3472 1K BZ I Dr. Prvostupanjska 21 12 2010

SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Predmet broj: S1 1 K003472 09 KrI (X-KR-08/549)

Datum: donoenja 21.12.2010. godine
pismenog otpravka 15.03.2011. godine
Pred sudskim vijeem u sastavu: sudija Minka Kreho, predsjednik vijea

sudija Marjan Poganik
sudija eljka Mareni
PREDMET TUILATVA BOSNE I HERCEGOVINE

protiv
Zorana Babia
Milorada Radakovia
Milorada krbia
Duana Jankovia
eljka Stojnia
PRESUDA
Tuilac Tuilatva Bosne i Hercegovine:

Slavica Terzi
Branioci:
Advokat Slavica Baji za Zorana Babia
Advokat Slavica voro za Milorada Radakovia
Advokat Slobodan Peri za Milorada krbia
Advokat Ranko Daki za Duana Jankovia
Advokat Zlatko Kneevi za eljka Stojnia
Zapisniar:
Emil Pnkas pravni savjetnik-asistent
1
S1 1 K003472 09 KrI (X-KR-08/549) 21. decembar 2010. godine
I. IZREKA
U IME BOSNE I HERCEGOVINE
Sud Bosne i Hercegovine u vijeu sastavljenom od sudija Minke Kreho, kao predsjednika
vijea, te sudija Marjana Poganika i eljke Mareni, kao lanova vijea, uz sudjelovanje
pravnog savjetnika-asistenta Emila Pinkasa, u svojstvu zapisniara, u krivinom predmetu
protiv optuenih Zorana Babia i dr., povodom izmijenjene optunice Tuilatva Bosne i
Hercegovine broj: KT-RZ-48/06 od 23.11.2010. godine, kojom se optueni Zoran Babi,
Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni terete za poinjenje
krivinog djela zloin protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1. taka h) u vezi sa takama a), d),
e), h) i k) sve u vezi sa lanom 180. stav 1. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH),
nakon javno odranog glavnog pretresa, sa kojeg je dijelom bila iskljuena javnost, u prisustvu
optuenog Zorana Babia i njegovog branioca, advokata Slavice Baji, optuenog Milorada
Radakovia i njegovog branioca, advokata Slavice voro, optuenog Milorada krbia i
njegovog branioca, advokata Slobodana Peria, optuenog Duana Jankovia i njegovog
branioca, advokata Ranka Dakia i optuenog eljka Stojnia i njegovog branioca, advokata
Zlatka Kneevia, u prisustvu Slavice Terzi, tuioca Tuilatva BiH, donio je i dana
21.12.2010. godine i istog dana javno objavio sljedeu
PRESUDU
I
Optueni:
1. ZORAN BABI zv. Bakin, sin Duana i majke Perse roeno Petrovi, roen
01.06.1968. godine u Prijedoru, nastanjen u ..., JMBG ..., po narodnosti ..., dravljanin
..., po zanimanju Bravar, pismen, zavrio Srednju mainsku tehniku kolu, smjer brav.,
oenjen, otac jednog malodobnog djeteta, sluio vojsku 1988/1989. godine u Novom
Mestu, R Slovenija, ima in desetara, vodi se u VE Prijedor, neodlikovan, srednjeg
imovnog stanja, neosuivan, i po osobnom navoenju, protiv njega se ne vodi drugi
kazneni postupak, trenutno se nalazi na slobodi uz odreene mjere zabrane po rjeenju
Suda Bosne i Hercegovine;
2. MILORAD KRBI, sin Drage i majke Lazarke roeno Radonji, roen 11.07.1960.
godine u mjestu Veliko Palanite, opina Prijedor, JMBG ..., nastanjen u ulici ..., po
nacionalnosti ..., dravljanin ..., po zanimanju voza, pismen, oenjen, sluio vojsku
1979. godine u Ohridu, ima in vodnika, ne zna da li se vodi u vojnoj evidenciji,
2
neodlikovan, slabog imovnog stanja, neosuivan i po osobnom kazivanju protiv njega
se ne vodi drugi krivini postupak, trenutno se nalazi na slobodi uz odreene mjere
zabrane po rjeenju Suda Bosne i Hercegovine;
3. DUAN JANKOVI, sin Dragoja i majke Ane roeno Jankovi, roen 8.3.1950.
godine u mjestu Dera, selo Benkovac, optina Prijedor, nastanjen u mjestu ... po
narodnosti ..., dravljanin ..., po zanimanju dipl. ing Saobraaja, pismen, zavrio
Saobraajni fakultet u Zagrebu i postdiplomski studij u Beogradu, oenjen, otac dvoje
punoljetne djece, sluio vojsku 1969/1970. godine u Niu i Leskovcu, nema in vojnog
starjeine, odlikovan od strane policije ordenom Miloa Obilia, srednjeg imovnog
stanja, trenutno se nalazi na slobodi uz odreene mjere zabrane po rjeenju Suda Bosne
i Hercegovine;
4. ELJKO STOJNI, sin Boka i majke Stane roeno Kremi, roen 10.10.1971.
godine u mjestu Tukovi, optina Prijedor, nastanjen u ..., JMBG ..., po narodnosti ...,
dravljanin ..., po zanimanju policajac, pismen, zavrio SSS mainski tehniar, oenjen,
otac dvoje mldb. djece, sluio vojsku 1990/1991. godine u Beogradu, vodi se u vojnoj
evidenciji Prijedor, neodlikovan, srednjeg imovnog stanja, trenutno se nalazi na slobodi
uz odreene mjere zabrane po rjeenju Suda Bosne i Hercegovine
KRIVI SU
TO SU:
U vremenskom periodu od kraja mjeseca aprila 1992. godine, pa do kraja septembra
iste godine a u okviru irokog i sistematinog napada vojske i milicije Srpske Republike BiH a
potom Republike Srpske usmjerenog protiv bonjakog i hrvatskog stanovnitva opine
Prijedor koji napad je i izvren u istom periodu, znajui za takav napad i da njihove radnje ine
dio tog napada, Duan Jankovi u svojstvu rukovodnog radnika Stanice javne bezbjednosti
Prijedor, a Zoran Babi, Milorad krbi i eljko Stojni u svojstvu rezervnih milicionara,
svjesno i znaajno doprinosei uestvovali u udruenom zloinakom poduhvatu civilnih i
vojnih vlasti opine Prijedor, kojem su i sami pripadali kao i Damir Ivankovi, Gordan uri,
Ljubia eti, Simo Drljaa, naelnik Stanice javne bezbjednosti Prijedor, Milomir Staki,
predsjednik Kriznog taba opine Prijedor i Slobodan Kuruzovi, upravnik logora Trnopolje sa
namjerom izvrenja zajednikog cilja progona osoba bonjake i hrvatske nacionalnosti koji je
obuhvatao prinudno preseljenje, ubistva, i pljake, koji zajedniki cilj je, injenjem navedenih
3
dijela, podrazumijevao, na diskriminatornoj namjeri zasnovan, progon bonjakog i hrvatskog
stanovnitva na politikoj, nacionalnoj, etnikoj i vjerskoj osnovi sa teritorija pod kontrolom
vojske i milicije Srpske Republike BiH, a potom Republike Srpske, te su svjesno i sa
namjerom elei upravo ispunjenje progona znaajno doprinosei poinili progon prisilnim
preseljenjem stanovnitva konvojem, namjernim liavanjem osoba iz konvoja ivota
(ubijanjem) i pljakom osoba u konvoju, a Duan Jankovi i nareivao izvrenje radnji sa
namjerom izvrenja zajednikog cilja progona, pa su tako:
dana 21.08.1992. godine, Duan Jankovi kao komandir stanice milicije Prijedor a ostali
optueni kao rezervni milicionari i pripadnici Interventnog voda milicije iz Prijedora, i kao
pripadnici Stanice javne bezbjednosti Prijedor, svi bili prisutni u uniformama i sa naoruanjem
kao pratnja i osiguranje prilikom polaska konvoja iz mjesta Tukovi, opina Prijedor, i
ukrcavanja civila u vozila, da bi se dio pratnje uputio u mjesto Trnopolje odakle je iz logora
Trnopolje krenuo drugi dio konvoja sa civilima bonjake nacionalnosti koji su natrpani u 4.
autobusa, nakon ega su se sva vozila i pratnja iz konvoja spojila na raskrsnici puta u mjestu
Kozarac odakle su nastavili kretanje prema Banja Luci i dalje, te je Duan Jankovi nareivao i
organizovao pratnju i kretanje konvoja a zajedno sa ostalim optuenim i drugim pripadnicima
milicije i vojske, znaajno doprinosei izvrenju navedenog, cilja udruenog zloinakog
poduhvata, izvrili sprovoenje konvoja, koji se sastojao od najmanje 16. autobusa, lepera,
kamiona i kamiona sa prikolicom u kojima se nalazilo naguranih preko 1.200 civila preteno
bonjake ali i hrvatske nacionalnosti iz opine Prijedor, koji su zbog uslova nesigurnosti i
straha za vlastiti ivot stvorenih od strane vojske i milicije Republike Srpske na podruju
opine Prijedor morali napustiti podruje opine Prijedor kako bi sauvali ivote, za to su
optueni znali, ali su u toku kretanja konvoja prema opini Travnik, preko teritorije opina
Prijedor, Banja Luka, Kneevo/Skender Vakuf i Travnik, gdje su civili trebali biti sprovedeni
radi realizacije prinudnog preseljenja, u namjeri izvrenja zajednikog cilja za koji su svi znali,
znaajno doprinosili izvrenju tog cilja kao uniformisani i naoruani pratioci navedenih vozila
u kojima su prevoeni civili i prateih vozila, sa namjerom i znajui da su civili, meu kojim
civilima je bio i veliki broj male djece, ena i starih osoba, u tom konvoju koji se satima sporo
kretao po velikoj vruini, nagurani i zatvoreni u vozilima u konvoju i to i u kamione pod
ceradama bez dovoljno prostora, vazduha, vode i hrane u namjeri izvrenja zajednikog cilja u
vie navrata od civila Bonjaka i Hrvata koji su bili prevoeni vozilima u konvoju ve u strahu
i tekim uslovima prevoenja, uz razne teke prijetnje oduzimali novac, zlato i druge
dragocjenosti, u kojem oduzimanju imovine se naroito isticao eljko Stojni pri tome
izvodei civila mukarca iz vozila prislanjajui mu pitolj na glavu i prijetei da e ga ubiti i da
4
e baciti malo dijete u kanal ukoliko od civila iz vozila ne sakupi to vie navedenih vrijednosti
i na taj nain namjerno sprovodei zajedniki cilj da se civili Bonjaci i Hrvati sa podruja
opine Prijedor prinudno presele, pljakaju, da bi prilikom zaustavljanja konvoja pored pritoke
rijeke Ugar, rjeice Ilomske, na lokalitetu planine Vlai, Duan Jankovi, u namjeri izvrenja
zajednikog cilja da se dio mukaraca iz konvoja ubije a nakon to je pratiocima konvoja dao
instrukcije i odobrenje za izvrenje izdvajanja mukaraca u namjeri ubijanja civila mukaraca i
nakon to je izdvajanje poelo, udaljio sa tog mjesta, Zoran Babi, eljko Stojni i drugi
pratioci svi zajedno, uniformisani i naoruani automatskim pukama svjesno i znaajno
doprinosei sa namjerom da se civili ubiju i znajui da ih izdvajaju radi ubijanja, izvrili
selekciju tano neutvrenog broja ali najmanje 150 vojno sposobnih civila mukaraca od
ostalog civilnog stanovnitva iz konvoja, i to tako da su mukarci civili natjerani da izau iz
autobusa, lepera, kamiona i kamiona sa prikolicom, a potom izdvojene mukarce natjerali da
uu u dva autobusa, a Zoran Babi, Milorad krbi i eljko Stojni, zajedno sa ostalim
pratiocima, civile mukarce izdvojene u dva autobusa sproveli do mjesta zv. Korianske
stijene, na planini Vlai, gdje je mukarcima iz jednog autobusa nareeno da izau na cestu,
a potom ih sproveli do ivice ceste, iznad provalije, pa im naredili da kleknu na sami rub ceste
prema provaliji, te iz neposredne blizine poeli pucati iz automatskog naoruanja u tako
postrojene ljude, nakon ega su tijela ubijenih padala u provaliju dok su se neke osobe iz stroja,
a zbog prijetnje za ivot zbog pucanja iz automatskog naoruanja prema njima, same bacale u
provaliju radi izbjegavanja smrti u emu mnogi nisu uspjeli jer su sa velike visine padali na
stjenovitu kamenu podlogu pri emu su zadobijali povrede od kojih su i podlegli, da bi nakon
toga izvodili mukarce iz drugog autobusa, i to u manjim grupama, od dvije do tri osobe, a
zatim ih dovodili do istog mjesta ili mjesta u blizini tog mjesta, i pucali u njih iz neposredne
blizine iz pitolja a zatim i iz automatskih puaka, a potom su sa vrha litice bacali rune bombe
ili pucali na tijela ubijenih i ranjenih koji su iz provalije jaukali, i na taj nain ubili tano
neutvren broj civila ali najmanje 150 mukaraca, meu kojima i: Mujo (Alija) Ali, Sejad
(Rifet) Ali, Enver (Avdo) Arifagi, Mehmed (Ekrem) Arifagi, Rasim (Sulejman) Avdi,
erif (Ramo) Bajri, Zafir (erif) Bajri, Rasim (Muharem) Bai, Nihad (Meho) Bei,
Mustafa (Ibrahim) Bei, Nermin (Izet) Bei, Sead (Adem) Bei, Suvad (Mustafa)
Belagi, erif (Suljo) Blaevi, Ahmet (Hamdija) Blaevi, Fadil (Ibrahim) Blaevi,
Fikret (Himzo) Blaevi, Mustafa (Edhem) Blaevi, Muharem (aban) Crljenkovi,
Zijad (Ibrahim) ejvan, Besim (Smail) auevi, Hilmija (Mehmed) usti, Ismet
(Mehmed) usti, Admir (Demal) Dergi, Fadil (Fehim) Duratovi, aban (erif)
Elezovi, Fahrudin (Kasim) Elezovi, Jasmin (Hajrudin) Elezovi, Edin (Muharem)
Elezovi, Emir (Muharem) Elezovi, Hajrudin (Salih) Elezovi, Ismet (Dervi) Fazli,
5
Jasim (Ismet) Fazli, Mirsad (Ismet) Fazli, Almir (Refik) Fazli, Edin (Hilmija) Fazli,
Samir (Sadik) Garibovi, Vasif (Atif) Garibovi, Kemal (Hamdija) Garibovi, Muhamed
(Abaz) Grabi, Mirsad (Hasan) Guti, Husein (Salih) Hanki, Osman (Hasan) Hasanagi,
Ismet (Husein) Hirki, Rifet (Husein) Hirki, efik (Husein) Hirki, Midhet (Fehim)
Hodi, Ahmet (Husein) Hodi, Mirsad (Hilmija) Hodi, Said (Alija) Horozovi, Emsud
(Alija) Horozovi, Mahmut (Sefer) Hrusti, Hajro (Huska) Ii, Armin (Mustafa)
Jakupovi, Senad (Latif) Jusufagi, Zuhdija (Meho) Kadiri, Mehmed (Sulejman)
Kahrimanovi, Uzeir (Muharem) Kahrimanovi, Dervi (Osman) Karabai, Osman
(Dervi) Karabai, Elvir (Kadir) Karari, Kadir (Husein) Karari, Elvin (Mehmed)
Kaukovi, Meho (Ahmet) Kljaji, Sakib (Ahmet) Kljaji, Ahmet (Salih) Krki, Abaz
(Omer) Kulai, Velid (Ramo) Maroli, Himzo (Redo) Maroli, Ejub (Abaz) Medi,
Alija Mehmedagi, Osman (Husein) Mehmedagi, Asmir (Mehmed) Memi, Himzo
(Omer) Mrkalj, Idriz (Haso) Muretehaji, Edin (Osman) Mujkanovi, Husein (Hamdija)
Mujkanovi, Refik (Rasim) Mujkanovi, Vasif (Mahmut) Mujkanovi, Nihad (Sulejman)
Memi, Senad (Esad) Mujkanovi, Mehmed (Dervi) Muretehaji, Fuad (Dervi)
Murehaji, Faik (Osman) Paratui, Faik (Osman) Rizvanevi, Nail (Demal) Sadi,
Bajazid (Hamza) Saldumovi, Jasmin (Mehmed) Saldumovi, Zilhad (Huska) Selimovi,
Kasim (efik) Sivac, Merzuk (Ibrahim) Sivac, Edin (Munib) Sivac, Nedad (Munib)
Sivac, Omer (Halil) ljivar, Mehmedalija (Ibrahim) Tali, Sakib (Bejdo) Trnjanin, Seid
(Miralem) Vehabovi, Fadil (Ramo) Veli, Ekrem (Zudije) Veli, Ziko (Husein)
Zahirovi, Nedad (Latif) Zuli, Sakib (Idriz) eri, Ferid (Karanfil) eri, dok je jedan
broj vojno sposobnih mukaraca uspio preivjeti streljanje, i to njih najmanje 12, a da je do
sada pronaeno vie kompletnih tijela od kojih je 11. i identifikovano i to: Seid (Miralem)
Vehabovi, Edin (Hilmija) Fazli, Elvin (Mehmed) Kaukovi, Ahmet (Salih) Krki, Ferid
(Karanfil) eri, Fikret (Himzo) Blaevi, Sead (Adem) Bei, Enver (Avdo) Arifagi,
Osman (Husein) Mehmedagi, Uzeir (Muharem) Kahrimanovi, Ekrem (Zudije) Veli,
kao i jedan broj dijelova tijela ubijenih osoba koji su DNA analizom identifikovani da
pripadaju rtvama: Mujo (Alija) Ali, Sejad (Rifet) Ali, Mehmed (Ekrem) Arifagi, Rasim
(Sulejman) Avdi, Zafir (erif) Bajri, Mustafa (Ibrahim) Bei, Nermin (Izet) Bei,
Ahmet (Hamdija) Blaevi, Mustafa (Edhem) Blaevi, Fadil (Ibrahim) Blaevi,
Muharem (aban) Crljenkovi, Besim (Smail) auevi, Zijad (Ibrahim) ejvan, Hilmija
(Mehmed) usti, Admir (Demal) Dergi, Fadil (Fehim) Duratovi, aban (erif)
Elezovi, Hajrudin (Salih) Elezovi, Jasmin (Hajrudin) Elezovi, Ismet (Dervi) Fazli,
Vasif (Atif) Garibovi, Kemal (Hamdija) Garibovi, Muhamed (Abaz) Grabi, Mirsad
(Hasan) Guti, Husein (Salih) Hanki, Osman (Hasan) Hasanagi, efik (Husein) Hirki,
6
Ahmet (Husein) Hodi, Mirsad (Hilmija) Hodi, Mahmut (Sefer) Hrusti, Senad (Latif)
Jusufagi, Mehmed (Sulejman) Kahrimanovi, Dervi (Osman) Karabai, Osman
(Dervi) Karabai, Elvir (Kadir) Karari, Kadir (Husein) Karari, Zuhdija (Meho)
Kadiri, Meho (Ahmet) Kljaji, Sakib (Ahmet) Kljaji, Abaz (Omer) Kulai, Himzo
(Redo) Maroli, Velid (Ramo) Maroli, Alija (Beo) Mehmedagi , Asmir (Mehmed)
Memi, Himzo (Omer) Mrkalj, Edin (Osman) Mujkanovi, Husein (Hamdija)
Mujkanovi, Refik (Rasim) Mujkanovi, Vasif (Mahmut) Mujkanovi, Idriz (Haso)
Muretehaji, Fuad (Dervi) Murehaji, Faik (Osman) Paratui, Faik (Osman)
Rizvanevi, Nail (Demal) Sadi, Bajazid (Hamza) Saldumovi, Jasmin (Mehmed)
Saldumovi, Zilhad (Huska) Selimovi, Merzuk (Ibrahim) Sivac, Kasim (efik) Sivac,
Omer (Halil) ljivar, Mehmedalija (Ibrahim) Tali, Sakib (Bejdo) Trnjanin, Fadil
(Ramo) Veli, Ziko (Husein) Zahirovi, Nedad (Latif) Zuli, Sakib (Idriz) eri, i jedan
broj nagorenih ostataka tijela koji pripadaju oko 10 ubijenih osoba, dok ostala tijela ni do danas
nisu pronaena,
Dakle, u okviru irokog i sistematinog napada vojske i milicije Republike Srpske na

podruju opine Prijedor, znajui za takav napad, i da njihove radnje ine dio tog napada,
Duan Jankovi, naredio, te zajedno sa drugim optuenim poinili progon osoba bonjake i
hrvatske nacionalnosti sa podruja opine Prijedor, znaajno doprinosei izvrenju
zajednikog cilja progona inei prisilno preseljenje stanovnitva, namjerna liavanja drugih
osoba ivota (ubijanja) i pljakanje tih osoba, pri tome svjesno i sa namjerom izvrenja
zajednikog cilja uestvujui u udruenom zloinakom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti
opine Prijedor, kojem su i sami pripadali i iji lanovi su jo bili i Milomir Staki, Simo
Drljaa, Slobodan Kuruzovi, Damir Ivankovi, Gordan uri i Ljubia eti, ali drugi
pripadnici civilnih i vojnih vlasti u Prijedoru iji je cilj bio da se Bonjaci i Hrvati progone sa
teritorije pod kontrolom srpskih vlasti, inei upravo navedena kaznena djela.
ime su Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni poinili
krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1. take h) u vezi sa takama a)-
ubijanjem, d)-prisilnim preseljenjem stanovnitva, h)-pljaka Krivinog zakona Bosne i
Hercegovine a sve u svezi lanka 180. stav 1. istog zakona,
Pa Sud prvooptuenog, Zorana Babia, za krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana
172. stav 1. toka h) u vezi sa takama a), d) i h), sve u vezi sa lanom 180. stav 1. KZ BiH, uz
primjenu citiranih odredbi i odredbi iz lana 39., 42b. i 48. KZ BiH,
7
OSUUJE
NA KAZNU DUGOTRAJNOG ZATVORA U TRAJANJU OD
22 (dvadeset dvije) GODINE
treeoptuenog, Milorada krbia, za krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana 172.
stav 1. toka h) u vezi sa takama a), d) i h), sve u vezi sa lanom 180. stav 1. KZ BiH, uz
OSUUJE
22 (dvadeset dvije) GODINE
etvrtooptuenog, Duana Jankovia, za krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana

172. stav 1. toka h) u vezi sa takama a), d) i h), sve u vezi sa lanom 180. stav 1. KZ BiH, uz
OSUUJE
27 (dvadeset sedam) GODINA
i petooptuenog, eljka Stojnia, za krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana 172.
stav 1. toka h) u vezi sa takama a), d) i h), sve u vezi sa lanom 180. stav 1. KZ BiH, uz
primjenu citiranih odredbi i odredbi iz lana 39., 42. i 48. KZ BiH,
OSUUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD
15 (petnaest) GODINA
II
Na osnovu lana 284. stav 1. taka c) ZKP BiH

8
MILORAD RADAKOVI, zv. Srbo, sin Stojana i majke Borke roeno Bilbija, roen
10.08.1962. godine u mjestu Podvidaa, opina Sanski Most, JMBG ..., nastanjen u ..., po
narodnosti ..., dravljanin ..., zavrio Poljoprivrednu kolu, po zanimanju KV Voar, pismen,
oenjen, otac jednog malodobnog djeteta, sluio vojsku 1982/1983. godine u Zrenjaninu i
Benkovcu, nema ina, ne zna da li se vodi u vojnoj evidenciji, odlikovan u JNA znakom-
primjeran vojnik, slabog imovnog stanja, neosuivan i po osobnom navoenju protiv njega se
ne vodi drugi krivini postupak, trenutno se nalazi na slobodi uz odreene mjere zabrane po
rjeenju Suda Bosne i Hercegovine;
OSLOBAA SE OD OPTUBE
da je:
U vremenskom periodu od kraja mjeseca aprila 1992. godine do kraja septembra iste
godine a u okviru irokog i sistematinog napada vojske i policije Srpske Republike BiH a
potom Republike Srpske usmjerenog protiv bonjakog i hrvatskog stanovnitva opine
Prijedor koji napad je i izvren u istom periodu, znajui za takav napad i da njegove radnje ine
dio tog napada, Milorad Radakovi, u svojstvu rezervnog milicionara, svjesno i znaajno
doprinosei uestvovao u udruenom zloinakom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti opine
Prijedor, kojem je i sam pripadao kao i Damir Ivankovi, Gordan uri, Ljubia eti, Drljaa
Simo, naelnik Stanice javne bezbjednosti Prijedor, Milomir Staki, predsjednik Kriznog taba
opine Prijedor, Slobodan Kuruzovi, upravnik logora Trnopolje sa namjerom izvrenja
zajednikog cilja progona osoba bonjake i hrvatske nacionalnosti koji je obuhvatao prinudno
preseljenje, ubistva, nezakonito zatvaranje osoba u vozilima u konvoju i vrenje drugih
neovjenih djela nad njima kao i pljake, koji zajedniki cilj je, injenjem navedenih djela,
podrazumijevao, na diskriminatornoj namjeri zasnovan, progon bonjakog i hrvatskog
stanovnitva na politikoj, nacionalnoj, etnikoj i vjerskoj osnovi sa teritorija pod kontrolom
vojske i policije Srpske Republike BiH, a potom Republike Srpske, te je svjesno i sa namjerom
elei upravo ispunjenje progona znaajno doprinosei poinio progon prisilnim preseljenjem
stanovnitva konvojem, namjernim liavanjem osoba iz konvoja ivota (ubijanjem),
nezakonitim zatvaranjem osoba u vozilima u konvoju, neovjenim postupanjem prema
osobama u konvoju kao i pljakom osoba u konvoju, pa je tako:
9
dana 21.08.1992. godine, bio prisutan u uniformi i sa naoruanjem kao pratnja i osiguranje
prilikom polaska konvoja iz mjesta Tukovi, opina Prijedor, i ukrcavanja civila u vozila, da bi
se dio pratnje uputio u mjesto Trnopolje odakle je iz logora Trnopolje krenuo drugi dio
konvoja sa civilima bonjake nacionalnosti koji su natrpani u 4. autobusa, nakon ega su se
sva vozila i pratnja iz konvoja spojila na raskrsnici puta u mjestu Kozarac odakle su nastavili
kretanje prema Banja Luci i dalje, zajedno sa ostalim optuenim i drugim pripadnicima milicije
i vojske, znaajno doprinosei izvrenju navedenog cilja udruenog zloinakog poduhvata,
izvrio sprovoenje konvoja, koji se sastojao od najmanje 16 autobusa, lepera, kamiona i
kamiona sa prikolicom u kojima se nalazilo naguranih preko 1.200 civila preteno bonjake
ali i hrvatske narodnosti iz opine Prijedor, koji su zbog uslova nesigurnosti i straha za vlastiti
ivot stvorenih od strane vojske i policije Republike Srpske na podruju opine Prijedor morali
napustiti podruje opine Prijedor kako bi sauvali ivote, za to su optueni znali, ali su u toku
kretanja konvoja prema opini Travnik, preko teritorije opina Prijedor, Banja Luka,
Kneevo/Skender Vakuf i Travnik, gdje su civili trebali biti sprovedeni radi realizacije
prinudnog preseljenja, u namjeri izvrenja zajednikog cilja za koji su svi znali, znaajno
doprinosili izvrenju tog cilja kao uniformisani i naoruani pratilac navedenih vozila u kojima
su prevoeni civili i prateih vozila, sa namjerom i znajui da su civili, meu kojim civilima je
bio i veliki broj male djece, ena i starih osoba, u tom konvoju koji se satima sporo kretao po
velikoj vruini, nagurani i nezakonito zatvoreni u vozilima u konvoju i to i u kamione pod
ceradama bez dovoljno prostora, vazduha, vode i hrane, i mogunosti da obave fizioloke
potrebe vrenja velike i male nude, i ne poduzimajui mjere da se takvo stanje u vozilima
promjeni, ve je u namjeri izvrenja zajednikog cilja u vie navrata od civila Bonjaka i
Hrvata koji su bili prevoeni vozilima u konvoju ve u strahu i tekim uslovima prevoenja, uz
razne teke prijetnje oduzimao novac, zlato i druge dragocjenosti, ime je civilima a naroito
djeci nanosio velike patnje i ozbiljne fizike i psihike povrede i naruenje zdravlja, i na taj
nain namjerno sprovodei zajedniki cilj da se civili Bonjaci i Hrvati sa podruja opine
Prijedor prinudno presele, nezakonito zatvore u vozila, pljakaju i da se prema njima
neovjeno postupa, da bi prilikom zaustavljanja konvoja pored pritoke rijeke Ugar, rjeice
Ilomske, na lokalitetu planine Vlai, u namjeri izvrenja zajednikog cilja da se dio mukaraca
iz konvoja ubije, Milorad Radakovi i drugi pratioci svi zajedno, uniformisani i naoruani
automatskim pukama svjesno i znaajno doprinosei sa namjerom da se civili ubiju i znajui
da ih izdvajaju radi ubijanja, izvrili selekciju preko 200 vojno sposobnih civila mukaraca od
ostalog civilnog stanovnitva iz konvoja, i to tako da su mukarci civili natjerani da izau iz
autobusa, lepera, kamiona i kamiona sa prikolicom, to su civili mukarci morali i uiniti
obzirom da su svi pratioci bili uniformisani i naoruani automatskim pukama pa su pratioci,
10
meu kojima i optueni, na taj nain izdvojili preko 200 mukaraca, i natjerali te izdvojene
mukarce da uu u dva autobusa, da bi na tom mjestu Milorad Radakovi sa namjerom da
znaajno doprinese ubijanju civila predao municiju za automatsko naoruanje drugim
pratiocima iz konvoja, za koju municiju je u momentu predaje znao da e biti koritena za
ubijanje izdvojenih civila, nakon ega je kao pratilac jednog od autobusa iz konvoja produio
sa civilima do krajnjeg odredita na planini Vlai gdje se zavravao zadatak preseljenja
stanovnitva, a ostali pratioci, civile mukarce izdvojene u dva autobusa sproveli do mjesta zv.
Korianske stijene, na planini Vlai, gdje je mukarcima iz jednog autobusa nareeno da
izau na cestu, a potom ih sproveli do ivice ceste, iznad provalije, pa im naredili da kleknu na
sami rub ceste prema provaliji, te iz neposredne blizine poeli pucati iz automatskog
naoruanja u tako postrojene ljude, nakon ega su tijela ubijenih padala u provaliju dok su se
neke osobe iz stroja, a zbog prijetnje za ivot zbog pucanja iz automatskog naoruanja prema
njima, same bacale u provaliju radi izbjegavanja smrti u emu mnogi nisu uspjeli jer su sa
velike visine padali na stjenovitu kamenu podlogu pri emu su zadobijali povrede od kojih su i
podlegli, da bi nakon toga izvodili mukarce iz drugog autobusa, i to u manjim grupama, od
dvije do tri osobe, a zatim ih dovodili do istog mjesta ili mjesta u blizini tog mjesta, i pucali u
njih iz neposredne blizine iz pitolja a zatim i iz automatskih puaka, a potom su sa vrha litice
bacali rune bombe ili pucali na tijela ubijenih i ranjenih koji su iz provalije jaukali, i na taj
nain ubili preko 200 mukaraca, meu kojima i: Mujo (Alija) Ali, Sejad (Rifet) Ali, Enver
(Avdo) Arifagi, Mehmed (Ekrem) Arifagi, Rasim (Sulejman) Avdi, erif (Ramo)
Bajri, Zafir (erif) Bajri, Rasim (Muharem) Bai, Nihad (Meho) Bei, Mustafa
(Ibrahim) Bei, Nermin (Izet) Bei, Sead (Adem) Bei, Suvad (Mustafa) Belagi, erif
(Suljo) Blaevi, Ahmet (Hamdija) Blaevi, Fadil (Ibrahim) Blaevi, Fikret (Himzo)
Blaevi, Mustafa (Edhem) Blaevi, Muharem (aban) Crljenkovi, Zijad (Ibrahim)
ejvan, Besim (Smail) auevi, Hilmija (Mehmed) usti, Ismet (Mehmed) usti,
Admir (Demal) Dergi, Fadil (Fehim) Duratovi, aban (erif) Elezovi, Fahrudin
(Kasim) Elezovi, Jasmin (Hajrudin) Elezovi, Edin (Muharem) Elezovi, Emir
(Muharem) Elezovi, Hajrudin (Salih) Elezovi, Ismet (Dervi) Fazli, Jasim (Ismet)
Fazli, Mirsad (Ismet) Fazli, Almir (Refik) Fazli, Edin (Hilmija) Fazli, Samir (Sadik)
Garibovi, Vasif (Atif) Garibovi, Kemal (Hamdija) Garibovi, Muhamed (Abaz)
Grabi, Mirsad (Hasan) Guti, Husein (Salih) Hanki, Osman (Hasan) Hasanagi, Ismet
(Husein) Hirki, Rifet (Husein) Hirki, efik (Husein) Hirki, Midhet (Fehim) Hodi,
Ahmet (Husein) Hodi, Mirsad (Hilmija) Hodi, Said (Alija) Horozovi, Emsud (Alija)
Horozovi, Mahmut (Sefer) Hrusti, Hajro (Huska) Ii, Armin (Mustafa) Jakupovi,
Senad (Latif) Jusufagi, Zuhdija (Meho) Kadiri, Mehmed (Sulejman) Kahrimanovi,
11
Uzeir (Muharem) Kahrimanovi, Dervi (Osman) Karabai, Osman (Dervi) Karabai,
Elvir (Kadir) Karari, Kadir (Husein) Karari, Elvin (Mehmed) Kaukovi, Meho
(Ahmet) Kljaji, Sakib (Ahmet) Kljaji, Ahmet (Salih) Krki, Abaz (Omer) Kulai,
Velid (Ramo) Maroli, Himzo (Redo) Maroli, Ejub (Abaz) Medi, Alija Mehmedagi,
Osman (Husein) Mehmedagi, Asmir (Mehmed) Memi, Himzo (Omer) Mrkalj, Idriz
(Haso) Muretehaji, Edin (Osman) Mujkanovi, Husein (Hamdija) Mujkanovi, Refik
(Rasim) Mujkanovi, Vasif (Mahmut) Mujkanovi, Nihad (Sulejman) Memi, Senad
(Esad) Mujkanovi, Mehmed (Dervi) Muretehaji, Fuad (Dervi) Murehaji, Faik
(Osman) Paratui, Faik (Osman) Rizvanevi, Nail (Demal) Sadi, Bajazid (Hamza)
Saldumovi, Jasmin (Mehmed) Saldumovi, Zilhad (Huska) Selimovi, Kasim (efik)
Sivac, Merzuk (Ibrahim) Sivac, Edin (Munib) Sivac, Nedad (Munib) Sivac, Omer (Halil)
ljivar, Mehmedalija (Ibrahim) Tali, Sakib (Bejdo) Trnjanin, Seid (Miralem)
Vehabovi, Fadil (Ramo) Veli, Ekrem (Zudije) Veli, Ziko (Husein) Zahirovi, Nedad
(Latif) Zuli, Sakib (Idriz) eri, Ferid (Karanfil) eri, dok je jedan broj vojno sposobnih
mukaraca uspio preivjeti streljanje, i to njih najmanje 12, a da je do sada pronaeno vie
kompletnih tijela od kojih je 11 i identifikovano i to: Seid (Miralem) Vehabovi, Edin
(Hilmija) Fazli, Elvin (Mehmed) Kaukovi, Ahmet (Salih) Krki, Ferid (Karanfil) eri,
Fikret (Himzo) Blaevi, Sead (Adem) Bei, Enver (Avdo) Arifagi, Osman (Husein)
Mehmedagi, Uzeir (Muharem) Kahrimanovi, Ekrem (Zudije) Veli, kao i jedan broj
dijelova tijela ubijenih osoba koji su DNA analizom identifikovani da pripadaju rtvama: Mujo
(Alija) Ali, Sejad (Rifet) Ali, Mehmed (Ekrem) Arifagi, Rasim (Sulejman) Avdi, Zafir
(erif) Bajri, Mustafa (Ibrahim) Bei, Nermin (Izet) Bei, Ahmet (Hamdija) Blaevi,
Mustafa (Edhem) Blaevi, Fadil (Ibrahim) Blaevi, Muharem (aban) Crljenkovi,
Besim (Smail) ausevi, Zijad (Ibrahim) ejvan, Hilmija (Mehmed) usti, Admir
(Demal) Dergi, Fadil (Fehim) Duratovi, aban (erif) Elezovi, Hajrudin (Salih)
Elezovi, Jasmin (Hajrudin) Elezovi, Ismet (Dervi) Fazli, Vasif (Atif) Garibovi,
Kemal (Hamdija) Garibovi, Muhamed (Abaz) Grabi, Mirsad (Hasan) Guti, Husein
(Salih) Hanki, Osman (Hasan) Hasanagi, efik (Husein) Hirki, Ahmet (Husein)
Hodi, Mirsad (Hilmija) Hodi, Mahmut (Sefer) Hrusti, Senad (Latif) Jusufagi,
Mehmed (Sulejman) Kahrimanovi, Dervi (Osman) Karabai, Osman (Dervi)
Karabai, Elvir (Kadir) Karari, Kadir (Husein) Karari, Zuhdija (Meho) Kadiri,
Meho (Ahmet) Kljaji, Sakib (Ahmet) Kljaji, Abaz (Omer) Kulai, Himzo (Redzo)
Maroli, Velid (Ramo) Maroli, Alija (Beo) Mehmedagi , Asmir (Mehmed) Memi,
Himzo (Omer) Mrkalj, Edin (Osman) Mujkanovi, Husein (Hamdija) Mujkanovi, Refik
(Rasim) Mujkanovi, Vasif (Mahmut) Mujkanovi, Idriz (Haso) Muretehaji, Fuad
12
(Dervi) Murehaji, Faik (Osman) Paratui, Faik (Osman) Rizvanevi, Nail (Demal)
Sadi, Bajazid (Hamza) Saldumovi, Jasmin (Mehmed) Saldumovi, Zilhad (Huska)
Selimovi, Merzuk (Ibrahim) Sivac, Kasim (efik) Sivac, Omer (Halil) ljivar,
Mehmedalija (Ibrahim) Tali, Sakib (Bejdo) Trnjanin, Fadil (Ramo) Veli, Ziko (Husein)
Zahirovi, Nedad (Latif) Zuli, Sakib (Idriz) eri, i jedan broj nagorenih ostataka tijela
koji pripadaju oko 10 ubijenih osoba, dok ostala tijela ni do danas nisu pronaena,
Dakle, u okviru irokog i sistematinog napada vojske i policije Republike Srpske na

podruju opine Prijedor, znajui za takav napad, i da njegove radnje ine dio tog napada, te
zajedno sa drugim pratiocima poinio progon osoba bonjake i hrvatske nacionalnosti sa
podruja opine Prijedor, znaajno doprinosei izvrenju zajednikog cilja progona inei
prisilno preseljenje stanovnitva, namjerna liavanja drugih osoba ivota (ubijanja), neovjeno
postupanje, nezakonito zatvaranje osoba u vozilima u konvoju i pljakanje tih osoba, pri tome
svjesno i sa namjerom izvrenja zajednikog cilja uestvujui u udruenom zloinakom
pothvatu civilnih i vojnih vlasti opine Prijedor, kojem je i sam pripadao i iji lanovi su jo
bili i Milomir Staki, Simo Drljaa, Slobodan Kuruzovi, Ivankovi Damir, Gordan uri i
Ljubia eti, ali i drugi pripadnici civilnih i vojnih vlasti u Prijedoru iji je cilj bio da se
Bonjaci i Hrvati progone sa teritorije pod kontrolom srpskih vlasti, inei upravo navedena
krivina djela,
ime bi Milorad Radakovi, poinio krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana
172. stavak 1. take h) u vezi sa tokama a)-ubijanjem, d)-prisilnim preseljenjem stanovnitva,
e)-zatvaranjem, h)-pljakom i k)-drugim neovjenim djelima Kaznenog zakona Bosne i
Hercegovine a sve u svezi lanka 180. stavak 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
III
Na osnovu lana 56. KZ BiH optuenim se u izreene kazne zatvora ima uraunati vrijeme
provedeno u pritvoru, i to:
- za optuenog Milorada krbia u periodu od 14.10.2008. godine pa do 24.10.2009.

godine;
- za optuenog Duana Jankovia u periodu od 29.05.2008. godine pa do 11.11.2009.

godine, i
13
- za optuenog eljka Stojnia u periodu od 29.05.2008. godine pa do 11.11.2009.
godine;
IV
U skladu sa odredbom iz lana 186. stav 1. i 2. optueni Zoran Babi, Milorad Radakovi,
Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni se oslobaaju obaveze da nadoknade trokove
krivinog postupka, te isti padaju na teret budetskih sredstava.
Na osnovu lana 198. stav 2. ZKP BiH oteeni se sa eventualnim imovinskopravnim

zahtjevom upuuju na parnicu.
II. OPTUENJE
1. Optunicom Tuilatva Bosne i Hercegovine, Posebnog odjela I za ratne zloine broj:
Kt-RZ-48/06 od 08.01.2009.godine, a koja je potvrena dana 12.01.2009.godine, optueni
Damir Ivankovi, Zoran Babi, Gordan uri, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Ljubia
eti, Duan Jankovi i eljko Stojni teretili su se da su poinili krivino djelo zloin protiv
ovjenosti iz lana 172. stav 1. taka h) u vezi sa takama a), d), e) i k) KZ BiH, a sve u vezi
sa lanom 180. stav 1. KZ BiH, a u odnosu na Duana Jankovia i lan 180. stav 2. istog
zakona.
2. Na roitu povodom izjanjenja o krivnji odranom dana 13.02.2008.godine, svih osam

optuenih izjasnili su da se ne osjeaju krivima po svim takama navedene optunice, pa je
sudija za prethodno sasluanje, postupajui u skladu sa odredbom lana 229. stav 4. ZKP BiH,
spis proslijedio vijeu radi zakazivanja glavnog pretresa.
3. U toku glavnog pretresa, Tuilatvo BiH je dana 22.06.2009.godine dostavilo Sudu

sporazum o priznanju krivnje broj: KT-RZ-48/06 koji je zakljuilo sa optuenim Damirom
Ivankoviem.
4. Na prijedlog Tuilatva, pretresno vijee je rjeenjem broj: X-KR-08/549-1 od

29.06.2009.godine, razdvojilo postupak protiv optuenog Damira Ivankovia u odnosu na
ostalih sedam optuenih, a potom je dana 02.07.2009.godine izreklo presudu kojom se optueni
Damir Ivankovi oglaava krivim za krivino djelo koje mu se optunicom stavlja na teret i
osuuje na kaznu zatvora u trajanju od 14 (etrnaest) godina.
14
5. Dana 26.06.2009.godine, Sudu je dostavljen drugi sporazum o priznanju krivnje broj:
KT-RZ-48/06, a kojeg je Tuilatvo BiH zakljuilo sa optuenim Gordanom uriem i
njegovim braniocima.
6. Rjeenjem broj: X-KR-08/549-2 od 06.07.2009.godine, Sud je razdvojio postupak

protiv optuenog Gordana uria u odnosu na ostale optuene, nakon ega je dana 10.09.2009.
godine, optueni Gordan uri oglaen krivim za djela koja mu se stavljaju na teret i osuen na
kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.
7. U daljem toku postupka, dana 11.03.2010.godine, Tuilatvo je sklopilo sporazum i sa

optuenim Ljubiom etiem i njegovim braniocem.
8. Pretresno vijee je donijelo rjeenje o razdvajanju postupka broj: X-KR-08/549-3 od

15.03.2010.godine u odnosu na optuenog Ljubiu etia, a potom je presudom od
18.03.2010.godine, optuenog Ljubiu etia oglasio krivim za djela koja mu se stavljaju na
teret i izreklo kaznu zatvora u trajanju od 13 (trinaest) godina.
9. Prije okonanja glavnog pretresa, Tuilatvo je Sudu dostavilo izmijenjenu optunicu

broj: KT-RZ-48/06 od 23.11.2010.godine, kojom se optueni Duan Jankovi dalje ne tereti za
komandnu odgovornost i kojom je pljaka koja je prethodnom optunicom opisana,
kvalifikovana kao progon u skladu sa odredbom lana 172. stav 1. taka h) KZ BiH.
III. IZVEDENI DOKAZI

10. Tokom postupka, Tuilatvo i odbrana su sasluali veliki broj svjedoka, vjetaka i
prezentirali brojne materijalne dokaze.
11. Njihov spisak se nalazi u prilogu I ove presude.
IV. ZAVRNE RIJEI
A. TUILATVO
12. U svom zavrnom izlaganju, Tuilatvo je istaklo da su brojni svjedoci pred pretresnim
vijeem svjedoili o deavanjima na podruju optine Prijedor 1992.godine, te da su isti
potvrdili postojanje irokog i sistematinog napada civilnih i vojnih vlasti optine Prijedor
protiv nesrpskog stanovnitva na podruju te optine.
13. Tuilatvo je dalje istaklo da su optueni znali za postojanje takvog napada i da njihove
radnje ine dio tog napada obzirom na zadatke Interventnog voda, o emu su svjedoili
15
pripadnici Interventnog voda, koji su kao svjedoci svoj iskaz dali u toku pretresa, kao i uloeni
materijalni dokazi.
14. Nadalje, Tuilatvo navodi da su o prisilnom preseljenju konvojem od 21.08.1992.

godine, nezakonitom zatvaranju, pljakanju i ubistvima izdvojenih civila iz konvoja, kao i da
se planirano krivino djelo ubistva koje se optuenima stavlja na teret dogodilo na nain opisan
u optunici, svjedoili brojni svjedoci, a to je potvreno i uloenim materijalnim dokazima.
15. Tuilatvo je u odnosu na optuenog Zorana Babia, istaklo da su izvedeni materijalni

dokazi kao i brojni sasluani svjedoci tokom pretresa u svojim iskazima naveli da su istog
vidjeli u Tukovima sa automatskom pukom, zatim u toku kretanja konvoja, te da je isti bio na
mjestu kod rijeke Ilomske gdje su mukarci izvoeni iz autobusa. Dalje, Tuilatvo istie da je
Svjedok K-3 u svom iskazu istakao da je optueni Zoran Babi bio na spisku za pratnju
konvoja, dok su svjedoci koji su prethodno zakljuili sporazume o priznanju krivnje sa
Tuilatvom, Damir Ivankovi i Gordan uri, tvrdili da su istog vidjeli na licu mjesta, dok
je sad osueni Damir Ivankovi dodao da je istog vidio kako puca u postrojene ljude.
16. U odnosu na optuenog Milorada Radakovia, Tuilatvo istie da izvedeni materijalni

dokazi potvruju da je isti bio pripadnik Interventnog voda, te da je obavljao sve iste poslove
kao i drugi pripadnici Voda.
17. Navedeno su potvrdili i ostali pripadnici Interventnog voda, koji su svoj iskaz dali u
svojstvu svjedoka na glavnom pretresu. Dalje, prema tvrdnji Tuilatva, svjedoci su naveli da
su optuenog Milorada Radakovia vidjeli u pratnji konvoja i da je isti drugim pripadnicima
Interventnog voda na mjestu razdvajanja dao kesu sa municijom.
18. Optueni Damir Ivankovi je u svom iskazu istakao da je optueni Milorad Radakovi
predao petooptuenom eljku Stojniu RAP-ove sa municijom, te da je isti znao da municiju
predaje radi ubijanja. Tuilatvo dalje istie da je i sam optueni Milorad Radakovi u svom
iskazu naveo da je poduzimao odreene radnje u konvoju, nareivao ljudima da spuste glave i
slino, i da je u pratnju konvoja iao u svojstvu sanitetlije, ali ne sa torbom ve sa automatskom
pukom. Dalje, optueni je prema rijeima Tuilatva istakao da nije znao za pljakanje ljudi iz
konvoja, a da je za ubistva izdvojenih mukaraca saznao tek kada je doao u Prijedor.
19. Kada je rije o optuenom Miloradu krbiu, Tuilatvo je u svom zavrnom izlaganju
istaklo da su svjedoci u svojim iskazima naveli da su istog vidjeli na mjestu razdvajanja, dok je
sad osueni Damir Ivankovi istog vidio i na mjestu ubijanja kako puca u postrojene civile.
16
20. Nadalje, iako je sam optueni tvrdio da je bio pratilac pokvarenog autobusa, jedan od
svjedoka je potvrdio da je isti doao u pratnju navedenog autobusa tri sata nakon navodnog
kvara, zbog ega Tuilatvo smatra da je optueni imao dovoljno vremena da uestvuje u
razdvajanju i ubijanju civila te da se vrati na mjesto gdje se nalazio pokvareni autobus.
21. Tuilatvo je u odnosu na optuenog Duana Jankovia istaklo da su svjedoci potvrdili

da su istog vidjeli u Tukovima, da je bio prisutan u toku kretanja konvoja i na mjestu
razdvajanja gdje je policajcima davao neke upute. Tuilatvo dalje istie da odbrana
optuenog, a s ciljem izbjegavanja krivine odgovornosti, tvrdi da je isti bio policajac za MTS i
da je kritinog dana bio na slavi u Dubici, a ne u Tukovima. Meutim, brojni materijalni
dokazi potvruju da je optueni Duan Jankovi u vrijeme poinjenja djela bio komandir
redovne stanice milicije Prijedor pri SJB Prijedor.
22. U odnosu na optuenog eljka Stojnia, Tuilatvo smatra da su svjedoci u svojim

iskazima potvrdili da je isti bio u Tukovima, da su tokom kretanja konvoja vidjeli kako izvodi
civila iz lepera i daje mu kesu da pokupi novac i nakit od ostalih civila iz konvoja, te da je isti
vien na Korianskim stijenama.
23. Nadalje, iako odbrana optuenog eljka Stojnia tvrdi da je isti doao do krajnjeg
odredita, odreen broj svjedoka ipak je izjavio da istog nisu vidjeli na tom odreditu.
24. Na kraju, Tuilatvo BiH istie svjedoenje Svjedoka K-3 koji je u svom iskazu izjavio
da je vidio optuenog eljka Stojnia prilikom razdvajanja civila, te da mu je isti lino priznao
da je uestvovao u ubistvima ljudi odmah nakon izvrenja djela na Korianskim stijenama.
B. OPTUENI ZORAN BABI I NJEGOV A ODBRANA

1. Odbrana optuenog Zorana Babia
25. U svojoj zavrnoj rijei, odbrana optuenog Zorana Babia je skrenula panju kako se
izmijenjenom optunicom optuenima stavlja na teret novo krivino djelo, a to je progon
putem pljake.
26. Nadalje, branilac prigovara primjeni lana 4a i udruenog zloinakog poduhvata koji
se optuenima stavlja na teret, a ijom primjenom su povrijeena njihova osnovna prava,
tvrdei da nije jasno za koji se oblik udruenog zloinakog poduhvata optueni uope terete.
27. Ne osporavajui injenicu da je kritinog dana bio organizovan konvoj sa civilnim

stanovnitvom iz Prijedora, odbrana prvooptuenog tvrdi da je optueni Zoran Babi doao u
Tukove, ali da nije, niti je mogao samovoljno napustiti Tukove zbog deurstva u SJB Prijedor.
17
28. U svom zavrnom izlaganju, branilac se poziva na izjave optuenih Damira Ivankovia
i Ljubie etia.
2. Optueni Zoran Babi

29. U svom zavrnom izlaganju, optueni Zoran Babi se pridruio navodima svog
branioca, te istakao da je bio pripadnik Interventnog voda, ali da nije iao u pratnju predmetnog
konvoja. Optueni dalje istie da nije kriv, te da mu je, kada je rije o poinjenom krivinom
djelu, savjest mirna.
C. OPTUENI MILORAD RADAKOVI I NJEGOVA ODBRANA

1. Odbrana optuenog Milorada Radakovia
30. Prilikom iznoenja zavrnih rijei, branilac optuenog Milorada Radakovia je istakao
da njegov branjenik kritinog dana nije izdvajao civile iz kamiona na posljednjem odmoritu
niti uzimao vrijednosti od putnika, ve je autobusom krenuo do krajnjeg odredita.
31. Dalje, branilac navodi da njen branjenik nije svjesno i voljno uestvovao u udruenom
zloinakom poduhvatu, niti je poinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret.
32. Branilac smatra nezakonitim dodavanjem take h) u izmijenjenoj optunici.
33. Dalje, branilac prigovara da je nejasno koju vrstu UZP-a Tuilatvo dokazuje, te da isti
nije propisan u KZ SFRJ, KZ BiH, niti je dio meunarodnog obiajnog prava. Branilac takoe
istie da prihvaanjem teorije udruenom zloinakom poduhvatu od strane Tuilatva, svi
pratioci i vozai autobusa i kamiona bi trebali biti kanjeni za isti zloin.
34. Odbrana dalje navodi da je i prije kritinog dana bilo konvoja koji nisu imali rtava, te
da je konvoj od 21.08.1992.godine bio izdvojeni dogaaj.
35. Nadalje, branilac istie da iskaze pojedinih svjedoka treba uzeti sa rezervom, jer je
svjedoenje istih rukovoeno izbjegavanjem krivine odgovornosti.
2. Optueni Milorad Radakovi

36. Optueni Milorad Radakovi pridruio se navodima svog branioca te dodao da je
dunost bolniara obavljao odgovorno i da je bio spreman ukazati sanitetsku njegu i svojim
sugraanima bonjake nacionalnosti.
37. Optueni dalje tvrdi da nije sudjelovao u pljakanju i ubijanju civila iz autobusa.
38. Na kraju, optueni je izjavio sauee porodicama svih ubijenih.

