, kontrola domene, SAMBA, LDAP
Uvod u Terminalski rad (Win i Linux)
posluiteljske
operacijske
sustave (vjebe)
Instalacija, osnovna ugaanja Win 2008 server
Posluiteljski
Rad s diskovima-particije, dinamiki diskovi, RAID volumeni
operacijski
Dozvole pristupa - ACL, vlasnitva, dijeljenja
sustavi MS
Aktivni direktorij servisi, domene, grupe, hijerarhija AD-a
Windows
FTP, WAMP instalacije i konfiguracije
(vjebe)
Group policy - spajanje klijenata
Posluiteljski Rad s diskovima namjetanja
operacijski Instalacija Posluiteljskog operacijskog sustava Linux, osnovna namjetanja
220
sustavi Linux Dozvole pristupa - GUI, CLI
(vjebe) DHCP, DNS servisi
FTP, LAMP posluitelji
Spajanje klijenata SAMBA
Zajedniki Rad na projektu
projekt modula
(vjebe)
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
221
uenja iz Programiranje mobilnih ureaja
standarda
kvalifikacije
Cilj modula:
izraditi multimedijskih sadraje
dijagnostika i odravanje informacijskih sustava
Opis modula: konfiguriranje raunalnih mrea i servisa
primjena postupaka za sigurnost informacijskih sustava

sata, 6 bodova)
Nastavni
predmeti koji se
sata, 4 boda)
izvode u ovom
modulu:
Programiranje mobilnih ureaja (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Programiranje mobilnih ureaja (4. razred, 1 sat, 2 boda)
Napomena: svi predmeti u Sistemskom izbornom modulu 2 ve su razraeni u

prethodnim izbornim modulima.
222
uenja iz Web dizajn
standarda
kvalifikacije
Cilj modula:
osnove izradbe multimedijskih sadraja
dijagnostika i odravanje IT sustava
Opis modula: konfiguriranje raunalnih mrea i servisa
primjena postupaka za sigurnost informacijskih sustava

sata, 6 bodova)
Nastavni
predmeti koji se
sata, 4 boda)
izvode u ovom
modulu:
Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda)
Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda)
Napomena: svi predmeti u Sistemskom izbornom modulu 3 ve su razraeni u

prethodnim izbornim modulima.
223
2.2.4. Zavrni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN

87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
zavrnog rada (NN 118/09).
224
3. Okruenje za uenje
Ustanova za strukovno obrazovanje
Za izvoenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije potrebno je osigurati

prostorne, materijalne i ljudske resurse propisane standardom kvalifikacije. Za uspjeno
usvajanje ishoda uenja nuno je razredne odjele dijeliti u skladu s uvjetima rada, a za
kvalitetno izvoenje strukovnih modula planirati tjednim satima. Ustanova treba osigurati
opremljene uionice, specijalizirane uionice, laboratorije i druge prostore.
Prostori poslodavaca
U skladu s kurikulumom potrebno je osigurati obavljanje strunih posjeta tvrtkama koje

se bave razvojem, primjenom, odravanjem, edukacijom i uporabom informacijskih
tehnologija u svom poslovanju te za izvoenje dijela radionikih vjebi u istima s ciljem
unapreenja kvalitete ishoda uenja.
225
4. Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba*
Hrvatski jezik nastavnik profesor hrvatskog jezika i
opeobrazovnog knjievnosti
predmeta
profesor jugoslavenskih jezika
i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture

diplomirani. komparatist
knjievnosti ili profesor
komparativne knjievnosti
(pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu)
profesor jugoslavenskih jezika

i knjievnosti sa smjerom
animacija kulture (diplomirao
na Pedagokom fakultetu u
Rijeci do 1991. godine pod
uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na tom fakultetu)
magistar hrvatskog jezika i

knjievnosti
magistar edukacije hrvatskog

jezika i knjievnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije
kroatologije
magistar kroatistike i
junoslavenskih filologija
Engleski jezik nastavnik profesor engleskoga jezika i

predmeta
diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika ( i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ako ima

poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
magistar filolog ako ima

226
poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
Njemaki jezik nastavnik profesor njemakoga jezika i

predmeta
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
njemakoga jezika ( i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko
ima poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima

poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
Povijest nastavnik diplomirani povjesniar

opeobrazovnog
profesor povijesti
predmeta
magistar edukacije povijesti
magistar povijesti
Geografija nastavnik profesor geografije

opeobrazovnog
profesor geografije i povijesti
predmeta
profesor geografije i geologije
diplomirani geograf
profesor geografije i drugog