18
D. OPTUENI MILORAD KRBI I NJEGOVA ODBRANA
1. Odbrana optuenog Milorada krbia
39. U svojoj zavrnoj rijei, branilac je istakao da Sud treba donijeti oslobaajuu
presudu za njegovog branjenika jer nema dokaza da je isti bilo koga progonio, prisilno
raseljavao ili pljakao.
40. Branilac prigovara da ne postoji termin udrueni zloinaki poduhvat u KZ BiH niti u
KZ SFRJ, te da u vrijeme zloina na Korianskim stijenama nije bilo irokog i sistematinog
napada.
41. Dalje, branilac istie da su rtve predmetnog djela koje se njegovom branjeniku stavlja
na teret bile vojno sposobni mukarci, u vrijeme kada je bio rat, te da isti ne mogu imati status
civila bez obzira na odjeu koju nose.
42. Branilac takoe smatra da Tuilatvo nije pokualo dokazati ko je poimenice

sudjelovao u poinjenju predmetnog krivinog djela, te istie da je nesporna injenica da je
njegov branjenik zamijenio pratioca u pokvarenom autobusu.
2. Optueni Milorad krbi

43. Prihvaajui navode svog branioca, optueni Milorad krbi je istakao da nikoga nije
progonio, zatvorio, pljakao niti ubio.
44. Na kraju, optueni je dodao da svakom graaninu Prijedora moe pogledati u oi iste
savjesti.
E. OPTUENI DUAN JANKOVI I NJEGOVA ODBRANA

1. Odbrana optuenog Duana Jankovia
45. Branilac optuenog Duana Jankovia je u svom zavrnom izlaganju istakao kako je
predmetni postupak, barem u odnosu na njegovog branjenika, rezultat namjere Tuilatva da se
barem jedan rukovodni radnik SJB Prijedor osudi za zloin na Korianskim stijenama.
46. U nastavku izlaganja, branilac je analizirao sve relevantne navode iz optunice, te

istakao da u kritinom periodu nije postojao irokorasprostranjen i sistematian napad na
podruju optine Prijedor, ve da se u konkretnom sluaju radilo o borbenim dejstvima izmeu
zaraenih strana.
47. Kako bi potkrijepio navedene tvrdnje, branilac je iznio hronologiju politikih zbivanja
tokom 1990., 1991. i 1992.godine, te da je u njihovom kontekstu izvreno naoruavanje
19
stanovnitva na podruju optine Prijedor i to u prvom redu od strane Stranke demokratske
akcije (SDA), nakon ega je dolo do borbenih dejstava, ali koje ne moe biti protumaeno
tako da se radilo o napadu usmjerenog protiv civilnog stanovnitva.
48. Komentirajui navode koji se tiu postojanja udruenog zloinakog poduhvata,

branilac je ukazao na stavove sudeeg vijea MKSJ u predmetu Fatmir Limaj i dr., istiui da
Tuilatvo nije sa dovoljnom preciznou odredilo o kojem obliku udruenog zloinakog
poduhvata se radi.
49. Poseban dio zavrnog izlaganja branilac je posvetio rasvjetljavanju uloge, odnosno
dunosti njegovog branjenika u SJB Prijedor.
50. Naime, branilac navodi da je nakon mobilizacije, stanica milicije (SM) Prijedor prestala
postojati te da je dolo do aktiviranja Rezervnih stanica milicije (RSM) koje se popunjavaju iz
sastava redovne milicije, rezervne milicije i dobrovoljaca.
51. Navedeno, kako smatra branilac, potvruje da njegov branjenik, od trenutka

mobilizacije ima status inspektora prve klase bez bilo kakve zapovjedne uloge.
52. Branilac se osvrnuo na iskaze svjedoka koji su prethodno zakljuili sporazume o

priznanju krivnje sa Tuilatvom, istaknuvi sa optueni Duan Jankovi nije obavljao nikakvu
rukovodnu ulogu u SM Prijedor jer ista u kritinom periodu nije ni postojala, te da nije bio
nadreen pripadnicima Interventnog voda zbog ega nema mjesta za primjenu instituta
komandne odgovornosti.
53. Na kraju, branilac je jo jednom napomenuo da kritinog dana njegov branjenik nije
sudjelovao u pratnji konvoja nego je bio na proslavi u naselju Sreflije, gdje se uputio nakon to
je predao smjenu.
2. Optueni Duan Jankovi

54. U svom zavrnom izlaganju optueni je istakao kako je optunica protiv njega
neosnovana i nije potkrepljenja adekvatnim dokazima.
55. Optueni dalje navodi da svi raspoloivi dokumenti govore da on nije uivao povjerenje
SDS-a zbog ega ne stoji tvrdnja Tuilatva da je bio lan udruenog zloinakog poduhvata
iji je glavni protagonista bila Srpska demokratska stranka (SDS) iz Prijedora.
20
56. Predmetni postupak optueni smatra rezultatom njegovih razmirica sa Vitomirom
Lakiem i Lukom Gnjatoviem, ijim iskazima su se pridruili i optueni koji su u
meuvremenu zakljuili sporazum o priznanju krivnje sa Tuilatvom.
57. Na kraju, optueni je istakao da se u konkretnom sluaju radi o namjeri tuioca da se

neko nevin osudi za zloine na Korianskim stijenama, dodavi da suosjea sa rtvama, ali da
njegovo kanjavanje nee doprinijeti pomirenju.
F. OPTUENI ELJKO STOJNI I NJEGOVA ODBRANA

1. Odbrana optuenog eljka Stojnia
58. Odbrana optuenog eljka Stojnia, u svom zavrnom izlaganju, pridruila se
navodima svojih kolega u predmetnom postupku, dodavi da i dalje postoje brojne nejasnoe u
vezi zloina na Korianskim stijenama.
59. Ne osporavajui postojanje konvoja od 21.08.1992.godine, izdvajanje mukaraca

bonjake nacionalnosti iz autobusa i njihova ubistva, branilac je ukazao kako optunica sadri
jako malo informacija o optubama koje se njegovom branjeniku stavljaju na teret.
60. Vezano za primjenu udruenog zloinakog poduhvata, branilac je iznio stanovite da

se kroz primjenu ovog instituta stvara mogunost za primjenu instituta takozvane objektivne
odgovornosti, to je u suprotnosti sa osnovnim postulatima savremenog krivinog prava.
61. Branilac se osvrnuo na predoene dokaze, navodei da je Tuilatvo prezentiralo vei

broj svjedoka koji su u svojim iskazima tendenciozni ili nepouzdani, dalje istiui iskaze
svjedoka Elvira Hadimuratovia i Erne Kadiri, koji su izjavili da su u kritino vrijeme vidjeli
optuenog eljka Stojnia na Smetovima, to zapravo ide u prilog tvrdnji odbrane da isti nije
bio na mjestu gdje su izvrena ubistva.
62. Na kraju, branilac je predloio Sudu da njegovog branjenika oslobodi optubi,

naglaavajui da se njegov branjenik vlastitim automobilom, samoinicijativno dovezao u
sjedite Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA).
2. Optueni eljko Stojni

63. Optueni se pridruio navodima svog branioca te dodao da nije znao da e bilo ko biti
ubijen i da on nije uestvovao u ubijanju.
64. Iz navedenih razloga nije ni prihvatio nagodbu sa Tuilatvom jer bi isto znailo
priznanje za ubistva.
21
65. Na kraju, optueni je istakao da je kriv za oduzimanje imovine od ljudi iz konvoja, ali
po naredbi Miroslava Paraa, koji ga je i otjerao sa mjesta razdvajanja.
V. PROCESNE ODULKE
A. UTVRENE INJENICE
66. Mehanizam prihvatanja na znanje injenica utvrenih pravosnanim presudama u
postupcima koji su voeni pred MKSJ predstavlja veoma znaajan nain za poboljanje
efikasnosti i ekonominosti krivinog postupka.
67. Naime primanjem na znanje odreenih injenica, stvara se oboriva pretpostavka o

istima tako da suprotna strana ima mogunost njihovog pobijanja i opovrgavanja.
68. Kako bi se u postupku primanja na znanje utvrenih injenica zatitila prava optuenih
lica, razraen je vei broj kriterija, koji izmeu ostalog podrazumijevaju da se radi o
postupcima koji su pravosnano presueni ili gdje je u toku postupak po albi, ali pod uslovom
da se albama ne napadaju injenice ije se prihvatanje predlae, te da se ne radi o injenicama
iz presuda donesenih na osnovu sporazuma o priznanju krivnje.
69. Nadalje, meu kriterije koji se primjenjuju izmeu ostalih, spadaju i (1) da se ne radi o
zakljucima pravne prirode (ovi zakljuci su u iskljuivoj nadlenosti sudskog vijea), te da (2)
se ne radi o injenicama koje neposredno impliciraju krivinu odgovornost optuenog, kako u
pogledu radnji koje je poduzeo tako i njegovog subjektivnog odnosa spram istih, odnosno da li
je bio uraunljiv u vrijeme izvrenja krivinog djela, koje mu se stavlja na teret.
70. Drugim rijeima, ''utvrene injenice'' se prije svega odnose na pitanja kao to su
postojanje irokorasprostranjenog ili sistematinog napada odnosno postojanja oruanog
sukoba i njegove prirode.
71. Dana 15.04.2009.godine, Tuilatvo BiH je podnijelo prijedlog broj: KT-RZ-48/06,

kojim se trai da Sud prihvati kao utvrene injenice definisane u presudi MKSJ i to u
predmetima Tuilac protiv Duka Tadia, predmet broj IT-94-1, presuda od 07. maja 1997.
godine; Tuilac protiv Miroslava Kvoke i drugih, predmet broj IT-98- 30/1, presuda od
02. novembra 2001. godine; Tuilac protiv Milomira Stakia, predmet broj IT-97-24-T,
presuda od 31. jula 2003. godine, te Tuilac protiv Radoslava Branina, predmet broj IT-99-
36-T, presuda od 01. septembra 2004. godine, prihvataju se kao utvrene u opsegu i
redoslijedom kojim su nabrojane u dodatku 2.
22
72. Primjenom kriterija relevantnosti, Sud je odbio da prihvati paragrafe presude pretresnog
vijea u predmetu MKSJ Tuilac protiv Duka Tadia (IT-94-1) pod brojevima: 156, 159, 161,
163, 164, 166, 167, 169, 175, 176, 177, te dio paragrafa pod brojem 466.
73. Odbijeni su prijedlozi tuioca da se prihvate injenica iz presude pretresnog vijea u

predmetu MKSJ Tuilac protiv Miroslava Kvoke i drugih (IT-98-30/1) pod brojevima: 45, 55,
58, 68, 108, 112, 336 i 344.
74. Nadalje, u predmetu Tuilac protiv Milomira Stakia (IT-97-24-T) Sud je odbio da
prihvati paragrafe pod brojevima: 162, 164, 170, 197, 198, 210, 211, 212, 213, 231, 242, 246,
247, 253, 254, 255, 270, 271, 273, 274, 780, te dio paragrafa pod brojem 688.
75. Konano, Sud je odbio da prihvati paragrafe presude pretresnog vijea u predmetu
MKSJ Tuilac protiv Radoslava Branina (IT-99-36-T) pod brojevima: 413, 415, 453, 509,
858, 859, 862 i 863.
76. Primjenjujui kriterij po kojem se injenica ne smije odnositi na djela, ponaanje ili
duevno stanje optuenog, Vijee je djelomino odbilo da prihvati paragrafe presude
pretresnog vijea u predmetu MKSJ Tuilac protiv Milomira Stakia (IT-97-24-T) pod
brojevima 215-218, koje se tiu dogaaja od 21. augusta 1992. godine u kojima su optueni
navodno uestvovali, a kada su zatoenici logora Trnopolje prevoeni autobusima na lokaciju
zvanu Korianske stijene. Uzimajui u obzir da tuilac najveim dijelom optunicu zasniva
upravo na ovom dogaaju, vijee je zakljuilo da prihvatanje ove injenice ne zadovoljava
navedeni kriterij.
77. Imajui u vidu sve naprijed navedeno, potrebno je naglasiti da se formalnim primanjem
na znanje injenica utvrenih pred MKSJ postie ekonominost postupka. Ta svrha je u skladu
sa pravom optuenih na suenje bez odlaganja zagarantovano lanom 13. ZKP-a i lanom 6.
stav 1. Evropske konvencije. Meutim, bez obzira na to, ekonominost postupka nije bila
jedini preovladavajui kriterij u konkretnom sluaju obzirom da je ista usklaena sa principom
pretpostavke nevinosti i pravom optuenih na pravino suenje zagarantovano lanom 6.
Evropske konvencije.
B. NAIN ISPITIVANJA SVJEDOKA

78. U predmetu protiv tada osumnjienih Damira Ivankovia, Zorana Babia, Gordana
uria, Milorada Radakovia, Milorada krbia, Ljubie etia, Duana Jankovia i eljka
23
Stojnia, a tokom istranog postupka, sudija za prethodni postupak je donio rjeenja kojima se
za ukupno dvadeset i tri svjedoka Tuilatva odreuju mjere zatite.
79. Sud je u skladu sa lanom 13. Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka, na roitu odranom 21.04.2009.godine, donio rjeenje kojim su za jednog svjedoka
odreene mjere zatite i to na nain da mu je dodijeljen pseudonim A, uz istovremeno
proglaavanje linih podataka svjedoka povjerljivim, tako da e ostati tajna za javnost narednih
30 godina.
80. Navedene mjere obuhvaaju i zabranu objavljivanja fotografija i video zapisa sa likom
zatienog svjedoka, dok istog za vrijeme svjedoenja nee snimati kamera, odnosno poklopac
na objektivu kamere e biti sputen, uz upozorenje prisutnih da ne smiju otkrivati identitet
svjedoka kojem su dodijeljene mjere zatite.
81. Dalje, nakon protivljenja veine branioca za odreivanje predloenih mjera, Sud je
donio rjeenje kojim su za jednog svjedoka odreene mjere zatite, na nain da su svi lini
podaci svjedoka za kojeg su traene zatitne mjere podneskom Udruenja Prijedoranki iz
Prijedora, a ije ime i lini podaci su navedeni u optunici i navedenom podnesku, se
proglaavaju povjerljivim.
82. Dalje, u postupku pred Sudom BiH, svjedok e koristiti pseudonim B, a mjera ostaje
na snazi 30 godina.
83. Dodatne mjere podrazumijevaju da e se Svjedok B za vrijeme svjedoenja nalaziti u

odvojenoj prostoriji u odnosu na optuene, a prilikom svjedoenja stranke e uti neizmijenjen
glas, dok e lik svjedoka biti izmijenjen uz pomo ureaja na izmjenu slike.
84. Nadalje, svjedoku koji je ranije imao odreenu mjeru dodjeljivanja pseudonima KS-1,
dodijeljene su dodatne mjere svjedoenja iz odvojene prostorije. Stranke e imati sliku, a
javnost koja e se nalaziti u odvojenoj prostoriji, imae mogunost samo da uje svjedoka.
Odbrane optuenih Zorana Babia i Milorada krbia protivile su se dodjeljivanju ovih mjera
zatite.
85. U potpuno identinim uslovima, Sud je zatienom Svjedoku KS-2 dodijlio dodatne
mjere svjedoenja iz odvojene prostorije. Stranke e imati sliku, a javnost koja e se nalaziti u
odvojenoj prostoriji imae mogunost samo da uje svjedoka. Odbrane svih optuenih nisu se
protivile navedenim mjerama zatite.
24
86. Nadalje, Sud je zatienom Svjedoku K-1 dodijelio dodatne mjere svjedoenja iz
odvojene prostorije. Stranke e imati sliku, a javnost koja e se nalaziti u odvojenoj prostoriji
imae mogunost samo da uje svjedoka. Odbrane optuenih nisu se protivile dodjeljivanju
navedenih mjera zatite.
87. Na roitu odranom 12.10.2009.godine, Sud je Svjedoku KO-8 dodijelio dodatne

mjere zatite koje obuhvataju sasluanje iz druge prostorije uz primjenu ureaja za distorziju
slike. Odbrane optuenih Damira Ivankovia, Zorana Babia, Gordana uria, Milorada
Radakovia i Milorada krbia protivile su se dodjeljivanju navedenih mjera.
88. Sud je Svjedoku KO 15, na roitu od 17.11.2009.godine, dodijelio dodatne mjere

zatite koje je svjedok imao u pred MKSJ.
89. Mjere se odnose na iskljuenje javnosti, a odbrana se nije protivila njihovom

dodjeljivanju.
90. Na roitu od 08.02.2010.godine, Svjedoku O-3 dodijeljene su mjere zatite koje se

odnose na svjedoenje iz odvojene prostorije uz primjenu ureaja za distorziju slike.
91. Odbrane se nisu protivile navedenim mjerama.
92. Dalje, Sud je na roitu odranom 22.02.2010.godine, Svjedoku O-4 dodijelio nove
mjere koje podrazumijevaju svjedoenje iz druge prostorije uz koritenje ureaja za distorziju
slike. Odbrana se nije protivila navedenim mjerama.
93. Na roitu od 06.07.2010.godine, Sud je jednom svjedoku dodijelio pseudonim KA-1,

te mjere zatite koje se odnose na svjedoenje iz odvojene prostorije uz primjenu ureaja za
distorziju slike izuzev u odnosu na vijee.
94. Odbrana optuenih Zorana Babia, Milorada Radakovia, Duana Jankovia i eljka
Stojnia protivile su se navedenim mjerama.
95. Na kraju, na roitu od 04.10.2010.godine, svjedoku KO 18 dodijeljena je dodatna

mjera zatite koja podrazumijeva zabranu objavljivanja fotografija u medijima. Odbrane se
nisu protivile dodjeljivanju dodatnih mjera zatite.
96. Sud je imajui u vidu potrebu zatite sigurnosti navedenih svjedoka i njihovih porodica,
uprkos protivljenju pojedinih odbrana, donio rjeenja kojima se nabrojanim svjedocima
dodjeljuju mjere zatite.
25
C. PROCESNI PRIGOVORI NA POJEDINE DOKAZE
VI. PRIMJENJIVI ZAKON
97. Vezano za primjenjivo materijalno pravo, odbrana je prigovorila primjeni Krivinog

zakona BiH istiui da bi trebalo primijeniti Krivini zakon SFRJ, koji je bio na snazi u
vrijeme navedenih dogaaja.
98. Odbrana je stajalita da primjena bilo kojeg drugog zakona umjesto KZ SFRJ koji je
bio na snazi u periodu relevantnom za ovaj predmet predstavlja krenje naela zakonitosti. U
ovom kontekstu, odbrana se poziva na lan 7. stav 1. Evropske konvencije i lan 15. stav 1.
Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima.
99. lan 3. KZ BiH regulie naelo zakonitosti, odnosno, da se krivina djela i

krivinopravne sankcije propisuju samo zakonom, te da nikome ne moe biti izreena kazna ili
druga krivinopravna sankcija za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom ili
meunarodnim pravom propisano kao krivino djelo i za koje zakonom nije bila propisana
sankcija. Nadalje, lan 4. KZ BiH predvia da se na poinioca krivinog djela primjenjuje
zakon koji je bio na snazi u vrijeme uinjenja krivinog djela; ako se poslije uinjenja
krivinog djela jednom ili vie puta izmijeni zakon, primijenie se zakon koji je blai za
poinioca.
100. lan 7. stav 1. Evropske konvencije takoe propisuje naelo zakonitosti. U skladu sa
lanom 2.2. Ustava BiH, Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava ima prioritet nad svim
zakonima BiH. Nadalje, ova odredba Evropske konvencije propisuje opte naelo kojim se
zabranjuje izricanje kazne tee od one koja je bila propisana u vrijeme poinjenja krivinog
djela, ali ne propisuje primjenu najblaeg zakona.
101. lan 4a. KZ BiH propisuje da lan 3. i lan 4. KZ BiH ne sprjeavaju suenje i
kanjavanje nekog lica za injenje ili neinjenje koje se u vrijeme poinjenja smatralo
krivinim djelom u skladu sa optim principima meunarodnog prava.
102. lan 7. stav 2. Evropske konvencije predvia isti izuzetak propisujui da stav 1. istog
lana nee uticati na suenje i kanjavanje nekog lica za injenje ili neinjenje koje se u
vrijeme poinjenja smatralo krivinim djelom u skladu sa optim pravnim naelima koja
priznaju civilizovani narodi. (pogledati takoe lan 15. stav 1. i 2. Meunarodnog pakta o
graanskim i politikim pravima sadri sline odredbe. Drava Bosna i Hercegovina je, kao
pravni sljendik Jugoslavije, ratifikovala ovaj Pakt).
26
103. Ovim se daje mogunost da se u opisanim okolnostima odstupi od naela iz lana 3. i 4.
KZ BiH (i lana 7. stav 1. Evropske konvencije) i od primjene krivinog zakona koji je bio na
snazi u vrijeme poinjenja krivinog djela.
104. Prilikom razmatranja prigovora odbrane, treba rei da se nijedna odredba KZ SFRJ,
koji je bio na snazi u relevantnom periodu, nije iskljuivo bavila zloinima protiv ovjenosti
na nain na koji je to propisano lanom 172. KZ BiH.
105. Meutim, uzimajui u obzir druge odredbe vaeeg materijalnog zakona, kao i opte
principe meunarodnog prava, ovaj prigovor odbrane nije mogao biti prihvaen kao osnovan.
106. Sud istie da krivina djela za koja su optueni proglaeni krivim predstavljaju krivina
djela prema meunarodnom obiajnom pravu i stoga potpadaju pod ,,opte principe
meunarodnog prava propisane lanom 4a. Zakona o izmjenama i dopunama KZ BiH, i
opta pravna naela koja priznaju civilizovani narodi propisana stavom 2. lana 7. Evropske
konvencije.
107. Slijedom navedenih razloga, KZ BiH moe biti primijenjen u ovom sluaju.
108. Naroito je potrebno istai da status koji u meunarodnom obiajnom pravu imaju
zloini protiv ovjenosti kao i pripisivanje individualne krivine odgovornosti u periodu
relevantnom za optunicu je, izmeu ostalog, naveden u Izvjetaju generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija u skladu sa stavom 2. Rezolucije 808. Savjeta bezbjednosti od 3.5.1993.
godine, Meunarodna pravna komisija, Komentari na nacrt Kodeksa o zloinima protiv mira i
bezbjednosti ovjeanstva (1996. godine) i prakse MKSJ i MKSR.
109. Ove institucije nalaze da kanjavanje zloina protiv ovjenosti predstavlja imperativ
meu standardima meunarodnog prava ili ius cogens (Meunarodna pravna komisija,
Komentar na nacrt lanova o dravnoj odgovornosti za meunarodna nezakonita djela (2001.
godina), lan 26.). Stoga proizilazi da je nepobitno da su 1992.godine zloini protiv ovjenosti
predstavljali dio meunarodnog obiajnog prava.
110. Konano, primjena KZ BiH je dodatno opravdana injenicom da je izreena kazna u

svakom sluaju blaa nego smrtna kazna koja je bila na snazi u vrijeme izvrenja krivinog
djela, ime se zadovoljava naelo vezano za vremensko vaenje kirvinog zakona, tj. primjena
zakona blaeg za uinitelja.
27
111. Gore navedeno je u skladu sa stavom koji je zauzeo Odjel I Apelacionog odjeljenja
Suda BiH u svojoj presudi protiv Abduladhima Maktoufa broj KP 32/05 od 4.4.2006. godine
i presudi protiv Dragoja Paunovia broj KP 05/16 od 27.10.2006. godine.
112. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je razmatrao ovo pitanje u albi A. Maktoufa (AP
1785/06) i u svojoj odluci od 30.3.2007. godine navodi: 68. U praksi, ni u jednoj dravi bive
Jugoslavije u zakonodavstvu nije postojala mogunost izricanja doivotnog zatvora niti
dugotrajnih zatvorskih kazni, a to je Meunarodni krivini sud za zloine na podruju bive
Jugoslavije esto inio (predmet Krsti, Gali, itd.).
113. Istovremeno, koncept KZ SFRJ je bio takav da nije predviao postojanje dugotrajnog
niti doivotnog zatvora, nego je za najtea krivina djela propisivao smrtnu kaznu, a za lake
oblike maksimalne zatvorske kazne do 15 godina zatvora. Dakle, jasno je da se ne moe
odvojiti jedna sankcija od cjelokupnosti cilja koji se elio postii kaznenom politikom u
vrijeme vaenja tog zakona..
114. U vezi s tim, Ustavni sud smatra da nije mogue jednostavno odstraniti sankciju i
primijeniti druge, blae sankcije i time praktino ostaviti neadekvatno sankcionirana najtea
krivina djela.
115. U ovom konkretnom sluaju, sud smatra utvrenim da su optueni morali znati da
tokom ratnog stanja primjena meunarodnih pravila ima prioritet i da krenje meunarodno
zatienih vrijednosti povlai teke posljedice.
116. Ukoliko se analizira odredba lana 172. KZ BiH, oigledno je da bie ovog krivinog
djela ukljuuje, izmeu ostalog, elemente krenja meunarodnih pravila.
117. To ovu grupu krivinih djela ini posebnim, poto nije dovoljno samo poiniti takva
krivina djela nekom fizikom radnjom, nego je neophodno postojanje svijesti da se tim
poinjenjem kre meunarodna pravila i pretpostavka da optueni mora biti svjestan da je
period rata ili sukoba ili neprijateljstava posebno osjetljiv i posebno zatien opteprihvaenim
pravilima meunarodnog prava, te, kao takvo, to krivino djela poprima jo vei znaaj, a
njegovo poinjenje povlai jo tee posljedice nego to bi to bio sluaj sa krivinim djelom
poinjenim u mirnodopskim uslovima.
118. Takoer, u vrijeme kada su poinjena krivina djela, Bosna i Hercegovina je kao
pravna sljednica drave SFRJ bila strana potpisnica svih relevantnih meunarodnih konvencija
28
o ljudskim pravima i meunarodnom humanitarnom pravu, koja tite ljudska prava u ratu i u
miru.1
119. Isto tako, obiajni status krivine odgovornosti za zloin protiv ovjenosti i ratni
zloin protiv civila i pojedinane odgovornosti za ratne zloine poinjene 1992. godine
potvren je i od strane Generalnog sekretara UN-a2, Komisije za meunarodno pravo3, kao i
jurisprudencijom MKSJ i Meunarodnog krivinog suda za Ruandu (MKSR)4.
120. Ove institucije su utvrdile da krivina odgovornost za zloin protiv ovjenosti i ratne
zloine protiv civilnog stanovnitva predstavlja imperativni standard meunarodnog prava
odnosno ius cogens.5
121. Zbog toga se ini nespornim da su zloin protiv ovjenosti i ratni zloini protiv
civilnog stanovnitva 1992. godine predstavljali dio meunarodnog obiajnog prava.
122. Ovaj zakljuak potvrdila je i Studija o obiajnom meunarodnom humanitarnom pravu 6

sainjena od strane Meunarodnog komiteta Crvenog krsta.
123. Prema toj Studiji teke povrede meunarodnog humanitarnog prava predstavljaju ratne
zloine (pravilo 156), pojedinci su krivino odgovorni za ratne zloine koje poine (pravilo
151) i Drave moraju istraivati ratne zloine navodno poinjene od strane svojih dravljana
ili oruanih snaga, odnosno na vlastitoj teritoriji, te ako je potrebno, krivino goniti
osumnjiene.
124. Takoe moraju istraivati i druge ratne zloine iz svoje nadlenosti, i ako je potrebno,
krivino goniti osumnjiene (pravilo 158).
125. Prema principu univerzalne nadlenosti, obiajno meunarodno humanitarno pravo

obavezuje svaku dravu u svijetu, bez obzira da li je ratifikovala odgovarajue meunarodne
1
Ovo posebno ukljuuje: Konvenciju o genocidu (1948.g.); enevske konvencije (1949.) i njihove dodatne protokole
(1977.g.); Konvenciju o ropstvu izmijenjenu 1956.g.; Konvenciju o rasnoj diskriminaciji (1966.g.); Meunarodni pakt o
graanskim i politikim pravima (1966.g.); Konvenciju o neprimjenjivosti zastare ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti
(1968.g.); Konvenciju o aparthejdu (1973.g.); Konvenciju o eliminaciji svih vrsta diskriminacije protiv ena (1979.g.), UN
Konvenciju o torturi (1984.g.)
2
Izvjetaj Generalnog sekretara UN u skladu sa stavom 2. Rezolucije 808 Vijea sigurnosti od 03.05.1993.godine, dijelovi 34-
35 i 47-48.
3
Komisija za meunarodno pravo, Komentar Nacrta Zakona o zloinima protiv mira i sigurnosti ovjeanstva (1996.g.)
4
MKSJ, albeno vijee, predmet Tadi, Odluka o prijedlogu odbrane za interlokutornu albu u pogledu nadlenosti,
02.10.1995.g., stav 151.; MKSJ, Pretresno vijee, presuda u predmetu Tadi od 07.05.1997.g; stavovi 618-623;
5
Komisija za meunarodno pravo, Komentar Nacrta odredbi o odgovornosti drave za radnje nezakonite prema
meunarodnom pravu (2001.g.), lan 26.
29
pravne instrumente. Tako je svaka drava obavezna da krivino goni ili izrui (aut dedere aut
judicare) sve osobe za koje se sumnja da su izvrile povredu obiajnog meunarodnog
humanitarnog prava.
126. Principi meunarodnog prava priznatog Rezolucijom 95 (I) Generalne skuptine UN

(1946.g.) kao i od strane Komisije za meunarodno pravo (1950.g.) odnose se na Nirnberku
povelju i presude Suda, te stoga i na ratne zloine openito. Principi meunarodnog prava
priznati Poveljom Nirnberkog suda i presudama Suda, usvojeni od strane Komisije za
meunarodno pravo 1950. godine i dostavljeni Generalnoj Skuptini propisuju u principu broj
1: Svako ko poini neko djelo koje po meunarodnom pravu predstavlja zloin smatrae se
odgovornim, te stoga podlijee kanjavanju. Princip II takoe propisuje: injenica da se
domaim zakonom ne izrie kazna za djelo koje prema meunarodnom pravu predstavlja
zloin ne oslobaa odgovornosti osobu koja je djelo poinila prema meunarodnom pravu.
127. Zbog toga krivino djelo zloin protiv ovjenosti i ratni zloin protiv civilnog
stanovnitva treba u svakom sluaju svrstati u opte principe meunarodnog prava iz lana 3.
i 4. (a) KZ BiH. Zato je, bez obzira na to da li se posmatra sa aspekta meunarodnog obiajnog
prava, meunarodnog ugovornog prava ili principa meunarodnog prava, nesporno da su
zloin protiv ovjenosti i ratni zloini protiv civilnog stanovnitva predstavljali krivina djela
u kritinom periodu, odnosno da je naelo zakonitosti bilo zadovoljeno i u smislu nullum
crimen sine lege i nulla poena sine lege.
128. Prema tome, krivino djelo zloin protiv ovjenosti, u skladu sa odredbama iz
zajednikog lana 3. stav 1. take (a) i (c) enevskih konvencija i lana 27. stav 2. enevske
konvencije o zatiti civilnih lica za vrijeme rata od 12.08.1949. godine, treba u svakom sluaju
podvesti pod meunarodno pravo, odnosno ope principe meunarodnog prava iz lana 3.
i 4. (a) KZ BiH. Dakle, nesporno je da je zloin protiv ovjenosti i ratni zloin protiv civilnog
stanovnitva predstavljao krivino djelo u inkriminisanom periodu.
129. Na kraju, kada je rije o prigovoru optuenog eljka Stojnia, da je u kritinom periodu
njegov branjenik bio mlae punoljetno lice te da je za njega povoljniji KZ SFRJ, treba
napomenuti da uistinu KZ SFRJ za mlaa punoljetna lica nije predviao mogunost izricanja
smrtne kazne (lan 37. stav 3.).
6
Jean-Marie Henchaerts i Luise Doswald-Beck; Obiajno meunarodno humanitarno pravo; MKCK, Cambridge University
Press, 2005., str. 568 i dalje.
30
130. Meutim, u stavu 4. navedenog lana predvien je izuzetak po kome se za krivina
djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava (to krivino djelo iz lana 172. KZ BiH u
svakom sluaju jeste) smrtna kazna moe izrei i mlaem punoljetnom licu.
131. Dakle, odbrana optuenog eljka Stojnia se neosnovano poziva na primjenu KZ SFRJ
jer je taj krivini zakon, navodno zbog dobi optuenog eljka Stojnia u vrijeme izvrenje
predmetnog krivinog djela, povoljniji.
VII. PRIMIJENJENI STANDARDI U POGLEDU OCJENE DOKAZA I

ELEMENTI DJELA
A. STANDARDI PRILIKOM OCJENJIVANJA POJEDINIH DOKAZA

132. Zadatak svakog suda je da cijeni dokaze u skladu sa vaeim procesnim zakonom,
odnosno Zakonom o krivinom postupku Bosne i Hercegovine.
133. Takoe, prilikom analize svakog pojedinog dokaza, Sud je duan da na optuene
primijeni pretpostavku nevinosti, koju predvia odredba lana 3. ZKP BiH, to ujedno
predstavlja temeljni princip savremenog krivinog zakonodavstva.
134. Dakle, Tuilatvo je snosilo teret dokazivanja krivice optuenih.
135. Nadalje, prilikom ocjene iskaza svjedoka, Sud je u obzir uzeo njihovo dranje,
vladanje, karakter u mjeri kada je to bilo mogue, kao i loginost i konzistentnost njihovih
iskaza.
136. U pogledu svih svjedoka, Sud je takoe u obzir uzeo vjerovatnou, dosljednost i druge
dokaze, okolnosti predmeta, kao i lino interesovanja pojedinih svjedoka u vezi sa ovim
krivinim postupkom.
137. Sud je tokom cijelog postupka vodio rauna o injenici da kredibilitet svjedoka ovisi od
njihovog poznavanja injenica o kojima su svjedoili, njihove sposobnosti da na adekvatan
nain percipiraju okolnosti o kojima svjedoe, njihovu iskrenost i okolnosti da su se obavezali
da e govoriti istinu u smislu date zakletve.
138. U sluaju i kada Sud ocijeni da je svjedok svoj iskaz dao iskreno, kljuno pitanje je da
li je takav iskaz pouzdan i da li je on odraavao sve relevantne okolnosti.
31
139. Sud je takoe tokom cijelog postupka bio svjestan da je u iskazima o injenicama koje
su se dogodile ponekada (puno) godina prije davanja iskaza prisutna nesigurnost uslijed
nestalnosti ljudske percepcije traumatinih dogaaja i sjeanja na njih.
140. Posebno su cijenjeni iskazi svjedoka koji su u vrijeme dok su prisustvovali dogaajima
o kojima su svjedoili bili izloeni jakom stresu i traumi. Prema ocjeni Suda, odreena
odstupanja u vezi sa redoslijedom dogaaja i njihovim vremenskim trajanjem, ne utiu na
kredibilitet iskaza u pogledu navoda da li su se neki dogaaji i desili.
141. Naime, kako je jo prethodno istaknuto, u situacijama kada pojedina lica dui
vremenski period bivaju zatvoreni u neuslovnim prostorijama i kada postoji praksa da su
odreena zbivanja redovna/uestala pojava, sasvim je logino da svjedoci pogrijee u njihovom
redoslijedu ili njihovom vremenskom trajanju.
142. Isto tako, sud je bio svjestan da postoji mogunost da takvi svjedoci kad opisuju
prisustvo i ponaanje odreenih osoba, naprave greku.
143. Meutim, u sluajevima kada drugi dokazi potvruju prisustvo odreene osobe, Sud je
u potpunosti poklonio vjeru opisima i detaljima koje je takav svjedok naveo.
144. U vezi sa dokazima iz druge ruke, treba istai da se u sudskoj praksi prilino ustalio
stav prema kojem su dokazi iz druge ruke prihvatljivi.
145. Meutim, u smislu odredbe lana 15. ZKP BiH, sud je slobodan u njihovoj ocjeni. Ti
dokazi ipak moraju biti pouzdani, odnosno da ako se radi o iskazima svjedoka, oni moraju biti
dobrovoljno dati, istiniti, odnosno pribavljeni na zakonit nain.
146. Konkretno, dokazna vrijednost iskaza iz druge ruke zavisi od konteksta i karaktera
predmetnog iskaza i/ili od toga da li je taj iskaz potkrijepljen i drugim odgovarajuim
dokazima.
147. Posredni dokazi u sutini predstavljaju dokaze o injenicama, odnosno o dogaajima ili
krivinom djelu iz kojih logino proizilazi relevantna injenica.
148. Budui da su se neki od kritinih dogaaja desili u vrijeme kada na licu mjesta nije bilo
puno preivjelih svjedoka i poto je mogunost utvrivanja relevantnih injenica kroz iskaze
svjedoka i materijalne dokaze koji direktno potvruju te injenica bila problematina ili
oteana, posredni dokazi su tada bivali kljuni element ne samo za Tuilatvo nego i za
optuene.
32
149. Takvi dokazi uzeti pojedinano mogu biti sami po sebi nedovoljni, ali ukoliko se
sagledaju u svojoj ukupnosti, njihov kolektivni i kumulativni karakter moe biti razotkrivajui i
ponekad presudan.
150. Za Sud je od posebne vanosti bio redoslijed i vremenska povezanost dogaaja koji su
obuhvaeni optunicom, kao i istovjetan nain njihovog odvijanja.
151. U ovom konkretnom predmetu, dokumentarni dokazi su bili obimni i oni su bili od
naroitog znaaja za sticanje prave i potpune slike o relevantnim dogaajima i kljunim
akterima.
152. Nadalje, injenica da neki dokument nije potpisan ili nema peat ne znai nuno da isti
nije vjerodostojan (posebno kada se radi o raznim evidencijama i dnevnicima). Sud nije
smatrao da dokumenti bez potpisa i peata, a priori, nisu vjerodostojni.
153. Sve vrijeme, imajui na umu princip prema kojem teret dokazivanja vjerodostojnosti
ostaje na Tuilatvu, Sud je pregledao sve predoene dokumente, jedan po jedan, i smatra da je
Tuilatvo dokazalo njihovu vjerodostojnost van svake razumne sumnje.
154. Prilikom ocjene vjerodostojnosti dokumenata, Sud je iste razmatrao u svjetlu svih
ostalih izvedenih dokaza, kao to su drugi dokumentarni dokazi i iskazi svjedoka.
155. Pored toga, ak i kada je Sud bio uvjeren da je razmatrani dokument vjerodostojan, nije
automatski prihvatano da izjave sadrane u tim dokumentima predstavljaju taan prikaz
injenica, ve je u svakom konkretnom sluaju cijenjena vjerodostojnost sadraja.
156. Takoe, lanom 15. ZKP-a BiH ustanovljen je princip slobodne ocjene dokaza, koji
daje Sudu pravo da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje injenica slobodno. Ocjena da li
postoji ili ne postoji neka injenica se ne vezuje, niti je ograniena posebnim formalnim
dokaznim pravilima.
157. Vrijednost dokaza nije unaprijed odreena, ni kvalitativno ni kvantitativno.
158. Dakle, ak i u sluajevima kada postoje odgovarajue potvrde i rjeenja o statusu ili
odreenim relevantnim injenicama, sud je imao mogunost da ponovo preispita njihovo
postojanje.
159. U pogledu slobodne ocjene dokaza, Sud ima pravo ali i obavezu da savjesno ocijeniti
svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima, te da na osnovu takve ocjene izvede
33
zakljuak o tome da li je neka injenica dokazana, pri tome ocjena dokaza obuhvata njihovu
logiku i psiholoku ocjenu.
160. Drugim rijeima, slobodna ocjena dokaza je ograniena principom zakonitosti dokaza i
niim drugim.
161. Nadalje, bitno je istai da je lanom 10. ZKP-a BiH definiran pojam nezakonitog
dokaza, na nain da se kao pravno nevaljani dokazi odreuju oni izvori saznanja koji su
pribavljeni ili izvoeni na zakonom zabranjen nain.
162. Dokazi pribavljeni povredama osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim
povredama procesnog zakona, oznaavaju se kao nezakonito pribavljeni dokazi.
163. Oni predstavljaju pravno nevaljane dokaze i na njima nije mogue temeljiti sudsku
odluku.
164. Takoe, esto zna biti aktuelizirano pitanje originalnosti ili fotokopije dokumenta iji
sadraj je vaan za proces dokazivanja.
165. Iako naelno postoji stav o potrebi da se Sudu dokumenti predaju u originalu, taj stav
sam po sebi ne iskljuuje mogunost koritenja kao zakonitog dokaza i kopije nekog
dokumenta.
166. O tome isti stav imaju i sudovi drugih drava u regiji, pa tako Vrhovni sud Republike
Hrvatske u svojoj odluci broj I K-645/01 istie:
U pravu su optuenici kada navode da se svi dopisi koji imaju znaenje dokaza
podnose u izvorniku, to u konkretnom sluaju nije uinjeno sa zapisnikom o ispitivanju
osumnjienika N. . od 8. svibnja 1999. godine (list 72-74 spisa), niti je prvostupanjski
sud, unato nastojanja, uspio pribaviti izvornik tijekom postupka. Meutim, protivno
albenim navodima ne moe se prihvatiti da se radi o nezakonitom dokazu u smislu l.
9. st. 2. ZKP, samo iz tog formalnog propusta budui opt. . ne osporava autentinost
tog zapisnika, isti nije pribavljen krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim
pravom zajamenih prava obrane, a sam optuenik je i u tijeku glavne rasprave, kada
je iznosio obranu, izjavio da ostaje kod te obrane, koja je zatim proitana i za koju je
naveo da je upravo, ono to je proitano, govorio pred redarstvenim vlastima. Osim
toga, s obzirom da optuenik . u cijelosti porie poinjenje djela nije prihvatljivo da se
pobijana presuda temelji na tom dokazu pa stoga i kada bi se prihvatilo da se radi o
dokazu iz l. 9. st. 2. ZKP nije ostvaren albeni osnov protupravne povrede iz l. 367.
st. 2. ZKP.
34
167. Kada se govori o stavu Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP) u vezi sa ocjenom
dokaza, treba ukazati da je ustanovljeno opte pravilo prema kojem se procjenom dokaza bave
nacionalni sudovi.
168. Budui da u Evropskoj konvenciji ne postoji izriita odredba o tome, ESLjP se nije
upustio u postavljanje pravila o dokazima i vrsto je ostao pri stavu da njegov zadatak nije da
presuuje o tome da li su dokazi bili na primjeren nain prihvaeni na suenju, to je u naelu
pitanje koje se regulie shodno nacionalnom zakonu, nego da utvrdi da li je sudski postupak u
cjelini bio pravian.
169. Dakle, ESLjP kao i pravosua susjednih zemalja, su zauzeli stav da je glavni cilj
krivinog postupka utvrivanje materijalne istine7, slijedom ega su, kao donji prag u vezi sa
zakonitou dokaza postavili pravinost krivinog postupka u cjelini, ne ograniavajui se na
njegove pojedine aspekte.
B. OPTI ELEMENTI ZLOINA PROTIV OVJENOSTI

170. Optueni Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni se terete za krivino djelo zloini protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1. taka h. u vezi
sa takama a), d), e), h) i k) KZ BiH.
171. Da bi se neko krivino djelo okvalifikovalo kao zloin protiv ovjenosti, Zakon
propisuje da tuilac, pored konkretnih elemenata pojedinanih krivinih djela, mora dokazati
opte elemente zloina protiv ovjenosti, i to:
1 postojanje irokorasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv bilo

kojeg civilnog stanovnitva;
2. svijest optuenih postojanju takvog napada;
3. svijest optuenih da njihove radnje predstavljaju ili bi mogle predstavljati dio
napada.
C. PRAVNI STANDARDI PRIMJENJIVANI NA UTVRENO INJENINO STANJE

172. Tuilatvo je optuenim Zoranu Babiu, Miloradu Radakoviu, Miloradu krbiu,
Duanu Jankoviu i eljku Stojniu, na teret stavilo izvrenje progona i to putem nezakonitog
35
zatvaranja, neovjenih djela uinjenim u namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne fizike ili
psihike povrede, ubistvima, prisilnim preseljenjem i pljakom.
173. U nastavku e biti data definicija/objanjenje znaenja pojedinih pojmova, te krai

komentar u vezi sa utvrenim injeninim stanjem.
1. Nezakonito zatvaranje
174. Protivpravno zatvaranje treba razumjeti kao proizvoljno zatvaranje odnosno definisati
ga kao liavanje slobode nekog pojedinca bez redovnog pravnog postupka. Slijedom toga,
Sud je smatrao da je zatvaranje civila protivpravno kada su (1) civili zatoeni suprotno lanu
42 enevske konvencije IV, to jest, kada ne postoji razumna osnova da se vjeruje da je njihovo
zatvaranje apsolutno neophodno zbog razloga bezbjednosti sile koja ih dri u zatoenitvu; (2)
kada se u pogledu zatoenih civila ne potuju zagarantovani procesni zatitni mehanizmi koje
zahtijeva lan 43 enevske konvencije IV, ak i onda kada je prvobitno zatoenje moda bilo
opravdano; i (3) kada se zatvaranje pojavljuje kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada
usmjerenog protiv civilnog stanovnitva.
175. U vezi sa pitanjem protivpravnog zatvaranja mora se istai da nisu mogli biti prihvaeni
stavovi Tuilatva da nemogunost naputanja konvoja za vrijeme kretanja istog, predstavlja
krivino djelo nezakonitog zatvaranja.
2. Druga neovjena djela

176. Druga neovjena djela sline prirode predstavljaju djela uinjena u namjeri nanoenja
velike patnje ili ozbiljne fizike ili psihike povrede ili naruenja zdravlja predstavljaju djela
kod kojih je potrebno dokazati postojanje radnji ili propusta sline teine kao i za druge zloine
pobrojane u lanu 172. stav 1. KZ BiH;
1. radnju ili propust kojima je nanesena duevna ili tjelesna patnja ili
povreda, odnosno koji predstavljaju ozbiljan napad na ljudsko
dostojanstvo;
2. radnju ili propust koje je namjerno izvrio optueni i osoba odnosno
osobe za ije radnje ili propuste optueni snosi krivinu odgovornost.
7
O eventualnim odstupanjima od ovog naela bi se moglo govoriti samo kada se radi o institutima sporazma o
priznanju krivnje i izjanjenju optuenog da se osjea krivim.
36
177. Ocjena ozbiljnosti takve radnje ili propusta relativne je prirode. U obzir se moraju uzeti
sve injenine okolnosti, ukljuujui karakter radnje ili propusta, kontekst u kojem se odvijaju,
njihovo trajanje i/ili ponavljanje, tjelesni, duevni i moralni uinak te radnje na rtvu i line
okolnosti rtve, ukljuujui njenu dob, pol i zdravstveno stanje.
178. Patnje koju dotina radnja nanosi rtvi ne moraju biti trajne, dovoljno je da su stvarne i
ozbiljne.
179. Traeni element mens rea prisutan je ako je glavni poinilac u vrijeme izvrenja radnje
ili propusta imao namjeru da nanese teku tjelesnu ili duevnu patnju, ili da poini ozbiljan
napad na ljudsko dostojanstvo rtve, ili ako je znao da e njegova radnja ili propust vjerovatno
imati za posljedicu nanoenje teke tjelesne ili duevne patnje ili ozbiljan napad na ljudsko
dostojanstvo, a bezobzirno se odnosio prema mogunosti da se pojave takva patnja ili napad
kao posljedica njegove radnje ili propusta.
3. Ubistvo
180. Ubistvo jeste lienje druge osobe ivota i njega karakteriu sljedei elementi:
1. smrt rtve;
2. smrt koja je posljedica injenja ili neinjenja optuenog ili njegovog
podreenog;
3. pri emu je optueni ili njegov podreeni imao namjeru da rtvu lii
ivota ili da nanese teku povredu njenom fizikom integritetu, a za koju
je razumno mogao pretpostaviti da e izazvati smrt.
181. Traena mens rea ubistva jeste namjera da se izvri ubistvo ili namjera da se nanese
teka tjelesna povreda uz bezobzirnu nebrigu za ljudski ivot.
182. Potrebni standard mens rea zahtijeva namjerno ubijanje i to sa predumiljajem.
183. Posljedica je rezultat predumiljaja kada je akter formulirao svoju namjeru da ubije
nakon to je o tome razlono razmislio. Posljedica je namjeravana kada ona predstavlja cilj
aktera ili kada je akter svjestan da e se ona dogoditi slijedei uobiajeni tok dogaaja.
4. Deportacija i prisilno preseljenje

184. Deportacija ili prisilno preseljenje stanovnitva je prisilno iseljenje osoba sa teritorije
na kojoj su zakonito prisutne, protjerivanjem ili drugim mjerama prisile, bez osnova doputenih
po meunarodnom pravu.
37
5. Progon
185. Progon jest namjerno i teko, meunarodnom pravu suprotno uskraivanje osnovnih
prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici.
186. Sutina krivinog djela progona se ogleda u injenici da se odreena prava uskrauju
licima zbog njihove pripadnosti odreenoj skupini. Dakle, da bi se radilo o progonu, potrebno
je dokazati selektivan pristup, odnosno diskriminatornu namjeru.
187. U ovom predmetu postoji specifina okolnost da je postojala preutna saglasnost svih
aktera da se civili iz konvoja, zbog toga to su nesrbi, pljakaju, prisilno presele i da se izvri
ubijanje dijela mukaraca iz konvoja.
D. INDIVIDUALNA KRIVINA ODGOVORNOST PREMA LANU 180. STAV 1. KZ BIH

188. Odredbom lana 180. stav 1. KZ BiH, definisana je individualna krivina odgovornost
u predmetima ratnih zloina i odnosi se na: planiranje, nareivanje, injenje, podstrekavanje
(podsticanje) i pomaganje krivinih djela.
189. Takoe u odredbi iz lana 180. stav 1. KZ BiH nalazi se temelj za primjenu krivine
odgovornosti po teoriji udruenog zloinakog poduhvata.
1. Udrueni zloinaki poduhvat

190. Iz jurisprudencije jasno proizlazi da se za pripisivanje krivice za zloin poinjen u
okviru udruenog zloinakog poduhvata ne postavlja uslov da je optueni u bilo kojem udjelu
ostvario actus reus izvrenog zloina, ve jednako jasno kao uslov postavlja uee optuenog
u ostvarivanju zajednikog cilja u osnovi udruenog zloinakog poduhvata.
191. Svaki tip radnji ne dosee nivo znaajnog doprinosa zloinu iz kojeg bi proisticala
krivina odgovornost optuenog.
192. Udrueni zloinaki poduhvat nije rastegljiv pojam koji bi omoguavao izricanje
posuujuih presuda zasnovanih na krivici po udruivanju. Naprotiv, osuujua presuda
zasnovana na doktrini udruenog zloinakog poduhvata moe se izrei samo ako se sud, van
svake razumne sumnje, uvjerio da su ostvareni svi neophodni elementi.
193. U nastavku slijede elementi o kojima je rije:
- za poetak, kako je ve objanjeno, optueni mora posjedovati traenu

namjeru;
38
- sud moe utvrditi da optueni zaista posjeduje traenu namjeru samo
ako je to jedini razuman zakljuak koji se na osnovu dokaza moe
izvesti.
194. Ostali uslovi za izricanje osuujue presude na osnovu doktrine UZP-a jednako su
striktni:
- presuditelj o injenicama mora van razumne sumnje utvrditi da je vie

osoba dijelilo zajedniki zloinaki cilj;
- da je optueni doprinio ostvarenju tog zajednikog zloinakog cilja;
- da se zajedniki namjeravan zloin (odnosno, za izricanje osuujue
presude na osnovu tree kategorije UZP-a, predvidiv zloin) zaista i
dogodio.
195. U sluaju kada nije dokazano da je neposredni izvrilac krivinog djela bio pripadnik
udruenog zloinakog poduhvata, potrebno je utvrditi da se odreeni zloin moe pripisati
barem jednom uesniku udruenog zloinakog poduhvata i da je taj uesnik, posluivi se
neposrednim izvriocem, djelovao u skladu sa zajednikim planom.
196. Prilikom potvrivanja tih elemenata, sud, pored ostalog, mora:
- utvrditi da je udruenom zloinakom poduhvatu pripadalo vie osoba

(mada nije nuno utvrditi imenom identitet svake od tih osoba);
- precizno definisati zajedniki zloinaki cilj kako u smislu
namjeravanog kanjivog cilja tako i u pogledu domaaja (npr. utvrditi
vremenska i geografska ogranienja tog cilja;
- opti identitet namjeravanih rtava;
- da taj zloinaki cilj nije samo jedinstven, nego i zajedniki za sve
osobe koje su zajedno djelovale u okviru udruenog zloinakog
poduhvata;
- te tano okvalifikovati doprinos optuenog tom zajednikom planu.
197. to se tie ovog posljednjeg elementa, treba napomenuti da taj doprinos, iako ne mora
da bude neophodan odnosno znatan, mora biti u najmanju ruku znaajan doprinos zloinima,
za koje se odgovornost pripisuje optuenom.
198. Ako su van razumne sumnje ostvareni svi ti uslovi za pripisivanje odgovornosti na
osnovu udruenog zloinakog poduhvata, to znai da je optueni skrivio mnogo vie od pukog
udruivanja sa kriminalcima.
39
199. On je posjedovao namjeru da poini zloin, udruio se sa drugima kako bi ostvario i taj
cilj i dao je znaajan doprinos poinjenju zloina.
200. Na osnovu jurisprudencije koja odraava standarde usvojene u meunarodnom

obiajnom pravu za utvrivanje optih okvira udruenog zloinakog poduhvata optueni se
osnovano moe proglasiti krivim ne samo zbog sopstvenog doprinosa, nego i zbog postupaka
ostalih uesnika udruenog zloinakog poduhvata koji su djelovali na ostvarenju predmetnog
zloina (prva kategorija UZP-a), odnosno za djela koja su bila predvidiva posljedica izvrenja
tog zloina ako se njegovo stanje svijesti moe okvalifikovati kao dolus eventualis (trea
kategorija UZP-a).
201. Na kraju, za ovaj konkretni predmet, relevantan je takozvani tip I udruenog

zloinakog poduhvata, odnosno mens rea koju je potrebno dokazati i koja postavlja standard:
namjera da se izvri odreeno krivino djelo, zajedniko svim uesnicima8.
202. Nije presudno da li su ti ostali uesnici udruenog zloinakog poduhvata lino ostvarili
actus reus zloin ili su se za to posluili glavnim izvriocima koji nisu dijelili zajedniki cilj.
203. Ovaj pristup u praksi moe uroditi izvjesnim odstupanjima utoliko to se njime ne
definie nikakva formalna distinkcija izmeu uesnika UZP-a iji je doprinos prevlaujui i
uesnika UZP-a iji doprinos, iako znaajan, nije tako velik.
204. Meutim, treba podsjetiti da se svako takvo odstupanje na odgovarajui nain rjeava u
fazi odmjeravanja kazne.
VIII. INJENINA UTVRENJA SUDA (OSUUJUI DIO)
A. PRINUDNO PRESELJENJE
1. Uvod
205. Razmatrajui izvedene dokaze u kontekstu navoda Tuilatva da su optueni krivi za
prinudno preseljenje stanovnitva sa podruja optine Prijedor konvojem od 21.08.1992.
godine, Sud je razmotrio sljedea, veoma vana pitanja: (1) Da li je u kritinom periodu dolo
do iseljavanja stanovnitva sa podruja optine Prijedor; (2) Da li je iseljavanje bilo prinudno;
8
Presuda albenog vijea MKSJ u predmetu Tadi, para. 196. i 228.
40
(3) Da li je iseljavanje bilo sastavni dio zloinakog plana, udruenog zloinakog poduhvata;
(4) Da li su Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni,
kao pripadnici Interventnog voda, odnosno komandir SM Prijedor svjesno i sa namjerom
sudjelovali u prinudnom preseljenju; (5) Da li su optueni Zoran Babi, Milorad Radakovi,
Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni u znaajnoj mjeri doprinijeli prinudnom
preseljenju stanovnitva.
2. Ocjena dokaza
(a) Da li je u kritinom periodu dolo do iseljavanja stanovnitva sa podruja optine Prijedor
206. Tokom postupka sasluan je veliki broj svjedoka koji su potvrdili kako je u kritinom
periodu dolo do masovnog iseljavanja stanovnitva sa podruja optine Prijedor.
207. U tu grupu spadaju: Boko Peuli, Milan Komljenovi, edo Vukoti, Radovan
ukari, Slobodan Udovii i Drago Slavni.
208. Svi ovi svjedoci su potvrdili kako imaju saznanja o konvojima koji su se kretali iz
pravca optine Prijedor preko planine Vlai, u pravcu Travnika.
209. Boko Peuli, kao jedan od svjedoka Tuilatva, koji je u kritino vrijeme komandovao
brigadom kroz iju zonu odgovornosti su prolazili konvoji, potvrdio je kako mu je poznato da
su tokom ljeta 1992. godine kroz njegovu zonu odgovornosti prolazili konvoji. Prema
njegovim rijeima, esto se deavalo da kroz njegovu zonu odgovornosti prolaze konvoji sa
civilima.
210. Dodao je, kako je iz sigurnosnih razloga, dao uputstvo da se konvoji ne upuuju
glavnim putem, dolinom rijeke Ugar, ve da idu drugim-umskim putem, koji je daleko
sigurniji.
211. Navodi svjedoka Boka Peulia u vezi sa konvojima, su u potpunoj saglasnosti sa

iskazom svjedoka Milana Komljenovia, koji je u kritino vrijeme obavljao dunost
predsjednika skuptine optine Kneevo i koji je zasigurno bio upuen u sva vanija zbivanja u
optini.
212. Svjedok Milan Komljenovi, je identino kao i svjedok Boko Peuli, potvrdio da su
preko podruja optine Kneevo prolazili konvoji sa civilima.
213. Ili su iz pravca Prijedora, Sanskog Mosta i Kotor Varoi u pravcu Travnika i planine
Vlai. Pojasnio je kako su konvoji ili jednom sedmino ili moda u petnaest dana, te da se
41
radilo o prebacivanju Hrvata i Muslimana na podruje pod kontrolom Armije BiH, odnosno
Hrvatskog vijea obrane.
214. Poput prethodnih svjedoka, ali iz svoje perspektive, svjedok edo Vukoti je potvrdio
da je u kritino vrijeme bio rasporeen na radnu obavezu u preduzee Omar u Kneevu, te da
je uo kako su prolazili konvoji.
215. Pored svjedoka ede Vukotia, Boka Peulia i Milana Komljenovia, o konvojima je
govorio i svjedok Radovan ukari. On je u kritino vrijeme bio pripadnik rezervnog sastava
milicije iz Kneeva, tako da je izmeu ostalog bio rasporeen na dunost obezbjeenja putnih
komunikacija.
216. Pojasnio je da se njihova aktivnost ograniavala na zatitu od diverzija, postavljanja

mina i drugih slinih stvari. Prema njegovim rijeima, konvoje koji su u kritino vrijeme
prolazili kroz Kneevo nisu obezbjeivali jer su oni imali svoju pratnju. Izuzetak je bio, ako bi
im CJB Banja Luka izdao naredbu za obezbjeivanje konvoja.
217. Navodi svjedoka Radovana ukaria, su upeatljivi posebno ako se isti uporede sa
navodima svjedoka Boka Peulia. Naime, oba ova svjedoka su potvrdila da su u poetku
konvoji ili glavnim putem (Vitovlje-Gostilj-Turbe) a da su kasnije, zbog sigurnosne situacije
preusmjereni na drugi pravac (Kneevo-Koriani-Vlai).
218. Na kraju, svjedok Drago Slavni, stanovnik sela Koriani, je kao i svi prethodni
svjedoci potvrdio da su u ljeto 1992. godine preko planine Vlai proizilazi konvoji, koji su
stizali iz pravca Banja Luke i ili prema Travniku.
219. Pored prethodnih svjedoka koji su govorili o konvojima koji su se kretali iz pravca
Banja Luke, odnosno Prijedora, Sanskog Mosta i Kotor Varoi prema Travniku, treba istai, da
je znaajan broj lica koji su bili prevoeni u istim konvojima, dalo svoj iskaz. U njih se
ubrajaju Svjedok A, Svjedok B, eri Jusuf, Vlado Beben, Munib Sivac, Hakija Elezovi,
Nedad Bai, Sadik Suhonji i KO-12.
220. Nadalje, Svjedok A, Svjedok B i Jusuf eri su na gotovo identian nain potvrdili
kako su napustili Prijedor konvojem od 21.08.1992. godine, ali da je to bio samo jedan u nizu
konvoja, odnosno da su ti konvoji bili redovna pojava. Svjedok A je dodao kako su konvoje
organizovale lokalne vlasti, dok je Jusuf eri saglasno sa Svjedokom A, ustvrdio da je to bio
jedini nain da se izae iz logora Trnopolje.
42
221. Da su konvoji bili redovna pojava i da je kritini konvoj od 21.08.1992. godine bio
samo jedan u nizu, direktno proizilazi iz iskaza svjedoka Vlade Bebana, koji je rekao da je
nakon mobilizacije rasporeen da vozi autobus te da je u tri navrata prevozio ljude u pravcu
Skender Vakufa (Kneeva).
222. Na kraju iskaze svih ovih svjedoka potvruje vei broj materijalnih dokaza i to prije
svega dokaz Tuilatva T-178 (Izvjetaj o radu Stanice javne bezbjednosti Prijedor za
posljednjih 9 mj. 1992.g.) iz kojeg jasno proizilazi da je tokom relevantnog perioda sa podruja
optine Prijedor organizovano vie konvoja sa muslimanskim i hrvatskim stanovnitvom i da
su se ti konvoji uputili u pravcu Skender Vakufa (Kneeva), Bugojna, Karlovca i Gradike.
223. Dakle, polazei od svih prethodno navedenih dokaza, sud je izvan svake razumne
sumnje zakljuio kako je u relevantnom periodu (april-septembar 1992. godine), i to posebno
tokom ljeta 1992. godine, putem organiziranih konvoja dolo do masovnog iseljavanja
nesrpskog stanovnitva sa podruja optine Prijedor.
(b) Da li je iseljavanje bilo prinudno

224. U vezi sa krivinim djelom iz lana 172. stav 1. taka d) KZ BiH (deportacija ili
prisilno preseljenje stanovnitva), najvanije je utvrditi da li je preseljenje do kojeg je dolazilo
bilo prinudno ili dobrovoljno. U vezi sa navedenim pitanjem, vano je istai, da je sud imao u
vidu iri kontekst dogaanja i da nije svoj zakljuak ograniio na eventualno prinudno
ukrcavanje ljudi u kamione i autobuse (konvoj od 21.08.1992. godine).
225. Svjedoci Erna Kadiri i Ferid Kovaevi su na gotovo identian nain opisali razloge
odlaska iz Prijedora.
226. Erna Kovaevi je istakla kako je morala otii jer se njena porodica nije smjela kretati
po Prijedoru i nisu smjeli izlaziti iz svoje kue. Ostale komije su ih odbacile i nisu sa njima
komunicirali. Ona je bila izuzetak jer se druila sa svojim vrnjacima, ali ni ona nije smjela ii
do centra Grada.
227. Prema njenim rijeima, konani razlog koji ih je nagnao na odlazak iz Prijedora, bilo je
ubistvo jedne porodice. Erna Kadiri lino nije htjela otii, ali su joj roditelji rekli da nemaju
izbora.
228. Identini razlozi su i Ferida Kovaevia natjerali na odlazak. Prvo je, tokom mjeseca
aprila 1992. godine, prestao raditi, jer se nije mogao kretati po optini Prijedor (ivio je u
Prijedoru a radio u Kozarcu), da bi potom bio odveden u logor Omarska.
43
229. Iz logora je izaao zahvaljujui pomoi prijatelja, ali ni tad se nije smio slobodno kretati
po Prijedoru. Tanije, svjedok je pojasnio kako je od milicije dobio potvrdu, odnosno dozvolu
za kretanje, ali da se uprkos ovoj okolnosti nije osjeao sigurnim i slobodnim.
230. esto mu se, kao to je to i svjedokinja Erna Kadiri istakla, deavalo da na ulici
komije i poznanici od njega okreu glavu, pa ak i da mu prijete. Prema kazivanju svjedoka
Ferida Kovaevia, bilo je sluajeva i da se cijela porodica izvede i ubije.
231. Dakle, iz iskaza Erne Kadiri i Ferida Kovaevia, kojima su slini ili gotovo identini
iskazi velikog broja drugih svjedoka (Sadik Suhonji, efik anta, Berislav Herceg, Svjedok
KO-12, Svjedok KO-8 i Svjedok KO-7), sud je izvan svake razumne sumnje zakljuio, da su
ljudi naputali Prijedor zbog straha za vlastitu sigurnost.
232. Odvoenja, ubistva, prijetnje, vrijeanja, zabrana kretanja i atmosfera straha su bili dio
prijedorske svakodnevnice, koja je nagnala veliki broj ljudi da napuste svoje domove i imanja.
233. Nadalje, mnogo je svjedoka (Svjedok KO-5, Bekir Mujagi, Hakija Elezovi, Husein
Jakupovi, Jusuf eri, Svjedok KO-15, Svjedok KO-18, Munib Sivac, Nedad Bai i Said
Grabi), koji su odreeno vrijeme proveli u razliitim logorima (Omarska i Trnopolje), prije
svega potvrdilo, da je prijavljivanje u konvoj bio jedini nain da dou do slobode.
234. Sva navedena lica napomenula su da je za njih konvoj bio jedini nain izlaska.
235. Neki od navedenih svjedoka su dodali (Said Grabi, Sadik Suhonji, Svjedok KO-12)
kako je, da bi se dobila dozvola za odlazak iz Prijedora bilo potrebno otii u SJB i dati izjavu o
odricanju od imovine, u korist srpskih vlasti.
236. Na kraju ve ranije opisani dokaz Tuilatva T-178 (Izvjetaj o radu Stanice javne
bezbjednosti Prijedor za posljednjih 9 mj. 1992.g.), jasno potvruje da je jedini nain
prestanka/gaenja sabirnih centara, podrazumijevao organizovanje konvoja u pravcu razliitih
gardova u Bosni i Hercegovini ili R. Hrvatskoj.
237. Dakle, polazei od svih citiranih dokaza, koji se meusobno dopunjuju i potvruju (na
ta je ukazano u prethodnom dijelu teksta) sud je poklanjajui vjeru istim, izvan svake razumne
sumnje zakljuio kako je ranije opisano iseljavanje stanovnitva sa podruja optine Prijedor
bilo prisilno, odnosno da ljudi koji su tamo ivjeli, objektivno posmatrano, nisu imali
mogunost da ostanu u svojim domovima.
44
238. Na kraju, da je prethodni zakljuak suda osnovan potvruje injenica da se vie ljudi
odreklo imovine (poput Svjedoka KO-12) ili razliitih rukovodeih funkcija (poput svjedoka
Berislava Hercega) samo da bi bez posljedica napustili Prijedor.
(c) Da li je iseljavanje bilo sastavni dio zloinakog plana, udruenog zloinakog poduhvata
239. Prilikom utvrivanja krivine odgovornosti optuenih vano je bilo razmotriti i da li je
prinudno iseljavanje nesrpskog stanovnitva sa podruja optine Prijedor konvojem od
21.08.1992. godine, bilo rezultat odreenog plana, odnosno koordiniranih aktivnosti koje su
upravo za cilj imale takvo iseljavanje.
240. Razmotreni su brojni dokazi, kako subjektivni tako i objektivni. Mnogi svjedoci koji su
u prethodnim paragrafima citirani, istakli su da su prethodno zatvoreni u razliite logore ili
sabirne centre. Ovi centri su bili osnovani odlukama civilnih vlasti iz Prijedora, koje su sasvim
sigurno bile najodgovornije za zbivanja u Prijedoru tokom proljea i ljeta 1992. godine.
241. Nadalje, treba izdvojiti i dokaz Tuilatva T-178 (Izvjetaj o radu Stanice javne
bezbjednosti Prijedor za posljednjih 9 mj. 1992.g.) koji jasno i nedvosmisleno potvruje da je
jo tokom proljea 1992. godine, dolo do ilegalnog formiranja srpskih stanica milicije, koje su
trebale izvriti odgovarajue pripreme i nakon toga, po naredbi Izvrnog odbora Srpske optine
Prijedor, izvriti preuzimanje vlasti, a sve sa ciljem da optina Prijedor ue u sastav Republike
Srpske.
242. Ukoliko se dogaaji koji su opisani u dokazu Tuilatva T-178, sagledaju u kontekstu
dokaza Tuilatva T-174 (Odluka o stratekim ciljevima srpskog naroda u Bosni i
Hercegovini) i dokaza T-173 (Uputstvo o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u
Bosni i Hercegovini u vanrednim okolnostima), jasnim se namee zakljuak, da se zapravo radi
o realizaciji prethodno utvrenog plana, odnosno ranije definisanih ciljeva.
243. Tako cilj koji je naveden pod brojem 1. u dokazu Tuilatva T-174 (Odluka o
stratekim ciljevima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini) Dravno razgranienje od druge
dve nacionalne zajednice, predstavlja polaznu osnovu koja je naknadno operativno razraena
kroz Uputstvo o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u
vanrednim okolnostima (dokaz Tuilatva T-173), gdje su data uputstva o preuzimanju vlasti
od legalnih organa, u optinama u kojima srpski narod nije u veini.
244. Nadalje, sprovedbu navedenog cilja, putem datog uputstva, za sobom je evidentno
povlailo nezakonita zatvaranja ali to je najvanije, prinudno iseljavanje nesrpskog
45
stanovnitva. O ovome svjedoe brojni dokazi, ali i gotovo svi svjedoci koji su bili rtve
navedenih zbivanja i koji su istakli da su se morali iseliti sa podruja optine Prijedor.
245. Dakle, polazei od zacrtanih ciljeva, a imajui u vidu veliinu podruja na kome je plan
trebalo provesti, te posebno cijenei okolnost da su civilne i vojne vlasti (ukljuujui i miliciju)
igrale veoma aktivnu ulogu u procesu prinudnog iseljavanja stanovnitva, ovo vijee je izvan
svake razumne sumnje izvelo zakljuak da je prinudno preseljenje, ukljuujui i konvoj od
21.08.1992. godine, bilo dijelom plana udruenog zloinakog poduhvata.
(d) Da li su Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni, kao pripadnici Interventnog voda, odnosno komandir SM Prijedor, svjesno i sa
namjerom, sudjelovali u prinudnom preseljenju stanovnitva sa podruja optine Prijedor
konvojem od 21.08.1992. godine
246. Nakon to je Sud izvan svake razumne sumnje, a na osnovu predoenih dokaza izvelo
zakljuak, kako je dolo do prinudnog preseljenja stanovnitva sa podruja optine Prijedor, te
da je to preseljenje bilo rezultat realizacije zajednikog zloinakog plana, razmotreno je
pitanje subjektivnog odnosa optuenih spram prinudnog preseljenja.
247. U tom kontekstu, treba krenuti od funkcija, odnosno dunosti koje su obavljali
optueni.
248. Optueni, Zoran Babi, Milorad Radakovi9, Milorad krbi i eljko Stojni su u
kritino vrijeme bili pripadnici Interventnog voda pri SJB Prijedor.
249. Ovu okolnost potvrdili su brojni dokazi ali i svjedoci u svojim iskazima. Tu prije svega
treba navesti dokaz Tuilatva T-245 (Naredba Kriznog taba optine Prijedor broj 02-111-
215/92 od 17.06.1992. godine), dokaz Tuilatva T-236 (Informacija SJB Prijedor od
14.06.1992. godine), dokaz Tuilatva T-234 (Informacija o realizaciji zakljuaka Kriznog
taba optine Prijedor broj 02-111-236/92-3 od 13.07.1992. godine), koji svi potvruju da je
tokom mjeseca juna 1992. godine, dolo do osnivanja jedinstvenog Interventnog voda pri SJB
Prijedor.
250. Naime, navedeni dokazi predstavljaju jednu loginu cjelinu koja poinje od dokaza
Tuilatva T-245, odnosno naredbe za formiranje jedinstvenog Interventnog voda pri SJB
9
Za optuenog Milorada Radakovia se samo uvjetno moe rei da je bio pripadnik Interventnog voda, ali ta
okolnost e biti posebno obrazloena u oslobaajuem dijelu presude.
46
Prijedor, preko dokaza T-233 (Dopis SJB Prijedor broj 11-12Y-24 od 01.07.1992. godine),
kojim se Krizni tab SO Prijedor obavjetava da je, izmeu ostalog, SJB Prijedor formirala
jedinstven Interventni vod, te konano dokaz T-234, kojim Struna sluba SO Prijedor
obavjetava da je realiziran zakljuak SO Prijedor koji se odnosi na formiranje Interventnog
voda.
251. Nadalje, brojni su dokazi koji potvruju da su upravo optueni Zoran Babi, Milorad
krbi, Milorad Radakovi i eljko Stojni bili pripadnici Interventnog voda. Ovu okolnost su
potvrdili, Damir Ivankovi, Gordan uri, Ljubia eti, K-1, K-3, KA-1, a da su zaista bili
pripadnici Interventnog voda potvrdili su i sami optuenici koji su, svjedoei u svoju korist,
dodali da su bili mobilisani i da su kasnije rasporeeni u Interventni vod.
252. Na kraju, da su optueni bili pripadnici Interventnog voda potvruje i dokaz Tuilatva
T-103 (spisak vodova za intervencije).
253. Pored same injenice to su optueni Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi
i eljko Stojni bili pripadnici Interventnog voda, prilikom utvrivanja subjektivnog odnosa
spram djela navedenih optuenih, ukljuujui i optuenog Duana Jankovia, za Sud je bilo
relevantno da utvrdi koje poslove je obavljao Interventni vod.
254. Na taj nain se mogu utvrditi injenice koje su relevantne prilikom izvoenja zakljuka
da li su optueni dijelili namjeru da doprinesu realizaciji plana prinudnog preseljenja
stanovnitva.
255. Takoe, u kontekstu analize injenica koje su bile relevantne prilikom utvrivanja
subjektivnog odnosa spram prinudnog preseljenja, za optuenog Duana Jankovia, bilo je
relevantno utvrditi koju je dunost obavljao u kritino vrijeme.
256. Prema optunici, optueni Duan Jankovi nije bio pripadnik Interventnog voda, stoga
je za ovog optuenog potrebno napraviti posebnu analizu, koja slijedi u nastavku i koja e (na
drugom mjestu) biti detaljno obrazloena u korelaciji sa dokazima odbrane.
257. Tokom postupka, odbrana optuenog Duana Jankovia, pokuavala je da dokae kako
je nakon proglaenja mobilizacije dolo do rasputanja Stanice Milicije Prijedor i da je na
njenom mjestu dolo do uspostavljanja rezervne Stanice Milicije Prijedor.
258. Dakle, nakon provoenja postupka mobilizacije, prema odbrani, optueni Duan
Jankovi je prestao obavljati rukovodne dunosti u Miliciji.
47
259. injenica da je nakon aktiviranja ratnih planova koji su imali unaprijed definisanu
sistematizaciju i razraenu rukovodnu strukturu, optueni Duan Jankovi kao mirnodopski
komandir SM Prijedor, ostao bez funkcije a da je na mjesto komandira RSM Prijedor,
postavljen Radovan Kean, milicioner nieg ina, sama po sebi ini tezu odbrane malo
vjerovatnom
260. Sud je nadalje analizirao dokaz odbrane (to e biti predmet posebne analize) te
zakljuio, kako nakon proglaenja mobilizacije nije dolo do rasputanja Stanice Milicije
Prijedor (redovne milicije) te da je dunost komandira ove SM obavljao upravo optueni
Duan Jankovi.
261. Ovakav zakljuak, sud je temeljio na vie dokaza, a ovom prilikom bie izdvojena
samo etiri. Prvi je dokaz Tuilatva T-139 (Rjeenje CSB Banja Luka broj 11-120-1/1376 od
17.06.1992. godine), kojim se optueni Duan Jankovi rasporeuje na mjesto komandira
stanice milicije Prijedor. Ovu injenicu potvruje i dokaz Tuilatva T-140 (Personalni
upitnik za Duana Jankovia od 29.12.1992. godine), iz kojeg jasno proizilazi da je optueni
Duan Jankovi u periodu od 01.04.1992. godine pa najmanje do 31.12.1992. godine
(zakljuno sa kojim datumom je sainjen personalni upitnik) obavljao dunost komandira SM
Prijedor i da je po inu bio vii inspektor prve klase (od 01.06.1992. godine).
262. Nasuprot navedenim dokazima, odbrana je ustvrdila kako se radilo o rjeenjima koja su
donesena samo radi uvezivanja penzijskog staa za optuenog Duana Jankovia, te da u
kritino vrijeme SM Prijedor nije ni postojala.
263. Pored brojnih dokaza koji opovrgavaju navedenu tezu odbrane (to e biti predmetom
posebnog obrazlaganja) treba izdvojiti dokaze Tuilatva T-104 i T-105 (SJB-SM Prijedor
Spisak radnika milicije za obraun linog dohotka u periodu od 16.03. do 15.04.1992. godine i
SJB Prijedor-RSM Prijedor-Centar Spisak pripadnika rezervnog sastava milicije (za naknadu
LD) angaovanih u maju 1992. godine), iz kojih dokaza je jasno vidljivo da je i poslije
mobilizacije postojala redovna stanica milicije Prijedor kao i da je paralelno sa istom
funkcionisala i rezervna stanica milicije Prijedor-Centar.
264. Na kraju u kontekstu analize dokaza koji potvruju poziciju optuenog Duana
Jankovia i njegov odnos spram Interventnog voda, treba se ponovo vratiti na dokaz
Tuilatva T-245 (Naredba Kriznog taba optine Prijedor broj 02-111-215/92 od 17.06.1992.
godine), koji potvruje da je optueni Duan Jankovi zaduen da formira jedinstven
Interventni vod (naredba o formiranju je signirana na njega).
48
265. Drugim rijeima, ako se navedeni dokaz Tuilatva posmatra u kontekstu ostalih (ranije
citiranih) dokaza koji u sutini predstavljaju pismenu korespondenciju u vezi sa formiranjem
Interventnog voda, jasnim se namee sljedei zakljuak: Ne samo da je optueni Duan
Jankovi po inu bio jedan od najstarijih policajaca u SJB Prijedor te po funkciji komandir SM
Prijedor, ve i da je on bio tvorac Interventnog voda, iji su pripadnici bili, optueni Zoran
Babi, Milorad Radakovi10, Milorad krbi i eljko Stojni.
266. O poslovima koje je obavljao Interventni vod govorilo je vie svjedoka, kojim imaju
precizna saznanja o radu i funkcionisanju Interventnog voda.
267. Tako su Svjedoci K-3, Svjedok K-1, Svjedok KA-1, Damir Ivankovi, Gordan uri i
Ljubia eti potvrdili da su pripadnici Interventnog voda obavljali zadatke kao to su pretresi,
prikupljanje naoruanje, pratnja konvoja, patrolna djelatnost i sl.
268. U sutini, kako je to i Svjedok K-1 istakao, radilo se o brzim-interventnim zadacima.
269. Nadalje, poslove koje je obavljao Interventni vod treba tumaiti u kontekstu prilika
koje su vladale u kritino vrijeme u optini Prijedor i cijeloj Bosni i Hercegovini.
270. Tako, prije svega treba istai, da su se poslovi oduzimanja naoruanja odnosili samo na
nesrpsko stanovnitvo (utvrena injenica broj 31.) te da je Edin Mujadi, svjedok Tuilatva,
upravo opisao da je u Tukovima vidio uti kombi, koji je bio ozloglaen.
271. Naime, prema kazivanju ovog svjedoka, u kombiju je uvijek bilo 4-6 pripadnika
Interventnog voda i oni su, prema rijeima svjedoka, bili odgovorni za sva nedjela u Prijedoru.
272. Da su takvi stavovi svjedoka Edina Mujadia bili opravdani, potvruju i svi drugi
svjedoci koji su prevoeni konvojem i koji su potvrdili kako su bili vrijeani od strane pratilaca
(pripadnika Interventnog voda) na nacionalnoj osnovi. Tako je Svjedok KO-18 naveo da im je,
dok su bili postrojeni na mjestu razdvajanja, jedan od pratilaca psovao tursku majku, dok je
Svjedok A naveo kako su ih iste prilike udarali.
273. Svi ovi dokazi potvruju kako je Interventni vod u kritinom periodu bio veoma vana
karika u sigurnosnoj strukturi u Prijedoru, te da su optueni, zasigurno sudjelujui u pretresima
i oduzimanju oruja, sprovoenjima konvoja, privoenjima i zatvaranjima nesrpskog
10
Za optuenog Milorada Radakovia se samo uvjetno moe rei da je bio pripadnik Interventnog voda, ali ta
okolnost e biti posebno obrazloena u oslobaajuem dijelu presude.
49
stanovnitva, znali i dijelili namjeru diskriminatornog postupanja prema nesrpskom
stanovnitvu, a sve sa ciljem da u konanici doe do iseljavanja nesrpskog stanovnitva sa
podruja optine Prijedor.
274. Dakle, zavrni dogaaju u svim zbivanjima koje su se deavale u Prijedoru tokom
proljea i ljeta 1992. godine i iji je cilj prinudno iseljavanje stanovnitva sa podruja optine
Prijedor (koji cilj su dijelili optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni), bio je kritini konvoj od 21.08.1992. godine.
(e) Da li su Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni u znaajnoj mjeri doprinijeli prinudnom preseljenju
275. Krajnji uslov koji je bilo potrebno zadovoljiti da bi se optueni oglasili krivim za
sudjelovanje u udruenom zloinakom poduhvatu iji je cilj bilo prinudno iseljavanje
stanovnitva sa podruja optine Prijedor, jeste prag znaajnog doprinosa.
276. Pojanjenja radi, u sluaju da se utvrdi kako je konkretni optueni bio pripadnik
udruenog zloinakog poduhvata (dijelio namjeru za izvrenje zajednikog zloinakog plana
sa drugim osobama), ali se ne dokae da je on objektivno posmatrano, znaajno doprinio
realizaciji utvrenog zloinakog plana, isti bi bio osloboen od optube.
277. U kontekstu znaajnog doprinosa, prije svega treba se vratiti na injenicu da su

optueni bili pripadnici Interventnog voda, izuzev optuenog Duana Jankovia, koji je bio
komandir SM Prijedor i osoba koja je osnovala Interventni vod.
278. Optueni su, kao pripadnici Interventnog voda, sudjelovali u razliitim zadacima koji
su se prije svega odnosili na pretrese, potrage za orujem i to je najvanije u pratnju konvoja.
279. Tako su optueni Zoran Babi, Milorad krbi i eljko Stojni naveli da su oni lino
sudjelovali u pratnji, najmanje po dva konvoja, te da je generalno govorei, pratnja konvoja
bila jedan od uobiajenih zadataka za Interventni vod.
280. Ipak, ove injenice istini za volju nisu obuhvaene optunicom, pa same po sebi ne
mogu biti osnov za utvrivanja krivine odgovornosti za prisilno preseljavanje, meutim one
su relevantne kako bi se stvorila ispravna slika o radnjama koje su optueni izvrili u pratnji
konvoja od 21.08.1992. godine.
50
281. Tako, prije svega treba istai da je konvoj koji je krenuo dijelom iz logora Trnopolje a
dijelom iz Tukova 21.08.1992. godine, bio najvei konvoj sa civilnim, nesrpskim
stanovnitvom iz Prijedora.
282. Pripadnici Interventnog voda, ukljuujui optuene Zorana Babia, Milorada krbia i
eljka Stojnia, su kroz pratnju konvoja (to su potvrdili brojni svjedoci meu kojima su
Munib Sivac, Svjedok K-1, Damir Ivankovi, Gordan uri, Svjedok K-3, Ljubia eti,
Svjedok KA-1, Luka Gnjatovi, Vitomir Laki, Svjedok B, Jusuf eri, Vlado Beben, Sadik
Suhonji, Erna Kadiri i Svjedok KO-7), ukljuujui zabranu naputanja konvoja, ukrcavanje
ljudi u konvoj (koju injenicu je za optuene Zorana Babia i eljka Stojnia potvrdila svjedok
Erna Kadiri a za optuenog Milorada krbia svjedok Munib Sivac) i zabranu povratka
natrag u Prijedor (o emu je posebno govorio optueni Milorad krbi) objektivno,
predstavljaju znaajan doprinos u realizaciji plana prinudnog preseljenja.
283. U ovom kontekstu, treba dodati kako je optueni Duan Jankovi sudjelovao u
navedenom konvoju i to u svojstvu najstarijeg radnika Milicije iz Prijedora (po inu i funkciji)
i osobe kojoj je povjereno osnivanje Interventnog voda. Dakle, izvan svake razumne sumnje se
namee zakljuak da je optueni Duan Jankovi, u svojstvu najstarijeg starjeine i zamjenika
Sime Drljae, bez ijeg odobrenja Interventni vod nije mogao biti koriten (bie obrazloeno
dalje u presudi), kroz voenje i rukovoenje konvojem, u znaajnoj mjeri doprinio realizaciji
zajednikog cilja udruenog zloinakog poduhvata, koji je prije svega podrazumijevao
prisilno preseljenje stanovnitva nesrpske nacionalnosti sa podruja optine Prijedor, putem
konvoja od 21.08.1992. godine.
3. Zakljuak
284. Polazei od svih prethodnih kljunih utvrenja, Sud je izvan svake razumne sumnje
zakljuio da je u kritino vrijeme dolo do prinudnog preseljenja stanovnitva sa podruja
optine Prijedor i da je preseljenje bilo cilj udruenog zloinakog poduhvata iji su pripadnici,
izmeu ostalih, bili optueni Zoran Babi, Milorad krbi, eljko Stojni i Duan Jankovi, te
da su oni, svaki svojim radnjama (kako je prethodno opisano), u znaajnoj mjeri doprinijeli
realizaciji zajednikog zloinakog plana prinudnog iseljavanja nesrpskog stanovnitva sa
podruja optine Prijedor, putem konvoja od 21.08.1992. godine.
B. PLJAKA (ODUZIMANJE IMOVINE U IROKIM RAZMJERAMA)

1. Uvod
285. U dijelu presude, gdje je analizirano pitanje prinudnog preseljenja, istaknuto je da se
optueni u ovom predmetu terete za prinudno preseljenje putem konvoja od 21.08.1992.
51
godine, meutim pored samog prinudnog preseljenja, optunica obuhvata i druge dogaaje
(krivina djela) koji se vezuju za navedeni konvoj.
286. Ti dogaaji obuhvataju oduzimanje imovine (pljaku), ubistva, nezakonito zatvaranje i

druga neovjena djela.
287. U ovom dijelu presude bie analizirano pitanje oduzimanja imovine (pljaka), odnosno
progon putem pljake.
288. Tanije, Sud e analizirati da li je Tuilatvo uspjelo dokazati: (1) Da li se u konvoju od

21.08.1992. godine desila pljaka; (2) Da li je pljaka bila redovna i rasprostranjena pojava u
konvoju od 21.08.1992. godine; (3) Da li su optueni dijelili namjeru pljakanja civila i da li su
u njoj sudjelovali i (4) Da li su optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni u znaajnoj mjeri doprinijeli pljaki.
2. Ocjena dokaza
(a) Da li se u konvoju od 21.08.1992. godine desila pljaka
289. U pogledu pljake, odnosno oduzimanja imovine od civila koji su bili prevoeni
konvojem, svoje iskaze je dao veliki broj svjedoka, meu kojima su i Ferid Kovaevi, Enes
Daferagi, Hasan Elkaz, Svjedok KO-7, Erna Kadiri, efik anta, Svjedok KO-8, Svjedok
KO-18 i Svjedok A.
290. Svjedoci Ferid Kovaevi je, odgovarajui na pitanje da li su u konvoju bili

obezbjeeni (jer su imali pratnju), istakao kako su se osjeali nesigurno, te da su od civila
oduzimani novac i dragocjenosti.
291. Prema kazivanju svjedoka, sa oduzimanjem dragocjenosti se poelo jo prilikom prvog

stajanja u Kozarcu.
292. Oduzimanje se nastavilo i tokom puta prema Kneevu, tako da su dragocjenosti u

vozilu u kome je bio svjedok oduzimane u etiri navrata.
293. Navodi svjedoka Ferida Kovaevia su gotovo identini sa navodima svjedoka Hasana
Elkaza. Naime, ako se ova dva iskaza uporede, gube se dileme oko osobe koja je faktiki
oduzimala predmete. Tako je svjedok Ferid Kovaevi naveo kako su novac i druge predmete
predavali nekom licu koje je bilo u civilnoj odjei, dok je svjedok Hasan Elkaz, pojasnio kako
su novac predavali civilu-putniku iz konvoja, kome je prethodno neko iz pratnje dao kesu i
52
rekao da prikupi predmete od civila. Kao Ferid Kovaevi, svjedok Hasan Elkaz je naveo da je
imovina oduzimana u vie navrata.
294. Nadalje, poput prethodnih svjedoka, Svjedok KO-7 i efik anta su potvrdili kako je
tokom kretanja konvoja dolo do oduzimanja imovine odnosno novca i drugih vrijednih
predmeta od putnika.
295. Svjedok efik anta je pojasnio kako je dok je sjedio u vozilu uo da pratilac razgovara
sa vozaem i navodi da trebaju uzeti neko dijete i dati mu kesu, da od ljudi iz konvoja pokupi
zlato, nakit i satove.
296. Dakle, polazei od navoda prethodno pomenutih svjedoka, poklanjajui im vjeru zbog
njihove konzistentnosti, Sud je izvan svake razumne sumnje utvrdio da je u konvoju od
21.08.1992. godine, bilo oduzimanja novca, zlata, satova i drugih vrijednih predmeta od lica iz
konvoja.
(b) Da li je pljaka bila redovna i rasprostranjena pojava u konvoju od 21.08.1992. godine

297. Da bi se utvrdilo da je udrueni zloinaki poduhvat iji je cilj bilo prinudno preseljenje
civila sa podruja Prijedora, obuhvatao i oduzimanje imovine (pljaku), potrebno je dokazati,
ne samo da su se predmeti oduzimali, ve da je to bio sastavni dio uobiajenog i
rasprostranjenog postupanja, odnosno prethodno utvrenog plana.
298. O oduzimanju predmeta, pored ranije navedenih svjedoka, govorili su i Svjedok B,

Jusuf eri, Vlado Beben, KS-2, Hakija Elezovi, Husein Jakupovi, Berislav Herceg i
Svjedok KO-12.
299. Svi navedeni svjedoci su potvrdili da je upravo na isti nain vreno oduzimanje
imovine.
300. Obino bi pratilac izveo nekog od putnika (Svjedok B i Hakija Elezovi su decidno
naveli da su iz njihovih vozila izvedeni Suad Kadiri i mladi po imenu Samir), te bi mu davali
kesu i naredili da se u istu sakupe novac, zlato, satovi i drugi vrijedni predmeti.
301. Imajui u vidu da su praktino svi svjedoci koji su prevoeni u konvoju istakli da su bili
primorani da daju novac i druge predmete, te da je obrazac postupanja bio slian ili gotovo isti,
jasnim se namee zakljuak, da se radilo o rairenoj i dobro koordiniranoj pojavi.
302. Takoe, kako bi se stekla odgovarajua slika, potrebno se vratiti na iskaze Svjedoka A i
Jusufa eria i vozila koja su krenula iz Trnopolja, gdje su navedeni svjedoci potvrdili da je i
53
od lica, koja su prethodno boravila u drugim logorima i na kraju zavrili u Trnopolju (dakle
nisu krenuli od svojih kua), vreno oduzimanje novca i nakita.
303. Dakle, od ljudi koji ve dugo vremena ne borave u svojim kuama i koji su bez
osnovnih uvjeta za ivot (odjea i sl.), traeno je da predaju novac i zlato, odnosno predmete
koje zasigurno ne posjeduju.
304. Zakljuak da je pljaka putnika bila redovna i planirana pojava potvruju svjedoci
Vlado Beban i Svjedok KS-2, koji su bili vozai u konvoju od 21.08.1992. godine, te sudionici
vie konvoja.
305. Oni su istakli da se esto deavalo da Milicija iz Prijedora, od ljudi koji se prevoze
konvojem oduzima novac i druge predmete.
306. Nadalje, da su novac i drugi vrijedni predmeti oduzimani, posebno potvruju i svjedoci
Damir Ivankovi, Ljubia eti, Gordan uri, Svjedok K-3, Svjedok K-1, Svjedok KA-1, koji
su imali neposredna saznanja o poslovima Interventnog voda (praktino redovni pratioci
konvoja) i bili upoznati sa procedurama pratnji konvoja.
307. Svi ovi svjedoci su jedinstveni u stavu kako je uobiajeno bilo da se prilikom pratnji
konvoja od lica u konvoju oduzimaju novac i drugi vrijedni predmeti.
308. Neki od njih su navodili kako se radilo o neprijatnim iskustvima (Gordan uri).
Meutim, veina pratilaca je uz prijetnje da e ubiti ili na drugi nain nauditi putnicima, vrilo
oduzimanje novca i drugih predmeta.
309. Ne ulazei u analizu da li su se navedene prilike prijatno osjeali, po ocjeni Suda bilo je
vano utvrditi da su se optueni saglasili, odnosno da su dijelili zajedniki cilj prinudnog
preseljenja i oduzimanja imovine, te da su preduzeli odreene radnje sa ciljem izvrenja
zajednikog plana.
310. Na kraju, injenica da je oduzimanje predmeta vreno iskljuivo zbog naredbe

pretpostavljenih i da su se pratioci navodno protivili takvoj praksi, gubi smisao obzirom na
injenicu da su, iako je veina opljakanih predmeta zavravala kod rukovodilaca u SJB
Prijedor, odreeni novac zavravao kod pripadnika Interventnog voda (pratilaca) i vozaa, to
su svjedoci Ljubia eti (istakao kako je od Svjedoka K-1 dobio novac i zlato), Damir
Ivankovi (naveo da su jedne prilike dobili po 100,00 DM) i Luka Gnjatovi (naveo kako je
jedan policajac zaao i svim vozaima podijelio po 100,00 DM, te da je njegov kolega Vitomir
54
Laki intervenisao, zbog toga sto su njih dvojica u kabini, pa su zato dobili dodatnih 100,00
DM) jasno i nedvosmisleno potvrdili u svojim iskazima.
311. Dakle, polazei od svih ranije navedenih dokaza, kojima je Sud poklonio vjeru,
obzirom da su isti uvjerljivi, dosljedni te da posmatrano u vezi sa ostalim dokazima ine jednu
loginu i konzistentnu cjelinu, Sud je izvan svake razumne sumnje zakljuio kako je pljakanje
putnika, bilo rasprostranjena pojava u konvoju od 21.08.1992. godine, te da je ona, bez obzira
na injenicu to je inicijativa potekla od pretpostavljenih u SJB Prijedor, bila sastavnim dijelom
plana udruenog zloinakog poduhvata.
(c) Da li su optueni dijelili namjeru pljakanja civila i da li su u njoj sudjelovali

312. U prethodnim dijelovima presude na prilino opsean nain analizirano je pitanje i
uloga Interventnog voda u zbivanjima u Prijedoru. Detaljno su objanjeni poslovi i zadaci koje
je obavljala ova jedinica.
313. Jedan od zadataka je bio pratnja konvoja, i u najveem broju sluajeva, prema
kazivanju brojnih svjedoka (Gordana uria, Svjedoka KA-1, Svjedoka K-3, Svjedoka K-1,
Ljubia eti i Damira Ivankovia) radne zadatke bi pripadnici Interventnog voda dobijali od
Miroslava Paraa ili Pere ivia, dakle od lica koja su im bila neposredno nadreena.
314. Svi ovi svjedoci su potvrdili kako su navedena dvojica (Miroslav Para i Petar ivi),
ovisno o vrsti zadataka odreivali izvrioce, a kad se radilo o pratnji konvoja, obino bi bilo
odreen dovoljan broj ljudi, tako da su u svakom vozilu bila po dva pratioca.
315. Meutim, kada je rije o konvoju od 21.08.1992. godine, ponovo se treba vratiti na
navode brojnih svjedoka, i to prije svega Damira Ivankovia i Ljubie etia koji su potvrdili
kako je ovaj konvoj bio najvei, te da su praktino svi pripadnici Interventnog voda (I
odjeljenja kojim je komandovao Petar ivi) sudjelovali u njegovoj pratnji. Jedini pripadnik
Interventnog voda, za koga su se svi svjedoci saglasno odredili da nije bio u pratnji navedenog
konvoja, je Miljan Zubanovi.
316. Takoe, polazei od navoda svih svjedoka, kako pripadnika Interventnog voda, tako i
lica koja su bila prevoena u konvoju, Sud je izveo zakljuak kako je za vrijeme putovanja od
Prijedora prema planini Vlai, obino u trenutcima kada bi konvoj zastao (pravio pauzu)
dolazilo do oduzimanja predmeta.
317. Takvo oduzimanje se zasigurno nije moglo desiti bez saglasnosti i sudjelovanja
pratilaca. Naime, kako je jo ranije istaknuto, polazei od injenice da je konvoj od 21.08.1992.
55
godine (to su potvrdili skoro svi svjedoci) bio jedan od najveih konvoja, te da je Interventni
vod (I odjeljenje) brojao dvadesetak pripadnika i da se konvoj sastojao od najmanje esnaest
vozila, oigledan je zakljuak da je u veini vozila pratnju inio samo jedan pripadnik
Interventnog voda.
318. Ako se navedenoj okolnosti, doda injenica da je osnovni zadatak pratilaca bio da se
pobrinu da stanje u vozilu bude korektno i da se preduprijede svi neplanirani dogaaji, jasnim
se namee zakljuak da se bez znanja i doputenja pratilaca nije moglo izvriti oduzimanje
imovine.
319. Kada se takav zakljuak stavi u kontekst navoda brojnih svjedoka da je naredba za
oduzimanje predmeta stizala sa vrha SJB Prijedor i da su dio oduzetih predmeta dobijali kako
pripadnici Interventnog voda, tako i vozai, jedini mogui zakljuak jeste da je pljaka putnika
bila unaprijed isplanirana i dobro razraena, te da su njeni glavni nosioci bili upravo pratioci
pojedinih vozila, koji su pljaku inili tako to bi izveli nekog od putnika i naredili da sakupi
novac i nakit, ili bi eventualno omoguili drugim licima (pripadnicima Interventnog voda) da
pljakaju putnike.
320. Dakle, polazei od ustaljene rutine, da su pripadnici Interventnog voda sudjelovali u

pratnji konvoja te da je ona podrazumijevala oduzimanje novca, nakita, satova i drugih
vrijednih predmeta od ljudi u konvoju i da je tako prikupljen novac konano dijeljen izmeu
pratilaca i vozaa, jasnim se namee zakljuak da se radilo o organizovanoj/planskoj akciji i da
su svi pratioci pojedinih vozila imali znaajnu ulogu u provoenju akcija pljake.
321. Odnos optuenih se dakle treba posmatrati, prije svega, u kontekstu prethodnih navoda,
odnosno, u kontekstu opteg zakljuka da su pripadnici Interventnog voda (pratioci)
predstavljali ve dobro organizovan tim, koji je imao iskustva u pljakanju putnika iz konvoja.
Drugim rijeima, svi oni koji su sudjelovali u sprovoenju konvoja od 21.08.1992. godine,
znali su da e doi do pljake, pa su uprkos toj injenici odluili da sudjeluju u pratnji.
322. Na kraju, trebaju se imati u vidu i navodi Svjedoka KO-8, Svjedoka B, Sadika
Suhonjia i Muniba Sivca koji su potvrdili ne samo da je u njihovim vozilima dolo do
oduzimanja novca i drugih predmeta, ve da su u njihovim vozilima upravo optueni Zoran
Babi, Milorad krbi i eljko Stojni oduzimali predmete.
323. Naime, svjedoci Sadik Suhonji i Svjedok B, saglasno su potvrdili kako je putnike iz
njihovog vozila opljakao optueni eljko Stojni. Tanije, oba svjedoka su potvrdila kako je
56
iz kamiona izveden Suad Kadiri, kome je optueni eljko Stojni prislonio pitolj uz glavu i
rekao da mora sakupiti novac od putnika, te da je Suad Kadiri postupio po Stojnievoj
naredbi.
324. Postupak oduzimanja novca se ponovio u nekoliko navrata, da bi na kraju, to su

potvrdili i Svjedok B i Sadik Suhonji, optueni eljko Stojni zaprijetio da e dijete baciti u
kanal ukoliko ne sakupe jo novaca.
325. Nadalje, da je optueni Milorad krbi sudjelovao u oduzimanju novca i drugih

predmeta od putnika u konvoju potvrdio je svjedok Munib Sivac. On je istakao da je krenuo sa
dijelom konvoja iz Trnopolja, te da je u njegovom autobusu dolo do oduzimanja predmeta.
Nadalje, svjedok je u iskazu iz istrage naveo da je pratilac u njegovom vozilu bio mlai ovjek,
mrav, tamne puti, dok je na glavnom pretresu dodao da je njihov pratilac i ovjek koji je
oduzimao novac mogao biti Milorad krbi.
326. Navode svjedoka Muniba Sivca treba tumaiti u kontekstu dijela iskaza optuenog
Milorada krbia koji je takoe potvrdio da je bio u pratnji konvoja od 21.08.1992. godine, te
da je, to je naroito vano sudjelovao u pratnji jednog od autobusa koji je krenuo iz Trnopolja.
327. Ovu injenicu potvrdio je i svjedok KO-18.
328. Dakle, imajui u vidu navode svjedoka Muniba Sivca i tvrdnju optuenog Milorada
krbia, sud je zakljuio da je i optueni Milorad krbi, kao i svi drugi pratioci, oduzimao
novac i druge vrijedne predmete od ljudi u vozilu koje je pratio.
329. Nadalje, da je i optueni Zoran Babi sudjelovao u pljaki civila iz konvoja, odnosno da
je bio samo jedan od lica koja su pljakala, potvrdio je Svjedok KO-8.
330. Odgovarajui na pitanja u vezi sa pravljenjem pauza, Svjedok KO-8 istakao je kako je
bilo vie zaustavljanja te da se prilikom tih zaustavljanja vrila pljaka.
331. Vrili su je pripadnici Interventnog voda, a na poseban upit da li se sjea ko je pljakao

kamion u kojem je bio svjedok, istakao je da je prvo doao voza i rekao da se sakupi novac pa
potom, prilikom nekog od narednih zaustavljanja optueni Zoran Babi, koji je rekao da e
neko biti ubijen ukoliko se ne napuni kesa.
332. Na kraju, kada je rije o optuenom Duanu Jankoviu i njegovom sudjelovanju u

pljaki, treba jo jednom podcrtati injenicu kako je on u konvoju od 21.08.1992. godine, bio
57
najstariji po inu i funkciji od svih pripadnika rezervnog i redovnog sastava milicije iz
Prijedora, te da je pljaka vrena upravo po naredbi ljudi iz vrha SJB Prijedor.
333. Dakle, polazei od injenice da se radilo o uobiajenoj i rairenoj pojavi (pljaki), da je

novac i drugi vrijedni predmeti koji su prikupljeni dijeljeni izmeu policajaca i vozaa kao i da
je velika veina pripala rukovodnim radnicima Milicije iz Prijedora, jasno je da je optueni
Duan Jankovi bio upoznat sa pojavom pljake i da je, imajui u vidu dunost koju je
obavljao i njegovu funkciju u konvoju, najmanje izdao preutnu saglasnost da se izvri pljaka,
te da je oduzimanje koje je vreno po naredbi pretpostavljenih, bio svjestan i najmanje kroz
pasivno dranje htio da sudjeluje u planu pljake civila iz Prijedora.
(d) Da li su optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni u
znaajnoj mjeri doprinijeli pljaki
334. Nakon to je Sud utvrdio kako su optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan
Jankovi i eljko Stojni, dijelili namjeru da kroz svoje radnje doprinesu udruenom
zloinakom poduhvatu koji je obuhvatao prinudno preseljenje civila (iz konvoja od
21.08.1992. godine) i njihovu pljaku, bilo je potrebno utvrditi da li su njihove radnje,
objektivno posmatrano, dostigle takav kvalitet da se moe zakljuiti kako su oni u znaajnoj
mjeri doprinijeli izvrenju zloinakog plana.
335. Imajui u vidu da je u prethodnom dijelu, kad je analiziran subjektivni odnos optuenih
spram pljake, izvan svake razumne sumnje izveden zakljuak, da su optueni Zoran Babi,
Milorad krbi i eljko Stojni neposredno sudjelovali u pljaki, na nain da bi nekom od
civila iz vozila koje su pratili, dali kesu i rekli da istu napuni sa novcem, zlatom, satovima i
drugim vrijednim predmetima, postavlja se pitanje, da li su oni objektivno posmatrano
znaajno doprinijeli pljaki.
336. Polazei od injenice da se navedeni optueni pojavljuju kao neposredni izvrioci te da

su se neki od njih (optueni eljko Stojni) posebno izdvojili u prijetnjama civilima (da e
nekog ubiti ili baciti dijete), jasnim se namee zakljuak da su optueni Zoran Babi, Milorad
krbi i eljko Stojni u znaajnoj mjeri doprinijeli pljaki civila iz konvoja.
337. Sa druge strane, kada je rije o optuenom Duanu Jankoviu, Tuilatvo nije predoilo
dovoljno dokaza da je on neposredno sudjelovao u pljaki. ak tavie, ako se analiziraju
izvedeni dokazi, namee se zakljuak da optueni Duan Jankovi nije neposredno izvrio
nijedno od krivinih djela koja mu se stavljaju na teret.
58
338. Meutim, kada se govori o optuenom Duanu Jankoviu, prije svega mora se uzeti u
obzir njegova funkcija i uloga u konvoju. On je bio najvii oficir milicije u konvoju i praktino
drugi ovjek u SJB Prijedor, te kako je bio u pratnji istog, nikako nije mogue da je
oduzimanje kod optuenog prolo nezapaeno.
339. Pored optuenog Duana Jankovia, meu tri najvanija rukovodioca u SJB Prijedor,
po kazivanju veine svjedoka, ubrajaju se Simo Drljaa (naelnik SJB Prijedor) i Milutin ao
(po svemu sudei komandir RSM Prijedor).
340. Dakle, imajui u vidu da u pratnji konvoja nisu sudjelovli Simo Drljaa i Milutin ao,
(za razliku od optuenog Duana Jankovia) te da se on nalazio u policijskom autu koje se
nalazilo na elu kolone (to je potvrdio veliki broj svjedoka), jasan je zakljuak da je optueni
Duan Jankovi najodgovorniji za sve stvari koje su se deavale u konvoju, ukljuujui i
pljaku.
341. Nadalje, treba istai kako su mnogi svjedoci potvrdili da je pljaka putnika iz konvoja
vrena po nareenju pretpostavljenih i da se zapravo radilo o uobiajenoj pojavi, izvan svake
razumne sumnje se namee zakljuak da se optueni Duan Jankovi, najmanje sloio sa
takvom naredbom i praksom.
342. Budui da se, kako je ve ranije istaknuto radilo o redovnoj pojavi (potvrdili gotovo svi
svjedoci koji su bili pripadnici Interventnog voda) te da optueni Duan Jankovi nije nita
poduzeo sa ciljem sprjeavanja takve pojave (a to je kao nadreena osoba bio duan) jasno je
da je on, najmanje pasivnim dranjem, u znaajnoj mjeri doprinio pljaki civila iz konvoja.
3. Zakljuak
343. Dakle, imajui u vidu sve prethodno izvedene zakljuke u pogledu kljunih injenica,
poklanjajui vjeru iskazima nabrojanih svjedoka, zbog njihove uvjerljivosti, konzistentnosti i
meusobne podudarnosti, Sud je izvan svake razumne sumnje zakljuio kako su optueni
Zoran Babi, Milorad krbi, eljko Stojni i Duan Jankovi, svaki na svoj nain, u znaajnoj
mjeri doprinijeli realizaciji zajednikog cilja koji je pored prinudnog preseljenja obuhvatao i
pljaku putnika (bilo u svojstvu neposrednog izvrioca ili rukovodioca koji je najmanje dao
preutnu saglasnost) u konvoju od 21.08.1992. godine, te ih oglasio krivim za progon zloin
protiv ovjenosti (progon-pljakom).
59
C. UBISTVA
1. Uvod
344. Analizirajui izvedene dokaze u kontekstu navoda optube da su optueni odgovorni za
ubistvo, Sud je razmotrio nekoliko vanih pitanja: (1) Da li se desilo ubistvo civila iz konvoja;
(2) Da li je ubistvo izvreno na nain kako je to opisano u optunici; (3) Da li su optueni
svjesno i sa namjerom sudjelovali u ubistvima (da li su eljeli sudjelovati u UZP-u koji je
pored prisilnog preseljenja i pljaki obuhvatao i ubistva); (4) Da li su optueni Zoran Babi,
Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni u znaajnoj mjeri
doprinijeli ubistvima.
2. Ocjena dokaza
(a) Da li se desilo ubistvo civila iz konvoja od 21.08.1992. godine
345. Prvu injenicu koju je Tuilatvo bilo u obavezi da dokae je, da se zaista desilo
ubistvo civila iz konvoja.
346. Ovu injenicu je potvrdio veliki broj svjedoka kao i brojni materijalni dokazi.
347. Prije svega treba se prisjetiti iskaza Boka Peulia (u zoni odgovornosti brigade kojom
je on komandovao se nalaze Korianske stijene) svjedoka Tuilatva, koji je potvrdio kako je
21.08.1992. godine bio na sastanku van komadnog mjesta u Kneevu, te da je po povratku od
deurnog obavijeten da je u njegovoj zoni odgovornosti dolo do ubistva ljudi iz konvoja.
348. Po saznanju da se desilo ubistvo, svjedok je uputio vanredni operativni izvjetaj

komandi 1. Krajikog korpusa.
349. Ove navode svjedoka Boka Peulia potvruje dokaz Tuilatva T-2 (Vanredni izvjetaj
operativni br. 21/08 od 21.08.1992. godine), iz kojeg je vidljivo da komandant 22. LPBR
Boko Peuli obavjetava komandu 1. Krajikog korpusa o ubistvima ljudi iz konvoja.
350. Nadalje, da je dolo do ubijanja ljudi iz konvoja od 21.08.1992. godine potvrdili su i

brojni drugi svjedoci, meu kojima su edo Vukoti, Drago Slavni, Dragomir Markovi zv.
Murei, Jevto Jankovi, Milan Komljenovi, Milovoje Pavii, Neboja Panti, Nenad Kreji,
Ostoja Barii, Radovan ukari, Ranko Miji, Slobodan Jovii i ivorad Pelengi.
351. Radi se o svjedocima koji su pripadali 22. LPBR, odnosno licima koja su na osnovu
razliitih svojstava dolazili na lokalitet Korianskih stijena. Uglavnom se radi o licima koja su
predstavnici vlasti iz Kneeva i pripadnici krim-tehnike sa podruja CSB Banja Luka. Svi oni
su potvrdili kako su bili na Korianskim stijenama krajem mjeseca avgusta 1992. godine ili
60
poetkom mjeseca septembra iste godine, te da su bili u prilici da vide dvije gomile leeva koji
su bili razbacani u kanjonu rijeke Ilomske.
352. Tako je svjedok Milivoje Pavii opisao da je u vie navrata iao na lokalitet
Korianskih stijena. Potvrdio je kako je jedne prilike izaao na teren sa postupajuim istranim
sudijom Jevtom Jankoviem i postupajuim tuiocem Nebojom Pantiem, te da je ove prilike
sainio video zapis. Prema rijeima svjedok Milivoja Paviia, na uviaju su pored Jevte
Jankovia i Neboje Pantia doli i Branko Buhovac, Zdenko Teanovi, Sran Oljaa ije je
prisustvo potvrdio svjedok Jevto Jankovi.
353. Konano navodi svjedoka Jevte Jankovia i Boka Peulia, Nenada Kerjia i Milana
Komljenovia su u potpunoj saglasnosti sa dokazom Tuilatva T-3A (rokovnik svjedoka
Milana Komljenovia u kome se nalaze biljeke sa sastanka od 30.08.1992. godine), koji
potvruje da je u vezi sa ubistvima civila na lokalitetu Korianskih stijena u CSB Banja Luka,
dana 30.08.1992. godine organizovan sastanak kojim su predsjedavali pukovnik Suboti i uro
Buli ispred CSB-a, te da je, izmeu ostalog, zakljueno kako je potrebno izai na lice mjesta i
izvriti identifikaciju tijela.
354. Navedene injenice potvruju, izmeu ostalog i dokazi Tuilatva T-161 (Borbeni
izvjetaj Komande 1. krajikog korpusa broj 44-1/314 od 22.08.1992. godine upuen Glavnom
tabu Vojske Republike Srpske), T-162 (Redovni borbeni izvjetaj Komande 1. krajikog
korpusa broj 44-1/315 od 22.08.1992. godine upuen Glavnom tabu Vojske Republike
Srpske), T-163 (Dopis CSB Banja Luka broj 11-1/02-2-345 od 11.09.1992. godine upuen SJB
Prijedor-naelniku), T-164 (Dopis CSB Banja Luka broj 11-1/02-2-345 od 01.09.1992. godine
upuen SJB Prijedor-naelniku kojim se prenosi naredba ministra unutranjih poslova Mie
Staniia) i T-165 (Depea SJB Prijedor broj 11-12-2267 od 14.09.1992. godine, odgovor na
T-164), iz kojih proizilazi da je grupa milicionera iz Prijedora i Sanskog Mosta iz kolone koja
je ila prema Travniku 21.08.1992. godine izdvojila i pogubila izmeu 100 i 150 Muslimana.
355. Dakle, polazei od svih prethodno nabrojanih dokaza, koji se meusobno podudaraju i
upotpunjuju, Sud je van svake razumne sumnje zakljuio kako se 21.08.1992. godine u
poslijepodnevnim satima (16:30h), kolona koja se kretala iz pravca Sk. Vakuf Vlai
61
Travnik zaustavila u rejonu Korianskih stijena, gdje je izdvojeno 100-150 izbjeglica koji su
ubijeni i baeni u kanjon rijeke Ilomske11.
(b) Da li je ubistvo izvreno na nain kako je to opisano u optunici