predmeta
magistar edukacije geografije

i povijesti

i drugog predmeta
Politika i gospodarstvo nastavnik profesor sociologije

opeobrazovnog
magistar sociologije
predmeta
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
Tjelesna i zdravstvena nastavnik magistar kineziologije

kultura opeobrazovnog
227
predmeta profesor kineziologije
profesor tjelesnog odgoja
profesor fizike kulture
profesor fizikog odgoja
Etika nastavnik profesor filozofije

opeobrazovnog
magistar edukacije filozofije
predmeta
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar religiozne pedagogije
i katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske kulture
magistar edukacije religijskih

znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih znanosti
Matematika nastavnik magistar edukacije

opeobrazovnog matematike
predmeta
magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunalstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
magistar edukacije fizike i

matematike
profesor matematike
diplomirani inenjer
228
matematike
profesor matematike i
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
profesor matematike i fizike
profesor fizike i matematike
Fizika nastavnik magistar edukacije fizike

opeobrazovnog
magistar fizike
predmeta
matematike
politehnike

informatike
magistar fizike geofizike

tehnike

kemije
profesor fizike
diplomirani inenjer fizike
Kemija nastavnik profesor kemije

opeobrazovnog
diplomirani inenjer kemije
predmeta
diplomirani inenjer kemijske
tehnologije
diplomirani kemijski inenjer

diplomirani inenjer
biotehnologije
magistar edukacije kemije
magistar edukacije biologije i

kemije
kemije
magistar kemije
magistar/inenjer kemijskog
inenjerstva
magistar primijenjene kemije

magistar/inenjer
bioprocesnog inenjerstva
Biologija nastavnik profesor biologije
229
opeobrazovnog magistar biologije
predmeta
profesor biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inenjer biologije -

smjer ekologija
diplomirani inenjer biologije -
smjer molekularna biologija
magistar molekularne
biologije
magistar eksperimentalne
biologije
magistar biologije i ekologije
mora
magistar ekologije i zatite

prirode
magistar zatite okolia
Tehniko i poslovno nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

komuniciranje teorijskih sadraja informatika
magistar profesor matematike

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer elektronike i

raunalnog inenjerstva
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer raunarstva
magistar informatike u
edukaciji
magistar inenjer automatike i

sustava
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
230
struni specijalist inenjer
raunarstva
struni specijalist poslovnih

informacijskih sustava

informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer raunalstva
inenjer elektrotehnike
struni prvostupnik inenjer
elektrotehnike

raunalstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Upotreba informacijske nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

tehnologije u uredskom teorijskih sadraja informatika
poslovanju
i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije


magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer informatike
edukaciji

sustava
magistar inenjer
231
industrijskog inenjerstva

raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
informatike
profesor elektrotehnike
inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Algoritmi i nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

programiranje teorijskih sadraja informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
232
tehnologije


magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
raunarstva

elektrotehnike


diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
inenjer raunalstva
elektrotehnike
raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
233
inenjer informatike
Osnove raunala nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

teorijskih sadraja informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
234
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Graa raunala nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer


i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


235
inenjer raunalstva

elektrotehnike
raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
suradnik u nastavi tehniarska zanimanja

elektrostruke s najmanje pet
godina radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektrostruke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
Operacijski sustavi nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer


i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
236
informatike
raunarstva
elektrotehnike

inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Osnove elektrotehnike nastavnik struno- magistar inenjer

teorijskih sadraja elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

237
raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
suradnik u nastavi tehniarska zanimanja elektro

struke s najmanje pet godina
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
staa u struci
Uvod u elektroniku nastavnik struno- magistar inenjer

teorijskih sadraja elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
238
Digitalna logika nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer raunalstva

ili informatike
edukaciji
struni specijalist raunalstva

informacijskih tehnologinja
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
sveuilini prvostupni inenjer

raunarstva

tehnologije
raunalstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Uvod u raunalne nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer
239
mree teorijskih sadraja informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije


magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva
240
elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Raunalne mree nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer


i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
241

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Mikroupravljai nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer


i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
242
magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
243
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Ugradbeni raunalni nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

sustavi teorijskih sadraja informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike

244
inenjer raunalstva

elektrotehnike
raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Tehniko nastavnik struno- magistar inenjer

dokumentiranje teorijskih sadraja elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
elektrotehnike
sustava

magistar inenjer
raunarstva
elektrotehnike
245
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer

srednje strukovno
staa u struci
Uvod u baze podataka nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer


i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava

edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
246
raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Praktine osnove nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

raunalstva teorijskih sadraja informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije
edukaciji
247
sustava
magistar inenjer
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
nastavnik praktine nastave

elektrotehnike struke
diplomirani inenjer

raunarstva
elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike
raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