356. Tokom postupka, sasluani su brojni svjedoci koji su potvrdili kako se konvoj, koji je
21.08.1992. godine iao iz pravca Tukova (Prijedor) i logora Trnopolje u pravcu Travnika
(planine Vlai) zaustavljao u nekoliko navrata, te da se posljednje zaustavljanje desilo kod
rijeke Ilomske na planini Vlai.
357. Ovu injenicu su izmeu ostalih potvrdili svjedoci Bekir Mujagi, Berislav Herceg,
Erna Kadiri, Ferid Kovaevi, Hakija Elezovi, Hasan Elkaz, Husein Jakupovi, Jusuf eri,
Svjedok K-3, Svjedok KO-5, Svjedok KO-7, Svjedok KO-18, Svjedok KS-1, Svjedok KS-2,
Luka Gnjatovi, Vitomir Laki, Munib Sivac, Sadik Suhonji, Svjedok A, Svjedok B, Vitomir
Laki i Vlado Beben, koji su saglasno izjavili da je prilikom posljednjeg zaustavljanja
napravljena dua pauza.
358. Pojedini svjedoci su potvrdili kako su prilikom ovog zaustavljanja uli buku i
komjeanje dok su drugi istakli kako su vidjeli postrojene ljude, odnosno da ih postrojava
Dado Mra (prije svega potvrdili Svjedok KS-1 i Svjedok KS-2).
359. Nadalje, da je prilikom posljednjeg zaustavljanja napravljena ne samo pauza, nego da je

tad dolo do izdvajanja ljudi iz konvoja (prije svega onih koji su krenuli autobusom iz
Trnopolja), izmeu ostalih potvrdili su svjedoci Husein Jakupovi, Jusuf eri, Svjedok KO-7,
Svjedok KO-8, Svjedok KS-1, Svjedok KS-2, Svjedok KO-18, Luka Gnjatovi, Munib Sivac,
Svjedok A, Vitomir Laki, Vlado Beben, Bekir Mujagi, Ferid Kovaevi, Hakija Elezovi,
Damir Ivankovi, Gordan uri i eljko Stojni.
360. Navedeni svjedoci su saglasno, svako iz svoje perspektive, potvrdili da je prilikom

posljednjeg zaustavljanja dolo do razdvajanja mukaraca od ena i djece iz konvoja.
361. Tako su svjedoci Jusuf eri, Munib Sivac, Bekir Mujagi i Hakija Elezovi potvrdili
kako su i oni bili, odnosno trebali biti izdvojeni zajedno sa ostalim mukarcima ali da su
preivjeli zahvaljujui injenici to su ih vozai ili vojnici iz pratnje sakrili u vozila kojim su
ili, ili su im pak rekli da se vrate nazad u svoja vozila.
11
Vanredni izvjetaj operativni br. 21/08 od 21.08.1992. godine.
62
362. Od lica koja su izbjegla izdvajanje posebno je upeatljiv iskaz dao svjedok Munib
Sivac koji je potvrdio da je prilikom posljednje pauze, straar dozvolio da izau iz autobusa i
da se osvjee a da je potom, kad su poli da se vrate u autobus doao jedan od pratilaca i
naredio da svi, osim starih i bolesnih, izau iz vozila.
363. Meu ljudima koji su izali bio je Munib Sivac sa svojim sinovima. Nakon
postrojavanja, svjedoku je nareeno da se vrati u leper (ne u autobus, u kome je prethodno
putovao), tako da je svjedok naao mjesto tek u treem kamionu, dok su njegovi sinovi ostali
postrojeni u vrsti. Oni su kasnije ubijeni, to potvruju dokazi Tuilatva T-212 i T-212A
(DNK Izvjetaji).
364. Nadalje, svjedoci Tuilatva Svjedok KS-1, Svjedok KS-2, Luka Gnjatovi, Vitomir
Laki i Vlado Beben koji su bili vozai u konvoju od 21.08.1992. godine, su saglasno potvrdili
kako je prilikom posljednjeg zaustavljanja dolo do razdvajanja, odnosno da su izdvojeni
mukarci i to prije svega iz autobusa koji su krenuli iz Trnopolja.
365. Konano, da je dolo do razdvajanja prilikom posljednjeg zaustavljanja, izmeu ostalih

potvrdili su i Svjedok KO-7 i Ferid Kovaevi (iz vozila vidjeli postrojene ljude) i Damir
Ivankovi, Gordan uri, K-3 i Ljubia eti.
366. Nakon to su ljudi izdvojeni, uli su u dva autobusa. Prvi autobus je vozio svjedok KS-
2 (autobus koji je bio blie Travniku), dok je drugi autobus vozio svjedok KS-1 (autobus koji
je bio blie Kneevu).
367. Svjedoci KS-2 i Gordan uri su potvrdili kako je autobus koji je vozio KS-2 krenuo
prvi, da je u njemu bio i optueni eljko Stojni, te da se nakon petnaestak minuta zaustavio
iznad neke provalije.
368. Poslije zaustavljanja, svjedok KS-2 krenuo je prema jednoj krivini i tom prilikom je
vidio kako iz njegovog (prvog) autobusa pratioci izvode dva po dva mukarca i ubijaju ih. Ovu
injenicu je potvrdio i svjedok KO-18, koji je istakao kako je nakon to se autobus zaustavio,
poelo izvoenje.
369. Svjedok KO-18 opisuje kako bi bila izvedena dvojica ili trojica, potom bi se zaula
pucnjava i sve tako dok nije doao red na njega.
370. Kad je svjedok osjetio cijev na leima, reeno mu je da izae. Izaao je sa jo dvojicom
civila. Vidio je pet plavaca kako stoje. Od te petorice, kod provalije su stojala trojica. Ili su
63
prema njima, kad su im okrenuli lea, svjedok je uo psovke a potom je osjetio metak u
leima. Bio je pogoen u predio ramena ali je uspio preivjeti zahvaljujui injenici to je
prilikom pada naletio na jelke.
371. U pratnji drugog autobusa, kojeg je vozio Svjedok KS-1, bili su svjedoci Damir
Ivankovi i Ljubia eti te oteeni Husein Jakupovi, Svjedok A i svjedok KO-15.
372. Svi ovi svjedoci su bili saglasni do najsitnijih detalja. Tako je svjedok Husein
Jakupovi, izmeu ostalih, bio u potpunosti saglasan sa svjedokom Munibom Sivcem. Oba ova
svjedoka su potvrdila kako su prilikom pauze poeli ulaziti u autobus da bi im tad bilo
nareeno da izau. Svjedok Munib Sivac je preao u kamion, dok je svjedok Husein Jakupovi,
nakon postrojavanja, uao u jedan od dva parkirana autobusa (u drugi autobus).
373. Svi nabrojani svjedoci potvrdili su kako je vonja trajala nekih petnaest minuta da bi
nakon zaustavljanja svi civili bili izvedeni i postrojeni. Za to vrijeme su ih okruivali pratioci.
374. Uslijedila je naredba da se okrenu i primaknu ivici provalije a potom kleknu kao da se
mole bogu. Kad su kleknuli, poela je pucnjava. U postrojene civile pucali su (to su potvrdili
svjedoci Damir Ivankovi i Ljubia eti) pratioci-pripadnici Interventnog voda, meu kojima
i osueni Damir Ivankovi, osueni Ljubia eti, optueni Zoran Babi i optueni Milorad
krbi.
375. Prema kazivanju navedenih svjedoka, nakon to su svi civili popadali u provaliju,
osueni Damir Ivankovi je po nareenju Dade Mre, siao u provaliju kako bi ubio
eventualno preivjele civile.
376. Na kraju, kada je rije o optuenom eljku Stojniu koji je sudjelovao u ubistvu
mukaraca iz prvog autobusa, treba se prisjetiti iskaza Svjedoka K-3 koji je potvrdio kako je u
njegovo vozilo u povratku (200m-300m prije mjesta gdje je izvreno strijeljanje) uao optueni
eljko Stojni i da je prilikom ulaska izjavio: ta uradismo, svi emo zaglaviti na Tunjici!12,
to kad se dovede u vezu sa iskazima svjedoka Gordana uria i KO-18, koji ine loginu i
konzistentnu cjelinu, jasno upuuje na zakljuak da je i optueni eljko Stojni, pucajui u
ljude iz prvog autobusa, sudjelovao u njihovom ubistvu.
12
Tunjice-KPZ u Banja Luci.
64
377. Naime, kod izvoenja prethodnog zakljuka, Sud je imao u vidu i navode svjedoka B,
Jusufa eria, Vlade Bebena, Sadika Suhonjia, Erne Kadiri koji svjedoci su saglasno
potvrdili kako je optueni eljko Stojni sudjelovao u pratnji konvoja, te da se nakon
posljednjeg zaustavljanja optueni eljko Stojni nije vratio u vozilo koje je pratio.
378. Konano, zakljuak o krivinoj odgovornosti optuenog eljka Stojnia Sud temelji i
na iskazima svjedoka Husein Jakupovi, Svjedok A, Gordan uri, Damir Ivankovi, Ljubia
eti i Svjedok KS-1 i Svjedok KS-2. Naime, svi navedeni svjedoci su potvrdili kako su u
ubistvu uestvovali svi pratioci autobusa od mjesta razdvajanja do Korianskih stijena.
Izuzetak je bio jedino Gordan uri koji je dobio nareenje da uva strau za vrijeme dok traje
ubijanje.
379. Dakle, polazei od svih izvedenih dokaza, Sud je van svake razumne sumnje zakljuio
da je optueni eljko Stojni, sudjelovao u pratnji prvog autobusa od mjesta razdvajanja do
Korianskih stijena, da je bio meu milicajcima koji su stojali kod prvog autobusa, nakon to
su se dovezli do pomenutog lokaliteta, te da su svi pratioci sudjelovali u ubijanju (potvrdio
Svjedoka KO-18) i konano da je nakon to je zavreno ubijanje ljudi iz prvog autobusa, uao
u vozilo u kome je bio Svjedok K-3 te izjavio ta uradismo, svi emo zaglaviti na Tunjici!.
380. Nadalje, vezano za pitanje krivine odgovornosti optuenih Milorada krbia i Zorana
Babia treba se ponovo vratiti na iskaze svjedoka Muniba Sivca, Gordana uria, Ljubie
etia, Svjedok KA-1, Svjedok KO-8 koji su saglasno potvrdili da su optueni Milorad krbi
i Zoran Babi sudjelovali u pratnji konvoja, te da su vieni na posljednjoj pauzi, kad je
izvreno izdvajanje mukaraca iz kolone.
381. Na njihove iskaze se u potpunosti saglasno i logino nadovezuju iskazi svjedoka

Damira Ivankovia, Svjedoka KO-15, Svjedoka KS-1, Svjedoka KS-2, Gordana uria,
Huseina Jakupovia, Svjedoka A i Svjedoka KO-15, koji su svi saglasno potvrdili kako su,
nakon to je izvreno razdvajanje i kolona produila dalje prema Smetovima, dva autobusa sa
mukarcima dola do Korianskih stijena.
382. Svi nabrojani svjedoci potvrdili su, da je poslije zaustavljanja drugog autobusa, slijedila
naredba da svi mukarci izau. Nakon izlaska, postrojeni su u dvije vrste, a potom im je
nareeno da se primaknu uz rub provalije, te da kleknu.
65
383. Poslije toga uslijedila je paljba. Nije bilo nikakve naredbe za pucanje 13, jednostavno su
svi zapucali.
384. Konano, svjedoci Damir Ivankovi i Ljubia eti potvrdili su da su u postrojene ljude
pucali Para, Mra, Zeevi, Buli, Ivankovi i eti, te optueni Zoran Babi i Milorad
krbia.
385. Navodi pomenuta dva svjedoka su u potpunosti saglasni sa navodima svjedoka Huseina
Jakupovia, Svjedoka A i Svjedoka KO-15, koji su potvrdili da je na navedeni nain dolo do
ubijanja, odnosno da su pripadnici Interventnog voda okruivali postrojene ljude upravo na
nain kako je to opisao svjedok Tuilatva, Damir Ivankovi.
386. Dakle, poklanjajui vjeru iskazima nabrojanih svjedoka koji su konzistentni, saglasni,
uvjerljivi i vjerodostojni, Sud je izvan svake razumne sumnje izveo zakljuak da su optueni
Zoran Babi, Milorad krbi i eljko Stojni, pucajui iz puaka u postrojene ljude, sudjelovali
u ubistvu najmanje 150 izdvojenih mukaraca.
387. Nadalje, prilikom odluivanja o krivinoj odgovornosti i stepenu krivnje optuenog

Duana Jankovia, Sud je imao u vidu njegovu funkciju i ulogu.
388. Podsjeanja radi, polazei od brojnih izvedenih dokaza, Sud je zakljuio da je optueni
Duan Jankovi po inu (vii inspektor milicije prve klase14) i funkciji (komandir SM Prijedor)
bio najstariji oficir u pratnji konvoja, te da je on imajui u vidu injenicu da Simo Drljaa (kao
jedini pretpostavljeni optuenom Duanu Jankoviu u SJB Prijedor) nije bio u pratnji konvoja,
zasigurno rukovodio kretanjem konvoja i izdavao nareenja pratiocima (pripadnicima
Interventnog voda).
389. Nadalje, u navedenom kontekstu treba analizirati iskaze Svjedoka K-3, efika ante,
Edin Mujadi i Svjedok KA-1 koji su saglasno potvrdili da je optueni Duan Jankovi
sudjelovao u pratnji konvoja.
13
Potvrdio svjedok Ljubia eti.
14
in vii inspektor milicije prve klase bio je drugi najvii milicijski in u kritinom vremenu. Iznad ina vii
inspektor milicije prve klase bio je in glavni inspektor milicije, dok su ispod bili inovi vii inspektor milicije,
samostalni inspektor, inspektor milicije prve klase i inspektor milicije, pri emu je inspektor milicije najnii in.
Ovdje su nabrojani samo inovi za koje je bila potrebna visoka struna sprema. Postojali su i inovi za lica sa
srednjom strunom spremom i sa viom strunom spremom.
Pogledati Slubeni list Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, broj 14 od 26.04.1986. godine, Uredbu o
uniformi, zvanjima i oznakama u miliciji.
66
390. Ova injenica je u potpunoj saglasnosti i predstavlja loginu cjelinu sa navodima
Svjedoka K-1, Damira Ivankovia, Ranka Mijia, Luke Gnjatovia, Vitomira Lakia, Miljana
Zubanovia i Velimira Vrabiia te u konanici i Ljubie etia, koji su naveli da je optueni
Duan Jankovi sudjelovao u pratnji konvoja od 21.08.1992. godine, da je on bio zamjenik
Sime Drljae-naelnika SJB i u konanici da je, nakon to je optueni Duan Jankovi obavio
razgovor sa Paraom15 i Mrom, uslijedilo razdvajanje, a nakon to je ostatak kolone otiao,
ulazak i uz pomo dva autobusa sprovoenje mukaraca do Korianskih stijena, gdje su isti
pogubljeni.
391. Na kraju, zavrnu taku u cjelini koja se odnosi na optuenog Duana Jankovia i
njegovu krivinu odgovornost, predstavljaju iskazi Damira Ivankovia, Svjedoka K-3 i
Vitomira Lakia koji su saglasno potvrdili da je optueni Duan Jankovi vien u povratku u
Kneevu.
392. Dakle, polazei od svih prethodno navedenih i analiziranih dokaza, poklanjajui vjeru
istim, Sud je zakljuio kako je optueni Duan Jankovi, prilikom razgovora sa Paraom16 i
Mrom (koji se desio na mjestu razdvajanja), izdao naredbu da se izvri razdvajanje a potom i
pogubljenje dijela mukaraca iz konvoja, odnosno da je odgovoran za izvrena ubistva.
(c) Da li su optueni svjesno i sa namjerom sudjelovali u ubistvima (da li su eljeli sudjelovati

u UZP-u koji je obuhvatao i ubistva)
393. Kod utvrivanja krivine odgovornosti optuenih za uee u udruenom zloinakom
poduhvatu koji predvia izvrenje progona nesrpskog civilnog stanovnitva sa podruja optine
Prijedor konvojem od 21.08.1992. godine putem prinudnog preseljenja, pljake i ubistava,
potrebno je bilo utvrditi da li su optueni preduzimali odreene radnje koje su usmjerene na
ostvarivanje jednog od planiranih krivinih djela.
394. U konkretnom sluaju, pored prinudnog preseljenja, oduzimanja imovine odnosno

pljake, bilo je potrebno utvrditi da li je udrueni zloinaki poduhvat ukljuivao i krivino
djelo ubistva, te da li su optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni, uestvovali u istom.
15
Brojni dokazi potvruju da je Para bio komandir Interventne ete, odnosno Interventnog voda koji se sastojao
iz dva odjeljenja.
16
Ibid.
67
395. Kada se govori o vremenu kada je nastao dogovor koji se odnosi na strijeljanje ljudi iz
konvoja, treba se prisjetiti iskaza svjedoka, Vlade Bebena, Nedada Baia, Bekira Mujagia,
Huseina Jakupovia, Svjedoka KO-5, Svjedoka K-3, Edina Mujadia, Ljubie etia,
Svjedoka KA-1, Svjedoka KO-18, Damira Ivankovia, Hakije Elezovia, Muniba Sivca i
Jusufa eria.
396. Naime, ovi svjedoci (to e biti u nastavku obrazloeno) su opisali kako i kad je ko od
njih saznao da se priprema likvidacija ljudi iz konvoja, odnosno da e se neto loe desiti.
397. Tu prije svega treba skrenuti panju na iskaze Svjedoka K-1 i Svjedoka KA-1, koji su
bili potpuno saglasni prilikom davanja iskaza na glavnom pretresu. Naime, ovi svjedoci su jo
prije dolaska u Tukove saznali da se svata sprema17, odnosno da se priprema likvidacija ljudi
iz konvoja18.
398. Njihov iskaz se doima posebno uvjerljivim zbog injenice to su oni na isti nain bili
povezani sa konvojem od 21.08.1992. godine.
399. Na iskaze prethodnih svjedoka se nadovezuje iskaz svjedoka Edina Mujadia, koji je
izjavio kako je u momentu kad je vidio uti kombi u Tukovima, znao da e se neto loe desiti.
Pojasnio je, taj uti kombi je bio ozloglaen, to je bio znak da e se neto loe desiti.
400. Pored injenice koja proizilazi iz iskaza prethodno navedenih svjedoka (u Tukovima se
znalo da se priprema likvidacija ljudi iz konvoja) treba se osvrnuti i na iskaze svjedoka, Vlade
Bebena, Nedada Baia, Bekira Mujagia, Huseina Jakupovia i konano svjedoka KO-18.
401. Svi nabrojani svjedoci se vezuju za logor Trnopolje i meusobno su u potpunosti

saglasni.
402. Naime, svjedok Vlado Beben koji je bio voza u konvoju od 21.08.1992. godine i koji
je doao u Trnopolje, istakao je da mu se jo u Trnopolju inilo da neto nije u redu.
403. Pomenuti zakljuak svjedoka Vlade Bebena je u potpunosti saglasan sa iskazima

svjedoka Nedada Baia, Bekira Mujagia i Huseina Jakupovia. Svi oni su potvrdili kako su
prije kretanja konvoja iz Trnopolja dobili sugestije da ne idu u konvoju. Svjedoku Nadadu
17
Potvrdio svjedok KA-1.
18
Potvrdio svjedok K-1.
68
Baiu je Boo Stameni, kojeg je svjedok poznavao i koji je bio straar u logoru Trnopolje,
sugerisao da ne ide konvojem, govorei: Mar mi s oiju, da te ne vidim!.
404. Takoe, svjedok Bekir Mujagi je potvrdio kako mu je Goran Niovi, straar u logoru
Trnopolje i njegov prijatelj, rekao da izae iz vozila, govorei da ima i drugih konvoja.
405. Konano, svjedok Husein Jakupovi je potvrdio navode prethodna tri svjedoka istiui
da je jedan straar koji je bio komija od jednog od njegove brae, njega i njegovu brau, te
sina od sestre izbacio iz vozila, govorei da taj konvoj nije za njih.
406. Ipak, na kraju je svjedok Husein Jakupovi odluio da se prikljui konvoju, ali je na svu
sreu, uspio preivjeti strijeljanje na Korianskim stijenama.
407. Navodi svih prethodno nabrojanih svjedoka su u potpunosti saglasni i sa navodima

Svjedoka KO-18 koji je naveo da je jo u Trnopolju uo kako plavci19 izmeu sebe
komentariu: Radimo sada, kako smo se dogovorili!.
408. Na kraju, pored svih navedenih svjedoka, a posebno u kontekstu izjave svjedoka KO-
18, treba se prisjetiti i iskaza Melise Bajri, koja je potvrdila kako joj je, dan ili dva prije,
Dragoljub Gligi20 sugerisao da prenese bratu i ocu da ne kreu konvojem od 21.08.1992.
godine, jer se svata sprema i da je sve to dogovoreno.
409. Dakle, imajui u vidu sve prethodno navedene dokaze, Sud je zakljuio da je jo prije
polaska konvoja postojao plan da se izvri ubijanje odreenog broja ljudi. Meutim, prilikom
utvrivanja krivine odgovornosti optuenih Zorana Babia, Milorada krbia, Duana
Jankovia i eljka Stojnia, za Sud je bilo neophodno utvrditi, kada su oni postali dio
prethodno definisanog plana.
410. Polazei od naela in dubio pro reo, Sud je zakljuio da svi optueni moda i nisu znali
za plan likvidacije prije polaska, ali da su za njega saznali i postali njegovim dijelom najkasnije
prilikom razdvajanja.
411. Ovaj zakljuak Sud temelji prije svega na izjavama Svjedoka K-3, Ljubie etia,
Hakije Elezovia, Bekira Mujagia i Muniba Sivca.
19
Plavci-pratioci, odnosno pripadnici Interventnog voda.
20
Dragoljub Gligi je bio komandir jednog od dva odjeljenja Interventnog voda.
69
412. Analizirajui pitanje da li je svim pripadnicima pratnje (ukljuujui i optuene) moralo
biti jasno da se mukarci izdvajaju radi ubijanja, Sud je prije svega imao u vidu saglasne iskaze
svjedoka Muniba Sivca i Hakije Elezovia.
413. Govorei o nainu kako je izbjegao strijeljanje, svjedok Munib Sivac je istakao kako je
i on, prilikom razdvajanja, stojao u stroju ali da mu je jedan vojnik rekao da izae iz stroja i da
ue u jedno od vozila iz konvoja.
414. Svjedok Hakija Elezovi je u potpunosti potvrdio navode svjedoka Muniba Sivca,
pojanjavajui; Kad je neko od vojnika rekao Munibu Sivcu da izae iz stroja, svjedoku Hakiji
Elezoviu je to bilo sumnjivo pa je i on odluio da se pokua ukrcati u neko od vozila iz
konvoja u emu mu je pomogao jedan od vojnika iz pratnje.
415. Nadalje, govorei o nainu kako je izbjegao strijeljanje, svjedok Jusuf eri je naveo da
njega i jednog Mujkanovia voza Vlado Beben, vratio nazad u vozilo te su zahvaljujui toj
injenici, izbjegli strijeljanje.
416. Slino iskustvo je proao i svjedok Bekir Mujagi. On je naime potvrdio da je,
zahvaljujui injenici to se sakrio ispod klupe i pokrio dekom, izbjegao izdvajanje.
417. Dakle, iz iskaza prethodno nabrojanih svjedoka, jasno proizilazi da su odreeni putnici
u konvoju te pojedini vozai iz ijih su autobusa izvoeni ljudi, bili svjesni injenice da se
mukarci ne izdvajaju radi razmjene.
418. Konano, treba se prisjetiti i saglasnih iskaza svjedoka Ljubie etia i Svjedoka K-3,
koji ine loginu cjelinu sa iskazom Svjedoka K-1.
419. Naime, prilikom posljednjeg zaustavljanja kad je poelo razdvajanje, bilo je jasno da se
ti ljudi izdvajaju radi ubijanja, potvrdio je Svjedok K-3. Takoe, iste prilike svjedok Ljubia
eti je izjavio da mu je Svjedok K-1 potvrdio da se priprema likvidacija, koji navodi su
potpuno logini i uvjerljivi, obzirom na injenicu da je svjedok K-1 potvrdio da se jo prije
polaska konvoja iz Tukova, znalo da se priprema likvidacija ljudi iz konvoja.
420. Dakle, imajui u vidu navode svih prethodno nabrojanih svjedoka koji ine loginu
cjelinu, Sud je izvan svake razumne sumnje zakljuio da su pojedini pratioci jo prije polaska
konvoja iz Tukova znali da e doi do likvidacije i da je kad je poelo razdvajanje kod rijeke
Ilomske, postalo oigledno da se ti ljudi razdvajaju radi ubijanja, te da su konano svi pratioci,
70
ukljuujui i optuene Zorana Babia, Milorada krbia, Duana Jankovia (nakon njegove
naredbe je poelo razdvajanje21) i eljka Stojnia, znali da se ti ljudi izdvajaju radi ubijanja.
421. Nakon to su ljudi izdvojeni, uli su u dva autobusa, koje injenice su potvrdili brojni
svjedoci (prethodno obrazloeno), te nakon to je bilo jasno da se ti ljudi vode na strijeljanje,
optueni Zoran Babi, Milorad krbi i eljko Stojni su sudjelovali u sprovoenju autobusa
sa mukarcima od mjesta razdvajanja kod rijeke Ilomske do Korianskih stijena.
422. Kad su civili dovedeni na Korianske stijene, dolo je do njihovog pogubljenja, u kome
su lino sudjelovali optueni Zoran Babi, Milorad krbi i eljko Stojni (kako je to
prethodno obrazloeno).
423. Pogubljenje civila iz prvog autobusa koji je bio blie Travniku (sudjelovao eljko
Stojni), prema kazivanju svjedoka KO-18, trajalo je znatno due, obzirom na injenicu da su
mukarci izvoeni u manjim grupama (2 do 3 osobe).
424. Dakle, polazei od injenice da su optueni Zoran Babi, Milorad krbi i eljko
Stojni, od mjesta razdvajanja sudjelovali u sprovoenju mukaraca te da su, sudjelovali u
ubistvu, pucajui u postrojene ljude, to ako se ima u vidu da je ubijanje trajalo due vremena
(dvije grupe od 70 do 80 mukaraca), jasno upuuje na zakljuak da su optueni dijelili
namjeru i cilj udruenog zloinakog poduhvata da se izdvojeni mukarci ubiju, odnosno koji
je ukljuivao i krivino djelo ubistva.
425. Na kraju, kada je u pitanju optueni Duan Jankovi, imajui u vidu injenicu
(prethodno obrazloeno) da je on izdao naredbu da se izvri izdvajanje i pogubljenje
mukaraca, jasnim se namee zakljuak da je on dijelio namjeru da se izvri krivino djelo
ubistva, koje djelo je bilo obuhvaeno planom udruenog zloinakog poduhvata.
znaajnoj mjeri doprinijeli ubistvima
426. Polazei od prethodnih zakljuaka, da je na Korianskim stijenama izvreno ubistvo
najmanje 150 mukaraca te da su optueni Zoran Babi, Milorad krbi i eljko Stojni sa
namjerom sudjelovanja u izvrenju krivinog djela ubistva, pucali u postrojene ljude, dok je
optueni Duan Jankovi izdao naredbu da se izvri izdvajanje i ubijanje, prilikom utvrivanja
krivine odgovornosti za sudjelovanje u udruenom zloinakom poduhvatu, bilo je potrebno
21
Potvrdio svjedok Ljubia eti.
71
utvrditi da li su optueni, svojim radnjama, objektivno posmatrano, u znaajnoj mjeri,
doprinijeli izvrenju cilja udruenog zloinakog poduhvata.
427. Prema doktrini udruenog zloinakog poduhvata, njegovi lanovi, pravno posmatrano
imaju status izvrilaca, dok se terminoloki posmatrano, lica koja poduzimaju radnju izvrenja
krivinog djela koje je utvreno planom, udruenog zloinakog poduhvata oznaavaju kao
glavni izvrioci.
428. Nadalje, da li e lice koje se oznaava kao glavni izvrilac biti smatran dijelom
udruenog zloinakog poduhvata, zavisie od njegovog umiljaja. Odnosno, ukoliko on
preduzima radnju izvrenja krivinog djela sa ciljem da na taj nain doprinese izvrenju
zajednikog plana udruenog zloinakog poduhvata.22
429. Dakle, polazei od injenice da su optueni (Zoran Babi, Milorad krbi i eljko
Stojni) ubijajui izdvojene ljude, postupali sa namjerom da doprinesu izvrenju zajednikog
plana koji je obuhvatao krivino djelo ubistva (to je prethodno obrazloeno), oiglednim se
ini zakljuak da su oni, poduzimajui actus reus djela koje im se stavlja na teret, u znaajnoj
mjeri doprinijeli izvrenju zajednikog plana.
430. Konano, kada je u pitanju optueni Duan Jankovi, prije svega treba ukazati na raniji
zakljuak Suda da je, nakon to je optueni Duan Jankovia (kao, po lancu komandovanja
najstarija i najodgovornija osoba u konvoju) obavio razgovor sa podreenim Dadom Mrom i
Miroslavom Paraom, uslijedilo razdvajanje a potom odvoenje ljudi na Korianske stijene i
konano, njihovo ubistvo, odnosno da je Duan Jankovi ovom prilikom naredio da se zapone
sa realizacijom plana koji je po svemu sudei jo mnogo prije postojao (pogledati dio gdje se
analizira pitanje od kojeg trenutka su optueni postali dijelom plana da se izvre ubistva),
jasnim se namee zakljuak da je ova osoba odigrala kljunu ulogu u ubistvu najmanje 150
mukarac iz konvoja. Drugim rijeima, optueni Duan Jankovi je zasigurno, kroz
nareivanje, u znaajnoj mjeri doprinio izvrenju plana ubistva ljudi iz konvoja.
3. Zakljuak
431. Dakle, imajui u vidu sve prethodno izvedene zakljuke u pogledu kljunih injenica,
sud je izvan svake razumne sumnje zakljuio kako su optueni Zoran Babi, Milorad krbi,
eljko Stojni i Duan Jankovi, svaki na svoj nain, u znaajnoj mjeri doprinijeli realizaciji
72
zajednikog cilja koji je, pored prinudnog preseljenja i pljake putnika obuhvatao i krivino
djelo ubistva, te ih oglasio krivim za krivino djelo ubistva, kao djelo u osnovi krivinog djela
zloina protiv ovjenosti.
D. PROGON
1. Uvod
432. Optueni se terete, ne samo da su preduzeli krivina djela koja im se stavljaju na teret,
ve da su ona izvrena na diskriminatornoj osnovi, zbog pripadnosti odreenoj politikoj,
rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj ili spolnoj skupini.
2. Analiza
(a) Poslovi koje je obavljao Interventni vod
433. U dijelu presude gdje je analizirano pitanje prinudnog preseljenja, razmotreni su i
poslovi koje je obavljao Interventni vod.
434. U tom kontekstu treba se ponovo vratiti na materijalne dokaze koji su uloeni tokom
glavnog pretresa.
435. Tako dokaz Tuilatva T-178 (Izvjetaj o radu SJB Prijedor za posljednjih devet
mjeseci 1992. godine) potvruje da je u praksi dolo do implementacije stratekih ciljeva
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini dokaz Tuilatva T-174 (Odluka o stratekim ciljevima
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini) i to upravo na nain kako je to definisano Uputstvom o
organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u vanrednim
uslovima (dokaz Tuilatva T-173).
436. Naime, u prethodno navedenom izvjetaju (dokaz Tuilatva T-178) se prije svega
istie da se u nonim satima 29./30. april 1992. godine, oko 400 pripadnika milicije okupilo u
irkin Polju i oko 04:00 h zauzelo sve vitalne objekte u Gradu (Prijedoru).
437. Nadalje, iz navedenog dokaza proizilazi (strana 4.) da je: Na poslovima neposrednog
fizikog obezbjeenja ovih centara23 bilo je do 21.08.1992. god. angaovano 187 radnika
Milicije. Ti prihvatni centri su osim Trnopolja rasformirani 21.08.1992. god. od kada je
prestala potreba za njihovim daljim obezbjeivanjem. Meutim, prihvatni centar Trnopolje
je ostao sve do novembra i u njemu je od ena i djece bio koncentrisan vei broj vojno
22
Presuda Apelacionog vijea MKSJ u predmetu Tuilac protiv Radoslava Branina od 03.04.2007. godine, para.
410.
73
sposobnih pripadnika muslimanskog naroda a meu njima je bilo i onih koji su zbog posrednog
ili neposrednog uea u oruanoj pobuni proveli vie vremena u Omarskoj i Keratermu.
Poto je organizovano vie konvoja, za prijevoz tih lica, u pravcu Skender Vakufa, Bugojna,
Karlovca i Gradike, radnici Milicije su uestvovali u praenju i obezbjeivanju tih konvoja.
Drugim rijeima, ne samo da je Milicija iz Prijedora sudjelovala u preuzimanju vlasti nego je
odigrala kljunu ulogu u implementaciji prvog stratekog cilja (Dravno razgranienje od
druge dve nacionalne zajednice). Naime, pomenuti citat upuuje na zakljuak kako su se lica
(Muslimani) koja se nalaze u Trnopolju iseljavali iz Prijedora u konvojima koji su ili u
razliitim pravcima i koji su upravo znaili da Muslimani ne mogu nastaviti ivjeti u svojim
domovima u Prijedoru.
438. Nadalje, iz prethodnog citata proizilazi kako su milicionari iz SJB Prijedor sudjelovali u
obezbjeivanju navedenih sabirnih centara, te da su u konanici sudjelovali u prinudnom
preseljenju Muslimana kroz pratnju konvoja.
439. Dakle, prethodni dokaz sasvim jasno potvruje kako je veliki broj pripadnika SJB
Prijedor, sudjelovao u zatvaranju i prinudnom preseljenju Muslimana sa podruja optine
Prijedor.
440. U kontekstu svih navedenih dogaaja koji su zadesili Prijedor od proljea do jeseni
1992. godine, uklapa se i naredba Kriznog taba optine Prijedor od 17.06.1992. godine
(dokaz Tuilatva T-231) kojom se SJB Prijedor i Regionalna komanda Prijedor zaduuju da
formiraju jedinstven Interventni vod.
441. Taj vod je kasnije sluio za obavljanje brzih-interventnih zadataka, koje nije mogla
obaviti redovna Milicija, kao to su pretresi objekata i oduzimanje oruja (potvrdili svjedoci
Damir Ivankovi, Ljubia eti, Gordan uri, Svjedok K-1, Svjedok KA-1 i Svjedok K-3 i
Svjedok KO-12) te za pratnju konvoja.
442. Kad se navedene aktivnosti dovedu u vezu sa injenicama iz rjeenja o utvrenim

injenicama broj X-KR-08/549 od 29.06.2009. godine, pod rednim brojem 22., 27., 28., 29.,
31., 38. i 39. jasnim se namee zakljuak kako su se ti interventni zadaci odnosili na postupanje
prema ne-srbima to je u konanici i eksplicitno potvrdio svjedok Damir Ivankovi, koji je u
svom kazivanju istakao da su meu zadatke Interventnog voda spadali i sprovoenje
23
Odnosi se na Keraterm, Trnopolje i Omarsku. Pogledati 4. stranu.
74
Muslimana do logora Omarska i Keraterm te iseljenje Muslimana i Hrvata iz Prijedora u
pravcu Doboja.
(b) Da li su optueni dijelili diskriminatornu namjeru

443. Prethodno je analizirano pitanje poslova i zadataka koje je obavljao Interventni vod, te
je izveden zakljuak da su isti prije svega bili usmjereni prema nesrpskom stanovnitvu,
odnosno da su pripadnici Interventnog voda vrili pretrese objekata u vlasnitvu nesrba te
sprovoenje konvoja i prinudno iseljavanje Muslimana i Hrvata sa podruja optine Prijedor.
444. Imajui u vidu navedeno, kao i injenicu da su optueni bili pripadnici Interventnog
voda jo od samog poetka (njegovog osnivanja) to su, izmeu ostalog potvrdili i sami
optueni, te da je optueni Duan Jankovi bio ukljuen u aktivnosti koje su prethodile
osnivanju SJB Prijedor to potvruje dokaz Tuilatva T-225 (Bilten CJB Prijedor strana 13.),
jasnim se namee zakljuak da su svi optueni bili svjesni injenice da su okolnosti koje su bile
aktuelne u kritinom periodu na podruju optine Prijedor i koje su nagnale na odlazak veliki
broj civila, prije svega Muslimana i Hrvata, te naknadno pljake i ubistva ljudi u konvoju od
21.08.1992. godine, odraavale trend etnikih netrpeljivosti i tenzija koje su vladale u Prijedoru
tokom 1992. godine (injenice pod rednim brojem 15. i 22.).
445. Konano, da je sam konvoj od 21.08.1992. godine i sva krivina djela koja su izvrena
tokom njegove pratnje bili rezultat netrpeljivosti i pripadnosti politikoj, rasnoj, nacionalnoj,
etnikoj, kulturnoj, vjerskoj ili spolnoj skupini, potvrdili su u svojim iskazima i svjedoci Vlado
Beben, Svjedok KO-18 (istakao da su im pratioci, nakon pogubljenja, psovali tursku majku),
Svjedok A (uo nakon strijeljanja kako pratioci pitaju da li je neko preivio i psuju tursku
majku), Svjedok K-3 (u konvoju bio uglavnom nesrpski ivalj od kojih ljudi je veliki broj
ubijen, pri emu se Drako Krndija hvalio i da je to za njega bio doivljaj).
446. Navedeni zakljuak potvruje i dokaz Tuilatva T-163 (Dopis CSB Banja Luka broj
11-1/02-2-345 od 11.09.1992. godine upuen SJB Prijedor-naelniku) iz kojeg jasno proizilazi
da se radi o stradanju oko 150 lica muslimanske nacionalnosti. Dakle, u ovom dopisu se
potvruje da je nacionalna pripadnost rtava predstavljala njihovu glavnu odrednicu.
3. Zakljuak
447. Polazei od svih utvrenja Suda koja se odnose na konvoj od 21.08.1992. godine,
dogaaje u Prijedoru od proljea do jeseni 1992. godine te injenice da su optueni Zoran
Babi, Milorad krbi i eljko Stojni kao pripadnici Interventnog voda i Duan Jankovi kako
komandir SM Prijedor, bili svjesni i dijelili diskriminatornu namjeru (obzirom na period kroz
75
koji su oni sudjelovali u poduzimanju radnji koje su imale diskriminatoran karakter), u
poslovima koje su obavljali a posebno kada se radi o prinudnom preseljenju civila konvojem
od 21.08.1992. godine, njihovom pljakanju i ubistvu najmanje 150 lica-mukaraca iz konvoja
od 21.08.1992. godine.
E. OPTI ELEMENTI KRIVINOG DJELA ZLOINI PROTIV OVJENOSTI

1. Uvod
448. U prethodnom dijelu analizirana je odgovornost optuenih Zorana Babia, Milorada
krbia, Duana Jankovia i eljka Stojnia za djela koja im se optunicom stavljaju na teret.
Meutim, prilikom odluivanja o krivinoj odgovornosti optuenih, za krivino djelo zloini
protiv ovjenosti, bilo je potrebno da se utvrdi, (1) da li su radnje za koje se terete optueni
izvrene u vrijeme irokorasprostranjenog i sistematinog napada; (2) da li su optueni bili
svjesni postojanja napada i (3) da li su radnje za koje se optueni terete, objektivno
posmatrano, predstavljale dio tog napada.
2. Analiza
(a) irokorasprostranjen ili sistematian napad
449. Tokom postupka, odbrane optuenih su se prije svega koncentrisale na dokazivanje
okolnosti i injenica iz kojih bi proizaao zakljuak, da njihovi branjenici nisu sudjelovali u
izvrenju djela za koja se terete.
450. Meutim, bez obzira na strategiju koju je koristila odbrana, Sud je bio u obavezi da
utvrdi da li je na podruju optine Prijedor u kritinom periodu (kraj mjeseca aprila-kraj
mjeseca septembra 1992. godine) postojao irokorasprostranjen ili sistematian napad usmjeren
protiv bilo kojeg civilnog stanovnitva.
451. Brojni dokazi, kako subjektivni tako i objektivni (ukljuujui i injenice koje je Sud
primio na znanje rjeenjem broj X-KR-08/549 od 29.06.2009. godine), potvruju da je na
podruju optine Prijedor postojao irokorasprostranjen i sistematian napad usmjeren protiv
civilnog stanovnitva.
452. Tako injenice koje je Sud tokom postupka (rjeenjem broj X-KR-08/549 od
29.06.2009. godine) primio na znanje, u najboljoj mjeri potvruju i oslikavaju karakter napada
na civilno stanovnitvo u optini Prijedor.
76
453. Naime, u poetku je dolo do smjene predstavnika prije svega Muslimana sa dunosti
koje se obavljali. Potom je uslijedilo otputanje sa radnih mjesta, da bi konano stanje
kulminiralo.
454. Poeli su pretresi i pljake kua, ruenje domova i vjerskih objekata, onemogueno je
kretanje stanovnitva. Na kraju je pozivano na unitenje svega to pripada balijama24.
455. Nakon napada na Hambarine, kao i napada koji su uslijedili na irem podruju Brda,
dolo je do hapenja, zatoavanja i deportacije nesrpskog civilnog stanovnitva.
456. Konano, na meti navedenih zbivanja, nala se veina nesrpskih stanovnika optine
Prijedor.
457. Navedene zakljuke tokom postupka potvrdili su brojni materijalni dokazi (prije svega
oni koji govore o osnivanjima i gaenjima sabirnih centara) te svjedoci koji su potvrdili kako
su se spletom okolnosti nali u jednom od sabirnih centara ili su pak bili prinueni da napuste
optinu Prijedor i presele se u druge gradove u Bosni i Hercegovini (prinudno preseljenje) ili
da pak da odu u neku drugu dravu (deportacija).
458. Dakle, imajui u vidu injenice da se intenzitet napada usmjerenog protiv nesrpskog
civilnog stanovnitva tokom vremena pojaavao, odnosno da je u poetku obuhvatao
otputanje sa radnih mjesta a kasnije unitavanje vjerskih objekata i domova, te da je njime bila
pogoena veina nesrpskog stanovnitva sa podruja optine Prijedor, namee zakljuak kako
je u kritinom periodu dolo do irokorasprostranjenog i sistematinog napada usmjerenog
protiv nesrpskog civilnog stanovnitva na podruju optine Prijedor.
(b) Da li su optueni bili svjesni postojanja napada

459. Nakon to je Sud utvrdio da je u kritinom periodu na podruju optine Prijedor
postojao irokorasprostranjen i sistematian napad usmjeren protiv civilnog stanovnitva, bilo
je potrebno razmotriti pitanje da li su optueni bili svjesni njegovog postojanja.
460. Kako je prethodno obrazloeno, Interventni vod je formiran upravo sa ciljem da se pri
SJB Prijedor organizuje jedinica koja e biti u stanju da se bavi poslovima koji su prevazilazili
redovne policijske zadatke.
24
injenica broj 42.
77
461. Tanije, bila je potrebna formacija koja e vriti pretrese raznih objekata, sprovoenje
konvoja prema nekom od sabirnih centara i sprovoenje konvoja do Travnika, Bugojna i
drugih mjesta i R. Hrvatske, odnosno kako je to svjedok Damir Ivankovi naveo, iseljavati
Muslimane i Hrvate iz Prijedora.
462. Slijedom takvog stanja stvari, Krizni tab optine Prijedor je donio odluku o osnivanju
jedinstvenog Interventnog voda pri SJB Prijedor.
463. Za izvrenje poslova u vezi sa formiranjem jedinstvenog Interventnog voda, zaduena

je SJB Prijedor na ijem elu se nalazio Simo Drljaa, a sama naredba signirana je na
optuenog Duana Jankovia, koji je, po svemu sudei, povjereni mu zadatak uspjeno obavio.
Naime, iz dokaza Tuilatva T-233 (Dopis SJB Prijedor broj 11-12Y-24 od 01.07.1992.
godine, kojim se Krizni tab SO Prijedor, obavjetava da je izmeu ostalog, SJB Prijedor
formirala jedinstven Interventni vod) proizilazi da je realizirana naredba Kriznog taba optine
Prijedor i da je formiran jedinstven Interventni vod.
464. Dakle, imajui u vidu okolnosti koje su dovele do formiranja Interventnog voda,
namjene za koje je on koriten te injenicu da su optueni Zoran Babi, Milorad krbi i
eljko Stojni bili njegovi pripadnici odnosno da je optueni Duan Jankovi bio osniva
Interventnog voda, jasnim se namee zakljuak kako su navedeni optueni bili svjesni
postojanja irokorasprostranjenog i sistematinog napada koji je usmjeren protiv prije svega
muslimanskog i hrvatskog stanovnitva optine Prijedor.
(c) Da li su radnje za koje se optueni terete, predstavljale dio napada i da li su optueni bili
toga svjesni
465. Posljednje pitanje u kontekstu analize injenica vezano za elemente krivinog djela
zloini protiv ovjenosti iz lana 172. KZ BiH, jeste da li su optueni znali da njihove radnje
predstavljaju, ili mogu predstavljati dio irokorasprostranjenog ili sistematinog napada
usmjerenog protiv civilnog stanovnitva optine Prijedor25.
466. Kada je rije o postojanju nexusa izmeu radnji za koje se terete optueni i napada koji
je usmjeren protiv civilnog stanovnitva, ponovo se treba vratiti na dio obrazloenje gdje je
25
Presuda Apelacionog vijea MKSJ u predmetu Tuilac protiv Dragoljuba Kunarca od 12.06.2002. godine, para.
102.: ...[P]oinilac mora ne samo imati namjeru da poini krivino djelo ili djela u osnovi, nego da mora i znati
da je dolo do napada na civilno stanovnitvo i da njegova djela predstavljaju dio tog napada, odnosno mora u
najmanju ruku rizikovati da njegovo djelo postane dio tog napada.
78
analizirano pitanje da li je preseljenje stanovnitva putem konvoja (openito govorei) bilo
prisilno ili dobrovoljno.
467. Naime, tom prilikom Sud je, analizirajui same prilike koje su vladale i razloge koji su
bili od kljunog znaaja prilikom donoenja odluke da se pojedinci ukljue u konvoj, izveo
zakljuak kako su ljudi, prije svega Muslimani i Hrvati, bilo neposredno ili posredno prisiljeni
da odu iz Prijedora.
468. Tanije prilikom donoenja odluke da napuste Prijedor, kljuni razlog je bio to je
veina ljudi strahovala od mogueg zatvaranja u neki od sabirnih centara, odnosno elilo da ih
napuste (pojedini su potpisali i izjave o odricanju od imovine samo kako bi dobile dozvolu za
izlazak iz sabirnog centra ali uz uslov da napuste Prijedor). Takoe stanovnici su strahovali i
od propagande koja je vladala te injenice da su pojedinci, a ak u nekim sluajevima i cijele
porodice bile ubijane.
469. U kontekstu navedenog ponovo se treba prisjetiti zadataka Interventnog voda, koji su
upravo izmeu ostalog podrazumijevali sprovoenja do nekog od sabirnih centara, hapenja
pretrese i iseljavanja. Dakle, osnovni zadatak Interventnog voda je bio da sudjeluje u radnjama
koje predstavljaju radnje napada na civilno stanovnitvo, a konvoj od 21.08.1992. godine (i sva
krivina djela koja se za njega vezuju) predstavljaju samo jedan od vidova napada.
470. Drugim rijeima, napad na civilno stanovnitvo je bio svakodnevnica Interventnog

voda, pa je dosljedno toj injenici, jasan zakljuak da su optueni Zoran Babi, Milorad krbi,
Duan Jankovi i eljko Stojni bili svjesni postojanja napada i injenice da njihove radnje
koje se vezuju za konvoj od 21.08.1992. godine predstavljaju dio tog napada.
3. Zakljuak
471. Polazei od prethodne analize Sud je izvan svake razumne sumnje izveo zakljuak kako
je u kritinom periodu (kraj aprila-kraj septembra 1992. godine) na podruju optine Prijedor
postojao irokorasprostranjen i sistematian napad usmjeren protiv civilnog nesrpskog
stanovnitva, da su radnje optuenih koje se vezuju za konvoj od 21.08.1992. godine, bile dio
tog napada te da su optueni bili svjesni injenice da njihove radnje predstavljaju dio istog,
odnosno da su ostvareni svi opti elementi krivinog djela zloini protiv ovjenosti iz lana
172. KZ BiH.
79
F. ZAKLJUNA RAZMATRANJA U VEZI SA OSTALIM UESNICIMA UDRUENOG ZLOINAKOG
PODUHVATA
1. Uvod
472. U prethodnom dijelu presude analizirano je pitanje uea optuenih Zorana Babia,
Milorada krbia, Duana Jankovia i eljka Stojnia u udruenom zloinakom poduhvatu,
koji je za cilj imao progon nesrpskog civilnog stanovnitva (prije svega Muslimana i Hrvata) sa
podruja optine Prijedor i to konvojem od 21.08.1992. godine, koji udrueni zloinaki
poduhvat je ukljuivao krivina djela prinudnog preseljenja, pljake i ubistva.
473. Meutim, navedeni optueni nisu bili jedini pripadnici udruenog zloinakog
poduhvata koji je za cilj imao nabrojana krivina djela, ve je tuilac tvrdio, a Sud prihvatio
kao dokazano izvan svake razumne sumnje, da su u navedenom udruenom zloinakom
poduhvatu sudjelovale vojne i civilne vlasti iz Prijedora, ukljuujui Damira Ivankovia,
Gordana uria, Ljubiu etia, Simu Drljau (naelnik SJB Prijedor), Milomira Stakia
(predsjednik Kriznog taba Prijedor) i Slobodana Kuruzovia (upravnik logora Trnopolje).
474. U narednim paragrafima e biti analizirano pitanje uea prethodno navedenih lica u
udruenom zloinakom poduhvatu koji je za cilj imao prinudno preseljenje, pljaku i ubistva
ljudi iz konvoja od 21.08.1992. godine.
2. Analiza
475. Ovom presudom se okonava prvostepeni postupak u odnosu na optuene Zorana
Babia, Milorada Radakovia, Milorada krbia, Duana Jankovia i eljka Stojnia.
476. Meutim prvobitna optunica Tuilatva BiH broj KT-RZ-48/06 od 08.01.2009.

godine, pored prethodno navedenih lica, obuhvatala je i optuene (sad osuene) Damira
Ivankovia, Gordana uria i Ljubiu etia.
477. Tokom postupka optueni Damir Ivankovi, Gordan uri i Ljubia eti, sa
Tuilatvom BiH su zakljuili sporazume o priznanju krivnje vezano za krivina djela nad
civilima u konvoju od 21.08.1992. godine.
478. Ove presude su postale pravosnane, tako da optueni Damir Ivankovi, Gordan uri i
Ljubia eti imaju status pravosnano osuenih lica za zloine protiv ovjenosti iz lana
172. KZ BiH nad civilima iz konvoja od 21.08.1992. godine, i to za progon, izmeu ostalog,
putem ubistva i prisilnog preseljenja.
80
479. Prvobitna optunica nije posebno izdvajala progon putem pljake, pa oni u tom pogledu
nisu ni osueni.
480. Nadalje, Milomir Staki koji je u kritinom periodu obavljao funkciju predsjednika
Kriznog taba optine Prijedor je, izmeu ostalog, potpisao naredbu o osnivanju jedinstvenog
Interventnog voda pri SJB Prijedor (dokaz Tuilatva T-245-Naredba Kriznog taba optine
Prijedor broj 02-111-215/92 od 17.06.1992. godine).
481. Nakon okonanog postupka pred MKSJ, Milomir Staki kao predsjednik Kriznog taba
optine Prijedor, odnosno predstavnik civilne vlasti u Prijedoru, oglaen je krivim za uee u
udruenom zloinakom poduhvatu, koji je izmeu ostalog ukljuivao ubistva oko 200 ljudi na
Korianskim stijenama, dana 21.08.1992. godine.
482. Nadalje, kada je rije o Slobodanu Kuruzoviu, treba imati u vidu iskaze svjedoka
Sadika Suhonjia, KO-15 i KO-18 koji su saglasno potvrdili kako je Slobodan Kuruzovi, bio
upravnik logora Trnopolje. Takoe, treba imati u vidu i prethodna utvrena Suda koja se
odnose na injenicu da su odreeni civili koji su krenuli konvojem od 21.08.1992. godine iz
logora Trnopolje potvrdili da su od strane straara upozoravani da ne kreu konvojem.
483. Na kraju svjedoci Bekir Mujagi, Edin Mujadi i Hasan Elkaz, saglasno su potvrdili
da su straari u Trnopolju nosili vojne a ne policijske uniforme te da je 21.08.1992. godine,
Slobodan Kuruzovi prisustvovao ulasku ljudi u vozila u Tukovima i da je ovom prilikom na
sebi imao vojnu maskirnu uniformu.
484. Dakle, navedeni svjedoci su potvrdili da je Slobodan Kuruzovi bio predstavnik vojnih
vlasti u Prijedoru, to posredno potvruje i dokaz Tuilatva T-178 (Izvjetaj o radu Stanice
javne bezbjednosti Prijedor za posljednjih 9 mj. 1992.g.), iz kojeg je vidljivo da je nakon
21.08.1992. godine dolo do rasputanja logora Omarska i Keraterm (sa funkcionisanjem je
nastavio logor Trnopolje), od kada su pripadnici SJB Prijedor angaovani samo na pratnji
konvoja sa civilima. Dakle, od 21.08.1992. godine, pripadnici SJB Prijedor nisu sudjelovali u
obezbjeenju nijednog od tri logora (Omarska, Keraterm i Trnopolje) pri emu su, ako se imaju
u vidu iskazi prethodno navedenih svjedoka, pripadnici vojske vrili obezbjeenje logora
Trnopolje, iji upravnik je bio Slobodan Kuruzovi, dakle predstavnik vojnih vlasti iz
Prijedora.
485. Dakle imajui u vidu injenicu da su straari u Trnopolju bili svjesni postojanja plana
ubistva ljudi iz konvoja i da je dosljedno tome, a imajui u vidu njegovu aktivnu ulogu
81
(21.08.1992. godine nazoio ukrcavanju ljudi u vozila u Tukovima) Slobodan Kuruzovi
morao znati da e doi do ubistva ljudi, uprkos kojoj injenici je kao najodgovorniji u logoru
Trnopolje dozvolio da ljudi iz Trnopolja krenu u izvjesnu smrt, jasnim se namee zakljuak da
je on, dijelio namjeru da se izvrio zloin nad ljudima iz konvoja (ukljuujui prinudno
preseljenje, pljake i ubistva) te znaajno doprinio izvrenju nabrojanih dijela.
486. Na kraju, potrebno je jo utvrditi da li je Simo Drljaa, zajedno sa svim prethodno

navedenim licima a prije svega optuenim Zoranom Babiem, Miloradom krbiem, Duanom
Jankoviem i eljkom Stojniem, bio pripadnik UZP-a da se na diskriminatornoj osnovi izvri
prinudno preseljenje, pljaku i ubistva ljudi iz konvoja od 21.08.1992. godine.
487. Kako je jo ranije analizirano, zadaci Interventnog voda su, izmeu ostalog, bili upravo
prinudno preseljenje nesrpskog stanovnitva sa podruja optine Prijedor.
488. Naredbu o formiranju Interventnog voda donio je Krizni tab optine Prijedor, a za
izvrenje naredbe zaduena je SJB Prijedor, sa Simom Drljaom na elu.
489. Nadalje, nakon to je izvreno ubistvo ljudi iz konvoja, Simo Drljaa (koju injenicu su
potvrdili brojni svjedoci) je istakao da u postupku pripadnika Interventnog voda ne vidi nita
sporno, pa je ak na jednom od sastanaka pohvalno istakao da su oni (SJB Prijedor i vlasti u
Prijedoru) obavili svoj dio posla (potvrdio svjedok Boko Peuli).
490. Na kraju, nema nikakvih dokaza da je Simo Drljaa, kao pretpostavljeni poduzeo bilo
koju radnju u pravcu sankcionisanja postupaka svojih podreenih, pripadnika Interventnog
voda, ve sasvim suprotno, dokazi Tuilatva T-164 (Dopis CSB Banja Luka broj 11-1/02-2-
345 od 01.09.1992. godine upuen SJB Prijedor-naelniku kojim se prenosi naredba ministra
unutranjih poslova Mie Staniia), T-165 (Depea SJB Prijedor broj 11-12-2267 od
14.09.1992. godine, odgovor na T-164), T-166 (Depea CSB Banja Luka broj 11-1/02-2-370
od 07.10.1992. godine, urgencija u vezi T-165) i T-167 (Depea SJB Prijedor broj 11-12-3344
od 13.10.1992. godine, odgovor na T-166) potvruju odsustvo saradnje naelnika SJB Prijedor
Sime Drljae sa CSB Banja Luka u vezi sa kanjavanjem izvrilaca ubistva.
491. Dakle, sve prethodno ukazuje da je Simo Drljaa, posebno ako se imaju u vidu navod
Svjedoka K-1 i Svjedok KA-1 koji su potvrdili da je jo prije polaska konvoja od 21.08.1992.
godine iz Tukova, postojao plan da se izvri ubistvo ljudi iz konvoja, upuuju na zakljuak da
je Simo Drljaa bio pripadnik udruenog zloinakog poduhvata sa ciljem da se izvri progon
82
nesrpskog stanovnitva (prije svega Muslimana i Hrvata) sa podruja optine Prijedor
konvojem od 21.08.1992. godine i to putem prinudnog preseljenja, pljake i ubistva.
3. Zakljuak
492. Polazei od prethodno analiziranih dokaza, Sud je izvan svake razumne sumnje
zakljuio kako su u udruenom zloinakom poduhvatu koji je za cilj imao progon nesrpskog
civilnog stanovnitva (prije svega Muslimana i Hrvata) sa podruja optine Prijedor, konvojem
od 21.08.1992. godine, putem krivinih djela prinudnog preseljenja, pljake i ubistva, pored
optuenih Zorana Babia, Milorada krbia, Duana Jankovia i eljka Stojnia, sudjelovali i
osueni Damir Ivankovi, Gordan uri, Ljubia eti i Milomir Staki te Simo Drljaa
(naelnik SJB Prijedor) i Slobodan Kuruzovi (upravnik logora trnopolje i predstavnik vojnih
vlasti iz Prijedora).
G. ZAKLJUNA RAZMATRANJA O KRIVINOJ ODGOVORNOSTI OPTUENIH ZORANA BABIA,

MILORADA KRBIA, DUANA JANKOVIA I ELJKA STOJNIA
1. Uvod
493. U dijelu presude gdje su analizirana pojedina pravna pitanja relevantna za ovaj
postupak, razmatrano je pitanje primjene instituta udruenog zloinakog poduhvata te
injenice koje je potrebno dokazati prilikom odluivanja o krivinoj odgovornosti.
494. Zakljueno je da je potrebno dokazati (1) da se radi o vie osoba; (2) da postoji
zajedniki projekat, plan ili svrha koja predstavlja ili ukljuuje poinjenje krivinog djela i koja
ne mora biti izriito formulisana niti ranije dogovoren, ve moe biti improvizovana na licu
mjesta i (3) da optueni uestvuje u ostvarivanju zajednike svrhe bilo tako to izvri neko
konkretno krivino djelo, bilo tako to na drugi nain pomae ili doprinosi izvrenju
zajednikog plana ili svrhe.
2. Analiza
495. Tokom analiziranja radnji optuenih Zorana Babia, Milorada krbia, Duana
Jankovia i eljka Stojnia, Sud je zakljuio kako je svaki od ovih optuenih uestvovao u
udruenom zloinakom poduhvatu te da su postali njegov sastavni dio u odnosu na krivino
djelo ubistva najkasnije prilikom razdvajanja mukaraca iz konvoja koje se desilo 21.08.1992.
godine, prilikom pauze pored rijeke Ilomske.
496. Dakle, polazei od navedenog utvrenja Suda, jasnim se namee zakljuak da je prvi
kriteriji koji je naveden u uvodnom dijelu (da se radi o vie osoba) zadovoljen.
83
497. Meutim, Tuilatvo je tvrdilo, a Sud prihvatio kao dokazanim da su u udruenom
zloinakom poduhvatu, pored optuenih sudjelovali i Milomir Staki, Slobodan Kuruzovi i
Simo Drljaa, kako predstavnici vojnih i civilnih vlasti iz Prijedora26.
498. Dakle, slijedom prethodno navedenog, Sud je izvan svake razumne sumnje naao
dokazanim da je prvi uslov (da se radi o vie osoba) naveden u uvodu, ispunjen.
499. U prethodnim dijelovima presude Sud je analizirao pitanje zajednikog projekta, plana
ili svrhe, te zakljuio kako je postojao plan progona nesrpskog civilnog stanovnitva sa
podruja optine Prijedor i da je on, kada je rije o konvoju koji je 21.08.1992. godine krenuo
iz Tukova (a drugi dio kolone iz logora Trnopolje), ukljuivao i podrazumijevao izvrenje
krivinog djela prinudnog preseljenja, pljake i ubistva.
500. Postoje dokazi da je navedeni plan da se prilikom kretanja konvoja od 21.08.1992.

godine izvri prisilno preseljenje, pljaka i ubistva, sainjen ak dan ili dva prije polaska
konvoja (potvrdo svjedok Melisa Bajri), meutim, u konkretnom sluaju za Sud je bilo
relevantno da utvrdi od kog momenta su optueni pristupili tom planu, posebno u kontekstu
pojedinih krivinih djela.
501. Polazei od injenice da je iseljavanje stanovnitva iz Prijedora bila rairena pojava, da

je za istu uzrok bila loa bezbjednosna situacija u Prijedoru za koju je bila najodgovornija
milicija u Prijedoru i to Interventni vod u prvom redu, Sud je zakljuio kako su optueni, od
momenta kad su pristupili pratnji konvoja postali lanovi udruenog zloinakog poduhvata
koji je za cilj, izmeu ostalog, imao namjeru da se na diskriminatornoj osnovi izvri prinudno
preseljenje civilnog stanovnitva (prije svega Muslimana i Hrvata) sa podruja optine
Prijedor.
502. Nadalje, polazei od injenice da je sprovoenje konvoja sa civilima praktino u

pravilu pratila pljaka civila iz konvoja (prethodno obrazloeno), Sud je zakljuio da su
optueni od momenta kad su se ukljuili u pratnju konvoja od 21.08.1992. godine, postali
lanovi udruenog zloinakog poduhvata koji je za cilj imao na diskriminatornoj osnovi
zasnovan progon nesrpskog stanovnitva (prije svega Muslimana i Hrvata) sa podruja
Prijedora i to putem krivinih djela prinudnog preseljenja i pljake.
26
Pogledati dio presude pod naslovom Zakljuna razmatranja u vezi sa ostalim lanovima udruenog zloinakog
poduhvata.
84
503. Konano, posebna je panja posveena pitanju krivinog djela ubistva.
504. Kako je ranije naznaeno, Sud se nije posebno bavio pitanjem od kada datira plan da se
izvri izdvajanje i pogubljenje odreenog broja civila iz konvoja od 21.08.1992. godine,
meutim paljivo je analizirano pitanje od kog momenta su optueni postali dijelom tog plana.
505. Polazei od iskaza velikog broja svjedoka koji su saglasno potvrdili da je presudan
trenutak u vezi sa sudbinom mukaraca u konvoju bio prilikom zaustavljanja kod rijeke
Ilomske te da je u tom momentu postalo oigledno da se planira pogubljenje izdvojenih
mukaraca (potvrdio veliki broj svjedoka-prethodno obrazloeno), Sud je zakljuio da su
optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni, najkasnije od tog
momenta postali lanovi udruenog zloinakog poduhvata koji je za cilj imao na
diskriminatornoj osnovi zasnovan progon nesrpskog stanovnitva (prije svega Muslimana i
Hrvata) sa podruja Prijedora i to putem krivinih djela prinudnog preseljenja, pljake i
ubistva.
506. Konano, Sud je prilikom analiziranja radnji i postupaka utvrdio kako su optueni
Zoran Babi, Milorad krbi i Zoran Babi putem ukrcavanja ljudi u vozila, sprovoenja
vozila, pljake i oduzimanja novca, nakita, satova i drugih vrijednih predmeta, te na kraju
putem izdvajanja, sprovoenja izdvojenih mukaraca i njihovog pogubljenja, u znaajnoj mjeri
i to kao neposredni izvrioci djela koja su planirana udruenim zloinakim poduhvatom,
sudjelovali u realizaciji plana udruenog zloinakog poduhvata koji je za cilj imao na
diskriminatornoj osnovi zasnovan progon nesrpskog stanovnitva (prije svega Muslimana i
Hrvata) sa podruja Prijedora, konvojem od 21.08.1992. godine i to putem krivinih djela
prinudnog preseljenja, pljake i ubistva.
507. Na kraju, kada je rije o optuenom Duanu Jankoviu a imajui u vidu da je on bio po
inu i funkciji najstarija osoba u konvoju od 21.08.1992. godine, Sud je zakljuio da je on
upravo kroz rukovoenje cijelom operacijom i izdavanjem naredbi doprinio izvrenju
zajednikog plana udruenog zloinakog poduhvata koji je za cilj imao na diskriminatornoj
osnovi zasnovan progon nesrpskog stanovnitva (prije svega Muslimana i Hrvata) sa podruja
Prijedora konvojem od 21.08.1992. godine i to putem krivinih djela prinudnog preseljenja,
pljake i ubistva.
3. Zakljuak
508. Polazei od svih prethodnih zakljuaka, Sud je imajui u vidu sve predoene dokaze,
izvan svake razumne sumnje zakljuio da su optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan
85
Jankovi i eljko Stojni zajedno sa Milomirom Stakiem, Slobodanom Kuruzoviem i Simom
Drljaom, Damirom Ivankoviem, Gordanom uriem i Ljubiom etiem bili pripadnici
udruenog zloinakog poduhvata koji je za cilj imao, putem konvoja od 21.08.1992. godine
koji je krenuo iz Tukova-Prijedor, (a drugi dio iz logora Trnopolje) na diskriminatornoj osnovi
zasnovan progon nesrpskog civilnog stanovnitva (prije svega Muslimana i Hrvata) sa podruja
optine Prijedor i to putem krivinih djela prinudnog preseljenja, pljake i ubistva, pa ih je
oglasio krivim za krivino djelo zloini protiv ovjenosti iz lana 172. stav 1. taka h) u vezi
sa takama a), d) i h) i sve u vezi sa lanom 180. stav 1., sve KZ BiH.
IX. INJENINA UTVRENJA SUDA (OSLOBAAJUI DIO)

OPTUENI MILORAD RADAKOVI
1. Uvod
509. Tuilatvo Bosne i Hercegovine, poput svih optuenih u ovom predmetu, optuenog
Milorada Radakovia tereti da je uestvovao u udruenom zloinakom poduhvatu koji je za
cilj imao progon nesrpskog civilnog stanovnitva sa podruja optine Prijedor, konvojem od
21.08.1992. godine i to putem ubistava, nezakonitog zatvaranja, prinudnog preseljenja, pljake
i neovjenih djela uinjenim u namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne fizike ili psihike
povrede ili naruenja zdravlja.
510. U ovom dijelu presude bie analizirano pitanje sudjelovanja optuenog Milorada
Radakovia u udruenom zloinakom poduhvatu iji je cilj bio progon putem ubistva, pljake
i prinudnog preseljenja, dok e u posebnom dijelu presude biti obrazloeno zato Sud nije
prihvati tezu tuioca koja se odnosi na progon putem nezakonitog zatvaranja i neovjenih
djela uinjenih u namjeri nanoenja velike patnje ili ozbiljne fizike ili psihike povrede ili
naruenja zdravlja.
511. Prilikom odluivanja o krivinoj odgovornosti optuenog Milorada Radakovia, Sud je

razmotrio: (1) da li je optueni Milorad Radakovi bio pripadnik Interventnog voda i koja je
bila njegova uloga u Interventnom vodu; (2) da li je optueni Milorad Radakovi dijelio
umiljaj za izvrenje ciljeva udruenog zloinakog poduhvata i (3) da li je optueni Milorad
Radakovi u znaajnoj mjeri doprinio izvrenju ciljeva udruenog zloinakog poduhvata.
86
2. Ocjena dokaza
(a) Da li je optueni Milorad Radakovi bio pripadnik Interventnog voda i koja je bila
njegova uloga u Interventnom vodu
512. Tokom postupka Tuilatvo je tvrdilo da je optueni Milorad Radakovi sudjelovao u
izvrenju radnji koje mu se stavljaju na teret, dok je odbrana tvrdila da jeste tano da je
optueni Milorad Radakovi bio prisutan u konvoju od 21.08.1992. godine. ali sa svrhom
osiguranja i pruanja ljekarske pomoi pripadnicima Interventnog voda.
513. Na okolnosti statusa optuenog Milorada Radakovia, govorio je vei broj svjedoka,
uglavnom pripadnika Interventnog voda.
514. Svjedoci, Damir Ivankovi, Gordan uri, Ljubia eti i Svjedok K-3 su saglasno
izjavili kako su optuenog Milorada Radakovia smatrali svojim kolegom i pripadnikom
Interventnog voda.
515. Meutim, odbrana je tvrdila da optueni Milorad Radakovi u sutini nije bio pripadnik
Interventnog voda ve da je imao specifian status odnosno da je bio rasporeen u rezervni
sastav milicije, ali da se vodio i dalje pri bataljonskom sanitetu.
516. U takovom statusu, prema kazivanju optuenog Milorada Radakovia, pomogao mu je

Miroslav Para koji mi je omoguio da pree u SJB Prijedor na poziciju bolniara.
517. Optueni Milorad Radakovi pojasnio je da je bio rasporeen na deurstvo zajedno sa

pripadnicima 1. odjeljenje Interventnog voda (odnosno prvog voda Interventne ete), zajedno
sa, kako je naveo, mlaim momcima, veinom iz Tukova.
518. Navedene injenice potvruju i dokazi Tuilatva T-103 (spisak vodova za intervencije)
i T-130 (fotokopija vojnog kartona); koji su uvedeni i kao dokaz odbrane O2-1 i O2-3.
519. Naime iz navedenih dokaza proizilazi kako je optueni Milorad Radakovi imao status
u Interventnom vodu koji je neto drugaiji od statusa optuenih Zorana Babia, eljka
Stojnia i Milorada krbia, te da je po VES-u (vojna evidenciona specijalnost) bio bolniar.
520. Na kraju, da je optueni Milorad Radakovi imao status bolniara u okviru

Interventnog voda, pored samog optuenog potvrdio je i svjedok Tuilatva K-1 koji je
pojasnio kako je optueni Milorad Radakovi bio pripadnik Interventnog voda, ali da je vie
bio sanitetlija.
87
521. Dakle, polazei od prethodnih dokaza, Sud je zakljuio kako je optueni Milorad
Radakovi deurao sa pripadnicima 1. odjeljenja Interventnog voda, ali da je u okviru Voda
imao status sanitetskog osoblja.
(b) Da li je optueni Milorad Radakovi dijelio umiljaj za izvrenje ciljeva udruenog

zloinakog poduhvata
522. Tokom analize stanja svijesti ostalih optuenih u ovom predmetu, Sud je prije svega
polazio od njihovih linih izjava, postupaka i ostalih okolnosti vezano za zadatke koje su
obavljali.
523. U poreenju sa optuenim Zoranom Babiem, Miloradom krbiem, Duanom

Jankoviem i eljkom Stojniem, za optuenog Milorada Radakovia nema dokaza da je
sudjelovao u borbenim zadacima niti da je na neki drugi nain poduzimao radnje koje su bile
zasnovane na diskriminatornoj namjeri.
524. U poreenju sa optuenim Zoranom Babiem, Miloradom krbiem i eljkom

Stojniem, ne postoje dokazi da je optueni Milorad Radakovi sudjelovao u pljaki putnika
niti da je aktivno sudjelovao u sprovoenju (prisilnom preseljenju) civila.
525. Dakle, injenica da je neko od svjedoka vidio, odnosno potvrdio prisustvo optuenog
Milorada Radakovia u pratnji konvoja samo po sebi ne implicira njegovo stanje svijesti, niti
daje dovoljno podataka o njegovim zadacima u pratnji konvoja.
526. Drugim rijeima, za razliku od ostalih optuenih, koji su bili pripadnici Interventnog
voda (izuzev Duana Jankovia) i koji su upravo zbog zadataka koje su obavljali i radnji koji
su preduzimali u pratnji konvoja od 21.08.1992. godine (pljaka, sprovoenje, ukrcavanje
civila u vozila i njihovo ubistvo) morali posjedovati stanje svijesti koje povlai krivinu
odgovornost, optueni Milorad Radakovi je bez preuzimanja bilo koje od prethodno
navedenih radnji, sudjelovao u konvoju kao lice koje treba da prui pomo pripadnicima
Interventnog voda, u sluaju da doe do njihovog povrjeivanja.
527. Dakle, polazei od prethodnih razloga a imajui u vidu injenicu da Tuilatvo nije
pruilo dovoljno dokaza koji bi u dovoljnoj mjeri diskreditovali tezu odbrane i potvrdili
krivinu odgovornost optuenog Milorada Radakovia, Sud je zakljuio da nije dokazano da je
optueni Milorad Radakovi dijelio namjeru udruenog zloinakog poduhvata.
528. Drugim rijeima, imajui u vidu da je optueni Milorad Radakovi ima sasvim drugi
status i zadatke u odnosno na ostale pripadnike Interventnog voda koji su obavljali, operativna
88
zadatke iz osnovne djelatnosti Voda i koji su najee bili borbenog karaktera, Sud nije naao
izvan svake razumne sumnje dokazanim da je optueni Milorad Radakovi dijelio plan
udruenog zloinakog poduhvata.
(c) Da li je optueni Milorad Radakovi u znaajnoj mjeri doprinio izvrenju ciljeva

udruenog zloinakog poduhvata
529. U prethodnom dijelu presude analizirano je pitanje stanja svijesti optuenog Milorada
Radakovia i to prije svega u kontekstu poslova i zadataka koje je on obavljao u Interventnom
vodu (uopteno govorei) ali i u vezi sa konvojem od 21.08.1992. godine.
530. Tom prilikom zakljueno je da optueni Milorad Radakovi nije sudjelovao u pljaki
civila i njihovom prinudnom sprovoenju, odnosno da je on bio zaduen za sanitetsko
zbrinjavanje pripadnika Interventnog voda u sluaju da doe do njihovog povrjeivanja.
531. Meutim, kljuna optuba u odnosu na optuenog Milorada Radakovia odnosi se na

sudjelovanje u ubistvu mukaraca iz konvoja, na nain da je on dalje predao metke koji su
kasnije koriteni za ubijanje.
532. Na navedenu okolnost svoje iskaze su dali svjedoci Tuilatva Damir Ivankovi i
Svjedok K-1, te svjedoci odbrane eljko Stojni i sam optueni Milorad Radakovi.
533. Svjedoci Tuilatva su ustvrdili kako je optueni Milorad Radakovi u jednoj obinoj
najlonskoj kesi predao metke.
534. Meutim, u ovom dijelu Svjedok K-1 istie kako je on neku kesu sa metcima preuzeo
od optuenog Milorada Radakovia i istu predao dalje Miroslavu Parau, dok je svjedok Damir
Ivankovi ustvrdio kako je optueni Milorad Radakovi kesu sa metcima predao optuenom
eljku Stojniu, koji je navedenu injenicu opovrgao.
535. U svakom sluaju, kada je rije o primopredaji, treba istai injenicu da je mogue da
se radilo o metcima koji su se nalazili u obinoj najlon kesi, koju je po svemu sudei Milorad
Radakovi predao dalje, ali niko od sasluanih svjedoka na ove okolnosti nije mogao sa
sigurnou tvrditi niti je to i rekao, a to je da je zaista Milorad Radakovi ba metke proslijedio
dalje.
536. Nadalje, ovdje treba istai kako nema dokaza da su, ako su u kesi i bili metci, koje je
optueni Milorad Radakovi predao, dalje koriteni za pogubljenje ljudi. ak ta vie, ne
postoji niti jedan drugi dokaz pa na kraju niti Damir Ivankovi i Svjedok K-3 ne navode da su
89
kesu sa metcima vidjeli u bilo kojem drugom kontekstu niti na bilo kojem mjestu, to je jo
jedan dokaz da Sud sa sigurnou nije mogao utvrditi ta je stvarno bilo u toj najlon kesi.. Ta
injenica je naroito znaajna, ako se dovede u vezu sa injenicom da su se Miroslav Para i
Damir Ivankovi nalazili u neposrednoj blizini prilikom ubijanja ljudi iz drugog autobusa, te da
navedene prilike Damir Ivankovi kod Miroslava Paraa nije vidio kesu sa metcima.
537. Dakle, sve navedeno potvruje kako tuilac nije ponudio dokaze iz kojih izvan svake
razumne sumnje proizilazi da je optueni Milorad Radakovi u znaajnoj mjeri doprinio
progonu nesrpskog stanovnitva putem ubistva, niti da je dijelio namjeru za sudjelovanje u
udruenom zloinakom poduhvatu iji je cilj bio progon nesrpskog civilnog stanovnitva sa
podruja optine Prijedor konvojem od 21.08.1992. godine, putem krivinog djela ubistva,
prinudnog preseljenja i pljake.
538. Na kraju, kada je rije o navodima svjedoka Damira Ivankovia kako je optueni
Milorad Radakovi znao da metke predaje radi ubijanja, treba naglasiti da se radilo o zakljuku
navedenog svjedoka a ne interpretaciji injenica koje su bile predmetom njegove neposrednog
opaanja.
539. Dakle, ne osporavajui kredibilitet svjedoka Damira Ivankovia u vezi sa injenicama

koje su bile predmetom njegovog neposrednog opaanja, ovaj Sud istie da se ne slae sa
njegovim miljenjem o znanju i svijesti optuenog Milorada Radakovia u odnosu na predaju
najlon kese u kojoj po njegovom zakljuku su bili metci i njihovog koritenja za pogubljenje
ljudi.
540. Nadalje, u ovom kontekstu treba istai kako se razdvajanje, prijevoz i pogubljenje
desilo u veoma kratkom periodu te da je ipak bilo dovoljno vremena da i sam svjedok Damir
Ivankovi primjeti ako bi eljko Stojni, kom je navodno optueni dao najlon kesu sa metcime,
iste metke iz kese izvadi i upotrijebi. Te injenice svjedok Damir Ivankovi nije isticao a sama
tvrdnja das u u najlon kesi bili metci a da iste nije neporedno i video, za Sud nije dovoljna da bi
se optueni Milorad Radakovi oglasio krivim.
541. Takoe, nejasno je pitanje porijekla metaka, prije svega zbog injenice da niko od
svjedoka nije potvrdio kako je optueni Milorad Radakovi prethodno posjedovao kesu u kojoj
su se nalazili metci, ve je on po svemu sudei uradio potpuno identinu stvar kao i Svjedok K-
1, odnosno samo proslijedio kesu koja se kod njega nala, s tim to u istoj, Sud nije naao za
utvrenim, ta se nalazilo.
90
3. Zakljuak
542. Polazei od svih prethodno navedenih razloga, Sud je zakljuio kako Tuilatvo kroz
ponuene dokaze nije izvan svake razumne sumnje uspjelo dokazati da je optueni Milorad
Radakovi preduzeo radnje koje bi se mogle okarakterisati kao znaajan doprinos u izvrenju
plana/cilja udruenog zloinakog poduhvata, niti da je dijelio namjeru za realizaciju njegovih
ciljeva.
543. Drugim rijeima, tokom postupka, Tuilatvo nije uspjelo dokazati da je (1) optueni
Milorad Radakovi bio sudionik udruenog zloinakog poduhvata koji je za cilj imao progon
nesrpskog civilnog stanovnitva sa podruja optine Prijedor putem konvoja od 21.08.1992.
godine, kroz izvrenje krivinih djela ubistva, prinudnog preseljenja i pljake, niti da je (2)
sudjelovao u izvrenju bilo kojeg od krivinih djela koja se vezuju za konvoj od 21.08.1992.
godine, pa je slijedom ovih razloga, na osnovu odredbe iz lana 284. stav 3. ZKP BiH, donio
presudu kojom se optueni Milorad Radakovi oslobaa svih optubi.
X. OCJENA DOKAZA SUPROTNE STRANE
A. ZORAN BABI
1. Uvod
544. Tokom postupka, odbrana optuenog Zorana Babia bazirala se na tezi kako
21.08.1992. godine, optueni Zoran Babi nije bio u pratnji konvoja ve da je samo bio
prisutan prilikom ukrcavanja ljudi u vozila u Tukovima.
545. Kao objanjenje zato nije sudjelovao u pratnji, optueni Zoran Babi u svom
svjedoenju naveo je da je on bio lan posade BRDM-a27 te da nije bio obiaj da posada
BRDM-a prati konvoje.
2. Ocjena dokaza
546. Tokom postupka odbrana je sasluala vei broj svjedoka, od kojih posebno treba
izdvojiti iskaz Svjedoka O-4 i Marnika Ljepoje.
547. Svjedok O-4, koji je sasluan kao svjedok odbrane optuenog Ljubie etia (koji je
zakljuio sporazum o priznanju krivnje i oglaen krivim za krivino djelo zloini protiv
ovjenosti iz lana 172. KZ BiH), odgovarajui na pitanja odbrane prvooptuenog Zorana
Babia istakao je kako je 21.08.1992. godine, vidio optuenog Zorana Babia u Tukovima sa
91
psom, te da je istog dana u Prijedoru, oko 18:00h vidio optuenog Zoran Babi u Prijedoru
kako prolazi u autu.
548. Tvrdnja Svjedok O-4 je u potpunoj kontradikciji sa tvrdnjom optuenog Zorana Babia,
jer je on prema vlastitoj tvrdnji trebao da deura pored BRDM-a a ne da vozi auto po Prijedoru.
549. Ostali svjedoci koji su dali svoje iskaze na okolnost sudjelovanja optuenog Zorana
Babia u pratnji konvoja od 21.08.1992. godine (Marinko Ljepoja, uro Radinovi, Ljubia
eti, Boko Stupar, Milovan urevi, Milorad krbi i dr.), potvrdili su da je optueni Zoran
Babi bio prisutan u Tukovima 21.08.1992. godine, ali da ga kasnije tokom kretanja konvoja
nisu vidjeli, a svjedok Marinko Ljepoja je dodao i kako je vidio da je optueni, 21.08.1992.
godine iz Tukova otiao u bijelom kombiju.
550. Nasuprot navedenih dokaza odbrane, koji na posredan nain potvruju da optueni
Zoran Babi nije sudjelovao u pratnji konvoja, te uz uvjetno reeno logino obrazloenje
optuenog Zorana Babia da posada BRDM-a ne sudjeluje u pratnji konvoja, nalazi se veliki
broj svjedoka koji su potvrdili da su upravo tog 21.08.1992. godine vidjeli optuenog Zorana
Babia, ne samo u Tukovima (to ni odbrana ne spori) nego i na nekoliko drugih lokacija te
konano na mjestu pogubljenja (potvrdio Svjedok KO-15).
551. Svi svjedoci koji su predloeni od strane Tuilatva predstavljaju loginu i konzistentnu
cjelinu. Tako Svjedok B, Sadik Suhonji i dr. potvruju da je optueni Zoran Babi bio
prisutan u Tukovima, dok je Svjedok K-3 potvrdio kako je Petar ivi (komandir 1. odjeljenja
Interventnog voda) za pratnju konvoja odredio optuenog Zorana Babia.
552. Iskaze prethodno navedenih svjedoka podupiru i na njih se nadovezuju iskazi Svjedoka
KS-1 i Gordana uria. Tako je Svjedok KS-1 potvrdio kako je na mjestu razdvajanju neko
doziva nadimak Zorana Babia Bakin dok je Gorda uri istakao kako je optuenog Zorana
Babia vidio upravo na tom mjestu.
553. Konano, svjedoci Damir Ivankovi i Svjedok KO-15 su saglasno potvrdili da su na

mjestu gdje je izvreno pogubljenje mukaraca na Korianskim stijenama, vidjeli optuenog
Zorana Babia, a svjedok Damir Ivankovi je dodao kako je vidio da optueni Zoran Babi
puca u postrojene ljude.
27
Izviaki oklopni transporter
92
3. Zakljuak
554. Plazei od svih prethodno navedenih dokaza, kako Tuilatva tako i odbrane, a posebno
iskaza Svjedoka K-3, koji je jako dobro poznavao optuenog Zorana Babia kao i ostale
okolnosti vezano za organizovanje i pratnju konvoja od 21.08.1992. godine, kojem iskazu je
Sud u cijelosti poklonio vjeru i koji iskaz zajedno sa iskazima ostalih navedenih svjedoka
Tuilatva, predstavljaju loginu cjelinu, Sud nije bio u mogunosti da pokloni vjeru iskazima
Svjedoka O-4 i optuenog Zorana Babia.
555. Sud je, naime imao u vidu da je optueni Zoran Babi zasigurno imao jak motiv da da
iskaz koji bi iskljuio njegovu krivinu odgovornost.
556. Sa druge strane, Svjedok O-4 koji nije djelovao uvjerljivo i koji je kako istie direktno
komunicirao sa Svjedokom K-2, pri emu se ne sjea da li je Svjedok K-2 u vozilu bio sam ili
je sa njim bio jo neko, jeste potvrdio je da istog dana u popodnevnim satima u Prijedoru vidio
optuenog Zorana Babia.
557. Budui da iz prethodno nabrojanih razloga Svjedok O-4 i optueni Zoran Babi nisu
bili dovoljno uvjerljivi, nisu se inili pouzdanim te su u koliziji sa svim ostalim dokazima ali i
meusobno, Sud im nije mogao pokloniti vjeru, iz kojih razloga nije ni prihvaena teza
odbrane prvooptuenog Zorana Babia.
B. MILORAD KRBI
1. Uvod
558. Tokom postupka, odbrana optuenog Milorada krbia bazirala se na tezi kako je
21.08.1992. godine, optueni Milorad krbi bio u pratnji konvoja, ali da on nije ni doao do
mjesta gdje je izvreno razdvajanje ve da je ostao uvati autobus koji se u putu od Kneeva
prema Smetovima pokvario.
559. Tek narednog dana su ljudi iz autobusa kojeg je pratio optueni Milorad krbi stigli do
Smetova.
560. Sa druge strane Tuilatvo nije sporilo da je optueni Milorad krbi uvao civile iz
pokvarenog vozila, ali je tuilac tvrdio da se optueni prikljuio uvanju civila tek nakon to je
sudjelovao u ubistvu.
2. Ocjena dokaza
561. Na okolnosti sudjelovanja optuenog Milorada krbia u pratnji konvoja od
21.08.1992. godine sasluan je veliki broj svjedoka, kako Tuilatva, tako i odbrane.
93
562. Od svjedoka odbrane posebnu panju treba pokloniti iskazu Svjedoka O-3 koji je
zapravo jedini jasno ustvrdio kako je optueni Milorad krbi bio u pratnji njegovog autobusa,
prije nego to se autobus pokvario.
563. Navedeni svjedok je tvrdio kako se prilikom stajanja kod Banja Luke, pratnji njihovog
autobusa prikljuio optueni Milorad krbi, te da su nastavili dalje, dok se autobus nije
pokvario.
564. U iskazu Svjedoka O-3 postoje mnoge neloginosti kao i protivrjenosti ako se isti
uporedi sa iskazima svih drugih svjedoka ali i sa samim sobom.
565. Prije svega, Svjedok O-3 je jedini svjedok koji je istakao da se u pratnji vozila iz
konvoja bila po tri policajca, dok su svi ostali svjedoci isticali da su u vozilima bila po najvie
dva pratioca.
566. Nadalje, Svjedok O-3 je istakao kako su u Tukovima ljude u vozila gurali policajci koji
su imali pendreke duine od 80 cm i da su ljude naguravali, kao stoku.
567. Ovu injenicu niko drugi nije potvrdio.
568. Svjedok O-3 istie kako su pratioci imali arape na glavi, ali se uprkos toj injenici
sjea da je u pratnji njihovog vozila od Banja Luke bio optueni Milorad krbi.
569. Postavlja se pitanje, kako je navedeni svjedok mogao vidjeti Milorada krbia ako su
pratioci imali arape na glavi, a na sve ove okolnosti se nadovezuje jedna dodatna neloginost.
Naime, Svjedok O-3 istie da su ih pratioci pljakali tokom cijelog puta ali se nije mogao
izjasniti da li je u pljaki sudjelovao optueni Milorad krbi jer ne zna ko ih je pljakao.
570. Zaista, neloginom se ini tvrdnja kako Svjedok O-3, nije gledao u ljude koji ih
pljakaju.
571. Na kraju, Svjedok O-3 je istakao da tokom vonje nisu mijenjali autobus kad se isti
pokvario.
572. Sve navedene injenice i tvrdnje Svjedoka O-3 su u potpunoj suprotnosti sa iskazom
svih ostalih svjedoka.
94
573. Prije svega treba istai da su dokazi odbrane u kontradikciji sa samim sobom. Optueni
Milorad krbi je, navodei da se u pratnji autobusa prikljuio poslije Kneeva, negirao tvrdnje
Svjedoka O-3, koji je istakao da se optueni Milorad krbi pridruio pratnji kod Banja Luke.
574. Nadalje, optueni Milorad krbi je naveo kako je on nakon to se prebacio u pratnju
pokvarenog autobusa, nastavio sa sprovoenjem a da su onda promijenili autobus, ali i da se taj
drugi autobus pokvario, koje injenice su u suprotnostima sa navodima Svjedoka O-3.
575. Konano Svjedok O-3 je istakao da se u njegovom vozilu pljaka odvijala cijelim
putem, od Tukova do Smetova, dok je optueni Milorad krbi, ustvrdio da u vrijeme dok je
on pratio autobus, nije bilo pljake.
576. Na kraju kada je rije o svim ostalim svjedocima odbrane, treba istai kako se isti ne
kose sa dokazima Tuilatva. Naime, ostali svjedoci istiu kako je u pratnji njihovog autobusa
bio optueni Milorad krbi ali se, poput npr. svjedoka Velida Blaevia i Enesa Daferagia,
nisu mogli decidno izjasniti kad se Milorad krbi prikljuio njihovom vozilu. Tako je svjedok
Enes Daferagi istakao da nije siguran kad se pojavio optueni Milorad krbi, dok je svjedok
Velid Blaevi naveo da se optueni Milorad krbi pojavio nekad u sumrak.
3. Zakljuak
577. Polazei od svih prethodno istaknutih neloginosti i protivrjenosti, posebno u vezi
iskaza Svjedoka O-3 te optuenog Milorada krbia, iji motiv za svjedoenje u vlastitu korist
je neupitan, te injenice da ostali dokazi odbrane nisu u kontradikciji sa tezom tuioca, kako u
pogledu drugih izvedenih dokaza tako i u pogledu navoda iz optunice, Sud nije mogao
pokloniti vjeru tezi odbrane treeoptuenog Milorada krbia.
C. DUAN JANKOVI
1. Uvod
578. Odbrana optuenog Duana Jankovia, se bazirala na dokazivanju dviju injenica.
579. Prva tvrdnja odbrane optuenog Duana Jankovia se odnosila na dokazivanje kako
ovaj optueni nije obnaao nikakvu rukovodnu dunost u SJB Prijedor, ve da se bavio MTS-
om.
580. Druga tvrdnja se odnosila na injenicu da optueni Duan Jankovi nije sudjelovao u
pratnji konvoja od 21.08.1992. godine, ve da je taj dan bio u selu Sreflije (optina Dubica), na
proslavi, kod Milana Kukia.
95
2. Ocjena dokaza
(a) Poloaj optuenog Duana Jankovia u SJB Prijedor
(i) Uvod
581. Kljuna razlika izmeu teze odbrane i Tuilatva, kada je u pitanju optueni Duan
Jankovi odnosila se na njegov poloaj, odnosno poziciju u SJB Prijedor i u skladu s tim,
njegovu funkciju i ulogu u pratnji konvoja od 21.08.1992. godine.
582. Odbrana je tvrdila da je optueni Duan Jankovi bio komandir SM Prijedor u periodu
od 19.08.1991. godine do 20.09.1991. godine, a da je u kritinom periodu (april-septembar
1992. godine) bio zaduen za poslove sa MTS-om, te da je zapravo, na taj nain degradiran.
583. Prema vienju odbrane, razlog za nazadovanje u slubi se ogleda u injenici da je

optueni Duan Jankovi bio navodno stari kadar, koji nije dijelio stavove SDS-a.
584. Sa druge strane Tuilatvo je tvrdilo da je optueni Duan Jankovi u kritino vrijeme
obavljao dunost komandira SM Prijedor, te da je nareivao i rukovodio konvojem od
21.08.1992. godine.
(ii) Ocjena dokaza

585. Na okolnosti poloaja optuenog Duana Jankovia, odbrana je sasluala niz svjedoka
meu kojima Vasu kondria (koji je potvrdio da je mobilizacija rezervnog sastava milicije i
aktiviranje rezervnih stanica milicije (RSM), dolo do rasputanja mirnodopskih stanica
milicije-SM, pa tako i SM Prijedor), Milutina au (potvrdio da je on obavljao dunost
komandira RSM Prijedor 1, da je proglaenjem mobilizacije prestala postojati SM Prijedor, da
je Radovan Kean po ratnim planovima postavljen za komandira RSM Prijedor 1, a da je
optueni Duan Jankovi bio nadlean za MTS), Radovana Keana (potvrdio da je
proglaenjem mobilizacije prestala postojati SM Prijedor, a da je on imenovan od strane
republikog SUP-a za komandira RSM Prijedor), Bogoljuba Kosa (potvrdio da je u kritino
vrijeme komandir PS Prijedor 1 bio Milutin ao), Milan Gavrilovi (potvrdio da je poslije
mobilizacije dolo do rasputanja SM Prijedor i da je poela funkcionisati RSM Prijedor, da je
Radovan Kean bio komandir RSM Prijedor a nakon njega Milutin ao) Slobodan Brdar
(potvrdio da je dolo do rasputanja SM Prijedor i da je Milutin ao obavljao dunost
komandira RSM Prijedor), Radovan Rajli (potvrdio da je Milutin ao bio komandir SM
opte nadlenosti u Prijedoru) i uro Prpo (potvrdio da je nakon aktiviranja RSM, SM
Prijedor prestala sa radom, da je nakon aktiviranja RSM komandir RSM Prijedor bio Radovan
Kean a da je nakon preuzimanja vlasti na njegovo mjesto imenovan Milutin ao).
96
586. Pored navedenih svjedoka, odbrana je uloila vie materijalnih dokaza iz kojih navodno
proizilazi da je proglaavanjem mobilizacije rezervnog sastava prestala funkcionisati SM
Prijedor.
587. Sud je paljivo analizirao iskaze, istini za volju brojnih svjedoka, te zakljuio kako
istima ne moe pokloniti vjeru. Ovakav stav se temelji na vie okolnosti, meu koje spadaju,
esto veoma nesigurno terminoloko razgranienje izmeu SJB Prijedor, SM Prijedor, RSM
Prijedor i Stanica milicije za bezbjednost saobraaja-SMBS.
588. Naime, vei broj svjedoka je u svom kazivanju veoma esto na jako nesiguran nain
isticalo i koristilo navedene pojmove pri emu se sticao utisak da zapravo svjedoci iste
mijeaju. U tome se posebno isticao svjedok Radovan Kean (navodni komandir RSM Prijedor
1).
589. injenica da svjedok, koji je kljuan za kozistentnost teze odbrane, da je 20.09.1991.

godine dolo do proglaenja mobilizacije rezervnog sastava i samim time prestanka rada SM
Prijedor, mijea kljune pojmove, podriva kredibilitet cjelokupne odbrane optuenog Duana
Jankovia.
590. Nadalje, injenica je da su prethodno nabrojani svjedoci dugogodinje kolege saradnici,

pa ak i podreeni optuenog Duana Jankovia, u velikoj mjeri ini upitnim njihovu iskrenu
nakanu da pomognu utvrivanju materijalne istine u vezi dogaanja u Prijedoru 1992. godine
(a naroito konvoju od 21.08.1992. godine), te rasvjetljavanju injenica vezanih za
odgovornost optuenog Duana Jankovia.
591. Pored navedene okolnosti vezano za odnos sa optuenim Duanom Jankoviem, ako bi
se uzelo da su iskazi svih prethodno navedenih svjedoka, koji istini za volju u veoj mjeri jesu
saglasni, istiniti i vjerodostojni, bilo bi apsolutno nemogue objasniti sadraj i karakter dokaza
Tuilatva T-109 (Spisak ovlatenih radnika).
592. U navedenom dokazu treba izdvojiti nekoliko kljuni injenica. Prva od njih se odnosi
na zaglavlje navedenog dokumenta.
593. U njemu se navodi SJB-Stanica milicije Prijedor. Dakle, ukoliko bi se uzelo da su tani
iskazi svjedoka odbrane i da je od 20.09.1991. godine SM Prijedor prestala postojati, radilo bi
se o aktu nepostojeeg organa.
97
594. Nadalje, na navedenom aktu je jasno naznaeno da se isti dostavlja MUP-u RS-a, CSB
Banja Luka, kao odgovor odnosno reakcija na depee od 16.07.1992. godine i 31.07.1992.
godine, to bi znailo, ako bi se slijedila tvrdnja odbrane, da CSB Banja Luka komunicira se
nepostojeim organom, to je praktino nevjerojatno, obzirom na injenicu da je SM Prijedor,
samo jedna od organizacionih jedinica, na ijem elu se nalaze upravo MUP RS i CSB Banja
Luka.
595. Nadalje, pored teze da prema tvrdnji odbrane nepostojei organ dostavlja podatke i
sainjava akte (to bi se, mada veoma teko, moglo objasniti tvrdnjom da se radi o greci u
pisanju zaglavlja), taj isti nepostojei organ ima uposlenike i to ovlatene slubene osobe za
koje se upravo od MUP-a RS-CSB Banja Luka trai izdavanje slubenih iskaznica.
596. Drugim rijeima, Sud ukoliko bi odluio da pokloni vjeru iskazima svjedoka odbrane,
trebalo bi objasniti kako nepostojei organ (SM Prijedor) komunicira sa viim organizacionim
jedinicama u okviru MUP-a RS i ima ovlatena slubena lica u svom sastavu.
597. Jasno je da bi svaki razuman prosuditelj teko mogao prihvatiti tezu odbrane da je SM
Prijedor, nepunu godinu dana ranije prestala postojati i da je na mjesto ovog organa
uspostavljena RSM Prijedor 1.
598. Da je dokaz Tuilatva T-109 (Spisak ovlatenih radnika) vjerodostojan potvruje

dokaz Tuilatva T-110 (Spisak radnika SJB Prijedor u avgustu 1992. godine), gdje je tano,
poimenino navedeno ko od radnika djeluje u kojoj organizacionoj jedinici u okviru SJB
Prijedor.
599. Tako se u navedenom aktu jasno odreuju SM Prijedor (dakle prema tvrdnji odbrane
nepostojei organ), Stanino odjeljenje milicije Kozarac, Stanino odjeljenje milicije Ljubija,
Stanino odjeljenje milicije Omarska, SMBS Prijedor, Odsjek veze i KDZ, Krim. sluba i
Odjeljenje za pravne i upravne poslove.
600. Na dokaze T-109 i T-110, logino se nadovezuje dokaz Tuilatva T-111 (Spisak
pripadnika rezervnog sastava milicije za avgust 1992. godine).
601. Navedeni dokaz potvruje, ne samo da je pravljena razlika izmeu pripadnika

rezervnog i redovnog sastava milicije, nego da se zapravo radilo o dvije potpuno razgraniene
strukture. Tako se za razliku od dokaza T-110 gdje se navode SM i Stanina odjeljenja, u
dokazu T-111 navode RSM Prijedor Centar, RSM Prijedor Peani i RSM Prijedor
Rakovac.
98
602. Ista struktura rezervnog sastava milicije vidljiva je iz dokaza Tuilatva T-112 (Spisak
pripadnika rezervnog sastava milicije za septembar 1992. godine).
603. Takoe dokazi T-109, T-110 i T-111, ne samo da potvruju da je u kritinom periodu
postojala SM Prijedor i da je ista imala uposlenike, ve i da su ti uposlenici primali plau.
Naime, pored svakog imena postoji i potpis da je navedeno lice zaista i primilo lini dohodak
za mjesec avgust 1992. godine.
604. U konanici, u dokazu T-110 postoji i potpis upravo optuenog Duana Jankovia, da je
on, prema tezi odbrane, kao uposlenik nepostojeeg organa (SM Prijedor), primio plau.
605. Da je navedena interpretacija dokaza Tuilatva T-109, T-110 i T-111 ispravna

potvruje i dokaz Ttuilatva, T-240 (Depea SJB Prijedor broj 11-12-2-2042 od 05.06.1992.
godine koja je upuena CSB Banja Luka, koja predstavlja odgovor na depeu broj 11-1-0151
od 04.06.1992. godine i u kojoj se jasno i nedvosmisleno istie da u Prijedoru postoji jedna
Stanica milicije opte nadlenosti sa tri stanina odjeljenja (Omarska, Ljubija i Kozarac), te da
je u navedenoj stanici milicije popunjeno mjesto komandira.
606. Ova informacija je u potpunoj saglasnosti sa dokazom Tuilatva T-109 (Spisak

ovlatenih radnika) iz koje je vidljivo da je optueni Duan Jankovi, ne samo bio pripadnik
SM Prijedor, ve da je obavljao dunost komandira u SM Prijedor (redni broj 10.) te da je za
njega zatraeno izdavanje slubene legitimacije.
607. Nadalje, da je SM Prijedor u kritinom periodu postojala, funkcionisala, koordinirala i

saraivala sa drugim organizacionim jedinicama u okviru MUP-a SR BiH, te imala svoje
rukovodstvo potvruje dokaz Tuilatva T-139 (Rjeenje MUP-s SR BiH broj 11-120-1/1376
od 17.06.1992. godine) koji potvruje da je optueni Duan Jankovi od 01.04.1992. godine,
privremeno rasporeen na poslove komandira u SM Prijedor.
608. Zaista, kad bi se poklonila vjera tezi odbrane, ne bi se moglo objasniti zato je optueni
Duan Jankovi rasporeen na nepostojeu poziciju u nepostojeem organu.
609. Objanjenje odbrane da je navedeno rjeenje doneseno radi ostvarivanja prava iz

radnog odnosa, te da se radilo o isto formalnom preuzimanju na poziciju na kojoj je optueni
Duan Jankovi bio rasporeen prije mobilizacije, postaje potpuno nelogino ako se povee sa
dokazom Tuilatva T-140 (personalni upitnik za optuenog Duana Jankovia od 29.12.1992.
godine).
99
610. Iz navedenog dokaza proizilazi ne samo da je optueni Duan Jankovi bio komandir,
prema odbrani nepostojeeg organa od 01.04.1992. godine, ve da je u vrijeme kada SM
Prijedor nije postojala i kad je optueni Duan Jankovi navodno radio na poslovima MTS-a
dobio unaprjeenje.
611. Naime, iz dokaza T-140 jasno proizilazi da je u vrijeme kada je optueni Duan
Jankovi bio u navodnoj nemilosti civilnih vlasti u Prijedoru i kad je bio angaovan na
nepostojeoj funkciji komandira u nepostojeoj SM Prijedor, odnosno kada je bio degradiran i
kad je radio na poslovima MTS-a, unaprijeen u in vieg inspektora milicije prve klase 28,
praktino drugi najvii in u okviru cijelog MUP-a SR BiH.
612. Nadalje, da su podaci navedeni u dokazu Tuilatva T-140 tani potvruje i dokaz
Tuilatva T-145 (personalni upitnik MUP-a RS za optuenog Duana Jankovia, od
15.10.1994. godine) iz kojeg je jasno vidljivo da je optueni Duan Jankovi u okviru srpskog
MUP-a, od 01.04.1992. godine bio rasporeen na funkciju komandira SP u okviru SJB
Prijedor.
613. Dakle, ako bi se za trenutak vratili na tezu odbrane koja se odnosi na dokaz Tuilatva
T-139 da je rjeenje kojim se optueni Duan Jankovi rasporeuje na funkciju komandira u
okviru SM Prijedor doneseno samo radi osiguranja kontinuiteta u stau, ostaje nejasno zato je
isti podatak (da je optueni Duan Jankovi komandir SM Prijedor) naveden u personalnim
upitnicima i to upravo u dijelu koji se odnosi na angaovanje i kretanje u slubi u okviru
srpskog MUP-a.
614. Dakle, sve ove materijalne dokaze, po ocjeni Suda ne moe pobiti nekoliko svjedoka,
radnih kolega optuenog Duana Jankovia i posredno tumaenje odredbe iz lana 261. Zakona
o optenarodnoj odbrani BiH iz 1984. godine, koja predvia da se popuna rezervnog sastava
milicije vri licima koja su u miru zaposlena u stalnim sastavima milicije, licima iz rezervnog
sastava i dobrovoljcima.
615. Dakle, slijedom svi navedenih dokaza, Sud nije mogao pokloniti vjeru dokazima
odbrane optuenog Duana Jankovia i tezi da je on u kritinom periodu bio lice koje je
angaovano na poslovima MTS-a.
28
Rubrike pod rednim brojem 74. i 75., optuenom Duanu Jankoviu od 01.06.1992. godine, utvren in vieg
inspektora milicije prve klase.
100
616. Naime, prema ocjeni Suda, a imajui u vidu izvedene dokaze, optueni Duan Jankovi
je u kritinom periodu obavljao dunost komandira SM Prijedor i bio je meu prva tri ovjeka
u SJB Prijedor.
617. Naime, po svemu sudei glavni rukovodni kadar u SJB Prijedor bili su Simo Drljaa
(naelnik SJB Prijedor), Duan Jankovi (komandir PS Prijedor), te Milutin ao (po svemu
sudei, komandir RSM Prijedor 1).
618. Da je ovakva interpretacija rukovodne strukture u okviru SJB Prijedor tana, te da je

optueni Duan Jankovi smatran za zamjenika Sime Drljae, potvrdili su brojni svjedoci,
meu kojima Damir Ivankovi, Ranko Miji, Svjedoka K-3, Luka Gnjatovi, Svjedok KA-1,
Miljan Zubanovi (istakao da je optueni Duan Jankovi bio prvi do Sime Drljae i nadreen
Milutinu ai) i Velimir Vrabii.
619. Dakle, svi navedeni svjedoci, pored prethodno istaknutih materijalnih dokaza, su
potvrdili kako je optueni Duan Jankovi bio komandir SM Prijedor i prvi do naelnika SJB
Prijedor (njegov zamjenik) Sime Drljae.
620. Nadalje, da je optueni Duan Jankovi bio najblii saradnik naelnika SJB Prijedor,
Sime Drljae, potvruje i materijalni dokaz Tuilatva T-225 (Bilten CJB Prijedor str. 13),
gdje Simo Drljaa istie da su u preuzimanju vlasti i organizaciji (Centar javne bezbjednosti)
CJB Prijedor, njegovi najblii saradnici bili Duan Jankovi i Milutin ao29.
621. Da je optueni Duan Jankovi imao izuzetno vanu ulogu u organizaciji i

funkcionisanju u SJB Prijedor, potvruje navedeni dokaz T-225, gdje se na str. 5 istie da je
optueni Duan Jankovi prvi naelnik srpskih ratnih stanica milicije30.
622. Dakle, kako je ve ranije zakljueno, optueni Duan Jankovi je bio komandir PS
Prijedor i oigledno ovjek koji je bio prvi do Sime Drljae, naelnika SJB Prijedor, a kasnije
CJB Prijedor, pri emu je, ve od 15.04.1993. godine bio pomonik naelnika SJB Prijedor
(dokaz Tuilatva T-143, Rjeenje MUP-a RS, broj 09-6492 od 27.12.1993. godine), a kasnije
(od 25.05.1994. godine) nakon transformacije i nove sistematizacije kada je SJB Prijedor
29
Sa radnim i ratnim kolegama u prvom redu Duanom Jankoviem i Milutinom aom, pristupio sam
organizaciji CJB Prijedor.
30
U navedenom tekstu se jasno istie kako je optueni Duan Jankovi naelnik ratnih stanica milicije, a ne
rezervnih stanica milicije.
101
prerastao u CJB Prijedor, pomonik naelnika CJB Prijedor (dokaz Tuilatva T-144, Rjeenje
MUP-a RS broj 09-6731 od 27.05.1994. godine).
623. Prethodno nabrojana kretanja u slubi optuenog Duana Jankovia, evidentirana su i u

dokazu Tuilatva T-145 (personalni upitnik MUP-a RS za optuenog Duana Jankovia, od
15.10.1994. godine), koja dokazu T-145 daju dodatnu vjerodostojnost.
624. Na kraju, da je optueni Duan Jankovi bio ovjek od izuzetnog povjerenja Sime
Drljae naelnika SJB Prijedor (a kasnije CSB Prijedor) te da mu je Simo Drljaa povjeravao
najvanije zadatke, potvruju i dokazi Tuilatva T-175 (Naredba SJB Prijedor broj 11-12-20
od 31.05.1992. godine, koja se odnosi na formiranje privremenog sabiralita Omarska (logor
Omarska) i ispitivanje lica koja su zatvorena logoru), gdje je optueni Duan Jankovi odreen
kao lice koje e nadzirati izvrenje navedene naredbe SJB Prijedor (da se formira logor
Omarska i vri ispitivanje zatvorenika), te dokaz Tuilatva T-245 (Naredba Kriznog taba
optine Prijedor broj 02-111-215/92 od 17.06.1992. godine), gdje je optuenom Duanu
Jankoviu signirana (dakle on je zaduen za provoenje) naredba za formiranje jedinstvenog
Interventnog voda.
625. Dakle, jasnim i izvan svake razumne sumnje dokazanim se namee zakljuak da je
optueni Duan Jankovi bio komandir SM Prijedor i osoba od najveeg povjerenja naelnika
SJB/CJB Sime Drljae.
626. Na kraju, kada je rije o dokazima odbrane i tezi da je dolo do rasputanja, odnosno
transformacije SM u RSM, treba se prisjetiti kako odbrana optuenog Duana Jankovia,
pokuava da povee depeu broj 331 od 26.09.1991. godine i depeu broj 11-12-2177 od
05.08.1992. godine (O4-54).
627. U ovoj injenici se ogleda i kljuna neloginost u tezi odbrane. Naime, odbrana
optuenog Duana Jankovia pokuava da povee depeu broj 331 od 26.09.1991. godine i
depeu broj 11-12-2177 od 05.08.1992. godine, koje kako je vidljivo datiraju iz dva potpuno
razliita vremenska perioda (prva depea datira iz 1991. godine, dok druga iz 1992. godine),
to je potpuno nelogino ako se ima u vidu da se radi o poslovima i zadacima od najvieg
dravnog znaaja i u kojima je potrebna naroita hitnost u postupanju.
628. Nadalje, prva depea je upuena od strane MUP-a RBiH, dok je druga (koja navodno
predstavlja odgovor na prvu depeu) upuena od strane SJB Prijedor, CSB Banja Luka.
102
629. Konano, ove dvije depee se (pored injenice to depea broj 11-12-2177 od
05.08.1992. godine predstavlja odgovor na depeu broj 11-1/07-55 od 30.07.1992. godine a ne
na depeu broj 331 od 26.09.1991. godine, kako to odbrana tvrdi) pored injenice to datiraju
iz dva veoma razliita vremenska perioda i konteksta, odnose se i na dva potpuno razliita
pitanja.
(iii) Zakljuak
630. Dakle, slijedom svih nabrojanih razloga i argumenata, Sud nije mogao pokloniti vjeru
svjedocima odbrane, ve je zakljuio da je optueni Duan Jankovi, u kritinom periodu
obavljao funkciju komandira SM Prijedor i bio najblii saradnik naelnika SJB Prijedor, Sime
Drljae, koga su pripadnici SJB Prijedor, smatrali za zamjenika Sime Drljae.
(b) Da li je optueni Duan Jankovi sudjelovao u pratnji konvoja od 21.08.1992. godine

(i) Uvod
631. Druga kljuna razlika izmeu teze odbrane i Tuilatva kada je u pitanju optueni
Duan Jankovi, odnosila se na injenicu da on nije bio prisutan u Prijedoru i u pratnji konvoja
od 21.08.1992. godine.
632. Odbrana je tvrdila da je optueni Duan Jankovi, 21.08.1992. godine bio kod Milana
Kukia u selu Sreflije (optina Dubica), na proslavi.
(ii) Ocjena dokaza

633. U svrhu dokazivanja prisustva optuenog Duana Jankovia u selu Sreflije 21.08.1992.
godine, odbrana optuenog je sasluala svjedoke Dragicu Deli, Mirka Zlojutra i Milana
Kukia.
634. Svjedok Dragica Deli je bila veoma kratka u svom kazivanju i potvrdila je da se njen
brat zove Milan Kuki i da proslavlja 21.08., na koji datum je imao nezgodu kao dijete.
635. Prema njenom kazivanju, Milan Kuki je proslavljao 21.08. i te 1992. godine, a meu
gostima su pored Vase Krnete, Mirka Dimia bili optueni Duan Jankovi i njegov sin.
636. Svjedok Milan Kuki je potvrdio da je 21.08.1992. godine, kod njega na proslavi bio i
optueni Duan Jankovi, sa sinom Mladenom (doao oko 10:00h i ostao do 16:00h), koju
injenicu je potvrdio i svjedok Zlojutro Mirko.
637. Kada su navedena tri svjedoka u pitanju, prije svega treba ukazati na utisak njihove
opte nesigurnosti.
103
638. U tome se posebno istie svjedok Milan Kuki koji je bio domain navodnog
okupljanja. Ovaj svjedok je u uvodnom dijelu svog izlaganja, na posredan nain, istakao kako
je razgovarao sa optuenim Duanom Jankoviem prilikom obiljeavanja preobraenja, koje se
slavi 19.08. ali je potom dodao da 19.08.1992. godine, zbog ratnih uslova, uopte nije bilo
skupa preobraenja.
639. Nadalje, imajui u vidu da je optueni Duan Jankovi bio u krugu najuih prijatelja i
komija koji su doli kod Milana Kukia na pomen (21.08.1992. godine bilo ih je ukupno
desetak), potpuno je neshvatljivo, da je upravo svjedok Milan Kuki u nekoliko navrata istakao
da mu nije poznato koje poslove je obavljao optueni Duan Jankovi.
640. Takva tvrdnja je uistinu neshvatljiva, posebno zbog injenice da svjedok nije ni
pokuao dati odgovor na navedenu okolnost.
641. Naime, nalazei da bi bilo veoma korisno da se dobije informacija o funkciji koju je
obavljao optueni Duan Jankovi, od osoba/svjedoka koji u kritino vrijeme nisu bili
uposlenici SJB Prijedor i podreeni optuenom Duanu Jankoviu, predsjednik vijea je
postavio pitanje o svojstvu optuenog.
642. U poetku, svjedok je odbio dati odgovor (to dodatno naruava njegov kredibilitet), da
bi na kraju, nakon insistiranja predsjednika vijea, izjavio da je optueni Duan Jankovi bio
komandir stanice milicije.
643. Takva tvrdnja je u potpunosti u koliziji ca cjelokupnom tezom odbrane optuenog