248
srednje strukovno
staa u struci
Primijenjena nastavnik struno- magistar edukacije

matematika teorijskih sadraja matematike
magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunalstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike

matematike
profesor matematike
diplomirani inenjer
matematike
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
profesor matematike i fizike
profesor fizike i matematike
Dizajn baza podataka nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer


i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
249
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Napredno i objektno nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
250
magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike

inenjer raunalstva
elektrotehnike
raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
251
inenjer informatike
Skriptni jezici i web nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer


i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva
elektrotehnike

inenjer raunalstva
252

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Dijagnostika i nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

odravanje teorijskih sadraja informatika
i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

253
elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Konfiguriranje nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

raunalnih mrea i teorijskih sadraja informatika
servisa
i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
254
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
raunarstva

elektrotehnike

inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Posluiteljski nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

operacijski sustavi teorijskih sadraja informatika
i informatike
magistar inenjer
255
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije


magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva
elektrotehnike

inenjer raunalstva
elektrotehnike
raunarstva
256
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Sigurnost nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

informacijskih sustava teorijskih sadraja informatika

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva
257
elektrotehnike


inenjer raunalstva
elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Multimedija nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije


magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
258
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Programiranje mobilnih nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

ureaja teorijskih sadraja informatika

i informatike
259
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike

raunarstva

elektrotehnike


inenjer raunalstva

elektrotehnike
260
raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
Web dizajn nastavnik struno- magistar ekonomist, smjer

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije

sustava
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
261
raunarstva

elektrotehnike

inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunarstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike

srednje strukovno
staa u struci
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue

vrste obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena
naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i
sl.), suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene
agencije.
262
5. Minimalni materijalni uvjeti
Nastavni predmet Oprema Prostor

Hrvatski jezik grafoskop, raunalo s standardna uionica
pristupom internetu,
projektor i projektno
platno
Engleski jezik raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
internetu i potrebnim strani jezik
softverom, projektor i
projektno platno, CD
player, DVD player
Njemaki jezik raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
internetu i potrebnim strani jezik
projektno platno, CD
player, DVD player
Povijest raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
internetu, projektor i povijest
projektno platno
Geografija geografske karte svijeta, specijalizirana uionica za
kontinenata i Republike geografiju ili kabinet za
Hrvatske, topografske geografiju, kolsko dvorite
karte (broj listova
dostatan radu u paru),
satelitske snimke, reljefni
modeli, zbirke minerala i
stijena, prozirnice,
raunalna tehnologija i
multimedijalne
prezentacije, internet,
kompas, krivinomjer, GPS
ureaj (broj kompasa,
krivinomjera i GPS
ureaja minimalno
dostatan za rad u
skupinama), grafiki
prikazi, tekstualni
materijal
Politika i gospodarstvo raunalo s pristupom standardna uionica,
internetu i potrebnim specijalizirana informatika
projektorom i projektno uionica - koritenje prilikom
platno realizacije pojedinih nastavnih
tema
Tjelesna i zdravstvena nastavna sredstva i otvoreni i zatvoreni sportski
kultura pomagala sukladno prostori s prateim higijenskim
dravnom pedagokom prostorijama (sportska dvorana,
standardu za opremanje teretana, igralita, plivalite) -
sportskih igralita, dvorana sukladno dravnom pedagokom
i ostalih prateih prostora standardu
263
Etika raunalo s pristupom standardna uionica, kabinet za
internetu, projektor i etiku
projektno platno
Matematika pametna ploa, standardna uionica, kabinet za
geometrijski pribor, matematiku, specijalizirana
modeli geometrijskih informatika uionica - koritenje
tijela, raunalo s prilikom realizacije pojedinih
pristupom internetu i nastavnih tema
potrebnim matematikim
projektno platno
Fizika raunalo s pristupom specijalizirana uionica za fiziku,

internetu, projektor i standardna uionica, kabinet za
projektno platno, pribor za pripremu nastave fizike s
demonstracijske pokuse opremom
Kemija kemijski pribor i standardna uionica,
kemikalije, raunalo s specijalizirana uionica za kemiju,
pristupom internetu, specijalizirana informatika
projektor i projektno uionica - koritenje prilikom
platno realizacije pojedinih nastavnih
tema
Biologija grafoskop/ projektor, standardna uionica, kabinet za
platno, raunalo s biologiju, specijalizirana
internetskom vezom, DVD informatika uionica - koritenje
player, televizor, model prilikom realizacije pojedinih
unutarnjih organa ovjeka nastavnih tema
(torso), slike organa
ovjeka, stetoskop i
tlakomjer
Tehniko i poslovno projektor, projekcijsko standardna uionica,
komuniciranje platno, raunalo za specijalizirana uionica
nastavnika s instaliranom
potrebnom programskom
potporom, pristupom
internetu i pristupom
lokalnoj mrei, raunalo
za svakog polaznika s
instaliranom potrebnom
programskom potporom,
pristupom internetu i
pristupom lokalnoj mrei
Upotreba informacijske projektor, projekcijsko standardna uionica,
tehnologije u uredskom platno, raunalo za specijalizirana uionica
poslovanju nastavnika s instaliranom
potporom, pristupom
264
Algoritmi i projektor, projekcijsko standardna uionica,
programiranje platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
Osnove raunala projektor, projekcijsko standardna uionica,
platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
Graa raunala projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
Operacijski sustavi projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
Osnove elektrotehnike projektor i zaslon, standardna uionica,
raunalo, radni stolovi za specijalizirana uionica
265
polaznike s raunalom,
potrebnim softverom i
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
instrumenti i oprema,
komponente i/ili sklopovi,
pristup internetu
Uvod u elektroniku projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Digitalna logika projektor i zaslon, standardna uionica,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Uvod u raunalne projektor, projekcijsko standardna uionica,
mree platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
pristupom lokalnoj mrei,
instalirani mreni
simulator na raunalima,
koncentrator (Hub) na 3
do 4 raunala, prespojnik
(Switch) na 2 raunala,
usmjernik (Router)- 2 do
3 na uionicu/laboratorij,
kabeli za mreno
povezivanje
Raunalne mree projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
266
instalirani mreni
simulator na raunalima,
koncentrator (Hub) na 3
do 4 raunala, prespojnik
(Switch) na 2 raunala,
usmjernik (Router)- 2 do
3 na uionicu/laboratorij,
kabeli za mreno
povezivanje
Mikroupravljai projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
mjerni instrumenti i
oprema, komponente i/ili
sklopovi, testna ploa
Ugradbeni raunalni projektor, projekcijsko standardna uionica,
sustavi platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
testna ploa
Tehniko projektor, projekcijsko standardna uionica,
dokumentiranje platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
267
grafoskop i grafoprozirnice
za tehniko crtanje
Uvod u baze podataka projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
Praktine osnove minimalno 16 radnih specijalizirana uionica, radionica
raunalstva mjesta i 8 raunala, za praktinu nastavu
raunala za
rastavljanje/sastavljanje,
sustavski softver, raunalo
ili prijenosnik za
nastavnika, projektor i
projekcijsko platno,
potrebni softverski alati po
izboru nastavnika, set
alata za servisera, mjerni
instrumenti, alat i pribor
za lemljenje, klijeta za
krimpanje, tester za
mreni kabel, patch panel,
alat za patch panel,
preklopnik, mreni kabeli
Primijenjena projektor, projekcijsko standardna uionica,
matematika platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
Dizajn baza podataka projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
268
Napredno/objektno projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
Skriptni jezici i web projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
Dijagnostika i projektor, projekcijsko standardna uionica,
odravanje platno, raunalo za specijalizirana uionica
informacijskih sustava nastavnika s instaliranom
potporom, pristupom
Konfiguriranje projektor, projekcijsko standardna uionica,
raunalnih mrea i platno, raunalo za specijalizirana uionica
servisa nastavnika s instaliranom
potporom, pristupom
raunala su opremljena za
radu u inoj i beinoj
269
mrei, instalirana
aplikacija za praenje
mrenog prometa,
instalirana aplikacija za
virtualna raunala, IP
kamera 2 na
uionicu/laboratorij, IP
telefon 2 do 4 na
uionicu/laboratorij,
mreni pisa, beina
pristupna toka (2
komada), prespojnik
(Switch) na svaka 2
raunala, usmjernik
(Router)- 2 do 3 na
uionicu/laboratorij, kabeli
za mreno povezivanje
ureaja
Posluiteljski operacijski projektor, projekcijsko standardna uionica,
sustavi platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
Sigurnost informacijskih minimalno 16 radnih standardna uionica,
sustava mjesta i 8 raunala, specijalizirana uionica
sustavski softver, raunalo
ili prijenosnik za
nastavnika, projektor i
projekcijsko platno,
potrebni softverski alati po
izboru nastavnika,
konfigurabilni preklopnik,
usmjernik (hardverski ili
softverski), vatrozid
(hardverski ili softverski),
posluitelj s
posluiteljskim
operacijskim sustavom,
neprekidno napajanje
Multimedija projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
270
Programiranje mobilnih projektor, projekcijsko standardna uionica,
ureaja platno, raunalo za specijalizirana uionica
potporom, pristupom
Web dizajn projektor, projekcijsko standardna uionica,
potporom, pristupom
271
6. Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-0701/11-02-42/11-02