Duana Jankovia.
644. Konano, kada je u pitanju opti dojam koji je ostavio svjedok Milan Kuki treba
napomenuti da je prilikom davanja svog iskaza pokazivao znakove opijenosti.
645. Nadalje, kako je ve istaknuto, pored opteg utiska nesigurnosti kod svjedoka Dragice
Deli (sestre svjedoka Milana Kukia) treba istai kako ovaj svjedok nije dao praktino
nikakvo objanjenje o tome koliko dugo i koliko dobro poznaje optuenog Duana Jankovia.
646. Ako bi se uzela za istinitu tvrdnja da je optueni Duan Jankovi ve dugo godina bio
redovan gost na pomenu kod Milana Kukia, onda bi svjedok Dragica Deli, sasvim sigurno
morala istai da dobro a ne onako, poznaje optuenog Duana Jankovia.
647. Na kraju kada je u pitanju svjedok Mirko Zlojutro, po ocjeni Suda, a imajui u vidu
injenicu njegove opte nesigurnosti (to je karakteristino za sve svjedoke na kojima optueni
104
Duan Jankovi bazira tezu alibija), treba istai da isti upravo nije znao ni kojim povodom se
tog navodno 21.08.1992. godine naao kod Milana Kukia. Naime, svjedok je govorei gdje je
navodno bio prisutan 21.08.1992. godine istakao sljedee: Mio ima nekakav pomen 21.08.,
te je, na taj dan, baba je priala, da je imao nekakvu nesreu, pa to obiljeava....
648. Dakle, sama injenica da je svjedok rekao nekakav pomen i nekakva nesrea, dovoljno
govore o pouzdanosti njegovog iskaza.
649. Drugim rijeima, svjedok tvrdi da je bio prisutan na dogaaju, pri emu mu nije jasno o
kakvom dogaaju je rije i pri emu ne zna koji je povod za taj dogaaj.
(iii) Zakljuak
650. Polazei od prethodno analiziranih razloga zbog kojih je Sud utvrdio da iskazi
navedenih svjedoka koji navodno potvruju alibi optuenog Duana Jankovia, nisu uvjerljivi,
te da nasuprot istim postoji veliki broj svjedoka iji iskazi su veoma uvjerljivi, koji su potvrdili
da je tog 21.08.1992. godine optueni Duan Jankovi bio u Tukovima i sudjelovao u pratnji
konvoja (to je nemogue ako je isti 21.08.1992. godine bio u Sreflijama u periodu izmeu
9:00h i 17:00h), meu koje spadaju Damir Ivankovi, Svjedok K-3, efik anta, Luka
Gnjatovi, Vitomir Laki, Edin Mujadi, Ljubia eti i Svjedok KA-1, Sud nije mogao
pokloniti vjeru svjedocima i tezi odbrane da se optueni Duan Jankovi tog 21.08.1992.
godine nalazio kod Milana Kukia u Sreflijama na pomenu.
(c) Procesni prigovori odbrane u vezi sa koritenjem materijalnih dokaza

651. Tokom postupka odbrana optuenog Duana Jankovia, prigovorila je koritenju
materijalnih dokaza koji su analizirani u dijelu teksta koji se odnosi na poziciju optuenog
Duana Jankovia u Sjb Prijedor, istiui da su isti irelevantni za ovaj postupak.
652. Nadalje, odbrana je istakla prigovor autentinosti u vezi dokaza T-109 (Spisak
ovlatenih radnika), T-110 (Spisak radnika SJB Prijedor u avgustu 1992. godine) i T-111
(Spisak pripadnika rezervnog sastava milicije za avgust 1992. godine), navodei da isti ne
posjeduju potpise, peate i datume.
653. Sud je razmotrio istaknute prigovore i u tom pravcu zakljuio da su osporeni dokumeti
vani iz vie razloga (koji su prethohodno istaknuti) kao i da su netani navodi kako pojedini
dokumenti nisu potpisani ili ne sadre peat.
105
3. Zakljuak
654. Polazei od svih argumenata koji su izneseni u kontekstu teza odbrane optuenog
Duana Jankovia, da je ovaj optueni u kritinom periodu bio degradiran i rasporeen na
nierazredne poslove MTS-a u okviru SJB Prijedor, te da je kritinog 21.08.1992. godine bio
na pomenu kod Milana Kukua u Sreflijama, kao i dokaze koji ih navodno potkrjepljuju, Sud
je zakljuio da istima ne moe pokloniti vjeru i da prezentirane teze odbrane, nisu izazvale
razumnu sumnju u tezu i dokaze Tuilatva.
655. Suprotno tezi odbrane, kako je ranije navedeno, Sud je zakljuio i to prije svega na
osnovu iskaza Svjedoka K-1 (potvrdio da je optueni Duan Jankovi bio zamjenik Sime
Drljae), Ranka Mijia (potvrdio da je optueni Duan Jankovi bio zamjenik Sime Drljae,
kao i da Interventni vod nije mogao biti koriten bez naredbe Sime Drljae), Luke Gnjatovia
(potvrdio da je optueni Duan Jankovi bio zamjenik Sime Drljae i da je optueni Duan
Jankovi vodio konvoj), Svjedoka KA-1 (potvrdio da je optueni Duan Jankovi bio prvi do
Sime Drljae), Velimira Vrbiia (potvrdio da su Simo Drljaa, optueni Duan Jankovi i
Milutin ao bili rukovodei ljudi u SJB Prijedor i da je njemu, kao pripadniku Interventnog
voda, jedne prilike optueni Duan Jankovi lino izdao naredbu) i Miljana Zubanovia
(potvrdio da je optueni Duan Jankovi bio zamjenik Sime Drljae i nadreen Milutinu ai),
da je optueni Duan Jankovi bio najvii policijski oficir u konvoju od 21.08.1992. godine, te
da je upravo on komandovao i rukovodio kretanjem konvoja, kao i svim drugim dogaajima
koji se vezuju za konvoj od 21.08.1992. godine, ukljuujui i prisilno preseljenje, pljaku i
ubistva.
D. ELJKO STOJNI
1. Uvod
656. Tokom postupka, odbrana optuenog eljka Stojnia bazirala se na tezi kako je
21.08.1992. godine, optueni eljka Stojni bio u pratnji konvoja, ali da je on od mjesta gdje je
izvreno razdvajanje, nastavio sa konvojem dalje prema Smetovima, kao i da je u pljaki
sudjelovao po naredbi Miroslava Paraa.
2. Ocjena dokaza
657. Tokom postupka, odbrana optuenog eljka Stojnia sasluala je vie svjedoka koji su
potvrdili da su optuenog eljka Stojnia vidjeli u Tukovima ili tokom kretanja konvoja.
658. Jedini svjedok koji je potvrdio eventualno prisustvo optuenog eljka Stojnia na
Smetovima bio je Elvir Hadimuratovi.
106
659. Kada je rije o ovom svjedoku i eventualnoj potvrdi teze odbrane optuenog eljka
Stojnia, treba istai da je on u svom kazivanju naveo kako je moda vidio optuenog eljka
Stojnia na Smetovima, odnosno odgovarajui na postavljeno pitanje branioca optuenog
eljka Stojnia, advokata Zlatka Kneevia, svjedok Elvir Hadimuratovi je rekao sljedee:
... mislim da sam ga (eljka Stojnia) vidio u jednoj grupi vojnika, s tim da je, toliko me je
bilo strah da sam jednostavno sestru uzeo za ruku, stavio torbu na rame i to prije se udaljio...
660. Dakle jedini svjedok, koji potvruje tezu odbrane optuenog eljka Stojnia nije
siguran da je na Smetovima vidio ovog optuenog.Na kraju, treba dodati i da je optueni
eljko Stojni, dajui iskaz u kontekstu vlastite odbrane, istakao kako se on od mjesta
razdvajanja uputio u pravcu Smetova sa ostatkom kolone.
661. Nadalje, treba istai da se nasuprot dokaza odbrane (iskaz svjedoka Elvira
Hadimuratovia i iskaza optuenog eljka Stojnia) nalaze brojni iskazi svjedoka Tuilatva,
koji su za razliku od svjedoka Elvira Hadimuratovia, koji je naveo da misli da je na
Smetovima vidio optuenog eljka Stojnia, istakli da su sigurni da je optueni eljko Stojni
bio u autobusu koji se sa izdvojenim mukarcima kretao u pravcu Korianskih stijena, odnosno
da je optueni izjavio da e svi (ukljuujui i njega) zavriti na Tunjici.Nadalje, kada je rije o
pljakanju putnika, odbrana je kao dokaz ponudila jedino iskaz optuenog eljka Stojnia, koji
je naveo da je pljaku vrio po naredbi Miroslava Paraa.
662. Ne bavei se posebno navodnom naredbom pretpostavljenog, Sud je prilikom

utvrivanja krivine odgovornosti optuenog eljka Stojnia u vezi sa pljakom, imao u vidu
revnost sa kojom je on izvravao navodnu naredbu Miroslava Paraa, odnosno injenicu da je
prijetio da e, ukoliko putnici ne sakupe dovoljno novca i drugih vrijednih predmeta dijete,
baciti u kanal (koju injenicu su potvrdili Svjedok B i Sadik Suhonji).
663. Na kraju, zakljuak da navedeno ponaanje optuenog eljka Stojnia ne moe

ekskulpirati nikakva pojedinana naredba, tim prije to je pljakanje putnika, kako je prethodno
istaknuto, bilo samo dio redovne pojave u konvojima sa civilima nesrbima iz 1992. godine, za
koju je znao i koje je bio svjestan optueni eljko Stojni jo i prije polaska konvoja od
21.08.1992. godine, iz Prijedora.
3. Zakljuak
664. U okolnostima kada je odbrana ponudila iskaz samo jednog svjedoka i optuenog
eljka Stojnia, pri emu svjedok Elvir Hadimuratovi misli da je vidio optuenog eljka
Stojnia na Smetovima i kad je za vrlo revnosnu pljaku putnika odbrana ponudila tezu da je
107
optueni eljko Stojni pljaku vrio po naredbi Miroslava Paraa, Sud nije mogao dati
kredibilitet i pokloniti vjeru tezi odbrane, zbog ega ista nije mogla izazvati sumnju u dokaze
Tuilatva, kada je rije o krivinoj odgovornosti optuenog eljka Stojnia, za prinudno
preseljenje, pljaku i ubistvo.
E. DOKAZI TUILATVA U ODNOSU NA OPTUENOG MILORADA RADAKOVIA

1. Uvod
665. Tuilatvo je tokom postupka tvrdilo da je optueni Milorad Radakovi zajedno sa
ostalim optuenim (izuzev Duana Jankovia) kao direktni izvrilac sudjelovao u ubistvu
mukaraca iz konvoja od 21.08.1992. godine.
666. Nakon okonanja dokaznog postupka, Tuilatvo je uloilo izmijenjenu optunicu,

kojom se optueni Milorad Radakovi tereti da je, sa namjerom da doprinese pogubljenju
mukaraca izdvojenih iz konvoja, predao municiju za automatsku puku pratiocima iz konvoja.
2. Ocjena dokaza
667. Navedenu tezu Tuilatva, da je optueni Milorad Radakovi predao municiju za
automatsku puku pratiocima iz konvoja, potvrdili su Svjedok K-1 i Damir Ivankovi.
668. Kako je u prethodnom dijelu presude istaknuto, Sud je poklonio vjeru iskazima
navedenih svjedoka, meutim, Sud nije mogao utvrditi na osnovu kojih dokaza Tuilatvo
temelji tvrdnju da je optueni Milorad Radakovi, sa namjerom da doprinese ubijanju
izdvojenih mukaraca, predao ba municiju nekom od pratilaca, niti da je ako je i predate
navedena municija u ove svrhe zaista i koritena.
669. Dakle, ako se izuzme in primopredaje najlon kese u kojoj, navedeni svjedoci navode
da je bila municija, Tuilatvo nije prezentiralo niti jedan jedini dokaz koji bi potvrivao da je
optueni Milorad Radakovi postupao sa namjerom da doprinese ubistvu, niti da je municija
koja je bila predmet primopredaje zaista i koritena u ove svrhe.
670. Jedino to je Tuilatvo ponudilo jeste zapravo miljenje svjedoka Damira Ivankovia
da je optueni Milorad Radakovi znao za koje svrhe e biti koritena navedena municija.
671. U svom kazivanju, svjedok Damir Ivankovi nije naveo injenice na kojim temelji svoj
zakljuak o svijesti optuenog, niti je potvrdio da je na Korianskim stijenama, gdje je bio sa
Mioraslavom Paraem, vidio kesu sa municijom koju je optueni Milorad Radakovi predao
upravo, po svemu sudei, Miroslavu Parau.
108
672. Na kraju, u vezi sa pitanjem prinudnog preseljenja i pljake, treba istai da Tuilatvo
nije ponudilo dokaze koji bi potvrdili da je optueni Milorad Radakovi sudjelovao u pljaki
putnika iz konvoja od 21.08.1992. godine, niti je ponudilo dokaze da optueni Milorad
Radakovi nije u svojstvu sanitetskog osoblja (sanitetlije) bio sa pripadnicima Interventnog
voda, koji su vrili pratnju konvoja od 21.08.1992. godine.
3. Zakljuak
673. Polazei od detaljne analize predoenih dokaza a slijedom prethodno navedenih
argumenata, Sud je zakljuio da Tuilatvo tokom postupka nije ponudilo dovoljno dokaza na
kojima bi se mogao izvan svake razumne sumnje temeljiti zakljuak da je optueni Milorad
Radakovi krivino odgovoran za prinudno preseljenje, pljaku i ubistva ljudi iz konvoja od
21.08.1992. godine.
XI. ODSTUPANJA IZMEU OPTUNICE I PRESUDE I CIVILNI

STATUS RTAVA
A. BROJ I CIVILNI STATUS RTAVA
674. Tokom postupka, predmet sporenja nije bio civilni karakter rtava, a kad je rije o
samom broju stradalih, takoe nije bilo velikog razmimoilaenja.
675. Ipak, imajui u vidu da se radi o jednom od elemenata djela zloina protiv ovjenosti
(da li su rtve objekt zatite u skladu sa odredbom lana 172. KZ BiH), odnosno o veoma
bitnoj injenici prilikom donoenja odluke o sankciji i utvrivanju materijalne istine, Sud je bio
duan da analizira pitanje karaktera i broja rtava.
676. Vezano za broj ali i status rtava, tokom postupka uvedeno je nekoliko dokaza a gotovo
svi svjedoci su davali svoje procjene o broju i statusu rtava.
677. Tako je iz dokaza T-2 (Vanredni izvjetaj operativni br. 21/08 od 21.08.1992. godine)
vidljivo da su rtve bili civili. Naime, u pomenutom izvjetaju se izmeu ostalog navodi: ...
izvrila genocid nad civilima, ubijanjem na razne naine....
678. Nadalje, da su rtve bili civili potvruju dokazi Tuilatva T-161 (Borbeni izvjetaj
Komande 1. krajikog korpusa broj 44-1/314 od 22.08.1992. godine upuen Glavnom tabu
Vojske Republike Srpske) i T-162 (Redovni borbeni izvjetaj Komande 1. krajikog korpusa
broj 44-1/315 od 22.08.1992. godine upuen Glavnom tabu Vojske Republike Srpske) iz kojih
je vidljivo da se radi o licima koja su izdvojena iz konvoja sa izbjeglicama, odnosno da su u
pitanju civili.
109
679. Konano, meu brojne svjedoke koji su potvrdili da je jedan dio konvoja krenuo iz
Tukova a drugi dio iz logora Trnopolje i da su putnici u konvoju, odakle je izvreno izdvajanje,
bili civili, ubrajaju se Dragomir Markovi, Boko Peuli, ivorad Pelengi, Milivoje Pavii,
Nenad Kreji, Ostoja Barii, Slobodan Udovii, Ljubia eti i Damir Ivankovi.
680. Slijedom svih prethodno nabrojanih razloga i predoenih dokaza, Sud je zakljuio da su
lica koja su 21.08.19092. godine stradala na lokalitetu Korianskih stijena bili civili.
681. Nadalje, kada je rije o broju stradalih, treba istai da su postojali dokazi koji potvruju
da se broj stradalih kree izmeu jedne i dvije stotine.
682. Tako, izmeu ostalog, iz dokaza Tuilatva T-161 (Borbeni izvjetaj Komande 1.
krajikog korpusa broj 44-1/314 od 22.08.1992. godine upuen Glavnom tabu Vojske
Republike Srpske) i T-162 (Redovni borbeni izvjetaj Komande 1. krajikog korpusa broj 44-
1/315 od 22.08.1992. godine upuen Glavnom tabu Vojske Republike Srpske) proizilazi da se
radi o oko stotinu ubijenih.
683. Nasuprot navedenim dokazima, nalaze se iskazi svjedoka ede Vukotia, Milana
Komljenovia i Slobodana Udoviia, koji su potvrdili da je postojala informacija da se radi o
oko dvije stotine ubijenih.
684. Konano, dokazi Tuilatva T-2 (Vanredni izvjetaj operativni br. 21/08 od 21.08.1992.
godine), T-168 (Krivina prijava CSB Banja Luka broj 11-1/02-230- od 08.09.1992. godine
upuena Osnovnom javnom tuilatvu Banja Luka), T-163 (Dopis CSB Banja Luka broj 11-
1/02-2-345 od 11.09.1992. godine upuen SJB Prijedor-naelniku), T-164 (Dopis CSB Banja
Luka broj 11-1/02-2-345 od 01.09.1992. godine upuen SJB Prijedor-naelniku kojim se
prenosi naredba ministra unutranjih poslova Mie Staniia) te svjedoci Dragomir Markovi,
Boko Peuli i Nenad Kreji, su izmeu ostalog potvrdili da se radi o oko 150 ubijenih, pri
emu je svjedok Dragomir Markovi napomenuo da je izbrojao preko 140 tijela, a da neka nije
mogao izbrojati jer su bila nabacana.
685. Navode svjedoka Dragomira Markovia potvruje i dokaz Tuilatva T-168 (Krivina
prijava CSB Banja Luka broj 11-1/02-230- od 08.09.1992. godine upuena Osnovnom javnom
tuilatvu Banja Luka) iz kojeg proizilazi da je do tada izbrojano 140 tijela.
686. Dakle, imajui u vidu kako postoje dokazi da je na lokalitetu Korianskih stijena
stradalo oko 200 lica, te da iz vie materijalnih dokaza i iskaza svjedoka proizilazi da je na
110
Korianskim stijenama nastradalo oko 150 lica, sud je zakljuio da je na navedenom lokalitetu,
dana 21.08.1992. godine, ubijeno najmanje 150 mukaraca.
687. Konano, kada je rije o identitetu pojedinih lica (identitet svih stradalih nije utvren),
nalazei da je takav pristup daleko pregledniji, u prilogu presude se nalazi dodatak sa prikazom
dokaza koji potvruju identite stradalih lica, pri emu treba napomenuti da su prilikom
uvoenja DNK izvjetaja svoje miljenje dali vjetaci Miroslav Rakoevi, Sabiha Silajdi-
Brki, Ana Bili, Nerin Sarajli i Ewa Klonowska.
688. Polazei od svih prethodno analiziranih dokaza, sud je utvrdio da je 21.08.1992.

godine, iz konvoja koji se kretao iz pravca Banja Luke u pravcu Vlaia, kraj rijeke Ilomske iz
konvoja izdvojeno i ubijeno najmanje 150 civila mukaraca.
B. MJESTO UBISTVA I NEXUS

689. Odbrana sad osuenog Ljubie etia, izmeu ostalih predloila je sasluanje svjedoka
elimira Kneevia, koji je na osnovu karte sa oznakom Zenica 1, istakao da se ubistvo desilo
na mikrolokaciji koja se moe oznaiti kao podnoje planine Runjavica, nedaleko od Maria
stijena i iznad rijeke Ilomske.
690. Imajui u vidu takve navode elimira Kneevia, ali i injenicu da je navedeni lokalitet
poznat pod nazivom Korianske stijene u irem smislu, te da uopteno govorei, sam lokalitet
na kojem je izvreno ubistvo i koji je bio predmet opservacije i obilaska od strane Tuilatva,
odbrana i lanova vijea 02.06.2009. godine, nije sporan kao i da se termin Korianske stijene
koristi u veem broju materijalnih dokaza, to je Sud prihvatio, da se lokalitet na kojem je
izvreno ubistvo oznai kao Korianske stijene, odnosno onako kako je to navedeno u
optunici.
691. Nadalje, odbrana optueno eljka Stojnia istakla je problem postojanja nexusa izmeu
irokorasprostranjenog i sistematinog napada usmjerenog protiv civilnog stanovnitva na
podruju Prijedora i ubistva ljudi iz konvoja koje se desilo na Korianskim stijenama nekih 150
km dalje.
692. Naime, imajui u vidu veliku prostornu udaljenost, odbrana spori postojanje nexusa.
693. Razmatrajui navedeni prigovor odbrane, Sud je imao u vidu nekoliko vanih injenica.
694. Ljudi koji su stradali na Korianskim stijenama su iz Prijedora i okoline.
111
695. Ovi ljudi su se odluili na odlazak iz Prijedora upravo zbog postojanja
irokorasprostranjenog i sistematinog napada usmjerenog protiv civilnog stanovnitva.
696. Nadalje, izdvojeni mukarci su ubijeni i pljaka je izvrena upravo za vrijeme dok se
konvoj kretao, odnosno dok su ljudi bjeali iz Prijedora.
697. Konano, sva krivina djela koja se vezuju za konvoj, izvrena su od strane pripadnika
Interventnog voda, odnosno jedinice ije je sjedite u Prijedoru i koja je djelovala u Prijedoru.
698. Dakle, imajui u vidu (1) da rtve potiu iz Prijedora, (2) da je njihovo ubistvo izvreno
u trenutku kad su oni pokuali pobjei iz Prijedora, (3) da je ubistvo izvrila jedinica ije je
sjedite u Prijedoru, odnosno jedinica koja je vrila pratnju konvoja sa izbjeglicama i (4) koja
je praktino sudjelovala u napadu na civilno stanovnitvo sa podruja Prijedora, Sud je
zakljuio da postoji nexus izmeu irokorasprostranjenog i sistematinog napada usmjerenog
protiv civilnog stanovnitva optine Prijedor i djela koja se optuenim stavljaju na teret i koja
se vezuju za konvoj od 21.08.1992. godine.
C. OPTUBE ZA NEZAKONITO ZATVARANJE

699. Optunica protiv Zorana Babia, Milorada Radakovia, Milorada krbia, Duana
Jankovia i eljka Stojnia obuhvata i navodno nezakonito zatvaranje.
700. Tanije, prema miljenju Tuilatva, u injenici to civili, tokom kretanja konvoja nisu
imali mogunost da slobodno izau i napuste vozila, sadrani su elementi nezakonitog
zatvaranja.
701. Kada je rije o trajanju navodnog nezakonitog zatvaranja, vano je rei da je, prema
kazivanju svjedoka, konvoj iz Tukova krenuo najranije 21.08.1992. godine u 10:00h, i da je na
odredite (Smetove) stigao u kasnim popodnevnim satima (oko 19:00h).
702. Dakle, kretanje u vozilima je trajalo priblino 9h.
703. Dalje, u situaciji kada je u pitanju veliki broj ljudi i vozila (oko 16 vozila sa oko 1.200),
sasvim je logino da se nee praviti pauza i ljudi izlaziti iz vozila u skladu sa eljama
pojedinaca, ve da e se periodino praviti pauze na kojima e putnicima biti omogueno da se
odmore i osvjee.
704. Upravo, takav je sluaj bio i sa konvojem od 21.08.1992. godine.
112
705. Pravljene su pauze, kojom prilikom su se putnici mogli odmoriti i osvjeiti, meutim
treba istai da je veliki broj putnika bio uplaen pa se nije usudio da izae iz vozila.
706. Dakle, nije postojala politika koja bi podrazumijevala lienje slobode, nego je konvoj
bio organizovan i voen u skladu sa okolnostima koje su postojale i na nain na koji je to bilo
jedino mogue.
707. Nadalje, treba imati u vidu i injenicu da su putnici, koji su krenuli konvojem od
21.08.1992. godine bili svjesni injenice da prilikom kretanja konvoja nee biti pravljene pauze
na osnovu pojedinanih zahtjeva putnika ve da e se periodino praviti pauze, prilikom kojih
e svi putnici imati priliku da se odmore i osvjee.
708. Dakle, u ovakvim postupcima optuenih, Sud nije utvrdio da su ostvareni elementi
nezakonitog zatvaranja.
709. Dodatno, Tuilatvo pored injenice to nije dokazalo postojanje nezakonitog

zatvaranje, nije dokazalo ni da je u okviru udruenog zloinakog poduhvata postojala namjera
da se ljudi u konvoju tokom kretanja konvoja nezakonito zatvore.
710. Konano, treba imati u vidu da su optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan
Jankovi i eljko Stojni oglaeni krivim za prinudno preseljenje te da je u kontekstu
prinudnog preseljenje, dok isto traje, sasvim logino da oteeni nemaju mogunost da napuste
vozila kojim se vri njihov prijevoz.
711. Dakle, ne bavei se izuzetcima, a imajui u vidu da su periodino pravljene pauze (to
su potvrdili brojni svjedoci), da su optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i
eljko Stojni oglaeni krivim za prinudno preseljenje, te duinu kretanja konvoja (oko 9h),
Sud nije utvrdio da je Tuilatvo (ako takva mogunost uopte postoji) dokazalo nezakonito
zatvaranje civila u konvoju od 21.08.1992. godine, kao i da je isto bilo obuhvaeno planom
udruenog zloinakog poduhvata, pa slijedom tih zakljuaka nije oglasilo krivim Zorana
Babia, Milorada Radakovia, Milorada krbia, Duana Jankovia i eljka Stojnia za
krivino djelo iz lana 172. stav 1. taka e) KZ BiH.
D. OPTUBE ZA DRUGA NEHUMANA DJELA UINJENA U NAMJERI NANOENJA VELIKE

PATNJE ILI OZBILJNE FIZIKE ILI PSIHIKE POVREDE ILI NARUENJA ZDRAVLJA
712. Pored optubi za progon putem ubistava, pljake, prisilnog preseljenja i nezakonitog
zatvaranja Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Babi i eljko Stojni se
optunicom Tuilatva terete i za druga neovjena djela uinjena u namjeri nanoenja velike
113
patnje ili ozbiljne fizike ili psihike povrede i naruenja zdravlja iz lana 172. stav 1. taka k)
KZ BiH.
713. Prema optunici, elementi navedenih djela se ogledaju u boravku civila, ukljuujui i
djecu, u vozilima koja su izloena suncu, pod ceradom, bez dovoljno prostora, vazduha, vode,
hrane i mogunosti da obave fizioloka potrebe.
714. U odreenim okolnostima, boravak u opisanim uslovima moe biti okvalifikovan kao
druga nehumana djela iz lana 172. stav 1. taka k) KZ BiH, meutim, prije svega treba imati u
vidu vremenski period kroz koji su civili boravili u opisanim uslovima.
715. Kako je ranije reeno, konvoj se kretao priblino 9h, pa su opisani uslovi toliko i trajali.
716. Nadalje, kada je rije o pretrpanosti u vozilima, treba se prisjetiti iskaza pojedinih
svjedoka (npr. Svjedok KO-5) koji su potvrdili da je odreeni broj ljudi koji su krenuli iz
Trnopolja preao u vozila koja su krenula iz Tukova.Takoe, vozai i pratioci su prilikom
pauza dozvoljavali da se ljudi iz konvoja napiju vode a pojedini vozai su ak dodavali vodu u
vozila.
717. Dakle, kada je rije o kretanju i uslovima u konvoju, injenica je da su uslovi bili loi,
da su ljudi prevoeni vozilima koja nisu namijenjena za transport ljudi (kamionima), da u tim
vozilima nije bilo dovoljno zraka, da su vozila bila pretrpana te da nije bilo dovoljno hrane,
meutim, kako je ve reeno, mora se imati u vidu da se radilo o konvoju i da je cjelokupni
postupak trajao priblino devet sati.
718. U tim uslovima nije oekivati da e biti osiguran obrok, niti uspostavljen sistem
vodosnabdijevanja. Pravljene su pauze za odmor i osvjeenje prilikom kojih su civili, mada
loim uslovima, mogli zadovoljiti fizioloke potrebe.
719. Dakle, postoje dokazi koji potvruju da su civili boravili u loim uslovima, ali takvi
uslovi su trajali relativno kratko (9h) tako da se ne moe zakljuiti da su oni po svojoj teini i
intenzitetu ostvarili obiljeja krivinog djela iz lana 172. stav 1. taka k) KZ BiH.
720. Dodatno, sve okolnosti upuuju na zakljuak da su loi uslovi transporta rezultat loe
organizacije konvoja a ne da se radilo o smiljenom, u okvir udruenog zloinakog poduhvata
zamiljenom, dranju ljudi u uslovima koji bi za posljedicu imali nanoenje velike patnje ili
ozbiljne fizike ili psihike povrede ili naruenje zdravlja.
114
721. Na kraju, kada je rije o traumi i strahu kojima su bila izloena prije svega djeca (...
ak izvodei civila mukarca iz vozila prislanjajui mu pitolj na glavu i prijetei da e ga ubiti
i da e malo dijete baciti u kanjon ukoliko od civila iz vozila ne sakupi to vie navedenih
vrijednosti, ime se civilima a naroito djeci nanosili velike patnje i ozbiljne fizike i psihike
povrede i naruenje zdravlja...31), treba napomenuti da se radilo o postupcima pojedinaca koji
su uinjeni u kontekstu pljake, to samo po sebi opovrgava tezu Tuilatva o smiljenom
uspostavljanju uslova koja bi za cilj imali nanoenje velike patnje ili ozbiljne fizike ili
psihika povrede ili naruenje zdravlja.
722. Dakle, imajui u vidu injenicu da opisanim radnjama nisu ostvareni elementi krivinog
djela iz lana 172. stav 1. taka k) KZ BiH, te da nema dokaza koji potvruju da je izvrenje
navedenog djela bilo obuhvaeno planom udruenog zloinakog poduhvata, to Sud optuene
Zorana Babia, Milorada Radakovia, Milorada krbia, Duana Jankovia i eljka Stojnia
nije oglasio krivim za izvrenje navedenog krivinog djela.
XII. ODMJERAVANJE SANKCIJE
A. KAZNA MORA BITI SRAZMJERNA TEINI DJELA ZA KOJA SU ZORAN BABI, MILORAD
KRBI, DUAN JANKOVI I ELJKO STOJNI OGLAENI KRIVIM.
1. Drutvena osuda kanjivog ponaanja optuenih
723. Prilikom odmjeravanja kazne za lica koja su oglaena krivim za djela ratnih zloina,
naroito treba imati u vidu da izreena kazna, koja izmeu ostalog treba odravati osudu od
strane zajednice, mora biti promatrana u kontekstu injenice da se radi o zloinima u skladu sa
meuarodnim pravo. Dakle, izreena kazna u sebi mora imati dvije kompnente kada se govori
o drutvenoj osudi.
724. Prvu komponentu ine drutvene vrijednosti koje su opteprihvaene u okvirima Bosne
i Hercegovine, te pravnu tradiciju koja se ve dui vremenski period razvijala na ovim
podrujima.
725. Drugu komponentu predstavlja injenica, da se radi o djelima koja su zbog svoje teine
i surovosti dovela do toga da se na planetarnom nivou definie skup kanjivog ponaanja.
726. Prilikom odmjeravanja sankcije, dakle mora se uzeti u obzir upravo injenica da se za
kanjavanje ovakvog ponaanja zalae cjelokupna Meunarodna zajednica, tako da izreena
31
Opis iz optunice, strana 4.
115
kazna mora u sebi sadravati ne samo vrijednosti koje su dominantne na lokalnom nivou, ve i
vrijednosti za iju se promociju zalae cijeli svijet.
2. Namjera da se na uinioce utie da u budue ne ine krivina djela i da se na ostale

utie da ne ine krivina djela
727. Priroda krivinih djela iz oblasti ratnih zloina, posebno ako se ona posmatraju u svjetlu
dananje prakse, odnosno situacije da se predmeti ratnih zloina procesuiraju dugi niz godina
nakon okonanja neprijateljstava, je sloena.
728. Naravno, idealno bi bilo kada bi se uinioci ratnih zloina krivino gonili neposredno
nakon izvrenja djela, a posebno prije prestanka neprijateljstava.
729. Naalost ovaj predmet se odnosi na uinioce koji su procesuirani tek nakon prestanka
neprijateljstava.
730. Polazei od tih okolnosti sud je uzeo u obzir injenicu da su optueni Zoran Babi,
Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni prije izvrenja djela koja su bila predmetom
ovog postupka vodili primjeran ivot i da do sada nisu osuivani.
731. Takoe vijee je imalo u vidu da e, ako se uzme u obzir ponaanje optuenih prilikom
izvrenja krivinog djela, izreene kazne u konanici uticati i na trea lica da ne vre krivina
djela.
3. Namjera da se utie na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela i opravdanosti

kanjavanja uinitelja
732. Glavna osobina krivinih djela iz oblasti ratnih zloina jeste da u vrijeme njihovog
izvrenja vlada pretpostavka, odnosno atmosfera nekanjivosti.
733. Zbog ovih razloga esto se deava da se kroz dugi vremenski period ponavljaju
odreena djela.
734. Ipak, kada se radi o predmetima ovakve prirode, posebno je vano da se prilikom
odmjeravanj sankcije stavi do znanja da je revanizam i osveta suprotna odredbama
meunarodnog prava, odnosno da je argument tu quoque, potpuno neprihvatljiv.
735. Dakle, prilikom odmjeravanja sankcije za optuene Zorana Babia, Milorada krbia,
Duana Jankovia i eljka Stojnia, sud je posebno imao u vidu da se oni prilikom, izvrenja
djela koja im se stavljaju na teret nisu rukovodili pomenutim naelom, pri emu su se ipak
sloili sa cjelokupnim sistemom kanjivog ponaanja, odnosno injenja zloina.
116
4. Stepen krivice
736. Prihvatanjem doktrine udruenog zloinakog poduhvata, optueni Zoran Babi,
Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni su dobili status izvrilaca u skladu sa
pozitivnim propisima.
737. Meutim, kako bi se napravila nuna i pravedna distinkcija, uveden je i pojam

neposrednog izvrioca kojim terminom se oznaava lice koje je i fiziki izvrilo zloin.
738. U konkretnom sluaju, optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni su neposredno izvrili djelo za koje su oglaeni krivim.
739. Dakle, to aktivno uee optuenih, imajui u vidu da su optueni po naredbi izvrili
streljanje preko 150 civila, mukaraca, u dovoljnoj mjeri je doprinijelo odravanju i
funkcionisanju uspostavljenog kriminalnog sistema, da bi njihov doprinos bio okarakterisan
kao znaajan, a oni oglaeni krivim.
740. Dakle, optueni Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni su
oglaeni krivim da su izvrili djela koja im se stavljaju na teret, pri tom ovaj Sud je smatrao da
je stepen njihove krivice toliki da bi zahtijevao posebno strogo kanjavanje.
5. Pobude i okolnosti iz kojih je djelo izvreno

741. Tokom cjelokupnog postupka odbrana je pokuavala da odri tezu kako su se optueni
Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko Stojni zatekli u pratnji konvoja, te da
su neki od njih postupili po naredbi te uestvovali u streljanju, dok su drugi bazirali svoju
odbranu na tom da uopte nisu ni ili u pratnji konvoja, to ni u kom sluaju nisu dokazali.
742. Sud je van razumne sumnje utvrdio da u konkretnom sluaju na strani optuenih postoji
visok stepen odgovornosti za poinjeno krivino djelo, iz razloga to su optueni postupli sa
direktnim umiljajem, odnosno optueni su bili svjesni da svojim postupanjem ine krivino
djelo, i htijeli su njegovo izvrenje.
743. Iako je za krivino djelo protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,

zaprijeena i kazna dugotrajnog zatvora, Sud je u ovom sluaju izrekao, imajui u vidu teinu
posljedica.
744. U konkretnom sluaju Sud je imao u vidu sljedee elemente koji se inae cijene
prilikom odreivanja visine kazne:
117
745. Prilikom odluivanja o visini kazne Sud je najprije razmatrao nain na koji se odlukom
moe uticati na zatitu drutva od vinih optuenih, to predstavlja znaajan faktor pri
utvrivanju odgovarajue kazne.
746. Politika zatite zavisi od prirode krivinog djela i dranja optuenog. Zatita drutva
esto podrazumijeva duge kazne zatvora kako bi se drutvo zatitilo od neprijateljskog,
razbojnikog ponaanja vinih optuenih.
747. Ovaj faktor je vaan i relevantan kada se vini optueni smatra opasnim po drutvo.
748. Pored injenice da optueni treba da se odgovarajuom kaznom u dovoljnoj mjeri

odvrate od toga da ikada i pomisle da ponovo uestvuju u takvim zloinima, Sud je prlikom
donoenja odluke imao u vidu i lica koja se u budunosti nau u slinim situacijama, koja
treba isto tako da se odvrate od uputanja u takva krivina djela.
749. Iako su posljedice ovih krivinih djela nesagledive i trajne, Sud smatra da e se
ovakvom kaznom doprinijeti podizanju svijesti o posljedicama i kanjivosti ovakavih zloina,
odnosno pravednosti kanjavanja uinitelja.
6. Line prilike optuenih i njhovo dranje tokom postupka

750. Prilikom odmjeravanja kazne optuenim Zoran Babi, Milorad krbi, Duan Jankovi
i eljko Stojni, Sud je cijenio i line prilike optuenih, kao i njihovo dranje tokom ovog
postupka.
751. Tako je Sud kada je u pitanju optueni Zoran Babi imao u vidu njegovo zdravstveno
satanje, koje se ogleda u injenici da je optueni Zoran Babi ....
752. Za optuenog Milorada krbia, Sud je prilikom odmjeravanja kazne imao u vidu
injenicu da je on, nakon to je izvreno strijeljanje izdvojenih mukaraca, no proveo uvajui
i titei civile u pokvarenom autobusu.
753. Kada je rije o optuenom Duanu Jankoviu, Sud je imao u vidu injenicu da se isti,
poput svih optuenih drao izuzetno korektno, zahvaljujui kojoj injenici je postupak
proveden na veoma efikasan nain, kao i da je u momentu objavljivanja presude imao ezdeset
godina, tako da izreena kazana dugotrajnog zatvora za njega, praktino predstavlja, doivotnu
zatvorsku kaznu.
754. Na kraju, kada je rije o optuenom eljku Stojniu, Sud je cijenio njegovo korektno
dranje tokom postupka te injenicu da je ovaj optueni u vrijeme izvrenja bio mlae
118
punoljetno lice, tako da se istom, primjenom odredbe lana 42b. stav 3. KZ BiH ne moe izrei
kazna dugotrajnog zatvora.
B. ZAKLJUAK
755. Polazei od svih iznesenih, kumulativno posmatranih razloga, sud je utvrdio da na
strani optuenih Zorana Babia, Milorada krbia, Duana Jankovia i eljka Stojnia postoje
okolnosti koje su propisane odredbom lana 48. KZ BiH, kao i druge okolnosti koje utiu na
vrstu i visinu kazne, tako da je naroito cijenio stepen odgovornosti, pobude iz kojih je djelo
uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, kao i okolnosti pod kojim je djelo
uinjeno. Takoer, Sud se pri odluivanju o visini kazne osvrnuo i na raniji ivot optuenih,
njihove osobne prilike, te dranje u toku ovog postupka, odnosno, Sud je cijenio i oteavajue i
olakavajue okolnosti na strani optuenih, koje se odnose na funkciju koju su obnaali u
okviru SJB Prijedor i Interventnog voda, te injenicu da su bili jako upueni u zbivanja u
Prijedor tokom 1992. godine, koje okolnosti su u svakom sluaju imale negativan uticaj po
optuene prilikom odmjeravanja, izreenih kazni.
XIII. IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI I TROKOVI KRIVINOG

POSTUPKA
756. Imajui u vidu injenicu da su svi optueni loeg imovnog stanja i da je pojedinim
jedino redovno primanje penzija, te da bi u sluaju da ih Sud obavee da nadoknade trokove
krivinog postupka, bilo dovedeno u pitanje njihovo izdravanje, Sud je u skladu sa odredbom
lana 188. stav 4. ZKP BiH, odluio da ih oslobodi obaveze da nadoknade trokove krivinog
postupka.
757. Sud se, prilikom upuivanja preivjelih i porodica poginulih na parnicu radi
ostvarivanja eventualnog imovinskopravnog zahtjeva, rukovodio injenicom da podaci iz
krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimino presuenje, kako to
predvia odredba lana 198. stav 2. ZKP BiH.
Zapisniar PREDSJEDNIK VIJEA

SUDIJA
Emil Pinkas Minka Kreho
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude moe se izjaviti alba koja se podnosi
Apelacionom odjeljenju Suda u roku od 15 (petnaest) dana od prijema pismenog otparvka iste.
119
XIV. DODATAK 1 (IZVEDENI DOKAZI)
A. DOKAZI TUILATVA
1. Svjedoci
1. Boko Peuli,
2. Milan Komljenovi,
3. edo Vukoti,
4. ivorad Pelengi,
5. Radovan ukari,
6. Slobodan Udovii,
7. optueni Zoran Babi,
8. Drago Slavni,
9. Nenad Kreji,
10. Melisa Bajri,
11. Svjedok A,
12. Milivoje Pavii,
13. Dragomir Markovi,
14. Neboja Panti,
15. Svjedok B,
16. Jevto Jankovi,
17. Jusuf eri,
18. Vlado Beben,
19. Svjedok KS-1,
20. Svjedok KS-2,
21. Ostoja Barii,
22. Munib Sivac,
23. Svjedok K-1,
24. Hakija Elezovi,
25. Nedad Bai,
26. Sadik Suhonji,
27. Bekir Mujagi,
28. Husein Jakupovi,
29. Berislav Herceg,
30. Svjedok KO-12,
31. optueni Damir Ivankovi,
120
32. optueni Gordan uri,
33. Hasan Elkaz,
34. Ranko Miji,
35. Svjedok KO-5,
36. Ferid Kovaevi,
37. Enes Daferagi,
38. Svjedok K-3,
39. Svjedok KO-7,
40. Erna Kadiri,
41. efik anta,
42. Luka Gnjatovi,
43. Vitomir Laki,
44. Svjedok KO-8,
45. Edin Mujadi,
46. Svjedok KO-15,
47. Savo Kreji,
48. Svjedok KA-1,
49. Miljan Zubanovi,
50. Velimir Vrabii,
51. Said Grabi,
52. Svjedok KO-18.
2. Vjetaci
1. Elwira Ewa Klonowska,
2. Nermin Sarajli,
3. Ana Bili,
4. Miroslav Rakoevi,
5. Sabiha Silajdi Brki.
3. Materijalni dokazi
1. Zapisnik o sasluanju svjedoka Boka Peulia od 27.03.2008. godine br. KT-RZ-48/06;
2. Vanredni izvjetaj; operativni br. 21/8, Komanda 22. LPBR od 21.06.1992.godine;
3. Zapisnik o sasluanju svjedoka Milana Komljenovia od 27.03.2008. godine br. KT-
RZ-48/06;
4. Rokovnik;
5. Zapisnik o sasluanju svjedoka ede Vukotia br. KT-RZ-48/06 od 28.03.2009.godine;
121
6. Zapisnik o sasluanju svjedoka ivorada Pelengia br.KT-RZ-48/06 od
28.03.2009.godine;
7. Zapisnik o sasluanju svjedoka Radovana ukaria br. KT-RZ-48/06 od
25.03.2009.godine;
8. Zapisnik o sasluanju svjedoka Slobodana Udoviia br.KT-RZ-48/06 od
28.03.2008.godine;
9. Zapisnik o sasluanju svjedoka Zorana Babia od 27.04.2006.godine br. KT-RZ-48/06;
10. Zapisnik o sasluanju svjedoka Drage Slavnia od 03.04.2005.godine br. KT-RZ-48/06;
11. Zapisnik o sasluanju svjedoka Nenada Krejia od 27.03.2008.godine br. KT-RZ-
48/06;
12. Zapisnik o sasluanju svjedoka Melise Bajri od 18.07.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
13. Zapisnik o sasluanju svjedoka A od 06.04.2006.godine br. KT-RZ-48/06;
14. Zapisnik o sasluanju svjedoka Milivoja Paviia od 24.04.2006.godine br. KT-RZ-
48/06;
15. Zapisnik o sasluanju svjedoka Dragomira Markovia od 19.05.2008.godine br. Kt-RZ-
48/06;
16. Zapisnik o sasluanju svjedoka Neboje Pantia od 07.05.2008.godine br. KT-RZ-
48/06;
17. Zapisnik o sasluanju svjedoka B od 13.03.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
18. Zapisnik o sasluanju svjedoka Jevte Jankovia od 07.05.2008.godine br. KT-RZ-
48/06;
19. Zapisnik o sasluanju svjedoka Jusufa eria od 22.10.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
20. Zapisnik o sasluanju svjedoka Vlade Bebena od 04.04.2006.godine br. KT-RZ-48/06;
21. Zapisnik o sasluanju Svjedoka KS-1 od 26.03.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
22. Zapisnik o sasluanju Svjedoka KS-1 od 13.08.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
23. Zapisnik o sasluanju Svjedoka KS 2 od 26.03.2008.godine;
26. Zapisnik o sasluanju svjedoka Ostoje Bariia od 25.03.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
27. Zapisnik o sasluanju svjedoka Muniba Sivca od 15.07.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
28. Zapisnik o sasluanju svjedoka K 1 od 26.06.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
29. Zapisnik o sasluanju svjedoka K 1 od 30.10.2008.godine br. KT-RZ-48/06;
30. Zapisnik o sasluanju svjedoka Hakije Elezovia od 06.04.2006.godine br. KT-RZ-
48/06;
122
31. Zapisnik o sasluanju svjedoka Nedada Baia od 26.03.2008.godine br. KT-RZ-
48/06;
32. Zapisnik o sasluanju svjedoka Sadika Suhonjia od 05.04.2006.godine br. KT-RZ-
48/06;
33. Zapisnik o sasluanju svjedoka Bekira Mujagia od 12.03.2008.godine br. KT-RZ-
48/06;
34. Zapisnik o sasluanju svjedoka Huseina Jakupovia od 12.06.2008.godine br. KT-RZ-
48/06;
35. Zapisnik o sasluanju svjedoka Berislava Hercega od 15.05.2008.godine br. KT-RZ-
48/06;
36. Zapisnik o sasluanju Svjedoka KO-12 br. KT-RZ-48/06 od 17.10.2008.godine;
37. Zapisnik o sasluanju svjedoka (optuenog) Damira Ivankovia od 16.06.2009.godine
br. KT-RZ-48/06;
38. A, B i C-3 fotografije;
39. Zapisnik o sasluanju svjedoka Gordana uria od 03.07.2009.godine br. KTA-RZ-
120/07;
40. Zapisnik o sasluanju svjedoka Hasana Elkaza od 16.10.2008. godine;
41. Zapisnik o sasluanju svjedoka Ranka Mijia od 25.03.2008.godine i od
04.12.2008.godine;
42. Zapisnik o sasluanju Svjedoka KO-5 od 16.07.2008.godine;
43. Zapisnik o sasluanju svjedoka Ferida Kovaevia od 20.10.2009.godine;
44. Zapisnik o sasluanju svjedoka Enesa Daferagia od 15.08.2009.godine;
45. Zapisnik o sasluanju Svjedoka K-3 od 18.12.2009.godine;
46. Zapisnik o sasluanju optuenog Gordana uria kao svjedoka od 31.08.2009.godine;
47. Zapisnik o sasluanju zatienog Svjedoka KO-7;
48. Zapisnik o sasluanju svjedoka Erne Kadiri od 24.12.2009.godine;
49. Zapisnik o sasluanju svjedoka efika anta od 17.07.2008.godine;
50. Zapisnik o sasluanju svjedoka Luke Gnjatovia od 21.03.2006.godine;
51. Zapisnik o sasluanju svjedoka Vitomira Lakia od 22.03.2006.godine;
52. Zapisnik o sasluanju Svjedoka KO-8 od 16.07.2008.godine;
53. Zapisnik o sasluanju svjedoka Edina Mujadia od 14.07.2008.godine;
54. Izvod iz MKU Envera Arifagia;
55. Izvod iz MKU Rasima Avdia;
56. Izvod iz MKU za erifa Bajria;
57. Izvod iz MKU za Zarifa Baia;
123
58. Izvod iz MKU za Rasima Baia;
59. Izvod iz MKU za Nihada Beia;
60. Izvod iz MKU za Suvada Belagia;
61. Izvod iz MKU za Besima auevia;
62. Izvod iz MKU za Hilmiju ustia;
63. Izvod iz MKU za Ismeta ustia;
64. Izvod iz MKU za Admira Dergia;
65. Izvod iz MKU za Edina Elezovia;
66. Izvod iz MKU za Emira Elezovia;
67. Izvod iz MKU za Hajrudina Elezovia;
68. Izvod iz MKU za Jasima Fazlia;
69. Izvod iz MKU za Mirsada Fazlia;
70. Izvod iz MKU za Kemala Garibovia;
71. Izvod iz MKU za Osmana Hasanagia;
72. Izvod iz MKU za Ismeta Hirkia;
73. Izvod iz MKU za Rifeta Hirkia;
74. Izvod iz MKU za Midheta Hodia;
75. Izvod iz MKU za Ahmeta Hodia;
76. Izvod iz MKU za Hajru Iia;
77. Izvod iz MKU za Armina Jakupovia;
78. Izvod iz MKU za Sakiba Kljajia;
79. Izvod iz MKU za Himzu Marolia;
80. Izvod iz MKU za Ejuba Media;
81. Izvod iz MKU za Asmira Memia;
82. Izvod iz MKU za Idriza Muratehajia;
83. Izvod iz MKU za Nihada Memia;
84. Izvod iz MKU za Huseina Mujkanovia;
85. Izvod iz MKU za Senada Mujkanovia;
86. Izvod iz MKU za Mehmeda Muratehajia;
87. Izvod iz MKU za Bajazida Saldumovia;
88. Izvod iz MKU za Nedada Zulia;
89. Izvod iz MKU za erifa Blaevia;
90. Rjeenje Osnovnog suda u Prijedoru o proglaenju erifa Blaevia za umrlog;
91. Zapisnik Osnovnog suda u Prijedoru o proglaenju erifa Blaevia za umrlog;
92. Izvod iz MKU za Fadila Blaevia;
124
93. Rjeenje Osnovnog suda u Prijedoru o proglaenju Fadila Blaevia za umrlog;
94. Zapisnik Osnovnog suda u Prijedoru o proglaenju Fadila Blaevia za umrlog;
95. Izvod iz MKU za Almira Fazlia;
96. Rjeenje Osnovnog suda u Prijedoru o proglaenju Almira Fazlia za umrlog;
97. Zapisnik Osnovnog suda u Prijedoru o proglaenju Almira Fazlia za umrlog;
98. Izvod iz MKU za Seida Vehabovia;
99. Izvod iz MKU za Edina Fazlia;
100. Izvod iz MKU za Elvina Kaukovia;
101. Izvod iz MKU za Ahmu Krkia u predmetu Ivankovi (glasi na Ahmet);
102. Zapisnik o pregledu leeva na lokalitetu Korianske stijene (T56);
103. Fotokopija fotodokumentacije ostataka kostiju pronaenih na Korianskim
stijenama;
104. Fotokopija dokumentacije ostataka ljudskih tijela na Korianskim stijenama;
105. Fotokopije Fotografije;
106. Spisak vodova za intervenciju;
107. Spisak pripadnika milicije Prijedor,
108. Obraun linog dohotka;
109. Izvjetaj o prekovremenom radu pripadnika SJB Prijedor na engleskom jeziku;
110. Spisak pripadnika rezervnog sastava;
111. Spisak zaposlenih pripadnika rezervnog sastava za juli 1992.godine;
112. Spisak nezaposlenih pripadnika za juli 1992.godine;
113. Prigovor na obraun linog dohotka Miroslava Paraa;
114. Spisak ovlatenih radnika SJB Prijedor od 13.08.1992.godine(Dokaz Hakog
Tribunala ovjerene kopija);
115. Fotokopija peat hakog tribunala- Spisak radnika SJB Prijedor;
116. Spisak nezaposlenih pripadnika SJB Prijedor (MKSJ dokaz);
117. Spisak rezervnog sastava pripadnika SJB Prijedor za septembar 1992.godine
(MKSJ dokaz);
118. Spisak vojnih obveznika pripadnika SJB Prijedor od septembra (MKSJ dokaz);
119. Originalna vojna knjiica Zorana Babia;
120. Ovjerena fotokopija prijave na konkurs MUP a RS na ime Zorana Babia;
121. Ovjerena kopija uvjerenja za Zorana Babia- Ministarstvo odbrane Prijedor;
122. Zahtjev za izdavanje uvjerenja na ime Zorana Babia;
123. Uvjerenje za Zorana Babia, upuen na praktini dio nastave u SJB Prijedor;
124. Svjedoanstvo o zavrenom kursu Zorana Babia;
125
125. Uvjerenje o poloenom strunom ispitu Zorana Babia;
126. Rjeenja MUP Sarajevo, na ime Zorana Babia, rasporeen u CJB Prijedor;
127. Ovjerena fotokopija personalnog upitnika Zorana Babia;
128. Rjeenje MUP Sarajevo RS od 20.10.1995. godine, o unaprjeenju Zorana
Babia;
129. Uvjerenje MO Prijedor 04.12.2002. godine, da je Zoranu Babiu priznato
uee u ratu;
130. Rjeenje FOND PIO RS, filijala Prijedor od 26.03.2004. godine;
131. Rjeenje MUP RS od 13.05.2004. godine;
132. Fotografija pripadnika JNA, Zorana Babia;
133. Matini i jedinini karton za Zorana Babia; Rjeenje Odjel za boraku zatitu,
za Milorada Radakovia od 12.11.2002. godine;
134. Ovjerena kopija, matini karton za Milorada Radakovia; Ovjerena kopija,
matini i jedinini karton Milorada krbia;
135. Originalna vojna knjiica Ljubie etia;
136. Akt SB Banja Luka od 12.02.2004.godine sa zapisnikom o ekshumaciji;
137. Kopiju fotodokumentacija MUP-a Biha o ekshumaciji 4 NN tijela od
03.10.2003.godine;
138. Izvjetaj o obdukciji za Seida Vehabovia;
139. Izvjetaj o obdukciji za Edina Fazlia;
140. Zapisnik o reobdukciji za Elvina Kaukovia;
141. Zapisnik o reobdukciji za Ahmeda Krkia;
142. Rjeenje centra slube bezbjednosti 17.06.1992.godine a na ime Duana
Jankovia;
143. Upitnik matine agencije za Duana Jankovia od 29.12.1992.godine Prijedor;
144. Rjeenje MUP Bijeljina na ime Duana Jankovia od 27.10.1993.godine;
145. Rjeenje MUP-a Sarajevo RS od 03.11.1993.godine na ime Duana Jankovia;
146. Rjeenje MUP-a RS Sarajevo od 27.12.1993.godine na ime Duana Jankovi;
147. Rjeenje MUP-a RS Sarajevo na ime Duana Jankovia od 27.05.1994.godine;
148. Personalni upitnik MUP-a na ime Duana Jankovia od 15.10.1994.godine gdje
je oznaen kao komandir MUP-a;
149. Personalni upitnik MUP-a SJB Prijedor od 19.10.1995.godine na ime Duana
Jankovia;
150. Rjeenje o utvrivanju ina od 20.10.1995.godine a odnosi se na Duana
Jankovia;
126
151. Rjeenje RS MUP-a Bijeljina na ime Duana Jankovia od 24.04.1996.godine;
152. Rjeenje MUP-a RS o unapreenju u vii in Duana Jankovia od 1997.godine;
153. Uvjerenje MUP-a CJB Prijedor od 14.04.1997.godine na ime Duana Jankovia;
154. Ukaz o dodjeli odlikovanja na ime Duana Jankovia(haki dokaz);
155. Dopunu podataka po ukazu o dodjeli odlikovanja sa datumom
26.04.1995.godine(haki dokaz) i u ovom dokazu je pomenuto ime Duan Jankovi;
156. Odlikovanje ordena Milo Obili;
157. Matini karton i jedinini karton na ime Duana Jankovia;
158. Rjeenje MUP-a RS od 01.09.1990.godine na ime eljko Stojni;
159. Rjeenje MUP-a RS Sarajevo od 01.10.1994.godine na ime eljko Stojni;
160. Personalni upitnik MUP-a SJB Prijedor na ime eljka Stojnia od
14.09.1995.godine;
161. Prijedlog o vanrednim unapreenju MUP-a Prijedor na ime eljka Stojnia od
23.10.1995.godine;
162. Rjeenje o vandrednom unapreenju na ime eljko Stojni od
20.10.1995.godine;
163. Matini i jedinini karton SJB Prijedor na ime eljko Stojni;
164. Borbeni izvjetaj Komande prvog krajikog korpusa od 28.02.1998.godine;
165. Redovni borbeni izvjetaj Komande prvog krajikog korpusa od
22.08.1992.godine;
166. Depea od 01.09.1992.godine SJB Prijedor;
167. Depea CJB Banja Luka od 11.09.1992.godine( haki dokaz);
168. Depea CJB Banja luka 14.09.1992.godine (haki dokaz);
169. Depea SJB Banja Luka od 07.10.1992.godine (haki dokaz);
170. ifrovana depea SJB Banja luka od 13.10.1992.godine (haki dokaza);
171. Krivina prijava o nepoznatim izvriocima SJB Banja Luka 08.09.1992.godine
(haki dokaz);
172. Prijedlog za preduzimanje odreenih istranim radnjama Banja Luka od
08.09.1992.godine (haki dokaz);
173. Akt Osnovnog sudu Banja Luka od 24.09.1992.godine(haki dokaz);
174. Zahtjev Osnovnog javnog tuilatva Banja Luka o 30.09.2009.godine;
175. Akt komande prvog krajikog korpusa od 16.10.2009.godine (haki dokaz);
176. Upustvo o organizovanju i djelovanju srpskog naroda 19.12.1992.godine (haki
dokaz);
127
177. Slubeni glasnik RS-a sa Odlukom o stratekim ciljevima srpskog naroda
09.05.1992.godine;
178. Naredba naelnika SJB Prijedor iz 1992.godine;
179. Depea SJB Banja Luka od 21.08.1992.godine;
180. Informacija o provoenju zakljuaka i odluka izvrnog odbora Prijedor SJB
Prijedor od 03.09.1992.godine (haki dokaz);
181. Izvjetaj o radu SJB Prijedor iz januara 1993.godine (haki dokaz);
182. Izvod iz kaznene evidencije Damira Ivankovia od 04.08.2008.godine;
183. Izvod iz kaznene evidencije od 15.09.1992.godine;
184. Izvod iz kaznene evidencije Ljubie etia od 15.10.2008.godine;
185. Izvod iz kaznene evidencije od 15.10.2008.godine od Milorada Radakovia;
186. Zapisnik o ispitivanju osumnjienog Zorana Babia od 28.05.2008.godine;
187. Zapisnik o ispitivanju osumnjienog Milorada Radakovia od
14.10.2008.godine;
188. Zapisnik o sasluanju osumnjienog Milorada krbia od 15.10.2008.godine;
189. Zapisnik o ispitivanju Ljubie etia od 14.10.2008.godine;
190. Zapisnik o ispitivanju osumnjienog Duana Jankovia od 27.05.2008.godine;
191. Zapisnik o ispitivanju osumnjienog eljka Stojnia 30.05.2008.godine;
192. Sudsko medicinska ekspertiza vjetaka Sabihe Silajdi Brki;
193. Zapisnik o ekshumaciji Kantonalni sud Travnik kao i fotodokumentaciju SBK
od 2003.godine sa skicom lica mjesta od 2003.godine;
194. Fotodokumentaciju od MUP-a SBK Pregled kostiju sa ekshumacije sa gradskog
groblja Visoko korianske stijene;
195. DNA izvjetaj za Rasima(Sulejmana) Avdia od 24.11.2003.godine;
196. DNA Izvjetaj za Ahmeta (Hamdije) Blaevia od 24.11.2003.godine;
197. DNA Izvjetaj za Mustafu(Edhema) Blaevia od 02.03.2004.godine;
198. DNA Izvjetaj Zijada (Ibrahima) ejvana od 13.11.2003.godine;
199. DNA Izvjetaj Hajrudina (Saliha)Elezovia od 10.11.2003.godine;
200. DNA Izvjetaj Jasmina (Hajrudina) Elezovia od 03.06.2005.godine;
201. DNA Izvjetaj Mirsada (Hasana) Gutia od 08.11.2003.godine;
202. DNA Izvjetaj za efika (Huseina) Hirkia od 26.11.2003.godine;
203. DNA Izvjetaj za Zuhdiju (Mehe) Kadiria od 14.09.2004.godine;
204. DNA Izvjetaj za Abaza (Omera) Kulaia od 24.11., 08.11 i
08.03.2003.godine;
205. DNA Izvjetaj za Himzu (Ibre) Marolia od 06.05 , 08.03 i 08 12.2003.godine;
128
206. DNA Izvjetaj za Aliju (Bee) Mehmedagia od 08.12.2003. godine;
207. DNA Izvjetaj za Himzu (Omera) Mrkalja od 16.04.2004.godine i
13.02.2004.godine;
208. DNA Izvjetaj Mirsada Muratehajia od 06.05.2003.godine;
209. DNA Izvjetaj za Merzuka (Ibrahima) Sivca od 21.01.2003.godine;
210. DNA Izvjetaj za Kasima Sivca 18.02.2005.godine;
211. DNA Izvjetaj za Omera ljivara od 08.11.2003.godine;
212. DNA Izvjetaj za Sakiba Trnjanjina od 11.02.2005.godine;
213. DNA Izvjetaj za Nedada Zulia od 11.12. i od 02.12.2003.godine;
214. DNA Izvjetaj za Emira i Edina (Muharema) Elezovia od 08.11.2003.godine;
215. DNA Izvjetaj za Edina i Nedada Sivca 06.05.2004 godine;
216. Zapisnik o sasluanju svjedoka KO-15 i foto-album broj KT-RZ-48/06 od dana
19.12.2008. godine;
217. Zapisnik o sasluanju Ljubie etia broj KTA-RZ-48/06 od
09.03.2010.godine;
218. Depea naelnika CJB BL Stojan upljanin 11-1/01-55 od 18.08.1992.godine
(Haka ovjera);
219. Depea -uputio Stojan upljanin svim PS 11-1/02-1-301 od 31.07.1992.godine
(kopija Haka ovjera);
220. Depea CJB Banja Luka uputio Stojan upljanin dana 15.05.1992.godine
depea nosi broj 11-1/01-38 (kopija sa Hakom ovjerom);
221. Zakljuci MUP-a Sarajevo upuen Stanici javne bezbjednosti Prijedor broj 11-
12 od 11.05.1992.godine;
222. Izvod iz kaznene evidencije SJB Prijedor 11-12-120-63-5/92 od
20.08.1992.godine;
223. Naredba i depea Ministra MUP-a o pritvorskim mjerama i upute o sabirnim
centrima od 10.08.1992.godine;
224. Depea SJB 11-12-2169 oko angaovanja 300 policajaca za svakodnevno
obezbjeenje sabirnih centara Keraterm i Omarska od 01.08.1992.godine;
225. Izvod iz KZ za Branislava Gavranovia od 24.07.1992.godine;
226. Izvjetaj o radu za prvo polugodite 1992.godine;
227. Odgovor na depeu 11-12-2057 od 12.06.1992.godine;
228. Bilten CJB Prijedor iz novembra 1994. godine (kopija sa Hakom ovjerom);
229. Depea SJB Bosanska Dubica 11-4/01-262/92 od 19.06.1992.godine,a upuena
je SJB Prijedor (kopija sa Hakom ovjerom);
129
230. Depea broj: 11-12-2071 od 19.06.1992.godine (kopija sa Hakom ovjerom);
231. Depea SJB Prijedor 11-12-2089 od 29.06.1992.godine (kopija sa Hakom
ovjerom);
232. Nepotpisan Pravilnik o sistematizaciji broj 11-12 od 23.10.1992.godine (kopija
sa Hakom ovjerom);
233. Potpisan pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizacije SJB Prijedor 11-
12-117 od 23.10.1992.godine (kopija sa Hakom ovjerom);
234. Slubeni glasnik 2/92 i naredba dr. Milomira Stakia od dana 17.06.1992. broj
02-11-215/92 o formiranju IV,(kopija sa Hakom ovjerom);
235. Zahtjev strune slube Skuptine optine Prijedor broj 02-111-236/92-2 od
30.06.1992.godine naslovljeno na Simu Drljau (kopija sa Hakom ovjerom);
236. Informacija o realizaciji zakljuaka Kriznog taba broj 11-12Y-24 od
001.07.1994. godine Kriznom tabu u potpisu Simo Drljaa (kopija sa Hakom
ovjerom);
237. Informacija o realizaciji zakljuaka Kriznog taba 02-111-236/92-3 od jula
1992.godine govori o identinim ponaanjima SJB ,te da je vezano za IV ispotovana
naredba Kriznog taba (kopija sa Hakom ovjerom);
238. Naredba Kriznog taba Optine Prijedor od 06.06.1992.godine o snabdijevanju
naftom u potpisu dr. Milomir Staki, naslovljeno na Simu Drljau signirano na
Jankovia, Prpoa i sve komandire stanica (kopija sa Hakom ovjerom);
239. Informacija naelniku CJB Prijedor a upuenu od strane komandira smjene
Milana Gavrilovia od 14.06.1992. godine (kopija sa Hakom ovjerom);
240. Izjava svjedoka KA-1 od 18.06.2009.godine; Zapisnik o sasluanju svjedoka
Miljana Zubanovia od 15.09.2009.godine;
241. Zapisnik o sasluanju svjedoka Velimira Vrabiia od 28.08.2009.godine;
242. Odgovor na depeu 11-1-01-51 od 04.06.1992.godine 11-12-2-2042 odgovori
po takama sastav Prijedorske stanice od 05.06.1992.godine.(haka ovjera);
243. Kopija spiska radnika Stanice milicije Prijedor onih koji su potpisali sveanu
izjavu i onih koji to nisu 29.05.1992.godineHaka ovjera;
244. Depea 11-12-2031 od 29.05.1992. godine Haka ovjera;
245. Kopija depee SJB Prijedor 11-12-2304 od 29.09.1992.godine (haka ovjera);
246. Informacija 11-12-38 od 04.08.1992.godine (Haka ovjera);
247. Kopija (BHS i ENG) naredba Kriznog taba SR BIH Autonomna regija Krajina
broj:02-111-215/92 od 17.06.1992.godine (haka ovjera);
130
248. Naredba komandanta Prvog krajikog korpusa broj 11-1/01 od
08.09.1992.godine (BHS i ENG- haka ovjera);
249. Depea 11-12-1873 od 30.04.1992.godine Simo Drljaa dostavlja odgovor na
depeu od 29.04.1992.godine- Haka ovjera;
250. Izvjetaj SR BIH o radu Centra slube bezbjednosti juli 1992.godine;
251. Izvjetaj broj :11-169 od 30.07.1992.godine sainio naelnik CSB BL Stojan
upljanin Haka ovjera;
252. Personalni upitnik koji je potpisao Milutin ao, ovjerena kopija;
253. Zapisnik sainjen broj:7/02 od 09.03.2002.godine od strane Milutina ae;
254. Odgovor na upit Tuilatva broj:60/10 od 11.06.2010.godine iz arhivske grae
SDS-a sa regije Prijedora-originalni dokaz;
255. Upit Tuilatva BiH SDS-u od broj KT-RZ-48/06 od 10.06.2010.godine;
256. Depea CSB BL 11-1/01-69 od 25.08.1992.godine;
257. Zapisnik o sasluanju Saida Grabia 17-04/2-2-04-2-1301/08 od
25.12.2008.godine;
258. Naredba Suda BiH broj X-KRN-09/752 od 16.07.2009.godine;
259. Naredba Kantonalnog tuilatva Travnik broj KTA 1/09 RZ od
17.07.2009.godine-provedbena naredba;
260. Fotodokumentacija sainjenu od MUP-a Travnik o ekshumaciji sa prostora
Donji Koriani- Skender Vakuf- Kneevo raene po gore navedenim naredbama (T-
255 i T-256);
261. Provedbena naredba koja kao podlogu ima naredbu Suda BiH koju donosi
Tuiteljstvo Travnik broj KTA-1/09-RZ od 09.09.2009.godine;
262. Naredba Kantonalnog tuilatva Travnik KTA-1/09-RZ 22.09.2009.godine;
263. Izvjetaj o obradi tijela ekshumiranih na lokalitetu Korianskih stijena od
06.11.2009.godine i kao prilog evidencija izuzimanja dijelova tijela od
19.10.2009.godine,od 06.10. 2009.godine i 05.10.2009.godine;
264. Dodaci primopredaje od 19.10.2009.godine, predato 154 uzorka;
265. Dodaci primopredaje 06.10.2009.godine, predato 44 uzoraka;
266. Dodaci primopredaje 05.10.2009.godine, 170 uzorka za DNK analizu;
269. Obdukcioni zapisnik sainjen po nalogu za ekshumaciju KTA-1/09-RZ Ferid
(Karanfila) eri od 22.09.2010.godine;
270.
131
271. Obdukcioni zapisnik sainjen po nalogu za ekshumaciju KTA-1/09-RZ za
Fikreta (Himze) Blaevia od 22.09.2010.godine;
Seada (Adema) Beia od 22.09.2010.godine;
Enver (Avde) Arihagi od 22.09.2010.godine;
Osmana (Huseina) Mehmedagia od 22.09.2010.godine;
Uzeira (Muharema) Kahrimanovia od 22.09.2010.godine;
Ekrama (Zuvdije) Velia od 22.09.2010.godine.
B. DOKAZ ODBRANE OPTUENOG ZORANA BABIA
1. Svjedoci
1. Milovan urevi,
2. Savo Kreji,
3. Marinko Ljepoja,
4. Neo Vraar,
5. optueni Zoran Babi
1. Otpusta lista Zorana Babia sa klinike VMA od 17.10.1996.godine i Otpusna lista sa
VMA Beograd od 30.04.1996.godine;
2. Nalaz ljekara specijaliste za Zorana Babia izdat od VMA od 16.10.2000.godine;
3. Nalaz ljekara specijaliste za Zorana Babia sa VMA od 07.05.2001.godine;
4. Otpusna lista Zorana Babia izdata u bolnici Prijedoru od 10.09.2007.godine;
5. Nalaz i miljenje ljekara specijaliste za Zorana Babia od klinike Banja Luka;
6. Otpusno pismo Zorana Babia klinike Banja Luka od 15.10.2007.godine;
7. Nalaz i miljenje drugostepene ljekarske komisije od 25.12.2003.godine na ime Zorana
Babia;
8. Rjeenje Odjeljenja za borako-invalidsku zatitu od 21.02.2005.godine broj: 03-560-
24/05, kojim se Zoranu Babiu priznaje status invalida.
C. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG MILORADA RADAKOVIA
1. Svjedoci
1. Milovan urevi,
2. svjedok O1,
132
3. svjedok O2,
4. optueni Gordan uri,
5. optueni Milorad Radakovi,
6. Rajko Maksi.
1. Spisak vodova za intervencije (Haka ovjera);
2. Dopis Ministarstva unutranjih poslova, kopija od 31.10.2008.godine;
3. Fotokopija vojnog kartona za optuenog Milorada Radakovia sa kopijom radne
knjiice;
4. Depea SJB Prijedor od 14.09.1992 godine ovjerena od strane hakog tribunala;
5. Garantni list za oruje zastava kalibar 9 mm,lovaki karabin kao i oruani list od
09.02.1992.godine;
6. Izvod iz matine knjige umrlih na ime Slavko Relji kao i original posmrtnice na ime
Slavko Relji;
7. Dopis tree policijske stanice Sanski Most od 15.10.2008.godine o neosuivanosti
Milorada Radakovia;
D. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG MILORADA KRBIA
1. Svjedoci
1. Nenad Stojakovi,
2. Radovan Marti,
3. Radenko Staki,
4. Velid Blaevi,
5. Milojko Crnogorac,
6. optueni Milorad krbi,
7. Enes Daferagi.
2. Vjetaci
1. Zorica Lazarevi.
1. Izvod iz MKU za Lazarku krbi od 04.12.2009.godine;
2. Otpusnica iz Opte bolnice Prijedor br. 3/95 od 03.02.1995.godine;
3. Nalaz, ocjena i miljenje VMC-garnizon Prijedor br. 1664/3755 od 12.09.1995.godine;
4. Nalaz i miljenje Opte bolnice Prijedor br. 3705 od 12.09.1995.godine;
5. Nalaz, ocjena i miljenje VP 394/395 od 07.02.1995.godine; Uputnica VP 7081 od
08.08.1994.godine;
6. Nalaz, ocjena i miljenje VP 7362 br. 2118/94 od 10.08.1994.godine;
133
7. Uputnica VP 7362 br. 5522 od 12.12.1984.godine;
8. Prijavnica za ambulantno lijeenje Opte bolnice Prijedor od 03.12.2009.godine;
11. Nalaz i miljenje dr Zorice Lazarevi.
E. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG DUANA JANKOVIA
1. Svjedoci
1. Rajko Maksi,
2. Brane Topi,
3. uro Prpo,
4. Milutin ao,
5. Boko Stupar,
6. Lazar Basrak,
7. Bogoljub Kos,
8. Slobodan Vrhovac,
9. Mladen Staki,
10. Vinko Kos,
11. Slobodan Brdar,
12. Radovan Rajli,
13. Jovan Vukoje,
14. Slavko Kovaevi,
15. Gorjanka Kovaevi,
16. Milan Gavrilovi,
17. Milan Kuki,
18. Mario Trontelj,
19. Dragica Deli,
20. Radovan Kean,
21. Mirko Zlojutro,
22. Vaso kondri,
23. Vukan Prodan,
24. ivko Kos,
25. Zdravko Torbica,
26. Ratko Radi,
27. Marko enadija,
28. Vladimir obot.
134
1. Pravilnik o unutranjoj organizaciji RSUP SJB Prijedor od 29.01.1992 godine;
2. Depea SJB Prijedor od 26.07.1991.godine;
3. Depea MUP SJB Prijedor od 31.07.1991.godine;
4. Depea SJB Prijedor od 01.08.1991.godine;
5. Ovjerena kopija od strane Hakog tribunala Depea SJB Prijedor;
6. Depea Mup 19.08.1991.godine o postavljenju Duana Jankovia na elo SJB Prijedor
(Haka ovjera);
7. Obavjetenje FMUP 07-07/1-34-1/243 od 06.04.2010. godine;
8. Obavjetenje FMUP 01 -219 od 30.04.2010.godine;
9. Rjeenje FMUP o pristupu informacijama 01-03-49-1-1138 od 27.04.2010.godine;
10. Rjeenje RSUP 99/4-120-1/117 od 09.01.1991. godine;
11. Rjeenje MUP RBIH 17.07.1995.godine;
12. Rjeenje MUP RS CSB 11-120-1/1376 od 17.06.1992.godine;
13. Zapisnik sa 33. sjednice Predsjednitva SR BiH 19.09.1991.godine 02-011-881/91 kada
je donesena odluka o mobilizacije (haka ovjera);
14. Depea SJB Prijedor 11-12-4013 od 20.09.1991.godine (Haka ovjera);
17. Depea CSB Banja Luka 11-1/08-269 od 18.09.1991.godine ,(Haka ovjera);
18. Obavijest SDS optinski odbor Prijedor 32/10 18.03.2010.godine- original;
19. Dostava podataka MUP-a RS 08-1-10/02-KU-104/93 od 02.12.2009.godine;
20. Dostava podataka Okrunog tuilatva Banja Luka podruna kancelarija Prijedor
KTN-87/93 od 10.12.2009.godine;
21. Rjeenje MUP-a RS broj 09-6492 od 27.12.1993. godine;
22. Rjeenje MUP-a RS 09-6731 od 27.05.1994.godine;
23. Rjeenje MUP-a RS Bijeljina 09/3-120-1110 od 24.04.1996. godine;
24. Rjeenje MUP-a RS Bijeljina 01-01-39/97 od 19.09.1997.godine;
25. Rjeenje MUP RS Bijeljina 06/3-120-85808.04.1998.godine;
26. Rjeenje MUP RS Banja Luka 03/1-2-120-10020 od 31.12.1999.godine;
27. Rjeenje MUP RS Banja Luka 03/1-2-126- 42403.09.2001.godine;
28. Matini karton Duana Jankovia;
29. Jedinini karton Duana Jankovia;
30. Dopis SJB Prijedor 08-1-10/02-2-23-235/49-36/08 od 04.08.2008. godine;
31. Spisak vodova za intervencije;
135
32. Spisak pripadnika rezervnog sastava milicije za juli 1992. godine;
33. Spisak rezervnog sastava milicije za juli 1992.godine nezaposlenih;
34. Spisak pripadnika rezervnog milicije za avgust nezaposlenih RS Prijedor Centar;
35. Spisak pripadnika za mjesec septembar 1992.godine nezaposleni;
36. Spisak pripadnika rezervnog sastava milicije za mjesec novembar 1992.godine
nezaposlenih;
37. Spisak pripadnika rezervnog sastava milicije za mjesec decembar 1992. godine
nezaposlenih;
38. Depea SJB Prijedor 11-12-460/92 od 28.05.1992. godine, haka ovjera;
39. Depea SJB Prijedor operativno deurstvo 11-12-2136 od 18.07.1992. godine (Haka
ovjera);
40. Depea SJB Prijedor 11-12-2138 od 19.07.1992. godine (Haka ovjera);
41. Depea SJB Prijedor 11-12-2104 od 05.07.1992.godine (haka ovjera);
42. Depea CSB Banja Luka 11-1-01-OD-439 od 19.08.1992.godine (Haka ovjera);
43. Depea SJB Prijedor 11-12-2207 od 20.08.1992. godine (Haka ovjera);
44. Depea komande 22.Lake pjeadijske brigade 43/4 od 21.08.1992. godine;
45. Raspis depee CSB Banja Luka 11-1/02-2-345 od 11.09.1992. godine Haka ovjera;
46. Depea SJB Prijedor 11-12-2267 od 14.09.1992.godine- (Haka ovjera);
47. Depea CSB Banja Luka 11-1/02-2-370 od 07.10.1992.godine (Haka ovjera);
48. Krivina prijava CSB Banja Luka 11-1/02-230 od 08.09.1992.godine (Haka ovjera);
49. Prijedlog OJT Banja Luka KTN-2293/92 od 14.09.1992. godine (Haka ovjera);
50. Dopis istranog sudije OS BL od 24.09.1992. godine (Haka ovjera);
51. Zahtjev OJT Banja Luka KTN 2293/92 od 30.09.1992. (Haka ovjera);
52. Zapisnik o sudsko medicinskom pregledu Korianskih stijena od 31.08.1992.godine;
53. Depea CSB Banja Luka od 21.08.1992. godine 11-1-01/67 od T-176 (haka ovjera);
54. Izvjetaj naelnika SJB Prijedor 11-12-13 od 03.09.1992. godine;
55. Upitnik od 29.12.1992.godine koji se odnosi na Duana Jankovia;
56. Obavjetenje SJB izvod iz KZ za Ljubiu etia, Milorada Radakovia i Milorada
krbia 08-1-10/02-2-23-235/49-104/08 od 15.10.2008.godine;
57. Obavjetenje MUP KS 02/2-3-04-8-2/4263/08 od 15.10.2008.godine;
59. Depee SJB Prijedor ovjerene u Hagu;
60. Naredba o aktiviranju rezervnog sastava milicije broj: 331 od 26.09.1991. godine
61. Depea SJB od 05.08.1992. godine;
62. Izvod iz zakona o optenarodnoj odbrani;
136
63. Akt rezervnog sastava milicije, stanica Omarska spisak, komandir policijske stanice
eljko Mejaki;
64. Depea SJB od 21.08.1992. godine;
65. Depea SJB Prijedor od 21.08.1992.godine upuena CSB BL;
66. Depea upuena svim naelnicima SJB; Depea CSB BL upuena svim naelnicima
SJB raspisana na Marka enadiju;
67. Depea CSB BL od 28.05.1992.godine upuena svim naelnicima SJB raspisana na
Radovana Keana;
68. Depea CSB BL od 08.06.1992.godine upuena svim naelnicima SJB;
69. Depea CSB BL od 29.07.1992.godine, upuena naelnicima SJB, raspisana na Marka
enadiju;
70. Depea CSB BL od 03.08.1992.godine upuena naelnicima SJB, raspisana na Marka
enadiju;
71. Depea CSB BL od 04.08.1992.godine, upuena naelniku SJB Prijedor, raspisana na
Ranka Mijia i Olgu Pavi;
72. Depea CSB BL od 10.08.1992.godine, upuena naelniku SJB, raspisana na uru
Prpoa i Olgu Pavi;
73. Depea SCB BL od 13.08.1992.godine, upuena naelniku SJB Prijedor, raspisana na
uru Prpoa, Miloa Jankovia i Olgu Pavi;
74. Zakljuak IO Prijedor od 17.08.1992. godine, raspisana na Vladu Kondia; MUP SR
BiH od 24.08.1992. godine, upuena svim CSB i SJB, raspisana na Ranka Mijia;
75. Raspis depee CSB BL od 27.08.1992. godine, upuena naelnicima SJB, raspisana na
Ranka Mijia;
76. Depea CSB BL od 11.09.1992.godine upuena naelniku SJB Prijedor, raspisana na
Marka enadiju;
77. Depea CSB BL od 16.10.1992.godine, upuena SJB Prijedor, raspisana na Marka
enadiju;
78. Akt od 04.09.1992.godine, potpisalo nepoznato lice iz odjeljenja za strance SJB
Prijedor;
79. Izvod iz pravilnika o vrenju poslova SJB;
80. Naredba Alije Delimustafia od 29.04.1992.godine; Depea SJB Prijedor od
30.04.1992.godine;
81. Intervju Sime Drljae od 09.04.1993.godine dat Kozarskom vjesniku;
82. Ovjereni primjerak naredbe kriznog staba u Prijedoru od 17.06.1992.godine;
83. Sveana izjava od 14.05.1992.godine koju je potpisala Senada Jakupovi;
137
84. Izvjetaj o radu CK za period maj-septembar 1992.godine;
85. Depea CSB BL od 08.06.1992.godine upuena svim naelnicima SJB;
86. Spomenica od 1950.godine, na ime strica optuenog Duana Jankovia;
87. Spomenica od 1950.godine na ime drugog strica optuenog;
88. Spomenica od 1950.godine na ime Duana Jankovia-strica optuenog;
89. Spomenicama rtvama faistikog terora na ime Savana Jankovia djeda optuenog;
90. Spomenica rtvama faistikog terora od 1950.godine na ime strica optuenog;
91. Spomenica rtvama faistikog terora na ime Nade Jankovi-tetka optuenog;
F. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG ELJKA STOJNIA
1. Svjedoci
1. Elvir Hadimuratovi,
2. optueni Stojni eljko
1. Zapisnik o sasluanju svjedoka Elvira Hadimuratovia u Tuilatvu BiH broj KT-RZ-
48/06 od 28.01.2008.godine;
2. Izvod iz matine knjige roenih za eljka Stojnia.
138
XV. DODATAK 2 (INJENICE KOJE SU UTVRDILA VIJEA MKSJ A
KOJE JE TOKOM POSTUPKA SUD PRIMIO NA ZNANJE)
1. Prema jugoslovenskom Ustavu iz 1946. godine, SFRJ se dijelila na est republika -

Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru. Stanovnitvo
Bosne i Hercegovine je, vie od bilo koje druge republike bive Jugoslavije, stoljeima bilo
vienacionalnog sastava, pri emu su Srbi, Hrvati i Muslimani bili najvee nacionalne grupe
(stav 9. presude u predmetu MKSJ Kvoka);
2. Godine 1990. u svakoj od republika odrani su prvi viestranaki izbori, na kojima su

pobijedile izrazito nacionalistike stranke, to je nagovijestilo raspad federacije. U Bosni i
Hercegovini te su stranke bile muslimanska Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska
demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) (stav 10. presude u
predmetu MKSJ Kvoka);
3. Slovenija i Hrvatska su 25. juna 1991. proglasile svoju nezavisnost od SFRJ (stav 10.
presude u predmetu MKSJ Kvoka);
4. U septembru 1991. godine proglaeno je nekoliko srpskih autonomnih oblasti u Bosni i

Hercegovini. Jedna od njih, srpska Autonomna Regija Krajina (ARK), sastojala se od
banjaluke regije i okolnih optina; meutim, prijedorska optina, u kojoj je SDA imala
neznatnu veinu, nije pristupila Autonomnoj regiji (stav 11. presude u predmetu MKSJ
Kvoka);
5. Glavni odbor SDS-a objavio je 19. decembra 1991. godine dokument pod naslovom
Uputstvo o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u
vanrednim okolnostima (dalje u tekstu: Uputstvo s varijantom A i B). To uputstvo
propisuje na koji nain e biti provedene odreene utvrene aktivnosti u svim optinama u
kojima ive Srbi, a u sutini se radi o nacrtu za preuzimanje vlasti od strane bosanskih Srba
u optinama u kojima oni predstavljaju veinu stanovnitva (dalje u tekstu: Varijanta A) i
optinama gdje su u manjini (dalje u tekstu: Varijanta B). Formulisani cilj Uputstva s
varijantom A i B bio je provoenje plebiscitarne odluke kojom se srpski narod u Bosni i
Hercegovini opredijelio da ivi u jedinstvenoj dravi i poveanje mobilnosti i spremnosti
za odbranu interesa srpskog naroda (stav 69. presude u predmetu MKSJ Branin);
139
6. Uputstvo s varijantom A i B sadravalo je, izmeu ostalog, i direktivu prema kojoj e
optinski odbori SDS-a formirati krizne tabove srpskog naroda u svojim optinama (stav
70. presude u predmetu MKSJ Branin);
7. Srbi su 9. januara 1992. godine proglasili Republiku srpskog naroda u Bosni i

Hercegovini (koja je kasnije postala Republika Srpska), a bilo je predvieno da stupi na
snagu nakon formalnog meunarodnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine (stav 10.
8. Ona se sastojala od tzv. srpskih autonomnih regija i oblasti, meu kojima je bila i
Autonomna Regija Krajina (stav 71. presude u predmetu MKSJ Branin);
9. U Bosni i Hercegovini su bosanski Srbi bili protiv referenduma o nezavisnosti, koji je

odran u februaru 1992. godine; velika veina nije izala na glasanje. Usprkos tome, Bosna i
Hercegovina proglasila je nezavisnost u martu 1992. godine Njenu nezavisnost su u aprilu
1992. godine priznale Evropska zajednica i Sjedinjene Amerike Drave (stav 10. presude u
10. [Optina Prijedor se nalazi u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini.] (stav 55. presude u
predmetu MKSJ Tadi);
11. Optina Prijedor obuhvata grad Prijedor i gradi Kozarac, koji se nalazi oko deset
kilometara istono od Prijedora (stav 55. presude u predmetu MKSJ Tadi);
12. Optina Prijedor bila je znaajna za Srbe zbog toga to je predstavljala dio kopnenog
koridora koji je spajao srpska podruja u hrvatskoj Krajini na zapadu sa Srbijom i Crnom
Gorom na istoku i jugu (stav 127. presude u predmetu MKSJ Tadi);
13. Prije preuzimanja, optina Prijedor bila je etniki relativno mijeano podruje, 1991.
godine Muslimani su predstavljali najveu etniku skupinu u optini; od ukupno 112.000
stanovnika, 49.700 (44%) bili su Muslimani, oko 40.000 (42,5%) Srbi, dok su ostatak
sainjavali Hrvati (5,6%), Jugoslaveni (5,7%) i stranci (2,2%) (stav 128. presude u predmetu
MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 51. presude u predmetu MKSJ Staki);
140
14. Prije izbijanja rata, razne etnike skupine u optini Prijedor slono su ivjele u
zajednitvu, uz limitirane znakove podjele (stav 129. presude u predmetu MKSJ Tadi);
15. Postojea zategnutost pogorana je propagandom i politikim manevrima (stav 130.

presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 80. i 82. presude u predmetu MKSJ
Branin);
16. U prijedorskoj skuptini optine, za koju su odrani izbori u novembru 1990. godine,
bilo je 90 mjesta, a optina Prijedor dijelila se na pet glasakih jedinica. Svaka stranka imala
je na listiu ukupno 90 kandidata. Nakon izbora, SDA je dobila 30 mjesta, SDS 28, HDZ 2,
a 30 mjesta su dobile druge stranke, takozvane opozicione stranke, kao to su
Socijaldemokrati, Savez liberala i Reformske snage (stav 132. presude u predmetu MKSJ
Tadi; vidjeti takoer stav 49. presude u predmetu MKSJ Staki);
17. [P]rema tvrdnji SDA, ako bi se postupilo prema rezultatima izbora, SDA bi imala pravo
da imenuje ljude na 50% funkcija, dok bi SDS i HDZ imale pravo na preostalih 50%. SDS
je, meutim, insistirala na 50% mjesta za sebe (stav 132. presude u predmetu MKSJ Tadi);
18. Ovaj dogovor postignut je u Skuptini optine u Prijedoru u januaru 1991. Kao
posrednik, tom sastanku prisustvovao je i Velibor Ostoji, tadanji vrilac dunosti ministra
za informacije u vladi Republike Bosne i Hercegovine i jedan od Karadievih povjerenika
(stav 132. presude u predmetu MKSJ Tadi) ;
19. Nakon postizanja dogovora, iskrsle su potekoe izmeu SDA i SDS oko podjele vanih
funkcija u organima vlasti, iako je bilo dogovoreno da e i predsjednik optine Prijedor i
naelnik milicije biti iz SDA (stav 133. presude u predmetu MKSJ Tadi);
20. U Prijedoru je SDS, prema uputama centralne SDS, potajno osnovala odvojenu srpsku
skuptinu kao i odvojenu miliciju i jedinicu slube bezbjednosti ... To se dogodilo oko
est mjeseci prije preuzimanja grada Prijedora( stav 134. presude u predmetu MKSJ
Tadi);
21. SDS je htjela ostati sa Srbijom kao dio Jugoslavije, naglaavajui da svi Srbi trebaju
ostati u jednoj dravi. Zbog ovog neslaganja sa ne-Srbima, koji su eljeli da se povuku iz
141
federacije, SDS je predloila podjelu optine Prijedor (stav 136. presude u predmetu MKSJ
Tadi).
22. Atmosfera nepovjerenja, straha i mrnje raspirivana je politikim napetostima u optini

od druge polovine 1991. godine pa do preuzimanja vlasti 30. aprila 1992. godine. (stav 688.
presude MKSJ u predmetu Staki)
23. Dana 30. aprila 1992. SDS je bez prolijevanja krvi zauzela grad Prijedor, uz pomo
vojnih i policijskih snaga (stav 137. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav
74. presude u predmetu MKSJ Staki i stav 104. presude u predmetu MKSJ Branin);
24. Samo preuzimanje izvreno je u ranim jutarnjim satima, kada su naoruani Srbi zauzeli
poloaje na kontrolnim punktovima po cijelom Prijedoru, sa vojnicima i snajperistima na
krovovima glavnih zgrada (stav 137. presude u predmetu MKSJ Tadi);
25. Vojnici JNA, u raznolikim uniformama, zauzeli su sve najvanije institucije, kao to su
radio stanica, dom zdravlja i banka. Uli su u zgrade, izjavili da su preuzeli vlast i objavili
da mijenjaju naziv optine Prijedor u "Srpska optina Prijedor" (stav 137. presude u
26. Osnovan je lokalni Krizni tab (Krizni tab Prijedor), koji je proveo niz odluka Kriznog
taba ARK (stav 139. presude u predmetu MKSJ Tadi);
27. [O]dmah je uspostavljena kontrola nad dva lokalna sredstva za javno informisanje,
Radio Prijedorom i Kozarskim vjesnikom(stav 139. presude u predmetu MKSJ Tadi);
28. kojima je irenje propagande od tada postalo glavna funkcija (stav 139. presude u
29. [S]rpska nacionalistika propaganda je pojaana (stav 93. presude u predmetu MKSJ
Tadi);
30. Naglaavana je "potreba da se probudi srpski narod" i pojaane su pogrdne primjedbe na

raun ne-Srba (stav 93. presude u predmetu MKSJ Tadi);
142
31. Upuivani su i pozivi na predaju oruja, koji su, iako upueni stanovnitvu uopte,
provoeni samo prema Muslimanima i Hrvatima( stav 139. presude u predmetu MKSJ
Tadi);
32. Istovremeno je mobilizacija Srba omoguavala distribuciju oruja srpskom stanovnitvu

(stav 139. presude u predmetu MKSJ Tadi).
33. Dana 12. maja 1992. godine u Banjoj Luci odrana je 16. sjednica Skuptine srpskog
naroda u Bosni i Hercegovini. Na toj sjednici je Radovan Karadi iznio est stratekih
ciljeva rukovodstva bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini. Prva dva strateka cilja glase:
Prvi takav cilj je razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice dravno razdvajanje.
Razdvajanje od onih koji su nai neprijatelji i koji su iskoristili svaku priliku, prije svega u
ovom vijeku, da nasrnu na nas i koji bi nastavili sa takvom praksom, ako bismo i dalje ostali
zajedno u istoj dravi.
Drugi strateki cilj je, ini mi se, koridor izmeu Semberije i Krajine. To je stvar za koju
emo, moda, biti prisiljeni da ponegdje neto rtvujemo, ali je to od najvee strateke
vanosti za srpski narod, jer to integrie srpske zemlje, ne samo Srpske BiH, nego i Srpske
BiH sa Srpskom Krajinom i Srpske Krajine sa Srpskom BiH i Srbijom. Dakle, to je strateki
cilj veoma visoko rangiran, koji moramo da ostvarimo jer nema Krajine, nema Bos. Krajine,
nema Srpske Krajine, nema Saveza srpskih zemalja, ukoliko ne ostvarimo taj koridor koji e
nas dobro integrisati, koji e nam omoguiti nesmetan protok iz jednog dijela nae drave
(stav 41. - 42. presude u predmetu MKSJ Staki);
34. Nakon preuzimanja vlasti voe SDS preuzeli su kljune funkcije u optinskoj vlasti,
a legalno izabrani muslimanski i hrvatski politiari su prisilno smijenjeni. Drugi vodei
lanovi SDS-a postavljeni su na strateka mjesta po itavoj optini (stav 473. presude u
predmetu MKSJ Staki; vidjeti takoer stav 150. presude u predmetu MKSJ Tadi);
35. [U] danima i mjesecima koji su uslijedili nakon preuzimanja vlasti u Prijedoru veliki
broj nesrba otputen je s posla. Tako je samo mali postotak Muslimana i Hrvata i dalje radio
(stav 307. presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti takoer stav 125. presude u predmetu
MKSJ Staki i stav 150. presude u predmetu MKSJ Tadi);
36. ... bosanski Muslimani koji su cijeli svoj ivot proveli u optini Prijedor istjerivani su iz
svojih domova, kue su im obiljeavane radi unitenja, a u mnogo sluajeva su i poruene
143
zajedno s damijama i katolikim crkvama (stav 544. presude u predmetu MKSJ Staki;
vidjeti takoer stav 545.-546. presude u predmetu MKSJ Staki);
37. [Bilo je] rasprostranjeno pljakanje muslimanskih kua na podruju optine

[Prijedor] (stav 294. presude u predmetu MKSJ Staki);
38. Kretanje ne-Srba izvan optine [Prijedor] je bilo onemogueno, a bilo je strogo
ogranieno policijskim satom i blokadama (stav 465. presude u predmetu MKSJ Tadi;
vidjeti takoer stav 150. presude u predmetu MKSJ Tadi);
39. Skoro svi stanovi ne-Srba svakodnevno su pretresani( stav 465. presude u predmetu
MKSJ Tadi);
40. [N]a neposrednoj meti [dogaaja koji su se odigrali] nala se veina nesrpskih
stanovnika optine Prijedor (stav 627. presude u predmetu MKSJ Staki);
41. [S]rpske vojne snage su imale ogromnu premo u odnosu na skromne snage otpora
kojima su raspolagali nesrbi (stav 627. presude u predmetu MKSJ Staki);
42. Nakon preuzimanja grada Prijedora i prije napada na Kozarac, Srbi su preko policijskog
radija neprekidno govorili o unitavanju damija i svega to pripada "balijama", nazivajui
Muslimane tim pogrdnim nazivom, kao i o potrebi da se unite same "balije (stav 153.
presude u predmetu MKSJ Tadi);
43. [N]apadi na Hambarine, kao i napadi koji su uslijedili na irem podruju Brda,
zajedno sa hapenjima, zatoavanjem i deportacijom graana, koji su potom izvreni, bili su
prvenstveno usmjereni protiv nesrpskog civilnog stanovnitva u optini Prijedor (stav 627.
presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti takoer stav 629. presude u predmetu MKSJ
Staki);
44. [H]iljade graana optine Prijedor prole su kroz barem jedan od tri glavna
zatoenika logora, Omarsku, Keraterm i Trnopolje, koji su osnovani u Omarskoj,
Prijedoru, odnosno Trnopolju (stav 630. presude u predmetu MKSJ Staki);
144
45. Ne-Srbi u optini Prijedor bili su podvrgnuti strahovitom zlostavljanju ( stav 466.
46. [M]nogo je ljudi ubijeno tokom napada vojske bosanskih Srba na sela i gradove irom
prijedorske optine u kojima su veinom ivjeli bosanski Muslimani, a izvreno je i
nekoliko pokolja nad Muslimanima (stav 544. presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti
takoer stav 545.-546.,629. presude u predmetu MKSJ Staki);
47. Kao rezultat poveane meunacionalne napetosti, razne grupe postavljale su blokade na
cestama i kontrolisale ih (stav 140. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav
129. presude u predmetu MKSJ Staki);
48. Jedna takva muslimanska blokada nalazila se u Hambarinama, a incident koji se tamo
odigrao 22. maja 1992. godine posluio je kao izgovor za napad srpskih snaga na to
podruje (stav 140. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 130. presude u
predmetu MKSJ Staki);
49. ... [L]judi angaovani na muslimanskom kontrolnom punktu prvi su otvorili vatru (stav
130. presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti takoe stav 401. presude u predmetu MKSJ
Branin);
50. Nakon incidenta, krizni tab optine Prijedor objavio je putem prijedorskog radija
ultimatum stanovnicima Hambarina i okolnih sela da vlastima u Prijedoru predaju ljude koji
su bili na kontrolnom punktu, kao i sve oruje. U ultimatumu je reeno da e, ako se zahtjev
ne ispuni do sljedeeg dana u podne, uslijediti napad na Hambarine (stav 140. presude u
predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 131. presude u predmetu MKSJ Staki i stav
104.,401. presude u predmetu MKSJ Branin);
51. Vlasti u Hambarinama odluile su da ne ispune uslove ultimatuma, te su nakon isteka

roka Hambarine napadnute (stav 140. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav
52. Nakon nekoliko sati artiljerijskog granatiranja, srpske oruane snage ule su u ovo
podruje uz podrku tenkova i drugog naoruanja, a nakon kratke sporadine borbe lokalne
145
voe sakupile su i predale veinu oruja (stav 140. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti
takoer stav 132. presude u predmetu MKSJ Staki);
53. TO je pokuala odbraniti selo, ali su seljani morali da prebjegnu u druga sela ili u umu
Kurevo kako bi izbjegli granatiranje (stav 133. presude u predmetu MKSJ Staki);
54. Do tada su mnogi stanovnici ve pobjegli u druga podruja pod muslimanskom ili
hrvatskom vlau, kreui se ka sjeveru, prema drugim selima, ili ka jugu, prema umi, koja
je takoe granatirana (stav 141. presude u predmetu MKSJ Tadi);
55. Jedan broj stanovnika naposlijetku se vratio u Hambarine, tada ve pod srpskom
kontrolom, iako samo privremeno, jer je 20. jula 1992. godine dolo do posljednjeg veeg
ienja optine, kada je iz Hambarina i oblinje Ljubije etniki oieno oko 20.000 ne-
Srba (stav 141. presude u predmetu MKSJ Tadi);
56. [U] napadu na Hambarine poginula su najmanje tri civila (stav 401. presude u
predmetu MKSJ Branin);
57. Na putu Hambarine-Prijedor srpske oruane snage otetile su ili unitile najmanje 50
kua (stav 291. presude u predmetu MKSJ Staki);
58. [D]amija u Hambarinama je granatirana tokom napada na Hambarine (stav 297.

presude u predmetu MKSJ Staki);
59. U podruje Kozarca, koje ini Kozarac s okolinom, spada nekoliko sela, ukljuujui
Kamiane, Kozaruu, Suie, Brane i Babie (stav 139. presude u predmetu MKSJ Staki);
60. Nakon preuzimanja Prijedora dolo je do zategnutosti izmeu novih srpskih vlasti i
Kozarca, u kojem se nalazila velika koncentracija muslimanskog stanovnitva optine
Prijedor. U irem podruju Kozarca ivjelo je oko 27.000 ne-Srba, a od 4.000 stanovnika
gradia Kozarca, 90% su bili Muslimani (stav 142. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti
takoer stav 13. presude u predmetu MKSJ Kvoka);
61. Kao posljedica ove zategnutosti, etniki mijeane kontrolne punktove su dopunjavali i
kasnije ih zamijenili srpski kontrolni punktovi postavljeni na raznim mjestima irom
146
podruja Kozarca, kao i neslubena straarska mjesta koja su uspostavili naoruani
muslimanski graani (stav 142. presude u predmetu MKSJ Tadi);
62. Od 21. maja 1992. godine srpsko stanovnitvo Kozarca je poelo da naputa gradi (stav
63. Dana 22. maja 1992. godine iskljuene su telefonske linije i postavljena je blokada
Kozarca to je veoma oteavalo ulazak i izlazak iz Kozarca (stav 143. presude u predmetu
MKSJ Tadi);
64. Teritorijalnoj odbrani Kozarca upuen je ultimatum kojim se trailo da se TO Kozarca i

milicija obaveu na lojalnost i priznaju podreenost novim vlastima u srpskoj optini
Prijedor, te da predaju svo oruje (stav 143. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti
65. Nakon izdavanja ultimatuma uslijedili su pregovori izmeu muslimanske i srpske strane,
koji su bili neuspjeni (stav 141. presude u predmetu MKSJ Staki);
66. ... [S]rpska vojska je ve bila unaprijed rasporeena na poloajima oko podruja
Kozarca, i ve su bile pripremljene nadmone srpske snage jaine oko 6.700 vojnika za
suprotstavljanje muslimanskim snagama od 1.500-2.000 ljudi bez tekog naoruanja (stav
67. Oko dva sata poslijepodne 24. maja 1992. godine, nakon to je u podne istekao
ultimatum i nakon objave putem prijedorskog radija, napadnut je Kozarac. Napad je
zapoeo tekim granatiranjem, nakon ega je uslijedio prodor tenkova i pjeadije. Nakon
granatiranja srpska pjeadija je ula u Kozarac i poela paliti kue jednu za drugom (stav
143. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 142. presude u predmetu MKSJ
Staki);
68. Kue su opljakane i unitene s obje strane puta koji vodi u centar mjesta [Kozarac]
[R]azaranja nisu prouzrokovana borbenim dejstvima, ve da su kue namjerno unitavane
nakon napada i da su mahom bile zapaljene (stav 287. presude u predmetu MKSJ Staki);
147
69. Nakon napada kue su ne samo sruene, ve sravnjene sa zemljom pomou teke
mainerije (stav 145. presude u predmetu MKSJ Staki);
70. Meta razaranja bile su muslimanske i hrvatske kue, dok su srpske poteene (stav 288.
71. Prilikom napada na Kozarac pazilo se da se ne nanese teta srpskoj imovini. ... [Z]a
razliku od damije, srpska pravoslavna crkva je preivjela napad i kasnije unitavanje (stav
144. presude u predmetu MKSJ Tadi);
72. ... [M]utnika damija je unitena od strane Srba [u maju/junu 1992. godine] (stav 299.
73. Napad je trajao sve do 26. maja 1992. godine kada je dogovoreno da svi moraju da
napuste podruje Kozarca (stav 143. presude u predmetu MKSJ Staki);
74. Za vrijeme napada civilno stanovnitvo potrailo je zaklon na raznim mjestima, a sa

ulaskom u Kozarac srpske pjeadije, koja je traila da ljudi napuste svoja sklonita,
formirale su se duge kolone civila koji su odvoeni na mjesta gdje su sakupljani i razdvajani
(stav 146. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 143. presude u predmetu
MKSJ Staki);
75. Veliki broj Muslimana na tim podrujima koji nije uspio pobjei pred napadima
okupljen je, zarobljen i zatoen u jednom od tri logora( stav 13. presude u predmetu
MKSJ Kvoka);
76. [U]z nekoliko izuzetaka, mukarci su odvedeni u logore Keraterm ili Omarsku, a ene i
starci u logor Trnopolje (stav 146. presude u predmetu MKSJ Tadi);
77. ... [U]bijeno je najmanje 80 civila bosanskih Muslimana kada su pripadnici vojske
bosanskih Srba i policije uli u sela na podruju Kozarca (stav 403. presude u predmetu
MKSJ Branin);
78. Dana 26. maja 1992. godine, u skladu s dogovorom izmeu staninog odjeljenja policije
u Kozarcu i Srba, ranjeni su evakuisani iz grada u jednim kolima hitne pomoi.[ Meutim,
148
prije nego to je postignut ovaj dogovor, niko od ranjenih nije mogao izii iz Kozarca (stav
79. Objavljeno je da je do 28. maja 1992. godine uniteno oko 50% Kozarca, dok je
preostala teta nastala u razdoblju izmeu juna i avgusta 1992. godine (stav 143. presude u
predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 287. presude u predmetu MKSJ Staki);
80. U cijeloj optini damije i ostale vjerske institucije bile su cilj unitavanja, a oduzimana
je imovina Muslimana i Hrvata vrijedna milijarde dinara (stav 150. presude u predmetu
MKSJ Tadi) ;
81. Za razliku od Hambarina, nesrpskom stanovnitvu nije dozvoljeno da se nakon napada

vrati u Kozarac, te su, uz nekoliko izuzetaka, mukarci odvedeni u logore Keraterm ili
Omarsku, a ene i starci u logor Trnopolje (stav 146. presude u predmetu MKSJ Tadi);
82. Vremenom su se malobrojni srpski stanovnici vratili i Srbi raseljeni sa drugih podruja
doselili su se u Kozarac (stav 146. presude u predmetu MKSJ Tadi);
85. [U junu 1992. godine] Srbi su unitili damiju u Kamianima poto su je zapalili
(stav 301. presude u predmetu MKSJ Staki);
86. [S]elo Kozarua, naseljeno preteno Muslimanima, uniteno je i u njemu su samo

srpske kue ostale veim dijelom netaknute (stav 289. presude u predmetu MKSJ Staki);
87. U selu Brievo bilo je otprilike 120 kua, a stanovnici su bili gotovo iskljuivo Hrvati
88. Dana 27. maja ujutro Brievo je granatirano, a kako je dan odmicao, uz granatiranje je
poela i artiljerijska i pjeadijska vatra.Vojnici koji su uestvovali u napadu bili su odjeveni
u uniforme JNA s crvenim trakama oko ruku ili na ljemovima. Tokom napada je od poara
djelimino ili potpuno uniteno 68 kua. Vojnici su, uz to, iz kua odnosili razne stvari kao
to su televizori, videorekorderi, radio aparati i izvjesni komadi namjetaja (stav 284.
Branin);
149
89. U ranim jutarnjim satima 24. jula 1992. godine vojska bosanskih Srba je napala Brievo.
Minobacake granate su padale na kue, a mjetani su se skrivali u podrumima. Granatiranje
se nastavilo tokom dana, a sljedeeg dana artiljeriji se pridruila pjeadija. Uvee 25. jula
1992. godine pjeadija vojska bosanskih Srba ula je u Brievo.Vojnici su nosili uniforme
JNA sa crvenim trakama oko ruke ili ljema (stav 412. presude u predmetu MKSJ Branin);
90. U periodu od 24. do 26. jula 1992. godine u selu je ubijeno 77 Hrvata, od kojih je troje
ubijeno na kukuruzitu, a etvoro na kraju ume u blizini Brieva (stav 269. presude u
91. [N]a dan 29. jula 1992. godine unitena je katolika crkva u Brievu (stav 303.
92. Podruje Brda obuhvata sela Biani, Rizvanovii, Rakovani, Hambarine, arakovo i
Zecovi (stav 204. presude u predmetu MKSJ Staki);
93. Biani su selo i mjesna zajednica koja se sastojala od sljedeih zaselaka: Mrkalji,
Hegii, Ravine, Duratovii, Kadii, Alagii i emernica. Srpske snage su ovo selo napale
20. jula 1992. godine (stav 256. presude u predmetu MKSJ Staki).
94. [N]akon granatiranja sela Biani srpski vojnici su pljakali muslimanske kue iji su
vlasnici jo uvijek bili u njima. Muslimanske kue su unitene i na njima su se vidjeli
tragovi paljevine (stav 290. presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti takoer stav 258.
95. Srpske snage su u glinokopu u zaseoku Mrkalji pukama i tekim naoruanjem...ubili

otprilike 30 do 40 ljudi. Ti vojnici su bili odjeveni u maskirne uniforme, a rtve su bile u
civilnoj odjei (stav 256. presude MKSJ u predmetu Staki)
96. [U]nitena je i damija u Bianima. (stav 302. presude u predmetu MKSJ Staki);
97. [M]uslimansko selo arakovo pretrpjelo je veliku tetu i razaranje i kue su

pljakane. Srpski vojnici su napali arakovo 23. jula 1992. godine. Stanovnitvo u bijegu
gaali su minobacaima i artiljerijom (stav 286. presude u predmetu MKSJ Staki);
150
98. Nekoliko ljudi je ubijeno (stav 267. presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti takoer
stav 266. i 268. presude u predmetu MKSJ Staki);
99. Negdje nije tano navedeno kada, u junu ili julu 1992. godine, poelo je granatiranje
Rizvanovia (stav 831. presude u predmetu MKSJ Staki);
100. [U]nitavane su kue, a lina imovina pljakana u napadu na Rizvanovie, preteno

muslimansko selo [N]akon ienja Rizvanovia sve kue su bile u plamenu. [U]
danima nakon ienja pljakane su vrijedne stvari iz kua (stav 292. presude u predmetu
MKSJ Staki);
101. Vojnici su izveli nekoliko mukaraca iz sela Rizvanovii koji nakon toga vie nisu
vieni (stav 197. presude u predmetu MKSJ Staki);
102. Stari grad je najstariji dio grada Prijedora i u njemu su prije rata ivjeli preteno
Muslimani (stav 277. presude u predmetu MKSJ Staki);
103. Nakon neuspjelog pokuaja manje grupe slabo naoruanih ne-Srba da 30. maja 1992.
godine povrate kontrolu u Prijedoru, ne-Srbima u Prijedoru nareeno je da bijelim krpama
oznae svoje kue u znak predaje (stav 151. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti
104. Srpski vojnici i artiljerija su opkolili Stari grad i stanovnici su na silu odvedeni iz kua
u logore (stav 277. presude u predmetu MKSJ Staki);
105. Na kraju su podijeljeni u dvije grupe: mukarce izmeu 12 i 15 ili 60 do 65 godina, i

ene, djecu i starce. Mukarci su uglavnom odvedeni u logore Keraterm i Omarska, a ene u
logor Trnopolje (stav 151. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 14. i 15.
106. Neki pojedinci su uhapeni kasnije tokom ljeta na temelju unaprijed utvrene liste
intelektualaca i istaknutih drutvenih linosti. Takvi drutveni rukovodioci redovito su
odvoeni u stanicu policije Prijedor i premlaivani (stav 14. presude u predmetu MKSJ
Kvoka);
151
107. [D]io Prijedora zvan Stari grad, a naroito kue i poslovni objekti iji su vlasnici
bili Muslimani, pretrpio znatna oteenja, pljakanje i razaranje (stav 276. presude u
108. [D]vije damije su bile ve sruene u maju 1992. godine, meu kojima je bila
arijska damija (stav 298. presude u predmetu MKSJ Staki);
109. [S]rbi su 28. augusta 1992. godine unitili ovu prijedorsku damiju (stav 305.
110. Grupa [Srba] uli su u dvorite glavne damije u Prijedoru i zapalili je (stav 298.
111. [K]atolika crkva u Prijedoru je dignuta u vazduh 28. augusta 1992. godine u ranim
jutarnjim satima od strane srpskih vojnika i policije (stav 304. presude u predmetu MKSJ
Staki; vidjeti takoer stav 652. presude u predmetu MKSJ Branin).
112. U razdoblju koje je uslijedilo odmah nakon preuzimanja [Prijedora], dr. Staki je, u
saradnji s naelnikom policije Simom Drljaom i najviim vojnim starjeinom u Prijedoru
pukovnikom Vladimirom Arsiem, radio na jaanju i objedinjavanju vojnih snaga pod
srpskom kontrolom (stav 479. presude u predmetu MKSJ Staki);
113. [V]elik broj Muslimana i Hrvata je izbjegao s teritorije optine Prijedor [izmeu
otprilike 30. aprila 1992. godine i 30. septembra 1992. godine (stav 322. presude u predmetu
MKSJ Staki; vidjeti takoer stav 314. i 601. presude u predmetu MKSJ Staki; stav 310.
drugostepene presude u predmetu MKSJ Staki i stav 159. presude u predmetu MKSJ
Branin);
114. Egzodus uglavnom nesrpskog stanovnitva iz Prijedora poeo je ve 1991. godine, ali
se znatno ubrzao u periodu pred preuzimanje vlasti. Masovni odlasci dosegli su vrhunac u
mjesecima nakon preuzimanja vlasti. Veina ljudi je otila jednim od svakodnevnih konvoja
autobusa i kamiona koji su odlazili s te teritorije. Ti su konvoji kretali iz naznaenih
dijelova optine Prijedor, a redovno su organizovani i njihovi polasci iz logora Trnopolje
152
115 [S]rpske vlasti su organizovale i bile odgovorne za praenje konvoja sa teritorija pod
srpskom kontrolom (stav 318. presude u predmetu MKSJ Staki).
116. [L]ogori su osnovani u skladu s odlukom civilnih vlasti u Prijedoru(stav 821.

presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti takoer stav 159.-161. i 477. presude u predmetu
MKSJ Staki i stav 159. presude u predmetu MKSJ Branin);
117. [K]rizni tab je odluivao o tome ko e njima upravljati (stav 159. presude u
118. Logori su uglavnom osnivani i voeni ili po direktivama srpskih kriznih tabova ili u
saradnji sa njima, oruanim snagama i policijom (stav 154. presude u predmetu MKSJ
Tadi).
119. [B]ezbjednost lokalnog stanovnitva bila je povjerena slubi policije u Slubi javne
bezbjednosti, u sklopu Ministarstva za unutranje poslove, koja je bila odvojena od Slube
dravne bezbjednosti. Na regionalnom nivou, sluba policije dijelila se na policijske stanice,
koje su pak bile podijeljene na stanina odjeljenja policije (stav 334. presude u predmetu
MKSJ Kvoka);
120. [S]tanino odjeljenje policije Omarska dobilo je status policijske stanice u aprilu
1992. godine prije preuzimanja Prijedora od strane srpskih vlasti (stav 338. presude u
123. Logor je postojao od 25. maja 1992. godine do avgusta 1992. godine, kada su
zatvorenici prebaeni u Trnopolje i druge logore (stav 155. presude u predmetu MKSJ
Tadi);
124. Nalazio se na mjestu biveg rudnika eljezne rude Ljubija, oko dva kilometra juno od
sela Omarska (stav 155. presude u predmetu MKSJ Tadi);
125. Iako se ve poelo raditi na uspostavljanju logora, u koji su oko 27. maja poeli
pristizati zatoenici i logorsko osoblje, tek 31. maja 1992. naelnik policije u Prijedoru,
Simo Drljaa, dao je zvanino nareenje da se osnuju logori (stav 17. presude u predmetu
MKSJ Kvoka);
153
126. Po dolasku prvih zatoenika po logoru su ustanovljena stalna straarska mjesta, a oko
njega su postavljene protivpjeadijske mine (stav 166. presude u predmetu MKSJ Staki).
127. Logor se sastojao od dvije velike zgrade, hangara i upravne zgrade, i dvije manje
zgrade poznate kao "bijela kua" i "crvena kua" (stav 155. presude u predmetu MKSJ
Tadi);
133. U Omarskoj je bivalo i do tri hiljade zatvorenika, uglavnom mukaraca, ali je bilo i
najmanje 36-38 ena (stav 155. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer stav 840.
presude u predmetu MKSJ Branin i stav 21. presude u predmetu MKSJ Kvoka);
134. Uz male izuzetke, svi su bili Muslimani ili Hrvati (stav 155. presude u predmetu MKSJ
Tadi; vidjeti takoer stav 840. presude u predmetu MKSJ Branin);
135. Jedini Srbi koje su svjedoci vidjeli bili su tamo zato to su bili na strani Muslimana
(stav 155. presude u predmetu MKSJ Tadi);
136. U prvim danima logora mogli su se vidjeti i djeaci od samo 15 godina, kao i neki
stariji ljudi (stav 21. presude u predmetu MKSJ Kvoka);
137. Meu zatoenicima logora bilo je i mentalno hendikepiranih pojedinaca (stav 842.
presude u predmetu MKSJ Branin);
138. Zatoenici su neslubeno bili podijeljeni u tri kategorije. Prva kategorija se sastojala od
intelektualaca i politikih voa iz zajednica u kojima su ivjeli bosanski Muslimani i
bosanski Hrvati, obiljeeni za likvidaciju. Lica koja su se druila sa onima iz prve kategorije
stavljana su u drugu kategoriju, a u treoj kategoriji su bili zatoenici koji su, prema
miljenju vlasti bosanskih Srba, bili najmanje "krivi" i stoga na kraju puteni na slobodu
(stav 443. presude u predmetu MKSJ Branin; vidjeti takoer stav 843. presude u predmetu
MKSJ Branin);
139. Meutim, u praksi su u logoru bili zatoeni ljudi iz sve tri kategorije (stav 443. presude
u predmetu MKSJ Branin).
154
142. [H]igijenski uslovi i zdravstvena zatita u logoru Omarska bili su krajnje
neadekvatni (stav 67. presude u predmetu MKSJ Kvoka);
145. Zatoenici u Omarskoj dobivali su jedan obrok na dan (stav 168. presude u predmetu
MKSJ Staki; vidjeti takoer stav 51. presude u predmetu MKSJ Kvoka i stav 160. presude
u predmetu MKSJ Tadi);
147. Koliina vode koju su zatoenici dobivali bila je svakako nedostatna (stav 57. presude
u predmetu MKSJ Kvoka);
148. Naprotiv, osoblje logora dobro se hranilo (stav 932. presude u predmetu MKSJ
Branin).
149. Zatvorenici su prozivani za isljeivanje obino nekoliko dana poslije dolaska, a straar
bi ih vodio do prvog sprata upravne zgrade, sve vrijeme ih udarajui rukama i nogama (stav
160. [S]totine zatoenika su ubijeni ili nestali u logoru Omarska u periodu od kraja maja
do kraja augusta, kada je logor konano zatvoren (stav 220 presude u predmetu MKSJ
Staki);
161. ... [U] logoru Keraterm je radilo osoblje SJB-a [(Sluba javne bezbjednosti)] Prijedor i
vojne policije iz Prijedora. Kao i u Omarskoj, ispitivanja su vrili slubenici CSB-a Banja
Luka [(Centar slubi bezbjednosti)] i pripadnici Banjolukog korpusa. Sikirica je bio
komandant logora. Nenad Banovi zvani upo i Zoran igi su bili meu straarima. Jedan
od komandira smjena bio je Damir Doen zvani Kajin (stav 849. presude u predmetu MKSJ
Branin);
162. [F]abrika Keraterm pretvorena je u logor 23./24. maja 1992. godine (stav 162.
Tadi);
163. Zatvoreniki logor Keraterm, koji se nalazi na istonom kraju Prijedora, ranije je bio
tvornica keramikih ploica (stav 168. presude u predmetu MKSJ Tadi).
155
164. Zatoenici su bili mahom Muslimani i Hrvati (stav 162. presude u predmetu MKSJ
Staki; stav 111. presude u predmetu MKSJ Kvoka)
168. Logor Trnopolje nalazio se u blizini stanice u Kozarcu, na eljeznikoj pruzi Prijedor-
Banja Luka (stav 172. presude u predmetu MKSJ Tadi);
169. U logoru je bilo na hiljade zatvorenika, uglavnom starijih ljudi, ena i djece (stav 172.
170. Zatoenih 1.600 mukaraca u njemu je provelo priblino dva do tri mjeseca (stav 940.
presude u predmetu MKSJ Branin);
172. Logor su uvali naoruani straari. Upravnik logora bio je Slobodan Kuruzovi (stav
173. a straari su bili pripadnici vojske bosanskih Srba iz Prijedora (stav 449. presude u
predmetu MKSJ Branin);
174. Logor Trnopolje slubeno je zatvoren krajem septembra 1992. godine, ali su neki
zatoenici u njemu ostali due (stav 450. presude u predmetu MKSJ Branin; vidjeti stav
940. presude u predmetu MKSJ Branin).
175. Logor se sastojao od jednospratne zgrade bive kole, uz koju se nalazila nekadanja
mjesna zajednica sa kinom, poznati kao "dom" (stav 173. presude u predmetu MKSJ Tadi;
vidjeti takoer stav 16. presude u predmetu MKSJ Kvoka);
176. Jedan dio logora bio je okruen bodljikavom icom (stav 173. presude u predmetu
MKSJ Tadi);
179. Vode za pie skoro da nije ni bilo jer je bila samo jedna pumpa na cijeli logor (stav
180. U Trnopolju uprava logora nije zatvorenicima obezbjeivali hranu (stav 174. presude u
predmetu MKSJ Tadi).
156
181. Nije postojao redovni reim isljeivanja ili premlaivanja kao u drugim logorima, ali je
bilo i premlaivanja i ubijanja (stav 175. presude u predmetu MKSJ Tadi; vidjeti takoer
stav 225.,242. presude u predmetu MKSJ Staki i stav 450. presude u predmetu MKSJ
Branin);
184. Budui da se u logoru [Trnopolje] nalazio najvei broj ena i djevojaka, silovanja su
ovdje bila ea nego u drugim logorima (stav 175. presude u predmetu MKSJ Tadi);
192. Dana 21. augusta 1992. u logor Trnopolje su poeli pristizati autobusi i zatoenicima je
reeno da se u njih ukrcaju. Prijevoz ovim autobusima organizovale su srpske vlasti kako bi
prevezle ljude iz Prijedora na teritoriju koju su drali Muslimani...
207. [V]eliki broj ljudi su bili odvedeni u zgradu SUP-a u Prijedoru i podvrgnuti
premlaivanju. [S]vima im je bilo zajedniko to to nisu Srbi [T]eka premlaivanja
su injena u zgradi SUP-a( stav 248.,780. presude u predmetu MKSJ Staki; vidjeti
209. Zatoenike su metalnim predmetima tukli pripadnici interventnog voda koji su inili
ljudi iz Prijedora (stav 863. presude u predmetu MKSJ Branin);
213. Svi mukarci ne-Srbi uhapeni su i odvedeni u SUP, odakle su autobusima odvedeni u
logor Omarska ili u logor Keraterm (stav 15. presude u predmetu MKSJ Kvoka)
214. ene, djecu i starije obino su odvodili u logor Trnopolje (stav 15. presude u predmetu
MKSJ Kvoka);
216. Kasarna JNA u Prijedoru, u kojoj je bilo zatoeno najmanje 30 mukaraca, imala je
osoblje sastavljeno od vojske bosanskih Srba (stav 864. presude u predmetu MKSJ
Branin).
157
XVI. DODATAK 3 (IDENTITET STRADALIH)
Mujo (Alija) Ali

DNK izvjetaj za Mujo (Alija) Ali - broj sluaja 9135140 - broj protokola 12720/09
od 17.12.2009. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-68-
MDT, dokaz Tuilatva T-270;
Sejad (Rifet) Ali
1. DNK izvjetaj za Sejad (Rifet) Ali - broj sluaja 9135062 - broj protokola 12764/09 od
24.12.2009. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-16/19
RFM-3, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Sejad (Rifet) Ali - broj sluaja 9135049 - broj protokola 12764/09r
od 21.01.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-68-
3. DNK izvjetaj za Sejad (Rifet) Ali - broj sluaja 9135057 - broj protokola 12764/09r
od 04.03.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-
16/19 RTB-1, dokaz Tuilatva T-270.
Enver (Avdo) Arifagi
1. DNK izvjetaj za Enver (Avdo) Arifagi - broj sluaja 9135060 - broj protokola
12765/09r od 11.01.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka
SK-03/09-16/19 LTB-2, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-16/19-11 MXT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-18 LMT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-16/19 RFM-1, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-17 LIN, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-16/19 LUL-2, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-16/19-15 MD, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-16/19 RHM-3, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-16/19 RFM-1, dokaz Tuilatva T-270;
10. Izvod iz matine knjige umrlih broj 04-202-1-425/2008 od 12.08.2008. godine, dokaz
TuilatvaT-51;
Mehmed (Ekrem) Arifagi
1. DNK izvjetaj za Mehmed (Ekrem) Arifagi - broj sluaja 9135534 - broj protokola
SK-03/09-66 a/h-55-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
158
2. DNK izvjetaj za Mehmed (Ekrem) Arifagi - broj sluaja 9135006 - broj protokola
SK-03/09-66 a/h-31-RFM, dokaz Tuilatva T-270;
Rasim (Sulejman) Aavdi
1. DNK izvjetaj br.149 za Rasim (Sulejman) Avdi - broj sluaja 9108789 - broj
protokola 2877/03 od 24.11.2003. godine uraeno po naredbi broj: KRI-8/03, dokaz
Tuilatva T-192;
TuilatvaT-52;
erif (Ramo) Bajri
Izvod iz matine knjige umrlih broj 04-202-1-4585/2008 od 11.08.2008. godine, dokaz
TuilatvaT-53;
Zafir (erif) Bajri
TuilatvaT-54;
Rasim (Muharem) Bai
TuilatvaT-55;
Nihad (Meho) Bei
TuilatvaT-54;
Mustafa (Ibrahim) Bei
1. DNK izvjetaj za Mustafa (Ibrahim) Bei - broj sluaja 9135559 - broj protokola
12854/10 od 21.04.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-
03/09-66 A/H-77-rfm, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Mustafa (Ibrahim) Bei - broj sluaja 9137933 - broj protokola
12854/10 od 18.08.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka 21-
LP, dokaz Tuilatva T-270;
Nermin (Izet) Bei
1. DNK izvjetaj za Nermin (Izet) Bei - broj sluaja 9135135- broj protokola 12721/09
od 23.12.2009. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-64
MHT, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Nermin (Izet) Bei - broj sluaja 9135620- broj protokola
SK-03/09-66 a/h-133-LFB, dokaz Tuilatva T-270;
3. DNK izvjetaj za Nermin (Izet) Bei - broj sluaja 9135153- broj protokola
SK-03/09-77 RTB-ex, dokaz Tuilatva T-270;
4. DNK izvjetaj za Nermin (Izet) Bei - broj sluaja 9134990 - broj protokola
SK-03/09-66 a/h-15 LIN, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-76 RFM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-101-MDT, dokaz Tuilatva T-270;
Sead (Adem) Bei
159
1. DNK izvjetaj za Sead (Adem) Bei - broj sluaja 9135082-broj protokola 12762/09
2. DNK izvjetaj za Sead (Adem) Bei - broj sluaja 9135079 - broj protokola
SK-03/09-26 LFM, dokaz Tuilatva T-270;
Suvad (Mustafa) Belagi
1. DNK izvjetaj za Suvad (Mustafa) Belagi - broj sluaja 9135085 - broj protokola
03/09-30 LHM, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Suvad (Mustafa) Belagi - broj sluaja 9135084 - broj protokola
TuilatvaT-57;
erif (Suljo) Blaevi
TuilatvaT-86;
2. Rjeenje o kojim se nastalo lice proglaava umrlim broj R: 784/02 od 20.08.2002.
godine, dokaz Tuilatva T-87;
3. Zapisnik Osnovnog suda u Prijedoru broj R: 784/02 od 20.08.2002. godine, dokaz
Tuilatva T-88;
Ahmet (Hamdija) Blaevi
DNK izvjetaj br.147 za Ahmet (Hamdija) Blaevi - broj sluaja 9108804 - broj
Tuilatva T-193;
Fadil (Ibrahim) Blaevi
1. DNK izvjetaj za Fadil (Ibrahim) Blaevi - broj sluaja 9135070 - broj protokola
03/09-16/19-17 MDT, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Fadil (Ibrahim) Blaevi - broj sluaja 9135067 -broj protokola
SK-03/09-16/19-14 MTX, dokaz Tuilatva T-270;
3. DNK izvjetaj za Fadil (Ibrahim) Blaevi - broj sluaja 9137855 - broj protokola
12719/09r od 18.08.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka 18-
RP, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-89;
6. Zapisnik Osnovnog suda u Prijedoru broj R: 790/02 od 06.08.2002. godine, dokaz
Tuilatva T-91;
Fikret (Himzo) Blaevi
1. DNK izvjetaj za Fikret (Himzo) Blaevi - broj sluaja 9135020 - broj protokola
03/09-1 LFM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-1 MDT, dokaz Tuilatva T-270;
160
SK-03/09-1 LHM, dokaz Tuilatva T-270;
Mustafa (Edhem) Blaevi
DNK izvjetaj br.76 za Mustafa (Edhem) Blaevi - broj sluaja 9108927 - broj
Tuilatva T-194;
Muharem (aban) Crljenkovi
1. DNK izvjetaj za Muharem (aban) Crljenkovi - broj sluaja 9134986 - broj
protokola 12705/09 od 04.12.2009. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa
uzorka SK-03/09-66 A/H-11-lin, dokaz Tuilatva T-270;
protokola 12705/09r od 14.01.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa
uzorka SK-03/09-66 A/H-28-lfm, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-57-lhm, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 a/h-109-MDT, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka 66a-h-155-LU-2, dokaz Tuilatva T-270;
Zijad (Ibrahim) ejvan
1. DNK izvjetaj br.33 za Zijad (Ibrahim) ejvan - broj sluaja 9108547 - broj protokola
2773/03 od 14.11.2003. godine uraeno po naredbi broj: KRI-8/03, dokaz Tuilatva
T- 195a;
T- 195 b;
2773/03 od 8.12.2003. godine uraeno po naredbi broj: KRI-8/03, dokaz Tuilatva T-
195;
Besim (Smail) auevi
1. DNK izvjetaj za Besim (Smail) auevi - broj sluaja 9135570 - broj protokola
03/09-84-RTB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-84-RFM, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-58;
Ismet (Mehmed) usti
1. DNK izvjetaj za Ismet (Mehmed) usti - broj sluaja 9135005 - broj protokola
03/09-66 a/h-30-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
161
TuilatvaT-53;
Hilmija (Mehmed) usti
1. DNK izvjetaj za Hilmija (Mehmed) usti - broj sluaja 9135562 - broj protokola
03/09-66 a/h-79-RFM, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-60;
Admir (Demal) Dergi
1. DNK izvjetaj za Admir (Demal) Dergi - broj sluaja 9135103 - broj protokola
SK-03/09-41/52 MDT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-34 RTB, dokaz Tuilatva T-270;
03/09-43 MXT, dokaz Tuilatva T-270;
41/52-LU, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-61;
Fadil (Fehim) Duratovi
1. DNK izvjetaj za Fadil (Fehim) Duratovi - broj sluaja 9135098 - broj protokola
03/09-39 MDT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-10 RPT, dokaz Tuilatva T-270;
aban (erif) Elezovi
1. DNK izvjetaj za aban (erif) Elezovi - broj sluaja 9135000 - broj protokola
SK-03/09-66 a/h-43-LIN, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 a/h-152-RRD, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66a-h-62-LH-2, dokaz Tuilatva T-270;
Fahrudin (Kasim) Elezovi
162
Potvrdio svjedok Hakija Elezovi;
Jasmin (Hajrudin) Elezovi
DNK izvjetaj br.39 za Hajrudin (Salih) Elezovi - broj sluaja 9108553 - broj
Tuilatva T- 197;
Edin (Muharem) Elezovi i Emir (Muharem) Elezovi
1. DNK izvjetaj br.46 za Edin (Muharem) Elezovi ili Emir (Muharem) Elezovi - broj
sluaja 9108560 - broj protokola 2594/03 od 8.11.2003. godine uraeno po naredbi
broj: KRI-8/03, dokaz Tuilatva T-211;
2. DNK izvjetaj br.46 za Edin (Muharem) Elezovi ili Emir (Muharem) Elezovi - broj
sluaja 9108757 - broj protokola 2779/03 od 31.3.2004. godine uraeno po naredbi
broj: KRI-8/03, dokaz Tuilatva T-211a;
3. Izvod iz matine knjige umrlih broj 04-202-1-4506/2008 od 07.08.2008. godine (za
Edina Elezovia), dokaz TuilatvaT-61;
4. Izvod iz matine knjige umrlih broj 04-202-1-4507/2008 od 07.08.2008. godine (za
Emira Elezovia), dokaz TuilatvaT-63;
Hajrudin (Salih) Elezovi
1. DNK izvjetaj br.92 za Hajrudin (Salih) Elezovi - broj sluaja 9108766 - broj
Tuilatva T-196;
TuilatvaT-64;
Jasmin (Ismet) Fazli
TuilatvaT-65;
Mirsad (Ismet) Fazli
TuilatvaT-66;
Almir (Refik) Fazli
TuilatvaT-92;
3. Zapisnik Osnovnog suda u Prijedoru broj R. 157/2000 od 26.03.2001. godine, dokaz
Tuilatva T-94;
Edin (Hilmija) Fazli
TuilatvaT-96;
Ismet (Dervi) Fazli
1. DNK izvjetaj za Ismet (Dervi) Fazli - broj sluaja 9134977 - broj protokola
03/09-66 A/H-2-lin, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 a/h-19-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
163
SK-03/09-66 a/h-144-LRD, dokaz Tuilatva T-270;
Kemal (Hamdija) Garibovi
1. DNK izvjetaj za Kemal (Hamdija) Garibovi - broj sluaja 9135131 - broj protokola
03/09-61 RFM, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Kemal (Hamdija) Garibovi - broj sluaja 9135122 - broj protokola
TuilatvaT-67;
Samir (Sadik) Garibovi
Potvrdio Svjedok A u prilikom davanja iskaza pred sudom;
Vasif (Atif) Garibovi
1. DNK izvjetaj za Vasif (Atif) Garibovi - broj sluaja 9135176 - broj protokola
SK-03/09-102 RHM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 a/h-94-RTB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 102 RPT, dokaz Tuilatva T-270;
66a-h-134-LFB-2, dokaz Tuilatva T-270;
Muhamed (Abaz) Grabi
1. DNK izvjetaj za Muhamed (Abaz) Grabi - broj sluaja 9135171 - broj protokola
SK-03/09-92 mdt, dokaz Tuilatva T-270;
164
SK-03/09-9 MXT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-93 LFB, dokaz Tuilatva T-270;
LF-1, dokaz Tuilatva T-270;
Mirsad (Hasan) Guti
DNK izvjetaj br.95 za Mirsad (Hasan) Guti - broj sluaja 9108776 - broj protokola
198;
Husein (Salih) Hanki
1. DNK izvjetaj za Husein (Salih) Hanki - broj sluaja 9135148 - broj protokola
03/09-72 LFM-1, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-98-RPR, dokaz Tuilatva T-270;
Osman (Hasan) Hasanagi
1. DNK izvjetaj za Osman (Hasan) Hasanagi - broj protokola 12789/09r od 25.02.2010.
godine uraeno po naredbi - broj sluaja 9135126 - broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-
2. DNK izvjetaj za Osman (Hasan) Hasanagi - broj sluaja 9135541 - broj protokola
SK-03/09-62-RPT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-62-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-68;
Ismet (Husein) Hirki
TuilatvaT-69;
Rifet (Husein) Hirki
TuilatvaT-70;
efik (Husein) Hirki
DNK izvjetaj br.124 za efik (Husein) Hirki - broj sluaja 9108780 - broj protokola
T- 199;
165
Midhet (Fehim) Hodi
TuilatvaT-71;
Ahmet (Husein) Hodi
1. DNK izvjetaj za Ahmet (Husein) Hodi - broj sluaja 9135524 - broj protokola
SK-03/09-66 a/h-36-LHM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 a/h-107-LPT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 a/h-108-MXT, dokaz Tuilatva T-270;
66a-h-146-RU, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-72;
Mirsad (Hilmija) Hodi
1. DNK izvjetaj za Mirsad (Hilmija) Hodi - broj sluaja 9135121 - broj protokola
03/09-52 MDT-2, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-46 LTB, dokaz Tuilatva T-270;
RH, dokaz Tuilatva T-270;
Said (Alija) Horozovi i Emsud (Alija) Horozovi
Potvrdio Svjedok KO-7;
Mahmut (Sefer) Hrusti
1. DNK izvjetaj za Mahmut (Sefer) Hrusti - broj sluaja 9135142 - broj protokola
03/09-69 LFM, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Mahmut (Sefer) Hrusti - broj sluaja 9135145 - broj protokola
03/09-71 LHM, dokaz Tuilatva T-270;
Hajro (Husko) Ii
166
TuilatvaT-73;
Armin (Mustafa) Jakupovi
TuilatvaT-74;
Senad (Latif) Jusufagi
1. DNK izvjetaj za Senad (Latif) Jusufagi - broj sluaja 9134980 - broj protokola
12704/09 od 03.12. 2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka
2. DNK izvjetaj za Senad (Latif) Jusufagi - broj sluaja 9135566 - broj protokola
12704/09 od 21.01. 2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka
Zuhdija (Meho) Kadiri
DNK izvjetaj br.42 za Zuhdija (Meho) Kadiri - broj sluaja 9108556 - broj
Tuilatva T- 200;
Mehmed (Sulejman) Kahrimanovi
1. DNK izvjetaj za Mehmed (Sulejman) Kahrimanovi - broj sluaja 9134984 - broj
uzorka SK-03/09-66 a/h-9-LIN, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 a/h-138-LFB, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 a/h-76-RFM, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 a/h-175-LRD, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 a/h-24-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 a/h-60-LHM, dokaz Tuilatva T-270;
Uzeir (Muharem) Kahrimanovi
1. DNK izvjetaj za Uzeir (Muharem) Kahrimanovi - broj sluaja 9135034 - broj
uzorka SK-03/09-7 LFM, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-7 MD, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-7 OCC, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09- a/h-141-RFB, dokaz Tuilatva T-270;
167
uzorka SK-03/09-7 LHM, dokaz Tuilatva T-270;
Dervi (Osman) Karabai
1. DNK izvjetaj za Dervi (Osman) Karabai - broj sluaja 9135118- broj protokola
2. DNK izvjetaj za Dervi (Osman) Karabai - broj sluaja 9135615 - broj protokola
SK-03/09-66 a/h-129-RFB, dokaz Tuilatva T-270;
Osman (Dervi) Karabai
1. DNK izvjetaj za Karabai (Dervi) Osman - broj sluaja 9135149 - broj protokola
SK-03/09-69 RFM-ex, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-84-LHM-2, dokaz Tuilatva T-270;
66a-h-163-LU, dokaz Tuilatva T-270;
Elvir (Kadir) Karari
1. DNK izvjetaj za Elvir (Kadir) Karari - broj sluaja 9135616 - broj protokola
SK-03/09-66 A/H-130-LFB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-20-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-16-LIN, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-156-lui, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-111-MXT, dokaz Tuilatva T-270;
168
SK-03/09-66 A/H-44-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-150-LRD, dokaz Tuilatva T-270;
66a-h-32-RH, dokaz Tuilatva T-270;
Kadir (Husein) Karari
1. DNK izvjetaj za Kadir (Husein) Karari - broj sluaja 9135178 - broj protokola
SK-03/09-98 MDT, dokaz Tuilatva T-270;
RH, dokaz Tuilatva T-270;
Elvin (Mehmed) Kaukovi
TuilatvaT-97;
Meho (Ahmet) Kljaji
DNK izvjetaj za Meho (Ahmet) Kljaji - broj sluaja 9135564 - broj protokola
03/09-66 A/H-81-RFM, dokaz Tuilatva T-270;
Ahmet (Salih) Krki
TuilatvaT-98;
Abaz (Omer) Kulai
1. DNK izvjetaj br.12 za Abaz (Omer) Kulai - broj sluaja 9108532- broj protokola
T- 201;
201a;
201b;
201c;
5. DNK izvjetaj br.12 za Abaz (Omer) Kulai - broj sluaja 9108772 - broj protokola
201d;
169
Sakib (Ahmet) Kljaji
1. DNK izvjetaj za Sakib (Ahmet) Kljaji - broj sluaja 9135065 - broj protokola
03/09-16/19-12 MXT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-42 RIN-EX, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-75;
Velid (Ramo) Maroli
1. DNK izvjetaj za Velid (Ramo) Maroli - broj sluaja 9135630 - broj protokola
SK-03/09-66 A/H-143-RFB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-78-RFM, dokaz Tuilatva T-270;
03/09-66 A/H-87-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
Himzo (Redo) Maroli
1. DNK izvjetaj br.26 za Maroli (Redo) Himzo - broj sluaja 9108540 - broj
Tuilatva T- 202;
Tuilatva T- 202a;
Tuilatva T- 202b;
Tuilatva T- 202c;
TuilatvaT-76;
Ejub (Abaz) Medi
TuilatvaT-77;
Alija (Beo) Mehmedagi
1. DNK izvjetaj br.43 za Alija (Beo) Mehmedagi - broj sluaja 9108754 - broj
Tuilatva T-203;
170
2. DNK izvjetaj br.43 za Alija (Beo) Mehmedagi - broj sluaja 9108754 - broj
Tuilatva T- 203a;
Osman (Husein) Mehmedagi
1. DNK izvjetaj za Osman (Husein) Mehmedagi - broj sluaja 9135035 - broj
uzorka SK-03/09-8 RIN, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-15 RFM, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-54 LFM, dokaz Tuilatva T-270;
Asmir (Mehmed) Memi
1. DNK izvjetaj za Asmir (Mehmed) Memi - broj sluaja 9135579 - broj protokola
03/09-66 A/H-93-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
66a-h-148-LR-2, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-78;
Himzo (Omer) Mrkalj
1. DNK izvjetaj br.142 za Himzo (Omer) Mrkalj - broj sluaja 9108754 - broj
Tuilatva T- 204;
2. DNK izvjetaj br.142 za Himzo (Omer) Mrkalj - broj sluaja 9108805 - broj
Tuilatva T- 204a;
Idriz (Haso) Muretehaji
1. DNK izvjetaj br.113 za Idriz (Haso) Muretehaji - broj sluaja 9108792 - broj
Tuilatva T-205;
TuilatvaT-79;
Edin (Osman) Mujkanovi
1. DNK izvjetaj za Edin (Osman) Mujkanovi - broj sluaja 9135531 - broj protokola
03/09-66 A/H-52-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-158-LUI, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-172-LRD, dokaz Tuilatva T-270;
171
SK-03/09-79-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-55 LPT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-80 LTB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-66-LHM, dokaz Tuilatva T-270;
LT-2, dokaz Tuilatva T-270;
66a-h-56-RH, dokaz Tuilatva T-270;
Husein (Hamdija) Mujkanovi
1. DNK izvjetaj za Husein (Hamdija) Mujkanovi - broj sluaja 9134992 - broj
uzorka SK-03/09-66 A/H-17-LIN, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Husein (Hamdija) Mujkanovi - broj sluaja 9135571 - broj
uzorka SK-03/09-66 A/H-85-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
3. DNK izvjetaj za Husein (Hamdija) Mujkanovi n - broj sluaja 9135160 - broj
uzorka SK-03/09-81 LTB, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-81;
Refik (Rasim) Mujkanovi
1. DNK izvjetaj za Refik (Rasim) Mujkanovi - broj sluaja 9135004 - broj protokola
SK-03/09-66 A/H-161 RUI, dokaz Tuilatva T-270;
172
66a-h-12 RP, dokaz Tuilatva T-270;
Vasif (Mahmut) Mujkanovi
DNK izvjetaj za Vasif (Mahmut) Mujkanovi - broj sluaja 9135550 - broj protokola
03/09-66 A/H-69-RHM, dokaz Tuilatva T-270;
Nihad (Sulejman) Memi
TuilatvaT-80;
Senad (Esad) Mujkanovi
TuilatvaT-82;
Fuad (Dervi) Muretehaji
DNK izvjetaj za Fuad (Dervi) Muretehaji - broj sluaja 9135557 - broj protokola
Mehmed (Dervi) Muretehaji
1. DNK izvjetaj za Mehmed (Dervi) Muretehaji - broj sluaja 9135563 - broj
uzorka SK-03/09-66 A/H-80-RFM, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-91 LFM, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-137-LFB, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-95-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-186-LIN, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-83;
Faik (Osman) Rizvanevi
1. DNK izvjetaj za Faik (Osman) Rizvanevi - broj sluaja 9135156 - broj protokola
SK-03/09-77 RIN, dokaz Tuilatva T-270;
173
Nail (Demal) Sadi
1. DNK izvjetaj za Sadi (Demal) Nail - broj sluaja 9135019 - broj protokola
03/09-66-g-1-MXT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66- A/H-120-RPT, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66- A/H-92-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-64-RTB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-180-RUI, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-59-RHM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-59-RIN, dokaz Tuilatva T-270;
LT-2, dokaz Tuilatva T-270;
Bajazid (Hamza) Saldumovi
1. DNK izvjetaj za Bajazid (Hamza) Saldumovi - broj sluaja 9135574 - broj protokola
03/09-66 A/H-88-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
TuilatvaT-84;
Jasmin (Mehmed) Saldumovi
1. DNK izvjetaj za Jasmin (Mehmed) Saldumovi - broj sluaja 9134996 - broj
uzorka SK-03/09-66 A/H-21-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-140-RFB, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-53-RTB, dokaz Tuilatva T-270;
uzorka SK-03/09-66 A/H-174-LRD, dokaz Tuilatva T-270;
174
uzorka 66a-h-14-rp, dokaz Tuilatva T-270;
Kasim (efik) Sivac
1. DNK izvjetaj br.96 za Kasim (efik) Sivac - broj sluaja 9108797 - broj protokola
207;
2. DNK izvjetaj br.96 za Kasim (efik) Sivac - broj sluaja 9108782 - broj protokola
5121/05r od 11.2.2005. godine uraeno po naredbi broj: KRI-8/03, dokaz Tuilatva
T- 207a;
Merzuk (Ibrahim) Sivac
1. DNK izvjetaj br.109 za Merzuk (Ibrahim) Sivac - broj sluaja 9108797 - broj
Tuilatva T- 206;
Tuilatva T- 206a;
Tuilatva T- 206b;
Edin (Munib) Sivac i Nedad (Munib) Sivac
1. DNK izvjetaj br.91 za Edin (Munib) Sivac ili Nedad (Munib) Sivac - broj sluaja
9108749 - broj protokola 2596/03 od 6.5.2004. godine uraeno po naredbi broj: KRI-
8/03, dokaz Tuilatva T-212;
2. DNK izvjetaj br.91 za Edin (Munib) Sivac ili Nedad (Munib) Sivac - broj sluaja
9108790 - broj protokola 2596/03 od 8.11.2003. godine uraeno po naredbi broj: KRI-
8/03, dokaz Tuilatva T-212a;
Omer (Halil) ljivar

DNK izvjetaj br.7 za Omer (Halil) ljivar - broj sluaja 9108529 - broj protokola
208;
Zilhad (Huska) Selimovi
1. DNK izvjetaj za Zilhad (Huska) Selimovi - broj sluaja 9135013 - broj protokola
SK-03/09-66 A/H-39-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
Mehmedalija (Ibrahim) Tali
1. DNK izvjetaj za Mehmedalija (Ibrahim) Tali - broj sluaja 9134983 - broj protokola
03/09-66 A/H-8-LIN, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-71-RHM, dokaz Tuilatva T-270;
175
SK-03/09-57-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-195-RUI, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-67-RTB, dokaz Tuilatva T-270;
Sakib (Bejdo) Trnjanin
DNK izvjetaj br.40 za Sakib (Bejdo) Trnjanin - broj sluaja 9108554 - broj protokola
209;
Seid (Miralem) Vehabovi
TuilatvaT-95;
Fadil (Ramo) Veli
1. DNK izvjetaj za Fadil (Ramo) Veli - broj sluaja 9134985 - broj protokola
2. DNK izvjetaj za Fadil (Ramo) Veli - broj sluaja 9135523 - broj protokola 12755/09
A/H-40-LTB, dokaz Tuilatva T-270;
Ekrem (Zuhdija) Veli
1. DNK izvjetaj za Ekrem (Zuhdija) Veli ili Enes (Zuhdija) Veli - broj sluaja
9135024 - broj protokola 12777/09 od 11.01.2010. godine uraeno po naredbi broj:
KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-3 RPT, dokaz Tuilatva T-270;
9135520 - broj protokola 12777/09r od 11.01.2010. godine uraeno po naredbi broj:
KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-11 a-LVT, dokaz Tuilatva T-270;
9135043 - broj protokola 12777/09r od 21.01.2010. godine uraeno po naredbi broj:
KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-11 a-LVT, dokaz Tuilatva T-270;
Ziko (Husein) Zahirovi
1. DNK izvjetaj za Ziko (Husein) Zahirovi - broj sluaja 9135002 - broj protokola
176
SK-03/09-66 A/H-67-LHM, dokaz Tuilatva T-270;
SK-03/09-66 A/H-170-LUI, dokaz Tuilatva T-270;
Nedad (Latif) Zuli
1. DNK izvjetaj br.115 za Nedad (Latif) Zuli - broj sluaja 9108800 - broj protokola
T-210;
2. DNK izvjetaj br.115 za Nedad (Latif) Zuli - broj sluaja 9108800 - broj protokola
210a;
TuilatvaT-85;
Ferid (Karanfil) eri
1. DNK izvjetaj za eri (Karanfil) Ferid - broj sluaja 9135029 - broj protokola
SK-03/09-2-RPT, dokaz Tuilatva T-270;
Sakib (Idriz) eri
1. DNK izvjetaj za Sakib (Idriz) eri - broj sluaja 9134997 - broj protokola 12744/09
A/H-22-LFM, dokaz Tuilatva T-270;
2. DNK izvjetaj za Sakib (Idriz) eri - broj sluaja 9135530 - broj protokola 12744/09r
od 11.01.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09- 66
A/H-51-RTB, dokaz Tuilatva T-270;
LIN, dokaz Tuilatva T-270;
A/H-106-MDT, dokaz Tuilatva T-270;
A/H-136-LFB, dokaz Tuilatva T-270;
A/H-118-MDT, dokaz Tuilatva T-270;
177
A/H-100-MXT, dokaz Tuilatva T-270;
od 18.08.2010. godine uraeno po naredbi broj: KTA-1/09-RZ sa uzorka SK-03/09-
66a -h-61-rh-2, dokaz Tuilatva T-270;
178
XVII. SADRAJ
I. IZREKA................................................................................................................................... 2
II. OPTUENJE ....................................................................................................................... 14
III. IZVEDENI DOKAZI ........................................................................................................ 15
IV. ZAVRNE RIJEI ............................................................................................................ 15
A. TUILATVO ....................................................................................................................... 15
B. OPTUENI ZORAN BABI I NJEGOV A ODBRANA .................................................................. 17
1. Odbrana optuenog Zorana Babia ................................................................................ 17
2. Optueni Zoran Babi .................................................................................................... 18
C. OPTUENI MILORAD RADAKOVI I NJEGOVA ODBRANA...................................................... 18
1. Odbrana optuenog Milorada Radakovia ..................................................................... 18
2. Optueni Milorad Radakovi ......................................................................................... 18
D. OPTUENI MILORAD KRBI I NJEGOVA ODBRANA ............................................................ 19
1. Odbrana optuenog Milorada krbia ........................................................................... 19
2. Optueni Milorad krbi ................................................................................................ 19
E. OPTUENI DUAN JANKOVI I NJEGOVA ODBRANA............................................................. 19
1. Odbrana optuenog Duana Jankovia .......................................................................... 19
2. Optueni Duan Jankovi ............................................................................................... 20
F. OPTUENI ELJKO STOJNI I NJEGOVA ODBRANA ............................................................... 21
1. Odbrana optuenog eljka Stojnia ............................................................................... 21
2. Optueni eljko Stojni ................................................................................................. 21
V. PROCESNE ODULKE ....................................................................................................... 22
A. UTVRENE INJENICE ......................................................................................................... 22

B. NAIN ISPITIVANJA SVJEDOKA ............................................................................................ 23
C. PROCESNI PRIGOVORI NA POJEDINE DOKAZE ....................................................................... 26
VI. PRIMJENJIVI ZAKON ................................................................................................... 26
VII. PRIMIJENJENI STANDARDI U POGLEDU OCJENE DOKAZA I ELEMENTI

DJELA ................................................................................................................................ 31
A. STANDARDI PRILIKOM OCJENJIVANJA POJEDINIH DOKAZA .................................................. 31

B. OPTI ELEMENTI ZLOINA PROTIV OVJENOSTI ................................................................ 35
179
C. PRAVNI STANDARDI PRIMJENJIVANI NA UTVRENO INJENINO STANJE ............................. 35
1. Nezakonito zatvaranje .................................................................................................... 36
2. Druga neovjena djela .................................................................................................. 36
3. Ubistvo ........................................................................................................................... 37
4. Deportacija i prisilno preseljenje ................................................................................... 37
5. Progon ............................................................................................................................ 38
D. INDIVIDUALNA KRIVINA ODGOVORNOST PREMA LANU 180. STAV 1. KZ BIH ................. 38
1. Udrueni zloinaki poduhvat........................................................................................ 38
VIII. INJENINA UTVRENJA SUDA (OSUUJUI DIO) ........................................ 40
A. PRINUDNO PRESELJENJE...................................................................................................... 40
1. Uvod ............................................................................................................................... 40
2. Ocjena dokaza ................................................................................................................ 41
(a) Da li je u kritinom periodu dolo do iseljavanja stanovnitva sa podruja optine
Prijedor.......................................................................................................................... 41
(b) Da li je iseljavanje bilo prinudno ................................................................................... 43
(c) Da li je iseljavanje bilo sastavni dio zloinakog plana, udruenog zloinakog
poduhvata ...................................................................................................................... 45
(d) Da li su Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni, kao pripadnici Interventnog voda, odnosno komandir SM Prijedor, svjesno i
sa namjerom, sudjelovali u prinudnom preseljenju stanovnitva sa podruja optine
Prijedor konvojem od 21.08.1992. godine .................................................................... 46
(e) Da li su Zoran Babi, Milorad Radakovi, Milorad krbi, Duan Jankovi i eljko
Stojni u znaajnoj mjeri doprinijeli prinudnom preseljenju ........................................ 50
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 51
B. PLJAKA (ODUZIMANJE IMOVINE U IROKIM RAZMJERAMA) ............................................... 51
1. Uvod ............................................................................................................................... 51
2. Ocjena dokaza ................................................................................................................ 52
(a) Da li se u konvoju od 21.08.1992. godine desila pljaka ............................................... 52
(b) Da li je pljaka bila redovna i rasprostranjena pojava u konvoju od 21.08.1992.
godine ............................................................................................................................ 53
(c) Da li su optueni dijelili namjeru pljakanja civila i da li su u njoj sudjelovali ............. 55
znaajnoj mjeri doprinijeli pljaki ................................................................................ 58
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 59
C. UBISTVA ............................................................................................................................. 60
180
1. Uvod ............................................................................................................................... 60
2. Ocjena dokaza ................................................................................................................ 60
(a) Da li se desilo ubistvo civila iz konvoja od 21.08.1992. godine .................................... 60
(b) Da li je ubistvo izvreno na nain kako je to opisano u optunici ................................. 62
(c) Da li su optueni svjesno i sa namjerom sudjelovali u ubistvima (da li su eljeli
sudjelovati u UZP-u koji je obuhvatao i ubistva) ......................................................... 67
znaajnoj mjeri doprinijeli ubistvima ........................................................................... 71
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 72
D. PROGON .............................................................................................................................. 73
1. Uvod ............................................................................................................................... 73
2. Analiza ........................................................................................................................... 73
(a) Poslovi koje je obavljao Interventni vod ........................................................................ 73
(b) Da li su optueni dijelili diskriminatornu namjeru......................................................... 75
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 75
E. OPTI ELEMENTI KRIVINOG DJELA ZLOINI PROTIV OVJENOSTI .................................... 76
1. Uvod ............................................................................................................................... 76
2. Analiza ........................................................................................................................... 76
(a) irokorasprostranjen ili sistematian napad ................................................................... 76
(b) Da li su optueni bili svjesni postojanja napada ............................................................ 77
(c) Da li su radnje za koje se optueni terete, predstavljale dio napada i da li su optueni
bili toga svjesni ............................................................................................................. 78
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 79
F. ZAKLJUNA RAZMATRANJA U VEZI SA OSTALIM UESNICIMA UDRUENOG ZLOINAKOG
PODUHVATA...................................................................................................................... 80
1. Uvod ............................................................................................................................... 80
2. Analiza ........................................................................................................................... 80
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 83
G. ZAKLJUNA RAZMATRANJA O KRIVINOJ ODGOVORNOSTI OPTUENIH ZORANA BABIA,
MILORADA KRBIA, DUANA JANKOVIA I ELJKA STOJNIA ....................................... 83
1. Uvod ............................................................................................................................... 83
2. Analiza ........................................................................................................................... 83
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 85
IX. INJENINA UTVRENJA SUDA (OSLOBAAJUI DIO) OPTUENI

MILORAD RADAKOVI ............................................................................................... 86
181
1. Uvod ............................................................................................................................... 86
2. Ocjena dokaza ................................................................................................................ 87
(a) Da li je optueni Milorad Radakovi bio pripadnik Interventnog voda i koja je bila
njegova uloga u Interventnom vodu .............................................................................. 87
(b) Da li je optueni Milorad Radakovi dijelio umiljaj za izvrenje ciljeva udruenog
zloinakog poduhvata.................................................................................................. 88
(c) Da li je optueni Milorad Radakovi u znaajnoj mjeri doprinio izvrenju ciljeva
udruenog zloinakog poduhvata ................................................................................ 89
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 91
X. OCJENA DOKAZA SUPROTNE STRANE .................................................................... 91
A. ZORAN BABI ..................................................................................................................... 91

1. Uvod ............................................................................................................................... 91
2. Ocjena dokaza ................................................................................................................ 91
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 93
B. MILORAD KRBI ............................................................................................................... 93
1. Uvod ............................................................................................................................... 93
2. Ocjena dokaza ................................................................................................................ 93
3. Zakljuak ........................................................................................................................ 95
C. DUAN JANKOVI ............................................................................................................... 95
1. Uvod ............................................................................................................................... 95
2. Ocjena dokaza ................................................................................................................ 96
(a) Poloaj optuenog Duana Jankovia u SJB Prijedor .................................................... 96
(i) Uvod ............................................................................................................................ 96
(ii) Ocjena dokaza ............................................................................................................ 96
(iii) Zakljuak ................................................................................................................ 103
(b) Da li je optueni Duan Jankovi sudjelovao u pratnji konvoja od 21.08.1992. godine103
(i) Uvod .......................................................................................................................... 103
(ii) Ocjena dokaza .......................................................................................................... 103
(iii) Zakljuak ................................................................................................................ 105
(c) Procesni prigovori odbrane u vezi sa koritenjem materijalnih dokaza ....................... 105
3. Zakljuak ...................................................................................................................... 106
D. ELJKO STOJNI ............................................................................................................... 106
1. Uvod ............................................................................................................................. 106
2. Ocjena dokaza .............................................................................................................. 106
3. Zakljuak ...................................................................................................................... 107
182
E. DOKAZI TUILATVA U ODNOSU NA OPTUENOG MILORADA RADAKOVIA .................... 108
1. Uvod ............................................................................................................................. 108
2. Ocjena dokaza .............................................................................................................. 108
3. Zakljuak ...................................................................................................................... 109
XI. ODSTUPANJA IZMEU OPTUNICE I PRESUDE I CIVILNI STATUS

RTAVA .......................................................................................................................... 109
A. BROJ I CIVILNI STATUS RTAVA ........................................................................................ 109

B. MJESTO UBISTVA I NEXUS ................................................................................................. 111
C. OPTUBE ZA NEZAKONITO ZATVARANJE ........................................................................... 112
D. OPTUBE ZA DRUGA NEHUMANA DJELA UINJENA U NAMJERI NANOENJA VELIKE PATNJE
ILI OZBILJNE FIZIKE ILI PSIHIKE POVREDE ILI NARUENJA ZDRAVLJA .......................... 113
XII. ODMJERAVANJE SANKCIJE ................................................................................... 115
A. KAZNA MORA BITI SRAZMJERNA TEINI DJELA ZA KOJA SU ZORAN BABI, MILORAD
KRBI, DUAN JANKOVI I ELJKO STOJNI OGLAENI KRIVIM. .................................. 115
1. Drutvena osuda kanjivog ponaanja optuenih ........................................................ 115
2. Namjera da se na uinioce utie da u budue ne ine krivina djela i da se na ostale
utie da ne ine krivina djela ................................................................................... 116
3. Namjera da se utie na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela i opravdanosti
kanjavanja uinitelja ................................................................................................ 116
4. Stepen krivice ............................................................................................................... 117
5. Pobude i okolnosti iz kojih je djelo izvreno ............................................................... 117
6. Line prilike optuenih i njhovo dranje tokom postupka ........................................... 118
B. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 119
XIII. IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI I TROKOVI KRIVINOG POSTUPKA .. 119
XIV. DODATAK 1 (IZVEDENI DOKAZI) ........................................................................ 120
A. DOKAZI TUILATVA ....................................................................................................... 120

1. Svjedoci ........................................................................................................................ 120
2. Vjetaci ......................................................................................................................... 121
3. Materijalni dokazi ........................................................................................................ 121
B. DOKAZ ODBRANE OPTUENOG ZORANA BABIA .............................................................. 132
1. Svjedoci ........................................................................................................................ 132
C. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG MILORADA RADAKOVIA................................................ 132
183
1. Svjedoci ........................................................................................................................ 132
D. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG MILORADA KRBIA ....................................................... 133
1. Svjedoci ........................................................................................................................ 133
2. Vjetaci ......................................................................................................................... 133
E. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG DUANA JANKOVIA ....................................................... 134
1. Svjedoci ........................................................................................................................ 134
F. DOKAZI ODBRANE OPTUENOG ELJKA STOJNIA ............................................................ 138
1. Svjedoci ........................................................................................................................ 138
XV. DODATAK 2 (INJENICE KOJE SU UTVRDILA VIJEA MKSJ A KOJE JE

TOKOM POSTUPKA SUD PRIMIO NA ZNANJE) .................................................. 139
XVI. DODATAK 3 (IDENTITET STRADALIH) .............................................................. 158
XVII. SADRAJ .................................................................................................................... 179
184

3472 1K BZ I Dr. Prvostupanjska 21 12 2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

3472 1K BZ I Dr. Prvostupanjska 21 12 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Predmet broj: S1 1 K003472 09 KrI (X-KR-08/549)

Pred sudskim vijeem u sastavu: sudija Minka Kreho, predsjednik vijea

PREDMET TUILATVA BOSNE I HERCEGOVINE

Tuilac Tuilatva Bosne i Hercegovine:

U IME BOSNE I HERCEGOVINE

Dakle, u okviru irokog i sistematinog napada vojske i milicije Republike Srpske na

etvrtooptuenog, Duana Jankovia, za krivino djelo zloin protiv ovjenosti iz lana

Na osnovu lana 284. stav 1. taka c) ZKP BiH

Dakle, u okviru irokog i sistematinog napada vojske i policije Republike Srpske na

- za optuenog Milorada krbia u periodu od 14.10.2008. godine pa do 24.10.2009.

- za optuenog Duana Jankovia u periodu od 29.05.2008. godine pa do 11.11.2009.

Na osnovu lana 198. stav 2. ZKP BiH oteeni se sa eventualnim imovinskopravnim

2. Na roitu povodom izjanjenja o krivnji odranom dana 13.02.2008.godine, svih osam

3. U toku glavnog pretresa, Tuilatvo BiH je dana 22.06.2009.godine dostavilo Sudu

4. Na prijedlog Tuilatva, pretresno vijee je rjeenjem broj: X-KR-08/549-1 od

6. Rjeenjem broj: X-KR-08/549-2 od 06.07.2009.godine, Sud je razdvojio postupak

7. U daljem toku postupka, dana 11.03.2010.godine, Tuilatvo je sklopilo sporazum i sa

8. Pretresno vijee je donijelo rjeenje o razdvajanju postupka broj: X-KR-08/549-3 od

9. Prije okonanja glavnog pretresa, Tuilatvo je Sudu dostavilo izmijenjenu optunicu

III. IZVEDENI DOKAZI

11. Njihov spisak se nalazi u prilogu I ove presude.

IV. ZAVRNE RIJEI

14. Nadalje, Tuilatvo navodi da su o prisilnom preseljenju konvojem od 21.08.1992.

15. Tuilatvo je u odnosu na optuenog Zorana Babia, istaklo da su izvedeni materijalni

16. U odnosu na optuenog Milorada Radakovia, Tuilatvo istie da izvedeni materijalni

21. Tuilatvo je u odnosu na optuenog Duana Jankovia istaklo da su svjedoci potvrdili

22. U odnosu na optuenog eljka Stojnia, Tuilatvo smatra da su svjedoci u svojim

B. OPTUENI ZORAN BABI I NJEGOV A ODBRANA

27. Ne osporavajui injenicu da je kritinog dana bio organizovan konvoj sa civilnim

2. Optueni Zoran Babi

C. OPTUENI MILORAD RADAKOVI I NJEGOVA ODBRANA

32. Branilac smatra nezakonitim dodavanjem take h) u izmijenjenoj optunici.

2. Optueni Milorad Radakovi

38. Na kraju, optueni je izjavio sauee porodicama svih ubijenih.

42. Branilac takoe smatra da Tuilatvo nije pokualo dokazati ko je poimenice

2. Optueni Milorad krbi

E. OPTUENI DUAN JANKOVI I NJEGOVA ODBRANA

46. U nastavku izlaganja, branilac je analizirao sve relevantne navode iz optunice, te

48. Komentirajui navode koji se tiu postojanja udruenog zloinakog poduhvata,

51. Navedeno, kako smatra branilac, potvruje da njegov branjenik, od trenutka

52. Branilac se osvrnuo na iskaze svjedoka koji su prethodno zakljuili sporazume o

2. Optueni Duan Jankovi

57. Na kraju, optueni je istakao da se u konkretnom sluaju radi o namjeri tuioca da se

F. OPTUENI ELJKO STOJNI I NJEGOVA ODBRANA

59. Ne osporavajui postojanje konvoja od 21.08.1992.godine, izdvajanje mukaraca

60. Vezano za primjenu udruenog zloinakog poduhvata, branilac je iznio stanovite da

61. Branilac se osvrnuo na predoene dokaze, navodei da je Tuilatvo prezentiralo vei

62. Na kraju, branilac je predloio Sudu da njegovog branjenika oslobodi optubi,

2. Optueni eljko Stojni

67. Naime primanjem na znanje odreenih injenica, stvara se oboriva pretpostavka o

71. Dana 15.04.2009.godine, Tuilatvo BiH je podnijelo prijedlog broj: KT-RZ-48/06,

73. Odbijeni su prijedlozi tuioca da se prihvate injenica iz presude pretresnog vijea u

B. NAIN ISPITIVANJA SVJEDOKA

83. Dodatne mjere podrazumijevaju da e se Svjedok B za vrijeme svjedoenja nalaziti u

87. Na roitu odranom 12.10.2009.godine, Sud je Svjedoku KO-8 dodijelio dodatne

88. Sud je Svjedoku KO 15, na roitu od 17.11.2009.godine, dodijelio dodatne mjere

89. Mjere se odnose na iskljuenje javnosti, a odbrana se nije protivila njihovom

90. Na roitu od 08.02.2010.godine, Svjedoku O-3 dodijeljene su mjere zatite koje se

91. Odbrane se nisu protivile navedenim mjerama.

93. Na roitu od 06.07.2010.godine, Sud je jednom svjedoku dodijelio pseudonim KA-1,

95. Na kraju, na roitu od 04.10.2010.godine, svjedoku KO 18 dodijeljena je dodatna

VI. PRIMJENJIVI ZAKON