Naziv obrazovnog sektora: Elektrotehnika i raunalstvo
ifra obrazovnog sektora: 07
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi

strukovnog kurikuluma
6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica

Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj - ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik

Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
II. Matematiko podruje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZOS, Zagreb
III. Prirodoslovno podruje:

mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
272
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Ceci-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka oi, dipl. ing., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Sanja Klubika, dipl. ing., Tehnika kola Daruvar, Daruvar
Biologija
mr. sc. Zrinka Pongrac timac, prof., V. gimnazija, Zagreb
Dalibor Sumpor, prof., Srednja kola Tina Ujevia i Tehnika kola, Kutina
Marina Nit, prof., AZOO, Osijek
prof. dr. sc. Ines Radanovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za biologiju,
Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehniko i informatiko podruje:
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
273
VI. Umjetniko podruje:
VII. Tjelesno i zdravstveno podruje:
Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio
mr. sc. eljko iranovi, prof., Abaca studio, Zagreb - voditelj

akademik Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
mr. sc. Mislav Balkovi, Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
mr. sc. eljko iranovi, Abaca studio, Zagreb
Maja Juki, dipl. ing., Abaca studio, Zagreb
Snjeana Tomaevi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Milan Kora, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Josip Rasinec, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Braslav Erpai, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Zlatko Nadarevi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Rajko Mihajlovi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Damir Vojnovi, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivica Premui, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Sanja Vehabovi Hadi, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Milan urain, nastavnik praktine nastave, Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivan Juri, ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Dubravka Orani, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Jasminka Kotur, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Marko Stojanovi, ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Damir Mileta, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Stjepan alkovi, dipl. informatiar, Srednja kola Krapina, Krapina
Mladen Ptiar, dipl. ing., Srednja kola Krapina, Krapina
Sanio Bei, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ivana Piplovi, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Dijana Boduljak, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ivo urkovi, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Ante Vlah, dipl. ing., Elektrotehnika kola Split, Split
Kreimir Koi, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Valerija Poljanec, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Kristinka Blaeka, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Damir tampar, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Draen Janek, dipl. ing., Tehnika kola akovec
Sanja Lopari, prof., Tehnika kola akovec
mr. sc. Goran ambi, Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
274
Ivan avar, ing. Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Marin Frankovi, mag. oec., Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
Ivan Mesic, prof., Visoka kola za primijenjeno raunarstvo, Zagreb
275
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
276

K - Tehnicar Za Racunalstvo - Za Odobrenje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

K - Tehnicar Za Racunalstvo - Za Odobrenje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti,

ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

1.2. Cilj kurikuluma

Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

1.3. Trajanje obrazovanja

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Zavrena osnovna kola.

NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA RAUNALSTVO

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

HRVATSKI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

GEOGRAFIJA 70 2 4,5 35 1 2,5

UKUPNO SATI/BODOVA A. 735 21 41,5 595 17 33 490 14 27 512 16 30

B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE 64 1 1 3,5

OSNOVE INFORMACIJSKO- UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

UVOD U BAZE PODATAKA 35 1 1,5

PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA 70 2 4

UVOD U RAUNALNE MREE 70 1 1 3,5

RAUNALNE MREE 70 1 1 3,5

UKUPNO SATI/BODOVA B1. 385 6 5 18,5 525 7 8 27 455 6 7 25 352 4 7 18

UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA

MODUL 1 POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI 64 1 1 2

MODUL 2 POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI 64 1 1 2

PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA 70 1 1 2 32 1 2

UKUPNO SATI/BODOVA B1. + B2.

* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

2.2.1. Opeobrazovni dio

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje

Cilj predmeta: razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei,

U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo

6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadraje vezane za povijest hrvatskog jezika

3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

1. sastavljati razliite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

Analiza knjievnih tekstova

2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu

Analiza neknjievnih tekstova

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini

4. tumaiti tekstove s grafikim elementima

5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i

6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,

7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz

8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima