Izdava

Vojnoistorijski institut

Za izdavaa
Dr Radivoje Jovadi, kapetan bojnog broda

Priredila redakcija
Dr Slavko Vukevi, potpukovnik, vii nauni saradnik u Vojnoistorijskom
institutu, Danica Milenkovi, diplomirani istoriar, arhivski savetnik u Vojnoisto-
rijskom institutu, Anka Radovanovi, diplomirani istoriar, vii arhivista u Vojnoi-
storijskom institutu i Momilo Todosijevi, profesor, vii arhivista u Vojnoistorij-
skom institutu

Odgovorni urednik
Dr Slavko Vukevi

Jeziki redaktor
Slavko Kolorogi, profesor

Korektor
Milka Vladanovi

tampa
Vojna tamparija - Beograd, Generala danova 40 b
 VOJNOISTORIJSKI INSTITUT

ZLOINI
NA JUGOSLOVENSKIM PROSTORIMA
U PRVOM I DRUGOM SVETSKOM RATU
ZBORNIK DOKUMENATA

TOM
I
ZLOINI NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE
1941.-1945.

B E O G R A D 1993.
 Knjiga 1
ZLOINI NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE
1941.
POVODOM EDICIJE ZLOINI NA JUGOSLOVENSKIM
PROSTORIMA U PRVOM I D R U G O M SVETSKOM RATU"
- ZBORNIK DOKUMENATA -

Re izdavaa

Zamanoj izdavakoj delatnosti Vojnoistorijskog instituta,

posebno u publikovanju dokumenata kojima raspolae Vojni arhiv
u njegovom sastavu (do sada je izdato esnaest tomova takvih
dokumenata u sto sedamdeset pet knjiga), pridruuje se edicija
Zloini na jugoslovenskim prostorima u Prvom i Drugom svet-
skom ratu" - Zbornik dokumenata. Prvu knjigu prvog toma ove
edicije Vojnoistorijski institut predaje naunoj i iroj javnosti ve
ovom prilikom.
Jugoslovenski prostori su, kao nijedno podruje na evropskom
kontinentu, zahvatani i gaeni sukobljenim vojskama u oba
svetska rata. Svukuda je bilo bojeva i bitaka, a srazmerno najvie
u oblastima koje naseljava srpski narod. Sva ta vojevanja i ratna
dejstva praeni su, opet kao ni na jednom drugom podruju,
brojnim zloinima razliitog obima, oblika i karaktera u kojima
su stradali neduni ljudi i van vojnih formacija koje su se
suprotstavljale vojskama koje su gazile te prostore i, opet, najvie
delovi -srpskog naroda; neprijatelji su teili da sasvim satru Srbe.
Brojni dokumenti u ovoj ediciji svedoe upravo o tim i takvim
zloinima. , ...
No, nije re samo o zloinima stranih vojski. Re je i o
zloinima domaih vojski", koje su na ovim prostorima stvarali
razliiti pokreti sa razliitim nacionalnim ciljevima i, ve prema
svojim razliitim ideolokim predznacima, te vojske dovodili u
meusobne sukobe. To je posebno karakteristino za Drugi
svetski rat.
Edicija Zbornika namenjena je prvenstveno naunoj domaoj
i stranoj javnosti, i sadri izvorne dokumente, kako bi imala vrstu
 uporinu taku u vlastitim intelektualnim naporima da istinom
progovori o sudbini ljudi stradalih u nevremenima koja su zahva-
tala ove prostore. No, nita manje, ovi dokumenti e biti zanimljivi
i iroj javnosti stradalakog - pa i drugih naroda - da svoju prolost
ne zaboravi, a zarad budunosti.
Ratna dogaanja na ovim prostorima i u pomenutim vreme-
nima dosada su u velikoj meri izuena, a neka se ponovo ili tek
izuavaju. Izdava i pored toga uzima slobodu da u osnovnim
obrisima podseti na ta dogaanja, kako bi pridoneo razumevanju
ireg konteksta u kome su se zloini o kojima dokumenti govore
bolje razumeli, ime bi doprineo i boljem razumevanju oblika i
karaktera samih zloina. Tim pre to su zloini, kao celoviti
predmet zanimanja jugoslovenske istoriografije, uglavnom zaobi-
laeni, a neki i namerno preputani zaboravu.

U Balkanskom ratu (1912-1913), dovravajui svoje dugo-

trajno oslobodilako borenje protiv Osmanskog Carstva, stekle
' su Srbija i Crna Gora zajedniku granicu i stvorile opti uslov da
se spoje u jednu dravu. Njihov uspeh u tom poslednjem vojevanju
protiv Turske hrabrio je i boraki pokretao Srbe, neslobodne u
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, u pokrajinama tada u sastavu
Austro-Ugarske. Isti uspeh je veselio i mnoge Hrvate i neke
Slovence, uticao da meu svima ojaa misao o slozi sa Srbima
kao uslovu valjane samozatite od prevlasti austrijskih Nemaca i
Maara.
Austro-Ugarska, nasuprot, zbog tenje da sauva sopstvenu
celokupnost vienacionalne drave i odreite namerenosti da
obezbedi preimustvo na Balkanu, opako postupa: ugnjetakom
silinom pritiskuje Srbe u pokrajinama Carstva i ratoborno ishodi
prema Srbiji, smatrajui srpsku dravu sredinim iniocem jugoslo-
venskog oslobodilatva. Tako je, hitajui da ostvari zavojevake
ciljeve, Austro-Ugarska poslala vojsku na Srbiju i Crnu Goru (po
objavi rata Srbiji 28. jula 1914. godine).
Tim pohodom je Habsburka Monarhija nainila zgodu Ne-
makoj (obe sainjavaju savez, zvan Centralne sile) da odmah
krene u napad armijama na istok i na zapad.
Svetski rat je tako, zapoinjui na jugoistoku Evrope, brzo
obuhvatio veinu drava na kontinentu i neke oblasti prednje
 Azije. Protiv Austro-Ugarske i Nemake bore se drave Antante:
na istonom frontu - Rusija, a na zapadnom frontu - Francuska
i Velika Britanija.
Na Bliskom istoku Turska staje (1914. godine) na stranu
Centralnih sila.
Antanti e se pridruiti Italija (maja 1915) rasporedivi vojsku
na frontu du svoje severne granice protiv Austro-Ugarske, a s
ciljem da, izmeu ostalog, osvoji i zemlje Slovenaca, Hrvata i
Srba u irem pojasu istonog Jadrana, obeanim Londonskim
ugovorom.
Sjedinjene Amerike Drave stupie u borbu protiv Central-
nih sila (u prolee 1917) i svojim armijama ogromno ojaati snage
Antante na zapadnom frontu i moralno se uzvisiti meu uesni-
cima rata, proglaavajui pravo ugnjetenih naroda na samooprede-
ljenje i nacionalnu slobodu.
Srbija i Crna Gora nale su se, isto kao i Belgija, na strani
Antante.
Rumuniju e napasti (1916. godine) austrougarske i nemake
trupe i prinuditi je da potpie mir (maja 1918) kao pobeena
strana.
U Bugarskoj pretee odluka da zemlja pristupi Centralnim
silama, protiv Srbije, da bi dobila Makedoniju.
Grka se kloni oruanog uea u ratu, sve do poslednje
godine ukupnog vojevanja, iako na svoje tie prima trupe Antante,
najpre deo snaga upotrebljenih (1915) da zauzmu Galipoljsko
poluostrvo u Turskoj.
U tek stvorenoj dravi Albaniji, koja tada nema svoju
redovnu vojsku, austrougarski agenti uz pomo katolikih svete-
nika podstiu oruano neprijateljstvo gerilskih druina protiv
Srbije i Crne Gore, da bi prvoj oteali vojni manevar i ubijali
vojnike, a drugoj da bi spreili pre voz prekomorskim putem
saveznike pomoi u sredstvima za rat i ivot stanovnitva.
Austrougarske trupe prvim zamahom upadaju u severoza-
padnu oblast Srbije, inei brojne zloine nad nedunim civilima.
Ali srpska vojska najodlunijim napadom oas izbacuje osvajaa
sa zemljita otadbine. Ubrzo, deo srpske vojske i glavnina
crnogorske vojske prelaze Drinu, potiskuju austrougarske snage
i napreduju preko istone Bosne u pravcu Sarajeva.
Austrougarska vojska, meutim, ponovo napada na irokom
frontu, teko savlauje ilav otpor branilaca i sporo prodire u
 dubinu Srbije. Zloini su opet na delu. Posle gubitka Valjeva i
Beograda, srpska vojska prelazi u opti protivnapad (uvena
Kolubarska bitka), bez zastoja goni i proteruje neprijatelja - od
njegova ljudstva nalaze se (polovinom decembra 1914) na tlu
Srbije jedino zarobljeni austrougarski vojnici i oficiri.
Ne mogavi u dva maha da presudno uspe na balkanskom
ratitu Austro-Ugarska, uz neposrednu pomo svojih saveznika,
preduzima silniji poduhvat (poetkom oktobra 1915) i trei put
napada Srbiju i Crnu Goru, dok jedna nemaka armija, pod
borbom preavi Dunav, prodire u irokom zahvatu moravskog
pravca ka jugu, a bugarska vojska nastupa preko dravne granice
da izbije na Vardar i Junu Moravu.
Srpska vojska, u odsudnoj odbrani, manevrie po unutranjim
pravcima, nalazei se na sve manjem neosvojenom prostoru
otadbine. Bugarska vojska prodire u dolinu Vardara i tako
preseca srpskoj vojsci put prema Solunu, gde bi se spojila sa onde
razvijenim trupama Antante.
Crnogorska vojska, borei se i na tlu zapadne Srbije, zatiuje
sopstvenu dravu i ujedno obezbeuje levi bok srpske vojske.
Prinuena napadom neuporedivo jaih napadaa, srpska
vojska s kraljem, vladom i Narodnom skuptinom naputa otad-
binu (poslednjih dana novembra 1915), povlai se preko Crne
Gore i, manjom snagom, kroz albanske gudure na jadransku obalu
severne Albanije. Tu ukrcana na saveznike brodove, srpska
vojska je odvezena na grko ostrvo Krf. Srbija je tako sauvala
jezgro vojne snage, vladu i znamenja drave, te punopravnost
uesnika u meusaveznikom sadejstvu i odluivanju o ishodima
borbe (i rata u celini).
Crnogorska vojska ne odlazi putem srpske vojske; naprosto
je rasputena odlukom svoje Vrhovne komande (januara 1916), i
tako obustavlja borbu; kralj i vlada su napustili Crnu Goru i preko
Skadra i Italije otili u Francusku.
Austrougarska vojska je zaposela Srbiju i Crnu Goru, pri
emu je deo Srbije pao pod bugarsku okupaciju; glavnina nemake
armije odatle odlazi poto su tri vojske zavrile osvajaki poduhvat.
Okupacija, i bugarska i austrougarska, nemerljivo je okrutna.
Poinivi ve prvih dana rata (avgusta 1914, pri zauzeu, pa usled
poraza u bici na Ceru brzog naputanja Mave) zloinaka dela,
austrougarska vojska je nastavljala zlodela nad stanovnitvom:
 pljakala domove i svako drugo blago, spaljivala kue, u nekim
selima pobila svu zateenu eljad.
I potom, svuda za svog prisustva u Srbiji, austrougarska
vojska postupae istovetno tom ubilakom haranju kojim se
iskazala na poetku rata. Ona tako zloinaki radi da bi spreila
ili suzbila gdegod ispoljen ustaniki otpor srpskog stanovnitva,
da bi obezbedila pljakako otimanje njegovih proizvoda i ratno
korienje trajnih dobara, da bi razorila organizam nacionalnog
drutva Srbije.
Jednako, pustoei zemlju i morei stanovnitvo, austrougar-
ska vojska postupa i u Crnoj Gori. Ovde su njene posade
primorane (ve od leta 1916) da se sukobljavaju s naoruanim
gerilcima (zvanim komiti).
Zloini bugarske vojske - pljakom blaga, paleom po selima,
prinudjivanjem Srba da budu Bugari, odvoenjem u zatvore i
ubijanjem Srba - poistoveuju se s austrougarskim zatiranjem
okupirane Srbije. A nepremaivo je po zverstvu bugarsko slamanje
narodnog ustanka na jugu Srbije (1917. godine), neposredno
prouzrokovanog primoravanjem srpskih mladia da slue u vojsci
Bugarske.
Austrougarskoj okupaciji slui pripomo zadobijana sitnim
plaanjem Albanaca i sticana prianjem tom pokorenom narodu
(na tlu Albanije nalazi se jedan austrougarski korpus koji e se
upotrebiti protiv trupa Antante na Solunskom frontu) da su mu
Srbi, kao Sloveni i pravoslavno ljudstvo, neizmenljivo neprijatelj,
zbog ega ne mogu da ive slono u istoj dravi.
Austro-Ugarska nastoji da razori bie celokupnog Srpstva,
naroito da iskoreni dravnotvornu misao tog naroda kao duhovnu
vrednost objedinjujueg uticaja svuda meu Srbima. I ne samo
silom nego i mnogim drugim nainom i sredstvima, poglavito
izvrtanjem istine i utiranjem zavade, austrougarska vlast hoe da
rastroji Srpstvo.
Otud ona, s ne mnogo manjom okrutnou nego u okupiranim
oblastima Srbije i Crne Gore, zloinaki postupa i prema Srbima
u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji i Vojvodini.
Ponajpre, ta vlast uri da razbije ishodita srpskog rodoljublja,
onemogui izraaje duevne saglasnosti i borakog pridruivanja
Srba, koji su itelji Austro-Ugarske, samopregor Srbije i Crne
Gore. Zato nasre prvenstveno na kolovane ljude i imunije
posednike da bi razbila taj drutveni sloj u kojem obitava duhovno
 vodstvo Srba. Razgonjenjem uitelja, svetenika i trgovaca, sud-
skim kanjavanjem istaknutih linosti, stavljanjem pod policijski
nadzor bezbroj pojedinaca, raseljavanjem, ak i odvoenjem u
zatvorenike logore stanovnitva iz krajeva u kojima se odvijaju
ratna dejstva, pljakom blaga, veanjem ljudi zbog stvarnog ili
nareenog im pomaganja srpskoj i crnogorskoj vojsci, te svakoja-
kim zastraivanjem, ispunjavaju se postupci austrougarskih vlasti
prema Srbima. U Hercegovini, na primer, u istonoj Bosni, u
sreditu Slavonije, u Sremu, tako je smru pokoeno dosta Srba
i mnoine su proterane sa rodnih ognjita.
Tu vlast, u zlotvorstvu prema Srbima, podrava zvanina
javnost austrougarske drave. Potpiruju, pravdaju i podravaju
njenu okrutnost one linosti i politike stranke, dakle, besednici
i partijci koji odavno rue Srbe, a govore Hrvatima da ih vlastita
prosveenost nesastavljivo deli od toga, vele, prostoga pravoslav-
nog narda.
Katolika crkva, portvovani pobornik Habsburke Monarhi-
je, svojski sudeluje - dogmatskim pouavanjem vernika i neposred-
nim savetovanjem izvrilaca iznutra - uestvuje u svakom vidu i
nainu austrougarskog neprijateljstva prema Srpstvu.
To neprijateljstvo nalazi potporu, ak napraite izvrioce i
meu vernicima islama; postale su ozloglaene, zbog gonjenja
Srba u Bosni i Hercegovini, formacije muslimanske milicije u
austrougarskoj slubi.
Sve te krvnike Srpstva, ni za Austro-Ugarsku nepovoljan
razvoj evropskog rata, ne odvraa od zloinstva, bar da ublae
opakost, povinujui se dogaajima na tetu Centralnih sila, ko-
nano dohodeim k osloboenju ugnjetenih naroda i okupiranih
zemalja.
Naavi na Krfu uslove za oporavak - posle mnogo naprezanja
u bojevima i patnje pri povlaenju i u svemu ogromnih gubitaka
svoga ljudstva - srpska vojska se osposobila za vojno dejstvo.
Usmerena preko Soluna, ona zaposeda (u leto 1916) odsek na
frontu vojski Antante, zvanom Solunski front, nasuprot austrou-
garskim i bugarskim armijama koje su posle zauzea Srbije izbile
na granicu Grke.
Saveznikim probojem Solunskog fronta (polovinom septem-
bra 1918), srpska vojska je strateki upravljena na sever, da
oslobodi otadbinu. Bez predaha napredujui, slamala je uzasto-
pan otpor bugarske vojske, austrougarskih i nemakih trupa,
 oslobodila itavo podruje drave Srbije (do prvog dana novembra
1918) i, zajedno s komitima, Crnu Goru.
Po nalogu vrhovnog komandanta saveznikih vojski i na
traenje od onamonjih novih vlasti da im doe u pomo, srpska
vojska polazi na sever i zapad, iri svoje operacijsko podruje sve
do etnikih granica jugoslovenskih, jedinicama razvijenim (tokom
novembra) u Banatu, Bakoj, Baranji, Sremu, Hrvatskoj i Slavo-
niji, Sloveniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Boki Kotorskoj.
Tim razmetajem srpska vojska daje zatitu svekolikom jugoslo-
venskom prostoru i ujedno obezbeuje uslov slobodnog delovanja
politikih stranaka i nacionalnih vlasti.
Austro-Ugarska se raspala (oktobra 1918) zbog poraza na
frontovima i usled njenih pregolemih unutranjih suprotnosti.
I Nemaka je potpisala kapitulaciju pred vojskama Antante
i Sjedinjenih Amerikih Drava, na zapadnom frontu.
Bugarska i Turska su potpisale kapitulaciju pred vojskama
Antante sa Solunskog fronta.
Rumunija se oslobodila nakon povlaenja nemake vojske.
U Rusiji se dogodila boljevika revolucija (1917. godine),
carstvo je oboreno, a podie se komunistika drava, sovjetska
federativna republika, nemila elom kapitalistikom svetu.
Italija je, posle potpisivanja austrougarske kapitulacije na
njenom frontu, vojskom zala (novembra 1918) i u pokrajine
Slovenaca, Hrvata i Srba, pa se u alpskom predelu i u krajevima
du istonog Jadrana njene trupe potom sueljavaju s jedinicama
srpske vojske i mesnih dobrovoljakih sastava.
Antanta je pobedila, Centralne sile su poraene.
Srbija je u krilu Antante, sa srazmerno najveom rtvom u
ljudstvu, s velikom vojnikom zaslugom, s nenadmaivim moral-
nim pravom na preduzimljivost i tvoratvo. Srbija je najuzoritiji
iznosilac pravednog ishoda: povratkom vojske i drave na sop-
stvenu zemlju, ulaganjem svoje moi i vanosti kao stoera i
brania jugoslovenskog oslobodilakog okupljanja i sloge.
U jugoslovenskim pokrajinama, otpalim od Austro-Ugarske,
obrazovana su politika narodna vea, s namerom u svakom od
njih da svoje oblasti ujedine sa Srbijom i Crnom Gorom.
Taj cilj je bio oznaen ve prve godine svetskog rata zaklju-
kom Narodne skuptine (na sednici u Niu, 7. decembra 1914) da
se Srbija ovog puta bori za sopstveni opstanak i, ujedno, za
osloboenje i ujedinjenje sve jo neosloboene brae Srba, Hrvata
 i Slovenaca. Ta reenost je potvrena i zajednikom deklaracijom
(potpisanom na Krfu 20. jula 1917) srpske vlade i jugoslovenskog
odbora (obrazovanog s oslobodilakim ciljem od istaknutih Hrva-
ta, Slovenaca i Srba iz Austro-Ugarske) da se svetski rat na
jugoistoku Evrope dovri uspostavom velike jugoslovenske drave
sa srpskom kraljevskom dinastijom na elu. Tenju tom cilju
ratniki su ostvarivale i mnoge hiljade Srba, Hrvata i Slovenaca
iz Austro-Ugarske, dobrovoljnim stupanjem u srpsku vojsku i
ueem u njenim bojevima.
Jugoslovenska drava se, najzad, sastavlja i oblikuje:
- ujedinjenjem Banata, Bake i Baranje sa Srbijom, po odluci
naroite vojvoanske skuptine (25. novembra 1918); ujedinje-
njem Crne Gore sa Srbijom, odlukom naroite crnogorske skup-
tine (26. novembra 1918);
- ujedinjenjem (putem naroitog i jedinstvenog izaslanstva)
Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slavonije, Dalmacije i Slovenije
sa Srbijom i tog asa proglaenjem (1. decembra 1918, u Beogradu)
Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. (Dana 15. jula 1920. drava
e biti preimenovana, dobija naziv: Kraljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca; inae ve tada, od mnogih, u prii i napisima, zvana
- Jugoslavija.)

II

Posle izvrenja svih ugovora o miru, prema ishodima Prvog

svetskog rata, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ima povrinu
247.542 kvadratna kilometra; ima 11,684.767 stanovnika (prema
dravnom popisu od 31. januara 1921).
U vreme ujedinjenja, i potom, zvanino slove Srbi, Hrvati i
Slovenci da su tri plemena jednog naroda, jednako suverena, to
se iskazuje i njihovim izriitim imenovanjem u nazivu zajednike
drave.
Srbija je temeljan uesnik u celokupnosti zajednice: njena
vojna mo je potrebna na granicama drave, njen meunarodni
ugled je velika zaloga pri sklapanju mirovnih ugovora i ulaenju
u spoljne poslove; njena drutvena demokratija je povoljna za
parlamentarnu demokratiju i uputna za razvijanje opte slobode
u pokrajinama, doskora pod Austro-Ugarskom.
Srbi, svuda u dravi, slede i upotpunjavaju nastojanje Srbije
koja tei da troplemena zajednica dobije jedinstvenu ureenost,
 zasnovanu na pravu graanina, nalik upravi u najrazvijenijim
zemljama zapadne Evrope.
Srbi, itav narod, vie se staraju o ukupnoj dravi nego o
nekim sopstvenim unutranjim potrebama, na primer o vlastitom
duhovnom sroivanju posle vekova razdeljenog ivljenja u neko-
liko raznih drava. Srbi ne isturaju nasleene pokrajinske zaviaj-
nosti - njima je vanije da dravu pojme i doivljavaju kao istinsku
otadbinu.
Srbi nemaju takvu politiku stranku koja bi golemo preovla-
ivala meu svima, bila jaa i podravanija od drugih stranaka u
svim pokrajinama njihove nastanjenosti.
Srbi se koriste preimustvom u vlasti, ali nemaju industriju
takvog opsega ni kapital tolikog iznosa da bi posredstvom njih
imali prednost u savremenoj proizvodnji, trgovini i prometu, kao
i bogaenju u novoj dravi.
Hrvati, tu pored, usredsreuju se samobitnou i trude da"bi
imali najbolje uslove za politiku slobodu, privredni rad i duhovni
razvoj. Oni smatraju zajedniku dravu meunarodno priznatim
okvirom za priliku dravnopravnog oblikovanja zasebne, hrvatske
suverenosti.
U Hrvata je, pre negoli u Slovenaca i mnogo izrazitije nego
u Srba, uzelo maha tvrenje da ova tri plemena nisu jedan narod,
poto je hrvatska narodnost posebna etnika celina. Hrvati neguju
svoju narodsku posebnost pomou politike propovedi i katolikog
posveenja. Sutastveno, dakle, bitna tenja u Hrvata cilja njiho-
vom potpunom osamostaljenju u zasebnoj dravi.
Hrvati, usled svoje naseljenosti i privredne moi, imaju
najjau koncentraciju finansijskog kapitala u Jugoslaviji, to im
omoguava preduzetnitvo, proizvodnju i prodaju, te zaradu
srazmerno najveu u dravi.
Slovenci pojme jugoslovensku dravu kao zatitno okrilje
svojega ivota u slobodi. Po zemaljskom poloaju njihove pokra-
jine u dravi, takoe i usled njihovih osobenosti u jeziku i kulturi,
drutvenim obiajima i etnikoj prirodi, Slovenci imaju samou-
pravu u sopstvenim krajevima. Blagodarei razvijenosti svoje
industrije i ukupne radinosti, boljoj nego u drugim pokrajinama,
oni se odlino koriste pogodnostima ponude i potranje na
velikom jugoslovenskom tritu. Veinom su pristalice katolike
stranke, najjae meu njima i stalno vladajue u pokrajini.
Slovenci dosta sudeluju i u vladavini itavom dravom, imajui
 skoro neprestano izvestan broj ministarskih resora i stalno posla-
nike u parlamentu.
Oni se ne umeu da bi produbljivali nesaglasnosti izmeu
Hrvata i Srba, ali se ovim koriste da bi imah puniji udeo u
vladavini elom zemljom. Slovenci ne stvaraju s Hrvatima, kato-
licima kao to su sami, neku prisnost veu od umerene saivljenosti
koju imaju sa Srbima.
Hrvati se, odista, tako izdvajaju naprezanjem u zasebnosti da
vie iskljuivost negoli drueljublje unose i ukupne drutvene
odnose u dravi. Poglavito se hrvatsko izdizanje usamljuje, da bi
nadgornjavalo, otkad Hrvati veinom postaju pristalice politike
partije, zvane seljaka, koja je u danima ujedinjenja (1918) bila
malo znaajna u^svom narodu, premda je i tad, iako nejaka,
uslovljavala svoj pristanak na ujedinjenje zahtevom da Hrvatska
deli vlast sa Srbijom u zajednikoj dravi.
U Hrvata, od prvih dana nakon ujedinjenja, obitavaju tri
gledita o dravi: prvo, izvesno i vidno, da se zajednika drava
jedinstveno uredi; drugo, da zajednika drava bude federacija u
kojoj e Hrvati imati sopstvenu samoupravu u svim predelima
svoje naseljenosti; tree, za Hrvate je neprihvatljiva zajednika
drava, jer oni moraju da imaju samo svoju dravu u kojoj e biti
jedini, suveren politiki narod.
Zastupnici prvog gledita sudeluju u vladavini zajednikom
dravom i nastoje da se razlike izmeu Srba i Hrvata ne pretvaraju
u izvore suprotnosti i neprijateljstva.
Federalizam se dopada veini Hrvata. Otud Hrvatska seljaka
stranka, borac za nacionalnu samoupravu, stie preimustvo u
svom narodu. Vie u otporu negoli u sadejstvu sa glavnim
politikim iniocima meu Srbima, ova stranka i kad se gdeto
prilagoava, ak uestvuje u vladi, pa ni tad ne umanjuje svoju
odreitost da se Hrvatima obezbedi visoka smaouprava.
Protivnici zajednike drave samo pojaavaju svoje napreza-
nje u smeru odvajanja Hrvata od Jugoslavije. U toj estini dolaze
u sukob s pozitivnim zakonodavstvom u dravi i najei meu
njima bee u inostranstvo, stvaraju organizaciju ustaa koja
proglaava (svojim naelima 1933. godine) svoj osnovni cilj:
stvaranje nezavisne hrvatske drave. Ustae pribegavaju teroru
protiv slubenih linosti i vlasti Jugoslavije, a imaju utoite u
Italiji, Maarskoj i Nemakoj. U zemlji su u dosluhu sa Unutra-
njom makedonskom revolucionarnom organizacijom uperenom,
takoe, protiv Srba, Srpstva, Jugoslavije i jugoslovenstva.
 Ni proglaenje drave (3. oktobra 1929) Kraljevinom Jugosla-
vijom ne menja reenu trojaku opredeljenost meu Hrvatima.
Pristalice jedinstvene drave, iako sudelujui u vladi, nisu postale
ni jae, ni uticajnije u hrvatskom narodu. Seljaka stranka odba-
cuje jugoslovenstvo kao pojam o zajednikoj narodnosti Srba,
Hrvata i Slovenaca kao jedno njihovo ime; ona se veoma odluno
izjanjava da e raditi da se drava preinai u federaciju u kojoj
e se sve oblasti nastanjene Hrvatima objediniti i oblikovati kao
upravna zasebnost. Separatisti postaju jo ei neprijatelji Jugo-
slavije, to je povoljno za ustae da bi u zemlji imali organe vlastite
organizacije.
U tim godinama Komunistika partija Jugoslavije zalae se,
pod uticajem Kominterne, za razbijanje Jugoslavije kao vetake"
i versajske tvorevine", a zarad nacionalnog osloboenja naroda
od velikosrpske hegemonije", i za promenu vlasti.
Unutarnji razvitak u Jugoslaviji, oteavan odrazima rastueg
pritiska Nemake i Italije na celokupno stanje u Evropi, pogoduje
federalistima meu Hrvatima, ali separatistima jo i vie. Tako
je, posle dosta pregovaranja, zakljuen sporazum (26. avgusta
1939) izmeu kraljevske vlade i vodstva Hrvatske seljake stranke
da se uspostavi Banovina Hrvatska obuhvatajui dve dotadanje
banovine, Savsku i Primorsku, i nekoliko srezova zapadne Herce-
govine i severne Bosne. Tim sporazumom poinje federalizovanje
Kraljevine Jugoslavije. U Hrvatskoj seljakoj stranci smatraju da
ugovorom nije sasvim ispunjeno njeno predvianje o nacionalnoj
samoupravi. Hrvatska seljaka stranka hoe da Banovina Hrvatska
stekne samoupravu, viu od dobijene, i da obuhvati jo krajeva
koje trai nazivajui ih hrvatskim zemljama. Stranka, uostalom,
ima na umu da sasvim osamostali dravu Hrvata (samo za Hrvate).
Hrvatska seljaka stranka to nee postii, a ukazae se zgodna
prilika ustaama da oni postanu upravljai u domovini, zavisni od
stranih drava. Kao izdanak te politike stranke meu Hrvatima,
koja odavno govori o izgonu svih drugih, a posebno Srba, latice
se ustae da uine ono to im se od tih predaka namenilo.
Katolika crkva je pouavala Hrvate da poistoveuju veru i
narodnost; svetenici su govorili vernicima o preimustvu Srba u
zajednikoj dravi kao nasilju nad Hrvatima. Crkva je usmeravala
Hrvate da se saivljavaju s onim smerom evropskog razvoja, od
kojega bi se nanele okolnosti povoljne za njihovo osamostaljenje
u zasebnu dravu. Pojmovi od takvog pouavanja pogodovae
ustaama.
 III

Ustanovljenje Banovine Hrvatske biva u trenutku ve oigled-

nog, skorog otpoinjanja rata u Evropi, koji e neizbeno, a
naizvesno je jo kako, uticati i na razvitak stanja u Jugoslaviji.
Dve totalitarne drave, Italija pod vlau faista i Nemaka
u rukama nacista, tvorei savez zvan Osovina, ve ispoljavaju
svoje osvajake prohteve: Italija da zagospodari irokom oblau
Sredozemlja, a Nemaka da preovlada u Evropi i izdigne se kao
glavna sila u svetu.
Nemaka je pripojila Austriju (1938. godine), onesposobila i
konano potinila ehoslovaku (1939), zatim napada Poljsku (1.
septembra 1939) i brzo je zauzima, savlaujui otpor Poljaka. U
istoni deo Poljske ulazi tada sovjetska vojska, po sporazumu
izmeu nemake vlade i sovjetske vlade.
Francuska i Velika Britanija uzimaju napad na Poljsku za
povod svoga oruanog suprotstavljanja Nemakoj. Tako zapoinje
Drugi svetski rat.
Nemaka pobeuje Francusku (1940), poto je bila osvojila
Norveku, Dansku, Holandiju i Belgiju.
A nastavlja se rat izmeu Nemake i Velike Britanije.
Italija je posle osvajanja Abisinije (1936) zauzela Albaniju
(1939), te odatle napada Grku (1940), poto se pre toga, a pri
kraju rata onde, bila pridruila Nemakoj protiv Francuske.
Sovjetski Savez je pripojio (1940) baltike drave Estoniju,
Letoniju i Litvaniju, i poboljao strategijski poloaj na delu svoje
zapadne granice nakon okonanja viemesenog rata protiv
Finske.
Nemaka i Italija, u najveem naponu svojih osvajakih sila,
sklapaju (septembra 1940) ugovor o savezu s Japanom, ve
osvajaem niza zemalja na Dalekom istoku. Ugovor je nazvan
Trojni pakt, s ciljem tih saveznika da nametnu svoju prevlast u
svetu, koju su sami nazvali novi poredak".
A na putu takvom cilju najvea prepreka jeste Sovjetski
Savez. Stoga, pre udara na komunistiku velesilu, Nemaka
nastoji da ovlada jugoistonom Evropom, po mogustvu, pridobi-
janjem tamonjih drava za Trojni pakt. Tako nemaka vlada
uspeva da Trojnom paktu priu Maarska i Rumunija (1940), pa
Bugarska (1941).
Po tom istom redosledu, dopalo je naposletku Jugoslaviji,
sasvim okruenoj neprijateljskim dravama, da se sudbonosno
XVIII
 odlui: vlada je reila da zemlju privede Trojnom paktu. A srpski
narod je buntovnim negodovanjem u Beogradu i drugim mestima
(26. i 27. marta 1941) odbacio podreivanje Jugoslavije osvajakim
dravama, i time pruio pogodan uslov grupi oficira da puem
zbaci vladu, potpisnicu pakta, i uspostavi novu vladu.
Ne marei za objanjenje te promene, Nemaka odmah
napada Jugoslaviju (6. aprila 1941): pokretom jedne armije iz
Austrije i Maarske da ona prodre u Zagreb, potom nastavi
prodiranje ka Beogradu i delom snaga ka Sarajevu; pokretom
druge armije da, jednim korpusom iz Rumunije, a drugim korpu-
som iz Bugarske, nastupa prema Beogradu i delom snaga ka
Skoplju; dva korpusa upuuje na Grku, u pomo ovde od lane
zaustavljenoj italijanskoj vojsci.
Italija nekoliko dana docnije uvodi vojsku protiv Jugoslavije:
jednu armiju iz Slovenakog primorja i Istre da prodre do
Karlovca i du obale u Split, a drugu armiju iz Albanije da ovlada
Crnom Gorom i uputi deo snaga prema Mostaru.
Istovremeno, i Maarska kree vojskom na Jugoslaviju, da
osvoji Baku i Baranju.
Bugarska e uskoro, koristei se nemakim zavojevanjem,
uvesti vojsku na jugoslovensko podruje: jednu armiju u Makedo-
niju i deo druge armije u junu i istonu Srbiju.
Vojni otpor Jugoslavije nije ni jedinstven ni snaan; kao
drava bez unutranje politike sloge nije mogla da ima ni iznutra
vrsto sjedinjenu vojsku. Mesno ljudstvo jedinica u kojima preo-
vlauju Hrvati ne odaziva se na mobilizaciju, a mobilisano mahom
otkazuje poslunost, ponegde pribegavajui i ubijanju oficira, a
gdekud se i cele jedinice predaju neprijatelju. Na ostalim delovima
jugoslovenskog prostora neke jedinice pruile su na vie poloaja
hrabar otpor napadau, ali to nije bilo dovoljno da se znatnije
uspori brzo prodiranje nemake vojske.
Jugoslovenski otpor se okonava potpisom kapitulacije (17.
aprila 1941), poto su kralj i vlada izbegli iz zemlje. Preko Grke
i, zatim, Palestine uputili su se u Veliku Britaniju. Ovde boravak
jugoslovenske vlade znamenuje produetak otpora osvajakim
dravama Trojnog pakta.
Nemaka vojska pobeuje i Grku, gde se sukobila i sa
britanskim trupama koje odstupaju u Egipat.
itavim tim pohodom na Balkan, prouzrokovanim srpskim
odbacivanjem Trojnog pakta, nemaka vojska odlae za pet
sedmica svoj napad na Sovjetski Savez.
 Nemaka je u meuvremenu upotrebom avijacije estoko
tukla naselja i vojne objekte u Velikoj Britaniji; britanska odbrana
je vrsta.
Nemaka (22. juna 1941) upuuje vojsku na Sovjetski Savez.
Svetski rat dobij a uveane razmere.
Ubrzo se Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave
saglaavaju da se udruenim silama suprotstavljaju osvajakim
dravama Trojnog pakta. Obe zemlje poinju da alju tehniku
pomo Sovjetskom Savezu. Sve tri velesile uspostavljaju puniju
saradnju koja daje stoernu mo svetskom savezu, zvanom Anti-
faistika koalicija, zasnovanom potpisom vlada dvadeset est
drava (1. januara 1942), meu kojima je i vlada Jugoslavije.
Nemaka i Italija su podelile 22. aprila 1941. podruje
osvojene Jugoslavije na dve okupacione zone, meu kojima se
demarkaciona linija protee od Triglava pa u smeru jugoistoka,
preko Hrvatske i sredita Bosne, ivicom Srbije i na ar-planinu,
odatle do Ohridskog jezera.
Nemaka i Italija su po jedan deo prepolovljene Slovenije
pripojile svojim dravnim celinama. Italija je, takoe, prisvojila
Dalmaciju i Boku Kotorsku, dok je Ulcinj na primorju, ui predeo
du istone crnogorske granice, Metohiju, deo Kosova i zapadnu
Makedoniju pripojila Albaniji, koja se nalazila pod italijanskim
protektoratom. U Crnoj Gori je uspostavljena italijanska vojna
uprava.
U nemakoj okupacionoj zoni, Bugarskoj se preputaju Ma-
kedonija i delovi june i istone Srbije.
Smanjena Srbija sa Banatom stavljena je pod neposrednu
upravu nemake vojske.
Baka i Baranja su date pod vojnu vlast Maarske.
Saglasile su se vlade Nemake i Italije da se Hrvatska i Bosna
i Hercegovina objedine pod upravom ustaa. Ustae uspostavljaju
Nezavisnu Dravu Hrvatsku pod pokroviteljstvom sila Osovine.
Vladavina ustaa se strateki odreuje njihovom odredbom:
u hrvatskoj dravi jedino je hrvatski narod dravotvoran i suveren
- sve ljudstvo drugog roda ne moe biti politiki inilac. Srbi su
suvini u dravi Hrvata - moraju se iseliti, prevesti u katolike ili
fiziki likvidirati. Zloini protiv Srba, ah i protiv Jevreja i Cigana
poinju.
Okupator jugoslovenskog prostora postupa tako da se sa to
manje snaga i sredstava, sa to manje (svojih) rtava i vremena
osigura maksimalnu eksploataciju materijalnih, prirodnih i ljud-
skih potencijala za voenje kampanje na glavnim frontovima
Drugog svetskog rata. Istovremeno, u rasparanoj Jugoslaviji,
primenom kombinovanih vojnih, policijskih, ekonomskih i propa-
gandno-psiholokih mera, nastoji da u korenu osujeti i pomisao
na bilo kakav otpor, te da demonstracijom sile izazove oseaj da
protivnicima tzv. novog evropskog poretka - nema izlaza.
Otuda nemaki i italijanski komandanti, elnici faistike
Maarske i Bugarske, jo od prvih dana okupacije istiu zahtev
svojim potinjenim komandama da svaki otpor bude slomljen
bezobzirnom otrinom" u oekivanju da e se na taj nain
najefikasnije obezbediti mir i poslunost", te utedeti krv sopstve-
nih vojnika.
Na italijanskoj okupiranoj i anektiranoj teritoriji, diktator
Benito Musolini ( j u n a 1941) lansira politiko-propagandnu tezu:
Danas je faizam Italija. Ko mrzi faizam mrzi Italiju"! Posledica:
masovne internacije civilnog stanovnitva i tzv. nepoudnih eleme-
nata, ak i mestimina totalna evakuacija, sve radi uklanjanja onih
koji bi mogli postati potencijalni neprijatelji", a sve to prati niz
zloinakih radnji.
Ponaanje okupatora svuda je istovetno; mada je metod
italijanskih okupacionih vlasti lukavije satkan, ukljuujui poli-
tiko-propagandni pritisak, posebno demagoku taktiku prividnih
ustupaka i obeanja. Inae, i oni su sve vie postajali pristalice
politike manje proglasa, vie streljanja", to je u duhu ve izdatih
direktiva nemakim okupacionim vlastima u Srbiji protiv srpskog
naroda, odnosno njegovog eventualnog otpora:
- streljati na licu mesta, bez suda i isleivanja, sve mukarce
sposobne za puku;
- spaliti sva naselja i iznenada pohapsiti sve muko stanovni-
tvo;
- uzimati taoce iz svih drutvenih slojeva, poveavajui njihov
broj, zavisno od konkretnih prilika u pojedinim krajevima i od
slobodne procene nadlenog okupacionog stareine;
- pristupiti bezobzirnim i neodlonim merama" protiv usta-
nika i njihovih saradnika, kao to su veanje, unitavanje naselja,
deportovanje rodbine ustanika u koncentracione logore, pojaana
propaganda na srpsko-hrvatskom jeziku, korienje mree obave-
tajaca i ubaenih lica za otkrivanje ustanikih gnezda i kolovoa
(kako je, na primer, nareivao komandant jugoistoka general
Viljem List, 5. septembra 1941);
 - individualna krivica se ne uzima kao merilo: Po sredi je
kolektivna odgovornost celog srpskog naroda i on se kao celina
mora proganjati i unitavati" - isticao je ef policije okupirane
Srbije Avgust Majsner 1942. godine, kako bi kaznu", dodaje ef
Upravnog taba Srbije, iskusilo celokupno stanovnitvo".
O tome da su se ovih uputstava striktno pridravali oni kojima
su upuena govore brojna stratita Srba: Jajinci, abac, Kraljevo,
Kragujevac i druga.
Sve to stvara neprekidan lanac zloina koji su po ciljevima i
metodama bili istovetni kod svih okupatora, a to se jasno vidi iz
mnogobrojnih nareenja i izvetaja okupatorskih komandanata i
funkcionera, kao i u porukama njihovim vojnicima, gde su, pored
ostalog, Italijani isticali: Pokaite ovim varvarima da, iako je
uiteljica i majka civilizacije, Italija ume da kazni neumitnim
zakonima prirode..." Stavljajui do znanja da neodmerenost u
reagovanju" protiv antifaistikih elemenata i okupiranog stanov-
nitva nikad nee biti kanjena", a da e, meutim, bespotedno
biti kanjeni" svi oni koji ispolje kolebanje, neodlunost i strah u
borbi protiv oslobodilakog pokreta. Poenta antijugoslovenstva i
antiljudska dimenzija ovog ponaanja sadrana je u paroli: Mrzite
ovaj narod", kako je izriito savetovano italijanskim vojnicima u
Crnoj Gori.
Po svojoj perfidnosti i metodama u izvravanju zloina nisu
se mnogo razlikovali ni maarski ni bugarski okupatori; ubijaju
ljude na najsvirepiji nain: u njihovim kuama, na ulici, u polju;
unitavaju itave porodice, a leeve kamionima odvoze i bacaju
u reke ili ive ljude zatrpavaju u naputene kreane i jame.
Masovne zloine vre maarski faisti ve prvih dana okupa-
cije u gotovo svim manjim i veim mestima Bake i Baranje: u
Subotici (ubijeno vie od 200 osoba srpske nacionalnosti), u Sirigu
(oko 350), u Staroj Kanjii (oko 100), dok su u Novom Sadu,
prilikom ulaska (aprila 1941), maarska vojska i policija likvidirale
oko 500 osoba.
Komandant 4. maarskog korpusa izdaje opako nareenje
svojim potinjenim - da civile uhvaene sa orujem u ruci na licu
mesta streljaju, jer, kako je isticao, nemilosrdna odmazda je ne
samo pravo ve i obaveza komandanta". Traio je da se oduzima-
nje oruja" izvri radikalnim sredstvima", a predviao je i da se
na pojedinim prostorima izvri evakuacija mukaraca starijih od
12 godina", u nekim sluajevima ak i celog stanovnitva". Za
izvrenje toga zadatka pripremani su logori na otvorenom prosto-
 ru", gde se stanovnitvo opkoljeno pukomitraljezima i mitralje-
zima" dri po nekoliko dana bez hrane i vode".
Ni kasnije teror maarskih faista nije splanjavao: mnogo-
brojni leevi Srba plivaju Dunavom koje bacaju Maari", danima
je svoje pretpostavljene obavetavalo zapovednitvo mornarice
NDH tokom februara 1942. godine.
Naroito teke zloine maarski okupatori vre 7. januara
1942. u urugu, ablju i Temerinu, 10. januara u Titelu, 22. i
23. januara u Novom Sadu i 26. i 28. januara u Starom Beeju.
Re je o masovnom pokolju stanovnitva.
Povodom toga maarski poslanik Endre Bajin ilinski, i sam
potresen, upozoravao je svoju vladu: Otrov koji se nagomilao
ovde, sada se tamo u ablju i Novom Sadu izlio kao iz nekog
groznog prita", dodajui da glasovi o ovakvim neovenostima
dopiru do neba i ne mogu ostati bez osvete".
Komandant bugarske 5. armije poetkom oktobra 1941.
nareuje svojim potinjenim komandantima i organima bugarske
okupacione vlasti da na bugarskom okupacionom podruju ne
primenjuju odredbe enevske konvencije, ve sve zarobljenike,
pripadnike otpora i druge streljati bez ikakvog isleivanja".
Posledica: brojna stradanja stanovnitva kao ona u Bojniku
(februara 1942), gde je meu 476 ubijenih Srba bilo devedesetoro
dece od jedne do sedam godina, ili zloin izvren nad 33 seljaka
iz Lomnice, Bukvice i Trmara, kada su ih bugarski vojnici ive
zatrpali u jamu naputene kreane kod Aleksinca (decembra
1942).
Albanske kvislinke formacije u svemu tome ne zaostaju na
podruju pripojenom Albaniji.
Istovremeno okupacione vlasti formiraju brojne logore i
zatvore u kojima se zlostavlja na desetine i stotine hiljada ljudi,
ena i dece:
- Nemci formiraju koncentracione logore u Beogradu (Ba-
njica i Sajmite), Crveni krst" u Niu, logor u apcu, Svilaru"
u Panevu, logor u Zrenjaninu, logore u Banatu i Sloveniji, kao
to su logor u Brestovcu, na Ostrovikoj adi kraj Dunava (tri
logora), u oki, zatim logore u Ptuju, Mariboru i drugim mestima;
- Maari u Subotici, Bakoj Topoli i Apatinu (iz njih su
mnogi logorai, uglavnom Srbi, oterani u zloglasne nacistike
logore Bora, Baja, Velika Kladua, arvar i dr.; samo kroz logor
u Sarvaru prolo je vie od 9.000 zatoenika);
 - Italijani na svojoj okupiranoj i anektiranoj teritoriji, u
Nikiu, Boki Kotorskoj (Mamula" i Prevlaka"), na Rabu,
Molatu, u Vodicama, na Zlarinu (kod ibenika), u Kraljevici, na
Koruli, na Murteru, logor Ravnice (kod Omia), logor Bakar,
Lapad, u Kuparima, Baru i Pritini.
Za stranim okupatorima ne zaostaje ni vlast u Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj. Naprotiv, prednjai a u tome se pridrava
njihovih principa i metoda, obogaujui" ih uz put neshvatljivom
mrnjom prema Srbima i Srpstvu i svemu to je srpsko, ustaka
vlast ini u istoriji nezabeleene zloine prema srpskom narodu i
deloviam drugih nearijevskih naroda. Njihove oruane formacije,
a pogotovu ustake, are i pale po prostorima naseljenim Srbima,
sa oiglednim namerama da ih potpuno satru. U tome nere tko
prevazilaze svoje zatitnike - Nemce i Italijane, tako da se oni
ak groze njihove sistematinosti i doslednosti u tome. Pune se
jame i vrtae ivim ili ubijenim ljudima, bez obzira na pol i uzrast.
Jedina krivica koja im se pripisuje jeste ta to su Srbi i pravoslavci.
Logori niu na sve strane, neki na istim mestima na kojima su
bili i u vreme austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog
rata. Genocidni karakter njihovih brojnih zloina je nesumnjiv.
Takve okolnosti - nevieni teror, osiromaenje i iscrpljivanje
porobljene zemlje i naroda, zatim ljudskom umu neshvatljivi
zloini svake vrste, oblika i karaktera, posebno prema srpskom
narodu - nuno raaju bunt, otpor, pokret stradalakog naroda
i na njihovim prostorima. U Srbiji i zapadnoj Bosni dolazi do sve
eih sukoba sa nemakom vojskom; u Hercegovini ve poetkom
juna 1941. srpsko stanovnitvo ustaje protiv vlasti Nezavisne
Drave Hrvatske i masovnih zloina ustaa.
U poetku jedinstven, otpor i bunt e, organizovanjem
pokreta koji e ih usmeravati i voditi, doiveti svojevrstan rascep
meu samim ljudima koji ga zduno zapoee sa namerom da se
od nemani svake vrste odbrane.
Organizacione forme otpor dobija ve maja 1941. godine.
Grupa oficira, podoficira i gdekoji vojnik, koja nije poloila
oruje i koja je izbegla zarobljavanje, maja 1941. proglasila se
legitimnim naslednikom u aprilskom ratu poraene Jugoslovenske
kraljevske vojske i pristupila formiranju etnikog pokreta. Vlada
u izbeglitvu je u leto iste godine prihvatila tu vojnu organizaciju,
jaajui time i vlastiti poloaj. Pokret se zalae za kontinuitet
Jugoslavije s prvenstvom Srbije i monarhistiki je orijentisan.
Gleda na okupaciju kao na privremeno stanje i veruje da e se
rat reiti na velikim frontovima. Pokret se oslanja na defanzivnu
strategiju, oekujui odsudni trenutak" i izdisaj okupatora",
izbegavajui da tu i tamo stupi u odsudne sukobe sa okupatorskom
vojskom, jer ti sukobi imaju za posledicu nemerljive represalije
nad srpskim narodom.
Taj e pokret manje ili vie uivati sve vrste podrke Antifa-
istike koalicije, i to vie ratnih godina.
Nasuprot tom pokretu, kraljevskoj vladi i graanskim sna-
gama koje ga podravaju, Komunistika partija Jugoslavije uzima
kurs organizovanja borbe protiv okupatora s namerom da sada i
odmah krene u oruani ustanak, spajajui sa tom borbom i borbu
za nacionalno i socijalno osloboenje. Ona naputa svoj raniji stav
0 nunosti razbijanja Jugoslavije kao vetake" i versajske
tvorevine", to je u meuratnoj Jugoslaviji bio, kao to je poznato,
1 stav svih separatistikih snaga, ukljuujui i ustaki pokret, i
istie parolu borbe za njen spas i revolucionarnu promenu vlasti
u njoj.
Na savetovanju vodstva ove partije poetkom maja 1941.
udareni su temelji strategijskoj orijentaciji za predstojeu oslobo-
dilaku borbu i revolucionarnu promenu vlasti. Projektovana je
iroka optenarodna platforma borbe za sve one koji prihvate
njenu vodeu i rukovodeu ulogu. Formiran je Glavni tab
(kasnije Vrhovni) za rukovoenje celokupnim otporom na celoj
teritoriji Jugoslavije. Takvu orijentaciju ove partije i pokreta
prihvatali su i odobravali (i dotadanjih) njeni patroni - Komin-
terna i Sovjetski Savez, dok se ostali lanovi Antifaistike
koalicije jo pitaju: o emu je tu, zapravo re?
Ustanike akcije tog pokreta zapoinju u Srbiji i ubrzo
zahvataju ire jugoslovenske prostore, poprimajui karakter orga-
nizovanog ustanka. Sukobi sa.okupatorskim jedinicama dobijaju
sve ee oblike, pri emu represalije i teror prema narodu pokret
smatra nunim rtvama za ostvarenje svojih ciljeva.
Strategijski - u odnosu na okupatora, a zatim i ideoloki - u
odnosu na budunost Jugoslavije i pitanje vlasti u njoj, ova dva
pokreta - monarhistiki i komunistiki - nuno su suprotstavljena
celinom ratnog vremena na jugoslovenskim prostorima. Pored
nekih poetnih nastojanja o zajednikom delovanju, oni se i
orujem sukobljavaju, ime ratna dogaanja na ovim prostorima
dobijaju i karakter graanskog rata. I opet strada narod; zloinima
okupatora pridruuju se sada i oni koji se ine zbog ideolokih
opredeljenja unutar istih naroda. U meusobnoj mrnji i sukobu
obe strane postupaju rigidno i nemilosrdno prema protivniku",
pa se zloinake radnje, ali i rtve na sve strane mnoe.
Snaga, uloga i znaaj komunistikog kao narodnooslobodila-
kog pokreta s vremenom u toku rata rastu. Uloga i uticaj
Kominterne kao idejnog ishodita ovog pokreta i Sovjetskog
Saveza kao velike antifaistike sile u njegovom afirmisanju i dalje
su prvorazredni, dok ga zapadne lanice Antifaistike koalicije
postepeno, a pre svega iz pragmatinih razloga, sve vie prihvataju
kao partnera u borbi protiv faizma.
Drugi svetski rat zavrio se onako kako se zavrio. Faistike
sile su pobeene. Najvea - Nemaka je i teritorijalno podeljena;
Japan je atomskom bombom opomenut za sva vremena (!), a
male su se umirile priklanjajui se (milom ili silom) novim
zatitnicima.
Na jugoslovenskim prostorima stvorena je nova - Socijali-
stika Federativna Republika Jugoslavija. Sistem je u njoj komu-
nistiki i u svemu odmah posle rata oslonjen na Sovjetski Savez.
Poinje izgradnja i obnova ratom opustoene zemlje i desetkova-
nog naroda. Stvara se nova drutvena zajednica - socijalistika,
a narodi se, prema miljenju vladajue partije, sve vie homogeni-
zuju ostvarivanjem zadate parole o bratstvu i jedinstvu svih naroda
i narodnosti".
Zarad ostvarivanja jedne harmonine zajednice potrebno je
poneto i zaboraviti, zahtevae vladajua partija, posebno ono to
se kao zloinatvo na ovim prostorima deavalo. Dodue, u
poetku su sudovi, razne komisije i drugi organi, koje je formirala
vladajua partija i njen sistem vlasti, dovodili zloince k spozna-
niju prava" i, tako, bar delimino dali smiraj duama nevino
nastradalih u stranim poinjenim zloinima. No, to je ubrzo
prestalo. Da se u tome due nastojalo, po miljenju vlasti,
onemoguavala bi se i onemoguila ljubav" meu narodima i
narodnostima koju je trebalo negovati. Stoga se zabetonirae jame
i rupage, a rtve i delati proglasie se podjednako krivim i
predade se sve zaboravu. Na mestima stratita i logora podigoe,
uz gdekoji posaeni cvetak, ogromne betonske stubove i ploe
kao spomenike na kojima ispisae: Pali su kao rtve okupatorskog
terora" i time izrekoe tek poluistinu, jer i danas se iz tih jama,
iz masovnih grobnica, sa stratita i iz logora razlee nema utnja
kao zov i opomena: Nas ne ubijae i ne ubie samo okupatori;
ve nas ubijae i ubie i braa po krvi, mada druge vere; nas
ubijae i ubie nai kumovi, prijatelji i nae komije."

O tim i takvim zloinima iz zlog vremena ratnih dogaanja

na jugoslovenskim prostorima govore stranice pomenute edicije.
Na stranicama njenih tomova nai e mesto i ugledati svetlost
dana (veina prvi put) brojni dokumenti koji su do sada u tamnim
prostorima Vojnog arhiva (gdekad uznemiravani samo radozna-
lou pojedinaca) leali uredno popisani i sloeni, i, tako, bili
samo nemi svedok svekolikog stradanja i muenitva ljudi na ovim
prostorima - o kojima ni mi sami mnogo ne znadosmo, a nekmoli
beli svet koji umnogome u svemu tome i uestvovae, ali zabo-
ravi".
Izdava se potrudio da iz svog bogatog arhiva izdvoji sve ono
ime raspolae, a to kao autentini dokumenat govori o tim
zloinima, kako se prolost ne bi zaboravila, iako bi se, moda,
mogla oprostiti. Edicija e zbog toga imati vie tomova (sa vie
knjiga) imenovanih prema izvriocu zloina, ali bez hronolokog
sleda njihovih dogaanja.
Prvi tom, iju prvu knjigu ve ovom prilikom predajemo
javnosti, imenovasmo Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941
-1945".

Beograd, 20. jul 1993.

Vojnoistorijski institut
 PREDGOVOR

PRVOM TOMU

Prvi tom edicije Zloini na jugoslovenskim prostorima u

Prvom i Drugom svetskom ratu" - Zbornik dokumenata, sadri
dokumenta o zloinima Nezavisne Drave Hrvatske u vremenu
od 1941. do 1945. godine. Na opredeljenje da ovaj izdavaki
poduhvat zapone dokumentima o pomenutim zloinima, uprkos
prvobitnom stavu Redakcije da se dokumenti objavljuju sledom
vremenskog dogaanja, uticalo je vie razloga, meu kojima i taj
to se ovde radi: prvo, o zloinima koji po obimu, oblicima i
karakteru prevazilaze sve do tada slino to se deavalo u oba
svetska rata na ovim prostorima i to, moda, ne samo na njima;
zatim, injenica da dokumenti o ustakom pokretu uopte - i u
skladu sa njihovom ideologijom o uspostavljanju vlasti u Nezavi-
snoj Dravi Hrvatskoj 1941. godine - do sada nisu celovito
obraivani niti objavljivani na jednom mestu, a posebno su malo
poznati dokumenti o zloinima te vlasti, osim kada je re o
angaovanju pojedinaca koji su vlastitim istraivakim naporima
do njih dolazili; pa, na kraju, i to to se u vreme ve izvrenih
priprema ovih dokumenata za objavljivanje na prostorima te
nekadanje drave, a u aktuelnom i krvavom raspadu druge
Jugoslavije, ti zloini (iste vrste, istog oblika, istog karaktera i iz
istih pobuda) ponavljaju po trei put u 20. veku, sa istim rtvama
i izvriocima iste ideoloke namernosti.
Tome treba dodati i injenicu da naa, a i svetska nauna i
ira javnost nisu do sada imale priliku da se sretnu sa velikim
brojem dokumenata o zloinima Nezavisne Drave Hrvatske
1941-1945. godine; ne, bar, u obliku zbornika-knjige, kako se
oni sada javnosti nude. Zbog toga su mnoge injenice o tome
i iz toga perioda toj, a pogotovu stranoj javnosti, ostale ili
nepoznate, ili su, zahvaljujui istraivakim naporima pojedinaca,
samo delimino poznate. Nepoznata (a pogotovo namerno zabo-
ravljena) prolost uvek je, meutim, preila, a i sada prei,
razumevanje sadanjosti u kojoj se mnogo ta (na istim prostirima)
ponovo dogaa. Svest i o toj injenici uticala je da objavljivanje
dokumenata o zloinima na jugoslovenskim prostorima zapo-
nemo ovako kako zapoinjemo. Redakcija prvog toma, naime,
smatra da se ovakvim opredeljenjem postie dvojaki cilj: daje se
mogunost da se na osnovu prouavanja autentine arhivske grae
razume prolost, i, istovremeno, pridonosi shvatanju i boljem
razumevanju aktuelnih dogaanja.
U uverenju da inimo ispravno, a sa namerom da itaocima
ovih dokumenata olakamo prouavanje i razumevanje prolosti,
a zarad sadanjosti i budunosti, Redakcija itaocima nudi istorij-
ski kontekst u kome su se ti zloini deavah, portretiui grubim
crtama izvrioce - njihovu ideologiju, sredstva, oblike i karakter
zloina - te zakonske odredbe u koje su se pretakali ideoloki
stavovi izvrilaca zloina, kako bi njihove zloinake radnje
zadobile legalitet.

Dokumenti koji slede na stranicama knjiga ovog toma nedvo-

smisleno pokazuju da su protagonisti zloinakih radnji ustae i
ustaki pokret u celini, odnosno organizovana vlast u proglaenoj
(10. aprila 1941) Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, sa svojim oruanim
formacijama - ustaama i policijom, a rtve su srpski narod i
delovi drugih nearijevskih" naroda, nastanjeni na njenim prosto-
rima, poglavito Jevreji i Cigani.
Nastajanje ustakog pokreta rezultat je separatistiki namere-
nog i opredeljenog dela hrvatskog naroda, pogotovu delova
njegove buroazije, katolikog svetenstva, klerofaistiki usmer-
nog dela univerzitetske omladine i drugih slojeva, s ciljem razbi-
janja Kraljevine Jugoslavije prevashodno sredstvima teroristike
aktivnosti. Koreni mu seu do frankovake Stranke prava.
Nosioci i ideolozi ovog opredeljenja, meu njima Ante
Paveli, kao prvi meu istomiljenicima, sa svojim saradnicima
krajem 1928. godine osnovali su ustaku organizaciju koja je prvih
dana januara 1929. na sastanku u Zagrebu dobila ime Ustaa -
Hrvatska revolucionarna organizacija" (UHRO). U isto vreme,
Paveli je sastavio i poetni koncept Ustava" ustakog pokreta,
koji, pored ostalog, predvia da se pokret organizuje na teritori-
 jalnom principu, a propisuje se njime i organizaciona struktura
pokreta.
Za relativno kratko vreme (1929-1931) organizacija uspeva
da formira vie ustakih centara u inostranstvu, pored ostalih: u
Italiji, u Bovenju (Bovegno), sa ispostavama u Milanu i Luganu;
u Beu je jo odranije postojao centar za podruje Austrije, a u
Budimpeti za podruje Maarske; zatim, centar u Berlinu za
podruje Nemake; u Serenu za podruje Belgije i Holandije, dok
je u Boenos Ajresu formiran centar za podruje June Amerike;
za podruje SAD ustaki centar je formiran u Pitsburgu.
Izrazita teroristika namernost ovog pokreta dovodi ga u
sukob sa aktuelnom vlau Kraljevine Jugoslavije, pa elnici
pokreta naputaju zemlju i odlaze u Be. Tamo se Paveli ubrzo
povezuje sa voom ve ranije stvorene Unutranje makedonske
revolucionarne organizacije (VMRO) Vanom Mihajlovim (iste
namerenosti), sa ciljem koordinacije teroristikih akcija protiv
Kraljevine Jugoslavije. No, u Beu se Paveli ubrzo razilazi sa
ustakim centrima - tamo ve ranije stvorenim, pa utoite i
podrku nalazi u Italiji. Tadanja faistika vlast u Italiji podrava
njegov program, pa mu dodeljuje i finansijsku pomo, kako bi
pokret okupljao snage, organizovao ih i izvodio teroristike
aktivnosti protiv Kraljevine Jugoslavije.
Tridesetih godina, upravo pod okriljem (prema Jugoslaviji
opake i zlonamerne) Italije, Paveli je uspeo da u organizacijskom
smislu uvrsti pokret, a zatim i da donese osnovne organizacijsko-
-programske dokumente - Ustav" (1932. godine) i Naela
hrvatskog ustakog oslobodilakog pokreta" (1933. godine),1) u
kojima su razraeni program, organizaciona struktura i ideologija
pokreta.
Preko centara u inostranstvu irena je, u duhu pomenutih
Naela...", ustaka propaganda i mobilisane su pristalice za
ustake vojne logore koji su se nalazili u Italiji i Maarskoj. U
njima je vrena teroristika obuka ustaa, posle ega su u grupama
ubacivani u Jugoslaviju radi izvoenja atentata i diverzija i drugih
oruanih akcija (najkarakteristinija akcija je tzv. velebitski usta-
nak 1932).
Posle atentata na kralja Aleksandra 1934. u Marseju, koji su
izvrile ustae i pripadnici VMRO, italijanska faistika vlada je
formalno zabranila delovanje ustakih organizacija, iako ih je i
dalje faktiki pomagala. Meutim, docnije, potpisivanjem izve-
1J
Integralni tekst navedenih Naela..." objavljen je u asopisu Vojnoistorij-
skog instituta, Vojnoistorijski glasnik" br. 3/1991, str. 367-369.
 snog sporazuma izmeu vlada Jugoslavije i Italije, dozvoljen je
povratak jednom delu ustaa u zemlju. Ti povratnici su 1939.
godine organizovali ustaki centar u Zagrebu. Svojim aktivnostima
uspevaju da ostvare jai uticaj u pojedinim organizacijama i u
hrvatskom drutvu u celini (Domagoj, Uzdanica, Ustaki sveui-
lini centar, Kriari i dr.). Njihovim dolaskom i delovanjem
umnogome se poveao broj organizovanih ustaa u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini, mada su u organizacijskom smislu i dalje
ostali na nivou ilegalne teroristike organizacije.
Nakon sporazuma Cvetkovi-Maek 1939, ustaki pokret je
pojaao svoju delatnost i u zemlji i u inostranstvu. Preko svojih
centara razvio je iroku aktivnost, naroito u Maekovoj zatiti",
to jest u Hrvatskoj seljakoj stranci, te u vojsci i mornarici.
Posle 27. marta 1941. kada je Hitler odluio da napadne i
uniti Kraljevinu Jugoslaviju, i to saoptio Musoliniju, ovaj ga je
upozorio da u tom poduhvatu treba raunati sa separatistikim
tendencijama u Hrvata koje predstavlja dr Paveli". Zatim je
Paveli, uz saglasnost Musolinija, pozvao sve ustae irom Italije
da se prikupe u sabirni logor u Pistoji. S tim u vezi Ribentrop
(Joachim Ribbentrop, Hitlerov ministar spoljnih poslova) aprila
1941. uputio je u Zagreb svog predstavnika Edmunda Vezenma-
jera radi povezivanja sa Slavkom Kvaternikom, vodeim ustakim
prvakom, i Vlatkom Maekom, voom Hrvatske seljake stranke
i tada potpredsednikom jugoslovenske vlade, a da bi pripremili
proglaenje Nezavisne Drave Hrvatske.
Slavko Kvaternik je 10. aprila 1941, u asu kada su nemaki
tenkovi ulazili u Zagreb (gde su ih delovi stanovnitva s cveem
doekali), na radiju proitao izjavu u kojoj je formalno proglasio
Nezavisnu Dravu Hrvatsku. Ve sledeeg dana Paveli se sa oko
350 ustaa prebacio iz Firence u Trst, odakle je stigao u Zagreb
i tu je 17. aprila obrazovao prvu vladu.
Stvorena je, tako, Nezavisna Drava Hrvatska (NDH).

II

U momentu stvaranja i proglaenja novostvorena drava

obuhvata teritoriju od blizu 100.000 kvadratnih kilometara -
(Banovina Hrvatska i sadanja Bosna i Hercegovina), sa vie od
6,000.000 stanovnika. Celo podruje podeljeno je na 22 velike
upe i grad Zagreb.
Ustae su jedini politiki inilac u Nezavisnoj Dravi Hrvat-
skoj. One zavode poredak podoban totalitarnom reimu faistike
 Italije, oslonjen je na njega i uiva apsolutnu podrku nacistike
Nemake.
Vladavina ustaa strategijski se - sasvim u duhu usvojenih
Naela..." - odreuje, u celini, stavom: u hrvatskoj dravi jedino
je hrvatski narod dravotvoran i suveren; drugi narodi ili njegovi
delovi ne mogu biti politiki inilac. Srbi su suvini u dravi Hrvata.
Ustaka vlast i njen uspostavljeni poredak - duhovno utopljeni
u ranije prihvaenoj i uoblienoj ideologiji - bez ostataka prihva-
taju naci-faistike principe: jedan narod, jedna zemlja, jedan
voa", te princip vie rase". U skladu s tim, treba stvoriti ist
hrvatski prostor", na kome e egzistirati ista hrvatska nacija", 2)
pa shodno tome oistiti" taj prostor od drugih naroda kako ne
bi zagaivali" arijevsku rasu, odnosno istu hrvatsku naciju".
Principi su, dakle, jasni i opteprihvaeni; zadaci i ciljevi
postavljeni - a sve to sabrano u imperativu: reiti jednom za
svagda srpsko pitanje" u dravi Hrvata", kao i pitanje drugih,
takoe, dravotvornih i nepolitikih naroda u njoj!?
Ostalo je jo da se utvrde naini i sredstva kojima bi se to
ostvarilo. No, uspostavljeni poredak je do odgovora na to pitanje
lako doao: u arsenalu ustakih zatitnika i navodilaca - okupator-
skih formacija Nemake i Italije na prostorima tada raskomadane
Kraljevine Jugoslavije - ve postoje; treba ih samo preuzeti i
prilagoditi uslovima, odnosno sopstvenoj namerenosti i stepenu
mrnje protiv Srba i drugih naroda.
Cenei, verovatno, da taj stepen mrnje jo nije dostigao
potrebni nivo, ustaka vlast e preduzeti jedinstvenu politiko-pro-
pagandnu aktivnost da bi kod hrvatskog naroda stvorila raspolo-
enje i uverenje da Srbima, Jevrejima (idovima) i Ciganima
nema mesta u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj"; da su to strani
elementi doli na ove (hrvatske) prostore nakon krvavih borbi
Hrvata sa Turcima (!?); da je u to vreme Hrvatska ve bila drava
stvorena od dravotvornog hrvatskog naroda koji je to (dravotvo-
ran) bio (?) i pre dolaska na ove prostore; da ti narodi, doli
odnekud (?), imaju negativni uticaj na ouvanje i dalje obogaiva-
nje hrvatskog narodnog bia", te duhovnog i svakog drugog
razvoja; da kao strani elementi oni ne mogu uivati nikakva prava
u dravi Hrvatskoj; tavie, oni, a pre svega Srbi, moraju odgova-
rati za tiraniju nad hrvatskim narodom" u Kraljevini Jugoslaviji.3)
2)
Pojmovi, sintagme i kovanice hrvatskog jezika, kao i navedeni citati u ovom
predgovoru, a za koje nisu u fusnotama izriito navedeni izvori, preuzeti su iz
dokumenata objavljenih u ovoj knjizi.
3)
O svemu ovome ve postoji bogata literatura. Vidi: Branko Petranovi,
Istorija Jugoslavije, Beograd 1988, knj. 2, str. 50; Smilja Avramov, Genocid u
 To su bili osnovni sadraji javnih (zabeleenih) govora usta-
kih funkcionera koji su istovremeno nudili i naine kako to sve
nam ereno ostvariti: stav ministra M. Budaka, 4) izreen u Gospiu:
Jedan dio Srba emo pobiti, drugi emo raseliti, ostale emo
prevesti u katoliku vjeru i tako pretopiti u Hrvate. Tako e im
se uskoro zatrti svaki trag, a ono to e ostati, bie zlo sjeanje
na njih" - postae ne samo oznaka svih poduhvata koje e ova
ustaka vlast u svojoj zloinakoj nameri preduzeti ve i izraz
sutine hrvatskog narodnog programa". 5)
Ostvarenje postavljenog cilja - istrebljenje Srba pre svega -
nije samo obaveza ustake vlade ve je to, kako je smatrao i javno
isticao Slavko Kvaternik, istovremeno obaveza i vlada Italije,
Nemake i Maarske. Mi emo Srbe u Savu, a Vi u Dunav" -
savetovao je on predstavnika maarskog Generaltaba, Kolmana
Kerija. 6)
Milovan ani, ministar u ustakoj vladi, jo 2. juna 1941.
upozoravao je da nema te metode koju neemo upotrebiti kao
ustae da nainimo ovu zemlju zbilja hrvatskom i oistimo je od
Srba". 7)
Raspirujui antisrpsku mrnju, isti ministar je sutradan na
zboru u Daruvaru, pored ostalog, istakao: Hrvati, mi imademo
meu nama neke koji nijesu nikada prema nama bili lojalni. Doli
su u ove krajeve onda kad je za turskih ratova izginulo mnogo
naih ljudi i kad su opustjeli nai domovi. Doh su ovamo, rairili
se poput jea, i poeli nas ugroavati i skoro ugrozili. To su Srbi.
Iz svega ovoga to se dogodilo znademo da oni nama nikada nee
dobro eljeti. Mi ustae znademo, da dok se to pitanje Srba ne

Jugoslaviji u svetlosti meunarodnog prava, Beograd 1992, str. 285-286; Fikreta

Jeu-Buti, Ustae i Nezavisna Drava Hrvatska 1941-1945, Zagreb 1977, str.
122-125; Viktor Novak, Magnum Crimen - Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj,
Beograd 1986, str. 605-606; Bogdan Krizman, NDH izmeu Hitlera i Musolinija,
drugo izdanje, Zagreb 1983, str. 122-125.
4)
Da vas upoznam, ako to do sada niste znali" - pie Psunjski u nedavno
(otkrivenoj) objavljenoj knjizi - To je onaj isti Mile Budak, koji je u istorijskoj
knjievnosti Hrvtske jo pre aprila 1941. godine zauzeo prvo mesto. Njegovu teoriju
da Hrvati nisu Sloveni ve Goti, odobrio je ceo hrvatski narod". Vidi: Psunjski,
Hrvati u svetlosti istorijske istine, izd. Novo delo", Beograd 1993, str. 146.
5)
Da ovde nije re samo o stavu ustake vlasti i lanovima njihove vlade, vidi
se iz sledeeg upozorenja: Ako se ima u obzir da je ustaka vlada od svih
organizacija HSS po Hrvatskoj dobila izraze privrenosti i gotovosti da sudeluju
u ostvarenju .hrvatskog narodnog programa', da su mnogobrojne narodne manife-
stacije ustaka naela i formalno proglasile hrvatskim narodnim programom, onda
su lanovi ustake vlade imali punu legitimaciju hrvatskog naroda, kada su
dogovorili, da ne treba birati sredstva kada je u pitanju unitenje srpskog naroda".
Vidi: Psunjski, Isto, str. 146.
6)
Viktor Novak, n.d., str. 605.
7)
Novi list", Zagreb, 3. lipnja 1941; B. Krizman, n.d., str. 124; F. Jeli-Buti,
n.d., str. 164.
rijei da e naa domovina biti uznemiravana. Znademo da imamo
pravo kad traimo: - preko Drine." Teei da ostvari to jae
antisrpsko raspoloenje kod hrvatskog naroda, ani uverava
okupljenu masu da e NDH biti ureena samo onako kako
odgovara potrebama istog hrvatskog naroda", jer, nastavlja,
dalje, ministar, ova drava, ova naa domovina, mora biti
hrvatska i niija vie. I zato oni koji su doli ovamo, treba i da
odu. Nae nastojanje kroz stoljea, a osobito u ovih dvadeset
godina pokazuju, da je svaki kompromis apsolutno iskljuen. Ovo
ima biti zemlja Hrvata i nikoga drugog. Mi to ne tajimo. To je
politika ove drave i kad to izvrimo, izvrili smo ono to pie u
ustakim naelima!"8)
Istovremeno, ministar vanjskih poslova u ustakoj vladi dr
Mladen Lorkovi pozivao je na definitivni obraun protiv Srba,
Jevreja i Cigana". Ustaki pokret je u svojim naelima istakao"
- govorio je on - da hrvatska zemlja mora pripasti hrvatskom
narodu i da mora biti oiena od onih koji su za nas najvea
nesrea". S tim ciljem Lorkovi poziva hrvatski narod da bude
jedinstven u borbi protiv Srba isto onako kao to je bio sloan
u travnju, kada je razoruavao srpsku vojsku", jer iza Nezavisne
Drave Hrvatske" danas stoji itav hrvatski narod". 9)
Govorei o programskoj orijentaciji NDH, Viktor Guti,
ustaki povjerenik i stoernik u Banjaluci, u svom govoru u
Sanskom Mostu otvoreno je, maja 1941, pozivao Hrvate i musli-
mane da odmah pristupe unitavanju i klanju Srba. On je tom
prilikom, pored ostalog, istakao: Nema vie srpske vojske! Nema
vie Srbije... drumovi e poeljet Srbalja, al' Srbalja vie biti nee.
Izdao sam drastine naredbe za njihovo potpuno ekonomsko
unitenje, a slijede nove za potpuno istrebljenje", te zato -
obraajui se okupljenoj masi - zahtevao: Unitavajte ih gdje
god ih sretnete, a blagoslov poglavnikov i moj su vam sigurni." lo)
Gotovo sa istim porukama, u mnogim mjestima irom NDH
istupali su i ostali ustaki funkcioneri koji su svojim ekstremnim
parolama - krvoedna srbijanska zvijer", srbijanski orunici
hajdukuju i proganjaju diljem Hrvatske, hrvatske rodoljube",
idovstvo je rak-rana na ivom tijelu naroda", srpsko kopito
gazi zarobljenu hrvatsku zemlju" i drugim - sve jae izazivali
antisrpska i antijevrejska raspoloenja kod najirih narodnih
slojeva. u) Na skuptini ustakih povjerenika polovinom juna 1941.
8)
Isto.
" Novi list", Zagreb, 4. i 10. lipanj 1941.
101
Viktor Novak, n.d., str. 608.
U)
Novi list", Zagreb od 13. i 21. srpnja 1941.
 u Gacku, na primer, Herman Togonal je pozivao muslimane da
odmah pristupe pokolju Srba, a svoj govor je zavrio recima
Posljednji metak u posljednjeg Srbina." 12)
Za cigane koji su iveli na teritoriji NDH, ve tada je veliki
upan velike upe Pokupje dr Ante Niki imao gotovo reenje
sve naseliti na jednom mjestu", ili poslati na prisilan rad" i tako
rijeiti cigansko pitanje". 13) Na alost, to jedno mjesto" za blizu
30.000 Cigana koji su ivjeli na teritoriji NDH bio je zloglasni
logor Jasenovac, u kome je tokom 1941. stradala veina.
Ustaka tampa, naroito novine Hrvatski narod", Novi
list", Hrvatska krajina", Katoliki list", bila je tih dana puna
napisa antisrpske i antijevrejske sadrine. U njima su Srbi i Jevreji
oznaavani kao strani elemenat" i egzistencijalna opasnost po
Hrvate". Traeno je da se njihovo pitanje rei kao akutna opasnost
po novu dravu.
Za Jevreje, ustaki Novi list" u broju od 2. jula 1941, pored
ostalog, navodi da je veoma znaajno" to su iroki hrvatski
slojevi uvijek prezirali idove i prema njima osjeali prirodnu
odvratnost. Nema kraja Hrvatske", pie u pomenutom lanku, ,,u
kome na svijet ne bi imao najnegativnije miljenje o idovima.
U Zagorju, u Hercegovini, Meumurju, Slavoniji, Dalmaciji,
Srijemu, Bosni, diljem Hrvatskih zemalja na puanin smatra
idova sinonimom podlosti, varanja, gramzivosti, nemorala i
tuinstva. Samo ime 'ifut' kojim na ovjek naziva idova daje
prizvuk dubokog prezira koji Hrvat osjea prema idovu".14)
Tako je ustaka propaganda zapljuskivala celu NDH hukajui
na istrebljenje Srba, idova i Cigana, jer hrvatski se narod mora
oistiti od svih elemenata koji su za taj narod najvea nesrea" i
- kako je isticao Lorkovi, 4. juna 1941. u Donjem Miholjcu -
koji su tome narodu tui i strani", koji u tom narodu rastvaraju
zdrave snage i koji su ga gurali iz jednog zla u drugo", naglaava-
jui: to su Srbi i idovi". 15)
Ustaku propagandu protiv Srba i Jugoslavije u celini, svojski
je podravala klerikalna propaganda. Ona je na Jugoslaviju
gledala kao na sektarsku dravu" kojom je gospodarila Srbija -
izmatina drava" koja mrzi katoliku crkvu, papu i Hrvate,
zato to su katolici. Katolika crkva je Srbe smatrala otpadnici-
ma" od vjere svojih otaca", koje treba ponovo vratiti pod okrilje

* Savo Skoko, Pokolj hercegovakih Srba 41, Beograd 1991, str. 25-26.
" Novi list", Zagreb, 11. lipnja 1941, str. 5.
Novi list", 6. srpnja 1941.
' Hrvatski narod , Zagreb, 28. srpnja 1941.
 katolike crkve. Uz podrku Vatikana, nadbiskup Alojzije Stepi-
nac je nastojao da se oslobodi izmatika". NDH je trebalo da
postane snana katolika drava na Balkanu. 16)
Koliko su ustake vlasti bile zainteresovane za brzo i radikalno
reenje srpskog i jevrejskog pitanja", najuverljivije govori njihovo
nastojanje da svoje ideoloke stavove i zahteve odmah pretoe u
zakonske odredbe, koje se upravo odnose na ova dva naroda,
kako bi proizvedeno stanje i namere legalizovali. Meu prvim
zakonskim odredbama, koja je postala i formalnopravni temelj
ustakom kaznenom zakonodavstvu" ili bolje - osnova za poetak
masovnih likvidacija Srba, Jevreja i Cigana, jeste Zakonska
odredba za odbranu naroda i drave" - donesena 17. aprila 1941,
upravo na dan kada je i obrazovana prva vlada NDH. 1 * Karakte-
ristina su prva dva lana ove odredbe (koja su skoro verna kopija
Austrougarskog zakonodavstva o prekim sudovima 1914. i 1915),
koja glase: Tko bilo na koji nain povrijedi ih je povrijedio ast
i ivotne interese hrvatskog naroda, ili bilo na koji nain ugrozio
opstanak Nezavisne Drave Hrvatske ili dravne vlasti, pa makar
djelo ostalo samo u pokuaju, ini se krivim za zloinstvo veleizda-
je". U narednom lanu predvieno je da svi oni koji skrive za
djelo veleizdaje ima stii kazna smrt". 18) Prema toj odredbi, svako
je mogao biti osuen za djelo veleizdaje" i likvidiran, a da pri
tom uopte nije bilo pravno definisano ta se smatra veleizda-
jom".
Tokom maja i juna 1941. donete su zakonske odredbe ,,o
zabrani irilice", ,,o rasnoj pripadnosti", ,,o dravljanstvu", ,,o
zatiti arijevske krvi i asti hrvatskog naroda", ,,o prijekim
sudovima", ,,o pokretnim prijekim sudovima", ,,o formiranju
dravnog ravnateljstva za ponovu", ,,o zatiti arijevske kulture
hrvatskog naroda", ,,o obaveznoj prijavi imetka idova i idovskih
preduzea", ,,o postupku sa imovinom osoba koje su napustile
podruje NDH", ,,o promjeni imena gradova i naselja" (koji su
u svom nazivu imali pridev srpski"); zatim, naredbe ,,o promjeni
idovskih prezimena i oznaavanju idovskih tvrtki", ,,o obaveznoj
prijavi Srbijanaca" i mnoge druge.19)
Ve 5. maja donete su Zakonska odredba o prelasku s jedne
vjere na drugu" i nadopuna zakonske odredbe o prelasku s jedne
16)
Branko Petranovi, n.d., str. 49.
17)
Narodne novine" - slubeni list Nezavisne Drave Hrvatske (u daljem
tekstu: Narodne novine") od 17. aprila 1941.
181
Savo Skoko, Pokolj hercegovakih Srba 41, Beograd 1991, str. 25-26.
19)
B. Krizman, n.d, str. 120; Narodne novine" od 5. V; 20. V; 4. VI; 5. VI,
8. VI; 24. VI; 26. VI 1941.
vjere na drugu", koje su rezultat tvorake" aktivnosti rimokato-
likog episkopata u NDH, sa nadbiskupom Alojzijem Stepincom
na elu. One, izmeu ostalog, odreuju da sva lica koja prelaze
u katoliku veru moraju isposlovati odobrenje vlasti NDH za taj
prelaz". 20) Okrunicom" od 30. jula 1941, ustake vlasti su
precizirale postupak" za taj prelaz, posebno za pojedine katego-
rije srpskog stanovnitva: Kod izdavanja potvrda treba paziti na
grko-istone uitelje, popove, trgovce, bogate obrtnike i seljake,
i uope inteligenciju, da im se ne izdadu potvrde, osim u
sluajevima kad se doista dokae njihova estitost, jer je naelno
stanovite vlade da se ovim osobama ne izdaju potvrde." 21)

III

Podstaknuta tako estokom propagandom u govorima najvi-

ih ustakih funkcionera, a zatim i donetim zakonskim odredbama
koje su podsticale na teror i nasilje, vlast NDH preduzima i prve
mere proterivanja iz slube svih dravnih slubenika srpske
nacionalnosti, zatim proterivanje srpskih svetenika, zatvaranje i
ruenje srpskih pravoslavnih crkava. Srbima i Jevrejima je nare-
eno da odmah predaju policijskim vlastima radio-aparate, pisae
maine, motorna vozila. Pod pretnjom smrtne kazne, zahtevana
je predaja naoruanja i vojne opreme. Posebnim naredbama
lokalnih i centralnih vlasti Srbima i Jevrejima je zabranjeno da
ulaze u lokale, bioskope i druge javne i kulturne institucije.
Gotovo po svim gradovima, veim i manjim naseljenim mestima
isticane su naredbe da se vie od dva Srbina ne smiju kretati
zajedno"; da Srbi i idovi ne smiju u ope ii zajedno"; da
poslije osam sati uvee moraju biti u svojim kuama"; da idovi
i Srbi pri kupovanju u radnjama moraju ekati dok Hrvati ne
podmire svoje potrebe, pa tek onda da kupuju"; da im se
zabranjuje kupanje na gradskim bazenima"; da nemaju pravo
izlazaka na etalite", itd.22)
Ipak, sve ovo, kao i uvoenje naziva grkoistonjak" umesto
Srbin, propisi o obaveznom noenju plave trake sa slovom P"
(pravoslavac), za Srbe, i ute trake sa slovom ,," (idov) za
Jevreje, pojedinana i grupna hapenja - predstavljalo je samo
uvod i pripremu za sve ono to e tek uslediti. Trebalo je da
20)
Arhiv Vojnoistorijskog instituta (AVII), Arhiv Nezavisne Drave Hrvatske
(ANDH), k. 213, reg. br. 10/2-1.
*22) A VII, ANDH, k. 213, reg. br. 10/2-1 (169).
ANDH, k. 171, reg. br. 2/18-1; S. Skoko, n.d., str. 27.
ustaka vlast jo mnogo toga uradi da bi proces reavanja srpskog"
i jevrejskog pitanja", kao i pitanja Cigana, otpoeo. Ustake
vlasti radi toga osnivaju itavu mreu vanrednih prekih, pokretnih
prekih i tzv. narodnih sudova na itavoj teritoriji NDH: u
Zagrebu, Karlovcu, Gospiu, Varadinu, Tuzli, Banjaluci, Osije-
ku, Sarajevu, Bjelovaru, Bihau, Brkom, Derventi, Mostaru,
Viegradu, kako bi se taj proces ne samo ubrzao ve, istovremeno,
genocid kao pripremani metod reavanja srpskog pitanja" prikrio
radom sudskih organa. 23)
Ti sudovi sudili su po tzv. skraenom postupku, a gotovo
jedina presuda bila je smrtna kazna.
Istovremeno usledila je i akcija formiranja koncentracionih
logora: logor Danica" kod Koprivnice, Kerestinac" kod Zagre-
ba, Jadovno" na Velebitu, logor u Gospiu, logor na ostrvu
Pagu, Kruica" u blizini Travnika, Stara Gradika, Loborgrad,
akovo, Tenje kod Osijeka, Jastrebarsko, logor u Rumi, Lepogla-
va, Jasenovac i drugi logori.24) U njima e ubrzo na najsuroviji
nain biti mueni i masovno ubijani Srbi, Jevreji i Cigani. Pored
koncentracionih logora, na teritoriji NDH postojala su i tri
(glavna) iseljenika logora, predviena za prikupljanje i dalju
deportaciju Srba: logori u Slavonskoj Poegi, Bjelovaru i Capragu
kod Siska.25) Pored njih, gotovo u svakom mestu postojali su manji
logori za dotine oblasti ili tzv. zbiralita, gde su hapeni i
dopremani Srbi i Jevreji i iz kojih su dalje transportvani.
Ustake vlasti su se tako pripremile za brzo unitavanje Srba,
Jevreja i Cigana.
Ta vlast e primeniti itavo mnotvo najrazliitijih metoda u
vrenju zloina, dakle, hapenja, klanja, veanja, masovna likvidi-
ranja (genocidnog karaktera). Na udaru se nalo itavo srpsko
stanovnitvo, Jevreji i Cigani.
Srbi su stavljeni van zakona.
Ustae su ih ubijale svuda: na ulici, u polju, na kunom pragu,
naoigled roditelja i deca, pri tome su im vadili oi, sekli jezike,
noseve i ui, parali utrobu, a enama vadili jo neroenu decu,
razbijah lobanje i zakucavali konjske potkovice i eksere u glavu.
Navedimo o tome samo jedno svedoenje: Oni" (misli na
ustae, prim. Redakcije) dotjerane seljake ive sijeku u komade,
vade im oi noem, bacaju ih u vodu i gaaju pukom sa po sto
M)
F. Jeli-Buti, n.d., str. 160-161.
24)
Mirko Peren, Ustaki logori, Zagreb 1966. str. 37-48; Zloini protiv Jevreja
u Hrvatskoj, str. 83-112, 115, 117, 120.
231
Isto.
naboja"; i, dalje, ,,u selima ljeevi lee nezakopani, rijeke su pune
ljeeva, koji se hvataju za bunje i truju okolinu, iako za to nema
razloga..." 26) , pisao je, pored ostalog, Stjepan Nojberger, ustaki
zapovednik Stoera hrvatske legije, u izvetaju zapovedniku Hr-
vatske vojske.
Na takvim stravinim metodama rjeavanja srpskog pitanja"
zgraavali su se ak i osvedoeni neprijatelji srpskog naroda.
Podmaral Laka, posebni opunomoenik ustakog poglavnika
Ante Pavelia, u izvetaju od 5. jula 1941. navodi da nijedan
graanin, nijedna ena, nijedno dijete nije sigurno za svoj ivot...
Ove ustae pustoili su svuda gdje bi upali. Mnogi od ovih ustaa
hvalile su se koliko su ljudi pobili, koliko tukli i zlostavljali do
smrti..." A opunomoeni general u NDH fon Horstenau takve
masakre nad srpskim stanovnitvom okarakterisao je kao iivlja-
vanje neljudskih sadista".275 O tim i takvim zloinima govore
dokumenti prvog toma pomenute edicije, nastali u periodu nakon
uspostavljanja Nezavisne Drave Hrvatske 10. aprila 1941. do
njenog sloma 8. maja 1945. godine.
Vojnoistorijski institut, odnosno Vojni arhiv u njegovom
sastavu, raspolae velikim brojem tih dokumenata. Njihov broj
uslovio je nae opredeljenje da oni budu obljavljeni u vie knjiga.
Prva knjiga, koja je sada pred nama, sadri dokumente o zloinima
koji su poinjeni tokom 1941. godine. Na njima nije vrena
nikakva jezika redakcija ve su objavljena kao u originalu.
U fazi izdvajanja dokumenata iz fondova Vojnog arhiva koji
su objavljeni u ovoj knjizi veliku pomo Redakciji pruili su: Anka
Petrovi, arhivski savetnik, Bojkovi Slaana i Ana Varga-Cetenji,
arhivisti u Vojnoistorijskom institutu.

Beograd, 10, avgust 1993.

Redakcija

> A VII, ANDH, k. 1, reg. br. 6/2-4; Lj. uri, Banijski partizanski odred
1941-1945, Beograd 1988, str. 41-45.
}
A VII, ANDH, k. 84, reg. br. 55/3-1 S. Skoko, n.d., str. 109-127.
 BR. 1.
ZAPISNIK SA KONFERENCIJE ODRANE 27. MARTA 1941. U
OPERATIVNOM TABU VERMAHTA O SITUACIJI U JUGOSLA-
VIJI, NJENOM MUNJEVITOM RAZBIJANJU UZ POMO ITALI-
JE, MAARSKE, BUGARSKE I HRVATA, KOJI BI ZAUZVRAT
IMALI TERITORIJALNU DOBIT A HRVATI I AUTONOMIJU1
OPERATIVNI TAB
VERMAHTA Berlin, 27.3.41.

Strogo poverljivo 1. primerak Operativnom tabu Ver-

mahta
2. primerak Odeljenju narodne odbrane

Konferencija o situaciji u Jugoslaviji

Vrh. K-da Vermahta/Op. tab
Odelj. za narodnu odbranu
29. mart 1941.
Str. pov. br. 4439/41
Prisutni:
Firer, Maral Rajha, Naelnik Vrhovne K-de Vermahta, Naelnik
Operativnog taba Vermahta, General-potpukovnik Bodenac
(Bodenschatz), Pukovnik munt (Schmundt), Kapetan fregate fon
Putkamer (v. Puttkamer), Potpukovnik Serf (Scherff), Major fon
Belo (v. Below), Major Kristijan (Christian)

Kasnije su se prikljuili:
Komandant Kopnene vojske, Naelnik Generaltaba Kopnene
vojske, Pukovnik Hojzinger (Heusinger), Potpukovnik Sivert
(Sieverth), Ministar spoljnih poslova Rajha, Poslanik Hevel (He-
wel), General-major fon Valdau (v. Waldau), Pukovnik Smit
(Schmidt), General-major fon Rintelen (v. Rintelen)

Firer
Opisuje situaciju u Jugoslaviji posle dravnog prevrata. Kon-
statuje d a j e Jugoslavija, s obzirom na predstojeu akciju Marita"
i tim pre kasniju operaciju Barbarosa", bila nesiguran faktor.
1
Original u Vojnoistorijskom institutu (u daljem tekstu VII), Vojni arhiv,
NA, K.l/I reg.br. 3/2. Dokumenat se nalazi kao prilog materijalima Drave
komisije za utvrivanje ratnih zloina okupatora i njihovih pomagaa (u daljem
tekstu: KZRZ). Inv.br. 18757.
 Srbi i Slovenci nikada nisu bili prijateljski naklonjeni Nemcima.
Vlade se nikada ne dre vrsto u sedlu zbog pitanja narodnosti i
oficirske kamarile, koja je naklonjena dravnom prevratu. Zemlja
je u prisutnosti imala samo jednog jakog oveka, Stojadinovica,
koga je princ - regent Pavle zbacio na svoju sopstvenu tetu.
Trenutak za saznanje stvarne situacije u zemlji i njenog stava
prema nama povoljno je vien za nas kako iz politikih, tako i
vojnih razloga. Da je prevrat vlade nastao za vreme operacije
Barbarosa", posledice za nas bi morale biti znatno tee.
Firer je odluio da ne saekavi mogue izjave nove vlade o
lojalnosti pripremi sve mere da razbije Jugoslaviju vojno i kao
dravnu tvorevinu. U spoljno-politikom pogledu nee se postav-
ljati nikakvi zahtevi ili ultimatumi. Na znanje se uzimaju uverava-
nja juoslovenske vlade, kojima se za budunost, ipak, ne moe
verovati. Napad e poeti im za to budu pripravni pogodna
sredstva i trupe.
Stalo je do toga da se to bre postupa. Pokuae se da na
pogodan nain uestvuju susedne drave. Vojna podrka protiv
Jugoslavije zahtevae se osobito od Italije, Maarske i u izvesnom
pogledu i od Bugarske. Rumuniji se preputa uglavnom zadatak
pokrivanja prema Rusiji. Maarski i bugarski poslanik su ve
obaveteni. Dueu e se jo u toku dana uputiti poruka.
Politiki je naroito vano da se udar protiv Jugoslavije izvede
s neumoljivom okrutnou i da se vojno razbijanje izvri u
munjevitoj operaciji. Tim bi se Turska mogla zastraiti u dovoljnoj
meri i u povoljnom smislu bi se moglo uticati na kasniji vojni
pohod protiv Grke. Treba raunati s tim da e prilikom naeg
napada Hrvati stati na nau stranu. Njima e se obezbediti
odgovarajui politiki postupak (kasnija autonomija). Rat protiv
Jugoslavije mogao bi biti veoma popularan u Italiji, Maarskoj i
Bugarskoj, poto se za ove drave mogu u izgled staviti teritorijalne
dobiti, za Italiju jadranska obala, Maarsku Banat, Bugarsku
Makedonija. 2
2
Deoba teritorije u cilju unitavanja drave Jugoslavije praktino je poela
odmah posle vojnih poraza jugoslovenske vojske. Nemaka Vrhovna komanda 12.
aprila 1941. izdaje privremene smernice za podelu Kraljevine Jugoslavije:
1. Podruje bive tajerske i Kranjske:
Podruje bive tajerske, proireno prema jugu oko 90 km irokim i 10-15
km dubokim pojasom, prikljuuje se pokrajini tajerskoj.
Severni deo Kranjske, - sa graninom linijom koja se protee juno samo
rekom Savom a severno od Ljubljane, prema priloenoj karti Kde kopnene voi.
- Glavni Stan, pripojie se Korukoj.
 Ovaj plan se uzima kao predhodni uslov da sve mere
preduzimamo vremenski ubrzano i postavimo tako jake snage da
se jugoslovenski slom izvri u najkraem roku.

S tim u vezi poetak operacije Barbarosa" mora se odloiti za

etiri nedelje.
1. to raniji poetak operacije Marita" sa ogranienim
ciljem osvajanja grke Trakije i kotline Soluna do osvajanja
planinskog predela Edese; za tu svrhu uzeti zamah preko jugoslo-
venske teritorije.
2. Udar iz rejona juno od Sofije u pravcu Skoplja u cilju
rastereenja boka italijanskog fronta u Albaniji.
3. Udar jaim snagama iz rejona Sofije u pravcu na Ni, dalje
Beograd, u sadejstvu sa... 3

im se zemlja umiri, Komanda kopnene vojske predae podruja posednuta

od nemakih trupa, po srezovima, nadlenim nacistikim pokrajinskim voama.
Voa Rajha pripremie sa Dueom pismenim putem predaju podruja posed-
nutih od Italijana, - sprovee se prema detaljnom uputstvu Ministarstva spoljnih
poslova. Do tog vremena sa nemake strane nee se preduzeti nikakve mere.
(Time je reena depea II armije I br. 801/41 Kde kopnene vojske, odelj. za ratnu
upravu.)
2. Podruje Prekomurja:
Celo podruje Prekomurja, u okviru istoriske granice, pripae Maarskoj.
Predvieno je docnije preseljavanje Nemaca koji ive ii severozapadnom delu toga
podruja. Predaju podruja Maarima regulisae Komanda kopnene vojske.
3. Banat:
Podruje od mesta gde Drava preseca maarsku granicu od utoka Tise u
Dunav pripae Maarskoj.
Podruje istono od Tise stavlja se zasad pod nemaku zatitu, isto tako i
podruje juno od Dunava i istono od opte linije: ue Morave u Dunav -
Poarevac - Boljevac - Knjaevac - Kalna. Ovo podruje obuhvata Borski bakarni
basen i jugoistone susedne ugljene basene. Pomenuta linija slui kao oslonac i
kao privremeno razgranienje. Za ovo podruje predvideti zasad nemaku vojnu
upravu pod Vrhovnom kdom suvozemne vojske.
4. Juna Srbija:
Podruje nastanjeno bugarskim Makedoncima pripae, prema odgovarajuoj
nacionalnoj granici, Bugarskoj.
Privremeno razgranienje i predaja Bugarima priprema se u Kdi kopnene
vojske, saobrazno vojnim zahtevima.
5. Stara Srbija:
Podruje Stare Srbije stavlja se pod nemaku vojnu upravu potinjenu Kdi
kopnene vojske.
6. Hrvatska:
Hrvatska [NDH] e unutar svojih nacinalnih granica postati samostalna
drava. Nemaka se nee meati u njene unutranje politike prilike.
7. Ostala podruja ukljuujui Bosnu i Crnu Goru:
Politiko uoblienje ovih podruja preputa se Italiji. Pri tome moe doi u
obzir i ponovno uspostavljanje samostalne Crne Gore." Fotokopija dokumenta u
Vojnom Arhivu, NA, K . l , reg. br. 17/2.
Tako pie u originalu.
 4. Upad jaih grupa nemakih snaga iz rejona Graca i
Celovca u jugoistonom pravcu s ciljem razbijanja jugoslovenske
armije.
Po taki 2) i 3). Dovui snage grupe, koja vri obezbeenje
i koja je stavljena u pripravnost prema Turskoj, prekobrojne
jedinice Junog fronta i armijske rezerve. Obezbeenje prema
istoku moraju preuzeti s jedne strane bugarske snage, ojaane
jednom oklopnom divizijom, koja se dovlai iz Rumunije, a s
druge strane rumunske snage kod kojih treba ostaviti samo jednu
oklopnu diviziju.
Po taki 4). Snage se mogu uzeti iz marevskog eelona za
operaciju Barbarosa" (uz to ubrzanje da bude na prvom mestu).
Snage moraju biti dovoljno jako odmerene.
Italijanima kao glavni zadatak pripada da pre svega obustave
ofanzivna dejstva protiv Grke, da se dovoljno obezbede prema
jugoslovenskoj granici i da sa armijom Po" operiu iz Istre u cilju
zatite desnog nemakog boka.
5. Vazduhoplovstvu kao glavni zadatak pripada da otpoinjui
dejstva to ranije razbije jugoslovensku organizaciju aerodromskog
obezbeenja i da napadima u talasima razori glavni grad Beograd,
a uz to da prui podrku nastupnom maru kopnene vojske.
Za tu svrhu mogue je koristiti maarsku organizaciju aero-
dromskog obezbeenja.

Komandant Kopnene vojske

Firerov plan operacije poklapa se s ve nainjenim sopstvenim

procenama. Termin za otpoinjanje Marite" moe se "prema
atmosferskim prilikama zadrati za 1.4. Otpoinjanje pokreta
preostalih udarnih grupa mogue je prema strategijskom razvoju
snaga izmeu 3. i 10.4. Na pitanje da U june napadne grupe, ako
brzo napreduju, mogu slobodno da postupaju za dalje voenje
operacije Marita", Firer naelno daje potvrdan odgovor, ali
zahteva da se operacije ne ispuste iz ruku, ve da se vrsto vode.
Komandant Kopnene vojske e noas do 3.00 sata pismeno
podneti osnovne zamisli operacije.

Komandant vazduhoplovstva

Javlja da vazduni napadi mogu odmah otpoeti s 8. vazduho-

plovnim korpusom iz Bugarske, ali da vazduhoplovstvo za jai
vazduni razvoj snaga potrebuje vreme od 2-3 dana. Planirano je
dovoenje jaih bombarderskih formacija i zdruenih jedinica
aviona za obruavanje u rejon Bea, Graca i na teritoriju Maar-
ske. U danom sluaju usledie dovlaenje snaga X vazduhoplovnog
korpusa na juno-italijanske polazne aerodrome za upotrebu
vazdunodesantnih trupa. Vodie se briga za pojaanje protivva-
zdune odbrane Beograda, Koruke i tajerske.

Firer

Nareuje da se odmah otponu sve pripreme. Oekuje

osnovne zamisli operacije delova oruanih snaga u toku veeri
27.3. Generalu fon Rintelenu se za 27. 3. uno izdaje nareenje
za odnoenje poruke i usmenih nareenja Firera.

BR. 2
PROGLASI KVATERNIKA I MAEKA POVODOM
PROGLAENJA NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE
10. APRILA 1941. GODINE1,

PROGLAENA JE NEZAVISNA HRVATSKA DRAVA

Zamjenik Poglavnika i vrhovni zapovjednik cjelokupne vojne
sile S l a v k o K v a t e r n i k odrao je preko radija govor u kome
je upravio hrvatskom narodu rijei, koje znae

USKRS HRVATSKE DRAVE:

HRVATSKI NARODE!
Boja providnost i volja naeg saveznika te mukotrpna vie-
stoljetna borba hrvatskog naroda i velika portvovanost naeg
poglavnika dra A n t e P a v e l i a, te ustakog pokreta u zemlji
i inozemstvu:
Odredili su da danas pred dan uskrsnua Bojeg Sina uskrsne
i naa nezavisna Hrvatska Drava.
Pozivam sve Hrvate u kojem god mjestu oni bili, a naroito
sve asnike, podasnike i momad cjelokupne oruane snage i
javne sigurnosti, da dre najvei red i da svi smjesta prijave
1
Pretampano iz posebnog izdanja glasila Hrvatski narod", objavljeno u
Zborniku dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslovenskih
naroda (u odaljem tekstu: Zbornik), tom V, knj. 1, dok. br. 220.
zapovjednitvu oruane snage u Zagrebu mjesto gde se sada
nalaze, te da cijela oruana snaga smjesta poloi zakletvu vjernosti
nezavisnoj dravi Hrvatskoj i njenom Poglavniku.
Cjelokupnu vlast i zapovjednitvo cjelokupne oruane snage
preuzeo sam danas kao opunomoenik Poglavnika.
Bog i Hrvati! Za dom spremni!

PROGLAS DRA MAEKA

ZAGREB, 10. IV. Desetak minuta poslije proglasa g.

S l a v k a K v a t e r n i k a dao je proglas putem radia i predsjednik
HSS dr. V. M a e k .
U svom proglasu dr. Maek konstatirao je, da je dananjim
danom g. S l a v k o Kv at er n i k proglasio nezavisnu Hrvatsku
dravu sa svojim historijskim granicama. Poziva sve pristae HSS
da se pokoravaju vlastima. Ujedno je pozvao sve kotarske pred-
stojnike i inovnike, koji su u slubi, da lojalno i iskreno surauju
s novim vlastima.

BR. 3
PROGLAS SLAVKA KVATERNIKA OD 10. APRILA 1941. 0
USPOSTAVLJANJU KVISLINKE NEZAVISNE DRAVE
HRVATSKE1
Broj 1101
1941.

RJEENJA.
ZAMJENIK POGLAVNIKA HRVATSKE DRAVE

objavljuje:
1) da je sa danom 10. travnja 1941. preuzeo zapovjednitvo
cjelokupne oruane snage i cjelokupnog saobraaja Hrvatske
Drave (eljeznice, ceste, rijeke, obale, potu, telegraf, telefon,
sve radio postrojbe i t . d.) zamjenik Poglavnika Hrvatske Drave
Dr. Ante PAVELIA - Slavko KVATERNIK;
1
Vjesnik vojnih naredaba i zapovijedi za cjelokupnu oruanu snagu Hrvatske
drave br.l. Dokumenat je objavljen u Zborniku Aprilski rat 1941, knj. 2, dok.
 2) da je imenovao zapovjednika cjelokupne oruane snage
pukovnika Slavu STANCERA za zapovjednika svih kopnenih
snaga Hrvatske vojske;
3) da je imenovao za zapovjednika Hrvatskih morskih obala,
rijene plovidbe i svih pomorskih snaga kapetana uru JAKI-
NA;
4) da je imenovao za zapovjednika svih zranih snaga kapet.
Vladu KRENA;
5) da je po nalogu poglavnika Hrvatske Drave promaknut
za svoje osobite zasluge i portvovanje u svjetskom ratu kao i za
svoje uvijek odvano Hrvatsko dranje za vrijeme naeg robovanja
pukovnika SLAVU STANZERA, prvim generalom pjeatva
Hrvatske vojske;
6) po nalogu Poglavnika Hrvatske drave promaknut je u in
pukovnika zrakoplovstva za svoje osobite i dugogodinje ustake
zasluge kapetan Vlado KREN sa pridrajem odlikovanja Ustakim
redom;
7) po nalogu Poglavnika Hrvatske drave a za svoje osobite
i dugogodinje ustake zasluge promaknut je u in majora zakleti
ustaki kapetan A N D R O L I C Vladislav, te imade u tome svojstvu
preuzeti inspektorat nad svim oruanim skladitima.
Nadalje se promiu po nalogu Poglavnika Hrvatske Drave:
8) u in pukovnika zbora javne sigurnosti i reda kapetan
Zvonko KOVAEVI, radi svojih osobitih ustakih zasluga;
9) za svoje osobite ustake zasluge u in pukovnika zbora
javne sigurnosti i reda majora orunitva Vladislav NEDOVED;
10) za osobite zasluge na bojnom polju u ideologiji ustake
Hrvatske u in potpukovnika majora Ivana ANI, koji je spasio
u najteim prilikama za Hrvatsku vojsku topnike jedinice od
osobite vrijednosti uz pridraj odlikovanja Ustakim redom;
11) za osobite zasluge na polju u ideologiji Ustake Hrvatske
promie se u in potpukovnika kapetan Ivan OJAT;
12) za osobite ustake zasluge u in majora pjeatva, zakleti
ustaa Ivan GRGI i imenuje se osobnim pobonikom zapovjed-
nika cjelokupne oruane sile Hrvatske;
13) za neizmjerne zasluge skopane najveim ivotnim pogi-
beljima kroz punih 20 godina, imenuje se pukovnikom u glavnom
stoeru Hrvatske vojske major Adolf SABLJAK, uz pridraj
dolinog odlikovanja;
14) iz istih razloga a za svoje dugogodiwe vjerne i uspjene
slube imenuje se potpukovnikom u glavnom stoeru kapetan
Duan KRALJ;
 15) za rijetke ustake zasluge na polju ustakog saobraaja
imenovan je dananji opunomoenik za eljezniki saobraaj Ivan
MARKOVI u in satnika tehnikih trupa;
16) za izvanredne zasluge uinjene Hrvatskoj vojsci u najkri-
tinijem asu preuzima se u glavni stoer Hrvatske vojske general-
tabni pukovnik Franjo NIKOLI uz pridraj dolinog odlikovanja
i stavlja se na raspoloenje zapovjednika cjelokupne kopnene
vojne snage Hrvatske;
17) za svoje zasluge u Hrvatskom narodnom pokretu imenuje
se Generalom u administrativnom glavnom stoeru pukovnik
Intendant Vilko BEGI.

ZA DOM SPREMNI!
Zamjenik Poglavara Hrvatske Drave i
zapovjednik cjelokupne oruane sile Hr-
vatske drave:
Slavko Kvaternik, v.r.

BR. 4
TELEGRAM MARALA SLAVKA KVATERNIKA OD 10. APRILA
1941. ADOLFU HITLERU DA JE PREUZEO VLAST OD DR
VLATKA MAEKA I PROKLAMOVAO NEZAVISNU DRAVU
HRVATSKU, ZAHVALJUJE FIRERU NA POMOI I MOLI DA
NEMAKI RAJU PRIZNA NDH1

Prepis!

Telegram marala Kvaternika Fireru od 10. aprila 1941.

Fireru!

Dok je Srbija trpela porazne udarce od strane nemakih

oruanih snaga, hrvatski narod, koji se kroz vekove borio za svoju
slobodu, kao ovek uzvieno, za svoju sudbinu i svoj ivot, koji
1
Prepis na nemakom jeziku, u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.233, reg. br.
11/7-1. U prilogu /k. 233, reg. br. 11/7-2/ nalazi se nareenje ministra spoljnih
poslova Rajha Joachim von Ribbentrop (Joahim fon Ribentrop) od 15. aprila 1941.
gde se potencira da se objavljivanje ovog telegrama izvri istovremeno s objavlji-
vanjem telegrama Musolinija danas u 12 asova.
je mogu i vredan ivljenja sam na strani nemakog naroda, treba
samo da se razvija.
U etvrtak, 10. aprila 1941, preuzeo sam na legalan nain iz
ruku biveg podpredsednika jugoslovenske vlade, Dr Vlatka
Maeka, sve punomoi komandovanja. U skladu s voljom hrvat-
skog naroda proklamovao sam Nezavisnu Dravu Hrvatsku. Svi
organi izvrne vlasti su pod mojom komandom. Uprava radi dalje
mirno. Mir i red u zemlji su obezbeeni. Sa komandom nemakih
oruanih snaga uspostavljen je najtenji sporazum za saradnju i
za sve neophodne mere.
U asu osloboenja, za koje smo se mi Hrvati tako teko
borili i teko patili, u nau radost mea se klianje dolasku Vaih
velianstvenih oruanih snaga. Zahvaljujem Vam u ime hrvatskog
naroda za zatitu, koju nemaka vojska prua hrvatskom nacional-
nom ustanku i molim za priznavanje nae Nezavisne Drave
Hrvatske od strane Velikog Nemakog Rajha.

iveo Firer nemakog naroda.

Slavko Kvaternik

BR. 5
SAOPTENJE GLAVNOG USTAKOG STANA OD 10. APRILA
1941. DA SE SVE USTAE NA TERITORIJI NDH ORGANIZUJU
U USTAKE JEDINICE, PREUZMU MESNU VLAST, OSIGURAJU
IMOVINU, RAZORUAJU SRPSKE VOJNIKE I DRUGE NEPRI-
JATELJE IPOVEU SA NAJBLIIM USTAKIM VOJNIM ZAPO-
VEDNIKOM1

Radiopostaja G.U.S 10. IV. 941

SAOPENJA GLAVNOG USTAKOG STANA.

1) Sve ustae, to se nalaze diljem hrvatskih zemalja moraju

biti spremni, da se svagdje, gdje dou prodorni odjeli istima
prikljue zajedno sa pukim ustaama, koji e se u danom asu
unovaiti i svrstati u ustake postrojbe.
U krajevima i mjestima gdje ustaki prodorni odjeli jo nisu
stigli imadu ustae sami postrojiti odjele pukih ustaa, te ih drati
1
Radio-saoptenje u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.114 B, reg. br. 37/1-1.
u pripremi da mogu, im nastane povoljan as zaposjesti sve
urede, sve javne zgrade, sva skladita i sva prometna sredstva,
kao eljeznice, autobuse, brzojave telefone i slino. Imadu smjesta
u tom asu preuzeti mjesnu vlast u svoje ruke, uspostaviti potpuni
red i sigurnost. Imadu postaviti strae i osigurati sve vane toke,
razoruavati srpske orunike i moebitne srpske vojne bjegunce
ili skupine srpskih vojnika, koji bi na bijegu kroz ta mjesta
prolazili.
Nadalje neka sve domae izdajice, neprijatelje Hrvatske i sve
ine nepouzdane osobe uhite i stave ih pod najstroi nadzor i uiniti
ih na taj nain nekodljivima.
Nadalje neka smjesta poduzmu sve potrebne mjere, da se
sprijei svaka mogunost bilo kakvog oteivanja ili pljake, sa
strane bilo kakovog mranjaka, javnoga narodnog i dravnog
hrvatskog dobra, zaliha ivenih namirnica. Napose imadu zatititi
seljaka dobra i seljaku imovinu od bilo kakove pljake i bilo
kakovog nasilja.
2) Ustake tvorbe ili puki ustae moraju se smjesta staviti
u doticaj i vezu sa oblinjim ustakim, odnosno pukoustakim
postrojbama i odjelima te sa najbliim ustakim vojnim zapovjed-
nikom.
Dano u Glavnom Ustakom Stanu
Po Odredbi Poglavnika
pobonik. Gradila

BR. 6
OVLAENJE POGLAVNIKA DR ANDRIJI ARTUKOVIU IDR
BRANKU BENZONU OD 10. APRILA 1941. DA U IME HRVAT-
SKOG USTAKOG POKRETA ZASTUPAJU INTERESE NDH U
MAARSKOJ I NEMAKOJ1

POGLAVNIKOVE OVLASTI USTAKIM POVJERENICIMA

U NJEMAKOJ I MADARSKOJ.

Glavni Ustaki Stan saopuje:

Ustaki Poglavnik dr. Ante Paveli dao je dru. Branku
Benzonu punomo, da moe u njegovo i u ime hrvatskog ustakog
pokreta u Njemakoj uiniti i poduzeti u duhu ustakih naela
1
Radio-saoptenje u VII, Vojni arhiv ANDH k.114 B, reg. br. 37/1.
sve, to je potrebno u ovom asu u radu i borbi za uspostavu
samostalne i nezavisne drave Hrvatske. Glavni Ustaki Stan
saopuje:
Ustaki Poglavnik dr. Ante Paveli dao je dru. Andriji
Artukoviu punomo, da moe u njegovo i u ime hrvatskoga
ustakog pokreta u Madarskoj poduzeti i uiniti u duhu ustakih
naela sve, to je potrebno u ovom asu u radu i borbi za uspostavu
samostalne i nezavisne drave Hrvatske.

BR. 7
IZVETAJ KOMANDANTA POZADINE 2. ARMIJE VOJSKE
KRALJEVINE JUGOSLAVIJE OD 13. APRILA 1941. KOMAN-
DANTU POZADINE VRHOVNE KOMANDE O STANJU U JEDI-
NICAMA NA PODRUJU BANOVINE HRVATSKE1

KOMANDA POZADINE II ARMIJE

O.Br. 100
13. aprila 1941 god.
u 8 as. 30 min
Busovaa

Izvetaj o situaciji

KOMANDANTU POZADINE VRHOVNE KOMANDE

Po dobijenim podacima od prolazeih oficira meu kojima

se nalazio i komandant motorizovanog artileriskog puka iz Zagre-
ba, koji su se na dan pobune u Hrvatskoj banovini2 zatekli na
teritoriji iste stanje je sledee:
Komandant grupe armija 3 armijski eneral g. Petrovi Milo-
rad sa naelnikom taba diviziskim eneralom g. Rupnikom 4 i
komandantom VII armije diviziskim eneralom Trifunovem
Duanom zarobljeni su od strane pobunjenika - Hrvata.
Sve jedinice popunjene hrvatskim elementom napustile su
redove i otile su kuama sa orujem. Naputanje redova narei-
1
Original u VII, Vojni arhiv, AVKJ, k. 3, reg. br.39/1, Objavljen u Zborniku
dokumenata Aprilski rat 1941, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd 1987, dok.
br. 225
2
Misli se na 10. april 1941. kada se u Zagrebu vlast preuzeli ustae proglasivi
Nezavisnu dravu Hrvatsku.
3
Odnosi se na 1. grupu armija.
4
Leon
vano je i od strane oficira Hrvata. Srpski oficiri - komandanti i
komandiri u koliko nisu uspeli da pobegnu ranjeni su, poubijani
ili zarobljeni. Materijal, artileriska orua, ostalo naoruanje i
vozovi sem neznatnog dela koji je uspeo pod borbom, koja je
naroito jaka bila u Zagrebu, Petrinji i Lipiku da se povue, ostali
su u rukama pobunjenika. 5
3
Ustaka propaganda umnogome je ometala izvrenje mobilizacije i koncen-
traciju trupa, a posle napada na Jugoslaviju 6. aprila 1941, upravo zahvaljujui
ustakoj propagandi, u mnogim jedinicama izbile su pobune i dezerterstva. U
razoruavanju vojske Kraljevine Jugoslavije u kratkotrajnom aprilskom ratu, ustae
su imali pomo u poluvojnim formacijama Graanske i Seljake zatite. Najvei
deo Hrvata - vojnika i oficira - izdajniki se ponaao, naputajui jedinice i
odnosei naoruanje. Posle proglaenja NDH pristupilo se osnivanju organa
civilnih i vojnih vlasti i organizovano razoruavanje svih pripadnika Vojske
Kraljevine Jugoslavije koji nisu hrvatske nacionalnosti. O tomej^tjepan Serti,
zapovjednik Karlovca u svom izvjetaju od 27. aprila 1941. Zapovjedniku qelcf-
kupne kopnene vojske, pored ostalog istie:
Dne 10. IV. o.g. kada je proglaena nezavisnost slobodne Drave Hrvatske
u Zagrebu, bio je u Karlovakom Vojnom okrugu komandant Srbin Crnogorac
pukovnik Radojica Kovaevi, koji je ujedno bio i komandant mjesta. ovjek bez
skrupula i ogranien. Bio sam na slubi u Vojnom Okrugu odreen kao njegov
pomonik i nalazio se u svojoj pisarni. Nije mi dao nikakvo zaposlenje sve iz straha
da mu ne zagledam i pomrsim srpske planove i raune.
Dne 10. IV. o.g. oko 17.30 sati dotrao u moju pisarnu gg Mirko Mikac,
predstojnik kotarskog suda u Karlovcu i Milan Lackovi, ravnatelj Prve hrv.
tedionice u Karlovcu, te mi saopie vojskovoin proglas o nezavisnosti Hrvatske,
pa me zamolio da preuzmem u svoje ruke zapovjednitvo mjesta i da tako sprijeim
eventualne izgrede i krvoprolie sa strane nepoeljnih srpskih elemenata.
Ve prije njihovog dolaska obavijestio me je satnik Rudolf Ta, da je od
kapetana Vladimira Krstia saznao da njemake trupe ulaze u Zagreb i da je to
zadnja vijest, koju je isti dobio iz Zagreba. Pukovnik Radojica Kovaevi otpravljen
je po satniku Krstiu na sigurno mjesto, a ja sam preuzeo zapovjednitvo mjesta
imenovavi satnika Taa mojim pobonikom. Odmah sam izdao naredbu da se u
prvom redu pregledaju svi mostovi na Kupi, Korani i Mrenici /kojih imade 51,
prereu svi upaljaj, a eksploziv ukloni. Nadalje da se osigura sav eksploziv, koji
se je nalazio na Svari, Udbinji, Mostanju i Turnju, kod raznih opkoparskih
jedinica, koje su se ondje formirale. Tokom noi odredio sam iste mjere za most
kod Zorkovca, smjestite eksploziva u Borelu, Gradecu i na kolodvoru.
Satniku Nikoli Matijevicu naredio sam da odmah formira sa preostalim
vojnicima Hrvatima jednu etu, da preuzme osiguranje vojarne i da razorua sve
vojnike Srbe i ratoborne Slovence, koji su sa fronte dobjeali u Karlovac. Ovi
vojnici su po imenovanom satniku Matijeviu razoruani i. odijeljeni od Hrvata u
posebnim dijelovima vojarne, te straareni.
Satniku Tau sam naloio da se telefonski stavi u vezu sa svim zapovjednicima
straa da ih upozori na novo stanje i da zapovjednici straa postavljaju na straarska
mjesta samo vojnike Hrvate, doim Srbi vojnici da se razoruaju i zadre pod
paskom do jutra. Prilaz orunim, streljivnim i eksplozivnim skladitima ne smiju
nikomu i pod nikim uslovom da dozvole.
Odredio sam da se oficiri i vojnici Srbijanci kao jamci imadu odmah razoruati
i smjestiti u Hrvatskom domu pod strau.
U izvrenju gornjih naredaba pomagali su mi osim gore pomenutih asnika
jo gg. potpukovnik Matija rnko, oruniki satnik uro Rarkovi, satnik
Adalbort Hoppe, natporunik Putkovi Jure, kapetan Vladimir Krsti, potpukov-
nik Otmar Erdelac, topniki satnik Vrankovi Vefimir, kapetan Gostisa i drugi..."
 eneral Petar Nedeljkovi 12. aprila 1941 izjutra bio je u
Prijedoru.
Komandant Slavonske divizije eneral Tei6 bio je do 12.
aprila uvee u Banja Luci i od njega je dobijen poslednji izvetaj:
za sada je jo dobro, jo nema nita novo, divizija je na Savi.
Jutros, 13. aprila kada je dobijena veza sa B. Lukom sa pote
su dobijeni podaci da u Banjoj Luci nema vie ni vojske ni
andarmerije i da je varo evakuisana a da su istaknute bele
zastave.
Kod II armije - severno od Save raspoloenje i poduhvati
stanovnitva isti su kao to je ve izneto. Za ilustraciju ovoga slui
injenica da je 102. automobilski bataljon koji je bio na neposred-
noj levoj obali Save u blizini mesta prevoenja od 48 vozova jedva
uspeo da izvue oko 20 vozova; ostatak vozova, oficira i ljudstva
ostao je severno od Save poto je pojava neprijateljskog okloplje-
nog eljeznikog voza u blizini Brkog onemoguila dalje prebaci-
vanje. Mostovi kod Brkog a docnije i kod Broda, prema izjavi
komandanta navedenog bataljona, baeni su od strane naih
delova u vazduh.
Po izjavama oficira koji su otstupili i uspeli da se izvuku preko
Busovae za Sarajevo, na putevima se vidi oruje, poljske kuhinje,
hrana i sav ostali materijal pobacan od pobunjenika u velikim
koliinama.
Prigodom telefonskog razgovora s generalom Kvaternikom, naredio mi je
da sve Hrvate asnike i vojnike zadrim na slubi u Karlovcu i da nikoga ne putam
da ode iz posade karlovake, a Srbe i Slovence da razoruam i uputim svojim
kuama. Srbijance pak da zadrim kao taoce. Ujedno mi je naloio da sudjelujem
kod doeka njem. trupa. Ja sam zaista s ustakim stanom jo u noi izaao do
mitnice Ilovac". Poslije dugoga ekanja; poto njemake trupe nisu stigle, vratili
smo se natreg u grad.
Jo tokom noi od 10 na 11 travnja slegla se je velika mnoina asnika i
vojnika u Karlovac. Srbi i Srbijanci, te Slovenci odmah su razoruani i upueni u
odreene vojarne dok su Hrvati bili odmah zaprisegnuti i rasporeeni na razne
dunosti oko osiguranja cjelokupnog materijala, koji je u ogromnim koliinama
leao na svim krajevima grada i okolice. Posebnu pozornost skrenuo sam na to
da se taj materijal osigura za nau buduu vojsku. Za provoz toga materijala i
spravljanje ustanovio sam autokomandu pod zapovjednitvom satnika Beloevi-
a..."
Za doek njemakih trupa odredio sam jednu satniju s glazbom s kojom sam
se i sa lanovima ustakog stana dne 11 o.mj. u 8 sati ujutro uputio prema cesti
ka Zagrebu. Istodobno sam pozvao graanstvo da se spremi za doek tako da su
sve ulice bile sveano ureene i pune graanstva. Poslije 9 sati stigli su prvi tenkovi
koje smo pozdravili. Oko podne stiglo je gro trupa koje smo dr Ante Niki i ja
pozdravili, a sa kojima smo sveano s glazbom i poasnom etom uli u grad. Za
sve ove trupe izdao sam po njihovom traenju nalog da im se izda opskrba i to
2500 konzervi i isto toliko hljebova..."
6
Spasoje
 Komunikacija - jedini drum - Doboj - epe - Busovaa -
Sarajevo bio je u toku 12. aprila zakren vozovima svih vrsta
meu kojima je bila i jedna motorizovana baterija. Svi ovi vozovi
produili su za Sarajevo, a bili su sa teritorije na kojoj je dolo
do pobune.
U s. Busovai u kome se sada nalazi ovaj tab a koja pripada
Hrvatskoj banovini istaknute su bile pre dolaska ovoga taba
hrvatske zastave, koje su posle postepeno poskidane tako da ih
po dolasku ovoga taba nije vie ni bilo. andarmerija nije
intervenisala.
Molim da se o prednjem izvesti i Vrhovna komanda, poto
ovaj tab nema veze sa istom niti zna gde se nalazi.

Po kuriru automobilom u 9 as.

Zastupa naelnika taba
kapetan I. kl.
JOSIP I. IMOKOVI

KOMANDANT, REZ.
DIVIZISKI ENERAL
EDOMIR JOVANOVI

BR. 8
KONCEPT TELEGRAMA DR ANTE PAVELIA OD 15. APRILA
1941. FIRERU, KOJIM POTVRUJE PRIJEM TELEGRAMA O
PRIZNAVANJU NDH, ZAHVALJUJE NA UKAZANOM POVERE-
NJU I ISKAZUJE BEZGRANINU LJUBAV IDIVLJENE HRVAT-
SKOG NARODA ZA VOU NEMAKOG RAJHA1

Na, K.233, br.reg.12/7-1

Fireru
Duboko dirnut potvrujem Vam prijem telegrama kojim ste
mi izrazili priznavanje Nezavisne Drave Hrvatske od strane
Nemakog Rajha.
U ime celog hrvatskog naroda, a naroito u svoje sopstveno
ime zahvaljujem Vam, Fireru, za veliko poverenje koje ste ukazali
hrvatskom narodu i meni s molbom da primite uveravanje da
emo u itavoj budunosti pokazati da smo dostojni tog poverenja.
1
Koncept telegrama u rukopisu na nemakoj jeziku nalazi se u VII, Vojni
arhiv, ANDH, k. 233, reg.br. 12/7-1. U prilogu pod istom signaturom nalazi se
kucani tekst telegrama.
 Uvereni smo i u najdublju zahvalnost i divljenje za pobedono-
sne jedinice Sila osovine.
Ljubav i divljenje hrvatskog naroda za Firera Velikog Nema-
kog Rajha su bezgranini.

Zagreb, 15/IV 1941.

Dr Ante Paveli

BR. 9
TELEGRAM ADOLFA HITLERA OD 15. APRILA 1941. DR ANTI
PAVELIU, KOJIM MU ZAHVALJUJE ZA NJEGOV I TELE-
GRAM GENERALA KVATERNIKA I PRIZNAJE NDH OD
STRANE NEMAKOG RAJHA1

Dr Anti Paveliu

Zahvaljujem Vam za Va telegram i za telegram generala

Kvaternika kojim me saobrazno volji hrvatskog naroda upoznajete
s proklamovanjem Nezavisne Drave Hrvatske i kojim molite
priznavanje nezavisne Hrvatske od strane Nemakog Rajha. 2
Za mene je sasvim osobita radost i zadovoljstvo da Vam u
ovom asu, u kome hrvatski narod pobednosnim nastupnim
marom jedinica sila Osovine opet nalazi svoju dugo eljenu
slobodu, mogu izrei priznanje Nezavisne Drave Hrvatske od
strane Nemakog Rajha. Nemaku vladu e veseliti da se o
granicama nove drave sporazume s nacionalnom hrvatskom
vladom u slobodnoj razmeni miljenja. Moje najbolje elje upuu-
jem Vama i budunosti hrvatskog naroda.

Berlin, 15.4.1941. Adolf Hitler

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 233, reg. br. 13/7-1.
2
Odnosi se na telegrame koje su Adolfu Hitleru uputili Slavko Kvaternik 10.
aprila i dr Ante Paveli 15. aprila 1941. godine. Vidi dok. br. 4 i br. 8.
 BR. 10
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 17. APRILA 1941 ZA
ODBRANU NARODA I DRAVE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAKONSKA O D R E D B A
ZA ODBRANU N A R O D A I D R A V E

1. Tko bilo na koji nain povrijedi ili je povrijedio ast i

ivotne interese hrvatskog naroda ili bilo na koji nain ugrozi
opstanak Nezavisne Drave Hrvatske ili dravne vlasti, pa makar
djelo i ostalo samo u pokuaju, ini se krivcem zloinstva veleiz-
daje.
2. Tko se uini krivcem zloina u toki 1. navedenoga ima
ga stii kazna smrti.
3. Za sudovanje po ovoj zakonskoj odredbi, postavlja mini-
star za pravosue po potrebi izvanredne narodne sudove od tri
osobe, koji imadu suditi hitnim postupnikom po propisima ukinu-
tog hrvatskog kaznenog postupnika o prijekom sudu.
4. Ministar pravosua imade imenovati lanove suda.
5. Ova zakonska odredba stupa odmah na snagu.

U Zagrebu dne 17. travnja 1941. Poglavnik:

Dr. A n t e P a v e l i , v. r.

1
Narodne novine", Slubeni list NDH, od 11. do 12. IV 1941.

BR. 11
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 25. APRILA 1941. 0
ZABRANI UPOTREBE IRILICE NA CELOJ TERITORIJI NDH1

ZAKONSKA ODREDBA
o zabrani irilice.

1.
Na podruju Nezavisne Drave Hrvatske zabranjuje se upo-
raba irilice.
1
Narodne novine" od 25. IV 1941.
 2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim Novinama, a provedenje povjerava se manistarstvu
unutarnjih poslova.

U Zagrebu 25. travnja 1941. Poglavnik:

Dr A n t e Paveli
Broj XXV-33-Z. p.-1941. - > v- r-
Predsjednik
zakonodavnog povjerenitva
pri Poglavniku:
Dr. Milovan ani, v. r.

BR. 12.
NAREDBA MINISTARSTVA UNUTRANJIH POSLOVA OD 25.
APRILA 1941. ZA SPROVODENJE ZAKONSKE ODREDBE 0
ZABRANI IRILICE NA CELOJ TERITORIJI NDH1

PROVEDBENA NAREDBA
ministarstva unutarnjih poslova zakonskoj odredbi o zabrani
irilice.

1.
Zabranjena je svaka uporaba irilice na cijelom podruju
Nezavisne Drave Hrvatske. To se naroito odnosi na cijelo
poslovanje svih dravnih i samoupravnih tijela, na urede javnog
poretka, na trgovake i njima sline knjige i dopisivanje i na sve
javne napise.
Prema tome nareujem:
da se na cijelom podruju Nezavisne Drave Hrvatske odmah
obustavi svaka uporaba irice u javnom i privatnom ivotu. Svako
tampanje ma kakovih knjiga irilicom je zabranjeno.
Svi javni napisi pisani irilicom imaju se neodvlano, a
najkasnije u roku od tri dana skinuti.

2.
Prekritelji ove naredbe kaznit e se po upravnim oblastima
novano do 10.000 dinara i zatvorom do mjesec dana.
U Zagrebu 25. travnja 1941 Ministar unutarnjih poslova:
Broj 34-Z. p.-1941 Dr. Andrija Artukovi, v. r.
1
Narodne novine" od 25. IV 1941.
 BR. 13
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE STARO PETROVO SELO OD
28. APRILA 1941. O UBIJANJU I MASAKRIRANJU 25 MUKIH
OSOBA NA MESTU KRENIK" OD STRANE USTAA1

ZAPOVJEDNITVO I HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
76/J.S.
Broj

Krivoprolie na podruju
oru.postaje Staro Petrovo Selo.

ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG ORUNITVA

ZAGREB
Zagreb 1 svibnja 1941.

Orunika postaja Staro Petrovo Selo sa Br.23 od 28 travnja

1941 godine javlja:
17 travnja 1941 godine oko 22 sata, ulo se pukaranje u
istonom pravcu sela Staro Petrovo Selo, kotar Nova Gradika.
Postajevodnik sa svima orunicima sa postaje i sa nekoliko ustaa,
odmah je izaao na lice mjesta i ustanovio je; da je na mjestu
Krenik" udaljeno oko 100 metara od dravnog puta Sl.Brod -
Zagreb, a oko 150 metara od St. Petrovog Sela lei na jednoj
livadi 25 poubijanih i sa noevima iznakaenih mukih leeva u
dobi izmeu 35 do 40 godina starosti. Istovjetnost ubijenih osoba
do sada nije se mogla utvrditi. Jedan le bio je obuen u uniformu
eljeznikog prunog straara.
Nadalje je ustanovljeno: da je istog dana ustaka straa iz
Nove kapele imala sprovesti ustakom povjerenstvu u St. Petrovo
Selo, radi daljeg sprovoda u Novu Gradiku oko 30 ljudi koji su
izmeu SI. Broda i Nove Kapele po ustakim straama pohvatani
pod sumnjom kao etnici. Prema javnom pogovaranju - koje do
sada jo nije utvreno - imala bi reena straa iz Nove Kapele
od ovih uhvaenih 30 ljudi poubijati 25 ljudi, a doim da je 5
osoba netragom pobjeglo.
Sudbena-lijenika komisija iz Nove Gradike izala je na
lice mjesta, gdje je 18 travnja ove god. oevid izvrila i pokop
leeva odredila. Komisija oevidom ustanovila je po ispravama
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 13/2-1.
Faksimil dokumenta broj 13.
koje su pronaene meu pobijenim osobama, da meu istima
imade i Hrvata, to se je ustanovilo po prezimenu Serti Stjepan,
ali se nije moglo utvrditi od kuda je ovaj Serti.
Slian sluaj imao se dogoditi i na podruju ove postaje 19
na 20 travnja, ali je to energinom itervencijom ovdanjih ustakih
vlasti sprijeeno. Ovaj sluaj za sada se dri u strogoj tajnosti.
Voenom svestranom potragom nije se moglo do danas
utvrditi poinitelje ovog krvoprolia a niti istovjetnost pobijenih
osoba.
20 travnja ove god. ustako povjerenstvo u St. Petrovom Selu
pritvorilo je 50 pravoslavnih mukaraca pod sumnjom, da su
etnici, ali ih je 25 travnja komandant mjesta u St. Petrovom Selu
njemaki artiljerijski nadporunik pustio na slobodu."
Postajevodnika uzeo sam na odgovornost zato po ovome nije
ranije dostavio izvjetaj i izdao zapovjed krilnom zapovjedniku,
da se preduzmu potrebne mjere i sprijei ovakovi sluajevi, te da
se uspostavi potpuni mir i red.
Ovaj izvjetaj dostavljen je Ministarstvu unutarnjih poslova
Drave Hrvatske.
Za Dom spremni! ani2
2
Dragutin.

BR. 14
NAREENJE KOMANDANTA CELOKUPNIH ORUANIH
SNAGA NDH OD 29. APRILA 1941. DA SE U REDARSTVA U
ROKU OD 48 SATI PRIVEDU SVI SRPSKI GENERALI, OFICIRI,
INOVNICI I DRUGE OSOBE KOJE SE KRIJU KOD POJEDINIH
PORODICA NA TERITORIJI BOSNE I HERCEGOVINE, OSO-
BITO U SARAJEVU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

POVJERENITVO SARAJEVO

ZAPOVIJED
zapovjednika cjelokupne oruane snage Nezavisne Drave
Hrvatske

Zapovjednik svih oruanih snaga Nezavisne Drave Hrvatske

Vojskovoa g. Slavko Kvaternik, zapovijeda:
1
Original u VII Vojni arhiv, ANDH, k. 85, reg. br. 6/17.
 Na teritoriji Bosne i Hercegovine, a osobito u Sarajevu, kriju
se kod pojedinih obitelji razni srpski generali, asnici, inovnici i
drugo osoblje, kao na primjer zloinac Rikard Vikert.
Sve ove osobe imadu u roku od 48 sati predvesti na redarstvo
njihovi stanodavci, a redarstvo e ih uputiti zapovjednitvu grada
Sarajeva (sa sjeditem u zgradi bive banske uprave) radi daljnjeg
uredovanja.
Kuevlasnik i stanodavac nose punu odgovornost za ovu
provedbu.
U sluaju neizvrenja ove zapovijedi bit e kuevlasnici i
stanodavci uhieni i stavljeni pred ratni sud radi veleizdaje.
Jednaku odgovornost snosit e i sve one osobe, koje su o tome
znale, pa su to preutile, kao i oni, koji su u tomu pomagali.
Osim toga sve te osobe izgubit e cjelokupan svoj imetak,
koji e biti zaplijenjen u korist ove drave.
Ova zapovijed vrijedi i za sve bolnice, sanatorije i sve javne
ustanove.
Svaki kuevlasnik, stanodavac ili ravnatelj javnih ustanova,
koji kriju srpske generale, vie asnike, ih inovnike, te Vikerta
i njegove pomonike, imadu se smjesta strijeljati.
Zapovijednici svih kotarskih mjesta imadu postupati po ovoj
zapovijedi.
Sve druge do sada izdane naredbe, koje su u protimbi s ovom
zapovijedi, stavljaju se van snage.

Sarajevo, 29 t r a v n j a 1941. Vojskovoa i zapovjednik

cjelokupne oruane
snage Nezavisne Drave
Hrvatske:
Slavko Kvaternik, s.r.
 BR. 15
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 30. APRILA 1941. 0
DRAVLJANSTVU PRIPADNIKA NDH1

Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisujem i progla-

ujem

ZAKONSKU ODREDBU
o dravljanstvu

Toka 1.
Dravni pripadnik je osoba, koja stoji pod zatitom Nezavisne
Drave Hrvatske.
Dravno pripadnitvo stie se po propisima zakonske odredbe
o dravnom pripadnitvu.

Toka 2.
Dravljanin je dravni pripadnik arijskog porijetla, koji je
svojim dranjem dokazao, da nije radio protiv oslobodilakih
tenja hrvatskog naroda i koji je voljan spremno i vjerno sluiti
hrvatskom narodu i Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj.

Toka 3.
Dravljanin je nosilac politikih prava prema odredbama
zakon.

Toka 4.
Ministarstvo unutarnjih poslova izdati e naredbe potrebne
za provedbu i nadopunu ove zakonske odredbe.

Toka 5.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

U Zagrebu 30. travnja 1941.

Broj XXXIX/64-Z, p.-1941. Poglavnik:
Dr. Ante Paveli, v. r.
Predsjednik zakonodavnog
povjerenitva pri Poglavniku:
Dr. Milovan ani, v. r.
1
Narodne novine" od 23. IV do 5. V 1941.
 BR. 16
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 30. APRILA 1941. O
RASNOJ PRIPADNOSTI ITELJA NDH1

Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisujem i progla-

ujem

ZAKONSKU O D R E D B U
o rasnoj pripadnosti

Toka 1.
Arijskog porijetla je osoba, koja potjee od predaka, koji su
pripadnici europske rasne zajednice ih koji potjeu od potomaka
te zajednice izvan Europe.
U koliko za stanovite slube ne postoje druge odredbe,
arijsko se porijetlo dokazuje krsnim (rodnim) i vjenanim listom
predaka prvog i drugog koljena (roditelja te djedova i baka). Kod
pripadnika islamske vjerske zajednice, koji ne mogu pridonijeti
navedene isprave, potrebno je pismeno posvjedoenje dvojice
vjerodostojnih svjedoka, koji su poznavali njihove predke, da
meu njima nema osoba nearijskog porijetla.
U dvojbenim sluajevima donosi odluku ministarstvo unutar-
njih poslova na prijedlog rasnopolitikog povjerenstva.

Toka 2.
Osobe, koje pored arijskih predaka imaju jednog predka
drugog koljena idova ili drugog europskog nearijca po rasi
izjednauju se obzirom na sticanje dravljanstva s osobama arij-
skog porijetla.
Osobe sa dva predka drugog koljena idova po rasi takoer
mogu biti obzirom na dravljanstvo izvjednaene s osobama
arijskog porijetla, u koliko to u toki 3. nije drugaije odreeno.

Toka 3.
Kao idovi u smislu ove zakonske odredbe vrijede:
1. Osobe, koje potjeu barem od troje predaka drugog
koljena (djedov i bak), koji su idovi po rasi. Djedovi i bake
vrijede kao idovi, ako su mojsijeve vjere ili su se u toj vjeri rodili.
2. Osobe, koje imaju dva predka drugog koljena, koji su
idovi po rasi, i to u ovim sluajevima:
1
Narodne novine" od 23. V do 5. V 1941.
 a) ako su bile 10. travnja 1941. pripadnici mojsijeve vjere ili
ako su kasnije na tu vjeru preli;
b) ako imaju branog druga, koji vrijede kao idov u smislu
i.;
c) ako su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe
sklopili brak s osobom, koja ima dvoje ili vie predaka drugog
koljena idova po rasi, i potomci iz takvog braka;
d) ako su nezakonita djeca sa idovom u smislu 1., a rode
se poslije 31. sijenja 1942.;
e) ako ministarstvo za unutarnje poslove na obrazloeni
prijedlog rasnopolitikog povjerenstva odlui, da vrijede kao
idovi.
3. Osobe, roene izvan teritorija Nezavisne Drave Hrvatske
od roditelja, koji ne potjeu iz Nezavisne Drave Hrvatske ako
su bile 10. travnja 1941. mojsijeve vjere ili imaju najmanje dvoje
predaka drugog koljena idova po rasi, ili vrijede kao idovi u
smislu zakona zemlje, iz koje potjeu.
4. Osobe, koje su poslije stupanja na snagu ove zakonske
odredbe sklopile obilaenjem zakonske odredbe o zatiti arijske
krvi brak, koji je zabranjen i njihovi potomci.
5. Osobe, koja su nezakonita djeca idovki u smislu 1.

Toka 4.
Kao Ciganin u smislu ove zakonske odredbe vrijedi osoba,
koja potjee od dvaju ili vie predaka drugog koljena, koji su
Cigani po rasi.

Toka 5.
Kod ministarstva unutarnjih poslova osniva se rasno politiko
povjerenstvo, koje donaa mnijenja i prijedloge u svim dvojbenim
sluajevima rasne pripadnosti.
Konano rjeenje u dvojbenim sluajevima rasne pripadnosti
donaa ministarstvo unutarnjih poslova.
Propise o ustrojstvu i djelokrugu rada toga povjerenstva izdati
e ministarstvo unutarnjih poslova posebnom naredbom.

Toka 6.
Osobama, koje su se prije 10. travnja 1941. iskazale zaslunim
za Hrvatski narod, napose za njegovo osloboenje, kao i njihovim
branim drugovima, s kojima su sklopile brak prije stupnja na
snagu ove zakonske odredbe i potomcima iz takvog braka, u
koliko bi se na te osobe mogla odnositi ova naredba, moe
poglavar drave izvan propisa ove naredbe priznati sva prava,
koja pripadaju osobama arijskog porijetla.

Toka 7.
Provedba ove naredbe povjerava se ministru unutarnjih
poslova.

Toka 8.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

U Zagrebu 30. travnja 1941. Poglavnik:

Dr A n t e Paveli v
Broj: XLV-68 Z. p. 41. - ' - r'
Predsjednik zakonodavnog
povjerenitva pri Poglavniku:
Dr. Milovan ani, v. r.

BR. 17
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 30. APRILA 1941. 0
ZATITI ARIJEVSKE KRVI I ASTI HRVATSKOG NARODA1

Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisujem i progla-

ujem

ZAKONSKU O D R E D B U
o zatiti arijske krvi i asti Hrvatskog naroda

Toka 1.
Brak idova i inih osoba, koje nisu arijskog porijetla s
osobama arijskog porijetla, je zabranjen. Isto tako je zabranjen
brak osobe, koja pored arijskih predaka ima jednog predka drugog
koljena po rasi idova ili drugog europskog nearijca s osobom,
koja je po rasi jednakog porijetla.
Koje osobe vrijede kao idova ili nearijci odreuje zakonska
odredba o rasnoj pripadnosti.
1
Narodne novine" od 23. IV do 5. V 1941.
 Toka 2.
Posebna dozvola za sklapanje braka potrebna je u slijedeim
sluajevima:
1. za brak osobe sa dva predka drugog koljena idova po
rasi s osobom, koja imade jednog predka drugog koljena europ-
skog nearijca po rasi, ili s osobom, koja je arijskog porijetla;
2. za brak osobe, koja imade meu predcima pripadnike
drugih neeuropskih rasa s osobom isto takvog porijetla^ ili s
osobom, koja imade jednog ih dva predka drugog koljena idova
po rasi ili jednog predka drugog koljena Ciganina po rasi, ili s
osobom arijskog porijetla;
3. za brak izmeu dravljana i dravnih pripadnika, ukoliko
nisu po toki 1. zabranjeni.
Dozvolu za takav brak izdaje ministarstvo unutarnjih poslova
po sasluanju rasnopolitikog povjerenstva.

Toka 3.
Izvanbrano spolno openje idova ili ine osobe, koja nije
arijske krvi, sa enskom osobom arijskog porijetla je zabranjeno.
Muka nearijska osoba, koja se ogrijei protiv ove zabrane
poinja zloin oskvrnua rase, te se kanjava sa zatvorom ih
tamnicom. U naroito tekim sluajevima, napose ako se radi o
silovanju nevine djevojke, moe se izrei smrtna kazna.

Toka 4.
idovi ili ine osobe, koje nisu arijskog porijetla, ne smiju
zaposliti u kuanstvu enske osobe arijskog porijetla ispod 45
godina starosti.

Toka 5.
Nearijcima i dravnim pripadnicima je zabranjeno izvjeanje
hrvatske dravne i narodne zastave i isticanje hrvatskih narodnih
boja i emblema.
Sve promjene idovskih prezimena koje su izvrene poslije 1.
prosinca 1918. stavljaju se izvan krijeposti, te se imaju zamijeniti
sa prvotnim prezimenima.
Tko je idov odreuje zakonska odredba o rasnoj pripadno-
sti.

Toka 6.
Ministar za unutarnje poslove izdati e naredbe o provedbi
ove zakonske odredbe.
 Toka 7.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

Zagreb, 30. travnja 1941. Poglavnik:

Dr. Ante Paveli, v. r.

Broj: XLIV-67-Z. p.-1941 Predsjednik zakonodavnog

povjerenitva pri Poglavniku:
Dr. Milovan ani, v. r.

BR. 18
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 3. MAJA 1941. 0
PRELASKU IZ JEDNE VERE U DRUGU1

Na prijedlog ministra bogotovlja i nastave propisujem i

proglaujem

ZAKONSKU O D R E D B U
o prelazu s jedne vjere na drugu

. 1.
Do donoenja zakona o vjeroispovjednim odnosima ukidaju
se svi dosadanji zakonski propisi o nainu prelaza s jedne vjere
na drugu. Za valjanost prelaza potrebno je, da stranka koja
mijenja vjeru podnese pismenu prijavu upravnoj vlasti prve molbe
(kotorskoj oblasti odnosno gradskom poglavarstvu) o svojoj odluci
i da dobije potvrdu o toj svojoj prijavi, te da se ispune vjerski
propisi one priznate vjeroispovijesti, na koju stranka prelazi. 2

.2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama. Tim danom prestaju vrijediti svi zakonski i
1
Narodne novine" od 5. "1941.
2
Duhovni sto zagrebake biskupije 9. maja 1941. izdao je objavu Primanje
u katoliku crkvu", gde je detaljno razraen postupak oko prelaska u drugu veru.
Vidi dok. br. 22. Sem toga, ministar Bogotovlja i nastave dr Mile Budak 27. maja
1941. izdao je Upute prigodom prelaza s jedne vere na drugu", dok. br. 36 i
Okrunica vlade NDH od 30. jula 1941", dok. br. 169.
naredbeni propisi, koji su s ovom zakonskom odredbom u proti-
vurijeju.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru bogo-
tovlja i nastave.

U Zagrebu dne 3. svibnja 1941. Poglavnik:

Dr A n t e Pave,i vr
Broj: LV/87-Z. p. 1941. - > -
Ministar za bogotovlje i nastavu
Dr. Mile Budak, v.r.

BR. 19
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA OD 8. MAJA 1941. 0 PO-
STAVLJENJU IZVANREDNOG NARODNOG SUDA SA SEDI-
TEM U BANJA LUCI1

ODREDBA
o postavljanju izvanrednog narodnog suda sa sjeditem
u Banjoj Luci

Na temelju zakonske odredbe za obranu naroda i drave od

17. travnja 1941. postavljam izvanredni narodni sud sa sjeditem
u Banjoj Luci.
Predsednikom toga suda imenujem Dr Oskara V i l f a n a ,
odvjetnika iz Banje Luke, a kao njegova zamjenika Mahmuta
Dizdarevia, suca sudbenog stola u Banjoj Luci, te za lanove
toga suda Beibega K u l e n o v i a , podpukovnika iz Banje Luke,
i Nikolu o n d i a , graevnog poduzetnika iz Banje Luke, a
njihovim zamjenicima Ahme ta B e g l e r o v i a i Ivicu S u m a j -
s t o r i a , mesarske obrtnike iz Banje Luke.
Neka se ova odredba izvri.

Broj Prs 15-1941. Ministar pravosua:

Zagreb. 8. svibnja 1941. Dr. Mirko Puk, v.r.

1
Narodne novine" od 8. V 1941.
 BR. 20
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA OD 8. MAJA 1941. O PO-
STAVLJENJU IZVANREDNOG NARODNOG SUDA
U KARLOVCU1

MINISTARSTVO PRAVOSUA
Broj Prs. 18-1941.

ODREDBA
o postavljanju izvanrednog narodnog suda (senat II.) u Karlovcu

Na temelju zakonske odredbe za obranu naroda i drave od

17. travnja 1941. postavljam izvanredni narodni sud (senat II.) u
Karlovcu.
Predsjednikom toga suda (senat II.) imenujem Josipa R u k a -
v i n u , svrenog pravnika iz Zagreba, a lanovima suda Dr. Josipa
M a j i a, diplomiranog pravnika iz Zagreba, te Jakova J u r a g a,
inovnika vodovoda u Zagrebu, a zamjenicima Josipa R a s p u d i -
a, diplomiranog pravnika iz Zagreba i Grgu E r e a, privatnog
inovnika iz Zagreba, a dravnim tuiteljem Vladimira V r a n k o -
v i a , vojnog suca u mirovini.
Neka se ova odredba izvri!

U Zagrebu dne 8. svibnja 1941.

Ministar pravosua:
Dr. Mirko Puk, v.r.

1
Narodne novine" od 9. V 1941.
 BR. 21
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA OD 8. MAJA 1941. O PO-
STAVLJENJU IZVANREDNOG NARODNOG SUDA SA SEDI-
TEM U VARADINU1

MINISTAR PRAVOSUA
Broj Prs. 13-1941.

ODREDBA
o postavljanju izvanrednog narodnog suda sa sjeditem
u Varadinu

Na temelju zakonske odredbe za obranu naroda i drave od

17. travnja 1941. postavljam izvanredni narodni sud sa sjeditem
u Varadinu.
Predsjednikom suda imenujem Petra M a r u i c a , vjenika
sudbenog stola u Varadinu, a njegovim zamjenikom Dr. Stjepana
P a v e l i a , suca kotarskog suda u Ludbregu.
lanovima toga suda imenujem Dr. Antuna V i d n j e v i a ,
suca kotarskog suda u Varadinu, i Josipa K a t e l a n a , profesora
iz Varadina, a njihovim zamjenicima Dr. Tomu n j a r i a , suca
kotarskog suda u Ludbregu, i Ivu Z a b a v n i k a , brijakog obr-
tnika iz Varadina.
Dravnim tuiteljem toga suda imenujem Dr. Mirka V u k o -
v i a , dravnog tuitelja iz Varadina.
Neka se ova odredba izvri!

U Zagrebu dne 8. svibnja 1941.

Ministar pravosua:
Dr. Mirko Puk, v. r.

1
Narodne novine" od 9. V 1941.
 BR. 22
OBJAVA DUHOVNOG STOLA U ZAGREBU OD 9. MAJA 1941.
0 PRIMANJU INOVERACA U KATOLIKU CRKVU1

PRIMANJE U KATOLIKU CRKVU

OBJAVA D U H O V N O G STOLA U ZAGREBU 2

Zagreb dne 9. svibnja 1941. kancelarija nadbiskupskog duhov-

nog stola u Zagrebu pod brojem 4104/1941. javlja.
U posljednje vrijeme javlja se kod pojedinih upnih ureda
mnogo osoba koje bi eljele prijei u katoliku crkvu a moda
takoer onde konavalidirati svoj brak, koji su kao aktuelni katolici
odnosno kao otpadnici od katolike crkve, sklopili izvan katolike
crkve bilo civilno bilo u drugoj kojoj konfesiji, dakle u smislu
kanonskih propisa NEVALJANO.
U vezi sa navedenom injenicom javlja se veleasnom kleru
slijedee:
1/ Pristup u katoliku crkvu moe se dopustiti samo onim
osobama, za koje postoji osvjedoenje, da to ele uiniti iskreno
i s uvjerenjem o istinitosti nae svete vjere i o njenoj potrebi za
spas due. Vjera je unutarnja stvar slobodne savjesti te stoga na
podruju vjerskog opredeljenja treba da budu iskljueni svi neasni
motivi.-
2/ Osobe, koje stupaju u katoliku crkvu treba da budu dobro
pouene u katolikim vjerskim istinama, te da ve za vrijeme same
pouke oboavaju Boje i crkvene zapovjedi o molitvi, pohaaju
slube boje, sluaju rijei Boje, o nemrsu, postu i t.d. te sa time
uvaaju u praktini vjerski ivot katolike crkve.
3/ U katoliku crkvu mogu stupiti samo one osobe, koje mogu
prema katolikim naelima ivjeti. Dosljedno u katoliku crkvu
ne mogu biti primljene one osobe, koje ive u takvoj branoj vezi,
koja je pred katolikom crkvom nevaljana, a ne moe se u
katolikoj crkvi konvalidirati.
4/ Osobe koje hoe da stupe u katoliku crkvu, a ive u braku,
koji se moe konvalidirati u katolikoj crkvi, mogu biti primljene
u Crkvu samo onda, ako se obveu da e svu djecu koja e se
roditi krstiti i uzgajati u katolikoj crkvi, a onu, koja su ve roena
i nad njima jo imaju roditeljsku vlast, prevesti u katoliku crkvu.
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 135, reg.br. 6/16.
2
Vidi dok. br. 18, 36, 169.
 5/ Da ne bude nepotrebnog dopisivanja s duobrinim klerom,
koji moli da se neka osoba primi u katoliku crkvu i da se njezin
brak u crkvi konvelidira, potrebno je, da podastre molbu iscrplji-
vu, t.j. da su istaknute sve bitne okolnosti tako, da se molbe mogu
odmah uzeti u pretres.
Treba napose istaknuti dobu osobe, njeno zanimanje, stale,
/slobodan ili vezan enidbom/ te zato ona hoe da bude primljena
u Crkvu. Ako je neka osoba otpala od crkve zbog enidbe, t.j.
zato da se u drugoj crkvi uzmogne vjenati i tamo se u istinu
vjenala, treba navesti gdje i kad je vjenana, ivi li ona jo u
enidbenoj zajednici ih rastavljeno, imah djece i koliko, u kojoj
su crkvi djeca krtena, kojoj vjerskoj zajednici po zakonu pripadaju
te konano, da li su nastale zaprijeke, zbog kojih brak nije mogao
biti sklopljen u katolikoj crkvi i da li se taj brak sada moe
konvalidirati u katolikoj crkvi.
6/ Upozorava se duobrino sveenstvo, da u ovim delikatnim
pitanjima ljudske due postupa strogo po naelima katolike crkve
uvajui njezino dostojanstvo i ugled te a limine odbija one, koji
bi u crkvu htjeli ui bez ispravnih motiva traei u njoj samo
zatitu svojih materijalnih interesa i egoistikih ciljeva. S druge
opet strane treba imati mnogo razumijevanja osobito za one koji
su kroz 20 godina pod direktnim ih indirektnim pritiskom vlasti,-
koja je pogodovala inovjerce /naroito pravoslavlje/ na svakom
koraku u slabim sluajevima-asovima nanesli silu svome boljemu
vjerskom uvjerenju te za volju asti, karijere i drugih osobnih
interesa otpali od katolicizma. Ovakove su osobe pogotovo
vrijedne osobite panje, ako se za koju utvrdi, da je i u vrijeme
otpada podravala veze sa katohkom crkvom, te eventualno i
djecu, koliko joj je bilo mogue, uzgajala u katolikom duhu.
Takovih dua s njihovim otpalim porodicama imade na alost vie
hiljada, te za njih treba imati posebne ljubavi i sve to je mogue
uiniti, da se povrate u katoliku crkvu i tako spase ono i njihova
djeca.
7/ U pogledu biljegovanja molbi u vezi sa gore navedenim
predmetima treba se drati ovim propisa:
a/ molbu za prelaz iz jedne zakonom priznate vjeroispovjesti
u drugu treba biljegovati po tar. broj 44.a t.j. sa dinara 20,
crkvenih biljega-
b/ ako se radi o osnaenju braka /bilo o obinom osnaenju,
bilo o osnaenju u korijenu/ treba molbi priloiti svjedodbu o
visini godinjeg izravnog poreza molitelja./ Izravni je porez takoer
slubeniki porez, koji plaaju svi inovnici i namjetenici. Prema
visini toga poreza /T.br.ll odnosno 10./ Treba molbu odmah
biljegovati potrebnim biljezima. U koliko takva molba ne bi bila
ispravno biljegovana, vratiti e se na dopunjenje.
d Ako je podastrta i molba za oprost od odaziva, treba je
biljegovati sa din-60./T.Br.45.a) te kancelariskom pristojbom od
din. 20. po ozivu.

BR. 23
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG KRILA GOSPI OD
9. MAJA 1941. O SITUACIJI NA SVOJOJ TERITORIJI SA PODA-
CIMA 0 ZLODELIMA USTAA KOD VESELINOVIEVIH STA-
NOVA I O ODNOSU SA ITALIJANSKIM VLASTIMA1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 21/J.S.

Iskaz o prilikama na pod-

ruju orunikog krila u
Gospiu.

ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG ORUNITVA

ZAGREB.
Zagreb, 10. svibnja 1941.

Zapovjednik orunikog krila u Gospiu sa Taj. Br. 10 od 9.

svibnja 1941. javlja slijedee:
Dne 4. svibnja 1941. godine lan Ustake organizacije Ante
Pavii, iz Graaca, kotara istog, sa jo etiri svoja druga naoru-
ani, otili su kod Veselinovievih stanova /granica Like i Dalma-
cije u Velebitu/ tamo napali graane, zapalili dvije zgrade, odnijeli
novac i druge stvari, te pokuah silovati jednu enu. Imenovani
su po italijanskim karabinjerima uhieni. Prilikom premetaine
kod Paviia u Graacu pronaeno je prikrivenog oruja, municije
i 8 vrea brana. Nakon toga sva petorica Ustaa odvedeni su po
karabinjerima u Zadar i prema njihovom izvjetaju bie streljani
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.85, reg.br. 7/2.
 obzirom na teinu uinjenog djela i s obzirom na proglas Duea"
o predaji oruja.
Orunikoj postaji Graac izdao sam zapovjed da po ovome
dogaaju podnese detaljan izvjetaj.
Izdao sam zapovjed svima postajevodnicima da o svima
dogaajima na svojim podrujima izvjetavaju predpostavljene i
nadlene vlasti, kako je to propisano pravilima za vrenje oru-
nike slube.
2. svibnja t.g. iskopan je telegrafski aparat u mjesnoj poti
u Zrmanja Vrelu po italijanskim potanskim inovnicima.
U toku ovog mjeseca do danas na cijeloj eljeznikoj prugi
na podruju ovoga krila, po svim eljeznikim postajama i kolo-
dvorima postavljeni su italijanski inovnici i njihovi zamjenici radi
regulisanja i kontrole saobraaja sa naim inovnitvom i osobljem
eljeznica.
Istog dana dolo je do nesporazuma i djeliminog sukoba
dvojice orunika postaje Lovinac u Lovincu, te petorice Ustaa
iz Sv.Roka, prigodom uhienja nekih seljaka. Spor je likvidiran,
poto su orunici odustali od svoje dunosti, da nebi dolo do
neeljenih posljedica. Ovakvih i slinih sluajeva dogaa se esto
u zadnje vrijeme s obzirom na injenicu da itahjansko orunitvo
ne dozvoljava Ustakim organizacijama na podruju ovog krila
bilo kakav neposredni postupak oko uhienja i premetaine nad
graanima, a niti ne dozvoljava da bilo koji lan ustake organiza-
cije nosi oruje, nego priznaje samo legalan postupak, t.j. nadle-
nih sudova i kotara, te vojske i orunitva. Meutim, pojedinci
lanovi ustake organizacije a specijalno seljaci mnogo dre do
prava dranja vlasti u rukama, pa im ovo nikako ne konvenira,
a niti potuju izdatu im zapovjed od strane Glavnog ustakog
stoera iz Zagreba.
Obzirom na ove injenice rad orunitva te ostalih vlasti za
sada je jo tako rekavi nemogu, jer u koliko vlasti i orunitvo
u radu ne spreavaju pojedini lanovi ustake organizacije, u toliko
pak pravilan postupak i rad spreavaju italijanske okupatorske
vlasti.
6. svibnja t.g. napustio je Gospi zapovjednik italijanske
divizije sa stoerom, te skoro svim djelovima svoje divizije s tim
da je veina otila u pravcu Otoca, jedan deo u pravcu Graaca,
a jedan se deo ukrcao na ovdanjoj eljeznikoj stanici u vlakove.
Intervenisao sam kod ovdanjeg italijanskog zapovjednika
orunitva, da se teretni automobil svojina Suakog krila koji se
nalazi u Brinju rekveriran po italijanskim orunicima, poalje u
 Gospi ovom krilu radi upotrebe! Obeano mi je da e se ovo
uiniti, no do danas auto jo nije ovamo stigao.
7. svibnja t.g. nisam primio nikakvi izvjetaj o naroito
vanim dogaajima.
8. svibnja t.g. postajevodnik Donji Lapac telefonom izvjestio
me je da su 3 naoruana lica s vatrenim orujem zaustavili su
Stevana Zoria u selu Babiu na putu Donji Lapac - Graac i
opljakali ga, oduzevi mu novac i depni sat. Izdao sam zapovjed
postajevodniku da u sporazumu sa italijanskim karabinjerima
izae na lice mjesta, pretrese okolinu u cilju pronalaska oruja i
sumnjivih osoba, krivce bezuvjetno pronae i sa njima po zakonu
postupi.
U toku 5, 6. i 7. svibnja t.g.obiao sam sve orunike postaje
ovog krila radi izdavanja beriva orunicima, te prikupljanja
potrebnih podataka o proteklim dogaajima. Nisam bio u sjeditu
postaje Vratnik, Krasno, Jezerane, Dabar, Vrhovine, Plitvika
Jezera, Donji Sinac, Janje, Kosinj, Karlobag, Nebljusi, Zrmanja
Vrelo i Bruvno, s razloga to nisam imao odobrenje za vie
putovanja, ve samo za tri dana. Odobrenje za ovo putovanje
dobio sam od zapovjednika italijanskih karabinjera.
Prilikom obilaska podreenih postaja konstatovao sam stanje
skoro svuda podjednako, a kako sam ve naglaavao to stanje u
ranije podnijetim izvjetajima te u ovome izvjetaju.
9. svibnja t.g. italijanska orunika komanda iz Gospia
obavjestila me je, da e otpraviti za Italiju 13 zatvorenih osoba
kod ovdanjeg Sudbenog stola od kojih 2 asnika, 6 orunika biv.
jugoslovenske andarmerije, a ostalo graani sa podruja ovog
krila, kao ratne zarobljenike /od svih su 4 orunika Srba, a
otputeni iz ovog krila/.
Danas sam primio od orunike postaje Sopje uhienog
biveg orunikog kaplara Jovana Bulajia ovog krila, a koji je
uhien na temelju tjeralice ovog krila, zbog izvrenog ubijstva
orunikog podnarednika ovog krila Mate Majetia i postajne
kuharice Joefe Plavek. Ovoga sam sasluao i isti djelo u
potpunosti priznaje, a brani se da je ubijeni podnarednik Majeti
prvi na njega uperio svoju puku rekavi mu da e ga ubiti, pa je
zatim poao k njemu i navodno ispalio u njega jedan metak, a
zatim je on na njega ispalio dva metka. Zatim da je poao ka
vojarni postaje Tikovac u ijoj se blizini ovo desilo, gdje je sreo
postajnu kuharicu Plavek i kako ga je ona napala pogrdnim
rijeima i nju je ubio iz puke, a potom pobjegao u Bosnu, te iz
Bosne svojoj kui u selo Medince, kotar Podravska Slatina.
Prilikom ovih ubojstva Bulaji nema svjedoka.
im zavrim nad njim prethodnu krivinu istragu postupiu
sa njime dalje po zakonu.
Imenovani Bulaji nalazi se sada u zatvoru ovdanje orunike
postaje."
Dostavljam prednji dopis na znanje.
Ovaj izvjetaj dostavljen je Ministarstvu unutranjih poslova.

ZA D O M SPREMNI! ZAPOVJEDNITVO
HRVATSKOG ORUNITVA
Taj. Broj 48 J.S.

ani2
2
Dragutin.

BR. 24
PRESTAVKA MUSLIMANA IZ NOVE VAROI OD 10. MAJA
1941. POVERENIKU ZA BOSNU I HERCEGOVINU U SARAJEVU
ZA PRIPAJANJE SANDAKA NEZAVISNOJ DRAVI HRVAT-
SKOJ1

Gosp. POVJERENIKU ZA BOSNU I HERCEGOVINU

profesoru Hakiji Hadiu
SARAJEVO

Mi, dolje potpisani muslimani iz Nove Varoi-Sandaka 2

izraavamo Vam i ovom prilikom svoju odanost i privrenost na
putu, kojim vodite tako mudro, nesebino i korisno za stvar Bosne
1
Original u VII, Voini arhiv, ANDH, k.l71-a, reg.br. 43/1.
2
Ve 5. maja 1941, Paveli je izdao odredbu o ukljuivanju Sandaka u sastav
NDH, sledee sadrine: Odreujem da sva vojna zapovjednitva oruanih snaga
Nezavisne Drave Hrvatske imaju sa svima Hrvatima muslimanske vjere, koji su
zaviajni u kojoj opini Novopazarskog Sandaka u granicama koje je to podruje
imalo 1912. godine prije poetka Balkanskog rata, postupati kao i sa hrvatskim
dravljanima, te uslijed toga ne otputati iz vojnitva i orunitva." VII, Vojni
arhiv, ANDH, k. 135, reg.br. 3/16.
i Hercegovine u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, pa elimo da
istaknemo da su ivotni interesi Sandaka potpuno podudarni sa
ivotnim interesima Bosne i Hercegovine, da su nae elje, misli
nai putevi bez ikakve rezerve upueni u eher Sarajevo, kao
piemont nae stare slave i naeg budueg zajednikog i nerazdje-
ljivog ivota u slobodnoj i nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. 3
Radi toga smatramo neophodnim iznijeti Vam na nada sve
teki poloaj u Sandaku, a specijalno Nove Varoi, koja je
naseljena 70% muslimana a ija je okolina naseljena pravoslavnim
iteljstvom, pa izraavajui svoju bojaznost, da mi muslimani po
onakvim inovnikim aparatom, naslijeenim od bive Jugoslavije
nebi jo opetovno trpjeli, mi Vam preko naih isposlatih delegata
predlaemo listu lica koja bi bila najpogodnija da preuzmu
istaknuta mjesta, da bi red i poredak bio zajamen i da bi
muslimani, u dananjim prilikama, dok jo neodgovorni etnici i
drugi razni nepoeljni elementi obilaze nae krajeve i ele da
izazovu svoje istovjernike na obraun sa nama muslimanima bih
obezbijeeni.
Da bi ti nai istaknuti, i isprobani prvaci bili na visini i vlast
vrili na nain koji najbolje odgovara naim ivotnim interesima
zagarantovali nam takvim radom slobodan razvoj na svome
ognjitu molimo da nam izvolite Gospodine Povjerenie, izdati
dekret o njihovom naimenovanju.
Za predloene linosti jamimo da e svojim radom zagaran-
tovati potovanje najviih interesa u naem dijelu slobodne i
nezavisne drave Hrvatske to e odgovarati i interesima nas
muslimana u Novoj Varoi.
Ovi, po Vaem dekretu postavljeni povjerenici i nosioci Vae
volje bih bi idealna spona izmeu Njemakih vojnih vlasti i naih
Hrvatskih orunika, kojih imade 100 u Novoj Varoi.
Predlaemo:
Za politikog povjerenika: Mustafu eeragia, trgovca iz Nove
Varoi
Za njegova zamjenika: Ibrahima Bajrovia, trgovca iz Nove Varoi
Za kotarskog pretstojnika: Osmana Hadia, biveg gradskog
poglavara
Za njegova zamjenika: Beiragi amila, pol. inovnika trgovca
iz Nove Varoi
Za gradonaelnika: Salka eeragia, trgovca iz Nove Varoi
Za njegova zamjenika: Nazifa Krdovia, mesara iz Nove Varoi
3
Vidi dok. br. 95 i 111.
 Predlagai gornje liste:
Alija Alibegovi, trgovac
Haso Jahibegovi, posjednik
Moo Dalmagi, trgovac
Alija Dalmagi, posjednik
Beir Turkmanovi, trgovac
Mujo Nogovi, zidar
Ibro (Grcovi), radnik
Sadik Hodi, student filozofije
Nazif Zajmovi, radnik
Hamid Turkmenovi, trgovac
Demil Zajmovi, posednik
Murat Zajmovi, posednik
Osman Beiragi, posjednik
Mehmed Beiragi, tiler
aban Dalmagi, inovnik
Adem Turkmanovi, trgovac
Alija (Nogovi), radnik
Hajro Hodi, inovnik
Jusuf Hodi, kafedija
Sulejman Begi, posednik
amil Salibegovi, brico
Hafiz Mustafa Ibibegovi, de-
mat. imam
Haso Hadimurtezi, posjednik
Nova Varo 10. svibnja 1941.
akim eeragi, posednik
amil Begi, posjednik
Avdo Hadimurtezi, kafedija
Kasum Hadi, pekar
Sulejman Hadi, brija
Redep Hadimurtezi, kroja
Amir Musi, kova
Ibro Musi, kova
Jusuf Kozii, radnik
Beir Mujagi, radnik
Halil Kratovac, radnik
abanija Hadibegovi, kafedija
(Hanofija) Turkmanovi, radnik
Hafiz Hajdar Salihbegovi, mujezim
Seid Musi, kova
Dedo Beiragi, posednik
Tahir Hadiibrahimovi, posednik
Avdo Hadi, ofer
Muharem Beiragi, dipi, pravnik
Nail Tvrtkovi, trgovac
Nijaz eeragi, svreni pravnik
(Salih) Hadimurtezi, muderis
Ibro Bajrovi, trgovac
Faksimil dokumenta broj 24.
 BR. 25
ZAPISNIK OD 11. MAJA 1941. SA POLAGANJA ZAKLETVE
VERNOSTI NEZAVISNOJ DRAVI HRVATSKOJ OD STRANE
PREDSTAVNIKA MUSLIMANA U ODAKU1

Zapisnik

sastavljen dne 11. svibnja 1941. u uredu Opinskog poglavarstva

u Odaku.

Predmet
je polaganje prisege prema propisima Zakona o polaganju prisege
vjernosti Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj od strane izabranog odbora
predstavnika Muslimana u Odaku. 2
Na prisegu obvezani su: 1./ Hafiz Arif Dananovi, 2./ Ferhatbeg
Kapetanovi, 3./ Redo Salkanovi, 4./ Hasan Ahmetovi, 5./ H.
Hasan Piragi, 6./ Hilmo Kari, 7./ Asif Jupi, 8./ Ahmed Mai,
9./ Mujo Hodi-Mehi i 10./ Sejfudin Maglaji.

Prisutni
Od strane Ustakih vlasti: g. Dr. Zdenko Odi, povjerenik
Dravnih Ustakih Vlasti,
Svjedoci polaganja prisege: g.g. Pavle ivko i Matija Radi iz
Odaka,
Perovoa: Esad Alibegovi, opinski biljenik, te naprijed navede-
nih 10 lanova pomenutog odbora.
Na prisegu obvezani naprijed navedenih deset lanova odbora
predstavnika Muslimana varoi Odak, polau slijedeu

Prisegu:
Prisiem Bogu Svemoguemu i dajem svoju astnu rije, da
u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj i Poglavniku kao predstavniku
njenog suvereniteta vjeran biti, da u njene ustavne odredbe i
zakone potivati i njih se pridravati, da u interese Nezavisne
Drave Hrvatske i naroda Hrvatskoga uvijek pred oima imati i
portvovano promicati, da u naloge pretpostavljenih savjesno
izvriti. Tako mi Bog pomogao.-
1
Original u Vojnom arhivu, ANDH, k. 114B, reg.br. 6/1-1.
2
Vidi zapisnik sa sastanka Muslimana i ustakih vlasti iz Odaka od 10. maja
1941. o meusobnoj saradnji (VII, Vojni arhiv, ANDH, k.H4B, reg.br. 3/1).
 Hafiz Arif Dananovi Kari Hilmo
Kapetanovi Ferhatbeg Asif Jupi
Salkanovi Redo Mai Ahmed
Hasan Ahmetovi Hodi Mehi Mujo
Piragi Hasan Sejfudin Maglaji

Potvrujem, da su naprijed navedenih deset lanova odbora, koje

hno poznajem i to g. Arif Hafiz Dananovi predamnom, a ostali
pred njim kao dematskim imamom, danas poloili gornju prisegu.

Dematski imam: Povjerenik Dravnih

Hafiz Arif Dananovi Ustakih Vlasti:
Odi Zdenko

Zakljueno i potpisano:

Perovoa Svjedoci:
Esad Alibcgovi Pavle ivko
Ma ti ja Radi
 BR. 26
NAREDBA USTAKOG STANA POEGA OD 12. MAJA 1941.
OPINSKOM POGLAVARSTVU VELIKA DA PRAVOSLAVCI
MORAJU NA LEVOJ RUCI NOSITI BELU TRAKU SA LATINI-
NIM NATIPISOM PRAVOSLAVAC"1

USTAKI STAN POEGA

Broj 540/1941

U Poegi, dne 12. svibnja 1941.

OPINSKOM POGLAVARSTVU
Velika

Smjesta obavjestite sve pravoslavce Vae opine preko seo-

skih knezova, da nesmiju izii iz svog sela bez bijele trake na
lijevoj ruci na kojoj mora biti latinicom napisano PRAVOSLA-
VAC.
Tko se ogrijei o naredbu biti e uhapen i najstroije kanjen.

OPINSKO POGLAVARSTVO
Velika.
Broj 1629-1941.
Velika, dne 13. svibnja 1941. Ustaki povjerenik: u z:
Jozo Srak v.r.

MILO BUDIMIR
RADOVANCI
Na hitno izvrenje u roku od 24 sata.

Povjerenik
potpis neitak
(M.P.)

OPINSKO POGLAVARSTVO-VELIKA.

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.313, reg.br.55/1-2.

44
 BR. 27
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA OD 13. MAJA 1941. O PO-
STAVLJENJU IZVANREDNOG NARODNOG SUDA
U ZAGREBU1

MINISTARSTVO PRAVOSUA
Broj Prs. 21-1941.

ODREDBA
o postavljenju izvanrednog narodnog suda u Zagrebu

Na temelju zakonske odredbe za obranu naroda i drave od

17. travnja 1941. postavljam za izvanredni narodni sud u Zagrebu
vijee (senat) II.
Predsjednikom toga vijea imenujem Ivana V o j v o d i a ,
suca sudbenog stola u Zagrebu, a sucima Dr. Danu M i l e t i a ,
suca kotarskog suda u Krievcima i Ferdu I v a n k o v i a , pekar-
skog obrtnika iz Zagreba, a zamjenicima Branka i m u n i a ,
suca kotarskog suda u SI. Brodu i Dr. Mirka J e r e c a iz Zagreba.
Dravnim tuiteljem imenujem Dr. Nikolu S m a i a , zamje-
nika drav. odvjetnika u Zagrebu, a njegovim zamjenikom Josipa
n i d a r i a , zamjenika dravnog odvjetnika u Zagrebu.
Neka se ova odredba izvri!

Zagreb, 13. svibnja 1941.

Ministar pravosua
Dr. Mirko Puk, v.r.

1
Narodne novine" od 14.V 1941.
 BR. 28
NAREENJE IZASLANIKA VLADE NDH U SARAJEVU OD 13.
MAJA 1941. POVJERENICIMA POGLAVNIKA U SARAJEVU ZA
SPROVOENJE REENJA MINISTARSTVA UNUTRANJIH PO-
SLOVA O OTPUTANJU IZ SLUBE SVIH SRBA
I CRNOGORACA1

IZASLANIK VLADE SLOBODNE DRAVE HRVATSKE

PREDSTOJNIK
ZA ZBOR JAVNOG REDA I SIGURNOSTI
Prez. Broj: 211/41
13. svibnja 1941. god.
Sarajevo.

GOSPODI
PROFESORU
HAKIJI HADIU
I
D O N B O I D A R U BRALU
Povjerenicima Poglavnika

SARAJEVO.

Prema rjeenju Ministarstva Unutranjih Poslova Nezavisne

Drave Hrvatske Br. 2203 Pr. M.U.P. 1941 od 10. svibnja treba
otpustiti iz slube sve Srbijance i Crnogorce, a od ostalih Srba
one koji su se isticali protuhrvatskim radom.
Dostavljajui Vam ovo do znanja molim Vas, da bi izvolili
shodno raspoloiti prema svim podreenim uredima, da se tono
i brzo izvri prednja odredba.
Radi podnaanja izvjetaja Ministarstvu molim Vas da traite
od pojedinih izvjetaj koji su inovnici i namjetenici Srbijanci
otputeni, a koji Srbi zadrani u slubi.
Navesti pored imena i prezimena svojstvo u kojem je sluio.
I oni Srbi koji su zadrani u slubi ne smiju da budu na
vodeim poloajima i treba tono i konkretno navesti razloge

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 171 A, reg.br. 2/1.

46
potkrepljene sa dokazima, da su dostojni i potrebni da budu
zadrani u slubi.
t
ZA D O M S P R E M N I ! IZASLANIK VLADE SLOBODNE
DRAVE HRVATSKE,
PREDSTOJNIK
MP ZA ZBOR JAVNOG REDA
I SIGURNOSTI:
/potpis neitak/

BR. 29
SAOPTENJE MINISTARSTVA BOGOTOVLJA I NASTAVE OD
16. MAJA 1941. PROSVJETNOM ODJELU POVJERENITVA ZA
BOSNU I HERCEGOVINU - SARAJEVO, ZA OTPUTANJE IZ
SLUBE NASTAVNIKA JEVREJA I SRBA SA TERITORIJE NDH1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

- MINISTARSTVO BOGOTOVLJA I NASTAVE -
Broj Pov. 57-1941.

Predmet: Otputanje nastavnika

POVJERENITVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Prosvjetnom odjelu

SARAJEVO

U vezi tamonjeg upita od 7. svibnja 1941. broj 52, a da bi

se to Povjerenitvo znalo ravnati, saopuje Vam se slijedee:
Za podruje bive banovine Hrvatske, na kojem je ovo
ministarstvo ve pristupilo otputanju nastavnika, koji nisu rodom
iz Nezavisne Drave Hrvatske i idova, odlueno je:
a/ da se nastavnici idovi ispod 10 godina slube otpuste;
b/ da se nastavnici idovi iznad 10 godina slube umirove, i
d da se Srbijanci i Vojvoani Srbi otpuste.
Za nastavnike Slovence i Crnogorce nisu jo izvrene nikakve
promjene, osim, gdje se radi o istaknutim neprijateljima hrvatskog
naroda.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 87A, reg.br. 1/7-1.
 S obzirom na vau napomenu, da bi uslijed redukcije nastav-
nika trpjela kolska obuka, jer bi mnoge kole ostale bez dovoljnog
broja nastavnika, treba naglasiti, da se u srednjim kolama obuka
i onako ne vri, niti e se vriti do mjeseca rujna ove godine. Kod
ovog ministarstva nalazi se, meutim, znatan broj dosad nerijee-
nih molba diplomiranih filozofa, koji mole namjetenje. Ovaj e
se broj jo i poveati novim moliteljima, koji e svoje molbe
podnijeti do poetka idue kolske godine, pa ima nade, da e se
potrebama naih kola moi uglavnom udovoljiti sa nastavnicima
iz Nezavisne Drave Hrvatske.

U Zagrebu, dne 16. svibnja 1941. Dravni tajnik

kod ministarstva bogotovlja
jyjp i nastave:
/potpis neitak/

BR. 30
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 17. MAJA 1941. 0
PRIJEKIM SUDOVIMA1

Na prijedlog ministra pravosua propisujem i progla-

ujem

ZAKONSKU O D R E D B U
o prijekim sudovima

To. I.
Prijeki sudovi kod sudbenih stolova su izvanredni sudovi za
suenje zbog kanjivih djela nabrojenih u to. II. ove zakonske
odredbe, kada ministar pravosua proglasi prijeki sud za podruje
pojedinoga sudbenoga stola. Prijeki sud ima se svestrano oglasiti
na podruju, za koje bude proglaen.

To. II.
Pred prijeki sud bit e stavljen:
1. onaj, koji uini koje od kanjivih djela navedenih u -ima
154., 167., odjel 1. i 2., 188. i 189., 191., 201., odjel 1. i 2., 206,
1
Narodne novine" od 20. V 1941.
207. odjel 1., 209. i 326. do 328. kaznenoga zakonika od 27.
sijenja 1929.;
2. onaj, koji na javni poziv vlasti u odreenom roku ne preda
vlasti vatreno i hladno oruje, za koje nema dozvole noenja i
dranja;
3. onaj, koji sakriva ili bilo na koji nain prua pomo
osobama, za koje moe sumnjati, da su izvrile koje od djela
navedenih u ovoj toki pod br. 1. ili da pripremaju izvrenje kojega
od tih djela.
Za sva ova kanjiva djela uinjena od dana proglaenja
prijekoga suda odreuje se pred prijekim sudom kazna smrti
strijeljanjem.

To. III.
Postupak pred prijekim sudom se moe povesti samo na
prijedlog dravnoga tuitelja.

To. IV.
Prijeki sud sudi u vijeu od tri suca. Jedan od tih sudaca ne
mora biti pravnik, ali u vijeu mora predsjedati sudac pravnik.
Cijeh postupak proti okrivljeniku ima se provesti od poetka
do kraja pred sakupljenim sudom i ukoliko je mogue bez
prekidanja.

To. V.
Postupak pred prijekim sudom je javan i usmen.
Rasprava pred prijekim sudom poinje usmenom optubom
dravnog tuitelja.
Ako okrivljenik sam ne odabere branitelja, postavit e mu
ga sud ureda radi.
Na raspravu se shodno primenjuju propisi zakonika o sud-
skom kaznenom postupku od 16. veljae 1929., ukoliko u ovoj
zakonskoj odredbi nije drukije odreeno.
Postupak se ima ograniiti na to, da bude dokazano djelo,
zbog kojega je postupak pred prijekim sudom bio poveden.
U postupku prijekoga suda odteta se ne dosuuje.
im dokazni postupak bude dovren, ima dravni tuitelj
obrazloiti svoj konani prijedlog. Optuenik i njegov branitelj
imaju uvijek prava, da dravnom tuitelju odgovore. Nakon
svrenih govora optube i obrane predsjedatelj zakljuuje raspra-
vu.
 To. VI.
Odmah nakon zakljuenja rasprave sud u tajnoj sjednici
stvara osudu, koju zatim javno proglauje.
Ako optuenik bude proglaen krivim, prijeki sud ima izrei
kaznu smrti strijeljanjem.

To. VII.
Zapisnik o raspravi i o vijeanju pred prijekim sudom potpi-
suju svi suci i perovoa.

To. VIII.
Proti osudi prijekoga suda nije doputen nikakav pravni lijek,
a molba za pomilovanje nema odgodne moi.

To. IX.
Kazna smrti ima se izvriti strijeljanjem nakon tri sata
raunajui od asa proglaenja osude.

To. X.
Izuzetno od propisa to. II. stavke 2. prijeki sud sudit e
kanjiva djela iz to. II. uinjena od dana 6. travnja 1941., ako
prijeki sud bude proglaen u roku od tri mjeseca nakon stupanja
na snagu ove zakonske odredbe.

To. XI.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se ministru
pravosua.

To. XII.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

U Zagrebu 17. svibnja 1941. Poglavnik

Broj LXXXII.-148-Z. p.-1941. Dr. Ante Paveli, v. r.

Ministar pravosua:
Dr. Mirko Puk, v. r.
 BR. 31
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA OD 21. MAJA 1941. O PRO-
GLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE SUDBENOG
STOLA U SARAJEVU1

(168)
PROGLAENJE PRIJEKOG SUDA
za podruje sudbenog stola u Sarajevu.

Na temelju to. I. zakonske odredbe o prijekim sudovima od

17. svibnja 1941. godine (Narodne novine od 20. svibnja 1941.
br. 32) proglaujem prijeki sud za podruje sudbenog stola u
Sarajevu.
Ovaj prijeki sud e poslovati kod sudbenoga stola u Sarajevu.
Suce za prijeki sud ima odrediti predsjednik, odnosno zamje-
nik predsjednika sudbenog stola u Sarajevu i to tako, da dva suca
budu lanovi sudbenog stola u Sarajevu, a trei sudac ima biti iz
redova ustaa.
Prijeki sud kod sudbenoga stola u Sarajevu nadlean je, da
sudi sva kanjiva djela navedena u to. II. u vezi s to. X. zakonske
odredbe o prijekim sudovima, a koja su uinjena u vremenu od
dana 6. travnja 1941. pa do dana, dok ne bude ovaj prijeki sud
ukinut.
Prijeki sud se ima svestrano oglasiti na cijelom podruju
sudbenoga stola u Sarajevu.

U Zagrebu 21. svibnja 1941. Ministar pravosua:

Broj 228-Z. p. - 1941. Dr. Mirko Puk, v. r.

1
Narodne novine" od 21. V 1941.

52
 BR. 32
IZVETAJ KRILNOG ZAPOVJEDNITVA ZA SANDAK OD 22.
MAJA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE DA
SU MNOGE DELEGACIJE IZ NOVOG PAZARA I SJENICE TRA-
ILE PRIPAJANJE OVIH DELOVA NDHI MOLI DA SE U NOVU
VARO POALJE JEDAN VOD HRVATSKIH VOJNIKA1

KRILNO ZAPOVJEDNITVO
ZA SANDAK
Broj slubeno
2. V 1941. g.
Prijepolje

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO

Izvjetavam da su mnoge delegacije iz NOVOG P A Z A R A i

SJENICE ponovo otile u Sarajevo i Zagreb da trae pripojenje
i ovih djelova NEZAVISNOJ DRAVI HRVATSKOJ. 2
U Sjenici nema uopte nikakve okupatorske vojske a u
Novom Pazaru su Njemci.
Pripojenje ova dva kotara Albaniji trae samo nekoliko ljudi
A R N A U T A dosljenika a cio narod jeste uz nas.
U NOVOJ VAROI i tom kotaru jeste postavljeno hrvatsko
orunitvo ah do danas jo nije postavljen na KOTARSKI
PREDSTOJNIK kao ni na predsednik optine. Njemaka vojska
koja je bila povuena je iz Nove Varoi a druga nije dola, te bi
dobro bilo da se tu poalje jedan vod hrvatskih vojnika i to ovaj
vod koji se nalazi u UVCU I PRIBOJU. Depeu po ovome sam
poslao juer Diviziji i toj pukovniji. Molim da se ovo brzo rijei.

ZA D O M SPREMNI. ZAPOVJEDNIK PPUKOVNIK:

Stj. Jakovljevi3

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.143, reg.br. 5/1-6.
2
Vidi dok. br. 95, 111.
3
Stjepan.
 BR. 33
DESETODNEVNI IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA KOPNENE
VOJSKE OD 22. MAJA 1941. GLAVNOM STOERU VOJSKO-
VOE 0 SITUACIJI NA TERITORIJI NDH SA PODACIMA 0
ZLOINIMA USTAA I NEMACA KOD SANSKOG MOSTA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Zapovjednitvo kopnene vojske
Vojni ured
V.T. V. Broj 21
U Zagrebu 22. svibnja 1941. g.

Predmet: izvjetaj po zapovjedi

br. 527/41.

GLAVNOM STOERU VOJSKOVOE,

/za II ured/.

Savezno zapovjedi br. 527 od 19. svibnja 1941, podnaa se

izvjetaj za proteklih 10 dana, slijedeeg sadraja:
1/a-Novoobrazovane su slijedee jedinice:
- 6. pohodni bataljun u Zagrebu,
- 7. pohodni bataljun u Varadinu i
- 10. pohodni bataljun sa 2. i 3. satnijom u Poegi, a ostalim
dijelovima u Vinkovcima.
Svaki od ovih bataljuna sastoji se iz: stoera, 4 satnije od
kojih je 4. satnija strojopuana i Doglasnog voda.
Brojano stanje svakog bataljuna iznosi: 25 asnika, 70
podasnika, 763 momaka i 61 konja.
Naoruanje svakoga bataljuna iznosi: 690 puaka, 12 puko-
mitraljeza, 4 strojne puke, 54 samokresa, 15 kola i 4 poljske
kuhinje.
b- U toku su obrazovanja slijedee jedinice:
- stoer Jadranskog divizijskog podruja u formiranju privre-
meno u Sarajevu,
- 8. pohodni bataljun u Karlovcu,
- 9. pohodni bataljun u Otocu,
- 11. pohodni bataljun u Gospiu,
- 12. pohodni bataljun u Sarajevu,
- 13. pohodni bataljun u Tuzli, i
- 14. pohodni bataljun u Travniku.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.85, reg.br. 14/2-1.
 Sastav bataljuna: 8., 9. i 11. je isti kao bataljuna pod a/, dok
je sastav ostalih bataljuna slijedei: stoer i 3 satnije.
U toku su obrazovanja i slijedea popunidbena zapovjedni-
tva: Mostarsko, Trebinjsko, Sinjsko i Kninsko.
2/ U svrhu posjedanja Jadranskog divizijskog podruja izvreni
su pokreti slijedeih jedinica:
- 6. pohodnog bataljuna iz Zagreba u Sarajevo,
- 7. pohodnog bataljuna iz Varadina u Sarajevo, i
- 10. pohodnog bataljuna iz Vinkovaca, a djelom iz Poege
u Sarajevo.
3/ Raspoloenje naroda je slijedee:
a- Hrvatski dio je dobro raspoloen.
b- Srpski-pravoslavni dio se je pritajio, te zlurado oekuje
neko poboljanje sadanjeg poloaja, pomou uticaja Itahje.
c- idovi-masoni i komunisti izdali su letak pun pogrda na
Poglavnika i Nezavisnu Dravu Hrvatsku, kao i na nae saveznike.
Prozire se akcija za uskrs Jugoslavije.
vrsto i sigurno postupanje vlasti, ozbiljan i otar nastup
Ustaa, rasformiranje i razoruanje Seljake zatite, ienje
ustakih redova od raznih tipova, pa i vidljivi jai zapt kod Ustaa,
dobro utiu na opu sigurnost i raspoloenje naroda.
Trebalo bi poboljati ishranu naroda u pasivnim krajevima.
4/ etnika akcija i rezultat:
- U noi 11/12. svibnja je javljeno za manje grupice etnika
iz Otoca - z a njima su upuene odmah manje ophodnje u potjeru.
- 10/11. svibnja u Hrv. Blagaju streljani su uhvaeni etnici
i pobunjenici.
- 13/14. svibnja u predjelu Glinskog kotara /sela Brkevina i
alaj, opina Stankovi/ i sela Pokupsko kotar Pisarovina, a gdje
su se pojavili etnici, njemaka vojska vri ienje.
5/ Akcija naih snaga i rezultat:
- Za ienje Glinskog trokuta bile su u pripremi nae satnije
iz Karlovca i Siska, no upotrebljene su samo ete iz Siska. Rezultat
ovoga bio je negativan, prikupljeno je samo neto ratnog materi-
jala i oruja. Samo ienje zavrile su njemake jedinice.
- Kod Sanskog Mosta Njemci su streljali 45 Srba.
- Ustae su kod Sanskog Mosta imale 2 ranjena, a ustrijelili
3 etnika.
6/ Odnosi sa Njemakim i Italijanskim trupama:
- Sa Njemcima vrlo dobri, ima usamljenih sluajeva rekviri-
ranja automobila i konja.
 - Sa Italijanima do 19. svibnja nisu bili najbolji. Bilo je mnogo
pritube o nasilnom oduzimanju stvari, rekviriranju hrane, razoru-
avanju naeg orunitva, pljenidbe oruja i vojnike opreme,
zarobljavanju naih vojnika, prisiljavanju na prisegu Kralju Italije
i.td.
Oekuje se poboljanje tih odnosa poshje zapovjedi Due-a,
a osobito se oekuje da e prestati sa proteiranjem Srba.
7/ Prikupljanje ratnog materijala i opreme je oteano, poto
se prikupljeno oduzima od strane okupatorskih vlasti, to se ovo
mora initi krijomice.
Uslijed ovoga nedostaje i oruje i oprema za formiranje novih
jedinica, jer oruja i opreme nedostaje, a u koliko ga imade na
jednom mjestu, ne dozvoljava se prebacivanje ovoga materijala u
druga mjesta.
Novoobrazovanje jedinica /pohodnih bataljuna/ oteano je i
zbog manjeg odziva ljudstva, poto se mnogi asnici i podasnici
kako djelatni tako i priuvni jo nisu vratili kuama iz ropstva, a
u nekim popunidbenim zapovjednitvima unitene su mnoge
knjige.

ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA
K O P N E N E VOJSKE,
PODMARAL

Laka2

2
Vladimir.

56
 BR. 34
IZVJETAJ ORUNIKE POSTAJE ILIDA OD 25. MAJA 1941.
ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE 0
PRONAENIM LEEVIMA VOJNIKA U OKOLINI ELEZNIKE
STANICE BANJA ILIDA 1

ORUNIKA POSTAJA ILIDA

Broj: 207
25 svibnja 1941 go 'ine
Ilida

Izvjetaj o pronaenim
ljeevima dostavlja

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Dana 21 svibnja 1941 u mjestu Ilidi u blizini eljeznike

stanice Banja Ilida prigodom zatrpavanja jama koje su prouzro-
kovane od bombardovanja Ilide 13 travnja 1941. pronaen je
jedan vojniki lje za kojeg se po legitimaciji utvrdilo da se zove
PETROVI ETEN lan udruenja etnika iz Beograda, do im
rodno mjesto se ne-zna.
23 svibnja 1941. prigodom istog rada na oznaenom mjestu
a u blizini navedenog ljea pronaene su slijedee ljeine:
1) J A G E R TIPAN, navodno rodom iz Sombora a sluio je
u tabu 3 vazduhoplovne baze u Niu kao redov, to je ustanov-
ljeno po dopisnoj karti naenoj kod istog.
2) TOROMANOVI ILIJA, redov 32 vazduhoplovne baze
Ni, rodno mjesto nepoznato. Kod istog je pronaeno 108 dinara
i jedan srpski srebreni dinar.
3) RADOVI U R O , redov 32 vazduhoplovne baze Ni,
rodno mjesto nepoznato.
4) STOJANOVI NIKOLA iz Resna, opine Podmoranske,
redov 32 vazduhoplovne baze Ni.
5) Dr KOSANOVI MILUTIN, predsjednik odeljenja za
narodno zdravlje Zagreb, to je ustanovljeno iz njegove objave i
vizit karte. Kod njega je pronaeno i to: 10 komada banknota od
po 1000, jedna od 500, 27 komada od 100 dinara, 3 komada po
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k,143B, reg.br. 41/1-3.
50,5 komada po 20,6 komada po 10, jedan komad od 2 i 3 komada
od po 1 dinar, svega ukupno 13.515 dinara i jedan zlatan sat marke
Anker" N.S. Broj 145798.
Svi napred navedeni ljeevi su od ovdanjeg mjesnog ljekara
Dr. Ptanika Zdenka i ovdanjih banjskih inovnika Mirka Dukia
i Rize Vrania pregledani, naprijed navedene pronaene vrijedno-
sne stvari prebrojene i predate ovoj postaji na pohranu.
Ljeevi pokopani su u srpsko pravoslavno groblje u Blauju.

DOSTAVLJENO:
Kotarskom poglavarstvu Zapovjednik postaje
Sarajevo i zapovjedniku strametar,
orunikog voda Sarajevo. Stjepan Ozimica v.r.

BR. 35
IZVETAJ KRILNOG ZAPOVJEDNITVA ZA SANDAK OD 25.
MAJA 1941. POGLAVNIKOVOM POVJERENIKU U SARAJEVU
0 ODREIVANJU KVOTE ZA MERE ODMAZDE U SANDAKU1

KRILNO ZAPOVJEDNITVO
ZA SANDAK
K. Taj. Br. 10
25. svibnja 1941. godine
u Priboju.

POGLAVNIKOVOM POVERENIKU U SARAJEVU. -

U vezi moga izvetaja od 22 ov. meseca gornji broj, izvjeta-

vam da sam 23 ov. meseca rano u zoru sa 10 nemakih vojnika i
35 naih orunika, te jednim naim asnikom sa dva kamiona
otputovao za Novu Varo.
23. i 24. ov. meseca vrili smo pretres svih sela i kotarskog
mesta Nova Varo, i to u zajednici sa svima orunicima i asnicima
koji su rasporeeni po postajama kotara Nova Varo. Vrili smo
pretres i svih uma kao i ostalih terena. Odredio sam jednu patrolu
od 5 ljudi koja je prekontrolisana prekinutu telefonsku prugu
Nova Varo titkovo. Veza je uspostavljena.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k,171A, reg. br. 37/1-1.
 Samnom je u Novu Varo otiao i kotarski pretstojnik kotara
Priboja g. Tajib Pai. Poto u Novoj Varoi do danas nije
postavljana naa vlast to je g. Pai u dogovoru sa mnom postavio
privremeno glavne efove dravnih kancelarija u ime nezavisne
Drave Hrvatske, t.j. dok se ne odrede dekretom Poglavnikovog
poverenika. G. Pai je nastupio vrlo energino i zahvaljujui
njemu sva dravna administracija e od sada funkcionisati uredno.
Za vrioca dunosti kotarskog prestojnika odredio je g. Hajrudina
Hadibrahimovia. Ujedno smo izdali narodu sledei proglas:
Poziva se graanstvo, da oni koji nisu do sada predah vatreno
oruje kako vojniko tako i civilno kao i svu vojniku spremu, da
to uine u roku od jednog sata predavi sve u oruniku postaju,
jer ako se kod pretresa ma to pronae bie dotino lice odmah
streljano. 2
Onaj koji sjee i kvari telefonsku vezu i skida razna nareenja
sa tabli bie na mjestu streljan.
Za svaku jednu glavu Hrvata razumjevajui muslimana i
katolika bie streljano 50 pravoslavnih najuglednijih graana. 3
U sluaju ma i najmanjeg nereda bie uzeti taoci od graana
1 odvedeni ustakom stoeru u Sarajevo.
Prigodom pretresa sela: Hamzii, Kadijevii, Bustae, Gornja
Bistrica, Oetia, Minovia, Pavlovia, Komarana, Gojanska
Mahala, Bii, titkovo, Kokin Brod i ostalih zaseoka pronali smo
sledeu spremu i oruje:
injela 17, bluza 33, akira 25, ajkaa 24, cipela 6, izama
2 para, uvijaa 36, torbica 18, uturica 8, porcija 9, maski 3, ranaca
6, atorskih krila 2, ebadi 1, gaa 12, koulja 11, ljemova 1,
letnjih bluza 3, puaka vojnikih 4, graanskih puaka 10, vojni-
kih noeva 4, graanskih noeva 5, graanskih pitolja 3, municija
202, ramnika 1, uprtaa 1 i opasaa 5 komada.
U ovome svemu je izveten i njemaki komandant u Priboju
koji je bio vrlo zadovoljan ovolikim uspjehom, te je izvestio i
svoju vrhovnu komandu.
Nismo mogli pronai prigodom pretresa uma ljude koji su
napali patrolu, ve smo konstatovali da su se isti povukli prema
Srbiji. Vjerovatno da je to bio mali pokuaj etnika sa teritorije
Srbije, da se vidi kako emo reagirati. O pojavi etnika izvestio
2
O istim pitanjima nalaze se podaci u dokumentu ANDH, k.84, reg.br. 27/1.
3
Ustake vlasti su uspostavile kvotu 1:50 za odmazdu nad pravoslavnim
ivljem, gotovo etiri meseca pre zloglasne Kajtelove naredbe o odmazdi koja je
doneta 16. septembra 1941. Zbornik, tom I, knj. 1, str. 432.
je nemaki komandant njemaku diviziju u Valjevu i traio da se
od strane Nemaca sprijei etnika akcija u Srbiji.
Cijeloj ovoj akciji bio je prisutan kao pretstojnik g. Pai kao
pretstavnik nae vlasti, te naroito podvlaim da se mnogo ima
zahvaliti njegovom dranju na ovolikom uspehu.
Nemaki komandant e od zaplenjene robe uzeti izvestan deo
za sebe a ostalo e se poslati u Sarajevo.
Molim da se o ovome izvesti zapovjednitvo u Zagrebu.

Zapovjednik, potpukovnik
Stjepan Jakovljevi

BR. 36
UPUTSTVO MINISTARSTVA BOGOTOVLJA I NASTAVE OD 27.
MAJA 1941. O PRELASKU IZ JEDNE VERE U DRUGU1

MINISTARSTVO BOGOTOVLJA
I NASTAVE
Broj 178 U. m. 1941.

UPUTA PRIGODOM PRELAZA S JEDNE VJERE

NA DRUGU 2

Uslijed upita sa strane nekojih kotarskih oblasti i gradskih

poglavarstava glede provedbe zakonske odredbe o prelazu s jedne
vjere na drugu od 3. svibnja 1941. upuuju se sve upravne vlasti
prve molbe i interesirane osobe, da u uredovanje reenih upravnih
vlasti spada samo izdanje potvrde dotinoj stranci o njezinoj prijavi
vjerozakonskoga prelaza.
Kada e pak i pod kojim uvjetima ta stranka biti primljena
u vjersku pripadnost druge priznate vjeroispovijesti, za koju je
najavila svoj prelaz, spada lih u brigu dotine stranke.
Stranka e u sluaju potrebe i pred svojim bivim duobrini-
kom iskazati svoj istup iz crkve samo potvrdom upravne vlasti.
Za prelaz maloljetnika izmeu sedme i osamnaeste godine
dostatna je samo izjava roditelja, a nije potrebna i posebna
dozvola nadtutorstvene oblasti.
1
Narodne novine" od 27. I 1941.
2
Vidi dok.br. 18, 22, 169.
 Zakonskom su odredbom dokinuti svi oni propisi i formalno-
sti, koje je do sada kod najavljenoga prelaza svaki prelaznik morao
izvriti pred duobrinikom svoje dotadanje vjeroispovijesti.

Zagreb 27. svibnja 1941. Ministar

bogotovlja i nastave:
Dr. Mile Budak, v. r.

BR. 37
NAREDBA USTAKOG STANA DOBOJ OD 27. MAJA 1941.
SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVENOJ OPTINI DA SE SMANJI
MONUMENTALNOST SPOMENIKA PALIM BORCIMA IZ ISVET-
SKOG RATA RUENJEM NJEGOVOG GLAVNOG POSTOLJA
OD KAMENA1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
USTAKI STAN
DOBOJ

Primljeno 27. svibnja 1941

Broj 1275/41 Ref. D.M.

P.n:
SRPSKO - PRAVOSLAVNOJ CRKVENOJ OPINI

Doboj.

Saopuje Vam se slijedee:

Spomenik, koji ste digli na breuljku u blizini Vae crkve,
nad kostima stradalnika iz svjetskog rata, shvaao bi se kao
spomenik vjere i pijeteta prema mrtvima, ali Vi ste mu, sav Va
kler i narod, dali jedno drugo znaenje: znaenje velikosrpske
hegemonistike politike u bivoj Jugoslaviji.
Prigodom njegova otkrivanja odran je famozni sabor, gdje
su se pravile rezolucije i protiv onih bijednih prava, to su ih
Hrvati uivali u bivoj Jugoslaviji. I zato je prirodno da onaj Va
spomenik ne budi u nama samo obine reminiscencije svakog
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k . l l 4 B , reg.br. 25/1-1.
nadgrobnog spomenika, nego nas potsjea na nae ropstvo i na
Vae zakletve, da ete se za ovjekovjeenje naeg ropstva boriti.
Kad bi taj spomenik bio dignut n.pr. Kralju Aleksandru na
nekom trgu mi bismo ga bez skrupula sruili. Ali kako je to uza
sve profanacije, spomenik nad kostima mrtvih i blizu crkve, to
Vam dajemo mogunost ovakova rjeenja.
Izvolite u roku od 7. dana skinuti stup iznad spomenika i
kri, koji je na vrhu, postavite nisko nad sam spomenik, a kamenje
od stupa prevezite pred Hrvatski Dom.
U sluaju neizvrenja ove naredbe, narediu sam da se stup
porui, a Vau opinu kazniu sa 10.000.- dinara globe ili u sluaju
neutjerivosti pohapsiu itav odbor na 10. dana i odbornike
upotrebiti kod javnih radova.
Kotarski Povjerenik:
MP Dr. Kamber 2

2
Dragutin.

BR. 38
NAREDBA ZAPOVJEDNITVA KOPNENE VOJSKE OD 27.
MAJA 1941. ZAPOVJEDNITVU POSADNOG BATALJONA SLA-
VONSKI BROD 0 PODELI ZEMLJE PROTERANIH SRBA HRVA-
TIMA1

ZAPOVJEDNITVO
KOPNENE VOJSKE
TAJNITVO
Broj T 401
27. svibnja 1941. godine
Osijek

ZAPOVJED. POS AD. BATALJONA

SL. BROD

Zakonskom odredbom Broj 7 proglaenom u Narodnim

Novinama Broj 6 od 19 travnja 1941 predvieno je i izvreno,
ukidanje svih povlastica koje su u bivoj kraljevini Jugoslaviji
uivah dobrovoljci. 2 Meu ove spada u prvom redu oduzimanje
1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 135, reg.br. 8/16.
Misli se na zemlju koju su dobrovoljci u srpskoj vojsci u Prvom svetskom
ratu dobijali posle zavretka rata.
dobrovoljake zemlje tj. one zemlje, koja je iz agrarnih veleposjeda
podijeljena kao nagrada bivim jugoslovenskim dobrovoljcima.
Ova zemlja podijeliti e se po Ministarstvu za udrubu i koloniza-
ciju svim zaslunim Hrvatima kako iz ustakog pokreta tako i
vojnicima (seljacima) koji su se istakli svojim vladanjem i vrenjem
slube u naoj mladoj Hrvatskoj vojsci. Zemlja e se poeti djeliti
dok se izvre sve predradnje tokom idue godine. Da bi se za
vremena prikupili podatci, koju momad (seljake) nae vojske
treba ovako nagraditi.

ODREUJEM:

da se u svima zapovjednitvima, ustanovama kopnene vojske

odmah osnuju posebne listine, u koje e se zavoditi svu onu
momad (seljake) koji su se istakli svojim dobrim vladanjem
discipliniranou i predanim vrenjem slube, ne samo u prvim
danima izvrenog prevrata ve i kasnije tokom svojeg sluenja u
sada formiranim jedinicama svih vrsta vojske i time u ovo teko
doba odlikovali se pri stvaranju Hrvatske vojske i uvrivanju
unutarnjeg reda i sigurnosti.
Za zavoenje u ovu listu staviti e se predlog pojedinano za
one koji dolaze u obzir zapovjednici osnovnih jedinica slubenim
putem svojem zapovjedniku pukovnije, ili stareini odgovarajueg
poloaja i to pismeno sa tonim konciznim izlaganjem zasluge
pojedinca, a po sasluanju miljenja svih podrunih asnika dotine
jedinice.
Isti zapovjednici zasnovati e i drugu listu za uvoenje one
momadi koji nisu seljaci, nego obrtnici, radnici, intelektualci itd.,
(a koji nisu seljaci) a koji su se isto tako odlikovali svojom
revnou portvovnou, dobrim vladanjem i disciplinarnou, to
da bi se i ove imalo pred oima glede pruanja pomoi kada budu
otputeni, kako bi to prije doli do odgovarajueg namjetenja i
kruva.
Prijedlozi za zavoenje i u ovu drugu listu imadu se dostavljati
isto onako kako je reeno za prvu listu po savjesnoj i svestranoj
ocijeni svakog pojedinca.
Zapovjednicima pukovnije i njima ravnim starijeinima, inim
osobitom dunou da pripaze da u ove liste budu uvrteni samo
zaista zaslunim i svakog obzira dostojnim i vrijednim vojnicima.
 Ovu moju odredbu imade se kroz mjesec dana nedjeljno dva
puta proglasiti svima vojnicima prilikom itanja zapovjesti i
naredaba tako, da za nju saznadu svi vojnici i stareine.
ZAPOVJEDNIK KOPNENE VOJSKE
PODMARAL LAKA v.r.
OVJERAVA
MP Glavar stoera glavno stoerni
Potpukovnik
/potpis neitak/

BR. 39
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA OD 27. MAJA 1941. O PRO-
GLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE SUDBENOG
STOLA U GOSPIU1

MINISTARSKA O D R E D B A
o proglaenju prijekoga suda za podruje
sudbenoga stola u Gospiu.

Na temelju toke I. zakonske odredbe o prijekim sudovima

od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novine od 20. svibnja
1941. br. 32) proglaujem prijeki sud za podruje sudbenoga stola
u Gospiu.
Ovaj e prijeki sud poslovati kod sudbenog stola u Gospiu.
Suce za prijeki sud ima odrediti vritelj dunosti predsjednika
sudbenoga stola Stjepan Konjikovi i to tako, da dva suca budu
lanovi sudbenoga stola u Gospiu, a trei sudac ima biti iz redova
ustaa.
Prijeki sud kod sudbenoga stola u Gospiu nadlean je da
sudi sva kanjiva djela navedena u to. II. u vezi s to. X. zakonske
odredbe o prijekim sudovima, a koja su uinjena ili budu uinjena
u vremenu od dana 10. travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki
sud ne bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijeljanjem imaju izvriti orunici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom podruju
sudbenog stola u Gospiu gradska i opinska poglavarstva.
U Zagrebu 27. svibnja 1941.
Broj 273-Z.p.-1941. Ministar pravosua:
Dr. Mirko Puk, v. r.
1
Narodne novine" od 27. V 1941.
 BR. 40
ODREDBA MINISTARSTVA PRAVOSUA OD 27. MAJA 1941. 0
PROGLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE SUDBENOG
STOLA U ZAGREBU1

MINISTARSKA O D R E D B A
o proglaenju prijekoga suda za podruje sudbenoga stola u
Zagrebu.

Na temelju toke I. zakonske odredbe o prijekim sudovima

od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novine od 20. svibnja
1941. br. 32) proglaujem prijeki sud za podruje sudbenoga stola
u Zagrebu.
Ovaj e prijeki sud poslovati kod sudbenoga stola u Zagrebu.
Predsjednikom prijekoga suda postavljam vijenika sudbenog
stola u Zagrebu Antuna S a l o v c a , a za suce prijekoga suda
vijenika sudbenog stola u Zagrebu Jurija K o e v i a i ustau
Josipa R u k a v i n u iz Zagreba.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Zagrebu nadlean je da sudi
sva kanjiva djela navedena u to. II. u vezi s to. X. zakonske
odredbe o prijekim sudovima, a koja su uinjena ili budu uinjena
u vremenu od dana 10. travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki
sud ne bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijelanjem imaju izvriti orunici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom podruju
sudbenoga stola u Zagrebu gradska i opinska poglavarstva.

U Zagrebu 27 svibnja 1941.

Broj 272-Z. p. 1941. Ministar pravosua:

Dr. Mirko Puk, v. r.

1
Narodne novine" od 27. V 1941.
 BR. 41
RASPIS POVJERENITVA SARAJEVO OD 29. MAJA 1941. 0
ZABRANI UPOTREBE IRILICE NA ELOM PODRUJU NEZA-
VISNE DRAVE HRVATSKE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Povjerenitvo Sarajevo
Predmet: Zabrana irilice
Sarajevo 29. svibnja 1941.

Na temelju zakonske odredbe o zabrani irilice od 25. travnja

1941.2 zabranjena je svaka uporaba irilice na cijelom podruju
Nezavisne Drave Hrvatske, a to se naroito odnosi na cijelo
poslovanje svih dravnih i samoupravnih tijela, na urede javnog
poretka, na trgovake i njima sline knjige i dopisivanje, kao i na
sve javne natpise.
Prema tomu je ministarstvo unutarnjih poslova od 5. travnja
1941.3 broj 34-Z,p. naredilo, da se na cijelom podruju Nezavisne
Drave Hrvatske odmah obustavi svaka uporaba irilice u javnom
i privatnom ivotu. Svako tampanje ma kakovih knjiga irilicom
je zabranjeno.
Svi javni natpisi pisani irilicom imaju se neodvlano, a
najkasnije u roku od 3 dana skinuti.
Prekritelji ove naredbe kaznit e se po upravnim vlastima
novano od 10.000.-dinara i zatvorom do mjesec dana.
Prednje se dostavlja radi znanja i najhitnije provedbe-u koliko
to ve nije uinjeno-s time da mi se o svakom sluaju prekraja
ove naredbe ima podnijeti poseban izvjetaj.

POGLAVNIKOV POVJERENIK,
Boidar Bralo

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 171A, reg.br. 16/1-1.

2
3
Vidi dok. br. 11.
Verovatno se odnosi na 25. april 1941.

66
 BR. 42
IZVJETAJ KRILNOG ZAPOVJEDNITVA BILEA OD 1. JUNA
1941. ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOV-
NIJE O HAPENJU I STRELJANJU SRBA U TREBINJU OD
STRANE USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Krilno Zapovjednitvo
Taj. broj 5
1 lipnja 1941 god.
Bilee

Strijeljanje Srba u
Trebinju.

ZAPOVJEDNITVO 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE

Zapovjednik Voda Trebinje izvjetava:

28 svibnja 1941 godine doputovalo je u Trebinje 10 ustakih
omladinaca, studenata Zagrebakog Univerziteta. Naredili su da
se odmah po svim radnjama i javnim mjestima otstrane natpisi
pisani sa irilicom, to je uinjeno i na dva spomenika i to
Njeguevom i Trebinjskih muenika.
U noi od 31 svibnja na 1 lipnja pucalrsu omladinci Ustake
Organizacije po prethodnom odobrenju Zagrebakih Sveulita-
raca po Trebinju, pa je po ulicama i na periferiju Trebinja izaslat
izvjestan broj naih vojnika i orunika.
1 lipnja 1941 godine izmeu 5 i 7 sati navedeni sveuilitarci
i po jedna grupa naih vojnika strijeljali su srpske etnike iz
Trebinja i okoline i to:
1. Popovi Vlado, biljenik opine Trebinje, koji je bio
starosta i organizator sokolskoga drutva u Trebinju. Za cijelo
vrijeme isticao se je u svome javnome radu protiv opih interesa
hrvatskog naroda.
2. Babi Vaso, trgovac iz Trebinja, koji je bio starjeina
etnikog drutva u Trebinju. Od ranijih vremena je poznat kao
Veliko-Srbin i protivnik opih interesa hrvatskoga naroda.
1
Original u VII, Vojni arhiv ANDH, k. 143A, reg.br. 12/1-1. O ovom
dogaaju govore i dokumenti k.143, reg.br. 4/1-5.
 3. Noguli Duan, gostioniar iz Drain Dola kod Trebinja,
a bio je zamjenik starjeine etnikog drutva i solunski dobrovo-
ljac.
4. Kovaevi Gao, bivi sedlar majstor biveg 24. jugoslaven-
skog artileriskog puka u Trebinju, rodom iz sela Mustaa kod
Trebinja. Bio je lan etnikog drutva i Veliko-Srbin.
5. Lei Radovan, stolar iz Trebinja, aktivni lan etnikog
drutva u Trebinju.
6. Palikua Vlajko, iz sela Mustaa, aktivni lan etnikog
drutva u Trebinju, a pored toga je bio i otvoreni protivnik
katolika i muslimana.
7. uri epo, mesar iz Trebinja, istaknuti lan etnikog
udruenja u Trebinju.
8. Brkovi Milo, inovnik opine Trebinje, rodom iz Necve-
a, kotara Trebinjskog, nastanjen u Trebinju, bio je aktivni lan
etnikog drutva u Trebinju i solunski dobrovoljac. Uopte je
mrzio Hrvate i muslimane, pa je uvijek bio spreman na svaku
akciju protiv muslimana i Hrvata.
9. Kukuri Ilija, iz sela Polica, fanatian Srbin i aktivni lan
etnikog drutva u Trebinju.
Svi su strijeljani u neposrednoj blizini njihovih stanova na
javnim mjestima.
Osim gore imenovanih koji su strijeljani jo je uhapeno 15
istaknutih lica iz Trebinja i okolnih sela, koji su se isticah u svome
radu protiv Hrvata i muslimana, bili lanovi etnikog drutva i
sokola. Saznao sam da e i od ovih jedan dio biti strijeljan, ali
ne u Trebinju, ve e se iz zatvora kotarskog suda, gdje se sada
nalaze, odvesti u automobilu van Trebinja, gde e biti strijeljani,
dok e drugi dio biti zadran u zatvoru.
Ustae iz Zagreba u sporazumu sa vojnim vlastima u Trebinju
uzee oko 30 taoca iz Trebinja i okoline od uglednijih ljudi, koji
e sluiti kao zaloga da e stanovnitvo biti mirno.
Strijeljanja napred navedenih prouzrokovala su jaku uzruja-
nost u Trebinju i okolnim selima, te i ako nema otvorenog
ispoljavanja negodovanja ipak se moe oekivati kakova bilo
reakcija od strane Srba iz Trebinja i okoline, radi ega moe doi
i do sukoba.
Vojne vlasti nae i talijanske u Trebinju pootrile su mjere
opreznosti, te se vri i detaljan pretres stanova i terena u cilju
prikupljanja oruja i ostale spreme, pri emu sarauje i Orunitvo.
Narod se je slabo odazvao pozivu za predaju oruja kako naih
tako i talijanskih vlasti.
 Naredio sam da se zavede pojaana sluba i stroga priprav-
nost, a da o svakoj sumnjivoj pojavi odmah i najhitnije izvjetavaju.
Odravam stalne veze sa povjerenikom Ustakog Stana,
naim vojnim vlastima i talijanskim karabinijerima."

Za D O M s p r e m n i ! Zapovjednik potpukovnik
Muh. 2 J. Aganovi

2
Muharem Aganovi.

BR. 43
NAREENJE ZAPOVJEDNITVA 4. ORUNIKE PUKOVNIJE
OD 1. JUNA 1941. KRILNOM ZAPOVJEDNITVU BILEA 0
MERAMA ODMAZDE I UZIMANJU TALACA1
NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
Zapovjednitvo
4. Orunike pukovnije
Taj. JS Broj 43

KRILNOM ZAPOVJEDNITVU
BILEE
Sarajevo, 1 lipnja 1941.

Zapovjednik neka na svome podruju preduzme sve mjere

potrebne za odravanje reda i mira.
Narodu treba objaviti da se sve vatreno oruje, municija i
ubojni materijal ima odmah predati najblioj vojnoj jedinici, a
najdalje za 24 sati od proglaenja objave.
Ovo objaviti plakatiranjem i na drugi nain koji je uveden u
dotinom mjestu: putem telala, u bogomolji i t. d.
Napokon istodobno objaviti da e se kanjavati smru napadi
na trupe, na pojedina vojna lica, namjetenike nae drave uope,
kao i svako slino nasilje, svaki rad protiv nae drave i njene
vojne ili civilne uprave, kao i pomaganje lica koja to ine,
pijunaa, kraa, razbojnitvo, paljevina, ubojstvo, pljaka, ote-
ivanje ili kvarenje telegrafa, telefona, eljeznica, puteva, mostova
i prometnih ustanova uope, kao i druge radnje ope opasne po
ivot i imanje ljudi. Takoer e se smrtnom kaznom kazniti
1
Kopija originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143A, reg.br. 20/1-2.
 pokuaji navedenih djela i potstrekavanje (nagovaranje) na ista,
kao i lica koja u odreenom roku ne predadu vatreno oruje,
municiju ili drugi ubojni materijal, a koja kazna e biti na licu
mjesta izvrena.
Ako ustreba, uzeti u svakom mjestu gdje je zapovjednitvo
taoca. Njihov broj neka ne pree dvanaest, prema veliini mjesta.
Za taoce uzimati lica mukog spola, koja su u dotinom kraju
narodu poznata i uivaju ugled (narodni poslanici i si.). Prirodno
je, da se za taoce ne uzimaju lica, naklonjena i pokorna naoj
dravi i vlastima. Narodu objaviti da su uzeti taoci (najistaknutiji
se mogu imenovati) i da e isti biti strijeljani u svakom sluaju
koji je iznesen u stavu etvrtom ove zapovjedi. U smislu ove
zapovjedi zapovjednik e onda postupati, a istodobno uzeti i nove
taoce.
Kako ova pukovnija nema potrebnog broja ljudstva da se po
svima mjestima poalje dovoljno momadi radi izvrenja prednjeg,
nastojati da se u moralnom pogledu djeluje na tamonji narod u
cilju poboljanja sadanjeg stanja.
Na znanje i strogo postupanje.

Zapovjednik:
/potpis neitak/
 BR. 44
NAREENJE VODNOG ZAPOVJEDNITVA BIJELJINA OD 2.
JUNA 1941. KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU TU-
ZLA O MERAMA ZA ISELJAVANJE SRBA SA TERITORIJE
SLAVONIJE I SREMA ZA SRBIJU1

VODNO ZAPOVJEDNITVO BIJELJINA

Taj Br. 16.
2. lipnja 1941 godine
U Bijeljini

Pojaanje voda prilikom

prelaza iseljenika za
Srbiju moli.

KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

TUZLA.

Dana 31 svibnja 1941 godine izvjestio je podpisatog ustaki

povjerenik pri glavnom ustakom stoeru u Zagrebu g. Grgi
Tomislav a u sporazumu sa kotarskim povjerenitvom u Bijeljini,
da e izmeu 8 do 15 lipnja 1941 godine biti upueno oko 3.000
lica-Srba sa teritorije Slavonije i Srijema za Srbiju preko reke
Drine. 2 -Pomenuta lica prei e granicu drave Hrvatske za Srbiju
na teritoriji orunike postaje Bos. Raa i Bijeljina ovoga voda.
Da bi se pomenuti transport mogao nesmetano izvriti po-
trebno je, da se pomenute postaje pojaaju sa potrebnim brojem
orunika t.j. sa po 15 orunika na te dve postaje, te time bi se
ovaj posao mogao nesmetano obaviti.
Prednje dostavljam na nadleno reenje.

Vodni zapovjednik,
Frane Debeljak
Narednik vodnik,

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 31/9
2
Vidi dok. br. 48.
 BR. 45
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE GORNJA VOGOA OD 3.
JUNA 1941. ZAPOVJEDNIKU ORUNIKOG VODA SARAJEVO
O ZLOSTAVLJANJU GRAANA PRAVOSLAVNE I ISLAMSKE
VERE U SELU JOENICI1

ORUNIKA POSTAJA GOR. VOGOA

Br. 269
3 lipnja 1941 godine
U Gornjoj Vogoi

Trebinjac Ramiz i dru-

govi iz ustakog stana
Semizovac radi zlostave
graana izvetava.-

ZAPOVJEDNIKU ORUNIKOG V O D A SARAJEVO.-

Dana 2 lipnja 1941 godine, oko 19 sati zatekla je patrola ove

postaje oruniki kaplar Murat I. Kova i orunik Sefer H.
Cerimagi u selu Joenici na ulici ustae, i to: Trebinjca Ramiza
sina Alinog, Muju Hidu sin Mustafina i Durnu Uzeira sina
Bajrina, svi iz ustakog stana Semizovac. Imenovani su istog dana
bili u totalnom pijanom stanju izvan slube, naoruani sa pukama
koji su pucali po okolnim selima i plaili mirno puanstvo.-
Isti su u pijanom stanju drsko ponaali se prema navedenoj
patroli koja je i uputila prema Samizovcu, jer su isti poinili
izgrede i tunjave odnosno zlostavljanja graanskih lica i to: Salka
Alia i njegovog brata bez ikakvog razloga kao i Blaka Spasoje-
via sina Perina iz Joenice koje ga su tako utukli da nemoe da
hoda koje se vidi po itavome telu jake i debele modrice od
kundaka puke, nadalje prijavila je Anika Radi ena Ilije Radia
da su istog dana pomenuti doli u njenu kuu u potpunom pijanom
stanju i da je Trebinjac Ramiz udario sa jednim biem njeno dijete
koje je bilo u beici a nema vie od 6 mjeseci.-
Te kako imenovani napadaju puanstvo koje pripada srpskoj
pravoslavnoj vjeri, tako i puanstvo koje pripada islamskoj vjeri,
kada su pijani onda napadaju ko izae pred njih, im se pojave
u koje selo odmah seljaci bjee pred ovu postaju i nesmiju da idu
svojim kuama.-
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143B, reg.br. 11/2-2.
 Prednji izvetaj dostavljam na znanje.-

Za dom spreman.

Dostavljeno prestojniku kotara Zapovjednik postaje kaplar:

Sarajevskog.- Edhem R. Selimovi

BR. 46
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 4. JUNA 1941. 0
ZATITI NARODNE I ARIJSKE KULTURE HRVATSKOG NARO-
DA1

ZAKONSKA O D R E D B A
o zatiti narodne i arijske kulture
hrvatskog naroda.

1.
idovi po rasi ne smiju nikakvom suradnjom utjecati na
izgradnji narodne i arijske kulture, pa im se zabranjuje svako
sudjelovanje u radu, organizacijama i ustanovama drutvenog,
omladinskog, portskog i kulturnog ivota hrvatskog naroda
uope, a napose u knjievnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj
umjetnosti, urbanizmu, kazalitu i filmu.

2.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se nadlenim
ministarstvima bogotovlja i nastave, udrube i unutarnjih poslova.

3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.
U Zagrebu dne 4. lipnja 1941. Poglavnik:
Broj CXLVII-333-Z. p.-1941. Dr. Ante Paveli, v. r.
Ministar bogotovlja i nastave:
Dr. Mile Budak, v. r.
Ministar udrube:
Dr. Jozo Dumandi, v. r.
Ministar unutarnjih poslova:
Dr. Andrija Artukovi, v. r.

Narodne novine" od 4. VI 1941.

 BR. 47
NAREDBA MINISTRA UNUTRANJIH POSLOVA OD 4. JUNA
1941. 0 PROMENI IDOVSKIH PREZIMENA I OZNAAVANJU
IDOVA I IDOVSKIH TVRTKI1

Na temelju toke 5. zakonske odredbe o zatiti arijske krvi

i asti hrvatskog naroda propisujem ovu

NAREDBU
0 promijeni idovskih prezimena i oznaavanju idova i idovskih
tvrtka.

1.
Sve dozvole za promjenu prezimena, koje su bile poslije 1.
prosinca 1918. podijeljene osobama, koje su idovi po rasi u smislu
t. 3. zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti, stavljaju se izvan
krijeposti. Te osobe imadu prezimena zamijeniti s prijanjim
prezimenima, koja se imadu pisati s istim pravopisom, kako su
se tada pisala. To vraanje na prijanje prezime vrijedi i za supruge
1 za potomke, ako nose prezime, koje se ima zamijeniti.
Izuzeti su slijedei sluajevi:
a) ako je osoba, koja je idov po rasi nezakonito dijete oca,
idova po rasi, pa je dobila dozvolu da nosi ime svoga naravnog
oca. Meutim, ako taj naravni otac ima zamijeniti u smislu ove
naredbe svoje prezime, tada i njegovo nezakonito dijete dobiva
oevo promijenjeno prezime.
b) ako je osoba, koja je idov po rasi, bila adoptirana od
osobe, koja je idov po rasi, te je primila ime svog adoptivnog
oca. Meutim, ako adoptivni otac mora u smislu ove naredbe
promijeniti svoje prezime prima i adoptivno dijete oevo promije-
njeno prezime.
c) ako je osoba, koja je idov po rasi, promijenila svoje
prezime u prezime, koje je uzeto iz hebrejskog jezika.
d) ako je osoba, koja je idov po rasi, promijenila svoje
prezime u prezime, koje su prije imali muki predci muke loze.

2.
Osobe, koje po 1. mijenjaju prezime, imadu u roku od 8
(osam) dana:
1
Narodne novine" od 4. VI 1941.

74
 a) prijaviti promjenu prezimena kod redarstvene vlasti, op-
inskog (gradskog) poglavarstva i kod matinog ureda bogotovne
opine, a ako su krani ili pripadnici islamske vjerske zajednice,
kod dotinog upnog odnosno muftijskog ureda.
b) ako vre kakav obrt, ili se bave trgovinom ili industrijom
imadu prijaviti promjenu prezimena kod nadlene obrtne vlasti,
a ako je tvrtka upisana u trgovakim registrima, prijaviti nadle-
nom trgovakom sudu. Ako tvrtka nosi prezime vlasnika, koji
mijenja prezime u smislu ove naredbe, ima se istodobno promije-
niti i naziv tvrtke prema promjeni prezimena, to se ima u naprijed
navedenoj prijavi istaknuti.
c) ako su vritelji slobodnih zvanja, imadu promjenu prezi-
mena prijaviti nadlenoj komori.
d) ako su dravni, samoupravni ili privatni slubenici, imadu
promjenu prezimena javiti poglavaru svog ureda.

3.
Sve osobe, koje po 1. mijenjaju prezime, ne smiju se vie
ni u javnom ni u privatnom ivotu sluiti drugim nego tim
prezimenom.
Javne isprave, koje glase na naputeno prezime, imadu se u
roku od 8 (osam) dana predloiti vlastima, koje su ih izdale, radi
ispravka prezimena.
Napisane ploe osoba, koje mijenjaju prezime u smislu ove
naredbe imadu se u roku od 8 (osam) dana izmijeniti s ploama,
koje nose izmijenjeno prezime.

4.
Osobama, koje su idovi po rasi, ne e se vie izdavati
dozvole za promjenu prezimena izuzev sluajeva iz 1. toke a)
do d) ove naredbe.

5.
idovima po rasi zabranjena je uporaba svakog pseudonima.

6.
Tvrtke, kojih su vlasnici idovi po rasi, kao i tvrtke kod kojih
je i samo jedan suvlasnik idov po rasi, smatraju se idovskim
tvrtkama. Ako je tvrtka ili poduzee juridika osoba, takva tvrtka
i takvo poduzee je idovsko, ako je na vodeem mjestu (upravni
odbor, nadzorni odbor, ravnateljstvo), ma i jedan idov po rasi,
ili ako pripada vie od jedne etvrtine glavnice idovima po rasi
ili ako imadu uesnici, idovi po rasi, 50% ili vie glasova.
Takve tvrtke ne smiju imati nazive, po kojima bi se moglo
zakljuiti, da se radi o narodnoj odnosno arijskoj tvrtci, pa imadu
u roku od 8 (osam) dana promijeniti svoj naziv i promjenu naziva
prijaviti radi upisa u obrtne i sudske registre.

7.
Na napisnim ploama idovskih tvrtka ( 6.) imade se u roku
od 8 (osam) dana k r a j imena tvrtke jednako velikim slovima
oznaiti ime i prezime idova vlasnika odnosno suvlasnika.

8.
Osobe, koje su idovi po rasi, ne smiju na sebi nositi hrvatske
narodne boje i arijske embleme. Isto tako zabranjeno je takve
boje i embleme, kao i hrvatske narodne ili dravne zastave, isticati
na idovskim stanovima, ustanovama i poslovnicama.
idovi po rasi stariji od 14 godina imadu nositi, kada su izvan
vlastitog stana, idovsku oznaku u obliku okrugle limene ploice,
promjera 5 cm. Ploa mora biti uto obojena i na njoj u sredini
crnom bojom oznaeno veliko slovo duine 3, a irine 2 cm.
Ovaj se znak ima nositi vidljivo na lijevoj strani prsiju.
Danom stupanja na snagu ove naredbe prestaju vrijediti sve
dosadanje odredbe u pogledu vanjskog oznaivanja idova.

9.
Od dunosti noenja idovskog znaka izuzimaju se idovi po
rasi, koji su dravni i samoupravni slubenici, dok su u aktivnoj
slubi, te katoliki sveenici, redovnici i redovnice, ako nose
duhovniko odijelo.
Ministarstvo unutarnjih poslova moe osloboditi od dunosti
noenje idovskog znaka osobe, idove po rasi, ako je njihov
brani drug, s kojim ive u branoj zajednici, hrvatske narodnosti
i arijskog porijetla, pa su obadvoje, a i djeca njihova bili 10.
travnja 1941. katolike, islamske ili evangelike vjere, a u sluaju,
da je brani drug prije umro, uzima se dan 10. travnja 1941. kao
dan smrti pod uvjetom da je brana zajednica trajala bez prekida
do dana smrti.
Molbe za osloboenje noenja znaka, imadu se opremiti s
vlastitim krsnim (rodnim) listom, krsnim (rodnim listom djece i
branog druga i dokazalima o arijskom porijetlu i hrvatskoj
narodnosti branog druga. Molba nema odgodne moi. Osloboe-
nje od dunosti noenja znaka ne povlai nikakovo pravo izuzima-
nja od drugih odredaba, koje se odnose na rasnu pripadnost.

10.
U roku od 48 sati poslije stupanja na snagu ove naredbe
imadu se svi poslovni nastani idovskih tvrtka, trgovina i inih
preduzea ( 6.), kao i napisne ploe vritelja slobodnih zvanja,
Zidova po rasi, oznaiti posebnim oznakama.
Oznake za trgovine sastoje se iz lista utog papira u veliini
16x25 cm, s jasno istaknutim crnim napisom idovska tvrtka po
duini lista. Ove oznake imadu se prilijepiti u sredini svih izloga
i vratiju u visini od 150 cm, iznad zemlje odnosno poda, vidljivo
s uline dotino ulazne strane.
Napisne ploe poslovnica, poduzea i vritelja slobodnih
zvanja oznauju se tako, da se na njima ili pored njih privrsti
limena ploa u veliini 8 x 8 cm, ute boje s jasno istaknutim crnim
slovom u sredini.

11.
Prekraji odredbe iz -a 2., 3., 5., 6., 7. i 10. kanjavaju se
globom od 5.000 do 100.000 dinara ili zatvorom od jednog do est
mjeseci, a u osobito izazovnim sluajevima i prisilnim radom u
trajanju do godine dana.
Prekraji odredaba iz 8. kanjavaju se globom od 100 do
10.000 dinara ili zatvorom od deset dana do tri mjeseca ili u sluaju
ponovljenja jednom i drugom kaznom.
Kazne izriu upravno-redarstvene vlasti I molbe. Novana
globa tee u korist dravne blagajne.

12.
Naredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim
novinama.

U Zagrebu, dne 4. lipnja 1941.

Broj 336-Z. p.1941. Ministar unutarnjih poslova:

Dr. Artukovi, v. r.
 BR. 48
ZAPISNIK SA SEDNICE NEMAKOG POSLANSTVA U ZA-
GREBU ODRANE 4. JUNA 1941. POD VODSTVOM POSLANIKA
KAEA U VEZI SA PRESELJAVANJEM SLOVENACA IZ RAJHA
U HRVATSKU I SRBIJU, ODNOSNO SRBA IZ HRVATSKE U
SRBIJU1

Prepis I. Pre vod.

ZAPISNIK
sa sednice odrane 4.6.41. pod

vodstvom nemakog poslanika u Zagrebu, SS-obergrupenfirera

. Kaea, 2 u vezi sa razgovorom o preseljavanju

Sadraj:
Prilog I - Spisak prisutnih
II -Temarazgovora
III - Zapisnik sa sednice

Spisak prisutnih
na sednici nemakog poslanstva u Zagrebu, 4. 6. 41.
Kedm
Ime Funkcija
broj
1 Z. Kae (Siegfried Kasche) Poslanik
2 Dr. Bencler (Dr. Felix Benzler)
3 S. Kvaternik Slavko Ministar vojske
4 Iberrajter Dr. Zigfrid ef civilne uprave,
(Dr. Siegfried Uiberreither) dravni namesnik
5 Turner (Harold Turner) Vojni zapovednik
u Srbiji
6 Dr Lorkovi Mladen Dravni sekretar u
Ministarstvu vanjskih
poslova
7 Glez fon Horstenau Nemaki general
(Glaise von Horstenau) u Zagrebu
8 Dr Vezenmajer Nemako poslanstvo
(Dr Edmund Veesenmayer)
1
Dokumenat Dravne komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa u Vojnom arhivu, Na, k. 49, 3/1, str. 125-126.
2
Zigfrid Kae (Siegfried Kasche) nemaki poslanik u NDH.
R. broj Ime Funkcija
9 Kisel (Dr. Georg Kissel) Vojna uprava u Srbiji
10 Rekvard (Willi Requard) tandartenfirer
11 Kin (Dr. Ernest von Khn) Nemako poslanstvo
12 Krajner (Dr. Kreiner) Nemako poslanstvo
13 fon Trol (Herbert von Troll) Nemako poslanstvo
14 Zarstanjen ef civilne uprave u
Donjoj tajerskoj
15 Humi Komandant policije
bezbednosti, Maribor
16 Dr Vajnman (Dr. Weinmann) Policija bezbednosti
17 Dr Fuks SS (Dr. Fuchs)
18 Franc Nojhauzen (Franz Neuhausen) Nacionalsocijalistiki
vazd. korpus,
Grupenfirer
19 Dr Dumandi Ministar korporacije
20 Dr Vjekoslav Vrani Zamenik ministra
vanjskih poslova
Predmet: Predmet razgovora bio je sledei:
Preseljavanje Slovenaca iz Rajha u Hrvatsku, odnosno Srbiju
i Srba iz Hrvatske u Srbiju. S tim u vezi su i pojedina pitanja o
postupku prema Hrvatima u onim oblastima Jugoslavije, koje su
pripojene Rajhu. Razgovor je odobrilo Ministarstvo vanjskih
poslova telegramom br. 389 od 31. 5.
Odobrenje Firera za postupak preseljavanja saoptava se
ovde telegramom br. 344 od 25.5.44.
Na sednici od 4.5.1941. o preseljavanju Slovenaca iz Rajha
u Hrvatsku, odnosno u Srbiju i Srba iz Hrvatske u Srbiju,
uestvovala su sledea lica:
Poslanik Kae (Kasche), SS-obergrupenfirer
Vojskovoa Kvaternik
Ministar Dr Dumandi
Dravni sekretar Dr Lorkovi
Dravni namesnik Iberajter (Uiberreither)
ef vojne uprave, dravni savetnik Dr Turner (Dr. Turner)
Nacionalsocijalistiki vazduh. korpus, erupenfirer Nojhauzen
(Neuhausen), (oba gospodina za Donju tajersku)
Poslanik dr Bender (Dr. Benzler), kao zamenik komandanta
u Srbiji,
General Glez fon Horstenau (Glaise von Horstenau), kao
nemaki general u Zagrebu
Odreene su sledee mere za preseljavanja:
I. Preselie se:
1. Prvi talas: U periodu do 5.7.41. iz tajerske 5.000 Slovenaca,
politiki sumnjivi i intelektualci (u Srbiju), od ovih katoliki
popovi dolaze u Hrvatsku. Kao rekompenzaciju Nezavisna Drava
Hrvatska e isti broj ortodoksnih popova sa njihovim porodicama
preseliti u Srbiju. Ostatak njihovih porodica dodelie se 2. talasu.
Vei deo preseljenika iz 1. talasa preselie se direktno u Srbiju.
2. Drugi talas: Oko 25.000 Slovenaca, koji su se posle 1914.
godine preselili u tajersku, preselie se iz ovog kraja potpuno u
Hrvatsku od 10. jula do 30. avgusta. U isto vreme iz Nezavisne
Drave Hrvatske preselie se isti broj Srba u Srbiju, umanjen za
broj lanova porodica ortodoksnih popova iz 1. talasa.
3. Trei talas:
Br.l. Oko 65.000 Slovenaca, veinom seljaka iz graninih
oblasti Donje tajerske. Osim toga 80.000 Slovenaca iste katego-
rije iz Koruke. Ovi e se preseliti u Hrvatsku u periodu od 15.
septembra do 31. oktobra 41. Ukoliko se meu onim Slovencima,
koji se preseljavaju iz Koruke, nalaze politiki sumnjivi i intelek-
tualci, isti se trebaju preseliti direktno u Srbiju, izuzev katolikih
popova, koji se u zamenu za ortodoksne popove preseljavaju u
Hrvatsku. Ortodoksni popovi dolaze u Srbiju.
Br.2. Osim spomenutog broja (pod brojem 1) iz Nezavisne
Drave Hrvatske treba da se preseli u Srbiju najvie 30.000 Srba,
koji ne pripadaju Hrvatskoj. Ovo preseljavanje e se izvriti do
31. oktobra.
Br.3. Za izvoenje preseljavanja Nezavisna Drava Hrvatska
e dravnom namesniku u tajerskoj u Mariboru od 9.6.41.
dodeliti dva poverenika, a isto tako dva poverenika dravnom
namesniku u Bledu. Kao veza izmeu komandanta u Srbiji i
hrvatske vlade dodelie se Nemakom poslanstvu u Zagrebu
SS-turmbanfirer Bajsner (Wilhelm Beissner), koji e po pitanjima
preseljavanja saraivati sa gospodinom Dr Vajnmanom (Dr Wein-
mann), poverenikom vojnog zapovednika u Srbiji.
Br. 4. Preseljenike e u veim ili manjim transportima
predavati poverenik jedne drave povereniku druge drave. Ko
bez ove legitimacije prekorai granicu ili ne poseduje nikakvu
drugu urednu ispravu, vratie se natrag kao ilegalac.
Br. 5. Svaki preseljenik moe sa sobom poneti prtljak do
najvie 50 kg teine. Moe se ugovoriti da seljaci sa sobom mogu
terati kola, konjsku zapregu ili tegleu stoku, a teret na kolima
moe biti prema datoj mogunosti.
Ugovoreno je da se iz Hrvatske u Srbiju moe izvesti ona
ista koliina kola, konja i teglee stoke kolika iz Rajha doe u
Srbiju putem preseljavanja.
 Br.6. Kod preseljavanja svaki preseljenik moe sa sobom da
ponese 500 dinara po glavi. Srbija i Hrvatska e ovaj novac
razmeniti prema za to odreenom terminu.
Potpisi: Kvaternik S., Z. Kae, Turner, Dr Bencler, Glez,
Franc Nojhauzen, Iberrajter (Kvaternik S., S. Kasche, Turner,
Dr Benzler, Glaise, Franz Neuhausen, Uiberreither).
Potvruje se da ovaj prevod zapisnika sa sednice od 4.6.41.
(Sednica u Zagrebu) odgovara originalu, koji je pronaen u
Komesarijatu za izbeglice Kvislinke vlade Milana Nedia, u
predmetu Razna akta" 1941-1944, XI pod brojem 12, a koji
dokument se nalazi u Arhivu Dravne komisije za utvrivanje
zloina okupatora i njihovih pomagaa u Beogradu, kao i da je
ovaj dokument zaplenjen u oktobru 1944. godine.

Beograd, 25. avgust 1945. Predsednik Dravne komisije:

potp.: Dr. Duan Nedeljkovi
profesor Univerziteta

Ja, porunik O. Grozdi, istrani organ Dravne komisije, ovim

izjavljujem da potpuno vladam srpskohrvatskim i nemakim jezi-
kom i d a j e gornji dokument taan prevod originalnog dokumenta.

Beograd, 25. avgusta 1945. Potpisan: porunik O. Grozdi

BR. 49
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 5. JUNA 1941. 0
OBAVEZNOJ PRIJAVI IDOVSKE IMOVINE I IDOVSKIH PRE-
DUZEA1

Na prijedlog ministra narodnog gospodarstva propisujem i

proglaujem

ZAKONSKU O D R E D B U
o obaveznoj prijavi imetka idova i idovskih poduzea

1.
idovi su duni u roku od 20 dana od dana stupanja na snagu
ove zakonske odredbe prijaviti ministarstvu narodnog gospodar-
1
Narodne novine" od 5. VI 1941.
 stva, uredu za obnovu privrede, svoju imovinu. U istom su roku
idovi duni prijaviti posebno imovinu, koja je otuena u vremenu
od 10. veljae 1941. do dana stupanja na snagu ove zakonske
odredbe.
Istu prijavu dune su podnijeti osobe arijskog porijetla, koje
su u branoj vezi sa idovima.
idovska privredna preduzea duna su u roku od 20 dana
od dana stupanja na snagu ove zakonske odredbe ministarstvu
narodnog gospodarstva, uredu za obnovu privrede, prijaviti imo-
vinu i imena vlasnika preduzea, a u sluaju suvlasnitva oznaiti
postotak dionica odnosno drugih udjela.
Ujedno moraju poduzea, kod kojih su u vremenu od 10.
veljae 1941. do dana stupanja na snagu ove zakonske odredbe
izvrene promjene u vlasnitvu (na taj nain, da je vlasnitvo
idova prenijeto na drugu osobu), prijaviti takav prijenos vlasni-
tva.
U smislu ove zakonske odredbe pod imenom idov obuhva-
ene su sve one osobe, koje se prema t. 3. zakonske odredbe o
rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941. smatraju idovima.
Kao idovska privredna poduzea u smislu ove zakonske
odredbe smatraju se:
1. privredna poduzea, koja u cijelosti ili djelomino pripa-
daju idovima,
2. privredna poduzea, kod kojih su jedna ili vie osoba
lanovi uprave ili ravnateljstva idovi.

2.
Svako otuivanje imovine idova, koje prelazi redovnu kunu
potrebu, kao i otuivanje idovskih poduzea, dionica, zadrunih
udjela i inih imovinskih prava i objekata tih poduzea, koje prelaze
redovan opseg poslovanja, moe se izvriti jedino uz odobrenje
ministarstva narodnog gospodarstva, ureda za obnovu privrede.

3.
idovi, koji ne prijave svoju imovinu ili je zataje u cijelosti
ili djelomino, kaznit e se tekom tamnicom od 1-10 godina i
oduzimanjem imovine.
Istom kaznom kaznit e se i osobe iz 1. st. 2. koje ne prijave
svoju imovinu.
 idovi, koji otue svoju imovinu ili dio imovine protivno ovoj
zakonskoj odredbi kaznit e se oduzimanjem imovine, a osim toga
odgovarat e po postupku predvienom u zakonskoj odredbi za
obranu naroda i drave od 17. travnja 1941.
Uprava ili ravnateljstvo preduzea iz 1. st. 3 ove zakonske
odredbe, koja ne postupe po ovoj zakonskoj odrebi, kaznit e se
zatvorom od 1-5 godina i novanom kaznom do 10 miliona dinara,
za koju kaznu poduzee odgovara solidarno sa lanovima uprave
ili ravnateljstva.

5.
Drava moe poduzea, koja oduzme po ovoj zakonskoj
odredbi, sama dalje voditi, dati u zakup, prodati ili likvidirati u
korist dravne blagajne. Konanu odluku u svim ovim sluajevima
donosi ministar narodnog gospodarstva po slobodnoj ocjeni.

6.
Sastav slubenih obrazaca, po kojima se imaju izvriti prijave
po ovoj zakonskoj odredbi i provedba ove zakonske odredbe
povjerava se ministru narodnog gospodarstva.

7.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

U Zagrebu, 5. svibnja 1941. Poglavnik:

Dr. Ante Paveli, v. r.

Broj: CL-348-Z. p. 1941 Ministar

narodnog gospodarstva:
Dr. Lovro Sui, v. r.
 . BR. 50
PROVEDBENA NAREDBA ZAKONSKE ODREDBE MINISTRA
NARODNOG GOSPODARSTVA OD 5. JUNA 1941. 0 OBAVE-
ZNOJ PRIJAVI IMETKA IDOVA I IDOVSKIH PREDUZEA1

PROVEDBENA N A R E D B A
zakonske odredbe o obveznoj prijavi imetka idova i idovskih
poduzea od 5. lipnja 1941. br. CLI-348 Z. p.

1.
Prijava imetka idova imade se izvriti prema obrascu 1.

2.
Prijava imetka idovskih poduzea ili udjela idova u privred-
nim poduzeima imade se izvriti prema obrascu 2.

3.
Prijava imetka idova obvezna je za sve idove oba spola,
dravne pripadnike kao i za one idove inozemne pripadnosti,
koji se na dan stupanja na snagu zakonske odredbe o prijavi
imetka idova i idovskih poduzea od 5. lipnja 1941. br. CLI-Z.
p. 348 nalaze na podruju Nezavisne Drave Hrvatske.
Prijava je obvezna i za osobe arijskog podrijetla, koje su u
branoj vezi sa idovima.
Za maloljetne i slaboumne osobe podnose prijavu roditelji,
odnosno skrbnici.
U koliko se idov vlasnik imovine ne nalazi u mjestu stalnog
boravka, duan je upravitelj te imovine ili osoba, koja toga dana
ma s kakvog pravnog temelja vodi brigu nad njegovom cjelokup-
nom ili djelominom imovinom, bez obzira na svoju rasnu i
dravnu pripadnost podnijeti prijavu prema obrascu 1., odnosno 2.
Isto vrijedi i za sluaj, da je vlasnik imovine malodoban i
slabouman idov, a jo mu nije postavljen skrbnik.

4.
Ako pojedina osoba radi osobito vanih razloga ne moe
podnijeti prijavu u odreenom roku, duna je to u istom roku
opravdati preporuenim pismom ministarstvu narodnog gospodar-
stva, uredu za obnovu privrede, koji e cijeniti opravdanost
navedenih razloga. U sluaju, da se opravdanje uvai, ured e
odrediti novi rok za naknadnu prijavu.
1
Narodne novine" od 5. VI 1941.
 5.
Navedene obrasce iz 1. i 2. prodavat e opinska, odnosno
gradska poglavarstva uz cijenu od 4 - dinara po komadu.

6.
Svaka se prijava mora ispuniti u dva primjerka, od kojih se
jedan primjerak imade preporueno poslati uredu za obnovu
privrede, Zagreb, Juriieva ulica 4-IIL, a drugi se imade predati
opinskom odnosno gradskom poglavarstvu.
Opinska odnosno gradska poglavarstva imadu najhitnije, a
najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka predloiti prijave
uredu za obnovu privrede s eventualnim miljenjem o vjerodostoj-
nosti podataka na pojedinim prijavama.

7.
Imovina, koja je otuena od 10. veljae 1941. pa do dana
stupanja na snagu zakonske odredbe o prijavi imetka idova i
idovskih poduzea od 5. lipnja 1941. br. CLI-348-Z. p., imade
se posebno prijaviti u dva primjerka na slubenom obrascu iz
1. i 2. ove naredbe.
U tom obrascu imadu se naznaiti osobe, kojima je pojedina
imovina otuena i uz koje uvjete.

8.
Ova naredba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim
novinama.

Zagreb 5. lipnja 1941.

Broj: 349-Z. p.-1941. Ministar

narodnog gospodarstva:
Dr. Lovro Sui, v. r.

OBRAZAC 1.
OBAVEZNE PRIJAVE
IMETKA IDOVA

Ministarstvu narodnog gospodarstva

uredu za obnovu privrede

ZAGREB
 BR. 51
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 5. JUNA 1941. O
SPREAVANJU PRIKRIVANJA IDOVSKE IMOVINE1

Na prijedlog ministarstva pravosua propisujem i proglaujem

ZAKONSKU O D R E D B U
o spreavanju prikrivanja idovskog imetka

1.
Tko prikriva imetak idova ili obiljeje idovskog poduzea,
kaznit e se zatvorom od 1-5 godina i oduzimanjem imovine.
Istom kaznom kaznit e se, tko za idova sklopi pravni posao
i pri tome zavede u bludnju drugu ugovarajuu stranu time, to
zataji da pravni posao sklapa za idova.

2.
U smislu ove zakonske odredbe pod imenom idov obuhva-
ene su one osobe, koje se smatraju idovima prema t. 3. zakonske
odredbe o rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941.
idovskim privrednim poduzeem u smislu ove zakonske
odredbe smatraju se privredna poduzea navedena u 1. st. 6.
zakonske odredbe o obaveznoj prijavi imetka idova i idovskih
poduzea od 5. lipnja br. CL-348-Z. P.-1941.

3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

U Zagrebu dne 5. lipnja 1941.

Broj CLI-347-Z. p.1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Paveli, v. r.

Ministar pravosua:
Dr. Mirko Puk, v. r.

1
Narodne novine" od 5. VI 1941.

86
 BR. 52
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 4. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 6. JUNA 1941. ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG
ORUNITVA O SITUACIJI NA PODRUJU PUKOVNIJE SA
PODACIMA 0 USTAKIM ZLOINIMA1

ZAPOVJEDNITVO
4. HRVATSKE ORUNIKE
PUKOVNIJE
Taj.J.S.Br.31

Izvjee po doglasnoj
slubi dostavlja
Sarajevo 6. lipnja 1941.

Na temelju prikrupljenih podataka po doglasnoj slubi za

vrijeme od 28. svibnja do 6 lipnja t.g. podnosim slijedee izvjee:

I. UNUTARNJA SITUACIJA:

Raspoloenje naroda prema Vladi i Poglavniku vrlo je dobro,

to se je naroito osjetilo poslije Poglavnikovog govora Hrvatskom
narodu na radiu 20 svibnja t.g. Katolici i muslimani prate sve
dogaaje koji se zbivaju, budno i hladnokrvo sa punom vjerom u
Poglavnika, da e on znati u svakom pogledu sauvati narod i
unutarnji dravni poredak, te donoenjem novih zakona omoguiti
svakom opstanak, pravednom podjelom rada i zarade.
Preduzete mjere protiv Jevreja narod odobrava. 2
Rad i kretanje pravoslavnog ivlja budno se prati od strane
vlasti, te nisu u mogunosti preduzimati ma kakvu akciju.
Sa velikim oduevljenjem primljena je i prepriava se pobjeda
njemake vojske na Kreti kod Hrvatskog naroda, do im su
pravoslavni i Jevreji deprimirani i gube nadu u pobjedu Engleske.
Ophoaj puanstva prema saveznikoj vojsci srdaan je i
susretljiv. Incidenata nije bilo.
Domaa i strana tampa povoljno utie na stanovnitvo.
Red, mir i sigurnost na podruju pukovnije povoljni.
Ekonomske prilike se poboljavaju.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 142, reg.br. 8/1.
2
Vidi dokumente br. 47, 50, 51.
II VANIJI DOGAAJI:

1) 16. svibnja 1941 oko 24 sata Simi Jefto i Puonja Jefto

naoruani pukama i sjekirom provalili su u kuu Dundi Milje u
selu Strmici, kotara Rogatica i odnijeli 1525.50 dinara, 10 metara
platna i 2 runika. Oba uhiena i predana vlasti.
2) 21. svibnja 1941. u selu Vrsinju, kotara Vlasenica, nesret-
nim sluajem eksplodirala je 1 bomba i ubila Begia Sejmu i
njegovu majku Fatimu.
3) 21. svibnja 1941. u Ilidi, kotara Sarajevo, pronaena je
ljeina Petrovia Cetena poginulog od bobardiranja 13. travnja t.g.
4) 23. svibnja 1941. u Ilidi, kotara Sarajevo pronaene su
ljeine vojnika: Jegora tipana, Toromanovia Ilije, Radovia
ure, Stojanovia Nikole i doktora Kosanovia Milutina pretsjed-
nika odjela za narodno zdravlje iz Zagreba, koji su poginuli od
bombardiranja 13. travnja t.g.
5) 24. svibnja 1941. pronaena je u rijeci Lavi kod sela
Grabalja, kotara Travnik, nepoznata muka ljeina sa tragovima
na glavi od 2 revolverska naboja. Istovjetnost i ubojice trae se. 3
6) 26. svibnja 1941. u Ilidi, kotara Sarajevo, pronaena je
ljeina Durmana Milana, priuvnog pjeakog porunika i novi-
nara iz Zagreba.
7) 26. svibnja 1941. u 5 sati u svojoj kui ubio je sa sjekirom.
Risti Maksim iz osvete Dukia Vasilija. Ubojica uhien i predan
vlasti.
8) 27. svibnja 1941. u 5 sati upueno je iz ovog zapovjednitva
6 asnika i 300 orunika za zaposjednue Nevesinja, Trebinja,
Gackog i Bilee, koji su navedena mjesta i okolno podruje posjeli
i otpoeli tamo vriti slubu, suglasno sa ostalim organima naih
vlasti.
9) 27. svibnja 1941, 12 Hrvatskih orunika je odvedeno po
italijanskim vojnicima u Plevlje sa postaje elebi, krilo Gorade
jer ih je pravoslavni narednik Markailo Makro prijavio kao
bandite italijanskim vojnim vlastima. Po naoj intervenciji isti jo
nisu puteni.
10) 28. svibnja 1941. u 18 sati prilikom podizanja drvenog
mosta na industrijskoj eljeznikoj pruzi Naike d.d." 8 km. od
Zavidovia, sruila se konstrukcija mosta i poginuo radnik Husa-
novi Ibrahim, tee povreena 2 i lake povreeno 5 radnika.
Istraga se vodi, do koga je za ovo krivica.
3
Vidi dokumente br. 64, 68.
 11) 30. svibnja 1941. uhien je etnik Nedo Milan iz Zagore,
kotara Sarajevo i predan vlasti, zbog sumnje prikrivanja vojnikog
oruja i noenja etnike kape.
12) 31. svibnja 1941. u 6 sati ubio je Huski Himzo u
Rogatici, istog kotara, jednim nabojem-iz revolvera Barakovia
amila zapovjednika opinske strae, kad gaje ovaj htio predvesti
njemakoj komandi u mjestu radi nekog sasluanja. Ubojica
uhien i predan vlasti.
13) 1. Lipnja 1941. izmeu 5 i 7 sati ustae sveuilitarci i
grupa naih vojnika strijeljali su srpske etnike iz Trebinja i
okoline i to: Popovi Vladu, Babia Vasu, Nogulia Duana,
Kovaevia Gau, Leia Radovana, Palikuu Vlajka, uria
epu, Brkovia Miloa i Kukuria Iliju. 4
14) 3. lipnja 1941. oko 11 sati kod sela Drenja, kotara
Nevesmje, oko 50 mjetana napali su vatrenim orujem patrolu
od 20 zatitnih lovaca. Nakon jednosatne borbe napadai su
pobjegli, te je od njih uhien sa pukom Branko Stoji. Ljudskih
rtava nije bilo.
15) U vremenu od 26. svibnja do 6. lipnja 1941. odjel
orunika za pratnju vlakova pri vodnom zapovjednitvu Sarajevo
zajedno sa redarstvenim detektivima uhvatili su 327,5 kg krijum-
arenog duhana i 9 krijumara 720 knjiica cigaret-papira, 900
kutija igica i 95 kg. eera, te sve predali vlastima.

III U P O T R E B E ORUJA:

22. svibnja 1941. oko 20 sati u selu Herii, kotara Zvornik,

voa 29. redovne ophodnje orunike postaje ivinice, krila
Tuzla, kaplar Bafti Sait ispalio je 1 naboj iz slubene puke na
Ihtia Ahmeta, kad mu je ovaj htio oteti puku pri slubenom
uredovanju, te ga pogodio u lijevu nogu od ega je nakon kratkog
vremena Ihti umro. Istraga se vodi.

IV. U V R E D A POGLAVNIKA:
21. svibnja 1941. Radovi Milan u selu Kruevcima, kotara
Vlasenica, uvredio je Poglavnika. Isti je uhien i predan vlasti.

V. Z A K L J U A K :
Javna sigurnost na podruju pukovnije povoljna je, osim na
podruju krila Bilee, gdje je tek organizirano oruntvo od 28.
4
Vidi dokumenat br. 42.
svibnja t.g. poelo vriti slubu, te e se i tamo u najkrae vrijeme
prilike normalizirati.

Strana propaganda nije primjeena.

Opa politika situacija povoljna je.

Zapovjednik:
Vidas5

Dostavljeno:
Zapovjednitvu Hrvatskog orunitva Zagreb,
Zapovjednitvu Bosanskog divizijskog podruja Sarajevo
Izaslaniku Vlade Drave Hrvatske resor javnog reda i sigurnosti
Sarajevo

Ustakom logoru Sarajevo

Ustakom povjerenitvu prof.g.Hadiu i vl.g. Bralu Sarajevo

5
Franjo.

90
 BR. 53
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 7. JUNA 1941. O
ISTONOJ GRANICI NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE1

ZAKONSKA O D R E D B A
o istonoj granici Nezavisne Drave Hrvatske

lanak 1.
Na temelju hrvatskog dravnoga prava i na osnovi naela
neprekinutosti hrvatskoga narodnoga podruja

ODREUJEM
ovom zakonskom odredbom istonu granicu Nezavisne Drave
Hrvatske, koja tee:

1. od utoka rijeke Save u Dunav uzvodnim tokom Save do

ua rijeke Drine u Savu;
2. od ua rijeke Drine uzvodno tom rijekom, i to njenim
najistonijim rukavima tako, da sva ostrva na Drini pripadaju
Nezavisnoj Dravi Hravtskoj, do utoka potoka Hrasnice- u Drinu
istono od sela Zemnice;
3. od utoka potoka,Hrasnice u Drinu tee granica Nezavisne
Drave Hrvatske kopnom istono od Drine tono starom granicom
izmeu Bosne i Srbije, kakova je postojala od godine 1908.

lanak 2.
Ovoj zakonskoj odredbi prilae se zemljopisna karta u mjerilu
1 : 200.000, na kojoj je granica Nezavisne Drave Hrvatske
oznaena crvenim potezom. Ova zemljopisna karta jeste sastavni
dio ove zakonske odredbe.

lanak 3.
Provedbu ove zakonske odredbe povjeravam ministru hrvat-
skog domobranstva i ministru unutarnjih poslova time, da gore
oznaenu granicu napose odmah zaposjednu sa postrojbama
hrvatskoga domobranstva i hrvatske ustake vojnice, te da odmah
1
Narodne novine" od 8. VI 1941.
2
U Novom listu", od 18. VI 1941. predsednik zakonodavnog povjerenstva
dr Milovan ani upozorio je na greke prilikom tampanja i dao Ispravak
zakonske odredbe o istonoj granici Nezavisne drave Hrvatske" prema kome
treba da stoji: umesto potoka Hrasnice" - potoka Brusnice" i umjesto sela
Zemnice" - sela Zemlice".
na licu mjesta postave meaenje znakova izuzev podruje grada
Zemuna s okolicom, koje tvorei sastavni dio Nezavisne Drave
Hrvatske sporazumom sa Velikim Njemakim Reichom ostaje do
konca rata vojniki zaposjednut od prijateljske njemake vojske.
Ova zakonska odredba stupa na snagu dananjim danom.

U Zagrebu, dne 7. lipnja 1941.

Broj 378-Z. p. 1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELI, v. r.

Vojskovoa SLAVKO KVATERNIK,

ministar hrvatskog domobranstva;
Dr. Milovan ani,
predsjednik zakonodavnog povjerenstva
pri Poglavniku;
Dr. Mirko Puk,
ministar pravosua;
Dr. Mile Budak,
ministar bogotovlja i nastave;
Dr. Andrija Artukovi,
ministar unutarnjih poslova;
Ing. Ivica Frkovi,
ministar uma i ruda;
Dr. Lovro Sui,
ministar narodnog gospodarstva;
Dr. Ivo Petri,
ministar zdravstva;
Dr. Josip Dumandi,
ministar udrube.
 BR. 54
NAREDBA MINISTRA UNUTRANJIH POSLOVA OD 7. JUNA
1941. O OBAVEZNOJ PRIJAVI SRBIJANACA1

, NAREDBA
o dunosti prijave Srbijanaca

Pozivaju se svi Srbijanci, koji borave na teritoriju Nezavisne

Drave Hrvatske, da se u roku od 10 dana raunajui od dana
proglaenja ove naredbe prijave opinskom, odnosno gradskom
poglavarstvu svog boravita, a u gradu Zagrebu redarstvenom
ravnateljstvu.
Ova se naredba odnosi na sve Srbijance, koji su se doselili
na podruje Nezavisne Drave Hrvatske poslije 1. sijenja 1900.
godine, kao i na njihove potomke ma kojega oni zvanja bili, dakle
i na seljake.
Ova naredba obuhvaa i osobe, koje se nalaze u pritvorima
ili bolnicama.
Tko se od navedenih ne odazove ovom pozivu na prijavu u
oznaenom roku, smatrat e se ratnim zarobljenikom i bit e
odveden u zarobljeniki logor.
Prijavljene unosit e opinsko, odnosno gradsko poglavarstvo
u popis po redu prijave rednim brojem i prijavljenom izdavati
potvrdu.
Po izmaku propisanog roka za prijavu opinska e poglavar-
stva prepis popisa dostaviti nadlenoj kotarskoj oblasti, a gradska
poglavarstva kotarskoj oblasti svog sjedita.
Za opinsku upravu odgovorne osobe (naelnici i drugi) koji
naine kakav propust odnosei se na ovu naredbu, bit e potegnute
na kaznenu odgovornost po propisima, koji vrijede za kanjavanje
onih, koji sakrivaju pobjegle ratne zarobljenike i otputene od
slube.
Isto tako postupat e se sa svakim, za koga se dokae, da je
znao za Srbijanca, koji se ne prijavljen krije, a ne bude to vlasti
prijavio.
Kotarski predstojnici imadu dunost da se pobrinu, da pod-
runa opinska poglavarstva provedu uredovanja po ovoj naredbi.
Obzirom na vanost i hitnost predmeta duni su svi dnevnici,
koji izlaze na podruju Nezavisne Drave Hrvatske na vidnom
mjestu odtampati ovu naredbu.
1
Narodne novine" od 7. VI 1941.
 Sve kotarske oblasti i sva opinska poglavarstva i redarstveno
ravnateljstvo u Zagrebu duni su ovu naredbu odmah proglasiti
ne ekajui dostavu. 2

U Zagrebu dne 7. lipnja 1941.

Broj 372 Z. p. 1941. U zastupanju

ministra unutarnjih poslova
Vojskovoa
Kvaternik, v. r.

BR. 55
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA OD 7. JUNA 1941. O PRO-
GLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE SUDBENOG
STOLA U TUZLI1

MINISTARSKA O D R E D B A
o proglaenju prijekog suda za podruje
sudbenog stola u Tuzli.

Na temelju toke I zakonske odredbe o prijekim sudovima

od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novine od 20. svibnja
1941. broj 32) proglaujem prijeki sud za podruje sudbenog stola
u Tuzli.
2
Povodom ove Naredbe, Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu izdalo je Poziv
Srbijancima sledee sadrine: Na temelju naredbe Ministra unutranjih poslova
od 7. VI 1941. br. 372-41., izdaje Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu ovaj
proglas:
Pozivaju se svi SRBIJANCI, koji borave na teritoriji grada Zagreba, a doselili
su se na ovo gradsko podruje poslije 1.1 1900. godine kao i njihovi potomci bilo
kojeg zvanja, pa i seljaci kao i lica koja se nalaze u pritvorima i bolnicama da se
prijave kod Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu, orevieva 4, u sobi br. 12,
i to od 15-19 sati. Prijave moraju uslijediti:
Utorak 10. lipnja 1941. svi od slova A do F
Srijeda 11. lipnja 1941. svi od slova G do K
Subota 14. lipnja 1941. svi od slova L do O
Ponedeljak 16. lipnja 1941. svi od slova P do
Tko se od navedenih ne odazove ovom pozivu u oznaenom roku i vremenu
smatrat e se RATNIM ZAROBLJENIKOM i bit e odveden u zarobljeniki logor.
Isto tako e se postupiti i sa svakim za koga se dokae, daje znao za Srbijance,
da se neprijavljen krije, a ne bude to vlasti prijavio." Novi list" od 10. juna 1941.
1
Narodne novine" od 11. VI 1941.

94
 Ovaj e prijeki sud poslovati kod sudbenog stola u Tuzli.
Predsjednikom prijekog suda postavljam Edu T r a j e r a ,
vijenika sudbenog stola u Tuzli, za njegovog zamjenika Dr.
Milana o v i a , povjerenika sudbenog stola u Tuzli, a za suce
prijekoga suda: Nurudina B e g i a , vijenika sudbenog stola u
Tuzli, i Velimira D i v k o v i a pok. Marjana iz Tuzle, za njihove
zamjenike: Jusufbega J a a r a g i a , povjerenika kotarskog suda
u Tuzli, i Dautbega O m o r i z a umri. Hasanbega iz Tuzle i za
perevoe: Ibrahima B e l a g i a i Hilmiju a h i n p a i a , pri-
slunike sudbenog stola u Tuzli.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Tuzli nadlean je, da sudi
sva kanjiva djela, navedena u to. II. u vezi s to. X. zakonske
odredbe o prijekim sudovima, a koja su uinjena ili budu uinjena
u vremenu od 10. travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki sud
ne bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijeljanjem imaju izvriti orunici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom podruju
sudbenog stola u Tuzli gradska i opinska poglavarstva.

U Zagrebu 7. lipnja 1941.

Broj 32.315 1941. Po ovlaenju ministra pravosua

Dravni tajnik:
Ugljen, v.r.
 BR. 56
IZVETAJ USTAKOG STANA U ODAKU OD 7. JUNA 1941.
KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU DOBOJ O PRE-
TRESU SRPSKIH KUA1

USTAKI STAN U ODAKU

Odak dne 7/6-1941

Krilnom Orunikom Zapovjednitvu

DOBOJ

Na otpis Naslova Br. Taj. od 28/5-1941 g. te na Br: 670 od

3. lipnja 1941 g. obavjetava se slijedee:
Od strane Kotarskog poglavarstva Gradaac obavjeteno je
bratsko Zapovjednitvo da bi pretres sela srpskih jo uvijek trebalo
izvriti. U kotarskoj Ispostavi Odak, nalaze se svega ova srpska
sela: Gnionica, Joava, Dubica Donja, Novi Grad, i Svilaj gornji.
U tim selima opetovano su vreni pretresi od strane nae orunike
postaje, opetovano od strane njemakih trupa, tako da je gotovo
iskljueno da bi moglo biti predmeta pripadajuih bivoj vojsci u
pojedinaca. Ipak stavljam bratskom zapovjednitvu sledei pred-
log: da direktno naredi orunikim postajama ovoga Kotara da
one u srpskim selima, koja lee u njihovim podrujima, i ako je
nae miljenje da e to biti vie moralni uspjeh nego li materijalni.
Sve vlasti ovdje zajedniki surauju i neprestano istrauju
putem povjerljivih osoba, dali se negdje nalazi oruje ili bilo kakva
sprema, no do danas nismo uspjeli ustanoviti nita.
Zakljuujemo time da bratsko Zapovjednitvo samo izvoli u
sluaju da ima raspoloive snage obaviti te pretrese te se i lino
uvjeriti o gornjim navodima.

Za Dom spreman.

Logornik

1
Prepis originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 114B, reg.br. 14/1-1.

96
 BR. 57
PISMO HRVATSKOG USTAKOG STANA OD 12. JUNA 1941. DR
ZDENKI SMREKAR U KOME SE TRAI OSNIVANJE ENSKIH
USTAKIH ORGANIZACIJA U GRADACU1

PREPIS

HRVATSKI USTAKI STAN

GRADAAC 12. VI 1941.

GOSPOI DR ZDENKI SMREKAR

U kotaru Gradaac organiziraju se ustake formacije. U samome

Gradacu ne samo da se je nalo mukaraca koji su se zainteresirali
za nau ustaku stvar, nego i medu hrvatskim omladinkama
nacionalistkinjama koje su takoer sa svoje strane pokrenule
pitanje organiziranja enskih ustakih organizacija. Traile su u
naem stanu informacije no mi im neto detaljnije nismo mogli
rei pa se stoga ovim pismom obraam na Vas da budete tako
dobri te odmah pokrenete to pitanje. Obratite se na gospoicu
Tonku Slugi Zemljino-knjini Ured" kod Kotarskog suda u
Gradacu" koja vrue eli da se ovdje sprovede enska ustaka
organizacja. Ona e o svemu voditi brigu. Vi joj dostavite sav
materijal o radu i organiziranju enskih ustakih organizacija - i
uope o svim pitanjima i uvjetima koji tu dolaze u obzir.
Svakako pourite u tom pogledu, i molimo Vas o reenom
informirajte ili gospoicu Slugi ili Kotarsku Oblast Gradaac ili
hrvatski ustaki stan Odak.

Za dom spremni

MP

za Ustaki Stan
/potpis neitak/

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 114B, reg. br. 30/1-1.
 . BR. 58
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA KOPNENE VOJSKE OD 14. JUNA
1941. ZAPOVJEDNIKU VOJSKE I MINISTARSTVU DOMOBRAN-
STVA 0 VOJNO-POLITIKOJ SITUACIJI I PODACIMA 0 HAP-
ENJU SRBA U GACKOM I ODVOENJU TALACA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO KOPNENE VOJSKE
VOJNI URED
V.T. V. Broj 391
U Zagrebu 14. lipnja 1941 g.

Izvjetaj po zapovjedi
Br.527/41.

ZAPOVJEDNIKU VOJSKE I MINISTARSTVU

DOMOBRANSTVA
/Glavni stoer Vojskovoe/.

Savezno zapovjedi Br.527/41 dostavlja se izvjetaj za prvih

deset dana mjeseca lipnja tek. godine slijedeeg sadraja:

I
N O V O - O B R A Z O V A N E JEDINICE:

a/ Obrazovane su slijedee nove jedinice:

- 18.pohodni bataljun u Varadinu, jaine: stoer i tri satnije,
sa svega: 18 asnika, 58 doasnika i 580 momaka; naoruan sa:
613 puaka, 12 puko-mitraljeza, 25 samokresa i odgovarajuim
dijelom povoza;
- Osjeki topniki odjel, jaine: stoer i 4 satnije, sa svega:
17 asnika, 1 voj. inovnik, 49 doasnika, 385 momaka i 108 konja;
- 3. i 4.satnija Vrbaskog topnikog odjela, jaine: 4 asnika,
8 doasnika i 121 momak u Tuzli;
- Posadni bataljun sa opskrbnim skladitem u Ogulinu,
jaine: 15 asnika, 23 doasnika i 209 momaka;
- Posadni bataljun sa opskrbnim skladitem u Delnicama,
jaine: 11 asnika, 32 doasnika i 209 momaka.
Svaki od ovih bataljuna naoruan je sa: 510 puaka, 12
puko-mitraljeza, 9 samokresa, 40 kotura, 2 motocikla i odgova-
rajuim dijelom povoza;
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 85, reg. br. 8/3-1.
 - 4. satnija Vrbaskog topnikog odjela u Otocu, jaine: 2
asnika, 14 podasnika i 182 momaka;
- 1. automobilski bataljun u Zagrebu sa: stoerom, radioni-
com, 1. oferskom, 1. i 2. automobilskom satnijom i skladitem,
jaine: 10 asnika, 34 doasnika, 314 momaka, 1 motocikl i 11
automobila; (358)2
- 3. automobilska satnija 1. auto.bataljun u Osijeku, jaine:
3 asnika, 7 doasnika, 61 momaka, 7 motocikla i 25 automobila;
- 2. automobilski bataljun u Sarajevu sa: stoerom, radioni-
com, 2., 3., i 5. satnijom do sada jaine: 5 asnika, 2 voj.inovnika,
5 doasnika, 16 momaka, 2 motocikla i 53 automobila;
- 6. automobilska satnija u Banja Luci, jaine: 1 asnik, 7
momaka, 3 motocikla i 6 automobila;
- eljezniki bataljun u Slav. Brodu sa: stoerom, tehnikom,
prometnom i radnikom satnijom i skladitem eljeznikog mate-
rijala, jaine: 22 asnika, 4 voj.inovnika, 27 doasnika i 223
momaka; (278)
- Telegrafski bataljun u Karlovcu sa: stoerom, 1. i 2.
satnijom, jaine: 11 asnika, 20 doasnika i 141 momaka; (172)
- Matini golubarnik Vrae, jaine: 2 asnika, 5 doasnika
i 10 momaka;
- Vrbaska povozna satnija u Banja Luci, jaine: 1 astnik i
22 momaka;
- Bosanska povozna satnija u Sarajevu, jaine: 1 asnik, 4
doasnika i 30 momaka.

b/ U toku su obrazovanja slijedee jedinice:

- Stoer: Mostarske, Trebinjske i Kninske pjeake pukovni-
je, jaine: 8 asnika, 6 doasnika i 11 momaka, naoruani sa: 14
samokresa i 11 puaka;
Mjesta obrazovanja su u: Mostaru, Trebinju i Kninu.
- Posadni bataljun: Mostarski, Trebinjski i Kninski u istoime-
nim mjestima formiranja. Svaki posadni bataljun sastava: stoer,
4 satnije, doglasna polusatnija, opkoparski vod i pomona satnija,
jaine: 31 asnik, 96 doasnika, 2 majstora, 980 momaka; naoru-
ani sa: 52 samokresa, 16 puko-mitraljeza, 973 puke, 62 kotura,
i 1 motocikl;
- 7. automobilska satnija u Mostaru;
- Na teritoriji Jadranskog divizijskog podruja slijedee jedi-
nice i postrojbe: povozna satnija, stona bolnica, vojno orunikih
vodova, orunog skladita, opskrbnog skladita i vojnih bolnica u
mjestima gdje su postojale i u bivoj jugoslovenskoj vojsci.
2
Sve cifre u zagradi dopisane rukom.
 Formiranje jedinica i postrojbi je u nekoliko oteano, poto
se jo mnogi obveznici nisu vratili svojim kuama iz zarobljenitva
i dranjem okupatorskih vlasti, koje ne daju opremu i oruje ili
ga uzimlju iz naih skladita. Ali se i to stanje svakim danom
popravlja.

II
IZVRENI POKRETI JEDINICA:

- 18. pohodni bataljun upuen je iz Varadina u Mostar u

svrhu pojaanja jedinica na teritoriji Jadranskog divizijskog pod-
ruja;
- 14. pohodni bataljun upuen je iz Travnika u Zagreb, a
15. pohodni bataljun iz Bjelovara u Travnik u svrhu smjenjivanja
jedinica;
- 1. satnija 4. pohodnog bataljuna iz Sarajeva u Gorade,
privremeno u sastav 2. pohodnog bataljuna u svrhu pojaanja
dijelova za osiguranje nae istone granice;
- 3. pohodni bataljun iz Sarajeva upuen je u stalni garnizon
u Doboj u svrhu odravanja reda, sigurnosti i razoruavanja
puanstva;
- 1. satnija iz 3. pohodnog bataljona upuena je u Derventu,
s tim da 1 vod odvoji u Bos. Brod;
- 1 vod 1. satnije iz Gline upuen je u Vrgin most, po zahtjevu
Velikog upana upe Gora";
- Privremeno obrazovana 1 tehnika satnija iz Slav. Broda
upuena je u Volinje na r. Uni, radi opravke mosta;
-1 satnija iz Bilea iz 7. pohod, bataljuna upuena u s.
Avtovac radi osiguranja.

III
RASPOLOENJE NARODA:

Hrvatski dio: vrlo dobro raspoloen i poslije govora istaknutih

politiara i ministara vjeruje u bolju budunost i jednoduan je.
Propaganda Kulturbunda u sjev.isto. krajevima jenjava i podru-
nicama u Starom Slankamenu, Kredinu, Beki kao i Indiji. Po
sehma Zagorja iri se lozinka, da selo treba da se dri iste hnije
Starevia, dok je sadanja Dr. Franka.
Srbi: potajna akcija smanjuje se poslije utvrenih granica na
istoku. Boje se raseljavanja i neraspoloeni su, to su stavljeni u
red idova. U Bihau postoji i pokret meu intelektualcima za
 prelaz na rimokatoliku vjeru. U Bosni uitelji jo upotrebljuju
knjige pisane irilicom. Predsjednik Crnogorskog komiteta u
Zagrebu tedimlija, dao je izjavu, da pravi Crnogorci misle
suraivati sa Hrvatima. U ajnie talijanski financi dozvoljavaju
Srbima da rade to hoe. 29. svibnja u elebiu orunici Srbi i
Crnogorci razoruah su i vezali nau oruniku postaju. Krue
glasovi da e Srbi u Bosni i Srijemu po odlasku saveznikih trupa
pokuati izazvati nemire, te podmeu njemakim vojnikim zapo-
vjednicima tendenciozne lai, kao:
- da su Ustae posjele Staru Pazovu i sela, koja spadaju pod
Militrbefehlshaber in Serbien;
- da su hrvatske pukovnije u maru na Zemun razoruane
od Njemaca;
- da su naoruane Ustae upale u Zemun i.td.
idovi: bez promjene, potiteni su zbog prijave imovine.
Potajno rovare preko komunista i masona, protivu kojih se gotovo
nita nije preduzelo.
Komunisti: osmatraju i oekuju promjenu u korist Jugoslavije
1 Sovjetskog Saveza. Njemaki vojnici dijele letke na njemakom
jeziku uperene protiv Hrvatske. Tajna radiopostaja Zrinjski, koja
se javljala u 20.30 sati na valu 25.5 vjerojatno je komunistika ili
idovska.
Razne manjine: Njemci korektni i akcija u Srijemu i Bosni
jenja. Maari strano postupaju sa naim sunarodnjacima u
Subotici, Somboru i Kuli, u Meumurju nae stanovnitvo teko
oekuje na ulazak. Slovenci i Rusi kao veliki Jugosloveni u bivoj
Jugoslaviji, morali bi biti stavljeni pod nadzor, osobito u vojsci.
Slovaci su simpatizeri sadanjeg reima, a esi prividno zadovoljni.

IV
ETNIKA AKCIJA:

Razoruavanjem naroda i ova akcija slabi.

22,-V.u okolici Priboja primjeeno je 10-12 etnika, za njima
su upuene potjere te je nastalo pukaranje izmeu njih i oruni-
kih ophodnja.
22.-V- u umi Smrevac kod s. Drapnjia, kotar Vlasenica,
2 etnika ubili su satnika Ignjia Miloa i podnarednika Vukosav-
Ijevia Milana i oteli im 400.000 dinara.
U noi 23/24.-V. pri zaposjednuu Nove Varoi otvorena je
vatra na jednu nau ophodnju od strane etnika, te se povukli u
pravcu srpske granice.
 U Sarajevu u noi 25.-V- Oko Trebavia ula se je puana
i strojo-puana vatra.
27.-V-katoliki sveenik Eugen Guji/s.Gora, kotar Zenica/
ubio je srpskog popa iz Biljeevca Milana Minia, etnika.
5.-VI. uhaeni su u Varcar Vakufu etnici Lazar, Mile i Rade
Praanin, kod kojih je pronaeno oruje i drugi etniki materijal.
Dopraeni su u Banja Luku, gdje e odgovarati pred izvanrednim
narodnim sudom.

V
AKCIJA NAIH SNAGA:

Produuje se po planu akcija i zauzimanje podruja, koja su

drali pod okupacijom Talijani i Nijemci, kao: Foe, Plevlja,
Sandaka, svih mjesta u Lici.
Nae snage stupile su u akciju samo 5.-VI. kod Buima, jedan
odred iz Bihaa, no nisu imale borbe.
7.-VI. Crnogorci i Srbi iz naih sela napali su sela: Kazanci,
Jasenje i Mulj i poli su dalje u selo Stepani i Zbornoj Gomili, te
je upuena jedna satnija iz 7. pohodnog bataljuna iz Bilea da
pomogne ustaama i orunicima, ovi su upueni na kamionima,
te je na njih otvorena vatra kod s. Stepana i kod s. Korita, potom
su napadai pobjegli u brda. Nai su na vatru odgovorili, te je
bilo na strani naoj kod ustaa i orunika 1 mrtav i 3-4 ranjena.
Kotorski predstojnik u Gackom javio je 8.-VI. talefonom zapo-
vjedniku Jadranskog div. podruja, d a j e situacija zadovoljavajua,
da je uhapeno oko 200 Srba kao taoci, da je narodu izdat proglas,
da se odmah prestane sa borbom i preda oruje i da ve neka
sela istiu bijele zastave. Nareeno je satniji koja je prenoila kod
s. Stepana, da ode u Avtovac gdje e ostati kao posada.
5.-VI. upuen je je udarni odred od 1 asnika i 30 momaka
iz Bihaa u s. Zborite radi likvidiranja incidenta izmeu ustaa
i brae napadnutog trgovca Mudriia, poto su Ustae objesili
trgovca Mudriia, ali do borbe nije dolo.

VI
ODNOSI SA NJEMAKIM I TALIJANSKIM TRUPAMA:

Sa Njemcima su vrlo dobri, to se raznim kulturnim prired-

bama jo vie uvrstilo. Jedino su Zemun Njemci prepustili
Srbijancima; na Vrbaskom div. podruju vri se zamjena 132. sa
 187 njemakom pjeakom divizijom; a sa bosanskog divizijskog
podruja odlazi 183. njemaka pjeaka divizija. Njemci su likvi-
dirali zarobljeniki logor u Bjelovaru. U Rumi bi imala biti
osnovana srpska andarmeriska eta, a kao zapovjednik odreen
je satnik Milovan Mileti iz Uike Poege.
U abac je dolo 3 asnika i 60 srbijanskih orunika, koji bi
trebah primiti orunike postaje sa obje strane Save sve do Male
Mitro vice, dok bi eta iz Rume imala podruje sve do crte:
Vukovar - Vinkovci. Ne preuzete Srbe-orunike Njemci upuuju
u Banat kao finance.
4.VI Njemci su predah nama postaju u Iloku.
5.VI Njemci su zamijenili nau strau u Beoinu i preuzeli
materijal, koji je ostao od utvrivanja. Istog dana predali su nama
skelu u Petrovaradinu.
Sa TALIJANIMA: nisu najbolji i pored svih pokuaja sa nae
strane da se ovi odnosi poboljaju.
27.V demontirah su sve eljezne dijelove sa svih zgrada u
Selcima i antenu radio-postaje. Istoga dana izbio je incidenat
izmeu naih i italijanskih vojnika kod Slatine /Vrb.div.podruje/
koji je izglaen.
U Crkvenici smetaju radu na poti i odnose stvari od eljeza.
5.VI posjeli potu u ajniu i primorah naih deset orunika
da napuste mjesta.
6.VI doli u Gorade i zabranjuju putanje naih ophodnji
preko mosta na Drini.
7.VI u Ogulinu htjeli odvui sve lokomotive i vagone, narod
se uzbunio.
Sa MAARIMA: 1. lipnja priredili utakmicu u Petrovaradinu
na koju su pozvali i nae asnike, a 4.VI prireen je zajedniki
izlet iz Petrovaradina i Kamenice na Vijenac /Fruka Gora/, posle
ega je prireena veera u Petrovaradinu, na kojoj su prisustvovah
maarski generali Vera i Baver i njemaki major Bolongaro.

ZAPOVJEDNIK KOPNENE VOJSKE,

PODMARAL,
Vladimir Laka
 BR. 59
ODLUKA MINISTRA BOGOTOVLJA I NASTAVE OD 14. JUNA
1941. O UKIDANJU SVIH SRPSKO-KONFESIONALNIH PUKIH
KOLA I ZABAVITA1

MINISTARSTVO BOGOTOVLJA I NASTAVE

ODSJEK ZA PUKE KOLE

ODLUUJEM,

da se na svretku kolske 1940-41. godine s danom 3. lipnja

1941. ukidaju sve srpsko-konfesionalne puke kole i zabavita,
sve privatne eke puke kole i zabavita, te svi odjeli na
dravnim hrvatskim pukim kolama sa ekim nastavnim jezikom
na cijelom podruju Nezavisne Drave Hrvatske.
Ovom se odlukom ne ukidaju privatne puke slovake kole
niti odjeli na dravnim hrvatskim pukim kolama sa slovakim
nastavnim jezikom.
Savezno s ovom odlukom propisat e se naknadno posebne
odredbe o obveznicima, polaznicima i uiteljskom osoblju ukinutih
kola i odjela.

U Zagrebu dne 14. lipnja 1941.

B r o j 121 U. m. 1941. Ministar bogotovlja i nastave:

Dr. Mile Budak, v.r.

BR. 60
TEKST GOVORA POGLAVNIKA DR ANTE PAVELIA ODRA-
NOG U VENECIJI 15. JUNA 1941. PRILIKOM PRISTUPANJA
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE TROJNOM PAKTU1

Preuzvieni,
U ime Nezavisne Drave Hrvatske zahvaljujem na pozdravu,
koji ste mi upravili u ime Italije te predstavnika Reicha i
1
Narodne novine" od 21. VI 1941.
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 313, reg br. 23/1-2. KZRZ, inv.br.
17.113. Tekst govora je objavljen u Novom listu" br. 48 od 16. VI 1941.

 Japana, kao i drugih drava potpisnica Trojnog pakta: Maarske,
Rumunjske, Slovake i Bugarske.
Danas mi je bila ast potpisati zapisnik, kojim Hrvatska
potpuno prihvaa naela i pobude, koje pri stvaranju jedinstvene
fronte za izgradnju novoga poretka u Europi i Aziji nadahnjuju
upravljae Italije, Njemakog Reicha i Japana.
Ovaj je in za hrvatski narod od velike i odlune vanosti,
budui da nam je dva mjeseca nakon naega dravnog i narodnog
uskrsnua omogueno, da se vratimo u zbor drava s totalitarnim
sustavom vladavine, drava obnovljenih socijalnim i politikim
revolucijama, koje su bile i jesu nadahnute genijalnou voa i
noene voljom naroda.
Ponosni smo, to sudjelujemo u ovom zboru drava, jer se
Nezavisna Drava Hrvatska ve samim inom svoga uskrsnua
svjesno stavila uz bok drava, koje odbacivi stare demokratske
sustave praznih rijei ispunjaju svoj visoki meunarodni zadatak
dalekosenim osjeajem pravde.
Zahvalan sam Dueu faistike i carske Italije, Fhreru
Velikoga Reicha i Predsjedniku Vlade Carstva Izlazeeg Sunca,
to su mi pruili priliku, da kao predstavnik moje Hrvatske jo
jednom potvrdim volju za ivot i suradnju moga naroda u
meunarodnoj djelatnosti velevlasti Osi, te saveznikih prijatelj-
skih drava. 2

2
Povodom pristupanja Nezavisne Drave Hrvatske Trojnom paktu zastupnik
poglavnika dr Osman Kulenovi izdao je 15. VI 1941. proglas sledee sadrine:
Obavjeujem hrvatsku javnost, da je danas 15. lipnja 1941 Nezavisna Drava
Hrvatska pristupila Trojnom paktu. Pozivam hrvatsko graanstvo da pored
hrvatskih izvjesi njemake, talijanske i japanske zastave." Novi list" br. 48, od
16. VI 1941.
 BR. 61
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG VODA GACKO
OD 16. JUNA 1941. 0 OBILASKU ITALIJANSKIH OFICIRA PO-
GRANINIH KRAJEVA PREMA CRNOJ GORI SA PODACIMA
0 STRELJANJU TALACA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KRILNO ZAPOVJEDNITVO
Broj 263
22 lipnja 1941 g.
BILEE

Izvjetaj o putu Talijanskih

oficira u pograninim
krajevima Kotara Gatakog.-

ZAPOVJEDNITVU 4 H R V A T S K E PUKOVNIJE
SARAJEVO

Zapovjednik orunikog voda Gacko, svojim izvjeem Br.

94 od 16 lipnja 1941 godine, dostavio je sledei izvjetaj:
13 lipnja o.g. poslije podne doao je u Gacko jedan Talijanski
obavetajni kapetan u pratnji jednog porunika i jednog narednika.
Pozvao je mene i pitao me izvjesne stvari kao uzrok zbog ega
su se odmetnuli srpski stanovnici istonog dijela Gatakog kotra.
Ja sam mu naveo da je najvei uzrok lina mrnja i osveta.
Meutim talijanski kapetan ostao je na stanovitu da se neto vie
iza toga krije. Zamolio je da mu dodjelim jednog orunika kao
pratnju i ja sam dodjelio privremenog orunika Husu Husovia.
Na put su navodno krenuli zbog toga, jer su uli da su ustae na
Crnogorskoj strani zapalili dva sela, to apsolutno ne odgovara
istini.
Na put su krenuli 14 lipnja u 5 sati iz jutra i to 3 oficira i 22
vojnika, sveukupno 25 ljudi. U selu Beruica sreli su grupu od 30
naoruanih ljudi, koji kad su vieli Talijane poeli su bacati oruje
i govoriti Talijanskim okupatornim vlastima se predajemo. - Na
pitanje zato su se odmetnuli i latili oruja, odgovorili su moramo
da se branimo, jer nas Turci i Hrvati biju i bacaju u jamu.
Talijanski kapetan ostavio im je oruje, a tada su oni od njega
traili da im da jo oruja da se brane. Osim toga traili su da

1 Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 39/9-2, k. 85, ree.

br. 3/4-3.
 II
itav ovaj kraj sve do Konjike uprije pripoje Crnoj Gori. Na
orunik prepoznao je dvojicu voa, a to su dva brata Bjelogrlii
iz Avtovca. Kad su preli granicu Crne Gore nije se vie videlo
naoruanih ljudi, ve ovi naoruani ljudi su iskljuivo mjetani, a
nikako Crnogorci. Talijanski kapetan si je pravio na terenu
stanovite zabiljeke. Za vrijeme cijelog puta nije bilo incidenata.
10 lipnja 1941 godine, po nalogu ustakog povjerenika g.
Francetia 2 streljano je 20 osoba kao taoci, 3 jer se pobunjenici
nisu htjeli predati i da se time utie na njih. Meutim kad su ih
vozili na strijeljanje pobjegao je pop Mastilovi iz Nadinia, koji
je preko Lipnika pobjegao u Crnu Goru i sada je u Cetinju."
Prednje dostavljam na znanje.

Zastupnik zapovjednika,
Nadporunik ;
Advija4 Zec

DOSTAVLJENO:
Zapovjednitvu jadranskog
diviziskog podruma Mostar,
Zapovjednitvu mjesta Bilea

2
Jure Franceti.
3
Taoci su streljani na Pavliu kod s. Stepana, i to: Vinjevac Veljko, Vinejvac
Pero, Vinjevac Grujo, Guti Potar, Miloevi Todor, Mastilovi Bogdan, Popovi
Bogdan, Savi Novak, Starovi Todor, Adi Mile, Starovi piro, Kosovi Rade,
Koluti Gligor, Lojovi Jovan, Lojovi Trifko, Govedarica Risto, Komnenovi
Mile, Nenadi Spasoje i Ojekovi Lazo. Dr Savo Skoko, Pokolji hercegovakih
Srba '41, Beograd 1991, str. 61, 62.
 BR. 62
IZVETAJ KRILNOG ZAPOVJEDNITVA BILEA OD 16. JUNA
1941. ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE
0 BEKSTVU SRPSKOG IVLJA SA SVOJE TERITORIJE I PODA-
CIMA 0 ZLOINIMA USTAA U SELU KORITA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KRILNO ZAPOVJEDNITVO
Taj. Broj 31
16 lipnja 41g.
BILEE

Udaljavanja stanovni-
ka iz raznih sela.

ZAPOVJEDNIKU 4 HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO

1) 8 lipnja 1941 godine seljaci sela Vrbice, Trnovice i Preraci,

kotara Bilea, otili su od svojih kua u brda i posakrivali se u
okolnim umama. Razlog za ovaj odlazak je po njihovom iskazu
strah od ustaa iz Gackog, zato to su ustae iz Gackog poubijah
u Koritima 140 ljudi, koje su bacili u jednu rupu. Oni su ovo
navodno doznali od onih koji nisu bili dotueni nego su iz te rupe
izvaeni.
15 lipnja 1941 godine sa kotarskim prestojnikom iz Bilee
sastao sam se sa 18 seljaka iz gore navedenih sela kod sela
Trnovice bez ikakove pratnje, kojom su nam prilikom gore
navedeni razlog kazali. Savjetovano im je od strane kotarskog
prestojnika da se odmah vrate u svoja sela i nastave normalan
ivot, inae e biti proglaeni odmetnicima a imanja konfiskovana
u korist drave. Objasnili smo im da e iskusiti rave posledice
samo oni koji su krivi i koji ubudue nebudu lojalni prema dravi
a prema vlasti korektni. Sa ovakvim objanjenjem su se seljaci
zadovoljili i izjavili da e se svojim kuama povratiti a prema
dravi biti lojalni, odani i posluni.
2) 13 lipnja 1941 godine u 22 sata straa od 7 seljaka
muslimana stanovnika sela Prijevora, kotara Bilea osjetili su
prema njihovom iskazu bat ljudskih nogu, koji je dolazio sa istone

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg.br. 27/1-1,
2
Vidi dok.br. 320.
 strane ovoga sela sa brda zvanoga Vijenac, ali nikoga nijesu
vidjeli. Iz straha da to nijesu Crnogorci ili Srbi iz susjednih sela,
koji hoe da ih napadnu, otvorili su puanu vatru u tome pravcu
i ispalili oko 20 metaka. Na Vijencu na prostoru od 500 metara
baeno je prema njihovom iskazu oko 10-15 raketli crvenih.
Ovakvo stanje potvruje straar Murgus Arif, prema emu je do
ove pucnjave dolo samo iz zabune, ali se nije moglo ustanoviti
koje raketle bacao. Po iskazima vie ljudi vidi se da se muslimanska
i pravoslavna sela jedna drugih boje, pa je dovoljan i najmanji
povod da doe do pucnjave u jednom selu. Jedino se sumnja za
baene raketle, da su ih ispalili Srbi iz sela Baljci, koji su te noi
povodom pucnjave u Prijevoru iz svojih kua odbjegli u obhnja
brda, a koje im raketle slue kao opomena za opasnost. Ovo je
samo sumnja ali se pravo stanje u pogledu raketli nije moglo
ustanoviti. Selo Baljci se nalazi istono od Prijevora i poinje od
gornje ivice brda Vijenac. Pucnjava je trajala oko tri etvrt sata,
poslije ega se u toku te noi nije vie nita dogodilo. Ovo sam
ustanovio na licu mjesta u selu Prijevoru.
14 lipnja otiao sam sa kotarskim prestojnikom u selo Baljci
kotara Bilea, naseljeno samo sa Srbima, koji su izjavili da su od
svojih kua odbjegli zbog pucnjave u Prijevoru bojei se da ih
netko ne napadne. Za ispaljene raketle nijesu priznali da su to
oni uinili. Kotarski prestojnik je stanovnike sela Baljci pozvao
da se vrate svojim kuama, to su oni posluali i za vrijeme naega
boravka u ovome selu veina se bila povratila. Ono to je reeno
Srbima sela Vrbice, Trnovice i Preraca, to je reeno i ovima iz
sela Baljci.
Na ovaj nain je vraanje ovoga stanovnitva iz uma u
njihova sela likvidirano na miran nain, a vjerujem d a j e to korisno
za nau dravu naroito u ovijem krajevima, koji se granie sa
Crnom Gorom i gdje je bolje da bar za sada nedolazi ni do kakova
sukoba izmeu stanovnika i organa vlasti. Sa ovakovim rijeenjem
se sloio i ustaki stan u Bilei, pri emu se mora imati jo u vidu
da je muslimansko i katoliko stanovnitvo prema pravoslavnim
u ovome kotaru u manjini, jer muslimana i katolika ima 4000 a
pravoslavnih 20000-
15 lipnja obiao sam jo i sela Plana i Meku grudu.
3) Na 14 lipnja Mitar Radovanovi iz Divina, kotar Bilea,
uhapen je po organima ustaa iz Stoca, to je tamonje srpsko
stanovnitvo preplailo tako, da su poeli da se udaljuju u oblinje
ume ali kako e Radovanovi prema obavijetenju iz Stoca biti
puten na slobodu to su se opet poeli vraati svojim kuama te
ovaj sluaj nije imao nikakvih hravih posledica.
S obzirom na neveeni sluaj u Koritima Srbi se jako boje
ustaa i nemaju u njiha povjerenja i ele da protivu njiha za svaki
sluaj ureduju samo orunici.
4) Udaljavanje stanovnitva postoji i u kotaru Ljubinje kako
sam to sa pouzdane strane saznao ali nisam utvrdio, te sam sa
zasebnim aktom Taj.Br.32 od danas molio da mi se odobri 10
dana slubenog putovanja za vrenje smotre i upoznavanje situacije
u kotarevima Nevesinje, Ljubinje i Trebinje osim slubenoga
putovanja koje u obaviti prema telefonskom nareenju Zapovjed-
nikovom od danas na teritoriji orunikog voda Gacko.

Dostavljeno.
Zapovjedniku 4 Hrvatske oru-
nike pukovnije i Zapovjedniku
jadranskog divizijskog pod- Zapovjednik, potpukovnik
ruja. Muh. 3 Aganovi
3
Muharem.

BR. 63
ODREDBA MINISTARSTVA PRAVOSUA OD 17. JUNA 1941. O
PROGLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE SUDBENOG
STOLA U BIHAU1

MINISTARSTVO PRAVOSUA
Broj 34459-1941.

MINISTARSKA O D R E D B A
o proglaenju prijekog suda za podruje sudbenog stola u Bihau.

Na temelju toke 1. zakonske odredbe o prijekim sudovima

od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novine od 20. svibnja 1941.
broj 32) proglaujem prijeki sud za padruje sudbenog stola u
Bihau.
Ovaj e prijeki sud poslovati kod sudbenog stola u Bihau.
Predsjednikom prijekog suda postavljam dra Smaju G r a -
d a e v i a , predstojnika kotarskog suda u Bihau, za njegova
1
Narodne novine" od 18. VI 1941.
zamjenika dra Mihovila V u j i i a , vijenika sudbenog stola u
Bihau, a za suce prijekog suda: Islama V u k a e v i a , kotarskog
suca u Bihau, i Petra D u j m o v i a, ustau u Zavalju; za njihove
zamjenike: Ferdu J e n g i a, suca kotarskog suda u Bos. Petrovcu,
i ustau Petra S i m i a , studenta tehnike, Biha, Skoaj.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Tuzli nadlean je, da sudi
sva kanjiva djela, navedena u to. II. u vezi s to. X. zakonske
odredbe o prijekim sudovima, a koja su uinjena ih budu uinjena
u vremenu od 10. travnja 1941. pa do danas, dok ovaj prijeki sud
ne bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijeljanjem imaju izvriti orunici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom podruju
sudbenog stola u Bihau gradska i opinska poglavarstva.

Zagreb 17. lipnja 1941. Po odredbi

ministra pravosua-
dravni tajnik: 1
Dr. Ugljen, v. r.
 BR. 64
IZVETAJ ORUNIKOG VODA ZENICA OD 18. JUNA 1941.
ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE O
PRONAENIM LEEVIMA SRBA KOJE SU USTAE POBACALE
SA MOSTA U REKU LAVU POSLE STREUANJA 1

VODNIK ORUNIKOG VODA ZENICE

Demal Hadi
oruniki porunik

Lava 18.VI.1941 god.

Predmet: Pronaeni
leevi u rijeci Lavi.

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE

SARAJEVO

Dana 17 ov. mj. obavjeten je ovaj vod od postaje Lava,

ovoga voda, da su u rijeci Lavi pronaeni leevi. Po dobivenoj
obavjesti uputio sam se na lice mjesta i ustanovio:
Dana 17 lipnja 1941 god. prijavio je orunikoj postaji Lava
Mareta Jovo Perin, iz Lave, star 18, da je istoga dana oko 7
sati u jutro vidio u rijeci Lavi 4 muka ljea.
Po prijavi je odmah orunika postaja Lava poslala patrolu
na hce mjesta /patrola nared. Sulejman Sabi, Jakovljevi Aleksan-
dar i kaplar Drakuli Mato/, koji je u prisutnosti Galica Martina
i Paalia Smaila oba iz Lave ustanovila da se na uu rijeke
Lave koja ulazi u rijeku Bosnu nalazi 8 mukih ljeeva a na mjestu
zv. Janjike Ade 6 mukih ljeeva, tako da je pronaeno ukupno
14 ljeeva.2
Povedenom istragom ustanovio sam da su nepoznata lica u
noi 17 ov. mj. oko 24 sata dola u dva automobila i to: jedan
auto luksuzni i jedan autobus u kome su bili smjeteni ubijeni i
ubice, te su auta zaustavila na Dravnom putu na km.62.52 koji
se nalazi pored eljeznike pruge na km.65-2. U neposrednoj
1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143, reg. br. 18/1-1.
O ovom zloinu nalaze se podaci u dokumentima: Vojni arhiv, ANDH k
143, reg. br. 12/1; k. 143-b, reg. br. 58/2 i 143-a, reg. br. 7/10.
 blizini gdje su auta zaustavljena nalazi se gvozdeni most na rijeci
Lavi, preko koga ide eljezniki saobraaj.
Ubice su nepoznata lica doveli na eljezniki most, te ih na
mostu streljali iz revolvera kal.6.35, 7.35 a po zavrenom strijelja-
nju ljeeve su pobacali sa mosta u rijeku Lavu, koja ih je odnijela
u rijeku Bosnu i nizvodno su pronaeni ljeevi.
Po zavrenom strijeljanju nepoznata lica sjela su u auta i
vratila se u nepoznatom pravcu prema Travniku.
Pretraivanjem lica mjesta gdje su nepoznati strijeljani naao
sam na eljez. mostu vee lokve krvi a pretresom ljeina nije se
ni kod jednoga mogao nai ma kakav dokumenat radi ustanovlje-
nja identiteta.
Na Ijeinama konstatovao sam da su poubijani jako povezanih
ruku sa elinom icom i na rukama primjeuju se modrice. Meu
poubijanim licima zapaaju se dva eljez. slubenika i to: jedan
zvaninik II/2 i jedan eljezniki bravar-radnik. Ostala poubijena
lica su u graanskom odijelu osim jednoga, koji je bio u seoskom.
Na ubijenim leinama vidi se da su isti poubijani iz neposredne
blizine pozadi u tjeme i zrna su nekim probila lubanju a nekim
pored uha izila tako da im je povrijeen mozak. Drugih rana
nije bilo.
Na Ijeinama vidi se bolja graanska odijela sa dobrim
cipelama, osim jednoga, koji je bio obuen u seosko odijelo sa
gumenim opancima.
Svjedok Kukara Obren, eljezniki slubenik sa eljeznike
stanice Lava izjavljuje, da je kritine noi bio kao uvar na
eljeznom mostu, koji ide preko rijeke Lave i da je vidio kada
su nepoznata lica dola sa autima na lice mjesta i da su nepoznata
lica odveli na eljezniki most i tu ih poubijali iz revolvera. Jedan
od ovih lica naredio je uvaru Kukau da ide u uvarnicu i da o
dogaaju nesmije nikom nita priati, jer e u protivnom sluaju
biti i on ubijen. Poto se je Kuka ustraio nije smio izlaziti iz
uvarnice, niti je smio ma koga da zove telefonom /i ako telefon
ima u uvarnici/ od eljeznikog osoblja kako bi ga izvjestio o
dogaaju.
Na lice mjesta izila je sudsko-ljekarska komisija, koja je
izvrila uviaj i u tome meu-vremenu doao je i Dravni
odvjetnik iz Sarajeva, koji je takoer izvrio uviaj, i izdao
zapovjed postaji Lava da uhapsi Kukara Obrena iz razloga toga
to stvar kao oevidac nije prijavio orunikoj postaji.
U dogovoru sa Dravnim odvjetnikom i sudsko-ljekarskom
komisijom pronaene ljeeve uputio sam teretnim automobilom
iz Lave za Sarajevo u Dravnu bolnicu radi obdukcije. Teretno
auto dale su mi njemake vojne vlasti radi prenosa ljeeva.
Na licu mjesta preduzeo sam mjere da se krivci pronau i za
krivcima raspisae se tjeralica. Zapovjedniku postaje Lava zapo-
vjedio sam da poinitelja mora pronai.
Dostavljam prednji izvetaj na znanje. 3

Za dom spremni.
Zapovjednik, porunik:
Hadi

BR. 65
IZVETAJ STOERA VRBASKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA U
BANJALUCI OD 19. JUNA 1941. ZAPOVJEDNITVU KOPNENE
VOJSKE 0 SITUACIJI NA PODRUJU DRVARA I BEKSTVU
SRPSKOG IVLJA ZBOG USTAKIH ZLOINA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Stoer
Vrgaskog divizijskog podruja
V. T.V. Broj 746
u Banja Luci dne 19. VI. 1941

Izvjee po naredbi
V.T. br. 2, to. XIII

ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE

/Vojni ured/

Na temelju naredbe V.T. br. 2, to. XIII, Zapovjednitva

kopnene vojske, - dostavljam slijedee izvjee:
a/ Razoruavanje stanovnitva nastavlja se po planu i vri se
u okolici Prnjavora, Kotor Varoi, Prijedora, Ljubije, Bihaa i
Drvara.
Stanovnitvo ne daje otpora. Oruja je do sada naeno samo
u okolici Drvara, dok na drugim dijelovima naena je samo po
neka stara puka.
3
Vidi dok. br. 52 i 68.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 28/2.
 b/ Prikupljanje ratnog i ostalog materijala dobro napreduje.
- Tekoa ima u nekoliko kod sela sa manjinskim narodnim
grupama, koji su vojniku spremu smatrali svojom, a nisu prizna-
vali kompetentnost naih vlasti. Pravilnom organizacijom i palji-
vim postupkom ovo je otklonjeno.
c/ U pogledu slanja u njemake zarobljenike logore nema
promjene.
d/ Formiranje nareenih jedinica je uglavnom zavreno, ali
je popuna do formacijskog stanja dosta spora uslijed tekoa
pokazanih u izvjeu VT.V. br. 681/41. g.
Prema zapovjedi VT.V. br. 404/41 Zapovjednitva kopnene
vojske formiran je u Banja Luci 19. pohodni bataljun i 18. ov.
mjes. u 16 sati upuen u Karlovac, gdje treba da primi strae i
posadnu slubu od posadnog bataljuna u Karlovcu,
e/ Brojano stanje dostavlja se u prilogu pod JI.
f/ Odnosi sa njemakim i talijanskim vlastima su korektni. -
Meutim, dranje Talijana u Otocu i okolici vie lii na dranje
okupatorske vlasti, pa se pojavilo nezadovoljstvo kod stanovnitva,
koje je potencirano jo i velikom oskudicom u ivenim namirni-
cama.
g/ Puanstvo se dri mirno, osim u Drvaru gdje je izbilo
nezadovoljstvo povodom paljevina i nekih ubojstva od strane
ustaa. - Prema usmenom izvjeu pobonika zapovjednika 1.
pohodnog bataljuna iz Prijedora, kod Drvara su ustae upalili
neku crkvu, jednu trgovinu i jo neke zgrade, i ubili 2 ovjeka,
pa su skoro svi mukarci pobjegli u ume, a u selima su ostale
samo ene i djeca. - Pobjegli mukarci navodno spremaju se da
napadnu na ustae.
Radi toga, zapovjednik ovog podruja, general g. Rumler,
koji se nalazi na obilasku garnizona, naredio je na licu mjesta
zastupniku zapovjednika 1. pohodnog bataljuna u Prijedoru da se
polusatnija 3. satnije istog bataljuna iz Sanskog Mosta uputi u
pojaanje posadi i Drvaru. - Polusatnija je upuena iz Sanskog
Mosta u Drvar 18. ov. mj. u veer - eljeznicom.
Zapovjedniku satnije nareeno je da izda proglas puanstvu
u kome e pozvati ljude da se vrate domovima i garantovati im
sigurnost, a u sluaju da to ne izvre u roku od 48 sati, da e se
preduzeti represalije nad njihovim porodicama.
Detaljniji izvjetaj dostavit e se naknadno, poto se dobiju
toni podaci. -
 Talijanska straa na demarkacionoj liniji, koja je bila kod s.
Rakani /juno od B.Novog/ povukla se za oko 15 km juno u s.
Otoke.
Zamjenik zapovjednika,
pukovnik,
Bogdan Majeti

BR. 66
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 4. ORUNIKE PUKOVNIJE OD
19. JUNA 1941. ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG ORUNITVA
O SITUACIJI U SANDAKU, SA PODACIMA DA SU USTAE
NA PODRUJU KRILA BILEE UBILI 250 LICA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Zapovjednitvo
4. Orunike pukovnije
J. S. Broj 288

Izvjee po zapovjedi
J. S. Br. 215/42.

ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG ORUNITVA

Sarajevo, 19. lipnja 1941. ZAGREB .

Na temelju zapovjedi naslova J. S. Br. 215 od 20. svibnja

1941. dostavljam slijedee izvjee:
Po to. 1) U vodnom zapovjednitvu Viegrad, krila Gorade
14. lipnja 1941. osnovane su nove postaje: Kamenica, Veletovo i
Bijelo Brdo u istoimenim selima sa po 15 orunika.
Grad i kotar Sjenica u Sandaku 16. i 17. lipnja t.g. zaposjed-
nuti od jednog odjela naih orunika i uspostavljeno oruniko
vodno zapovjednitvo u Sjenici sa 30 orunika, zapovjednik
nadporunik g. Mihaljevi.
Po to. 2) Krilo Prijepolje zaposjelo cijeli kotar Sjenicu i
pripojilo ve zaposjednutom dijelu Sandaka.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 56/2.
 Po to. 3) Raspoloenje naroda na podruju pukovnije vrlo
je dobro kod katolikog i muslimanskog hrvatskog ivlja, doim
kod pravoslavnih vlada zabrinutost.
Po to. 4) Kod sela Javora, jugoistono od titkova, krilo
Prijepolje, 16. lipnja t.g. prilikom sukoba sa etnicima 8 ih je
ubijeno.
Na podruju krila Bilee ubijeno je oko 250 lica, prilikom
napada na orunike i ustake organe; poginuli orunici Polugan
Franjo i Selimovi Fehim.
Po to. 5) Na podruju krila Prijepolje i to u cijelom kotaru
Sjenica, krstarenje naeg orunitva u vezi sa jednim odjelom
njemake vojske jo je u toku.
Po to. 6) Odnosi su se Njemakim trupama najsrdaniji,
doim se prema Italijanskim trupama osijea izvjesno nepovjere-
nje, jer u Sandaku spreavaju rad naih vlasti i orunitva.
Po to. 7) Neodreene granice na naem jugoistoku su
najvea zapreka, da se na tom podruju prilike ne mogu norma-
lizirati.

Dostavljeno:
Zapovjednitvu Hrvatskog
orunitva Zagreb.
Zapovjednik:
Vidas2

2
Franjo.
 BR. 67
IZJAVA PREDSTAVNIKA USTAKIH VLASTI IZ BOSANSKOG
PETROVCA OD 21. JUNA 1941. DATA U KOTARSKOM PRED-
STOJNITVU U BIHAU O STRELJANJU SRBA OD STRANE
USTAA I PROTESTU KOMANDANTA ITALIJANSKIH SNAGA
POVODOM TOGA1

Raeno dne 21. lipnja 1941.

u kotarskom predstojnitvu u Bihau.

U R E D O V N I ZAPISNIK:

Dne 21. lipnja u 11 sati pozvao je mjesni komandant talijan-

skih trupa u Bos. Petrovcu, podpukovnik g. Lohengrin Giraud
kotarskog predstojnika u Bos. Petrovcu Branka Crnica, oruni-
kog satnika voba i ustakog porunika naria, te im u prisutnosti
majora Terzija i Spade kao tumaa rekao povienim i demonstra-
tivnim tonom slijedee:
Primjetio sam da se u zadnje vrijeme dogaaju stvari koje mi
se ni najmanje ne sviaju, a koje se kod nas u Italiji nazivaju
umorstvima. Prije nekoliko dana uhapsio je zapovjednik Ustakog
odreda nekolicinu Srba, te je zapovjednik dao asnu oficirsku rije
talijanskome majoru Tarziu, da oni nee biti strijeljani, ve
odvedeni u Banja Luku na suenje. Meutim ustanovio sam da
su ta lica umorena, a to je zvjerstvo i barbarstvo. To su uinili
ustae a ne redovne vlasti. Ja priznajem u Hrvatskoj samo redovnu
vlast i andarmeriju, a za Ustae neu da znam. Za u budue ta
se god desi inim odgovornim orunikog satnika, koji e me o
svemu obavjetavati. Ako ne bude mir sa strane Ustaa, ja u
upotrebiti silu. Imam 2000 puaka i mitraljeza i netrebam dalje
nita da govorim. Ko god ta uini zapovjednik oruniki dotinog
e uhititi i predati redovnom sudu. To sam nareenje dobio od
Duea i A. Pavelia.

Da su neprijed navedene rijei izgovorene, tvrde:

1/ Kotarski predstojnik iz Bos. Petrovca Branko Crni, v.r.
2/ Oruniki satnik iz Bos. Petrovca Vilim vob, v.r. i
3/ Ustaki porunik Anton nari, v.r.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.85, reg.br. 49/8.
 Istinitost kopije ovjerava:

Zapovjednik, satnik:
Vilim vob, v.r.

KRILNO ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO

Taj. Br. 51.

ZAPOVJEDNIKU 3.ORUNIKE PUKOVNIJE -

Bos. Petrovac, 22. lipnja 1941. BANJA LUKA.

Dosatavlja se prednji iskaz odnosno zapovjed Komandanta

Italijanske vojske u Bos. Petrovcu. O prednjem sluaju izvjestio
je putem telefona kotarski predstojnik iz Bos. Petrovca g. Podu-
pana u Bihau, koji je zapovjedio da istoga dana t.j. 21. ov. mj.
osobno doemo sva trojica kod g. Velikog upana u Biha i
usmeno damo izvjetaj to smo uradili.
G. Veliki upan izdao nam je zapovjed, da zapovjed, koju
smo dobili od Komandanta Tahjanske vojske o gornjem sluaju
ne izvrimo, ve da radimo kao i do sada t.j. da zapovjednik
Ustakih snaga radi po svojim propisima. 2

Za tanost:
asnik za javnu sigurnost,
Pukovnik
/potpis neitak/

Zapovjednik, satnik:
Vilim vob, v.r.

2
Povodom ovog dogaaja povjerenik Glavnog ustakog stana dostavio je 23.
VI Glavnom stoeru Vojskovoe odgovor sledee sadrine: Za red i mir
odgovoran je g. Veliki upan na podruju Velike upe. Sve oruane sile u jednoj
upi stoje mu na raspolaganje, razumije se uz prednodno odobrenje, ako je to
potrebno, pa prema tome on je zvan, da u pogledu rada na svom podruju
odluuje."
 BR. 68
IZVETAJ ZAPOVEDNITVA BOSANSKOG DIVIZIJSKOG POD-
RUJA OD 22. JUNA 1941. ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJ-
SKE 0 KONFERENCIJI ODRANOJ 20. JUNA NA ZAHTEV
NEMAKOG MJESNOG ZAPOVJEDNIKA U SARAJEVU POVO-
DOM USTAKOG NASILJA NAD SRBIMA1

ZAPOVJEDNITVO
BOSANSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
V. T. Br. 729
22 lipnja 1941
SARAJEVO

NA LINOST!

Z A P O V J E D N I T V U K O P N E N E VOJSKE
(Vojni Ured)

Njemaki mjesni zapovjednik u Sarajevu, pukovnik g. Susc-

hnigg, zamolio je na dan 20. o.m., da se u ovom stoeru zakae
hitna koferencija, kojoj neka prisustvuje i zapovjednik mjesta
pukovnik g. Stipevi.
Poto sam bio slubeno odsutan, sa nae strane konferenciji
je prisustvovao pukovnik g. Pacak, pukovnik g. Stipevi i
zamjenik glavara stoera, a sa njemake pukovnik g. Sunig
(Suschnigg) sa svojim pobonikom i njemaki Leiter der Gec-
heimpolizei" Dr. Henrich (Henrih).
Pukovnik g. Suschnigg, saopio je pri svome dolasku, da je
cilj posjete i konferencije, da nam iznesu izvjesna svoja opaanja
i strahovanja iz oblasti opeg unutarnjeg rada i javne sigurnosti,
za koju smatraju da je ugroena.
Rije je prvo dobio Dr. Henrich, koji je rekao, da mu je
dunost da nas upozori na divlji" postupak (wilde Benehmigung)
ustaa prema Srbima i ope, ali da moe pozitivno dokazati, da
ovom postupku nisu podleni samo Srbi, ve i drugi na isto
Hrvatski ivalj, jer su u pitanju po kad kad i lini obrauni ustaa
sa pojedinim graanima. Primjerice radi, izneo je sljedee slua-
jeve suvie otrog postupka, a koji su ga sluajevi i naveli na to,
da izabere ovaj put saopavanja tako:
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 46/2.
 15. o.m. u Travniku se je odrala sveanost ustolienja
upana, kojoj je iz Banja Luke prisustvovao ustaki asnik Kuti,
a koji je u svom vatrenom govoru na sveanosti iznio, da je na
ustaki auto otvorena vatra, u predjelu Komorana. Posljedica ove
tvrdnje bila je ta, da su ustae streljali 15 seljaka Srba. 2
16. o.m., jedan ustaki automobil prevozio je zatvorenike
Srbe iz Sarajeva u Travnik. Kod mosta u Lavi 14 njih je poubijano
i sa mosta baeno u r. Bosnu. Jedan od Srba, koji je uspio da
pobjegne, iznio je cio ovaj sluaj Njemcima traei od njih zatitu. 3
Dr. Henrich nalazi, da su ovi postupci ustaa neopravdano
strogi i da prelaze u nasilja najgore vrste, proizvaajui strahovit
utisak na itelje, te se mnogi svjesni Hrvati zgraaju i o tome s
negodovanjem razgovaraju s njime.
Poslije ovoga, u govor Dr. Henrich upao je pukovnik g.
Suschnigg podvlaei naroito (a ovo je tokom daljeg razgovora
vie puta podvukao), da on kao predstavnik njemake vojske
nema namjeru da se mjea u unutarnja razraunavanja ustaa i
unutarnje nae odnose prema Srbima, ali nas upozorava na
posljedice, koje bi mogle proistei iz takovih postupaka ustaa,
koje bi mogle dovesti do naruavanja opeg mira i poretka, za
iju sigurnost on odgovara.
Bezobzirni postupci ustaa, u vezi sa:
- tekim stanjem u pogledu ishrane, koja je u veim gradovima
dosta oskudna, a u manjim i na selu u vrlo alosnom stanju;
- komunistikom propagandom, koja se to vie iri, a kod
nezadovoljnika nalazi na dobar prijem (leglo ove propagande je
eljeznika radionica u Sarajevu), mogli bi dovesti do neeljenih
posljedica.
Pukovnik g. Suschnigg nalazi, da nee biti nikakvo udo, ako
iz svega toga doe do jaeg naruenja javnog reda, jer zdvojnika
uvjek ima.
Zatim je Dr. Henrich izjavio, da je izabrao ovaj put, da se
prednjem stane na kraj i naroito je naglasio, da je miljenja da
je naa policija zatajila (ganz versagt). Rekao je, da je o napred
navedenim sluajevima obavjestio i povjerenika g. Petkovia,
2
Povodom ubistva Srba u selu Komoranu Stoerstvo i povjerenitvo za
Bosansku Hrvatsku izdalo je 19. juna 1941. sledeu odredbu: Bivi Srbi! U
etvrtak na dan 12. lipnja, kada su ustae pratile hranu za izgladneli narod, doekali
su ih etnici na Komaru kraj Travnika i pucali u njih. Radi toga mukog napadaja
uhieno je 14 bivih Srba i na mjestu streljano. Iako od Ustaa nitko nije ranjen,
odmah je primijenjena ova drakonska mjera, a ponovi li se ovakav sluaj u budue,
kazna e biti jo drastinija, i za jednoga ubijenoga Ustau strijeljat e se vas
stotinu." Vidi Novi list" od 20. VI 1941, str. 14.
3
Vidi dok. br. 52 i 64.
 primjetivi sa ogorenjem u glasu, da mu je ovaj rekao, da o ovim
sluajevima nita nezna.
S nae strane mu je odgovoreno, da emo sve preduzeti, da
se u smislu zahtjeva Njemaca preduzme potrebno, ali im je pri
tome naglaeno, da vojska tek u posljednjem redu dolazi na red,
da uestvuje aktivno u odravanju unutarnjeg reda (Nareenje
Zapovjednitva kopnene vojske V.T.V. Br. 342/41. godinu).
Na to je pukovnik g. Suschnigg dodao, da je po njegovom
miljenju ovakva uloga nae vojske moe da primi u redovnim
prilikama, ali ne sada i da njega ozbiljno zabrinjava ope stanje
na ovom diviziskom podruju. Naroito je pri tome podvukao, da
je potrebno i prije svega regulirati ishranu ivlja.
Poslije toga izjavio je, da njemaka vojska nije tu da pravi
red, ve da nas - vojniki eventualno samo u krajnjem sluaju
pomogne, te nalazi, da bi naa vojska trebala dati ton i obilno
pripomoi civilne vlasti (policiju i orunitvo) u odranju rigoro-
znog reda, ciljajui pri tome na to, da bi vojska trebala ograniiti
i rad ustaa.
Kao zakljuak svega prednjeg: vjerovanje Nijemaca da nae
civilne vlasti nemaju dovoljno snage i energije da uspostave
pravinost i red u javnom ivotu, te su izabrali ovaj put kao jedini
da se neto pozitivno uradi.
Za sada, odbijaju zahtjeve pripadnika njemake narodne
manjine, kojim oni trae, da se u izvjesne krajeve uputi njemaka
vojska radi odravanja reda i mira.
O svemu prednjem, podnjeli su i izvjetaj svojim nadlenim,
a nadaju se, da e se ovom stanju stati na kraj, te da oni nee
trebati uredovati.

Dostavljajui prednje, molim da se preduzmu shodni koraci,

kako bi se pitanje centralne vojniko-graanske uprave u Bosni i
Hercegovini to prije rijeilo.
Imam utisak, da pojedini dijelovi zbora za javni red i sigurnost
ne rade u punoj harmoniji, te da izmeu njih postoji i mala
surevnjivost u poslu, koja ide na tetu naih opih interesa, a koja
bi zaista mogla dovesti do toga, ega se njemaki odgovorni faktori
u Bosni plae t.j. do nereda, koji bi mogao da nam nanese velikih
neugodnosti i da dovede do neeljene intervencije Njemaca.
Jedini lijek, kojim bi se prednje moglo izbjei bio bi, da se
za Bosnu i Hercegovinu odredi vojni guverner, kojemu bi bile
potinjene sve graanske i vojne vlasti.

122

t
Faksimil dokumenta broj 68.
 S druge strane nalazim da bi ustakim organizacijama u Bosni
i Hercegovini trebalo izdati stroga uputstva glede taktinijeg
postupka prema Srbima. Rade suvie javno" i navlae na sebe
negodovanje puanstva, a pozornost stranaca, koji se i ovoj
organizaciji nepovoljno izraavaju, smatrajui je nedoraslom svoga
zadatka. Pri izboru lanova trebalo bi voditi strogo rauna o
prolosti svakog koji se za organizaciju javi, da bi se izgbjegli
sluajevi samovlaa i linog razraunavanja prema naem ivlju,
to baca runu sliku na cijelu organizaciju i kalja ustako ime.
Dostavljeno:
1. Glavnom stoeru Vojskovoe(U.V.).
2. Zapovjednitvu kopnene vojske (V).
Zapovjednik, pukovnik
P. Blakovi 4
4
Petar Blakovi.

BR. 69
IZVETAJ PRIJEMNOG UREDA ZA HRVATSKA VOJNA LICA
U ZEMUNU OD 22. JUNA 1941. MINISTARSTVU UNUTRANJIH
POSLOVA 0 PREBACIVANJU JEVREJA IZ SRBIJE NA TERITO-
RIJU DALMACIJE1

PRIJEMNI URED ZA HRVATSKA VOJNA LICA

V.T. br. 89
22. lipnja 1941
Zemun

Doglasni izvjetaj.

MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

Iz vjerodostojnih izvora saznali smo da se u Srbiji sprema

obimna etnika akcija", sa zadatkom odmazde za srpske rtve"
u Bosni.
Navodno ve etnici prelaze preko Drine dobro naoruani i
u toj skupini nalazi se i vei broj bivih jugoslovenskih asnika
Srbijanaca.
Kako je reim njemakih okupatorskih vlasti u Srbiji veoma
blag, a osim toga se u Srbiji nalazi samo mali broj njemakih
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 171-a, reg. br. 39/1-1.
 trupa, tako da na pojedine srezove" /kotareve/ dolazi svega
nekoliko vojnika to je gornja vijest, obzirom na mogunost
organizacije takve akcije dosta vjerojatna, tim prije, to se i sada
jo osjea u Beogradu, a i u unutranjosti Srbije djelovanje
englesko-idovske propagande.
Miljenja sam da bi ovu vijest trebalo provjeriti na naem
terenu i preduzeti mjere da se ova etnika akcija" u zaetku
ugui.
Neraspoloenje protiv Hrvata u Beogradu je veliko. inovnici
Srbi, otputeni iz Hrvatske privatne ili dravne slube dolaze u
Beograd i tue se kako su otputeni bez ikakve otpremnine, pa
da im nisu isplaena beriva ak ni za ono vrijeme koje su proveli
na radu. 2 To ima za posljedicu otputanja Hrvata iz privatnih i
javnih zvanja u Beogradu i unutranjosti Srbije, to je i potpuno
shvatljivo, jer naim ljudima i nije mjesto tamo, to bi i sami
morali uvideti. Svakako bi hrvatski tisak trebao preduzeti mjere
da se razne verzije, esto preuveliane demantiraju, jer nam iste
dosta kode i kod njemakih vojnih i upravnih vlasti.
Velikom broju idova iz Beograda uspjelo je i uspjeva jo i
sada da se prebace preko Hrvatske u onaj dio Dalmacije koji je
pripao Italiji. Split je pun idova iz Beograda i Zagreba, a dosta
ima i Srba iz Hrvatske i Srbije. Tu se i dalje vodi propaganda
protiv Hrvatske i sila osovina, te bi za to trebalo upozoriti
talijanske vlasti, a na hrvatskim eljeznicama uvesti takvu kontrolu
koja bi onemoguila odlazak idova u Italiju, bez obzira na to ko
im je izdao putnicu, jer prema podacima sa kojima raspolaemo
postoji u Beogradu trgovanje putnicama za idove.
Trebalo bi upozoriti i njemake vojne i upravne vlasti na
teritoriji Srbije o snazi engleske idovske propagande u Srbiji a
napose u Beogradu. Zabrana o sluanju stranih emisionih radio
postaja sasvim je neefikasna: Srbija, a osobito Beograd slua jo
i sada iskljuivo radio London i iri te vijesti dalje, prepriavajui
ih i sa isto srbijanskim komentarima. Da e takva blagost
njemakih okupatorskih vlasti neminovno imati loih posljedica,
moe se pozitivno predviditi.

Zapovjednik, podpukovnik
Potpis.
 BR. 70
KRILNO ZAPOVJEDNITVO BILEA OD 22. JUNA 1941. DO-
STAVLJA DOPIS ANONIMNOG GRAANINA ZAPOVJEDNI-
TVU JADRANSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA U MOSTARU
0 SITUACIJI NA PODRUJU AVTOVCA I ZVERSTVIMA US-
TAA NAD NEDUNIM STANOVNITVOM1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KRILNO ZAPOVJEDNITVO
Taj Broj 41
22 lipanj 1941 g.
BILEE

Dopis od pubunjenika
predan vojnoj komandi.

ZAPOVJEDNITVU JADRANSKOG DIVIZIJSKOG

PODRUJA
MOSTAR
Zapovjednitvo mjesta Bilea pod D.Z. broj 17 od 16. lipnja
1941. godine dostavilo je sledee:
Zapovjednik 2 satnije 7 pohodnog bataljuna iz Avtovca
primio je sledei dopis od jednog graanina sledee sadrine:
Mi svi koji smo se sklonih van svojih domova neko u peine
neko u umi, sklonilismo se od naoruanih oloa zvjerova, koji
prave i potene ljude mue na zvijerski nain ubijaju i onda
polumrtve bacaju u jame sklonili smo se zato da nam ne oduzmu
momentalnu slobodu, dok doe vlast i zakon nad nama, nadamo
se da ete vi stati na put pomenutom zvjerstvu. 2
Mi smo iveli pod nekoliko dravnih uprava i uvijek bili
lojalni i poteni graani, g. enerale molimo vas da nam garantu-
jete slobodu ivota i kretanja, da pustite mirne ljude iz zatvora,
a ako je koji od njih krivac neka zakonu odgovara, da razoruate
olo i pljakaku bandu da ne kaljaju ast potenih Hrvata, a mi
od kako postamo ivismo sa Hrvatima i do danas neznadosmo
da su zvjerovi.
G. enerale, mi svi koji smo se sklonili, garantujemo da emo
se povratiti svi predati dravno sve to imamo, samo vas molimo
i preklinjemo da dozvolite jedan rok, jer je narod poplaen i
zastraen pa treba da se pribere.
Da pustite prave i potene ljude iz zatvora.
Da razoruate olo i pljakae. Inae smo mi primorani
postati gorski zvjerovi dok nas negdje sudbina nae da izgubimo
ivot.
Nadamo se u vau milost da e-te imati i srce i duu te spasiti
narod od propasti.
BRATSKI POZDRAV
Ostajemo u nadi da e-te izdati hitna nareenja za sve
pomenuto.

Prednje se dostavlja s molbom radi znanja.

DOSTAVLJENO:
Zapovjednitvu 4. H r v a t s k e Zapovjedni nadporunik:
orunike
3 pukovnije Sarajevo.
Avdija.
Avd. O. Zec3

BR. 71
NAREDBA USTAKOG STOERA U MOSTARU OD 23. JUNA
1941. 0 PROPISIMA ZA KRETANJE SRBA I JEVREJA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKI STOER
Broj: 1298/41.
Mostar, dne 23. lipnja 1941.

NAREDBA

Od asa oglasa ove naredbe stupaju na snagu ovi propisi za

kretanje Srba i idova:
1) Vie od dva Srbina ili idova ne smiju se kretati gradom
zajedno.
2) idovi i Srbi nesmiju uopte zajedno ii ili se druiti.
3) Poslije 8 sati uveer Srbi i idovi moraju biti u svojim
kuama.
1
Prepis originala u Vojnom arhivu, ANDH, k. 171, reg. br. 2/18-1.
 4) idovi i Srbi pri kupovanju u radnjama moraju ekati dok
Hrvati podmire svoje potrebe, pa tek onda da kupuju.
5) idovi e kupovati samo u svojim radnjama.
6) Srbi i idovi ne smiju ii na etalite, niti smiju sjediti na
Trgu Slobode. v
7) Srbi i idovi ne smiju plesati u javnim lokalima.
Svaki prekraj kaznit e se najkrae na licu mjesta bez izuzetka.-

Ustaki Stoernik:
Ivan Zovko, v.r.

BR. 72
DEPEA KOTARSKOG PREDSTOJNIKA IZ GACKA UPUENA
23. JUNA 1941. POGLAVNIKOVOM POVJERENITVU U SARA-
JEVU O PALJENJU SRPSKIH SELA, HAPENJU I UBIJANJU
LJUDI OD STRANE USTAA1

POGLAVNIKOVOM POVJERENITVU
UPRAVNI ODJEL SARAJEVO

Po naredbi Mije Babia ustakog nadporunika dana 23.

lipnja ove godine oko 200 - hrvatskih ustaa nalazili su od mjesta
Zborne gomile preko Stepena do blizu Kobilje glave kotara
gatakog radi osiguranja. Oko 11 sati domai Srbi graniari njih
oko 600 do 1000 osuli su paljbu na nae tako da se je borba vodila
do 6 i pol sati na veer. Sa nae strane su poginula etvorica a
etvorica lake ranjeni pobunjenici su odbijeni i popaljena su im
sela Przine, Stepen i Pusto polje. Na terenu je uhvaeno 13 srba
i u noi u Avtovcu su strijeljani po naredbi ustakog nadporunika
Sudara. U noi izmeu 23 do 24 ovoga mjeseca uhapeni su svi
odrasli srbi u varoi Gacku neto ih je odmah ubijeno 2 a ostali e
biti poslani u logor u Nevesinje. U cijeloj akciji vojska nije
uestvovala.

Prez br 37/41 kotarski predstojnik

Josip Rom
 JJR. 73.
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG VODA TREBINJE O
ZLOINIMA USTAA NAD SRBIMA U NOI 23.1 24. JUNA 1941.
KOD SELA PRIDVORICE, POLJICE, MRKONJIA I O NASIL-
NOM POKRTAVANJU PRAVOSLAVACA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KRILNO ZAPOVJEDNITVO
Taj. Broj 54
28. Lipnja 1941 g.
BILEE

Izvjetaj o situaciji na pod-

ruju voda Trebinjskog dostavlja.-

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE
SARAJEVO

Zapovjednik orunikog voda Trebinje izvjetava:

U noi izmeu 23 i 24 lipnja 1941. godine izvedena je jedna
grupa hapenika srba-pravoslavnih iz zatvora kotarskog suda u
Trebinju, a koji su pohapeni poetkom mjeseca lipnja kao lanovi
etnikog udruenja kao i za rad protiv hrvatskog muslimanskog
iteljstva.
U ovoj grupi njih je bilo 17, koji su iz Trebinja sprovedeni
kod sela Pridvoraca, jedne prirodne jame, udaljeno od Trebinja
2 km. tu je od ovih 14 streljano i baeno u jamu. Od streljanih
su bih, predsjednik okrunog suda Trebinje Davidovi Bogdan,
rodom iz ajnia, Kukuri Lazar gostioniar iz Trebinja a kao
etnik, komandir strae sigurnosti akota Boko u Trebinju
rodom iz Stoca, Miljkovi Stevo straar strae sigurnosti rodom
iz sela Mustaa kod Trebinja, oba ova su bili lanovi etnikog
udruenja u Trebinju, Piula Boo iz Aleksine Mee kod Trebinja
i njegov sin 18 godinji Milorad, ovaj se je vazda isticao kao veliki
Srbin, Brati Vaso trgovac iz Trebinja, uri Blagoje gostioniar
iz Trebinja, ovaj je bio kao sekretar etnikog udruenja. Ostahma
nisam mogao ustanoviti imena, poto se ovo dri u tajnosti a
lanovi ustakih lovaca koji borave u Trebinju, nee imena da
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143, reg.br. 43/1.
 nikome iskau a od ove grupe hapenika prigodom sprovoda
pobjegli su trojica i to: Maar Jovo gostioniar iz Pridvoraca,
uri ore iz Trebinja i jedan eljezniar kojem imena nisam
mogao ustanoviti. Za ovima je iste noi upuena potjera, ali se
nijesu uhvatili, jer su umakli korestei se poznavanjem terena i
nonom tminom. 2
Ovo streljanje istih izvrili su lanovi ustaa-lovaca povjere-
nika g. Rotkvia koji borave u Trebinju.
Na podruju orunike postaje Dobrmani iz sela Poljica,
Mrkonjia i ostalih sela gde su pravoslavni naseljeni dana 24 i 25
lipnja 1941 godine doli su lanovi ustakog povjerenitva iz
Ljubinja te su odveli oko 40 istaknutih srba-pravoslavaca sa
kamijonima u nepoznatom pravcu. Nezna se ta je sa istima
uraeno, imena odvedenih nisam pribaviti mogao, jer su odvedeni
iz raznih rastrkanih sela.
Na podruju voda po svima orunikim postajama danas sam
naredio strogu pripravnost, poto se u svima rejonima postaja
osjea neka vea uzrujanost radi ubijanja Srba i hapenja kod Srba
pravoslavaca, a izvjeten sam od pojedinih pouzdanih ljudi da bi
Srbi-pravoslavci mogli organizovati openiti ustanak sada oko
njihova Vidovdana, a o ovome me je izvijestio i zapovjednik
orunike postaje Lastva putem telefona.
Na podruju voda po inicijativi predstojnika kotarske oblasti
Trebinje g. Tavre poveden je pokret kod pravoslavaca da preu u
vjeru katoliku ih tko hoe u muhamedansku, pa u ovome pogledu
do sada postignut je uspjeh tako, da se je danas prijavio vei broj
pravoslavaca, da prelaze u katoliku vjeru a pojedinci su dolazili
kod ovdanjeg katolikog nadupnika Don Marijana Vujinovia
te su izjavili da ele prei u Rimokatoliku vjeru ali da neznaju i
da se boje kako e proi 28. ovoga mjeseca t.j. Vidovdan, te ima
vjerovatnoe da se kod Srba pravoslavaca priprema pokret za
openiti ustanak na podruju bive Hercegovine.
Potpisati neprekidno odrava veze sa svima podreenim mi
postajama, kotarskim predstojnikom, naim vojnim zapovjedni-
tvom i ustakim povjerenikom te u preduzeti sve potrebno, da
ne bude kakova iznenaenja."
Prednji izvijetaj dostavlja se s molbom na uviaj.
DOSTAVLJENO:
Zapovjedniku 4. hrvatske orunike
pukovnije i zapovjedniku Jadranskog Zapovjednik potpukovnik:
Divizijskog Podruja. Muh. Aganovi3
2
Vidi dok. br. 108.
3
Muharem.
 Faksimil dokumenta broj 73.

132
 BR. 74
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 24. JUNA 1941. 0
OSNIVANJU DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU1

ZAKONSKA ODREDBA
o osnutku Dravnoga ravnateljstva za ponovu.

1.
U smislu odsjeka IV. zakonske odredbe o dravnoj vladi od
24. lipnja 1941. broj CLXVIII- Z.p. 499-1941. osniva se Dravno
ravnateljstvo za ponovu s djelovanjem na cjelokupnom podruju
Nezavisne Drave Hrvatske, kojem je na elu dravni ravnatelj,
a koji je izravno podvrgnut predsjednitvu vlade.

2.
U djelokrug Dravnoga ravnateljstva za ponovu spada uree-
nje svih poslova useljavanja, smjetaja i izseljavanja puanstva;
preuzimanje i predja posjeda i inih dobara iz ruke izseljenih u
ruke useljenih odnosno naseljenih, te privremena i meutomna
uprava na takovim imanjima i dobrima.
Unutarnje naseljivanje (kolonizacija) kao takovo ne spada u
dijelokrug ovoga ravnateljstva.

3.
Za izvrivanje i provedenje odluka Dravnog ravnateljstva za
ponovu imaju se osnovati potrebiti odsjeci i uredi. Podjedno se
ima postrojiti posebno Ponovniko orunitvo, koje e stajati
na raspolaganje ravnateljstvu kao posebno oruano tijelo za
osiguranje nesmetanog provaanja ponovnike zadae.

4.
Novnaa sredstva te pomo dravnih i samoupravnih vlasti
odreena su u 14. do 16. zakonske odredbe o dravnoj vladi.

5.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se predsjedni-
tvu vlade, koje e izdati provedbene naredbe i propisnike o
ustrojstvu i poslovanju ovog dravnog ravnateljstva.
1
Narodne novine" od 24. VI 1941.
 6.
Ova zakonska odredba stupa na snagu proglaenjem u Narod-
nim novinama.

U Zagrebu 24. lipnja 1941.

Poglavnik:
Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj CLXXI-507-Z. p.-1941.

BR. 75
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA O POKRETNOM PRIJE-
KOM SUDU OD 24. JUNA 1941.1

Na prijedlog ministra pravosua propisujem i proglaujem

ZAKONSKU ODREDBU
o pokretnom prijekom sudu

1.
Za suenje kanjivih djela navedenih u -u 2. Ove zakonske
odredbe moe ministar pravosua izaslati pokretni prijeki sud.
Mjesnu nadlenost pokretnoga prijekog suda odreuje mini-
star pravosua svojom odredbom, kojom izailje pokretni prijeki
sud.

2.
Pred pokretni prijeki sud moe biti stavljen:
1. onaj, koji uini koje od kanjivih djela navedenih u -ima
91. do 98.a), 100., 128., 154., 167. odj. 1. i 2., 188., 189., 191.,
201., odj. 1. i 2., 206. odj. 1., 207. odj. 1., 209. odj. 1., 2. i u
prvoj izreci odjela 3., 307. i 326. do 328. kaznenoga zakonika od
27. sijenja 1929.;
2. onaj, koji na javni poziv vlasti u odreenom roku ne preda
vlasti vatreno i hladno oruje, za koje nema dozvole noenja i
dranja;
1
Narodne novine" od 24. VI 1941.
 3. onaj, koji sakriva ili bilo na koji nain prua pomo
osobama, za koje moe sumnjati, da su izvrile koje od djela
navedenih u ovom paragrafu pod br. 1. ili da pripremaju izvrenje
kojega od tih djela.
Za sva ova kanjiva djela uinjena od dana 10. travnja 1941.
odreuje se pred pokretnim prijekim sudom kazna smrti strijelja-
njem.

3.
Pokretni prijeki sud sastoji se od tri suca.
Predsjednik suda mora biti sudac redovnoga suda.
Suce pokretnoga prijekog suda kao i dravnoga tuitelja kod
toga suda postavlja ministar pravosua. Perevou postavlja pred-
sjednik pokretnoga prijekog suda.

4.
Postupak pred pokretnim prijekim sudom moe se povesti
samo na prijedlog dravnoga tuitelja kod pokretnoga prijekog
suda.

5.
Postupak pred pokretnim prijekim sudom je usmen i javan.
Rasprava pred pokretnim prijekim sudom poinje usmenom
optubom dravnoga tuitelja.
Na raspravu se shodno primjenjuju propisi zakonika o sudbe-
nom kaznenom postupku od 16. veljae 1929., ukoliko u ovoj
zakonskoj odredbi nije drukije odreeno.
Rasprava proti okrivljeniku ima se provesti od poetka do
kraja pred sakupljenim sudom i ukoliko je mogue bez prekidanja.
Ako okrivljenik sam ne odabere branitelja, postavit e mu
ga sud ureda radi.
Rasprava se ima ograniiti na to, da bude dokazano djelo,
zbog kojega je postupak pred pokretnim prijekim sudom bio
poveden.
U postupku pred pokretnim prijekim sudom odteta se ne
dosuuje.
im dokazni postupak bude dovren, ima dravni tuitelj
obrazloiti svoj konani prijedlog. Optuenik i njegov branitelj
imaju uvijek pravo, da dravnom tuitelju odgovore. Nakon
svrenih govora optube i obrane predsjednik zakljuuje raspravu.
 6.
Odmah nakon zakljuenja rasprave sud u tajnoj sjednici
stvara osudu koju zatim javno proglauje.
Ako optuenik bude proglaen krivim, pokretni prijeki sud
ima izrei kaznu smrti strijeljanjem.

7.
Zapisnik o raspravi i o vijeanju pred pokretnim prijekim
sudom potpisuju svi suci i perovoa. Nakon zavrenoga uredovanja
predsjednik pokretnoga prijekoga suda dostavlja sve spise mini-
starstvu pravosua radi pohrane.

8.
Proti osudi pokretnoga prijekoga suda nije doputen nikakav
pravni lijek, a molba za pomilovanje nema odgodne moi.

9.
Kazna smrti strijeljanjem ima se izvriti nakon tri sata
raunajui od asa proglaenja osude. Kaznu smrti izvruju oru-
nici, ili ine oruane osobe, koje odredi predsjednik pokretnoga
prijekoga suda.

10.
Provedenje ove zakonske odredbe povjerava se ministru
pravosua.

11.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.
Zakonska odredba o prijekim sudovima od 17. svibnja 1941.
ostaje i nadalje na snazi.

U Zagrebu, 24. lipnja 1941. Poglavnik:

Dr Ante Paveli, v. r.
Broj: CLXXII-508-Z. p.-1941. Ministar pravosua:
Dr. Mirko Puk, v.r.

Predsjednik
Zakonodavnog povjerenstva:
pri Poglavniku:
Dr. Milovan ani, v.r.

136
 BR 76
SAOPTENJE NEMAKOG POSLANSTVA U ZAGREBU UPRAV-
NOM TABU VOJNOG ZAPOVEDNIKA U SRBIJI O ZLODELIMA
HRVATSKIH USTAA NAD SRBIMA U HRVATSKOJ I 0 ME-
RAMA ZA NJIHOVO UNITENJE1

Prepis
Beograd, 24. juni 1941.

V O J N O M Z A P O V E D N I K U U SRBIJI
U P R A V N O M TABU
Beograd

O inkvizitorskim torturama kojima su Srbi u Hrvatskoj

izloeni i o metodama koje hrvatske ustae primenjuju za njihovo
konano unitenje, dobio sam sledei izvetaj, preprian od rei
do rei:
Beei od ustaa Proko Pejnovi iz Martina, srez Naice,
sakrio se na jednom drvetu, koje se nalazilo na seoskom panjaku.
Tako skriven mogao je videti kako ustae sprovode vezanog
srpskog popa iz Naica, ora Bogia. 2 Sluaj je hteo da su se
ustae zadrali u neposrednoj blizini Pejnovievog sklonita, tako
da je ovome bilo mogue da tano prati bestijalne postupke i
zlostavljanja kojima je sada bio izloen pop Bogi.
Ustae su najpre vezale popa Bogia za jedno drvo i potom
poeli svoje svirepo delo. Najpre su mu odsekli ui, zatim nos, a
nakon toga odsekli su mu jezik. Zatim su mu bezoseajno i s
nasladom iupali direktno bradu zajedno s koom brade i mesom.
Nesreni i izmueni pop glasno je urlikao od bolova. On je jo
mlad ovek od oko 30 godina, zdrav i snano razvijen. Sve vreme
stajao je uspravno, tako da su same ustae izraavali svoje divljenje
nad ovom ilavou. Potom su mu iskopali oi i kako se pop Bogi
jo uvek nije zateturao, jedan ustaa mu je prerezao stomak i
grudi, posle ega je Bogi klonuo.

1
Prepis u Vojnom arhivu, ANDH, k. 233, reg.br. 15/2-15.
2
Bogi I Georgije ore, paroh u Naicama, roen 6. II1911. u Subotskoj
kod Pakraca. Bogosloviju je zavrio u Sarajevu i 25. V. 1934. rukopoloen u
Pakracu. Prematen je 1940. u Naice, gde ga je zatekao rat. Spomenica
pravoslavnih svetenika 1941-1945, str. 39.
 U grudnoj duplji videlo se srce kako kuca, a iz uzvika jednog
ustae moglo se zakljuiti Prokleta mu srpska mater, njegovo
srce jo kuca, jo uvek je iv". Posle ovih rei ustae su otvorile
vatru na popa i time skratili patnje i muke istog. Njegov le je
jo leao na istom mestu do 18.-og oko 16 asova. Onda su doli
cigani iz Naica i sahranili mrtvaca u selu Brezik.
U istom srezu su, dalje, u Garilovcu kod unenovca, 16.
juna ubijeni: Predrag Mamuzi, nastavnik graanske kole u
Naicama, Pero Kovaevi, uitelj iz Njegoevaca i Rade Vukobra-
ti, andarmerijski podoficir u penziji iz Brezika. Sva trojica su
nou izvedeni iz optinskog zatvora u urenovcu i dovedeni u
Garilovac i tamo ubijeni. Mrtvace su 17. ovog meseca sahranili
Srbi iz Gabrilovca, koji su mogli da utvrde njihov identitet."
Dok Vam gornji izvetaj dostavljam na znanje dozvoljavam
sebi da primetim da se svedok ubistva popa Bogia nalazi u
Obrenovcu gde u svako vreme stoji na raspolaganju ukoliko bi
Vai organi eleli da vre ispitivanje.
 BR. 77
DOPIS UPRAVNOG TABA VOJNOG ZAPOVEDNIKA U SRBIJI
OD 25. JUNA 1941. NEMAKOM POSLANSTVU U ZAGREBU O
TERORU HRVATA NAD SRBIMA U NDH1

Poverljivo
Prepis

VOJNI ZAPOVEDNIK U SRBIJI

Upravni tab
Br 1879/41 V

Beograd, 25. jun 1941.

Nemakom poslanstvu
u Zagrebu

Prema poverljivim izvetajima dogodila su se sledea terori-

stika akta Hrvata prema Srbima koji stanuju na teritoriji Nezavi-
sne Drave Hrvatske:
1. elezniki slubenik Duan Dokmanovi iz Karlovca ba-
en je u Kupu vezanih ruku i nogu. Dva dana kasnije njegov le
je isplivao na obalu.
2. Advokat dr Vujii i kapetan Janjanin, obojica iz Karlovca,
ubijeni su i njihovi leevi su zakopani do polovine na ivici jednog
potoka.
3. Jedan elezniki slubenik iz Duge Rese zaklan je u
tamonjem magacinu i pronaen vezan za jednu gredu.
4. Ustae su zaustavile dvojicu uvara pruge iz Gornje Du-
brave da bih ih odveli u zatvor. Usput, na putu izmeu Duge
Rese i Zveaja ustae su ubili obojicu i leeve bacili u jarak pored
puta.
5. Pop Branko Dobrosavljevi iz Veljuna i njegov sin, tamo-
nji uitelj, ubijeni su od ustaa na sledei nain:

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 233, reg.br. 15/2-8-12.

139
 - U prisustvu cele familije ustae su isprebijali i zlostavljali
najpre uitelja, izvadili mu oi, odsekli mu nos i ui i najzad ubili
noem. Potom su naredili ocu da iznad lea svog sina govori
molitvu. Onda su poeli da zlostavljaju popa. Njajpre su mu
iupali bradu i kosu, zatim, poto su ga oslepili, odsekli nos i ui
da bi ga na kraju ubili.2
6. Ustae su odvukli 350 ljudi iz sela Veljun, srez Gospi.
Posle nekoliko dana od ovog broja se natrag vratilo pedesetoro
isprebijanih, zlostavljanih i iznakaenih, dok su leevi drugih
pronaeni u okolnim umama. I mrtvaci odreda pokazuju tragove
najteih zlostavljanja i unakaenja. 3
7. Na isti nain kao pop Dobrosavljevi (ta.5) ubijen je i
pop tefan uri u Ogulinu. 4
8. Svetenik Duan Klipa iz Vlakog je uhapen i strano
zlostavljen i o njegovoj daljoj sudbini se nita ne zna.
9. U Glini je na najstraniji nain ubijeno 450 Srba. 5
10. Mnogi ljudi su, da bi izbegli sigurnoj smrti, pobegli u
Srbiju, a veliki deo se sakrio u umama. Njihove familije su bez
izuzetka osuene na smrt usled gladi, poto optinska uprava vri
prodaju ivotnih namirnica, od kojih nita ne daju Srbima.
11. Ustae govore svuda sasvim otvoreno o tome da e Srbe
unititi, da povlaenje granica treba da se izvri prema etnograf-
skim gleditima. Na ovaj nain se navodno srpska veina promenila
u neznatnu manjinu.
12. esnaestog juna ove godine ustae su vezali 10 seljaka iz
sela Petrovac, optina Bukovica Nova, srez Podravska Slatina,
odveli u selo aince i tamo ubili. Zatim su naredili srpskim
seljacima u aincima da sahrane ubijene u jednu prethodno
iskopanu masovnu grobnicu. Kada su pritom pojedini jo davali
znake ivota ustae su ih sve posipah nerastvorenim kreom. Posle
toga ustae su se vratile u selo Petrovac i tamo pred oima svoje
ene i dece zaklali seljaka Mika Stojanovia.
Voa ove ustake grupe bio je izvesni Holananin, rodom iz
Retfale kod Osijeka.
Imena srpskih seljaka iz Petrovca koje su ubili ustae, su
sledea:
2
Vidi Spomenica pravoslavnih svetenika 1941-1945 /u daljem tekstu: Spome-
nica pravoslavnih svetenika/, Beograd 1960, str. 62.
Vidi Hronologiju oslobodilake borbe 1941-1945, Beograd 1964, 39.
4
Vidi Spomenicu pravoslavnih svetenika, str. 142.
5
Vidi Bogdan Krizman, NDH izmeu Hitlera i Musolinija, II izd. Zagreb
1983, str. 124-125.
 1) Mile Bukva, otac estoro dece, 2) ore Turudija, otac
sedmoro dece, 3) Ilija Bogdanovi, otac sedmoro dece, 4) Dane
Puvaa, otac troje dece, 5) Sime ormaz, otac troje dece, 6) Lazar
Krneta, otac dvoje dece, 7) Gojko Bojeni, otac jednog deteta,
8) Ilija Milju, otac petoro dece, 9) Boo Miti, otac jednog deteta,
10) Luka Cuca, otac jednog deteta.
13. U noi izmeu 12. i 13. juna ove godine ustae su doli
u selo Susinje, uprava srezu Naice i ubili odnosno zaklali posle
prethodnog tekog zlostavljanja sledea lica:
1) Rajko Novakovi, 2) Petar Simi, 3) Lazar Simi, 4) ore
Ignjati, 5) Vlada ii i jo jednog seljaka, ije se ime do sada
nije moglo utvrditi.
U ovim nedelima uestvovah su: Galini iz Pribievaca kao
kolovoa, Bonifacijus Seri, Frane Lustig, uro Jozi, Boo
arkovi, Ivan Sabljak, Dane Butorac, Joze Pavli, Ivan Baiar,
Ivan Luli, Franjo Vidmar i Ivan Dir.
14. Petnaestog juna ove godine u 9 asova ustae su u
Bosanskoj Kostajnici raspeli sledee dvadesetogodinje mlade
mukarce: Stanko Kuni, Stojan Krneta i Lazar ili Bozar Jajzanin,
tako to su im ruke i noge prikovali za vrata.
15. Petnaestog juna ove godine u Banja Luku je odveden
Simo Marjani, bivi narodni poslanik iz Jajca, gde nije stigao.
O njegovoj sudbini nita nije poznato.
16. Devetnaestog juna ove godine u Kupina Vrbasu kod
Banja Luke zaklani su bivi narodni poslanik Duan Brankovi i
ef seljake stranke biskup* Bogdan Vranjeevi. 6
17. esnaestog i sedamnaestog juna u Drvaru su ubijeni 32
ugledna Srbina, meu kojima: Jovo Kreco, bivi predsednik
optine, Bogdan Kalaba, ing. predsednik ,,ipad-a" i biskup**
Banjac. 7
18. Devetnaestog juna ubijeno je u Bihau 42 ugledna Srbina,
meu kojima i Ing. Mihailo Mandi, njegov brat trgovac Veljko
Mandi, sestrin mu Bogoljub Kujundi, Boo Popovi, direktor
zemaljske banke, lekar Dr Matavulj, braa Kozomari arko i
Jovo. 8
19. U Sremskim Karlovcima ustae su uhapsili oko 80 ugled-
nih Srba, zlostavljah u zatvoru i doveli u Zagreb. Meu ostalima
uhapena su sledea lica:
6
Vidi Spomenicu pravoslavnih svetenika, str. 54.
7
Isto, str. 36.
Vidi dok. br. 372.
* Misli se na pravoslavnog svetenika
** Pravoslavni svetenik
 Bivi ministar i predsednik Sabora Stefan iri,
Advokat Dr Stevan Simeonovi-Coki,
Dr Jovan Popovi - Tadi,
Mg pharm. Pavle traser
Mika Boi - Karapanda",
Aleksandar Mati,
Aleksandar Manojlovi
Milenko Pievi
Radovan Prosenc,
Borislav Mateji i
Gostoji.

Kao dokaz priloeno je 14. fotografija, koje je poslalo srpsko

Ministarstvo unutranjih poslova, na koji nain su ustae u selu
Gutovac kod Bjelovara ubile Srbe.
Opet hitno molim da se kod hrvatske vlade uloe najhitniji
prigovori. Srpskim stanovnitvom na podruju vojnog zapovednika
ovladalo je jedno nemo oajanje s obzirom na sudbinu njegovih
sunarodnika u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, a to oajanje moram
zabeleiti kao znatnu opasnost.
Molim saoptenje o zauzimanju stava hrvatske vlade po ovim
dogaajima.

Za vojnog zapovednika u Srbiji

Naelnik Upravnog taba
potp.: Dr Turner
dravni savetnik

Za tanost
potp. Pecke (Paetzke)
 BR. 78
ODREDBA MINISTARSTVA PRAVOSUA OD 25. JUNA 1941. 0
PROGLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE SUDBENOG
STOLA U TRAVNIKU1

MINISTARSTVO PRAVOSUA ,
Broj 36487-1941.

MINISTARSKA ODREDBA
o proglaenju prijekog suda za podruje
sudbenog stola u Travniku.

Na temelju toke I. zakonske odredbe o prijekim sudovima

od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novine od 20. svibnja
1941. broj 32) proglaujem prijeki sud za podruje sudbenog stola
u Travniku.
Ovaj e prijeki sud poslovati kod sudbenog stola u Travniku.
Predsjednikom prijekog suda postavljam Stjepana S m o l e ,
vijenika sudbenog stola u Travniku, za njegovog zamjenika Dr.
Rafaela M o s t i a , vijenika sudbenog stola u Travniku, a za
suce prijekog suda: Hilmiju B e h m e n a, vijenika sudbenog stola
u Travniku i Rudolfa V a j s a , ustau iz Travnika, a za njihove
zamjenike Zvonimira S a j k o , kotarskog suca u Travniku i Jozu
E p e t a ustau iz Paklareva.
Prijeki sud kod sudbenog stola u Travniku nadlean je da
sudi sva kanjiva djela navedena u to. II u vezi s to. X. zakonske
odredbe o prijekim sudovima, a koja su uenja ili budu uinjena
u vremenu od 10. travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki sud
ne bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijeljanjem imaju izvriti orunici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom podruju
sudbenog stola u Travniku Gradska i opinska poglavarstva.

Po odredbi
ministra pravosua
dravni tajnik:
Adim Ugljen, v. r.

1
Narodne novine" od 25. VI 1941.

143
 BR. 79
IZVETAJ KRILNOG ZAPOVJEDNITVA BILEA OD 25. JUNA
1941. ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOV-
NIJE O SITUACIJI NA SVOM PODRUJU, ZLOINIMA USTAA
NAD SRBIMA U SREZU GACKO I NJIHOVOM BACANJU U
JAME1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KRILNO ZAPOVJEDNITVO
Broj 384
25 lipnja 1941
BILEE

Podatke o situaciji
na podruju Krila Bilee
alje

Zapovjednitvu 4 Hrvatske orunike pukovnije Sarajevo.

Od 17 do 23 lipnja 1941 godine bio sam na terenu i ustanovio

slijedee.
Nou od 4 na 5 lipnja 1941 god. pobijeno je od strane
Ustakog povjerenika za kotar Gacko g. Hermana Tonogala 140
ljudi sela Korita kotara Gacko kod Golubije Jame vie samoga
sela koja je duboka oko 30 metara pa su poubijeni onda u tu jamu
baeni. Neki od onih koji su u tu jamu baeni nisu bili mrtvi, pa
su se iz iste spasili i onda o tome obavijestili svoje seljane a i
druga sela. Iz Korita je zaplijenjeno 5294 komada krupne i sitne
stoke koja je razdata raznim muslimanskim selima kotara Gacko
na uvanje, od koje, se kolje jedino za potrebe Ustakog stana u
kotaru gatakom. Lica kod kojih je ova stoka ne smiju je ni pod
kakovim izgovorom za sebe klati.
Ovaj sam sluaj naveo jedino zato to je to bio samo jedan
povod za dogoaje koji su se odigrah 7 i 8 lipnja 1941 godine kao
i to da su stanovnici sela Korita i ostalih sela istono od puta
Korita - Avtovac napustili svoje kue i otili u blinja brda i ume,
a vjerovatno i u Crnu Goru. Jama u koju su poubijani baeni, je,
pored samoga puta Korita-Avtovac, i iz iste se razvija neizdrljiv
smrad. Da bi se sprijeilo trovanje Trebinjice, kao ponornice,
koja se pojavljuje u Bilei, date su potrebne upute a kotarskom
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 36/9-2, k. 143-a, reg.
br. 8/12-1.
 predstojniku u Gackom od strane vojnog ljekara iz Bilea koji je
tu jamu na 17 ov. mj takoer pregledao.
5 i 9 lipnja ubijeno je po Ustaama iz Stepena, Avtovca i
Gackoga jo 27 ljudi i u tu jamu baeno te je u istoj sada 167
leeva osim nekoliko onih, koji su se spasili, a govori se, da ih
ima i vie u to ja nijesam htjeo da ulazim jer to i nije od vanosti.
'Odbjegli seljaci iz kotara Gacko nijesu se zadovoljili samo sa
udaljivanjem od svojih kua, nego su ostali pravi pobunjenici jer
su na 7 lipnja napali i popljakali oruniku postaju u Jaseniku,
Stepenu i Kazancima tako, da su se orunici iz navedenih sela
morali povui, kako sam to iznio u svojem izvjeu, Taj. broj 28
od 13 lipnja 1941. Osim toga esto se deavaju napadi na
prolaznike na putu Stepen-Korita te je saobraaj na ovom dijelu
puta ugroen a povremeno i u prekidu. Nekoliko puta je pokua-
vano, da se orunici vrate u vojarnu na Stepen to do sad nije
uspjelo, uslijed jake vatre od strane pobunjenika, koji su na viem
i boljem poloaju nego vojarna orunike postaje Stepen. Ovo je
poznato i kotarskom predstojniku i Ustakom povjereniku u
Gackom. Osim toga je u selu Hodiima, Planiku i Koritima na
20 lipnja bila napadnuta i vojska iz Bilea, koja je toga dana vrila
pretrese u tim selima, u cilju pronalaska oruja, kojom je prilikom
jedan vojnik poginuo a dva ranjena.
Za ovo nekoliko dana, nastojao sam da se pobunjenici na
miran nain vrate svojim kuama i nastave redovan posao, te sam
na 18 i 19 lipnja sa kotarskim predstojnikom i predstavnikom
Ustaa iz Gackog otiao u sela Lipnik i Jasenik. Sa ovim je bio
saglasana i veliki upan u Dobrovniku. Seljacima iz oba sela je
savjetovano da se vrate svojim kuama i pristupe redovnome radu,
to su obeah i djelimino izvrili. Ipak im se ne moe vjerovati,
da e biti posluni i odani podanici nae drave jer je utisak koji
se dobio u ovim selima, da seljaci ne poklanjaju povjerenje naim
vlastima, a naroito ne prema Ustaama. Seljaci iz sela Jasenika
su sami molili, da se orunici ne alju u Jasenik jer se navodno
boje Crnogoraca, da ne napadnu orunike kako predstavljaju, da
je bilo 7 lipnja i njih Jaseniane doveli do odgovornosti. Ovaj
izgovor za napad na orunike od Crnogoraca nije iskren ni istinit,
jer Crnogorci nisu mogli, a niti mogu vriti napade na orunike
postaje bez suradnje samih seljaka, pa je sigurno da su i oni u
napadu i pljakanju na 7 lipnja uestvovali, i ako to priaju.
Jasenik je u neposrednoj blizini granice i za sada se postaja u
Jaseniku ne moe uspostaviti, dok se sa pobunjenicima svih sela
istono od puta Avtovac-Korite, ne bude potpuno obraunalo,
jednom jaom zajednikom .akcijom orunitva, Ustaa i vojske,
kako bi im se u budue onemoguila svaka slina akcija. Izgovor
seljaka da se ne smiju povratiti kuama od straha pred Ustaama,
za koje ne ele da dolaze u njihova sela, ne moe biti opravdanje
za njihovo sadanje dranje i napade na organe vlasti, kako sam
to gore naveo.
Pravi razlog za ovu pobunu je taj, to oni nee nikad moi
da se na lijep nain upokore i priznaju nau vlast, nego e se to
morati uiniti silom pa onda ekonomski ubiti toliko, da potpuno
osiromae^ Svi su i previe odani velikosrpskoj ideji i nee moi
nikada da se pomire s tim da ovi krajevi potpadaju pod nau
dravu, dok potpuno ne islabe. Odvoenje stoke po Ustaama iz
Korita, ne prestavlja jo ni priblinu vrijednost one stoke, koju
su Srbi kotara gatakog od muslimana kotara Gacko 1918 godine
oteli, a ija je vrijednost jo 1918 godine procijenjena na 18
milijuna dinara, ali od strane drave a ni od privatnih nije
nadoknaena. Ove mi je podatke kazao Demil Tanovi, naelnik
opine Avtovac, koji je bio lan tadanje procjenbene komisije.
Podatci, koji bi se prikupili o izvrenim ubistvima muslimana od
strane Srba u ovome kotaru, bili bi takoer vrlo obilni, u to ovog
puta nisam ulazio. Srbi se prave kao da svega toga nije bilo i
tumae sve dogaaje onako, kako njima i njihovim eljama
odgovara.
Sa ostalim selima istono od puta Avtovac - Korita, osim
Samobora koji je potpuno miran, nisam na lijep nain mogao da
doem u dodir a seljaci iz sela Stepena, Dania, Dulia i Prine
su i pismeno izjavili da meu njih mogu doi predstavnici okupa-
torskih zemalja, a druge da ne priznaju, pa se na taj nain nije
moglo ni doi do Kazanaca koje lei jo zapadnije od ovih sela,
na samoj granici. Miroljubiva sredstva su potpuno iscrpljena.
Orunici postaje Stepen su sada u Meuliima, iz Kazanaca
u Stolcu, iz Jasenika u Avtovcu, odakle se svakodnevno vre
nasilna izvianja, naroito prema Stepenu, ime se pobunjenici
uznemiravaju. Orunici iz Avtovca vre ophodnje u neposrednoj
blizini Avtovca i suradnju sa orunicima iz Meulia i Stolca.
Na 22 lipnja sam otiao u Nevesinje i stupio u vezu sa
Ustakim Stanom, te je na 23 lipnja iz Nevesinja otiao zapovjednik
sa veim brojem Ustaa u Avtovac, odakle su u suradnji sa
Ustaama iz Gackoga i Avtovca izvrili jedno nasilno izvianje u
pravcu Stepena sa 200 Ustaa. Na mjestu zvanom Zborna Gomila
Ustae su doekani puanom vatrom od pobunjenika morali se
razviti za borbu. Uspjelo im je, da protjeraju pobunjenike sa
Stepena i Prine nakon ega su upalili sela ukovie, Stepen,
 Prine i Pusto Polje i osam kua uz cestu kod Stepena. Borba je
bila vrlo otra i trajala je do 18 sati i 30 minuta kad su se Ustae
iz navedenih sela povukli praeni puanom vatrom pobunjenika.
Na Zbornoj Gomili je preko noi ostavljeno jedno strojopuano
odjeljenje, koje se je 24 lipnja povuklo u Avtovac. Ustae iz
Nevesinja njih oko 100 su jo na 23 lipnja otili u Nevesinje,
ostavivi u Avtovcu i u Gackome po 20 ljudi. Prema tome je, sa
nae strane sudjelovalo u navedenoj borbi oko 200 ljudi dok se
je dobio ustisak da je protivnika bilo oko 600 do 1000 ljudi.
Gubitaka od strane Ustaa je bilo etiri mrtva i etiri ranjena a
gubitci neprijatelja su nepoznati i ako se misli da su brojni. U
selu Meulii i Solac je uhapeno 13 Srba koji su u Avtovcu od
Ustaa strijeljani, ali oni nisu uestvovah u borbi ve su ivjeli u
ova dva muslimanska sela. Po nalogu zapovjednika Ustaa nou
od 23 na 24 lipnja pohapeni su u Gackom svi Srbi od 16 godina
na vie od ega je u toku noi pobijeno 26, a ostatak e navodno
biti otpremljen u logor u Nevesinje. Te mjere nijesu preduzete u
Avtovcu. Orunici su u toku toga dana imali dunost da osigura-
vaju Gacko i Avtovac jer su svi Ustae bili zauzeti u ovoj borbi.
Vojska nije stupala u akciju.
Uslijed ovakvog stanja molim da orunike postaje Jasenik,
Stepen i Kazanci ostanu privremeno u sadanjim svojim mjestima
t.j. u Avtovcu, Meuliima i Stolcu dok se pobunjenici potpuno
ne upokore.
U Avtovcu se sad nalazi jedna satnija vojske a broj Ustaa i
orunika nije takoer tako velik, da bi to bilo dovoljno za ovakvu
situaciju, radi ega bi najhitnije trebalo u Avtovac poslati dva
bataljona vojske, od kojih bi bilo potrebno da se po jedna satnija
dislocira u Stepenu i Koritima, pa bi se onda od strane Ustaa i
orunika mogle preduzeti jae mjere za upokorenje ovog kraja,
dok se ne postigne konaan rezultat. Tada bi postaje Jasenik,
Stepan i Kazanci istom mogle poeti da djeluju, ali sa veim
brojem orunika. Osim toga bi u Gackom za zapovjednika
orunikog voda trebalo postaviti jednog iskusnijega orunikoga
asnika, poto je sadanji zapovjednik voda priuvni pjeaki
asnik, koji nema smisla za organizaciju slube javne sigurnosti.
Od cijele akcije pobunjenika dobija se utisak da u istoj
uestvuju i Crnogorci jer sami seljaci sa nae teritorije i ako su
vrlo otporni i borbeni nebi se u tolikoj mjeri protivu naih vlasti
eksponirah, da nemaju podrke i pouke sa druge strane granice.
Govori se da nae seljake organizuje i predvode crnogorski asnici,
to se moe uzeti kao vrlo vjerovatno.
 Dranje orunika za sve vrijeme od uspostavljanja ovoga
Krila je prema prikupljenim podatcima, do sad bilo korektno,
osim orunikog kaplara Aziza atovia kojeg sam prema zapo-
vjednikovom odobrenju uputio u Sarajevo a njegove e se krivice
izviditi im to sadanje prilike budu dozvolile. O dranju orunika
dobio sam podatke od uglednijih graana sa kojim sa dolazio u
dodir u Avtovcu i Gackom, a takvo miljenje ima i kotarski
predstojnik u Gackom. To su mi isto rekli i predstavnici italijanske
vojske u Gackom koje sam takoer posjetio. Jedino su se Italijani
dva natporunika ravo izraavali o muslimanima, to je dolazilo
iz nepoznavanja odnosa izmeu Srba i Hrvata u ovom kraju.
Ujedno sam vidio, da su Italijani odravali veze i sa Srbima u
Gackom jer su po njihovom pripovjedanju pojedini Srbi kod njih
dolazili i prituivali se na Ustae, iji su rad Talijani takoer pratili
i o svemu su obavjeteni, a ta obavjetenja su mogla svakako
poticati jedino od Srba.
Danas u 8 sati sam izvjeten, da je u 4 sata i 30 minuta
napadnuta i razoruana orunika postaja Lukavac, orunikog
voda Nevesinje. Napadaa je bilo oko 150. Ispod Trusine se je
ula pjesma Srba i poklici kralju Petru kuda je upuena pomo
od strane ustaa iz Ljubinja i sada je borba jo u toku.
25 lipnja do podne napadnuta je postaja Divin orunikog
voda Bilea, od oko 300 napadaa Srba. Orunici se jo dre i
istima sam uputio potrebnu pomo orunika a i sam u odmah
poi na lice mjesta.
25 lipnja do podne ila je prema Nevesinju jedna vea grupa
ljudi koji se cijene na 3000, a govori se, da ih vodi edo Mili
bivi trgovac iz Mostara. Veza sa Nevesinjem iz Gackog je
prekinuta oko 11 sati ali sam saznao d a j e Nevesinje blagovremeno
zatrailo pomo iz Mostara i Sarajeva.
Od Ustakog stana u Gackom je takoer zatraena vojska iz
Sarajeva, koja im je obeana.
Iz svega se vidi da je ovo pravi organizirani ustanak pa su
mjere za pojaanje koje sam naveo, potrebne kako bi se ve u
poetku ustanak uguio.
Dostavljeno
Zapovjedniku 4 Hrvatske
orunike pukovnije
Zapovjedniku Jadranskog
diviziskog podruja
Zapovjedniku mjesta Bilea Zapovjednik potpukovnik
Kotarskom prestojniku Bilea Muh.2 Aganovi
2
Muharem Aganovi.

148
 BR. 80
NEMAKO POSLANSTVO U ZAGREBU DOSTAVLJA MINISTRU
SPOLJNIH POSLOVA NDH IZVETAJ MINISTARSTVA UNU-
TRANJIH POSLOVA SRBIJE OD 26. JUNA 1941. O TERORU
HRVATSKIH USTAA NAD SRBIMA U DALMACIJI1

Prepis

Dostavljam na znanje sledei izvetaj srpskog Ministarstva

unutranjih poslova od 26.6.41. o teroristikim aktima Hrvata.
Bala Marko, rodom iz Vrlike, srez Sinj, obavestio me je
usmeno o zlostavljanjima i progonima, kojima su Srbi u Dalmaciji
izloeni od strane hrvatskih ustaa. Kao posebno surove primere
izmeu ostalog naveo je:
Desetog juna ove godine uhapeni su: Trii P. Milan, srpski
pop, Popovi Todor, gostioniar, Bakovi Milan i Liar Milo,
sudski pisari, svi ih Vrlike i dovedeni su u policijski zatvor u Vrlici.
O njihovoj daljoj sudbini nita se nije moglo saznati.
Prilikom hapenja popa Triia ustae su ranih njegovog sina
Slobodana jednim metkom iz puke u desno rame, a da za pucanje
nisu imali nikakvog razloga. Triieva erka Drina iz straha je
skoila s prozora na prvom spratu na ulicu i tom prilikom slomila
jednu nogu i jednu ruku. Familija ju je odvela u Knin i tamo se
nalazi na leenju.
Ustae su 11. juna bez razloga pristupili daljim hapenjima
Srba u Vrlici. Tako su izmeu ostalih uhapeni: Kati Petar,
penzioner, Trivi Kota i Stoisavljevi Pane, trgovci, Bjelankovi
Jovan, gostioniar i Gari Jovan, policajac. Svi su uhapeni samo
zbog toga to su Srbi. U zatvoru su mueni a neki od njih su
potom preveeni u Gospi. O njihovoj sudbini nita se ne zna.
Trgovac Stoji Nikola nalazio se takoe meu uhapenima, ali je
posle tekih zlostavljanja opet puten kui. Pritom se ni u kom
sluaju ne radi o pojedinanim sluajevima. U celoj Dalmaciji
ustae vre neovene strahote, koje se usmeravaju naroito na
ugledne Srbe, trgovce, svetenike i uitelje. Kao primer moe se

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 233, reg. br. 15/2-13.

149
jo navesti da su ustae uhapsili i srpskog popa u Palii (njegovo
ime nije poznato podnosiocu prijave). Njemu su iupah nokte iz
prstiju na rukama i nogama, odsekli bradu zajedno s koom i tada
ga, ubili posle ovih zlostavljanja.

BR. 81
ODREDBA MINISTARSTVA PRAVOSUA OD 26. JUNA 1941. O
PROGLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE SUDBENOG
STOLA U OSIJEKU1

MINISTARSTVO PRAVOSUA
Broj 37.524-1941.

MINISTARSKA O D R E D B A
o proglaenju prijekoga suda za podruje
sudbenog stola u Osijeku.

Na temelju toke 1. zakonske odredbe o prijekim sudovima

od 17. svibnja 1941. godine (Narodne novine od 20. svibnja
1941. broj 32) proglaujem prijeki sud za podruje sudbenoga stola
u Osijeku.
Ovaj e prijeki sud poslovati kod sudbenoga stola u Osijeku.
Predsjednikom prijekog suda postavljam dra Antu T o p a 1 o -
v i a , vijenika sudbenog stola u Osijeku, a za suce prijekoga
suca: dra Pavia G l a v a a , kotarskoga suca iz akova i Franju
V u i a , ustau iz Osijeka; za zamjenike sudaca: Vjekoslava
Kulimana, vijenika sudbenoga stola u Osijeku i Franju Pa v i a
ustau iz Osijeka.
Prijeki sud kod sudbenoga stola u Osijeku nadlean je, da
sudi sva kanjiva djela, navedena u to. II. u vezi s to. X zakonske
odredbe o prijekim sudovima, a koja su uinjena ili budu uinjena
u vremenu od 10. travnja 1941. pa do dana, dok ovaj prijeki sud
ne bude ukinut.
Smrtnu kaznu strijeljanjem imaju izvriti orunici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom podruju
sudbenoga stola u Osijeku gradska i obinska poglavarstva.

Zagreb, 26. lipnja 1941. Ministar pravosua:

Dr. Mirko Puk, v. r.
1
Narodne novine" od 26. VI 1941.
 BR. 82
NAREDBA PREDSEDNITVA VLADE OD 26. JUNA 1941. ZA
SPROVOENJE ZAKONSKE ODREDBE O OSNIVANJU DRAV-
NOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU1

PROVEDBENA NAREDBA
predsjednitva vlade zakonskoj osnovi o osnutku Dravnog ravna-
teljstva za ponovu od 24. lipnja 1941. broj CLXXI-507-Z. p.-1941.

1.
Dravno ravnateljstvo za ponovu obavljati e:
a.) sve poslove oko iseljivanja stranog ivlja iz Nezavisne
Drave Hrvatske. U vrenju te dunosti ono e skupljati sve
potrebne podatke o osobama, koje treba izseliti, izdati e o tomu
sve potrebne odluke te ih izvrivati. Preuzimati e pokretnu i
nekretnu imovinu izseljenih osoba, pa ju to prije predavati na
raspolaganje Zavodu za kolonizaciju u svrhu unutarnje koloniza-
cije, a dotle privremeno upravljati i vriti nadzor nad tom
imovinom, i obavljati neodgodive poslove na njoj,
b.) poslove useljavanja i smjetanja useljenika, koji kod
naseljenja ne dobivaju nekretnine.
2.
Svi poslovi unutarnje kolonizacije i smjetanja iz inozemstva
useljenih Hrvata na nekretnine u domovini ne spadaju u djelokrug
ravnateljstva za ponovu, nego iskljuivo u nadlenost Zavoda za
kolonizaciju prema dosadanjim propisima.
3.
Dravno ravnateljstvo ima se u svim poslovima drati uputa
i ovlasti, koje e mu izdavati predsjednitvo vlade.
Nadzor nad radom Dravanog ravnateljstva za ponovu vri
predsjednitvo vlade bilo po svojim organima bilo po naroito u
tu svrhu odreenim izaslanicima.
4.
Ravnateljstvo za ponovu imati e sredinji ured u Zagrebu,
a prema potrebi u suglasju sa predsjednitvom vlade osnovati e
po dravi svoje urede, ispostave i povjerenitva.
Ustrojstvo i poslovanje sredinjeg ureda, ispostava i povjere-
nitava urediti e se propisnikom, koga e izdati predsjednitvo
vlade na prijedlog Dravnog ravnateljstva za ponovu.
1
Narodne novine" od 26 VI 1941.
2
Vidi dok. br. 74.
 5.
Za izvrenje u 1. odreenih zadaa stoji Dravnom ravna-
teljstvu za pomo ponovniko orunitvo. Ono e se ustrojiti i
izobraziti pod nadlenou ministarstva domobranstva, te stoji
stegovno pod ministarstvom domobranstva, a pod nadlenou
vojnih sudova.
Njegovo potanje ustrojstvo propisati e se propisnikom po
ministarstvu domobranstva u suglasju s predsjednitvom vlade.

6.
Sve dravne oblasti dune su unutar svoje nadlenosti Drav-
nom ravnateljstvu za ponovu pruiti potrebitu pomo.

7.
Proti odlukama Dravnog ravnateljstva za ponovu dozvoljen
je utok u roku od 15 dana putem ravnateljstva na predsjednitvo
vlade. Utok nema obustave moi.
Proti rjeenju predsjednitva vlade nije dozvoljena tuba na
upravni sud.

8.
Novana sredstva potrebna Dravnom ravnateljstvu za po-
novu za provaanje njegovih zadaa odreuju se u dravnom
proraunu.
Do donoenja dravnog prorauna odrediti e se novana
sredstva izvanrednom navjerom.

9.
Dravno ravnateljstvo za ponovu drat e se u svemu propisa
14. do 17. zakonske odredbe o dravnoj vladi Nezavisne Drave
Hrvatske od 24. VI. 1941.

10.
Ova provedbena naredba stupa na snagu danom proglaenja
u Narodnim novinama.

U Zagrebu, dne 26. lipnja 1941. Predsjednitvo vlade:

Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj: 530 Z. p. - 1941.
 BR. 83
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 26. JUNA 1941. O
DOPUNI ZAKONSKE ODREDBE 0 PRIJEKOM SUDU I ZAKON-
SKE ODREDBE 0 POKRETNOM PRIJEKOM SUDU1

Na prijedlog ministra pravosua i bogotovlja propisujem i

proglaujem

ZAKONSKU ODREDBU
o nadopuni zakonske odredbe o prijekom sudu 2 i zakonske
odredbe o pokretnom prijekom sudu. 3

1.
U nadlenost prijekoga suda u smislu zakonske odredbe o
prijekom sudu od 17. svibnja 1941. i pokretnoga prijekoga suda
od 24. lipnja 1941. spada i kanjivo djelo iz 225. kaznenoga
zakonika od 27. sijenja 1929. uinjeno poslije 10. travnja 1941.
godine.

2.
Pred prijeki sud odnosno pred pokretni prijeki sud bit e
stavljen i onaj, koji se je nakon 10. travnja 1941. prijavio ili se
prijavi za lana koje ustake postrojbe ili je obukao ili obue
ustaku odoru, i ako nema za ustau potreban astan i besprikoran
predivot.

3.
Za djela navedena u -ima 1. i 2. ove zakonske odredbe
odreuje se pred prijekim sudom odnosno pred pokretnim prije-
kim sudom kazna smrti strijeljanjem.

4.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

U Zagrebu, dne 26. lipnja 1941. Poglavnik:

Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj LXI-532-Z. p. 1941. Ministar pravosua i bogotovlja:
Dr. Mirko Puk, v. r.

1
Narodne novine" od 26. VI 1941.
2
Vidi dok. br. 30.
3
Vidi dok. br. 75.
 BR. 84
VANREDNA ZAKONSKA ODREDBA I ZAPOVJED POGLAV-
NIKA OD 26. JUNA 1941. 0 NADLENOSTI PRIJEKIH SUDOVA
SA POSEBNIM NAGLASKOM 0 POSTUPKU PREMA JEVREJI-
MA1

IZVANREDNA ZAKONSKA O D R E D B A I ZAPOVJED

Povodom glasina, da bi dne 28. o. mj. u Hrvatskoj imali

uslijediti tobonji progoni protiv jednom dijelu puanstva odreu-
jem, da e svako, tko takve glasove iri, biti stavljen pred prijeki
sud.
Podjedno odreujem, da e isto tako biti stavljen pred prijeki
sud svatko, tko bi uope bilo kada izvrio bilokakvo nasilje nad
ivotom ili nad imovinom bilo koga dravljanina ili pripadnika
Nezavisne Drave Hrvatske. Nadalje odreujem, da su svi dunos-
tnici ustakih organizacija i svi zapovjednici i podzapovjednici
ustake vojnice osobno odgovorni za svaki izgred, koji bi se u
gore reenom smislu dogodio te imadu sve ustake organizacije i
tijela ustake vojnice u cijeloj dravi poduiti, da im je dunost
svim sredstvima sprijeiti bilo kakov izgred u gornjem smislu.
Svaki lan ustake organizacije ili vojnice, koji bi se sam poinio
krivcem takvog kanjivog djela, bit e smjesta strijeljan po
ustakom sudu.
Isto tako svi organi javne vlasti imadu budno bditi nad tim,
da se snagom zakona sprijei bilo kakav pokuaj nasilja proti
imovine ili ivota bilo koga dravljanina ili pripadnika Nezavisne
Drave Hrvatske ih stranog podanika, bio takav in poduzet sa
strane neodgovornih elemenata ili slubenih osoba.
U svakom sluaju bilo kakvog izgreda u tom pravcu, ako je
potrebno, imaju se predstavnici mjestnih dravnih vlasti smjesta
obratiti na mene osobno, brzoglasno ih brzojavno, na to u po
potrebi odrediti im potporu vojske ili moje tjelesne bojne.
Isto tako gdje bi se god pojavili na podruju Nezavisne Drave
Hrvatske pod orujem bilo pojedince bilo u grupi tzv. etnici ili
ostatci srbske vojske ili bilo kakve osobe, koje nemaju ovlatenja
nastupati u postrojbi bilo u graanskom bilo u ustakom ih
vojnikom odijelu, dune su sve vlasti odmah proti njima upotri-
jebiti mrzlo i vrue oruje sredstvom orunitva, redovitih ustakih
1
Narodne novine" od 26. VI 1941.
 postrojba, a u skrajnjem sluaju zatraiti podporu hrvatskog
dravnog Domobranstva.
Budui idovi ire lane vijesti u svrhu uznemiravanja puan-
stva te svojim poznatim spekulativnim nainima smetaju i otea-
vaju obskrbu puanstva, to se kolektivno smatraju za to odgovor-
nim, i prema tome e se proti njima postupati i spremati ih povrh
kaznenopopravne odgovornosti u zatoenika zbiralita pod ve-
drim nebom.
Istodobno pozivam sve osobe, koje su se do uspostave
Nezavisne Drave Hrvatske ogrijeivale o hrvatske narodne pro-
bitke bilo glasajui za nehrvatske stranke, bilo svojim prisustvom
u nehrvatskim i protuhrvatskim drutvima, bilo svojim sudjelova-
njem u korupciji, ili da su se obogaivah intervencionistikim
poslovima, jednom rijeju sve osobe ija je prolost nehrvatska,
protuhrvatska ih drutveno neasna, koje su se pokuale gurati ili
su se ak ugurale u dravne slube, u ustake organizacije ili u
postrojbe ustake vojnice, ili ak u Hrvatsko domobranstvo, da
se u roku od osam dana same povuku i odstrane, jer e inae
nakon izminua toga roka biti prisilno i na bolan nain odstranjene
te podvrgnute odgovarajuem postupku.
Napokon pozivam sve i svakoga da se okani bilo kakove
intervencije kod bilo koje dravne ili sline vlasti u osobnim kao
i u materijalnim predmetima, jer e se svaka intervencija smatrati
sabotaom i postupati e se po propisima prijekoga suda. Tko se
smatra da je bilo u emu povrijeen zakon ili njegov probitak,
moe to uvijek pismeno prijaviti bilo nadlenoj vlasti bilo predsjed-
nitvu vlade, i to bez ikakove pristojbe.

Dano U Zagrebu, dne 26. lipnja 1941. Poglavnik Nezavisne Drave

Hrvatske
Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj CXI-531-Z. p.-1941.

Povodom prednje izvanredne zakonske odredbe i zapovjedi

izdaj em ovaj

NALOG

Ova izvanredna zakonska odredba ima se kroz tri dana

donaati u svim novinama na prvoj strani i objavljivati putem
Radio-postaje kroz tri dana u jutro, u podne i na veer. Ova se
odredba ima nadalje plakatirati po svim gradovima u cijeloj
Hrvatskoj a sva opinska poglavarstva imaju je proglasiti puan-
stvu uobiajenim nainom. Podjedno se umoljavaju vjerske vlasti
da ovu odredbu dadu proglasiti po duhovnim pastirima.

Zagreb, dne 26. lipnja 1941. Ministar unutarnjih poslova:

Dr. Andrea Artukovi, v. r.
Broj 11.541. Pr. M. U. P.

BR. 85
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 4. ORUNIKE PUKOVNIJE OD
27. JUNA 1941. ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG ORUNITVA
O PROTERIVANJU SRBA IZ SLAVONIJE I SREMA ZA SRBIJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4 ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S. Broj 328

Prebacivanje Srba iz
Srijema i Slavonije
u Srbiju

ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG ORUNITVA

ZAGREB
Sarajevo, 27. lipnja 1941.

Prilikom obilaska sa zapovjednikom Bosanskog divizijskog

podruja kroz kotar Brko i Bijeljinu, uoili smo na putu za
Bijeljinu dve velike skupine Srba sa enama i djecom, koji su
prebaeni iz Slavonije kao dobrovoljci preko Save i upueni u
Srbiju.
Radi daljnje orijentacije uputio sam se kotarskom predstoj-
niku i ustakom povjereniku u Bijeljini, koji rukovode ovom
selidbom i saznao sam da je ienje Srijema i Slavonije u toku i
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 31/9-1.
da je ve prebaeno u Srbiju oko 6.000 lica i to krijumice bez
ikakve organizacije. 2 Daljnjih 4.000 hca smjeteno je po srpskim
selima, gdje oekuju mogunost da preu Drinu.
Ovo preseljavanje obustavile su Njemake vojne vlasti, na taj
nain to su sva prevozna sredstva du Drine uzeli u svoje ruke
i sve prelaze stavili pod strau. 3
Daljnje prebacivanje Srba preko Drine da e uslijediti subjek-
tivno na temelju predloene molbe za impreturaciju, na temelju
ega izdaje povjerenitvo posebne propustnice. Meutim nikako
nije jasno, kako e se ta lica prebaciti potajno, protiv volje
Njemake vojne vlasti u Srbiju.
Navodno Njemake vojne vlasti nemaju nita protiv toga
prebacivanja, ali oni trae potpunu i suglasnu organizaciju.
Po mom miljenju ovo nagomilavanje Srba u isto srpskim
krajevima je u svakom pogledu tetno. Kod daljnjeg provaanja
te akcije drim za shodno da se prebacivanje ovog ljudstva uprilii
u vie pravaca, iz uzroka da se ta akcija bre okona i time osujeti
vee zlo, kao bolest, glad i za javnu sigurnost tetne pojave.
Povodom naprijed izneenog, nae orunitvo u tim kotaro-
vima je toliko optereeno da je apsolutno nemogue pomisliti da
bi se svima dunostima udovoljilo i ukazuje se neophodna potreba,
da se ove jedinice pojaa sa djelatnim orunicima iz Hrvatske, a
u tu svrhu potrebno je 50 najmanje, iskusnih, starijih i pouzdanih
orunika, sa kojima mi ne raspolaemo.

Dostavljeno:
Zapovjednitvu Hrv. oru.
Zagreb i Izaslaniku Vlade Zapovjednik:
g. Petkoviu Sarajvo. Vidas4

2
Vojni zapovjednik Bijeljine obavestio je 22. juna 1941. Oruniko krilno
zapovjednitvo Tuzla da je u vremenu od 11. do 19. juna prebaeno 11.000
proteranih Srba iz Slavonije i Srema u Srbiju, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a,
reg.br. 31/1-2.
3
Vidi dok. br. 48.
4
Franjo.
Faksimil dokumenta broj 85.
 BR. 86
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE KORAJ OD 27. JUNA 1941.
ZAPOVJEDNIKU ORUNIKOG VODA BIJELJINA 0 TEKIM
USTAKIM ZLODELIMA NAD PRAVOSLAVNIM IVLJEM1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA KORAJ
V.Taj.Br.18
27 lipnja 1941 godine
u Koraju

Rabijatan i nezakonit
postupak ustaki orga-
na prema narodu.-

ZAPOVJEDNIKU ORUNIKOG VODA

BIJELJINA c

U vezi dostavljenih izvetaja doglasne prirode na teritoriji

ove postaje izvjetavam vodno zapovjednitvo jo i o slijedeim
zapaanjima:
Potpisati sam prispeo na ovu postaju 30 svibnja t. god. i
primio dunost zapovjednika postaje. U toku ovog vremena
upoznao sam se donekle sa prilikama na reonu postaje pa sam se
osvjedoio o slijedem:
Na reonu postaje vlada potpun red i mir, ali ovom su na
smetnji ustaki organi iji je logor uspostavljen u ovdanjem mjestu
Koraju i imajih brojno oko 20 ljudi. Upravo ne moe im se znati
taan broj, jer se ee menjaju kad je kome volja. U ovakvu
delikatnu ustanovu primaju se mahom ljudi iz najnii slojeva, koji
zasluuju da se stave pod nadzor vlasti a ne da im se povjeri
funkcija oko odravanja poretka u dananjim prilikama.
Pomenuti organi vre slubu bez ikakva plana i taktike prema
narodu. Njihova nadlenost kao teritorija postala je neograniena.
Kako sam obavjeten i sam se osvedoio u narodu, osobito kod
pravoslavnog ivlja vlada panian strah od ustakih organa radi
ega pojedini ljudi bjee od svojih kua. Naroito vlada strah kod
djece i ena. Tako je nedavno djete Save Lazia iz Milina sela
1 Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 44/1-3.
 koji se jo nije vratio iz ropstva, pod depresijom straha, obolelo
od epilepsije (padavice). Nije redak sluaj da pojedinci pri
iznenadnom susretu na putu sa orunikim organima nagnu u
bjegstvo i time navuku sumnju protivu sebe, te kada budu
pronaeni i uhieni te ispitani zato bjee pravdaju se da su bjeali
mislei da im idu u susret ustae, koji tuku ljude i bez ikakva
razloga. Nita bolje raspoloenje ne vlada i kod vienijih ljudi
islamske vjeroispovjesti, prema ustakim organima, na reonu
postaje.
Na elu ustakih organa postavljen je sadanji naelnik opine
u Koraju g. Burhan Begi iz Koraja, a njegov pomonik je Stepan
Smodi preduzima za nabavku tehnikog drveta sada nastanjen
u selu Tutnjevcu, koji se eksponira da je glavni povjerenik
ustakog stana, te kao takav rasporeuje i upravlja slubom
ustakih organa u Koraju u sporazumu pomenutog Begia, a i
sam vie puta via se po selima sa po nekoliko ustaa.
Doznao sam da je navedeni Smodi pred nekim ljudima
pravoslavne vjeroispovjesti ispoljavao se, da e svi pravoslavni biti
iseljeni da im ne vrijedi to rade. Ovakvim nainom narod je
demoralisan radi ega je i polet u opadanju u privrednom pogledu,
kada se osjea najvea potreba za obradu zemljita.
Ovih dana ustaki organi zapljenili su sve bicikle od vlasnika
1
pravoslavne vjeroispovjesti i ako su vlasnici snabdjeveni sa saobra-
ajnim knjigama i registrovali bicikle za ovu godinu. Kako sam
obavjeten da e zaplenjeni bicikli biti prodati u korist samih
ustaa u Koraju. U ovom pogledu ova postaja nije dobila nikakva
nareenja i smatram d a j e ovaj postupak ustaki organa nezakonit.
Ustakim organima koliko je poznato nije odreena beriva
iz opinski ili koji drugih izvora a kako to je spomenuto u ovaj
sastav uli su mahom siromani ljudi pa je logino da su kao takvi
zavisni i u svojoj dunosti pristrasni te naklonjeni da za obezbedu
svog opstanka ine i nezakonita djela kao to je spomenuto.
Pored izloenog ustanovio sam da pomenuti organi vrlo grubo
i rabijatno postupaju sa mirnim stanovnitvom i slui se neasnim
intrigama prilikom vrenja slube. Tako sam doznao kada pojedine
ustae izaberu rtvu koga namjeravaju muiti, ispale po neki
metak u blizini, a potom od dotinog zahtjevaju da kae koje
pucao ili od samog dotinog trae da im preda oruje i ako su
ubjeeni da dotini nema oruja. 2
2
Na takve postupke ustaa u Koraju podstie logornik Murat-beg Pai iz
Bijeljine svojim govorom od 27. juna 1941. odranim u ovom mestu. Vojni arhiv,
ANDH, k. 174, reg. br. 3/11-1.
 Ovakav postupak ustakih organa povod je da narod gubi
povjerenje prema vlasti pa naravno i prema novo osnovanoj dravi
iji se temelji tek poinju zidati, a pored toga kodi i orunikoj
ustanovi jer za sada narod nezna praviti razlike izmeu ustaa i
orunika ije su uniforme odnosno odore jednake.
Na temelju izloenog namee se potreba da se ustaki organi
u Koraju raspuste poto njihov rad kako je spomenuto prelazi u
isto anarhistiki postupak prema narodu a nema ni potrebe da
postoji ustaki logor u ovdanjem mjestu s obzirom na povoljne
prilike javne sigurnosti. Ako ve nadleni faktori smatraju da su
potrebni ustaki organi onda se namee potreba, da se za ovu
svrhu postave lojalni i poteni a iznad svega pravedni ljudi, koji
e raditi na bazi pravde i optih interesa u sreivanju nezavisne
Domovine Hrvatske.
U vie mahova pretpostavljene starjeine nareuju tjesnu
saradnju sa ustakim organima, ali s obzirom na izloeni njihov
postupak smatram da je sa njima vrlo teko saraivati. Tim tee
to su orunici vie vezani zakonskim formalnostima, a u isto
vrijeme koliko sam se mogao osvjedoiti bar u ovdanjem mjestu
ustaki organi ni sami ne ele prisustva i saradnje oruniki
organa, da bi bili u svom nezakonitom postupku komotniji. 3
Molim zapovjednika da se ovaj izvjetaj smatra potpuno
istinitim, da ga zapovjednik rasmotri i u koliko se moe smatrati
potrebnim da se dostavi pod diskrecijom viim pretpostavljenim
starjeinama, kako bi se mogle preduzeti potrebne mjere, da nebi
nastupile neeljene poljedice.

Postaje zapovjednik
oruniki podnarednik
Sulej. I. Sijeri

3
Vidi dok. br. 68.
 . BR. 87
IZVETAJ STOERA VRBASKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
OD 28. JUNA 1941. ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE 0
OPTOJ SITUACIJI I NASILNOM ISELJAVANJU SRBA I JE-
VREJA IZ BIHAA I BEKSTVU SRPSKOG IVLJA U UME OD
ZLOINA USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

STOER
VRBASKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
V. T.V. Broj 829
u Banja Luci dne 28. VI. 1941.

Doglasni izvjetaj.

ZAPOVJEDNITVU K O P N E N E VOJSKE
(Vojni ured 5 odsjek)

Veza zapovjedi V.T. Br. 36 od 7.VI. 1941.

1.- pijunaa i propaganda i sprijeavanje iste.
Na ovome divizijskom podruju nije se mogla zapaziti nika-
kova pijunaa. U izvjeu V.T.V. Br.720 od 18. ov. mj. nagovje-
teno propagandno kretanje sumiljenika Slobodana Subotia u
vezi sa akcijom Srpski preporod", prema prikupljenim podacima
izezlo je, jer su mnogi propagatori, koji su stajali u vezi sa
vodstvom u Beogradu, emigrirali u Srbiju.

2- Suzbijanje protudravne propagande.

Redarstvene i upravne vlasti preduzele su energine mjere
da se pojava svake propagande suzbije. Ulazak Sovjetske Rusije
u rat ulio je nade Srbima, idovima i komunistima, Koji su izgleda
postali aktivniji i nadaju se mogunosti ponovnog preokreta. U
vezi s ovim uhieno je na podruju vie komunista i Srba.

3.- Suzbijanje propagande protiv vojne sile.

Protiv vojne sile nije zapaena nikakova propaganda.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 9/3-1.
 4 - Suzbijanje pronaanja uznemirujuih vijesti.
Po posljednjem jo ne provjerenom obavjetenju izvjesna
radio stanica Zrinski", na valu 26.3 svakog dana oko 20.20 sati
daje vijesti protivu interesa nae drave.
U kotaru Prnjavor pronaale su se vijesti o tobonjoj pripremi
vidovdanskog ustanka. Preduzete su sve mjere opreze.

5.- Evidencija stranaca, sumnjivih lica i nepoudnih eleme-

nata.
Evidencija stranaca, sumnjivih lica i nepoudnih elemenata
vodi se od strane upravnih, orunikih a i vojnih vlasti.

6.- Ishrana i potrebe stanovnitva; promet.

Po prikupljenim podacima ishrana seoskog puanstva, jo
uvijek nije osigurana. Velika oskudica kruha osjea se u Lici i u
sjevero-zapadnoj Bosni. Intervencija vlasti samo djelomino ubla-
ila je ovo stanje. U nedostatku penice, rai i kukuruza narod
kupuje zob iz ega mjesi kruh. U okolini Otoca narod bi jeo i
mekinje, da ima kukuruza za mijeanje s mekinjama.
Vidjevi ovo teko stanje odobrio sam da se u Otocu proda
narodu 3 vagona zobi, koja se ve poela kvariti i koja pretie
preko naih potreba. Isto tako odobrio sam da se narodu proda
viak mekinja.
Na podruju kotara Bos. Gradika organiziran je fond za
prehranu siromanog puanstva i raspolae sa sumom od miliun
petsto hiljada dinara, koja su sretstva namaknuta kontribucijom.
Iz ovog fonda finansiraju se javni radovi, za suzbijanje nezaposle-
nosti siromanih radnika.
Promet se odvija normalno.

7.- Praenje mjestne i strane tampe.

U mjesnoj tampi nije nita zapaeno, to bi bilo znaajno
po vojsku. Ovaj stoer ne prima nikakove strane novine.

8- Vaniji dogaaji politikog i vojnikog znaaja na podruju

i dui granice.
a) Na dan 24 ovog mjeseca izseljeni su svi idovi i Srbi iz
Bihaa u Kulen Vakuf, a po nareenju Velikog upana. O ovome
je podnijet zaseban izvjetaj. 2
2
Vidi dok. br. 91, 102, 122.
 b) Izmeu 20. i 23. ovog mjeseca izvrio je obilazak Talijan-
skih eta na ovome podruju talijanski maral De Bonno, u pratnji
zapovjednika brzog korpusa iz Karlovca.
Tom prilikom izvren je svean doek i mimohod eta u
Bihau, Plitvicama, Vrhovinama, Gospiu i Otocu.
Doeku su prisustvovah i pozvani zapovjednici posada i
pretstavnici civilnih vlasti. U Otocu je u doeku na predlog
talijanskog zapovjednika, prisustvovala i jedna naa poasna
satnija.
c) Po podacima orunitva u poslijednje vrijeme, bilo je na
ovome podruju 7 pojedinanih uvreda Poglavnika, Nezavisne
Drave Hrvatske i Voe Njemakog Rajha-Hitlera. Kako je
njihova krivica svjedocima dokazana, svi izgrednici su uhieni i
predani sudu.
d) Uslijed nezakonitog i nepravilnog postupanja samozvanih
ustaa na ovome podruju, koji su ubijali, palili i pljakali osobito
pravoslavno puanstvo, iz mnogih sela taj ivalj je odbjegao u
planine i ume. Zbog toga vlada na podruju nezdravo stanje i
nae upravne vlasti se boje nereda i stalno trae posade vojske
po svima kotarskim mjestima.
0 akciji ustaa i potrebnim protumjerama podnio sam po-
sebna izvjea na linost zapovjednika Kopnene vojske sa V.T.V
Br. 778 i 819 od 25. i 27. lipnja ove godine.

9.- Evidencija rasporeda saveznikih trupa na Vrbaskom

divizijskom podruju.
Prikupljeni su slijedei podaci o saveznikim jedinicama na
ovome podruju:
1 U TALIJANSKOJ ZONI:
ete II i III talijanske brze divizije po dijelovima naputaju
ovo podruje. Poslednjih dana potpuno je ispranjen Klju, Sanski
Most i Bos. Krupa. Konjika pukovnija Genova" iz Bos. Krupe
boravi u prolazu u Bihau, dok je tamonja konjika pukovnija
Novara" sa bataljonom bornih kola 25.VI. otputovalo u pravcu
Vrhovina.
Talijanske vlasti dre u tajnosti dali e sve ete napustiti ovo
podruje, ali se po spremanju i kazivanju asnika moe zakljuiti,
da bi svi imali uskoro otputovati.
 II U NJEMAKOJ ZONI:
Raspored Njemakih trupa je isti kao to je izvjeteno pod
V.T.V. Br.710 od 18. VI. ove godine.

Zapovjednik general,
Rumler3
' Dragutin.

BR. 88
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE ZAVALJE OD 28. JUNA 1941.
KOTARSKOM POGLAVARSTVU BIHA 0 HAPENJU PRAVO-
SLAVNOG IVLJA1

DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA ZAVALJE
Taj Broj. 43
28 lipnja 1941 god.
Zavalje.-

Izvjetaj o odvoenju
lica s podruja ove pos-
taje dostavlja.-

KOTARSKOM POGLAVARSTVU BIHA.-

Dana 24 lipnja 1941 godine Ustaki logornik preko ustaa iz

Bihaa sa podruja ove postaje t.j. iz mesta Zavalja odveo je sa
autima sva lica koja su bila Grko-istonjake vijere, za koja lica
ovoj postaji nije poznato gdje su odvedena:
Sa podruja ove postaje odvedena su slijedea lica:
Drakuli Petar oruniki satnik u penziji, njegova supruga
Darinka i sin mu Milovan, Duan Orelj financiski preglednik u
mirovini, uro Pejnovi oruniki porunik u mirovini, Petar
Babi i ena mu Soka, keri Danica, Smilja i Marija i sin mu
Milan teak iz Zavalja i Soka Panjkovi i njejna ki Milka
Panjkovi. Svi iz Zavalja, opine iste. Ukupno 13 l i c a -
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 201, reg. br. 11/21-1.
 Istoga dana ustae su odvele i Petra Hrnjaka rodom iz sela
Jezera, opine Plitvice, koji je bio lugar kod imovne opine Otoac
i njegovu suprugu Evicu Hrnjak, koji su stalno bili sa slubom u
selu Malom Skoaju, opine Zavalje. 2
Kljuevi od kue Drakulia Petra nalaze se kod ove postaje
a od kue Orelja Duana i Babi Petra nalaze se kod njihove
rodbine koji su katolici, poto imaju svoju stoku radi uvanja.-
Prednji izvijetaj dostavljam na nadlenost.-
Na podruju ove postaje ima lica Grko-istonjaka u selu
Meudraju, Meljinovcu i Velikom Baljevcu, koji se nalaze kod
svojih kua i do sada po ustaama nisu dirana.-

Dostavljeno:
1/ Orunikom kril.zapov. Biha. Zapovjednik postaje, strametar,
2/ Orun.vodnom zapov. B i h a - /Potpis neitak/

NAPOMENA: Ove podatke nisam zaveo

u dostavljenom Taj.Broj 42 izvije-
taju te u koliko isti spada molim
uzeti potrebne podatke.

2
O masovnim hapenjima uoi Vidovdana 1941. vidi dok. br. 109.

166
 BR. 89
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U BRKOM OD 29. JUNA 1941.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA 0 SAMOVOLJI US-
TAKOG LOGORA U VRENJU SLUBE1

Kotarska oblast u Brkom

Br. Prez. 110/41.

Prepis.
Dana 19 lipnja 1941.

Predmet: Vrenja javne vlasti po

Ustakom logoru.

MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST
ZAGREB

Pod br. 5952/41 od 8 svibnja 1941 godine izvjeten je naslov,

da Ustaki logori ne vre nikakovu javnu vlast, nego da to vre
redovne vlasti.
Ovo stanje se je izmjenilo, jer sadanji Ustaki logor u Brkom
vri mnoge funkcije, koje spadaju u nadlenost redovnih upravnih
ili sudskih vlasti.
Sada primjerice se vri ovo:
1. Izdaju propusnice za kretanje po dravi ne priznavajui
propusnice izdane po ovoj vlasti.
2. Izdaju naredbe o ogranienju kretanja (nou) po samom
gradu Brko.
3. Smjenjuje i imenuju povjerenike u idovskim i inim radnja-
ma, mada je za to nadleno Ministarstvo po prijedlogu upravnih
vlasti.
4. Ispranjuju iz stanbenih prostorija pojedina lica i obitelji
mada i to spada u nadlenost Ministarstva po prijedlogu upravne
vlasti.
5. Izriu i naplauju kazne po naredbama o suzbijanju speku-
lacije, mada u istim stvarima ve vode postupak redovne upravne
vlasti.
6. Kanjavaju i ubiru globu radi redarstvenih prekraja.
1
Overen prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 4/11-2.
 7. Od pojedinih uhienika naplauju kauciju.
8. Vre se hapenja i dre uhienici due vremena u zatvoru
a da o tom ne predaju prijave redovnim vlastima na postupak.
9. Postavljaju povjerenike u pojedinim hrvatskim, kulturnim
i portskim drutvima, ime se stvara naraspoloenje kod ovdanjih
mjetana Hrvata.
Smatram, da se time kri zakon i poljuljava ugled vlasti, pa
molim za upute kako imadem u ovakvim sluajevima postupati.
Istiem da nema razloga da se upravna vlast mimoilazi, jer
je potpuno u hrvatskim rukama, kojoj stoji na elu kotarski
predstojnik, koji je radi svog hrvatskog rada za vrijeme ranijih
reima progonjen, ranjavan, kanjavan, optuivan radi veleizdaje,
otputen iz slube, dran pod paskom, lien vojnog ina i dr.
Potpisani je skrenuo panju Ustakom logoru na pridravanje
zakonskih odredaba, ali bezuspjeno valjda radi neupuenosti
Ustakog logora u pogledu kompetencije.

Kotarski predstojnik:
M.P. Pukari, v.r.

Za toan prepis jami

Kotarski predstojnik:
M.P. /Potpis neitak/
 BR. 90

IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA KOPNENE VOJSKE OD 1. JULA

1941. ZAPOVJEDNITVU VOJSKE I MINISTARSTVU DOMO-
BRANSTVA 0 SPOUNOJ I UNUTRANJOJ SITUACIJI OD 20.
DO 30. JUNA SA PODACIMA O ZLOINIMA USTAA NA TERI-
TORIJI NDH, O ODNOSIMA SA SAVEZNICIMA, POSEBNO ITA-
LIJANIMA KOJI POMAU PROGNANE I ISELJENE SRBE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO KOPNENE VOJSKE
O. Br. 243.-
U Zagrebu, 1. srpnja 1941.

Obavjetajni izvjetaj
dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU V O J S K E I MINISTARSTVU
DOMOBRANSTVA.-

Dostavlja se obavjetajni izvjetaj za treu deseticu mjeseca

lipnja, - a saobrazno naredbi V.T. Br. 527/41.

Zapovjednik kopnene vojske

general pjeastva,
Stanzer 2

IZVJETAJ

O vanjskoj i unutarnjoj situaciji za treu deseticu (20.-30)

lipnja 1941, sastavljen iz primljenih dopisa.

I.-POLITIKA SITUACIJA:

a.) Vanjska:
- Od vanijih dogaaja u ovoj desetici interes cijelog svijeta
pobudio je poetak rata izmeu Njemake i SSSR. Svi saveznici
Njemake, pa i Nezavisne Drave Hrvatske suglasih su se odmah
na zajedniku borbu protiv komunizma.
1 Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 21/3.
2 Slavo.
b.) Unutarnja:
- Govor ustakih predstavnika u raznim krajevima 22. i 29.
lipnja imali su dobar upliv na narod.
- Strijeljanje komunista i krivotvoritelja mraka pokazalo je
svu ozbiljnost primjenjivanja Zakona.
- Stroge zakonske odredbe Poglavnika o unutarnjem redu
dokrajit e svakako samovolju pojedinca, koji su svojim radom
i nepromiljenim inima doveli do tekih posljedica. Naa mlada
Drava ima mnogo pritajenih neprijatelja, koji se raduju svakom
neredu i oekuju vraanje na staro.

c.) Akcija bive jugoslavenske vlade.-

- Pojaala se je u ovoj desetini dana, svakako radi poetka
rata izmeu Njemake i SSSR. Jugoslovenska vlada u emigraciji
oekuje od pobjede Sovjeta" uskrs Slovenstva i Jugoslavije.
- 27.AVI. odrao je bivi predsjednik vlade, general Simovi
govor preko radia London, a 28./VI. Kralj Petar. Oba govora
imala su poznatu tendenciju: podignuti duh svih naroda bive
Jugoslavije; proslaviti Vidovdan i opravdati raniju politiku i
neuspjehe Srba.

II.-RASPOLOENJE NARODA:
Hrvatski dio:
- U glavnom zadovoljni su iako sada mnogi muslimani na
crnogorskoj granici teko pate od pobunjenika Srba.
- U Bjelini nai su neraspoloeni zbog naimenovanja ustakim
logornikom Maratbega Paia - biveg reimlije - Jeftievca.
- U Zagrebu i okolici da se pojaava pokret stranke Dr.
Bua. Isti je za Nezavisnu Dravu Hrvatsku, ali ne priznaje Kralja.
Stranci da simpatiziraju mjerodavni njemaki krugovi, a u redove
stranke da prilaze mnogi Maekovci - naroito seljaci.
- U blizini Karlovca /sela Hrneti i Borlin/ zaraena su
komunizmom.

Srbi:
- Rat SSSR sa Njemakom podigao je duhove kod Srba, koji
sada od komunista oekuju spas. Srbi su u glavnom nezadovoljni,
neto preplaeni, iako je taj strah u veliko ve popustio, te su na
mnogim mjestima u Bosni organizovane itave oruane borbe,
razorene orunike stanice, mostovi, propusti, brzojavne i brzogla-
sne veze i t.d. Borbe su jo u toku.
 - irene vijesti o ustanku na Vidovdan nisu se obistinile, osim
u Lici. Istaknute mnoge voe Srba pobjegle su u nepoznatom
pravcu - svakako u Crnu Goru i Srbiju i od tamo raspiruju pobune.
- Pokret Srba na Vrbaskom divizijskom podruju Srpski
preporod", jenjao je, jer su se mnogi pristalice preselili u Beograd.
- Na otoku Lazaret kod Preka oko 300 Srba izbjeglica sa
naeg podruja organizira profesor Radovani i naoruava iste. Isto
tako se organiziraju pojedine gromade u Bribirskom od strane
andarmeriskog narednika Jovia i u evrskama i Kistanjima po
naredniku Spasoju akiu.
- 24./VI. evakuirani su svi Srbi iz Bihaa u Kulen Vakuf.
Ruenje Grko - istone crkve u Bihau povealo je nezadovolj-
stvo Srba.
- l./VII. bit e evakuirano oko 1500 grko-istonih s Plitvikih
jezera u Bosanski Petrovac. 3
- Na Vrbaskom divizijskom podruju bilo je 7 uvrijeda
Poglavnika od strane Srba.

idovi:
- I kod njih je ulazak Sovjeta u rat donio veliko raspoloenje
i nove nade.
- Nesumnjivo je da idovi surauju i finansiraju kako akciju
komunista, tako i Srba.
- 24./VI. evakuirani su i svi idovi iz Bihaa u Kulen Vakuf.
- U Zagrebu, u kui idova Hahna u Lovranskoj ul. 11. da
se sastaju vei broj idova, a u mljekarstvu u blizini te kue
sastanci idova i komunista.

Komunisti:
- Kod komunista je ulazak u rat Sovjetije izazvao oduevlje-
nje. Stoga se opaa pojaana agitacija meu radnicima, jugosloven-
sko orijentisanim krugovima, pa i kod seljaka.
- U blizini Karlovca /sela Hrneti i Borlin/ zaraena su
komunizmom.
- 24. lipnja, prilikom uhienja komunista u Tkalievoj ulici
u Zagrebu dolo je do pucnjave. Letci su se ipak raspaavali iduih
dana.
- 24. lipnja otkrivene su navodno u Zagrebu 2 komunistike
radionice.
3
Vidi dok. br. 91.
 - Izmeu 13. i 15. lipnja raspaani su letci Radnom narodu
Bosne i Hercegovine" u Ljubukom i kotaru Mostar.
- 28. lipnja osvanuli su crveni natpisi Za crvenu armiju" po
Virovitici i Zagrebu.
- inovnik eljeznike sekcije u Zagrebu Barovi Ivan na-
vodno izraava komunistike ideje.
- Neredi oko Nevesinja dijelom su revolt zbog akcije Ustaa,
ali dijelom i zbog stupanja Rusije u r a t , j e r je opaeno nekoliko
eta pobunjenika sa crvenim zastavama.
- Strijeljanje po prijekom sudu osuenih komunista u Zagre-
bu; Hristia Vlatka u Ljubukom i ikia Mahmuta u Mostaru
suzbit e svakako proirenje ove agitacije.

Manjine:
- Njemaka manjina izmeu Zvornika i Bjeline (selo Branje-
vo) dri dobar kontakt sa Srbima; nagovara iste da se ne
pokoravaju hrvatskim vlastima, pa ak i vrijeaju nae vojnike.
- U Zemunu Nijemci i dalje odravaju srdane odnose sa
Srbima i Beogradom.
- U Tesliu neki Georg ticer (Georg Sttzer), vri neku
javnu vlast, koristei odobrenje njemakog zapovjednitva vojske
i trai od naih vlasti podatke o prikupljanju oruja itd.
- 15. lipnja odsluena je u rimokatolikoj crkvi u Tenju kod
Osijeka sveana misa i pjevana hrvatska himna. Svi prisutni
Nijemci izali su demonstrativno iz crkve kod pjevanja himne.
- Madarska manjina mirna je u oekivanju ulaska madarske
vojske u Slavoniju.

III ETNIKA AKCIJA:

Zbog neodreenih granica prema Crnoj Gori, zbog odmazde
na akciju ienja" Ustaa, kao i zbog objave rata SSSR i
Njemake, etnika akcija i akcija pobunjenika zauzela je dosta
iroke i ozbiljne razmjere.
- Od voa etnika i pobunjenika istiu se:
eda Mili iz Mostara, bivi starjeina Sokola",
Braa Bjelogrlii iz Avtovca,
pop Mastilovi iz s. Nadinia,
satnik jugosl. Radovi kod Avtovca,
Radojica Nikevi iz Nikia,
major Minja Vinji - Crnogorac.
 Rade Buha, koji prikuplja etnike oko Bugojna, dok ostali
djeluju du crnogorske granice.
- Osim toga ima vijest da se spremaju etniki odredi,
predvoeni od srpskih asnika da preu preko Drine i upadnu u
Bosnu, kao odmazda za patnje, kojima su Srbi izloeni. Ovo je
mogue, jer je njemaki reim u Srbiji vrlo blag, a mnogi djelatni
asnici nalaze se u slobodi, od kojih neki i radi toga, jer se izdaju
za Hrvate.
- etnika i pobunjenika akcija razvila se je u glavnom kako
slijedi:
6. lipnja napadnut je kod Avtovca nadporunik Markus Josip
sa vojnicima.
7. lipnja grupa Crnogoraca napala je i zauzela oruniku
postaju Kazanci.
7. lipnja izvren je napad strojopukama na oruniku postaju
Stepen, koja je zauzeta od pobunjenika, no istog dana vraena
od vojske.
7. lipnja zauzeli su pobunjenici oruniku postaju Jasenik.
9. lipnja pobunjenici drali su liniju:
Lipnik - Jezero - Dobreli - Prine - Danii - Troglav.
15./16. lipnja borbe oko sela Komara.
16. lipnja borbe kod sela Javora i titkova (Prijepolje),
19.-20. lipnja borbe na podruju orunikog krila Bilea /sela
D. Moka, Gruda i Korito/.
20. lipnja napad na Lastvu.
22./23. lipnja palo Gacko, Avtovac, Nevesinje i Kalinovik.
22. lipnja pokret naih trupa napreduje. Vraen Kalinovik, a
24. lipnja Avtovac, a 25. lipnja Nevesinje.
26. lipnja napadnuta orunika postaja Rilje /18 km. od
Nevesinja/.
27. lipnja pobunjenici zauzeli s. Ljiljan, Basko, Luinu,
Kifino selo i zapalili most kod poruili sve propuste i
brzojavne i brzoglasne veze ne putu Fojnica - Gacko, i preklali
2 ljenika kod Klanca Biina.
27. lipnja borbe kod Kobilje Glave i Morine.
28. lipnja stanje ozbiljno oko Nevesinja i Avtovca - pobunje-
> nika sve vie.
- Poinje se osjeati priprema etnika za napad i kod:
sela Suino, Novo Liko selo, Gjurgjenovac, Naice, Petro-
vac, Nova Bukovica, Podravska Slatina /sve na Osjekom divizij-
skom podruju/, kao i
 U Lici kod sela Srb, gdje je u noi 29/30. lipnja okupljeno
oko 500 etnika i 2000 Srba pobunjenika, naoruanih strojnicama
i reflektorom. Prekinuli veze sa Otocom i Bihaem. /Vrbasko
divizijsko podruje/.
Na Grme Planini. /Vrbasko divizijsko podruje/.

IV. - AKCIJA NAIH SNAGA:

Na svaku akciju etnika i pobunjenika odmah su sa nae
strene odgovorile Ustae i orunici, a kada su isti bili preslabi,
pruena je i pomo domobranstva.
Tek kada su od 22. lipnja pobune uzele vee razmjere
cjelokupna vojna protivakcija rukovoena je od strane podmarala
Laka jaim snagama kako sa zemlje, tako i zrakoplovstvom.
Kod tih borbi bilo je i gubitaka u ranjenima, poginulima i
nestalim ustaama, orunicima i domobranima, kao i kod 3
avijona, no pobunjenici su imali velike gubitke. Borbe na crnogor-
skoj granici traju, ali e se vjerovatno brzo okonati, dok bi borbe
u izgledu u Lici, Podravini i na Drini trebalo odmah u poetku u
klici uguiti.

V. - ODNOSI SA SAVEZNICIMA
a)- Sa njemakom vojskom su prosjeno vrlo dobri.
Zapaeno je da njemake ete toleriraju kod mjestnih Nje-
maca u Rumi municiju i ratni razni materijal bive jugoslovenske
vojske.
20. lipnja Njemaki pukovnik Suschnig (Sunig) odrao je u
Sarajevu sa Dr. Henrichom i naim predstavnicima konferenciju. 4
Nazvali su postupak Ustaa u Bosni divljim". Naveo sluajeve
ubijstva 15 seljaka nakon govora satnika Kutia 15. lipnja u
Travniku, kao i izbacivanje 14 pobijenih ljeina kod mosta na
Lavi.
Stanje u eljeznikoj radionici u Sarajevu da je komunistiko.
Policija naa d a j e zatajila. Slaba hrana da e dovesti do nemira.
- Njemaka vojska uputila srpske finance i eljezniare da
preuzmu sela na lijevoj obali Save i na Dunavu. Postavljena
carinska linija zapadno Slankamena - Indija - Klenka.
Srpski carinici u Staroj Pazovi uz asistenciju njemakih
vojnika vre pregled i oduzimaju putnicima novac tko ima vie od
4
Vidi dok. br. 68.
 200 dinara. Time se potpomae na naem podruju propaganda
u korist Srba.
U Indiji njemaki eljezniki porunik Weutzhausen (Voj-
chauzen) nije odobrio postavljanje nae strae na kolodvoru, nu
tamo ee srpski carinik u srpskoj orunikoj odori.
- Zapovjednik njemake postaje u Bjelovaru na svoju odgo-
vornost je uzeo iz koncentracionog logora u Koprivici Dr. Milana
Omikusa, odvjetnika iz Bjelovara, poznatog duhovnog podstre-
kaa svih protuhrvatskih akcija u Bjelovaru.
b) Sa talijanskom vojskom odnosi nisu najbolji. Favoriziraju
oevidno pravoslavni ivalj. Talijanska vojna misija doista je 21.
lipnja doputovala u Zagreb radi suradnje sa hrvatskom vojskom
po l. 3 Ugovora o savezu, nu promjena se ne vidi.
- Talijanske vlasti uhitile su 12 naih orunika sa postaje
elebi i Metaljke, pa ih tek kasnije pustili.
- Na lijevoj obali Drine talijanski vojnici kod Gorada skidaju
nae zastave. i t
- U Bosanskom Petrovcu Ustae su uhitile 3 sumnjiva Srbina.
Zapovjednik talijanske posade oslobodio ih je i nazvao ustae
razbojnicima i pljakaima".
- 20. lipnja u bandi Crnogoraca, koja je napala Lavu,
primjeeni su talijanski vojnici.
-26. lipnja u Kninu Talijani pomaknuli napred graninu liniju
od ua Zrmanje do Klisa i mosta Stobreica.
- Zapovjednik talijanske divizije Sassari" u Kninu trai
legalnu vlast- izjavio se protiv Ustaa i priznao da je nou spasio
3 puna kamiona Srba i prebacio ih preko granice.
- 21. lipnja talijanski orunici uhitili su naeg eljezniara
Mihia Stanislava sa postaje Plae i odveli nepoznato kuda.
- 13. lipnja jedan talijanski obavjetajni kapetan, jedan
porunik i narednik stigli u Gacko. Krenuli na teren kod pobunje-
nika. Ostavili grupi od 30 naoruanih pobunjenika kod sela
Beruia oruje, koje su isti bili odbacili.
- Talijanski financi prodrli 2 i po km. na nae podruje, kod
sela Homera, /Savsko divizijsko podruje/ postavili maltu; nedo-
zvoljavaju naima da izvoze umu, a pomau svoje krijumare
hrane, drva i stoke.
- 19. lipnja u Kninskom polju talijanski orunici istukli naeg
upnika fra O. imia.
- Nou 19./20. lipnja talijanska patrola pucala dva puta na
nae djelove kod Stolovetno Brdo - Vlaki Do.
 - 24. lipnja pri evakuaciji Srpkinja iz Bihaa talijanski asnici
nosili njihove pakete do kamijona i podrugljivo se izraavali ,,o
hrvatskom varvarstvu". Poslije toga kod pljakanja nekih duana
evakuiranih trgovaca iz Bihaa sudjelovali su i talijanski vojnici.
- im je u Nevesinju i Kalinoviku dolo do pobuna Talijani
su odmah napustili te krajeve.
- 27. lipnja talijanski avijatiari odbili su u Mostaru da dadu
naim avijatiarima, koji uestvuju u borbama sa pobunjenicima,
benzin, a 3 talijanska kamiona sa vojnicima dola su u Gacko, ah
su se vratila u Bilee ne elei da rade protiv pobunjenika.
- Kod talijanske vojske osjea se talas komunizma. 25. lipnja
uhieno je u Dubrovniku 60 vojnika komunista.
- Od 2. do 23. lipnja obilazio je talijanske trupe maral de
Bono.
ete 2. i 3. brze divizije napustit e skoro Vrbasko divizijsko
podruje.
- Djelatni porunik korvete Velimir Skorpnik doao je sa
svima dokumentima u Split po namjetaj. Talijani su ga uhitili,
te je pobjegao iz Splita.

c)-Sa madarskom vojskom:

- 19. lipnja madarski astnici, koji su kod sela Hrenice
preli Dravu i htjeli ruiti objekte, nisu saekali nae rijeenje,
ve uputili nekog zastavnika Szabo-a (Szabo), koji je primio na
znanje nau zabranu ruenja.

VI. - PIJUNAA:

- Jedan ribar (ime nepoznato), koji stanuje kod mosta preko

Drave uz tehniki odsjek, nasuprot sela Budakovca, opine
Cabun, kotar Virovitica radi, izgleda, u korist madarske obavje-
tajne slube.
Provjera o obavjetajnoj madarskoj filijali u Osijeku u
gostionici Ceznor napreduje. Suradnik je neki inovnik Nentwichiz
iz Osijeka. Madari se interesiraju za vojnike objekte u Petrova-
radinu.
- Odjel SS trupa (Gestapo) u Osijeku sa voom satnikom
Rexeisenom vri pijunau u korist Nijemaca. Suradnike ima iz
mjestnog Kulturbunda.
- U Sinju bavi se pijunaom u korist Italije Antonio Bianki,
koji je i prije bio sumnjiv.
 U kui bogataa Marina Snicha u Sinju odravaju se sastanci
sa talijanskim vojnim licima, a vjerojatno je tamo instalirana tajna
krugovalna postaja.
- Studentkinja medicine Radeljevi iz Osijeka odrava kon-
takt sa talijanskim vojnim licima u Mostaru. Sumnjiva je zbog
pijunae ili je komunistiki kurir.

VII. - STRANA P R O P A G A N D A

Jako je pojaana strana propaganda, osobito poslije poetka

rata S.S.S.R. sa Njemakom. Radio vijesti Londona, Moskve,
Kaira, Ankare i postaje Zrinjski sluaju se i prepriavaju, a te
vijesti onda potenciraju Srbi, Zidovi i komunisti.
Pored toga, komunistiki letci postigli su izvjestne rezultate,
naroito upereni po djelovima nae drave: zasebno za Hrvatsku,
pa Slavoniju, Bosnu itd.
Naroito nastoji strana propaganda da podigne odpor selja-
tva da nedaju hranu, a u vojsku da ubaci lozinke o upotrebi u
Grkoj, Africi itd.
- U Splitu okupljaju se bogatai Srbi i idovi, koji nekim
nainom dolaze do putnica.
- Tamo ivi i vei broj bivih jugoslovenskih astnika i
doastnika, koji su se javili, ili se uope nisu javili u hrvatsku
vojsku. Oni navodno primaju plau za po nekoliko mjeseci
unapred od Amerikanskog Crvenog Kria.
- U Srijemu i Podravini madarska propaganda iri vijesti o
okupaciji tih krajeva od Madara.

VIII. - P R O P A G A N D A PROTIV VOJSKE

- U komunistikim letcima propagira se i protiv vojske.

- Tvrdi se, da u nae vojarne ulaze bivi jugoslavenski
astnici-Srbi i Rusi, pod izlikom posjete svojih prijanjih drugova,
pa i obrijani pravoslavni popovi.
- U Sinju vei broj astnika i doastnika bive jugoslovenske
vojske, Crnogoraca, ostao je da tamo ivi, jer su oenili Hrvatice.
Isti svakako rade proti nae vojske. Tu se istiu obitelji: Tripale,
oke, Grabovac, Kati, Bakovi i atipovi, koje su sve od prije
bile jake jugoslavenske kule u tom kraju.
- 27. lipnja u vlaku, sa kojim je krenuo 23. pohodni bataljun
iz Osijeka, naao je razvodnik Babi komunistike letke.
- U Osijeku je 28/29. lipnja napadnuta straa na streljani.
IX. - PREHRANA:
Prehrana puanstva sada pred novu etvu ulazi u tee stanje.
- Na otoku Brau ve 20 dana nema kruha. Talijanska vojska
pomae samo kruhom malu djecu i vri tako propagandu. U
cijelom kotaru Split slino je.
- Teka prehrana je i u Lici, tako da je Zapovjednitvo
Vrbaskog divizijskog podruja odobrilo, da se narodu proda viak
zobi i mekinja za pravljenje kruha.
U Osijeku i Petrovaradinu bila je nekoliko dana nestaica, a
u Iloku i Virovitici dolo je do pljake duana i demostracije ena.
U okolici Varadina seljaci ire vijesti o oduzimanju etve,
te da su rijeili, da pokupe samo onoliko ita sa polja, koliko
njima treba za prehranu.
- Mnogi seljaci u Lici i u pobunjenom graninom kraju
odbjegli su od straha u ume i ne rade na poljima.
- Prehrana vojske dobra je, nu potrebno bi bilo da bude jelo
raznovrstnije.

X. - PROMET:
Stanje se poboljava.
- 16. lipnja u 3.42 sata osobni vlak iz Zemuna naletio je na
njemaki transportni vlak kod Vinkovaca. Poginuo 1 njemaki
vojnik, 2 su tee, a 8 lake ranjenih.
- 26. lipnja u 3.50 sati desio se je sudar dvaju vlakova sa
talijanskim vojnicima kod postaje Drivenik kod Karlovca. Jaa
materijalna teta.

XI. - ODNOSI USTAA I VOJSKE:

Ima jo uvijek pojedinih ispada, no u manjem broju nego
ranije. Odnose je malo pomutila kod domobrana ubaena verzija,
da su Ustae krive za pobune na granici, dok da domobrani sada
moraju borbom da uspostavljaju red.

XII. - STANJE KOD VOJSKE:

Dobro je. Stariji priuvnici eznu za kuom i misle na
prehranu svojih porodica. Iz tog razloga vojnici bjee po nekoliko
dana svojim kuama, pa se vraaju sami u posade.
- 20. lipnja u Bjelovaru neki pijani domobrani pukarali su.
- 23. lipnja tee su povrijeena 2 domobrana u Mitrovici zbog
lakoumnog rada sa upaljaima na aerodromu.
ZAKLJUAK:
- Politika situacija povoljna.
- Stroge odredbe, preduzete protiv komunista, idova i
raznih propagatora, daju jamenje za popravljanje stanja, a treba
se nadati, da e u kratko vrijeme vojska postati potpun gospodar
u pobunjenikom podruju.
- Kod vojske razvoj po planu napreduje.
- Na naem dravnom podruju ima vei broj pravoslavnih
bivih jugoslovenskih astnika i umirovljenika, dalje Slovenaca i
Crnogoraca, koji su poenili Hrvatice, a i Rusa, bivih podanika
Jugoslavije. Neki od tih nisu ni podnijeli molbe za primanje u
vojsku, dok su drugi podnijeli te molbe samo kao krinke da mogu
ostati u slobodi, umjesto da budu u zarobljenikim logorima. Osim
toga ima na podruju okupiranom od Nijemaca (osobito u Beogra-
du), od Talijana, Bugara i Madara dosta astnika i vojnih
obveznika Hrvata, koji ni do danas nisu podnijeli molbu za
primanje u nau vojsku, niti dolaze u nau dravu, a koriste se
hrvatstvom, kako bi ostali slobodni, u mjesto ivota u zarobljeni-
kom logoru.
Ti ljudi moraju od nekuda primati novac iz tuine da bi mogli
ivjeti. Moe se vjerovati, da oni svi eljno ekaju pobjedu
Engleske i SSSR., te se dre po strani.
Kako ti ljudi ne misle dobro Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj
trebalo bi to pitanje radikalno proistiti na naem dravnom
podruju, a od saveznike njemake, talijanske, bugarske i mad-
arske vojne vlasti energino traiti, da sve te Hrvate" koji se
nalaze na slobodi odmah otpremi u zarobljeniki logor, poto
utvrde odakle su primali novac za ivot do sada.
Poeljno bi isto tako bilo, da se pouri rijeenje pitanja
primanja u nau vojsku onih astnika i doastnika koji su se javili.
Ovo osobito kod onih, koji su odreeni na slubovanja u etama
i u pograninim podrujima, a to iz razloga, to kao neprimljeni
nemaju osjeaj pune sigurnosti zapovjedanja, a u suradnji sa
drugim vlastima potivanje svog ina i poloaja.
 BR. 91
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA KOPNENE VOJSKE OD 1. JULA
1941. VOJNOM UREDU ZAPOVJEDNITVA 0 BORBAMA OKO
SELA SRBA, POLOAJU I PRESELJAVANJU SRPSKOG IVLJA1

ZAPOVJEDNITVO KOPNENE
VOJSKE
U ZAGREBU
TAJNITVO
V.T. Broj T 64
1941.

VOJNOM U R E D U ZAPOVJEDNITVA

Zagreb, dne 1. srpnja 1941.

Savezno sa izvjeem V.T. broj 60. o borbama oko sela Srb,

od danas izvjeujem:
Povjerenik za Doljnji Lapac sudac Dr. Marinkovi izvjetava da
je u 16 sati primio od ustakog nadporunika Luburia depeu
ovog sadraja:
Danas u zoru dat je etnicima2 u brdima istono oko sela
Srb ultimatum, da se do 12 sati u podne svi vrate u svoja sela, u
protivnom da e ih napasti sa svim raspoloivim silama. Na ovaj
poziv vratili su se u sela samo ene i djeca, a od odraslih mukaraca
nitko.
Usljed toga napao je nadporunik Luburi etnike i potisnuo
ih iz zaposjednutih poloaja prema istoku. etnici su u povlaenju
u Bosnu u pravcu sela Grahovo-Drvar, Nadporunik Luburi
slijedi ih sa manjim ophoama, a sa veinom raspoloivih sila vri
pretres okolnih sela i razoruanje puanstva. U povlaenju primje-
ene su vee snage etnika, ah se ne oznauje ni priblian broj.
Sutra u zoru produiti e nadporunik Luburi gonjenje
etnika prema istoku i poto je na likom dijelu okolinih sela
zavladao potpuni mir i red, prei e sa gonjenjem u Bosnu u
pravcu sela Drvar-Grahovo.-

Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 24/3.

1

U prvima mesecima rata svi ustanici u NDH nazivani su etnicima", utoliko

2

pre to su glavnu snagu u borbi protiv okupatora i ustaa inili Srbi koji su bili
masovno terorisani, proganjani i ubijani, jednom reju - izloeni genocidu. Od
oktobra 1941. postepeno poinje razlikovanje partizana od etnika, a tek krajem
1941. i poetkom 1942. upotrebljavaju se adekvatni nazivi.

180
 Daljnja mu je pomo nepotrebna za sada, a u sluaju potrebe
zatraiti e istu.-
Zapovjednik mjesta u Bihau potpukovnik Matkovi izvje-
tava da se preseljenje Srba koji su noas sa 500 kola proli kroz
Biha u pravcu Vakufa vri nesmetano. 3 Njegove ophodnje sa tog
pravca izvjestile su da nema nikakovih smetnja.
I iz Plitvikih jezera dobio je izvjee, da tamo vlada u
evakuiranom prostoru potpuni mir i red i usljed toga da je i odred
ustaa iz Gospia dobio zapovjed, da se kao nepotreban vrati u
Gospi.-
Usljed ovakvog stanja poslana je u Biha iz Banjaluke samo
jedna satnija koja stie u 20 sati na veer u Biha i ostaje tamo
predhodno za svaki sluaj.-

ZAPOVJEDNIK KOPNENE VOJSKE:

POMONIK : PUKOVNIK :
Luli4

3
Vidi dok. br. 87, 102 i 121.
4
Vilim
 BR. 92

IZVETAJ KOTARSKOG UREDA U BIJEUINI OD 1. JULA 1941.

VELIKOJ UPI POSAVJE O VRENJU REKVIZICIJE, HAPE-
NJU KOMUNISTA I SLANJU U KONCENTRACIONE LOGORE 1

KOTARSKI U R E D U B I J E U I N I
Prez. Br. 62/49

Prisilna kontribucija i
suzbijanje komunizma
Na St.pov.br. 1/4 od 1./VII.41.

VELIKOJ UPI POSAVJE

B R O D n/S.

Na gornju okrunicu izvjeuje se slijedee:

1/ Prikupljanje prisilnih priloga od strane ustake organizacije
u Bijeljini obustavljeno je. U pogledu ustakih organizacija po
selima izdata je shodna naredba i upute oru. postajama.
Molim za upute kako se treba postupati u sluajevima ako
su rekvirirane pojedine stvari od seljaka po ustakim organima,
jer se uje da su oduzeti neki tokovi, ivai strojevi i dr. da li se
ima odrediti povraanje prijanjim vlasnicima.
2. U pogledu akcije za suzbijanje komunizma izvjeuje se,
da se ovom pitanju poklanja pojaana panja od dana izbijanja
rata izmeu Njemake i SSSR. Sve osobe, koje se smatraju da bi
mogle biti opasne uhiene su i poslane Redarstvenom ravnateljstvu
u Zagrebu /Njih 27/ radi smjetanja u konc. logor. Redarstvenim
organima nareeno je da paljivo motre na kretanje nepouzdanih
osoba kako bi se spreio svaki pokuaj ugroavanja javne sigurno-
sti.
Dosad nije primjeeno nikakvo gibanje, dogovaranje ili ire-
nje kom. propagande.

Bijeljina, 5/ VII - 1941 Za kotarskog predstojnika

M.P. /potpis neitak/

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 2/11-1.

182
 BR. 93
OKRUNICA DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD
2. JULA 1941. SVIM KOTARSKIM PREDSTOJNITVIMA 0 OSNI-
VANJU UREDA ZA ISELJAVANJE, NJEGOVOJ ORGANIZACIJI
I ZADACIMA1

Ptk.
Br.26

SVIMA KOTARSKIM PREDSTOJNITVIMA

Zakonskom odredbom Poglavnika od 24.VI.1941. br.

CLXXI-507 Z.p. osnovano je Dravno ravnateljstvo za ponovu
/Narodne novine od 24.VI.41./
Istom odredbom odreen je djelokrug ravnateljstva / 2/, a
provedbenom naredbom od 26.IV.1941. broj 530 Z.p. 1941.
/Narodne novine od 26.VI.1941./ nareeno je svima dravnim
oblastima, da prue ovom ravnateljstvu svu potrebnu pomo.
Radi provedenja svrhe ovog Dravnog ravnateljstva potrebno
je, da svako kotarsko predstojnitvo uini kako slijedi:
Ured za iseljavanje osniva svaka kotarska oblast u svom
sjeditu odnosno u mjestu izvan sjedita u koliko je to zgodnije
radi ispunjenja zadatka.
Vodstvo ovih ureda povjerava se dvojici najpovjerljivijih
upravnih inovnika u pomanjkanju ovih, dvojici drugih okretnih,
povjerljivih, energinih inovnika, odnosno ustakih dunostnika.
Nadzor nad radom vri posebno kotarski predstojnik, koji za
cjelokupni rad nosi punu moralnu i materijalnu odgovornost.
Ured imade svoj odbor, koji se sastoji od tri do pet osoba
politikog znaaja.
inovnitvo za taj rad, interni i eksterni, uzima se iz redova
sudaca, svekolikog sudskog osoblja, financijskog i poreznog inov-
nitva, eksekutora i ostalog osoblja, sveukupnog uiteljstva, pro-
fesora i profesorica, te gradskih i opinskih inovnika.
Strune poslove imadu preuzeti lijenici, veterinari, agrono-
mi, poljoprivredni uitelji, te gradski ekonomi i slino.
Za brahijum sluit e, redarstvo, orunitvo, vojno orunitvo,
ustae, a u potrebi i redovita vojska. Suradnju moraju pruiti
gradski i opinski naelnici i njihovi zamjenici.
Sabiralite, podesno za prolazni boravak izseljenika treba
odmah pripremiti i ono mora biti takovo, da e uhapenici sa
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-d, reg. br. 35/1 i k. 170, reg.
br. 2/12.
 svojim obiteljima, i samci, moi u njem ostati smjeteni nekoliko
dana i to tako, da su iene i djeca zajedno, a mukarci zasebno.
U sabiralitu svakako mora biti pitke vode i rasvjeta, pa i
petrolejska, ali valja unaprijed sprijeiti eventualnu mogunost
poara od rasvjete. Puenje u sabiralitu je zabranjeno.
Osim toga mora se osigurati redarstveni nadzor i uvanje
uhapenika danju i nou, prehrana odraslih iz zalihe zaplijenjene
hrane, za djecu svako-dnevno svjee mlijeko, a za eventualne
bolesnike ishrana prema lijenikim savjetima.
Lijeniku slubu u sabiralitu, u koliko nema lijenika
uhapenika, obavlja opinski lijenik.
Slamu za leanje treba osigurati u dovoljnoj koliini, jer se
izmjena slame mora vriti najmanje svakih 10 dana.
Kao sabiralita mogu sluiti sokolski i prosvjetni domovi, vee
zgrade, pa i kole.
Hapenje. Ovom radu pristupa se na temelju dobivenih pismenih
naloga odnosno telefonskih i brzojavnih naloga Dravnog ravna-
teljstva za ponovu.
Izvrenju pristupa se u razno doba noi, iznimno danju, po
mogunosti bez buke i grubosti.
Zakonski izvritelji toga ina, u pratnji dvojice izaslanika -
koji e odmah obaviti preuzimanje ostavljene pokretne imovine
- odreenom izseljeniku saopiti, da sa sobom moe ponesti svu
gotovinu, vrijednostne papire, ulonice, ivotne polise, mjenice i
slino, te sve dragocjenosti i ine vrijednote.
Povrh toga, svaka uhapena osoba ima pravo ponijeti 50 kg.
najnunije prtljage kao; rublje, posteljinu, odjeu i obuu, pribor
za jelo, itd.
Nakon to se samac ih obitelj - u najduljem roku od 30 minuta
- spremila za put, ista se predvodi u sabiralite, gdje se u za to
odreenoj prostoriji obavlja detaljni osobni pretres odraslih, djece
i njiove prtljage.
Sva gotovina, koja premauje 500 dinara po glavi - kao i
vrijednosni papiri i dragocjenosti - zapisniki se zapljenjuju u
korist Nezavisne drave Hrvatske, prema formularu 1., koji se
sastavlja u dva jednaka primjerka, od kojih 1 komisija alje
Dravnom ravnateljstvu za ponovu, a drugi se deponira u kotar-
skoj oblasti, sudu, banci odnosno mjestnoj zadruzi, zajedno sa
svim zaplijenjenim stvarima.
Preuzeta gotovina ulae se u mjestnu banku ili zadrugu u
korist novootvorenog tekueg rauna Dravno ravnateljstvo za
ponovu. Banka ili zadruga imade priznanje pismeno saopiti
Dravnom ravnateljstvu za ponovu.
 Generalije uhapenika pribiru se u za to odreenoj prostoriji
uhapenika, prema formularli broj 2. i 3. Kartoteke moraju biti
najsavjesnije i itko popunjene.
Detaljni popis pokretne imovine, ostavljene u stanu uhape-
nika obavljaju u stanu zaostala dva izaslanika tako, da popis vre
u dva jednaka primjerka.
Originalni popis pokretnina alje se Dravnom ravnateljstvu
za ponovu zajedno sa formularima l.,2., te 4. u kopiji.
Sva u kui zateena hrana kao: mast, suho meso, brano,
grah, ria, krumpir, kava, aj, ulje, ocat, kompoti, pekmezi, eer,
sol, konzervirano povre i t.d., nakon izvrenog popisa odnosi se,
odnosno prevozi u tu svrhu rekviriranim kolima, ili teretnim
automobilima, u suhu i zdravu prostoriju, koja slui kao skladite
sabiralita, u sjeditu kotara, odnosno u mjestu gdje se nalazi ured
za izseljavanje.
Nakon toga, preuzimai pokretnina slubeno zapeauju
vrata od stana i sve prozore, uz istodobno upozorenje ukuana,
da oni kolektivno nose svukoliku moralnu i materijalnu odgovor-
nost, ako e u zapeaene prostorije biti izvrena provala ih
uinjena pljaka. Ako nema ukuana, nadzor i uvanje pod istim
uslovima povjeriti susjedima, odnosno drugim sigurnim osobama.
To isto vrijedi kod preuzimanja pokretne imovine u trgovina-
ma, obrtima, raznim poslovnicama itd. itd.
Seljake posjede, veleposjede i slino preuzimati e se - kao i
posjede graana - uz gornji postupak. Istodobno, a nakon preuzea
ivog i mrtvog inventara, seljaka imovina predaje se pod nadzor
i uvanje opinskom poglavarstvu i za to osnovanom uem odboru
dobrih i potenih seljaka-gospodara.
Zemlja se izdaje u napolicu siromanim i najsiromanijim
mjesnim seljacima, a na polju zateeni usjevi, koji se jo moraju
pobrati, ostaju pod nadzorom poljara, dok o etvi vodi brigu
opina i odbor.
uvanje kua i u njima ostavljene imovine preuzima na brigu
i skrb mjesni odbor, odnosno, poteni ljudi namjeteni.
ivo blago - krupno i sitno - hranit e se u zajednikim
stajama uz nadzor kotarskih agronoma i veterinara. Ako je to
nemogue, onda onako, kako je to najsigurnije. O tome treba
posebno izvijestiti ovo ravnateljstvo.
Prodaja podmladka, u sluaju nude i mlijeka itd. organizirat
e opina i mjestni odbor sa veterinarom, koji vodi nadzor o
zdravlju blaga time, da o uinjenom izvijesti Dravno ravnateljstvo
za ponovu. Novac poluen prodajama - uz odbitak eventualnih
 trokova - mora se uloiti na tekui raun Dravnog ravnateljstva
za ponovu kod mjestne banke ili zadruge.
Nadzor nad upravom sa posjedima i imanjima, te radom
uvara mogu obavljati letee kontrole dravnih, samoupravnih i
javnih slubenika, te redarstvene i orunike vlasti.
Odvjetnike, lijenike, ljekarnike i druge poslovnice nakon
obavljene inventure ostaju slubeno zapeaene i uvane po
ukuanima ili u potrebi po za to odreenim osobama, do daljnje
odredbe. Izvjetaj, koje su poslovnice zatvorene, treba odmah
poslati ovom ravnateljstvu.
uvanje inovnikih stanova, postupak ostaje isti kao i kod
prednjih.
Povjerenici. Upravu industrija i poduzea trgovina, obrta i ljekar-
na, nakon obavljene inventure i sastava bilance moe se privre-
meno povjeriti odboru, od tri do pet osoba, na elu sa strunjakom
- po mogunosti najstarijim namjetenikom istoga poduzea ako
je Hrvat, odnosno prvom iza njega Hrvatu - uz pismeni pristanak
ovoga ravnateljstva.
Ako ovim radom industrija ili poduzee mora prekinuti svoj
rad, to e redovito biti za vrijeme obavljanja inventure, namjete-
nicima i radnicima Hrvatima takovog preduzea, plaa tee do
31. VIII. 1941.
Uprava svjetovnih i crkvenih posjeda, veleposjeda i slino,
nakon obavljene detaljne inventure, povjeriti e se uz odobrenje
ovog ravnateljstva, ravnateljstvu predloenim Hrvatima, opin-
skim, gradskim, dravnim, ekonomima, agronomima, poljopro-
vrednim uiteljima i osoblju zateenom na posjedima.
Hrana. U sabiralitu pribrana hrana sluit e za prehranu
uhapenika do dana njihove odpreme u odreeni logor.
Prilikom odlaska uhapenika u logor, treba zajedno s njima,
od zaplijenjene preostale hrane odpremiti tolike koliine, da se
oni mogu u logoru prehranjivati kroz 10 dana prema priloenim
tablicama.
Uhapenici imati e dnevno tri obroka hrane. Djeca dobivaju
svaki dan zdravo mlijeko, a odrasli aj.
Radi prireivanja hrane mogu se upotrijebiti ene uhapenika,
a ako je to nezgodno, onda mjestna enska dobrotvorna drutva,
odnosno domainske kole ili vojnika prehrana.
Skladinih; o sakupljenoj, potroenoj i u logore odpremljenoj
hrani, voditi e u tu svrhu postavljena ih namjetena osoba kao
dnevniar.
 Iskaz skladinika, sastavljen po vrstama, i koliinama, treba
poslati ovom ravnateljstvu, radi daljnjih dispozicija. Brzo pokvar-
ljivu hranu treba odmah troiti ili prodati, a novac poloiti u
mjestnoj banci ili zadruzi, u korist rauna ovog ravnateljstva.
Odprema uhapenika u logore, obavlja se sa popisom uhapenika
prema prileeem obrascu broj 4. Jedan primjerak takvog popisa
uhapenika treba poslati ovom ravnateljstvu.
Transportu treba dodijehti potrebnu strau, za svaki vagon
tri straara, kako na putovanjima ne bi bilo nikakovih neprilika.
Voditelj transporta predaje uhapenike u odreene logore, sa
transportnom listom.
Vagoni. im se u sabiralitu sabere dovoljan broj izseljenika
za odpremu, vlakom u logor, kotarski predstojnik zatrait e
najkraim putem od svog ravnateljstva dodjelu potrebnog broja
vagona i njihovu instradaciju. eljeznike postaje na pismeni
zahtjev kotarskog predstojnika izdati e putnu kartu od sabiralita
do logora, za uhapenike i pratioce.
Prevoz pratnje i uhapenika pada na teret Dravnog ravnatelj-
stva za ponovu, koje e vriti izravni obraun za ravnateljstvo
dravnih eljeznica.
Trokovi. Svi opravdani trokovi, stalni i povremeni, izvreni
u radu useljavanja te oko najtonije organizacije ovog posla,
padaju na teret Dravnog ravnateljstva za ponovu.
Sva zaplijenjena imovina vlasnitvo je Nezavisne Drave Hrvat-
ske, te se za pokuaj krae, izvrenu krau, za pokuajnu pljaku
ili izvrenu pljaku, putem pokretnog prijekot suda, izrie smrtna
kazna.
Na uobiajeni nain treba stanovnitvu staviti do znanja, da
nitko ne smije kupovati ili primati darove, ili preuzimati na
navodno uvanje bilo to od Srba i idova, jer se i to smatra
prekrajem.
Ako je netko do danas od 1.III. 1941. primio u to ime bilo
to od Srba i idova, imade to prijaviti pismenim podneskom
kotarskoj oblasti, kako bi time izbjegao zakonskim posljedicama.
Ovakova prijava mora se podnesti najkasnije do 10.VII.1941.
do 12 sati o podne.
PONAVLJAMO, da hitno mora biti dostavljeno ovom ravna-
teljstvu:
1/ popunjene kartice.sa generalijama;
2/ popunjene kartice o zaplijenjenoj imovini;
4/ originalni zapisnici o pokretninama i inventarima, preuze-
tim od privatnika, trgovaca, industrijalaca, itd.itd.;
 5/ transportne liste, odnosno svaki popis uhapenika odpre-
mati u logore;
6/ iskaz povjerenika, koji su preuzeli i iju imovinu, a/ na
uvanje, b/ na upravu;
7/ popis hrane po vrstama i koliinama, koja je ostala nakon
odpreme svih uhapenika u logore.

Adresa za sada:
Dravno ravnateljstvo za ponovu
Zagreb-Kaieva ulica 26.
Tel. 33-51 /kuni tel.broj 71,72,73,74./

NAROITA NAPOMENA!

UPOZORAVATE SE, DA SU SVI POSLOVI NAPRED NA-

VEDENI, STROGO TAJNE PRIRODE, HITNI I NEODGO-
DIVI, I DA SVAKI PROPUST PODPADA POD UDAR
PROPISA O PRIJEKOM SUDU, TE DA ZA PRAVILNO
IZVRENJE GORNJEGA ODGOVARA SVAKI KOTARSKI
PREDSTOJNIK OSOBNO.
KAKO JE PAK POSAO OD VELIKOG DRAVNOG INTE-
RESA, POZIVATE SE, DA ISTOME ODMAH SA SVOM
OZBILJNOU POSTUPITE I DA U ROKU OD 48 SATI
PODNESETE I Z V J E T A J OVOM DRAVNOM RAVNA-
TELJSTVU, TO STE IZVRILI U SMISLU GORNJIH UPU-
TA.
UJEDNO IZVOLITE U ISTOM ROKU I POVREMENO DO-
STAVLJATI IZVJETAJE OVOM RAVNATELJSTVU U
TOKU UREDOVANJA, TE O EVENTUALNIM OPASKAMA
KAKO BI OVO RAVNATELJSTVO MOGLO USKLADITI
SVOJE NALOGE PREMA FAKTINIM PRILIKAMA I
PRAKSI.

Z a g r e b , 2.VII. 1941. Dravni ravnatelj:

M.P. Josip Roankovi
 BR. 94
PROGLAS POGLAVNIKA DR ANTE PAVELIA HRVATSKOM
NARODU OD 3. JULA 1941. ZA BORBU PROTIV SOVJETSKOG
SAVEZA1

U BORBU PROTIV IDOVSKO BOLJEVIKE MOSKVE!

zakletog neprijatelja svih evropskih, a osobito hrvatskog naroda.
Poglavnik je odobrio, da se vojniki izobraeni Hrvati pridrue
kao dobrovoljci pobjedonosnim saveznicima u borbi protiv najve-
eg neprijatelja novog poretka, u kojemu je hrvatski narod dobio
slobodu.

POGLAVNIKOV PROGLAS HRVATSKOME N A R O D U

HRVATI !
Na savezniki veliki njemaki narod nalazi se u ratu sa moskov-
skim boljevizmom. Slavne njemake vojske po odluci Fhrera i
pod njegovim vrhovnim zapovjednitvom brane Evropu od idov-
sko-boljevikog divljatva, koje je htjelo sve narode zarobiti i
staviti ih pod svoju razornu i nasilniku vlast. Htjeli su Evropu
izgladnjeti, da tako narode na kukavan nain zaskoe i pod svojom
tiranskom vladavinom zasunje. Napose su moskovski-idovsko-
-boljeviki vlastodrci bili poli provaliti u zemlje jugoistone
Evrope i Balkanskog poluotoka. - Poznato je, da su moskovski
boljevici bili uviek neprijatelji hrvatskog naroda, da su uviek
podupirali beogradske velikosrbske vlastodrce, te na umu imali
hrvatski narod pod svoju vlast dobiti, seljaku zemlju oduzeti, a
hrvatske kulturne i duevne tekovine unititi i razoriti.
Nepobjedive, i do sada nevienom slavom ratnikom ovjenane
njemake vojske, tuku drzovitog boljevikog nasrtnika, koji je
spremao propast svijetu.
Hrvatski narod ne moe ostati mirnim promatraem u ovom
velikom i sudbonosnom asu, ve sav gori od elje da sudjeluje
u toj borbi za unitenje najveeg neprijatelja ovjeanstva i
hrvatstva, tim vie, to su moskovski samodrci dan u oi naeg
osloboenja bili sklopili savez sa beogradskim vlastodrcima, da
1
Hrvatski narod" br. 139 od 3. VII 1941. Prepis u Vojnom arhivu, ANDH,
k. 239, reg. br. 10/5-5,7. Proglas su objavili gotovo svi listovi u NDH pod naslovom
Poglavnikov poziv hrvatskom narodu za borbu protiv moskovskih idomarksisti-
kih samodraca", Novi list" od 3. srpnja 1941; U borbu protiv idovsko-bolje-
vike Moskve", Hrvatski narod", itd.

189
bi time u zadnjem asu sprieili nae narodno osloboenje i spasili
tamnicu hrvatskog naroda - bivu Jugoslaviju.
Udovoljujui e l j a m a , to mi sa svih strana Nezavisne Drave
Hrvatske i svih narodnih slojeva dnevno stiu, odluio sam
odobriti, da se s t v o r e dobrovoljne vojne jedinice, koje e se rame
uz rame sa slavnom njemakom vojskom boriti proti zajednikom
neprijatelju.

POZIVAM
stoga ustae i o s t a l e hrvatske rodoljube u starosti od 20 do 32
godine, koji su vojniki izobraeni i koji ele stupiti u svetu borbu,
protiv drzovitom boljevikom nametniku, a za slobodu podtlae-
nih naroda, te n a p o s e za sigurnost, ast, mir, i blagostanje
hrvatskog naroda, da se odmah prijave kod najblieg Popunidbe-
nog zapovjednitva" /biveg vojnog okruga/ koje e ih po ve
primljenim zapoviedima i uputima zaprimiti, obskrbiti i predati
nadlenome v o j n o m zapovjednitvu.

POZIVAM
u tu dobrovljnu v o j n u slubu izobraene u svim vrstama oruja
kopnene vojske, m o r n a r i c e i zrakoplovstva. Istodobno sam odre-
dio da obitelji s v i h , koji se ovom pozivu odazovu, dobivaju
redovitu ratnu p o d p o r u .

HRVATSKI NARODE!
Nije tome jo ni t r i mjeseca, to su Fhrerove i Dueove (Duce)
vojske pole u rat za slobodu hrvatskog naroda. Danas, kada se
vodi posljednji o b r a u n s najveim neprijateljem novog poredka
i slobode h r v a t s k o g naroda, sa zakletim dumanim obstojnosti
Nezavisne Drave Hrvatske, dunost je svakog Hrvata, da za to
veliko djelo d o p r i n e s e svoj udio. Istodobno je ast za svakog
hrvatskog vojnika, da se bori s orujem u ruci rame uz rame starih
svojih ratnih d r u g o g a , nepobjedivih njemakih vojnika, s kojima
nas vee vjekovno ratno drugarstvo, da tako povjestno bratstvo
u oruju ponovimo i za vjekove uvrstimo na slavu, ast i dobro
hrvatskog naroda i Nezavisne Drave Hrvatske.
ZA DOM SPREMNI!

Dano u Zagrebu, d n e 2. srpnja 1941. Poglavnik

Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. ANTE PAVELI, v.r.
 BR. 95
PREDSTAVKA ADEMA OMEROVIA, PREDSTAVNIKA NOVO-
PAZARSKOG KOTARA PRI IZASLANSTVU SANDAKLIJA U
ZAGREBU, OD 3. JULA 1941. POGLAVNIKU SA MOLBOM ZA
PRIPAJANJE SANDAKA NEZAVISNOJ DRAVI HRVATSKOJ1

PREUZVIENI GODPODINE POGLAVNIE !

Prije kojih mjesec i pol dana jedno Sandako izaslanstvo

imalo je ast i sreu da od Vas bude primljeno i da Vam izloi
elje i molbe nas Sandaklija-Hrvata, kako bi na zaviaj uao u
okvir Nezavisne Drave Hrvatske, kamo po svojoj povijesti, po
prirodi svoga tla i po svemu drugome oduvijek spada.
Vi ste Gospodine Poglavnie tu elju i molbu prigrlili i uvaili,
kako je to samo mogao uiniti ovjek ija e pojava i uloga u
povijesti Hrvata i Nezavisne Drave Hrvatske sainjavati najzna-
ajnije razdoblje. Zato Sandaklije-Hrvati u Vama gledaju svoga
spasioca, koji e njih i njihov ui zaviaj izbaviti iz ropstva, pa
stoga prema Vama gaje ljubav i blagodarnost kakovu mogu
osjeati djeca prema lijeniku koji im roditelja i hranitelja iz oite
smrtne opasnosti spasi i izlijei.
S tom vjerom i pouzdanjem u Vas, s tim osjeajem ljubavi i
blagodarnosti prema Vama, Sandaklije e biti meu prvima koji
e s pobonim zanosom i ushienjem, kad god zatreba, zaloiti
sve svoje materijalne i duhovne snage, svoju krv i svoje ivote za
sigurnost i napredak drage nam Domovine Hrvatske, - uvjereni
da e ih na tom putu pratiti Boja pomo i da e biti udostojeni
najviih ovosvjetskih blagodati, meu koje na prvom mjestu spada
zadovoljstvo da se ima svoja slobodna Domovina sa svima jam-
stvima i mogunostima mira, reda, rada i blagostanja.
U tom uvjeravanju i samouvjerenju, a u potkrijepu i dopunu
molbi i elje nas Sandaklija, izraenih Vama i Vaim suradnicima
u vie navrata do sada, i tumaei iskrene osjeaje i tenje Hrvata
muslimana ueg novopazarskog kadiluka, iji pretstavnik sluajno
nije prisustvovao dosadanjim izaslanstvima, dozvoliti mi Gospo-
dine Poglavnie da istaknem ivu istinu, da su grad i kadiluk Novi
Pazar po brojanoj nadmonosti svog puanstva po osjeajima i
tradicijama, po krvi, duhu i jeziku kao i po svim inim obiljejima
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 238, reg. br. 45/1-2, 3, 5. U prilogu
se nalazi izvod iz popisa stanovnitva od 31. I 1921. sa podacima koji se odnose
na Sandak.
 i znaajkama - hrvatski, koliko i eher Sarajevo te ostala Herceg-
-Bosna. Prema tomu je i pravo i razlono da taj grad i kotar ne
bude zaboravljen ni naputen, da ne bude preputen na milost i
nemilost tuinskom hiru, kakovu je sudbinu dugi niz godina
podnosio, nego da bude u iroki i topli zagrljaj svoje matice -
Bosne i Hercegovine, odnosno Nezavisne Drave Hrvatske. To
tim prije i tim lake kada je ve ta materinska ruka dosegla do
mea novopazarskog kotara, - do Sjenice, koja je od nazad 15
dana u rukama nae hrvatske vojne i civilne vlasti, i to ni
njemake vojne snage, koje dre Novi Pazar nee, jamano,
smetati da hrvatske vlasti preuzmu taj kotar, kao to nisu smetale
ni za Sjenicu. Par desetina naih Hrvatskih Ustaa i orunika biti
e dostatni da, uz pripomo domaih novopazarskih par tisua
krepkih i odvanih momaka, na meama tog kraja stvore nepro-
bojan bedem protivu svakog tuinskog nasrtaja.
Sumnja i zlonamjerna tvrdnja da je Sanak, posebice novopa-
zarski kotar, preteno sprskog puanstva, najreitije se moe
obeskrijepiti prebrojbenim podatcima. Definitivni rezultati po-
pisa stanovnitva, od 21. januara 1921. god.", koji su popis vrile
srpske vlasti, iskazuju, prema priloenom izvadku, osjetnu premo
muslimanskog-hrvatskog puanstva nad pravoslavnim srpskim
ivljem. Kada se uzme u obzir da su u tom popisu meu Srbe
ukljueni svi pravoslavni inovnici, vojnici, orunici, aci i drugi
koji nisu zaviajni Sanaklije, i da je u razdoblju od 1912 - 1921
to poubijano to izagnato oko 10.000 muslimana Hrvata -
Sanaklija, dok je toliki broj Srbijanaca i Crnogoraca naseljeno,
onda se dolazi do zakljuka da je 1912. god. hrvatska veina bila
jo mnogo jaa nego na dan popisa. A taj broj i razmjer iz 1912
ima da slui temeljem za narodnosno obiljeje Sanaka.
Da pak, muslimansko puanstvo Sanaka ni po emu i ni
ukoliko nije srpskog podrijetla najbolji je dokaz to, to su srpske
vlasti bile predviele da se iz Sandaka ima raseliti oko 120.000
nesrpskog stanovnitva, koji broj odgovara broju sandakih
muslimana po popisu iz 1939. godine. Daljnji dokaz nesrpskog
podrijetla sandakim muslimanima je i injenica, to je to
puanstvo kroz stoljea, u najveoj svojoj sili kao i u danima svoje
potitenosti, vazda sa ponosom isticalo da je iste narodnosti kao
i bosansko-hercegovaki muslimani, tj. da je hrvatske krvi i istog
hrvatskog materinjskog jezika. A u tome su se najizrazitije isticali
muslimani novopazarskog kotara, i ako su na periferiji Hrvatske
Postojbine. Stoga s pravom zasluuju i trae da vjeno ostanu
prvim uvarima Sandaka, - te Podrinske Hrvatske Krajine.
 Sankcionisanje toga prava biti e za Novi Pazar i sandake
Hrvate najvei Bajram, kojeg se Sandaklije nadaju skorih dana
doivjeti i proslaviti, oekujui da e tom prilikom u svojoj sredini
vieti i moi osobno pozdraviti svog dragog Poglavnika, a dotle
isporuujui Vam Gospodine Poglavnie izraze duboke privreno-
sti svih novopazarskih Hrvata - muslimana, ostajem vjeito. 2

Za Dom Spreman!

Zagreb, 3. srpnja 1941. Predstavnik novopazarskog kotara pri

izaslanstvu Sandaklija.
Adem Omerovi Trtovac
privrednik
2
Vidi dok. br. 24 i 111.

BR. 96
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE OLOVO OD 3. JULA 1941.
ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE O POBIJENIM
SRBIMA U SELU BRDA I BEKSTVU PRAVOSLAVNOG IVLJA
U UME ZBOG USTAKIH POKOLJA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA OLOVO
Broj 298
3 srpnja 1941 godine
Olovo

Pogibija 6 ljudi izvetava.

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO

29 lipnja 1941 godine oko 9 sati doli su u selo Brda opina

Olovo, kotar Kladanj, Olovski ustai i bez ma kakvog uzroka
izveli su 6 ljudi iz istoga sela, te pred samim selom udaljenim oko
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 10/3-1.
 300 metara pobili ih iz puaka i odmah na mjestu sahranili u jednu
raku, ovo je sve raeno na oigled njihovih ena i djece. 2
Pobjeni su i to: Vaso uga star 52 godine, otac 3 djece, Pavo
uga star 38 godina, otac 7 djece, Niko uga star 56 godina, otac
7 djece, Stevan uga star 32 godine, otac 5 djece, Lazar uga
star 26 godina, otac 3 djece i Mihajlo Vukovi star 53 godine otac
9 djece, svi iz sela Brda, opine Olovo, Kotar Kladanj.
Ovo se sve radilo skriveno i potajno od orunike postaje
Olovo, za koji je sluaj postaja saznala tek sjutra dan t.j. 30 lipnja
1941 godine oko 12 sati.
Radi napred navedenog sluaja zavladal je u okolini neraspo-
loenje kako kod pravoslavnih tako i kod muslimana i katolika.
Pravoslavno stanovnitvo razbeglo se po umama usled straha i
terora od strane Ustakog tabora Olovo.
Prema postojeim zapovjedima od slubeni nadleni valsti,
da se sluba javne sigurnosti vri u sporazumu izmeu orunitva
i Ustaki tabora onemoguena je, usled drskosti i terora od strane
ustaa, a ak i meu narodom se izdavaju da su oni ustai kao
kontrolni organi orunitva i da se brez nji nemoe nita raditi."

Na znanje
Dostavljeno:
Kotarskom uredu i sudu Zapovjednik postaje
Kladanj, Knl.zapovjed /potpis neitak/
Tuz a i orunikom vodu dostramater
luzla
Juka Dii

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Broj 392/p.s.
Izvjee dostavljeno Zapovjed: Hrvatskog
orun. Zagreb, Izaslaniku Vlade, Zapovjed. Bos. podruja,
Usta. povjereniku i Usta. logoru Sarajevo
Sarajevo, 5-VII-1941.
Ad akta
uz
Zapovjednika, potpukovnik:
/potpis neitak/
 BR. 97
D E P E A ZAPOVJEDNIKA ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRA-
JINE OD 4. JULA 1941. VOJSKOVOI O PROBLEMIMA PRESE-
LJAVANJA SRBA - DOBROVOLJACA IZ SLAVONIJE
U SRBIJU1

BRZOJAV

VOJSKOVOI2

ZAGREB

Sredinom lipnja otpoelo je prebacivanje iz Slavonije u kotar

Bijeljinu Srba dobrovoljaca - kolonista koji su uivali agrarna
zemljita u Slavoniji. 3 Ustaka organizacija sa podruja Bijeljine
prebacivala je kriomino te dobrovoljce preko Drine u Srbiju.
Njemake vlasti u Srbiji, orijentirane o tom prebacivanju, obusta-
vile su isto zaplijenivi istodobno i sva prevozna sredstva na Drini.
Tih prebaenih dobrovoljaca u Srbiju biti e oko 6000.
Povrh toga imade na podruju kotara Bijeljina tih Srba
dobrovoljaca jo oko 5000.
Ovim prebacivanjem tih dobrovoljaca rukovodio je posebni
ustaki povjerenik odreen od Ministra unutranjih poslova, koji
je istodobno redarstveni povjerenik u Vinkovcima.
Kako tih cca (cirka) 5000 u Bijeljini se sada nalazeih
dobrovoljaca vre obradu zemlje - razdijeljeni po odgovarajuem
broju seljakih gospodarstava - pokazuju izvjesno nezadovoljstvo,
to e ovi doi prvenstveno u obzir za prebacivanje u Srbiju,
naravno ubrojeni u odreeni kontingent.
Po ovom pitanju izvjestio je zapovjednik IV. orunike
pukovnije - podpukovnik Vidas - pod brojem J.S. 328 od 27.
lipnja 1941. zapovjednitvo Hrvatskog orunitva Zagreb - pisme-
no.
Predlaem, da se to prebacivanje:
1/ Iz Slavonije u Bosnu obustavi,
2/ Da se ustaki povjerenik Ministarstva unutranjih poslova
1
Original u Vojnom arhivu, ANDH, k. 143-a, reg. br. 31-9-3.
2
Ante Paveli.
3
Misli se na Srbe koji su iveli na teritoriji Austro-Ugarske Monarhije i bili
dobrovoljci u vojsci Kraljevine Srbije u Prvom svetskom ratu. Po osnovu ovakvog
dobrovoljakog statusa, oni su dobijali zemlju posle rata i tako kolonizovani u
Sloveniju i Vojvodinu.

195
uputi da e prebacivanje Srba u Srbiju otpoeti kad ja to odredim.
Razlozi za ovaj prijedlog lee u tome, to se tim neorganizi-
ranim prebacivanjem stvara ponovno jedno suvino nezadovolj-
stvo, kakvo je na pr. ve u Hercegovini uslijed sline samovolje
i nezakonitih postupaka imalo tekih posljedica. Kod Njemaca
ovaj postupak neorganiziranog prebacivanja izaziva negodovanje
i nepovoljnu kritiku naih prilika, a kod Italijana pritajenu radost. 4
Sarajevo, 4 srpnja 1941.
u 8,50 sati.
Pukovnik
Rupi5

4
Vidi dok. br. 85.
5
Mate.
 BR. 98
IZVETAJ PREDSTOJNIKA KOTARSKE OBLASTI BILEA RAV-
NATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST O SITUACIJI NA
PODRUJU KOTARA I ITAVE HERCEGOVINE ZA PERIOD
11. JUNI - 4. JULI 1941. SA PODACIMA O PRAVOSLAVNOM
STANOVNITVU, MEUSOBNIM ODNOSIMA NARODA, ZLOI-
NIMA USTAA I UZROCIMA TAKVOG STANJA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST BILEA
Broj: 14/41 Prez.
4. srpnja 1941 godine
Predmet: Izvetaj o situaciji.-

R A V N A T E U S T V U ZA JAVNI RED I SIGURNOST

Nezavisne Drave Hrvatske

Zagreb

Na temelju nareenja broj 1956/41 ast mi je za podruje

kotara bileskog podnijeti slijedei izvjetaj:
Ad.I.a.-
U kotaru bileskome do sada nije primijeena nikakva komu-
nistika akcija ma u kom pogledu.- Meutim desile su se izvjesne
pojave, na koje e biti u ovome izvjetaju skrenuta panja.-
Ad. I b . -
Kotar bileski broji oko 25.000 stanovnika, od kojih su oko
etiri petine t.j. 20.000 pravoslavnih, a jedna petina t.j. oko 5.000
muslimana. Pravoslavno stanovnitvo nastanja periferiju kotara,
a kotar granii kako se vidi iz priloene karte kotarovima Trebinje,
Ljubinje, Stolac, Nevesinje, Gacko i Crnom Gorom.- Musliman-
sko stanovnitvo je veinom u Bilei, te se prua jedan relativno
uzak krak od Bilea, ka opini Plana i Divin do Fatnikog odnosno
Dabarskog polja.-
Potpisani kotarski predstojnik je dunost u Bilei nastupio
11. lipnja 1941. godine i naao je slijedee stanje.
Cjelokupni srpski elemenat sa svima lanovima obitelji, sa
cjelokupnom stokom i pokretnim imanjem je iselio iz svojih
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 220, reg. br. 52/3-4, 5, 6, 7. U sastavu
ove arhivske jedinice nalaze se izvetaji o vojno-politikom stanju za juli i avgust
1941. na teritoriji Bilee i susednih kotara.
 domova. Imanja se nisu obraivala.- Doao sam u dodir sa
izvjesnim uglednim licima pravoslavnim, te sam ustanovio, da su
isti iselili iz svojih domova i odbjegli u planine, a naroito oni su
sa Crnogorske granice, iz razloga, jer su u susjednim kotarevima
(Stolac, Gacko, Ljubinje, Trebinje i Nevesinje) a naroito u
kotaru Gacko, ba neposredno na samoj granici gatako-bileskog
kotara pobijena neka lica i pobaana u jednu jamu kod sela Korita
pokraja samog puta Gacko-Bilea. Potpisani je sam pregledao
predmetnu jamu i koliko se je mogla vidjeti i po smradu osjetiti
u istoj se zbilja nalaze neki ljeevi u stadijumu raspadanja. Prema
izvjetaju krilnog zapovjednika iz Bilee u predmetnu jamu je
baeno oko 170 lica. Kroz pravoslavni narod se je pronijela vijest,
da e tako biti sa cjelokupnim srpskim stanovnitvom u Hercego-
vini. Pronijete su vijesti o ubijanjima Srba u kotarevima Trebinje,
Ljubinje, Stolac i Nevesinje.- Naravna stvar da su ove glasine
dostizale fantastine razmere, te se ni na koji nain ovaj elemenat
nije mogao uvjeriti da se u Bileskom kotaru nee takve stvari
dogoditi.- Potpisani je danononim obilaenjem kotara uspio da
se veina stanovnika vrati svojim domovima i da nastavi sa
redovnim poslovima. Skoro cijelo stanovnitvo kotara se je bilo
smirilo, jer su se uvjerili da je upravu uzela u svoje ruke redovna
vlast i da e biti kanjena samo ona lica, koja se budu ogrijeila
o interese Nezavisne Drave Hrvatske, ali je ta kazna da e biti
izreena od strane suda, pa makar to bio i prijeki sud.- Cjelokupno
stanovnitvo kotara je pokazivalo tendenciju, da bude lojalno i
bilo je poelo da vlada spokojstvo.
U meuvremenu je u susjednim kotarevima nastavljeno
ubijanje tako, d a j e cijela akcija na smirivanju i u kotaru bileskom
opet potpuno propadala. Ovo iz razloga, a jer su iz kotareva
Trebinje, Ljubinje, Nevesinje stalno iseljavala cijela sela i krajevi
u ovaj kotar u planine. Naroito u planinu Sitnicu, koja se protee
od opine divinske preko Krstaa, Zmijanca i opine Ljubomirske
sve do granice kotara Trebinje.- Ova iseljena lica su bila mirna,
sve dotle, dok u Nevesinjskom i Gatakom kotaru nije nastala
otvorena pobuna.- U narodu ima mnogo oruja, koje je isti po
svome vjekovnom etnikom mentalitetu posjedovao od prije, a
sada prilikom rasula bive Jugoslovenske vojske, mnogo svakovr-
snog oruja i municije doneeno je i nije predato.- Dok su ranije
bile Italijanske, okupatorske vlasti, iste su oruje pokupile ali u
glavnom od muslimana, koji su oduvijek svakoj vlasti bili lojalni
elemenat, doim Srbi nijesu predali skoro nita.- Od naroda je s
obzirom na ogromno prostranstvo i podruja konfiguraciju terena;
 nemogue oduzeti oruje, jer ga nikad ne dre kod kue nego
dobro skrivene po raznim krevima i gudurama, kojih u ovome
karsnom terenu ima veoma mnogo na svakom koraku - Kilome-
trima i kilometrima se protee sami kr i goli kamen i u takom
je terenu mogue sakriti i teku artileriju.-
Kada je dana 24 lipnja 1941. god. u cijelom Nevesinjskom i
Gatakom kotaru sa poetkom njemako-ruskog rata izbio otvo-
reni ustanak, i kada su u isto vrijeme u tim kotarovima napadnute
sve Dravne vlasti, kao vojne i Orunike postaje, izvrenje napad
na oruniku postaju Lukavac na podruju Nevesinjskog kotara
a u neposrednoj blizini granice ovoga kotara.- Naoruana masa
seljaka predvoena otputenim bivim Jugoslovenskim oficirima,
podoficirima i andarima, zarobile su sve orunike postaje
Lukavac.- Otputeni mornariki narednik Sava Budali iz Luka-
vaca, doao je u selo Davidovie, opine divinske ovoga kotara i
javio, kako je dola ruska vojska u Nevesinje, i kako je bivi
Jugoslovenski kralj Petar opet doao na prijestol, te d a j e potrebno
da se razorua orunika postaja Divin.- Seljaci iz Davidovia
potpomognuti pobunjenicima iz Nevesinjskog kotara, napali su
orujem oruniku postaju Divin.- Orunika postaja je obavije-
stila telefonom potpisanog i isti je odmah autom otiao u Trebinje
po odobrenju Zapovjednika Divizijskog podruja iz Mostara
donio 150 komada puaka i odgovarajui broj municije i za vrijeme
trajanja borbe odnio oruje i municiju u Divin a u isto vrijeme i
pomo u ljudstvu, te je uspjelo napad na postaju Divin odbiti.-
Poto se oko same orunike postaje nalaze nekoliko musliman-
skih sela, to je istima za odbranu vlastitih ivota odijeljen dovoljan
broj oruja i municije, te isti zajedno sa orunikim organima
osiguravaju svoja imanja.-
U isto vrijeme, na osnovu jednake agitacije iz kotara Nevesi-
nje i Gacko seljaci sela Vranjske, Krstae, Zmijanac sa onim
odbjeglim iz kotareva Gacko, Trebinje, Ljubinje, Stolac napah su
orujem u ruci oruniku postaju Kstae, koja nema nikakve veze
sa Bileem, da bi mogla traiti pomo u ljudstvu i oruju.- Kada
su orunici istroili svu raspoloivu municiju, morali su napustiti
postaju i pod zatitom mraka su se povukli i doli u Bileu. Ista
je sudbina zadesila oruniku postaju Zmijanac, koja takoer
nema nikakve veze sa Bileom, jer u tome kraju nema nikakvih
komunikacionih sredstava.- Masa se je odatle krenula prema selu
Ljubomiru gdje se je sukobila sa odredom orunika i ustaa, koji
su bili iz Bilea poslati u pomo orunikoj postaji Zmijanac,-
 Orunici u ustae su se povukli u zgradu Dravne osnovne kole
u Ljubomiru i tu su dali otpor i na istoj su se drali 48 sati, dok
im je stigla pomo vojske i ustaa i kada su bili osloboeni.- U
toj borbi je poginula orunik-straar engi Osman.-
Kada je 28 lipnja 1941. god. Podmaral g. Laka a po ovlasti
Poglavnika preuzeo u svoje ruke svu vlast na podruju upa Hum
i Dubrava i izdao o tome proglas u kome je zagarantovao sigurnost
ivota i imanja svakom graaninu Nezavisne Drave Hrvatske ma
koje vjere bio, potpisani je lino poao po svim selima da razdijeli
izdate proglase i da rastumai svima sadraj proglasa i da narod
pozove da se vrati na svoja imanja i svojim kuama.- U tome je
uspio utoliko, da se stanovnitvo opina bileske, Zavodske i
jedan dio Ljubomirske i divinske povratio svojim kuama.-
Meutim stanovnitvo sela Vranjska, Zmijanac, Krstaa i dio
Ljubomirske opine nije htjelo da primi nikakva objanjenja ni
pozive, nego su cijelo podruje osigurali straama i izjavljuju da
se nee vratiti svojim kuama i pokoriti Dravnim vlastima.-
Izjavljuju preko izvjesnih lica, da oni nee nikoga napadati, a i
da nedozvoljavaju da meu njih doe neko od Hrvatskih vlasti,
nego da primaju intervenciju okupatorskih (Italijanskih i Njema-
kih vlasti).- Pojedini seljaci sa podruja kotara Bileskog su mi
poruivali da bi se oni rado povratili svojim kuama i da se oni
pokoravaju vlastima, ali da su je formalno zadobili bjegunci iz
kotareva Ljubinje, Trebinje, Nevesinje i Stolac - U tim krajevima
naroito u zadnje vrijeme se nalazi naroda iz kotara Stolac, iz sela
Berkovii i okoline, jer su prije 7 dana u Berkoviima neka lica,
navodno ustae, napravili itav pokolj.- Seljaci iz sela Bijeljani,
opine Divinske koje selo je na samoj granici Stolako-Bilekog
kotara, potpisanom su priali, da je pobijena ogromna masa ljudi,
ena i djece (navodno preko 1000 lica).- Pojedini ostaci tih
porodica, koji su odbjegli u planine u podruju Krstae, Vranjske
i Zmijanca, poruuju da se ni na koji nain vratiti kuama nee,
sa izgovorom da se nemaju kuda vratiti.- Ovi seljaci su potpisatom
i orunikom potpukovniku Aganoviu izjavili da su seljaci bili
domamljeni da se vrate kuama da im se saopi neka naredba
vlasti, a da su potom svi redom poubijani.- Da li u tome ima i
koliko neistine potpisanom je nepoznato, ah u narodu vlada takvo
uvjerenje, i stoga da ne mogu pokloniti vjeru ni pozivu potpisanog
Kotarskog predstojnika niti proglasu Podmarala g. Lake.-
Prema izjavama seljaka u tim predjelima su sva lica organizi-
rana, postavaljene su strae, tako da je i mjetanima nemogue
izii iz toga kraja, jer dobjegli ubijaju svakoga onoga, koji im se
 nepokorava.- Voa ovih pobunjenika je navodno kaluer MIRON
NIKI iz Manastira Krstae, koji je pobunjenike i prisegao i
odredio prijeki sud od 10 lica, koji svakoga ko se njemu i njegovim
odredbama ne pokorava, odmah na licu mjesta strijelja.- Da je
sve vjerovatno dokaz je sluaj, koji seje dogodio u selu Milaviima
na granici podruja koje se opire.- Seljaci iz sela Vranjske sa
drugim licima iz susjednih kotareva poli su da popale musliman-
sko selo Milavie.- Neki seljak Popadi, usprotivio se je razbijanju
i unitavanju muslimana, na ta je voa pobunjenika neki Kaiko-
vi potegao puku i na licu mjesta ubio pomenutog Popadia.-
Sin Popadia je iz puke ubio Kaikovia i jo jednog ranio, na
to se je masa pobunjenika vratila neunitivi selo Milavie.-
Pomenuti kaluer Miron Niki je navodno imenovao izmeu
pobunjenika i generala i ostale inove, te zaveo neku vrstu
discipline. Prema dovikivanju seljaka Srba i muslimana, kaluer
Niki je to podruje proglasio Srbijom i seljaci Srbi dovikuju
muslimanima da ne prelaze u njihovo podruje, jer je to Srbija:
navodno se meu pobunjenicima nalazi i neki crnogorski porunik,
koji vojniki organizuje otpor.-
Na podruju kotara bileskog Srbi nisu imali nikakvog razloga
da se diu na oruje niti da pruaju otpor Dravnim vlastima, jer
su na podruju Kotara svega ubijena dva pravoslavna seljaka i to:
Rajevi Sava i Miloevi Luka iz sela Davidovia, a po seljacima
ustaama: Ovina Alija, Ovina Ahmet, Bajramovi Adem, Baj-
ramovi air i Jakupovi Adem.- Orunika postaja u Divinu je
izvijestila spisom broj 109/41 od 27.VI.1941.g. da su pomenute
ustae dole u selo Davidovie (dan kasnije od napada na
oruniku postaju Divin) i da su pitali pobijene seljake da li su
oni uestvovali u napadu na oruniku postaju i kada su rekli da
nijesu, oni su im rekli da preu sa njima na oruniku postaju i
da tame izjave da nijesu.- im su izali iz sela Davidovia
pomenutih pet ustaa su ove seljake pobili.- Vrlo je vjerojatno
da pobijeni seljaci nisu uestvovali u napadu, jer prema izjavi
zapovjednika orunike postaje, prije samoga napada na postaju
doli su neki seljaci iz sela Davidovia i izvjestili su zapovjednika
da se sprema napad.- Ovo ubistvo meutim ne prelazi granice
obinoga kriminaliteta u ovim krajevima, pa ne moe biti uzrok
ustanka i orunikom otporu prema Dravnim vlastima.-
Po miljenju potpisatog uzrok ovome stanju u susednim
kotarevima pa i u Bilei je slijedei:
Za ustake povjerenike sa specijalnim dunostima su u kota-
revima Gacko, Stolac, Ljubinje, Trebinje i Nevesinje su postav-
 ljena lica iz drugih, veinom preanskih krajeva, koji apsolutno
nijesu poznavali teren, niti mentalitet ovdanjega ivlja.- Cijelu
akciju postavili su na pogrean temelj i mjesto pozitivnih postigli
su negativne rezultate.- I u koliko su ta lica imala specijalne
dunosti, oni su trebali da najprije zavedu u svim kotarevima
Dravnu vlast, da narod predhodno razoruaju, da pokupe svu
Dravnu imovinu i da situaciju prvo uhvate u svoje ruke, pa su
onda mogli da provode svoj program, koji im je eventualno bio
namijenjen.- To su bili veinom mladii, neiskusni upravno-poli-
tikim poslovima, nepristupani svakom dobronamjernom savije-
tu, i svakome ko bi im ma i jednu rije rekao u pogledu njihova
rada koji nikako nije mogao uroditi koriu po Nezavisnu Dravu
Hrvatsku, smatrali su saboterom, i zatitnikom Srba.- Deavali
su se sluajevi, da su Dravnim organima, koji su im dobrona-
mjerno svraali panju na njihove greke, prinosili revolvere pod
grlo tako da je svako bio toliko ustraen da se je bojao za svoj
ivot.- Ovi mladii nepoznavajui tano vjekovni antagonizam
Srba i muslimana u ovim krajevima, nisu stupili u vezu sa starijim
i iskrenim dalekovidnijim muslimanima, nego su prikupljali one
na koje su prvo naili, a to su u skoro svim mjestima bili uliari,
lica koja po svojoj prolosti nisu mogla biti ni obini namjetenici,
a kamoli ustae.- Ista lica su naoruali i dali im punu vlast ivota
i smrti svih stanovnika. Ova lica rukovodei se svojim mranim
instiktima i stoljetnim mrnjama, davali su posve protivne informa-
cije svojim starjeinama, i oni su ih slijepo izvravali.- Svi poteni
i stariji muslimani, sa kojima sam u dodir dolazio izraavali su mi
svoju bojazan od tih naoruanih lica, jer ni oni nisu u njih imali
povjerenja.- Ova naoruana lica gledala su u svoju linu korist,
jer se je potpisati lino u Koritima u kotaru Gatakom osvjedoio,
da nigdje ni u jednoj kui nema ni jedna ni-najmanja kuna stvar,
jer je sve razneeno.- asnici Hrvatske vojske koji su se zadesili
prilikom ubijanja u Koritima izjavili su mi, da su svojim oima
vidjeli lice koje je imalo puku i koje je nosilo na leima opljakane
stvari, i kad su ga pitali zato nosi te stvari on je odgovorio: Pa
ja sam ustaa".- U samome mjestu Bilei ima 12 zakletih i
naoruanih ustaa, a od tih 12 lica tano 6 neodgovara po svojoj
politikoj i drutvenoj prolosti da bude ustaa, jer ih ima meu
njima koji su bili osuivani za krau.
Iznosei sve gornje, potpisani je htjeo da ukae na razloge,
koji su doveli tako brzo do otpora Srba, i doskoro opeg oruanog
ustanka i nepokoravanja Dravnim vlastima. Potpisanom je jasno
i zna to vrlo dobro da Srbi svi mrze ovu Dravu, i da bi oni svi
u danom momentu i bez ikakva razloga skoili na oruje, kada
bi im se ukazala najmanja prilika da povrate ono to je izgubljeno
za njih.- Ali su oni svjesni da ta akcija nebi uspjela, pa se bez
napred navedenih razloga nebi dizali na otvorenu bunu.- Moram
da ukaem jo na jednu injenicu, koja je po miljenju potpisanog
svoj instiktivni i spontani strah i bjeg Srba od svojih domova
pretvorili i organizovali i opi oruani otpor.-
Narod u graninim selima u kotarevima Trebinje, Bilea,
Gacko je u rodbinskim i prijateljskim vezama sa Crnogorcima.-
Svaki gest naih vlasti odjekne u Crnoj Gori desetostruko i poto
se u Crnoj Gori nalazi masa otputenih bivih Jugoslovenskih
oficira, podoficira i ostalih inovnika, koji su u veini bez posla,
isti su poeli da vre agitaciju u narodu koji spada pod nau
Dravu.- Poto je granica otvorena i terenski vrlo teka, to nema
skoro nikakvih komuniakcionih sredstava, a prema tome ni
mogunosti kontrole, te su ova lica nesmetano mogla prolaziti iz
Crne Gore i vriti agitaciju gdje im se svidi i kako im se svidi.-
Ovo se je naroito potenciralo u momentu, kada je nastao
Njemako-ruski rat, kada su u Crnoj Gori prema saznanju
izvjeene mnoge crvene zastave.- Talijanske vlasti koje su do toga
momenta iz neznam kojih razloga bile vrlo tolerantne prema svim
pojavama i zavele su odmah otriji reim, tek je dosta tih lica
komunistikih nastrojenih prebjeglo u nau Dravu, i poveli
agitaciju za jedan organizovani otpor prema Dravnim vlastima.-
Ovo se je osjetilo u organizovanoj akciji u kotarevima Nevesinj-
skom i Gatakom kao i po organizovanom otporu u planini Sitnici
ovoga kotara.-
Poto je Podmaral g. Laka preuzeo cijelu vlast u upama
Hum i Dubrava i poto je zapoeo plansku vojniku akciju uz
pripomo saveznikih trupa, stvar se odvija povoljno i bie
Dravna vlast potpuno zavedena.- Prema izjavama pojedinih
Talijanskih oficira, koji vode akciju proti pobunjenika jer su u
Gatakom kotaru izginuli njihovi vojnici, zatvorena je Crnogorska
granica od strane talijanskih vlasti, i tako je sada onemogueno
prebacivanje Crnogoraca na nau teritoriju, pa bi prema tome i
ta opasnost bila otklonjena.-
Inae kotar bileki je. u ovom dijelu Hercegovine ostao jedini
kotar gdje je odran relativan mir i gdje se nije dogodilo nita,
to bi dalo povoda buni.- U koliko ima pobunjenika, to je iz
razloga napred navedenih.
 Potpisani je ovo sve gornje naveo u namjeri da svoje vie
vlasti izvijesti o pravom stanju stvari i sve navedeno moe
potkrijepiti po potrebi dokumentima.- Smatram, da je potrebno
iznijeti pravo stanje stvari i da se nee desiti da bude uzet na
odgovornost kao to se je deavalo za vrijeme bivih Jugosloven-
skih vlasti, kada je svaki inovnik morao svoje izvjetaje podeavati
raspoloenju momentalnih vlastodraca i bio je uziman na odgovor
ako je iznio pravo stanje stvari.- Poto je potpisani Hrvat i kao
takav i stradao u slubi, a ovu Dravu voli, te je potrebno iznijeti
istinu, pa ma kako gorka bila.-
Ad. I.e.
Na podruju kotara nije postojala uope H.S.S. niti Graan-
ska i seljaka zatita.-
Ad. I.d.-
Na podruju kotara nema uope idova.-
Ad. II.
Izvjetaj o kriminalitetu je sadran u izvjetaju o Srbima.-
Ad. III.
Kotar Bileski je pasivan kraj, koji ni ukom sluaju nemoe
da ishrani stanovnitvo, te je svake godine potreban uvoz ita.-
Ovom kotaru je od strane Povjerenitva za ishranu disponirano 4
vagona kukuruza, jo prije 20 dana, ali do danas nije prispjelo
nita.- Muslimanski elemenat trai hranu jer je zaista oskudan, o
pravoslavni elemenat uope ne trai, jer je uslijed naprijed
izneenog preplaen i skorom ne dolazi u Bileu.- Potrebno je
to prije dostaviti disponirani kukuruz, kako bi se narodu mogao
razdijeliti.
Ad. IV.
Negativan.-
Prednji izvjetaj ast mi je dostaviti s molbom radi znanja.-
Ujedno se prilae popis personala u ovom kotaru.- Iz toga se vidi
da je potpisanom nemogu svaki uredski rad jer je 16 inovnika
iz kotara otputeno poto su bili sve Crnogorci.-
KOTARSKI PREDSTOJNIK,
 BR. 99
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE OPUZEN OD 4. JULA 1941.
VELIKOM UPANU UPANIJE HUM 0 BROJU UHAPENIH I
UBIJENIH SRBA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA
T.Broj:404
NA LINOST:

Izvjetaj o stanju javne

sigurnosti, dostavlja. -
Opuzen 4. srpnja 1941. god.

VELIKOM UPANU UPANIJE H U M

MOSTAR.

Od dana Uskrsnua Nezavisne Drave Hrvatske, pa do danas

bilo je na podruju ove postaje i to:
1.-Uhapeno je 27 lica i to: 1 radi krae, 1 radi vrenja
prevara, a 25 pod sumnjom komunizma i Jugoslavenstva.-
Hapenje 5 lica su izvrili Ustae iz Metkovia, a ostalih 22
su uhapsili orunici ove postaje po nalogu Kotarskog Pretstojnika
i Ustakog Logornika iz Metkovia. -
Uhapena su lica provela u zatvoru Kotarske oblasti i Kotar-
skog suda u Metkoviu od 2 do 10 dana kako koji, a 5 u
kontracionom logoru u Trebinju 10 dana.-
Uhapeni su se vratili svojim kuama svi sem 3 i to se: 1
nalazi u Kaznenom zavodu u Zenici, a 2 kod Kotarske Oblasti u
Metkoviu.-
Uhapenici se netue na postupak sa njima za vrijeme dok
su bili u zatvoru.-
2.-Sa podruja ove postaje nije ubijeno niti jedno lice.-
Nou 25 i 26 lipnja ov. god. dovezli su Ustae iz kotara
Stolakog teretnim automobilima 283 lica u mjesto Opuzen i nad
istima izvrili justifikaciju na obali rijeke Neretve ispod mjesta
Opuzena, radi Srpstva i etnike akcije u kotaru Stolakom.
Ubijena lica su sahranjena na mjestu justifikacije, po danu,
sahranu su izvrili mjetani Opuzena.-
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 7/1.
 3.-Paljevine kua i zgrada kao i pljake ma od koga, na
podruju ove postaje nije bilo.-
4.-Po djelu krae i prevare vodila je ova postaja izvide i
krivce sa prijavom dostavila nadlenoj vlasti. -
Po djelu ubijstva Srba-etnika, nije ova postaja vodila
nikakove izviaje, niti je ta u tome pogledu preduzimala, poto
su isti kao i Ustae koji su izvrili justifikaciju sa tuih postajnih
podruja.-
Na podruju ove postaje vlada potpun red i mir.-
S molbom na nadlenost.-

DOSTAVUENO:
Zap. 2. Hrvat, orunike pukovnije,
Dravnom Pravobraniocu Split, Kotar-
skom sudu Metkovi, Krilnom oruni- Zapovjednik postaje:
kom zapovjednitvu Dubrovnik i Vod- strametar,
nom or. zapov. Metkovi.- Dragutin M. Deri

BR. 100
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 5. JULA 1941. O
PROMENI ZAKONSKE ODREDBE 0 PRIJEKOM SUDU I ZA-
KONSKE ODREDBE 0 POKRETNOM PRIJEKOM SUDU1

Na prijedlog ministarstva pravosua i bogotovlja propisujem

i proglaujem

ZAKONSKU O D R E D B U
0 promijeni zakonske odredbe o prijekom sudu 2 i zakonske
odredbe o pokretnom prijekom stidu.3

1.

Pred prijeki sud odnosno pokretni prijeki sud bit e stavljen

1 onaj:
1. koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem ili irenjem knjiga,
novina, proglasa, letaka ili slika ili na bilo koji drugi nain vri

' Narodne novine" br. 68 od 5. VII 1941.

2
Vidi dok. br. 30.
3
Vidi dok. br. 75.
promibu ili ide za tim, da stvori uvjerenje ili raspoloenje kod
drugih, da se neki dio Nezavisne Drave Hrvatske odcijepi iz
cjeline, ili kao samostalna drava, ili da se spoji s kojom drugom
dravom, ili da se promijeni dananje dravno ureenje, ili da se
promijeni politiki ili drutveni poredak u dravi, ili da se ugui
ustaki pokret;
2. koji pisanjem, tiskanjem ili irenjem letaka, slika, proglasa
ili novina, ili inae iznosi ih pronosi lane tvrdnje s namjerom, da
izvrgne ruglu ili preziru dravne ustanove ili drutveni poredak u
dravi ili ustaki pokret ih ustake postrojbe, ih koji na spomenuti
nain neto iznosi i pronosi s namjerom, da stvori neraspoloenje
proti dravnim ustanovama, zakonskim odredbama ili naredbama
oblasti ili proti politikom ili drutvenom poredku u dravi ili proti
ustakom pokretu ili proti ustakim postrojbama;
3. koji dri kod sebe letak, knjigu ih novine, koje svojim
sadrajem vre promibu komunizma ili koje sadravaju kakvo
drugo kanjivo djelo proti obstanku drave i njezinu ureenju ili
proti dravnoj vlasti ili proti javnom miru i poredku ili proti
Poglavniku ih proti onima, koji ga po ustavu zamjenjuju, ili proti
ustakom pokretu ili proti ustakim postrojbama.

2.
Za sva djela spomenuta u -u 1. bit e kanjen onaj, koji ih
je uinio poslije 10. travnja 1941. godine.

3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.

Zagreb, dne 5. srpnja 1941. Poglavnik

Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. Ante Paveli, v. r.
 BR. 101
IZVETAJ POSEBNOG OPUNOMOENIKA POGLAVNIKA POD-
MARALA LAKE OD 5. JULA 1941. ZAPOVJEDNIKU KOPNENE
VOJSKE 0 DIVLJAKIM I NELJUDSKIM POSTUPCIMA USTAA
U HERCEGOVINI1

POSEBNI OPUNOMOENIK
POGLAVNIKA
V.l. Br. 40
5. lipnja 1941 godine
Mostar.

ZAPOVJEDNIKU KOPNENE VOJSKE NA RUKE

PUKOVNIKU GOSPODINU LULIU.

Savezno mojim dosadanjim usmenim i pismenim izvjetajima

javljam slijedee:
Malo dana poslije preuzimanja povjerene mi vojne uprave od
Poglavnika u podrujima velikih upa Hum i Dubrava bio sam u
mogunosti da pri hladnom rasmatranju i daleko od svakog
stranog uticaja dobijem o prolim dogaajima slijedeu sliku.
Nemiri u Hercegovini, nezadovoljstvo i utuenost puanstva
bili su, prema izjavama svih slojeva puanstva, najveim dijelom
izazvani divljakim i neovjenim postupcima TAKO ZVANIH
USTAA".
Prilikom organiziranja ustakih postrojbi uzimalo se je ljud-
stvo bez ikakvog izbora. Komunisti, notorni alkoholiari i t.d.
napravljeni su preko noi ustaama, i ne treba se tada uditi, to
je dolo do tako neugodnih ispada.
Ja sam zbog toga ve u prvim danima zapovjedio, da se ovi
ljudi /ustae/ kaserniraju i da predaju oruje,' koje da im se izdaje
samo onda kada vre slubu.
Ove TAKO ZVANE USTAE" pogazile su nogama uzvi-
ene ideale ustakog pokreta, podkopale njegov ugled i navukle
mrnju puanstva.
Za vrijeme ustakog reima" nije bio ni jedan inovnik ni
jedan asnik, niti graanin, ni jedna ena pa ni dijete danju ni
nou sigurno za svoj ivot. Ove ustae pustoili su svuda gdje bi
upali. Mnogi od ovih ljudi-ustaa-hvalili su se koliko su ljudi
pobili, koliko su ljudi tukli i zlostavljali do smrti. Mukarci i ene
bili su bez izbora odvlaeni u zatvore, a da im se nije mogao
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 55/3.
 dokazati ni najmanji prestup. Tako ZVANE USTAE" drsko
tvrde, da su oni oistili prostor": Gacko-Avtovac-Bilee-Neve-
sinje i da su time uinili velike usluge Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj.
Oni vjerovahu, da su svoju zadau izvrili krvoproliima, a ne
misle, da su uklonili samo jedan dio ljudi, a naprotiv najvei dio
srpskog puanstva iz straha pobjegao je sa orujem u kreve,
planine i ume, rijeen da radije umre smru dostojnom ovjeka,
nego da bude kod kue zlostavljan i tuen bez svijesti.
Najveim dijelom ustae snose krivicu za sadanje nemire,
koji nemiri moraju biti u klici uguivani od mlade Hrvatske vojske,
to je do sada zahtjevalo vie rtava, a zahtjevae ih i dalje.
Predstavnici dravnih i ostalih vlasti, organi orunitva i tako
dalje bili su postupcima ustaa potisnuti u stranu, uplaeni i
pokolebani, da se nijesu usuivali oduprijeti davljenju ovih ljudi.
Ustae su tvrdile, da rade po zapovjedi organizacije iz
Zagreba i da im se mora sve pokoravati. Predstavnici vlasti i drugi
bijahu toliko moralno utueni, da iz straha pred ustaama o
dogaajima nisu slali nikakove izvjetaje. Na jedan prikladan, ali
otar nain ja sam ovim predstavnicima predoio njihovo ne
dostojno i ne muko dranje u ulozi efova, glavara i tekom
mukom uspjelo mi je uvjeriti ih, da je u mjesto reima sile i bez
zakonja sada doao reim zakona i pravednosti i ako oni u budue
ne budu poduzimali sve potrebne mjere i korake, da samovolju i
bez zakonja sprijee, to u i protiv njih postupiti u smislu moga
proglasa i po ratnim'zakonima, /prilog broj 1/
Ugledni graani, sveenstvo, inovnici, pa ak i ozbiljni
ustae tuili su se na postupke i dranje ovih NAZOVI USTA-
A", koji su potpuno nedisciplinirani. Prave ustae sami kau, da
i meu njima nema suglasnosti i da e ove na brzu ruku prikupljene
ljude razoruati i odpustiti.
Smatram, da ne smijem propustiti, a da ne naglasim, da su
postupci ustaa uinili takoer teak i muan utisak na nau mladu
vojsku. U Nevesinju bili su od strane ustaa /nadporunik Franjo
Sudar/ u podrumu jedne zgrade ljudi do bezsvjesti tueni i u
zatvoru strojnom pukom poubijani. Nije bila laka stvar uticati
na nae mlade vojnike, da oni sami ne upotrijebe silu protiv ovih
krvoednih ljudi.
Sa proglaenjem opsadnog stanja i prijekog suda prilike su
se poboljale, i samo u noi od 30/VI na 1/VII u Ljubukom
dogodio se nemio sluaj /kao to se vidi iz prepisa pisma prilog
2/, da je vei broj ljudi opet poubijan. Mesar Osmi iz Ljubukog
uhien je i sluaj je predan sudcu istraitelju.
 Saglasno svemu iznijetgm neka mi je doputeno da kaem
slijedee:
1/ Ja sam duboko osvijedoen, a i sa sviju strana to se
potvruje, da nije bilo u smislu zapovjedi Poglavnikove ve nou
27. lipnja tek. godine proglaeno opsadno stanje i prijeki sud,
dolo bi na Vidovdan 28/VI do jednog opeg krvoprolia, koje bi
moglo sobom povui najneugodnije posljedice.
2/ Potrebno je i dalje pojaati Jadransko divizijsko podruje
sa: 2 bojnice pjeastva, nekoliko baterija topnitva, tekim
strojopuanim satnijama, bacaima mina. Baterije i bacai svojom
dobro uperenom vatrom mogu lako istiti gnjezda ustanika i otpor
od pobunjenika i nezadovoljnika.
3/ Sve vojne akcije protiv pobunjenika moraju se izvoditi
polako i metodino, da bi se gubitci sveli na najmanju mjeru.
Nai domobrani koji dolaze iz ravnice, nakon kratke izobra-
zbe, ne poznavajui ovdanje zemljine tekoe niti gerilski nain
ratovanja sa vojniki organizovanim bandama, mogu kod najma-
njih iznenaenja podlei panici.
4/ U dravnom je interesu, da vojnika uprava ostane due
vremena na Jadranskom divizijskom podruju zbog uzroka koje
sam izloio, kao i zbog toga to vojska uiva povjerenje puanstva.
U cilju populaziranja reima i dravnih vlasti vojniku upravu
trebalo bi uvesti na podruje cijele Bosne i Hercegovine.
5/ Da bi se u ovim krajevima uspostavio potpuni mir trebalo
bi raspustiti sadanju ad hoc organizaciju ustaa i organizirat je
iznova, i to od ljudi koji su dostojni ideala ustakog pokreta u
svakom pogledu.

DOSTAVLJENO:
Vojnom uredu Poglavnika, POSEBNI OPUNOMOENIK
Zapovjedniku kopnene vojske, i POGLAVNIKA
Vojnom uredu na ruke glavnom PODMARAL:
stoer, bojniku Babiu Ivanu. Laka2

2
Vladimir.
 BR. 102
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 3. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 7. JULA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE O RADU OBAVETAJNE SLUBE I
ISELJAVANJU IZ BIHAA SVIH PRAVOSLAVACA IJEVREJA1

ZAPOVJEDNITVO 3. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj.J.S. Broj 102

Izvjee o obavjetajnoj
slubi dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORU. PUKOVNIJE

Banja Luka, 7. srpnja 1941. SARAJEVO

U smislu izdatih zapovjedi i Naputka za obavjetajnu slubu

u miru u naoj vojsci, dostavljam izvetaj o obavjetajnoj slubi u
slijedeem:
1. - Praenje prilika na podruju pukovnije u pogledu reda
i sigurnosti; raspoloenje naroda u ope i prema vojsci: Na cijelom
podruju ove pukovnije, javna sigurnost, red i mir je povoljno.
Raspoloenje naroda hrvatskog, vjere rimokatolike i musliman-
ske je vrlo dobro, a isto tako i u vojsci. ivalj grkoistonjake i
idovske vjere, je bio dosta potiten do rata izmeu Njemake i
Sovjetske Rusije, no, nadajui se u pobjedu Rusije, malo su
oivjeli. A kada su iz novina saznali, da Rusi na svima frontovima
gube, ponova se kod istih primjeuje potitenost.
2. - Suzbijanje protudravne propagande i propagande protiv
vojske: Na suzbijanju protudravne propagande i propagande
protiv vojske, radi orunitvo energino, krivce hvata i predaje
nadlenim vlastima i sudovima.
. 14. lipnja_1941. otkrivena je u Maglaju komunistika organi-
zacija, koju su sainjavali Hasan Smajlagi, Asin Loi i Doki
Petar student agronomije, svi iz Maglaja. Kod istih je pronaeno
Pravilo Uvod u komunistiku organizaciju na 23 strane i broura
pod naslovom Rusija danas".
Imenovani su uhieni i predati nadlenoj vlasti.
/Izvjee J.S.Br.Taj. 74 od 26-VI.1941. ovog zapovjed./.
13. lipnja 1941. je Aleksa Broilo, pok. Simeona iz Donj.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 10/10.
 Klakara, opine Bos. Brod, u dosta pijanom stanju, Vaskrsiji
uriu iz istog mjesta rekao: Ti si Hrvat, je.. .ti Boga Hrvatskog
i Hrvatsku Majku, Je...te Paveli".
Imenovani je uhien i predan kotarskoj oblasti Bos. Brod.
/Izvjee J.S.Br. 464 od 28-VI.1941. ovog zapovjednitva/
23. lipnja 1941. je Vojin Peji Cvijetanov, star 19 god. ak
drav. realne gimnazije u Tuzli i Milenko Jaimovi Simin, star
21 god. ak srednje teh. kole u Beogradu, oba iz Karlovca, kotara
Graanica, Kemal Prohi Hamdin iz Graanice, star 20 godina,
radnik; Vjekoslav Taunji Ivanov, iz Vitarca, kotar Tuzla, star
21. god, privat, namjetenik i Sejfulah Karamehmedovi Muratov,
iz Lukavca, kotar Tuzla, star 19. god. zbog dranja komunistikog
materijala uhieni i predani kotarskom predstojniku u Graanici.
26. lipnja 1941. ophodnji orunike postaje ipovo, predao
se u Jezeru, Jusuf Filipovi Fahribegov kao voa pobjeglih
komunista, te Irfan Filipovi Fahribegov i Mustafa Nasi Saitbe-
gov, svi iz Jezera koji su uhieni i predani nadlenoj vlasti.
24. lipnja 1941. uhvaeni su jo i Kadri Nuhjudina Mustafin
iz Jajca i Vuni Husein Salihov iz Vijenca koji su bih pobjegli iz
Jajca. Imenovane je 25-VI. og. od ophodnje oduzele ustae iz
Jajca i u kotarski zatvor oko 22 sata odveli u Jajce.
/Izvjee Taj.J.S. Br. 85 od 1-VII. 1941.ovog zapovjed./.
22. lipnja 1941. izvrena je kuna premetana od strane oru.
postaje Modria zbog sumnje komunizma i posjeda komunistikih
knjiga kod: Mikii Riste obuara, Mikii Darinke, Ferid irbe-
govi, krojaa, Rauf Grabonjia studenta, Faud Suljia propalog
aka, Andre ubaria teaka, Pere Kovaevia obuara, Nike
Kovaevia kovaa, Esad irbegovia, teaka, Mehmed Mujbego-
via aka i Izidor Abinun trgovca, svi iz Modria, kotara Gradaac
te sa pronaenim materijalom uhieni i predani kotarskoj oblasti
Gradaac.
22. lipnja 1941. je Mati Julka ena Pere teaka iz Zamlae,
kotar Dvor na Uni, na pai obanima koji su pjevali Hrvatske i
protusrbijanske pjesme rekla: D a j i h j e . . . Poglavnik i da j. . .be
Zagreb i Poglavnika".
Ista je uhiena i sa prijavom predana kotarskom sudu Dvor
na Uni. /Izvjee J.S. Br. 479 od 1-VII. 1941. ov. zapovjednitva/.
26. lipnja 1941. je Osmo Mujkanovi Hasanov, star 20 godina
iz Sjenine, kotar Doboj, u pijanom stanju fiziki napao ali
Osmana Glavara istog sela i Ahmeta Bajria povjerenika opine,
koji su ga vezali, te istima rekao: Da e i njima zazujati kurum
iznad glave, ovo nee ovako dugo ostati, je.. .ti Ja ovakovu Dravu
i vlast".
 Imenovani je po orunikoj postaji Osjeani uhien i predat
povjereniku za jav. sigurnost u Dobuju.
/Izv. J.S. Br. 488 od 3.VII.1941. ovog zapovjednitva/.
Javnim pogovaranjem u selu Kouhe pronela se vijest, da
postoji organizacija komunistike stranke, za koju se prikupljaju
dobrovoljni prilozi i da je osudila izvjesne ljude iz istog mjesta na
smrt, te povodom ovoga, orunike postaje Osjeani ustanovila
|je, da je 10. lipnja 1941. edo Jaimovi, student prava iz
Osjeana sa nepoznatim drugom, u kui Veljka Seksana teaka
iz Kouha odrao tajnu sjednicu kojoj su prisustvovali: Veljko
Seksan, teak, Milan Seksan trg. pomonik Miloje Seksan teak,
ore ori teak, Obrad Spasojevi kova, Damnjan Medi
kova, pomonik i Novak Mitrovi teak, svi iz Kouha, kotar
Doboj.
Na ovoj sjednici nepoznati je rekao: Da e Rusija uskoro
zaratiti sa Njemakom i da e Rusija pobjediti Njemaku, te da
e kod nas postojati red kao u boljevikoj Rusiji. Molio prisutne
da ovo meu prijateljima i znancima hvale da bi se narod oduevio
za komunistike ideje". Hes je pobjegao u Englesku u sporazu-
musa znanjem i odobrenjem Voe Rajha Hitlera da se sporazumi
u pogledu primirja sa Englezima koji e biti postignut, zatim e
ratovati protiv Rusije gdje e Rusija kao pobjednik izai.
Imenovani su 28-VI. og. uhieni i predani povjereniku za
javnu sigurnost u Doboju, doim je uhienje ede Jaimovia,
nepoznatog druga i obuara Vselia oru. postaja Osjeani zamo-
lila od Povjerenika za jav. sigurnost u Doboju.
/Izvj. J.S. Br. 485 od 3-VII.1941. ovog zapovjednitva/
3. - Otkrivanje osoba, koje agitiraju protiv vojske ili izbjega-
vaju vojnu obavezu: Agitiranja protiv vojske na podruju ove
pukovnije nije bilo. Vojni obveznici odazivaju se pozivima vojnih
vlasti. Intervencija orunitva nije bila potrebna.
4. - Suzbijanje pronaanja uznemirujuih ili lanih vijesti: Na
suzbijanju uznemirujuih vijesti, orunitvo energino radi, te se
i pored ovoga dogodilo u slijedeim mjestima:
22. lipnja 1941. je doputovao u mesto Ripa, kotar Biha
Ranislav Pakovi, elje. nadzornik iz Obrenovca /Srbija/ te
istomesnim seljacima govorio: o blagostanju u Srbiji, da je Rusija
stupila u rat sa Njemakom, da e Njemaka sigurno izgubiti rat
poto je Amerika stupila na stranu Engleske, da Njemci ne mogu
izdrati klimu u Africi i da svaki dan puni vozovi prolaze
njemakih ranjenika iz Afrike!
 Imenovani je od strane oru. postaje Ripa uhien i predat
kotarskom predstojniku u Bihau.
/izvj.L.S. Br. 78 od 1-VII. 1941. ovog zapovjednitva/
2. srpnja 1941. je Dragan Jujanovi biljenik opine Bos.
Blagaj, Miji Oljai drav. umaru iz Devetaka prilikom bavljenja
poslom u opini, istome rekao: Zato si preao u katoliku vjeru,
kad doe Ruska uprava, prvoga e te po redu ubiti na licu mjesta"
kripei zubima.
Vujanovia sretaju grkoistonjaci i kod njega se informiraju
0 ratnim prilikama, kojima govori, da Rusija dobro napreduje i
da e Njemaku vojsku pobjediti, a zatim e biti ruska uprava u
ovoj dravi i poslije toga doi na Presto Kralj Petar II i vladati
kao Car. Da e Rusija doi ovamo do 28. srpnja tg. da e bacati
kruh iz aviona, sputae se padobranci, koji e donijeti oruja za
borbu protiv Hrvatske drave i vojske, da ih razoruamo kao to
su oni nau Jugoslovensku vojsku razoruah. Poubijat e mo sve
Hrvate-katolike i muslimane do potpunog unitenja, da bude
drava od samih Srba.
Imenovani je iz ranije poznat kao veliki Srbin, a 27. oujka
t.g. pjevao pjesme: Aj Hitleru je... ti Nanu, izgubit e glavu na
Balkanu", a 11. i 12. travnja pucao na saveznike avione, te je
po orunikoj postaji u Svodnoj uhien i predan kotarskom uredu
u Bosan. Novom.
/Izv. Taj. J.S. Br. 95 od 4-VII.1941. ovog zapovjednitva/
5. - Akcija etnika i protu mjere: Sve potrebne mjere za
suzbijanje etnike akcije na podruju ove pukovnije preduzete su.
6. - Sprijeavanje strane pijunae: Za sprijeavanje strane
pijunae preduzete su potrebne mjere i do sada na podruju ove
pukovnije nije primeena.
7. - Odnosi sa Njemakim, Talijanskim i ostalim etama:
Odnosi sa Njemakim, Talijanskim i ostalim'saveznikim etama,
su korektni i prijateljski.
8. - Nadzor nad stranim licima /naroito vojnim/, sumnjivci-
ma, nepouzdanim elementima: Nadzor nad stranim licima, vojnim
1 nepouzdanim elementima, strogo se vodi od strane orunitva.
Vojna lica se legitimiu i upuuju, da svoj dolazak u mjesto sjedita
orunikih postaja, prijavljuju istima.
9. - Praenje domae i strane tampe: Do sada nikakova
strana tampa na podruju ove pukovnije nije primeena, sem
njemake, a na podruju oru. krila u Bihau i Bos. Petrovcu -
talijanske. Domaa tampa svojim pisanjem u mnogome radi na
konsolidaciji prilika i korisno utie na podizanju duha kod puan-
stva.
 10. - Pribavljanje rasporeda saveznikih trupa na podruju
ove pukovnije: Na podruju ove pukovnije nalaze se saveznike
trupe u slijedeim mjestima: Na podruju krila Banja Luka nalaze
Njemake ete, na podruju krila Bos. Petrovac, nalazi se u
Drvaru 10 talijanskih vojnika i 1 doasnik, na podruju krila Bie
nalazi se jedan konjiki puk talijanske vojske u Biu zv. enova"
a od brze divizije sa sjeditem u Plitvikim Jezerima, 19. bataljun
u Cazinu, 13. u Otoki i 6. u Velikoj Kladui. Sva ova tri bataljuna
pripadaju 6 Regg. Bersaglieri (puk Bersaljeri). Na podruju krila
Doboj nalaze se njemake ete.
11. - Pribavljanje svih podataka vojnog i politikog znaaja
na podruju pukovnije: 24. lipnja 1941. Gospodin upan Velike
upe Psat i Krbava naredio je usmeno, da se imaju iseliti
cjelokupno puanstvo iz Bihaa grkoistonjake i idovske vjere,
izuzev stranaca i mjeovitim brakovima onih koji su Hrvati. Rok
za spremanje puanstva dat je 1 sat te je u 5 sati puanstvo
pristizalo na sabiralite i u ,24 teretna kamiona, koje su talijanske
vojne vlasti stavile na raspoloenje, u dvije partije preveeni u
Kulen Vakuf gdje su preuzeti od kotarskog predstojnika iz Bos.
Petrovca. idovi su smjeteni u Kulen Vakufu a grkoistonjaci
raseljeni po kotaru Bos. Petrovac.
Iseljeno puanstvo sobom je na glavo moglo ponijeti po 500
dinara a ostalo im je oduzeto, te novac koji je pretresom kod njih
naen i dragocijenosti predate su kotarskom predstojniku. Domo-
vi, stvari i stoka odseljenih stavljeni su pod strau i posebna
povjerenstva ovo popisuju.- 2
Dostavljajui prednje izvjee miljenja sam, da je opa i
politika situacija na podruju ove pukovnije povoljna.-

OTPRAVLJENO:
Hrvatskom orunitvu Zagreb;
Zapovjed. Vrbas, diviz.podruja,
Zapovjednitvu 1. 2. i 4. orunike
pukovnije i M.P. Zapovjednik, pukovnik
Ustakom Sto. za Bos. Hrvatsku. Novak3

2
Vidi dok. br. 87, 91, 122.
3
Viktor.
 BR. 103
DESETODNEVNI IZVETAJ STOERA VRBASKOG DIVIZIJ-
SKOG PODRUJA OD 8. JULA 1941. O STANJU NA SVOJOJ
TERITORIJI I ZLOINIMA USTAA U SELIMA LIKI OSREDCI
I SUVAJA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

STOER
VRBASKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
V. T. V. Broj 931
U Banja Luci dne 8/VII 1941. g.

10-dnevno izvjee o
stanju na podruju.-

ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE,

/Glavaru Vojnog ureda - za III odsjek/.

Na temelju zapovjedi Br. 527/41 Zapovjednitva kopnene

vojske, - dostavljam slijedee izvjetae:
1. - Zadnjih 10 dana nije formirana nijedna nova jedinica,
osim to je usposobljena za rad Vrbaska marvena bolnica, koja
je otpoela sa djelovanjem 3/VII.
Danas, 7. ov. mjeseca, otpoele su sa djelovanjem i pjeake
pukovnije sa novim nazivima, prema zapovjedi VT.V. br. 492 od
29. lipnja ove godine.
2. - Izvreni su slijedei pQkreti jedinica:
a/ 30/VI upuena je 2. satnija 20. pohodnog bataljuna iz Banja
Luke u Bie, radi ojaanja posade u istom, kao i da poslui kao
pokretna priuva - ako bi se pojaali nemiri i neredi, koji su u
to vrijeme bili nastali kod s. Srba i D. Lapca.
b/ Iz istog razloga, a da bi za sluaj upotrebe i ostale posade
bile dovoljno jake, naredio sam da se 30/VI povuku detairane
polusatnije 1. bataljuna Banjaluke pjeake pukovnije iz Kotor
Varoi i Prnjavora u Banja Luku, a polusatnije 1. bataljuna
Sisake pjeake pukovnije iz Bos. Dubice i Bos. Gradike u Sisak.
c/ Polusatnija sastojea se od 1 asnika i 80 domobrana, koja
je na zahtjev Velikog upana upe Psat i Krbava sprovodila
evakuirane Srbe i idove iz Bia u Kulen Vakuf, ostala je \ za
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg, br. 48/3.
 sada u Kulen Vakufu, radi osiguranja ovog kraja i razoruanja
puanstva.
d/ Iz 22. pohodne bojnice iz Gospia upuene su 2 polusatnije
- svega 200 domobrana u D. Lapac i Srb u vezi sa neredima u
tom kotaru. - 6/VII vraeno je sve u Gospi, poto je prestala
potreba, osim 1 astnika i 50 domobrana, koji e se naknadno
prebaciti u Gospi.
3. - Raspoloenje naroda: Hrvati su zadovoljni sa postojeim
prilikama i stanjem, a pravoslavni elemenat je preplaen i utuen.
Nezakoniti i nepravilni postupci samozvanih ustaa unose nemir
i nespokojstvo u narod, a ubojstva i paljevine kua, pljaka i
kontribucija, razlogom su da stanovnitvo - naroito muko,
naputa domove i bjei u ume.
Za ilustraciju stanja kod s. Srba i Liki Osredci slui brzojav
zapovjednika 3. satnije 1. pohodnog bataljuna iz Drvara, koji je
glasio:
Danas sam bio u s. Liki Osredci koje je popaljeno. Na sve
strane lee Ijeine ljudi i ena ubijenih 2. i 3. ov. mjeseca od kojih
se iri straan smrad. Psi i svinje nagrizaju Ijeine, a ustae iz Srba
zabranile su pokapanje. Postoji bojazan zaraze. Sto je ostalo u
ivotu razbjegio se u ume i ne smije kui. Tamo umiru od gladi.
Molim'da se preko orunike postaje Srb i Trubar najurnije po
ovome preduzme neto."
O ovome i o preduzetim mjerama dostavio sam izvjee sa
VT.V. br. 903/41. g.
Samozvane ustae u Drvaru, koje je bio po mom nareenju
razoruao zapovjednik 1. pohodnog bataljuna, ponovo je naoruao
povjerenik koji je doao iz Zagreba, i oni su nastavili sa samovolj-
nim radom.
4 . - 0 etnikoj akciji kod s. Srba primljen je od zapovjednika
posade u biu i ustakog povjerenika Luburia, koji je rukovodio
akcijom u s. Srbu, slijedee izvjee: Nakon trosatne borbe 1/VII
ubijeno je 50 etnika i ivih ulovljeno 15. Od domaih ustaa
ozlijeen je 1 iz Bia tee, a 1 iz Lapca lake. - Vlada mir i red,
a ostali su se razbjeali po brdima prema Bosni."
Po podacima iz drugih vrela, neredi kod s. Srba predstavljeni
su od ustaa Velikom upanu u Biu u pretjeranom obujmu,,.
Izgleda da je do nereda dolo kod s. Suvaje i Osredci, koje su
ustae zapalile i stanovnitvo dijelom poubijali, a dijelom se
razbjegio. Po izvjeu Velikog upana u ustanku je uestvovalo
J oko 500 etnika i oko 2500 mjetana naoruanih sa tekim strojnim
pukama, reflektorima i drugim modernim orujem. Meutim, iz
prednjeg izvjea vidi se da su na strani ustaa svega 2 ranjena,
to dokazuje d a j e o t p o r bio posveslab, a d a su pobunjenici-etnici
ubijeni vjerojatno u samom selu, moda i nenaoruani.
5. - Od vojske je uestvovala 1 satnija 22. pohodnog bataljuna
iz Gospia i pokazala se dobro. Gubitaka nije bilo.
6. - Odnosi sa njemakim i talijanskim vojnim vlastima su
korektni. -

Prilog: brojano stanje na dan 7/VII.

Zapovjednik, general,
Ruinier

2
Dragutin.

BR. 104
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE GRAB-ZUBCI OD 8. JULA
1941. OKRUNOM SUDU TREBINJE 0 UBIJENIM LICIMA SA
SVOJE TERITORIJE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA
Taj.Broj 25
8 srpnja 1941 godine
U Grab-Zubcima

Izvjetaj o poubijanim
licima sa teritorije
ove postaje dostavljam.

OKRUNOM SUDU TREBINJE

Na osnovu zapovijesti orunikog voda Trebinje Taj. 52 od

5. srpnja 1941. god., dostavljam izvjetaj poubijanih lica sa
teritorije ove postaje i to:
20 lipnja 1941 god., u Bjeloj Gori na mjestu zvanom Orani
Do, optine Lastva, kotar Trebinje u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj,
poubijana su i zakopana sledea lica i to:
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 141, reg. br. 4/26.

218
 1/ uri Manojlo sin Lazarev, star 41 godinu, neoenjen.
2/ uri Novica sin Lazarev, star 44 godine, oenjen otac 9
djece.
3/ uri Ante sin Blagojev, star 56 godina oenjen otac 6
djece.
4/ uri Duan sin Bokov, star 70 godina, oenjen otac 11
djece.
5/ uri Gjeko sin Bokov, star 60 godina, oenjen otac 6
djece.
6/ Ratkovi Nikola sin Savov, star 53 godine, oenjen otac 4
djece.
7/ Ratkovi Radovan sin Nikolin, star 20 godina, neoenjen,
svi iz sela Konjskog.
8/ Ratkovi Gjeko sin Lazarev, star 18 godina, neoenjen iz
sela eljeva, svi opine Grab-Zubci, kotara Trebinje, dravljani
Nezavisne Drave Hrvatske.-
S molbom na nadlenost.
Zapovjednik postaje kaplar
Jozo I. imunovi, v.r.

BR. 105
OKRUNICA DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD
9. JULA 1941. UPUENA SVIM LOGORNICIMA ZA DOSTAVLJA-
NJE PODATAKA 0 IMOVINI SRBA I PRAVOSLAVNIM MANA-
STIRIMA U MESTIMA GDE E SE IZVRITI IZMENA STANOV-
NITVA ODNOSNO NASELJAVANJE DRUGIM IVLJEM1

Broj 191/Ptk

SVIMA LOGORNICIMA.

Zakonskom odredbom Poglavnika od 24.VI.1941. i Proved-

benom naredbom od 25. VII.1941. 2 osnovano je Dravno ravnatelj-
stvo za ponovu sa sjeditem u Zagrebu, te povjerenitvima i
ispostavama na teritoriju cijele drave.
Svrha je ovoga Ravnateljstva izvriti izmjenu puanstva prema
posebnom Utanaenju izmeu Nezavisne Drave Hrvatske i
njemakog Reicha.
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 170, reg. br. 10/2-1.
2
Vidi dok. br. 74.
 Taj ogromni rad, bez Vae suradnje ne moe biti tono i
potpuno izvren, pa stoga ovim putem molim i pozivamo Vas i
sve Ustake postrojbe, da ovomu Ravnateljstvu u tom znaajnom
i odgovornom narodnom radu pruite svoju saradnju i sve ostalo,
to je s time u vezi potrebno.
Radi toga Vas lijepo molimo,>da se odmah po primitku ovoga
dopisa stavite u vezu sa gg. Velikim upanom i kotarskim
predstojnikom, te predstojnikom redarstva, kojima smo ve raza-
slali detaljno tehnike upute za obavljanje toga rada u uredu i na
terenu.
To je potrebno im prije izvriti, da se ve u osnutku ne bi
dogodilo kakove principijelne pogrijeke napose kod organizacije
kotarskoga povjerenitva, njegovih ispostava i osnivanja u tom
radu potrebnih odbora.
Vas, kao logornika posebno molimo, da nam najkraim
putem izvolite saopiti
1./ koliko je srpskih posjeda ve do danas ispranjeno ili
naputeno i gdje,
2.1 tko s tima posjedima upravlja, odnosno tko ih uva,
3./ u kojim sve mjestima i koliko i kakovih sve imade praznih
zgrada, magazina, naputenih tvornikih prostorija, i kako su
velike,

4./ koliko bi se ljudi moglo smjestiti u te prostorije.

Nadalje Vas molimo za obavjest:

1.1 Koliko imade srpskih manastira na Vaem teritoriju?
2.1 Koliko su im velike stanbene i druge zgrade?
3./ Koliko imadu zemlje i to se na njoj nalazi?
4./ Koliko u Vaem kotaru imade srpskih popova, monaha i
drugih ovovrsnih funkcionara?
Poto e u ovome radu doi i u Va kotar izaslanici ovoga
Ravnateljstva, to Vas ve unaprijed molimo da im u njihovom
tekom i odgovornom radu u svemu budete pri ruci, kako bi svoje
zadatke mogli izvriti najsavjesnije i najtonije.
Uvjereni smo da ete k ovomu vanom dravnom poslu
odmah i svojski pristupiti, te sve uiniti, da on u konanom svom
obliku bude zaista na korist i ponos hrvatskog naroda.
 U to vjerujemo tim vie, jer je sve to osobna elja i nalog
Poglavnika, kojemu je ovo Ravnateljstvo, a preko njega svi radnici
u tom poslu, za rad izravno odgovorno i podvrgnuto.

ZA DOM SPREMNI!

P.S. U privoju dostavljamo Vam

dananju okrunicu broj 198 o M.P. Dravni ravnatelj:
useljavanju i smjetaju Slovenaca. J.Roankovi3

3
Josip.

BR. 106
RASPIS DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD 9.
JULA 1941. VELIKIM UPANIMA O ORGANIZACIJI POSLOVA
OKO ISELJAVANJA PRAVOSLAVNOG STANOVNITVA1

Raspis Velikim upanima

Unutar povjerene mi Velike upe, a putem kotarskog pred-

stojnika izvolite izvriti organizaciju oko iseljavanja osoba. - Rad
se sastoji u ovome :
1./ Uhapenja izvravati e se prema dobivenim nalazima uz to
manju buku.
2./ Za smjetanje uhapenika valja osnovati sabiralite podesno
za noenje. - U tu svrhu mogu sluiti sokolski i prosvjetni domovi,
vee razne zgrade, kole i si.
uvanje uhapenika treba pomno organizirati sve do otpreme
u sabirni logor. - Isto tako i za vrijeme putovanja od sabiralita
do logora.
3./ Organizirati komisije, koje e dostavljene upitne kartice
popuniti sa tonim podatcima o imovini svakog uhapenika i
pribrati ostale potrebne podatke prema upitima iz iste kartice.
5./ U sabiralitu osnovati ured i komisiju koja e :
a/ pribrati generalije o svakoj za ispunjenje odreenoj glavi
i obitelji,
b/ obaviti strogi osobni pregled kao svake osobe, dakle i
djece, koje se upuuju u logor, kao pregled njihove prtljage,
1
Kopija u v n , Vojni arhiv, ANDH, k. 170, reg. br. 9/12-2, 3, 4.
 d zapisniki preuzeti od uhapenika svu gotovinu, ulonice,
vrijednosne papire, dragocjenosti i t.d.
d/ svu zaplijenjenu gotovinu, dragocjenosti i vrijednosti uz
revers i prepis zapisnika deponirati u mjesnoj banci ili zadruzi.
6./ Dravnom ravnateljstvu za ponovu nakon dovrenja ovih
poslova treba odmah poslati :
1./ popunjene kartice sa generalijama,
2./ popunjene kartice o zaplijenjenoj imovini,
3./ originalne zapisnike o oduzetim imovinama, vrijednosti-
ma, i.t.d. i t.d.
4./ izvjetaj o toku uredovanja sa opaskama i prijedlozima,
5./ iskaz povjerenika koji su preuzeli i iju imovinu a/ na
uvanje b/ na upravu.
7./ Da se lake doe do uhapenikovih dragocjenosti, vrijednosnih
papira, ulonica, gotovine i si., uhapeniku treba na umjestan
nain predloiti i dozvoliti, da sve to iz stana sa sobom ponese.
Svaka uhapena osoba smije u logor unesti efektivnih 500.-
Din. i 50 kg. prtljage.
8./ Organizirati prehranu uhapenika do dana otpreme u logor.
U tom radu moe se u pomo pozvati mjesna enska dobrotvorna
drutva, domainske kole i si.
9.1 Radi olakanja prehrane svaki uhapenik mora ponesti iz svoga
stana sve rezerve hrane kao: mast, suho meso, brano, grah, riu,
kavu, aj, ulje, ocat, kompote, pekmeze, eer, sol, konzervirano
povre i t.d.
Radi otpreme navedenih namirnica v treba rekvirirati konje i
kola, teretne automobile pa i seljaka kola. Sabranu hranu treba
uredno sloiti u suhe i zdrave prostorije, te voditi propisani
skladinik. U potrebi se moe u taj rad namjestiti i struno osoblje
kao dnevniara.
Sabrana hrana prevaati e se prema nalozima ravnateljstva
u sabirne logore.
10./ U svima komisijama i radovima skopanima sa ovim poslova-
njem mora sudjelovati cjelokupno uiteljstvo, profesorstvo, suci i
sudsko osoblje, financijsko i porezno inovnitvo i ostalo osoblje,
gradsko i opinsko inovnitvo i ostalo, policija, orunitvo,
Ustae, a u potrebi i redovita vojska.
Upravu kua preuzimaju opinska poglavarstva, uvanje za-
peaenih stanova povjerava se svima ukuanima, koji nose sve
odgovornosti za sluaj provale i si.
 Upravu trgovine i obrta preuzimaju u trgovini i obrtu namje-
teni Hrvati, ali nakon obavljene inventure i uz pristanak ovog
ravnateljstva.
Prema tome do daljnega trgovine i obrti ostaju zatvoreni, dok
namjetenicima Hrvatima plaa tee do 31. VIII. 1941.
Ljekarne, postupak isti kao i kod trgovine i obrta.
Upravu industrija i poduzea nakon obavljene inventure i
sastavak bilance preuzima ad hoc sastavljeni odbor od 3 - 5
lanova na elu sa strunjakom - po mogunosti sa najstarijim
namjetenikom iz te industrije ili poduzea - uz pristanak ovog
ravnateljstva.
U koliko industrija ili poduzee mora prekinuti s radom
namjetenicima i radnicima Hrvatima plaa tee do 31. VIII. 1941.
godine.
. Upravu svjetovnih i crkvenih posjeda, veleposjeda nakon
obavljene inventure preuzimaju opinski, gradski, dravni, ekono-
mi, poljoprivredni uitelji i agronomi, te na posjedu zateenim
osoblje Hrvatima uz naknadno odobrenje ovog ravnateljstva.
Seljake posjede nakon preuzea ivog i mrtvog inventara preu-
zima pod nadzor opinsko poglavarstvo sa ad hoc sastavljenim
odborom dobrih i potenih gospodara seljaka.
Zemlja se izdaje na policu siromanim i najsiromanijim
mjesnim seljacima.
uvanje kue i ostale imovine povjerava isti odbor potenim
ljudima mjetanima, mlaim branim parovima i si.
ivo blago - krupno i sitno - hranit e se u zajednikim
stajama uz nadzor kotarskih agronoma i veterinara.
Prodaju mlijeka, podmlatka i t.d. organizirati e opina i
mjesni odbor u sporazumu sa veterinarom i agronomom uz
pismeno saopenje ravnateljstvu, to je uinjeno i to je polueno.
- Ubrani novac alje se ravnateljstvu.
Kontrolu nad upravom sa imanjima odnosno kako se uva i
uzdrava preuzeta imovina, mogu obaviti letee kontrole policije,
Ustaa, orunika i si.
Odvjetnike, lijenike, inenjerske i druge poslovnice, nakon
obavljene inventure ostaju slubeno zapeaene i uvane po
ukuanima, ili u potrebi pod za to odreenim osobama.
uvanje inovnikih stanova, postupak kao pod prednjim.
Svi opravdani trokovi izvreni u organizaciji i kasnije u ovim
poslovima padaju na teret dravnog ravnateljstva za Ponovu.
Sva zaplijenjena imovina vlasnitvo je Nezavisne Drave
Hrvatske, te treba uobiajenim putem obznaniti i oglasiti, da za
pokuaj krae, ili izvrenu krau, za pokuanu pljaku i izvrenu
pljaku pokretni prijeki sud izrie smrtnu kaznu.
To isto vrijedi i za one osobe, koje e kupovati, primati
darove, ili preuzimati na t.zv. uvanje bilo to od Srba i idova.
Ko je to ve do danas uinio, poam od 1.III. 1941 godine,
poziva se, da se sam prijavi pismenim podneskom, to je kupio,
to mu je darovano, ili to je preuzeo na tzv. uvanje, kako bi
time izbjegao zakonskim posljedicama.
Tu prijavu moraju ovakovi podnesti najkasnije do 10. VII. 1941
do 12. sati o podne.
USELJAVANJE. Svaki kotar neka rauna, da e na prolazan ili
stalan od 10.VII. 1941. do 31.X. 1941. morati preuzeti po prilici
2.400 dua na smjetaj po privatnim kuama i prehranu.

BR. 107
UPUTSTVO DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD 9.
JULA 1941. 0 USELJAVANJU I SMETAJU SLOVENACA NA
POSEDE ISELJENOG PRAVOSLAVNOG STANOVNITVA1

Broj 190/Ptk

UPUTE O USELJAVANJU I SMJETAJU SLOVENACA.

Savezno sa ve ranije poslanim uputama o radu na iseljavanju

puanstva ovime Vam dajemo upute za useljavanje dolazeih
Slovenaca, od kojih u Vaem kotaru mora biti smjeteno 2.500
dua u razdoblju od danas, do 31.X. 1941.
Posao razmjetanja useljenika treba biti proveden dogovorno
izmeu gg. kotarskih predstojnika, gradskih i opinskih naelnika,
te ustakih logornika.
I. Razmjetaj useljenika, treba po mogunosti izvriti ovako:
Za useljenike, za prvi as, treba osnovati prolazna sabiralita
u sokolskim i prosvjetnim domovima, kolama i slino. Upute o
sabiralitima nai ete u okrunici broj 26.
Profesionalce-useljenike moete po mogunosti odmah upu-
titi na redovni rad u njihove struke.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 170, reg. br. 9/12-1.
 Pitanje prehrane rijeit ete sa mjesnim aprovizacionim odbo-
rima, odnosno ako ste ve u meuvremenu sakupili hranu od
izseljenika onda ete s tom hranom prehranjivati useljenike /vidi
okrunicu br. 26/.
Radi lijenike slube upuujemo Vas takoer na okrunicu
br. 26.
Na ve naputene i ispranjene posjede - male, srednje, vee
i velike, koji dolaze u obzir za naseljenje, treba nakon obavljene
inventure - popisa nekretnina i pokretnina - smjestiti vie obitelji
zajedno, koje e ondje ivjeti do daljnje odredbe ovoga Ravnatelj-
stva.
Primopredaja posjeda u tom sluaju obavlja se zapisniki. Iz
zapisnika mora biti vidljivo, da li je jedna ili vie obitelji preuzela
kuu, gospodarske zgrade, kao i svu na posjedu zateenu pokretnu
i nepokretnu imovinu, te svu stoku. Zapisnik potpisuju svi novi
ukuani.
Za preuzetu imovinu useljenici su kolektivno odgovorni ovom
Ravanteljstvu, pa zato tako sastavljena pismena izjava mora biti
potpisana po svima useljenicima jednoga posjeda.
II. Kontrolu nad ivotom, ponaanjem, radom i gospodare-
njem, te ogranienim kretanjem Slovenaca, vriti e mjesne nad-
zorne i upravne vlasti.
Svi useljenici imaju se, od prvoga dana useljenja smatrati
prolaznim pripadnicima sela i opine u kojoj su useljeni.
Prema tome svi useljenici moraju biti prijavljeni, kako na
opini, tako i na upnim uredima, a djeca - kolski obveznici -
moraju pohaati kole.
III. Sva prava, koja su do danas imali i uivali vlasnici
naputenih ili ispranjenih posjeda, do daljnjega prelaze na uselje-
nike, t.j. sva prava skopana sa dotinim nekretninama, kao:
pravo drvarije, paarenja, zemljine zajednice, imovne opine, ili
ukratko, sva ovlatenika prava.
IV. Vjerovnici prijanjih vlasnika, u koliko se kao takovi
prijave bilo s kojeg naslova, mogu se radi svojih event, prava
obratiti samo ovomu Ravnateljstvu sa 10 dinara biljegovane
molbe.
Svi ti principi vrijede i za event, predaju obrta, trgovina i
slinoga useljenim Slovencima.
Nadopuna
Ako svi useljenici Slovenci ne mogu biti smjeteni, kako
je gore reeno, onda smjetanje morate provesti tako, da u
 svaku srpsku kuu ili gospodarstvo dodijelite koliko je vie mogue
useljenika.
Tko je u svoju kuu ili gospodarstvo preuzeo jednu ili vie
osoba, taj se mora brinuti i useljenicima osigurati
stan, hranu i obuu.
Dunost je i obaveza useljenih, da svojim snagama i radom
kod svih poslova pomau kui ili gospodarstvu u koje su primljeni.
Dolazak i broj useljenika javit emo Vam 1 - 3 dana
unaprijed, a potreban materijal za evidenciju u kotar useljenih
Slovenaca dobit ete sa odpremnom listom iz glavnog sabirnog
logora u Poegi.
V. U koliko se za vrijeme dolaska ili boravka Slovenaca u
mjestima ili okolici pokae potreba za obavljanje etve ili javnih
radova, a kraj oskudijava na radnim osobama, tad se uz poziv na
rad i uobiajeni honorar za takav posao, treba upotrebiti useljene
Slovence.
K ovomu imamo dodati jo i to, da mjesno stanovnitvo treba
psiholoki pripraviti na dolazak useljenika tako, da se istima ve
unaprijed osigura pristojan postupak i susretanje sa strane staro-
sjedilaca, jer su doseljenici dolaskom postali pripadnici Nezavisne
Drave Hrvatske.
Na svaki nain mora se sprijeiti svaki ispad protiv useljenika
i zato valja starosjediocima razjasniti, da je njihov dolazak u
interesu Drave Hrvatske, hrvatskoga naroda, te da se takovo
susretanje useljenika zahtjeva sa najviega mjesta.
Svakako, sprijeavanje event, ispada treba izvesti na taktian
i miran nain.
Ako imate kakovih sugestija, konkretnih prijedloga i savjeta
u tom razmjetavanju izvolite nam ih najhitnije pismeno dostaviti.

ZA DOM SPREMNI!

Zagreb, 9. srpnja 1941. M p

- Dravni ravnatelj:
J. Roankovi2

2
Josip.
 BR. 108
IZVETAJ STOERA JADRANSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
OD 9. JULA 1941. ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE O
VOJNO-POLITIKOJ SITUACIJI SA PODACIMA O POKRTA-
VANJU PRAVOSLAVACA SA PODRUJA KOTARA TREBINJE,
HAPENJU, STREUANJU I BACANJU U JAMU KOD SELA
PRIDVORCE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

STOER
JADRANSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
V.T.V. Broj 780
U Mostaru, dne 9.VH-1941

Izvjee po naredbi
Br. 527/41.g.

Z A P O V J E D N I T V U K O P N E N E VOJSKE
-Vojni ured-III.odsjek.

Na temelju naredbe Br. 527/41.g - Zapovjednika kopnene

vojske dostavlja se slijedee izvjee:

1.- O B R A Z O V A N J E JEDINICA.

Formirane bojnice, do sada, su slijedeeg sastava i to:

MOSTAR. - 3. bojnica-13. pjeake pukovnije.
asnika stoernih-1, doasnika-20 i domobrana-260.
TREBINJE. - 2. bojnica-14. pje. pukovnije
asnika stoernih-1, nadasnika-14, doasnika-4, razvod-
nika-4 i domobrana-190.

KNIN. - U ovoj posadi sada se obrazuje stoer 15. pjeake

pukovnije.

2 . - P O K R E T I NAIH JEDINICA.

Na dan 26. lipnja o.g., oko 16 sati, upuen je jedan vod sa

zapovjednikom, 1 teretnim i 1 putnikim automobilom iz Bilea
za Avtovac sa nalogom da pojaa satniju u Avtovcu i odveze
potrebnu joj municiju.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 14/5-1, 2.
 Iz Trebinjskog posadnog bataljuna upuen je na dan 29. lipnja
o.g.-l vod-radi sprijeavanja etnike akcije, u s. Begovi Kula-
Jasen i Ljubomir. Vod se je povratio dne 3. srpnja o.g. u vojarnu
bez gubitaka.
1. srpnja o.g. upuena su iz 8. pohodnog bataljuna-Knina-2
asnika i 40 domobrana u Vrliku radi opkoljavanja okolice pri
pretresu stanovnitva u cilju oduzimanja oruja i vojne opreme.
U cilju pojaanja trupa stigao je u Mostar 23. pohodni
bataljun i 2 bitnice obica 14/19-100 m.m; iz Sarajeva je preko
Kalinovika upuen do s. Pluine-11. pohodni bataljun. Jedna
bitnica, koja je prva stigla, upotrebljena je u operacijama, a druga
koje je stigla 8. srpnja o.g. nalazi se za sada u Mostaru. 15.
pohodni bataljun koji je stigao 29. lipnja iz Travnika odmah je
kamionima prebaen u operacionu zonu i danas se nalazi u
Gackom.
Ostali podatci o pokretima naih trupa nalaze se u to.
5.-Akcija naih snaga.

3 . - RASPOLOENJE N A R O D A

Pravoslavno puanstvo i nadalje se dri pasivno, povueno je

i deprimirano, ali se je donekle umirilo od dana Proglasa posebnog
opunomoenika Poglavnika za veliku upu Hum i Dubrava,
kojim su proglasi garantirah sigurnost ivota i nesmetano otprav-
ljanje svakodnevnih poslova.
U Biini-kotaru Nevesinjskom-i okolnim selima, kada je
seljacima objavljen i objanjen izdati proglas, seljaci su se poeli
vraati svojim domovima i pristupili su svojim svakodnevnim
poslovima.
U oblasti kotara Trebinjskog, po inicijativi predstojnika g.
Tavra. poveden je pokret kod pravoslavnog puanstva da preu
u rimokatoliku ili islamsku vjeru. Do danas se je prijavio vei
broj pravoslavnog puanstva za prelaz u rimokatoliku vjeru.
U kotaru Bilekom narod i nadalje pokazuje svoje neraspolo-
enje prema dananjoj dravi Hrvatskoj u tome to je napustio
svoje domove i svoj redoviti posao, odmetnuo se u planine
pridruujui se ostalim odmetnicima u cilju uznemiravanja i
napadanja muslimanskih sela.
U Kninu i njegovoj okolini narod je veoma neraspoloen ,
prema taljanskoj vojsci, koja seljacima nanosi veoma velike tete
kraom povra, voa i gaenjem usjeva. Deputacije seljaka traile
su zatitu kod tamonjih talijanskih vojnih vlasti nekoliko puta,
ali je sve ostalo bezuspjeno.
Hrvati-katolici i muslimani-izlaze u susret vojsci u svakom
pogledu i sa istom, kao i ostalim vlastima, sarauju.

4 . - EVENTUALNA ETNIKA AKCIJA.

Prema izvjeu krilnog zapovjednitva Bilea T. Br. 54/41.,

u noi 23/24. lipnja o.g. izvedena je iz zatvora kotarskog suda u
Trebinju jedna grupa hapenika Srba-pravoslavnih, pohapeni
kao lanovi etnikog udruenja i zbog rada protiv hrvatskog
muslimanskog ivlja.
U ovoj grupi bilo ih je 17, a odvedeni su iz Trebinja kod s.
Pridvorca, jedne prirodne jame, kod koje su 13 strijeljah i u jamu
bacili. Prilikom njihovog sprovoenja uspjelo je trojici pobjei i
za njima su upuene potjere. 2
Postajno zapovjednitvo u Sinju sa D.V.T. Br. 9/41, a prema
telefonskoj obavijesti Ustakog povjerenstva u Glamou, izvje-
teno je, da se je dne 30. lipnja o.g., oko 23 sata, pojavilo jedno
odjeljenje od 5-6 etnika u okolici Glamoa. Borbene djelatnosti
nije bilo i preduzete su mjere za ienje terena.
Gore spomenuto zapovjednitvo saznalo je preko ofera
VLADE SLIJEPEVIA iz Livna, da u okolici Livno-Glamo
ima oko 200 etnika, pod vodstvom dva djelatna asnika biv.
jugoslovenske vojske-13. pjeakog puka u Sinju. Jeda od ovih,
imenom JANKOVI HRANISLAV-nadporunik, rodom je iz
Vranja /Srbija/.
Ovaj podatak jo nije provjeren.
Kninsko postajno zapovjednitvo sa D.V.T. Br. 4/41 obavije-
tava, a prema saznanju od putnika, da se od izbjeglog pravoslav-
nog stanovnitva u Kistanju formiraju etnici, u cilju preduzimanja
akcije protiv hrvatskog stanovnitva i vlasti na nae podruje. Ova
obavijest je u provjeri.
Isto ovo zapovjednitvo primilo je dne 29. lipnja brzojav iz
opine Srb, sa kojim je traena intervencija zbog izvjesnih etni-
kih napada. Po ovome su intervenirah orunici 2. orunike
pukovnije, jer je ova akcija etnika zaista postojala i tom je
prilikom bilo i rtava.
Prema izvjeu zapovjednika 7. pohodnog bataljuna D.V.T.
Br.41/41-upueni 1 vod sa zapovjednikom, 1 teretnim i 1 putni-
kim automobilom iz Bilea za Avtovac, dne 26. lipnja o.g., istoga
2
Vidi dok. br. 73.
 su dana oko 17 sati i 30 minuta napadnuti od strane odmetnika
sa Kobilje glave-k.1114. Odmetnici su bombama unitili automo-
bile i 4 sanduka strijeljive. Zarobljen je zapovjednik voda i 8
domobrana, razoruani ali potom puteni na slobodu /navodno
kao Hrvati/.
Na dan 28. lipnja o.g., oko 2 sata u jutro, odmetnici Gatakog
kotara napali su satniju 7. pohodnog bataljuna, koja je bila u
Avtovcu. Borba se je vodila cijeloga dana do 23 sata nou. Satnija
je bila prinuena da se povue uslijed nestanka municije.
Odmetnici su pri ulasku u Avtovac, isti zapalili. Vojarna je
i cijelokupna oprema u njoj izgorjela.
Zapovjednik Trebinjskog posadnog bataljuna sa T. Br. 50/41.
izvijestio je, da su etnici dne 28. lipnja o.g. uspjeli razoruati 11
orunika orunike postaje ZMIJANAC i da su etnici krenuli
prema Begovia kuli i Trebinju. Upueni dijelovi ovog bataljuna
protjerali su etnike. Gubitaka nije bilo.

' 5 . - AKCIJA NAIH SNAGA.

Od 25. lipnja o.g. do 5. srpnja o.g. voene su na pravcu:-Mo-

star-Nevesinje-Pluine-Gacko i na pravcu:-Nevesinje-Dabarsko
polje- operacije vojske u cilju uguivanja pobune srpskoga ivlja-
-etnika, koje je bilo, po svima znacima sudei, pomagano i od
Crnogoraca.
Poslije 30. lipnja nae trupe, poslije borbi sa pobunjenicima,
zavladale su sigurno raskrsnicom puteva kod s. Pluine, oistile
okolicu Nevesinja i djelujui pravcem:-Nevesinje-Dabarsko polje,
dole sa 17. pohodnim bataljunom 7. srpnja do s. Berkovii.
15. pohodni bagtaljun napredujui od s. Pluine prema
Gackom, stigao je 8. srpnja o.g. u Gacko, gdje e ostati kao
privremena posada, osiguravajui i vrei kontrolu puteva i oko-
lice.
17. pohodni bataljun, 9. srpnja o.g., ima svoj stoer i 1 satniju
u Stocu; 1 satnija upuena je 9. srpnja o.g. u Ljubinje, a trea
ostavljena je na raskrsnici kod s. Berkovii.
11. pohodni bataljun zadran je na vanoj raskrsnici kod s.
Pluine /za Gacko-Nevesinje-Sarajevo/ kao privremena posada i
' radi kontrole puteva i okolice.
U Nevesinju nalazi se 1. bojnica 13. pjeake pukovnije
. /prijanji 6. pohod, batalj./ sa 1. Osjekom bitnicom M. 14/19-100
m.m. i 3. satnijom 2. bojnice 13. pjeake pukovnije /prijanji 18.
pohod, batalj/.
 Sve ove trupe sainjavale su Nevesinjsku gromadu, kojom je
do 5. srpnja o.g. zapovjedao topniki pukovnik Anton Prohaska,
a od 5. srpnja o.g. pjeaki pukovnik Franjo imi.
Ovoj gromadi uspjelo je da pobunjenike proisti na pravcima
napredovanja i da osigura sva vanija raskra; sa napredovanjem
trupa odmah su popravljani putevi i telefonsko-brzojavne linije.
Satnija 7. pohodnog bataljuna koja je bila u Avtovcu, napad-
nuta je 28. lipnja od mnogo jaih pobunjenika i morala se je povui
prema Gackom i prema muslimanskom s. Kljuu, sa gubitcima:-l
asnik i 5 domobrana-poginuli, a u borbi je nestalo 2 domobrana.
Talijanski tenkovski odred, napredujui od Bilea do 1.
srpnja o.g. prema Avtovcu, zadrao se je u Gackom, odakle je
vrio razvianja i kontrolu prema Fojnici. 7. srpnja o.g. susrele
su se hrvatske trupe sa talijanskim u blizini Fojnice.
5. srpnja o.g. asnik za vezu u Dubrovniku izvijestio je da
Talijani imaju namjeru opet u Nevesinju postaviti svoju manju
posadu i da pitaju ima li mjesta u vojarni; odgovoreno im je da
mjesta u vojarni nema, ah ima mjesta za postavljanje tabora-ato-
ra, sa vodom u blizini.
8. srpnja o.g. asnik za vezu izvijestio je, da e Talijani uputiti
4 satnije tenkova i to:-2 u Bilee a 2 u Gacko. Iz ovoga se vidi
da Talijani namjeravaju pojaati, odnosno obnoviti, posade u
pojedinim mjestima.
to se tie pobunjenika, jo se ne raspolae tonim podatcima,
ali se moe rei, da je kod njih bila provedena neka organizacija,
da su imali svoje zapovjednike i odjele; broj pobunjenika koji je
25. lipnja o.g. napao Nevesinje iznosio je oko 800; prema
Ustakom odredu koji je bio na poloaju sjev. od s. Berkovii,
bilo je oko 2-300 pobunjenika; na Avtovac je napala jaa snaga,
koja se je poslije opet povukla u brda.
Srpsko stanovnitvo iz podruja borbi najveim dijelom je
pobjeglo u planine i ume; jedan dio povukao se je na podruje
kotara Ljubinje.
U pojedinim pismima, koja su pobunjenici pisah, kae se da
su se odmetnuli zbog zuluma i terora Turaka" i Ustaa", koji
su mnoge od njih poubijali i kue im popalili i da oni nisu protiv
Hrvata i hrvatske vlade.
Gubitci Nevesinjske gromade su slijedei:
Poginuli: -bojnika-1, vodnika-2, desetnika-1 i domobrana-8.
Nestali: -Razvodnika-1 i domobrana-2.
Gubitci etnika su znatniji, ali jo neutvreni, jer su etnici
svoje ranjene i mrtve uspijevali sobom pri povlaenju ponjeti.
 6.- ODNOSI SA TALIJANSKIM TRUPAMA

Odnosi su i dalje u formalnom pogledu korektni i srdani.

Novi zapovjednik talijanske divizije Marche" general D'A-
MICO, posjetio je dva puta Posebnog opunomoenika Poglavnika,
podmarala g. Laku i zapovjednika podruja.
Talijani se interesiraju za nestale Srbe prilikom poslijednjih
dogaaja i pitaju za njih, donosei njihove popise.
Na sprovodu talijanskog narednika Francesca Cossette ue-
stvovali su nai asnici i doasnici i na grob poginuloga poloili
su vijenac cvijea, na emu se je talijanski zapovjednik u Mostaru
ovom zapovjednitvu posebnim dopisom zahvalio.
Na sprovodu pjeakog bojnika STJEPANA PAVIIA,
zapovjednika 11. pohodnog bataljuna, koji je na dan 30. lipnja
poginuo u borbi kod s. Pluine, bio je i zapovjednik 56, talijanske
pjeake pukovnije u Mostaru, sa vie asnika. Na ovom pogrebu
uestvovala je talijanska vojnika glazba i jedna satnija, a na
koveg pokojnika poloili su lijepi vijenac.
Postajno zapovjednitvo u Sinju sa O. Br. 12/41 izvijestilo je
0 ovom dogaaju:-Na dan 6. o.m. napadnut je veliki upan,
Velike upe Cetina u Stroancu kod Stobrea od strane jednog
faistikog asnika, a njegova gospoa umalo da nije poginula,
jer je i ona bila napadnuta od strane jednog faiste noem, ali je
ostala neozlijeena umaknuvi sretno ovom udaru. Razlog ovom
napadu bio je navodno predhodni sukob-razmirice izmeu faista
1 seljaka u selu Mravinci kod Omia, te su seljaci doli u
Stroanac-gdje stanuje Veliki upan Dr.Ante Lueti, potuiti se
protiv nezakonitih postupaka faista u Mravincima, gdje se je
naao i asnik faistike milicije sa svojim momcima faistima i
kada je Veliki upan poeo objanjavati faistima u pogledu
njihovog postupka, bio je napadnut od strane dotinog asnika iz
Mravinaca. Najstariji talijanski asnik iz Stroanca izvinio se je
kod Velikog upana i poalio za dogaaj.
Dne 4. o.m., u 18 sati i 30 minuta, jedan talijanski putujui
Variete odrao je u Sinju za talijanske vojnike jedan program, na
koji su talijanske vojne vlasti pozvale i nae asnike, koji su se
ovom pozivu odazvali.
Sa zamolbom na znanje i dalje uredovanje.
ZAPOVJEDNIK G E N E R A L
Prpi3
3
Ivan.
 BR. 109
ZAPOVEST ZAPOVJEDNITVA 4. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 9. JULA 1941. SVIM KRILNIM, VODNIM IPOSTAJ-
NIM ZAPOVJEDNITVIMA DA DOSTAVE PODATKE 0 LICIMA
UZETIM ZA TAOCE UOI VIDOVDANA IIZVETAJI0 PREDU-
ZETIM MERAMA1

ZAPOVJEDNITVO
4. HRVATSKE O R U N I K E P U K O V N U E

J. S. Br. 430

Izvjee o taocima
dostaviti zapovjed.

SVIMA KRILNIM, V O D N I M I POSTAJNIM

Z A P O V J E D N I T V I M A O V E PUKOVNIJE

Sarajevo, 9. srpnja 1941.

Izvjestite odmah ime, prezime i zvanje, kao i iz kojeg su

mjesta osobe bile uoi Vidovdana uzete kao taoci, kuda su iste
otpremljene, te tko ih je bio uzeo za taoce.
U izvjeu navesti koje su od tih osoba putene na slobodu,
a ostale osobe gdje se sada nalaze.
Izvjee dostavite neposredno ovom zapovjednitvu.

Zapovjednik, potpukovnik:
M.P. Vidas2

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3-1.
2
Franjo.
ORUNIKA POSTAJA ALIPAIN MOST
Broj 838
12. srpnja 1941 god.
Alipain Most (kotar sarajevski)

Izvetaj o taocima
dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE S A R A J E V O . -

Prema Zapovjesti J.S. Br. 430 od 9 srpnja tek. godine

dostavljam izvetaj u sledeem:
Dana 28. lipnja 1941 godine od strane orunika ove postaje
nije se ni jedno lice pritvorilo, a na podruju vladao je red i mir.-
Od strane ustakog Logora Alipain Most bili su pritvoreni:
1. Arso Kuki gostioniar, 2. Milovan Kuki gostioniar, 3. Duan
Kapor gostioniar i 4. uro oki posjednik svi iz Alipain Mosta
i sutradan su bili puteni na slobodu, sem Duana Kapora koji je
ponovno 29 lipnja tek. godine po istim ustaama uhien i sprove-
den u Sarajevo i sada se nalazi na prisilnom radu u Koprivnici.-
Ovo je uraeno zato to je isti bijo uveden u spisak kao etnik.-
Dana 26 hpnja tek. godine od strane ustakog tabora Ilija
bili su uhieni i pritvoreni: Stevo Petrievi Jovanov i sin mu Mile
bivi dobrovoljci iz sela Hatovica, Vaso Mii pok. Mile iz sela
Reljeva, Dujko Nikolajevi sin orin iz Reljeva, Pero Kalini
posjednik iz Reljeva, svi opine Rajlovake.- Napred navedena
lica uhiena su od strane ustaa iz Ilijaa i do danas se nijesu
vratila svojim kuama.- 3
S molbom radi znanja.-

Zapovjednik postaje strametar,

Nikola Hurica

3
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-42
O R U N I K A POSTAJA BIJELJINA
Broj 426
17 srpnja 1941 godine
u Bijeljini

Spisak o taocima
dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE.-

Prema zapovjedi zapovjednitva u S. Br. 430 od 9 srpnja 1941

godine, dostavljam spisak lica koja su kao taoci uzeti u oi
Vidovdana iz varoi Bijeljine i okoline.-
Od svih navedeni u spisku nisu nijedan jo puteni na slobodu,
ve se svi nalaze u Zagrebu. 4

Prilog spisak.-
Zapovjednik postaje
Ivan Erceg
oruniki strametar

4
Originai u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3-13
 SPISAK
Lica koja su kao taoci uzeti u oi Vidovdana iz varoi Bijeljina i okoline.
Iz kojeg Tko ih je Kada su
Tekui
Ime i prezime Zvanje su mjesta uzeo kao Opaska
broj otpremljene
taoce
1 Judita Hajon student Bijeljina Ustaki 1 srpnja kao
logor 1941 god. komunista
2 Ibrta-Dragica Cosani

3 MilivojeDoskolovi >

4 AvramTano Trgovac
5 Avram Levi
6 JozefLefi

7 IboAlkalaj
8 Isidor Perera

9 Spaso Lazarevi stolar opasan po javni

poredak kao srbin
10 Milo Vaji Kafedija
11 Nikola Vojinovi posjednik
12 Toa Petrovi obuar
13 Slobodan Glumac student >1 kao komunista
14 Dimitrije Lapondi propali Dvorovi
student Bijeljina
15 Milenko Popovi student Banja Luka
16 Spasoje Mijatovi posjednik i Zagani- Opasan pojavni
trgovac Bijeljina poredak kao srbin
17 Budimir Vasi terzija Dvorovi
Bijeljina
18 Mihajlo Stanimirovi posjednik Brodac kao komunista
19 Boca Stjepanovi trgovac Janja veliki srbin
20 Ljubo Zari Opanar

21 Vlado Vasi posjednik

22 Mihajlo Stipanovi Obuar
23 Vojko Dragii Mehaniar
24 Milo Stankovi trgovac
25 Branko Lazi radnik
26 Todor Stjepanovi Opanar
27 Milo oki radnik

ORUNIKA POSTAJA BIJELJINA

Broj 426 Zapovjednik postaje
17 srpnja 1941 godine Ivan T. Erceg
u Bijeljini oruniki strametar
ORUNIKA POSTAJA BJELO BRDO
Broj 118.
17. srpnja 1941 godine
u Bjelom Brdu

Izvjee o taocima
dostavlja.-

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.-

Prema zapovjesti Zapovjednika 4. Orunike Pukovnije za

Bosnu i Hercegovinu, J. S. Broj 430 od 10 srpnja 1941 godine,
Izvjeavam Zapovjednika da na podruju ove postaje ima taoc
Josip Ani iz sela Budimlije, opine Bjelo Brdo, kotara Viegrad,
koji je uhapen od strane Ustakog logora u Viegradu, 9. srpnja
1941 godine, zbog to je bijo Srbski etnik i uestvovao u
etnikom drutvu za vrijeme Jugoslovenskog Reima.-
Na podruju ove postaje raspoloenje puanstva osea se
dosta dobro politiko sumljivi lica nejma.- 5
Prednje se dostavlja zapovjedniku radi znanja.-
Zapovjednik postaje
Orunik tit. strametar
/potpis neitak/

ORUNIKA POSTAJA BOS. RAA

Br. 338
20 srpnja 1941 godine
u Bos. Rai.

Izvee o taocima
dostavljam.-

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORU. PUKOVNIJE.-

Na temelju zapovjedi te pukovnije J.S. Br. 430/41 godinu

izvetavam sledee:
Sa podruja ove postaje uoi Vidovdana uzeti su u taoce dva
svetenika grko istone vjere i to: Stevo Popovi i Ljubo Krnji,
oba iz Brodca, opine iste, Kotara Bijeljinskog, od strane Ustakog
5
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-52
stana u Bijeljini, koji su idueg dana sprovedeni iz Bijeljine u
navodno mjesto Krstinac kod Zagreba, odakle se jo nisu povra-
tili.6
Zapovjednik postaje,
Stoerni-narednik,
Mato J. Boban

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
O R U N I K A POSTAJA BOS. AMAC
Br. 491 od 19-VII. 1941.
BOS. AMAC

Iskaz lica koja su kao

taoci tretirati alje.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE
/J.S./

Na temelju zapovijedi Zapovjednika 4. Hrvatske Orunike

pukovnije J.S. Br. 430 od 9 srpnja 1941. god. izvjetavam, da su
u prileeem iskazu navedena lica kao taoci iz rejona ove postaje
prije dva dana Vidovdana zatvoreni u zatvor kotarske ispostave
u Bos. amcu; Imenovane je zatvorio Ustaki logornik Ivo Vrlji
iz Bos. a m c a -
Svi su na dan Vidovdana na veer u 20 . svojim kuama na
slobodu puteni.-
Svi bivi taoci sada se nalaze kod svojih kua u rodnom
mjestu.- 7
Zapovjednik postaje:
strameter,
(potpis neitak)

6
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3-7
7
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3- 54, 55
 '
'
'

'
ISKAZ

lica iz reona Orunike postaje Bos. amac, Krilnog orunikog zapovjednitva

Tuzla, koji su bili uzeti /Zatvoreni/ kao taoci u-oi Vidovdana.-1941.

Odaklenje Odaklen je

'
'

tek. br.
tek. br.

zvanje
Ime i prezime

opina
opina
Ime i prezime zvanje

kotar
kotar

selo
selo
1 ToviiacPerica 13 Slavko Pop. Risti Pop

Bos. Samac
Bos. Samac
Posjednik

Gornja
14 Blagoja Savi

Slatina
2 ToviracJelisije

Brko
Posjednik
Brko
Tima

3 BabiSimo 15 LazoMokri
4 Vaso Gligorijevi 16 MitarTodorovi

Krukovo polje
5 Jovan Mii teak Grebnice,

'
B.amac, Brko 17 JovoTodorovi

Posjednik

'-
6 Joco Bai 18 Jovan Simi
Posjednik

Branik

Wae
Brko

19 Niko Simi
Bos.

7 Stevo Bai
8 Stevo Stojanovi 20 Nedo Luji
Posjednik

Balkoe

9 SimoSimi 21 Simo Simendi

10 Andrija Markovi 22 Stanko Vasiljevi
Posjednik
Posjednik

Brkovine
Slatina
Donja

11 PeroTodorovi 23 Gavro Kureevi

12 Jovan Stanii 24 Gojko Masni

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Zapovjednik postaje

ORUNIKA POSTAJA BOS. AMAC strametar
Br. 491 od 19-VII.941. /potpis neitak/
BOS. AMAC
 ISKAZ
Lica koja su u oi Vidovdana uzeta kao taoci sa reona orunike postaje
Bratunac.
Iz kojeg su mjesta Kuda su Tko ih je Od ovih Gdese
Tek. IME I
Zvanje otprem- uzeo za puteni sada
br. PREZIME kotar
selo ljeni taoce naslob. nalazi
1 Mihajlo Ostoji Zemljo- Pobre Srebre- Nikuda Opina Puten Kod svoje
radnik nica Bratunac na slobodu kue
2 PavleZeki Bleeva

3 Aleksa Kovaevi Loznica

4 Obrad Savili Voljevica 91

5 Gavro Radi Zagoni

6 Lazar Ostoji

7 Tomo Mii Podau

8 Vojin ivanovi Suha

9 CvijanTodorovi Repovac
10 Mladen Krsmanovi
11 Miladin
Vukainovi u Magaii

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Zapovjednik postaje

ORUNIKA POSTAJA BRATUNAC Rudolf utari
Broj: 458 Stoerni narednik
20 srpnja 1941 godine
u Bratuncu

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO. (J.S.)

Na temelju zapovjedi zapovjednitva te pukovnije J.S. Br.

430 od 9 srpnja 1941 god. dostavaljam prednji iskaz lica koja su
u oi Vidovdana na reonu ove postaje bila uzeta za taoce na
znanje. 8

Zapovjednik postaje:
Stoerni narednik
Rudolf utari

8
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-17

240
 ORUNIKA POSTAJA
BREZA
Broj 403
14 srpnja 1941 god.
B R E Z A (kotar Visoko)

Izvjetaj o taocima
dostavlja

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Prema zapovjedi te pukovnije J.S. broj 430 od . . . 1941

godine u prilogu dostavljam spisak taoca sa reona ove postaje koji
su bili pritvoreni u oi Vidovdana od strane ustakog tabora u
Brezi i Podlugovima jer su sumljivi kao etnici.-
Sve pritvorene osobe navedene u priloenom spisku putene
su i nalaze se kod svojih kua, o emu izvjetavam radi znanja. 9

Dostavljeno:
Kril. orunikom zapovj. Sarajevo.
Orunikom vodu Visoko.
Zapovjednik postaje:
Ivo Grubii

9
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-38, 39

241
 SPISAK:
Lica koji su u oi Vidovdana uzeti kao taoci sa podruja orunike postaje
Breza.-
Iz kojeg je mjesta
Tekui Ime, prezime i zvanje OPASKA
broj Selo Kotar

1 Aleksa alica, delovoda Breza Visoko

2 Kosanovi Duan zemljoradnik
3 Kosanovi Janko zemljoradnik

4 Mladen Risti zemljoradnik Smrekovica

5 Srpko Risti zemljoradnik
6 Risto Zurovac gostioniar Breza
7 Milo Bilbija gostioniar
8 uro Bilbija radnik

9 Veljko Spasojevi limar

10 Milo Makijevi radnik
11 Branko Manoga radnik n
12 RajkoMetli radnik

13 Samojko Radi Vlahinje

14 Momilo Radi zemljoradnik

15
16
orde Radi zemljoradnik
Grujo Radi Zemljoradnik
17 Danilo uri zemljoradnik ute Zemlje

18 Bogdan uri zemaljoradnik

19 Ljubo Stojanovi zemljoradnik Smrekovica
20 Sekula Stojanovi zemljoradnik
21 Pero Kovaevi penz. andarm Breza

22 Savo Suboti zemljoradnik Smrekavica

23 Stjepan Stojanovi radnik Breza

24 Relja Petrovi elj. slubenik Podlugovi

25 Petar Orozovi elj. slubenik
26 Bogdan Perendija svr. ak
27 Cvjeto Kala pekarski pomonik
28 orde Kala biv. andarm
291 ivko Adi strojovoa
30 Boro Baji strojovoa

n
31 Vojislav Vukovi pri. namje.

32 Josep Haler strojovoa

33 Radovan Radan pregi, kola
34 Gavro Mandielj. slub. Podlugovi Visoko
35 Mirko Mari strojovoa
36 Spasoje Kapetina strojovoa
 Iz kojeg je mjesta
Tekui Ime, prezime i zvanje OPASKA
broj Selo Kotar

37 Duan Popi strojovoa

38 Lazar Baji radnik

39 KrstoBaji radnik
40 Vjera Turbi uiteljica

41 Marko Joki radnik

42 Mile Joki ak
43 Momilo Jefti strojovoa
44 Mile Duvnjak radnik
45 Tomo Baji radnik

46 Rade Kravljaa radnik

47 Nedo Balorda strojovoa ,,
48 Bogdan Bokovi loa
49 JovoBekoviloa
50 Boro Vukovi ak
51 Mirko Savi radnik
52 Cvjetko Dragutinovi radnik
53 Mirko Dragutinovi radnik
54 Risto Dragutinovi ak
55 Zasko Mihajlovielj. slub.
56 Jovo Macanovi elj. slub.
57 Sekula Popi radnik

58 Nedo Spasojevi radnik

59 Risto Garai radnik Dabravine
60 Jovo Prodilalo radnik
61 Duan Prodilalo radnik
62 Mia Prodilalo radnik
63 Simo Jevri radnik
64 oreGavri radnik
65 SimoGavri radnik
66 Berkan Gavri radnik
67 oreSimi radnik

68 okoSimi radnik
69 DimoSimi radnik
70 oreDola radnik

71 Pero Toji radnik

ORUNIKA POSTAJA BREZA Zapovjednik postaje

Broj 403 Ivo Grubii
14 srpnja 1941 god.
B R E Z A (kotar Visoko)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA
BREZOVO POLJE
Broj. 445
19. srpnja 1941. godine
BREZOVO P O U E

Izvjetaj o taocima na podruju

ove postaje dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORU. PUKOVNIJE.

Na temelju zapovjedi J.S. Broj 430. od 9 srpnja 1941. godine

zapovjednitva 4. Hrvatske orunike pukovnije, izvjetavam u
sledeem:
1) POPOVI BRANKO svetenik istono-pravoslavne vje-
roispovjesti, rodom iz sela Grbeta, opine Brezovo-poljske, kotara
Branskog, koji je bio od strane kotarske oblasti iz Bijeljine u oi
vidovdana pozvat i zadran kao taoc u Bijeljini, koji je odmah po
ljeniku pregledan i pronaen usled starosti 75 godina, da je
previe iznuren i ivano oboleo, radi ega je od strane kotarske
oblasti Bijeljina puten koji se je vratio u svoje rodno mjesto, da
moe nesmetano vriti i dalje crkvene obrade.
2) POPOVI MILEVA supruga svetenika Branka u oi
Vidovdana zatvorena je kao taoc od< strane kotarske oblasti u
Brkom i ista je zadrana u Brkom kao taoc 4 dana, nakon ega
je od kotarske oblasti u Brkom putena i povratila se je u svoje
rodno mjesto u selo Grbe te opine Brezovo-poljske, kotara
Brabskog.
Prednji izvjetaj dostavljam na nadlenost.10
Zapovjednik postaje
dostrameter
Husein Ibraimovi

10
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-16

244
 ISKAZ:
Osoba sa reona orunike postaje koji su uoi vidovdana u Brkom uzeti kao
taoci.

Tek. IME I PREZIME ZVANJE IZ KOJEG

Br. JE MJESTA OPASKA

1 Savo Kolakovi Trgovac Brko

2 oro Vukovi "

3 Savo Uzunovi >>

4 Cvjetko Damjanovi > >>

5 Slavko Medini Op.inov.

>>
6 Kota Nekovi Gostioniar
7 Ljubo Ojetkovi Trgovac

8 Pero Pavlovi " komunista

9
>>
Seka Pavlovi ki Perina
10 Duan Buen Trgovac

11 Ljubo Boikovi etnik
>>
12 Too Vidakovi
13 Drago Papi >> >> >>

Kara-
14 >>
Savo Celovi orevac

Postaje zapovjednik:
stoerni narednik,
/potpis neitak/
702
5. kolovoza 1941. god.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE
SARAJEVO

Prednji iskaz osoba uzetih kao taoce uoi vidovdana sa reona

postaje Brko na temelju zapovjedi ZAPOVJEDNIKA PUKOV-
NIJE J.S. Br. 430 od 9 srpnja 1941 godine dostavljam na
nadlenost. 11
Postaje zapovjednik:
stoerni narednik,
/potpis neitak/

11
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-^5

245
 ISKAZ
taoca orunike postaje Vare.-
Kuda je Tko g a j e
Tek. Iz kog j e
I m e i prezime Zvanje otprem- uzeo za Opaska
br. mjesta
ljen. taoca
1 Sveto, Stojana Radnik Vare - Puten Ustaki
Perii Majdan na slo- tabor
bodu Vare
2 Ilija, Trifka
Joilo >

3 U r o Borisava
Milanovi >

4 Jovo Ujin Duri Planinica

5 Nikola Iljin Vare -

Trifkovi Majdan

6 Milo.Mijata
Milanovi elektriar

7 Momilo, Jovin Jazi Radnik

8 Milan, Jovin Eri Kolar Vare

9 Jovo, Jovin Eri Kova

10 Ljubo, Nikole Vare -

Gligori Radnik Majdan

11 Jozo, Matin oli Gostioniar Vare

12 Ostoja, Hije
Trifkovi Teak amovine
13 Ilija, Topalovi Brgule

14 Bogdan Mamikovi

15 Boko, Nee
Stanii

16 Cvijan Gorani Blaa

17 Blako Lazarevi Letevci

18 Makso Leka ikule

19 Savo, Trie Vare-

Terzanovi Radnik Majdan

20 Bogdan, Vase
Kosanovi Listonoa >

21 Stanoja-Tomo,
o k e Panti eljezniar *

22 Risto, Lige Miha Hoteljir

23 Slavko, Luke
Mileti Radnik Vare

24 Jovo, Jovin Vare-

Kneevi Majdan

25 Aleksandar, Radoje Vare - Puten na Ustaki

Masal Ljevar Majdan slobodu tabor
Vare
586
16 srpnja 1941. god
V A R E (kot. Visoki)

Iskaz taoca dostavlja-

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

U SARAJEVU
/J.S./

Na osnovu zapovjedi, zapovjednika 4 Hrvatske orunike

Pukovnije J.S. Broj 430 dostavlja se izvjee o taocima koji su bili
uoi Vidovdana uzeti kao taoci.-
Sva navedena lica putena su na slobodu i nalaze se kod
svojih kua.- 12

Na znanje.-
Dostavljeno: Zapovjednik postaje
Zapov. oru. krila Sarajevo stoerni narednik
Zapov. oru. voda Visoko Franc Rupnik

12
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-32

247
 ISKAZ
Osoba koje su bile kao taoci uhieni uoi Vidovdana na podruju ove postaje.-

Iz kojeg je Koji je
Tek.
Ime i prezime Zvanje puten na G d e se sada nalazi
br. mjesta
slobodu
1 Gojko Risti svetenik Visoko puten je Sada se nalazi u
na slobodu Beogradu.
2 Josif Plaui trgovac Visoko Sada se nalazi u
Beogradu.
3 Puara Vido optin. Visoko i Nalazi se u
venik Visokom
4 Vojislav Plaui trgovac Visoko u Visokom
5 Bogdan Mitrovi trgovac Visoko u Visokom
6 Milenko Gavrilovi direktor Visoko Otputovao u
koar.kole Srbiju
7 B o k o Goi penzioner Visoko u Visokom
8 Lazar Mili gostioniar Visoko u Visokom
9 Lazar ali ca penzioner Visoko n U Visokom
10 Mile alica gostioniar Visoko U Visokom
11 Milan Tanaskovi upravi, Visoko U Visokom
kole
12 Mirko Vukojevi inovnik kod Visoko U Visokom
srps. banke
13 Trifko Bokovi gostioniar Eleevii U Eleeviima
Visoko kotar Visoko
14 Bogdan Savi poslui, u Reljevo U Reljevu kotar
kotaru Sarajevo
15 e d o Kuva trgovac Visoko u Visokom
16 Veljko Plaui trgovac Visoko u Visokom
17 Lazar Vukovi kafedija Visoko u Visokom
18 Radovan Antunovi nadzornik Visoko n u Visokom
peradarske
stanice
19 Vladimir Kovaevi nadzornik Visoko u Visokom
kola
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA VISOKO
Br. 490
13 srpnja 1941. god.
VISOKO

ZAPOVJEDNITVU

4. ORUNIKE PUKOVNIJE S A R A J E V O . - Na osnovi

zapovijedi toga zapovjednitva J.S. Br. 430 od 9 srpnja 1941.
dostavljam iskaz lica koja su bila u zatoenju za vreme Vidovdana
na podruju ove postaje.-
Sva navedena lica su uhiena od strane Ustakog Logora
Visoko dana 26 lipnja 1941 god. a na slobodu su sva navedena
lica putena dana 30 lipnja 1941 god. 13

Prednje dostavljam na znanje.-

Poslato: Zapovjednik postaje:

Orunikom Kril. zapovjed. Sarajevo. strameter
Zapovjed. oru. voda Visoko Ibrahim Stipi

13
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-40

249
 NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
4 HRVATSKA ORUNIKA PUKOVNIJA
ORUNIKA POSTAJA
VLASENICA
Broja 437
Vlasenica, 27-VII. 1941. god.

Izvjetaj o taocima
dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE.

SARAJEVO

Na temelju zapovjedi, zapovjednika 4 orunike pukovnije

Sarajevo J.S. Broj 430 od srpnja 1941 godine dostavlja se izvjetaj
o uzetim taocima na podruju ove postaje u oi Vidovdana i to:
1. Duan Bobar pop, Danko Joki trgovac, Jovo Mii
trgovac, Marko almi biv. biljenik, Branko deri gijometar,
Lazo Radakovi gostioniar, oro Vikovi pisar kod kotarskg
suda, Momilo Mii student, Njemanja Bobar gruntovniar,
Anelko Drakuli opanar, svi iz Vlasenice, Duan Jovi poljode-
lac iz sela Cikota, Gligor uri gostioniar, Deuri Luka poljode-
lac, Deuri Savo poljodelac, Deuri Vaso poljodelac svi iz sela
Gornjeg Zalukovika, Novica Drakuli poljodelac, Kota Drakuli
poljodelac, i Duan Drakuli poljodelac.
2. Sunari Manojlo trgovac, Radislav Sunari gostioniar,
Vule Sunari trgovac, ii Mustafa biv. kotarski pretstojnik,
Risto Aneli poljoprivredni referent, Vlado Miseta, poljodelac,
Rajko Mii gostioniar, Milan Mii gostioniar, Ljubomir Savi
pekar, Slavko Savi pekar, Duan Savi student bogoslovije,
Marko Ostoji opanar, edo Maksimovi zapisniar kod kotar-
skog suda, Stanoje Juroevi uster, Rade Bajagi uster, Radovan
eur poljodelac, Risto Bajagi poljodelac, Milorad Mii trgovac,
Savo Turi stolar, Milan Stanii gostioniar, Jovo Joki poljodelac
svi iz Vlasenice, Slobodan Markovi pisar kod kotarskog pretstoj-
nitva, Boko Markovi nadzornik kolski u mirovini, Nikodin
Petrovi gostioniar, Jovan Nikoli kafeija svi iz sela Te time,
Cvijan Dragi poljodelac, Milo Dragi poljodelac, Ostoji Jovan
poljodelac, edo Ostoji poljodelac, Zarija Ostoji poljodelac,
Kovaevi Radovan poljodelac, svi iz sela Srpskog Demata,
Veljko Stupar student bogoslovije, i Jakov Simani gostioniar
oba iz sela Cikota, Risto uri poljodelac, Nikola uri poljodelac
i Duan uri poljodelac svi iz sela Donjeg-Zalukovika.
Napred imenovani pod 1 nije se moglo doznati kuda su
oterani kao taoci, a pod 2 nalaze se na slobodi, sem Manojla
Sunaria, Radislav Sunari i Vule Sunari koji su poklonili svoje
pokretno i nepokretno imanje dravi, te zatraili propratnicu za
preseljenje u Srbiju, sa porodicom to im je i odobreno, te su
otselili.14
Prednji izvjetaj dostavlja se na znanje.
Zastupa
zapovjednika postaje:
Huso Muci
oruni. dostrametar

ORUNIKA POSTAJA
Broj 254
14-VH 1941. god.
u Goradu

ZAPOVJEDNITVU 4 HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE
SARAJEVO

Na temelju zapovjedi te pukovnije J.S. Br. 430/41. dostavlja

se prednji iskaz lica sa podruja ove postaje koja se nalaze u
taocima.
Imenovani su uzeti za taoce 13 svibnja 1941 godine.-
U iskazu navedena lica sprovedena su iz Gorada za Sarajevo
po ustaama a gdje se sada nalazi ovoj postaji nije poznato.-
Od napred navedenih lica do danas nije ni jedan puten na
slobodu. 15
Zapovjednik postaje
Alga Hrni
strameter

14
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-23
15
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-50
 ISKAZ
nie navedenih lica koja se nalaze u taocima sa podruja ove orunike postaje
Gorade.-

Tek. Odakle je rodom

IME I PREZIME Zvanje OPASKA
broj Selo Opina Kotar
1 Radivoj Stojanovi krmar Gorade Gorade ajnie
2 Danilo Danilovi Terzija Gorade Gorade ajnie
3 Drago Popovi Mehani-
ar Gorade Gorade ajnie
4 Ljubo uri ofer Gorade Gorade ajnie
5 Voja uri Krmar Gorade Gorade ajnie
6 Boko Lekovi Krmar ajnie ajnie ajnie Nastanjen
u Goradu
7 Pero Davidovi sudija ajnie ajnie ajnie Nastanjen
u Goradu
8b Rade Kneevi Zemljo- Sopot- Pohra-
djelac nica njen ajnie
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA
GOR.ABAR
Broj. 513

Izvjee o taocima
dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE SARAJEVO

Gornji abar 22. srpnja 1941.

Na temelju zapovjedi te pukovnije J.S. broj 430 od 9. srpnja

1941 izvjetavam zapovjednitvo, da su kao taoci uoi Vidovdana
sa podruja ove postaje bila uzeta lica i to:
Niko uri zemljodelac, Vlajko Pavlovi teak, Stojan Tomi
teak, Mio Koji teak, Petar Simi teak, Mio Pavlovi teak,
Pavle Pavlovi teak, Pero Petrovi teak, Stevo Davidovi teak,
Luka Ivanovi teak, Dimitrije Stefanovi (sveenik) Lazo Sajlovi
teak, Stako Staki teak, Mika Staki teak, Marko Pavlovi
kova, Simo Staki teak, Jovo Sajlovi teak, Joco Lazi gostio-
niar, Marko ivkovi teak, Pero Trifunovi teak, Nedeljko
Nikoli teak, ivan Nikoli teak, Stojan Skuljevi teak, Ljubo
Dujmovi teak, Milan Sajlovi teak svi iz Gornjeg abara i
Aleksa Vidakovi (naelnik opine) iz Donjeg abara, kotara
Brko.-
26. lipnja 1941 navedene osobe po ovoj postaji a sporazumno
i zajedniki sa ustakim taborom u Tramonici, kao takovi su uoi
Vidovdana predvedeni ustakom logoru u Brko.-
Od svih navedenih osoba jedino je puten na slobodu Mika
Staki iz Gor. abara, a doim su svi drugi zadrani na logorniku
i danas se jo nalaze u pritvoru u Brkom. 16
Prednje se dostavlja znanja radi:-

24. V I I . 1941 Postaje zapovjednik

strametar
Josip Pavi

16
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-25

253
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA DRINJAA
Br. 476
18 srpnja 1941 godine
U Drinjai

4. HRVATSKA ORUNIKA PUKOVNIJA SARAJEVO

Na temelju zapovjesti J.S.Br.430 od 9 srpnja 1941 godine,

izvetavam da su na ovoj postaji kao taoci bili i to:
1/ Milan Petkovi proto.-
2/ Marko Mai biv. narodni poslanik oba iz Drinjae, kotara
Zvornikog.
3/ Rasto Petkovi
4/ Aleksandar Petkovi iz Zelinja, kotara Srebrenikog.-
Napred imenovani su uzeti kao taoci po zapovjesti Koman-
danta 4, pohodnog bataljona u Zvorniku, a nakon prolazka vidov.
dana svi su napred navedeni puteni svojim kuama sem Milana
Petkovia prote iz Drinjae koji je upuen po zapovjedi Kotarskog
prestojnika iz Srebrenice u zbiralite sa drugima svetenicima sa
drugi reona iz Kotara Srebrenikog.- 17
Prednji se izvetaj dostavlja s molbom na znanje.-
Zapovjednik orunike postaje
strameter.
Hos. S. Leki

17
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-8

254
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA EPE
Broja 474
15 srpnja 1941 god.
EPE

Izvjee i iskaz o
taocima dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.-

Na osnovu zapovjedi zapovjednika 4. orunike pukovnije

broj 430/41 godinu dostavaljam iskaz svih lica koja su bila uzeta
uoi Vidovdana za taoce odnosno uhapena na podruju ove
postaje.-
Sva u iskazu navedena lica dana 25 lipnja 1941 godine
pohapena su odnosno uzeta su kao taoci po Ustaama iz Zavido-
via i pritvorena u pritvor kotarskog poglavarstva u epu. Sva
u iskazu navedena lica ostala su u pritvoru kotarskog poglavarstva
u epu sve do 4 srpnja 1941 godine kada su svi puteni iz pritvora
svojim kuama, i sada se nalaze na slobodi.- 18
Na znanje.

Prilog: 1 iskaz.

Zam. zapovjednika postaje orunik:

Abdulah ahinovi

18
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-34

255
 ISKAZ
Svih lica koja su bila uzeta uoi Vidovdana za taoce odnosno uhapena sa rajona
orunike postaje E P E .
Rodom iz Tko ga je uzeo za taoca
Tek. Ime i prezime Zvanje
Br. Sela Kotara odnosno uhapsio
1 Bogdan Namjetenik
Stefkovi umarije
Nemila u
eleoj Sokolac Rogatica Ustae iz Zavidovia
2 Boko Radan Potanski
listonoa
kod pote
u epu Blauj Sarajevo Ustae iz Zavidovia
3 Petar Udovii Dravni
putar elee epe Ustae iz Zavidovia
4 Ostoja Udovii Teak Zelee epe Ustae iz Zavidovia
5 Bogdan
Boikovi Teak elee epe Ustae iz Zavidovia
6 Simo Aleksi Teak elee epe Ustae iz Zavidovia

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA EPE
Broj 474
15 - VII. 1941. god. Zam. zapovjednika postaje orunik:
EPE Abdulah ahinovi.
 IZVJEE.
O taocima koji su u oi Vidovdana pritvoreni sa podruja orunike postaje
Zenica.-
Tek. Odakle je
IME I PREZIME Zvanje OPASKA
Broj mjesto kotar
1 Jevto Miura Poljodelac Svie-Riice Zenica
2 Mile Jovanovi

3 Marko Aleksi

4 Obren Blagi Osojnica

5 Jovo Joci Raspotoje

6 Jovo Bencun

7 Doro Stjepanovi J) Tetovo

8 Mile Kalaj di Gradie

9 oko uki Klopaki vrh

10 Bogdan Rastovac Klopa

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Zapovjednik post. sto. nared.

ORUNIKA POSTAJA ZENICA Jozo P. Vuleti
Broj 471
14. srpnja 1941 god.
u enici

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Na osnovu zapovjednikove zapovjedi J.S. Br. 430 od 9 srpnja

1941. god. dostavlja se prednje izvjee o taocima koji su bili
pritvoreni u oi Vidovdana t.j. na dan 27 lipnja, a isti su ponova
puteni svojim kuama 30 lipnja 1941 god.-
Imenovana lica uzeta su po zapovjedi ustakog logora u
Zenici Br. 571 od 25 lipnja 1941 godine, ista su se lica od 27 do
30-VI- t.g. nalazila u ustakom logoru, koje je Ustaki Logornik
i pustijo.- 19

Na znanje.-
Zapovjednik postaje stoerni narednik
Jozo P. Vuleti

19
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-35

257
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKI VOD ZVORNIK
Broj 450

Izvjetaj o licima koja

su u oi vidovdana bila pritvo-
rena dostavalja.

ZAPOVJEDNIKU 4 HRVATSKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Zvornik 15 srpnja 1941 g

Temeljem zapovjesti te pukovnije J.S. Broj 430 od 9 srpnja
1941 godine izvjetavam da su u oi vidovdana od strane USTAA
u Zvorniku uzeta i pritvorena lica i to:
1/ uri Rado student prava iz Zvornika.
2/ Tuevljakovi Branko student iz Zvornika,
3/ Jevti Kosto student iz Zvornika.
4/ Ostoji Strahinja biv, potanski inovnik, iz Zvornika.
5/ Ostoji Drago trgovac iz Zvornika.
6/ Popovi Tikomir trgovac iz Zvornika.
7/ Popovi Veljko trgovaki putnik iz Zvornika.
Svi naprijed navedeni sem Ostoji Drage i Popovi Veljka su
sa privremenim dozvolama preli u Srbiju i jo ni danas se nijesu
povratili, a navedena dvojica Ostoji i Popovi se nalaze u
Zvorniku.
Naprijed navedeni su od strane ustaa po noi dovedeni u
zatvor ovog voda koji su sutra dan t,j, 29 lipnja 1941 god. po
zapovjesti Logornika na slobodu puteni jer sam od istoga traio
da se predaju u zatvor Kotarskog ureda 41 Zvorniku.
Logornik je izjavio da su ova lica sumnjiva i da se za ovaj
kao sveani pravoslavni dan moraju pritvoriti, jer da je to i
povjerenitvo Hrvatske Drave u Zvorniku zahtjevalo. 20
Prednji izvjetaj dostavljam radi znanja.
Zamjenjuje zapovjed. voda
oruniki strameter.
Jaar akalj
20
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-3
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA ZVORNIK
Taj. br. 43

Zvornik 15 srpnja 1941 god.

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE.

Na temelju zapovjedi te pukovnije J.S. br. 430/41 godinu.

Izvjetavam da u oi Vidovdana t.j. 28 lipnja 1941 godine, ova
postaja nije imala ni jednog taoca na postaji, nego je jedino uputila
kao taoca Doku Radu biv. ininjera iz Zvornika u 5. pohodni
bataljun u Zvorniku, po usmenoj zapovjedi Zapovjednika mjesta.
Po istom 5 pohodnom bataljunu je imenovani nakon 2 dana
na slobodu puten. 21
Prednje se dostavlja radi znanja.

Zamenjuje zapovjednika postaje

Oruniki dostrameter
Nikola Lui

21
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-5

259
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA JANJA
Broj 405
19 Srpnja 1941 god.
U JANJI
KOTAR
BIJELJINA

Izvee o taocima na reonu

ove postaje dostavljam.-

ZAPOVJEDNIKU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Na temelju zapovjedi 4 orunike pukovnije J. S. Br. 430/

1941. god. izvetavam da su u mestu Janji reona ove postaje uoi
Vidovdana uzeta sledea lica za taoce i to lino ih je uzeo Vladin
poverenik iz Bijeline.-
1) Miko Radi trgovac iz Janje, 2) Stankovi Aleksa trgovac
iz Janje, 3) Stjepanovi Milan trgovac iz Janje, 4) Svetko Radi
trgovac iz Janje 5) Diko Stjepanovi trgovac iz Janje, 6) Ujo Vasi
mlinar iz Janje, 7) Simo Lazi posednik iz Janje, 8) Vlado Zari
uster iz Janje, 9) Marko Nikoli kafedija iz Janje, 10) Tiko Lazi
posednik iz Janje, 11) Veljko Stjepanovi trgovac iz Janje, 12)
Mikajlo Petrovi posednik iz Janje, 13) Milan Perkovi birta iz
Janje, 14) oko Sekanji posednik iz Janje, 15) Slobodan Mii
posednik iz Janje, a 16) Ljubo kori pop iz Janje i 17) Tihomir
Nekovi pop iz Janje. -
Vladin poverenik iz Bijeljine G. ojo Perkovi navedena lica
- je utamniio zbog begstva veleposednika iz Janje Petrovi Ilije
i njegovih sinova Vase i Milana u Srbiju i istima odredio da se 3
puta dnevno javljaju orunikoj postaji Janja i 3 puta ustakom
taboru Janja dnevno, koja se lica i sada nalaze kod svojih kua u
mestu Janji sem navedena dva popa koji su 12 Srpnja 1941 godine
po telefonskom nareenju Logora Bijeljina pritvoreni i oterani
navodno u Mitro vicu.22
Zapovjednik postaje
Oruniki stramiter
Adem S. Mujanovi

22
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-9

260
O R U N I K A POSTAJA KALESIJA
Br. 442
21 srpnja 1941 godine

Izvjee o taocima
dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4 HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE

Na temelju zapovjedi Zapovjednitva 4 Hrvatske orunike

pukovnije S.J. Br. 430/41 izvjetavam, da su bili uzeti za taoce
uoi Vidovdana i zadrane u pritvoru opine Spreanske pod
straom orunika ove postaje a po zapovjedi orunikog voda
Zvornik broj slubeno od 25 lipnja t.g. a sa naknadnom zapovjedi
orunikog voda Zvornik broj slubeno od 26 lipnja t.g. taoci su
puteni svojoj kui i to:
1) etkovi Too zemljoradnik iz sela Dubnice.
2) etkovi Trato zemljoradnik iz sela Dubnice
3) Sandi Jovan zemljoradnik iz Rajinaca.
4) Nikoli Petar zemljoradnik iz Bulatovaca
5) Bokovi Cvijetin zemljoradnik iz Kusonja i
6) Tei Marko kafedija iz Dubnice.
Ove taoce uzeo je zapovjednik postaje po svom izboru a na
temelju prednje zapovjedi orunikog voda Zvornik. 23
Na znanje.
V.D. Zapovjednika postaje orunik:
Hasan M. Zuhri

23
Originai u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3-10

261
 ORUNIKA POSTAJA
Broj 263
19. 7. 1941 god.
u Kalinoviku

Izvjee o taocima,
dostavlja-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE.

Prema zapovjedi Zapovjednitva 4. Hrvatske orunike pu-

kovnije J.S. Br. 430 od 9. srpnja 1941 godine izvjetavam, o
sledeem da je zapovjednik mjesta u Kalinoviku uoi Vidovdana
uzeo kao taoce i pritvorio u ovdanju vojarnu Zapovjednitva
mjesta i to:
1/ Gavro muki, zemljodelac, iz Jelace,
2/ Drago Sudum, zemljodelac iz Jelace,
3/ Simo Elez, zemaljodelac, iz Berije,
4/ oko Klari, zemljodelac, iz Berije i
5/ Petko Tepavevi, zemlodelac, iz Jaii.
Isti su zadrani u zatvoru 3 dana a potom su putani na
slobodu svojim kuama.
A isto tako zapovjednik mjesta naredio je nie navedenim
licima iz mjesta Kalinovika koji su se morali uoi Vidovdana kao
i na sam Vidovdan morali svakog sata zapovjedniku mjesta lino,
i to:
1/ Danilo Vinjevac, zemljodelac, iz Kalinovika,
2/ Jovan Nini, kafedija, iz Kalinovika,
3/ Duan Kezunovi, otputeni opinski slubenik iz Kalino-
vika,
4/ Vase Tuhguz, svetenik, iz Kalinovika.
Ova navedena 4 su posle prolaza Vidovdana po odobrenju
Zapovjenika mjesta osloboeni javljanja, ali im je nareeno da se
bez odobrenja nikuda iz mjesta Kalinovika nesmiju udaljiti, a ova
postaja vodi diskretan nadzor na rad i kretanja svih gore navedena
lica.- Sva gore navedena lica se sada nalaze na slobodu kod svojih
kua.- 24

Zapovjednik postaje
stoerni narednik
Halil Hai Huretovi
24
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-51
 ISKAZ
Lica-taoca koja su bila pritvorena u oi vidovdana po Ustakom logoru u
KLADNJU, a sa reona su postaje KLADANJ.-

Tek. Odaklen su rodom

IME I PREZIME ZANIMANJE OPASKA:
br. Selo Kotar
1 Mihajlo Savi Paroh Kladanj Sada se sa porodicom
nalazi u kon. logoru
u Sisku
2 Vientije Savi Industrij.

3 Savo Palangeta Seljak-polj. Kod kue

4 Neo Vulovi Vuinii Kladanj >

5 Milovan Eimovi Kafedija Kladanj n

6 Jovan Kucalovi Poljodel. Vranovi Kladanj n

7 Mio Bujak Kipar Kladanj

8 Nedo kiljevi Poljod. Vianovii Kladanj

9 Jovan tukelja

10 Peria Aleksi

11 Vladimir Jovii Olovci

12 Desimir Stanii tt >

13 Boo Stanii n
14 Lazo ovi kafedija Stupari
15 Mile Simi Poljodelac >

16 Jako eri

17 Jako Mili

18 Milan Erdelija

19 DimoJanju Slivne n
20 Milan Zoranovi Konjevii >
21 Sava Stanii Vuinii >
22 LazoMileti Kovaii
23 Matija Kruni >

24 Radovan Mileti
25 Milan Remeti

26 Branko Tamburi Starii w

27 VasoMilovi M

Zapovjednik postaje,
strameter
Ra. D. Jakupovi
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Orunika postaja Kladanj
Broj; 391/41
21. VII 1941. god.

ZAPOVIJEDNITVU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.-

Na temelju Tamonje zapovijedi J.S. Br. 430 od 16. VII. 1941

godine, dostavlja se prednji iskaz lica sa reona ove postaje, koja
su u oi Vidovdana bila uzeta za taoce po ovdanjem Ustakom
logoru.-
Sva u iskazu navedena lica posle Vidovdana puena su na
slobodu t.j. svojim kuama a od kojih se samo na tek. br. 1 i 2
sada nalaze u koncentracionom logoru Sisak sa porodicama kao
iseljeni, -doin se ostali nalaze kod svoji kua 25 .-

24. VII 1941

Zapovijednik postaje
strameter;
Ra. D. Jakupovi

25
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-26

264
 ORUNIKA POSTAJA KNEINA
Broj 325
18. srpnja 1941. god.
u Kneini

O taocima sa reona
ove postaje izvetaj
dostavlja.-
ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE
(za J.s.) S A R A J E V O . -
Na temelju zapovijedi toga zapovjednitva J.s. Broj 430/41.
godine, dostavljaju se imena svih lica sa reona ove postaje, koji
su u oi Vidovdana kao i prije nekoliko dana odpremljeni kao
taoci u Vlasenice po zapovijedi Ustakog logora u Vlasenice i to:
1) Mitrovi Ljubomir uvar uma iz sela Bijele-Vode.
2) Golijan Janko, posjednik iz sela Nevoke.
3) Pilindavi Peko, stolar iz sela Kneine.
4) Jovanovi (udamin) Panto iz sela Drapnia.
5) Ivanovi Nedo zemljoradnik iz sela Vrabaca.
6) Vinji Mate zemljoradnik iz sela Drapnia
7) Vinji Timotije zemljoradnik iz sela Mrkova
8) Vaskovi Todor, zemljoradnik iz sela Reica
9) Vaskovi Relja, zemljoradnik iz sete Reica.
10) Golijan uro, zemljoradnik iz sela eravica
11) Savi Janko, svetenik iz sela Kneine
12) Joksimovi Cedo, zemljoradnik iz sela Vrabaca
13) Radovi uro, zemljoradnik iz sela Kruevaca
14) Vukovi Momir, posjednik iz sela trbovine
15) Mumovi Mile, zemljoradnik iz sela Bukovika
16) Borovanin Rajko, zemljoradnik iz arenova-Polja
17) Radi Duan, zemljoradnik iz sela Kneine i
18) Jevti Milivoje trgovac iz Kneine. Svi navedeni kotora
Vlasenikog.
Od navedenih lica (taoca) puteni su i doli svojim kuama
svi, sem navedenih pod redni brojem: 1 , 1 1 , 1 4 , 1 5 i 18. koji nijesu
jo puteni a niti se zna gdje su.- Od ovih pod br. 14 i 15
sprovedeni su zbog prikrivenog oruja, dok je navedeni pod red.
broj 18, prije Vidovdana na 10 dana po Ustakim organima iz
Vlasenice sproveden. 26
Zapovijednik postaje
oruniki strameter
Bejto Hasanovi
26
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3-22

265
 ISKAZ.
O nie imenovanim taocima na reonu orunike postaje Kokin-Brod. orunikog
voda No va-Varo, Krilno zapovjednitvo Prijepolje, 4. Hrvatske orunike
pukovnije Sarajevo.
Odakle su Kuda su Tko ih je bio
Teku-
i broj IME I PREZIME Zvanje iste ot- uzeo za taoce.
Selo opina premljene
1 Milisav Sinirevi stareina Nova- Zapovjednik
sela Amzii Varo postaje po
predlogu
orunikog
voda
2 Radenko Lei teak Amzii Nova-
Varo
3 Dimitrije Puri uitelj Kokin-
Brod N. Varo
4 Svetozar K. Kokin-
Jovanovi odbornik Brod N. Varo

5 Mihajlo Drulovi seoski sta-

reina Vranea N. Varo

6 Boo Hrvovi teak Vranea N. Varo

7 Branko Lapevi opinski

naelnik Radonja Radonja

8 Milo aji teak Radonja Radonska

9 Tihomir Gordi opinski
naelnik Rutoe Rutoka

10 Branko Grbi opinski

odbornik Rutoe Rutoka

11 Niko Guduri seoski sta-

reina Kratovo Rutoka

12 Vladimir Otaevi kafeija Kratovo Rutoka

Zapovjednik postaje, strametar

Josip . Tusi
 ORUNIKA POSTAJA
KOKIN-BROD
Broja 188
14 srpnja 1941 godine
u Kokin-Brodu.

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.-

Na temelju nareenja naslovnog zapovjednitva J.S. Broja

430 od 9 srpnja 1941 godine.- Dostavlja se u prigibu Iskaz o
taocima na podruju ove postaje odreeni danom 23 svibnja t.g.
od strane orunikog voda u Novoj-Varoi a po predlogu zapo-
vjednika ove postaje koji se vode po iskazu ove postaje stalno sve
do danas pod neprekidnim nadzorom i isti moraju svakodnevno
izvetavati postaju o eventualnim novostima u njihovim selima.
Napomenuti mi je, da su u oi Vidovdana uzeti kao taoci u
iskazu navedena lica kao najuglednija u svome mjestu i koji vode
prvu rije u narodu, nijedno lice od pomenutih osoba nije bilo
lieno slobode jer za to nije bilo razloga jer su bilo pod paskom
ovopostajnih ophoda na terenu, a red i mir poretka je u povoljnom
stanju. 27
Na znanje.

Zapovjednik postaje, strametar,

Josip. . Tusi

27
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-49

267
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA
Broj 146/41

Izvetaj o taocima
dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE S A R A J E V O . -

Kruevljani, 15. srpnja 1941.

Prema zapovjedi Zapovjednitva 4 Hrvatske orunike pukov-

nije J.S. Br. 430 od 9. srpnja 1941 godine izvetavam, da su
srbi-pravoslavci sa reona ove postaje svi od 15 do 60 godina na
dva dana pred vidovdan pritvoreni u sigurne kue muslimana i
katolika iz reona ove postaje, pod jakom straom muslimana i
katolika i bili u pritvoru i nadzorom dva dana posle vidovdana.
Posle vidovdana su puteni svojim kuama gde se i danas svi
nalaze i rade svoje poljske poslove.
Taoca nije bilo niti ih je tko uzimao kao takove, niti su ma
kuda otpremani.
Srba-pravoslavaca je bilo oko 185 na okupu i nadzoru. 28

Zapovjednik postaje;
Strametar,
Rat. M. Ivani

28
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-47

268
 ORUNIKA POSTAJA KOZLUK
Br. 415
17 srpnja 1941 godine
U Kozluku

Izvjee o taocima
javlja.

ZAPOVJEDNIKU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE.

Na temelju zapovijedi 4 orunike pukovnije J.S. Br. 430 od

9 srpnja 1941 godine javljam, da je opinska uprava u Kozluku
sa podruja ove postaje u oi dana vidovdana uzela kao taoce i to:
1/ Aleksa Prorokovi teak iz Kozluka
2/ Vaso Mati trgovac iz Kozluka.
3/ Jevto Mii teak iz Tabanaca
4/ Danilo Aimovi teak iz Tria
5/ Lazar Stevanovi teak iz Tria
61 Marko Obri iz Skoia teak
Svi navedeni su iz opine Kozluka kotara Zvornikog koji su
bili u taocima zadrani do drugod dana vidovdana, a potom su
puteni svojim kuama. 29

Zapovjednik postaje
Oruniki strametar
Luka Lovri

ORUNIKA POSTAJA KULA

Broj 324
14 srpnja

Izvjee o taocima na
podruju postaje dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4 HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE.

Na temelju Zapovjednikove Zapovijesti J.S. Broj 430/41

godinu izvjeuje se da je sa podruja ove postaje bio uhapen 25
lipnja 1941 god. Rui Ilija, bogoslov iz sela Kule, kotara
25
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-20
Rogatikog.- Isti je uhapen po nalogu Redarstvenog ravnateljstva
u Sarajevu, koje ga je poslen Vidov -dana na slobodu pustilo i
sada se nalazi kod svoje kue u selu Kuli kotara Rogatikog. 30

Zapovjednik postaje strameter

Alga S. Avdagi

O R U N I K A POSTAJA
Broj 379
14 Srpnja 1941 god
L A V A (kotar Zenica)

Izvjetaj o taocima sa
podruja postaje dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4 HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE
SARAJEVO

Na osnovu zapovjedi zapovjednika 4 Hrvatske orunike

pukovnije J.S. Br. 430 od 9 srpnja 1941 godine izvjetavam, da
su uoi Vidovdana uzeta sa podruja postaje slijedee osobe kao
taoci i to:
1J Bonjak Uro sin Mitra iz sela Bonjaka.
2.1 Tanasi Simo pok. Nike iz sela Biljeeva. i
3/ Mihajlovi Jovo pok. Sime iz Donjih Luana. Svi su
navedeni opine Biljeevske, kotara Zenica.
Ova su lica bila u pritvoru Ustakog logora u Zenici, koji su
na dan 30 hpnja 1941 godine otputeni iz navedenoga logora
svojim kuama. Tako sada sa podruja ove postaje nema nijednoga
taoca u ma kojem zatvoru. 31
Na nadlenost.

Zapovjednik postaje
Strametar
Sulejman abi

Original u VII, Voini arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3-37

31
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143-b, reg. br. 24/3-33
 ISKAZ
Lica sa reona orunike postaje Lopare, Krilnog zapovjednitva Tuzla, 4
Hrvatske orunike pukovnije, koji su bili u oi vidovdana uzeti kao taoci i to:

Tek. Odaklen su
Ime i Prezime Zvanje Opaska
br. Selo Opina Kotara
1 Simo Petkovi Trgovac Tobut Priboj Tuzla Puten nakon
5 dana
2 Blagoje Kerovi Teak Tobut Priboj Tuzla Puten nakon
5 dana

Jerko M. Niki

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA LOPARE
Broj 458

Lopare 16 srpnja 1941 g.

ZAPOVJEDNIKU 4 HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO!

Na temelju zapovijedi te pukovnije broj J.S. 430 od 1941.

god. izvjetavam da su napred navedena lica bila uzeta u Taoce
u oi Vidovdana od strane Njemake vojne komande i otpremljene
u Zatvor sudbenoga stola u Tuzli odaklen su nakon 5 dana puteni
na slobodu i sada se nalaze kod svojih kua u selu Tobutu, opine
Pribojske, kotara Tuzla, /Reon ove postaje/. Prema tome sada se
ne nalazi u zatvoru nijedna osoba kao taoc sa reona postaje. 32
Prednje se dostavlja na znanje.

Jerko M. Niki

32
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-19

271
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA U U B I N J E
Br. 237
16 srpnja 1941 godine
u Ljubinju

Izvjee o taocima na reonu

ove postaje dostavalja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO

Na temelju zapovijedi zapovjednitva 4 Hrvatske orunike

pukovnije u Sarajevu J.S. Br. 430 od 9 srpnja 1941 god. izvjetavam
da je na reonu ove postaje odvedeno u taoce 8 lica poslije
Vidovdana doim do Vidova dana nije bilo uzeto ni jedno lice sa
reona ove postaje u taoce.-
U taoce su odvedena lica iz sela Grablja, abice, Kruevice,
Miljanovia i To:
1/ Jahi Hasan iz sela abice kotara Ljubinje zemljoradnik,
odveden 30 lipnja 1941 godine, u selu Krajpolju po pobunjenicima-
Pravoslavnima.-
2/ Zelentrovi Dafer iz sela abice kotara Ljubinje odveden
je 30 lipnja 1941 godine u selu Krajpolju po pobunjenicima -
pravoslavnima.-
3/ Malohodi Hakil iz Sela Grablja kotara Ljubinje zemljo-
radnik, odvedn je 30 lipnja 1941 godine u selu Krajpolju po
pravoslavnima-pobunjenicima.-
4/ Dana 1 srpnja 1941 godine odveden je Halil Taslaman
zemljoradnik iz sela Kruevice kotara Ljubinje u selu Krajpolju
po odmetnicima - pravoslavnima.-
5/ Krehi Mustafa zemljoradnik iz sela Kruevice dana 1
srpnja 1941 godine odveden je po pobunjenicima - pravoslavni-
ma-
6/ Sadak Salko orunik rodom iz sela abice kotara Ljubinje
dana 3 srpnja 1941 god. odveden je odnosno izaslat je u 1 ophodnu
slubu sa orunikom onlagi Salihom i domobrancom Dobrani
Lukom te sa jo 4 ustae, u selo Kruevicu gde su ih doekali
odmetnici u veoj masi u selu Krajpolju i uspjeli da zarobe
orunika Sandaka Salku i istoga odvedu sa sobom.-
7/ erak Mujo zemljoradnik iz sela Miljanovia kotara Ljubi-
nje odveden je dana 5 srpnja 1941 godine na putu izmeu Ljubinja
i sela Miljanovia po odmetnicima - pravoslavnima.-
 8/ erdarevi Muan kafedija na Miljanoviima rodom iz
Ljubinja odveden je dana 5 srpnja 1941 god. na putu izmeu sela
Miljanovia i Ljubinja.
Sva gore navedena lica nalaze se jo u taocima kod pobunje-
nika jo se nita nije moglo saznati o njihovom sadanjem stanju. 33
Prednji izvjetaj dostavlja se naslovu s molbom na nadlenost.

Dostavljeno: vodu Bilea.- Postaje zapovjednik

dotramester:
Nezif Salman

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA MILII
Broj: 391
Milii 20 srpnja 1941 godine.

Izvjetaj o uzetim taocima

sa rejona ove postaje, dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE SARAJEVO.

Za J.S.

Na temelju zapovijedi zapovjednitva 4 orunike pukovnije

J.S. Broj 430 od 1941 godine izvjetavam, da su uzeti kao taoci
u oi Vidovdana sa rejona ove postaje sledea lica.
Drago Jaki iz Milia gostioniar opine Milii, kotar Vlase-
nica, otpremljen je u Vlasenicu, po ustaama, a ustaki logor je
istoga uzeo za taoca.-
Ljubo Jaki pravoslavni svetenik, iz Han-Pijeska, rodom iz
Milia, opine Milii, Kotar Vlasenica, otpremljen je u Vlasenicu
po ustaama, a Ustaki logor ga je uzeo kao taoca.-
Od ovih dvojice nijesu nitko puten, a gdje se sada nalaze
nije poznato. 34
Na nadlenost.

Zapovjednik postaje
Dostrametar,
Ragib Demirovi

33
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/318
34
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-27
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA
Broj 231/41

Izvjee o taocima prema

zapovjedi dostavlja

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE J.S

SARAJEVO.-

Nevesinje, dne 18 srpnja 1941 god.

Na osnovu zapovjedi zapovjednikove J.S. Br. 430/41 Izvjeta-

vam da su kao taoci pred Vidovdan u Nevesinju uzeti 25 lipnja
t.g. i to: Novaka Dr Lojevia, ljenika iz Nevesinja, Iliju Solotia
trgovca, Neeljka Popovia trgovca, Danila Loetia trgovca,
Dragutina Vukovia trgovca i Petra Vasiljevia gostioniar svi iz
Nevesinja. Svi su oni bili taoci kod zapovjednitva mjesta u
Nevesinju do 29 lipnja t.g. kada su puteni svojim kuama, gdje
se i sada nalaze.
Ustae istodobno su odveli od kue i to: ora Aimovia
trgovca, Duana Aimovia luaka, Ljubu Vukovia mesara,
Vidu Samardia gostioniara, Todor Lazovi posjednik, Milovan
Vojii kolski podvornik, Nikola Doki podvornik graanske
kole, Vidak Doder mlinar, Vlado Sikili trg. pomonik, Vlado
Lareti kroja, Nikola Golijanin zidar, Drago Golijanin fratar,
ore Grahovac sudski glasnik, Rade Grahovac limar, Todor
Bjelica aija, Veljko Miloevi bojadija, Aim Laeti zemljorad-
nik, Simo Vasiljevi penzionisani sudski glasnik i Jovo Bjelica
kalajdija. Ovih 19 ljudi koje su ustae u Nevesinju bih uzeh kao
taoce, od 25-28 hpnja t.g. svi su poubijani od strane ustaa. Za
neke od ubijenih porodice znadu da su ubijeni, a za neke misle
da su odvedeni u koncentracioni logor.- 35

2 1 . V I I . 1941. Zapovjednik stoerni narednik

Mate Rukavina

35
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-46

274
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA OLOVO
Broj 387
17. srpnja 1941 godine
u OLOVU.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE
SARAJEVO:

Na temelju tamonje zapovjesti J.S. Br. 430 od /41 godine,

dostavlja se sljedee izvjee, da su kao taoci bili uzeti od strane
ustakog tabora u Olovu i to:
1. Marko Golubovi trgovac iz Olova optina ista.
2. Risto Grubai teak iz Ponijerke optina Olovo
3. Luka Ivanovi teak iz Ponijerke optina Olovo
4. Gavro Zeki teak iz Meoroa optina Olovo
5. Marko Ivanovi teak iz Ponijorke
6. Vukan Milievi teak iz Drecelja
7. Obren Pari teak iz Dugania
8. Nedo ugi teak iz Brda
9. Mirko Mitrovi teak iz Ajdinovia
10. Milan Milovanovi teak iz Bukov-dol u zatvoru
11. Sretan Ostoji teak iz Radoia
12. Savo Vukovi teak iz Prgoeva
13. Duan Jerkovi inovnik drav. ipadi u Olovu
14. Milan Grubei teak iz Olova-Luke
15. Milan Grubei /Vasin/ teak iz Olova-Luke
Napred navedenih svi su sada puteni na slobodu sem pod 10.
16. Vaso kiljevi teak iz Dugania
17. Ljubo Grbei teak iz Olov.-Luke
18. Grujo Gruji teak iz Bjelia
19. Radovan Trifunovi teak iz Kalakovia
20. Todor kiljevi teak iz Drecelja
21. Milo Vulinovi teak iz Ajdinovii
22. Petar Glii teak iz Meoraa
23. Milo Zeki teak iz Meorae
24. Stjevan Anii teak iz Grabovice i
25. Radovan Kro teak iz Ponijerke
Od 16 do 25 svi su u zatvoru ustakog tabora u Olovu, svi
napred navedeni su iz optine Olovo, kotar Kladanj.
 Od rednog broja 1 - 1 5 uzeti su u taoce dne 26. lipnja 1941
godine, a od rednog broja 16 - 25 uzeti su u zatvor 13. srpnja
1941 godine.36
Prednje se detavlja na znanje.
Zapovjednik postaje,
dostramrter
Jus. Didi

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA
ORAJE n/S.
Broj 537
20 srpnja 1941

Izvjee o taocima za
vidovdan dostavlja.

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Na temelju tamonje zapovjedi Broja J.S. 430 od 9 srpnja

1941, dostavlja se izvjee o uzetim taocima i to:
1/ Ristani Milo seljak iz Kopanica, opina Brko, kotar
Brko.
2/ Duan Ristani seljak iz Kopanica, opine i kotara Brko.
3/ Uro Ristani seljak iz Kopanica, opine i kotara Brko.
4/ Stevo Ristani seljak iz Kopanica, opine i kotara Brko.
5/ Stevan Ristani seljak iz Kopanica, opine i kotara Brko.
6/ Mio Markovi seljak iz Kopanica, opine i kotara Brko.
7/ Vojko Jovanovi seljak iz Kopanica, opine i kotara Brko.
8/ Krsto Mitrovi seljak iz Kopanica, opina i kotara Brko.
91 Cvjetko Radi seljak iz Kopanica, opina i kotara Brko.
Sva navedena lica bila su uzeta kao taoci u oi vidovdana,
po Ustakim organima u Kopanicama, te u istom selu bila u jednoj
kui zatvorena dva dana a potom putena na slobodu.37
Prednje se dostavlja na nadlenost.

Zapovjednik postaje
strameter
/potpis neitak/
* Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-16
ORUNIKA POSTAJA PALATAR
Broj: 335.
19 srpnja 1941 godine
u Palataru

Izvjetaj o taocima
dostavlja.-

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOV-

NIJE
SARAJEVO

Na temelju zapovjedi te pukovnije J.S. broj 430 od 9. srpnja

1941 godine. Izvjetavam zapovjednika, da su uoi Vidovdana bile
uzete sledee osobe i to:
1) Stojanovi Nikola trgovac iz efka srpskog, kotara Zvorni-
kog.-
2) Milakovi Veso trgovac iz Pilie donje, kotara Zvorikog.-
3) Boi Stojan zemljoradnik iz Glaviice, kotar Zvornikog.-
Imenovani su otpremljeni u Zvornik, a za taoce uzeo ih je
Zapovjednik 5 pohodnog bataljona u Zvorniku.-
Sve tri osobe putene su na slobodu.- 38
Prednja dostavljam znanja radi.-
Zapovjednik postaje
oruniki strametar
Has. Z. Sui

38
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-15

277
 ISKAZ:
Osoba sa rejona postaje Pale koje su u oi vidovdana uzete kao taoci od
strane Ustakog Tabornika u Palama dostavlja.

Tek. Iz kojeg je
br. Zvanje Ime i prezime Opaska
mjesta rodom
1 gostioniar Novica Pandurovi Pale Zatvoren 25-VI.41
puten 2-VII.41
2 Teak Milo Lui Pale

3' Petar Lui Pale

4 Teak Vlade Raji Zeevii

5
6
teak
Potans. slub.
ore Kusmuk
Ilija Petrovi

Pale

7 teak Danilo Petrovi Pale zatvoren 21-VI-41

Nalazi se u Usta-
kom logoru Sarajevo.
8 Mainski loa RadeGutalj Pale Zatvoren 25-VI. 41
puten 2-VII.41g.
9 Radnik Milan uki Repci

10 Gostioniar Bogdan Kovaevi Podvitez

11 teak Marko Krajinik Gpr.Pale

ORUNIKA POSTAJA PALE Zapovjednik post. stramet.

Br. 692 Alija M. Kohni
14. Srpnja 1941. god.
U PALAMA (kotar Sarajevski)

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Na osnovu zapovjedi Zapovjednika 4 orunike pukovnije

J.S. Br. 430/41 dostavljam prednji iskaz osoba sa rejona ove
postaje koje su bile uzete kao taoci u oi Vidovdana od strane
Ustakog Tabornika iz Pala, te su u pritvoru zadrati svi od 25
lipnja do 2 srpnja 1941 god. osim osobe na red. br. 7 koja je
upuena u Ustaki Logor u Sarajevu, a ostali se svi sada nalaze
kod svojih kua.- 39

Zapovjednik post. strameter:

Alija M. Kohni
39
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-43
NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA PAPRAA
Broj 354.
21. srpnja 1941 godine
Papraa.

Izvjetaj po zapovjedi br.

J.S. 430 od 9. srpnja
1941. g. d o s t a v l j a . -

ZAPOVJEDNIKU 4 HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.-

Na temelju zapovjedi Zapovjednika 4. Hrvatske orunike

pukovnije u Sarajevu J.S. Broj 430 od 9. srpnja 1941. godine,
izvjetavam Zapovjednika, da su taoci sa rejona ove postaje bili
pritvoreni u oi vidovdana ove godine po zapovjedi Zapovjednika
Stoera 5. ophodnog bataljuna u Zvorniku Br. si. od 26. VI. t.g.
kod ove postaje slijedei Srbi i to:
1/ Vukainovia Ljubo biv. pretsednik optine Papraa, i
njegov biljenik Jefti Milutin, oba iz sela Matkovca, opine
Papraa Kotara Vlasenikog, 2/ Bokovi Peran, starijeina sela
Kalabae, opine Drinjaa, kotara Zvornikog, 3/ Panti Gligor,
zemljoradnik iz istog sela, opine i kotara, i 4/ eki Lazar i Jeki
Nedo seljaci oba iz Paprae, koji su bili pritvoreni 27. VI. 1941
god. u 12 sati a isti su puteni na slobodu svojim kuama 28. VI.
t.g. u 12. sati po zapovjedi Zapovjednika 5. ophodnog bataljona
iz Zvornika br. si. od 28. VI. koja je zapovjed dostavljena kurirom.
Osim gore navedenih taoca bijo je pritvoren Simani Milo
trgovac iz Paprae, koji je po istoj zapovjedi otiao sa izvjetajem
zapovjedniku 5. ophodnog bataljona u Zvornik i tamo bijo
pritvoren od 27-29 VI. t.g. kada i on puten na slobodu.-
Nijedan od naprijed navedenih nije bijo protjeran u koje
drugo mjesto ve se isti nalaze i sada kod svojih kua, osim Ljube
Vukainovia i Milutina Jeftia koji su od strane Ustaa iz
Vlasenice poslije otpusta kod ove postaje otjerani u Vlasenicu
odaklen se do danas povratili nisu, niti se sada znade gdje se isti
nalaze. 40
Prednji izvjetaj dostavljam s molbom na znanje.-
Zapovjednik postaje
Oruniki strametar:
Mula Aganovi
 ISKAZ.

O s o b e koje su uoi V i d o v d a n a uzete k a o taoci na podruju orunike postaje

Pazari.

Odakle je mjesto
Tek. IME I PREZIME OPASKA
ZVANJE
br. Selo Opina Kotar

1 Stevo T. Laui Ratelica Teak

2 Duan T. Laui

3 MarkoS. Krsti
4 Mladen R. Mijatovi n

5 Ilija N.Kuli -
6 Stevo M. Mari umar
7 Ilija R. Simi Tarin Strojo-bravar
8 NedeljkoL. Krsti Teak
9 Milenko L. Krsti
10 Risto L. Kovaevi
11 Vojno P. Mrkaja
12 ordo R. Lojanica a

as o
13 GojkoR. Lojanica i >
u

14 Jovo J. Mrkaja 1
H
cd
co

15 Nikola J. Kuljanin

16 Ilija R.Kosti
u
sr
17 Vaso R. Krivi Penzioner

18 MatoN. Bigovi ofer

19 Mile K. arenac Trg. pomonik
20 Glava I. Toma Bioa Teak
21 Ostoja J. Glava
22 Nikola . aran uvar kulture Ustakom logo-
ru Sarajevo
sproveden
23 Ilija I. Pandurovi Teak
24 Bogdan P. Viktor Kora

25 Nikola L. Viktor Bioa

26 Savo N.Viktor Kora *

27 Risto I. ua Luke It
28 Ostoja T. Samardija M
29 Risto S. Golub Osenik M
30 Duan T. Glava

31 Medo L. Golub
 Odakle je mjesto
Tek.
IME I PREZIME ZVANJE OPASKA
br. Selo Opina Kotar

32 Mirko P.rdan
33 JovoJ. Krsti

34 Danilo T. Glava

35 SpasojeK. Glava

36 Danilo J. Oetri Osenik elezni.zvani

37 Mojsije V. Savi Penzioner

Bjelanika - Hadii
38 Branko M. Remeti Pazari inovnik

39 Veljko M. Remeti Pote inovnik

Sarajevo
40 Vojal. Nikoli Gostioniar

41 Nikola S. Glava Hadii Piljar

42 StojanA.Miloevi Teak

43 Stevan J. Banduka Drozgomet-

va

44 Spasoja R. Kovaevi Grab

45 UroJ. Krsti Ratelica
46 Jovo M. Lalui Otpremljeni u
Ustaki logor
Sarajevo

47 MiladinB. Bokovi Tarin

ORUNIKA POSTAJA PAZARI Zapovjednik postaje strameter,

Brez. broj 91 Jozo. J. Drlja
dne 19 srpnja 1941 god.
P A Z A R I O kotar Sarajevski

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.-

Prema zapovjedi toga zapovjednitva J.S. Br. 430 od 9 srpnja

1941 godine, dostavlja se prednji iskaz osoba koja su bila uzeti za
taoce za vreme vidovdana.
Pod tekuim brojem 22, 45, 46 i 47 Nikola aran iz Bijoe,
Uro Krsti i Jovo Lalui iz Ratelice i Miladin Bokovi iz
Tarina su otpremljeni u Ustaki logor Sarajevo, a svi ostali
puteni su na slobodu.
 Sve napred navedene osobe za taoce uzela je ova postaja i
Ustaki Tabor u selu Pazariu, prema nareenju Ustakog logora
Sarajevo Br. slubeno od 24 lipnja 1941 godine, u kom su
nareenju po spisku pomenute osobe oznaene. 41

Zapovjednik postaje strameter,

Jozo. J. Drlja

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA PURAI
Broja 422.

Purai, dne 16 srpnja 1941.

ZAPOVJEDNIKU 4 HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.

Na temelju zapovjedi tog zapovjednitva J.S. Br. 430/41

izvjetavam da su uoi vidovdana sa reona ove postaje u taoce
oteran po zapovjedi kotarskog prestojnika u Tuzli trgovci i to:
Danilo Blagojevi i Mirko Gavri oba iz Puraia, kotara Tuzla,
koji su nekoliko dana bili u zatvoru kod sudbenog stola u Tuzli
i posle puteni na slobodu. 42

Zapovjednik postaje,
oruniki strametar.
Matija Tadijani

41
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-41
42
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-4
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA
Broj 421
14 Srpnja 1941 god.
SEMIZOVAC

Iskaz taoca u oi
Vidovdana dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE U SARAJEVO.(J.S.)

Na osnovu zapovjedi Zapovjednitva 4. Hrvatske orunike

pukovnije J.S. Br. 430 od 9 srpnja 1941 god. dostavljam, prednji
iskaz osoba koji uzeti kao taoci u oi Vidovdana sa. podruja ove
postaje. Na znanje. 43
Zapovjednik postaje
Strametar
Pero J. Marie

43
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-44

283
 ISKAZ
Osoba koji su u oi Vidovdana uzeti kao taoci sa podruja orunike postaje
SEMIZOVAC.
Tek. Odakle je Kuda je ot- Tko gaje
IME I PREZIME Zanimanje OPASKA
broj Selo Kotar premljen uzeo za taoca

1 Mio Baji eljez. Vogoa Sarajevo U Ustaki Ustaki Nije pu-

slubenik logor Tabor ten na slo-
Sarajevo Ilija bodu niti je
postaji po-
znato gdje
se nalazi
2 VasilijeZeevi Sveenik Ilija Sarajevo Puten na
slobodu
3 NovicaAdi Trgovac Ilija Sarajevo
4 Simo Luledija Gostioni-
ar Ilija Sarajevo
5 Nikola Petrovi Ilija Sarajevo Ustaki
tabor
IKja
6 Milan ebi Kafedija
7 Danilo Golub Radnik
8 Duan Beir Brija
9 Stojan elik Poljodjelac
10 Despot elik
11 Miroslav elik
12 Nedo Ostoji
13 Risto Duvnjak
14 SavaRosulja eljez.
sluben.
15 uro Petrovi Poljodjelac Neboaj Ustaki Ustaki
Tabor Tabor
Semizovac Semizovac
16 AleksaBuha
17 Nedo Lazi Ljubina
18 MilinkoNei Svrake
19 Risto Berovi
20 Vidak Konzulovi
21 Mirko Simendi Joanica

22 Risto Radi

23 Mladen Jovanovi Poljodjelac Joanica Sarajevo Ustaki Ustaki

Tabor Tabor Puten na
Semizovac Semizovac slobodu
24 Spasoje Jovanovi
25 Simo Radi
26 Vlado Graanin
 Odakle je Kuda je ot-
Tek. IME I PREZIME Zanimanje Tko gaje
OPASKA
broj Selo Kotar premljen uzeo za taoca

27 BlakoSpasojevi

28 oro Radi
29 Gojko Graanin
30 Stojan Vukovi Male n
31 Vlado Maunoga eljez.
Sluben. Semizovac

32 NeiGajo Poljodjelac Svrake

33 Danilo Crnogorac r>
34 Ratko Nikoli Gora
35 Nikola Radi Joanica

36 Ilija Radi

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA Zapovjednik postaje

ORUNIKA POSTAJA Strametar
Broja 421 Pero J. Marie
14 srpnja 1941 god.
SEMIZOVAC
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZAPOVJEDNITVO ORUNIKOG
VODA
Broj 539.
16. srpnja 1941 god.
U Srebrenici.

Izvjetaj o taocima,
dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO,
za J.S.

Na temelju zapovijedi zapovjednitva 4. orunike pukovnije

u Sarajevu broj J.S.430 od 10. srpnja 1941 godine izvjetavam, da
su bile uoi Vidovdana u Srebrenici slijedee osobe kao taoci uzeti
i to:
1.) Ilija Nikoli, trgovac iz Srebrenice,
2.) Milo Zazarevi ak trgovca iz Srebrenice,
3.) Milo Petrovi, bivi optinski biljenik iz Srebrenice
4.) Branko Tomi, radnik iz Srebrenice
5.) edo Maralek, radnik iz Bratunca
6.) Jaka Jovanovi, radnik iz Bratunca,
7.) Ilija Nikoli, radnik iz Srebrenice.
Navedene osobe bile su uzete kao taoci od strane ustakog
logornika, zapovjednika vojnike jedinice i kotarskog predstojnika
sporazumno svi iz Srebrenice, koji nisu bili lieni slobode a niti
pritvoreni, ve su bili dan ranije pozvati u kotarsko predstojnitvo,
kojim je bilo saopteno zato su pozvati i kakovu odgovornost
prime na sebe za svaki eventualni nered i slino na dan Vidovdana,
pa su nakon toga odmah puteni svojim kuama, a na sam
Vidovdan bih su stalno pod prismotrom tojest nadzorom.
Od gore navedenih osoba do sada dragovoljno je preao u
Srbiju Ilija Nikoli trgovac iz Srebrenice, i edo Jovanovi, radnik
iz Bratunca, a svi ostali nalaze se u Srebrenici, a radnik Jaka
Jovanovi u Bratuncu.
Na znanje i daljnu upotrebu. 44

Zamenjuje zapovjednika vodnika

Stoerni narednik
Franjo Rebeli

44
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-6
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA TAVNA
Broj 353
18 srpnja 1941 god.
u T A V N I kotar Bijelinski

Izvjetaj o taocima
dostavalja.

ZAPOVJEDNIKU 4 HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

Na temelju zapovjedi zapovjednika 4 hrvatske orunike

pukovnije J.S. Br. 430/41 god, izvjeujem, da u oi Vidovdana
uzet je bio kao taoc sa podruja ove postaje bivi naelnik opine
Gavro Milievi, rodom iz Krine Dol. kotara Bijelinskog.
Napred navedeni Gavro Milievi uzet je kao taoc u vezi
naloga kotarskog ureda u Zvorniku prez. br. 25/41 od 25 lipnja
1941 godine i po patroli ove postaje sproveden u Zvornik Stoeru
5 pohodnog bataljuna, te je isti kao taoc nakon nekoliko dana
puten svojoj kui gde se i sada nalazi. 45

Zapovjednik postaje
oruniki strametar.
Jure Medo

45
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-21

287
 ISKAZ
Lica iz ovdanjeg zatvora u Tuzli, koja su u oi Vidov-dana uzeti kao taoci.

IME I Odaklenje Gdje se sada nalazi

Tekui Zvanje
broj PREZIME Selo Kotar upanija Na slobodi Zatvoru
1 Nikifor trgovac Tuzla Tuzla Usora
Vasiljevi Soli _ Zagrebu
2 Duan eri advokat Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
3 Stevo Milii advokat Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
4 Jovo Markovi trgovac Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
5 Niko Markovi trgovac Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
6 Dorde Ajvas posjednik Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
7 NikicaAnti trafikant Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
8 Risto Mihailovi kafedija Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
9 Jovan Simi trgovac Tuzla Tuzla Usora
SoU _ Zagrebu
10 Jovo Zgonjanin bivi Tuzla Tuzla Usora
policajac Soli _ Zagrebu
11 Jovo Magaraevi prav. pop Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
12 Lazo Tima radnik Tuzla Tuzla Usora
Soli Zagrebu
13 Jovo Toljovi tabirer Tuzla Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
14 Drago Eri elektri- Tuzla Tuzla Usora
ar Soli _ Zagrebu
15 Ljubo Stankovi radnik Kreka Tuzla Usora
Soli _ Zagrebu
16 Ignjat trgovac Tuzla Tuzla Usora na
Stjepanovi Soli slobodi _
17 Zdravko limar Tuzla Tuzla Usora na
Stjepanovi Soli slobodi i _
18 Stevo Paklar kafexija Tuzla Tuzla Usora na
Soli slobodi _
19 Milan Latinovi radnik Tuzla Tuzla Usora na
Soli slobodi _
20 Mao Pinto kafedija Tuzla Tuzla Usora na
Soli slobodi
21 Vlao Danon trgovac Tuzla Tuzla Usora na
Soli slobodi _
 Odaklen je Gdje se sada nalazi
Tekui IMEI Zvanje OPASKA
broj PREZIME Selo Kotar upanija Na slobodi Zatvoru
22 Mitar Mitrovi grobar Tuzla Tuzla Usora na
Soli slobodi _
23 MileSrdi radnik Tuzla Tuzla Usora a
Soli slobodi _
24 Bordo Simi moler Kreka Tuzla Usora na
Soli slobodi _
25 Milan Jovanovi bivi Tuzla Tuzla Usora na
redar Soli slobodi _
26 Vaso Semenovi radnik Tuzla Tuzla Usora na
Soli slobodi _
27 Timotije radnik Kreka Tuzla Usora ta
Stefanovi Soli slobodi _
28 Niko Stojanovi radnik Kreka Tuzla Usora na
Soli slobodi _
29 Ismet Joldo kafexja Tuzla Tuzla Usora na
Soli slobodi _
30 Jovo Blagojevi trgovac Purai Tuzla Usora na
Soli slobodi _
31 NikoBlagojevi trgovac Purai Tuzla Usora na
Soli slobodi
32 Simo Petkovi trgovac Priboj Tuzla Usora na
Soli slobodi _
33 BlagojeKerovi posjednik Priboj Tuzla Usora na
Soli slobodi _
34 Uro Stankovi trgovac Purai Tuzla Usora na
Soli slobodi _
35 TanasijeStopaii radnik Kreka Tuzla Usora na
Soli slobodi _

ORUNIKA POSTAJA TUZLA Zapovjednik postaje, strametar:

Broj 770 Mato Prskalo
17 srpnja 1941 godine

ZAPOVJEDNITVU 4 HRVATSKE PUKOVNIJE

SARAJEVO;
Na temelju zapovjesti, Zapovjednitva 4 Hrvatske orunike pukovnije
J.S. Br. 430. dostavlje se iskaz lica koja su u oi Vidov-dana uzeti za taoce,
te od istih koji su puteni na slobodu a koji su zadrani u zatvoru.
Ukupno je u oi vidov-dana zatvoreno 35 lica, od toga je broja puteno
na slobodu 20 lica, a 15 lica je otpremljeno u Zagreb. Sva nabrojana lica za
taoce uzela je ovdanja Njemaka komanda.46
Zapovjednik postaje, strametar.
Mato Prskalo

Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-18

 ISKAZ
Lica koja su bila uzeta kao taoci u oi Vidovog dana.-
IZ KOJEG PUTEN SPROVE-
Tekui
IME I PREZIME ZVANJE SU NA SLO- OPASKA
Broj DENI
MJESTA BODU
1 Danilo Teevi Vojni
referent
2 Niko Vukadin Kafedija

Ustikolina, kotar Foa.

3 Gojko Kova Kafedija

Puteni na slobodu
Ustikolina, optina
4 Jovo D avido vi Zemljode.
5 Pero MaleSevi Kafedija
6 Simo Ivanovi
Zemljodelci
7 Gojko Vukovi
8 VasoMilinkovi
9 BlagojaDavidovi
10 Pero Ivanovi
11 Boo Mihailovi

pod sumnjom kao etnici

Sprovedeni za Sarajevo
Ustikolina kotar Foa

12 Kota Bilinac
Ustikolina optina
Zemljodelci

13 Radovan Mojovi
14 Ljubo Zari
15 VasoZari
16 Nikola Milinkovi
17 VukolaSimovi

ORUNIKA POSTAJA Zapovjednik postaje strameter

Broj 238 Zeir Ahmetovi
16 srpnja 1941 god.
u Ustikolini

Iskaz lica uzetih za

taoce u oi Vidovog
dana dostavlja.
ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE
SARAJEVO.
Na osnovu zapovijesti J.S. Br. 430 od 9. srpnja 1941 god. dostavljam
iskaz lica koja su bila uzeta kao taoci u oi Vidovog dana u mjestu Ustikolini,
a koja su bila uzeta za taoce po nareenju zapovjednika mjesta Foa g.
porunika Franja Keeka, ustakog povjerenika g. Hajrovia i logornika Alije
Gogalije, svi iz Foe, te lica od 1-10 po nareenju istih putena su na slobodu,
a od 11-17 sprovedena su za Sarajevo gde se i sada nalaze.47
Prednji iskaz dostavljam naslovu na znanje. ~
Zapovjednik postje strameter,
Zeir Ahmetovi

47
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 24/3-53
 BR. 110
TELEGRAM KRALJEVSKOG ITALIJANSKOG VICEKONZULA
U BANJALUCI OD 9. JULA 1941. KRALJEVSKOM POSLANSTVU
ZAGREB 0 MERAMA HRVATSKIH VLASTI ZA PROTERIVA-
NJE SRBA SA TERITORIJE BIVE VRBASKE BANOVINE1

Kr. Tal. Vicekonzulat

Banja Luka Ekspres brzojavka br. 18

Kr.Tal.Poslanstvo -Zagreb
Kr. Gen. Konzulat -Sarajevo

Banja Luka 9. srpnja 1941. XIX

Predmet: Puanstvo podruja biv. Vrbaske banovine. Mjere za

protjerivanje Srba.
Kako je poznato, puanstvo podruja biv. Vrbaske banovine
ine u velikoj veini pravoslavci, zatim muslimani i katolici.
Pravoslavci su podijeljeni na dvije grupe Srba", tj. pravoslavci
roeni u Hrvatskoj i oni koji potjeu iz Srbije, i Srbijanci" tj.
pravoslavci roeni u Srbiji. Oni predstavljaju dosada u ovoj upi
birano u najbogatije drutvo. Ovaj priveligirani poloaj, koji
uivaju Srbi, danas je prestao postojati, te su isti pravoslavci
odreeni da nestanu s ovog podruja.
Pravoslavni biskup, 2 koji je ostao nakon pada Jugoslavije u
Banja Luci unato uvjeravanja sa strane katolikog biskupa da se
s njim nee zlo postupati, bio je ubijen skupa s drugih 26 osoba
od ustaa, te mu se tijelo pronalo u rijeci Vrbanji. Pravoslavna
crkava, ija se velika i velianstvena graevina dizala na glavnom
gradskom trgu, pogoena je za vrijeme rata od njemakih bombar-
dera i pretvorena u hrpu ruevina, koje su sada uklonjene. Nadalje
svi Srbi, koji su boravili u Bihau, te koje su nae vlasti uzimale
u zatitu, smjeteni su odmah nakon naeg odlaska u otvoreni
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reg. br. 13/5-140, 141.
Dokumenat se nalazi u elaboratu Dravne komisije za utvrivanje zloina okupa-
tora i njegovih pomagaa (u daljem tekstu: KZRZ).
Odnosi se na banjalukog episkopa Platona Jovanovia koga su ustae poslije
viednevnih zlostavljanja ubile i bacile u rijeku Vrbanju. Njegov le je izbacila
voda kod Kumsalama u blizini Banjaluke i sahranjen je 24. maja 1941. na
vojnikom groblju (Milan Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje Andriji
Artukoviu 1986. godine, kni. 1, Beograd. 1988, str. 298-199).

291
koncentracioni logor u Kulen Vakufu kod Mrkonji Grada. 3 to
se tie SRBA, koji se nalaze u Banja Luci, stoernik je odredio
jednim nalogom da nitko ne smije izii iz grada i da svi moraju
za dva dana doi u odreeni ured i prijaviti svoj imetak. ini se
da e oni biti izvlateni od svega i da e morati ii u Srbiju. Moi
e ostati u Hrvatskoj samo oni koji se obrate na katoliku vjeru.
U jednom razgovoru sa stoernikom doznao sam da e biti
izmjena slovenskog puanstva, koji se nalazi na podruju Sloveni-
je, koja je anektirana Njemakoj, i Srba koji borave u Hrvatskoj.
U prvo doba njemaka je vlada odluila poslati Slovence, iji broj
oko 250.000, u Srbiju, ali je hrvatska vlada zatraila i postigla da
ih zamijeni sa Srbima, koji se nalaze u Hrvatskoj, budui da su
Slovenci kao i Hrvati katolici, te e biti ih lako asimilirati.
Ove mjere za protjerivanje Srba i zapljenu njihove imovine
smatraju ovdje bolje hrvatske obitelji pretjeranima, jer su ovim
pogoene i vrlo asne osobe, koje su zaslune za mjestno puan-
stvo i koje su se izloile radi svojih prijateljskih osjeaja za
Osovinu. Radi ovoga one trae zatitu kod njemakog vojnikog
zapovjednitva, ali bezkoristno. Mnogi su pravoslavci, koji su
roeni u krajevima, to se nedavno anektirani Italiji i upravljani
od talijanske vlade, zatraili kod ovog kr. Ureda nau zatitu.
Obzirom na ovo bit u Vam zahvalan, Ekscelencijo, ako mi utivo
odgovorite to se moe uiniti za ove interesirane.

Kr. Vicekonzul
Oberto Fabiani v.r.

3
Vidi dok. br. 91.
 BR. I l l
PREDSTAVKA SANDAKIH MUSLIMANA OD 9. JULA 1941.
EFU GLAVNOG TABA TURSKE ORUANE SILE DA SA
SVOJE STRANE POMOGNE OSTVARENJU NJIHOVE ELJE DA
SE SANDAK PRIPOJI BOSNI I HERCEGOVINI ODNOSNO NDH1

Predmet: Predstavka Sandak

sandaklija maralu Kabinet
akmaku.

VELEPOTOVANOM GOSPODINU MARALU

FEVZI AKMAKU,
efu Glavnog stoera Turske oruane sile,

Ankara

Ekselencijo,
U dotada najsrenijim danima Taslide /Pljevlja/, jednog od
okruja biveg kosovskog vilajeta, Vi ste bili mutesarif
/okrunik/ i komandant vojne posade tog okruja. Predhodno ste
pak slubovali nekoliko godina u Mitrovici /kosovskoj/ u svojstvu
efa vojnog stoera mitrovake divizije. Uz svoje visoke odlike
zapaanja Vi ste jamano zapazili sve karakteristike i posebnosti
kraja i puanstva nekadanjeg sedmog okruja biveg bosansko-
hercegovakog vilajeta - Novopazarskog Sandaka, koji je obu-
hvatao podruje od Pljevalja do Mitrovice. Zapazili ste, da je
veina sandakog puanstva islamske vjere, a po jeziku, znaaju
i tradicijama sastavni dio naroda koji obitava u Bosni i Hercego-
vini. K tomu jo uoili ste, da je Sandak po svojim prometnim
i privrednim vezama preteno upuen na Bosnu i Hercegovinu,
odnosno na Hrvatsku.
Zbog spomenutih veza na jednoj strani te zbog osvjedoenja
da e u zajednici sa svojom braom u Bosni i Hercegovini uivati
sve plodove, slobode i napretka na drugoj strani, sandaki
muslimani smatraju da e imati najbolju i najsigurniju budunost
u okviru Nezavisne Drave Hrvatske. U tome smislu smo mi
potpisani izaslanici Sandaka odmah nakon raspada b. Jugoslavije
poduzeli potrebne mjere u Sarajevu 2 i Zagrebu 3 kod hrvatskih
visokih dravnih inioca, kao i kod predstavnika sila Osi, da bi
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 238, reg. br. 44/1-2.
2
Vidi dok. br. 24.
3
Vidi dok. br. 95.

293
na kraj faktino i juridiki bio pripojen Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj.
Koliko smo mogli ocijeniti visoki dravni krugovi Reicha
naklonjeni su, da se naa budunost i nai interesi zajame u smislu
naih elja i tenji, dok nam izgleda da su Talijani naklonjeniji
Crnogorcima, kojima mogue ele prepustiti neke dijelove San-
daka /Pljevlja, Bijelo Polje i Berane/. Nijesmo li pogrijeili u
ovim zapaanjima i ako bi se na zaviaj uistinu razdijelio meu
Srbiju i Crnu Goru, uvjereni smo da se ni-im ne bi mogao
zajamiti ivot i opstanak nas muslimana u tim upravno-politikim
okvirima. Poznato Vam je, da su tlaenja i razbojstva, koja su
kroz posljednjih trideset godina dolazila iz srpskog i crnogorskog
hajdukog legla, ve upolovila nau brojanu i ivotnu snagu. Ako
bi pak i nadalje bih izloeni svemu tome teroru preostala bi
polovica nae snage za krae vrijeme, a uz vee divljatvo
neprijatelja, bila razorena.
Strahujui pred takvom budunosti i traei veze i puteve
kojima bi mogli osujetiti takvu alosnu mogunost, oi i srca svih
sandakih muslimana upuena su i prema Vama. Oekujemo i
nadamo se da ete i Vi zagovarati nae tenje i elje, pa Vas
molimo, da na nain kakav naete najshodnijim i najkorisnijim
poradite, kako bi se na zaviaj - Novopazarski Sandak u cijelosti
pripojio i povratio Bosni i Hercegovini, odnosno Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj.
Izrazujui Vam osjeaje dubokog i iskrenog potovanja i
zahvalnosti svojeg, kao i svih sandakih muslimana, ljubei Vam
ruke - ostajemo uz mahsus selam:
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA
Br 003668 Prim. 9. VII 1941.
 BR. 112
SPISAK LICA OD 9. JULA 1941. KOJE SU USTAE UBILE NA
PODRUJU POSTAJE TREBINJE1

Priepis
NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
ZAPOVJEDNITVO POSTAJE
Taj. Br. 30
9 srpnja 1941 god.
u Trebinju

Izvetaj o poubijanim
licima na reonu postaje
Trebinje dostavlja

PRESTOJNITVU SUDBENOG STOLA TREBINJE

Na osnovu zapovjesti Taj. Br. 52 od 5 srpnja 1941 godine,

Zapovjednika orunikog voda, u prilogu dostavljam spisak lica
koja su poubijana u mjesecu lipnju i srpnju 1941 godine na reonu
ove postaje s molbom na upotrebu.

Dostavljeno:
Kotarskoj oblasti
orunikom vodu Trebinje
Zapovjednik postaje strametar
Saf. I. Ljubovi, v.r.

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 151, reg. br. 6/31-2.
 ISKAZ
Lica koja su poubijana na podruju postaje Trebinje
Tek. Godina Zanimanje Da li je bioKoliko je Opaska
Ime i prezime roenja oenjen imao djece
Broj

1. VasoBabi 28-X-1883 trgovac jest ima Ubijeni

l-VI-1941 god.
2. Vlado Popovi 26-V-1896 biljenik nije nema isto
3. Ilija Kukuri 27-11-1898 trgovaki jest nema isto
4. DuanNeguli 27-XII-1891 pomonik
trgovac jest 3 djece isto
5. Gao Kovaevi 25-XI-1894 Dr.vojni jest 6 djece isto
majstor
6. Vlajko Palikua 15-V-1903 obuar jest nema isto
7. Milo Brkovi 2III1898 opinski jest 6 djece isto
slubenik
8. epo Gjuri 3-XH-1910 mesar nije nema isto
9. Radovan Lei 28-IV-1897 bavar jest 4 djece isto
10. Bokoakota 14-XI-1890 komandir jest 2 djece Ubijeni
policije 21-VI-1941 god
11. Stevo Miljkovi 8-VII-19 policajac nije nema isto
12. Lazar Kukri 20-K-1891 gostioniar jest nema isto
13. Jovan Madar 1898 gostioniar jest 4 djece isto
14. Blagoje uri 1879 gostioniar jest 3 djece isto
15. TrifkoBabi 2-IV-1891 desetar jest 4 djece isto
pruge
16. Boo Piula 1885 trgovac jest 4 djece isto
17. Milovan Piula 1922 trgovaki nije nema isto
fegrt
18. Jevtokoro 27-VII-1890 potanski jest 4 djece isto
icar
19. Vaso Popovevi 12-1-1903 putar jest 3 djece isto
20. Mihajlo Andrijaevi 1895 trgovac jest 3 djece isto
21. Joko Miljanovi 1875 teak jest 4 djece isto
22. Obren Stijai 1912 zemljorad. jest 1 dijete isto

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Zapovjednitvo Postaje Trebinje
Taj. Broj 30.
9 srpnja 1941 godine Zapovjednik postaje strametar
u Trebinju Saf. I. Ljubovi,v.r.
 BR. 113
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 10. JULA 1941. 0
NADOPUNI ZAKONSKE ODREDBE 0 PRIJEKIM SUDOVIMA
OD 17. MAJA 1941. I ZAKONSKE ODREDBE O POKRETNOM
PRIJEKOM SUDU OD 24. JUNA 1941.1

Na prijedlog ministarstva pravosua i bogotovlja propisujem

i proglaujem
ZAKONSKU ODREDBU
o nadopuni zakonske odredbe o prijekim sudovima od 17. svibnja
1941.2 i zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu od 24.
lipnja 1941.3
1.
Pred prijeki sud odnosno pred pokretni prijeki sud bit e
stavljen tko bez oblastnog odobrenja:
1. slua vijesti krugovalnih postaja sa sjeditem u dravama,
koje su u neprijateljstvu s Nezavisnom Dravom Hrvatskom ili s
kojom od velesila osi;
2. slua vijesti krugovalnih postaja, koje su neprijateljski
raspoloene prema postojeem poredku u Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj;
3. daje vijesti bilo s kakve krugovalne postaje proti postoje-
emu poredku u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj;
4. izgrauje krugovalne postaje, daje sredstva za to ili bilo
na koji nain omoguuje ili pomae njihov rad;
5. tko u roku od tri dana ne uini propisanu prijavu svoga
boravka redarstvenoj oblasti u sluaju promjene svoga boravita;
a isto tako i kuevlasnik, kuepazitelj i sustanari, kojima se u kui
odnosno u stanu nae osoba, koja u roku od tri dana nakon dana
useljenja nije izvrila propisanu prijavu svoga boravka.
2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.
U Zagrebu, dne 10. srpnja 1941.
Broj CLXXXVI-643 Z. p.-1941. Poglavnik
Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. Ante Paveli, v.r.
Ministar pravosua i bogotovlja:
Dr. Mirko Puk, v.r.
1
Narodne novine" od 10. VII 1941.
2
Vidi dok. br. 30.
3
Vidi dok. br. 75.
 BR. 114
NAREENJE ZAPOVJEDNITVA 4. HRVATSKE ORUNIKE
PUKOVNIJE OD 10. JULA 1941. SVIM JEDINICAMA DA ZA-
MENE SVE ZAOSTALE IRILINE NATPISE I UKLONE SPOME-
NIKE IZ SRPSKOG I JUGOSLOVENSKOG DOBA1

ZAPOVJEDNITVO
4. HRVATSKE ORUNIKE
PUKOVNIJE
J.S.Broj 439

Izmjene natpisa
irilicom i dr.

SVIM JEDINICAMA OVE PUKOVNIJE

Sarajevo, 10. srpnja 1941.

1J Prilikom mojeg obilaska podruja pukovnije primjetio

sam da su njemake vlasti postavile oznake po selima. Ove oznake
najpomnije uvati, a gdje su nestale, na raun dotine opine
nabaviti nove istog oblika.
2.1 Na cestama i drugim objektima primjeeno je dosta
natpisa irilicom (putokazi i si.). 2
Zapovjedam da se svi ovi natpisi odmah uklone.
3./ U raznim mjestima ima spomenika iz srpskog i jugoslaven-
skog doba. Ove spomenike odmah ukloniti, a sa veih natpisa i
kipove odstraniti. 3

Zapovjednik, podpukovnik:
M.P. Vidas4

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 29/3-1.
2
Vid! dok. br. 11, 37.
3
Prvih meseci svoje vladavine, ustake vlasti su poruile veliki broj srpskih
pravoslavnih crkava i drugih verskih objekata, kao na primer: u Kotor-Varou,
Celincu, Maslovarima, Bihau, Bijeljim, Janji, Brodcu, Balatulunu, Crnilovu,
Banjaluci, Bosanskoj Gradiki, Drvaru, Bosanskoj Krupi, Zboritu, Dobrom Selu,
Bosanskom Novom, Bosanskoj Kostajnici, Bosanskom Petrovcu, Bosanskom
Samcu, Bugojnu, Gradacu, Jajcu, Mostaru i dr. Vidi M. Bulaji, Ustaki zloini
genocida i suenje Andriji Artukoviu, knj. 1, str. 361-364.
4
Franjo.

298
 BR. 115
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U BRKOM OD 10. JULA 1941.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA O SITUACIJI NA
SVOM PODRUJU SA PODACIMA 0 STANJU SRPSKOG I JE-
VREJSKOG IVLJA1
KOTARSKA OBLAST U BRKOM
Ad. prez. 38/41

Predmet: Izvjee o situaciji

sa 10-Vn-1941.
Brko 10 srpnja 1941.

MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

ZAGREB.
slubenim putem

Predlaem izvjetaj o situaciji od 10 srpnja 1941 god. u kotaru

Brkom.
A./ irenje komunistike propagande niti tajno gibanje nije
zapaeno na podruju ovoga kotara. Iz ranijih godina istaknuti
komunisti nalaze se jo uvijek u pritvoru.
B./ Srpski ivelj dri se posve povueno. Prelazi na katolici-
zam usljeuju sve ee. Ugledniji Srbi nalaze se jo uvijek i
pritvoru uhapeni od ustakog logora. Nakon opetovano zatrae-
noga izruenja koje jo uvijek nije ushjedilo od strane ustakog
logora, povesti e se protiv njih event, postupak od strane ove
kotarske oblasti.
C./ Ne zapaa se nikakova akcija od bivih prvaka Hrvatske
Seljake stranke te graanske ih seljake zatite. Ne odravaju
nikakove sastanke i dre se posve povueno.
DJ idovi su iskljueni iz svih javnih i privatnih poslova.
Kretanje im je ogranieno, dre se posve mirno.
E./ Kriminalitet je u opadanju.
F./ Sa prehranom imade se trajno velikih neprilika.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 4/114.
 G.I Ustaki logor najavio je spremnost, da e ustupiti funkci-
je, koje je do sada vrio a koje spadaju u nadlenost redovnih
upravnih i sudskih vlasti,- to ali u cijelosti jo uvijek nije uslijedilo.
Molim, da se ovaj izvjetaj primi do znanja.
Kotarski predstojnik:
M.P. /Potpis neitak/

BR. 116
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA KOPNENE VOJSKE ZAPOVJED-
NITVU VOJSKE I MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA O
VOJNO-POLITIKOJ SITUACIJI U NDH OD 1. DO 10. JULA 1941.
SA PODACIMA 0 RASPOLOENJU NARODA I POSEBNO 0
ODNOSU PREMA PRAVOSLAVNOM IVLJU, ISELJAVANJU,
PALJEVINAMA ITAVIH SELA I UBISTVIMA1

IZVJETAJ

O vanjskoj i unutarnjoj situaciji za prvu deseticu (1.-10)

srpnja 1941., sastavljen iz primljenih dopisa.

I.-POLITIKA SITUACIJA:
a) Vanjska:
- 10. srpnja 1941. predao je Ministar vanjskih poslova dr.
Mladen Lorkovi maarskom poslaniku Ferencu pi. Marossy-u u
ime nae vlade otru protestnu notu povodom proglasa maarskog
vojnog zapovjednika u akovcu od 9. sprnja 1941., prema kome
se na podruju Meumurja uvodi umjesto hrvatske maarska
vojna uprava, te se kae, da je time Meumurje pripojeno
Maarskoj.
0 tome su obavjetene i vlade sile trojnog pakta.
Ovaj korak vlade primilo je nae stanovnitvo sa oduevlje-
njem.

b.) Unutarnja:
- Sa velikim interesom prate se dogaaji sa njemako-sovjet-
skog ratita. Meu Hrvatima vlada zadovoljstvo to Nijemci
pobjedniki napreduju, a kod Srba i idova je nastupila utuenost.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 85, reg. br. 12/6.
 - Posljednje smrtne osude pokretnog prijekog suda, izvrene
protiv komunista, primilo je stanovnitvo sa odobravanjem, jer ih
smatra kao zatitu od komunistike opasnosti.

c.) Akcija bive jugoslavenske vlade.-

- U proteklih 10 dana nisu objavljene nikakve deklaracije
jugoslavenske vlade u emigraciji, a niti ma kakav govor njezinih
lanova.
- Javljeno je, da je ministar financija bive jugoslavenske
vlade dr. Juraj utej, 8 srpnja doputovao u London, gdje je
doekan od Britanskih predstavnika, lanova jugoslavenske kolo-
nije i Poslanstva.

I I . - RASPOLOENJE NARODA:

Hrvati:
- Raspoloenje hrvatskog dijela stanovnitva je dobro, jer se
opaa poetak ozbiljnog rada i stvaranja, ali se u narodu opaa
openita zabrinutost u pogledu prehrane i opstanka, naroito u
pasivnim krajevima.
- Raspoloenje Hrvata prema vojsci je vrlo dobro, dok se
Srbi i idovi u tome pogledu dre vie ili manje indiferentno.
- U poetku sukoba izmeu Njemake i Sovjetske Rusije
vladala je meu Hrvatima stanovita zabrinutost u pogledu ishoda
rata, ali je ona popustila kad su stigle vijesti o uspjesima Njemakih
eta.
Srbi:
- Srbi su u glavnom utueni i preplaeni i u gradovima
prijavljuju se u velikom broju za prelaz na rimokatoliku ili
grkokatoliku vjero-ispovjest, da ne bi potpali pod udar eventual-
nih odredaba, koje oekuju.
- Jo uvijek ima i takvih Srba, koji i pored velikih njemakih
pobjeda nad sovjetskom vojskom vjeruju u konanu pobjedu
Engleske, ali meu njima je sve vei broj takvih, koji poinju
zrelije prosuivati dananje ope stanje i mirno rade svoj posao,
ekajui daljnji razvoj dogaaja u svijetu.
idovi:
- Zbog velikih njemakih pobjeda na Istoku oslabilo je dobro
raspoloenje idova, koje je primjeeno kod njih poslije ulaska
Sovjetske Rusije u rat, te postaju sve vie zabrinuti. Ima ih jo
uvijek vei broj, koji vjeruju u propast dananjeg reima u
Njemakoj, do ega bi navodno trebalo doi poslije ulaska
Sjedinjenih amerikih drava i Japana u rat, ime bi se ovaj
produljio za tri godine, za koje bi vrijeme Njemaka i pored svojih
vojnikih pobjeda tako oslabila, da bi bezuvjetno dolo do
unutarnjeg sloma zbog nezadovoljstva u zemlji.

Komunisti:
- Ulazak Sovjetske Rusije u rat, koji je izazvao kod naih
komunista oduevljenje i razne prikrivene nade, dao im je poticaja
za pojaanu agitaciju medu radnitvom, seljatvom i jugoslavenski
orijentiranim krugovima. Meutim, stroge mjere dravnih vlasti
sprijeile su pojaanje ove komunistike akcije.
- 22. lipnja uhieni su u Kaknju, kotar Visoko, Gjurakovi
Milutin iz Podgorice i Miskin Vaso iz Trebinja, koji su sa
komunistikim materijalom, koji je kod njih pronaen, sprovedeni
Redarstvenom ravnateljstvu u Sarajevo.
- 27. lipnja u rudniku Kakanj, stupilo je u trajk 300 radnika.
Od njih je uhapeno 10 kolovoa, od prije evidiranih komunista,
koji su sprovedeni u Sarajevo.
Rad u rudniku je uspostavljen.
- Opaana je vea aktivnost komunista u Banja Luci i okolici,
pa su preduzeta uhapenja u veoj mjeri.
- U posljednje vrijeme osjetio se je rad komunista i u
Slavonskom Brodu i Andrijevcima. Uhapen je izvjestan broj
ovih, a to su veinom mladii od 17-18 godina.
- 1. srpnja otkrivena je u Sarajevu kompletna komunistika
centrala, te je u vezi sa ovim vei broj osoba stavljen u pritvor.
- 5/6. srpnja u 22.20 sati prekinuta je krugovalna emisija iz
Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu od nepoznatih osoba na
taj nain, to su presjekli u cilju sabotae telefonske ice-vezu
izmeu emisione postaje i radio postaje kod sela Bundak preko
Save.
- 4. srpnja izvuen je mrtav i iznakaen iz jedne bare
Petruevake ume kraj Zagreba redarstveni inovnik Ljudevit
Tiljak rodom iz Graaca. Provedenim izvidima se je ustanovilo,
da su taj zloin poinili komunistiki agitatori, pa je kao njegove
duhovne zaetnike pokretni prijeki sud u Zagrebu 9. srpnja osudio
na smrt 10 opasnih komunistikih agitatora i kazna je 9. srpnja
izvrena strijeljanjem.
- Po dobivenim obavjetenjima od njemakih vlasti, ruska
komunistika promiba prenosi se kroz Bugarsku i Macedoniju u
nau zemlju.
Manjine:
- Njemake manjina:
- Opinske vlasti njemake narodnosti rade za svoj raun,
navodno po uputima njemakih vojnih vlasti.
- Izvjestan dio graana njemake narodnosti u Rumi nije
najbolje raspoloen prema naim vlastima.
Madarska manjina: Mirna je i o njezinom radu nema
nikakvih naroitih podataka.
- Vukovar: Na madarskoj strani se primjeuje, da odnosi
izmeu Madara i domaeg njemakog stanovnitva nisu prijatelj-
ski i da izmeu njih dolazi do sukoba. Madarske vlasti postupaju
prema Nijemcima u okupiranom podruju isto onako, kao i prema
pravoslavnim doseljenicima.

III.- ETNIKA AKCIJA.

- Akcija ienja etnika sprovodi se sistematski sa vojskom,

orunitvom i ustaama.
U glavnom akcija protiv pubunjenika vodi se na podruju
Jadranske divizije, gdje su pobunjenici drali u svojim rukama
Niki, Avtovac, Gacko, Fojnicu, Rilje, Kifino Selo na jednom
strani, a Meke Grude i Lukavac prema Nevesinju na drugoj strani.
30. lipnja proglaen je na cijelom pobunjenikom podruju
prijeki sud.2 Pobunjenici su pozvani da odmah poloe oruje, ali
to nisu uinili navodei, da nemaju povjerenja u obeanja da e
ostati poteeni, dok ne pozvani elementi nezakonito i bez
sasluanja protiv njih nastupaju. Oni trae, da se samo orunitvo
i vojska zadri u ovim krajevima.
Pobunjenici se regrutiraju iz iteljstva tamonjeg kraja, poja-
ani srpskim elementom, istjeranim iz Macedonije od Bugara i
odputenih orunika, te raznih drugih elemenata.
Po svemu se vidi, da ovaj ustanak vode struna vojna lica:
prvi zapovjednik je crnogorski pukovnik Bajo Stanii, a politiko
vodstvo nalazi se u rukama ede Milia, biv. starijeine Sokola
iz Mostara.
- Do izvjesnih nereda dolo je i u kotaru Donji Lapac (s.
Suvaja i Ostredci, opina Srb), koji su ugueni intervencijom
ustakih formacija iz Gospia, Biia i Bos. Petrovca. Po zahtjevu
Vel. upana iz Bia upuen je u podruje nereda i udarni odred
22. pohodne bojnice iz Gospia od 200 momaka.
2
Vidi dok. br. 30.
 Prilikom nereda ubijeno je 50 etnika, a 15 je uhieno. Ustae
su imali 2 ranjena, a vojska nije imala gubitaka.
Izgleda, da su obavjetenja Vel. upana i ustakih vlasti o
oragniziranim etnikim neredima bila pretjerana i d a j e do nereda
dolo kod sela Suvaje, koje su ustae zapalile i stanovnitvo se
dijelom razbjeglo, a dijelom je pobijeno.
Po izvjeu Velikog upana, u ustanku je uestvovalo oko
500 etnika i 2500 mjetana, naoruanih modernim naoruanjem,
dok se iz injenice da su za svladavanje ustanka bile potrebne
samo neznatne sile i da su bila ranjena samo 2 ustae, vidi, da je
otpor i broj etnika bio vrlo slab i da su ovi etnici - mjetani
ubijeni u samom selu, pa moda i nenaoruani. 3
Red je svuda uspostavljen, ali ustae i dalje pretresaju okolinu
traei oruje i navodne etnike. Tako je 3. srpnja zapaljeno selo
Bubanj.
Pravoslavni elemenat je preplaen i utuen. Nezakoniti i
nepravilni postupci samozvanih ustaa" unose nemir i strah u
narod, a ubojstva i paljevine kua, pljaka i kontribucija su razlog,
da stanovnitvo - naroito muko naputa domove i bjei u ume.

I V . - AKCIJA NAIH SNAGA:

- Podmaral Laka obiao je sa generalom Prpiem sve

jedinice, koje operiraju protiv pobunjenika na prostoru: Nevesinje
- Gacko, Avtovac - Bilee, Stolac i ustanovio, da se zadatci koji
su povjereni jedinicama, vre savjesno.
Bataljonu koji nadire u klancu Pluine - Gacko, proao je
Fojnicu i dostigao Gradinu radi daljnjeg izbijanja na granicu.
Jedan bataljon vrio je pokret kod Nevesinja preko Odaka,
Berkovia na Stolac.
Pobunjenici su se, prema primljenim obavjetenjima, povukli
veim dijelom u prostor Nevesinja preko Dabarskog polja i
izgleda, da e se suradnjom posada Stolac - Ljubinje - Bilee -
Trebinje postii smirivanje ovog prostora. Na prostoru Avtovac
- Gacko - Bilee surauju sa naim jedinicama 2 bataljuna
talijanske vojske.
- Prema izvjeu zapovjednika posade u Bihau, na Pljeivici
ima jo etnika i naoruanih izbjeglica, spremnih na otpor.
Preduzete su mjere sigurnosti i opreznosti i izvren raspored eta.
3
Vidi dok. br. 103.
v . - ODNOSI SA SAVEZNICIMA:

a)- Sa njemakom vojskom odnosi su u svakom pogledu vrlo

dobri i korektni.
b ) - Sa talijanskom vojskom nisu odnosi ba najbolji, jer
Talijani ine dosta smetnja naim vojnim i graanskim vlastima u
pograninim mjestima.
- Talijani su zabranili naim doasnicima i vojnicima prelaz
preko mosta na drugu stranu rijeke Drine u Gorade sa orujem,
pa ak i kuririma koji idu na vlak. Obustavljen je sav robni promet
na eljeznikoj postaji Gorade. Kod ravnateljstva eljeznica u
Sarajevu preduzeto je potrebno, da se za potrebe vojske i iteljstva
svaki vlak zaustavi kod sela Barci, 2. km. jugozapadno od
Gorada, sa 5. minuta zadravanja i to do opoziva. Za robni
promet ostaje Ustipraa. Tako isto preduzeta je intervencija kod
talijanskog konzulata u Sarajevu, da se ovo pitanje to prije rijei.
- Civilni komesar za ajnie, talijanski porunik Tusaro
Salvatore preuzeo je civilnu vlast u kotaru ajnie. - Iz ajnia
je prije nekoliko dana otila jedna delegacija najvienijih Srba u
Cetinje, da izradi pripojenje ajnia Crnoj Gori. - Talijanske
vlasti protjerale su iz ajnia gradskog lijenika sa obrazloenjem,
da iri promibu u korist Nezavisne Drave Hrvatske.
- Zapovjednik postaje Knin izvjetava, da su italijanske vlasti
na podruju Slovenije, koje je sada podpalo pod Italiju, povukli
60-70 milijuna dinara i da je taj novac prebaen sada na podruje
Dalmacije u nau dravu, te stavljen na raspoloenje talijanskim
vojnim vlastima kao plateno sredstvo.
- Prema dobivenom obavjetenju, Talijani podpomau pobu-
njenike, da bi pojaali nezadovoljstvo tamonjeg stanovnitva i
imali uticaj prilikom odreivanja konanih granica.
- 27. lipnja 3 talijanska asnika sa 7 talijanskih vojnika i 3
kamijona natovarena sa teliima i janjcima, naih su na granici
na nau oruniku patrolu iz s. Homera. Poto nisu imali dozvole
izdane od naeg ravnateljstva za vanjsku trgovinu, bili su zaustav-
ljeni sa zahtjevom, da se sa tovarom vrate u Delnice. Pozivu se
nisu odazvali, ve su naprotiv prijetili da e upotrebijeti silu, ako
im se prelaz granice ne dozvoli. Da nebi dolo do incidenta, nai
organi nisu protiv njih nita dalje preduzimali. Brojevi kamijona
su: R.E. 90277, 8677 i 275.
c) - Sa maarskom vojskom: eljeznika postaja u akovcu
javlja, da su nou 8. srpnja 1941. Maarske vojne vlasti preuzele
sve eljeznike postaje u Meumuiju i zabranile naem osoblju
daljnje vrenje slube te zapeatile sve blagajne. Ovaj prepad je
u vezi sa dolaskom Njemake i Maarske komisije u akovac
zbog ureenja pograninog prometa u Meumurju, kako bi bez
uea Hrvatske komisije ova pitanja raspravljali i prikazali
Njemcima da nema hrvatskih eljezniara. Cijelom osoblju je
nareeno, da kod dolaska Njemake komisije 9. srpnja bude na
stanici i da protestira na ovaj prepad Maara.

V I . - PIJUNAA:

- Zapovjednik postajnog zapovjednitva u Bjelovaru dobio

je obavjetenje, da je njemaki zapovjednik Beutelagera" u
Bjelovaru organizirao obavjetajnu slubu, u koju je svrhu upotri-
jebio lanove Kulturbunda. Zadatci, koje im je postavio su
slijedei:
a) Pronalazak vojne spreme; gdje se ova nalazi i kuda se ona
alje. Koliina i vrst spreme.
b) Raspoloenje naroda prema pravoslavnom stanovnitvu i
prema lanovima Kulturbunda.
c) Izvjetavanje o svim incidentima i napadajima na pravo-
slavne i lanove Kulturbunda.
- Na teritoriji Jadranskog divizijskog podruja, naroito u
kotarima Bilee i Trebinje, vri se pijunaa tako, da se odmetnici
u planinama obavjetavaju o dogaajima u pojedinim selima preko
stanovnitva, koje je ostalo u dotinim selima. Vrenje ove
pijunae sprjeava se neprekidnim ophodnjama vojske, orunika
i ustaa, a nekoliko lica je ve pohvatano i predano nadlenim
vlastima.
- Bivi jugoslovenski kapetan Vii Sergije, sada se nalazi u
Zadru, odakle je poslao dvije dopisne karte na adresu Boe
Vlahovia i Hafsibega Raia u ajnie, iz kojih se vidi, da je
bio u ajniu i tamo radio protiv nae drave.

VII. - STRANA PROPAGANDA:

- Engleska propaganda u nau zemlju dolazi engleskim

podmornicama, koje neopaeno prebacuju ljudstvo i materijal na
albansku i dalmatinsku obalu. Doznaje se, da se sa engleske strane
pozivaju bivi jugoslovenski pomorski asnici, da se skupe u blizini
Sphta i Kotora, gdje e biti ukrcani na podmornice i odvedeni u
Englesku u dalnju slubu.
 - Radio Moskva, poziva Srbe da vre sabotau protiv njema-
kih okupatornih vlasti.
- Vano je napomenuti, da se u Splitu i Kotoru pod
pokroviteljstvom talijanskih vlasti, skupljaju sve izbjeglice - jevreji
iz nae drave.
- U Ilikoj posadi zabranom prelaza maarskim vojnicima na
nau stranu suzbijene su lane vijesti koje su oni irili;
- Preko engleskog krugovala vodi se neumorno jaka promiba
u korist bive Jugoslavije. Ovu bezobzirnu promibu vodi ef
Presbiroa pri jugoslavenskom Poslanstvu u Londonu Pavle Jefti,
a vrlo tetnu promibu vri i krugovalna Slobodna stanica
Zrinjski". Na rad ovih krugovalnih postaja trebalo bi obratiti
najveu pozornost i njihove tvrdnje pobijati naom promibom.

VIII.- P R O P A G A N D A PROTIV VOJSKE:

- Propagatori protiv nae oruane sile za sada nisu primjeeni.

- Opaeno je izvjesno neraspoloenje prema pozivanju priuv-
nika u vojsku, ah se ono u glavnom ne osniva na protudravnoj
promibi, ve jedino na tome, to je puanstvo zabrinuto uslijed
tekih gospodarskih prilika i urnih poljskih radova.

IX.- PREHRANA:

- Puanstvo na otoku Brau nema od 10. hpnja kruha, jer je

potpuno nestalo brana, a slino je - i sa stokom. Talijanske
vojnike vlasti preuzele su u gradovima ishranu djece. Takvo isto
stanje je i na drugim otocima i dijelovima kotara Split, u
Delnicama i Ogulinu, gdje je posada bila osigurana sa branom
svega do 4. srpnja.
- Teko je stanje u kotaru Bos. Petrovac, gdje je preseljeno
oko 2700 pravoslavnog puanstva iz Bia i sa Plitvica, koji su bez
ikakvih priprema i plana i bez sredstava za prehranu baeni u
okolicu Kulen Vakufa i Drvara i razmjeteni po siromanim
selima.
- Ovo naglo preseljenje itavih sela sa djecom i enama u
oajnom stanju uznemiruje cijeli ovaj kraj, preteno pravoslavne.
Iako mir jo nije naruen, nije iskljueno, da bi moglo doi i do
revolta naroda, koji je primoran da ostavi svoje ognjite pa da se
potom potuca po selima bez hrane i pravog smjetaja.
- Zbog toga bi trebalo intervenirati kod civilne uprave, da
najurnije bar naknadno organizira prehranu, smjetaj i zaposlenje
ovog puanstva, koje je u ovom pasivnom kotaru izloeno glau
i krai i moe samo biti klica nereda i nezadovoljstva.

X . - PROMET:

- Nalazi se u stalnom poboljanju.

X I . - ODNOSI USTAA I VOJSKE.

- Izmeu ustaa i vojske nije bilo nikakvih nesporazuma kao

prije i odnosi se poboljavaju.
- Svi ustaki postupci prema stanovnitvu, osobito u Lici i
Bosni, dostavljani su redovito Glavnom stoeru vojskovoe.

XII.- STANJE KOD VOJSKE:

Stanje je u vojsci povoljno osim u Tuzli kod 16 pohodnog

Bjelovarskog bataljuna, gdje je stanje discipline slabo, o emu je
dostavljen izvjetaj Glavnom stoeru vojskovoe.

ZAKLJUAK:

- Politika situacija povoljna.

- Stroge odredbe protiv komunista, idova i raznih propaga-
tora imaju koristan upliv na sreivanje prilika u zemlji, jer su se
ovi obeshrabrili.
- Ubuzdavanjem samovoljnjih postupaka tako zvanih usta-
a" na granici sreuje se tamonje stanje i vraa red i sigurnost.
- Energine mjere na granici uguile su u zametku etnike
namjere.
- Razvoj kod vojske napreduje po planu.
- Zbog sporosti daljnjeg primitka asnika i doasnika u
Hrvatsku vojsku postoji u asnikom i doasnikom zboru nervoza
i nezadovoljstvo i tim vie, to je jedan dio ve probran iz svih
partija i primljen.
Ovo stanje nezadovoljstva pojaavaju i ope prilike i pojedinci
su u sumnji, da li e im opstanak biti osiguran zakonskim primiem
u vojsku. Neki od njih se zbog toga obraaju i raspituju o privatnim
namjetenjima, ime bi se i onako mali broj djelatnih asnika jo
vie smanjio.
/Potpis neitak/
 BR. 117
IZVETAJ PRIJAVNOG UREDA ZA HRVATSKA VOJNA LICA
OD 11. JULA 1941. MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA O
PRIPREMI ZBORA POVODOM PROSLAVE NEMAKO-HRVAT-
SKOG PRIJATELJSTVA 13. JULA I O SKIDANJU IRILINIH
NATPISA U ZEMUNU1

PRIJAVNI URED ZA
HRVATSKA VOJNA LICA
V.T. Br. 118 Najurnije
11. srpanj 1941.

MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

1.-Uspjelo nam je saznati imena nekih od onih 13 lica koja

su streljana ovih dana kao komunisti po presudi ratnog suda u
Beogradu. Imena lica koja smo doznali su slijedea: Dr. Ljubia
ivkovi, Dr. Kosanovi, Dr. Moa Pijade i inovnik Gojkovi
Milan. 2
2.-Carinske vlasti ine i dalje potekoe naim iseljenicima
iz Srbije: trae pregled vagona na kolodvoru u Zemunu, zatim
razna uverenja, meu inim i uvjerenje da su stvari koje se sele
zaista vlastnost dotinog, to je u vezi sa gubitkom vremena i
raznim drugim procedurama.
O tome je izvjeten g. Dr. Tot, koji je javio da je ve preduzeo
potrebne mjere da se ovaj pregled i razne procedure u vezi sa
istim ukinu.
3.-U Zemunu je izdat nalog da se svi natpisi irilicom imaju
skinuti u roku od tri dana, te se ve mijenjaju i nazivi ulica, a
veina zemunskih trgovina promijenila je svoje table. Sino je
skinut i irilski natpis sa poljoprivredno-umarskog Fakulteta.
4.-Danas je stiglo brzim vlakom iz Zagreba 37 redarstvenika
pod vodstvom radarstvenog inovnika g. Tiara. Sa njima je stiglo
i nekoliko agenata zagrebakog redarstva.
5.-Pripreme za veliki manifestacijoni zbor povodom proslave
njemako-hrvatskog prijateljstva i osloboenja na dan 13. ov. mj.
privode se kraju.
Po nalogu gradskog komesara u Zemunu Dr. Beckera predu-
zete su opsene mjere predostronosti i sigurnosti, a u osiguranju
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 312, reg. br. 54/1-2.
Vidi Zbornik, tom I knj. 1, str. 345.
istaknutih linosti i same proslave uzee uee i njemako
redarstvo iz Beograda, te je juer gradski komesar sa prireivaima
ovog zbora osobno obiao i pregledao sva mjesta kojima e proi
povorka, gde e se odrati zbor, mimohod i ostalo sa ovim u vezi,
te je na licu mjesta izdao potrebne naloge radi sigurnosti ove
manifestacije. Prema strogosti predvienih mjera, a koje su i meni
osobno poznate, moe se sa sigurnou zakljuiti da e ova
sveanost proi bez incidenta.
Kohko mi je do sada poznato program sveanosti izraen
zajedniki od strane Ustakog Logora i Kulturbunda je slijedei:
Doek g. ministra Lorkovia i ostahh odlinika u nedilju 13. t.mj.
na kolodvoru u Zemunu. Zatim g. ministar i ostali odlinici odlaze
na kratak odmor /presvlaenje i t.d/ u kuu gradskog podnaelnika
g. Adama pl. Filipovia, u 9.30 sati veliki manifestacijom zbor
pred Narodnim Domom, na kome govore pored ministra Lorko-
via i gospoda Branimir Altgajer i Dr. Ehker (Branimir Altgayer
i Dr. Elicker). Posle toga mimohod hrvatskih i njemakih organi-
zacija /ispred zgrade biveg poljoprivr.-umarskog fakulteta/, zatim
primanje u gradskoj vijenici te posije toga zajedniki ruak u
hotelu Central" /pozvato oko 200 osoba/.
Po svim pripremama, organizaciji, predvienoj slubi sigurno-
sti i ostalom, svi su izgledi da e ovaj zbor biti zaista jedna lijepa
manifestacija njem.-hrv. bratstva u ovim krajevima i da e dopri-
aeti da se do sada malo zaotreni njem.-hrvat, odnosi pretvore u
istinsko prijateljstvo i lojalnu suradnju, te je stoga za eliti, da se
i od strane pozvanih faktora iz Zagreba uini sve da ovaj zbor
ispadne to bolje.

Razaslato: Ministarstvu Domobranstva /za Ured Vojskovoe/,

Ministarstvu Vanjskih Poslova,
Ministarstvu Unutarnjih Poslova i
Zapovjedniku Osjekog Div. Podruja.

Za zapovjednika, satnik,
M.P. VI.3 Rogoz

3
Vladimir.
 BR. 118
DESETODNEVNI IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI MAGLAJ OD
11. JULA 1941. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST
0 OPTOJ POLITIKOJ SITUACIJI, HAPENJU I OTPREMANJU
PRAVOSLAVNIH SVETENIKA U LOGOR SISAK1
NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U MAGLAJU
POV. broj: 47/41
od 11-srpnja 1941 godine

Predmet: Deset dnevno

izvjee o situaciji.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

U D R A V I HRVATSKOJ

ZAGREB

Na nareenje Naslova broj: 1956/41 od 23 svibnja 1941 godine

podnosim desetnevno izvjee o situaciji za vrijeme od 1 do 10
srpnja u slijedeem:
I- OPA POLITIKA SITUACIJA:
a/ Komunizam: situacija kao u prolom izvjeu. Osobe
Uhiene nalaze se jo u pritvoru. Kretanja, propagande, sastanaka
kao i irenja ilegalne literature nije bilo.
b/ Srpstvo: Situacija kao u prolom izvjeu. Pravoslavni
sveenici na temelju nareenja Dravnog Ravnateljstva za Ponovu
IS. Pov. broj: 31/41 od 4 srpnja uhieni su i otpremljeni su sa
obiteljima dne 10 srpnja 1941 g. iz Maglaja u Logor u Sisak. Srbi
kako u mjestu tako i u selima su mirni i zauzeti svojim tekuim
1 gospodarskim poslovima. etnikih akcija nije bilo.
d H.SS i graanska i seljaka zatita, situacija kao u prolom
izvjeu.
II-d/ IDOVI-nema ih.
e/ Kriminalitet: Javna sigurnost je dobra i zadovoljavajua.
U - vremenu nije bilo nasilja protiv imovine i ivota.
III- fJ SOCIJALNO PITANJE I PREHRANA: Situacija kao
u prolom izvjeu, prehrana puanstva i dalje zadaje najveu
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 201, reg. br. 9/22.
brigu, pa je potrebno da Povjerenitvo za prehranu najhitnije
disponira koliinu hrane koja je traena.
IV-g/ EVENTUALIJE: Ostaje se pri predlozima kao u
prolom izvjeu.
KOTARSKI PRETSTOJNIK:
(Potpis neitak)

BR. 119
ZAHTEV KOTARSKE OBLASTI SARAJEVO OD 11. JULA 1941.
ORUNIKOJ PUKOVNIJI SARAJEVO DA JOJ SE UPUTI PO-
TREBNI BROJ ORUNIKA RADI ISELJAVANJA SRBA SA
SVOGA PODRUJA1

KOTARSKA OBLAST SARAJEVO.

Str.Taj.broj: 3/41. god.

Predmet: Izseljavanje Srba

kotara Sarajevo, poveanje
orunika.

Sarajevo, dne 11 srpnja 1941.

ORUNIKOJ PUKOVNIJI SARAJEVO

Na osnovu Zakonske odredbe Poglavnika od 24/VI. 1941 i

Provedbene naredbe od 26/VI.1941 god., osnovano je Dravno
Ravnateljstvo za Ponovu, sa sjeditem u Zagrebu koje e putem
kotarskih oblasti izvriti pored ostalog i izseljavanje Srba.
Okrunicom broj 26 pomenutog Dravnog Ravnateljstva
obavjetena je ova Kotarska oblast, da e se i iz kotara Sarajevo
izseliti izvjestan broj Srba. Za izvrenje ovog posla potrebno mi
je, da mi se u danom asu stavi na raspolaganje najmanje 50
orunika, pored onih koje imaju orunike postaje. Danas sam
razgovarao sa Satnikom krilnog orunikog zapovjednitva pa mi
je on rekao da bi se mogao staviti na raspolaganje spomenuti broj
orunika iz orunike kole u Sarajevu.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 54/1.
 Stoga molim da se Krilnom orunikom zapovjednitvu izda
potreban nalog orunika.
Za prevoz koji mora biti izvren odmah im se dobije nalog
od Dravnog Ravnateljstva za Ponovu, a najkasnije u roku od 48
sati, molim, da mi se stave na raspolaganje dva teretna automobila
i dva osobna koje ima krilno zapovjednitvo. Za svaki sluaj
zamolio sam Stoer Bosanskog Divizijskog podruja u Sarajevu,
da se za spomenuta vozila izda Krilnom orunikom zapovjedni-
tvu u Sarajevu 400 litara benzina.
Svi poslovi oko izseljavanja imaju se smatrati hitnim i neod-
godivim, pa stoga molim, da mi se traena odobrenja izdaju
odmah.
Za Dom spremni!

KOTARSKI PREDSTOJNIK:
M.P. Krlak

BR. 120
ODREDBA MINISTRA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA OD 12.
JULA 1941. O PROGLAENJU PRIJEKOG SUDA ZA PODRUJE
SUDBENOG STOLA U MOSTARU1

MINISTARSTVO PRAVOSUA
I BOGOTOVLJA
Broj 42385-1941.

MINISTARSKA O D R E D B A
o proglaenju prijekog suda za podruje Sudbenog stola
u Mostaru.

Na temelju toke 1. zakonske odredbe o prijekim sudovima

od 17. svibnja 1941. (Narodne novine od 20. svibnja 1941. br. 32)
proglaujem prijeki sud za podruje Sudbenog stola u Mostaru.
Ovaj e prijeki sud poslovati kod Sudbenog stola u Mostaru.
Predsjednikom prijekog suda postavljam Franju Z u r o v e c a ,
vijenika Sudbenog stola u Mostaru, a za njegovog zamjenika
aira K o n j h o d i a , vijenika Sudbenog stola u Mostaru, a
za sudce prijekog suda Ibrahima K a r a b e g a , vijenika Sudbenog
stola u Mostaru i Kreimira B u t i g an a, kotarskog sudca u
1
Narodne novine" od 14. VII 1941.
Mostaru, za njihove zamjenike: Saliha A g i a , vijenika Sudbe-
nog stola u Mostaru i Stjepana K a t u r d i j u , kotarskog sudca
u Mostaru, za zapisniara Envera K r p u , sudbenog prislunika u
Mostaru, a za zamjenika mu Emila G v o z d e n o v i a , sudbenog
prislunika u Mostaru.
Prijeki sud kod Sudbenog stola u Mostaru nadlean je da sudi
sva kanjiva djela navedena u toki II. u vezi s tokom X.
zakonske odredbe o prijekim sudovima i zakonske odredbe od
28. lipnja 1941. broj CXIV-548-Z. p. 1941. o promjeni zakonske
odredbe o prijekom sudu i zakonske odredbe o pokretnom
prijekom sudu, a koja su uinjena ili budu uinjena u vremenu
od 10. travnja 1941., pa do dana dok ovaj prijeki sud ne bude
ukinut. Smrtnu kaznu strijeljanjem imaju izvriti orunici.
Prijeki sud imaju svestrano oglasiti na cijelom podruju
Sudbenog stola u Mostaru gradska i obinska poglavarstva.
U Zagrebu, dne 12. srpnja 1941.

Po odredbi
ministra pravosua i bogotovlja
dravni tajnik:
Ugljen, v. r.
 BR. 121
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 4. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 12. JULA 1941. ZAPOVJEDNITVU HRVATSKOG
ORUNITVA 0 ISELJAVANJU PRAVOSLAVACA I JEVREJA
SA PODRUJA DONJEG VAKUFA, BUGOJNA, KUPRESA I
BIHAA1

ZAPOVJEDNITVO
4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj.J.S. Br. 105

Prebacivanje pravoslav-
nog ivlja.

Sarajevo, 12. srpnja 1941.

Zapovjednitvo Bosanskog divizijskog podruja sa V. T. Br.

932 od 10. srpnja t.g. dostavilo je slijedee izvjee:
Od zapovjednika 9. pjeake pukovnije (Travnik) primljeno
je izvjee: Ovo zapovjednitvo prima opetovana izvjea o spre-
manju neke etnike akcije u kvadratu Glamo - Grahovo - Klju
- Petrovac. Vijesti o tome daje kotarska oblast u Bugojnu i Livnu,
te ustaki stoer u Glamou i Bugojnu.
U umskom predjelu istono od Glamoa, vien je jedan bivi
jugoslavenski major sa 3 jugoslavenska oficira, a vidio ih je jedan
lugar. Prema ovom vri se tamo neko prikupljanje lica pod
orujem.
K tome pridolazi jo injenica, da su mnogi Srbi osobito iz
situiranih krugova, jednostavno izgubili se iz evidencije, napose
iz doline Vrbasa oko Donjeg Vakufa i Bugojna i iz Kupresa.
Postoji osnovana sumnja da su se i ta lica udruila s odmet-
nikom grupom u imi vie Glamoa.
Nasilne akcije nisu jo vrene. Mogue je po srijedi tek bijeg
Srba ispred nagle akcije ustaa, a nije iskljueno da je ovo
prikupljanje tek poetno stanje, ali oevidno je da je to u kakvom
bilo obliku, protivno sadanjem stanju."
24. lipnja t.g. g. Veliki upan upe Psat i Krbava naredio je
usmeno, da se ima iseliti sav ivalj grko-istonjake i idovske
vjere iz Bihaa, izuzev stranaca i mjeovitih brakova Hrvata. Rok
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 17/8-2.
za spremanje puanstva dat je jedan sat, te je u 5 sati puanstvo
pristizalo na sabiralite i u 24 teretna kamiona, stavljenih na
raspoloenje od talijanskih vojnih vlasti, u dvije partije prevezeno
u Kulen Vakuf, gdje je od kotarskog predstojnika iz Bos. Petrovca
preuzeto. idovi su smjeteni u Kulen Vakufu, a grko-istonjaci
(pravoslavci) raseljeni po kotaru Bos. Petrovac. 2
Iseljeno puanstvo sa sobom je po osobi moglo ponijeti 500
dinara, a novac i dragocijenosti koje su pretresom kod njih naene
izuzev gornju svotu, oduzete i predane kotarskom predstojniku.
Kue, stvari i stoka iseljenih ljudi stavljeni su pod strau i posebna
povjerenstva ovo popisuju.
Nadalje prebaeno je iz Likih krajeva, osobito iz Donjeg
Lapca ljudstvo grko istone vjere u Bosnu, tako da se naroito
u kotaru Bos. Petrovac stvara slina situacija, kao na podruju
kotara Bijeljina, koja je tim opasnija, ako naprijed navedeno
izvjee o prikupljanju sumnjivog ivlja odgovara istini.

Dostavljeno:
Zapovjednitvu Hrvatskog
orunitva Zagreb i 2. i 3 M.P. Zapovjednik, potpukovnik:
orunikoj pukovniji. Vidas3

2
Vidi dok. br. 87, 91, 102.
3
Franjo.

316
Faksimil dokumenta broj 121.
 BR. 122
NAREENJE RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
OD 12. JULA 1941. DA SE OBUSTAVI ODLAZAK PRAVOSLA-
VACA SA TERITORIJE NDH U SRBIJU I NJIHOVA KONCEN-
TRACIJA U POGRANINIM PREDELIMA UZ SAVU I DRINU1

ZA NEZAVISNU D R A V U HRVATSKU
Broj: 9870-VI-1941. Zagreb, 12 srpnja 1941.
Predmet: obustava odlaska u biv. Srbiju
sadanjih i biv. pravoslavnih osoba.

VELIKIM U P A N I M A - S V I M A
UPSKIM R E D A R S T V E N I M RAVNATELJSTVIMA-SVIMA
REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU-ZAGREB-SARAJEVO-
LUKA
KOTARSKOJ OBLASTI-SVIMA
PREDSTOJNITVU GRADSKOG REDARSTVA-SVIMA
PREDSTOJNITVU ELJEZNIKOG REDARSTVA-VINKOVCI
ZAPOVJEDNITVU ORUNITVA-ZAGREB

-I-
Odmah obustaviti odlazak iz dravnog podruja u krajeve
biv. Srbije svima osobama grko-istone vjere, ili koje su istoj
ranije pripadale.
Izdane propusnice za odnosne krajeve ponititi nove vie ne
izdavati, a molbe za odlazak ne treba primati, dok se ne donesu
posebne odredbe za to pitanje.
-II-
Pograninim, redarstvenim, upravnim i orunikim organima
uz Savu i Drinu osobito se nareuje, da onemogue koncentraciju
Srba u tima krajevima i da nikoga ne prebacuju prijeko, dok se
prije ne postigne pristanak njemakih vojnih vlasti u Beogradu. 2
Dostavljeno:
Uredu Predsjednitva Vlade
Ministarstvu vanjskih poslova
Ministarstvu unutarnjih poslova M.P. Dravni tajnik, ravnatelj:
Ustakom Redarstvenom Ravnateljstvu Eugen Kvaternik

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 2/1.
Nemcima je smetao toliki priliv Srba u Srbiji iz NDH, jer bi oni mogli
dopnneti stvaranju jo nestabilnije situacije posle sedmojulskog ustanka. Zato su
nemake vlasti u Srbiji traile od NDH da se iseljavanje Srba obustavi.
 BR. 123
IZVETAJ KRILNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA GO-
SPI OD 12. JULA 1941. ZAPOVJEDNIKU 1. HRVATSKE ORU-
NIKE PUKOVNIJE 0 KLANJU, UBIJANJU, PALJENJU I
PLJAKI SRPSKOG IVLJA U SELU BUBANJ1

KRILNO ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO

Taj. Broj 73

Rezultat izvianja o do-

gaajima u selu Bubnju.

ZAPOVJEDNIKU I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

J.S.

Gospi, 12. srpnja 1941. ZAGREB.

U vezi izvjea ovog krila Taj. Br. 72 od 10. ov. mj. i izdate
mi brzoglasne zapovjedi od 11. ov. mj. od strane Zapovjednika
pukovnije izaao sam na lice mjesta u selo Bubanj, te Doljani i
Donji Lapac i voenim izvianjima utvrdio slijedee:
3. srpnja 1941. seljanka Stana Pavii iz Bubnja, kotar Donji
Lapac, Hrvatica, po njenoj izjavi nalazei se na polju bila je
napadnuta od strane 3 nepoznata ovjeka, naoruana s pukama,
koji su joj se zaprijetili da e oni nju sad zaklati, kao i da su joj
rekli: vi Hrvati sada sa nama popunjavate bezdanke" /jame bez
dna/ a mi emo kada doe nae vrijeme sa vama. Ona je pobjegla
od ovih i to javila lanovima Pomonog Ustakog odreda u selu
Bubnju - mladiima - a ovi su o tome izvjestili odmah svoga
zapovjednika g. Mataiju koji se nalazio sa ostalim lanovima
odreda u Donjem Lapcu, jer im je tamo bilo sjedite. Ovaj
Pomoni Ustaki odred sad otiao je odmah za selo Bubanj i tamo
koga su stigli klali, ubijali iz puaka i pukomitraljeza i to bilo u
kui, pred kuom i napolju, a bez obzira na pol i dobu. Tako isto
su zapalili izvjestan broj kua u istom selu. Ovo je uinjeno u
toku 3. srpnja 1941. godine po podne. Istovremeno ovaj Ustaki
odred je obavjestio i Ustae iz sela Ostrovice /Bosna/, koji inae
zbog ume koja granii izmeu Bubnja i Ostrovice su u ranija
vrijemena se svaah i jedan drugom osveivah. Ove ustae iz
Bosne, odnosno kako to preivjeli seljaci iz sela Bubnja vele iz
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 150-a, reg. br. 39/2.
 Kulen Vakufa, takoer su doli i naroito vrili pljaku, tjerajui
stoku iz staja i sa panjaka, kao i zalazei u kue, uzimajui raznu
robu. Ovo ubijanje, paljenje i pljaka trajalo je u izvjesnoj mjeri
jo i sutradan 4. srpnja 1941. godine sve dok nije intervenisao
Ravnatelj redarstva upanije Biha, te povjerenik opine Donji
Lapac seljak Ivica Pavii, nato su se Ustae jedne i druge
povukle.
Povjerenik opine Donji Lapac odredio je seljake kao i
zapovjednik orunike postaje Doljani, ije je ovo podruje,
pokop ubijenih lica.
Od Ustaa iz Kulen Vakufa, prepoznat je Suljo sin Ramin.
Povodom ovoga dogaaja ubijeno je u selu Bubanj 152 lica,
a ranjenih je jedan manji broj koji nisam mogao utvrditi, a
zapaljeno je oko 20 kua i pojata.
Povodom ovog dogaaja kao i povodom izdate zapovjedi od
strane Politikog povjerenika za kotar Donji Lapac, predstojnika
kotarskog suda Dra Marinkovia da se pojedini seljaci Srbi iz
kotara Donji Lapac moraju seliti na dan 8. srpnja tek. godine,
doao je u Borievac i Donji Lapac, Dravni tajnik Pavii Juko,
koji se tada nalazio u Plitvikim Jezerima i koji je zapovjedio, da
se sa ovim prekine i da se vie nesmije ovo dogaati, a da se sa
seobom odloi za izvjesno vrijeme.
Selo Bubanj je nastanjeno skoro sve sa pravoslavnim ivljem.
Domobrani koji su se nalazili u Donjem Lapcu pod zapovjed-
nitvom porunika Doena, a iz sastava 12 pjeake pukovnije iz
Gospia nisu u ovome uestvovali.
Mjetani sela Bubnja koji su ostali na ivotu nikakve izjave
skoro nisu hteli dati povodom ovog dogaaja, jer se boje osvete.
Od 8. ov. mj. do danas povjerenik opine Donji Lapac Pavii
jo uvjek prikuplja stoku i ostale raznijete stvari ovih seljaka i
vraa im uz potvrdu u koliko iz pojedine kue ima lanova ivih,
a u koliko nema onda njihovoj rodbini.
Povodom ovog dogaaja smenjen je sa dunosti Politikog
povjerenika sudac Dr. Marinkovi, od strane Velikog upana iz
Bihaa, u ije podruje selo Bubanj spada.
Takoe povodom ovog dogaaja odmah su vraeni lanovi
Pomonog Ustakog odreda iz Donjeg Lapca u Gospi, odakle
su bili u istovremeno i tamo izaslati t.j. u vrijemenu kada jo
administrativna podjela ovog podruja nije postojala, kao i povu-
eni su domobrani iz Donjeg Lapca i iz sela Doljani i Srba, gdje
su takoe bili, a u sastav svojeg bataljuna 12. pjeake pukovnije
u Gospi.
 lanovi Pomonog ustakog odreda koji su se nalazili pre
ovog dogaaja u selu Bubnju njih trojica stalno na slubi, izjavljuju
da je na njih pucano iz oblinje ume uoi ovog dogaaja. Ovo
nisam mogao provjeriti sa svjedocima, jer istih nema.
Mrkovinovi Ante Hrvat iz sela Bubnja izjavljuje, da je neki
Vojin arac iz istog sela takoe u oi ovoga dogaaja rekao njemu:
Vi Hrvati nas sada ive bacate u bezdanke", a mi emo konano
zavriti. Ovaj arac nalazi se u bjegstvu.
Kako se iz prednjega vidi motiv ovog dogaaja je bio
izazivanje Pomonog ustakog odreda i tamonjih seljaka Hrvata
od strane mjetana Srba, kao i navodno pucanje na lanove
Pomonog ustakog odreda.
Danas preivjeli seljaci vratili su se svojim kuama i obavljaju
svoj redovan posao, te je sada tamo red i mir.
Zapovjednik orunike postaje Doljani u ije podruje selo
Bubanj spada nije o ovome dogaaju izvjestio ovo krilo, te sam
ga za to uzeo na odgovor, a u koliko nije preduhitrio kod njega
nema krivice s obzirom na prilike koje su u to vrijeme jo vladale
t.j. da se orunitvo nije smelo mjeati u poslove i rad ustake
organizacije odnosno njihovih odreda, a ovo i danas jo nesmiju
initi. Inae zapovjednik postaje po dogaaju preduzeo je sve
mjere natjerujui seljake sela Doljani da pokopavaju mrtve, kao
i da se skuplja stoka i uva te da se ljudi i sav ivalj vraa svojim
kuama na svoj redovan posao.

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE Zapovjednik bojnik:
Taj. Broj 223/J.S Seidl

KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

Zagreb 14 srpnja 1941 Gospi

U vezi usmenog objanjenja nadopunite svoj izvjetaj U.p.

Zapovjednik pukovnik,
Krilno oruniko zapovjednitvo
Na T.Br.73

ZAPOVJEDNITVU I. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE - J S . -

Gospi, 14. srpnja 1941.

ZAGREB.

Povratkom spisa dopunjujem isti u toliko, to od ubijenih i

zaklanih, te izgorelih osoba u selu Bubnju bilo je prema izjavi
povjerenika opine Donji Lapac i zapovjednika orunike postaje
Doljani, ije je ovo podruje, bilo je 18 ena i 12 djece, no i ovo
nije tono s obzirom da su neki ljeevi potpuno izgorjeli, a iz
nekih kua nema ni jedne osobe ive, pa im se nezna toan broj
nestalih.
Zapovjednik, bojnik:
Seidl

BR. 124
TELEGRAFSKI IZVETAJ KRALJEVSKOG ITALIJANSKOG
KONZULATA BANJALUKA OD 12. JULA 1941. ITALIJANSKOM
POSLANSTVU ZAGREB DA SU SVI PRAVOSLAVCI
ZATVORENI, TO EKA I JEVREJE1

Kr. Tal. konzulat

Banja Luka
IFRIRANA BRZOJAVKA

Banja Luka 12. srpnja 1941.

TALIJANSKO POSLANSTVO Z A G R E B
TALIJANSKI KONZULAT SARAJEVO

22- Pozivam se na svoj izvjetaj br. 18. Danas su svi pravoslavci,

koji ovdje borave, zatvoreni i sakupljeni privremeno u jednoj
tvravi, a ene u jednoj koli. Danas e biti izpitan poloaj onih
1
Prepis u v n , Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reg. br. 13/5-135. Telegram
se nalazi u sastavu elaborata KZRZ.
koji su nedavno preli na katoliku vjeru /oko 1500/, od kojih e
biti pedesetak puteno na slobodu. Nastavit e se za kratko
vrijeme sline mjere i za idove.
Poznato mi je, da se mnogi pravoslavci obratili njemakom
zapovjednitvu za pomo, koje je izjavilo da ne moe intervenirati,
jer se radi o pitanju unutarnje politike.

Fabiani

BR. 125
TELEGRAFSKI IZVETAJ KRALJEVSKOG ITALIJANSKOG
KONZULATA IZ BANJALUKE OD 13. JULA 1941. ITALUAN-
SKOM POSLANSTVU ZAGREB DA SU ZATVORENI
PRAVOSLAVCI UPUENI U POEGU1

Kr. Tal. Konzulat

Banja Luka
Talijansko Poslanstvo Z a g r e b
Talijanski konzulat Sarajevo

Banja Luka 13. srpnja 1941

23-Pravoslavci, koji su juer bih zatvoreni /oko 2000/, odvedeni

su noas eljeznicom u Poegu, odakle e biti upueni u Srbiju,
tek to dou Hrvati, koji tamo borave.
Ovdanji povjerenik mi je rekao, da hrvatska vlada kani
zatraiti kod nae vlade izmjenu 7.000 Hrvata, koji borave na
podruju Kosova, s Srbima i zatim povratak Hrvata Istrana.

Fabiani

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reb. br. 13/5-134. Telegram
je sastavni deo elaborata KZRZ.

323
 BR. 126
NAREDBA MINISTRA PAVOSUA I BOGOTOVLJA OD 14.
JULA 1941. 0 MESNOJ NADLENOSTI I SASTAVU POKRETNOG
PRIJEKOG SUDA U SARAJEVU1

Broj 42676-1941

MINISTARSKA N A R E D B A
o mjesnoj nadlenosti pokretnog prijekog suda

Na temelju zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu

od 24 lipnja 1941 broj 26863 izailjem ovime pokretni prijeki sud
koji se sastoji od Dra Mehmeda Hajrovia predstojnika Kotarskog
suda u Prnjavoru kao predsjednika, ustau Dra Oktavijana Svje-
ia i Sreka Rovera, ustaa iz Sarajeva kao lanove toga suda
dra Antuna Matijevia kotarskog sudca iz Sarajeva, kao dravnog
tuitelja kod toga pokretnog prijekog suda.
Za zamjenike lanova pokretnog prijekog suda imenujem
Dragu Maltaria sudskog pripravnika, i Kasima Bukvia ustau
obadvojicu iz Sarajeva.
Mjestna nadlenost postavljenoga prijekog suda protee se
na podruje sudbenih stolova u Bihau, Luci, Derventi, Sarajevu,
Travniku, te za podruje Sudbenih stolova u Dolnjoj Tuzli i
Mostaru uzevi dijelove potonjih dvaju Sudbenih stolova, koji se
nalaze privremeno pod upravom vojnih oblasti.
Ovim se ograniuje mjestna nadlenost pokretnog prijekog
suda u Zagrebu postavljenog ministarskom naredbom od 24/VI-
1941 broj 36863.
Ovaj pokretni sud nadlean je suditi sva kanjiva djela iz -a
2 zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu od 24 lipnja 1941
sa svim naknadnim promjenama i nadopunama ove zakonske
odredbe.

U Zagrebu dne 14 srpnja 1941.

Ministar pravosua i bogotovlja:

Dr Mirko Puk v.r.

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 87, reg. br. 9/37.

324
 BR. 127
OTPREMNICA UREDA ZA ISELJAVANJE I USELJAVANJE RO-
GATICA OD 14. JULA 1941. SA PODACIMA O UHAPENIM
LICIMA KOJA SE UPUUJU U LOGOR SISAK1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Ured za useljavanje i izseljavanje
Pov. Broj: 4/41
14, s r p n j a 1941.
ROGATICA

Velika upa Vrhbosna

putem kotarske oblasti u Rogatici

Sarajevo

ast mi je dostaviti prepis Otpremnice" uhapenih lica, koji

su upueni u logor u Sisak 14 srpnja 1941 godine, na upotrebu,
lan vodstva ureda:
N. Begi
ODPREMNICA
iseljenih osoba koje su dana 14 srpnja 1941 god. odpremljene iz logora Rogatica
u*...

Red Dan, mjesec Dosadanje boravite

Prezime Ime godina Mjesto Zvanje
br. /pridjevak/ roenja Kotar Opaske
roenja Opina Mjesto

1 Bogdanovi Josif 3/XII-906 Viegrad pop rogatiki Praa Praa

2 supr. Nada 10/X-910 Gacko domaica
3 dijete Rajko 15/XI-31 Vare uenik
4 Mihajlo HA'933 Reljevo

5 Risti Savo 19/1-892 Vare pop rogatiki Rogatica Rogatica

6 Momilo 6/X-907 uitelj vareki
7 MiEnko 13/VHI-913 Visoko aps.
teologije
8 Branislav 21/XI-915 sve. visoki
Crk.suda
9 Dragojla 21/X-922 Kobanj uenica
10 Radenka 31/VII-924 uenica Kobanj

11 Veselinovi Duan 19/1-910 Prijepolje pop prijepoljs Borike Borike

12 supr. Vera 12/-914 Jajce domaica jajaki
13 dijete Svetislav 12/I-932 Sjeverice uenik prijepolj.
14 Vojislav 28/11-934 dijete
15 Nada 31/VU-935 Borike rogatiki
16 Petar 23/11-935

I Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 9/1.

Tako pie u originalu dokumenta.
 Dan, mjesec Dosadanje boravite
Red Ime Mjesto Zvanje Kotar Opaske
Prezime godina roenja
br. /pridjevak/ Opina Mjesto
roenja

17 Jankovi Drago Rogatica Rogatica

18 supr. Stojanka 6/V-909 Strbci domaica viegrad.

Jajce uenik jajaki

19
20
21

dijete Ljubomir
Mila
Mirjana
3/IV-929
6/V-932
28/VI-936
Rogatica uenica
dijete
rogatiki
X
-



....

22 Jevevi Milo 15/1-909 Priboj pop pribojski Glasinac Sokolac

23 supr. Natalija 18/IH-910 Sokolac domaica rogatiki

24 dijete Sinila 12/XH-913 Prijepoqe uenik prijepoq. ,

25 Ljiljana 8/V-933 Sokolac rogatiki

26 Aleksandar 26/111-937
dijete

27 Mijatovi Veljko 1/VI-901 Sokolac

25/XII-903 trbci
pop
domaica
rogatiki
viegrad.

28 supr. Desanka

29 dijete Zdravko 24/X-929 Sokolac uenik rogatiki -

10/X-867 Rogatica pop rogati. Rogatica Rogatica
30
31
Korosi
dijete
Atanasije
Vojo 17/XH-900 trgovac -
32 ena Voje Vjera 24 god. Sokolac domaica n -
33 ker,, Marta 9/11-937 Rogatica dijete

Upuuje se u logor sv ;ga 25 /dvadc set ipet/ lica.

34 Milovipo- Boana 5/V-912 Grahovo domaica nikiki

kerka Ris-
tia Save

Upuuje se u logor svega 26 /dvadeset i est/ osoba. 1

Prepisao: Kotarski predstojnik,

(Potpis neitak) /Potpis neitak/

lan vodstva Odbora za useljavanje i iseljavanje,

N . Begi

2
Za lica pod red. br. 6 u rubrici Opaska stoji: nalazi se u Kasidolu, Sarajevo;
pod red. br. 7, u Beogradu; pod red. br. 8, u Srbiji na lijeenju; pod red. br. 10,
u Sarajevu; pod red. br. 17 i 31, nalazi se u ropstvu u Njemakoj, i pod red. br.
32 i 33 stoji: prema ljekarskom uputu zadrana sa majkom u bolnici.
 BR. 128
IZVETAJ KRILNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA TU-
ZLA OD 14. JULA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORU-
NIKE PUKOVNIJE 0 VOJNO-POLITIKOJ SITUACIJI NA SVO-
JOJ TERITORIJI I ZLOSTAVLJANJU PRAVOSLAVACA OD US-
TAA, NAROITO U KOTARU VLASENIKOM1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KRILNO ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
TUZLA
Broj 2260

Izvjetaj po zapovjedi
J.S.Br. 141/41. g. dostavlja.

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE.

Tuzla, 14. srpnja 1941. SARAJEVO.

Na temelju zapovjedi toga zapovjednitva J.S. Br. 141/41. od

24. svibnja 1941. g. dostavlja se slijedei izvjetaj:
1.- Koje su jedinice novoobrazovane, gdje su smjetene i
prosjeno brojno stanje: Od podnijetog poslijednjeg izvjetaja na
rejonu ovoga krila nije obrazovana ni jedna nova jedinica, osim
jedna satnija pionira u Brkom u kojoj sada ima oko 200 vojnika,
koji rade na opravci mosta a smjetena je u voj. barakama u
Brkome.
2 . - Izvrni pokreti naih jedinica i radi ega: Od podnijetog
poslijednjeg izvjetaja pa do danas na rejonu ovoga krila nije
izvren ni jedan pokret naih jedinica, osim to je jedan bataljon
iz Tuzle na 10. i 11. ov. mj. vrio pretres Tuzle i kua grada Tuzle,
u cilju pronalaska prikrivenog oruja, municije i vojne opreme,
te je ovoga dobre koliine pronaeno. Sudjelovalo je kod toga 16
orunika. O koliini oduzete spreme podnjet e se izvjetaj.
3 . - Raspoloenje naroda: Raspoloenje naroda katolika i
muslimana je vrlo dobro, doim pravoslavni su potiteni i osjea
se neraspoloenje ali ovo vidno neispoljavaju nego su rezervisani.
Neraspoloenje najvie se dovodi u vezu sa nekorektnim postup-
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 85/3-6. U sastavu
ove arhivske jedinice nalaze se izvetaji o situaciji na teritoriji itave 4. orunike
pukovnije.

327
 kom ustaa, koji vrlo grubo postupaju sa pravoslavnim narodom,
zlostavljaju ga, te su pravoslavni i u selima tako uplaeni da kada
se pojave ustae bjee u umu, bojei se da e ih poubijati. Ovo
se za sada najvie deava na rejonu Kotara Vlasenikog, o emu
je ve izvjetavano za pojedine sluajeve. Pojedine ustae prave
osvete pravoslavnima svojim komijama sa kojima su ranije imali
razne svae inae su i pravoslavni pokorni i odazivaju se svima
pozivima vlasti.
4 . - Eventualna etnika akcija- rezultat: Od podnjetog posli-
jednog izvetaja pa do danas na rejonu ovoga krila nije bilo
nikakve etnike akcije niti se ma ta u ovom pogledu primjetilo,
jedino sluaj bjegstva dvojice biv. graniara jugoslavenski inae
rodom Srbijanci, koji su pobjegli sa Grke granice i planinama se
prebacili do Bos. amca odatle preko Save, mislei preko Srijema
za Srbiju, ali su uhvaeni i vlastima predani, nisu nigdje uinili
niti pokuali uiniti koje krivino djelo, ali je njihova pojava kroz
ume alarmirala i uzbunila seljake da su mislili da su to etnici.
5 . - Akcija naih snaga- rezultati: Nisu preduzete nikakve
akcije naih snaga, niti je bilo kakve potrebe za ovo, sem sluaja
istaknutog pod tokom 2. vrenja pretresa.
6.- Odnosi sa Njemakim i Italijanskim trupama: Sa Njema-
kim trupama gdje ovih ima odnosi su svugdje vrlo dobri, a
Italijanskih trupa u ope na rejonu krila nema.
7 . - Eventualije: Nikakvih naroiti dogaaja nije se desilo na
rejonu krila od podnijetog poslijednjeg izvjetaja pa do danas.
Deava se da sa desne obale rijeke Drine- Srbijanci dovikuju grube
izraze naim vojnicima, pa se ak deava, da po koji put pred
veer i iz puke pucaju na nau teritoriju. Potrebno bi bilo
preduzeti potrebne mjere, da se ovi sluajevi spree.
Prednji izvjetaj dostavlja se na znanje.

Zastupa
Zapovjednika krila
M.P. oruniki nadsatnik:
Ghilardi2

2
Franjo.

328
 BR. 129
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI VLASENICA OD 14. JULA 1941.
DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU O RADU NA
SMETAJU DOSELJENIKA SLOVENACA PO OPTINAMA1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U VLASENICI

Prez. Broj 3 7/41.-

14. srpnja 1941 g.
-Vlasenica-

D R A V N O M RAVNATELJSTVU ZA PONOVU
ZAGREB
Kaieva 26

U vezi okrunice toga Ravnateljstva Ptk. Broj 98 od 5.-VII-

1941 godine u pogledu doseljavanja Slovenaca u kotar vlaseniki
ast mi je podnijeti slijedei izvjetaj:
Za razmjetaj doseljenika Slovenaca izvrene su sve pri-
premne radnje. Osnovano je povjerenitvo u sjeditu kotara sa
jednim upravnim inovnikom i jednim Ustakim dunostnikom,
sa kojima su kao odbornici odreena tri ugledna lica. Spisak
lanova povjerenitva prilae se. I u svima opinama kotara
vlasenikog su organizovani odbori sa po nekoliko uglednih lica,
iji e se popis dostaviti kada ga primi ova oblast, jer zbog
udaljenosti nekih opina i slabih komunikacija nisu jo stigli
izvjetaji.
I ovom prilikom kao u dopisu Prez. broj 36/41 od danas moli
se Ravnateljstvo za objanjenje, dali ova povjerenitva imaju da
budu neto zasebno od odbora za iseljavanje, ije je organizovanje
nareeno okrunicom Ptk. broj 26 od 2. VII. 1941 g., ili je to
jedan te isti odbor, to bi i logino bilo s obzirom na poslove, ili
je samo sluajno poseban naziv dat u svakoj okrunici. Potrebno
je nadalje objasniti razliku izmeu naziva ispostave i mjesnih
odbora u pojedinim opinama, jer bi i to trebalo da bude isto.
to se tie samoga organizovanja kako unutranjeg tako i
vanjskog rada ovih svih organizacija, izdata su potrebna nareenja

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 13/1-2. U prilogu se
nalazi brojni pregled slovenakih porodica po optinama. Ukupno 2.850 porodica,
k. 179, reg. br. 13/1-3.
 svima dravnim uredima i svima oruanim organizacijama, pa je
tako i ste strane sve potpuno pripremljeno.-
Za sada su za sve poslove upotrebljeni samo dravni inovnici
a privatna lica uz honorar nisu za sada potrebna.
Kako do sada nema upranjenih kua i posjeda po selima to
je predvieno, da se Slovenci doseljenici razmjeste u prvom redu
po kuama imunijih Srba u selima, a kasnije e se prema
prilikama postupati. Izvren je raspored razmjetanja na itavom
teritoriju kotara, te se prilae taj raspored. Raspored je napravljen
prema brojnom stanju Srba u odnosu prema muslimanima. Jer u
prvom redu treba nivelisati brojni odnos Srba i Hrvata (muslima-
na).
Najvea potekoa bi bila, kad bi se odmah ovamo uputili
Slovenci doseljenici, to u kotaru vlasenikom vlada velika osku-
dica u ljudskoj hrani, jer je ovo od uvijek bio pasivan kraj, a sada
Pogot. ne moe da stavi na raspolaganje potrebne koliine hrane,
pa zbog toga formalno vlada glad. I stoga razloga bar za 15 dana
dok ne prispije etva u ovom kotaru (ovaj je kotar u planinskom
i visinskom kraju, pa etva kasno dolazi) nebi trebalo upuivati
Slovence, jer bi se njihovim dolaskom jo vie pogoralo stanje,
ili bi trebalo odmah staviti na raspolaganje ovome kotaru, bar 20
vagona hrane. Iz ovih razloga je i brzojavno zamoljeno to
Ravnateljstvo, da se za sada ne alju Slovenci.
Za privremeni smjetaj Slovenaca do odlaska na odreena
mjesta pripremljene su sve potrebne prostorije i izvrene su sve
potrebne administrativne radnje, tako da e ste strane sve kako
treba biti izvedeno.
Transportovanje Slovenaca doseljenika treba izvriti Drav-
nom eljeznicom do Zavidovia, od Zavidovia do Han Pijeska
umskom eljeznicom u Dravnoj eksploataciji. Ovo bi bio naj-
zgodniji, najlaki i najblii put, jer Han Pijesak, koji se nalazi na
podruju Kotara vlasenikog, udaljen je od Vlasenice svega 20 km.
Da bi se olakao dalji rad oko smjetanja Slovenaca doselje-
nika, potrebno bi bilo, ako je to tehniki u vezi sa redovnim
eljeznikim putnim saobraajem izvodljivo, dolazak Slovenaca
da bude izjutra u Han Pijesak, kako bi mogli na vrijeme prispjeti
u Vlasenicu i kako bi se njihov raspored mogao brzo izvriti.-
Za samu organizaciju njihovog prijema u Han Pijesku i u
pogledu njihovog razmjetaja, potrebno bi bilo ovoj Oblasti
brzovozno sredstvo, ah to ne moe imati zbog nestaice benzina.
Zato bi potrebno bilo da se ako je o mogue hitno stavi na
raspolaganje neka koliina benzina, a u koliko je mogue i neki
teretni kamioni.
Budui da u kotaru vlasenikom nema dovoljan broj konja
za prevoz, jer su pred rat od strane vojnih vlasti bive Jugoslavije
rekvirirani, to e prevoz doseljenika kolima zadavati dosta pote-
koa i pogaae u glavnom ista lica, to bi trebalo da se odnosnim
licima koja e u svome redovnom poslu i privreivanju trpjeti
tetu, dade neka naknada u novcu, koji oni svakako oekuju, pa
molim za potrebno uputstvo u tom pogledu. To isto vrijedi i za
prevoz uhienika iseljenika i prevoz od njih zaplijenjenih ivotnih
namirnica.-
Za Dom-spremni!
Kotarski predstojnik,
Gruhonji s.r.

BR. 130
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI VLASENICA OD 14. JULA 1941.
DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU O RADU NA
ISELJAVANJU SRBA, HAPENJU I UPUIVANJU U LOGOR
SISAK1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U VLASENICI

Prez. Broj: 3 6 / 4 1 -
14. srpnja 1941 g.
-Vlasenica-

D R A V N O M RAVNATELJSTVU ZA PONOVU
ZAGREB
Kaieva 26

Nalogu toga Ravnateljstva Is. Broj Pov. 72/941 od 7. srpnja

1941 g. udovoljeno je 12. o. mjeseca, te su sva lica u spisku isti
broj izuzev pod rednim brojem 2, u koliko su se nalazila kod
kue, sa svojim porodicama uhiena i dovedena u sabiralite u
zgradi Puke kole u Vlasenici. U svemu je postupljeno prema
izdatom nalogu i okrunicama.
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 14/4-2.
 alje se u prilogu 7 komada plavih popunjenih kartica sa
generalijama i 5 kartica o zaplijenjenoj imovini, te 7 komada
zapisnika o pokretninama i inventarima preuzetim od privatnika
odnosno od uhienika. Meu uhienicima se ne nalaze Bobar
Duan protojerej iz Vlasenice, Jaki Ljubo pop iz Han Pijeska,
Mazgijevi Drago pop iz Dervente, Savi Janko pop iz Kneine,
Savie Milo pop iz Milia jer su ranije od Ustakih vlasti kao taoci
uhieni i odvedeni, te Breani Janko protojerej iz Sarajeva, koji
se nalazi u Sarajevu i o tome je odmah to Ravnateljstvo brzojavno
izvjeteno 12. o.mjeseca.
Kao to se iz kartica o generalijama vidi uhieno je svega 6
mukih odraslih lica, 6 muke djece, 10 enskih odraslih lica i 4
enska djeteta, u svemu 26 l i c a -
Uhienje i itav postupak je proao u potpunome redu i bez
ikakvog incidenta. Uhienje je potpuno zavreno istom 12. ov.
mjeseca u noi jer su mnoga mjesta, gdje su uhienici ivjeli mnogo
udaljena od Vlasenice i zbog veoma loih puteva teko pristupa-
na. Iz istih razloga je teko bilo prenijeti odnosno prevesti
zaplijenjene ivotne namirnice uhienika, pa je taj posao dovren
sino kasno u no. Iz istih razloga takoer su se tek sino vratili
popisivai nakon obavljenog posla.
Zbog svega toga nije se mogao ni podnijeti ovaj izvjetaj
ranije, a niti dostaviti prileee kartice i ostali materijal. Osim
toga zbog slabih potanskih veza kasno je stiglo i nareenje t.j.
11. o.mj. pa je tehniki bilo nemogue ovaj posao organizovati i
svriti prije nego to je sada uinjeno, pa se moli to Ravnateljstvo
da to uvai, a da neshvati da se nije radilo sa mnogo volje i truda.-
Za izvrenje ovoga posla potpuno je provedena organizacija
u itavom kotaru, ali nisu stigli izvjetaji od svih opina o
organizovanju odbora, pa se za to ne moe dostaviti spisak lica
u odborima, nego e se to naknadno uiniti.
U vezi sa ovim moli se Ravnateljstvo, za uputstvo, da li treba
posebno osnivati Ured za iseljavanje prema okrunici Ptk. Broj
26 od 2. VII. 1941. g.2 i posebno Povjerenitvo toga Ravnateljstva
prema okrunici Ptk. Broj 98 od 5. VII. 1941 ili je tu u pitanju
promjena rijei u nazivu, jer iz samih okrunica ovo nije potpuno
jasno a prema samoj svrsi i poslu to bi sve mogao da obavlja jedan
odbor. -U koliko je to jedno te isto, molim za objanjenje kojim
e se imenom nazivati i da se prema tomu poalju eventualno
potrebni peati, knjige i formulari.
U pogledu samog organizovanja iseljavanja, a naroito dose-
ljavanja potrebno bi bilo da se izrade i dostave svima Kotarskim
2
Vidi dok. br. 93.
oblastima sve potrebne knjige, formulari, oglasi i sve ostalo to
je sa ovim u vezi u to veim koliinama, jer treba imati na umu
da mnoga kotarska mjesta nemaju tiskara, knjiara i paprirnica,
kao to je to sluaj sa Vlasenicom, pa zbog toga ovi tehniki
poslovi, koji se stvaraju pisanjem na pisaem stroju svih navedenih
stvari, zadaju mnogo posla i oduzimaju mnogo vremena, pa time
koe sami rad. Osim toga moe biti da sama ova tehnika strana,
koju e svaka oblast prema svome znanju urediti, nee odgovarati
kasnijim eventualnim potrebama.-
Ovdje se nee moi organizovati zajednika prehrana i uva-
nje zaplijenjene stoke, jer je vlaseniki kotar stoarski kraj i
imuniji seljaci imaju mnogo stoke a naroito sitne, pa bi tehniki
bilo nemogue ovu stoku na jedno ih vie zajednikih mjesta
skupiti, zato je stoka koja je sada zaplijenjena od uhienika,
predata uz potvrdu pouzdanim licima, a to je potrebno pogotovu
u budue initi. Prijepis potvrda o predatom blagu poslae se
naknadno, jer to sada nije se moglo na brzu ruku uiniti.
Sakupljena hrana od uhienika je dovezena u sabiralite i
izmjerena i s njome e se postupati prema okrunici Ptk.br.: 100
od 5.VII. 1941. godine.
Da bi se uhiena lica to prije otpremila u logor u Sisak,
brzojavno je 12. o. mjeseca zamoljena od toga Ravnateljstva
intervencija za hitnu dodjelu i instradaciju 2 vagona od eljeznike
stanice Han Pijesak na umskoj eljeznici Han-Pijesak-Zavidovii
i od Zavidovia na dravnoj pruzi za Brod i dalje, pa se ponovo
moli za hitnu intervenciju u ovoj stvari, kako zbog nestaice hrane
nebi uhiena lica u pogledu njihove ishrane zadavala i tu brigu
ovoj oblasti.
Naroito se napominje da je velika oskudica u hrani ljudskoj
u kotaru vlasenikom, jer je to uvijek bio pasivan kraj, a Pogod
ne moe da stavi na raspolaganje potrebne koliine, iz tih razloga
vlada formalno glad u narodu. Zato je brzojavno traeno od toga
Ravnateljstva da intervenie, da se to prije poalje ovamo 20
vagona hrane, jer bez toga ne moe biti ni govora o doseljavanju
Slovenaca, o emu se podnosi zaseban izvjetaj.
S obzirom na sve izloeno, moli se Ravnateljstvo da i u
budue u pogledu uhienja lica za iseljenje o svima navedenim
okolnostima vodi rauna i da ne nareuje veliki broj uhienja.-

Za dom-spremni.-

Kotarski predstojnik,
M.P. Gruhonji s.r.
 BR. 131
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE VIEGRAD OD 14. JULA 1941.
ORUNIKOM KRILNOM ZAPOVJEDNITVU GORADE O
PLJAKI NARODA OD STRANE USTAA IZ OPTINE
BORIKE1

ORUNIKA POSTAJA
Broj 307
14. srpnja 1941 god.
U Viegradu

Pljaka naroda po Sjemeu

od strane Ustaa iz opi-
ne Borike izvjetava.-

ORUNIKOM KRILNOM ZAPOVJEDNITVU

'GORADE:

Dana 9. srpnja 1941. god. doli su iz Medne Luke, opine

Borike kotar Rogatica istomesni seljaci koji su se upisali u sastav
ustaa i to: Halilovi Avdo, Delija Bido i Heri Salko u selo Han
Brdo, opine Orahovci, kotar Viegradski i kod kue Batinia
Neda sjedili i istoga pitali da li ima vojnike spreme, a kada im
je on odgovorio da nejma Halilovi Avdo naredio je Deliji Bidu
i Heriu Salku da izvre pretres kue, to su ova dvoica i uinili.-
Prilikom pretresa od Batinia Nee oduzete su neke privatne
stvari t.j. jedna Termos flaa koju je isti jo od due vremena
posjedova skinute su mu sa sina akire i jedne cipele koje su
Ustae Halilovi Avdo, Delija Bido i Heri Salko za sebe zadrali.-
Kod Rajaka Novice takoe u Han Brdu isti Ustae pretresli
su stan i od istoga odnijeli neke privatne stvari koje su bile njegova
svoina i sa samoga Novice skinuli sa nogu cipele i akire, koje
je cipele i akire obukao na sebe Heri Salko.-
U Sjemeu, opine Borike kotar Rogatica doli su Ustae
iz Rogatice i Ustae iz sela Stare Gore opine Borike kotar
Rogatica i to: Canovi Osman i Agi Hamed oba iz Stare Gore
te u sastavu sa gornjim troicom i Ustaama iz Rogatice koji su
bili pod komandom nekog Salema koji je poeo nareivati kako
e se stanovi vriti i ta e se sve oduzimati, te su u tome izvrili
pretres stana kod Mirkovi Milosava, kojom prilikom su mu
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 5/4-2.
 odnijeli neke enske haljine i posteljnu spremu kao i vlastito sedlo
za konja kojega je ve od due vremena posjedovao, kao i ivotne
namirnice, mast, gas, brano i ostalo. Kod Ninkovi eda izvren
je pretres stana i odneena enska sprema, mast, gas i privatno
sedlo koje je od due vremena posjedovao.-
Po saznanju za ovu plaku od strane Ustaa potpisati se je
sa 6 orunika uputio na lice mjesta da stvar izvidi i ustanovio da
su gornji navodi prijave istiniti.-
Ustaa Halilovi Avdo ispitan izjavi: da je on po n a r e e n j u
naelnika opine Borike Dumonji Zulfe i starjeine Ustaa u
opini Borikoj Agia Bisme sa svojim drugovima Delijom Bidom
i Heri Salkom otili u Han Brdo i tamo izvrili pretres s t a n o v a
kod Rajaka Novice i Batini Nee i zaista oduzeli navedende
stvari, a sutra dan 10. ov. mjeseca da su doli na Sjeme i stavili
se pod komandu Komandanta Ustaa iz Rogatice gde su bili i
Canovi Osman i Agi Hamed iz Stare Gore i tu su pretresali
stanove i natovarili kola spreme i za Rogaticu otjerah. Izjavljuje
zajedno sa Delijom Bidom da je zapovjednik ovome svemu bio
neki Salem iz Rogatice koji je hvatao djecu i poto ih svee u
lance prinosi revolver nad samu glavu i iz revolvera ispaljuje metak
preko glave tako je inio nekoliko puta dok je na glavi djece kosu
opalio. Taj se sluaj dogodio i sa Laki Aimom vrlo mirnim i
potenim seljakom kojeg su Ustae uhvatile i pre tukle a i s t o m e
je kosa na glavi opaljena pucanjem iz puaka jer su mu u s t a e
prinosile cijev do same glave i metak opaljivale tako da je vatra
iz puke sagorijevala kosu na glavi.
Ovi ustae su narodu govorili da su im oni Begovi i da se
nemaju kuda aliti, jer da su oni u stanju i orunitvo da p o h a p s e
i razoruaju jer za njih danas orunitvo ne vai nita.-
Napominjem da je Ustaa Delija Bide iz Medne Luke poznat
kao opasan kradljivac sa kojim je andarmerija uvijek posla imala
zbog ega je i osuivan. Heri Salko takoe nije na dobrom glasu
i ne zasluuje da bude primljen u Ustake redove. Agi H a m e d -
Agi Adii i Canovi Osman poznati su kao stari verceri duhana
i monopolskih artikala, svaalice, ubojice i poznati liferanti o r u j a
koji ne zasluuju da budu primljeni u Ustake redove, dok se
pozitivni podatci za Ustae iz Rogatice ne mogu dati jer ih
potpisati ne poznaje samo to da je zapovjednik bio neki Salem a
kako mu je dalje ime i prezime nije se moglo ustanoviti.-
Narod u ovom kraju gde se ovaj sluaj dogodio mnogo se je
uplaio i svi mukarci bjee od kua, pa kad orunitvo naie
izlaze ene, djeca i odrasli ljudi mole za zatitu privatne imovine
dok vojniku predaju sami orunikim postajama.-
 Na osnovu prednjeg molim da se preduzmu mjere, da se
sprijei ovim pljakaima iz Stare Gore i Medne Luke koji su
naoruani kao stari i poznati kriminalni tipovi da meu narodom
ne ine ovakva djela jer bi moglo doi do velikog nereda u emu
bi i vojska morala uestvovati, dok seljaci izjavljuju da su pokorni
vlasti i njenim nareenjima i spremni su ako vlast zatrai i naredi
da i svoja imanja za istu zaloe. Mole potpisatog i orunike da ih
uzmu u zatitu.-
Prednje se dostavlja na znanje.-

DOSTAVLJENO
Kotarskom prestojnitvu Rogatica
i Viegrad, Ustakom Logoru Roga Zapovjednik postaje
tica i Viegrad, koncept redovnim oruniki strameter
putem vodu na uviaj .- Avd. M. Kujundi

BR. 132
IZVETAJ UREDA ZA ISELJAVANJE REDARSTVENOG RAV-
NATELJSTVA U SARAJEVU OD 15. JULA 1941. DRAVNOM
RAVNATELJSTVU ZA PONOVU 0 UHAPENIM, NEUHAPE-
NIM I NAKNADNO UHAPENIM LICIMA1

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO U SARAJEVU

Prez. broj 947/41
Sarajevo, 15 srpnja 1941.

Izvjetaj ureda
za izseljavanje.-

D R A V N O M RAVNATELJSTVU ZA PONOVU
ZAGREB

U vezi naloga Naslova 4 srpnja 1941. Is. Broj. Pov. 48/41.

Odbor za iseljavanje, osnovan u smislu okrunice Naslova Ptk,
br. 26 od 2 srpnja 1941.2 izvrio je hapenje oznaenih osoba i ba:

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 3/1.
2
Vidi dok. br. 93.
1/ Vlai Ljubomir, protojerej. Skupa sa imenovanim uhapena
je supruga Milka, te djeca Jovan, Boidar i Mileva udata Mitrovi.
Za imenovanog dostavlja se: generahja, kartica za preuzima-
nje imovine, popis preuzetih ivenih namirnica, popis pokretne
i nepokretne imovine, te zapisnik o popisu zapljenjenih vrijedno-
snih predmeta i novca.
Sve pod brojem 3.
2/ Skaki Nikola, paroh. Uhapen sam.
Za imenovanog dostavljaju se: generalija i ostale zapisnike.
Sve pod brojem 4.
3/ kaljak Veljko, paroh. Skupa sa imenovanim uhapena je
supruga Stojanka, te djeca Biljana i Sinia.
Za imenovanog dostavljaju se generalije i ostale zapisnike.
Sve pod brojem 5.
4/ Risti Vasilije, rektor Bogoslovije. Skupa sa imenovanim
uhapena je supruga Marica, ki Ivanka Ivanievi i unuka Vjerica.
Za imenovanog dostavlja se generalija i ostale zapisnike.
Sve pod brojem 6.
5/ Maksimovi Mirko, paroh. Skupa sa imenovanim uhapeni su
supruga Milena, te djeca Milenko i Dobrila. Za imenovanog
dostavljaju se generalija i ostali zapisnici.
Sve pod brojem 13.
6/ Kapor Bogdan, akon. Skupa sa imenovanim uhapena je
supruga Darinka i ki Jelena.
Za imenovanog se dostavlja generalija i ostali zapisnici.
Sve pod brojem 15.
7/ upi Luka, prota i paroh. Skupa sa imenovanim uhapena je
supruga Gospa, te djeca Natalija, Luka i Borivoj.
Za imenovanog dostavljaju se generalije i ostali zapisnici.
Sve pod brojem 17.
8/ Breani Janko, protojerej. Skupa sa imenovanim uhapena
je supruga Natalija i sin Velinko.
Za imenovanog dostavlja se generalije i ostali zapisnici.
Sve pod brojem 19.
91 Bokovi Duan, paroh. Skupa sa imenovanim uhapena je
supruga Ruica te djeca Slobodan i Ljiljana.
Za imenovanog dostavljaju se generalije i ostali zapisnici.
Sve pod brojem 20.
 NIJESU MOGLI BITI UHAPENI:

1/ Zimonji Petar, 3 mitropilit. Isti se ne nalazi u Sarajevu, pa je

njegov stan otvoren, te su predmeti nalazei se u stanu propisno
zaplijenjeni. Zapisnici za spomenutog dostavljaju se pod brojem 1.
2/ Vukmanovi Jovan, profesor. Isti je navodno jo u mjesecu
svibnju otselio u Crnu Goru, pa je njegov stan otvoren i unutra
nalazei se predmeti redovito zapljenjeni. Zapisnici za spomenutog
dostavljaju se pod brojem 2.
3/ Selivanovski Boris, Isti je navodno 10 svibnja 1941 g. odselio
u aak i sve svoje stvari ponio sobom. Zapisnici za spomenutog
dostavljaju se pod brojem 7.
4/ Petrovi Stevan, protojerej. Isti je navodno nepoznatog dana
odselio u Srbiju, a namjetaj smjestio negdje u Koevu. Po
organima Redarstvenog ravnateljstva je pokrenuta potraga da se
pronae namjetaj. Zapisnici za spomenutog dostavljaju se pod
brojem 8.
5/ Peki Baja, profesor. Isti je otrag duljeg vremena otselio iz
Sarajeva u nepoznatom pravcu. Odnosne kartice dostavljaju se
pod brojem 9.
6/ Martinkovi Milan, protojerej. Isti je navodno prije 20 dana
odselio u Beograd, a njegov stan je potpuno prazan. Kod svoga
stanodavca Doder Obrena ostavio je u pohranu jedan klavir koji
je propisno zaplijenjen. Zapisnik za spomenutog dostavlja se pod
brojem 11.
7/ Markievi Dr. Petar, profesor. Isti je otrag duljeg vremena
odselio iz Sarajeva u nepoznatom pravcu. Odnosne kartice dostav-
ljaju se pod brojem 12.
8/ Koprivica Andrija, profesor. Isti je navodno oko 1 travnja o.
g. odselio sa svojom porodicom u Crnu Goru, ponjevi sa sobom
sve pokustvo. Zapisnik za spomenutog dostavlja se pod brojem
14.
9/ Jokanovi Nedeljko, profesor. Isti je otrag duljeg vremena
odselio u nepoznatom pravcu. Odnosne kartice, za spomenutog
dostavljaju se pod brojem 16.
3
Petar Zimonji, mitropolit dabrobosanski, roen 24. VII 1866. u Grahovu
uhapen 12. V 1941. od strane ustaa, muen u logorima. Ima vie verzija o
njegovoj smrti. Vidi knjigu Milan Bulaji, Ustaki zloini genocida i suenje Andriii
Artukoviu, Beograd 1988, knj. 1, str. 287-294.
10/ Frk Josif, profesor. Isti je otrag duljeg vremena otselio u
nepoznatom pravcu. Odnosne kartice za spomenutog dostavljaju
se pod brojem 19.
11/ Anisimov Inokentije, jeromonah. Isti je navodno 30 travnja
o . g . otselio iz Sarajeva i sada se nalazi u jednom manastiru kod
Plevlja. Zapisnik za spomenutoga dostavlja se pod brojem 21.

NAKNADNO JE UHAPEN

Papi Mitar, profesor Bogoslovije. Skupa s njime uhapena

je supruga Anelka, kao i jedno muko nekrteno dijete. Za
imenovanog dostavlja se generalije i ostali zapisnici pod brojem 10.
Za svim osobama, koje su nalogom Naslova Is. Broj Pov.
48/41. imale biti uhapene, a koje se nijesu mogle pronai,
upuena je redarstvena potraga, te u koliko isti budu pronaeni
bie naknadno upueni u logor Sisak.
Gore navedeni uhapenici, skupa sa njihovim obiteljima bit
e danas sa potrebnom pratnjom i koliinom hrane, koja e im
dostajati za 10 dana, upueni u logor Sisak.-
Sav novac, dragocjenosti, vrijednosni papir i si., koji su
pronaeni kod uhapenika ili u njihovom stanu deponirani su u
Gradskij tedionici u Sarajevu u korist Naslova.-

Ravnatelj redarstvenog ravnateljstva:

Dr. B. Gjikovi v. r.
 BR. 133
IZVETAJ TERITORIJALNE LEGIJE KARABINJERA U ANKONT
GRUPA ZADAR OD 15. JULA 1941. KR. GUVERNATORATU
DALMACIJE KABINETU U ZADRU 0 REPRESALIJAMA
USTAA NAD PRAVOSLAVCIMA NA TERITORIJI SRBA1

TERITORIJALNA LEGUA KR. KARABINIERA U ANCONI

(ANKONA) - G R U P A - Z A D A R

N 1/123 prot.Pov.od. Zadar, 15. jula 1941 XIX

P R E D M E T : Vijesti s o n e strane g r a n i c e . -
KR. GUVERNATORATU DALMACIJE-Kabinet- ZADAR
KR. P R E F E K T U R I
K R . G U V E R N A T O R A T U - G l a v . I n s p . Jav.Sigur.
KR.KVESTURI
i, radi znanja:
KOMANDI KR. KARAB. G U V E R N A T O R A T A
DALMACIJE ZADAR
Karabinijeri iz Kistanje izvjeuju da se, uz sva nareenja
Poglavnika, sve to vie nastavljaju represalije ustaa protiv Srba
u mjestima preko granice.
Izgleda da je centar te krvave aktivnosti optina Srb, gdje su
se desili ovi dogaaji:
1/ Dana J8_junajistae, nakon to su prisilili sveenika Spasu
Lavrnju iz Suvaje da sie iz potanskog automobila otjerali su ga
u umu i ubili.
II/ Dana 19. juna ustae su uhapsili Kea Soku, enu Jovana
Kee, Raenovi Milenu enu Stevana Raenovia, biveg posla-
nika, Petra Rastovia, Branka Miljua, Simu Vojvodia, Duana
Ugricu i Mila Desnicu i nakon to su ih zlostavili, ranili su
bajonetima u noge Petra Rastovia i Branka Miljua. Zatim,
nakon to su ih jo tukli, pustili su Kea Soku, Raenovi Milenu,
Desnica Milu i Ugrica Duana, dok su zatvorili u tamnicu Petra
Rastovia, Milju Branka i Simu Vojvodia koji su zatim uspjeli
da pobjegnu. Zatim su ponovo uhapsili Duana Ugricu i izvedavi
ga u umu zvanu Kuk", povrh Donji Lapac, nakon to su ga
ubili, bacie ga u ponor.
III/ Dana 20 juna ustae su uhapsili Danu Batinia, lugara u
penziji, i njegovog sina Duana te su ih strano tukli. Nakon toga
pustili su na slobodu Duana, a nastavili da tuku oca, koji je od
1
Prevod, original na italijanskom jeziku u Vojnom arhivu, AI, k. 542, reg.
b.r. 9/10.
 toga umro u ustakoj Komandi u Srb. Lje je potom zakopan u
polju koje je vlasnitvo Omikus Milke, nedaleko od kasarne.
IV/ Dana 26 juna, nou dok su spavali, bili su uhapeni Drago
Oegovi Bracin, Mile Grbi Jovanov, Milan Icitovi, Ilija kori,
Milan Vojvodi, Petar eelj, Stevan Rajak, Ilija Kea, Vojislav
Mileusni, Ilija Vojvodi, Duan Ugrica, Stevan Vjetica, Sima
Kalini, Dane Ognjenovi, Petar Desnica Petrov i uro Vojvodi
urin koji su vezanih ruku i nogu icom i lancima odneeni
kamionom u umu zvanu Kuk", povrh Donji Lapac, te zatim
ubijeni i baeni u ponor, osim Vojislava Mileusnia, Petra Desnice
i ime Kalinia, koji su uspjeli da pobjegnu.
V/ Dana 27 juna ustae su uhapsili Pilja Petra, uru Jovania,
Davida Media i uru Dimia, svi iz Metka, i druga lica ija su
imena nepoznata. Odveli su ih kamionom u umu zvanu Kuk"
i ubili.
VI/ Dana 1 jula ustae su zapalili selo Suvaja. U tom je poaru
izgorjelo 25 kua. U tom su selu ustae ubili ene, djecu i ljude
u ukupnom broju oko 300 lica, od ovih je 170 je zakopano u tri
jame, a ostali su spaljeni.
Takoe u Suvaji, desilo se je i ovo: eni svetanika Spase
Lavrnja, koji je ranije bio ubijen, ustae su rasporile trbuh
izvukavi ivo dijete koje su ubili.
Djevojci Angeli Kea zabili su noeve u grudi. Osim toga
uhvatili su Zroku Kea koja je bjeala iz zapaljene kue i ivu su
je bacili u vatru. Od porodice Sava Kea zaklato je i ubijeno 12
osoba, meu kojima sedmero djece.
VII/ Dana 2 jula u selu Osredci ustae su zapalili zapaljivim
bombama nekoliko kua i magaza i ubili Radu Grbia, Jovana
Grbia, Iliju Grbia, Duana Grbia, Stevana, Nikolu i ora
Damjanovia, imu Grbia, Bokan Danila, Zori Jovana, Pei
Smiljanu i Novakovi Iliju.
Istoga dana u selu Krukovaa, kod Srba, bila je zaklana
porodica Davida Desnice, od etiri lana, zatim ena i sluavka
Ante Peria kao i Milka Raenovi, Soka Raenovi, Jovanka
Raenovi i sin Nikole Raenovia.
Napokon ustae su opljakali sve duane optine Srb i
privatne stanove izbjeglih porodica te su uzeli stoku.

KAPETAN, PRIVREM.
KOMANDANT GRUPE
Umberto Buonasisi, s.r.
 BR. 134
IZVETAJ VELIKE UPE HUM OD 15. JULA 1941. POSEBNOM
OPUNOMOENIKU POGLAVNIKA PODMARALU LAKI O
ZLOINIMA USTAA NAD 90 OSOBA U BLIZINI MANASTIRA
HUMAC1

VELIKA UPA HUM U MOSTARU

primljeno 15. VII 1941.
75

POSEBNOM OPUNOMOENIKU POGLAVNIKA

PODMARALU G. LAKI
Mostar

Na Va otpis od 3 srpnja 1941 br. 23 ova je Velika upa upitom

na Kotarsku oblast u Ljubakom ustanovila, da je noi izmeu 30
lipnja i 1 srpnja 1941 dovedeno iz pravca apljina ! ubijeno u
blizini samostana Humac oko 90 (devedeset) osoba (etnika)
Poblie informacije manjkaju.-
Josip Trajer

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 17/1.

342
 BR. 135
IZVETAJ KRILNOG ZAPOVJEDNITVA BILEA OD 15. JULA
1941. ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE
0 HAPENJU I UBIJANJU SRBA IZMEU 23. I 25. JUNA NA
PODRUJU RAVNOG, O BEKSTVU NARODA U UME I POJA-
ANOM TERORU USTAA NAD PRAVOSLAVCIMA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
KRILNO ZAPOVJEDNITVO
Broj 86
15 Srpnja 1941 g
BILEE

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO

Zapovjednik orunike postaje Ravno sa Taj. Br. 39 od 7.

ov. mjeseca dostavio je izvjetaj ovome Krilu slijedee sadrine:
Za vrijeme ustake organizacije i njihovog djelovanja u
vremenu izmeu 23 i 25 lipnja t.g., na podruju ove postaje
uhapeno je i ubijeno oko 150 pravoslavnih-Srba od strane ustaa.
Rodbina ubijeni odbjegla je poslije ovoga vremena u brda i ume
1 to svi mukarci sa enama i djecom i to iz istoga straha, povodom
prednjih ubijstava, i to iz slijedeih sela: Zavala, Morave, Ljuti,
Grmljani, Sedlare, Veliani, Draeva, i Drijenjana.-
Mjetane sela Zavale, Morave, Ljuti, Grmljana i Sedlara
potpisati je privoleo na povratak svojim kuama, doim mjetane
sela Veliana, Draeva i Drijenjana do danas na povratak svojim
kuama nijesam mogao privoljeti, ve se njih oko 500-600 nalazi
odbjeglih u brdu Bjelasici", odrasli mukih i enskih, kao i
odrasle njihove djece oba pola, koji se jedino dovlae do svojih
kua, u nono doba radi uzimanja hrane.
U drutvu njih sa podruja orunike postaje Ljubinje u Iliji
planini" sjeverno od Bjelasice, takoer se u zajednici nalaze
odbjegli mjetani-pravoslavni, iz sela Strujia, Koteza, Dola,
Dodanovia, Bjeloev Dola, Kortara i sa podruja orunike
postaje Dobrmani, kotara Trebinjskoga, iz sela Mrkonjia i Tulji.-
Ova je organizacija po saznanjima jaka to odraslih i neodra-
slih oko 2.500 lica, raznoga spola, a grupisani su mjestimino od
sela Drapia povrh Bjelasice i Ilije Planine do sela Bjeloev Dola.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 56/3.
 Prema pouzdanim podatcima odrasli muki naoruani su sa
vojnikim pukama, gdje se po nekada moe uti i pucanje puaka.
Vjerovatno je kako se saznaje da imaju i mitraljeze, ali se do
danas pucanje iz istih nije ulo, jer na iste do danas od strane
ustaa i orunika nije bio pokuavan nikakav napad, jer bi inae
posve bio neuspjean, poto su isti u takvim poloajima, da bi se
sa jakim vojnikim snagama u saradnji sa orunitvom od Begovi
Kule i Ljubinja du Bjelasice planine morali biti opkoljeni i
napadnuti. Sa samim organima orunitva je to nemogue uiniti,
s obzirom na broj pobunjenika.
Po prednjem sluaju izvijestio sam telefonski ustakog povje-
renika za kotar Ljubinjski, g. Boroju Juru, dana 5. srpnja t.g. koji
je obeao za ovo isposlovati potrebne mjere, kod nadlenog
upana u Dubrovniku.
Ovi odbjegli Srbi koliko se utvrditi dade, do danas nisu izvrili
krivinih djela, povodom njihovog odmetnitva.
Kako je u Popovom Polju, kotara Ljubinjskog i neki dio Tre-
binjskog i Stolakog, povodom povratka poplave vode, sa polja
prispeo rad za usjeve kukuruza i prosa, to se nita ne radi, radi bojazni
ubistva Srba prema muslimanima i katolicima i obratno.
Da bi se uspostavio javni red i sigurnost, molim da se prema
napred izloenom preduzmu potrebne mjere sigurnosti."
Dostavlja se prednji izvijetaj s tim da se mjere sigurnosti po
svim postajama prema mogunosti preduzimaju, a naroito osigu-
ranje dravnih objekata i saobraajni putevi i veze.
Dok akcija ienja u kotaru Gatakom ne bude zavrena, to
e se ovdje teko moi neto uiniti. Ali im ma kakva akcija
bude preduzeta od strane vojske, orunitvo e sa istom najener-
ginije suraivati. Nekoliko ubijenih srba je samo povod za
bjegstvo ostalih, doim su pravi razlozi velikosrpstvo i neodanost
naoj dravi. Veina odbjeglih se najvie uzda u pobjedu Rusije
i sanja o starim nepovratnim vremenima, te su to pravi razlozi za
njihov bjeg i zato svaka akcija koja se preduzme, mora biti
efikasna i unitavajua, jer su pobunjenici imali dovoljno vremena
da se vrate, poto ustae vie i ne ureduju. U toliko ispravljam
miljenje i gledanje zapovjednika postaje, koji stvari svakako u
prvom redu cijeni, prema onome to vidi na svojem rejonu.
DOSTAVLJENO
Zapovjedniku 4 Hrvatske oru. pukovnije
Sarajevo i
Zapovjedniku Jadranskog Divizijskog Zapovjednik, potpukovnik
podruja.- M. Aganovi2
2
Muharem.

344
 BR. 136
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE GRAAC OD 15. JULA 1941.
KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU O BEKSTVU
PRAVOSLAVACA U UME IZ STRAHA OD USTAKIH ZLOINA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA GRAAC
Broj. 489./41

Pravoslavni ivalj od svo-

jih kua izbegao i skriva
se izvjetava.-

KRILNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU.

Graac 15 srpnja 1941 godine GOSPI:

Poto je u svima selima ovo postajnog reona skoro celo

Pravoslavno puanstvo izbjeglo od svoji domova i skriva se po
umama, a to naroito mukarci od 10 pa navie godina, to jest
noi se skrivaju po umama, a dnevno se vraaju radi obrade
imanja, te ako isti opaze nekog slubenika, to jeste ustau ili
orunika odmah naputaju svoj posao i bjegaju u umu.
Te po ovoj stvari sam vrio provjeru pomou svoji patrola i
starjeina sela, koji izjavljuju, da se pronio glas da e ih ustae
sve poklati a naroito se pronijo glas da dolaze neki Turci iz
Bosne, te da e sve poklati muko, ensko kao i djecu, te radi
toga izbjegavaju i nesmeju se zadravati kod svojih kua.
Prednji izvjetaj dostavljam radi znanja i nadlenost.
Dostavljeno:
Kotarskoj oblasti Graac.
Zapovjednik postaje,
Strametar,
Stjepan Bokovi

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 150-a, reg. br. 30/6-1.

345
 BR. 137
IZVETAJ 3. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE OD 16. JULA
1941. ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOV-
NIJE O SITUACIJI NA SVOJOJ TERITORIJI, ISELJAVANJU I
HAPENJU SRBA I JEVREJA1

ZAPOVJEDNITVO 3. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj.J.S.Broj 129.

Izvjetaj o obavjetaj-
noj slubi dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

Banja Luka, 16. srpnja 1941 SARAJEVO

U smislu izdatih zapovjedi i Naputka za obavjetajnu slubu

u miru u naoj vojsci, dostavljam izvjetaj o obavjetajnoj slubi
u slijedeem:
1.- PRAENJE PRILIKA NA PODRUJU PUKOVNIJE
U P O G L E D U R E D A I SIGURNOSTI, RASPOLOENJA NA-
R O D A U OPE I PREMA VOJSCI: Na cijelom podruju
pukovnije javna sigurnost, red i mir je povoljno. Raspoloenje
naroda i to Hrvata je odlino a isto tako i u vojsci. Grko-istonjaci
i idovi, potiteni su i nezadovoljni sa dananjim ureajem drave.
Gaje neku vrstu mrnje prema naoj vojsci, ali se javno ne
ispoljavaju. Iseljavanje pripadnika grko-istonih sveenika i vie-
nijih graana sa teritorije ove pukovnije, izazvalo je kod ostalih
grko-istonjaka potitenost i bojazan od iste sudbine, te se kod
pojedinaca uju elje da slue u Hrvatskoj vojsci. Meu grko-is-
tonjacima i idovima primeuje se potitenost jo vea, kada uju
da saveznike trupe napreduju u Rusiji.
2 . - SUZBIJANJE P R O T U D R A V N E PROPAGANDE I
P R O P A G A N D E PROTIV VOJSKE: Na suzbijanju protudravne
propagande i propagande protiv vojske, orunitvo energino
radi, krivce hvata i predaje nadlenim vlastima i sudovima.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 14/10.
 Neustanovljenog dana mjeseca lipnja o.g. je Stevan Jovani
iz aplja, kotar San. Most, Mustafi Kaziu iz istog mjesta u
razgovoru o sluenju grko-istonjaka u hrvatskoj vojsci, istome
rekao: Hrvati nee da Srbi slue u njihovoj vojsci, a hoe da
rade kuluk, sigurno se Paveli boji da mu nai vojnici nebi izvadili
srce na nou, pa zbog toga nesmije".
Osumnjieni je uhien i predan kotarskom predstojnitvu u
San. Mostu.
/Izvj.J.S. Br. 515 od 8-VII 1941 ov. zapovjednitva/
20. lipnja t.g. na putu Teanj-Doboj, Hasan Mehinovi iz
Medaka, kotar Teanj, vozei se na kolima, kada ga je Hasan
Durakovi zamolio da ga poveze, i tome rekao: ,,Je...m Poglav-
nika, Njegovu Majku i Ademagu Mesia Doglavnika i njihovu
pomo".
Osumnjieni je uhien i predan kotarskom predstojniku u
Tenju.
/Izv.J.S. Br. 513 od 8-VII 1941.ov. zapovjednitva/
22. lipnja 1941. je Savo Brestovac iz Ljupljanice Gor. kotar
Derventa, rekao Marku Rao iz istog mjesta slijedee: Rusija e
pobjediti", veliavajui pri tome mo Rusije, a Ivanu i Marijanu
Skaro: Paveli je najmljenik Hitlerov, on se nita ne rauna nego
samo kao namjesnik Hitlerov, dva ujca zavladat e svijetom i
postojati e samo jedna vjera, ih katolika ili srpska, a sve ostale
e se ukinuti".
Osumnjieni je uhien i predan kotarskoj oblasti u Derventi.
/Izv.J.S. Br. 542 od 11-VII.1941. ov.zapovjednitva/
28. hpnja 1941. je Cvetanovi uro iz Cvetanovia, kotar
Dvor na Uni, Milanu Brkljaiu, kada ga je ovaj opomenuo, da
je zabranjeno se opijati, istome rekao: Ja mogu za moj novac
piti gdje hou, jesuli to nareenje izdale ustae, je... ustae,
Poglavnika i sadanju vlast". Upozoren da ne vrijea Poglavnika
i vlast, isti je rekao: ast vlasti i Poglavniku, ali je...m Poglav-
nikovicu jer ona nije nikakova vlast".
Osumnjieni je po zanimanju bavar, bez posjeda i nestalna
boravita zbog ega nije uhien te je raspisana tjeralica.
/Izvj.J.S. Br. 501 od 6-VII.1941. ov.zapovjednitva/
29. lipnja 1941. je Trivun Stojkovi iz aplja, kotar San. Most
u sukobu sa Alijom Kazi, Tatla Kazi ene i Read Kazi iz istog
mjesta oko panjaka, istima rekao: Vi Turci, Je... vam p...
materinu, znate Vi da je ovoj jo Srpsko, Je... vam Dravu i
ovakvu upravu i onoga tko ovako upravlja, da Vam dozvoli da
ovako inite".
 Osumnjieni je uhien i predan kotarskom predstojniku u
Sanskom Mostu.
/Izv.J.S. Br. 514 od 8-VII 1941.ov.zapovjednitva/
edo Jaimovi, student prava iz Osjeana, i Veseli, obuar
iz Doboja uhieni su zbog djela organiziranja komunistike stranke
i predani kotarskom predstojniku u Doboju.
/Izv. 565 J.S. od 14-VII. 1941 ovog zapovjednitva/
6. srpnja 1941. je teak Duan Josipovi iz Vuletia kotar
Tesli, vozei se na kolima na putu Tesli-Pribini, teaku Sadik
Sadikoviu i Ribo Fermiu iz Teslia rekao: Evo pitolja sa
kojima u pobiti vas Muslimane i Katolike, da svi budete Hrvatski
podanici, ja neu, mi Srbi jo svoje gonimo, ako je Paveli vama
sudac, nije meni".
Osumnjieni je uhien i predan kotarskoj oblasti u Tesliu.
/Izvj.J.S. Br. 555 od 14-VII. 1941 ovog zapovjednitva/.
Naknadno su uhvaeni Dragoljub Rosi i Lazo Babi, oba iz
Jezera, kotara Jajce, koji se kao sumnjivi komunizmu nalazili u
begstvu te su uhieni i predani ustakom logoru u Jajcu.
/Izvj. Br. 105 J.S. tajni, od 9-VII. 1941. ovog zapovjednitva/
3. srpnja 1941 Anton Horvat zv. Tone, student.-praya.jz.
Kladue, kotara Cazin, u kui Muniba Muranovia iz Ostroca,
koji je pozvao i Belag Muratagia iz Proica, istima govorio:
kako se pronose lane vijesti o njemako-ruskom sukobu, i da
e za etrdeset dana sve drugaije biti, da on kao Hrvat i njegovo^
drutvo nisu zadovoljni sa dananjim poretkom u Dravi Hrvat-
skoj, jer da su sasvim drugaiju Hrvatsku oekivali, pa Je prepo-
ruio, da se to prije tajno organiziraju i sastave spisak lica, koja
i sa kakvim orujem znaju rukovati koje e kroz osam dana preko
Muranovia dobiti.
Muranovi je pri izlazu Muratagia iz njegove kue, i tome
dao 200 dinara, koju da meu seljacima troi, hvali i iste nagovara
na komunistiku stranku a za kratko vrijeme da~2e~dobiti jl
novaca.
Redo uzali iz istog mjesta rekao je Belagi Muratagiu
da e doi ono, to mu je on kazao ranije, t.j. da e Rusija
zaokupirati cijeli svijet, a da e Hitler propasti.
Munib Muranovi 7. ov. mj. povratio se od nekuda kui gdje
je ostavio kljuevi od trgovine eni i jednu ceduljicu: Poto sam
pukim sluajem doznao, d a j e andarmeriskom naredniku naree-
no, da me uhapsi, a zato, neznam razloga^ajioto nemam vojju
zvjeradima u ruke, to sam odluio posluiti se begstvom u
beskrajnost^ "
 Osumnjieni Belaga Muratagi i Redo uzali uhieni su i
predani kotarskom predstojnitvu Cazin, doim se Muranovi
nalazi u bjegstvu za kojim je tjeralica raspisana.
/Izv.J.S. Br. Taj. 110 od 11-VII. 1941. ovog zapovjednitva/.
10. srpnja 1941. predao je Duan Malivuk, iz Rudice, kotar
Bos. Novi jednog goluba pismonou oru. postaji u Bos. Novom
sa oznakama bive Jugoslavije koji je predan Zapovjedniku 3.
satnije Sisake pje, pukovnije u Bos. Novom.
/Izv.Taj.J.S. Br. 119 od 14-VII. 1941. ovog zapovjednitva/.
Od prolog do ovog izvjea izvreno je na podruju ove
pukovnije iseljenje puanstva grko-istonjake vjere, i to najprije
su iseljavani sveenici grko-istonjake vjere sa svojim obiteljima,
koji su transportirani u sabirni logor u Sisak.
Iz same Banja Luke iseljeno je do sada 300 obitelji iz redova
intelektualaca i vienijih graana, a ima se iz kotara Banja Luke
prema planu iseliti jo oko 30.000 grko-istonjaka.
Iseljavanje puanstva nastavit e se na cijeloj teritoriji ove
pukovnije prema izraenom planu.
Incidenata pri ovom iseljavanju nije bilo.
3 . - OTKRIVANJE OSOBA, KOJE AGITIRAJU PROTIV
VOJSKE ILI IZBJEGAVAJU VOJNU OBAVEZU: Agitiranja
protiv vojske na podruju ove pukovnije nije bilo a niti izbjegava-
nja vojne obaveze. Vojni obveznici odazivaju se pozivima vojnih
vlasti. Intervencija orunitva do sada nije bila potrebna.
Na proglas Poglavnika, javio se vei broj dobrovoljaca za
Hrvatsku legiju sa podruja ove pukovnije, koji su ve i pozvani.
4 . - SUZBIJANJE PRONOENJA UZMENIRUJUIH ILI
LANIH VIJESTI: Na suzbijanju uznemirujuih vijesti i lanih
vijesti, orunitvo energino radi, te se od prolog do ovog izvjea
nije dogodio ni jedan sluaj.
5.- AKCIJA ETNIKA I PROTUMJERE: Dne 13. srpnja
1941. pojavih su se u selu Kukalje srpski etnici od kojih je teko
ranjen ustaa Ilija Radi iz Mahovljana, doim je njegov drug
Ante Dujlovi pobjegao.
Ozlijeeni prenet je u Banjaluku bolnicu na lijeenje, a
gonjenje etnika nastavljeno.
/Izvj.J.S. Br. 579 od 15-VII. 1941. ovog zapovjenitva/.
6.- SPRIJEAVANJE STRANE PIJUNAE: Za sprjea-
vanje strane pijunae preduzete su sve potrebne mjere i do sada
na podruju ove pukovnije nije primeena.
7 . - ODNOSI SA NJEMAKIM, TALIJANSKIM I OSTA-
LIM ETAMA: Jesu korektni i prijateljski.
 8.- NADZOR NAD STRANIM LICIMA /NAROITO
VOJNIM/ SUMNJIVCIMA, NEPOUZDANIM ELEMENTIMA:
Nadzor nad stranim licima, vojnim i nepouzdanim elementima, strogo
se vodi od strane orunitva. Vojna lica se legitimiraju i upuuju, da
svoj dolazak i boravak u mjesto sjedita orunikih postaja prijavljuju
istima.
9.- PRAENJE DOMAE I STRANE TAMPE: Do sada
nikakova strana tampa na podruju ove pukovnije nije primeena,
osim njemake, a na podruju orunikog krila Biha i Bos. Petrovac
- talijanska. Domaa tampa svojim pisanjem u mnogome radi na
konsolidaciji prilika i korisno utie na podizanju duha kod puanstva.
10.- PRIBAVLJANJE RASPOREDA SAVEZNIKIH
TRUPA NA PODRUJU OVE PUKOVNIJE: Na podruju ove
pukovnije nalaze Njemake i Talijanske ete i to na podruju
orunikog krila Banja Luke njemake ete, na podruju krila Bos.
Petrovac u Drvaru 10 talijanskih vojnika i 1 doasni na podruku
krila Bie /Biha/ jedan konjiki puk talijanske vojske u Biu zv.
enova", a od brze divizije sa sjeditem u Plitvikim Jezerima 19,
bataljun u Cazinu, 13. u Otoki i 6. u Vel. Kladui. Sva ova tri
bataljuna pripadaju 6 Regg Bersaglieri. Na podruju krila Doboj
nalaze se njemake ete.
11.- PRIBAVLJANJE SVIH P O D A T A K A VOJNOG I
POLITIKOG ZNAAJA NA PODRUJU PUKOVNIJE: Na
podruju ove pukovnije izvreno je iseljenje puanstva grko-isto-
njake vjere i to ponajprije sveenika sa njihovim obiteljima koji
su transportirani u sabirni logor u Sisak.
Iz Banja Luke iseljeno je do sada 300 obitelji iz redova
intelektualaca i vienijih graana, a ima se iz Kotara Banja Luke
izseliti prema planu jo oko 30.000 grko-istonjaka.
Iseljavanje puanstva grko-istonjake vjere nastavit e se na,
cijeloj teritoriji pukovnije prema izraenom planu.
Incidenata pri ovom iseljavanju do sada nije bilo.
Domovi iseljenih, stavljeni su pod nadzor i posebna povjeren-
stva popisuju imovinu.
Dostavljajui prednje izvjee miljenja sam, da je opa i
politika situacija na podruju ove pukovnije povoljna.
D O STAVLJENO :
Hrvatskom orunitvu Zagreb;
Zapovjed.Vrb.Diviz.podruja; MP
Zapovjednitvu: l,2.i 4. oru-
nike pukovnije, i Zapovjednik, pukovnik
Usta.Sto.za Bos.Hrvatsku Novak puk2
2
Viktor.
 BR. 138
NAREENJE ZAPOVJEDNITVA MJESTA SARAJEVO OD 17.
JULA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE ZA IZVRENJE PRESUDA IZREENIH OD STRANE
PRIJEKOG SUDA U SARAJEVU1

ZAPOVJEDNITVO MJESTA
SARAJEVO
V.T. br. 276
17. V n 1941.

Izvrenje presuda
prijekog suda

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE.-

Prema izvjetaju 4. orunike pukovnije J.S.broj 285/41 za

izvrenje presuda, izreenih od strane prijekog suda u Sarajevu,
potrebno ljudstvo dat e ista pukovnija, dok eskortu, mjesto
izvrenja i pogreb odreuje ovo zapovijednitvo:
- Eskortu, jaine 1. doasnika i 3 domobrana sa punom
pukom bodom na puki za sprovoenje osuenih od uza sudbenog
stola do mjesta izvrenja dat e vojno oruniki vod ovog zapovjed-
nitva.
- Presude izvrit e se na streljani na Painom brdu.
- Kod streljanja obrazovat e kordon 9. satnija 7. pjeake
pukovnije /udarna satnija/.
- Sprovod strijeljanih vrit e mrtvakim kolima Hrvatska
vojna bolnica od mjesta strijeljana do vojnikog groblja.
- Strijeljani pokopat e se u vojnikom groblju, a na mjesto
za to odreenom. Potrebnu radnu snagu za kopanje rake i sve
ostalo davat e na kratak avizo Hrvatska vojna bolnica.
- Sveenika odgovarajue vjere traiti od ovoga zapovjedni-
tva.
- Ljekara odredit e za svako streljanje ravnatelj Hrvatske
vojne bolnice.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143a, reg. br. 7/2.
 - Za svako izvrenje presude blagovremeno obavijestiti ovo
zapovjednitvo, kako bi se isto na vrijeme spremilo.
DOSTAVLJENO:
Zapovjedniku Bosanskog diviziskog
podruja za V" i PR";
Predsjedniku prijekog suda;
Zapov. 7. pjeake pukovnije;
Vojno orunikom vodu;
Ravnateljstvu Hrvatske voj.bol.;
Vojnim sveenicima
Zapovjedniku 4. oruni. pukov. i Zapovjednik pukovnik
Dravnom odvjetnitvu u Sarajevu. (potpis neitak)

BR. 139
IZVETAJ KRILNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA TU-
ZLA OD 17. JULA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORU-
NIKE PUKOVNIJE O MALTRETIRANJU ITELJA MESTA
TORBUT OD STRANE USTAA IZ KORAJA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KRILNO ORUNIKO
ZAPOVJEDNITVO
TUZLA
Broj 2345.

Izvjetaj o nepravilnom
postupku Ustaa iz Kora-
ja, dostavlja.

ZAPOVJEDNIKU 4. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE

I
Tuzla 17. srpnja 1941. SARAJEVO.

Zapovjednik orunike postaje Lopare sa Taj.Br.62 od 16.

srpnja 1941. dostavio je izvjetaj, kako sijedi:
Na temelju zapovjedi Kotarskog prestojnitva prez. broj 107
od 9. srpnja 1941. godine, odnosno zapovjedi Velike Zupe
Usora-Soli broj prez 14/41. izvjetavam slijedee:
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143 b. reg. br. 7/4-1.
 Dana 14. srpnja 1941. godine u mjestu Tobut, opine Pribojske,
kotara Tuzlanskog; doli su iz sela Koraja, Kotara Bijeljina, nekoliko
tamonjih ustaa sa pukama kod kue Todorovia Lazara, pok.
Riste, Cvijetinovia Pere i Jove i Simikia Jove i bez ikakvog
zakonskog oslonca, poeli su uredovati za neki put koji je u sporu
izmeu napred navedenih i Maksimovia Maksima iz istoga sela, a
za koji je put potpisati prije nekoliko vremena uredovao i naredio
Maksimoviu, da put nesmije zagraivati, poto je taj put bio od
pamtivjeka to je ovaj i primio ka znanju. - Ali su ove ustae
Todorovia Lazara i drugove vezali u lance, muili i tukli i nisu ih
htjeli pustiti dok na njihov zahtjev svaki nije dao po 200 /dvije stotine/
dinara; pa kada su istima kazali da nemaju novca poeli su terati
stoku, te su tako isti bili primorani da nau novce i da istima dadu
kada su ih pustih na slobodu, a istovremeno istima zaprijetili da u
roku 24 sata moraju dati i Maksimoviu Maksimu 200 dinara, a ako to
ne uine da e oni doi i da onda njih nee biti ivi, te su isti doli
na postaju i nesmeju da idu kui bojei se osjete.
Istovremeno su izjavili da orunitvo nije nita i da su oni
stariji i mogu raditi ta hoe da im nitko nemoe nita i da
orunitvo u opte je pod njihovom kontrolom i to im oni narede
samo imaju izvravati.
Ovo nije prvi sluaj prelaza ovih ustaa koji su sve mjetani i
nenaobraeni ljudi da prelaze u reon ove postaje i bez ikakvog razloga
maltretiraju stanovnitvo, pucaju iz puaka, opijaju se, i stvaraju u
selima strah i stanovnitvo bjei po umama, te bi ovo moglo dovesti
do vrlo hravih posljedica, pored toga kupe po selima vojno odijelo,
stoku izostalu iza propasti Jugoslavije i javno se pogovara da ovo
nita ne predaju sem da se sa ovim slue i preprodaju to ima meu
stanovnitvom veoma hrav utisak i kodi dobrome glasu Pravi elini
ustaa i Drave Hrvatske, a sa time omalovaavaju orunitvo kao
organe javne sigurnosti, te isti u mjesto da sarauju sa orunitvom
isti se kriju od orunika da se ne sretnu sem idu po najzabaenijim
krajevima gdje ih se nemoe primjetiti i prave razne protivzakonitosti.
Prednje se dostavlja smolbom, da se preko Vehke upe ovo
istima sprijei da bi prestala ova protivzakonitost jer u protivnom
moglo bi da dovede do neeljeni posljedica jer je narod na ovakav
postupak veoma ogoren.

Zastupa
Zapovjednika krila
M.P. oruniki nadsatnik:
Ghilardi 2

2
Franjo.
 BR. 140
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI VINKOVCI OD 17. JULA 1941.
DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU O ISELJAVANJU
SRBA IZ SLAVONIJE U SRBIJU1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U VINKOVCIMA

Str. Pov. broj: 4/41.

Vinkovci 17. srpnja 1941.

D R A V N O M RAVNATELJSTVU ZA PONOVU
ZAGREB.
Kaieva ul. 26

U vezi brzoglasnog razgovora od danas u predmetu izseljenja

Srba izvjestiti je nakon provedenih izvia slijedee:
Iz Vinkovaca nije nijedan posebni vlak otiao prema Beo-
gradu sa iseljenicima iz Vinkovakog kotara.
Sa podruja kotara vinkovakog bez grada Vinkovaca otputo-
valo je samo par ljudi.
Iz kotareva Virovitica, Slatina, akovo, Osijek, Valpovo,
Naice, Poega, Donji Miholjac, i dijelom Vukovara iseljeni su
Srbi i otpremljeni vlakovima to posebnim, a to opet sukcesivno
i par vagona, koji su bili prikopani drugim vlakovima preko
Vrpolja i Osijeka kroz Vinkovce za stanicu Gunja.
Iz Gunje su isti iseljenici prema dobivenim podacima otili u
Brko te Bjelinu, gdje su logorovani. Sada navodno u okolnim
selima imade oko 20.000 ljudi.
Voditelj prometnog eljeznikog ureda u Vinkovcima dobio
je iz Rae brzoglasnu obavjest, da imade mnogo svijeta za
putovanje iz Rae za Beograd i da su ljudi slabo obueni i
odjeveni, te da je hravo vrijeme, pa je na temelju te obavjesti
poslao iz Vinkovaca u Rau jednom 25 vagona, a drugi put 30
vagona, a neto je pokupio po stanicama i poslao i te vagone u
Rau.
Dana 9., 11. i 14. srpnja o.g. otpremljena su tri vlaka iz Rae
sa iseljenicima preko ida prema Zemunu.
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 170, reg. br. 1/12-2.

354
 U svakom vlaku je moglo biti 1.000 do 1300 ljudi, a ljudi u
vagonima su prema dobivenim podacima uvani po ustaama.
Vonja je bila besplatna.
Kroz Vinkovce iz drugih mjesta za Gunju prolo je u
meuvremenu od mjesec dana 16 vlakova sa 432 vagona u kojima
je vagonima moglo biti od 25 do 30 ljudi u vagonu.

M.P. Kotarski predstojnik:

/potpis/

BR. 141
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE HAN PIJESAK OD 17. JULA
1941. O PLJAKANJU I ZLOSTAVLJANJU STANOVNITVA OD
STRANE USTAA NA TOM PODRUJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST U VLASENICI.
Prez. Broj: 84/1941.
Vlasenica, dne 19. srpnja 1941.
Izvjetaj o nezakonitom radu
pojedinih Ustakih organa.

VELIKOJ U P I VRHBOSNA
SARAJEVO.

4. bojnica Vojne Krajine u Vlasenici dostavila je ovoj Oblasti

spis slijedeeg sadraja:
Orunika postaja u Han Pijesku sa Broj slubeno od 17.
srpnja o.g. dostavila je shjedei izvjetaj:
1) Dana 30 lipnja t.g. prijavio je ovoj postaji Neri Nikola iz
Malog Polja, da su dana 30 lipnja t.g. doli kod njegove kue i
to Meho Kuanin iz Babina, Amhet Ivojevi iz Ivojevia i
Mehmed Muji-Mujan iz Kazimirovia, svi opine Kneina, kotara
Vlasenikog i da su ga zlostavljah u tolikoj mjeri, da su mu nanijeli
nekoliko tekih tjelesnih povreda, te se sumnja, da e imenovani
teko ostati u ivotu.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 15/1.
 2) Iste ustae dole su kod kue Milke Neri iz Malog Polja
i kod imenovanog su izvrili pretres stana, i kada nisu nita
sumnjivog pronali, skinuli su joj vjenani (zlatni) prsten sa ruke
te su joj zaprijetili, ako i kome kae, da joj je prsten oduzet, bit
e ubijena.
3) Isti su doli kod udove Save Neri iz Neria i od imenovane
na razbojniki nain oduzeli srebreni pojas u vrednosti od 400
dinara i poslije toga na zvijerski nain je zlostavljali.
4) Isti su dana 2. srpnja t.g. doli u kuu Stojana Andria iz
Malog Polja, gdje su nali njegovu majku Stoju, staru 62 god., od
iste su traili novac, te kada im je starica odgovorila da nema
novca i da su previe siromanog stanja, imenovani su Stanicu
zlostavljali u tolikoj mjeri, dok nije pala u nesvijest i poslije kada
se je na zemlju sruila, jedan od trojice imenovanih udario ju je
kundakom u lea, i tom prilikom nanio joj teke tjelesne povrede.
5) Dana 11. srpnja t.g. prijavio je ovoj postaji Ljubomir Drlji
iz Malog Polja, da su dvojica ustaa, ne sjea se njihovih imena,
doli kod njegove kue i oduzeli mu 100 kg. penice i oko 30
litara rakije. Isti su pokupili svo djevojako ruho i ponijeli ga, ali
na molbu djevojaka i djevojakih roditelja ruho su djevojkama
povratili.
6) Dana 11. srpnja t.g. trojica nepoznatih ustaa doli su kod
kue Bogdanke Lelek iz Malog Polja i od iste oduzeli posljednih
20 kg. penice.
7) Dana 13. srpnja t.g. prijavio je ovoj postaji Emin Delami,
desetar elj. pruge, da su mu ustae Nurija Imamovi i Avdo
Karajii, oba iz sela Nevake, nou istoga dana oko 23 sata doli
i izvrili prijetres stana i razbacali mu sve kune stvari, istog dana
naredili su mu, da im mora kupiti jedno jagnje i da im ga ispee,
jer inae e biti ubijen po Ustakom zakonu. Dana 14. srpnja t.g.
ista dvojica su na prugu, gdje se je prijavitelj nalazio sa svojim
radnicima na opravci eljeznike pruge, te su imenovani njegove
radnike zlostavljali i vezali ih. Imenovani su istog dana bili u
potpuno pijanom stanju, gdje su iz kafane Muje Kobaa tom
prilikom pucali, da umalo nisu ubili Nuriju Omerovia, koji je
ispred pomenute kafane od prilike oko 300 m. udaljenosti nalazio
se, te da imenovani nije legao na jednu stijenu, bio bi ubijen.
Od strane pojedinih ustaa ima jo mnogo nezakoniti nasilja,
ali puanstvo ne smije da prijavljuje, jer se boji osvete od strane
pojedinih ustaa.
Svi su izvrioci ovih nezakonitih dijela prijavljeni nadlenim
vlastima, a ujedno je dostavljen izvjetaj i Ustakim starjeinama.
 Dostavljam prednje sa miljenjem, da treba preduzeti mjere,
koje e te postupke sprijeiti, jer su na tetu ugleda Ustakog
pokreta, predvienog reda i stvara uznemirenost u narodu."
Prednji izvjetaj dostavlja se na znanje sa molbom, da se
preduzme to je potrebno kod nadlenih Ustakih vlasti, da se
ovakovi i slini sluajevi sprijee, a da iznijeti sluajevi ispitaju,
te da se krivci pozovu na zakonsku odgovornost.
Ovo je sve nuno u interesu odravanja javne sigurnosti i reda.

KOTARSKI PREDSTOJNIK:
M.P. Gruhonji

BR. 142
IZVETAJ RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST OD
19. JULA 1941. O STANJU NA TERITORIJI NDH, ZLOINIMA
USTAA U SELU BUBNJU I ISELJAVANJU SRBA1

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

Prs.Broj: 982-1-1941.
Predmet: Izvjetaj o stanju
do 19.VII. u 8 sati.

Zagreb, 19. srpnja 1941.

IZVJETAJ

Dana 17. o. mj. u 9 sati na dravnoj granici kod Bakarca

nesretnim sluajem ranio je jedan ustaa pucajui na krijumare
talijanskog vojnika.
Zapovjednitvo prve hrvatske orunike pukovnije javlja, da
je u Bubnju kotar Donji Lapac po ustaama ubijeno 3. srpnja 152
osobe od toga 18 ena i 12 djece. Dolo je do tog zbog izazivanja
sa strane Srba.
Ravnatelj upskog redarstvenog ravnateljstva Velike upe
Vuka u Vukovaru Joso Rukavina javlja da je u Rumi zadrano 7
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reg. br. 1/1.
vagona iseljenika. 2 O tome je obavijeteno ravnateljstvo za ponovu
i Predsjednitvo vlade.
U Biu nema vie talijanske ni njemake vojske. Iz Plitvikih
jezera povlai se tab talijanske divizije; ostaje jedna satnija.
Velika upa Bribir i Sidraga iz Knina javlja neprestanim
etnikim podvizima na talijanskom podruju i prepadima na
hrvatsko podruje. Ubijena je jedna njemaka dravljanka. Veliki
upan predlae pojaanje orunitva.
Stoer petog pohodnog bataljona u Zvorniku izvjetava o
uplitanju Nijemaca na nae vrenje slube, navaajui primjere.
Zapovjednitvo drugog hrvatskog orunikog puka javlja o
pripremama etnika na pobunu u Gornjem Tikovcu, kotar
Bosansko Grahovo, im ode talijanska vojska.
Predstojnitvo eljeznikog redarstva u Vinkovcima brzogla-
sno javlja da je prema uputi ravnateljstva za ponovu obustavilo
dana 18. o. mj. selidbeni prevoz 28 Srba koji su iseljavali u Srbiju.
Isti su se na to poalili njemakom asniku na kolodvoru, koji je
naredio da se prevoz mora pustiti. Kada mu je od naih vlasti
skrenuta panja1 na postojeu naredbu, on se o njoj uvredljivo
izrazio, te izjavio, da narod od 8. milijuna ne moe zapovjedati
narodu od 100 milijuna.

Za Dom spremni!

Ravnatelj:
EK3

2
Vidi dok. br. 123.
3
Kvaternik Eugen.
 BR. 143
OBAVETENJE ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE SARA-
JEVO OD 19. JULA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PU-
KOVNIJE 0 PRESELJENJU 12.000 SRPSKIH IZBEGLICA SA
DRINE U VIEGRAD I OKOLINU1

ZAPOVJEDNITVO
VOJNE KRAJINE
Vojni odjel
Broj 26
19. srpnja 1941 g.
SARAJEVO

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE SARAJEVO

Divizija za Bosansko podruje dostavlja:

Iz Ureda Vojskovoe /pukovnik Jendrai/ zapovjeeno je:
Njemci javljaju da jo uvijek ima na Drini 12.000 Srba
nedaleko Uica. Ti su Srbi gladni i bez krova i obue.
Nijemci prijete da e na 24 dana obustaviti svaki transport
/dosad su ve na 14 dana obustavili sve transport^/ radi ovih 12.000.
Vojskovoa zapovjeda da se tih 12.000 Srba2 odmakne od
Drine, da se za par dana prehrane i nastane /u Viegrad i okolicu
ili kamo drugamo/ a to da se svri pomou Crvenog Kria,
orunitva, Vojne Krajine i vojske u ope.
Sutra ili prekosutra donijet e Poglavnik odluku to da se s
njima uradi i kamo da ih smjesti, ali za to vrijeme ih treba
privremeno zbrinuti kako je gore navedeno".
Dostavlja Vam se prednje na znanje. Ustaki stoer u Sarajevu
20. srpnja rano u jutro alje svoga izaslanika, koji e ovim
preselenjem rukovoditi, te se njemu stavljaju sve bojnice i oru-
nike postaje u ovom poslu na raspolobu.

P.n. zapovjednika
oruniki podpukovnik
/potpis 'neitak/

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 1/2.
Vidi dok. br. 122.
 BR. 144
DOPIS KOTARSKE OBLASTI VLASENICA OD 20. JULA 1941.
VELIKOJ UPI VRHVOSNA O PRESELJENJU 12.000 SRBA SA
OBALE DRINE NA TERITORIJU OVOG KOTARA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST U VLASENICI
Str. prez. br. 2/41.-

Vlasenica, dne 20-srpnja 1941

VELIKOJ UPI VRHBOSNA

u
Sarajevu

Ova Oblast obavjetena je sa pouzdane strane, da se ovih

dana imade od Drine odmakne 12.000 Srba i da se isti za par
dana prehrane i nastane u kotareve dalje od Drine, meu koje
kotareve dolazi i ovaj kotar. - Obzirom, da je ovaj kotar pasivan
kraj i da ve dulje vremena puanstvo ovog kotara formalno
gladuje, jer je nabava hrane za ovaj kotar veoma oteana obzirom
na komunikacione veze i pomanjkanje prevoznih sredstava. - Ovo
teko stanje koje vlada zbog pomanjkanja hrane za ishranu
puanstva dolaskom pomenutih Srba dovelo bi do uasa i bijede,
a to bi neminovno imalo i teih poslijedica. - Osim izloenog
mora se imati u vidu, da ovaj kotar broji preko 75 % Srba od
cjelokupnog puanstva, i kada bi stigli ovi iseljeni Srbi u ovaj
kotar u onako bijednom stanju u kakovom se nalaze - gladni,
edni-goli i bosi, a Srbi ovoga kraja i tako strahuju od iseljavanja
i ve se danima nalaze po umama u uvjerenju da ih se trai za
transportovanje u svrhu iseljavanja, stvorilo bi kod istih revolt,,
zbog ega bi neminovno dolo kod istih do pobuna u veim
razmjerima zbog ega bi muslimanski ivalj, na koji su Srbi i onako
ogoreni bio za najkrae vrijeme uniten.
Obzirom na izloeno molim, da se kod nadlenih najhitnije
preduzmu potrebne mjere, da se svako upuivanje Srba u ovaj
kotar odmah obustavi i da se naredi, da isti ni u kom sluaju
nemogu biti ovamo transportovani, nego da se isti transportuju u
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 10/1-1.
one kotareve u kojima je dospjela etve i gdje nije preteno
puanstvo srpsko.- 2
Kotarski predstojnik,
M.P. Gruhonji

2
Vidi dok. br. 143.

BR. 145
DEPEA POTPUKOVNIKA STJEPANA JAKOVUEVIA OD 21.
JULA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE O
NAORUAVANJU MUSLIMANA U SJENICI1

Telefonska
depea

ZAPOVJEDNITVU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE I

ZAPOVJEDNITVU VOJNE KRAJINE

SARAJEVO.

Izvjetavam da pobuna u Crnoj Gori zauzima sve vei i vei

mah i proirila se je na cijeli teritorij Crne Gore.
Svi manji talijanski odredi vojnika povukli su se u vee
gradove kao to je: Niki, Podgorica, Cetinje, Berane, Kolain
i Bijelo Polje.
Ovi garnizoni su opkoljeni od strane pobunjenika.
Imam apsolutno toan izvjetaj da je juer 20 ov.mj. u 17 sati
Bijelo Polje zauzeto od pobunjenika. Jedna talijanska satnija od
180 vojnika jeste zarobljena.
Nekoliko Talijana je ubijeno. Ostali su se predali bez borbe.
Pobunjenicima je pao u ruke veliki vojni magacin sa orujem
i municijom u Bijelom Polju kao i mnogo automatskog oruja.
Pobunjenika oko Bijelog Polja ima oko 5000. Pobunjenici su
odmah uspostavili komunistiki reim.
Pobunjenike predvode crnogorski oficiri i crnogorski studenti
komunisti. Instrukcije za sav rad dobivaju ifrom iz Moskve.
Prema sigurnim izvjetajima pobunjenici sada se organizuju
i spremaju da opkole Prijepolje kao i druge varoi u Sandaku.
U srezu Sjenikom izvrili su komunisti napad sa jakim
brojem na orunike postaje Ponorac, Bare i Buevo. Napadi su
odbijeni samo su komunisti zauzeli oruniku postaju Bare.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 3/12-1.

361

/
 Organizirao sam protivnapad i postaja Bare je danas povrae-
na, ali je telefonska veza prekinuta a zgrada razbijena.
Od strane komunista poginulo je oko 25 ljudi, a od nae
strane poginuo je jedan milicionarac musliman iz Sjenice.
Puke i municiju koju sam dobio, razdjeljio sam povjerljivim
muslimanima i stavio pod komandu zapovjednika nadlenih
postaja.
Potrebno je da se poalje jo 10 pukomitraljeza, 100 puaka
10.000 municije i 5 sanduka bombi.
Naroitu hrabrost u borbi pokazao je nadporunik Vrkljan i
njegovom zaslugom su povraene Bare.
Potrebno je da se satnija u Prijepolju pojaa sa 50 vojnika.
Najgora je stvar to talijanski komandanti opsjednuti u garnizo-
nima nemogu izvjestiti svoje komande, jer su sve veze prekinute
u Crnoj Gori.
Izbjegli talijanski vojnici su me zamolili da se o tome izvjesti
Italijanski konzulat u Sarajevu, a ovaj da izvjesti talijansku
vrhovnu komandu, kako bi hitno poslali tenkove i avijone kao
pomo talijanskim opsjednutim gradovima.
Molim po ovome urno izvjestiti komandanta Divizije, zatim
potpukovnika g. Vidasa, g. Francetia, g. Bralu i Hakiju Hadia.
Velike mase muslimana sa porodicama bjee ve nekoliko
dana iz Crne Gore na nau teritoriju i priaju o strahovitim
nasiljima koja nad njima vre komunisti i Crnogorci.
Molim da se urno poalje barem do Priboja eljeznicom
hrana za ove izbjeglice kako bi se ova sirotinja mogla prehraniti
i da se povede u Sarajevu sabirna akcija u tu svrhu kao i da se
odredi mjesto gdje bi se ove izbjeglice privremeno mogle smjestiti.
Broj: slubeno

21 srpnja 1941 godine

u 21 sat i 25 min.
predao: porunik Kokot, s.r.
primio: sto. narednik Krvavac s.r.

Potpukovnik
v Jako vije vic s.r.2

2
Stjepan Jakovljevi, zapovjednik Sandaka.

362
 BR. 146
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI FOA OD 22. JULA 1941. VELI-
KOJ UPI VRHBOSNA O PRIPREMAMA ZA SMETAJ SLOVE-
NAC A-IZBEGLIC A U SRPSKE PORODICE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST FOA
Prez. br. 25/41

Foa 22 srpnja 1941 god.

VELIKOJ UPI VRHBOSNA SARAJEVO

Savezno tamonjem nalogu Prez. br. 49/41 od 14 srpnja o.g.
po pitanju useljavanja i smjetanja Slovenaca, preduzeo sam sve
potrebne mjere.
Od svih opinskih poglavarstava ovoga kotara zatraio sam
iskaze svih Srba stanovnika ovoga kotara, o njihovim imustvenim
prilikama, broju lanova familije, te koliko svaka srbska obitelj
moe, primiti useljenih Slovenaca, a u smislu uputa i nareenja
Dr. Ravnateljstva za ponovu broj 755 P.tk/1941.
Nadalje sam preduzeo potrebne mjere preko opinskih pogla-
varstava i orunikih postaja da se mjetani Hrvati psihiki spreme
unaprijed na dolazak Slovenaca, te je mogunost svakog incidenta
iskljuena, obzirom da domai Hrvati ovoga kotara rade trpe i
podnose Slovence nego domae Srbe. 2
Sve to bude potrebno preduzeti e se i izvriti.

Kotarski predstojnik,
/Potpis neitak/

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 12/1-1.
2
Vidi dok. br. 157, 158, 166.
 BR. 147
OKRUNICA RAVNATELJSTVA USTAKOG REDARSTVA OD
23. JULA 1941. ZA REGISTROVANJE SRBA - PRAVOSLAVACA
NA CELOJ TERITORIJI NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE1
RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE U ZAGREBU.

Broj: tajni: 2/1941.-II.

Predmet: Registriranje Srba
Pravoslavaca-okrunica.
OSOBNO!
Zagreb, dana 23. srpnja 1941.

U P A M A 1-22.
USTAKOM POVJERENITVU ZA BOSNU
I HERCEGOVINU - SARAJEVO - G. FRANCETI.

Naslov se poziva da prema uzorcima priloenih tiskanica izda

shodnu odredbu Redarstvenom Ravnateljstvu, Ravnateljstvu Us-
takog Redarstva u koliko su ve takova osnovana u sjeditima
upa, Predstojnitvima redarstva i Kotarskim oblastima i mjestima
gdje nema redarstva, da svako na svome podruju t. j. sjeditu
Redarstva, Kotarske oblasti /grad, mjesto/ provede u roku od 15
dana registriranje svih Srba kao i onih koji su bih kada pravoslavne
vjere.
Valja ispuniti najprije upitne listove, a zatim samo najvanije
podatke /line i porodine-vjerske/ prepisati u kartone, te sloiti
kartoteku po brojevima i abecednom redu.
Kartoteku treba voditi u duplikatu, od kojeg e se jedan
primjerak slati ovom Ravnateljstvu.
Potrebni personal zamoliti od Ustakog Stoera u mjestu.
Valja raditi samo sa pouzdanim ljudima, tono i savjesno.
Glavu tiskanice promjeniti prema nazivu ureda koji e spro-
voditi registriranje. O uinjenom sa brojem registriranih Srba /bez
t.zv mjeovitih brakova i ve provedenih na katolicizam/ izvjestiti
neposredno ovo Ravnateljstvo pozivom na broj gornji.
ZA DOM SPREMNI!
RAVNATELJ USTAKOG REDARSTVA
M.P. NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE
Cerovski v.r.

1
Kopija u V n , Vojni Arhiv, ANDH, k. 179, regh. br. 13/2-1. U prilogu se
nalazi formular upitnog lista za evidenciju Srba-pravoslavaca, reg. br. 13/26.
Faksimil dokumenta broj 147.
 BR. 148
OKRUNICA RAVNATELJSTVA USTAKOG REDARSTVA OD
23. JULA 1941. ZA PRITVARANJE I OTPREMANJE U KONCEN-
TRACIONI LOGOR GOSPI SRBA IJEVREJA - KOMUNISTA SA
TERITORIJE NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE1

RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE U ZAGREBU

Broj: tajni: 1/1941.

1
Predmet: Pritvaranje i otpremanje u
zbiralite, Srba i
idova-komunista-okrunica.
OSOBNO!
Zagreb, dana 23. srpnja 1941.

U P A M A 1-22.
USTAKOM POVJERENITVU ZA BOSNU I
H E R C E G O V I N U - S A R A J E V O - G . FRANCETI.

Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu podrunom

Redarstvenom ravnateljstvu, Ravnateljstvu ustakog redarstva u
koliko su ve takova osnovana u sjeditima upa, Predstojnitvima
redarstva i kotarskim oblastima u mjestima gdje nema Redarstva,
da se najurnije izvri pritvaranje svih idova i Srba-pravoslavaca,
koji su bilo poznati ve kao komunisti, bilo pak da su i malo
sumnjivi, da su skloni tome pokretu.
Iste mjere valja poduzeti i protiv komunista katolike ih
muslimanske vjeroispovjesti, kao i drugih time, da se pridre do
daljnjega u pritvoru, dok Srbe i idove ima se smjesta odpremati
u zbiralite /konc. logor/ Gospi.
O uspjehu te broju otpremljenih odnosno pritvorenih osoba
valja urno podnijeti neposredan kratak izvjetaj sa osobnim
podacima /prezime, ime, zanimanje te odakle je/ pozivom na broj
gornji. 2
ZA D O M SPREMNI!

RAVNATELJ USTAKOG REDARSTVA

M.P. NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE:
Cerovski v.r.

1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 31/7-1.
2
Vidi dok. br. 170.
Faksimil dokumenta broj 148.
 BR. 149
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI OSIJEK OD 23. JULA 1941.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA O PROTERIVANJU
PRAVOSLAVACA IZ DALJA1
KOTARSKA OBLAST U OSIJEKU
Broj: 5920-1941.
Predmet: Milankovi Stanoje iz Dalja;
darovanje pokustva Njemakoj narod-
nosnoj grupi u Osijeku.-
U Osijeku, dne 23. srpnja 1941. god.
MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA
Tajnitvo
Zagreb
Na dan 23. lipnja 1941. iz opine Dalj evakuirano je 63 obitelji
grko-istone vjere, koji su bili apsolutno nepoeljni i nepoudni
u naoj sredini.
Meu ovima trebao je biti protjeran i Milankovi Stanoje iz
Dalja; ali on je uspio sa lijenikim svjedobama produiti sebi
boravak u Dalju do 30. lipnja 1941.
U meuvremenu Milankovi je darovao cijelokupni svoj
vrijedniji namjetaj Mjesnoj Njemakoj narodnosnoj grupi Osijek
III, kako se to vidi iz priloene darovnice pisane na njemakom
jeziku, iji original uva se u ovoj arhivi.-
Dokaz: ovjerovljeni prepis darovatelja.
Za uzdaje zbog ovog poklona vodstvo Njemake narodnosne
grupe Osijek III. poslalo je dana 8. ovog mjeseca dva svoja
uniformisana lana u Dalj, od kojih se jedan predstavio kao lan
Schrm Karlo (ram Karlo), a imali su - izgleda - zadatak da
budu Milankovievi tjelohranitelji i da uvaju darovani namjetaj.-
Na dan 10. ovog mjeseca lanovi Mjesne narodnosne grupe
iz Osijeka III. odvezli su na kamionima ovaj namjetaj iz Dalja
u Osijek.-
Prije njihova odlaska i prijevoza namjetaja iz Dalja upozorio
ih je opinski biljenik Kostalac Filip, da bez predhodnog odobre-
nja Kotarske oblasti ne smiju prevoziti pokustvo poto cjelokupna
imovina Srba i idova pripada Dravi Hrvatskoj.
Prednje ast mi je dostaviti: s molbom na znanje.-
Prilog: 1 komad. Upravitelj kotara:
M.P. Gluni v.r.

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 238, reg. br. 58/2-5.
 BR. 150
PREDLOG POGLAVNIKOVOG POVJERENIKA U SARAJEVU
OD 23. JULA 1941. MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
ZA NASELJAVANJE ISTONE GRANICE NDH MUSLIMANSKIM
I KATOLIKIM IVLJEM1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Sarajevo 23 srpnja 1941.

POVJERENITVO SARAJEVO,
Broj 2326/41

Naseljavanje istone
granice.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

ZAGREB

Tokom ovoga mjeseca obiao sam to s doglavnikom Adema-

gom Meiem to sam mogao mjesta u unutranjosti B. i H. i ova
pogranina mjesta uz Drinu: Rogaticu, Vlasenicu, Srebrenicu,
Zvornik i Bijeljinu. Svuda sam odrao skuptine ili ire sastanke,
a osim toga ue dogovore sa pretstavnicima mjesnih vlasti i ostalih
dunostnika, i tako doao sam u neposredni dodir sa svima
mjerodavnim slojevima graanskim i seljakim.
Svagdje se vidno opaa zadovoljstvo i veliko oduevljenje
naroda sa stvaranjem Nezavisne Drave Hrvatske i duboka
zahvalnost i ljubav prema Poglavniku i privrenost Dravi Hrvat-
skoj.
Sva istona Bosna kao i Hercegovina nastanjena je iskljuivo
muslimanskim i grko-istonim puanstvom. Muslimansko seosko
puanstvo vrlo je oskudno sa zemljom, jer je agrarnom reformom
koju je provodila biva Beogradska vlada preko svojih mjesnih
vlasti, pogoen samo muslimanski svijet ne samo gradski kao
posjedniki nego i seoski. Poznato je, da su oduzeta ne samo sva
t.zv. kmetovska zemljita nego i begluka t.j. potpuno slobodna
zemlja, ako se samo dogodio kakav sluaj, da je muslimanska
neka porodica za vrijeme svjetskog rata ili prije tog rata dala koju
svoju njivu na obradu nekom pripadniku grko-istone vjere, bilo
1
Original u "VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 171-a, reg. br. 45/1-1,3.
 da je ta muslimanska obitelj ostala bez domaina, bilo da je ovaj
bio u vojsci.
Prilikom uzurpacija erarnog zemljita ili opinskih panjaka
postupak je takoer bio dvojak. Muslimanima je uzurpirano
zemljite s rijetkim izuzetcima oduzimato, dok je pripadnicima
grko-istone vjere uzurpirano zemljite ostavljato.
Opinska ispaita i utrine u muslimanskim selima bili su
predmet oduzimanja i diobe meu dobrovoljce sa otvorenom
tendencijom da muslimanskog seljaka to vema stijesne i ograni-
e.
Sve je to dovelo do osiromaenja muslimanskih seljaka i do
stvaranja velikog broja beskunika.
I ako su i meni kao i svakom poznavaocu prilika u Bosni i
Hercegovini ove nekulturne mjere bile vrlo dobro poznate, ipak
je ovo sve na svakom mom sastanku iznoeno sa jednodunim
zahtjevom: da im sve ove nepravde i nasilja, koja su na muslima-
nima kroz cijelo vrijeme srpske vladavine vrene, isprave i da
dobiju zemlju oni muslimani seljaci i graani bivi posjednici, koji
su ostali bez svojih zemalja, to su ih naslijedili od svojih predaka
ili tokom vremena kupovali bilo kao seljaci bilo kao mali obrtnici,
zanatlije i trgovci od svojih skromnih uteda.
Poto e preseljavanjem Srba ostati dosta slobodne obradive
zemlje, sasma je prirodno, da na ove zemlje treba prvenstveno
naseliti seljacima i siromanim graanima iz dotinih krajeva, koji
imaju ili vrlo malo ili nimalo zemlje.
Naseljavanje Slovenaca u ove pogranine kotareve, za koje
je narod uo, nije poeljno iz ovih razloga:
Naseljavanjem domaeg stanovnitva na naputena i slobodna
zemljita udovoljava se jednoj prijekoj potrebi za zbrinjavanjem
jednog velikog broja domaih ljudi, roenih u tom kraju, vinih
opasnostima, koji poznaju ope prilike svoga kraja, te su spremni
i odluni da u svim zgodama i pod cijenu svojih ivota brane svoju
rodnu grudu, a s tim ujedno da budu i najjaa i najpouzdanija
brana i odbrana istone granice nae Nezavisne Drave Hrvatske. 2
Mora se raunati s tim, da su to sve prekaljeni graniari, koji su
znali stoljeima stajati na braniku svoje domovine i koji su predano
i budno bdili kao vjena straa na Drini.
Konano, i svaka stopa zemlje du cijele istone granice
natopljena je potocima krvi njihove i njihovih predaka. Kao
graniari od roenja prekaljeni su borci i vini svim marifetlucima
2
Vidi dok. br. 53.

370
srbijanskih graniara s onu stranu Drine, uvjek spremni da za svoj
Dom i rodnu grudu proliju bez ustezanja svoju krv.
Naseljavanje Slovenaca u graninim kotarevima prema Srbiji
i Crnoj Gori nije oportuno niti poeljno iz ovih razloga:
Slovenci su katolici, pa se ne samo po jeziku nego i po vjeri
bitno razlikuju od tamonjeg muslimanskog puanstva. Kao kato-
lici imat e dakako svoje posebne bogomolje-crkve i svoje
posebne vjerske sveanosti i sastanke, pa e uvjek ostati kao
posebna cijelina, zbijeni u svoje redove i povueni u se, a to
podvajanje biti e pojaano jo i jezikom razlikom. Razlika u
vjeri ne moe dovesti ni do sklapanja brakova i rodbinskih veza
izmeu muslimana Hrvata i katolika Slovenaca, pa e i stoga biti
znatno oteana svaka asimilatorska mogunost tih slovenskih
naseljenika, te e se za dogledno vrijeme osjeati Slovencima i
smatrati se neim posebnim i tuim.
Sasma drugo e biti, ako se Slovenci nasele u krajevima sa
domaim katolikim puanstvom, gdje e imati hrvatsko-katoliko
sveenstvo - imat e zajednike bogomolje, crkve, zajednike
vjerske sveanosti i sastanke, te e postojati mogunost za sklapa-
nje brakova i rodbinskih veza sa hrvatskim katohkim puanstvom.
Ima jo jedna i to vrlo vana okolnost, koju ne smijemo iz
vida gubiti, a to je ovo:
Politika je slovenskih voa za vrijeme Jugoslavije bila uvijek
u skladu sa srpskim eljama, a protiv hrvatskih interesa. Propau
Jugoslavije i ti slovenski nai naseljenici osjeati e se jo dugo
vremena kao plaidruzi sa Srbima, a to e naroito podgrijavati
njihovi sunarodnici Slovenci, koji su kao i ovi nai morah napustiti
svoju zemlju pa se preseliti u Srbiju. Tako e oni kroz dulje vrijeme
kuati odravati ne samo duhovne nego i stvarne veze i sa Srbima
i napose sa Slovencima, koji budu naseljeni u Srbiji.
Ta e duhovna pa i stvarna veza sa Slovencima u Srbiji biti
tim laka, ako sa obadvije strane Drine budu naseljeni ti Slovenci
iseljenici.
Kako prema tome ti Slovenci nemaju nikakve ni simpatije
kamo li ljubavi prema naoj dravi Hrvatskoj, a nijesu ni inae
poznati kao hrabri i prijegorni graniari, to bi njihovo useljavanje
u naem pograninom podruju moglo biti samo jedan nepotrebni
a moda kodljivi balast u naem obrambenom sistemu.
Prema svemu izloenom predlaem, da se na slobodna zem-
ljita uz nau istonu granicu nasele domai muslimani ih katolici
graniari iz samih dotinih kotareva. A ako bi preteklo zemlje,
predlaem da se na nju nasele roeni Hrvati bilo katolici bilo
muslimani iz drugih, prvenstveno pograninih, a onda iz unutra-
njih kotareva.
Svima tim graniarima bilo starosjediocima bilo doseljenicima
treba dati zemlje u obilnoj mjeri, tako da budu potpuno zadovoljni
pa da se na taj nain potencira ne samo natalitet nego i njihova
portvovanost u odbrani svoje kue i domovine.
Ovaj prijedlog poslao sam Ministarstvu unutarnjih poslova,
Ministarstvu seljakog gospodarstva i Dravnom ravnateljstvu za
ponovu.

POGLAVNIKOV POVJERENIK,
Prof H. Hadi3

3
Hakija Hadi, profesor, ustaki poverenik za tuzlanski bazen.

BR. 151
IZVETAJ POTPUKOVNIKA STJEPANA JAKOVLJEVIA OD
23. JULA 1941. 4. ORUNIKOJ PUKOVNIJI 0 SITUACIJI U
SANDAKU I POVOLJNIM OKOLNOSTIMA DA GA HRVATSKA
VOJSKA OKUPIRA1

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

I ZAPOVJED. VOJNE KRAJINE
SARAJEVO

Nalazim se u Sijenici. Zauzeli smo strategijski poloaj izmeu

postaje Velike bare i pudera prema Crnoj Gori u cilju da spreimo
nadiranje crnogorskih pobunjenika prema Sjenici. Vode se meu-
sobne neprestane borbe. Muslimani sa enama i djecom stiu u
masama na nau stranu. Crnogorci popalili su sva muslimanska...
sela. Pojaio sam nae snage sa pola satnije iz Priboja. Pobuna u
Crnoj Gori dalje traje. Danas su talijanski avioni bacali letke, koji
pozivaju pobunjenike da se umire i vrate svojim kuama.
Postavljen je rok od 3. dana. Sve uhvaeni pobunjenike su
streljani.
Sada bi bilo zgoda da hrvatska vojska okupira Sandak, pod
izgovorom da se uvede red i zatiti na muslimanski elemenat,
koji je ovdje u veini. - Mislim da ova prilika nebi se smjela
1
Rukopis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 11/2-1.
propustiti u koliko se u ope reflektira za Sandak i da izvrimo
svetu dunost, da zatitimo muslimane, Hrvate u Sandaku.
Ovo dostavite jo danas: gosp. Hakiji Hadiu, gosp.
Brale Boidaru, gosp. Franetiu i zapovjedniku Divizije.
Taj.Broj.40. Potpukovnik:
Jakovjjevi.2

ZAPOVJEDN. 4. ORUNIKE PUK. I VOJNE KRAJ.

SARAJEVO.

21. u 17 sati stigli su iz Dubrovnika 2. taljanska motorcikla

kurira sa raznim izvjetajima koji bi trebali da odnesu u Plevlje
Komandantu taljanske Garnizone .-
Kuriri su prenoili kod nas u Vojarne u Pripolju, i jutros su
22. u 7 sati krenuli prema Plevlju.
Pogreili su put i otili cestom prema selu Brodarevo.
U Brodarevu su komunisti i pobunjenici sa 10 metaka pobili
oba dva talijanska kurira.-
Molim po ovomu izvjestiti taljanski Konsulat u Sarajevu.-
Podpukovnik:
Jakovljevi.
2
Stjepan Jakovljevi, zapovjednik Sandaka.

BR. 152
ODREDBA MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA OD
23. JULA 1941. O POSTAVLJENJU IZVANREDNOG NARODNOG
SUDA SA SEDITEM U TUZLI1

Ministarstvo pravosua i bogotovlja

Broj 45.790-1941.

ODREDBA
o postavljenju izvanrednog narodnog suda sa sjeditem u Tuzli

Na temelju zakonske odredbe za obranu naroda i drave od

17. travnja 1941. postavljam izvanredni narodni sud sa sjeditem
u Tuzli.
1
Narodne novine" od 24. VII 1941.
 Predsjednikom suda imenujem Miju P u t i a , odvjetnika iz
Tuzle, a njegovim zamjenikom Dr. Aliju M e h m e d b a i a
odvjetnika iz Tuzle.
lanovima toga suda imenujem azima u r i a , trgovca, i
Vladislava T u r k o v i a , obratnika, oba iz Tuzle, a njihovim
zamjenicima Juru Mi l a s a, obrtnika, i Ismeta H a d i e f e n d i -
a, trgovca, oba iz Tuzle.
Dravnim tuiteljem imenujem Ratimira D e l e t i a , drav-
nog tuitelja u Tuzli, a njegovim zamjenikom Dr. Ivana p a n a ,
zamjenika dravnog tuitelja u Tuzli.
U Zagrebu 23. srpnja 1941.
Ministar
pravosua i bogotovlja:
Dr. Mirko Puk, v. r.

BR. 153
UPUTSTVA DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD
24. JULA 1941. ZA ISELJAVANJE PORODICA MEOVITIH
BRAKOVA1

D R A V N O RAVNATELJSTVO Z A P O N O V U
Ptk
Broj: 16/1927-1941.
Zagreb, dne 24. srpnja 1941

Predmet: Upute za iseljavanje

obitelji dviju vjera.

SVIMA KOTARSKIM OBLASTIMA

SVIMA REDARSRVENEM RAVNATELJSTVIMA

Na mnogobrojne, a raznolike upute radi izseljavanja mjeanih

brakova odgovaramo ovo:
1./ ako je mu pravoslavne vjere, ena katolike, a djeca
pravoslavna, tada se cijela obitelj moe ostaviti jedino i samo u
sluaju, ako se mu nije osobito politiki isticao u protuhrvatskom
smislu, i ako nije i suvie ekonomski jak, da bi mogao i dalje biti
opasan;
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 170, reg. br. 18/12-1.
 2.1 ako je mu katolike ena pravoslavne vjere, bila ili jo
jest, a djeca katolici, onda cijela obitelj ima ostati;
3./ ako je mu pravoslavne vjere, vjenan sa katolikinjom u
katolikoj crkvi, a djeca su isto katolici, onda i ta cijela obitelj
ima ostati;
4./ ako je mu pravoslavne vjere, vjenan sa katolikinjom u
katolikoj crkvi, a djeca su pravoslavne vjere, tada se cijela obitelj
moe ostaviti, u koliko ne predlee razlozi kao pod 1/;
5./ ako pravoslavni ivi u konkubinatu sa katolikinjom i ima
djece koja su takoer katolike vjere, onda i ta cijela obitelj ima
ostati;
6./ ako katolik ivi u konkubinatu sa pravoslavnom i ima
djece koja su pravoslavna, onda moraju biti iseljeni, pogotovo
ako predlee razlozi pod 1/;
I.1 ako pravoslavni ivi u konkubinatu sa katolikinjom i ima
djece koja su pravoslavna, onda cijela obitelj moe ostati, u koliko
ne predlee razlozi kao pod 1/;
8./ ako je obitelj pravoslavna, a jedan lan iz te obitelji
aktivno slui u hrvatskoj vojsci, tad cijela obitelj moe ostati, u
koliko ne predlee razlozi iz to. 1/;
9./ ako je obitelj ili samac poslije 10. VI. 1941. zatraio prelaz
na katoliku vjeru, ih je meutim na tu vjeru ve preao /ili na
koju drugu vjeru/, a ope je poznato, da je svojim dosadanjim
radom i ivotom radio protiv interesa hrvatskog naroda, taj mora
biti iseljen. U protivnom ima ostati;
10./ onaj samac ili obitelj pravoslavne vjere, koja se je cijelo
vrijeme od 1918. do danas lojalno odnosila prema hrvatskom
narodu i to narodno nastojanje moralno, materijalno i politiki
podupirala, tad takva obitelj, ili samac, moe ostati;
II./ kod branih parova, koji su zadrali svaki svoju vjeru i
gdje su muka djeca pravoslavne, a enska katohke vjere, a
poznato je da muki ili enski brani drug nije radio zborom i
tvorom protiv hrvatskog naroda, tada takoer ista obitelj moe
ostati, u koliko ne predlee razlozi iz to 1/;
12./ ako je Hrvat ili Hrvatica preao na pravoslavnu vjeru
samo radi enidbe, a djeca su osatla katohci, a uz to ostali dobri
Hrvati, tad imadu i ti ostati. Isti je sluaj ako su oboje branih
drugova preli na pravoslavnu vjeru radi enidbe, a djeca su im
katolici;
13./ ako je mu Srbin pobjegao, a djeca i ena Hrvatica, ili
druge narodnosti ostala, tada ih treba ostaviti;
 14./ starci i starice u koliko su sami, bez lanova obitelji imadu
ostati.
Ponovo naglasujemo u svim olakotnim sluajevima, osobe
mogu biti osloboene od iseljenja samo onda, ako nisu poznate
kao neprijatelji Hrvata i Hrvatske Drave, i ako svi bez razlike
napuste pravoslavnu vjeru i preu u katoliku crkvu.-
Prilog Uputa za sastav molbe
radi samostalnog izseljenja.

Dravni ravnatelj
J. Roankovi2

Nadopuna 16/1927-1941.

Svaka obitelj koja se eli sama izseliti mora sastaviti molbu

za izseljenje, obloiti ju potrebnim prilozima, te popuniti 2 kartice
generalije, i 2 imovinske kartice, od kojih po jedna ostane Vama,
te sve to poslati u Zagreb biljegovano kako to trae propisi.
Uvjeti za izseljenje i kod ovih osoba ostaju isti kao i kod
preseljenja putem logora, tek to im se od gotovog novca moe
ostaviti 1000-1500 dinara po osobi.
Izvoz najnunijeg pokutva moi e se eventualno odobriti
jedino siromanim obiteljima, u prvom redu bivim dravnim,
samoupravnim i privatnim namjetenicima, ali popis stvari mo-
ramo imati i mi, i Vi.
Popis i vrijednost izveanih stvari moramo imati i mi i Vi.
AKO POJEDINAC ILI OBITELJ ELI DAROVATI SAV
SVOJ POKRETNI I NEPOKRETNI IMETAK, TE SVOJA
PRAVA I POTRAIVANJA OD TREIH OSOBA I USTA-
NOVA ITD. M O E BITI IZSELJENA TIME, DA D A D E
PISMENO OITOVANJE O DAROVANJU SVOG IMETKA
NEZAVISNOJ D R A V I HRVATSKOJ, A ODLUKA O
ONOM TO E TAKOVA OBITELJ SA SOBOM PONIJETI
DONOSI OVO RAVNATELJSTVO.
Svaku odluku o ovovrsnom izseljenju, moe donaati izklju-
ivo i samo ovo Ravnateljstvo.
U zadnje vrijeme pojavljuju se prijave pojedinaca, da su sa
osobama ili ustanovama iz drugih drava zamjenili svoje pokretni-
ne, pa i nekretnine pozivajui se na zakonsku odredbu CLVIII-
322-Z.p/41. od 10. VI. 1941.
2
Josip Roankovi.
 Upozorujemo Vas, da ovakovi poslovi, kao i iseljenike
prodaje bilo ega, izvrene u drugim dravama, nemaju obavezu
prema nama, pa se takovim potraivanjima ni u kojem sluaju, i
bilo s koje strane ne moe udovoljiti.
U sluaju, ako bi predstavnici stranih drava doli s kakovim
svojim dokumentima po inventar ili po koju osobu odnosno obitelj
time, da ih odvedu izvan granica Nezavisne Drave Hrvatske, tad
takovim osobama u tim sluajevima izvolite staviti na znanje, da
u duhu zakonskih odredaba Nezavisne Drave Hrvatske - rijeenja
takovih zahtjeva moe donesti jedino ovo Dravno Ravnateljstvo
za ponovu. Prema tome valja ih uputiti, da se radi svojih zahtjeva
obraaju ovamo samo slubenim putem, t.j. preko svojih diplomat-
skih predstavnika.
Tko doe sa dokumentom naeg oficira za vezu ili Hrvatskog
kluba u Beogradu radi izvoza stvari, postupak je isti kako je gore
reeno.
ISPRAVI.
Kod broja 6. na prednjoj strani, u drugom retku reeno je:
moraju biti izseljeni", a trebalo je glasiti mogu ostati", pa dalje,
kako zavrava toka 1.1-
/potpis neitak/

BR. 154
OKRUNICA DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD
24. JULA 1941. 0 POSTUPKU SA POKRETNOM I NEPOKRET-
NOM IMOVINOM ISELJENIH I NESTALIH SRBA KOJA JE PO-
STALA VLASNITVO NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE1
DRAVNO RAVNATELJSTVO ZA PONOVU.
Ptk.
Broj: 15/1920-1941. Zagreb, dne 24. srpnja 1941.
Predmet: uvanje pokretne i nepokretne
imovine ispranjenih posjeda, trgovina,
industrija, obrta, te kua iseljenih
i nestalih srba.
SVIMA OPINSKIM POGLAVARIMA.

O postupku, svrsi i radu ovog Ravnateljstva upoznati ste

putem nadlene Vam kotarske oblasti. ta vie, kod Vas sigurno
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 170, reg. br. 17/12-1.
 ve postoji i radi ispostava povjerenitva kao i potrebni mjesni
odbor.
Meutim iz mnogih mjesta primili smo razne vijesti o radu
ispostava i mjesnih odbora kao i o nehaju opinskih uprava, a to
nas nuka, da Vam izravno saopimo ovo:
CJELOKUPNI POSJED I - T R G O VINE-OBRTI-INDUS-
TRIJE, TE POKRETNA I NEPOKRETNA IMOVINA NESTA-
LIH I VE IZSELJENIH SRBA, KAO I ONIH KOJI E SE
JO IZSELITI, POSTALI SU ZAKONSKOM ODREDBOM
POGLAVNIKA VLASNITVO NEZAVISNE D R A V E HR-
VATSKE, S KOJIM JEDINO PRAVO UPRAVLJANJA I
RASPOLAGANJE IMADE D R A V N O RAVNATELJSTVO
ZA PONOVU.
Savezno s time izvolite odmah proglasiti u sjeditu opine, te
po svim selima i zaselcima:
1./ da svaki onaj koji je do danas bilo to kupio, preuzeo na
uvanje, uivanje ili kao poklon od Srbina, da to sami najkasnije
u roku od 8 dana pismeno prijave opinskom poglavarstvu,
2./ da svaki onaj koji je samovoljno oduzeo ili prisvojio
pokretnu imovinu sa posjeda ili iz kue biveg dobrovoljca, ih
otilog Srbina, istu vrati u roku od 3 dana uz obavjest opinskom
poglavarstvu.
To se odnosi na ivo blago-sitno i krupno-kuni namjetaj,
gospodarsko orue-gotov novac-vrijednosne predmete i t.d., i t.d.
TKO SE OVOM POZIVU NE ODAZOVE, A NAK-
NADNO SE USTANOVI, DA SE KOD NJEGA NALAZI
T U A IMOVINA, BIT E PREDVEDEN PRED POKRETNI
PRIJEKI SUD.
Sve opine upozorujemo, da su nam ve poznati mnogi
sluajevi rasprodaje imovine bud za to, kao i nepovlasno prisva-
janje svevrsne imovine, kao; nekretnina-pokretnina-stoke-gospo-
darskog orua-vrakih i drugih strojeva, i t.d., i t.d.
Stoga, ako za 10 dana ne primimo pozitivne pismene izvjetaje
o toki 1. i 2. iz kojih e biti vidljivo; tko je i od koga to prisvojio,
ili dobio, te da li je to vratio, kada i komu, povest emo postupak
protiv svih odgovornih funkcionera i namjetenika odnosnih
opina.
Da to bre dobijemo toan pregled ve naputenih i ostavlje-
nih posjeda i kua, sa teritorija sviju opina, pozivamo Vas, da
nam u roku 10 dana poaljete takav pregledni izkaz, iz kojeg e
biti vidljivo:
 tko je izselio ili nestao-iz kojeg mjesta-sa koliko dua, ili sam to
je sve ostavio /priloiti toan detaljni popis o imovini/, tko uva
tu pokretnu i nepokretnu imovinu, tko ve obrauje ili e
obraivati zemlju-to je sa etvom ita, kako e se obaviti berba
kukuruza, vinograda-voa, konja, tko e izvriti novu sjetvu i
t.d., i t.d.
Kako su istodobno iz Hrvatske Drave otili i Srbi, raznovrsni
industrijalci i vlasnici pilana, te trgovci-gostioniari-hoteljeri-obr-
tnici i t.d. dunost Vam je u roku 10 dana poslati popis i tih ljudi
po strukama i njihove imovine uz napomenu; tko je, poimenino
proveo inventuru tih poslova - tko ih uva danju i nou, /kao i
seljake posjede/, da li je mogue ve tko u poslu postavljen
povjerenikom, tko je to, tko ga je postavio povjerenikom i kada,
t.j., da li su ostavljena i ina srpska poduzea u pogonu, ili su
zatvorena i zapeaena i po komu.
U posebnom izkazu poaljite nam popis Srba: trgovaca,
obrtnika i slino, koji jo samostalno vode svoje poslove, pa i
poduzea u koima su Srbi suvlasnici.
Istodobno javite i ovo:
ije-u kojoj ulici-kbr-kakove-kako velike-sa koliko stanova
stanbene kue i vile-su naputene i preputene na uvanje Vama,
kao graanskoj ili seoskoj opini.
Ima li svaka takova kua uvara-pazitelja? Tko sada ubire
najamnine i ijom dozvolom, gdje se deponiraju ubrane najamni-
ne? Tko se brine za upravu kua, plaanje javnih daa i t.d.?
Posebnim iskazom javite nam tko na teritoriju Vae opine
uva bivu srpsku crkvenu imovinu, parohije, te manastirska i
eparhijska dobra, kue i drugo.
Od 1. VIII. 1941., pa dalje, imate nas redovito stalno
izvjetavati o svima promjenama u gornjim predmetima, kao i o
onom to sami ustanovite da ovo Ravnateljstvo mora znati.
Potvrdite nam primitak ove okrunice!
Posebice nam je urno potrebno znati koliko ve sada imade:
rogate stoke kopitara, svinja i t.d. ostavljenih po iseljenicima i
kod koga se blago nalazi na uvanju.
Prije nego li se pristupi javnim drabama i rasprodaji ivog
inventara, kako smo dali upute kotarskim predstojnitvima, po-
trebno nam je - zatraeni popis, sastavljen po sehma - dostaviti
zajedno sa gore zatraenim podatcima.
Prema tome sa javnom drabom stoke treba malo poekati.
NAROITA NAPOMENA!
 U P O Z O R A V A T E SE DA SU SVI POSLOVI NAPRED
NAVEDENI, STROGO TAJNE PRIRODE, HITNI I NEOD-
GODIVI, I DA SVAKI PROPUST I NEPRAVILNO IZVRE-
NJE GORNJEG N A L O G A PODPADA POD U D A R PROPISA
O PRIJEKOM SUDU.
IZVOLITE POVREMENO DOSTAVLJATI NAM IZVJE-
TAJE O TOKU UREDOVANJA, IE O EVENTUALNIM
OPASKAMA, KAKO BI OVO RAVNATELJSTVO MOGLO
USKLADITI SVOJE N A L O G E PREMA FAKTINIM PRILI-
KAMA I PRAKSI.
Dravni ravnatelj:
J. Roankovi2

2
Josip Roankovi.

BR. 155
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG VODA IZ PETRINJE
0 PARTIZANSKOJ AKCIJI U BANSKOM GRABOVCU I OSUDI
NA SMRT I LIKVIDIRANJU NEKOLIKO STOTINA SRBA OD
POKRETNOG PRIJEKOG SUDA 24.1 25. JULA 1941. GODINE1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 325/J.S.

Vasilj Gaea i drugovi

iz Vlahovia, izvrili na-
pad na eljez. postaju Ban.
Grabovac i elj. straaru.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB.
Zagreb, 30. srpnja 1941.

Savezno sa izvjeem ove pukovnije J.S. Br. 1370 od 24.

srpnja 1941. - zapovjednik orunikog voda iz Petrinje sa dopisom
T.Br. 166 od 26. srpnja 1941. - javlja slijedee:
Dne 24. srpnja 1941. - oko 2.30 sati - oko 20 naoruanih
seljaka Srba, napalo je eljezniku postaju Banski Grabovac,
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 85, reg. br. 26/9-1.
 opinsku zgradu opine Ban. Grabovac, na kuu Cimbara Dome-
nika vlasnika ciglane, a nastanjenog u blizini opine i na elje-
zniku straaru br. 12 kod sela Vlahovia, sve u kotaru Glinskom.
Na eljeznikoj postaji Ban. Grabovac uzeli su sav novac iz
kase, polomili brzojavno-brzoglasne instalacije, porazbijali pro-
zore i oduzeli 2 vojnike puke.
U opini Ban. Grabovac oduzeli 6 vojnikih puaka sa
nabojima.
Kod Cimbarija su porazbijali prozore, u sobu bacili jednu
bombu, oduzeli 20.000 dinara i Cimbara Domenika pred kuom
na putu ubili.
Na eljeznikoj straari br. 12 porazbijali su prozore i vrata,
u straaru pucali i u istu bacili 2 bombe, te su ranili straara Ivana
Markovia i prunog radnika uru Malovia.
Sa sobom su poveli predstojnika postaje Ban. Grabovac
Leopolda Lukanca, opinskog biljenika Dragutina ipraka i
Jakoba Cimbara, sina ubijenog Cimbar Domenika.
Po do sada prikupljenim podatcima u napadu su sudjelovah
zlikovci iz okolnih sela Vlahovi i Banski Grabovac i iz okolnih
sela opine Kraljevani i Mali Gradac.
Do sada se nije moglo pronai odvedenih osoba, za kojima
se intenzivno traga.
Poslije svega to se odigralo organizirana je potjera za
izvriocima gornjih djela kao i pretraga terena kroz sela Banskog
Grabovca, Pecko, Luani, Drenovac, Mali Gradac, Veliki Gra-
dac, unjar, Grabovac, Bauga i Vlaovi. Ovo je izvreno u
suradnji sa vojskom i Ustaama. Pretraga terena obavljena je u
toku dana 24. ov. mj. prije podne od 7-12 sati, a potjera za
krivcima vrena je cijeloga dana, idueg dana 25. ov. mj. i jo
jednako i sada traje.
U toku 24. ov. mj. poslije podne i tokom cijelog dana 25. o.
mj. privoena su razne sumnjive osobe-seljaci iz svih pomenutih
sela. Ova privoenja u Ban. Grabovcu vrena su iskljuivo od
strane Ustaa. - U Ban. Grabovcu obrazovani su odmah posebni
logori odjeljeno po selima.
Dana 24. ov. mj. poslije podne oko 15 sati doao je u Banski
Grabovac ravnatelj Ustakog redarstva g. Boidar Cerovski sa
svojim organima, kao i jednom satnijom Ustake bojnice i jednim
vodom orunika. Poto je na licu mjesta g. Cerovski uzeo potrebne
podatke, krenuo ie sa napred pomenutim organima u pretraivanje
ogromne ume Samarica, na kome se poslu zadrao sve do 25.
ov. mj. do oko 16 sati. U ovoj umi naiao je na mnoge bjeee
osobe, od kojih su neke djelom pohvatane, a dijelom unitene.
 Pri povratku iz amarice kroz selo Dooe i Kraljevane, te
okolina sela hvatani su i prikupljani svi seljaci bez razlike od 16
do 60 godina, tako da je u toku prikupljanja u Bosanskom
Grabovcu bilo po prilici do 400 seljaka. G. Cerovskim povjerena
je cjelokupna istraga i njegovim zpovjestima i nalozima podi-
njena je cjelokupna oruana snaga koja se nalazi na terenu.
Dana 25. ov. mj. oko 15 sati na lice mjesta u Ban. Grabovac
doao je u drutvu sa g. Velikim upanom Velike upe Gora Dr.
Jerecom i Ravnatelj za javni red i sigurnost g. Eugen Kvaternik,
koji je od prisutnih organa zatraio obavjetenja i dalje odredio i
dao uputstva kako se ima raditi. Neto malo nakon dolaska g.
Kvaternika prispio je u Ban. Grabovac i pokretni prijeki sud, koji
je odmah pristupio radu pod otvorenim nebom i izricao osude, koje
su odmah postajale izvrne. Meu osuenim osobama bilo ih je koji
su se nalazili u sabirnim logorima u Glini i Petrinji i koji su
odpremljeni na suenje napred navedenom pokretnom prijekom
sudu. Izvrenju ovih presuda djelimino je prisustvovao i Ravnatelj
za javni red i sigurnost g. Kvaternik. Nakon izvrenih presuda kroz
pomenuta sela, koja su dobrim dijelom ostala pusta radi osuenih
i odbjeglih mukaraca, odreene su vojnike ophodnje, radi
sprijeavanja pljaki i drugih nasilja.
Danas u jutro krilni zapovjednik otiao je u Bonski Grabovac,
da u pojedinim sehma od orunika i Ustaa organizira posade po
odredbi g. Velikog upana Vehke upe Gora.
Dovjani Cimbaro, sin ubijenog Domenika izjavio je, da je
prilikom napada etnika na njihovu kuu izmeu njih po glasu
prepoznao etnikaJVasilijuJGaeu-iz-sela Vlaovia, doim drugih
etnika nije mogao prepoznati.
Nad leinom ubijenog Cimbarija izvrena je obdukcija od
strane sudsko-lijenikog povjerenstva iz Ghne i odreen ukop.
Svjedok Ljubica Nevajda iz Vlaovia izjavila je, da je njoj 25.
ov.mj. priala Ljubica Gaea iz istog mjesta, ena etnika Vasilije
Gaee, da je njezin mu sa Petrom Vladi iz Ban. Drenovca i
Stevanom Mrakovi iz Vlaovia organizirao etniku bandu i ubio
Italijana Domenika Cimbaro, te odveo ostale osobe, doim za
ostale uesnike nije nita kazala.
Ljubica Gaea nije ispitana po ovom djelu, jer je od kue
pobjegla nepoznato kuda.
Voenim izvidima od strane Ustae Ivana Turki iz Petrinje i
drugim ustaama, od uhienih i po pokretnom prijekom sudu
presuenim na smrt osobama ustanovljeno je, da su pored
naprijed navedenih osoba u izvrenju prednjih djela uestvovale
jo slijedee osobe i to:
 Adam Vladi iz Ban. Drenovca, Petar Sarapa, Adam Marko-
vi i Milan Mrakovi, posljednji student, Nikola Mrakovi, uro
Mrakovi i Nikola Demonja, svi iz Vlahovia, uro, Tanasije i
Duan Bakra, Rade i Tanasije Vujanovi, Stevan Cviji, Rade
Opai, Stanko Bakra i Stojan Banovi, svi iz Luana, te Luka,
Stoj an i Stanko tekovi iz Ban. Grabovca, svi opine Ban.
Grabovac, kotara Glina.
Navedene osobe iz Luana su u bjegstvu od 13. ov. mj. zbog
strke i razoruanja ustake strae u Peckom, kotara Petrinja, te
bjee od svojih kua sastajali su se sa ostalima i organizirali
naprijed navedeni napad, ubijstvo i odvedenje pomenutih osoba.
Mrakovi uro iz Vlahovia kao imuniji seljak i mlinar
nabavljao je iz Bosne oruje i to za vagan ita dobivao puku sa
nabojima, te je tako uspjeo priblino naoruati cijelu bandu-
Navedenoj bandi po izjavi strijeljanih osoba bio je organizator
i voa Vasilj Gaea i Stevan Mrakovi iz Vlahovia, te Adam
Vladi i brat mu Petar iz Ban. Drenovca.
Pomenuti banditi do danas nisu pronaeni, niti razoruani,
jer se vjerovatno kriju u umi umarica, koja je ogromna i na
svakom mjestu nepristupana.
Po pokretnom prijekom sudu u Ban. Grabovcu osueno je
na smrt nekoliko stotina osoba iz blie i dalje okolice Ban.
Grabovca, radi uestvovanja u prednjem pokretu i organizacije,
te radi komunistikih priprema i vrenja atentata, nad kojima je
osuda odmah izvrena.
Za navedenim etnicima i dalje se najenerginije traga, ali
im je za sada nemogue ui u trag.
Po ovome je dostavljeno izvjee kotarskoj oblasti i sudu u
Glini."
Dostavlja se prednje na znanje. Izdao sam zapovjed krilnom
zapovjedniku u Petrinji, da organizuje potjere na cijelom svom
podruju i uz saradnju ustakih postrojbi pronae ih uniti etniku
bandu, koja je izvrila naprijed navedena djela.
Dostavljeno:
Ravnateljstvu za javni red i sigur-
nost Nezavisne Drave Hrvatske i Zapovjednik, pukovnik:
Vrhovnom orunikom zapovjednitvu. ani3

2
U vremenu od 24. do 25. jula ustae su uhapsile preko 1.285 ljudi, ena i
staraca. Oko 800 su odmah streljali i zakopali u dve zajedinke jame nedaleko od
eleznike stanice Banski Grabovac, dok su sve preostale odveli u logor Jadovno
kod Gospia, gde su ih ive pobacali u jame. Ljuban uri, Banijski partizanski
odredi 1941-1945, Beograd 1988, str. 40; Fikreta Jeli-Buti, Ustae i Nezavisna
Drava Hrvatska, Zagreb 1978, str. 167.
3
Dragutin.
 BR. 156
MOLBA SRPSKOG PRAVOSLAVNOG STANOVNITVA KORE-
NICE OD 25. JULA 1941. BENITU MUSOLINIJU DA NJIHOVE
KRAJEVE UZME PONOVO POD SVOJU VLAST I TIME SPASE
PRAVOSLAVNI IVAU OD USTAKIH ZLOINA.1

Prepis
Prilog aktu br. 442/Pov. od 10 avgusta
1941 od komande 23-eg artiljerijskog
puka Re"

MINISTRU PRETSJEDNIKU KRALJEVINE ITALIJE

BENITU MUSOLINIJU
Rim

Ekselencijo, Od kako je italijanska vojska prela po Vaem

nareenju jugoslovensku granicu i zauzela Dalmaciju, Liku i
ostale krajeve vladao je u tim zemljama red i mir sve do 15. 4.1941.
Stanovnitvo ovog kraja primilo je mirno taj dogaaj i svakom
je prilikom dolo do izraza potpuno slaganja izmeu stanovnitva,
komandanata i vojnika pobjednikog italijanskog oruja tako da
su se tome udili i sami komandanti.
Ovaj miran ivot je trajao sve dok Vaa Ekselencija nije izdala
nareenje o povlaenju italijanskih trupa iz Hrvatske nakon ega
je nastao pravi pakao, ubistva i klanja mirnih pravoslavaca kojih
ima oko 3 milijona dua.
Ovo mirno stanovnitvo je izbaeno sa domaeg ognjita,
potpuno opljakano, te sada nema, pred sobom nikakvog cilja.
Ono to nijedan narod, koji se ponosi kulturom,, nebi uinio
uinio je hrvatski narod.
Pale i unitavaju kue, polja sa itom i sve ono to pretstavlja
opstanak ovog naroda, rue spomenike, crkve pa ak i grobove.
Sve je tako strano da nikada neto slinog njje napisano u
istoriji.
Ekselencijo! Ovaj mirni pravoslavni narod je svu ovu gadost
stoiki podnio u nadi da e se to zavriti, meutim nastavlja se
naalost i dalje.
Hrvati sa svojim podlim laima privlae mirne pravoslavce u
masama od 3-400 ljudi, veuju ih u grupe i mue ih, sjeku komade
tjela, prskaju iste benzinom, zapale ih i na kraju ove ive baklje,
1
Overeni prepis na italijanskom jeziku u Vojnom arhivu, IA, k. 651, reg. br.
3/5-3,4 i prevod na srpskohrvatskom jeziku, reg. br. 3/5a-6,7.
koje postaju alosne figure koje nemaju vie nita ljudskog u sebi,
ubijaju i bacaju u jame ili rijeku.
I u ovom vjeku hrvatska hiljadugodinja kultura dozvoljava
ovako va zvjerstva!
Ekselencijo, ostaci pravoslavnog stanovnitva sa starcima,
enama i djecom naputaju domove da bi se sklonili po umama
kao divlje zvjeri samo da bi spasli goli ivot.
Ove iznemogle starce, ove ene i djecu nazivaju etnicima"
i komitama" i pod izgovorom da ovi starci, ene i djeca
pretstavljaju opasnost za Hrvate, mue na takav nain da se tome
i vai vojnici ude i osuuju to.
U vezi ovog izneenog molim Vau Ekselenciju, preko ko-
mandanta Vaih trupa, da spasi ovaj narod.
Ostaci ovog zlostavljenog pravoslavnog stanovnitva moli
Vau Ekselenciju i cijeli veliki i kulturni italijanski narod da
preuzmete ponovo vlast u ovim zemljama u svoje ruke i da
uspostavite red i mir a narod Vam daje svoju asnu rije i kune
se u ono to mu je najsvetije da e biti miran i poten i da ete
imati u njima najbolje graane u svakom smislu.2
Uime pravoslavnog stanovnitva. 3
Korenica, 25 jula 1941 - XIX
Za tanost prepisa
tabni potpuk. Na. odjeljenja p0tpis
R e n a t o De Francesco Milan Pria

2
Dokumenat se nalazi u prilogu akta br. 442/pov. od 10. avgusta 1941.
Komande 25. artiljerijskog puka RE" sa jo jednom molbom stanovnitva
Korenice upuenom komandantu italijanskih oruanih snaga u Korenici, kojom
se trai njihova zatita od ustakih zloina: paljenja kua, zlostavljanja, ubijanja i
klanja. U aktu kojim se ove dve molbe prosleuju jo stoji sledee: Okrutnosti
iznijete u tim molbama odgovaraju istini prema usmenim izvetajima koje mi je
dao Senior Sioli, komandant garnizona." Overeni prepis na italiianskom jeziku u
Vojnom arhivu, IA, k. 651, reg. br. 3/5-1,2 i prevod reg. br. 3/5a^t,5.
3
Zatitu od ustakih zloina prema Srbima iz Hercegovine traio je od
italijanskih vlasti i dr Novica Kraljevi kao eksponent izbeglica iz ovih krajeva,
svojim pismom od 19. avgusta 1941. upuenim prefektu Kotorske provincije
gospodinu Franku Skaselatiju u kome iznosi i sledee podatke: U susednoj
Hercegovini napetost je ogromna. Poubijano je u ovoj maloj pokrajini na
najzvjerskiji nain preko deset hiljada ljudi, a preko trideset hiljada nalazi se danas
skriveno po umama. Zvjerstva idu tako daleko, da ljude rasijecaju ive, kuvaju
ih, a pre neki dan zaklali su u apljini jednog ovjeka i njegovom krvlju narosili
su ustae svoj ruak..." Vojni arhiv, ANDH, k. 85, reg. br. 3/14 i k. 143a, reg
br. 38/5.
 BR. 157
IZVETAJ REDARSTVENOG RAVNATELJSTVA SARAJEVO OD
25. JULA 1941. DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU O
SMETAJU SLOVENACA IZ KONCENTRACIONOG LOGORA U
POEGI U SRPSKIM I JEVREJSKIM PORODICAMA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Redarstveno ravnateljstvo Sarajevo
Ured za useljavanje i izseljavanje
Broj: 40

DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU

ZAGREB

ast je ovom Uredu izvjestiti gornji naslov da je u Sarajevo

deportirano 209 Slovenaca iz koncentracionog logora u Poegi na
podruje grada i kotara grada Sarajeva.
Na podruje sarajevskog kotara smjeteno je 43 Slovenca ili
17 porodica o emu e Vas obavijestiti kotarski predstojnik
kotarske oblasti u Sarajevu.
Na podruje grada Sarajeva useljeno je 51 porodica kako
slijede po imenu:
1/ Ambro Josip /3 lana/ 19/ Cipot Franjo 12 lana/
2/ Arko tefanija /2 lana/ 20/ Coti Justina 15 lanova/
3/ Bavda Josip 12 lana/ 21/ ibelj Andrija 13 lana/
4/ Brecelj Franc 14 lana/ 22/ ejhan Franjo f\ lana/
5/ Bedenik Anton /4 lana/ 23/ Dobrila Franjo 14 lana/
6/BitenikJozef/2lana/ 24/ Dervari Stjepan 15 lanova/
7/ Bizja Emil /4 lana/ 25/ D e l e o t Amalija 16 lanova/
8/BloiAtilija/2lana/ 26/ Domjan Kaiman 16 lanova/
9/Belak Franjo 12 lana/ 27/ Drnoek Fridrih /3 lana/
10/ Berg Ferdinand /3 lana/ 28/ Eferl Danica 7l lan/
11/ Boi Petar 16 lanova/ 29/ Branko Petar 12 lana/
12/ Bozi Rudolf 12 lana/ 30/ Feli Franko II lan/
13/ Boi Emil 15 lanova/ 31/ Gabavek Franjo /4 lana/
14/ Bune Izidor /3 lana/ 32/ Gornjo Duan /4 lana/
15/ Bradnjak Henrik 14 lana/ 33/ Grahov Toma 11 lan/
16/ Bratus Sreko 14 lana/ 34/ Gselman Karl 11 lan/
17/ Bremak Alojzije 15 lanova/ 35/ Gospod Vicanc 12 lana/
18/ Bersa Albin 12 lana/ 36/ Grus Gotfrid 14 lana/

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 21/1-1.
37/ Gabrijeli Jernjej /5 lanova/
38/ Gregori Alojz 14 lana/
39/ Germek Franjo 14 lana/
40/ Hore Ljudevit 12 lana/
41/Krsti Stefa/1 lan/
42/ Kroerec Marija /2 lana/
43/ Koevar Rudolf 14 lanaJ
44/ Lenik Jozef II lan/
45/ Obersnel Adolf /I lan/
46/ Resinovi Franc /3 lana/
411 Sluga Leopold /2 lana/
48/ Stefani Franjo 14 lana/
49/ Urekar Martin /7 lanova/
50/ Volk Marija /I lan/
51/ erjal Franjo 12 lana/

Gore navedene obitelji razmjetene su po idovskim i srpskim

porodicama, na stanovanje, jer stanova od izseljenika Srba i
Zidova nemamo jo na raspolaganju poto je putem ovog Ureda
izseljeno tek 9 srpskih obitelji.
to se tie prehrane nailazimo na slijedee potekoe.
idovi kojima dodijeljujemo useljene Slovence imadu redo-
vito postavljeno povjerenitvo u svojim radnjama a od povjereni-
tva primaju tek toliko sradstava da i sami teko izlaze na kraj.
Time je njima nemogue primiti na prehranu dodijeljenu im
obitelj.
Meutim moramo konstatirati da se je javio dobrovoljno
izvjestan broj idovskih obitelji koje su spremne da preuzmu na
opskrbu manje slovenske obitelji.
Prilikom smjetanja Slovenaca na stanovanje kod idovski i
srpskih obitelji pojavila se jedna potekoa u tome to veina tih
obitelji nemaju dovoljno posteljine i pokrivaa.
Organizaciju prilikom dolaska transporta proveli smo na
shjedei nain:
Na stanici doekah su transport predstavnici Crvenog Kria,
ovdanji Kotarski predstojnik, te ravnatelj ovoga Ureda. U stani-
koj restauraciji Crveni Kri servirao im je za odrasle aj i kruh a
maloj dijeci mlijeko.
Sa stanice su bih preveeni kamionima u privremena sabira-
hta koja su se nalazila u internatima Narodne Uzdanice" i
Gajreta" te u egrtskom domu.
Sutradan ujutro naloili smo pekaru Kajiu da ispee 209
komada kruhova od brana koje smo mi imali na skladitu
zaphjenjeno od 9 srpskih porodica koje su iseljene putem ovog
Ureda. Osim toga kupljeno je 50 litara mlijeka. To im je
podijeljeno za taj dan. Sa svoje strane Crveni Kri podijelio im
je za taj dan 50 litara mlijeka i 10 kilograma slanine.
 Isti dan tokom poslijepodneva odveeno je kamionima 46
osoba na razna imanja u okolici Sarajeva. Uporedo razmjetavane
su ostale slovenske obitelji po privatnim stanovima, Rad oko tog
razmijetanja jo je u toku. 2
Ravnatelj redarstva:
Sarajevo 25 srpnja 1941. /Potpis neitak/,

2
Vidi dok. br. 146, 158, 165.

BR. 158
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI VINKOVCI OD 25. JULA 1941.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA O SMETAJU SLO-
VENACA U SRPSKIM I DRUGIM SELIMA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST U VINKOVCIMA.

V.t.broj: 2/1941.
Predmet: Smjetanje Slovenaca2 u
Vinkovci, 25. srpnja 1941.
njemaka sela i kue.
Na broj 18.747-Pr.M.U.P. 1941.

MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

u
1 prilog
ZAGREBU.

Pozivom na tamonji nalog od 23. VII. 1941. broj gornji u

predmetu smjetaja Slovenaca, koji se imaju amo useliti, ast je
potpisanom kotarskom predstojniku izvjestiti slijedee:
Prema odredbi Dravnog ravnateljstva za ponovu u Zagrebu
od 9. VII. 1941. broj 190 Pt. K. 3 u vinkovakom kotaru imade se
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 9/2-1.
2
Vid! dok. br. 146, 157, 166.
3
Na dokumentu je rukom dopisana konstatacija o problemu naseljavanja
Slovenaca u selima gde ive Nemci, a u prilogu se nalazi dokumenat o protestu
nemake manjine zbog naseljavanja Slovenaca kao i dokumenat o razlozima protiv
 smjestiti 2.500 Slovenaca, a prema okrunici istog ravnateljstva
od 14. VII. 1941. broj 602-1941./Ptk ovaj e kotar vjerojatno
morati primiti i vie.-
Kada je stigla prva odredba t.j. od 9. VII. 1941., da se imade
smjestiti 2.500 Slovenaca bila je pozvana ova kotarska oblast, da
u roku od 3 dana predloi nacrt o useljavanju istih, pa je potpisani
kotarski predstojnik obiao sve opine u kotaru i prema ekonom-
skom stanju, te broju itelja iste rasporedio prema nacrtu, koji se
pod ./. predlae.-
U navedenoj odredbi nije nigdje bilo navedeno kome se ne
smije dodijeliti Slovence, nego je samo navedeno, da se u srpske
kue stavi to vie Slovenaca. -
Od srpskih sela jedino su sela Mirkovci i Srijemske Laze, dok
neto Srba imade u Oroliku, te poreznoj opini Vinkovaki
Banovci, koja spada upravnoj opini Nijemci.-
Sela Mirkovci i Srijemske Laze kao i ostala mjesta gdje Srbi
nastavaju su manja od ostale veine mjesta u kotaru, dosta neista
i kue slabije, a osim toga Srbi nijesu jo iseljeni, pa se nije moglo
smjestiti vie tih Slovenaca u srpska sela tim vie, to bi imah doi
u prvom redu intelektualci koji se ne bi mogli smjestiti u svaku
srpsku kuu s obzirom na neistou i slabe stanove.-
Zato je sastavljen i predloen nacrt, da se u svako mjesto
kotara smjesti stanoviti broj ljudi.-
Opinsko poglavarstvo Jarmina svojim dopisom od 21. VII.
1941. broj 21. pr. koji je zaprimljen ovdje 23. VII. 1941. priopilo
je ovoj oblasti, da meu opinarima u Jarmani vlada veliko
nezadovoljstvo za to, to se uskoro imadu nastaniti kod njih
Slovenci. -
U dopisu se navodi, da su Slovenci iseljeni iz podruja koje
je pripalo Njemakom Reichu za to, to su Slovenci bili protivnici
Njemakog Reicha i Njemakog naroda, pa da stoga ne ele ni
oni, da se oni kod njih u Jarmini nastane.-
S obzirom na gore navedeno, te gornji nalog naslova potpisani
e kotarski predstojnik sve Slovence, koji bi se imah smjestiti u
njihovog naseljavanja u graninim predelima NDH, gde se, izmeu ostalog, navodi
sledee: Takovo smetanje Slovenaca kodi interesima Nezavisne drave Hrvatske
kako u narodno politikom tako i u gospodarskom pogledu, pa ga treba bezuvjetno
i na vrijeme zato obustaviti. Ta kolonizacija e omoguiti duhovnu, gospodarsku,
a mogue i politiku vezu koloniziranih Slovenaca sa svojom starom domovinom
i tako onemoguiti ili oteati asimilaciju i hrvatiziranje toga elementa. Kod toga,
napose treba imati u vidu, da su Slovenci visoko nacionalan i otporan elemenat.
Jednako je nezgodno granicu svoje drave dati u ruke ovakvom elementu." Vojni
arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 9/2-3.
sela Vinkovako Novo selo i Jarminu smjestiti u druga mjesta, a
u ostala mjesta gdje imade jo neto Nijemaca podijeliti u kue
drugih narodnosti.
Moli se stoga to Ministarstvo, da izvoli ovaj predlog odobriti
i hitno ovu oblast o tom obavjestiti, da bi se mogao podnijeti novi
nacrt Dravnom ravnateljstvu sa pozivom, da ne bi bilo prekasno,
jer svaki as ti Slovenci mogu u ovaj kotar biti poslani.-
Kotarski predstojnik:
M.P. /Potpis neitak/

BR. 159
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE RAVNO OD 25. JULA 1941.
ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE O LIKVIDACIJI
ODBJEGLOG STANOVNITVA SELA JGALIII OD STRANE
USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Orunika Postaja Ravno.
Tajni Broj 69
25 srpnja 1941. godine
Ravno.

Odbjegli mjetani iz sela

Veliana /Galiia/ 11 ubi-
jeno od strane vojske,
izvjeuje.

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE.

25 lipnja 1941 iz sela Veliana /Galiia/, opine Popovo

poljske, kotara Ljubinje, svi mjetani iz svojih domova oko 20.
izbjegli su sa svim svojim obiteljima u brdo Bjelanicu, daleko od
sela oko 5 km. i zdruili se sa ostahm odbjeglim mjetanima
grkoistone vjere, te su odrash pojedinci muki kao i enske u
razno dobu dana sputali se u svoje selo, radi pribavljanja hrane,
uhoenja, a naroito su muki bili im naoruani i vie puta
ugroavali javni saobraaj u pravcu svog sela na kolnom putu
Trebinje prema Ljubinju.-

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 20/2-1.
 25 srpnja 1941 oko 8 sati naroitu su akciju otpoeli preduzi-
mati pucajui iz brda vie svojih kua bez obzira na prolazea lica
kolnim putem od Trebinja prema Ljubinju i na svako lice koje se
je kretalo putevima ispod njihovog sela, a naroito su oko 8.30
sati iz brda napali puanom paljbom na dvoja vojnika kola sa
6 vojnika 3 satnije iz Ljubinja, koji su se vraah iz sela Veliana
nakon prevoza hrane vojnicima njihove satnije, koji se nalaze kao
posada na osiguranju mjesta Veliana i okoline.
Povodom ovih napada odbjeglih na prolaznike i na vojsku
zapovjednik 3 satnije iz Ljubinja telefonski je naredio zapovjed-
niku mjesta Veliana poruniku g. Zlodi Milanu, da odmah
preduzme potrebne mjere sigurnosti i stupi u akciju protiv napa-
daa, koji su poremetili javnu sigurnost i postali opasni po ljudske
ivote.
Pri dolasku vojske na lice mjesta pod vodstvom porunika g.
Zlodija odbjegli Srbi su iz brda otpoeli pucati iz puaka na vojsku
a vojska na njih te je ubijeno 11 odbjeglih mjetana iz sela Galiia
/Veliana/, kotara Ljubinje, i to 9 mukih i 2 enske. Od vojske
nije nitko bio ranjen niti ubijen.
Poto je saznala za borbu izmeu vojske i odbjeglica, ova je
postaja preduzela sa ustaama potrebne mjere sigurnosti i davanja
pomoi vojski, koja je odbjeglice ve bila poubijala i rastjerala,
tako da od orunika ove postaje nije oruje upotrebljavano.
Povodom ovoga sluaja od strane ove postaje zajedniki sa
ustaama preduzete su mjere sigurnosti.
Ljeine ubijenih ostale su na licu mjesta, a postaja po ovome
do sada nije nikakve izviaje na licu mjesta mogla preduzeti, jer
iznad dotinog sela ima veih broj odbjeglih Srba sa orujem a
prilaz selu Galiiima od postaje je u ope nemogu zbog ravnice
i izbaenosti vatre odbjeglih.
Na podruju ove postaje javna sigurnost posve je ugroena
dok se god odbjegli Srbi sa reona ove postaje, Ljubinja i Dobro-
mana ne prisile na predaju ih ne unite a koji se nalaze grupisani
u brdu Bjelanici i Iliji planini, te je naroito nesiguran prolaz na
kolnom putu Trebinje-Ljubinje.
Potrebnu akciju protiv odbjeglih traio sam vie puta usmeno
pa i pismeno od kotarskog pretstojnika Ljubinje kao i ustakog
Povjerenika za kotar Ljubinje.
DOSTAVLJENO:
Zapovjedniku 4 orunike pukovnije,
krilnom zapovjednitvu Bilea, Vodnom
zapovjednitvu Trebinje, Kotarskom
pretstojniku Ljubinje i dravnom tu- Zapovjednik postaje, strameter:
iotvu Trebinje. Pelar J. Dujmovi
 BR. 160
IZVJETAJ RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
OD 26. JULA 1941. O HAPENJU I ISELJAVANJU SRBA SA
PREDLOGOM DA SE SVI UITELJI I UITELJICE PRAVO-
SLAVNE VERE SA TERITORIJE NDH OTPREME U SABIRNE
LOGORE1

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
NEZAVISNE D R A V E HRVATSKE

Prs. Broj: 1304-1-1941.

Predmet: Izvjee o stanju do
26 srpnja u 8 sati.
Zagreb, 26. srpnja 1941.

IZVJEE

Izmeu 24. i 25.VII. u noi oko 1 h atentator Josip Selanec

htio je baciti bombu kroz prozor spavae sobe na ustakog
tabornika Milu kornjaa iz Topolovca kod Siska, ali se bomba
odbila od eljezne prozorske reetke i usmrtila atentatora.
U noi izmeu 24. i 25.VII. ispaljeno je iz ume kraj
caprakog logora 20 puanih hitaca na iseljeniki logor. Logoru
je poslano pojaanje.
U Bjeljinji je bilo koncentrirano oko 28.000 dobrovoljaca iz
Srijema. Oko 25.000 je pobjeglo u Srbiju, dok je ostatak od 3.000
po nareenju Vojskovoe prebaen u Tuzlu. Iz kotara Bjeljinje
pobjeglo je oko 500 domaih Srba u Srbiju.
U sukobima sa komunistikim pobunjenicima iz Crne Gore
u Sandaku palo je oko 50 pobunjenika na podruju Prijepolja.
Meu palima bilo je nekoliko obuenih u odore talijanske vojske,
a oruje takoer talijansko. Meu istima bilo je nekoliko bivih
djelatnih asnika jugoslovenske vojske zatim studenata i seljaka.
16-nji ustaa Hadadi ubio je sam 3 etnika u borbi.
Zapovjednitvo 3. hrv. oru. pukovnije javlja iz Banjaluke o
nastojanju pronalaska padobranaca, koji su se navodno spustili
19. o.mj. u okolici Kulen Vakufa, a koji se sluaj spominje u
izvjeu od 20. o.mj. Dosadanji rezultat u tom pravcu je nijean.
U Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj ima jo 2204 uitalja i uite-
ljica grko-istone vjere, te ministarstvo nastave predlae njihovo
otpremanje u sabirne logore.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reg. br. 8/1-1.
 Ustae navodno iz Virovitice, a ne zna se po ijem nalogu
uhitili 12 Srba u Daruvaru, te osmoricu odveli u nepoznatom
pravcu.
Iz Daruvara javalja kotarska oblast, da etva obeaje izvan-
redni prirod, a slino i Vukovar. Naprotiv kotarska ispostava u
Kupresu javlja, da hrane uope nema, i narod gladuje. Slino
javlja i Samobor. Kotarska oblast u Metkoviu tvrdi, da se uope
ne moe dobiti bilo kakvog kruha. Dolo je po selima do oboljenja.
Iz svih izvjea proizlazi, da komunistikih letaka i promibe
uope te sabotae i atentata ima samo oko industrijskih veih
mjesta /Zagreb, Sisak, Karlovac, Sarajevo/, doim komunistike
djelatnosti sada gotovo drugdje nema osim pojedinanih pokuaja.
Kotarska oblast iz Gjurgjevca javalja, da su se jo 14. o.mj.
povukle maarske strae sa lijeve obale Drave na staru dravnu
granicu posvema.
Kotarska oblast u Maglaju napominje, d a j e najavljen dolazak
useljenika Slovenaca izazvao duevno neraspoloenje puanstva,
jer i domae puanstvo potpuno oskudijeva u hrani, u zemlji i
sklonitima, te je o tome sa strane kotarske oblasti izvjeteno
ravnateljstvo za ponovu.
19. o.mj. uhvaeno je u Senju dvoje idova koji su se pomou
talijanskih karabinjera htjeli prebaciti u Italiju, a dolazili su iz
Zagreba. Kod njih je pronaeno 26.000 lira.
18. o.mj. odrao je u Zagrebu Dr. S. Bu predavanje: Borba
komunizma sa nacionalsocijalizmom", te je prije zavretka preda-
vanja naglasio, da je dunost svakog estitog ustae Hrvata, da
pripomogne vlastima u borbi protiv komunizma. Predavanje je
zavreno ustakim pozdravom Za Dom spremni!"
Za Dom spremni!
Ravnatelj:
K.2

2
Kvaternik Eugen.
 BR. 161
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 26. JULA
1941. ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE 0 AKCIJAMA NA
PODRUJU SANDAKA, PALJENJU SRPSKIH SELA I BROJU
UBIJENIH OSOBA U SELIMA BARE I BUEVO1

ZAPOVJEDNITVO
VOJNE KRAJINE
Vojni odjel
V. Broj 90
26. srpnja 1941 g.
SARAJEVO

ZAPOVJEDNITVO KOPNENE VOJSKE

ZAGREB

1/ U Sandaku:
Mi drimo dominantnu liniju Bare, Buevo i Dugu Poljanu
vrsto u naim rukama.- Daljnje prodiranje prema Bijelom Polju,
po prijedlogu zapovjednika Sandaka podpukovnika Jakovljevia,
nijesam odobrio. - Crnogorski parlamenteri, koji su dolazili iz
krajeva juno od spomenute linije, sa eljom da pregovaraju u
pogledu primirja, bili su prema mojoj zapovjedi odbijeni jer se sa
pobunjenicima i komunistima ne pregovara.
Podpukovniku Jakovljeviu naloeno je da sva pravoslavna
sela u pojasu juno spomenute linije dade spaliti. 2 -Time se stvara
na obranu naega Sandaka jedan glaci".
Pred postojom Bare lei oko 50 mrtvih jo nepokopanih
etnika, dalje juno od Bueva njih oko 120. - U samoj zgradi
bive orunike postaje Bare, koja je od jedne nae bombe dignuta
u zrak zaglavilo je oko 20 pobunjenika. - Te teke gubitke i
pogibija trojice voa aktivnog majora Vojina Rakoevia, studenta
Vojina Popovia i aktivnog kapetana Koevia ponukalo je pobu-
njenike, da se povuku prema Bijelom Polju. - Daljnja organizacija
u smislu obrane po nama zaposjednutog Sandaka, je u toku.
25.VII. pokuali su etnici iz pravca Javor" napadnuti nau
oruniku postaju Ponorac, kotar Sjenica. - Napadai su uz
gubitke baeni preko granice.

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 55/4.
2
Vidi dok. br. 167.
 U Ponorcu se organizira sada jedna jaa jedinica oko 120
ljudi - sa zadaom, da zauzme srpsku oruniku postaju Javor,
da razjuri posadu i da tamo uspostavi nau postaju i tako sprijei
svaki daljnji prodor iz ove okoline na na teritorij. Istodobno e
selo Javor, ovo etniko gnjezdo biti spaljeno i uniteno, i ako
isto lei na srpskom podruju, ali tik uz nau granicu.
Energinim nastupom naih malih ali hrabrih jedinica propao
je plan prodiranja pobunjenika Crnogoraca kroz kotar Sjenicu_u_
cilju veze sa srpskim komunistima. - Od zaposjednutog podruja
u Sandaku i to kotare va Priboj, Prijepolje i Nova Varo nijesmo
uslijed energine i portvovane akcije naih jedinica, ni jedan
pedalj prepustih pobunjenicima.
U interesu ojaanja opisanog po nama zaposjednutog podru-
ja, provodi se i pojaava izgradnja pohtike uprave. - Pri tome
se nikako ne mjeamo u tue interese sfere n.pr. talijanske.
Postavio sam u svim kotarskim mjestima astnike za kotarske
predstojnike, organizirao sudove, prehranu oruane snage i t.d.
Nareeno je da se sva stoka, koju je jugoslovenska vojska
prigodom rasula bila podijelila srpskim seljacima konfiscira i uputi
u Sarajevo za prehranu vojske i ustakih jedinica. Ova akcija je
u punom jeku.
Podpukovnik Jakovljevi radi prema dobivenim uputama i
zapovjedima uzorno, to do sada polueni uspjesi naih dosta
arenih jedinica dokazuju.
2/ etnika banda 120-150 ljudi, koja je nastupila u podruju
kotareva Srebrenica - Vlasenica opkoljena je.
Prijelaz etnicima preko Drine je zaposjednuem jedinog
prijelaza Luke" na Drini onemoguen.
Brigadir pukovnik Pacak rukovodi lino na licu mjesta akci-
jom pro tiv ove bande.
3/ U Crnoj Gori talijanske trupe preuzimaju postepeno
izgubljene pozicije. - U kotaru Plevlje uspostavljaju Talijani
ponovno orunike postaje. - Oko Plevlja imadu Talijani dvije
pukovnije. - T r e a pukovnija nadolazi sjutra/7.VII./ iz Albanije.
4/ U podruju bojnice Gorade nema nikakovi novi incidena-
ta. - Daljnja izgradnja obranbenih mjera je u toku.
5/ Diviziji Sarajevo dodijeljene 2 bojnice /iz Jadranske divizije
dotino iz Poege/ biti e u sporazumu sa divizijom Sarajeo
upuene u Sjetlinu /cesta Pale - Gorade/ te u Viegrad.
Razlog za ovo lei u eventualnoj potrebi u sektorima San-
daka i Gorade.
Razaslano:

Vuskovoi 1 primjerak
Predstojniku Poglavnikovog
voj. ureda 3
Zapovjedn. kopn. voj 1
Diviziji Sarajevo 1
Ustakom Povj. Sarajevo 1

Zapovjednik Vojne krajine

oruniki pukovnik
Mate Rupi

BR. 162
IZVETAJ ITALIJANSKOG VICEKONZULA U BANJALUCI OD
26. JULA 1941. ITALIJANSKOM POSLANSTVU U ZAGREBU O
PROTERIVANJU SRBA I JEVREJA SA TERITORIJE BIVE
VRBASKE BANOVINE1

Kr. Tal. Vicekonzulat

BANJA LUKA

Ekspres brzojavka br. 65.

Kr. Tal. Konoslanstvo - Zagreb
Kr. Gen. Konzulat - Sarajevo
Poloaj: A.P.l.
Banja Luka, 26 srpnja 1941/XIX-

Predmet: Mjere za protjerivanje Srba.

Veza: Moja ekspres brzojavka br. 18. od 9. t. mj. i brzojavke br.
22 i 23. od 12 i 13 t. mj.

Kako sam izvjestio gore oznaenim brzojavkama, premje-

teno je 13. t. mj. oko 150 pravoslavnih obitelji, koje ovdje borave,
eljeznicom u SI. Poegu, gdje se sada nalaze.
Odlaskom gore spomenutih obitelji, koje su bile najbogatije
u Banja Luci, broj se pravoslavaca, kojih jo imade ovdje, smanjio
za 2000. Meutim su odputovali predhodno svojevoljno. Govori
se, da e kroz mjesec listopad svi pravoslavci i idovi morati biti
premjeteni drugamo, ali to se smatra neizvrivim, ako se promo-
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reg. br. 13/5-124. Izvetaj je
u sastavu elaborata KZRZ.
 tre potekoe, na koje su vlasti do sada nailazile pri primjetanju
prvih kontigenata ovih osoba. Ovdje zatim gotovo svi pravoslavci
borave u poljima, a koji su u veini nasuprot muslimana i katolika.
Rauna se, da im se broj na podruju biv. Vrbavske banovine
kree oko 40.000 naprema 180.000 muslimana i 135.000 katolika.
to se tie nepokretnine i obenito cielog imetka, koje su ostavili
u ovome gradu izbjeglice ili izagnanici, ona je zaplienjena od
ovdanjih vlasti koje su priliepile peate na vratima stanova.
Doznajem, da su ipak neke kue /sa pokustvom/ rekvirarane od
ovdanjeg njem. zapovjed., koje ih je upotrebilo za stanove
astnicima i vojnicima. Uglavnom stanovi, koji su ostavili slobodne
Srbi i idovi, i koje su uzele hrvatske vlasti bit e najprije
upotrebaljeni, gdje treba, za njem. okupacione ete i zatim za
hrv. mjestne vlasti. Nije malo sluajeva kod kojih je dolo do
razmimoilaenja pri izvoru nepokretnina srbskog vlastnitva iz-
meu njem. zapovjednitva i stoernika dr. Gutia.
to se tie trgovina, koje su pripadale pravoslavcima ili
idovima, a nalaze se u ovome gradu, one su velikim dielom
povjerene vodstvu hrv. povjereniku, koji su zato postavljeni.
Protjerivanje pravoslavaca sa podruja biv. Vrbaske banovine
dogaa se na osnovu najee linog kriterija, po razboru stoer-
nika i kompetentnog Velikog upana. Doista, dok u Bihau nije
ostao ni jedan pravoslavac, u Banja Luci ih je ostalo, kako sam
prije rekao, oko 2000., a neki su ovdje imali i vremena da spreme
prtljagu i da se pobrinu prigodno za svoj imetak, dok su drugi
morali odputovati kroz malo sati. Mnogi su povjerili dio svoga
imetka, koji je lako prenosljiv, roditeljima ili prijateljima katolike
vjere, koji su mogli ovdje ostati neometani, ali jednom nedavnom
mjerom ovdanjih redarstvenih vlasti svi oni kojima je povjeren
imetak sa strana pravoslavaca obvezni su ga prijaviti pod najteom
kaznom.
Jedna vana mjera je odredba ovdanjeg stoernika od dana
21. t. mj., koja je upravljena svim podrunim vlastima podruja
biv. Vrbaske banovine, koja nareuje sabiranje svim moguim
sredstvima svih popisa, koje su imale pravoslavne upe, i uruenje
istih najbliim katolikim upnim uredima.
Osim toga u ovaj grad su poeli dolaziti mnogi Slovenci sa
slovenskog podruja, koje je pripalo Njemakoj savezno sa ugovo-
rom koji je postignut izmeu vlade Reicha (Rajha) i Hrvatske.
20. tek. m. stiglo je oko 200, koji su se privremeno smjestili u
zgradi Trgovake Akademije.
Kr. Vicekonzul:
Oberto Fabiani v.r.

397
 BR. 163
IZVETAJ ITALIJANSKOG KONZULATA U BANJALUCI OD 26.
JULA 1941. ITALIJANSKOM POSLANSTVU U ZAGREBU O PO-
LOAJU CRNOGORACA NA PODRUJU BIVE VRBASKE BA-
NOVINE1

KR. Tal. Konzulat

BANJA LUKA
Ekspres brzojavka br. 70
Kr. Tal. Poslanstvo u ZAGREBU
Kr. Gen. Konzulat - Sarajevo

Banja Luka 26. srpnja 1941. XIX

Predmet: Crnogorci koji borave na podruju Vrbaske banovine.

ast mi je izvjestiti da Crnogorci, bivi graani Jugoslavije,

koji do sada borave na ovom podruju, su vrlo maleni po broju.
U travnju t.g. stoernik Banja Luke naredio je da svi crnogorci,
koji borave u Hrvatskoj Krajini" moraju otii u Crnu Goru ili
Srbiju u roku od 5 dana. Iznimka je bila uinjena samo za vrlo
mali broj osoba, koje su poznate radi svojih faistikih osjeaja.
Javlja se naprotiv, da su u svim drugim Pokrajinama Hrvatske
ostali gotovo svi Crnogorci, a jedino je posljedica toga bila gubitak
slube kod onih koji su pripadali dravnim ustanovama.
Kako je poznato, u Zagrebu je odmah nakon pada Jugoslavije
osnovan Crnogorski Narodni Odbor, na elu kojega je neki
tedimljija. Prema obavjestima, koje su dobivene od nekog
Crnogorca, koji ovdje boravi, a za koga saobujem da radi uvida
se radi o nekom pseudonimu Savo Markovi, koji je roen u
Piperu kod Podgorice i bivi inovnik kod tvornice duhana u Niu.
Isti tedimljija boravio bi u Zagrebu oko 15 godina, gdje je bio
suradnik Jutarnjeg lista". ini se, d a j e uzpio predobiti prijatelj-
stvo i povjerenje Poglavnika kao i marala Kvaternika, piui
historijske lanke i pokazujui osjeaje sklone Nezavisnoj Hrvat-
skoj.
Obavjetajac smatra da je tedimlija napravio jednu alu,
budui da je uvjek bio u dodiru sa komunistikim elementima i
u srodstvu sa sliedeim sumnjivim osobama:
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reg. br. 13/5-24. Izvetaj je u
sastavu elaborata KZRZ.
 Dr. Vukain Markovi, njegov ujak, koji je pobjegao u
Moskvu, nakon to je inscenirao pobunu u Crnoj Gori 1921., a
sada je visoki slubenik Sovjetske vlade;
Stana Markovi /nazvana Hajduica"/, njegova rodica, koja
je nekad bila uhiena radi komunistike djelatnosti i pobjegla iz
zagrebakog zatvora pomou roaka Save Markovia 1930 bora-
vei najprije u Beu a kasnije u Moskvi;
Vidal Markovi, prof, u Niu, vjerojatno roditelj prednjih,
strieljan zbog sabotae /vidi Deutsche Zeitung in Croatien" br.
91./ (Nemake novine u Hrvatskoj" br. 91).
Koliko predhodi, nebi se moglo izkljuiti da sadanji Crnogor-
ski odbor ne razvija podzemnu organizaciju koja je u dodiru sa
komunistikim bandama, koje su nedavno dale povoda pobunama
u Crnoj Gori. Obzirom na ovo zanimljivo je napomenuti injenicu,
da posljednjih dana mnogi Crnogorski studenti odlaze u Zagreb.
Fabiani

BR. 164.
ODREDBA MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA OD
29. JULA 1941. 0 POSTAVLJENJU IZVANREDNOG NARODNOG
SUDA U KARLOVCU1

MINISTARSKA O D R E D B A
0 postavljenju Izvanrednoga narodnoga suda u Karlovcu

Na temelju zakonske odredbe za obranu naroda i drave od

17. travnja 1941.:
I. ovime razrjevam dunosti sadanja vijea Izvanrednoga
narodnoga suda u Karlovcu;
II. postavljam Izvanredni narodni sud za podruja Sudbenih
stolova u Karlovcu i Ogulinu sa sjeditem u Karlovcu.
Predsjednikom toga suda postavljam dra Petra P r e b e g a ,
predsjednika Sudbenoga stola u Karlovcu, a za lanove Mirka
M i k c a predstojnika Kotarskoga suda u Karlovcu i Milu Draganj-
ca, ustau iz Karlovca.
Dravnim tuiteljem kod toga suda postavljam Jakova M i l i -
. i a , dravnog tuitelja u Karlovcu.
1
Narodne novine" od 31. VII 1941.
 O tom se obavjeuje predsjednitvo Sudbenoga stola u
Karlovcu radi izvrenja ove odredbe.
U Zagrebu, 29. srpnja 1941.
Ministar pravosua i bogotovlja:
Dr. Mirko Puk, v.r.
Broj 48.461-1941.

BR. 165
SPISAK JEVREJA KOJI JE USTAKO REDARSTVO BANJA-
LUKA DOSTAVILO 29. JULA 1941. REDARSTVENOM RAVNA-
TELJSTVU BANJALUKA RADI TRANSPORTOVANJA U KON-
CENTRACIONI LOGOR1

Banja Luka, 29 srpnja 1941.

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
Ustako Redarstvo
Broj 304 1941

REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU
BANJA LUKA

Upuuje Vam se spisak dolje navedenih idova s molbom,

da ih se spremi u Vae Ravnateljstvo, jer e isti biti transportovani
u koncentracioni logor.
Kada budu svi dopremljeni izvolite obavijestiti ovo Ravnatelj-
stvo.

1./ Poljokan R. Jakob 7./ Levi L. Mamo puten

2./ Kraus D. Aleksandar 8./ Baum I. Lavoslav
3./ Montijas H. Rafael 9.1 Polgar R. Franjo
4./ Montijas H. Isak, 10./ Levi M. Leon
5.1 Poljokan R. Isak 11./ Levi M. Jozef
6./ Montijas I. Jozef 12./ Levi M. Albert
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 169, reg. br. 2/2. Na originalu
dokumenta kod imena na redni brojevima 7, 25, 33 i 38 stoji rukom dopisano
puten" a ime na rednom broju 26a precrtano. Sve ispravke je izvrio i potpisao
g. Rebac-tajnik UNS-e u Banjaluci, objavio Antun Mileti, Koncentracioni logor
Jasenovac, Beograd 1986, knj. 1, dok. br. 12, str. 67.
13./ Levi J. Isak 28./ Altarac I. Jozef
14./ Rot M. Josip 29./ Laslo M. Ignjat
15./ Najbah B. Hugo 30./ Salom A. Avram
16./ Zelikovi A. Samuel 31./ Levi T. Isak
17./ tajnlauf L. David 32./ Baruh J. Isak
18./ Nahmijas D. Jozef 33./ Braun M. Julio puten
19./ tajnlauf H. Izidor (g. Rebac)
20./ Nahmijas S. Jozef 34./ Levi S. Morie
21./ Levi J. Majer 35./ Altarac M. Miko
22./ Montijas H. Leon 36./ Lihtentajn I. Jozef
23./ Levi I. Hajim 37./ Papo S. Jozef
24./ Nahmijas J. Samuel 38./ Papo A. Sumbul puten na
25./ Hofman M. Filip puten slobodu
(g. Rebac) 39./ Salom Albert Bertin
26./ Bramer R. Ernest g Rebac 40./ Kabiljo A. Elijas
27./ Hercog M. Leopold
Z A D O M SPREMNI!

RAVNATEALJ USTAKOG REDARSTVA

BANJA LUKA
MP NADZORNIK USTAKOG
REDARSTVA ZA
BIVU V R B . B A N O V I N U
Kvaternik Ozren
 BR. 166
IZVETAJ REDARSTVENOG RAVNATELJSTVA SARAJEVO OD
29. JULA 1941. DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU 0
RAZMETAJU SLOVENACA PRISPELIH IZ KONCENTRACIO-
NOG LOGORA U POEGI U SRPSKIM IJEVREJSKIM PORODI-
CAMA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO
SARAJEVO
Ured za useljavanje i izseljavanje.
Broj: 49/41

Sarajevo, 29. srpnja 1941.

DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU

ZAGREB

Ovom Uredu ast je podnijeti Vam izvjetaj o dolasku i

raspodjeli transporta kojega smo primili od koncentr. logora u
Poegi dana 26. srpnja ov. god.
Ukupan broj dospjelih Slovenaca iznosi 208.
Kod preuzimanja tih Slovenaca sa strane ovdanje kotarske
oblasti i sa nae strane, drali smo se te e mo se i u budue drati
toga principa da na samom kolodvoru podijelimo useljenike na
dva dijela. Jedan dio koji e se transportirati dalje na podruje
araj, kotara i drugi dio koji otpada na grad Sarajevo.
Na podruju grada Sarajeva useljeno je 85 porodica kako
slijede:
1) Urula agar 11) Alojz Zagar
2) Ivan agar 12) Urula Koren
3) Ivan Rolih 13) Marija Premzel
4) Alojsija Goijav 14) tefan Novak
5) Anton Hiti 15) Daniela Hribar
6) Karl Poiane 16) Ida Nalenek
7) Rudolf Lunder 17) Franc Jare
8) Josip Stuler 18) Adolf Svijetlii
9) Alojz Kaucian 19) August Smerdu
10) Franc Pangerc 20) Mateu Ogri
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 23/1.
21 Ignac Gosar 54 Alojz Ranfl
22 Franjo Sedmal 55 Karl Ramak
23 Josefa Pokar 56 Franc Peseh
24 Metod Golnajer 57 Leopold rimpf (Schrimpf)
25 Eduard Pitami 58 Jozefa Cigala
26 Terezija Zorn 59 Franc Vidrih
27 Jakob Reek 60 Josip Vidi
28 Franc Kouta 61 Franc Vrhnjak
29 Milo Krajger 62 Terezija Miler (Miller)
30 Vinko Virens 63 Lorenc Makuc
31 Iva Gvardijani 64 Bla Ravnjak
32 Vladislav Ruter 65 Franc Stvarnik
33 Andrija Vodiar 66 Jernej Sedej
34 August Gajek 67 Igor Mervi
35 Alojz Pajei 68 Franjo Sabatin
36 Jozef Seme 69 Franjo Pirit
37 Franc Ljubeek 70 Josip Erzeti
38 Franc upane 71 Aleksandar Mrevlje
39 Martin Cvenk 72 Joef Repenek
40 Jakob Ciglav 73 Ana Sare
41 Antun Hribar 74 Katarina Durjava
42 tefan Majcen 75 Franc Hribljan
43 Rudolf Pajnik 76 Matej Pire
44 Peter Farko 77 Karl Pavelka
45 Roza Lah 78 Leopold Potonik
46 Milenko Kos 79 Ambroz Podberi
47 Ferdo Menher 80 Josip Ukmar
48 Mauricij Novak 81 Anton Bratkovi
49 Franc Monik 82 Alojz Kocijani
50 Alojz Gerati 83 Franc Seunikar
51 Zlata Sos 84 Olimpij a Likavec
52 Rajmund Ivanua 85 Joef Skulj
53 Anton Hriber

Kod preuzimanja tih porodica i pri njihovoj raspodjeli po

privremenim sklonitima prisustvovao je ovoga puta i gosp.
Ojikovi Ravnatelj redarstva u Sarajevu.
Na osnovu iskustva koje smo stekli prilikom dolaska prvog
transporta i uz potreban trud uspjeh smo da, usprkos zakanjenja
obavjetenja o dolasku transporta, izvrimo ukrcavanje useljenih
u kamione dopremu u sklonita, te dopremu prtljage u sklonita
u efektivnom vremenu od svega 2 sata.
 Isto tako organizacija prehrane mnogo je vie zadovoljila
nego organizacija prilikom dolaska prvog transporta.
Iz lica tih ljudi kao i prilikom razgovora sa njima izraava se
oito zadovoljstvo, i pored toga to sa nae strane pored najbolje
volje ne tee sve onako kako bi sami elili.
Razmjetaj obitelji po privatnim stanovima vri se i dalje na
principu kojeg smo se drali kod prvog transporta t.j. razmjeta-
vanje se vri po privatnim stanovima bogatih idova i Srba.
Potekoe koje smo naveli u prolom naem izvjetaju od 25
srpnja o.g. pod br. 40. te u izvjetaju od 29 srpnja ov. god. br.
44 i dalje se ponavljaju ali se nadamo da e to biti veim dijelom
uklonjeno onim momentom kada svi dravni kao i samoupravni
uredi prime od Vas okrunice u pogledu dranja u pitanju
useljenih Slovenaca.
Osobito nam je to vano u pitanju njihovog definitivnog
uposlenja.
Pri ishranjivanju drimo se principa da hrana bude jednostav-
na, zdrava i obilna. Primjerice u jednom danu u jutro dobije svaka
osoba 65 grama svjeeg kruha, djeca mlijeka, a odrasli aj ili crnu
kafu. Za ruak dobiju kuhani grah sa slaninom u vrlo obilnim
obrocima i vrlo ukusno pripravljeno, jer ruak pripravljaju Slo-
venke kuharice koje su se zatekle u transportu i koje posao one
same dobrovoljno i vrlo rado ine. Za veeru pak dobiju suhu
hranu kao slaninu, kobasice ili slino.
Kao osobitu primjedbu moramo napomenuti slijedei sluaj:
Sa ovim transportom prispjela je i Slovenka Katarina Durjan
inae nadlena u Ljubljani, a gdje joj se mu jo uvjek nalazi na
slubi na eljeznici. Ta ena se sluajno nalazila u posjeti u
Mariboru kada su njemake vlasti uputile ovaj transport te je tako
sluajno zapala u nepriliku da je dopremljena ovamo i ako inae
ivi u Ljubljani. Kod sebe ima domovnicu i uvjerenje talijanske
vlasti da joj se mu nalazi na slubi u Ljubljani. Izvjetavamo Vas
da emo mi sa nae strane sve pokuati da tu enu uputimo njenom
muu u Ljubljanu.
Dalje Vas nemamo vie nita specijalno izvijestiti osim to
susretljivou nekih Ravantelja ovdanjih ureda uspjevamo zapo-
sliti neke useljenike i rad oko toga je ovih dana vrlo aktuelan.
Ponovo Vas molimo da uputite ve pomenute okrunice kako bi
sve mnogo bre ilo i na Vae i na nae zadovoljstvo.
Isto tako rad oko razmjetanja po privatnim stanovima je u
toku.
 U koliko elite neko specijalno obavjetenje molimo Vas da
nas o tome izviestite kako bi Vam slika o ovdanjim prilikama
bila to jasnija.

ZA DOM SPREMNI!
RAVNATELJ REDARSTVA:
M.P. /potpis neitak/

2
Vidi dok. br. 146, 157, 158.

BR. 167
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE SARAJEVO
OD 29. JULA 1941. ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE 0
VOJNOJ AKTIVNOSTI, PRILIKAMA U SANDAKU I SPALJE-
NIM SRPSKIM SELIMA1

ZAPOVJEDNITVO
VOJNE KRAJINE
Vojni odjel
V.T. Broj 106
29. s r p n j a 1941 g.
SARAJEVO

ZAPOVJED NITVU KOPNENE VOJSKE

ZAGREB

1/ Pukovnik Pacak2 dne 29. VII. izvjeuje:

Kratak izvod o radu vojnih odjela upuenih protivu odmjet-
nika - etnika koji su se prikupili oko Paine Radave jeste slijedei:
Prilikom kretanja vojnih, ustakih i orunikih odjela 23. i
24. srpnja sa istoka, sjevera, zapada i juga, odmetnici koji su se
prikupili oko koliba na Radavi bili su opkoljeni. Njihovom
dobrom doglasnom slubom i dobrom vezom sa jatacima u selima
uviajui svoju nemo razbjegli su se neznano kuda. U ovoj akciji
poginuo je jedan domobran i jedan pobunjenik Srbin, 8 sumnjivih
osoba sa mjesta prikupljanja odmjetnika, uhieni i dovedeni radi
sasluanja i daljeg postupka.
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 84, reg. br. 7/5-1.
2
Komandant jedne ustake jedinice u Vlasenici, Zbornik, tom VI, knj. 1, str.
 Od 25. do 28. ov. mj. vojni odjeli u vezi sa ustaama i
orunicima izvrili su pretres na kome su se pojavili odmjetnici.
Akcija je dala veliki moralni rezultat kod graanskih vlasti i
kod samog puanstva.
2/ U Sandaku prilike su povoljne. - Nae pozicije Duga
Poljana i Bare su netaknute, nema nikakve borbe. - Pale pobunje-
nike sahranjuje srpsko iteljstvo. - Srpska sela juno pomenute
linije popaljena su.3 - Navodno sakuplja poznati albanski patriot
erif Salkovi u podruju Roaj naoruane arnaute i namjerava
preko Bijelog Polja sa naim snagama u Sandaku dobiti vezu. -
Mi smo radi toga zaposjeli Broduevo4 na cesti Prijepolje - Bijelo
Polje.-
3/ 28. VII. oko 9 sati bombardiralo 6 talijanskih zrakoplova
sela: uplju Stijenu, Meljak i Boljanii, kotar Plevlje.
4/ 28. VII. sruili smo privremeni drveni most tvrtke Varda"
preko Tare 6 km. juno od ua ove rijeke na Drini kod sela
Uzlup. - Time se sprjeava prijelaz crnogorskih buntovnika iz
kotara Plevlje na na teritorij.
5/ 28. VII. posjetio je jedan talijanski generaltabni astnik
iz Beograda naega zapovjednika u Sjenici, te se iza dobivene
informacije o poloaju vratio u Beograd.
6/ Srpsku postaju Javor nijesmo zauzeli, jer su u meuvre-
menu tu postaju njemaki carinici zaposjeli.
7/ Talijansku vojsku namjenjenu za Crnu Goru, iskrcava se
u Dubrovniku.
Zapovjednik Vojne krajine
oruniki pukovnik
Rupi 5
Razaslano:
Vojskovoi 1 primjerak
Predstojniku Poglav.
Vojnog ureda 3
Zapovjedn. kopn. voj 1
Diviziji Sarajevo 1
Ustakom Povjer. Sarajevo . . . . 1

3
Vidi dok. br. 161.
4
Brodarevo.
5
Mate Rupi.
 BR. 168
IZVETAJ STOERA VRBASKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
OD 29. JULA 1941. ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE 0
AKCIJAMA ZA GUENJE USTANKA NA PODRUJU OTRELJA
I DRVARA, NEMILOSRDNOM POSTUPKU PREMA USTANICI-
MA, ENAMA I DECI1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

STOER
VRBASKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
V.T.V. Broj 1185
29. srpnja 1941. g.
Banja Luka

Akcija pro tiv

pobunjenika.

ZAPOVJEDNITVU KOPNENE VOJSKE (Vojni ured)

U Otrelju i Drvaru buknula je pobuna komunista i puanstva

grko-istone vjeroispovjesti 26. i 27. ovog mjeseca.
U toku 28. ov. mj. ona se proirila na sela sjeverno od Otrelja
(Koluni, Vedro Polje, Drini) a manjim dijelom preko Srnetice
u pravcu elj. postaje Potoci /na pruzi Srnetica-Jajce/. U toku 29.
ov. mj. izvjesni neredi izbili su u selima G. i D. Ribniku /juno
od Kljua/ i zapaeno je izvjesno komeanje juno od planinskog
masiva Klekovae u selima Prekaja Stokorovci i kod s. Grkovci
na putu Bos. Grahovo - Glamo.
Na temelju zapovjedi V.T.V Br. 1115 od 28. VII 1941. g.
zapovjednitva Kopnene vojske a u cilju unitenja pobunjenika
na prostoriji: Klju-Bravsko-Bos. Petrovac-Otrelj-Drvar-Pre-
kaja-Potoci-Resehova-Ribnik-Klju preduzet e se vojnika ak-
cija.
Akciju Kljukog i Petrovakog odreda koordinirat e pukov-
nik g. Matagi Ivan, po slijedeoj direktivi:
1/ U toku 30. ovog mjeseca izvrit e sve pripreme za napad
koji e uslijediti 31. ovog mjeseca.
Istodobno rasistiti u toku 30. VII okolinu Bos. Petrovca,
Bravskog i Kljua, a tako da ova komunikacija bude potpuno
sigurna. U ovom cilju pohvatati taoce iz okolnih sela.
31. ovog mjeseca izvriti napad na liniju Otrelj-Srnetica po
slijedeem:
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 84, reg. br. 20/5.
1 - Petrovaki odred
Zapovjednik Pjeaki ppukovnik Matkovi Gustav
Kombinirana bojnica 11. p.p. /3 satnije/ 1 bojnica 1. pjea.
pukovnije, /2 satnije i 1 stroj, satn./ 1 strojnika satnija 20 mm,
1 haubika bitnica, 1 vod 1. bitnice 7. top. odj.
Svega: 6 satnija
6 strojnica 20 mm
6 haubica
1. - U toku 30. ov. mjeseca zauzet e polazni poloaj juno
od Bos. Petrovca.
31. ov. mj. preduzet e akciju pravcem Bos. Petrovac-s.
Otrelj-Drvar, zonom desno do Linije: Bos. Petrovac-Rakia
kosa /1394/ Vranev Vrh - Pametenica - okuka puta - s. Vrtoe
- a lijevo do linije: s. Grubiii-Kukerda /1043/-S. Uvala-ljeme
Korilsko /1021/ elj. postaja Vrletina.
Po zauzimanju s. Otrelj ostaviti u istom 1 satniju /oko 100
ljudi/ za posadu sigurnosti, a sa ostatkom odreda produiti
nadiranje ka Drvaru lomei svaki otpor na koji se naie. Po
dolasku u Drvar oistiti ga od pobunjenika posjesti ga i osigurati
se drei u svojoj vlasti sve ulaze u Drvar.
Satnija u Otrelju ima se takoer osigurati i poslati stalno
osiguranje na k. 1389 i 1384 i uhvatiti vezu sa Kljukim odredom,
iji e dijelovi doi sa pravca od Srnetice.
Poetak akcije /napada/ 31. ov. mj. u 5 sati.
Opaska: 1 vod 1. bitnice 7. top. odjela iskrcat e se 30. ov.
mj. na . postaja Bravsko odakle ima krenuti u Bos. Petrovac i
staviti se na raspoloenje zapovjedniku Petrovakog odreda.
2. - Kljuki odred:
Zapovjednik satnik Linjak Marko.
2 satnije 10.pp.
1 vod 1. bojnice 10.pp.
5. ustaka satnija
Svega: 3 satnije.
2. - U toku 30. ov. mj. ostavlja jednu polusatniju u Kljuu
kao posadu sigurnosti a sa ostalom snagom grupie se kod s.
Bravsko.
31. ov. mj. od 5 sati nadire pravcem: s. Bravsko-Srnetica, sa
zadaom da zauzme Srneticu i oisti je od pobunjenika.
Potom u Srnetici ostaje polusatnija Travnikog odreda kao
posada sigurnosti, a Kljuki odred preduzima dalje akciju ka
Otrelju, pravcem du pruge, s tim da uhvati vezu sa dijelom
Petrovakog odreda kod Vrletine, koju zauzeti i osigurati.
Po zauzeu Srnetice odmah vratiti prometno osoblje i nastati
da se uspostavi to prije promet na dijelu Srnetica-Bravsko.
Osigurati elj. prugu Srnetica-Otrelj i dalje postupiti po nalogu
pukovnika Matagia.
Prije polaska u napad, u s. Bravsko ostaviti 1 vod kao posadu
sigurnosti, a ujedno i za vezu izmeu posade u Kljuu i Bos.
Petrovcu.

3. Travniki odred:
Zapovjednik satnik otari, travnika polubojnica
Svega: 2 satnije i 1 vod strojnica.

3.- U toku 30. ov. mj. zauzeti elj. postaju Potoci i preduzeti
izvianje u pravcu Srnetice.
31. ov. mj. ostavljajui potrebno osiguranje u s. Potoci, poev
od 6 sati nastupat e pravcem: du pruge ka Srnetici, sa zadaom
da ovaj predio oisti od pobunjenika i uhvati vezu /surauje/ sa
Kljukim odredom pri zauzimanju Srnetice.
Poto Srnetica bude zauzeta, ostavlja jednu polusatniju kao
posadu sigurnosti, a sa ostatkom polubojnice vraa se ka s. Potoci
i produava akciju pravcem: s. Potoci-Janarica, s. Prekaja - sa
zadaom da oisti ovaj pravac i zauzme s. Prekaju. - Ovdje ostaje
do dalje zapovjedi.
Ostatak Travnike bojnice, koji je upuen iz Travnika, ima
doi u Mlinite i po dolasku zapovjednik da se javi brzoglasom
stoeru Vrbaskog divizijskog podruja Banja Luka pa e dobiti
zapovjed za dalji rad.
Prilikom akcije voditi rauna o osiguranju komunikacija i vezi
sa pozadinom.
4. - Vojskovoa je zapovjedio da se prilikom akcije postupa
bez milosra prema svima onima koji se zateknu u navedenom
prostoru pa bilo da imaju puku ili ne. Odrasli za vojsku-sposobni
da se stave pod prijeki sud i osude, a svi koji se zateknu sa orujem
ili gdje postoji sumnja da su oruje nosili i odbacili-strijeljaju. Isto
to vrijedi za sve one, pa i ene i djecu, koji nose hranu, oruje i
streljivo pobunjenicima /jataci/.
Tamo gdje bude napadnuta eljeznika pruga, putni objekat
vozila, pojedinci ili orunike zgrade, imadu se iz najbliih sela
pohvatati taoci, staviti pred prijeki sud i strijeljati. - Osim toga
odredit e se i bombardiranje iz zraka sela u kojima su se desile
pobune.
Zapovjednici dijelova bit e osobno odgovorni da se ova
odredba vojskovoe tono izvri.
5. - Prilikom pojave zrakoplova, koji e potpomagati ovu
akciju izvianjem i bombardiranjem najvanijih mjesta prikuplja-
nja pobunjenika, zapovjediti etama i ustakim postrojbama da
metnu bijele krpe na ramena i lea i inae obiljeavaju svoja
mjesta da nebi dolo do pometnje prilikom bombardiranja.
6. - Vatrenu vezu odravati meusobno kako je iznjeto
naprijed, a u pogledu izvjetavanja koristiti ordonance i postojee
brzoglasne linije.
Zapovjednici odreda i pukovnik g. Matagi izvjetavae me
brzoglasno o toku akcije, mjestima nalaenja i svim vanijim
dogaajima.
Pokidane brzojavno-brzoglasne linije popravljati po mjeri
nastupanja, zata povesti sa sobom struno potansko osoblje i
materijal.
7. - Ishrana: Primljenim tekuim obrocima. Priuvnu hranu
/rezervni obrok/ ne troiti bez krajnje potrebe.
Baza za snabdjevanje hranom, streljivom i ostalim potrebama
u Prijedoru, koju e obrazovati pomonik Glavara intendantskog
odsjeka ovog stoera, i po zahtjevnicama doturati eljeznicom sve
potrebe etama do elj. postaja koje one budu oznaile.
Do zauzea Otrelja i uspostave elj. prometa od . p.
Bravsko do . postaje Otrelj, Petrovaki odred bazirat e na
Biha gdje je ustrojena pomona baza.
Travnika polu-bojnica snabdjevat e se iz Travnika doturom
elj. prugom Travnik-Jajce-Mlinite i dalje.
Administrativne formalnosti nesmiju biti razlogom zakanje-
nja u isporuci traenih potreba. Potrebe slati i na brzoglasnu
zahtjevnicu koja e se naknadno dokumentirati pismenom zahtjev-
nicom.
8. - Previjalita:
Kljuki odred koristit e svoje previjalite i pridati sanitetski
automobil za evakuaciju ranjenika, koje slati u Kljuku bolnicu.
Petrovaki odred obrazovat e previjalite u B. Petrovcu od
sanitetskog osoblja i materijala Bihaske posade, a ranjenike
transportirati poslije previjanja autobusom u Bolnicu u Biha.
 Travnika polubojnica po zauzeu Srnetice koristit e previja-
lite Kljukog odreda a transportiranje ranjenika vriti eljeznicom
do s. Bravsko.
M.P. Zapovjednik general,2
Ruinier2
Dostavljeno:
Zapovjedniku Petrovakog odreda
Kljukog odreda
Travnikog odreda
pukovniku g. Matagiu Ivanu.
Zapovjedniku 1. voda 1. bitnice
7. topnikog odjela.
Zapovjedniku 7. topni. odjela.
Glavaru Intendantskog odsjeka
Topnikog odsjeka
Zapovjedniku mjesne posade-Biha
Pomoniku Glavara Int. odsjeka
Radi znanja:
Uredu Vojskovoe
Zapovjednitvu Kopnene vojske
Zapovjednitvu Jadranskog i
Bosanskog diviz. podruja.
III orunikoj pukovniji
Dostavljeno po tekliima.
29 VII u 20 sati ekspedirano
glavar stoera.

2
Dragutin.
 BR. 169
OKRUNICA MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA
OD 30. JULA 1941. SA UPUTSTVIMA ZA PREVOENJE PRAVO-
SLAVACA U KATOLIKU VERU1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA.
Zagreb, dne 30. srpnja 1941. god.
Broj: 48468-1941.-

OKRUNICA

Kako se u novije vrijeme prijavljuje mnogo grkoistonjaka za

prijelaz na katolicizam to se sa strane vlade daju slijedee upute:
1 - elja je hrvatske vlade, da grko-istoni ne prelaze na
grko-katoliki obred osim u onim grkokatolikim upama, koje
su ve osnovane i u njima ima grko-istonjaka.
2 - Grko-istonjaci, koji dolaze u katolike upne urede, da
budu primljeni, moraju donijeti od kotarskih i opinskih poglavar-
stva potvrdu o osobnoj estitosti, koja mora biti biljegovana sa
30. - Kuna dravnih biljega. Potvrde o estitosti izdaju kotarska
i opinska poglavarstva u dogovoru sa ustakim logorima i
taborima. Opine odnosno kotari duni su izvjeivati Ministarstvo
pravosua i bogotovlja o izdatim potvrdama kao i broju onih,
kojima je ista uskraena. 2
3. - Kod izdavanja potvrda treba paziti na grko-istone
uitelje, popove, trgovce, bogate obrtnike i seljake i uope
inteligenciju, da im se ne izdadu potvrde osim u sluajevima, kad
se doista dokae njihova estitost, jer je naelno stanovite vlade,
da se ovim osobama ne izdaju potvrde.
4 - Glede mjeovitih brakova s grko-istonjacima ustanov-
ljuje se slijedee:
a) Nema zapreke, osim u izvanrednim sluajevima, da se
primi nekatoliki brani drug iz mjeovitih brakova, sklopljenih
u katolikoj crkvi, ako su djeca krtena i odgojena katoliki. Ako
su djeca iz ovih brakova krtena i odgojena nekatoliki, treba da
kotarske i opinske vlasti u dogovoru sa ustakim logorima i

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 10/2-1.
Ministarstvo unutranjih poslova je 2. avgusta 1941. dostavilo blia uputstva
o izdavanju potvrda o estitosti osobe koje prelaze u katoliku veru, gde se, pored
ostalog, navodi da e takve potvrde izdavati opinska poglavarstva i kotarske
oblasti u dogovoru sa ustakim logorima i taborima" a u gradovima dravne
redarstvene vlasti u dogovoru sa ustakim logornikom".
6
Vojni arhiv, ANDH, k.
213, reg. br. 10/2-1.

412
 taborima ispitaju pojedini sluaj i donesu odluku o davanju
potvrda kako u pitanju djece tako u pogledu njihovih roditelja.
b) Ako je mjeoviti brak sklopljen pred pravoslavnim svee-
nikom i djeca krtena i odgojena nekatoliki, spomenute vlasti
trebaju ispitati svaki sluaj i nakon temeljitoga razmiljanja donijeti
odluku. U podnesku na Ministarstvo o broju onih, koji su preli
na katolicizam, kod ovakovih imena, treba staviti biljeku, da se
radi o gornjem sluaju.
c) Pravoslavni parovi, vjenani u pravoslavnoj crkvi, njihova
djeca krtena i odgojena nekatoliki, ne mogu se primati bez
odobrenja Ministarstva pravosua i bogotovlja.
5 - Seljaci mogu dobiti potvrdu o estitosti bez potekoa,
osim ako se radi o izvanrednim sluajevima.
6 - Ove upute vrijede za sve Velike upe na podruju
Nezavisne Drave Hrvatske izuzev Veliku upu Gora i veliku
upu Krbava i Psat. U ovim upana veliki upani u dogovoru sa
ustakim logorima i taborima mogu izdati shodne upute za svoje
podruje prema mjesnim prilikama.
7 - U koliko bi grko-istonjaci ili drugi prelazili na protestan-
tizam i upisivali se u Kulturbund, a krvno ne pripadaju njemakoj
manjini, nee im se priznati prava, koja uivaju njemaka narod-
nosna skupina. 3
8 - Matice grko-istonjaka neka preuzmu opinska poglavar-
stva, te obavljaju matine izvadke, upise roenih i umrlih sve
dotle, dok redovna postava ne bude uvedena u tim mjestima.
Opinske vlasti imaju obavljati matine poslove uz osobnu odgo-
vornost viim dravnim vlastima.
Glede zgrada i zemljita, koja pripadaju grko-istonoj crkvi
odluuje Ministarstvo seljakog gospodarstva odnosno dravno
ravnateljstvo za ponovu u dogovoru sa Ministarstvom pravosua
i bogotovlja.
9 - Vladi je poznato, da se prijavljuju mnogi idovi za prijelaz
u katolicizam, ali prijelaz na katolicizam ne moe imati nikakva
upliva na poloaj tih osoba u njihovom odnoaju prema dravi
obzirom na postojei zakon, o nearijevcima. (Zakonska odredba
o rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941. godine).
MINISTARSTVO PRAVOSUA MINISTARSTVO UNUTARNJIH
I BOGOTOVLJA: POSLOVA:
Dr. P u k v.r. dr. A r t u k o v i v.r.
Glavni ustaki stan:
Lorkovi v.r.
3
Vidi dok. br. 18, 22, 36.

413
 BR. 170
NAREENJE RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
OD 30. JULA 1941. SVIM VELIKIM UPAMA I REDARSTVENIM
RAVNATELJSTVIMA DA SE SVI SRBI I JEVREJI ZATVORE,
STAVE POD PRIJEKI SUD I OPREME U SABIRNI LOGOR U
GOSPIU1

RAVNATELJSTVO ZA JAVNI
RED I SIGURNOST ZA
NEZAVISNU D R A V U
HRVATSKU.
B r o j : 15013/11-1941.

Predmet: Srbi i idovi pod sum-

njom radi komunizma-postupak.
U Zagrebu, dne 30. srpnja 1941.

VELIKIM U P A M A - Svima.-

REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA: ZAGREB,

BANJA LUKA, S A R A J E V O . -

U interesu javne sigurnosti imadu se svi idovi /pokrteni ili

ne/, i Srbi /preli na katolicizam ili ne/, zatvoreni pod sumnjom
radi komunizma, a protiv kojih inae ne predlei nikakav dokazni
materijal da bi se mogli staviti pred prijeki sud, odpremiti u sabirni
logor upskog redarstvenog ravnateljstva u Gospiu. 2
U vezi ovog naloga, obavijestiti i uputiti sve podlone vlasti.3

Za Dom Spremni!

Po nalogu Ravnatelja:
M.P. PREDSTOJNIK ODSJEKA:
Vutuc, v.r.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 169, reg. br. 8/2.
U izvetaju grupe kraljevskih karabinijera iz Zadra od 28. jula 1941.
upuenom kraljevskom guvernatoru Dalamcije, pored ostalog, stoji: Doznaje se
iz verodostojnog izvora da ie u Smiljanu kod Gospia podignut koncentracioni
logor gdje se nalazi oko 5000 pravoslavnih Srba. Tvrdi se da su uslovi ivota tako
ravi da nesumnjivo prouzrokuju polagano smrt onima koji se tu nalaze." Zbornik,
tom V, knj. 1, dok. br. 230, str. 513
3
Vidi dok. br. 148.
 BR. 171
SPISAK TALACA OD 30. JULA 1941. KOJI SE NALAZE U USTA-
KOM ZATVORU BANJALUKA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

USTAKI ZATVOR
broj. slubeno
30 srpanj 1941.
BANJA LUKA

POPIS PRIMLJENIH TAOCA I ETNIKA

Popis

1. Dragutin Komleni iz Omarska

2. Gavranovi Marko iz
3. Relji Duan iz
4. ore Gavranovi iz
5. Janji Mili iz Slamo vita
6. Vuk Relji iz Omarska
7. Duan G Puac
8. Jugovi Nedeljko - Tomaice
9. Siljeg Ostoja
10. Savi Dragoja - Busnova
11. Stojani Milan
12. Gavro Kljai
13. Gligo Kljai - Tomaice
14. Vujani Manojlo - Peji
15. Puac Ljubomir - Omarska - Prijedor
16. Simo Glamoani - Prijedor
17. Dodo Stanko
18. Peri Milo
19. Branko anak
20. Haim Levi

Ove ljude ne smije niko dirati dok ja ne doem.

ZAPOVJEDNIK
M.P. Tomislav Dizdar

1
Original u VII, Vojni ahriv, A N D H , k. 171-a, reg. br. 6/13-1.

415
 BR. 172
OKRUNICA VELIKE UPE VRHBOSNA OD 31. JULA 1941.
KOTARSKOJ OBLASTI SARAJEVO O PRITVARANJU SRBA I
JEVREJA I OTPREMANJU U KONCENTRACIONI LOGOR GO-
SPI I DALJEM DRANJU KOMUNISTA U ZATVORU1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA

V.T. broj: 47/41.

31. srpnja 1941. g.
Sarajevo

Predmet: Pritvaranje i otprema-

nje u zbiralita Srba i idova -
komunista - okrunica.

KOTARSKOJ OBLASTI
/osobno/
Sarajevo

Pozivate se, da najurnije izvrite pritvaranje svih idova i

Srba - pravoslavaca, koji su bilo poznati ve kao komunisti, bilo
pak da su i malo sumnjivi, da su skloni tome pokretu.
Iste mjere valja poduzeti i protiv komunista katolike ili
muslimanske vjeroispovjeti, kao i drugih time, da se pridre do
daljnjega u pritvoru dok Srbe i idove ima se smjesta odpremiti
u zbiralite /koncentracioni logor/ Gospi.
O uspjehu, te broju otpremljenih odnosno pritvorenih osoba
valja urno podnijeti neposredan kratak izvjetaj sa osobnim
podacima /prezime, ime, zanimanje te odakle je/ Ravnateljstvu
ustakog redarstva Nezavisne Drave Hrvatske pozivom na njegov
tajni broj 1 dok se istovremeno prijepis toga izvjetaja ima
podnijeti i meni. 2
M.P. Veliki upan:
Omero vic3

2 Oris 1 u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 200, reg. br. 39/1-1.

Na dokumentu je kotarski predstojnik rukom napisao Svim orunikim
postajama u kotaru: Odmah postupiti po gornjem nareenju te uhititi sve
komuniste, bez razlike vjere i predvedite ovoj oblasti. Ovo izvrite u roku od 48
sati."
3
Dervi.
Faksimil dokumenta broj 172
 BR. 173
TELEGRAM 4. ORUNIKE PUKOVNIJE OD 31. JULA 1941.
ZAPOVJEDNITVU ORUNITVA KOJIM TRAI OBJANJE-
NJE DA LI SU ORUNICI DUNI IZVRAVATI ZAHTEVE USTA-
KOG STOERNIKA ZA STREUANJE TALACA1

Zapor. Zagreb
brzojav ifrom:

Danas je doao ovamo ustaki stoernik Drago Jilek traei

da orunici izvre strijeljanje 20 taoca iz Sarajeva i 30 iz Ilijaa.
Odbio sam ovaj zahtjev. Molim za objanjenje dah je orunitvo
duno izvrivati ovakve zahtjeve.

Zaporuk Taj. J.S. broj 170

pukovnik Preveli 2
poslato: 31-VII-1941
u 20 30 h

ZAPOVJEDNITVO
4 ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. J. S. broj 170

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 22/2-1.
Kreimir.
 BR. 174
PREDLOG REDARSTVENOG RAVNATELJSTVA SARAJEVO
OD 31. JULA 1941. DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PONOVU
DA TERET SMETAJAI IZDRAVANJA SLOVENAKIH DOSE-
LJENIKA SNOSE SLOVENCI STAROSEDEOCI U SARAJEVU, A
DA SE IZBEGAVAJU SRPSKE I JEVREJSKE PORODICE ZA
NJIHOV SMETAJ1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO
SARAJEVO
Ured za useljavanje i izseljavarije.
Broj: 60 Sarajevo, 31 srpnja 1941.

D R A V N O M RAVNATELJSTVU ZA PONOVU

ZAGREB

Ovaj Ured, od svog osnivanja vrio je svoju postavljenu

zadau u glavnom prema zakonskim odredbama odnosno prema
uputama cijenjenog Ravnateljstva.
Pozivajui se na Vau Uputu o useljavanju i smjetaju
Slovenaca" od dana 9. srpnja 1941. pod brojem 190/Ptk, a drei
pred oima osobite okolnosti koje vladaju u ovim krajevima,
slobodni smo podnijeti na osnovu naeg opaanja slijedei izvjetaj
i prema njemu uiniti slijedei prijedlog.
Useljenici Slovenci upueni su u potpunom kako u pogledu
momentalnog odranja tako i u pogledu izgleda za odravanje u
budunosti, na ovaj Ured. Kako je cijenjenom Ravnateljstvu
poznato oni dolaze u ove krajeve obzirom na materijalne prilike
skoro bez ikakovih sredstava, a obzirom na psihiko raspoloenje,
nezadovoljni sa novim pokretom koji se stvara.
Smjetanje tih useljenika Slovenaca u idovske i srpske
obitelji ima svog opravdanja sa stanovita pravinosti, ali potrebno
bi bilo i umjesno povesti rauna o tome da li to ima sa psiholokog
stanovita jer postoji opasnost stvaranja koordinacije interesa
podzemnim putem koji se neda uspjeno kontrolirati, niti od ovog
Ureda niti od najmjerodavnijih faktora.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 25/1-1.
 I idovima i Srbima, a poglavito i useljenim Slovencima
(uostalom zato bi bili inae razseljeni) ovog trenutka zajedniki
je neprijatelj, novi poredak u Evropi, kao i sve to njemu slui i
na njemu radi. Oni e po naem miljenju, na tome nai mnogo,
vrlo mnogo dodirnih taaka.
Postoji bojazan da stvore frontu koja je nepotrebna i skojom
bi se mi moda u budunosti morali boriti, a sve je to po naem
miljenju nepotrebno i suvino, a ta se opasnost dade lahko i
izbjei.
Istovremeno u ovim krajevima ivi relativno veliki broj
imunih Slovenaca, koji su ili dravni inovnici, ili obrtnici, ili
trgovci ili industrijalci. Svi oni ive jednim vrlo sreenim graan-
skim ivotom, u najmanju ruku ne oskudjevaju u niem, a neki
to vie ive preobilno.
I pored toga to ovi nai bosanski Slovenci doivljavaju linu
tragediju svojih sunarodnjaka, pa i pored toga to su oni do juer
bili organizirani u raznim Slovenskim drutvima, naao se je svega
do sada samo jedan sluaj da su se ti nai kotlanani zainteresirali
za sudbinu svojih sunarodnjaka i da su dobrovoljno stavili na
uslugu svoju pomo bilo materijalnu bilo moralnu tim useljenicima
sunarodnjacima odnosno ovom Uredu.
Ova pojava neugodno je djelovala na odgovorne dunosnike
ovog Ureda u toliko vie to oni smatraju da kada ve Nezavisna
Drava Hrvatska daje mogunosti prosperiteta pojedincima i do
tolike mjere da mogu biti nesmetani vlasnici posjeda koji idu do
milijonskih cifara, i da primaju od Nezavisne Drave Hrvatske
redovna mjesena beriva koja se penju do desetke hiljada kuna,
da bi bilo ljudski i ovjeanski i patriotski i socijalno sa strane tih
dobro opskrbljenih Slovenaca, da koliko toliko stave na raspola-
ganje svoje usluge, svojim sunarodnjacima, Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj koja im prua gostoprimstvo, kao i ovom Uredu koji
se lomi da nae sredstva i mogunosti da udovolji svojoj postav-
ljenoj asnoj i patriotskoj dunosti.
Na osnovu svega prednjega predlaemo.
1) Da se useljenici Slovenci samo u krajnje potrebnoj nudi
smjetaju u idovske i srpske porodice.
2) Da se useljenike slovenske obitelji u prvom redu smjetaju
u slovenske obitelji koje su ovdje zateene, bez obzira na to da
li su starijeine tih obitelji inovnici, trgovci, obrtnici ili industri-
jalci.
U tu svrhu bilo bi potrebno da se izvri popis svih Slovenaca
u gradu Sarajevu, a prema naem prijedlogu imao bi se tom
prilikom smatrati Slovencem:
 a) svaki onaj dravni, samoupravni ili opinski inovnik koji
je u vremenu od 1918 godine pa do pred ovaj rat izjavio u svom
slubenikom listu da je Slovenac.
b) Svaki onaj dananji dravljanin Nezavisne Drave Hrvatske
koji se rodio, te komu se je i otac rodio, u onim slovenskim
krajevima koji su danas van Nezavisne Drave Hrvatske.
c) Svaki onaj koji je od 1918 godine pa do pred ovaj rat bio
kroz jedan izvjesni period ulanjen u bilo kojem slovenakom
drutvu.
d) Svaki onaj za kojeg se tano znade da je zastupao
slovenaku slubenu politiku protiv interesa Hrvatskog naroda.
3) Da se prema izvrenom popisu svih Slovenaca u gradu
Sarajevu utvrdi ime glave svake slovenake obitelji, broj lanova
obitelji, imetak i mjeseni prihod toga domainstva, te da se od
zbira tih prihoda ima ovom Uredu ustupiti jedan izvjesni procenat
od oko 10% do 15% za potrebe oko brige za useljenicima.
Posebno bi se odredio procenat za sva nepokretna imanja koja
nose izvjesnu rentu i taj bi procenat prema naem miljenju iznosio
oko 25%.
4) Da se izda stroga naredba svim opinama da u svom
djelokrugu izvre naplatu gore pomenutog davanja (taka 3) i da
ih tano svakog mjeseca dostavljaju ovom Uredu.
5) Da se pod nikojim uslovom ne moe niti jedan u ovim
krajevima zateeni Slovenac izmaknuti od ove dunosti.
Ovo bi bilo u glavnom smjernice naeg prijedloga kako bi se
pitanje useljenih Slovenaca jednostavno i pravedno rijeilo, a kako
bi se ovdanjim Slovencima dala idealna prilika i mogunost da
izvre svoju primarnu patriotsku dunost.
Razumije se da e ovaj Ured do rijeenja ovog pitanja
postupati u svemu prema dosadanjim naredbama i uputama, ali
Vas istodobno molimo za najhitnije rijeenje ovog prijedloga.

ZA DOM SPREMNI!

RAVNATELJ REDARSTVA:
VELIKA UPA VRHBOSNA
SARAJEVO

Dostavlja se prednje s molbom na znanje.

RAVNATELJ REDARSTVA:
M.P. /Potpis neitak/
 BR. 175
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE KRUEVLJANI OD 31. JULA
1941. VELIKOM UPANU MOSTAR O BEKSTVU PRAVOSLA-
VACA U UME IZ STRAHA OD USTAA KOJI SU U SELU
ZIJEMLJE POKLALI SVE PRAVOSLAVCE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST U NEVESINJU
Broj 51477/41. 11. VIII. 41.

Izvjetaj o bjegstvu
grkoistonjaka dostavlja.

VELIKOM UPANU
Mostar

Orunika postaja Kruevljani u svom kotaru pod br. 280/41

od 31 srpnja t.g. dostavila mi je slijedee;
U noi 27 na 28 srpnja 1941 g. odmetli su se u umu od
svojih kua seljaci grkoistonjake vjere iz sela Luke, Dramieva
i Seljana koji se ni do danas nisu povratili svojim kuama.
Po ovoj stvari povedeni su odmah izvidi od strane ove postaje,
kojim je ustanovljeno, da je za bjegstvo i odmetanje u umu seljaka
iz navedenih sela najvie dao povoda Risto Glogovac pok. Blagoja
iz sela Dramieva, graniar bive Jugoslavije, koji je 27. VII. t.g.
dotrkavao u selo Seljane i pozivao seljake da bjee u umu, a
potom se prebacivao u selo Luku sa Ostojom Glogovcem Perinim
iz Dramieva, da i seljake sela Luke dignu u bjegstvo.
Daljim izvidima ustanovilo se je, d a j e navedenim Glogovcima
Risti i Ostoji uspjelo, podii seljane u bjegstvo u umu, a nakon
par sati, uvidjevi seljani sela Luke, Bara, Zaborana, Seljana i
Prkovia, da su verzije i nagovori Glogovaca za bjegstvo u umu
neistiniti i nepotrebni, seljaci su se povratili svojim kuama na
rad koji se i danas kod kue nalaze, sem seljana sela Bara,
Dramieva svih i Seljana nekolicina. Da bi seljane podigli u
bjegstvo u umu Glogovci su istima predoavah primjere iz sela
Zijemalja 2 kotara Mostarskog, da su u Zijemljima svi seljani
grko-istone vjere poklani, popaljeni i otjerani tako da nije niti
dijete u kolijevki ostalo u ivotu, te da e na 28. VII. t.g. doi
1
Original u Vojnom arhivu, ANDH, k. 189, reg. br. 2/2-2.

422
 ustae i na oruniku postaju u Kruevljane i ovako neto od njih
praviti. Od navedenih seljaka su u bjegstvu i to;
Gojko i Rade pok. Jovana erajia, Maksim Boka erajia,
Riste p. Lazara Duke i Jovan Riste Duke svi iz sela Luke /Bara/.
Ilija, Simo i Jovan pok. Andrije Papii, Ostoja pok. Alekse
Kilibarda bivi Jugoslovenski andarmerijski narednik, Vaso p.
Petra Kilibarde biv. Jugoslovenski graniar svi iz sela Seljana.
Jovan, Vaso, Novica i Stojan p. Spasoje Glogovci, Jovan i
Duan p. ore Glogovci, Gligor i Boidar p. Koste Glogovci,
Boko, Risto i Savo p. Blagoje Glogovci, Ostoja i Milovan Perini
Glogovci, Gavrilo i Ilija pok. Riste Glogovci, Risto i Ilija Markovi
Glogovci, Duan p. Todora Glogovac, Milo Milanov Glogovac,
Jako p. Vida Glogovac, Marko i Milan p. Ilije Glogovci, Risto
p. Tome Kilibarda, Blagoje p. Joke Kilabarda, Aleksa, Simo i
Janko p. Pere Kilibarda, Boo, Jovan i Novica Ristini Kilibarde,
Mijat p. epa Kilibarda, Danilo Aleksin Kilibarda i Vaso
Blagojin Kilibarda, svi iz sela Dramieva, opine Kruevljanske,
kotara nevesinjskog. Od svih navedenih koji se nalaze u bjegstvu,
do danas nisu inili nikakvih krivinih djela.
Sa navedenim bjeguncima a prema izajvi seljaka Save Kili-
barde p. Petra iz Seljana, nema nitko sa strane niti imaju oruja,
te da su seljaci sela Drmieva i Seljana pobjegli u umu najvie
po nagovoru Glogovca Riste iz Dramieva, koji je kazao da e
doi ustae na oruniku postaju u Kruevljane i da e sve od
reda kupiti i dalje snjima postupati kao to su radili po Zijemljima;
te da su se seljaci dogovorili da budu u umi za vrijeme dana oko
Ilijana dana, a potom ako vide da nee biti proganjani da bi se
kuama povratili. Svi bjegunci se nalaze u umi Crvanj i okolici
kao to je uma ivanica, Javorak, Prenj i Borov dol, koja spada
u podruje Kotara nevesinjskog."
Molbom na znanje
Kotarski predstojnik,
M.P. Mladenovi
 BR. 176
TELEGRAFSKO OBAVETENJE ZAPOVJEDNITVA ZRANE
LUKE U S A R A J E V U OD J U L A 1941. 0 V A Z D U N O M IZVIA-
N J U D R V A R A I OKOLINE 1

BRZOGLASNO OBAVJETENJE ZAPOVJED. ZRANIH

SNAGA

Primljeno u 13 sati i 45 asaka slijedee obavjetenje brzogla-

snim putem od Zapovjednitva zrane luke u Sarajevu:
Izvianjem iz zraka utvreno je:
1.-Sev. od s. Otrelja podignute su tri barikade od balvana
na meusobnom odstojanju od 200 metara. Predpostavlja se da
su ove barikade branjene. U s. Otrelju nije primeeno nita.
Izgleda da je selo naputeno.
2.-U Drvaru nema ni ive due. 500 metara j.i. od sela lei
oko 100 ljudi nepomino. Izgleda da su pobijeni. Oko njih oko
40 ljudi s pukama u grupicama od po 6-7. Cim je naiao avion
pobjegli su u jarugu. 2
3.-Na putu izmeu Kljua i Bos. Petrovca na stanici Bradsko
primjeene su nae dve satnije. U sokolskom domu u Bos.
Petrovcu ima naih vojnika. Patrole su isturene oko sela na svima
putevima.
4.-U 14 s. odlazi na bombardiranje s. Otrelja 2 aviona i na
s. Strmicu 1 avion bombama od 100 i 12 kgr.
Primio u 14 sati
satnik
Gervais3
Potpukovnik
Rogulja

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 1; reg. br: 28/1-2.

Reagujui na ustanak u Drvaru 26. i 27. jula 1941, ustake vlasti su naredile
da se, bez izuzetka, strijeljaju svi oni koji se zateknu sa orujem, ne izuzimajui
pri tom ni ene i decu koji nose hranu ustanicima. Vidi dok. br. 168.
Zvonimir.
 BR. 177

IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG VODA SANSK3

MOST O SITUACIJI NA PODRUJU VODA, HAPENJU I ZA-
TVARANJU U LOGOR SVIH MUKARACA PRAVOSLAVNE
VERE ISTRELJANJU TALACA U NOI 31. JULA 11. AVGUSTA
1941. GODINE1

ZAPOVJEDNITVO III HRVATSKE

ORUNIKE PUKOVNIJE
Traj. Broj 223/J.S.

Izvjee o situaciji na
podruju voda u vezi sa
etnikom akcijom.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB.
Banja Luka, 7. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunikog voda Sanski Most sa dopisom Taj.

Br. slubeno izvjeuje:
Dne 1. kolovoza 1941. u jutro, doao je jedan seljak -
musliman i izvjestio ustaki logor i potpisatog, da su se orunici
u Luci Palanki odrali i nalaze se na postaji. Trae pomo u
ljudstvu i municiji.
Prema sporazumu sa kotarskim predstojnikom, ustakim
satnikom i satnikom vojske imao sam se uputiti kamionom sa 4
orunika, 10 ustaa i 4 domobrana u Luci Palanku, ali kako je
meutim kotarski predstojnik primio vijesti, da se vee grupe
etnika iz pravca Prijedora odnosno sela Usorci kreu prema
Sanskom Mostu, naloeno je, da neidem u Palanku ve zadrim
snage ovdje, a ovo tim prije, to sa orunicima treba osigurati
prugu i objekte na njoj i to se na postaji nalazi zatvoreno 65
taoca grko-istonjaka.
Istoga dana oko 12 sati zapovjednik postaje Stari Majdan
izvjestio je brzoglasno, da mu je jedan ustaa iz Budimli Japre
' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 86, reg. br. 17/5-1.
 donio izvjee od zapovjednika postaje Budimli Japra, da su se
sino t.j. 31. srpnja t.g. u blizini postaje pojavili etnici u veem
broju i poslali mu pismo da se u roku od 15 minuta preda, u
protivnom da e svi izginuti. Zapovjednik postaje vidjevi opasnost
i da bi izbjegao zarobljavanje, povukao se sa ljudima-orunicima
i napustio vojarnu. Prema izjavi dotinog ustae - kurira, orunici
se povlae prema Starom Majdanu, kamo do danas 3 sata nisu
stigli.
Iz naprijed iznetih razloga nisam mogao da se uputim u
pomo orunicima koji se povlae iz Budimli Japre.
Prema brzoglasnom izvjeu postaje Stari Majdan, satnik iz
Ljubije javio je istoj, da su se uputili njemci u pravcu Budimli
Japre i da vre ienje etnika. Prema drugim neprovjerenim
vijestima njemci napreduju i prema Luci Palanka i vode akciju
protiv etnika i pobunjenika - grko-istonjaka.
U toku noi od 31. srpnja na 1. kolovoza t.g. ula se je
pucnjava u blizini eljeznikog mosta na Sani kojeg osiguravaju
orunike strae, - A danas oko 12 sati jedan etnik otvorio je
paljbu na straara-orunika na istom mostu. etnik je ubijen, a
nakon oko pola sata ubijena su od strane vojnika domobrana i
orunika 4 grko-istonjaka koji su bjeali i na poziv nijesu htjeli
stati. Ovo se sve dogodilo u neposrednoj blizini eljeznikog mosta
na Sani.
Poto su ovi pobijeni sa oblinjih breuljaka, ula se pucnjava
pojedinih grupica etnika, te su odmah upueni u akciju ustake
zagrebake satnije. Istovremeno je zatvorena varo Sanski Most
i pohvatani svi mukarci grko-istonjaci i pozatvarani u logor.
Taoci koji su zatvoreni u orunikoj vojarni njih 65 iz raznih
sela reona postaje Sanski Most, Ilida i Luci Palanka, izmeu
kojih se dvojica nalaze koji su sudjelovali u borbi 30. srpnja t.g.
protiv potpisatog i orunika u planini Vitorog, a koji su pred veer
prilikom povlaenja uhvaeni od strane orunika, bit e veeras
od strane ustaa satnije iz Zagreba uniteni.
Sada se u Sanskom Mostu nalaze dvije satnije i to jedna
satnija domobrana i satnija zagrebake ustake vojnice. Akciom
ovih uspjeno e se vriti ienje etnika i pobunjenika.
Ako se situacija pobolja, nastojau da sporazumno sa usta-
kim satnikom i kotarskim predstojnikom uputim traenu pomo
orunicima postaje Luci Palanka a tako i onima u Budimli Japri".
 Prednje izvjee dostavljam u vezi brzojavnog izvjea Taj.
J.S. Br. 206 od 4-VIII. 1941. ovog zapovjednitva.-
^

Dostavljeno:
Vrhov. oru. zapovjednit. Zagreb.
Ravnat. za jav. mir i sigurnost,
Vel. upanu upe Sana i Luka i Zapovjednik, pukovnik
Vrbas. div. podruju. Novak puk.2

2
Viktor.

BR. 178
NAREENJE USTAKOG POVERENIKA ZA BOSNU I HERCE-
GOVINU OD 1. AVGUSTA1941. KOTARSKOM POGLAVARSTVU
SARAJEVO ZA HAPENJE SVIH SRBA I IDOVA I OTPREMA-
NJE U LOGOR GOSPI1

KOTARSKOM POGLAVARSTVU

Sarajevo

Nareuje Vam se da odmah bez ikakva, odlaganja uhitite sve

Srbe i idove koji su bilo ranije ili su sada naklonjeni komunizmu
i sprovedete ih u zbiralite u Gospi stop Po izvrenju ovoga
nareenja podnijeti odmah kratak izvjetaj stop

M.P. Ustaki Povjerenik

Franceti2
T. Broj 378

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 200, reg. br. 38/1.
2
Jure.
 BR. 179
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 3. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 1. AVGUSTA 1941. O VANIJIM DOGAAJIMA
NA SVOJOJ TERITORIJI SA PODACIMA 0 STRELJANJU 500
SRBA U KLJUU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
Broj 1531/J.S.
Primljeno 2 VIII. 1941.

ZAPOVJEDNITVU VOJSKE I MINISTARSTVU

DOMOBRANSTVA
ZAGREB
Zagreb, 2. kolovoza 1941.

Zapovjednitvo 3. Hrvatske orunike pukovnije u Banja

Luci pod T. brojem 195 J.S. od 1. kolovoza 1941. 20 ha. dostavilo
je brzojavno izvijee u slijedeem:
31. srpnja 1941. oko 19 h. 150 etnika napalo je na
eljezniku i potansku postaju Omarska. Orunici i dvojica ustaa
napad odbili. Zapovjednik postaje sa jednim orunikom i ustaom
bio je opkoljen i vodio borbu cijelu no. Sa nae strane gubitaka
nema. O gubitcima etnika nema jo podataka.
1. kolovoza 1941. uitelj u Maruki poeo je organizirati
mjetane na ustanak, U akciji su 24 orunika i 3 ustae. Podataka
o uspjehu jo nema.
1. kolovoza 1941. orunika postaja Gornji Ribnik naputena
je od orunika i zaposjednuta je od etnika. Jedan orunik doao
je u Kalju, dok su se ostali rasuli i nezna se gdje su.
Orunika postaja Bravsko od etnika razvaljena i po oruni-
cima naputena.
Stalna orunika postaja Mijaica po orunicima naputena.
Orunici se rasuli i nezna se gdje su.
Klju je sa june strane od etnika ugroen, jer je jue u
Kljuu streljano 500 etnika. 2
1. kolovoza 1941. orunika postaja Budimli Japra od strane
etnika napadnuta i orunici su se pod borbom povukli.

v
2 V/iHi
S^T! Kj- 111
j n i arhiv, ANDH, k. 85, reg.

br. 25/10-1.
 Primjeuje se ponovo prikupljanje etnika kod Luci Palanke
i uje se pukaranje u tome pravcu. Na odred u Sanskom Mostu
sprema se da odbije napad, ako bude uslijedio.
1. kolovoza 1941. borba se vodi sa etnicima u selu Sarici 3
kim. od ipova. U 16 h 45 stie pojaanje iz Travnika.
Orunika postaja Glogovac danas naputena. Orunici se
prikljuili odredima vojske i produili borbu.
1. kolovoza 1941. u blizini Kljua zapaljeno 40 muslimanskih
kua, stogovi sijena i ita. etnici i dalje vre paljenje. Pukaranje
oko Kaljua uje se na sve strane.
Na reonu postaje Orahovo, u selu Nedjelja, iz jedne tale
napadnuti ustae iz Bos. Gradike, koji su se vraali iz Bos.
Dubice. Dva ustae lake ranjeni. etnici netragom nestali.
30. srpnja 1941. na reonu postaje Turjak, kotara Banja Luka,
u umi Krnin, primjeena tri uniformisana nepoznata lica bez
velikog oruja, sumnja se da su etnici.
1. kolovoza 1941. poajvili se etnici u selu Janju, postaje
Donji Vakuf. Postoji opasnost proirenja. uje se jako pukaranje.
Saobraaj Donji Vakuf - Jajce prekinut. Od strane pukovnije
potrebna pojaanja svuda poslana. etnika akcija se uspjeno
suzbija."
Prednje izvijee dostavljam s molbom na znanje.

DOSTAVLJENO:
Zapovjednitvu vojske i ministar-
stvu domobranstva, Zapovjedni-
tvu kopnene vojske i Ravnatelj-
stvu za javni red i sigurnost ZAPOVJEDNIK, GENERAL:
N.D.H. - Zagreb. M.P. Mizler3

3
Mizler Milan.
 BR. 180
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE SEMIZOVAC OD 1. AVGU-
STA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE 0 UBIJANJU PRAVOSLAVNOG IVLJA U ILIJAU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA
Taj. Broj 98
1. kolovoza 1941 god.
SEMIZOVAC

Izvjetaj o pogubljenim
osobama dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE SARAJEVO. (J.S.)

31 Srpnja 1941 u 16 sati dotjerali su u autobusu Ustae iz

Sarajeva 30 osoba pravoslavne vjere u mjesto Ilija, opine
Rajlovake kotara Sarajevskog, te svih 30 osoba poubijali i na
isto mjesto pokopali. 2
U koliko se je moglo saznati meu ubijenim osobama imade
nekoliko osoba sa podruja ove postaje, a ostali su sa podruja
iz okolice Sarajeva.
Radi ega su pomenute osobe pogubljene ovoj postaji nije
poznato, ubijene osobe su svi seljaci poljodjelci.
Na znanje.

DOSTAVLJENO:
Kotarskoj oblasti Sarajevo Zapovjednik postaje
Krilnom zapovjednitvu Sarajevo Oruniki narednik
redovnim putem. Pero J. Marie

2' O ^ ' n a l u VII Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 29/2-2.
Vidi dok. br. 205.
 BR. 181
SPISAK LICA ODREENIH ZA TRANSPORT U KONCENTRA-
CIONI LOGOR KOJI JE REDARSTVENO RAVNATELJSTVO SA-
RAJEVO 2. AVGUSTA 1941. DOSTAVILO VELIKOJ UPI VRH-
BOSNA1

REDARSTVENO RAVNATELJSTVO
U SARAJEVU
Prez. broj: 1065/41.
Sarajevo dne 2 kolovoza 1941.

Internacija 14 lica Sa 1 popisom.

VELIKOJ UPI VRH - BOSNA

Sarajevo.-

ast mi je dostaviti Vam popis lica, koja su odreena da sa

petim transportom odu u Gospi u internaciju.-
Zamjenik
Redarstvenog Ravnatelja:
/Potpis neitak/
V. TRANSPORT.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 31/1-1.

431
 SPISAK

lica odreenih za internaciju u koncentracioni logor u Gospiu.

Redni God.
Prezime i ime: Zanimanje Razlog internacije:
br. starosti
1 Kampus Josef 43 trgovac idov
2 Vukadin Marko 58 teak etnikovanje
3 osovi Nedo 33 teak etnikovanje
4 osovi D a m j e n 34 teak etnikovanje
5 Grani Vojislav 45 kahvedija etnikovanje
6 Pikula Nikola 35 trgovac etnikovanje
7 Pikula o r o 50 gostioniar etnikovanje
8 Prodanovi Petar 64 penzioner etnikovanje
9 urkovi Simo 35 inenjer komunista
10 Gruji Ilija 38 gostioniar etnikovanje
11 Jegdi Drago 30 teak etnikovanje
12 Berner Josip 52 fotograf idov
13 Klajn Leon 37 trg. zast. idov
14 Fuks Josip 34 zastup. trg. idov

Sarajevo dne 2 kolovoza 1941 g. Zamjenik

Redarstvenog Ravnatelja:

M.P. /Potpis neitak/

 BR. 182
SPISAK SRPSKIH PORODICA SMETENIH U LOGOR ZA ISE-
LJAVANJE KOJI JE KOTARSKA OBLAST BUGOJNO DOSTA-
VILA 2. AVGUSTA 1941. DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA
PONOVU1

KOTORSKA OBLAST BUGOJNO

Ured za ponovu
Broj pov. 1

D R A V N O M RAVNATELJSTVU ZA PONOVU

Zagreb

Poto je ovaj ured primio 215 lanova slovenakog iteljstva

to smo bili prisiljeni staviti u logor za izseljavanje slijedee srpske
obitelji:
Marinovi Nasto sa 8 lanova
eljki Boko sa 4
Sava sa 4
Vui Rade 15
Gnjati Milan 2
Simi Risto 7
Krstanovi Luka 6
Praljak Gojko 6
Periz oro 7
uki Ana 6
Kadijevi Sergija io
Dugonji Mile 2
Raduljii Lazo
Mii Mile
Vukovi Aleksa
Bujak oro 6
elmi Gospava 6
Bjelokosi Lazo 2
Bilki Branko 3
Bjelanovi Jovo + Pere
Jovo 4- Rade
Bilki Milo 3
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 308, reg. br. 6/1-1.
 Ured za ponovu
M.P. Kotarska oblast Bugojno
Ured za ponovu br. 1
 BR. 183
IZVETAJ 3. SATNIJE 3. PJEAKE PUKOVNIJE OD 2. AVGU-
STA 1941. ZAPOVJEDNITVU MJESTA BOSANSKA DUBICA 0
SITUACIJI NA TOM TERENU I ZLOINIMA USTAA NAD
PRAVOSLAVNIM IVLJEM1

3 SATNIJA
3 PJEAKE PUKOVNIJE
2. kolovoza 1941 g.
Bos. Dubica

Podnosi detaljan izvijetaj o radu

3 Satnije u Bos. Dubici.

ZAPOVJEDNITVU MJESTA BOS. DUBICA

Na temelju traenja telefonskim putem Velikog upana,

Velike upe Livac-Zapolje u Novoj Gradiki, a po usmenom
telefonskom nareenju Zapovjednika Osjekog Diviziskog pod-
ruja, nou izmeu 30. i 31. srpnja 1941 g. oko 24 sata krenuo
sam se sa 3 teretna kamiona radi uspostave reda u Bos. Dubici i
okolnim selima na treenje Kotarskog prestojnika kotara Bos.
Dubice, koji mi je na telefon iste noi saoptio da se Bos. Dubici
pribliava jedna masa od 600-700 naoruanih ljudi /etnika i
komunista/ koji hoe preuzeti vlast u Bos. Dubici i nad cijelim
Dubikim kotarom.
Pod mojim zapovjednitvom pola su 2 asnika, 4 doasnika-
vodnika, 5 razvodnika, jedan lijenik i 57 domobranaca. Od oruja
poneeno je: 3 strojne puke, 63 puke, 10 komada runi defanzivni
bombi i 12 sanduka otrog streljiva za strojne puke i puke.
U Bos. Dubicu stigli smo jo iste noi u 3.30 sati te sam po
mom dolasku odmah blokirao ulazne ceste u grad i obezbedio
most na Uni, kao i druge dravne urede i zgrade. Odmah sam
preuzeo zapovjednitvo pred ustakim postrojbama koji su se u
Bos. Dubici zatekli.
Kotarski prestojnik g. Ante Seljan izvijestio me je da su
etnici ve stigli do sela Aginaca koje je udaljeno od Bos. Dubice
preko 6 km.
U prednje odjelenje odredio sam drugi vod pod zapovjedni-
tvom priuvnog porunika g. ajia ure, koji je odmah poao
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 1, reg. br. 15/2-12.
putem Bos. Dubica-Prijedor, a kada je stigao do prvih srpskih
kua sela Parnica etnici su otvorili vatru na njega to je bijo
primoran da trai pomo u jaini jo jednog voda, koji sam ja
lino poveo i na licu mjesta obavjestio o stvarnom stanju.
Kada sam stigao do porunika g. ajia isti me je izvijestio
da su etnici pripucali na njega iz prvi kua sela Parnica od koji
je jednu lino zapalio., a u drugoj kui mi je pokazao jednoga
ubijenog srbina kojega su po njegovoj izjavi ubili vojnici njegovog
voda, jer po njegovom miljenju je ubijeni bijo etnik. Ujedno
sam video da je ubijeni na desnoj nozi bijo obut, dok je na lijevoj
nozi bijo bos, a ni u kui ni u okolini nije pronaeno oruje i ako
sam naredio svostranu potragu, dotini mi je porunik g. aji
tvrdijo da ubijeni na njega pucao.
Poruniku g. ajiu naredio sam da nijednu kuu nesme vie
zapaliti, nit smije da ubije nijednog Srbina kao i njihove obitelji
koje se zateknu u svojim domovima, a koji se sami predaju, jer
je porunik g. ai traio od mene odobrenje da zapali i pobije
sve to je vlako. Na licu mjesta sam utvrdio, da ustvari nije bilo
toliko etnika, ko to je g. aji izvijestio, ve sam mogao utvrditi
da su seljaci u masama bjeali od svoji kua plaei se za svoj
ivot i imanje, s obzirom to se je vojska pojavila koja je bez
obzirno pucala na svakoga pred sobom, mislei da su svi etnici.
Ja sam odmah preuzeo zapovjednitvo nad svima vojnicima
i ustaama i pregledao sva okolna sela gdje sam zatekao samo
prazne domove i nezbrinutu stoku i ivad u stajama i dobijo sam
utisak da su seljake obitelji svoje domove napustili iz straha od
vojske a naroito ustaa, jer su Ustae nemilosrdno ubijali svakog
srbina pa ak i ene.
Kada sam stigao u blizinu sela Aginci naoruani seljaci
otvorili na nas vatru puanu, ali kada sam selo opkolio i detaljno
pregledao nisam ni ivu duao naao u selu, osim stoke.
Iz Aginaca poao sam opet u irokom Luku ispod sela,
Vlakovaca preko reice Mljeanice u pravcu Kneice. Kada sam
iznenada sa ljeve strane sela Vlakovaca bijo obasut puanom
vatrom, to sam bio primoran da na sredini prekinem rojnu prugu
da okolim selo Vlakovce gdje je voena kratka borba i poslije
te borbe etnici su odstupili a u samom selu smo zarobili 16 seljaka
koji su izjavili da se nisu borili pa i zbog toga nisu htjeli da napuste
svoje domove. Kue su bile pretreene kao i cjela okolina, ali
nie se nije mogio pronai vrue oruje osim jednog starog
austrijanskog bajuneta koji je pronaen kod jednog ranjenika -
seljaka iz sela Vlakovaca.
 U isto vrijeme dok se vrilo opkoljavanje sela Vlakovca desna
polovina rojne pruge u jaini 20 domobrana i 30 Ustaa produila
napad u pravcu Kneice u ijoj okolini zarobila 24 srbina koji su
takoer izjavili da su se dobrovoljno predali i da se nisu borili
protiv vojske i Ustaa. U toku ove borbe ubijeno je oko 15 etnika,
ali ni kod jednog nije se moglo pronai oruje, jer su vjerovatno
ostali etnici kojima je uspjelo da pobjegnu ponijeli oruje sa
sobom. Sa nae strane nije bilo mrtvi, samo je ranjen razvodnik
3 Satnije 5 pje. pukovnije Josip Horaek u bradu i desno rame.
Svi zarobljenici njih 40 na broju doterani su u Bos. Dubicu
i predati su prestojniku kotarske oblasti gdje se i danas nalaze u
zatvoru.
Kada smo stigli u blizinu sela Meuvoa i Grbavca primjetio
sam gdje etnici pokuavaju da nas opkole sa jedne strane pravcom
sela elebinca, Jasenja, i Kruevca, a sa druge strane Grabovci,
pa umom istono od sela Vlakovaca, Aginci, Parnice, dok jedna
skupina od veeg broja ljudi ila je frontom na nas sa pravca
Grabovac-selo-Binjci. Njih je moglo biti oko 300 ljudi, dok je
nas bilo svega oko 70 ljudi Ustaa i naoruani civila i 47
domobrana.
Poto su ljudi bili umorni i prilino ratrkani na poloaju i
poto sam osjetijo slabljenje morala, naredio sam da se ljudi
povuku na cestu u pravcu Aginci i otuda sam drumom bez ikakve
borbe odstupio za Bos. Dubicu.
U toku ove borbe pojavila se je jedna ogromna tekoa u
pogledu raspoznavanja ljudi po gotovo neuniformisani ustaa
civila koji su bili naoruani, i pridodati vojsci kao pomo, i vrlo
je esto dolo do borbe izmeu ti civila, Ustaa i vojske, ali pak
domobrani nisu smijeli da pucaju na naoruane etnike, mislei
da su to nai pomagai, te sreom ipak nije niko ranjen, osim
navedenog razvodnika Josipa Horaeka, te i ovo je bilo jedan
razlog da ljude prikupim i da ih vratim u Bos. Dubicu, radi kraeg
odmora, primanja hrane i ponovnog preformiranja. Jedva su ljudi
ruali, ve se je pronjeo glas, da etnici napadaju na grad Bos.
Dubicu, a u isto vrijeme ulo se je jako pukaranje sa svi strana.
Istog momenta bijo sam obavjeten da etnici nailaze sa
pravca cestom od Kostajnice i da su se navodno pribliili gradu.
Kada sam iziao do stone pijace izvan grada cestom u pravcu
,Kostajnice uvjerijo sam se da je ta pucnjava dolazila od samih
Ustaa koji su bez iijeg znanja i odobrenja na svoju ruku napali
srpske domove i ustrjelili nekog srbina Vukmirovia, a kada je
pritrala njegova majka da moli za spas svoga sina ustae su i nju
ubili i oboje bacili u rijeku Unu, a tek da njihove kue upalili su
jedan stog slame.
 Druga jedna grupa ustaa napala je srpske domove u selu
Spilji kraj Bos. Dubice i ubili nekoliko mukaraca i jednu enu.
Ovo je pukaranje trajalo do kasno u noi za koje vrijeme ja
nijesam mogao da vidim nijednog naoruanog etnika, ve samo
seljake i njihove obitelji koji su bjeali od svojih domova da
spasavaju svoje gole ivote. Tek pred veer sam saznao da i na
drugoj strani brijega idui cestom prema Pridoru deavale su se
iste stvari, te su napadnuti srpski domovi i sve to je bilo ivo u
tim domovima ustreljeno je od strane Ustaa, ma da sam ja
prolazei pored tih domova sa vojskom saopijo puanstvu da se
vrate svojim domovima i da nastave svoj rad te da to saopti
ostalim koji su otili u umu jer vojska nije dola da mirne graane
ubija im njihove obitelji, zlostavlja, ve da istrjebi nepoudne
elemente i da uspostavi red u cijelom kotaru. Vano je napome-
nuti, da je poslije ovakvog samovlasnog strijeljanja od strane
Ustaa nastala opa pljaka naputenih srpskih domova, to je
graanstvo a naroito muslimani nieg stalea odnjevi sve iz
domova iupali su ak i vrata i prozore, pa mjestimino nastala
je ak i svaa izmeu pojedinih muslimana oko razdijobe plijena.
Vojska je za ovo vrijeme bila na poloaju u cilju zatite grada od
eventualnog napada od etnika, te nije mogla da intervenie u
ovome sluaju, a orunitvo, Ustae i redarstvo nije se nalo
pobueno da sprijei ovu pljaku. Ustae su toga popodnevlja
zaplijenili oko 600 litara rakije koju su meusobno podjelili, pa
se napili i cijelu no, pucah u zrak troei otro streljivo uzaludno
i bez potrebe. Usljed ega je dolo do toga da je vojsci dat zbjeg
vie puta u toku noi, mislei da su etnici napali grad, a kada je
vojsci dat zbjeg vojska izila na poloaj nije naila ni na jednog
etnika u blizini grada.
Pljaka i bespravno otimanje vreno je i u samom gradu.
Ustae su upadale u radnje i otimah su razno platno, tofove,
arape, cipele, jestiva i sve to im je dolo do ruke netedei ivote
ni onih koji bi se usprotivih toj pljaki. Naravno je da je sve ovo
vreno protiv ovdanjih srba. Jedna grupa pijanih Ustaa zahtje-
vala je od Kotarskog predstojnika da se onih 40 srba koji su
zarobljeni u toku dana streljaju jo iste noi, to zahvaljujui otrom
zauzimanju Ustakoga stoernika iz Nove Gradike g. Milana
Lukca koji se takoer nalazijo u Bos. Dubici spreeno je strijeljanje
tih zarobaljenika. Za dokaz ovih mojih navoda pozivam se na
kotarskog prestojnika g. Seljana Antu i Stoernika Ustaa g
Milana Lukca koji mi je sa svojim zauzimanjem svestrano pomogao
da se sprijei ovaka dalja pljaka i zlostavljanje.
 Na dan 1 kolovoza ov. god. naredijo sam ustajanje ranije da
bi do svanua iziao sa vojskom i Ustaama do onoga mjesto gdje
smo u toku jueranjega dana borbu prekinuli, pa sam radi toga
sa Ustakim stoernikom g. Milanom Likcem dogovorijo da mi
stavi na raspoloenje sve uniformisane Ustae, a civile ustae da
stave oko eira bijeli pojas te kako bi se mogli raspoznavati u
borbi. Moj plan bijo je takav, da sve Ustae u civilnom odjelu
pou putom-cestom za Kostajnicu do mosta na rijeci Mljeanici
da razreenom rojnom prugom posjednu breg od Bos. Dubice
selo pilja, selo Vrijoci, zakljuno sa selom Mrazovcima. Poto
je ustaa u civilnom odjelu bilo oko 250 smatrao sam da e njih
biti dovoljno za zaposjedanje ovoga prostora odakle bi mogli da
saekaju etnike koji bi u tom pravcu odstupali, a ja sa svojom
polusatnijom i sa ostalim uniformisanim Ustaama da poem
cestom Bos. Dubica Pridor do sela Aginaca, odakle bi domobrane
raspodelijo na linije sela Aginci, Vlakovci i Grbavci sa namjerom
da sa ove linije ponem raiavanje terena i potiskivanja etnika
u pravcu Mrazovaca, Verija pa zatim u selo Vrijoce i pilja na
kojoj liniji bi doekali ve postavljeni Ustae sa bijelom oznakom
oko eira. Ustakom logorniku u Bos. Dubici naloijo sam da
jedno odelenje Ustaa uputi pravcem Joik, Hadibajer, Gornje
Parnice, Aginci da mi uva lijevi bok, a zatim moju pozadinu kod
sela Aginaca, ako bi me eventualno etnici htjeli da napadnu sa
lea.
Kada su uli ovaj moj plan Ustaki logornici, prvi ustaki
logornik iz Bos. Gradike naao razloga da nepoe sa mnom, jer
mu je bilo saopteno da je zabranjeno palenje srpskih domova i
ubijanje srpskih obitelji koji se po kuama zateku, te je izjavijo
da on ne moe da slua moju zapovjed, kada ne moe da radi
ono to hoe, te je svojim Ustaama naredijo da se nakrcaju na
kamijon i odmah je otiao za Bos. Gradiku. Zatim svi redom
ustaki logornici koji su doli da pomognu odveli su svoju momad
svojim kuama i naposletku ostali su samo ustae iz Siska i iz Bos.
Dubice. I ako, sam imao mnogo manje snage po odlasku ovih
ustaa ipak sam pristupijo izvoenju ovoga moga plana u dogovoru
sa ustakim stoernikom g. Milanom Lukcem i kotarskim predstoj-
nikom u Bos. Dubici. Ustae iz Siska poli su bez pogovora na
odreenu liniju: Spilja, Vrioci, Verija, Mrazovci, dok logornik iz
Bos. Dubice uputijo oko 15 ustaa u pravcu sela Joik Hadibajer
i gornje Parnice a ja sam poao sa jednim asnikom i 2 doasnika-
vodnika, 3 razvodnika i 32 domobrana kamionom cestom Dubica
Pridor do visine sela Novoselaca gdje sam se iskrcao da izdam
zapovjest i da objasnim vojnicima ta imaju da rade u toku
 dananjeg dana. oferu sam naredijo da okrene kamijon i da se
vrati do sela Krukovca gdje e me ekati do daljnjeg nareenja
da bi ga vojnici mogli nai za sluaj potrebe streljiva. ofer je
poao naprijed da pronae mjesto gdje bi mogao da okrene
kamijon i kada je stigao na 300 metara do sela Aginci etnici su
ga iznenada napali te su mu izraetali automobil i staklo na kabini
od kojeg je i sam po licu bijo povreden, ne gubei prisebnost duha
skoio je sa kamijona zgrabivi puku koja mu je data radi line
zatite, zatitivi se iz kamijona otvorijo je brzu vatru na etnike
i uspeo je da odbrani svoj kamijon od zarobljavanja dok vojnici
nisu stigli da etnike odbace i da se kamijon izvue. Sa municijom
i ostalim potrebama za polusatniju.
U isto vrijeme kada su domobrani stigli u visini kamijona
stizali su i ustae koji su ili putem Joi Hadabajer, Parnice te
na moj poziv prikljuili se naem lijevom krilu postepeno okolje-
vajui sa lijeve strane sela Agince. Pod estokom borbom uspjeli
smo da odbacimo etnike na suprotnu stranu sela Aginaca gde je
vjerovatno bilo mnogo vie etnika nego to je nas sve ukupno
bilo i najprije su otvorili brzu vatru zatim su izvrili juri na nas,
kom prilikom smrtno pogoen vodnik Kozjak Andrija i ranjen u
lijevo rame domobran Faragon Emil. Kada su domobrani vidjeli
da njihovi drugovi padaju izgubili su prisustvo duha pa su bez
obzira na moju zapovjed da ne smeju odstupiti, svi su odstupili
te za malo nisam pao etnicima u ruke jer sam skoro bijo ve
opkoljen i spasila me je jedna bomba koju sam bacijo na njih i
dok su oni polijegali uspeo sam da se izvuem iz njihovog vido
kruga dobivi svega jedan metak u svoj bajunet, koji je visijo sa
lijeve strane bedra.
Porunik g. Nad Pavao uspijeo je da sa desnog krila izvue
i sa nekoliko vojnika odstupi ak do Bos. Dubice, gdje je izloio
svoje miljenje da sam ja poginuo u navedenom okraju, dok meu
tim ja sam uspeo sa nekoliko hrabri Ustaa i domobrana iz priuve
Bogdanovi Sandora da zadrimo etnike i da ih primoramo da
potrae zaklona i na taj nain da spasimo i ostale domobrane pa
i Ustae koji su bili izloeni pogibiji i zarobljavanju. Priuvnog
domobrana Bogdanovi andora za njegovo hrabro dranje tre-
balo bi pohvaliti za primjer ostalim domobranima.
etnici kada su nas odbacili nisu ni pokuavali da nas gone
ve su se zadrali na svojim poloajima oko sela Aginaca a ja sam
jedva uspijo da zadrim domobrane i Ustae njih oko 20 na broju
kod sela Krukovca, gdje sam pokuao da organizujem odbranu
ako bi nas etnici dalje gonili. No kako ovoga nije bilo odredio
sam patrolu zatitnicu pa sam sa ostatkom ljudstva odstupio do
 Bos. Dubice gdje su zatitu grada preuzeli Ustae sa jednom lako
strojnicom i oko 20 domobrana koji su toga dana bili u priuvi
na odmoru jer su predhodne noi bili na poloaju.
U gradu je nastala panika jer je neko pronio glas da je vojska
unitena, pa su ljudi, ene i djeca poeli da bjee preko Une u
Hrvat. Dubicu i jedva sam uspijo da ih uvjerim da neka se vrate
svojim domovima jer su etnici ostali na svojim poloajima u selu
Agincima, a da je varo zatiena predstraom na liniji izmeu
sela Hdibajera i Krukovca. U toku ove borbe nestalo je 1 vodnik
i 4 domobrana od kojih su se do mraka vratila 3 domobrana, dok
vodnik Celi Vinko vratio se tek danas 2. kolovoza oko 12 sati,
a za 1 domobrana nezna se da li je zarobljen ili je poginuo.
Na poloaju oko Aginaca moglo je biti oko 150 etnika
oruanih, dok po pucnjavi sa pravca Donje Parnice sa lijeve strane
i Novoselaca sa desne strane moglo se zakljuiti da je tuj bilo
dosta etnika ili samo naoruani seljaka koji su teili da nam u
visni Gornje Parnice Novoselci odsjeku otpusnicu.
Ja lino nisam mogao da konstatujem da u okolini sela
Aginaca moglo biti vie od 300 oboruani ljudi ali mi je jedan
mjetanin seljak rekao da oko sela Vlakovaca imade jo oko 700
oboruani ljudi a da nemaju dovoljno puaka, ve su naoruani
sa nekoliko vojniki karabina, lovaki puaka, samokresa, sjeki-
rama i vilama, te prema tome mogao sam da zakljuim da su
etnici oko Aginaca pretstavljali njihovu predstrau koju su bili
dobro oboruani sa vojnikim pukama.
Po dolasku u Bos. Dubicu, odmah sam obavjestio zapovjed-
nitvo kopnene vojske u Zagrebu i traio sam da mi se poalje
pomo urna poto sam uvidjeo da moja polusatnija nee moi
da zadri etnike u sluaju vee navale.
Na ovo moje traenje jo istoga dana upuena je u Dubicu
jedna dobrovoljaka satnija pod zapovjednitvom satnika g. Jurje-
via, pod iju zapovjed stavljen sam i ja i kome sam jo istoga
dana predao zapovjednitvo mjesta u Bos. Dubici.
Molim za nadleno nareenje da se ljudstvo tree satnije 5
pjeake pukovnije zamjeni sa odmornim ljudstvom jer kod istih
se osjea zamor i oslabljenje morala uslijed toga to su tri dana i
tri noi neprekidno bili u borbi na poloaju pa im je odmor
neophodno potreban.
Zapovjednik nadporunik
Tomi Josip2
2
Tomi Josip.

442
 BR. 184
DEPEA ITALIJANSKOG VICEKONZULA OD 3. AVGUSTA1941.
KRALJEVSKOM ITALIJANSKOM POSLANSTVU ZAGREB O DE-
LATNOSTI POKRETNOG PRIJEKOG SUDA U BANJALUCI1

KR. TAL. VICEKONZULAT

BANJA LUKA

Ekspres brzojavka br. 85

Kr. Tal. Poslanstvo - Zagreb
i na uvid
Kr. Gen. Konzulat - Sarajevo
Banj Luka, 3. kolovoza 1941/
XIX

Predmet: Djelatnost pokretnog priekog suda u Banja Luci.

Ovih je dana zapoeo svojom djelatnou, Pokretni prieki

sud, ustanova koja je nedavno osnovana. Kako je objavljeno
oglasima u ovome gradu, 30. srpnja t.g. osueno je na smrt
strieljanjem 3 komunista to su klicali Sovjetskoj Rusiji, i 31.
srpnja 6 pravoslavaca koji su odgovorni za ubistvo ustae Ante
Radia. Smrtna je osuda ovih dana izvrena.
Drugi oglasi, koji su danas objavaljeni, opominju, da e oni
koji ire alarmante viesti o unutarnjoj situaciji glede javnog reda
i sigurnosti biti predani spomenutom sudu.
Kr. Vicekonzul:
Fabiani v.r.

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, k. 153-a, reg. br. 13/5-111. Depea je u sastavu
elaborata KZRZ.

443
 BR. 185
IZVETAJ ZAPOVDNIKA ORUNIKOG VODA SANSKI MOST
OD 3. AVGUSTA1941. ZAPOVJEDNITVU 3. HRVATSKE ORU-
NIKE PUKOVNIJE BANJALUKA 0 SITUACIJI NA PODRUJU
VODA I STREUANJU 700 PRAVOSLAVACA - TALACA OD
STRANE USTAA1

ZAPOVJEDNITVO 3. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 217/J.S.

Izvjee o situaciji na
podruju voda u vezi sa
etnikom akcijom dostavlja.-

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

Banja Luka, 6. kolovoza 1941.

ZAGREB.

Zapovjednik orunikog voda Sanski Most sa dopisom Taj.

Br. 103 od 3. kolovoza 1941. izvjeuje:
1-/ Dne 2. kolovoza 1941. u Sanikoj rijeci, kotara Klju,
tamonji ustae uhvatili su u mlinu etnika Jovana Kontu, starog
19 godina, iz etnike grupe koja se nalazi u planini oko Grmea,
ija se izjava prilae ovom izvjeu.
2-1 Dne 3. kolovoza 1941. jedan seljak grko-istonjak, koji
stanuje u blizini sela Sasine, podruje orunike postaje Marika,
javio je ustakom stanu u Sanskom Mostu, da se kod sela Bos.
Novi /podruje postaje Marika/ nalazi grupa od oko 40 etnika.
Voa ove grupe da je neki uitelj imenom Savan Bojovi, koji je
naoruan strojnom pukom. Voa cijele etnike akcije etnika
da je Dr. Stojanovi iz Pridora. Ovo se provjerava i vodu Pridor
poslati su podatci.
3-/ U toku noi od 2. na 3. i u toku dana 3. kolovoza 1941.
od strane vojnika-ustaa postreljano je oko 700 grko-istonjaka,
koji su bili zatvoreni kao taoci, ili su ih pak vojnici prilikom akcije
ienja pohvatali na terenu.

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 86, reg. br. 2/5-1 i k. 153-a, reg.
 Juer je kotarski predstojnik iz Sanskog Mosta poao u Banja
Luku, navodno da posreduje kod mjerodavnih za spomenute
taoce, meutim su ve svi streljani.
4 . - Danas oko 16 sati uspostavljena je brzoglasna veza sa
potom Budimli Japra. Pota je traila pomo vojske jer da se
navodno priprema napadaj etnika na mjesto.
Odmah je upuen kamion sa 30 Domobrana i ustaa u pravcu
Budimli Japre, ali kako su etnici navalili na cestu debla bukve,
to se je kamion vratio natrag iz Starog Majdana.
Kako je meutim uspostavljena brzoglasna veza i sa oruni-
kom postajom Budimli Japra, zapovjednik postaje izvjestio je,
da je na vee 31. srpnja 1941. uslijed pojave veeg broja etnika,
koji su mu poslali prijetee pismo, napustio oruniku vojarnu i
povukao se ekajui pomo vojske. Za to vrijeme etnici su u
Budimli Japri zapalili 6 muslimanskih kua, na orunikoj postaji
polupali sve staklo po prozorima i otetili vrata, te razbili
brzoglasni aparat. Osim toga su prekinuli brzoglasnu vezu sa
Starim Majdanom i drugim pravcima. Svi orunici su na licu u
Budimli Japri.
5-1 Prema saopenju predstojnika eljeznike postaje San.
Most, danas je vlak mogao proslijediti do Srnetice. Pruga, koju
su etnici kod Sanike Rijeke bili otetili je opravljena.
6-/ Dne 3. kolovoza 1941. oko 20 sati primljena je vijest, da
oko 500 etnika naoruanih ide iz sela Dabra prema Sanskom
Mostu u namjeri da zuzmu mjesto.
Odmah od strane ustake vojske i domobrana i orunika
preduzete mjere opreznosti - zaposjednuti su ulazi u mjesto i
oekivao se navodni dolazak etnika, koji se meutim uope nijesu
pojavili.
1-1 Od orunikih postaja Luci Palanka i Benkovac nijesu
primljene nikakove vijesti."
Prednje izvjee dostavljam s molbom na uvid.-
DOSTAVLJENO:
Vrhov. oru. zapovjed. Zagreb,
Ravnat. za jav. mir i sigurnost,
Velikom upanu upe Sana i Luka i Zapovjednik, pukovnik
Vrbaskom divizijskom podruju M.P Novak puk.2

1
Viktor.

445
Faksimil dokumenta br. 185.
 BR. 186
DEPEA ORUNIKE POSTAJE APLJINA OD 4. AVGUSTA
1941. VODNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU METKOVI
O UBIJANJU SRBA IZ TREBINJA OD STRANE USTAA1

VODNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

METKOVI

Danas oko 10 sati 28 etnika od Ustakog logora u Trebinju

zatvorenim vagonom po ustaima sprovedeni su Ustakom logoru
u apljini.
Oko 12 sati nalazio se je vagon sa etnicima izvan eljeznike
stanice u apljini i kada je otvoren vagon po Ustaama straarima
da im se na zahtjev da voda napali su na straare i jednom ustai
oteli puku i dao se jedan etnik u bjegstvo. Od strane Ustaa
stvorena je puana vatra na etnike koji su bili u bjegstvu i na
one koji su se nalazili u vagonu i svi su ubijeni. Od strane Ustaa
samo je lake povreen u ruku jedan Ustaa.
Leine se nalaze na licu mjesta. 2
Izvetaj sleduje.

Orunika postaja apljina

Broj 492
4 kolovoza 1941 god.
u apljini Narednik Beirspahi3
DOSTAVLJENO :
Kotarskom sudu i kotarskoj
oblasti apljina
Zapovjednitvu 2 Hrvatske
orunike pukovnije Knin i
Krilu Dubrovnik

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 308, reg. br. 32/1-1.
Odnosi se na 28 stanovnika iz s. Grebea, Glavnica, Begovi-Kula, Banjevice
i Police, koje su ustae pohvatali prilikom ienja sela oko Trebinja i poklali u
zatvorenom vagonu na eljeznikoj stanici u apljini (S. Skoko, Pokolji hercego-
vakih Srba 41, str. 238).
3
Hasan.
 BR. 187
DEPEA VELIKE UPE DUBRAVA OD 5. AVGUSTA 1941. PO-
SEBNOM OPUNOMOENIKU POGLAVNIKA PODMARALU
LAKI 0 HAPENJU PRAVOSLAVACA, PRETENO ENA I
DECE I UPUIVANJU U LOGOR GOSPI1

POSEBNOM OPUNOMOENIKU POGLAVNIKA GOSP.

PODMARALU LAKI
MOSTAR

Molim Vas da primite do znanja ovaj brzojav kotarske oblasti

Ljubinje stop Savezno naredbi taj broj V.Z.D. 1/41 izvjetavamo
da je po naredbi ustakog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu
gosp. Francetia tajni broj 378 od 31. srpnja ove godine uhieno
235 lica pravoslavnih stop Od toga dosad upueno u logorite
Gospi 145 lica a ostalo je jo uhien 90 stop. Meu uhienim
licima bilo je 80 po sto ena i djece a tako isto i meu ovim koji
su ostali moralo se je iseljavati i ene i djeca jer su starjeine bile
uhiene a za njih se tko nije imao starati stop Molim nalog ta
da radim sa ostalim uhienim licima stop Tajni broj 74/41. kotarski
predstojnik. Br; Pr. 931/41.
Velika upa Dubrava

Dubrovnik 5. VIII. 1941. M.P.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 308, reg. br. 2/1-5.

448
 BR. 188
SPISAK SRBA I JEVREJA IZ ZATVORA CRNA KUA" KOJI
JE NADZORNITVO POLITIKIH TALACA I ZATVORENIKA
DOSTAVILO 5. AVGUSTA 1941. USTAKOM REDARSTVU
BANJALUKA1

POPIS

redarstvenih pritvorenika, taoca, komunista i idova koji se nalaze

u Crnoj kui".
1) E R C E G Mihajlo + Peje, iz Brestovca kot. Bos. Gradika
2) P O P O V I Velimir edin iz Srebrenice. Oba su uhieni 26/4,
1941 u Bos. Gradici i ovamo dopraeni. Razlog uhienja
nepoznat.
3) STANI Dragoljub Sredojin, teak iz Joavke k. B. Luka,
uhien 4/5
4) Gotovac Ljubo 4- Vasilije kroja iz Milosavaca, k. Prnjavor
16/5 1941.
5) M A J K I Kota + Jove penz. iz B. Luke oznaen kao T A O C ,
zatvoren 6/5 i nalazi se u dravnoj bolnici u B. Luci od 15/61941.
6) D E L I Dragomir + Riste penz. iz Jajca zatvoren 18/61941.
7) G O J I Milorad + Jove hotelijer iz B. Luke zatvoren 12/7
odreen za trp.
8) PLAVI Branko + Ilije trg. iz B. Luke zatvoren 13/7 i nala-
zi se u bolnici od 16/7. On je trebao biti transportovan za
Gospi, ali se razbolio.
9) STANII Savo Todorov, trg. iz Dubrave Stare kot. Prnjavor
uhien po oru. 27/71941 Spis dostavljen Ustakom redarstvu.

ENSKE

10) Filipovi Kata Burina iz B. Luke zatvorena 15/7 oznaena kao komunistkinja
11) Mrkonji Ljubica urinaizB. Luke
12) Kremenovi Slavica
Stevina iz B. Luke
13) Banui Dragica
Anelkova
14) Antonija
15) Bjelajac Koviljka
Stankova zatvorena 28/7. ozna. kao komunist

1
Prepis originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 168, reg. br. 5/10.

449
16) Cijan Ankica Alojzova 29/7

17) Winterhalter (Vinterhal-

ter) Mira + Dragutina 31/7

18) Pejinovi Ljubica

+ Spasoje 31/7

19) Babi Kristina Ivanova 31/7

20) Vinji Jelena ud.

pok. Mire 2/8 ozna. kao komunist
21) Vojnovi Nada
Vladimirova M 2/8

MUKI

22) Salom Albert Bertin iz B. Luke zatvoren 15/7 oznaen kao komunista
23) DinFahrudin
Muhamedov 15/7

24) Dabi Nazim

Abdulahov

25) Buo amil Omerov

26) Gvodar Irfan Idrizov

27) JaareviHusein
Mustafin V
28) Halalki Suljo Husnije

29) Marini Anton Lukin

30) SaiFerid Begin

31) Radan Pavao Antin

zidar 25/7

32) Demirovi Kasim

Mehmeda 28/7

33) Nikoli Milan

+ Sretena 28/7
34) Odi Zvonko Franjin 29/7

35) Radman Milan

+ Marka V 31/7
36) David Ivan Stjepana
iz Budaka 1) 1/8
37) Nanut Franjo Josipa
iz B. Luke 1/8

Od red. br. 10 pa zakljuno sa red br. 37 prilikom zatvaranja detektivi

su ih oznaili kao komuniste.
38) Vidovi Lazo + Jove iz B. Luke zatvoren 1/8 po detektivima
39) Huseinovi Dragutin
Salihov
40)DujiIvoIliniz
Petrievca i
 41) Fazli Mustafa Huseina,
Gor. eher
42) ei Spasoja Vasin iz
argovca
43) Komadina Momilo
+ Jove iz B. Luke
44) Karlovi Milenko iz Ko-
Ivana r.k. privnice

Od red. br. 38 do 44 oznaeni su da znaju za boravite odbjeglih

komunista i protiv njih ustako redarstvo navodno vodi istragu.
45) Pukar Nikola Stojanov iz B. Luke zatvoren 31/7 po redarstvenicima
46) Radoaj Dane Markov
47) Jelisavac Pero Milin iz Prijedora
48) Todi Stevo Din iz B. Luke . >. i
49) Vrhovac Svetozar
Savin iz Ivanjske
50) Buman Uro Ilijin izB.Du- zatvoren 31/7 po redarstvenicima
bice
51) Radakovi Ljubo
Petrov iz Kozarca
52) ovi Branko Ignjatije izBudaka
53) Bukovi Petar Vasin iz Knina
54) Vujii Pero Simin iz Kljua
55) Puzavac Radoslav iz
Slavkov Budaka
56) Gruji ivko Miloev iz ajnia >J
57) Sulacki ore Nikolin iz B. Luke 30/7

Od red. br. 45 do 57 dovedena i zatvorena lica nezna se zato su

uhiena, niti su oznaena da odgovaraju za koje kanj. djelo.
58) Kopun Ivan Bernarda iz Kutine zatvoren 31/7 po redarstvenicima Bojihana
59) Vladui Trivun Petrov izMarike 28/7 navodno radi skitnje.
60) Zukijati Benjamin iz Pe-
Johanov trievca zatv. 30/7 po redarima
Ni za ova tri lica ne zna se zato su zatvoreni jer nije ni oznaeno
zato odgovaraju. *

I D O V I : Svi zatvoreni 30/7 1941. g. 2

61) tajnlauf (Steinlauf)
Izidor Hermana iz B.Luke po redarima redarstvenog ravnatelj.
62) Kabiljo Elias Arona
63) Lihtentajn Jozeflzahara

2
Lica pod rednim brojem 61 do 44 na originalu dokumenta precrtana su
crvenom olovkom, a na kraju dokumenta dopisano je rukom: Elias Kabiljo privr.
puten jer je nesposoban za transport, a spisi se nalaze kod sudbenog stola '.
64) Montijas Izidor Haimov
65) Kraus Aleksandar
Dragutinov
66) Levi Majer Jakova
67) Poljokan Jakov Rafaela
68) Montijas Dudo Haimov
69) Nahmijas Jozef Samuela
70) Altarac Jozef Izidora
71) Levi Leon Moe
72) Alatarac Miko Moin
73) Levi Albert Moin
74) Najbah Hugo Bernarda
60 g.
Svih ovih 14 idova navodno treba transportovati na rad ali ne postoji nikakovi
spis ovdje.

Z A T V O R E N I 31/7.

75) Kokan Jovan Karkov

grko isto. vjere iz sela Kukulja, kot. B. Gradika
76) Maleevi Dragoljub Ostojin

77) Radonji Veljko + Dimitrije ff

78) Kotor Novak Stojanov

79) Je Nikola Mihajlov iz Srp. Vakufa

80) Bundalo Filip Srenov iz Krikovca
81) Bundalo Mihajlo Srenov

82) Stojkovi Mirko Lukin iz Kosijereva

83) Kokan ura Markov iz Kukulja
84) Malbai Jovo Ostojin
85) Saji Milan Ilijin f>
86) Jezdimir Stojan Jovin
87) Koica Stevo Lazin >

Ovih 13 Srba odgovarali su pred P.p. sudom te su rijeenjem

P.p. suda br. 22 od 31/7 puteni ispod suenja, ali po nalogu g.
Stoernika zadrani su u zatvoru kao preventivna mjera usljed
vladajuih prilika u okolini.
 NADZORNITVO POLITIKIH
TAOCA I ZATVORENIKA
Broj 31/41
5. kolovoza 1941.
Banja Luka

USTAKOM REDARSTVU

Banja Luka

Pozivom na dopis broj 385 od danas dostavlja Vam se popis

lica nalazeih u zatvoru u Crnoj Kui".
Ujedno izvjeujem, da su gornja lica dovedena u zatvor bez
ikakvog pismenog naloga po agentima i redarstvenicima, to nije
u skladu sa zakonom te je potpisani izvrgnut odgovornosti, pa se
moli Naslov da kod zatvaranja ili putanja u budue uvjek organ
donese pismeni nalog, o emu sam izvjestio i Redarstveno ravna-
teljstvo pod br. SI. od 2. kolovoza 1941. godine.

Elijas Kabiljo privr. puten,

jer je nesposoban za transport, a Nadzornik
spis se nalazi kod sudbenog Stola. Oru. stoTerni'narednik:
Vojnovi Vladimir M.P. Ivan Majstorovi v.r.
 BR. 189
IZVETAJ STOERA HRVATSKE LEGIJE BOSANSKI NOVI OD
5. AVGUSTA 1941. ZAPOVJEDNIKU HRVATSKE KOPNENE
VOJSKE 0 STANJU NA TERENU, MASOVNIM MASAKRIMA
SRBA OD STRANE USTAA I PROBLEMIMA OKO ISELJAVA-
NJA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

STOER HRVATSKA LEGIJA
MO.BO.ST
V.T. Broj 10
5. kolovoza 1941. g.
Bosanski Novi

Izvjetaj o stanju.

ZAPOVJEDNIKU HRVATSKE KOPNENE VOJSKE

Za glavara glavnog stoera

Kao to sam Glavara ve u nekoliko prilika izvjestio saobraaj

je na svima pravcima uspostavljen, a izvreni su i ostali zadatci.
Ali s obzirom na terenske prilike ne mogu niukom sluaju tvrditi,
da je saobraaj siguran. Teren je oko saobraajnih arterija takav,
da bi morao stajati domobran do domobrana danonono, pa da
se onemogui svaki prilaz komunikacijama. Pored ogromnog
broja domobrana, koji je potreban za takvu organizaciju ipak
sigurnost komunikacija ni u tom sluaju nije potpuna, sve dotle
dok se stanovnici ne vrate svome normalnom poslu ih da budu
svi uniteni odnosno evakuirani.
Evakuacija tolikog broja kompaktnih Pravoslavaca za sada
ne dolazi u obzir, a njihovo unitavanje dolazi u obzir samo ako
su zateeni sa orujem u ruci ih uope pri akcijama neprijateljskim
naoj dravi.
Ako se misli, da e se evakuacija moi izvriti dovodei Srbe
najprije u koncentracione logore onda se mora upotrebiti za vrlo
dugo vrijeme ogromna vojna snaga radi prikupljanja tih seljaka,
koji se ni ukom sluaju nee dati odvesti bez otpora. A taj otpor
bie toliki, da e nai gubitci biti nesrazmjerno vei od postignutih
rezultata. Zbog toga trebalo bi pristupiti rjeavanju ovoga pitanja
na drugi nain, kojeg dole izlaem:
1
Prepis originala u V, Vojni arhiv, ANDH, k. 1, reg. br. 6/2-4.
 - Prvo je potrebno na teren slati razumne ljude, a ne krvoloke.
- Drugo je potrebno zagarantirati seljacima bezbjednost u
njihovim selima i osigurati ih od svakog samostalnog uplitanja
neovlaenih lanova raznih organizacija, koji n. pr. od vojske
dotjerane seljake i predane politikim vlastima radi odvoenja u
koncentracijone logore ive sijeku u komade, vade im oi noem,
odsijecaju razne udove, bacaju ih u vodu pa gaaju pukom sa
po 100 naboja i.t.d. i.t.d. 2 Razumljiva stvar, da to znaju ostali
seljaci Srbi, koji su ostali na slobodi, te brane svoje ivote pod
svaku cijenu.
U selima gdje je vojska uspjela, da se ovakva to vie ne desi
vlada ve potpun mir i seljaci obrauju svoja polja. Tamo su i
komunikacije potpuno sigurne. U ostalim selima stoka gine, jer
nema potrebne dvorbe, ponjeto ito propada, ljeevi lee nezako-
pani, rijeke su pune Ijeeva, koji se hvataju za bunje i truju
okolnu prostoriju i ako za to nema nikakvog razloga.
Moje je miljenje, a ovo djele svi sa kojima sam imao prilike,
da sarujem pri uspostavi saobraaja i ienju terena, da se time
u dogledno vrijeme nita nee postii ve obrnuto, da e u
najkraem vremenu ponovo doi do pobune, jer je jasno, da se
pravi etnici bore do zadnjeg daha doim su ona mnoina poklanih
ba oni miroljubivi, koji su ostali u selu nadajui se, da im se nee
nita desiti jer nisu nita protiv drave preduzimali. Za to bi
trebalo jednom opem odredbom predati svu vlast iskljuivo
vojsci. Sa terena povui sve krvoloke, a oni su poznati, jer su prvi
pod raznim izlikama otili sa svojih mjesta ostavljajui vojsci, da
ispravi njihove neumnosti i grozote. Primjera radi logornik Murat
Begovi iz Krupe koji je svojim pljakanjem ozlojedio ak i Hrvate
pobjegao je poslije prvog ustanikog pucnja u Zagreb pod navo-
dom, da trai pomo, ali se jo do danas nije vratio u Krupu.
Seljaci ovih krajeva mogli bi donekle biti ak i saradnici
prihvatanju etnika i komunista, ako ih se obezbjedi, za to ve
imamo dokaza, jer bi ovakvi seljaci radi svoje sigurnosti svakog
etnika ili komunistu ubili ili predali vojsci. Primjera radi navodi

2
Mesne ustae iz Bosanskog Novog i Dvora na Uni izvrile su 2. avgusta
1941. pokolj nad vie stotina Srba iz B. Novog i okoline. Toga dana dovodili su
vezane zatvorenike iz ustakog zatvora na most preko r. U n e , ubijali ih i tako
vezane bacali u reku. Rauna se da su samo tada ubili preko 550 ljudi, ena i
dece srpske nacionalnosti. Sem toga, ustae su izvrile i pokolj ena i dece na tom
terenu i njihove leeve odvezli i bacali u r. Sanu. Vidi Ljuban uri, Banijski
partizanski odredi 41^15, str. 43.
selo Svadno, poznato i za vrijeme mira kao razbojniko selo, gdje
momentalna sigurnost seljaka obezbjeena, te su nam predali dva
etnika, koji su odmah streljani.
aljem ovo moje miljenje na daljnje uredovanje sa napome-
nom, da e rad protivan od predloenog imati za posljedicu stalne
nemire i nedoglednu potrebu upotrebe domobranstva. Jedino ako
se domobranstvu i samo domobranstvu povjeri taj zadatak biti e
stalan mir u najkraem vrijemenu uspostavljen. Sada postojei mir
u pojedinim rejonima je samo privremen.

Za tonost: Zapovjednik podpukovnik

Glavar glavnog-stoera St. Najberger v.r.:
podmaral M.P.
Marie

3
Stjepan.

456
Faksimil dokumenta br. 189.
 BR. 190
IZVETAJ IZASLANIKA VELIKOG UPANA BRIBIR I SI-
DRAGA OD 5. AVGUSTA 1941. MINISTARSTVU SPOLJNIH PO-
SLOVA ZAGREB 0 DOGAAJIMA U KNINU I UBIJANJU SRBA
OD STRANE USTAA IREAGOVANJUITALIJANSKE VOJSKE1

PREPIS

Izaslanici:
Velikog upana upe Bribir i Sidraga
tajnik upe Ante Vatavuk
15. pjeake pukovnije
nadporunik Ante Brako

Predmet: Izvjetaj o dogaajima

u Kninu. Zagreb, 5. kolovoza 1941.

MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

ZAGREB

Podpisani su po nalogu Velikog upana dra Ante Nikolia i

zapovjednika 15. pjeake pukovnije, pukovnika ordai Jurja
doputovali u Zagreb preko Drnia, Sinja, Imotskog, Mostara,
Sarajeva i Broda, da bi podnijeli ustmeni izvjetaj o dogaajima
u Kninu Glavaru Nezavisne Drave Hrvatske Poglavniku dru Anti
Paveliu i vladi Nezavisne Drave Hrvatske i ujedno traili upute
u vezi s pitanjima upravljenim vojnim i graanskim vlastima
pismom broj 594/1 od 2 kolovoza 1941 zapovjednitvu talijanske
divizije Sasari. Po ustmenoj zapovjedi Vojskovoe, a iza kako su
podpisani o predmetu ustmeno istoga izvjestili, podnaaju ovaj
pismeni izvjetaj, koji je sastavljen na temelju biljeaka Velikog
upana dra Ante Nikolia i linim opaanjima podpisanih.

Izostavljeno.

VII. Postupak Talijana s ustaama

Talijani su sve ustae razoruali, a jedino su dozvolili noenje

oruja stoerniku g. Marku Rou. Kazali su dodue da e dozvoliti
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 234, reg. br. 4/2-2.

459
noenje oruja samo ustaama, koji budu uniformirani i od kojih
se njima dostavi popis. Dana 2 kolovoza uhapsile su ustae
Antulova i Juku Klanac. Talijani vode okolo Srbe i Srbkinje radi
prepoznavanja ustaa, koji bi im to bili uinili, njima ili njihovoj
rodbini. Talijani neprestano se tue na prijanje akcije ustaa i na
one za vrijeme borbe, i to najeim izrazima i negodovanjem i
radi toga neprestano napadaju velikog upana.
Veliku aferu su uinili radi toga, to je u podzemlju zgrade
divizije u veer, kasno, 29. VII. poslije odlaska u Drni velikog
upana i dijela vojske naeno 15 ljeina. O tome ni veliki upan,
ni zapovjednici vojske i andarmerije a ni podpisani nijesu nita
znali, a vjerojatno se radi o etnicima, koji su preko dana uhvaeni
i tamo zatvoreni, a koje su neki nama nepoznata lica poslije
odlaska velikog upana i komandanta vojske u onom trenutanom
meteu, to je nastao u gradu, smakli, prije odlaska. Podpisani
misle, da to nijesu uinili ustae iz Knina, kojima je bilo nareeno
da uhapeni ne smiju u zatvoru ubijati, ve da e biti predani
Prijekom sudu, ve vjerojatno to su uinili neki ljudi, koji su se
iz Grahova onih dana sklonih u Knin, a koji su bili ogoreni radi
onoga to su oni sami i njihovi pretrpjeli u Grahovu.
Podnaajui ovaj izvjetaj podpisani mole da im se dadu upute
u pogledu dranja, kojeg imaju da zauzmu nae vlasti u Kninu,
povodom pisama uruenih njima od zapovjednitva talijanske
divizije Sasari broj 588/1 od 1 avgusta 1941 i broj 594/1 od 2 avgusta
1941, kao i eventualne druge upute i naloge, koji se imadu
dostaviti naim vlastima u Kninu.
6. priloga
NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
Ministarstvo vanjskih poslova 6. priloga.
Prim. 19. VIII. Ante Vata vuk, s.r.
upanjski tajnik

Ante Brako, s.r.

nadporunik 15. pj. pukovnije

Da je ovaj izvadak iz originalne isprave koja se uva u arhivi

Dravne komisije, veran, tvrdi:
Sekretar
Dravne komisije,
 BR. 191
ALBE BANJALUKIH MUSLIMANA UPUENE VELIKOM U-
PANU UPE SANA-LUKA LADISLAVU VITEZU ALEMANU NA
ODNOS GRADONAELNIKA ERTLA PREMA MUSLIMANSKOM
IVIJU

Gospodinu

LADISLAVU VITEZU A L E M A N U
velikom upanu upe Sana-Luka

u
BANJOJ LUCI.

I ako je i sa strane Pogolavnika i sa strane pojedinih lanova

vlade Nezavisne Drave Hrvatske vie puta i u vie prilika
naglaena potpuna jednakost i ravnopravnost Hrvata muslimana
i Hrvata katolika, mi naalost moramo konstatovati, da se njihove
rijei nijesu do sad provodile u djelo po Povjerenitvu za bivu
Vrbasku banovinu. Tako su muslimani prikraeni kod postavljanja
efova pojedinih ureda na mjesta otputenih ili otseljenih Srba,
jer je Povjerenitvo imenovalo za efa ureda jednog jedinog
muslimana u osobi dr-a Osmanefendia, kotarskog pretstojnika u
Banjoj Luci. Muslimani su prikraeni i u broju na novo imenovanih
namjetenika i broju povjerenika u idovskim i srpskim radnjama.
Nedavno su se meutim desili dogaaji, kojima su duboko
povrijeeni osjeaji banjalukih muslimana.
Tu je u prvom redu pripajanje katolikih sela opini banjalu-
koj i imenovanje g. ing. Ertla gradonaelnikom.
Ove dvije stvari su se odigrale neposredno jedna za drugom
iz ega nedvojbeno proizlazi, da se time htjelo majorizirati
muslimane katolikom veinom i na elo grada Banje Luke, gdje
se nikad pa ni za najgorih reima u bivoj Jugoslaviji nije nalazio
nemusliman, postaviti katolika.
Ovaj in je sam po sebi za nas muslimane muan i teak, a
jo je tei, kad se uoi, da je bez ikakve prethodne obavijesti
baen sa naelnike stolice Hakija Belagi, koji za takav postupak
prema njemu nije dao nikakva povoda, a ni kao Hrvat ni kao
ovjek nema nikakve ljage ni u svom privatnom ivotu ni u svom
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 9/1. U prilogu se nalaze
3 spiska slubenika gradske optine u Banjaluci koje je Erti otpustio, primio i
zadrao i jo jedna alba graana.
 politikom ivotu ni u svojoj politikoj prolosti. Isto tako, kad
se zna, sa kakvom je pompom, uz uee pretstavnika sviju ureda,
uz uee vojske, glazbe i ustakih jedinica provedena ta promjena
u opini ili jedan radostan dogaaj", kako ga je okarakterisao
neki funkcioner Povjerenitva pri pozivanju pojedinih nadletava,
da u opinu poalju svog pretstavnika.
Muslimani Banje Luke ne samo da su prisiljeni da podnesu
ovu uvredu nego su bili primorani i da se razoaraju u radu novog
naelnika, koji je udario u prvom redu po muslimanima.
Tako je g. Erti poetkom kolovoza otpustio 48 muslimana i
na taj nain ostavio bez kruha 48 muslimanskih porodica. Isto
tako je umirovio 5 muslimana, od kojih je veina mogla jo da
radi i poslui opini. Otpustio je samo jednog katolika, ali to u
stvari nije bilo otputanje nego uvaavanje ostavke, koju je taj
katolik /August Mandl/ na opinsku slubu podnio.
Karakteristino je, da je g. Erti primio 9 novih slubenika i
od tih 8 katolika.
Popunjavajui mjesto gradskog veterinara u smislu raspisanog
natjeaja postavio je katolika iz Gline, premda su po natjeaju
imali prvenstvo natjecatelji - zaviajnici Banje Luke i meu njima
bio jedan na sugraanin. On je ispunjavao jedini sve uvjete
natjeaja, ali nije postavljen valjda za to to je sluajno musliman.
Gospodinu Ertlu, nije smetalo, da istodobno, kada bacanje
etrdeset osmorice muslimana na ulicu pravda potrebama tednji
i prekomjernog broja slubenika poveava svoje prinadlenosti od
7.500.-Din. na 12.500.-Din. mjeseno i da prima i zadrava u
slubi usuprot nareenjima ene -neke od njih i posve osigurane
u materijalnom pogledu.
Napominjemo, da su muslimani posve prikraeni prilikom
likvidacije idovskih i pravoslavnih radnji, jer su muslimanima
dane samo dvije a katolicima sve ostale radnje.
Muslimani Banje Luke vjeruju, da e poimanjem rada velike
upe Sana-Luka i Vaim dolaskom na poloaj velikog upana u
naoj upi i za muslimane nastati bolji dani. Oni vjeruju, da e u
Vama vazda nai potrebnu potporu i olakanje u dananjim tekim
prilikama, koje su za njih obzirom na njihovo siromano stanje
sigurno najtee.
Mi Vas kao delegati banjalukih muslimana sada molimo, da
svojim uplivom i svojom moi odklonite i sanirate sve gore
iznesene nepravde, koje su im uinjene. Isto tako Vas molimo,
da gradonaelnikom bezodvlano imenujete g. Hakiju Belagia
i na taj nain saperete i sa njeg i sa banjalukih muslimana onu
sramotu, koja im je hotimino i svjesno naneena.
B A N J A L U K A , 9 kolovoza 1941 god.
potpisi 2

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Velika upa SANA I LUKA
BANJA LUKA
Primjeno dne 11-VIII 1941
Broj Taj. 37/41 sa / priloga
Predmet: alba graana Banja
Luke na rad gradonaelnika g.
Ertla.
2
albu je svojeruno potpisalo 11 lica.

BR. 192
ZAKONSKA O D R E D B A POGLAVNIKA OD 6. AVGUSTA1941. 0
POSTUPKU S IMOVINOM OSOBA KOJE SU NAPUSTILE POD-
RUJE NEZAVISNE D R A V E HRVATSKE 1

ZAKONSKA O D R E D B A
o imovini osoba, koje su napustile podruje Nezavisne Drave
Hrvatske

1.
Dravno ravnateljstvo za ponovu u svakom sluaju, kad se
ustanovi, da postoji nekretna ih pokretna imovina osobe, koja je
napustila podruje Nezavisne Drave Hrvatske duno je zapoeti
postupak, kojim se ima odluiti o toj imovini.

2.
Sve javne oblasti, a naroito sva obinska poglavarstva, duna
su pod osobnom odgovornou svih svojih slubenika prijaviti
Dravnom ravnateljstvu za ponovu u Zagrebu svaki sluaj predvi-
en u 1.
3.
Kad Dravno ravnateljstvo za ponovu sazna za sluaj spome-
nut u 1., odlukom e izrei, da se zapoinje postupak na temelju
1
2
Narodne novine" od 7. VIII 1941.
Odnosi se na imovinu Srba i Jevreja koji su poubijani, oterani u logore i
prognani sa teritorije Nezavisne Drave Hrvatske.
 ove zakonske odredbe, pa e istom odlukom pozvati dotinu
osobu, koja je napustila podruje Nezavisne Drave Hrvatske, da
se u neprekoraivom roku od 15 dana prijavi osobno kod Dravnog
ravnateljstva za ponovu u Zagrebu. U toj e odluci Dravno
ravnateljstvo za ponovu odrediti mjere za osiguranje imovine te
osobe, a naroito zabiljebu u gruntovnici, da je postupak po ovoj
zakonskoj odredbi poveden.
Svako obinsko poglavarstvo, u podruju kojega se nalazi
imovina osobe spomenute u 1., duno je, im za to sazna, bez
naloga po slubenoj dunosti sve poduzeti, da se ta imovina sauva
i da se njom dalje upravlja pomnjom urednog gospodara. Duno
je istodobno sastaviti zapisniki popis sveukupne pokretne i
nekretne imovine te osobe u prisutnosti dvaju estitih obinara,
pa ga odmah poslati Dravnom ravnateljstvu za ponovu u Za-
grebu.

4.
Sve odluke i obavijesti dostavljaju se osobama, kojih se tiu,
izvjeavanjem na oglasnoj ploi ureda Dravnog ravnateljstva za
ponovu u Zagrebu, ili na oglasnoj ploi obinskog poglavarstva
posljednjeg poznatog boravita dotine osobe ili na ploi obinskog
poglavarstva, u podruju kojeg se nalazi imovina dotine osobe,
u koliko nije u ovoj zakonskoj odredbi to drugo odreeno.

5.
Ako se u roku, navedenom u 3., pozvana osoba ne prijavi
Dravnom ravnateljstvu za ponovu u Zagrebu, proglasit e
Dravno ravnateljstvo za ponovu u Zagrebu odlukom imovinu te
osobe imovinom Nezavisne Drave Hrvatske. Ujedno e po
slobodnoj ocjeni odrediti, u koliko se radi o nekretninama, koje
su po naravi svojoj namijenjene poljoprivredi, i o njihovim
pripadcima (kuama, gospodarskim sgradama, ivim i mrtvim
inventarom), dakle koje su po svojoj naravi prikladne za naselja-
vanje, da se ustupe u posjed i vlastnitvo i gruntovno prenesu na
Zavod za kolonizaciju" u Zagrebu, a u koliko se radi o nekret-
ninama druge vrsti, naroito o stambenim sgradama ili poduzeima
bilo koje vrste da se ustupe u posjed i vlastnitvo i gruntovno
prenesu na Dravno ravnateljstvo za ponovu ili na Dravno
ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu u Zagrebu.
 6.
Svi sudovi kao gruntovni uredi, svi trgovaki sudovi, svi
rudarski uredi i sve oblasti, koje vode oevidnike o raznoj imovini,
duni su obaviti sve prijenose i upise u svojim knjigama, kako to
bude Dravno ravnateljstvo za ponovu ili Dravno ravnateljstvo
za gospodarstvenu ponovu pozivom na ovu zakonsku odredbu
zatrailo i to s prvenstvom zabiljebe spomenuto u 3.

7.
U odluci spomenutoj u 3., a u istom roku od 15 dana,
pozvat e Dravno ravnateljstvo za ponovu u Zagrebu sve vjerov-
nike dotine osobe, da prijave svoje trabine i prava Dravnom
ravnatealjstvu za ponovu u Zagrebu bez obzira na to, jesu li
uknjiena ili nisu. Dravno ravnateljstvo za ponovu izjavit e u
odluci izdanoj prema 5. ove zakonske odredbe, koje se prijav-
ljene trabine i prava priznavaju istinitima i obstojnima, a koje
ne. Vjerovnici, kojima Dravno ravnateljstvo za ponovu u Zagrebu
ne prizna prijavljene trabine i prava, bit e upueni odlukom,
da u roku od mjesec dana od dostave podnesu protiv Nezavisne
Drave Hrvatske tubu stvarno nadlenom sudu u Zagrebu na
priznanje tih trabina. Dostava te odluke obavlja se po propisima
izvanparbenog postupka.
Vjerovnici, koji u oznaenom roku ne podnesu tubu sudu,
gube prijavljenu trabinu ili pravo.
Nepriznate uknjiene trabine, ako tuba nije na vrijeme
podnesena, brisat e se u gruntovnici na zahtjev Dravnog
ravnateljstva za ponovu u Zagrebu, Dravnog ravnateljstva za
gospodarstvenu ponovu ili Zavoda za kolonizaciju.

8.
Protiv odluka Dravnog ravnateljstva za ponovu, koje su
izdane na temelju ove zakonske odredbe, nema pravnog lijeka
niti tube na upravni ili redoviti sud.

9.
Svi prijenosi prava vlasnitva, sva brisanja uknjiba prava
zaloga, koja se odreuju na temelju ove zakonske odredbe,
oproteni su od sviju pristojba.

10.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama. Njeno provedenje povjerava se predsjed-
nitvu vlade, a obvezno je tumai predsjednik zakonodavnog
povjerenstva.
U Zagrebu, dne 6. kolovoza 1941.
Poglavnik
Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. Ante Paveli, v.r.
Broj CCXXV-993-Z. p. - 1941.
Predsjednik zakonodavnog
povjerenstva - ministar:
Dr. Milovan ani. v.r.

BR. 193
NAREENJE RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
DA SE SVE ENGLESKINJE INTERNIRAJU SA TERITORIJE NE-
ZAVISNE DRAVE HRVATSKE1
RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
NEZAVISNE D R A V E HRVATSKE.

Broj: 17373-11-1941.
Predmet: Sve Engleskinje - in-
ternirati.-

U Zagrebu, dne 6 kolovoza 1941.

VELIKIM U P A M A - S v i m a . -
REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA ; ZAGREB-B.
L U K A - S A R A J E V O . - U S T A K I M R E D A R S T V E N I M RAV-
NATELJSTVIMA- S v i m a . -

Po prijemu ove obavijesti odmah internirati sve Engleskinje,

koje se nalaze na teritoriju Nezavisne Drave Hrvatske. O tome
obavijest svim podrunim vlastima.
Za Dom spremni!
Po nalogu Ravnatelja
M.P. Predstojnik politikog odsjeka:
V u t u c , v. r.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 33/1-1.
 BR. 194
KOMISIJSKI ZAPISNIK OD 6. AVGUSTA 1941. O PREGLEDU
MASOVNIH GROBNICA KOD SELA KARAOREVO, REKE
KLOKOTE I SELA CEROVCI U BIHAKOM KRAJU1

ZAPISNIK

Sastavljen dne 6 kolovoza 1941 u domu narodnog zdravlja po

oevidu zajednikih grobova.
Komisiju su sainjavali;
1/ Dr. Petar Dojeanski, ravnatelj u z. doma N.Z.
2/ g. Ismet avi, Tajnik upe.
3/ g. Milkovi Zvonimir, Kand. Med.
4/ g. Jankovi Ivan
5/g. Tiinovi Duan
Komisija je pogledala na tri mjesta spomenute grobove.
1/ Bive Karaorevo selo /IO metara udaljeno od glavnog puta 2
/u kome se nalaze 2 jarka i to jedan; dugaak oko 62 m., a drugi
oko 30 m. Po prianju g. Stipe Jerkovia iz Bakajia /koji je
ujedno i pomagao prilikom pokopavanja/ svi spomenuti jarci nad
ljeevima imaju oko 40 cm. nasute zemlje. Isti su posuti gaenim
kreom a osjea se i miris karbola. Inae se nije moglo /za sada/
osjetiti nikakav neugodan zadah.
2/ Pod humcima oko rijeke Klokota sa june strane, nalaze se dva
jarka jedan u duini od 190 m., a drugi 26 m. Dubina istih je oko
100 cm. /po prianju/, a nad tjelesima se nalazi zemlje oko 40 cm.
Gornji jarci su posuti sa kreom, a nad tjelesima se nalazi zemlje
oko 40 cm. Gornji jarci su posuti sa kreom, ali su naknadno
zasuti jo sa novo nabacanom zemljom, radi ega se kre samo
mjestimice vidi. Na izvjesnim mjestima osjea se neugodan zadah
a na kraju dueg jarka lei u lokvama vode pomijeana krv*. Sam
teren je dosta vlaan i nepogodan za kopanje jer ve na manjim
dubinama izlazi voda. Rijeka Klokot je udaljena 100-120 m. od
spomenutih jaraka, a ista se voda upotrebljava za pie. Na
pojedinim mjestima se kupe rojevi* muha, a osobito na onim
mjestima u ijoj se okolini osjea zadah.
3/** Poetak Ceravaca udaljen je od ceste oko 50 m. kraj kue
broj 13. tamo se nalaze 2 jarka od kojih je jedan dugaak oko 56
m., a drugi 15 m. Po prianju Stipe Jerkovia isti su duboki
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 173, reg. br. 24/2-2.
2
Misli se na put Biha - Izai Grad.
1.30-1.50 m., a na tjelesima se nalazi nasute zemlje oko 50 cm.,
mjestimino do 70 cm. Isti su zasuti sa kreom i taj rad izgleda
najbolji pa ipak se osjea neugodan zadah u manjoj mjeri.

MILJENJE

Prema gore opisanom, svi jarci su dosta slabo pokriveni sa

zemljom, a osobito jarci pod brojem 1 i 2.
Jarci pod brojem 2 su osim toga poloeni na nepovoljnom
mjestu za kopanje, jer su podvodni, a radi blizine rijeke, ija se
voda upotrebljava za pie, postoji mogunost pritoka zagaenje
vode u rijeku.
Jarke pod brojem 1 i 3 treba nasuti zemljom debelom
najmanje 1 m. Za jarke pod brojem dva potrebna je asanacija
terena, a osim toga nasipanje zemlje kao i na drugim jarcima.
Zemlja treba da je svakako zbijena. Prije nasipanja nove zemlje
bilo bi potrebno, posuti jarke sa ivim kreom.
**Kraj tih jaraka nalaze se pojedinano komadi lubanjskih
kostiju, koje su isto bjeli. 3

/neitak potpis/

U masovnim grobnicama, o kojima se govori u ovom dokumentu, nalazili

S S
t f .lf Polclanog i na drugi nain pobijenog pravoslavnog ivlja iz Bihaa i
okolnih sela. Samo u prvom periodu pokolja od 22. jula do poetka avgusta 1941.
na poljani zvanoj Ceravci pominje se cifra od 9.000 ubijenih Srba. VII, Vojni
arhiv, ANDH, k. 312, br. reg. 56/1.
 BR. 195
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE MOKRO OD 6. AVGUSTA
1941. KOTARSKOM POGLAVARSTVU SARAJEVO O STRELJA-
NJU SELJAKA IZ SELA ROMANIJE I MOKRO OD STRANE
USTAA1

Eksp.! koncept!

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA MOKRO.
Broj: Taj. 109/41.

Predmet: Izvjetaj o poginulim

seljacima na Romaniji, dostavlja.
Prijepis!
Mokro, dne 6/VIII. 1941.

KOTARSKOM POGLAVARSTVU, SARAJEVO.

Dana 3. kolovoza o.g. oko 21 sat, etnika banda od oko 12

do 15 seljaka na mjestu Romanija zaposjela je zasjedu i iz iste
otvorila je puanu paljbu na jedan Ustaki autobus koji se je
povraao iz Podromanije za Sarajvo. Sem toga na isti autobus
bacili su jednu ofanzivnu bombu koja je eksplodirala, ali kako od
nje tako ni od puane paljbe nije nanijeta ni najmanja povreda
predmetnom automobilu kao ni etvorici putnika koji su se u
istom nalazili.
Istog dana navedena banda je na mjestu zvano Nadromanija"
poruila dvije velike jelike, a koje su se sruile na telefonsku liniju
i tako potrgale sve ice i jedan telegrafski stup sruila, te su
posjeene jelike sprijeile svaki saobraaj jer su se poprijeile
preko puta.
Odmah po saznanju za prednje djelo, ova postaja izaslala je
orunike ophodnje na lice mjesta te uz pomo dravnih putara
i ovdanjeg nadzornika telefonske linije, jest odmah uspostavila
telefonski i putniki saobraaj.
Dana 4 kolovoza o.g. Ustaki tabor iz Sarajeva poslao je dva
kamiona Ustaa u selo Remaniju radi pronalaska etnike bande
te su tom prilikom iz puaka streljali. - Lopatia Tomu, Vasu,
Mitra, Dragu, Bou, Antonia Milana, Tomia Ostoju, Maria
1
Prepis originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 200-a, reg. br. 13/2-1.
Radu, Jankovia Peru, svi iz sela Romanije, Lizdeka Mladena,
Miia Janka, Dragu i Todora, iz sela Mokrog, opine Pale kotara
Sarajevskog, tom prilikom su Ustae upalile kuu Jolovia Janka
koji se nalazi u etnikoj bandi.
Svi napred streljani su po svojoj rodbini odmah pokopati.
Ovaj izvjetaj potpisati nije brzoglasno dostavio poto je istom
zapovjedio Ustaki zapovjednik kao i Tabornik, da po ovoj stvari
nije potrebno nikoga obavjetavati jer da to ine samo Ustae.
Po telefonskoj zapovjesti Krilnog zapovjednika Sarajevo i
katarskog predstojnika Sarajevo od danas, dostavlja se prednji
izvjetaj radi znanja i nadlenosti.

Dostavljeno:
Zapovjedniku 4 orun. pukovnije, Zapovjednik postaje,
Krilnom zapovjednitvu i oruniki narednik,
kotarskom Poglavarstvu Sarajevo. Begovi s.r.

Nezavisna Drava Hrvatska.

Kotarska oblast Sarajevo.
Broj: 414/41. prez.

Sarajevo, dne 8/VIII. 1941.

Za: 1 - 4

Svima
ast mi je dostaviti prednji izvjetaj s molbom na znanje.

Kotarski predstojnik:
(Potpis neitak)
 BR. 196
DNEVNI IZVETAJ ORUNITVA OD 7. AVGUSTA 1941. O
VANIJIM DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH SA PODACIMA
0 POBUNI ZATVORENIKA U LOGORU KRUICA KOD TRAV-
NIKA I ZLOINIMA USTAA NAD LOGORAIMA1

DNEVNO IZVJEE
0 vanijim dogaajima, prema podacima orunitva za dan 7
kolovoza 1941 godine.
1) - Nou 29/30. srpnja napadnut je Hrvatski Dom u Ljubiji, u kojem
se nalaze pritvoreni taoci. Napad suzbijen. Napadai pobjegli.
Sedam taoca pokualo pobjei, ali su uhvaeni.
rtava nema. 0. br. 29.
2) - 3. kolovoza u 2.35 sata Simi Jerko, ustaki vojnik 8. motorizo-
vane satnije iz Zagreba, sa jednim hitcem ubio je Suhinu Stjepana, jer
ovaj navodno nije htjeo stati na njegov poziv. Obojica su se nalazila na
osiguranju pruge izmeu Podsuseda i Krapinskog mosta.
0 . br. 28.
3) - 3. kolovoza oko 24 sata, od strane Talijana uhiena je u Gomirju
jedna ophodnja Ustaa. Ustae su pucale za uhienim i odbjeglim
skretniarem, ah u tom trenutku je naiao talijanski osobni vlak, pa
Talijani mislei, da je na njih pucano ove su uhapsili. O.br. 30.
4) - 5. kolovoza oko 0.15 sati priuvni ustae, straari kod drugog
Krapinskog propusta, pucah su na nepoznatu osobu sa paketom. Nepo-
znati ie pobjegao, zajedno sa omotom. O.br. 27.
5) - 6. kolovoza oko 20 sati pobunili su se politiki pritvorenici u
Kruici kod Travnika i napali ustaku straaru u namjeri, daje razoruaju
1 pobiju.2
Kod savlaivanja pobune poginuo je ustaa povratnik i zapovjednik
logora Josip Pehler.
Pozivu na predaju pobunjenici se nisu odmah odazvali, ve porazbijah
prozore i vrata, a zatim poeli bjeati.
Ustaka straa otvorila je vatru i 24 pobunjenika ubila. Ostalo je jo
oko 40 osoba.
Red i mir je uspostavljen.
6) - Saobraaj na eljeznikoj pruzi Graac - Knin prekinut.
- Saobraaj izmeu Bos. Novog i Bihaa prekinut.
O. broj 33 Po nalogu Vojskovoe,
M.P. izvjestitelj za orunitvo,
pukovnik:
Nedved3
' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 1, reg. br. 7/2-15.
3
O istom dogaaju govori i dok. k. 239 - reg. br. 13/4-1.
Ladislav.
 BR. 197
OBAVETENJE TRGOVAKE KOMORE OD 7. AVGUSTA 1941.
GODINE O RASPRODAJI SRPSKE I JEVREJSKE IMOVINE1

ONIMA KOJI ELE KUPITI IDOVSKA ILI

SRPSKA P O D U Z E A

Obavjest trgovake komore u Zagrebu

Zagreb, 7. kolovoza. Trgovaka komora u Zagrebu obavje-

stila je danas prije podne posebnim dopisom sve interesente za
kupnju idovskih i srpskih poduzea, da je prema odluci Dravnog
ravnateljstva za gospodarsku ponovu potrebno podnijeti molbe za
otkup takvih poduzea bilo izravno spomenutom Ravnateljstvu,
bilo putem Trgovake komore u Zagrebu. Molbe treba biljegovati
s 10 (deset) Kuna, a iste moraju sadravati ove podatke:

Garanciju o politikoj ispravnosti;

Tone podatke o strunoj spremi;
Kupovnu cijenu, koju je interesent spreman platiti;

Nain isplate i
koje poduzee kani kupiti.

Interesenti koji ele kupiti pojedino poduzee, mogu dotino

pregledati i traiti posebne obavjesti od povjerenika u dotinom
poduzeu, ali na takav nain, da se time povjerenici ne sprijeavaju
u vrenju njihovih dunosti.

(Velebit)

1
Hrvatski narod" od 8. avgusta 1941, str. 7.

472
 BR. 198
IZVETAJ MIKEC NIKOLE, VAZDUHOPLOVNOG MAJORA,
OD 7. AVGUSTA 1941. DRAVNOM RAVNATELJSTVU ZA PO-
NOVU 0 STANJU U LOGORU JABLANICA 1

M I K E C Nikola
zrakoplovni bojnik 2
7. kolovoza 1941. g.
u Zagrebu

Izvjee o pregledu
sabiralita u Jablanici.

D R A V N O M RAVNATELJSTVU ZA PONOVU.

Prema pismenoj otvorenoj zapovjedi dobivenoj na dan 5.

kolovoza t.g. od Dravnog ravnateljstva za ponovu odletio sam
6. VIII. o.g. aeroplanom u Mostar, izvrio pregled sabiralita u
Jablanici i naao sam stanje kako slijedi:
1./ Sabiralite je poelo sa djelovanjem na dan 2. kolovoza o.g.
2./ Sabiralite je osnovano po nalogu zapovjednika ustake
bojnice u Mostaru satnika Ive Herenia.
3./ Sabiralite je smjeteno u jednoj staroj jednokatnoj vojarni,
zidanoj poput utvrda, na uzviici zapadno od sela Jablanica.
4./ U sabiralitu se nalaze itelji grko-istone vjere,iz.Moslata
ijokolice. Doveeni su vlakovima po nalogu zapovjednika ustake
bojnice iz Mostara.
5./ Zapovjednik sabiralita je ustaki zastavnik Franjo Kos,
koji sa satnijom ustaa u jakosti oko 50-60 ljudi uva sabiralita.
6./ Toan broj zatvorenika nisam mogao doznati, jer ni
zapovjednik logora ni zapovjednik bojnice nemaju popis uhapenih
ljudi. Prema njihovim iskazima u sabiralitu se nalazi neto malo
manje oko 400 osoba.
7./ Sobe za smjetaj ljudi su prostrane i pogodne za ovu svrhu,
ali radi pretrpanosti su postale zaguljive a u prizemlju su i mrane,
jer su prozori zabiti debelim daskama na onoj strani koja nije
okrenuta u dvorite.
8./ Ljudi lee na golom podu bez stelje. Nekoji od njih - ali
vrlo mali broj - ima sa sobom pokrivae ili gunjeve. Samo u 3
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 238, reg. br. 47/3-5 i k. 239, reg.
br. 1/3-1.
2
Vidi dok. br. 196.
 manje sobe, u kojima je smjeteno ukupno oko 30 ljudi naao
sam malo prostrte slame.
9.1 Sve sobe, hodnici, zahodi, stepenice, jednom rijeju, sve
prostorije su u zaputenom stanju - zamazane, neoribane, blatne,
pune kojekakovih odpadaka. Prozori bez stakla, vrata bez brave
i kvaka, a zidovi neovapnjeni. Svjetlo-elektrino se tek uvodi i
ima ga samo u nekojim hodnicima. Zahodi su umrljani i iri se iz
njih takav zadaj, da je nemogue u blizini njih opstojati.
10./ Voda se dobiva iz vodovoda, vrlo je dobra i svjea.
11./ Prehrana se vri od novca kojim raspolae ustaka
bojnica. Hrana je prema izjavi uhapenika dobra, ali u nedovoljnoj
koliini. Jelo se kuha u 3 kotla poljske kuhinje, to je premalo za
450 ljudi. Ustae uvari dobiju isto jelo kao i uhapenici. Uhape-
nicima je dozvoljeno da primaju hranu izvana, u koliko im poznati
ili roaci donesu. Kruh se dovozi iz Mostara i svaka osoba dobije
1/2 vojnikog kruha t.j. 325 gr. dnevno. Kruh je vrlo dobar,
ispeen od bijelog peninog brana br. 2.
12./ Straari ustae su mladii bez dosta vojnike naobrazbe
i obuke. Na strai stoje sa raskopanim bluzama, nekoji stoje ili
sjede pod drvetom sa pukom prislonjenom na drvo i t.d.
proizvodei tako kod svakog koji doe vrlo neugodan i muan
utisak.
13./ Meu uhapenim ima i takovih koji posjeduju dozvolu
za iseljenje u Srbiju sa vizom njemakog ureda za iseljenje
(Umsiedlungsamt) u Beogradu. v
14./ Jedan od uhapenih pokazao mi je lijeniku svjedodbu,
da je bolestan od suice i ima u prsima gumu, koju treba
svakodnevno pregledati. Nije ve pregledan 6 dana. Lijeniku
svjedodbu izdao je Dr. Glavadanovi iz Mostara na njemakom
jeziku.
15./ U Jablanici sam pri svojem prvom dolasku predoio
otvorenu zapovjed za pregled logora, ali mi je zapovjednik
saopio, da na osnovu ove otvorene zapovjedi nije duan pustiti
me u logor, nego neka prije donesem pismenu dozvolu zapovjed-
nika bojnice iz Mostara. Odmah sam se vratio u Mostar i
zapovjednik ustake bojnice satnik Ivo Hereni rekao mi je:
Kaite Vi gospodi iz Ravnateljstva za ponovu, da oni nemaju
pravo turati nos u poslove zapovjednika ustake bojnice niti
pregledavati njegove logore, jer ja imam pismeni nalog od Poglav-
nika da mogu sve potrebno uraditi. Iznimno u vama gospodine
bojnie dozvoljeti da uete u logor". Gornju izjavu o gospodi iz
ravnateljstva za popovu" mi je dva puta ponovio i morao sam mu
obeati da u tu poruku izvriti. Osobito mi je naglasio, da u
logoru smijem razgovarati sa uhapenicima samo u prisutnosti
zapovjednika logora. Osim toga je izjavio da je u logor smjestio
ljude od kojih e neki biti otpremljeni u Gospi, neki e biti
vraeni kui, a neki nee ii ni u Gospi ni kui, no prethodno
protiv ovih potonjih, da e biti provedena istraga, jer su se
ogrijeili o Hrvatsku.
16./ Na putu iz Jablanice susreo sam jedan samovoz sa 3
njemaka asnika od SS trupe. Oni su mi izjavili:
a/ da su jo pred 2 dana /dakle 4. VIII./ uli u logor, pregledavah
ga, popisah sve uhapenike i fotografirah ih. Jedan od njih je
obeao, da e u toku dananjega dana /7.VIII./ doi sa tim
podacima iz Sarajeva u Zagreb i predati iz Dravnom ravnateljstvu
za ponovu,
b/ da je u vremenu oko 3. VIII. kraj logora u polju bila iskopana
1 raka dugaka oko 30 metara i iroka nekoliko metara i da su u
njoj ovi uhapenici trebah biti postrijeljani, no poto su oni
/Njemci/ izvrili popis i fotografiranje uhapenika, da je raka u
toku noi zatrpana. Mjesto gdje je bila raka fotografirano je.
17./ Jedan od tih njemakih SS asnika rekao mi je: Gospo-
dine majore, ovakovi postupci nanose tetu ugledu Hrvata, bacaju
na njih veliku ljagu i ne mogu dati dobre rezultate".
18./ Ovaj isti njemaki asnik po dolasku u Sarajevo nazvao
me je preko brzoglasa i saopio, da je kraj Bugojna, Kruice i
Viteza isti takav logor kao u Jablanici i da je u njima izvreno
ono, to je u Jablanici bilo pripremljeno /mislei pri tom na
strijeljanje u masi/ i zamoho me, da po mom dolasku u Zagreb u
ime njegovo kao njemakog asnika, podnesem o tome izvjee.

Tonost prepisa ovjerava,

glavnosto. pukovnik: Zrakoplovni bojnik-:
Jendrai Mikec Nikola v.r.
 BR. 199
SPISAK JEVREJA PREDATIH IZ ZATVORA CRNA KUA" U
BANJA LUCI ZA TRANSPORTOVANJE U LOGOR1

SPISAK:

Nie navedenih idova koji su predani iz Crne kue za

transportovanje.-
1/ tajnlauf (Steinlauf) Izidor Hermana
2/ Lihtentaj Jozef Isahara 1 noi
3/ Montijas Izidor Haimov
4/ Kraus Aleksandar Dragutinov
5/ Levi Majer Jakova
6/ Montijas Dudo Haimov
7/ Nahmijas Jozef Samuela
8/ Altarac Jozef Izidora
9/ Levi Leon Moe
10/ Altarac Miko Moin. 1. jedai i brija pribor
11/ Levi (Lewi) Albert Moin. 1 noi
12/ Najbah Hugo Bernarda
13/ Salom Albert Bertin

Od 1-13. Gore navedena lica primljena su iz Crne Kue sa

linim stvarima.-

8/VIII. 1941 godine.

U Banja Luci.

Predao ih uredno
8/VIII 4 sata PRIMIO
Sto. narednik /Potpis neitak/
Majstorovi pokusni redarstvenik ST

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 314, reg. br. 54/1-1.

476
 BR. 200
DNEVNI IZVETAJ ORUNITVA OD 9. AVGUSTA 1941. O
VANIJIM D O G A A J I M A NA TERITORIJI N D H I UBIJANJU
SRBA OD STRANE USTAA U JOSIPDOLU 1

DNEVNO IZVJEE BR. 1

0 vanijim dogaajima, prema podacima orunitva za 9. kolovoz

1941. godine.

1) - Nou 8/9 kolovoza selo Gorjevac, krila Biha, koje je

bilo u rukama etnika, predalo se.
Ispred sela Lipe u selu Duboviku nalazi se vrsto leglo
pobunjenika. Upueno je odjeljenje da ih opkoli i svlada. Upueni
su pouzdanici, da ih nagovore na predaju, poto se doznalo, da
meu njima postoje dvije struje. etnika imade najvie oko sela
Dubovski i pl. Jadovik. Orunika postaja Lipa je u njihovim
rukama.
2) - 8. kolovoza u noi orunika postaja Veljun javlja: Na
mjestu zvanom Svinjak, 4 km od Veljuna sastala se orunika
ophodnja sa veom grupom ljudi, koji su bjeali po umi. Meu
njima bio je i opinski pisar Filip Majstorovi iz Veljuna. Orunici
su nagovarah ljude, da se vrate kuama, a Filip je odgovorio, da
je masa htjela ve u tri maha navaliti na oruniku vojarnu u
Veljunu, ali on to nije dozvolio. Oni da imaju u svojim redovima
1 asnika, a navodno imaju i oko 40 Hrvata. Iz ume nee se
vraati jer su do sada vie puta bili prevareni. I toga dana ophodnja
postaje Veljun koja uva tunel Toak" naila je na veu grupu
izbjeglica i nagovarala ih da idu kuama, ali su oni to odbili,
izjavljujui, da su vie puta bili prevareni.
3) - Na podruju postaje Josip Dol pronaeno je mnogo
ljeina. Ove su ljeine od ljudi, koje su poubijale ustae i ostavili
u polju. 2
4) - Nou 8/9 kolovoza razoruana je orunika postaja Bovi,
kotar Vrginmost, po etnicima.
5) - 7 kolovoza t.g. oko 100 etnika, meu kojima je bilo i
ena ponovno je napalo oruniku postaju Papraa, krila Sarajevo
i zauzeli je. Ne zna se za sudbinu zapovjednika postaje i 3

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 1, reg. br. 10/2-(12-13).
Na takve zloine reagovale su i italijanske vojne vlasti, pa su radi zatite
srpskog stanovnitva preduzimali i niz mera. Vidi dok. br. 190, 211.
 orunika. Upuena je jedna satnija sa strojnicama, te se borba
vodi. etnika ima ubijenih i ranjenih a vei je broj uhvaen.
6) Orunika postaja Olovo funkcionira. Most kod Kunde
zapaljen. Vlak Zavidovii - Han Pijesak danas je radio. Prekinule
su b.b. linije Tuzla - Kladanj.
7) - Most na pruzi Olovo - Han Pijesak na 80 km. poruen.
Prijeti opasnost napada etnika na Olovo u veim masama.
8) - 8. kolovoza u 4 sata napalo je oko 60 etnika oruniku
postaju Mokro, krila Sarajevo i ranili zapovjednika i zamjenika,
dok je jedan orunik pobjegao u Sarajevo. Za sudbinu ostalih se
nezna. Nadporunik Radi upuen sa odredom orunika u potjeru
a u 5 sati krenuo je i odjel od 250 domobrana prema Mokri.
9) - 7. kolovoza u 15 sati napadnuta je orunika postaja
Vlahovii od etnika. Napad je odbijen bez gubitaka. Prijeti
opasnost ponovnog napada. Porunik Kui upuen u Ljubinje i
Vlahovie da poduzme potrebno za obranu.
10) - 8. kolovoza predano 18 uhapenika iz Vlasenice u Tuzlu.
Izmeu sela Milia i Novog Kazana napalo je ovu pratnju oko
400 pobunjenika. Uhienici su osloboeni i pobjegli. U podruju
postaje Drinjaa mostovi porueni.
11) - 7. kolovoza po nalogu kotarske oblasti Foa pratila su
tri orunika sa jednim opinskim redarom i nekoliko ustaa jednu
grupu uhapenika u Sarajevo. Oko 17 sati u vlaku izmeu
eljeznike postaje Litina i Tamburi uhapenici su napali pratnju,
pa je tom prilikom poginuo opinski redar a jedan orunik i jedan
ustaa teko su ranjeni. etiri uhienika su ubijena, est ih je
pobjeglo, a dva su pepraena u Sarajevo. Za sudbinu drugog
orunika se do sada nezna. Izgleda da je sa pratnjom produio u
Sarajevo.

O. b r o j 57 Po nalogu Vojskovoe,
M.P. izvjestitelj za orunitvo,
pukovnik:
Nedvod3

3
Ladislav.

478
 BR. 201
OKRUNICA DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD
9. AVGUSTA 1941. SA UPUTSTVIMA ZA HAPENJE PRAVO-
SLAVNIH SVETENIKA I NJIHOVIH PORODICA I OTPREMA-
NJE U LOGOR SISAK1

DRAVNO RAVNATELJSTVO ZA
PONOVU.
Broj: 2446/20/1941.
Zagreb, dne 9. kolovoza 1941.

Predmet: Uhienje popova, postupak sa

Rumunjima, Crnogorcima, Makedoncima
i Rusima

Svima kotarskim oblastima

Svima ispostavama
Svima redarstvenim ravnateljstvima
Svima Velikim upama
Svima gradskim poglavarstvima
Svima izseljenikim logorima

U vezi sa ve ranije danim uputama uhitite sve jo preostale

monahe i kaluere, te grko-istone popove zajedno sa njihovim
obiteljima i prepratite ih u iseljeniki logor Caprag kraj Siska.
Ovo se odnosi samo na popove koji su po narodnosti Srbi i na
Crnogorce, koji su se osjeali Srbima.
Izuzmite one popove, koji su usljed bolesti ili starosti nespo-
sobni za transport.
Sa imovinom iseljenih popova postupite prema takoer ranije
danim uputama, to vrijedi i za crkveno blago i svu crkvenu
imovinu.
Preostalim popovima bilo koje narodnosti zabranite svako
daljnje vrenje njihovih crkvenih funkcija.
Podjedno se obavjetavate, da je izuzeto od izseljenja u Srbiju
iteljstvo rumunjskog, makedonskog /bugarskog/, ruskog i ukrajin-
skog porijetla kao i oni Crnogorci, koji se nijesu ogrijeih o
interese hrvatskog naroda i nijesu se isticali i smatrali Srbima. Na
ova lica nesmiju se primjeniti mjere, koje se poduzimlju protiv
opasnih i nepoudnih Srba.-
Matice grko-istonjaka, moraju preuzeti nadlena opinska
poglavarstva time, da izdavaju matine izvadke i da vre upise
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 170, reg. br. 18/12-7.
roenih i umrlih, do daljnje odredbe. Za svoj ovovrsni rad opine
su odgovorne viim dravnim vlastima.
O preuzeu Matica interesirane opine putem kotarskih
oblasti moraju izvijestiti ovo ravnateljstvo.
Dravni ravnatelj:
J. Roankovi2

P.S. U P O Z O R E N J E !

Ustanovljeno je, da se ve jednom iseljeni Srbi, koji su iseljeni

na bilo koji nain, vraaju na stara ognjita sa raznovrsnim
legitimacijama. U koliko se u takovim sluajevima radi o t.zv.
dobrovoljcima, koji su deposedirani sa bivih dobrovoljakih
zemljita, treba svakoga takvoga popratnika uhapsiti, popuniti
karticu generalija i imovinsku /takove kartice popunjuju se kad
netko trai samostalno iseljenje, okrunica broj 16/1927/ i prepra-
tite ga u logor Caprag, SI. Poegu ili Bjelovar, prema tome koji
je blii.
U koliko se pak radi o povratniku, koji je iseljen naim
iseljenikim transportom iz naeg iseljenikog logora, treba ga
odmah uhapsiti i zajedno sa legitimacijom vratiti onamo odakle
je doao t.j. preko granice.
N A P O K O N S E U P O Z O R U J U KOTARSKI PREDSTOJ-
NICI I P R E D S T O J N I C I G R A D S K I H R E D A R S T A V A , DA NI
U K O J E M SLUAJU NISU OVLATENI I Z D A V A T I DO-
Z V O L E Z A P O J E D I N A N O ISELJENJE I Z N E Z A V I S N E
D R A V E H R V A T S K E , J E R J E Z A T O ISKLJUIVO NAD-
L E N O SAMO O V O D R A V N O RAVNATELJSTVO.

2
Josip.

480
 BR. 202
IZVETAJ KOMANDE 23. ARTILJERIJSKOG PUKA RE" OD 9.
AVGUSTA 1941. KOMANDANTU DIVIZIJE RE" 0 SITUACIJI U
GOSPIU SA PODACIMA O STANJU SRPSKOG IVLJA I ZLO-
INIMA USTAA1

Prepis
Prilog br. 3

Komanda 23-eg Artiljerijskog puka Re"

Br. R. 555 prot. Gospi, 9 avgusta 1941-XIX

Predmet: Situacija u Gospiu
Komandantu pjeadijske divizije ,,Re"
i na znanje
Komandantu sektora Gospi

Moje poznavanje situacije u Gospiu koje sam stekao putem

mnogih posjeta mojoj grupi koja je ovdje rasporeena usavreno
je, od poslednja 24 sata kada sam preuzeo komandu sektora, i
omoguava mi da izloim slijedee:
1) Srpski element prevladava u zoni: ovo, tumaei dobro ih
loe humane i plemenite forme zatite i pomoi koje nai vojnici
njima pruaju, od naroite je koristi. U stvari:
- U progonima Srba od strane Hrvata, naroito okrutnim
prema enama i djeci bilo koje dobi, ovi se obraaju naim
jedinicama radi spasavanja svog ivota;
- Nai kamioni koji su ovdje svi snabdjeveni italijanskim
zastavama i koji prolaze zonama okupiranim ili kontroliranim od
naoruanih Srba ne samo da su neometani ve im se esto klie
i velia ih poklicima ivjela Italija", ivio kralj" i ivio Due";
- O akciji koju su Srbi preduzeli da bi zauzeli Medan (7. tek.
navee) prethodno su obavestili jednu nau patrolu sa slubom
na eljeznikoj pruzi, uvjeravajui da e potedeti kole e je
detaman smjeten. Doista su zapalili kuu ustaa, eliminiui mah
garnizon hrvatskih andarma dok se nisu uope dotakli pomenutog
detamana;
- Neproputaju priliku da bi izrazili ivu elju da italijanske
trupe okupiraju jednom zemlju da bi se oslobodili ustakog nasilja.
1
Original na italijanskom jeziku u VII, Vojni arhiv, LA., k. 651, reg. br. 2/5,
prevod na srpskohrvatskom jeziku reg. br. 2/5a.
U tom bi sluaju odmah predah oruje italij anima i vratili bi se
mirnom i plodnom radu.
2) Hrvatski je elemenat sad ve uglavnom koncentrisan u
Gospiu i u malo drugih oblinjih mesta: na nas openito gledaju
sa nepovjerenjem nerazumevajui svu vanost koju ima samo
prisustvo naih trupa u vezi s njima. U stvari:
- Stanovnitvo ne olakava ni na koji nain na boravak u
zoni: ili oteavaju snabdjevanje namirnicama - djelomino razum-
ljivo - ili komentariu kleveui nau neaktivnost ili stvaraju ve
poznate epizode prema enama koje dozvoljavaju da im se italijani
priblie ili pak zauzimaju bezobzirno dranje.
Ustaki elementi su nam odluno protivni. To se vidi iz
poznatih dogaaja koji su se desili. Primjeuje se to i pri samom
susretu na ulici kada ni jedan ne pozdravlja, ne proputa prolaz
i ni na kakav nain ne izraava potovanje i obrazrivost prema
naim viim oficirima.
Ustae su tano reeno uglavnom mladii ak i vrlo mladi
koji nose u sebi svu grubost rase i socijalnog poloaja kojem
pripadaju: Slavni ve sada zato to znaju da ubijaju, kolju,
masakriraju goloruki i nebranjen narod.
Vojniki element, naprotiv osjea taj ambijent nepovjerenja.
Komanda koja je veinom sastavljena od oficira nekadanje
austrougarske vojske ima korektnu formu i vojniki je disciplino-
vana. Cjeni u sutini snagu koju pretstavlja nae prisustvo makar
samo potencijalno. Juer je general Luki, pogreno obavjeten
0 polasku bataljona I-og pjeadijskog iz Udbine, lino dotrao u
komandu sektora da dozna da li je istina da naputamo to srpsko
mjesto. Mnogo se obradovao kad je saznao da se radi o smjeni i
da to 'mjesto, nee ostati ni jedan sat bez naeg garnizona.
Komanda je jasno rekla da vojska nema naroitog udjela u
politici naroito to se tie ustake aktivnosti pod velikim upanom
koji je dodajem - u Gospiu, brat jednog ministra.
Trupe se ne brinu o vojnoj korektnosti prema nama. U
odnosu sa vojnicima moe se mnogo uraditi i postii, barem po
formi, uzajamno potovanje i sve one dobre disciplinske navike
koje reguliu zajedniko postojanje dviju vojski makar i razliitih
snaga.
3) Hrvatski garnizoni u preteno srpskim mjestima maleni su
1 nisu organizovani za obezbeenje ih barem za duu odbranu
samih mjesta. U Medaku hrvatski je garnizon bio sastavljen od
dvadesetak ljudi to andarma to ustaa. Napadnuti nou od
nekoliko stotina Srba savladani su kroz kratko vrijeme. Sudei po
 dranju komandanta te posade, to sam spomenuo u izvjetaju
povodom bolne smrti autanta 1-og pjeadijskog, ne posjeduju
onaj vojniko-ratniki duh koji ustostruuje energiju i kojim se
uvijek dostie astan uspjeh.
4) Hrvatskih vojnih jedinica ima malo i siromane su u
sredstvima. Prisustvovao sam akciji na Medak kojom su ga nou
8. tekueg htjeli ponovo zauzeti. Uinili su mi se nesigurni,
neodluni, spori, bez zanosa i bez napadakog duha, nesposobni
da operiu. Ustvari, kako sam ve spomenuo u reenom izvjetaju,
mala eta naglo krenuvi na starim kamionima iz Novog Bilo Sela
sila je na zemlju na oko 9 km pred Medakom i zapoela sa
pothvatom malim skokovima po bonom jarku puta. Akcija se je
nakon nekoliko sati svela na poneki rafal ispaljen na velikoj
udaljenosti od mjesta i na povratak u Gospi a da se nita nije
postiglo. Na elu je marovao general koji je hrvatski vojni
komandant zone.
Iz toga proizlazi:
TT da je nastala za nas udna situacija: naklonjeni su nam
neprijatelji", nepovjerljivi ako ne i protivni su nam prijatelji";
- saznanje od strane vojnih vlasti o nedovoljnosti njihovih
sredstava i s tim u vezi o vanosti samog naeg prisustva;
- ubjeenje od strane Srba da mogu zauzeti manja mjesta
svaki put kad se na to odlue poto imaju operativnu inicijativu,
poto su brojno jai, poto imaju vie ratnikog duha, poto
lokalno stanovnitvo pripada istom plemenu i puno je opravdane
mrnje prema okrutnom hrvatskom progonitelju i poto mogu da
se izvuku iz borbe kad god hoe da bi se ponovo pojavili u
povoljnijim prilikama;
- da je pri sadanjem stanju stvari, hrvatima nemogue ili
teko, usljed pomanjkanja snaga i sredstava i usljed slabog
napadakog duha da se svugde odupru akcijama ustanika" ili da
ponovo zauzmu izgubljena mjesta.
Izlaem jedno moje lino miljenje: Srbi bi mogli napasti na
Gospi kad god hoe sa velikim izgledima u uspjeh to se tie
Hrvata. Ukoliko to ne urade razlog je taj to ovdje postoji jak
italijanski garnizon. Ali zatvori u Gospiu gde je neprestano
zatvoreno na stotine ljudi predstavljaju veliki mamac za naoruane
Srbe.

Za tanost prepisa
tabni potpukovnik, naelnik
odeljenja Pukovnik komandant
Renato De Franesko Potpis Dino Di Janni
 BR. 203
IZVETAJ VRHOVNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA OD
10. AVGUSTA1941. MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRAN-
STVA 0 UBIJANJU SRPSKOG IVLJA U SELU TROJVRH KOD
OGULINA OD STRANE USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
Broj 1741 J.S.
Primljeno 10. VIII. 1941.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

Predsjednitvo O" -

ZAGREB

Zagreb, 10. kolovoza 1941.

Krilno zapovjednitvo Ogulin, u 8.30 h. od danas brzoglasno

javlja:
1. 7. kolovoza 1941. ustake postrojbe iz Ogulina, i Josipdo-
la, vrile su neka ienja u selu Trojvrh, pa su ostavili na terenu
oko 80 ljeina. 2
Italijanska komisija to je sve obila i fotografirala.
2. - Noas na podruju postaje Krstinja bio je okraj izmeu
ustaa i etnika.
Navodno su dva etnika ubijena."
Prednje se dostavlja s molbom na znanje.-

DOSTAVLJENO:
Ministarstvu Hrvatskog domobran-
stva za Glavni stoer i Predsjednitvo,
kao i ravnateljstvu za javni red i sigur- ZAPOVJEDNIK, GENERAL:
nost N.D.H. Zagreb. M.P. Mizler3

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 86, reg. br. 6/1-1.
2
3
Vidi dok. br. 204.
Milan Mizler.

484
 BR. 204
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE HRVATSKE MORA VICE OD
10. AVGUSTA 1941. O ODNOSU ITALIJANSKE VOJSKE PREMA
SRPSKOM IVLJU I NJEGOVOJ ZATITI OD USTAKIH ZLO-
STAVLJANJA1

ZAPOVJEDNITVO 1. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 455/J.S.

Izvjee o postupku talijanske

vojske sa narodom Grko-istone
vjere.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

Zagreb 13. kolovoza 1941.

Orunika postaja Hrvatske Moravice sa Taj. Br. 127 od 10.

kolovoza 1941. javlja:
Potpisani saznao sam od vie povjerljivih osoba, da talijanski
asnici i vojnici, koji se sada nalaze u mjestu Hrvat. Moravice,/
zatiuju grko-istoni narod govorei im, da su oni sve to napravili,
da se grko-istonjaci ne iseljavaju i da e oni biti prvi u Hrvatskoj
Dravi. Sve da e oni uraditi, to je potrebno za njih. Oni komanduju
u mjestu Hrvat. Moravicama, a ne Hrvati i da e oni njima dati
propusnice.
Kako je sav grko-istoni narod zabrinut a sami asnici i vojska
to koriste i navraaju ih da se za sve upite njima obraaju i stim se
stvara mrnja izme ovdanjih Hrvata i Grko-istonjaka.
Nadalje sam doznao, da talijanski asnici i vojnici hrabre grko-is-
tonjake, da se ne pokoravaju zakonima i naredbama izdatih od
strane vlasti Nezavisne Drave Hrvatske i iste upozoravaju da e oni
u ovim krajevima vladati sa hrvatskim vlastima.
Saznaje se od grko-istonog naroda, da je ovdanja talijanska
komanda 57. bataljuna mortaj divizije Lombardi" sa njene strane
poslala jednog kurira sa dopisom papi u Rim, i na osnovu toga dopisa
da je papa pozvao g. Musolinija i g. Pavelia te da su njih trojica
sporazumno zakljuili, da gr. ist. narod nesmije biti interniran, niti
proganjan iz Nezavisne Drave Hrvatske.
Dana 9. kolovoza o.g. kada je doao vlak iz Suaka do Hrvat.
Moravice i kada su sprovodnici istog vlaka uhiene izbjeglice Hajdin
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 86, REG. BR. 19/1-1.
 Nikolu, Jaki Iliju i Dokmanovi Miloa sve iz Moravica htjeli da
predadu oruniku ove postaje Kusani Ivanu koji je bio na slubi kod
eljeznike postaje Hr. Moravice, skoili su talijanski vojnici i oteli
iz ruku .navedenim sprovodnicima i svu trojicu uhienih odveli u
njihovu straaru na kolodvoru. Naim organima zabranili pristup u
straarnicu radi izvia i ustanovljenja istovjetnosti izbjeglica.
Nakon nekoliko minuta doao je na kolodvor potpisani i stupio
u sporazum sa komandantom pomenutog bataljuna, koji je odmah
uao u straarnicu i ispitao naprijed imenovane izbjeglice, zato su
se udaljili iz slaube, gdje su bih uposleni isti su izjavili, da su oni
pobjegli 3. ov. mj. iz Moravica u Suak radi toga to su se bojali
odvoenja od strane ustakih organa iz Ogulina, te prema njihovim
izjavama odmah su puteni na slobodu svojim kuama.
Iste veeri oko 24 sata opazila je obhodnja narednik Petar
Vendranin iz eljeznike postaje par talijanskih vojnika gdje dre
ispod ruke Dokmanovi Miloa vlakovou, kada je obhodnja knjima
pristupila i upitala zato se dre za ruke, odgovorili su vojnici, da oni
moraju zatiivati srpski narod, jer da je stalno napadan od strane
hrvatski ustakih organa. Nakon toga razgovora vojnici su imenova-
nog Dokmanovia otpratili u svoju straaru na kolodvor gdje je i
dalje ostao, a to je dalje sa njim bilo nije se moglo doznati.
Opaa se da talijanska vojska kao i same njihove stareine
kritiziraju postupak Drave Hrvatske i njen ureaj a i sam potpisati
uo sam, da talijani govore da su Hrvati, barbari."
Rad orunika ove postaje i mjesnih ustakih organa sa talijanskom
vojskom je korektan i u tjenjoj vezi, ali oni na to u ope ne gledaju,
ve u narodu vode potajno nekakvu propagandu i ele da se
grko-istonjaci i Hrvati kolju izmeu sebe.
Svaki i najmanji incidenat izmeu orunika i mjesnih ustaa sa
talijanskom vojskom izbjegava se."
Prednje se dostavlja radi znanja.
DOSTAVLJENO:
Ravnateljstvu za javnia red i sigurnost i Zapovjednik, pukovnik:
Vrhovnom orunikom zapovjednitvu. anir

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
t. Broj 434. J.S.
Primljeno 16 - VIII 1941

2
Dragutin.

486
 BR. 205
DNEVNI IZVETAJ ORUNITVA OD 11. AVGUSTA 1941. O
VANIJIM DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH SA PODACIMA
0 HAPENJU I UBIJANJU PRAVOSLAVACA U ILIJAU, LJU-
BIJII UESKARU1

DNEVNO IZVJEE

0 vanijim dogaajima, prema podacima orunitva za 11.

kolovoza 1941 godine.

1) - 28. srpnja je Stevo Bistri iz Gradita, kotar Poega,

dobacio neke rijei koje ga predstavljaju kao pristalicu komunista.
Osim toga su kod njega naene neke knjige o poljoprivredi u
SSSR, te je zbog toga uhapen. O.br. 71 -
2) - 28. srpnja pronaen jedan letak kod Meke Grude, kotar
Bilea, u kojem se Muslimani pozivaju na borbu protiv Hrvata,
1 zahvaljuje se Muslimanima Bilea, koji su titili Srbe. O.br. 64
3) - 30. srpnja kod D. Stenjevca stavljen eksploziv na pruzi,
koji je oko 21.$5 sati eksplodirao i otetio inju oko 60 cm. O.br.
59-
4) - 30/31. srpnja na cesti Karlovac-Vojni, kod Tuilovia,
posjeeno je 5 stubova, kao i sve brzojavne i brzoglasne veze.
O.br. 61 -
5) - 31. srpnja u Pleternici, pri izvrenju premetaine u stanu
trgovca Josipa Jelenia, pronaen je komunistiki letak. Za
Jeleniem se traga. O.br. 62
- Istog dana izvrena je premetaina kod krojaa Petra
Podobnika iz Pleternice, pa poto je pronaena jedna komuni-
stika knjiga isti je uhapen. O.br. 62
6) - 31. srpnja oru-postaja javlja, da carinski organi kod St.
Pazove primaju mito i ne vre kontrolu. Isto rade i eljezniki
slubenici. O.br. 63-
7) - Nou 30/31. srpnja od strane Maara polupani su prozori
inovnika Hrvata u akovcu. Nae radnitvo ne putaju na rad u
Varadin. Ne dozvoljavaju prenos novca. O. br.a 66-
8) - 31. srpnja izmeu eljeznike postaje Bilaj-Ribnik i
Gospia postavljeno je 5 paketa eksploziva, koji radi kie nije
eksplodirao.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 1, reg. br. 11/2-14.
 - U isto vrijeme otprilike su posjeeni 4 brzoj avno-brzoglasna
stuba. O.br. 69-
9) - 31. srpnja u 16 sati, doveeni su od strane ustaa u
autobusu u Ilija op. Rajlovac 30 osoba grko-istone vjere, te
su poubijane, i na istome mjestu pokopane. O.br. 75- 2
10) - 1. kolovoza kod Komara, kotar D. Vakuf je od ustaa
ubijen Jovo Makitan, uvar eljeznike pruge. O.br. 74
11) - 1. kolovoza oko 4.30 sati su ustakoj ophodnji pobjegli
Radenko i Marijan Markovi iz Koarina. Ophodnja je na to dola
pred kuu Ivana Markovia, te ga ubila. O.br. 73-
12) - 1. kolovoza, uslijed nastale pobune uhieno je po
ustaama i domobranima oko 50 seljaka grko-istone vjere i
ubijeno u selu Ljubiji i Ljeskani. O.br. 67-
13) - 1. kolovoza oko 9.30 sati dolo je na most na Dravi
kod Varadina oko 30 - 40 konjanika Maara. Pregledali su most
i otpoeli sa kopanjem rovova. O.br. 65-
14) - 1. kolovoza oko 14 sati je u selu ajnovii, kotaru
Rogatica ranjen po ustaama Vojin Bojat, koji je htio ovima
pobjei u umu. O.br. 72-
15) - 6. kolovoza u umi blizu sela Dabravine, kotar Visoko,
sukobila se ustaka ophodnja sa naoruanim licima. Po ostavljenim
stvarima ustanovljeno je, d a j e bio komunista bravar iz sela Breze,
Ismet Sari. Ovaj je uhien i ustrijeljen.
- Naveer istoga dana uhiena je u umi komunistkinja Vjera
Kusec i jedan nepoznati mukarac. O.br. 87-
16) - 7. kolovoza oko 100 etnika sa enama, napali postaju
Papraa i zauzeli je. O zapovjedniku postaje i tri orunika nezna
se nita. Upuena je satnija sa strojnicama, te se vodi borba.
etnika ima ubijenih i ranjenih, a vei broj i zarobljenih. O.br. 80-
17) - 7. kolovoza oko 23 sata je ispred 14 ustaa koji su ili
iz Ogulina preko Josipdola ka selu Trojvrh, svo stanovnitvo-se-
ljaci pobjeglo u ume. U umama se nalazi oko 50.000 ljudi u
velikom uzbuenju i strahu. Starce i nesposobni ostaju u kuama,
te se ubijaju. O.br. 58.
18) - 7. kolovoza ustake postrojbe vrei ienja u selu
Trojvrh, ostavile su na terenu oko 80 Ijeina. Talijanska komisija
je ovo obila i fotografirala.
U toku noi je dolo do sukoba sa etnicima kod Krstinja.
Navodno 2 etnika su ubijena. O.br. 85 -
19) - 7. kolovoza oko 11 sati izvren je napad na ophodnju
orunike postaje Plaki, na putu izmeu Plakog i Primilja. Voa
2
Vidi dok. br. 180.
 ophodnje desetnik Mato Stanki je ranjen u desnu ruku, a orunik
Luka Perkovi poginuo-. Po ophodnji sprovaan internirani Luka
Zec je pobjegao. O.br. 70-
20) - 8. kolovoza u 4 sata je drveni most na rijeci Ponor, 9
km od Sitnice dignut u zrak. Istog u 12 sati su iz Gradeca odvedena
po etnicima dva tri lica. U toku noi je pokidana brzoglasna linija
izmeu Kljua i Sitnice. O.br. 91 -
21) - 8. kolovoza voene borbe pod Staretinom kod Glamoa.
Jedan satnik tee ranjen, a lake i tee 10 orunika i domobrana,
6 orunika i domobrana je poginulo-. O.br. 88-
22) - 8. kolovoza u Podromaniji napadnuta orunika ophod-
nja od etnika. Stoerni narednik Ilija Orekovi i jedan orunik
ranjen. Oba sa postaje Sokolac, krila Sarajevo. O.br. 89-
23) - Brzojavna-brzoglasna veza Tuzla - Kladanj prekinuta.
Dva stuba posjeena. O.br. 83-
2 4 - 9 . kolovoza sprovoeno 18 lica iz Vlasenice u Tuzlu.
Sprovodnici napadnuta od oko 400 pobunjenika. Sprovoeni
pobjegli.
- U podruju postaje Drinjae mostovi porueni. Telefonska
linija isprekidana. O.br. 81-
25) - 8. kolovoza u 4 sata napalo je 60 etnika oruniku
postaju Mokro, krila Sarajevo. Ranjeni su zapovjednik postaje i
2 orunika, za ostale se nezna. O.br. 68-
26) - 8. kolovoza u vlaku izmeu postaja Vitina - Tamburi
oko 17 sati napadnuti su 2 orunika i 1 opinski straar, koji su
sprovodili 13 pobunjenika iz Foe. Opinski redar poginuo, jedan
orunik i jedan ustaa teko ranjeni. 4 pobunjenika ubijeno, 6
pobjeglo, a tri sprovedena za Sarajevo. Za sudbinu jednog
orunika se nezna. O.br. 77-
27) - 9. kolovoza u 0.30 sati vren napad na postaju ljebovi
pukomitraljeskom vatrom. rtava nema. O.br. 90-
28) - Most na pruzi Olovo - Han Pijesak na osamdesetom
km poruen. Prijeti opasnost od napada etnika. O.br. 79-
29) - Selo Gorjevac, koje je bilo u rukama etnika predalo
se je. (Krilo Biha)-
- Ispod sela Lipe u selu Dubovskom nalazi se jo vrsto leglo
pobunjenika.
- Meu etnicima u tom dijelu nalaze se dvije struje: za i
protiv akcije, koja se sada provodi s njihove strane. O. br. 78-
30) - Vlasenica je od etnika napadnuta i opkoljena. Zapo-
vjednik 4 bojnice Vojne Krajine moli urnu pomo. Sve brzoglasne
linije prekinute. O.br. 76-
 31) - 10. kolovoza eksplodirala je paklena maina ispod
eljeznikog mosta preko rijeke Krapine. Nema tete.
Straar ustake vojnice na eljeznikom mostu preko rijeke
Krapine, u 0.15 sati primjetio je jedno lice ispod mosta, koje na
poziv nije stalo, ve pobjeglo u grmlje. Straar je opalio nekoliko
metaka. Na pucnjavu je dotrala orunika ophodnja, na koju je
nepoznato lice opalilo nekoliko metaka iz revolvera.
Pretraujui stvari naene kod mosta, odjeknula je jaka
detonacija ispod mosta, a nakon toga odmah je nastala jaka
pucnjava. Izgleda, da je napadaa bilo vie. O.br. 86-
32) - 10. kolovoza oko 1.20 sati oteena je eljeznika pruga
Brod - Sibinj, kod straare br. 32 i to samo jedna inja. O.br. 92-
33) - Promet nije uspostavljen samo na pruzi Graac - Knin.

O. broj 95
Po nalogu Vojskovoe,
izvjestitelj za orunitvo,
M.P. pukovnik:
Nedved3

3
Ladislav.

490
 BR. 206
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 1. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 12. AVGUSTA 1941. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI
RED I SIGURNOST 0 PRILIKAMA NA PODRUJU KRILA GO-
SPI I ZLOINIMA USTAA U SELU VREBAC NAD PREKO
TRISTOTINE OSOBA PRAVOSLAVNE VERE1

ZAPOVJEDNITVO 1. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 451/J.S.

etnika akcija i prilike na pod-

ruju krila Gospi izvjeuje.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI R E D I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

ZAGREB

Zagreb, 12. kolovoza 1941.

Krilno oruniko zapovjednitvo Gospi sa Taj. Br. 140 od

11. kolovoza 1941. a savezno izvjeu ove pukovnije Taj. Br.
405/J.S. od 8. kolovoza i Taj. Br. 438 od danas izvjeuje:
Dalnje komunistiko-etnike akcije kao i drugi dogaaji
redali su se kako slijedi:
9. kolovoza t.g. u Lukovom ugarju, kotar Karlobag u
zabludi jedan Ustaa odnosno lan divljih ustaa" ubio je drugog
Ustau.
10. kolovoza t.g. zapovjednik oru. postaje Medak izvjestio
me je d a j e orunika postaja Medak potpuno opljakana od s t r a n e ^
etnika, sve knjige, arhiva i drugo - poniteno, a tako isto
opljakane su tamonje trgovine kao i opinsko poglavarstvo.
Oru. postaja Gornja Ploa takoer je opljakana.
U okolini Graaca red i mir. Ustae i domobranstvo povlai
se u Graac. Manji dio seljaka ena i djece iz Graaca i okoline
vratili se svojim kuama, ali ih talijani sakupljaju u sabiralite u
cilju zatite od ustaa.
Lovinac Red i mir.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 21/4-4.
 Od 9. na 10. ov. mj. obhodnja od 4 orunika i 2 domobrana
orunike postaje iroka Kula, vrila je pretres ume u pravcu
sela Ostrvice. Ova obhodnja bila je napadnuta vatrom iz puaka.
Vodnik Pavii Petar od jednog rasprsnutog kamena udaren po
nosu.
Ustae i naoruani seljaci t.j. Divlji Ustae" otili prema selu
Ostrvici radi ienja Srba koji su prolog dana popalili kue
tamonjih Hrvata. Narod se jo ne vraa svojim kuama.
Udbina red i mir.
Na podruju oru. postaje Medak 60 Ustaa pod vodstvom
ustakog narednika Manduia izvrili pohod na selo Vrebac i
okolinu i tamo poubijah oko 80 etnika, a preko 300 ena, staraca
i djece. Zapovjednik gospikog zdruga izdao zapovjed da se
I Ustae odmah vrate u Gospi.
Od Glavnog Stoera stigao je u Gospi i istog dana otiao
glavno stoerni potpukovnik g. Ivan Babi, da bi na licu mjesta
prikupio sve podatke o pobunjenikoj, naoj, domobranskoj kao
i ustakoj akciji. Od potpisanog nije traio nikakve podatke. Bio
je sa zapovjednikom gospikog zdruga generalom g. Lukiem u
Graacu.
Stanje kao i voene borbe na podruju postaje Gornja Ploa
vidi se iz izvjea orunike postaje Gornja Ploa Taj. Br. 72 od
8. kolovoza 1941. koje je izvjee originalno dostavljeno toj
pukovniji neposredno od postaje Gor. Ploa. Ovdje to izvjee
dopunjujem u toliko, to je 3. kolovoza t.g. Ustaka organizacija
iz Lovinca bez moga znanja i odobrenja kao i odobrenja zapovjed-
nika gospikog zdruga, izvrila smjenu zapovjednika oru. postaje
narednika Merca Franju, s motivacijom da je Slovenac i da
nepozna prilike, a postaju od tada vodi zamjenik zapovjednika
postaje vodnik Jakov Kutlea. Ovdje reagirati nesmijem".
Izvjee Gornja Ploa je dostavljeno sa taj. Br. 439/J.S. od
danas:
Zapovjednik oru. postaje Kosinj izvjestio me je da tamonji
Ustaki tabor sa Ustaama vrio izvjesna ienja prije par dana,
kao i da je iznosio i odnosio stvari iz naputenih kua pravoslavnog
ivlja tako da je zapovjednik postaje mogao samo da izvri
peaenje praznih naputenih stanova.
Zapovjednik oru. postaje Podlapac izvjestio je da je po
nepoznatom licu 8. kolovoza t.g. baeno pred kuu seljaka Dane
Rosandia u selu Bretanima, opine Podlapac, jedno pismo
Ultimatum" komunistike sadrine iji se prijepis prilae. Pismo
 je pisano rukom tintom na obinom liniranom papiru. Original je
zadrao za sebe zapovjednik gospikog zdruga.
Kako se vidi iz prednjeg izvjea da Divlje Ustae" i pored
zapovjedi sa najvieg mjesta jo i dalje rade svoj posao.
Zapovjednik orunike postaje Medak izvjestio me je danas,
da Ustae koje uvaju etelice, koje anju polja naputenog
pravoslavnog ivlja u ataru opine Medak, a koji su iz Gospia
na mjestu zv. Plantaa Borik, pripucali su oko 30 naboja na seljake
grko-istone vjere iz Medaka koji su jutros ili svty'a imanja njeti.
Ovaj pravoslavni ivalj pod vodstvom biveg orunikog razvod-
nika Vuksana doao se je aliti na ovaj postupak i ujedno su
izjavili, da ako ih se ne zatiti da e se ponovo odmetnuti u umu
i ponova napasti Medak, odnosno da e otii u tabor pobunjenika.
Zapovjednik ovih Ustaa je ustaki porunik iz Gospia Peina.
ivalj Grko-istone vjere iz sela Poitelj, opine Medak
takoer se je doao aliti oru. postaji Medak, da su i na njih
pripucali neki ljudi iz Ribnika.
U oba sluaja intervenirano je kod Velikog upana u Gospi-
u, pa je ovaj obeao da e ovo izviditi i sprijeiti.
10. ov. mj. oko 23. sata doao je zapovjednik talijanske
pukovnije u Gospiu pukovnik Sodbu Francesko i izvjestio zapo-
vjednika gospikog zdruga generala g. Lukia, da je njemu
stavljeno do znanja od strane etnika, da se ele vei broj da
preda, ali da im se garantuje da ih nee nitko dirati niti da e za
svoj rad odgovarati. General g. Luki izjavio je talijanskom
pukovniku, da u koliko on ima veze sa njima, da na isti utie da
se predaju i da poloe oruje, ali bez ikakvog uslova. Po ovom
do danas nema jo rezultata.
10. ov. mj. oru. postaja Gornja Ploa, koja se sada nalazi
privremeno u Lovincu, uputila je jednu obhodnju od 2 orunika
i 3 domobrana da bi izvidjeli tono stanje u Gor. Ploi, a naroito
u oru. postaji. im je obhodnja stigla na brdo Debeljak juno
od Gor. Ploe, na ovu obhodnju je pripucano, pa se ista vratila
neobavljena posla. Danas je zapovjednik oru. postaje Gor. Ploa
ponova uputio jednu obhodnju od 4 orunika sa istim ciljem kao
i juer, rezultat do sada nepoznat.
Na podruju ovog krila po saznanju, osniva se jedna vea
vojna jedinica naeg domobranstva, a koja e biti kombinovana
iz svih vrsta rodova oruja, a u cilju uspostavljanja potpuno
normalnog stanja na podruju krila.
 U toku 10. ov. mj. poginuo je jedan seljak iz Lovinca, koji
je poao na svoje imanje da ga obrauje, a u pravcu Gor. Ploe.
Ubojica je svakako jedan od pobunjenika.
Zapovjednik oru. postaje Korenica izvjestio me je, da je
tamo za sada red i mir i da stanovnitvo obavlja svoje redovite
poslove, tako isto da je i u Udbini.
Nae vojne snage od danas operiraju iz Graaca i Lovinca ka
Rudopolju i Bruvnu, otpora ima, ali u manjoj mjeri tako da na
strani naeg domobranstva nije bilo rtava."
Prednje se dostavlja radi znanja sa 3 priloga:

DOSTAVLJENO:
Ravnateljstvu za javni red
i sigurnost i Vrhovnom Zapovjednik, pukovnik:
orunikom zapovjednitvu. ani<?

2
Dragutin.

BR. 207
SPISAK PRAVOSLAVNIH SVETENIKA IZ K O T A R A SARAJEVO
KOJI SU OTPREMLJENI U LOGOR C A P R A G KRAJ SISKA 12.
A V G U S T A 1941. GODINE 1

SPISAK:
Popova grko-istone vjere u Kotaru Sarajevskom koji su otpremljeni u logor
Caprag (kraj Siska) na 12 kolovoza 1941 godine2
Tek.
Ime i prezime Zanimanje Dan, mjes. Mjesto Primjedba
br. i god. rod. roenj.
1) Koviljka Rajanovi domaica 1912 Majkovac Mu Rajanovi
Dimi trije ra-
nije od Usta-
kih vlasti
Uhien.
2) Mini Boidar Ranije prebje-
gao vjerovatno
u Srbiju.

2 * X 1 1 ' V J n i a r h i v , A N D H , k. 2 0 0 - b , r e g . b r . 34/1.,
V i d i d o k . b r . 201.

494
Tek. Ime i prezime Zanimanje Dan,mjes. Mjesto
Primjedba
br. i god. rod. roenj.
3. Eranovi Risto Uredzaizseljavanje
i useljavanje u gra-
du Sarajevu spro-
veogauCaprag
4) Begovi Simo pop 15/8.1876 Sokolac Sin. Branko
Milena ena domaica 1876 g. Sokolac Vlajko i Slo-
bodan nepoz.
boravita
5) StajiRastislav pop
Milenija ena domaica 1908 Bilee
Miroslav sin 2/5.1929. Sarajevo
Gordana ki 3/9.1936. Sarajevo
6) LukiMilorad pop Prebjegao ranije na-
vodno u Srbiju a
ena Dobrila nije
se mogla pronai.
7) Spaji Relja pop Relja Spahi
Vukosava ena domaica 11/4.1908 Brko navodno po
Ker Olga 9/9.1928 Rogatica Ustaama
Branka 13/10.1930 ranije ubijen
Radosava 1/8.1933 Blauj
8) Zeevi Svetozar pop Prebjegao na-
Lela ena vodno ranije u
Srbiju a ena
Lela otila
nepoznato kuda
9) arko Popovi pop Ranije prebje-
gao navodno u
Srbiju
10) Vaso Zeevi pop Ranije odve-
den po Usta-
kim vlastima a
ena mu se na-
lazi u ludnici
u Sarajevu
U) kaljak Jovo pop Stanuje u gradu
Sarajevu i ra-
nije uhien od
Ureda za izse-
ljavanjei
useljavanje.
12) Simi Ilija teak Stric od ene
Milorada
Lukia
 BR. 208
IZVETAJ JURAJA MATJEVIA OD 12. AVGUSTA 1941. O
ZLOSTAVLJANJU SRBA OD STRANE USTAA I STRELJANJU
U SELU MEKINJARI1

PROVJERENI PODATCI IZ PODLAPCA 12. VIII. 1941.

GODINE.

Stvari koje se dogaaju u mojoj upi i njenoj okolini su

neopisivi, neovjeni, a ja nemam snage da ih opiem radi
rastreenih ivaca. Samo nekoliko primjera.
a/ Moj upni stan pretvorili su u zatvor i tu doveli Danicu
Lemai pravoslavnu /mu joj je zarobljen u Njemakoj/ sa etvero
djece - 2 god., 4 god., 9 i 10 god. curice. Po noi je doao Dane
Buni /bivi robija/ i tukao je - te jedva smo nekoji sprijeili da
je ne ubije i djecu pokolje. Zatim su ih odveli u konobu, to je
sada sa njima neznam;
b) Doveli su sluavku Soku pravoslavku, djevojku od
19-20 godina. Po noi je doao jedan od divljih ustaa" - metnuo
joj no pod vrat - i morala mu se pustiti - to mi je sama plaui
priznala;
c) Organiziraju se po petorica i odu sa kolima u srpska sela
te opljakaju najvie robu - te dovuku u sela i dijele;
d) Konja, krava, marve su dovukli svu silu i jednostavno
podijelili;
e/ Sami pravoslavci su mi pripovjedali - nesjeam se imena
- gdje su im vas novac odnijeli i satove pokrali;
s/ U zatvoru dovedene pravoslavce tako isprebijaju da ih ne
mogu na stratite voditi - to znam tako ih je ubijeno oko osam
- i to dvije ene, jedna djevojka i dijete;
g/ Jednom su pozvali oko 20 Mekinjaraca/selo kraj Podlapca/
- odveli ih u umu i postreljali - nebi imao nita protiv toga -
samo me boli nain na koji su to oni uinili, jer su doli na vjeruj
U principu nemam nita u radu k raiavanja pravoslavnog
ivlja - samo da to provodi redovna vlast Ustaka i orunika -
ali ne domai ivalj koji vidim misli i radi o pljaki.
Ako ovjek neto kae, pokara i poui - ustaju protiv i odmah
im je ovjek etnik".
Ja sam bio naoruan pukom lovakom svojom i odobrenjem
od ustakog povjerenika iz Udbine - i to su mi oduzeli.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 67, reg. br. 18/9-1.
 Upravo ovjek se udi postupku i ponaanju ljudi - i ne mogu
da znam od kuda nastaje ta psihoza, koja nikako na dobro ne
vodi. Treba sa vremena uvesti zapovjednitvo tako da nebi
poslednja bila gora od prve".

Tonost prijepisa ovjerava: Za dom spreman

Zapovjednik2 bojnik Juraj Matjevi v.r.
Sejdl M.P.

2
Adolf.

BR. 209
DOPIS DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD 13.
AVGUSTA 1941. MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA 0 IN-
TERVENCIJI NEMAKOG VOJNOG ZAPOVEDNIKA SRBIJE
POVODOM MASOVNOG HAPENJA I SMETAJA SRBA U SA-
BIRNE LOGORE I PRESELJAVANJA U SRBIJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Zagreb, dne 13. kolovoza

DRAVNO RAVNATELJSTVO ZA
PONOVU
ZAGREB
BROJ 6080

Predmet:
Smjetaj Srba u logorima.

MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

ZAGREB

asnik za vezu sa vojnim zapovjednikom Srbije kod njema-

kog poslanstva u Zagrebu dostavio je svojim dopisom od 12/VIII
o.g. slijedee:
Iz Beograda nam je saopeno da se unato svih opomena
jo uvijek sa strane Ustaa hapsi i skuplja mnogo Srba. Vojni
zapovjednik Srbije skree stoga pozornost, da se ne sakuplja vie
Srba, nego to se moe preseliti u Srbiju, a to je samo toliko,
koliko bude Slovenaca preseljeno u Hrvatsku. Stoga se ponovno
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 238, reg. br. 47/3-2.
 upozorava, da se logori ne pretrpavaju, jer Beograd preko toga
broja Srba nee primiti, ma u logorima pretila zbog pretrpanosti
i opasnost zaraze.
Ponovno se umoljava za uredovanje u tom cilju, da se u ovoj
okolnosti povede rauna ve kod izbora ljudi a pogotovo kod
sakupljanja Srba u sabiralitima",
Dostavlja se prednje sa zamolbom da se izda odreeni nalog
u prednjem smislu, jer se na hapenja i sakupljanja Srba, koja se
vre po nalogu ovog ravnateljstva prednje ne odnosi. O logorima
i sabiralitima, kao ni o broju ljudi sakupljenim u logorima
uspostavljenjim bez naloga ovog ravnateljstva nemamo konkretni-
jih podataka, osim izneenih u izvjetaju bojnika g. Mikeca za
logor Jablanica, a koji je izvjetaj dostavljen naslovu 9. VIII. o.g. 2
Molim da se poduzmu najenerginije mjere da se hapenja,
sakupljanja i preseljavanja Srpskog puanstva vre iskljuivo i
samo po nalozima ovog ravnateljstva jer e u protivnom-prema
izvjetaju njemakih vlasti doi u pitanje daljnje preseljenje puan-
stva prema sklopljenom ugovoru.

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA
Br 007593 Prim. 18.VHI 1941 MP

DRAVNI RAVNATELJ:
J. Roankovi3

2
Vidi dok. br. 198.
Josip.

498
 BR. 210
IZVETAJ KRILNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA GO-
SPI OD 13. AVGUSTA 1941. ZAPOVJEDNITVU 1. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE 0 SITUACIJI NA PODRUJU KRILA
SA PODACIMA 0 USTAKIM ZLOINIMA1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE POSTAJE
Taj. Broj 483/J.S.

Izvjee o stanju etnike akcije

na podruju krila Gospi.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB.

Zagreb, 15. kolovoza 1941.

Savezno se izvjeima ove pukovnije Taj. Br. 405 od 8.-438

i 451 od 12. kolovoza t.g. dostavljam izvjee krilnog orunikog
zapovjednitva Gospi Taj. Broj 149 od 13. kolovoza 1941. u
slijedeem:
Dne 11. kolovoza 1941. upueno je sa dva teretna samovoza
domobranstva iz Gospia radi pretresa plantae Borik" kod
Medka - rezultat negativan.
Istog dana nae snage iz Graaca vrile su pretres i ienje
podruja oko Rudopolja i Bruvna r no rezultat je bio negativan,
jer su nae snage naile na jak otpor komunistiko-etnike bande,
pa su bile prisiljene nakon borbe povui se natrag u Graac. Tom
prilikom ranjen je jedan asnik, 7 domobrana, 1 domobran ubijen,
a 1 nestao.
Uope do sada na strani naeg domobranstva ima gubitaka
oko 30 momaka, to ubijenih a to ranjenih i od toga 10 nestalih,
za koje se sumnja da su takoer poubijani.
Orunika postaja Stari Grad 12. ov. mj. izvjestila me je, da
je u natrag 10 dana vreno tako zvano ustako ienje sela
Siburine i podruja iste postaje /Ovo je selo nastanjeno grko-is-
tonim ivljem/. Tamonja orunika postaja u jaini od 8 momaka
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 86, reg. br. 23/1-1.
 vri pretrese terena a uz pripomo naoruanih mjetana. Za sada
tamo vlada red i mir kao i na podruju orunike postaje
Maslenica.
Dne 11. VIII. t.g. orunika postaja Senj i Sv. Juraj izvjestila
je brzoglasno, da je na podruju orunike postaje Sv. Juraj u
Velebitu kod objekta Grabovo", primjeeno oko 50 etnika.
Izdao sam zapovijed da se izvri provjera potom orunikih
ophodnji Senj, Sv. Juraj, Krasno, Brlog i Vratnik. - 12. ov. mj.
izvjeten sam od vodnog zapovjednitva Senj, da se vrenom
provjerom nije mogla utvrditi pojava etnika.
Dne 12. ov. mj. brzojavno sam obavjeten d a j e naena leina
orunikog narednika Ivana Bevande, zapovjednika orunike
postaje Buni, na objektu Ljubovo u umi. Izdao sam potrebnu
zapovijed za sahranu.
Dne 12. ov. mj. Veliki upan iz Gospia izdao je zapovijed
da se prekine sa etvom na podruju opine Medak s tim, da su
stanovnici opine Medak duni sami da izvre etvu, tako isto
izdat je proglas preko orunike postaje Medak od strane istog
upana, da se svi mjetani pomenute opine vrate svojim kuama,
a ako se ne vrati, taj e ga smatrati buntovnikom i ako se uhvati,
postupit e se sa njim po zakonu. Ovo je uinjeno zato, da bi se
predusreli dalnji sukobi etalaca i itelja opine Medak.-
Talijanske vojne vlasti i na dalje rade protivu naih interesa,
jer etnike, kao takove poznate, koje oni uhvate dre u svojim
logorima s motivacijom da ih zatite od ustaa, a u stvari im slue
kao konfidenti.
Prilikom zadnjeg napada etnika na oruniku postaju Gornja
Ploa, zapovjedniku iste postaje, naredniku Mercu oduzeo je
porunik Varadinske bojnice, 4 satnije Ivan Peri prihvatni pisai
stroj i nije ga htio vratiti govorei, da je to ratni plijen. Intervenirao
sam kod zapovjednika nae bojne posade u Graacu, pa mi je
obeano, da e se stroj vratiti.
Prilog prijepis zapovjednitva talijanske pjeake divizije
SASARI" (SASSARI") kojim ove zabranjuje putovanje i prolaz
naim naoruanim snagama na podruju operacija. Na intervenciju
zapovjednika gospiskog zdruga generala g. Lukia, odloeno je
izvrenje ove zapovijedi, dok se ne dobiju potrebne instrukcije.
Od strane zapovjednika posade Graac ovom zahtjevu talijanskih
trupa nije udovoljeno, kako se to vidi iz prijepisa V.T. Br. 195
posade Graac.
Takoer prilaem prijepis izjave Sijei Abdulaha vlakovoe
iz Graaca, o stanju na podruju ovog krila kao i podruju 2.
 orunike pukovnije od 29. srpnja do 7. ov. mj. Sa istim vlakovo-
om putovao je i predstojnik eljeznike postaje Graac g.
Orekovi, koji je dao izjavu generalu g. Lukiu, a koju nisam
mogao dobiti radi uzimanje podataka ili prijepisa s razloga, to
je u istoj izjavi napadan asniki kor, no nisam mogao utvrditi,
da li na ili talijanski i od koga je napadan.
Dne 12. ov. mj. doao mi je i dao izjavu povjerenik iz
Podlapca 2 a koja je provjerena kao tona i glasi: _,,Zupni stan
pretvoren je u zatvor.
U ovaj zatvor doveli su divlji ustae u toku ovih dana Danicu
Lemai /grtko-istone vjere/ a mu joj je zarobaljen u Njemakoj,
sa 4 djece, starih 2, 4, 9 i 10 godina. Nou je doao bivi robija
Dane Buni iz Podlapca te enu i djecu tukao, zatim ih odveo
u podrum, te se dalje o njima nita nezna.
Jednog dana doveli su djevojku Soku 19-20 godina staru,
nepoznatog prezimena takoer grko-istone vjere. Istu je jedan
divlji ustaa metnuvi joj no pod vrat silovao".
Divlji ustae organizuju se po petorica. Odlaze u okolna
srpska sela, tamo pljakaju te robu i novac dovoze u Podlapac i
dijele po selu.
Povodom ovih dogaaja upuena je danas 13. ov. mj. od
strane zapovjednika gospikog zdruga, sporazumno sa Velikim
upanom iz Gospia jedna satnija na teretnim samovozima iz
Gospia preko Bunia u Podlapac, da ove divlje ustae" razoru-
aju i eventualno kolovoe predaju sudu.
Danas 13. ov. mj. sahranjen je ustaa ime Gazi iz Tribnja,
kotar Karlobag, koji je bio u borbi kod Divosela teko ranjen a
12. ov. mj. u ovdanjoj dravnoj bolnici preminuo.
Danas oko 10 sati ispaljeno je na seljake itluka i Poitelja,
kotar Gospi, pri poljskom radu oko 70 naboja od strane ustaa,
koji su uvali nae etelice. Seljaci su se razbjeali. Kod Velikog
upana intervenirao je zapovjednik gospikog zdruga.
Dne 10. kolovoza t.g. talijanski obskrbni asnik kod talijanske
vojne jedinice u Peruiu, susrevi nae dvije ene Hrvatice u
blizini sela Studenci, opina i kotar Perui, upitao ih je ta su
one, da li srpkinje ili Hrvatice, ova su mu odgovorile, prevarivi
ga da su srpkinje, a na to im je on rekao, da se nita ne trebaju
bojati, jer da e ubrzo doi svuda u ovom dijelu Hrvatske
talijanska vojska, pa e Hrvate smiriti i rastjerati. O ovome to
2
Vidi dok. br. 208.
im je on rekao neka nikome ne govore. Ovaj asnik vlada
Hrvatskim jezikom, ina je porunikog a imena mu se nezna".
Dostavlja se prednje na znanje.
Sa 3 priloga.
Dostavljeno:
Ravnateljstvu za javni red i sigurnost
Nezavisne Drave Hrvatske i Vrhov- Zapovjednik, pukovnik
nom orunikom zapovjednitvu. anic

3
Dragutin.

BR. 211
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE JOSIPDOL
OD 13. AVGUSTA 1941. 0 INTERVENCIJI ITALIJANSKOG PO-
RUNIKA RUZZENENTI-JA U OTKRIVANJU I HVATANJU US-
TAA KOJE SU POINILE ZLOINE U JOSIPDOLU1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 482/J.S.

Talijanski astnik sa svojim vojni-

cima u Josipdolu nered poinio.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB

Zagreb, 16. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunike postaje Josipdol sa dopisom T.Br. 59

od 13. kolovoza 1941. - javlja slijedee:
Dne 12. kolovoza 1941. - doao je u Josipdol 2 talijanski
porunik g. Ruzzenenti Bat. 79 sa oko 15 svojih vojnika i sa sobom
1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 86, reg. br. 22/1-1.
Vidi dok. br. 200.

502
doveo oko 15 grko-istonih ena, ije su mueve seoski ustae
uhitili i poubijali i zatim se posakrivah po drugim selima, te po
mjestu traio ustae i mueve navedenih ena, pa kada ih nije
mogao nai, opkolio je opinsku zgradu, izvrio premetainu
traei vjerovatno oruje i da mu se kae, gdje su ustae i ljudi,
koje su oni uhitili i poubijali.
Ovom prilikom je dotini talijanski astnik opinskog nael-
nika Trkulja i biljenika Mihaljevia, kojem je oduzeo i revolver,
poveo sa sobom zaprijetivi im se da e ih poubijati, ako se u
roku 1 sat ne pronau ustae i ljudi pomenutih ena.
Ovim svojim postupkom je talijanski astnik u mjestu Josip-
dolu izazvao toliki nered, da se je narod poplaio i pobjegao po
okolnim selima, kukuruzima, njivama i umama.
Na brzoglasno traenje intervencijom krilnog orunikog
zapovjednika i kotarskog predstojnika u Ogulinu, doao je jedan
drugi talijanski astnik i ovoga sa njegovim vojnicima uklonio i
time se odmah u mjestu uspostavio red i mir, a narod se povratio
svojim kuama.
Navedeni talijanski astnik Ruzzenenti je takoer 11. ov. mj.
u 6 sati na eljeznikoj postaji Josipdol sa uperenim revolverom
zaprijetio eljeznikom inovniku Mihaljeviu, da e ga ubiti, ako
mu ne zaustavi vlak.
Po ovome su nadlene vlasti izvjeene."
Dostavlja se prednje na znanje.

Dostavljeno:
Ravnateljstvu za javni red i sigurnost
Nezavisne Drave Hrvatske i Vrhovnom Zapovjednik, pukovnik:
orunikom zapovjednitvu. ani3

3
Dragutin.
 BR. 212
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG VODA U SLUNJU
OD 13. AVGUSTA 1941. 0 STANJU NA KORDUNU SA PODA-
CIMA O MASOVNOM UNITAVANJU SRPSKOG IVLJA I BA-
CANJU LEEVA U JAME1

Prijepis
ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. broj: 484/j-S.

Izvjee o opem stanju na pod-

ruju voda, obzirom na komuni-
stiko-etniku akciju.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE D R A V E HRVATSKE
ZAGREB
orieva br. 4

Zagreb, 16. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunikog voda u Slunju dopisom Taj. Broj 89

od 13. kolovoza 1941. javlja slijedee:
Do 27. VII. t.g. stanje je jo bilo u glavnom zadovoljavajue
obzirom na udarac za srpsko stanovnitvo, koji je dobilo osniva-
njem Nezavisne Drave Hrvatske. Dobar dio ovog iteljstva bio
se je ve pomirio sa sudbinom. Mnogi su ve bili zatraili prelaz
u katoliku vjeru. Tono je, da ovo nije bilo kod mnogih sa
uvjerenjem, ah kada bi se ostvarilo ono to pravi etnici misle -
ovi Srbi to bi preh na katoliku vjeru bih bi izloeni veoj
opasnosti nego sami katolici, jer bi se smatrah kao izdajnici ne
samo narodni ve i vjerski, dakle opet bi se moglo uzeti, da su
imah dobre namjere. Sto je najvanije, ne bi veina radila djelatno
protiv drave, dapae bi i u vlastitoj koristi radila na njenom
ouvanju.
Nakon sluaja kvara b.b. hnija - pruga na podruju kotara
Vojni dne 27. i 30. VII. t.g. to je bilo djelo komunista, a misao
je potekla od komunista iz Karlovca, doim je vrenje ovih djela
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 145, reg. br. l/2-(l-3). Dokumentu
nedostaje zavretak. Objavljeno u Zborniku, tom V, knj. 1, dok. br. 132.
bilo kod domaih ljudi, ali naklonjenih komunizmu, srpsko
stanovnitvo se je uplailo znajui, da e ljaga pasti na njih kao
zajednicu i ako ogromna veina nije za ovo nita znala, a ni elila
da se to dogodi. Ovo moda ne iz ljubavi prema dravi Hrvatskoj
ve u vlastitoj koristi, jer su svjesni bili, da e za ovo oni ispatati.
Od 29. VII. t.g. poelo je ienje" od strane ustaa. 2 Ovo
2
Pod izgovorom ienja terena ustae su krajem jula i poetkom avgusta
1941. izvrile masovne zloine nad srpskim ivljem na podruju Korduna i Banije.
O tome svedoi izvetaj Velike upe Pokupje od 15. XI 1942, u kome se daju
podaci o pogromima izvrenim nad Srbima tokom 1941. u kotarima Vojni i
Vrginmost, Glinskoj crkvi i drugim stratitima. Izvetaj glasi:
Velika upa Pokupje u Karlovcu predloila je za mjesec listopad o.g. mjeseno
izvjee, koje glasi:
Na podruju kotara Vojni i Topusko je mir naruen sa strane partizana.
Partizani gospodare cielim podrujem vojnikog kotara izuzev mjesta Vukmani,
te gospodare cielim podrujem topuskog kotara izuzev mjesta Topuskog.
Prole godine koncem mjeseca srpnja bio je prvi puta naruen mir i red u
kotaru vojnikom time, to je baena u prostoriju pote u Tuiloviu jedna bomba.
Istih dana porezane su tri ili etiri brzoglasna stupa kod Brezove Glave. Poinitelji
se nisu mogli ustanoviti, pa je ve dan dva nakon toga izala na lice mjesta kaznena
ekspedicija, koju je sainjavala jedna vea formacija Ustaa iz Gline. Prema
podatcima koje imade ova Velika upa ovi su Ustae iz Gline primjenili zbog tog
naruavanja mira i reda malo previe drastine mjere. Oko 400 ena i ljudi kotara
vojnikog bilo je pobito, a imovina oduzeta i unitena. K toj formaciji glinskih
Ustaa, bila je poslana i satnija Ustaa iz Karlovca kao pojaanje. Meutim, ova
satnija pripremne bojne iz Karlovca, bila je vraena nakon nekih 14 dana u
Karlovac. Izgleda po svemu, da glinjanima nije odgovaralo drutvo karlovana,
jer je karlovaka satnija stala na stanovite, da se imadu hvatati odmetnici, a ne
mrino puanstvo i ene.
Na ovakove represalije odmetnulo se u umu prilino veliki broj pravoslavnog
puanstva, koje je bilo u to vrijeme jo uglavnom nenaoruano, a vraalo bi se
svojim kuama tek onda, kada nije bilo u mjestima vojske.
U to vrieme padaju prvi napadi na manje orunike ili domobranske
ophodnije, a napadi su jo u to vrijeme izvreni veinom sa lovakim pukama i
kuburama, te su obhodnje bivale razoruavane, i tako malo po malo dolazili su
odmetnici do vojnikog oruja ak i do strojnih puaka. Prvo vee razoruavanje
dogaa se u mjesecu listopadu na posadu u Tuiloviu. Taj napad vodio je Galjer
sa svojom enom Nadom, a imao je oko 50 naoruanih odmetnika. Posada u
Tuiloviu od 18 ljudi sa strojopukom razoruana je. Tako su malo pomalo padale
redom posade u kotaru Vojni, a odmetnici se obskrbljivali orujem. U mjesecu
sienju 1942. godine deava se razoruavanje u Vojniu, koja je iznala oko 470
ljudi te su tom prilikom doli partizani do 470 puaka, oko 40 lakih strojnica, 8
tekih strojnica i 4 bacaa mina. Ovako je zapoelo u kotaru Vojni.
U susjednom kotaru Vrginmost desilo se sredinom ljeta takoer nezgodan
izpad ba istih Glinskih ustaa. Uitelj iz Vojinice Nikica Generalovi, koji je
inae svrio preparandiju u Karlovcu, oenio katolkinju, od koje nije traio niti
prigodom vjenanja da pree na pravoslavnu vjeru, koji se nikada politikom bavio
nije i uobe bio poznat kao vrlo dobar ovjek, sakupio js_u svome mjestu
slubovanja i okolnim selima oko 2.000 Srba i poveo ih je pod Hrvatskom zastavom
u Vrginmost u namjeri, da preu na katoliku vjeru.
Doavi u Vrginmost bui su ti ljudi tovareni u kamion i odvedeni u Glinu. U
Glini su ih po grupama uvodili u crkvu toboe radi prielaza, a u stvari ti su ljudi
bili u samoj crkvi svi poklani. Razumije se, da je i kotar Vrginmost time na svaki
dolazak vojske, a naroito Ustaa bjeao u ume.
 U susjednom kotaru Slunj, na sam urev dan bila je po Srbima poklana
jedna hrvatska obitelj. Od te obitelji stradao je: otac, majka, stara majka, sin od
16 god. i kerka od 4 godine, dok se sluajem spasila 10-godinja kerka i
dvogodinji sin. To je bilo Hrvatskom Blagaju. Kad se za to saznalo poslana je
kaznena ekspedicija u Hrvatski Blagaj, koja je pohvatala oko 500 Srba i strieljala.
Jedan od njin spasio se iz jame u koju su ga bacila zajedno sa ostalim mislei da
je mrtav. Isto tako kao i u gornja dva kotara nastalo je mjeu Srbima vrienje i
nije trebalo nita drugo, nego da netko to vrienje izrabi i podigne ustanak.
Izgleda po svemu, da je nakon odlaska Galjera i njegove ene Nade u kotar
Vojni, Vrginmost i Slunj to vrienje zaprimilo odreenije crte. Do tog vremena
nije se primjetilo kod srba t.j. tih odmetnika komunistiki duh, ali nakon dolaska
Galjera i njegove grupe, primjeuje se, da odmetnici ne nastupaju vie kao Srbi
nacionalnosti, ve kao partizani-Komunisti. Dapae imade dokaza, da su oni
zapoeli ienjem svojih redova od tih srba nacionalista odnosno etnika i to na
najradikalniji nain.
To su bili poetci, a nae vlasti ne mogavi predvidjeti konane oblike i zamaaj
tih poetaka pravile su za svaki napadaj odmetnika reapresalije prema puanstvu,
tako da se danas moe rei, da je sav Kordun osim pojedinih mjesta u rukama
partizana.
U kotaru Jastrebarskom zapoeli su nemiri takoer prolog ljeta nekako u
mjesecu kolovozu. Nemire su poinjali izkljuivo stranci tj. ljudi koji nisu roeni
u kotaru Jastrebarskom. Od seljaka tamonjeg kotara a na podruju obine Krai
primjeeni su strani elementi i njihovo kretanje u pravcu jednog sela obine Krai.
Orunika postaja u Kraiu pojaana pripremnom bojnom Kraikom izaslala je
u izvide kombiniranu obhodnju. Ta obhodnja bila je iz zasjede napucana i tom
prilikom ubijen ustaa Hri, a jedan orunik teko ranjen. To je bio prvi napadaj
na nau oruanu silu. Smjesta su provedene operacije sa pojaanim snagama u
tom podruju i uspjeh tih operacija bio je ne oekivan. Uvaeno je preko 30
komunista, koji su svi bili stranci, ali su imali sklonifa kod domaih seljaka u
njihovim klietima /hisima/. Nakon toga ienja bio je u umberku tj. a na podruju
kotarske oblasti Jastrebarsko apsolautno podpuni mir i red do ove godine od
prilike mjeseca srpnja. Sredinom ljeta ove godine, ponovno je primjeeno povla-
enje pojedinaca po umberku, te je ak jedna orunika ophodnja imala sa
dvojicom i okraj, jer su ista dvojica prilikom legitimiranja povukli na orunike
revolvere. Konfiguracija tla samog umberka sa svojim umama i brdima vrlo je
podesna za skrivanje veih skupina odmetnika i partizana, a osim toga njegov
smjetaj uz talijansku granicu, koja nije nikako uvana, naroito pogoduje
odmetnikom etnikovanju, jer se iz Slovenije mogu prebacivati ak i velike
jedinice odmetnika, a da ne budu ometane. Izgleda, da je razlog ba taj smjetaj
umberka, da su ovog ljeta u to podruje poele dolaziti sad vee sad manje grupe
partizana Slovenaca, koji su se po nekoliko mjeseci /3 u posljednje vreme/zadravali
u tom kraju. Partizani Korduna i Banije htjeli su svakako uzpostaviti vezu sa
prtizanima umberka. tj. i sa samom Slovenijom, pa su i oni ubacili u umberak
jednu veu skupinu svojih Kordunskih partizana. Dakle mir i red u kotaru
Jastrebarskom naruen je izkljuivo po stranoj klatei, koja se slievala u umbe-
raka brda.
KOTAR PISAROVINA jednim svojim dielom lei s desne strane Kupe i
granii se kotarom Glina, Vrginmost i Vojni. Taj dio kotara be obzirom na tu
okolnost bio bi pod utjecajem prilika graninih kotara. Osim toga taj dio kotara
imade veinu ivlja pravoslavnog, koji je naroito pogoen operacijama koje su
se vodile protiv odmetnika ove zime oko Boia. Neka su mjesta sravnjena sa
zemljom, pa je taj ivalj ostao bez kua a i bez porodica, koje su zateene kod kue.
U tom dielu kotara bila je prekinuta prole godine inicijativom samih
ravoslavaca akcija za prelaz na katoliku vjeru. Prijavilo se dobrovoljno oko
7.000 ljudi. Meutim u to vrieme sjedio je u obini Pasinja kao povjerenik, ovjek,
koji je na svaki nain taj prielaz ometao i konano ga omeo. Naprijed spomenutim
 operacijama bio je ujedno stavljen izvan prieposti i taj pokuaj, da se sauva mir
i red tim prielazom.
Dio kotara koji lei s lijeve strane Kupe veinom je napuen ivljem katolike
vjere, pa bi se taj dio mogao sauvati od nepriajtelja, koje zadaju krstarei odredi
partizana, kada bi Kupa bila zatvorena tako, da se nebi mogli partizani prebacivati
s desne strane Kupe na lievu.
Iz gore izloenoga moe se danas ve zakaljuiti i bez posebnog odgovora na
ovu toku, takova sigurnost osoba i imovine postoji na podruju ove upe. Ono
to je bilo u jeseni 1941. godine tek poetak, izgleda danas kao alosna injenica,
koja je zaprimila svoje odreene forme.
U kotaru Vojnikom, preostalo je u naim rukama jedan dio obine Vukmani,
koji brani oko 100 ljudi. Ako se usporedi poloaj Vukmania sa poloajem Brezove
Galve, koju je branilo preko 500 momaka /Ustaa, domobrana i orunika/ sa vrlo
jakim naoruanjem, ak i topovima i vrlo dobro izgraenim poloajima, tada se
moe zakljuiti kakova je sigurnost u Vukmaniu. Vukmani moe pasti svakog
asa u tako kratkom vremenu, da mu se nee moi poslati niti najmanja pomo.
U kotaru Vrginmost drimo u svojim rukama obinu Topusko, a posada u
Topuskom broji oko 400 momaka. Topusko je opkoljeno partizanima i saobraaj
sa okolnim mjestima Topuskog je vrlo nesiguran, jer ta mjesta nadziru obhodnje
partizana. Do pred nekoliko dana odravala je ova Velika upa vezu sa kotarom
Topuskog preko Petrinje i Gline. Meutim posljednjih dana ta je veza prekinuta
odnosno dovedena' u stanje potpune nesigurnosti, to dokazuje napadaj na samu
Glinu. Veza Topusko sa Kladuom takoer je prekinuta, jer partizani i tu vezu
nadziru i smetaju. Prema tome i pitanje obstanka Topuskog ovisi o kratkom
vremenu, u koliko se situacija pojaanjem naih posada odnosno najprije jakom
akcijom ienja ne promieni.
Kotar Jastrebarsko asovito je u najboljem poloaju, jer su se partizani iz
podruja kotara Jastrebarskog povodom operacija talijanske divizije Lombardija"
i naih oruanih snaga povukli na podruje kotara Pisarovina a dielom na podruje
kotara Vojni.
Podruje kotara karlovakog izvreno je uglavnom partizanskim odredima, u
koliko se isti preko tog podruja prebacuju i kod tih prebacivanja prave tetu
paljenjem dravnih objekata, ruenjem pruge i td. U poslijednje vrijeme ugrena
je obina Skakavac i obina Barilovi i to obje obine vrlo teko, jer izgleda da
su partizani naumili posade koje se nalaze u tim obinama likvidirati. Nekoliko
sela Barilovike obine, a isto tako i obine Skakavac dre partizani iskljuivo u
svojim rukama.
Isto to za kotar karlovaki vriedi i za dio kotara pisarovinskog koji lei s
lijeve strane Kupe tj. partizanski odredi su u tom dielu uglavnom samo prolazni.
Ostali dio kotara tj. s desne strane Kupe je podpuno nesiguran.
Prema svemu izloenom u toci 3. vidi se da je javna sigurnost osoba i imovine
u ovoj upi vrlo mala odnosno u nekim predjelima uobe je nema."
Gornje se priopuje radi izvoljenog znanja.-
ZA DOM - SPREMNI!
Po ovlaenju ministra unutranjih po-
slova Veliki upan kod ministar, unutar,
poslova:
Josip Troyer
Vn, Vojni arhiv, ANDH, k. 71
reg. br. 30/6/
O pokoljima nad srpskim stanovnitvom na ovoj teritoriji pisali su nemakom
opunomoenom generalu u NDH Glezu fon Horstenauu 2. avgusta 1941. godine
slovenaki useljenici na teritoriji NDH:
 je izazvalo paniku kod srpskog stanovnitva tako, da je sve
pobjeglo u umu od straha pred ienjem. To je trajalo do 8.
VIII. t.g. ali zadnjih dana nije uspjevalo, jer je narod znao pravo
stanje i krio se po umama. Nastao je opi strah. Psiholoki
promatrano s jedne strane, puzanja i kukaviluk, a s druge strane
zvjersko ogorenje.
Rad ustaa pored ostalog bio je netaktian, jer su oieni
manje opasni i manje krivi kao i mnogi starci, ene i djeca do
najnie dobi, doim su oni sa mranom savjeu, mlai i jai
pobjegli u ume. Sa jednom reenicom kazano: NEBORCI SU
U krajevima Krnjak, Vojni, Krstinjak i Tuilovi stanuju ljudi iskljuivo
pravoslavne vere. Pre nekoliko dana su predsednik optine i ustaki komesar
optine Krnjak naredili da neki poljoprivrednici, koje je imao oznaene na spisku,
donesu u optinu odreenu koliinu raznih prehrambenih artikala za pridole
slovenake doseljenike.
Kada su mukarci predali prehrambene artikle, ustako odeljenje ih je uhapsilo
i odvezlo. Dovezli su jo mnogo ljudi iz drugih krajeva, pa su tako na jednom
mestu prikupljene mukarce, kojih je bilo 400, jednostavno postreljali bez ikakvog
sudskog procesa... Umorstvo tih 400 rtava je izvreno 29. jula u vremenu od 16
do 19 asova".
U Ljubljanu je septembra 1941. stiglo pismo nepotpisanog slovenakog
izgnanika, kojeg su iz Slavonske Poege odvezli u Slunj i dalje u Cetingrad gde
su ga sa jo nekim Slovencem nastanili kod srpske porodice Basara. Ovako kazuje
0 zloinu:
Ujutro drugog dana 30. 7. smo, pak, saznali od gospoe Basara da su ustae
nou pokupile oko 360 Srba u naoj okolini, meu kojima i naeg dobroinitelja
Basaru, druge srpske trgovce, uitelje, zanatlije i poljoprivrednike te pravoslavnog
popa. Zatvorili su ih sve u andarmerijsku kasarnu u Cetingradu pod izgovorom
da e ih izgnati u Srbiju. Jo istog dana popodne su ih natovarili, kao daske jednog
povrh drugog, na teretne automobile i odvezli tri kilometra od Cetingrada, gde
su nekad bili stari jugoslovenski bunkeri. Tamo su se morali svui i takve, u
kouljama i gaama, poubijali su ih mitraljezima. Ustae su vanredno brutalno
postupale sa njima - nama je ispriao neki finansijski nadzornik po imenu Joco,
koji je morao otii sa njima kao straar, - neke su polumrtve pobacali u bunkere
1 tako zatrpali.
Nekoliko dana kasnije su pozvali ene ubijenih Srba u optinu i tamo im rekli
da prikupe svoje stvari zajedno, jer e ih, navodno, odvest u Slunj a onda dalje
u Srbiju. ene su pokupile meu njima i naa gospoa Basara - to je bilo
preko potrebno te su krenule u optinu. Tamo su ih zajedno s decom i prtljagom
ukrcali u auto i odvezli prema Slunju. Pred Slunj em su automobili skrenuli na
stranputicu, gde su ustae ene i decu poubijale doslovno buzdovanima."
U pismu opisuje i druge ustake zjoine koje su videli slovenaki izgnanici.
Osamnaestog avgusta su popalili sela eijavci, Klekovau i Ruavec i u njima
I pobili preko 1200 ljudi i dalje: U irokoj Rijeci - optina Krstinja - ustae su
. namamile srpske ene i decu u crkvu pod izgovorm da e doi katoliki svetenik
' i da e biti pokreni u katoliku vjeru i tako sauvati bar ivot. Kada su svi ve
bili u crkvi, ustae su je zakljuale, oko nje nabacali slamu koju su kasnije zalili
benzinom. Da se taj gnusni zloin doslovno tako dogodio mogu dokazati svi tamo
naseljeni Slovenci... Do tada, u vreme kada sam pobegao iz Hrvatske - odnosno
iz Cetingrada, tamonji ustaki komandant nam je izjavio da je u kotaru Slunj
pobijeno preko 7000 Srba."
Tone Ferenc, Nacistika politika denacionalizacije u Sloveniji u godinama od
. 1941. do 1945, Ljubljana - Beograd 1979, str. 401-102.
 OIENI, A BORCI OSTALI U UMI". Naivniji i sa istom
savjeu nisu ni bjeali u prvi mah, jer su mislili, da se njima nee
nita dogoditi.
ienje je podpuno izvreno u gradu Slunju i uspjenije oko
Slunja, doim je u udaljenim mjestima manje uspjeha u tome
postignuto.
Sadanje stanje ne moe se za sada navesti sa tonim podatcima
jer je preostali narod u umi, ali je svakako veliki broj obitelji
ostalo bez lana.
Rad ustaa na ienju bio je skoro javan, to je ba jedan
od glavnijih uzroka za bjeanje naroda u ume. istilo se je u
kui dvoritu na putu, u prisustvu roditelja, djece ili obratno.
Pljakale su se kue i imovina ljudi tako, da su se jagmili ko e
u bogatiju kuu moi i bogatijeg oistiti. Prilikom zadnjeg ienja,
uzimala su se odijela, dolazilo je do svae izmeu ustaa zbog
toga. Pijanevalo se je, bilo je divljakih prizora kod ienja"
djeteta u kolijevci, staraca, itave obitelji zajedno, sadistiko
uivanje uasnih muenja prije konanog ienja. Ovakovi po-
stupci izazivah su i kod estitih i elinih Hrvata negodovanje i
ulo se je aputanje: OVO JE SRAMOTA ZA NARODNOST
HRVATSKU, KULTURU U KATOLIKU VJERU". Jame su
se veinom ranije kopale. Bilo je sluajeva, da su ienici" sami
nosili alat za kopanje jama i slino. Zakopavanje na pola ivih,
ostavljenja nezakopanih ili slabo zakopanih, tako da ih je rodbina,
kao i oni to su pobjegli u umu dolazila gledati.
Sve je ovo unijelo strah u narod a isto tako i ogorenje da
se na pomirenje ne moe ni pomisliti. Kada bi postojali neki uvjeti
jo bi bilo mogunosti, ali ovdje uvjeta nije bilo i do danas nisu
poznate.
Ja - kao i uope orunici - bio sam potpuno nemoan. Radilo
se je sve bez naeg znanja sa velikim nepovjerenjem prema nama.
Ako bi progovorio ma to i beznaajnog, ugroavao mi je ivot
prijetnjama, bilo posredno ili neposredno, dapae je bilo rijei:
Sada dolaze andarmi na red".
Moda je bio glavni razlog nepovjerenja prema orunicima
to se ovi nisu isticali u ienju i ako su im ili na ruku. Ja sam
objanjavao istima, da smo mi organi vlasti i da moramo uvati
ugled dravne vlasti. Kod Hrvatskog stanovnitva (kod mnogo
njih) je takoer primjeeno negodovanje protiv ovakvog naina
ienja, jer su oieni mnogi, za koje se zna, da nisu nita na
ao uinili Hrvatima, dapae su bili prezirani od ranijih reima
 ba za to, to su zagovarali Hrvate. Ovi bi ljudi sada bili potrebni,
jer bi se preko njih moglo uticati na one, koji su pobjegli.
Povodom naredbe da se prestane sa ienjem i da se narod
pozove svojim kuama od strane .orunika je narod pozivan i
nastoji se to postii, ali je uspjeh u tome relativno slab. Izgubili
su povjerenje a opet je straan razlog zbog kojeg su pobjegli u
umu i svaki je svijestan, da jednom malom pogrijekom (vraa-
njem) moe da izgubi sve. Opet navodim da e potpuno vraanje
iz ume teko uspjeti.
(Bilo je sluajeva da su orunici pitah: Zato bjei?"
Odgovorio je: Bjeim gospodine, da pola sata vie ivim". U
nekim kuama su ostala sama djeca, dapae i po samo jedno
nemono, u drugoj sam starac. Ovakvih i slinih prizora je mnogo.
Plodovi su mnogo stradah stoka ispatila u koliko je ostala u kui.
Mnogo je stoke odveeno i pokradeno. Neki bjegunci tvrde, da
kako bi se i vratili, kada nemaju kome ni nato.
Narod je bio spreman na sve: Iseljenje, sabiralite, prisilan
rad, pokrtenje, samo da se ne isti, a najradije bi bio pristao da
ostane kod svoje kue i postane sve ono to se od njega trai (ovo
naravno ne svi, ali veina). Najbolje bi bio uspio prelaz na
katohku vjeru pomou misionera, jer bi se na taj nain s
uvjerenjem prelo.
Ovog dana, kada je poelo ienje u kotaru Vojni, iz
Vojnia je odlazila talijanska vojska, pa je bilo sluajeva, da su
pri prolazu govorili stanovnitvu: Bjeite Srbi idu ustae i sve
kolju".
Stanje komunistiko-etnikog djelovanja na podruju ovog
kotara je slijedee po postajama:
SLUNJ: Broj je neznatan, jer je veina oiena, a ostatak
je bezopasan i vraa se kuama. Opasnosti od domaih nema, a
vjerojatno strani nee djelovati. Ophodnje idu slobodno po mjesti-
ma.
RAKOVICA: Nije bio nijedan dogaaj. Orunici imaju
uticaja na njih i vraaju se kuama. ienje je svreno, ali ne u
velikoj mjeri.
NOVA KRLJA; Isto stanje kao i kod Rakovice.
PRIMILJE: Na podruju ove postaje bilo je nekoliko
napada na orunike, a 7. VIII. t.g. ubijen je orunik Luka
Perkovi i ranjen Mate Stanki. Jedan dio ovog podruja je neto
oien, a ostalo se nalazi u umi i slabo se vraaju kuama.
Orunikim ophodnjama je nesigurno ii po selima ako su manje
jaine. U umama su vee skupine, a vjerojatno ima ih i sa
 podruja Plakog. Ugroena su katolika naselja. Ako ne uspije
sa vraanjem, stanje e biti sve to tee.
VELJUN: Kod ove postaje je za sada najkritinije stanje u
slunjskom kotaru. Stanovnitvo je veinom grko-istone vjere.
Poloaj je najopasniji izmeu Veljuna i Cvijanovi Brda. U ovom
prostoru se nalaze vee skupine naoruanih, a vjerojatno da ih
ima i iz Krstinje. Na ovom prostoru su bila tri napadaja na
oruniku ophodnju i odveden je uitelj Ivan ajfar i uiteljica
Martini. Ophodnje orunika ne mogu zalaziti u ovaj kraj bez
opasnosti za ivot.
CETINGRAD: Podruje ove postaje granii sa postajom
Krstinja i V. Kladuom, te stanje nije nikada sigurno i ako se za
sada nita ne dogaa. Ophodnje ove postaje ne mogu dolaziti u
pojedina sela ovog podruja, jer su u vlasti bjegunaca.
PERJASICA: Nije bilo nikakovih vanijih dogaaja, ali je i
tamo stanovnitvo izbjeglo. Orunici imaju dobar uticaj na njih i
postepeno se vraaju.
KRSTINJA: Stanje na podruju ove postaje je najkritinije.
Sama vojarna bila je nekoliko dana napadana tako, da sa njome
nije bilo veze kroz 5 dana. Sada je u glavnom osloboena, ali je
uvijek stanje kritino. Ophodnje uope ne mogu ii po selima, a
narod je sav u umi, ili u svojim selima, ali kada bi naili organi
vlasti u veoj jaini, bjee u umu.
VOJNI: Isto je stanje kao i kod postaje Krstinje, osim to
nije napadna vojarna.
KRNJ AK: Stanovnitvo je sve grko-istone vjere. Veina
odbjegla, ali se je poelo vraati sa nepovjerenjem. Stanje je teko
i ako jo nije bilo znaajnijih dogaaja.
VUKMANI: esti su bili dogaaji kvarenja bb. pruge kao
i bacanja bomba na potu u Tuiloviu. Ovo je djelo komunista
iz Karlovca. Narod je kao i u ostalim mjestima odbjegao, ali
orunike ophodnje jo imaju veze sa svima koji su kod kue.
Na podruju ovog zapovjednitva (kotara Slunj i Vojni)
izdato je oko 350 vojnikih puaka sa potrebnim brojem naboja
ugroenim hrvatskim selima radi odbrane. Ovo je s jedne strane
dobro, a s druge strane opasno, da ne bi etnici napali iste i
razoruali ih te na taj nain doli do oruja, koje im je potrebno.
Oruje je izdato na zahtjev ustakog stana u Slunju. Pored ovoga
izdato je narodu i vei broj lova...
3
Nedostaje dalji tekst u originalu.
 BR. 213
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 14. AVGUSTA 1941.
O HRVATSKOM JEZIKU, NJEGOVOJ ISTOI I PRAVOPISU 1

ZAKONSKA ODREDBA
o hrvatskom jeziku, o njegovoj istoi
i o pravopisu

lanak 1.
Jezik, to ga govore Hrvati, jest po svom izgovoru, po
povijestnom razvitku, po svojoj razprostranjenosti na hrvatskom
narodnom podruju, po nainu izgovora, po slovnikim pravilima
i po znaenju pojedinih riei izvorni i osebujni jezik hrvatskog
naroda, te nije istovjetan ni s jednim drugim jezikom, niti je
narjeje bilo kojega drugog jezika ili bilo s kojim drugim narodom
zajednikog jezika.
Zato se zove hrvatski jezik".

lanak 2.
Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskog naroda, pa ga nitko
ne smije izkrivljivati niti nagrivati. Stoga je zabranjeno u izgovoru
i u pisanju upotrebljavati rijei, koje ne odgovaraju duhu hrvatskog
jezika, a u pravilu riei tuice, posuene iz drugih pa i slinih
jezika.
Iznimno se mogu upotrebljavati riei, koje su ve zadobile
posebno znaenje, te se mogu samo teko ili nikako nadomjestiti
domaim rieima.

lanak 3.
Zabranjuje se davati nehrvatska imena i nazive trgovinama,
poduzeima, zavodima, drutvima i bilo kakovim ustanovama, a
isto je tako zabranjeno izvjeavati i postavljati javno bilo kakove
nadpise koji stoje u protimbi s ustanovama ove zakonske odredbe.

lanak 4.
Hrvatski slubeni i knjievni jezik jest tokavsko narjeje
jekavskoga odnosno iekavskoga govora. Gdje je u ikavskom
govoru kratko ,,i", ima se pisati i izgovarati je" a gdje je u
ikavskom govoru dugo ,,i", ima se izgovarati i pisati ,,ie".

1
Narodne novine" od 14. Vili 1941.
 lanak 5.
Na knjievnim djelima napisanim na bilo kojem narjeju ili
govoru ima se na istaknutom mjestu vidljivo oznaiti, da je
napisano na odnosnom narjeju.

lanak 6.
Mjesto neodreenog glagolskog oblika ne smije se u buduem
vremenu upotrebljavati da" sa sadanjim vremenom.

lanak 7.
Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom, a ne po
zvunom pravopisu.

lanak 8.
Ministarstvo e nastave postaviti naredbenim putem povjeren-
stvo, koje e odrediti sve potrebno, da se ustanove ove zakonske
odredbe privedu u djelo, i koje e se brinuti, da se hrvatski jezik
oisti, a pravopis ustali u duhu ove zakonske odredbe, te e ujedno
propisati i kazne za zatitu istoe jezika i pravopisa.

lanak 9.
Dok povjerenstvo, spomenuto u l. 8, ne izradi konana
pravila hrvatskog pravopisa u duhu ove zakonske odredbe, moi
e se privremeno u kolama upotrebljavati knjige prireene na
temelju ministarske odredbe o pravopisu od 23. lipnja 1941.

lanak 10.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom njezina
proglaenja, a provedba se povjerava ministru nastave.
Dano u Zagrebu, dne 14. kolovoza 1941.

Broj CCXLIX-1083-Z-p.-1941. Poglavnik

Ministar nastave: Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. Mile Budak, v.r. Dr. Ante Paveli, v.r.

Predsjednik
zakonodavnog povjerenstva
ministar:
Dr. Milovan ani, v.r.
 BR. 214
OKRUNICA RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
OD 14. AVGUSTA 1941. DA SE KOMUNISTI, MUSLIMANI I
EVANGELISTI DO DALJEG ZADRE U ZATVORIMA I BEZ
ODOBRENJA NE ALJU U KONCENTRACIONE LOGORE1

RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED

I SIGURNOST
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

Prs. broj :2204-II-1941.

U Zagrebu, dne 14. kolovoza 1941.

Predmet: Komuniste rimokatolike,

muslimane i evangelike-
zadravati u zatvorima.

V E L I K I M U P A M A - Svima,

REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA: ZAGREB,

SARAJEVO, B. LUKA.

Sve komunsite rimokatolike, muslimane i evangelike, koji se

nalaze u zatvorima na tamonjim podrujima, do daljnjega ne
treba slati u koncentracione logore bez odobrenja ovog Ravnatelj-
stva ve se imaju zadrati u zatvorima.-
U vezi ovoga potrebno je da Naslov obavijesti sve podrune
vlasti radi tonog pridravanja i izvrenja.-

Za Dom spremni!

Po nalogu Ravnatelja,
MP Predstojnik odsjeka:
Paver, v.r.

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 189, reg. br. 7/2-2.

514
 BR. 215
IZVETAJ ZAPOVEDNIKA ORUNIKOG VODA BIJELJINA
OD 14. AVGUSTA 1941. O SITUACIJI NA PODRUJU KOTARA,
HAPENJU I STREUANJU SRBA U KRUGU KASARNE U BIJE-
LJINI OD STRANE USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 268/J.S.

Izvjee o strijelja-
nju u krugu vojarne
5. bojne u Bijeljini.

Sarajevo, 22. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunikog krila Tuzla sa Taj. Br. 186 od 19.

kolovoza 1941. dostavio je izvjee zapovjednika voda Bijeljina
Taj. Br. 122 od 14. VIII. t.g. slijedeeg sadraja:
Na 11. kolovoza o.g. na poziv kotarskog predstojnika
kotarske oblasti Bijeljina g. Ivana Tolja dola je u Bijeljinu ustaka
bojnica iz Hrvat. Mitrovice. Ustaku bojnicu od 50 ljudi potpuno
naoruanih predvodio je ustaki nadporunik g. empelj. Ova
bojnica bila je pozvana na linu intervenciju kotarskog predstoj-
nika radi odravanja reda i sigurnosti na podruju bijeljinskog
kotara, poto se je desio sluaj sabotae od nepoznatih lica, koja
su u toku noi od 10. na 11. kolovoza presjekla brzoglasne linije
u pravcima Bijeljina - Janja. Bijeljina - Ugljevik i Bijeljina -
Brko. O ovome je naslov izvjeten od strane ovoga voda sa
spisom Taj. Br. 118 od 12. ov. mjeseca.
Pomenuta bojnica prokrstarila je itavim podrujem bijeljin-
skog kotara kako bi dola u dodir sa pobunjenicima, kako su bili
pogreno izvjeteni. Objasnio sam ustakom nadporuniku g.
Cempelju po njegovom dolasku u Bijeljinu na dan 11. ov. mj. u
emu je stvar, odnosno o sluaju presjecanja brzoglasnih linija,
ali da je bilo kakve borbe na rejonu ovoga voda, nije bilo ni rijei.
Ne verujui mi ustaki nadporunik prokrstario je podruje, ali
se vratio bez da je imao ikakav dodir sa pobunjenicima.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 58/2-1.
515
 U meuvremenu su ustae iz Bijeljine i iz drugih ustakih
tabora izvrili niz hapenja sa znanjem kotarskog predstojnika,
poto je kotarski predstojnik naredio da se iz svake opine u ijoj
su blizini bile pokidane brzoglasne linije dotjera u kotarski zatvor
po 50 vienijih ljudi. Navodno neki su od ovih odvedeni u vojniki
logor 5 bojne u Bijeljini sa znanjem ustakog nadporunika g.
empelja. U kome cilju nisam mogao tono da utvrdim, kao ni
to kuda su ovi ljudi kasnije upueni.
Kod uhienja ovih Srba orunitvo nije uestvovalo poto za
ovo nije ni dobilo nareenje, ve je samo orunika postaja Janja,
Ugljevik i Bijeljina povela slubene izviaje na ijim se rejonima
desilo presjecanje brzoglasnih linija i o tome je izvjeten ovaj vod.
Na 13. ov. mj. po dolasku u vod obavjestio me je oru.
narednik Herceg, kako mu je u toku noi 12. ov. mj. saopio
ustaa iz Bijeljine Mehmed Alija Tahirovi, da je on prisustvovao
u vojnikom logoru strijeljanju nekolicine Srba.
Pokuao sam odmah da saznam itavu stvar od orun. satnika
g. Franje Mladenovia, koji je zamjenjivao u dunosti bojnika 5
bojne g. Prpia, ali mi satnik g. Mladenovi nije dao nikakvu
konkretnu izjavu, ve je rekao da mu je samo poznato da je neko
od ustake bojnice, koja je noila u logoru, u toku noi od 11.
na 12. ov. mj. pucao. Na pitanje dali je tko i od koga strijeljan,
satnik g. Mladenovi nije mi odgovorio niti pozitivno niti negativ-
no, po emu sam zakljuio, da se je ipak neto desilo o emu ne
treba da znam. Meutim se je u gradu pogovaralo kako je po
noi izvreno neko strijeljanje u vojnikom logoru, a kad se je
saznalo da je strijeljan neki vieniji gostioniar Risto Sekuli,
postalo je ovo strijeljanjje javna tajna.
Obavjestio sam usmeno o ovome kotarskog predstojnika g.
Tolja o tome to se u gradu govori i ta su mi moji orunici
saopili, ali kotarski predstojnik ovome nije davao znaaja. Upo-
zorio sam tada g. predstojnika da e ovo strijeljanje izvreno bez
ikakvog zakonskog sudskog postupka i bez prijekog suda izazvati
jo vei strah i paniku, pa dovesti eventualno i do nepoeljnih
posljedica, poto je ovakav postupak bio apsolutno nepotreban
jer se narod do sada prema vlastima pokazao na podruju ovog
voda potpuno korektan. Za sluaj sabotae predloio sam, da se
uzmu po 5 vienijih ljudi kao taoci, no ni ovo nije prihvaeno
nego se i dalje sa seljacima postupa i hapsi se bez znanja orunikih
postaja, tako da je ovaj narod zaplaen i im se na kunim vratima
pokau orunici od njih se krije i bjei u oblinji kukuruz, dok je
ranije ovaj narod imao u orunike puno povjerenja.
 Dostavljam prednji izvjetaj i istiem da je javni red na
podruju ovoga voda nepovoljan i da e biti uspostavljen tek onda,
ako se prestane sa proganjanjem, hapenjem i srtijeljanjem nevinih
seljaka bez svakog zakonskog osnova. Narod je doskora imao
potpuno povjerenja u svoje orunike koji su mu uvijek bih najblii
pa je od prijeke potrebe da ovo povjerenje od naroda zadobije
orunitvo opet."
Prednje predlaem s molbom na znanje.
Prilog: 3 izjave. 2

Dostavljeno:
Ministarstvu Domobranstva,
Ravnateljstvu za javni red
i sigurnost, Vrhovnom Orun.
Zapovjednitvu, zapovjedni-
tvu Vojne Krajine i Bos. div. Zapovjednik, pukovnik:
podruja. Pav3

2
U prilogu su 3 izjave o ovom dogaaju.
3
Paveli Kreimir.
 BR. 216
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE ILIDA OD 14. AVGUSTA
1941. O HAPENJU, STRELJANJU I SPALJIVANJU 80 SRBA IZ
RAKOVICE, KOBILJE GLAVE, BUHOTINEI DRUGIH SELA OD
STRANE USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Broj 717/J.S.

Izvjee o ubojstvu
ustaa i ostalim do-
gaajima u Rakovi-
ci, dostavlja.

Sarajevo, 19. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunike postaje Ilida, krila Sarajevo spisom

Taj. Br. 218 od 14. kolovoza 1941. dostavio je slijedee:
9. kolovoza 1941. oko 9 sati na veer na dravnoj cesti
Sarajevo - Kiseljak, na mjestu zv. amin Gaj, u blizini sela Keelja
i Rakovice, kotara Sarajevo, vie nepoznatih naoruanih lica
saekalo je iz zasjede ustaki kamion, koji je vozio 9 ustaa iz
Travnika za Sarajevo te na istog otvorili vatru iz vojnikih puaka,
i trojicu ustaa na mjestu ubili, a ostalu estoricu tee ranili i
potom pobjegli.
Ophodnja ove postaje narednik Stjepan Ozimica, orun.
razvodnik Alija Hromi i Sadik Hadimahovi te pokusni orunik
Avdija Metiljevi sa seljacima Fadilom Gloom iz Hrasnice i
Ivanom olom iz Otea, izala je odmah na lice mjesta i zatekla
od puanih naboja oteeni ustaki kamion na sredini ceste i u
istom 3 mrtva ustae, 2 iz Travnika i jedan iz Sarajeva. Ostalih 6
ranjenih ustaa su prije odlaska ophodnje na lice mjesta ustakim
autom prevezeni u bolnicu u Sarajevo.
Ophodnja je uz pripomo ustaa sa Ilide odmah poela voditi
istragu. Na licu mjesta poinitelji nisu ostavili nikakvih tragova
osim nekoliko komada praznih aura kao i naboja, a pretresom
okolice lica mjesta nita vano po istragu nije pronaeno. Slijede-
eg jutra t.j. 10. kolovoza 1941. oko 7 sati, kada je ophodnja
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 1/7-1.
 prikupila nekoliko seljaka iz oblinjeg sela Keelja na lice mjesta
radi istrage, u istom momentu dolo je oko 60 ustaa iz Travnika
i Kiseljaka sa orunikim porunikom g. Buzaniem (koji je
ujedno i ustaa) i ustakim stoernikom iz Travnika, te su od
ophodnje preuzeli naprijed dovedena lica, koji su bili svi Srbi i
nakon kraeg ispita strpali ih u jedan kamion i prema Kiseljaku
odvezli.
Istodobno je na lice mjesta stiglo oko 100 drugih ustaa iz
Sarajeva, Ilijaa, Alipain Mosta i Stupa, te su sa Travnikim i
ostalim ustaama preuzeli itavu situaciju u svoje ruke, tako da
ophodnja nije mogla intenzivno istragu voditi. Ovom prilikom su
ustae: iz Rakovice, Kobilje Glave, Buhotinje, enika, Kakrinja,
i Glad. Polja oko 80 Srba pohvatali i postrijeljali, a potom vei
dio istih u klancama gdje su ih strijeljah, spaljen je. Ovom prilikom
izgorjelo je u Buhotini 1 tala, u Rakovici 2 i u Kakrinju 1. u
Gladnom Polju kod Marilovia izgorjela je jedna kua i dvije tale,
a u selu Keelji 3 kue, ali u ovim prostorijama nije nitko od lica
izgorio.
Ovom prilikom se istragom za umorstvo navedenih ustaa
krivci nisu pronali, ali po izjavi svjedoka Muje Vrete iz Kakrinja,
koji je ophodnji izjavio d a j e 9. kolovoza 1941. oko 7 sati na veer
vidio 8 naoruanih etnika gdje idu kroz selo Kakrinje prema licu
mjesta gdje se je oko 2 sata kasnije navedeni napad dogodio, a
koje je mjesto od Kakrinja udaljeno oko 4 km i po drugim
okolnostima moe se temeljito sumnjati da su krivci ili njihovi
pomagai iz napred navedenih sela, a osobito iz sela Kakrinja i
Keelja, iz kojih sela je veina mukaraca strijeljana.
Potraga za ubojicama navedenih ustaa od strane ove postaje
i dalje se vodi.
Mrtva tijela navedenih ustaa su 10. kolovoza t.j. ustakim
kamionima preveeni i to 2 u Travnik i jedan u Sarajevo.
Sudsko-hjeniko povjerenstvo za ovo djelo nije izlazilo, ve
je bio na licu mjesta zamjenik kotarskog predstojnika iz Sarajeva,
koji je 12. kolovoza t.g. telefonski izvjestio potpisatog, da se o
ovome sluaju podnese kotarskoj oblasti sasvim kratki izvjetaj."

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNUE
Broj 717/J.S.
Ravnatelj, za javni red i sig., Vrhovnom
orun. zapovjednitvu, zapovjednitvu Bos. div.
podruja i Voj. Krajine izvjee dostavljeno.

Sarajevo, 19. VIII 1941.

Ad akta.
Zamjenik
zapovjednika, potpukovnik:
/Potpis neitak/

BR. 217
DNEVNI IZVETAJ ORUNITVA OD 15. AVGUSTA 1941. 0
VANIJIM DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH SA PODACIMA
O BEKSTVU 5.000 PRAVOSLAVACA SA PODRUJA ORU-
NIKE POSTAJE VRGORA I RAVNICE ZBOG NEUVENOG
TERORA OD STRANE MUSLIMANA1

DNEVNO IZVJEE
o vanijim dogaajima, prema podatcima orunitva za dan 15
kolovoza 1941 godine

1) - 29. srpnja zarobljen po jednom domobranu straaru

maarski asnik na naoj teritoriji 500 m duboko, kod mjesta
uretinski prevoz, kotara urevac. Oko 19 sati je doveden u
postaju Pitomaa. Kod njega su naene: 2 slike snimljene iz
maarskog zrakoplova i to sela Pitomaa i Podravske Sesvete sa
cielom okolinom Drave, jedna specialna karta i crtai blok sa
crtaim materijalom, revolver kal. 9 mm sa 3 okvira i 21 nabojem.
Spomenuti maarski porunik Biro Balit je sproveden Sav-
skom diviziskom podruju, gdje je presluan, a zatim 1. kolovoza
ponovo uz pratnju prebaen preko granice u Maarsku. O. br.
225 -
2) - 2. kolovoza u pijanom stanju su tri seljaka-radnika sruili
stub pokraj eljeznike pruge Varadin - Golubovec, koji pokazuje
uspon, kao i cimentili stub kilometrae, te ove prebacili preko
pruge. Isti su uhapeni. O. br. 223 -
3) - Nou 2/3. kolovoza bacile su nepoznate osobe dvije
bombe u potanski ured u Tuiloviu, kotara Vojni. Od eksplozije

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 81, reg. br. 8/3-2.
 oteena brzojavno-brzoglasna instalacija. rtava nema. O. br
237-
4) - Nou 3/4. kolovoza je od eksplozije podmetnute paklene
maine neznatno oteena eljez. pruga kod eljez. postaje Naice.
O. br. 231 -
5) - U vremenu izmeu 1. i 5. kolovoza dobjeglo je na
podruje oru. postaje irovac, kotara Cazinskog i Bos. Krupskog
oko 4.600 do 5.000 grko-istone vjere stanovitva iz podruja oru.
postaje Vrnogra i Ravnice, a pred neuvenim terorom, koga nad
ovim stanovnitvom vri Muslimanski ivalj. Isto je potvrdio
zapovjednik postaje Ravnice. O. br. 221 -
6) - 5. kolovoza je doznao oru-vodnik Stipo Tomi od Julke
i Zorke Mili iz Volinje, kotara Dvor, da su seljaci pod vodstvom
Milana Kovaevia i jo nekih u selu Volinji i pokrajnjim selima
dizali srpsko stanovnitvo na ustanak.
Istoga dana su kako imenovani seljak Kovaevi, tako i ostali
uhieni. Jer je Kovaevi htio oduzeti za vrijeme pratnje jednom
od straara puku, to je drugi straar Kovaevia ubio. Ubijeni
je predat u selu Kuljani, kotara Dvor radi sahrane. O. br. 238 -
7) - 5. kolovoza u 4 sata napadnuta je i osvojena poslije
ogorene borbe, od strane etnika, oru. postaja ejkovii. Voa
napadaa je biv porunik Branislav Kucalovi iz ejkovia.
Spremaju napad i na ostale postaje. O. br. 233 -
8) - 5. kolovoza oko 15 sati teko je ranjen od strane orunika
komunista Joz Marinkovi, koji je iz pratnje htio pobjei. Ovo
se dogodilo kod mjesta Perin Han, sela Vraa, kotara Zenice. O.
br. 217 -
9) - 6. kolovoza na eljez.v postaji Sv. Klara je iskoio vlak
sa inja. Dva su tee ranjena. rtava nema. Do nesree je dolo
tehnikim nedostatcima, te nema krivice ni do koga. O. br. 232 -
10) - 6. kolovoza je naen u selu Strmici, kotar Bos. Grahovo
jedan letak taba gerilskog odreda, u kojem poziva Hrvate, da se
vrate kuama, da im se nita nee dogoditi. O br. 222 -
11) - 6. kolovoza je ustanovljeno, da etnici oko Knina, a
vjerojatno i na drugim mjestima izdaju propusnice, pojedinim
osobama. Ovakvom je propusnicom putena u Knin jedna seljanka
Hrvatica, koja je traila svog mua kod etnika. O. br. 220 -
12) - 7. kolovoza su se u umi izmeu sela Potoja i Majurca
nalazili odbjegli zloinci-komunisti. Od strane upuene pojaane
ophodnje postaje Krievci, uihiena su dva, a jedan je teko
ranjen. Za vrieme obostrane pucnjave sluajno je ranjena jedna
seljanka. Ozlijeda je lahke naravi. O. br. 224 -
 13) - 7. kolovoza brzoglasni saobraaj kod postaje eljez.
Mesii, na pruzi Sarajevo - Viegrad oteen. Upuena ophodnja
je naila na etniku zasjedu. Nakon kratke pucnjave etnici su
pobjegli u umu. Kod naih rtava nema. Kod etnika jedan
ranjen. O. br. 218 -
14) - 10. kolovoza oko 23.30 sati je od strane etnika
napadnut kamion ustaa kod sela Jarka. Opaljeno je vie puanih
naboja i baena jedna bomba. Dva ustaa su ranjena i otpremljena
u bolnicu u Hrv. Mitro vicu. O. br. 227 -
14) - 12. kolovoza odmetnici su poruili drveni most na putu
Kladanj-Tuzla i prekinuli brzoglasnu liniju.
Iz rudnika kod Bielog Polja odveli su odmetnici 26 konja sa
nekim ljudima u ejkovie, gdje imaju etnici svoj stoer. O. br.
224-
15) - 13. kolovoza su pobunjenici iz Bovia rastjerani. Nakon
borbe, tri ustaa ranjena, a oko 30 odmetnika ubijeno. O. br. 239 -
16) - Nou 13./14. kolovoza odmetnici su zapalili drveni most
na putu Mokro - Sarajevo, kod mjesta Podstione. Prekinute su i
brzoglasne veze. O. br. 243 -
17) - 1 4 . kolovoza je u 6 sati, zamjenik kotarskog predstojnika
u Vrgin Mostu Stanko Kovai, uslied ivane bolesti izvrio
samoubistvo u oru-postaji. O. br. 241 -
18) - eljezniki promet ne radi samo na pruzi Graac - Knin
O. br. 250

Po nalogu Vojskovoe,
zamjenik izvjestitelja za
M.P. orunitvo, satnik
/Potpis neitak/
 BR. 218
OKRUNICA MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA
OD 16. AVGUSTA 1941. 0 POSTUPKU SA NOVCEM, DRAGOCE-
NOSTIMA, VREDNOSNIM PAPIRIMA I TEDNIM KNJIICAMA
SRBA KOJI SE ISELJAVAJU1

Primljeno 25-VIII-1941
Su 1492-1/19
PREPIS

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO PRAVOSUA
I BOGOTOVLJA

Broj 53.839-1941. Zagreb, 16 kolovoz 1941.

SVIM SUDOVIMA I PRAVOSUDNIM USTANOVAMA.

Povodom upita jednog Kotarskog suda, kako se ima postupiti

sa zahtjevima izseljenika Srba povodom njihova izseljavanja za
izruenje pupilnog novca i dragocjenosti poloenih u depozitnim
mjestima, odreuje se:
Priedlozi, molbe ih traenja izseljenika Srba povodom njihova
izseljavanja, da im se izrui sav pupilni novac i dragocjenosti,
imadu se odbiti.
Prema okrunici Dravnog ravnateljstva za ponovu od 29.
srpnja 1941. broj P. tk. 18/2641-1941,2 izseljenici Srbi mogu
ponieti sobom sav svoj gotov novac, dragocjenosti, vriednostne
papire, ulonice, knjiice i to koje se nalaze kod njih, i to samo
do sabirnih logora, - gdje e te sve vrijednosti - izuzevi stanovitu
svotu gotovog novca - biti oduzete u svrhu pohrane i daljnje
odredbe, kako e se s njima postupati.
Ova okrunica ne obuhvaa pupilni i drugi ovac i dragocjeno-
sti, koje se nalaze u depozitnim mjestima, - pa se stoga takav
novac i dragocjenosti ne smiju izdavati na traenje izseljenicima
Srbima.
Po odredbi ministra
pravosua i bogotovlja
proelnik odjela
Za toan prepis: u z.
(potpis neitak) intek v.r.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 198, reg. br. 10/2.
2
Vidi dok. br. 192.
 BR. 219
IZVETAJ KRILNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA GO-
SPI OD 16. AVGUSTA 1941. ZAPOVJEDNITVU 1. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE O PRILIKAMA NA PODRUJU
KRILA SA PODACIMA 0 UBIJANJU, PALJENJU I PLJAKI
SRPSKOG IVLJA OD STRANE USTAA1

KRILNO ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO

T. Broj 56

Izvjee o stanju na
podruju krila u vezi
sa izvjetajnom slu-
bom.

ZAPOVJEDNITVU I. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE J.S.

ZAGREB.

Gospi, 16. kolovoza 1941.

Savezno zapovjedi Pukovnije Taj. Broj 370/J.S. od 12. kolo-

voza ove godine prilike na podruju krila su:

I.
OPA UNUTARNJA SITUACIJA:

1./ Raspoloenje hrvatskog naroda s obzirom na dananje

prilike na podruju ovog krila nije najbolje, jer se uje kritika
stanja sadanjeg, t.j. uje se kritika svih ozbiljnih, staloenih i
korenitih Hrvata, a o radu Ustakih organizacija, koje su svojim
tako zvanim ienjem" /ubijanjem, paljenjem i plakom vrenom
nad stanovnitvom grko-istone vjere/ doprinjeli tome da ni
danas nakon 4 mjeseca od postojanja nae Drave nisu se prilike
barem i donekle normalizirale, nego naprotiv svakim danom se
sve vie pogoravaju, osjea se strah, bojazan pred budunou,
a i najbliom t.j. sutranjicom u koliko se po njihovom miljenju
ne stane konano i energino na put svakom bezvlau i svakoj
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 150-a, reg. br. 4/2-1.
 samovolji i svakom prisvajanju vlasti od strane Ustakih organiza-
cija i to naroito onih nazovi divljih Ustaa". Zapaa se pasivnost
kod Hrvata svijesnih dananjice i sutranjice i to u istom onom
smislu kako se je ta pasivnost ispoljavala u vrijemenu bive
vladavine Jugoslavije. Protiv ovakovog stanja na podruju ovog
krila pozvani da urede i srede prilike tako reku nita ne
preduzimaju da bi se osjetio pozitivan napredak, a oni pak koji
nisu sada pozvani za ovo, ne usude se javno nita rei, jer se boje
za svoj goli ivot, t. j. da nebi bili rtve takozvanih ienja" od
neodgovornih pojedinaca iz organizacije. Inae je Hrvatski narod
svijestan poziva i dunosti namenjenih mu kao narodu budue
Europe.
Raspoloenje srpskog naroda je negativno za nau stvar
pogotovo sada poslije svih ienja" provedenih meu njihovim
redovima, te od ovih Hrvatski narod ne moe u budunosti
oekivati nikakova dobra, a pogotovo kada se uzme u obzir
komunistika promiba, te promiba bivih velikosrba i jugoslave-
na.
idovskog stanovnitva te drugih manjina na podruju ovog
krila nema. Od idova ima samo onih koji se nalaze u sabirnom
logoru u Gospiu i na otoku Pagu, no o njihovom raspoloenju
nemam podataka, a svakako da nije nita bolje za nau stvar nego
to je to kod Srba.
2.1 etnika akcija na podruju ovog krila od 27. srpnja o.g.
pa do danas je jo uvjek aktivna. Danas jo uvjek etnici dre
ovokrilno podrune i to: cijeli kotar Donji Lapac, te dijelove
kotara Graac, Udbina i Gospi. Od strane nae vlasti preduzete
su mjere u cilju uguenja ove etnike akcije s tim, to ovaj rad
obavlja nae domobranstvo u zajednici sa orunitvom, no do
danas uspjeh jo nije potpun, jer su nae snage zasada nedovoljne.
3./ Rad komunista osjea se u velikoj mjeri naroito u gore
reenoj etnikoj akciji, jer su etnici u prvim danima pobune
stupili pod komunistikim zastavama, te klicali komunistikom
reimu Rusije, a neosporno je da je i etnika akcija odnosno
pobuna stanovnika grko-istone vjere ba se ispoljila u ovolikim
razmjerama pod uticajem komunistike promibe.
4./ Zasada se nije moglo utvrditi niti se je ispoljilo bilo kakav
rad kao i kretanje sumnjivih osoba, tuinskih i neprijateljskih
agenata, te provokatora i antidravnih elemenata, no neosporno
je da ovoga ima u redovima pobunjenika opisani u drugoj toki
ovog izvjea.
 5./ Strana propaganda nije zapaena u Hrvatskom dijelu
naega naroda, a meutim u srpskom dijelu naroda naih drav-
ljana zapaena je ba sada u ovoj pobunjenikoj akciji etnika i
komunista.
6./ Prehranbene prilike na podruju ovog krila zasada su
zadovoljavajue.
Promet se odvija na podruju krila no zasada nenormalno,
jer je isti zatvoren od Graaca za Knin - Donji Lapac - Obrovac,
a uslijed pobunjenike akcije etnika.
7./ Odnos vojske prema ustakim organizacijama, kao i
obratno danas se ispoljava u negativnom smislu, s razloga to
vojska stoji na gleditu, a i takove zapovjedi ima da jednom
kulturnom narodu ne dolikuje tako zvano ienje" Srba na
nain kako to provode Ustake organizacije, dok meutim ustake
organizacije su miljenja da je njihov rad dobar i da vojska sa
svojim nastupom i radom vri po njihovom mnijenju sabotiranje,
a u korist jugoslavenstva i srpstva, tako isto su mnijenja da u
vojsci vladaju zastarjeli pojmovi u cilju opstanka vojske, a naroito
da ovo stanje odravaju asnici oni stariji.
Odnos vojske sa graanskim vlastima je korektan i na bazi
potovanja autoriteta i djelokruga rada.
Odnos Ustake organizacije i graanskih vlasti je nenormalan,
jer su Ustake organizacije prisvojile sebi sve vlasti, pa ak zadiru
i u sudsku vlast, tako da danas se ne osjea da postoje neke vlasti
sem Ustake organizacije, jer zapravo sve druge vlasti svoj poziv
u ope ne ispoljavaju.
8./ Odnosi sa savjeznikom talijanskom vojskom se svakod-
nevno pogoravaju, naroito sada od kako je poela etniko-ko-
munistika akcija na podruju ovog krila, gdje talijanske vojne
vlasti svojim intervencijama u pojedinim momentima naeg unutra-
njeg ivota, kao to je to pri vrenju ienja" odmah interve-
niraju, sve pod sa motivacijom Da njihovi vojnici kao kulturan
narod ne mogu to da gledaju i podnose", a rezultat je da
komunistikoj-etnikoj akciji daju moralnu podrku, a i materi-
jalnu koja se ali u potrebnom obimu ne moe dokazati. Kada se
uzme sve ovo u obzir kao i njihovo javno ispoljavanje negodovanje
prema nama Hrvatima, te njihovo javno ispoljavanje razumije se
od neodgovornih imbenika, pretenzija na cijelo nae Primorje
zakljuno sa eljeznikom prugom Karlovac - Gospi - Split,
zatim njihovo uee kod diobe plijena od izbjeglih ili oienih"
Srba, nije nikakvo udo, da od naeg ivlja svaki dan sve se vie
ispoljava prema njima antipatija, jednom rijeju kristalizira se sada
srpsko-talijansko prijateljstvo.

II.
STANJE U VOJSCI:

1./ Raspoloenje naih orunika prema Dravi i narodu je jo

uvjek na dostojnoj visini, to dokazuju injenice da i pored
dananjih tekih nenormalnih prilika, svaki orunik je jo uvjek
na svome mjestu, vri slubu kako s obzirom na prilike moe, a
u interesu Domovine, pa ak i danomice gine za Domovinu. Kada
se uzme u obzir da danas nae orunitvo uslijed nenormalnih
prilika, t.j. da ne moe izvriti i udovoljiti zakonu, pravilima i
propisima doslovno kako je to predvieno, jer se takoer boji
takozvanog ienja" pojedinaca i neodgovornih iz redova Usta-
kih organizacija, a k tomu jo ni danas nije regulisan njegov
opstanak ili neopstanak u orunitvu u vezi sa zakonskim propisi-
ma, to onda ipak pored momentalnog na oko izgleda pasivnosti,
moemo slobodno rei da je orunitvo, t.j. da su orunici jo
uvjek stvarno aktivni u svojim radnjama odnosno slubi i to je
najvanije savjesni i objektivni, a da slubu vre onako kako to
doputaju momentalne prilike. Disciplina i duh je zasada dobar.
Stanje u naoj vojsci, a meu doasnicima je vrlo loe,
doasniki kadar je u vojsci slab i nezadovoljan injenicama da
mu se osporava zakonsko pravo unapreenja u asnike, motiviui
ovo da na ovo on ima pravo, jer je pod tadanjim vaeim
zakonskim normama imao pravo da postane asnik. Gubljenje
ovog prava t.j. da mu je ovo pravo usporio asniki kor, pa ga
prosto u zadnje vrijeme poeo je mrzi i tu mrnju specijalno
ispoljava prema viim asnicima. Nai doasnici u vojsci nadali su
se povodom proglasa Nezavisne Drave Hrvatske da e svi postati
automatski asnici, dok meutim sada prema njihovom miljenju
njima je oduzeto pravo i da budu uope asnici, onda prema
takovom miljenju njihovom, nije udo da ispoljavaju mrnju
prema asnikom koru. Ovo se naroito osjea kod mlaih
doasnika. Prema ovakovim prilikama razumije se da i disciplina
nije koliko se to moe vidjeti van vojarne, na svojem mjestu.
2.1 Veih incidenata, nereda i izgreda kod orunitva u ovom
krilu u zadnje vrijeme nije bilo.
3./ Uticaj strane izvjetajne slube i neprijateljske propagande
do sada se nije uoilo, niti gdje ispoljilo.
 A.I Bjegstva iz ovoga krila nije bilo.
5./ Ponaanje asnika, doasnika i momadi kod orunitva
van vojarne, zasada je bez manje vie vrlo malih kritika, na
dostojnoj visini.
Ponaanje, doasnika i momadi van vojarne nije kako bi
trebalo po zaptu da bude, jer se vide momad i doasnici sa i
previe naherenim kapama na glavi, raskopani, ne pozdravljaju
propisno, pa po nekad i po koji i nikako svoje starjeine, pue na
uhcama, po nekad se vidi i kojega pijanoga, a nazad mejsec dana
jedna satnija stupajui kroz grad pejvala je: Oj maino jebem ti
kolica, to me vozi od mojih curica". Stanje se po malo popravlja
to se naroito osjea u zadnjih 10 dana.

III.
VANJSKA SITUACIJA:

U Prilike u pograninim podrujima ovog krila i to onim na

podruju orunikih postaja: Pag, Novalja, Karlobag, pa na
sjevero-zapad su bez momentalnih dogaaja, dok meutim na
podruju postaja: Starigrad, Maslenica, su zasada takoer bez
naroitih dogaaja, ali ima odjeka na iste sadanja pobunjenika
akcija, a u smislu skoro nikakove veze sa istima.
Raspoloenje stanovnitva u pograninom podruju ovog
krila je kod onog hrvatskog slabo prema susjednoj Kraljevini
Italiji, dok meutim stanovnitvo grko-istone vjere sa simpatijama
i sa nadom da e ih Talijani pomoi, gledaju na susjednu
Kraljevinu Italiju, kao na jednog svoga prijatelja.
O kretanju vojske te raznim vojnikim mjerama zasada
nemam podataka.
2./ Stranih vojni bjegunaca zasad nema.
3./ U zadnje vrijeme verc i nedozvoljen prelaz granice nije
uoen.
4./ Odnosi sa susjednim pograninim vlastima do sada su
normalni.

IV.
OPI ZAKLJUAK:

Usljed nenormalnih prilika na podruju ovog krila i izvjetajna

sluba nema onoga uspjeha kao u redovnom vrijemenu, pa prema
ovome ista je zatajila u pojedinim pravcima, kako se to vidi iz
gornjeg izvjea. Ukratko reeno dok nisu sreene unutranje
prilike i dok vlast u zemlji ne bude uivala autoritet koji joj
pripada, ni izvjetajna sluba nee imati onaj napredak koji se od
nje zahtjeva.
Zapovjednik2bojnik:
Seidl
2
Adolf.

BR. 220
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA LETEEG ODREDA U HUMU OD
16. AVGUSTA 1941. ZAPOVJEDNIKU JADRANSKOG DIVIZIJ-
SKOG PODRUJA O POKOLJU I BACANJU U JAME PRAVO-
SLAVACA U SELIMA A VA, POLJICE I URMANCI1

ZAPOVJEDNIK LETEEG
ODREDA
U Humu
16. kolovoza 1941. godine
Mostar

ZAPOVJEDNIKU JADRANSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA

uvar stanice, postaje u selu Poljice Ivan Mati, koji je ve

dugo ovdje i poznaje prilike izjavio je:
U selu Poljice svi su kod kue kao i stoka. Seljaci rade svoja
imanja. Mukarci su naoruani i uvaju selo i danju i nou i nedaju
nikome ui u selo. Ko se pribliava selu doekaju ga vatrom. U
jutru im je stigla vojska na postaju odmah su svi napustili selo
posjeli poloaj iznad sela. Ovima su se pridruili i iz ostalih sela
sa brda.
ele da idu svojim kuama ali da ostanu neuznemiravani, a
naroito se boje ustaa, dok prema orunicima, vojci i slubenim
organima eljeznice imadu vie povjerenja i ne diraju ih u
njihovom poslu, samo nedozvoljavaju ulazak u selo.
Razgovarao sam sa dva seljaka iz sela Poljice, koje sam
pozvao sa visova iznad sela gdje se vidjela u dbunju ivost, da
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 33/1-1.
 neto poblie saznam. Zagarantovao sam im sigurnost i slobodan
povratak sa ovog razgovora.
Dola su dvojica naoruanih pukama jedan napred a jedan
na nekoliko metara, a iznad sela stajalo je takoer nekoliko
naoruanih ljudi i pazilo na ovu dvojicu.
Izjavili su mi slijedee:
Da oni nisu odmetnici od vlasti. Oni priznaju vlast i ele da
budu kod svojih domova ali da im bude osiguran ivot i opstanak.
Oni nisu pobjegh od vlasti nego od straha, jer su ih klah i ive u
jame bacali i nisu im dah polja obraditi. Pozvani su bili od izvesnih
osoba u asnikom odjelu na pregovore, da se vrate kuama da
im nitko nita nee uiniti i da slobodno obrade polja i da ne
trebaju nikoga da se boje, ah svaki put poslije toga napadani su
i pohvatani djeca, ene i stariji ljudi i ubijani ih u jame baeni.
Osim toga opljakana su sela sa svim to se tamo nalo. U selo
Poljice nitko nije doao, jer su sela branih - uvali ali ipak jednom
prije dole su ustae na postaju i odveli dva lica, potara i njegovog
sina iz njegove kue.
Mi ne moemo vie nikom vjerovati mi samo uvamo nae
ivote i kue i nediramo nikoga tko nas ne dira, rekoe mi.
Od nae strane promet na pruzi sasvim je slobodan i nesme-
tamo niim, jer smo mi sami do sada uvah isto tako dobro kao
i sama vlast, a i sada nee biti drugojaije i starat emo se da ne
doe do sukoba izmeu vojske i nas odnosno izmeu nas i vlasti,
jer mi ga nikako ne traimo. ast dravi, ast zakonu, ast
dravnoj vlasti i vojsci i svima ustanovama zakonitim. Dravi se
pokoravamo i porez spremni smo da plaamo kad god se isti od
nas bude traio. Od nezavisne drave Hrvatske jo niko nije doao
da kupi porez zato ga jo nismo ni platili, ali im tko doe odmah
emo ga platiti. Od Grmljana do Huma vojska ne treba jer mi
emo se starati da e sve tako biti sigurno pa jo sigurnije nego
to e moi sama vojska da osigura. I ako nisam spomenuo prije
toga u razgovoru ime Andria Mate iz Zavale inili su obojica
ilizuje na istoga da je on najvei krvolok. Zamolili su da vojnici
ne idu u selo niti tko drugi da nebi se zametnula kavga. Prugu
uvaju istog razloga da ne bi nitko drugi istu kvario i poslije da
se to upie njima - mjetanima u grijeh. Ovo su meni izjavili i
poslije otili opet iznad sela u dbunje.
Smatram da je osiguranje postaja i pruga od strane vojske
potrebno zbog navodnog uinka na eljezniko osoblje koje jako
usplahireno.
Na postaji u Humu dobio sam jo slijedee podatke.
 U selu avau dne 11. ovog mjeseca poubijano je oko 107
itelja - mukaraca, ena i djece i baeni u jamu. 2 Stanovnici u
selu avau navodno su bili dijelom katolike a dijelom grkoi-
stone vjere, koji su navodno preli u katoliku vjeru. Ustae iz
avaa navodno pozvali su ustae iz Stolca, koji su doli sa dva
mitraljeza i pobili one druge, a spasile se navodno samo dvije
obitelji koje su uspjele da pobjegnu.
U jednom selu na suprot apljine prije neki 10 dana pobujeno
je 750 to mukaraca ena i djece i baeno u jamu kod uijanci.
Prije isto nekih 10 dana doli su postaju u Hum dva ustaa
iz Ravnog od kojih se jedan zove Pero i uhvatili dva eljeznika
slubenika i jednog umara - svi grkoistone vjere - i to su isti
uhvaeni 10 minuta prije to su primili svoja beriva na blagajni i
odvedeni neznano kuda - navodno takoer ubijeni.

Zapov. leteeg odreda ppukov.

Kopain v.r.3
Da je prijepis vjeran svom originalu,-
TVRDI:
Glavar stoera
Glavnostoerni podpukovnik,
Kliani4

2
3
Vidi dok. br. 222, 315.
Kopain Josip.
4
Vjekoslav.
 BR. 221
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE RASINJA OD 16. AVGUSTA
1941. DA SU ISELJENI SVI ITELJI PRAVOSLAVNE VERE IZ
SVIH SELA SA NJENE TERITORIJE 1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
Broj 2018 J.S.
Primljeno 17. VIH. 1941.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

/Glavni stoer/

ZAGREB

Zagreb, 17. kolovoza 1941.

Orunika postaja Rasinja, brzoglasno od danas javlja slijede-

e:
Dne 16. kolovoza 1941. izvreno je iseljenje itelja grkoi-
stone vjere na podruje ove postaje iz svih sela.
Ostalo je u svakom selu po nekoliko familija.
U selu Pokos, od strane ustaa ubijen je seljak Tomo
Vranevi, grko-istone vjere, jer je pokuao bjeati.
Opiran izvjetaj slijedi."
Prednje se dostavlja s molbom na znanje.-
DOSTAVLJENO:

Ministarstvu Hrvatskog domob-

ranstva /Glavni stoer/ i Preds-
jednitvo O" kao i ravnateljstvu
za javni'red i sigurnost N.D.H. ZAPOVJEDNIK, GENERAL:
Zagreb. M.P. Mizler2

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 2/14-1.
2
Milan.
 BR. 222
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE LJUBINJE
OD 18. AVGUSTA 1941. 0 POKOLJU PRAVOSLAVNOG IVLJA
U SELU AVA OD STRANE USTAA 1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Na broj 781/J.S.

Izvjee o pokolju KONCEPT

grkoistonog ivlja
u selu avau dostavlja.

Sarajevo, 22. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunike postaje Ljubinje, krila Bilee spisom

Taj. Br. 91 od 18. kolovoza 1941. dostavio je slijedee izvjee:
14. kolovoza 1941. doznao je, zapovjednik ove postaje,
oruniki vodnik Salman Nazif, da je u mjestu avu, kotara
Ljubinjskog, podruje ove postaje pobijeno 104 grkoistona lica
od strane ustaa iz Stolca, kotara istog.
15. kolovoza 1941. ophodnja ove postaje narednik Salman
Nazif i orunici: Komar Jakov, Deba Ivan i Ivankovi Vlado
izila je na lice mjesta i ustanovila slijedee: po izjavi svjedoka
11. kolovoza oko 4 sata doli su ustae iz Stolca u selo ava, u
kom je selu bilo grkoistonih stanovnika ukupno mukih i enskih
104 te su ih ustae pohapsili i u 11.30 sati iz pukomitraljeze pobili.
Svjedok Vinko Bender i Nikola Bender iz Velje Mee, kotara
Ljubinjskog, od strane gore navedenih orunika ispitam su glasno
su izjavili, da su 14. kolovoza 1941. oko 4 sata doli oko 50 ustaa
iz Stolca pod vodstvom ustae Katia iz Dubrava, te su pohapsili
sve mjetane grkoistonjake koji su se nalazili u mjestu avau
ukupno 104 od kojih je bilo veina djece i ena, meu kojima je
bilo 9 djevojaka, te su ih istog dana oko 11.30 sati otjerah u
Popovo Polje nad jednu jamu i tamo ih iz puaka i mitraljeza
strijeljali i u istu jamu zatrpah, a po izvrenju ovog zloina da su
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 7/6-2. O ovom
dogaaju govore i dok. k. 201, reg. br. 36/21-1, 39/21-1, k. 220, reg. br. 8/3.
ustae u drutvu sa seljacima iz mjesta ava i to Nikolom
Baadirom, Bokom Skoranicom i Nikolom Berom sve grkoisto-
njake kue u mjestu avu pretresli, kufere i ormane razbili i
opljakali sav novac i sve skupocijene stvari, a po izvrenju ovog
otili su prema Stolcu. Pomenuti svjedoci navode, da je u ovom
zloinu uestvovao i pokusni orunik rodom iz istog mjesta, Vid
Skaranovica iz krilnog orunikog zapovjednitva Mostar, jer je
isti prilikom strijeljanja rukovodio sa pukomitraljezom, a nalazio
se na 5-dnevnom dopustu kod svoje kue.
Pomenuti svjedoci navode, da su sva ova lica iz mjesta avaa
koja su strijeljana, bila prela na katoliku vjeru po rasulu bive
Jugoslavije, a meu kojima je bilo jedno djete od 5 dana nekrteno.
Osumnjieni Boko Skarenovica, Nikola Bero i Nikola Baa-
dir svi iz avaa, kotara Ljubinjskog, ispitani po gornjoj ophodnji,
u suglasnosti su izjavili da su oni vidjeli, kad su ustae 14. kolovoza
oko 4 sata iz Stolca doli i da su istog dana oko 11.30 sati strijeljali
104 grkoistona lica ali da oni nisu uestvovali u ovom zloinu,
te da ni imena neznadu ovim ustaama, a navode da su ustae
sve grkoistone kue pretresli, kufere i ormane razbili i sav novac
odnijeli.
Napominje se i to: da su zaista mjetani katolici iz avaa
bili u dogovoru sa ustaama iz Stolca, da pobiju grkoistone
mjetane iz avaa i da opljakaju novac kao i ostale stvari a
naroito pokusni oru. Vid Skoranovica iz mjesta avaa, iz
krilnog zapovjednitva Mostar, jer je po izjavi svjedoka on lino
strijeljao iz mitraljeza gore navedena lica. Isto su pomenuti
svjedoci naveli, da je u jedno dijete od 6 godina ispaljeno od 5-7
puanih naboja dok su ga strijeljali da je vikalo da ono nije nita
krivo i da ga puste, ali da nisu htjeli, ve su ga bacili u j a m u .
Kue su svih postrijeljanih lica od strane mjetana iz Cavaa
zakljuane, a stoka je kod istih na uvanju." 2
Prednje predlaem s molbom na znanje.

Za VRHOV. O R U . ZAPOVJEDNITVO:
u vezi spisa J.S.Br. 781 od 15. ovog mjeseca.
Z a USTAKOG POVJERENIKA Z A B . i H . :

Molim da se ubudue sprijee ovakva krvoprolia mirnog

stanovnitva jer to baca ljagu na nau uljudbu, a sa ustaama
krivcima molim postupite po zakonu, za navedenog orunika i
2
Vidi dok. br. 220.
ostala graanska lica preduzeto je potrebno u pogledu njihove
odgovornosti.

Za ZAPOVJEDNITVO 2. ORU. PUKOVNIJE:

Prednje dostavljam s molbom da se navedenog orunika uzme

za ovaj zloin na odgovornost.

Za ORUNIKU POSTAJU LJUBINJE:

Da se svi krivci - uesnici ovog pokolja sa podruje postaje

uhite i sa prijavom predadu nadlenom Sudbenom stolu.
Dostavljeno:
Ravnateljstvu za javni red i
sigurnost, Vrh. Oru. Zapovjednitvu,
zapovjednitvu Bos. i Jadran, div.
podruja i Voj. Krajine, Ustakom
povjereniku za B. i H. i zapovjed.
2. oru. pukovnije te postaje Lju- Zapovjednik, pukovnik:
binje. Pav.

3
Paveli Kreimir.

BR. 223
DNEVNI IZVETAJ ORUNITVA OD 19. A V G U S T A 1941. O
VANIJIM D O G A A J I M A NA TERITORIJI N D H SA PODACIMA
0 ZLOINIMA USTAA NA P O D R U J U BUIMA, BRAVSKOG,
HRUSTOVA I KLJUA 1

DNEVNO IZVJEE
o vanijim dogaajima, prema podatcima orunitva za dan 19,
kolovoza 1941 godine.

1) - 1. kolovoza je na podruju oru. postaje Buim ubijeno

oko 1000 do 1300 Srba. O. br. 300 -
2) - 1. kolovoza je po ustaama strieljano oko 400 Srba i
komunista - taoca iz okoline Kljua i okolnih sela. 2 O. br. 279 -
1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 81, reg. br. 9/3-1.
Vidi dok. br. 179.

535
 3) - 1. kolovoza je u selu Zablae, kotara Klju, napadnut
od strane etnika izviaki automobil. Automobil izgorio, a tri
osobe ranjene.
Istog dana napadnut Klju, ali napad odbijen. Poruen je
most kod sela Zablaa, brzoglasna linija pokvarena. U Zablau,
Veleu i Duboanima zapaljeno oko 50 muslimanskih kua i
damija.
3. kolovoza je od etnika napadnut na teretni kamion u
Zablau. Poginulo 8 lica, a 16 tee i lake ranjenih. Meu
poginulima je i jedan ranjeni asnik, koji je poao u bolnicu u
Banja Luku. O. br. 295 -
4) - 2. kolovoza ustae ustakog logora u Stocu pritvorili su
58 enskih osoba i 3 muke. 3. kolovoza oko 3 sata su odvedeni
u dva teretna automobila navodno u Mostar. Nije poznato, da
uhiena lica odgovaraju za ma kakva krivina djela. O. br. 298 -
5) - U vremenu od 31. srpnja do 3. kolovoza je na podruju
oru. postaje Bravsko, kotara Klju, ubijeno 139 Srba, sumnjivih,
da potpomau etnike. O. br. 304 -
6) - 4. kolovoza se doznalo, da radnik Ivan Goli iz
Koprivnice, odrava veze sa pritvorenim komunistima u koncen-
tracionom logoru Danica" u Koprivnici. Uhien je, kao i Franjo
Mraz ih Hlebine, kotara Korivnice, te predati obojica kotarskoj
oblasti zajedno sa naenim materijalom. O. br. 306 -
7) - 5. kolovoza je Luketi, uitelj iz Mrazovaca pisao
prijetee pismo kotarskom predstojniku u Bos. Dubici da e
pobunjenici preuzeti vlast i unititi dravu Hrvatsku. O.br. 297 -
8) - 6. kolovoza su uhieni na okupiranom podruju od
Maara u selu Masincu, dva seljaka iz Svibovca, koji su tamo
kupovali kukuruz. O. br. 305 -
9) - 6. kolovoza su uhieniu u selu Kovaevcu, kotara Nova
Gradika oru. kaplar tit. narednik Petar Brki, Duan uri i
Nevenka vraka radi odravanja tajnih sastanaka i rada protivu
N.D.H. Predati su Ustakom redarstvu u Zagrebu. O. br. 286 -
10) - 7. kolovoza kod sela Han Koutica i ljebovi napadnut
je od etnika autobus. 4 osobe su ranjene. O. br. 299 -
11) - 7. kolovoza na cesti Bos. Dubica - Kostajnica su etnici
zarobili 12 osoba njemake narodnosti, koje su se vraale u selo
Vranovac. Oko 90 Srba je dolo traiti zatitu, da nesmiju svojim
kuama od etnika. O. br. 296 -
12) - 7. kolovoza su selu Lasinjskom Dugom selu razoruana
dva ustaa od strane etnika. Ista grupa naoruanih ljudi je
 prerezala tri brzoglasna stuba i prekinula vezu Zagreb - Biha
O. br. 278 -
13) - 8. kolovoza je u selu Donja Reka, kotara Jaska dolo
do tunjave izmeu talijanskog vojnika i jednog seljaka. Seljak je
poslije uhien i isprebijan od Talijana. Otpremljen je u Karlovac
u bolnicu. O. br. 288 -
14) - Zbog pobune seljaka grko-istone vjere na podruju
kotareva Bos. Petrovac, Klju, Bos. Krupa i Sanski Most je u
selu Hrustovu, od strane ustaa strieljano oko 500 seljaka grko-is-
tone vjere od 31. srpnja do 8. kolovoza, a na podruju postaje
Ilida. Ljeevi pokopani na licu mjesta. O. br. 301 -
15) - 8. kolovoza je uinio nekoliko izgreda ustaa Toli Ilija
sa slubom u ustakom logoru Bos. Brod. Isti je doao naoruan
i u pijanom stanju sa jo dvojicom u selo Novi Grad, kotara
Gradaac i tu napadao pojedine seljane, pucajui po selu i u kui
jednog trgovca, otetivi istu. O. br. 285 -
16) - 13. kolovoza su kod sela Arapue, kotara Bos. Krupa
vozei se u kolima, napadnuti hoda Hasan Pijanhodi i dva
muslimana. Hoda i jo jedan su ranjeni. O. br. 283 -
17) - Nou 14./15. kolovoza odmetnici su napali financisku
ophodnju kod sela Puice, krila Tuzla. Odbijeni su. Zatim su
napali na oru. postaje Lopare i Dragaljevac, ali su odbijeni.
Napadom na financisku strau na putu Bieljina - Bos. Raa ubili
jednog financa, a jednog ranili. O. br. 283 -
18) - 15. kolovoza u 1 sat ispaljen je jedan plotun na oru.
postaju Brezovo Polje, krila Tuzla i posjeena su 2 brzojavna
stuba. O. br. 281 -
19) - 15. kolovoza izmeu 3 i 4 sata napadnuta je stalna
ophodnja Krnjeloga, vod Bieljina. Ubijen pokusni orunik Stjepan
Majovski, a 2 orunika sa orujem nestali. Vojarna opljakana.
O. br. 280 -
20) - 15. kolovoza oko 1 sata napadnuta je obinska zgrada
u Lijescima, postaje Sjeversko, krila Sarajevo. 1 ustaa je ranjen.
O. br. 282 -
21) - 15. kolovoza je napadnut Skender Vakuf, a orunici
poubijani od etnika. O. br. 184 -
22) - 16. kolovoza je pobunjeniko topnitvo ispalilo tri
topovska metka u Bos. Petrovac. Ima neto ranjenih vojnika. O.
br. 291 -
23) - 15. kolovoza u 18 sati je tee ranjen u lievu nogu pokusni
orunik Avdija Dugonji u selu Mackoviu, u borbi sa etnicima.
Isti je sa postaje Lopare, krila Tuzla. O. br. 309 -
 24) - 16. kolovoza izvreno je izseljenje itelja grkoistone
vjere iz svih sela oru. postaje Rasinja. U selu Pokos je ubijen
seljak grko-istone vjere od ustaa, jer je htio pobjei. O. br. 307 -
25) - 16. kolovoza u 23 sata vie nepoznatih lica je napalo iz
kukuruza oru. postaju Bos. Raa. Odbijeni su. U isto vrieme
napadnuta je vojnika straa na mostu preko Save u B. Rai.
Tee je ranjen zapovjednik strae. O. br. 311 -
26) - 16. kolovoza oko 21.30 sati su pobunjenici presjekli
brzojavnu i brzoglasnu vezu izmeu Sinja i Livna, kod Trnovih
Poljana. Od 20 do 21 sata je voena borba sa oko 50 pobunjenika,
koji su doli u podruje kotara Livno, iz Sinjskog kotara. rtava
nema. O. br. 312 -
27) - 17. kolovoza je stupila u 6 sati u borbu ophodnja oru.
postaje Stjenice u zajednici sa naoruanim graanima, protivu
odmetnika. Za rezultat se nezna. Brzojavna veza Stjenice -
Rogatica i ljebovi prekinuta na 64 mjesta, porueno 25 brzojavnih
stubova. O. br. 308 -
28) - 17. kolovoza u 5 sati je napalo 10 naoruanih lica
oru-postaju Ozren, krila Sarajevo. Odbijeni su. O. br. 310 -
29) - Talijanski asnici i vojnici zatiuju ivalj grkoistone
vjere i nagovaraju ga na neposluh prema naim vlastima. Sprea-
vaju nae orunike u vrenju dunosti. 9. kolovoza sa vlakom iz
Suaka dovedeni su u Hrv. Moravice izbjeglice Hajdin Nikola,
Jaki Ilija i Milo Dokmanovi. Kada su ih sprovodnici htjeli
predati oru. postaji to su Talijani, koji su tu bili sprieili. Osim
toga Talijani javno kritiziraju postupak naih vlasti i govore, da
su Hrvati barbari. O. br. 318 -
30) - U selu Grkovcima nalazi se oko 20 ustaa-graana
rodom iz kotara Bos. Grahovo. Ovi ustae prelaze na podruju
oru. postaje Strupni, kotara Livno te vre razne protuzakonite
ine prema ivlju grkoistone vjere, koje je do sada bilo lojalno,
te nita nije uradilo na tetu novog stanja u dravi. Tako na pr.
zlostavljali su Marka Mihaljevia i drugih 10 mjetana, da nijedan
nije sposoban ni za kakov rad i lee kod svojih kua ni ivi ni
mrtvi - pomenuti su iz elebia. Vre oduzimanje raznih stvari i
bicikla, pa ak i novca. O. br. 315 -
31) - 5. kolovoza je jedan talijanski asnik sa samokresom u
ruci u Graacu napao Javorovia Tomu, da mu ovaj proda vola
za 2000 din. i ako vol vrijedi 6000 dinara.
6. kolovoza su talijanski vojnici tukli jednog graana na ulici
Graaca.
 6. kolovoza je odred talijanske vojske uhvatio grupu etelaca,
1 ustau i 2 aka. Ustau razoruali, i sa acima zatvorili.
6. kolovoza sprovodio je ustaa Marko Mogu posadnom
zapovjednitvu Graac, 2 sumnjive osobe grko-istone vjere.
Putem kod sela Kamare 1.5 km pred Graacom sustigao je
ophodnju talijanski teretni samovoz u kom su bila 2 asnika i oko
20 vojnika, ustau razoruah, te im je ovaj pobjegao. Odmah
zatim naiao je jedan domobran na motociklu, koga su talijani
zarobili, zajedno sa motociklom strpah na samovoz i odvezli
njihovom zapovjedniku u Graac.
4. kolovoza su talijanski vojnici skinuli sa kue Mihi Nikole
u Graacu natpis Vlasnitvo drave Hrvatske" kao i hrvatsku
zastavu.
Neutvrenog dana prerezao je jedan talijanski vojnik pred
kuom Popovia u Graacu gume na ostavljenom biciklu, govore-
i, da poto on kao Talijan ide pjeke, da se narednik, kao Hrvat,
ne moe voziti. O. br. 324 -
32) - Oru. postaja Glodina - Otoka opljakana i razvaljena
od etnika. Privremeni orunik Mlinari je nestao. O. br. 327 -
33) - 10. kolovoza oko napadnuta je naa ophodnja u Klenku
od strane njemakog nadzornog doasnika Tomasa, te je ophodnja
pod prietnjom, da e se pucati morala propustiti preko mosta u
Sabac 2 seljaka, sa 1 konjem vriednih oko 8.000 dinara.
34) Isto se dogodilo i 6. kolovoza, kada je neka nepoznata
osoba traila njemaki automobil iz abca, koji je i stigao, te je
tu osobu prevezao u abac, a nezna se ko je bio. Saznaje se, da
je to bio jedan uitelj iz Petrinje, koji je od vlasti bio osuen na
smrt, te je odavde pobjegao. O. br. 322 -
10. kolovoza oko 15 sati uhvatila je ophodnja ustakog tabora
Topusko, na putu Topusko - Vel. Kladua kod kamenog mosta
blizu Starog Sela, kotara Vrgin Most, jednog talijanskog vojnika
u uniformi. Isti je imao kod sebe jedan mali radio aparat, jednu
skicu puta Topusko - Vel. Kladua i potok Glinu, te jedno pismo
adresirano na Radu Vlasenicu iz jednog sela pokraj Vel. Kladue.
Predveden je ustakom pukovniku Tomislavu Rolfu u Topuskom,
a odatle u Zagreb, naim vojnim vlastima. O. br. 317 -
35) - Nou 10-/11. kolovoza oko 2 sata pokuali su talijanski
vojnici provaliti u zatvor kotarske oblasti u Peruiu, vjerojatno
u namjeri, da oslobode pritvorenika. Na viku zatvorene Ciganke,
provalnici su pobjegli, ali su naknadno meu talijanskim vojnicima
pronaeni. O. br. 316 -
 36) - 16. kolovoza oko 22.30 sati poao je jedan amac od
srpske strane prema Basutu, kotar Hrv. Mitrovica. U njemu je
bilo 9 naoruanih osoba. Kada su se pribliili naoj obali, orunici
su otvorili vatru, te su amac sa nepoznatim osobama potopili.
O. br. 329 -
37) - 17. kolovoza oko 19 sati dolo je meu talijanskim
vojnicima do svae radi plaanja 3 decilitra vina u gostioni Milke
Miki u Kosavini, kotar Novi. U svai, a iziavi iz gostione poeli
su pucati te ranili iz revolvera mladia Matu Mavria iz Griana,
kotar Crikvenica. O. br. 331 -
38) - 17. kolovoza je odjel od 8 orunika i 30 ustaa, vrio
pregled zemljita u pravcu Pavia kua i Markovice, te je napadnut
od etnika. Jedan ustaa je ubijen, a drugi u desnu nogu ranjen.
O. br. 331 -
39) - 17. kolovoza u 16 sati ubili su etnici iz zasjede u umi
Kekia glavici, seljaka emiju Kurtovia, a ranih jo dvojicu iz
sela Arapue. Kola dvoja sa konjima i hranom zarobili, oduzelo
puku sa 100 naboja. Ovo se dogodilo na 10 km od Bos. Krupe
prema Duboviku. O. br. 332 -

O. broj 334

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO HRVATSKOG Po nalogu Vojskovoe,
DOMOBRANSTVA GLAVNI STOER izvjestitelj za orunitvo,
Oper. br. uredovno / Taj. u z. satnik
U Zagrebu dne, 1941 M.P. /potpis neitak/
 BR. 224
OPTUNICA USTAKOG REDARSTVA BANJA LUKA OD 19.
AVGUSTA 1941. PRIJEKOM SUDU ZAGREB PROTIV 36 SE-
LJAKA OKRIVLJENIH ZBOG PODIZANJA USTANKA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

USTAKO REDARSTVO
Broj 514 1941.

Banja Luka 16 kolovoza 1941.

USTAKOM Z A T V O R U

BANJA LUKA

upuuju Vam se 36 seljaka iz okolnih sela u kotaru banjalu-

kom, koji se okrivljuju radi podizanja ustanka.
Imenovane stavite do dalje odredbe u zatvor.

P.S.
I naknadno ova
dvojica:
Mirko i Simeon
Ivankovi iz Joavke.
V. Markez M.P.

Nezavisna Drava Hrvatska RAVNATELJ.

USTAKO REDARSTVO u.r.
Broj 514/41 V. Markez
19. kolovoza 1941. godine
BANJA LUKA

PRIJEKOM SUDU
ZAGREB

Poetkom kolovoza neutvrenog datuma trebao je buknuti

ustanak u kotaru banjalukom. Povedenim u tom pravcu izvidima
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 168, reg. br. 12/1.
ustanovljeno je, da je na pripremanju tog ustanka radilo vie lica
stanovnika ranih sela na elu sa Kurijom Jovom Brankom,
Maijancem Milanom i dr. a inspirisan je bio od strane odbjeghh
komunista.
Orunika postaja Kola u spisu broj 625/41 od 11. o.m.
oznauje kao glavne inicijatore pored navedenih i Goronju Mom-
ila iz sela Pavlovca, Stojakovia Stanoja te Todia Vaskrsija iz
sela Motika, Gajlovia Gavru, Milanovia Filipa, Gajlovia Milia,
Jovia Duana i Jovia Ratka iz s. Bistrica, Brkia Duana i
Dragojevia Ljubomira iz Donjeg Pervana, te Dobraa Uroa iz
sela Golea svi iz banjalukog kotara. Nakon provedenih izvia
Ustakog Ravnateljstva u Banjoj Luci.

OPTUUJE:

1./ MARJANCA MILANA, pok Mileta iz s. Bistrice, obina

Saraica, kotar Banja Luka, vijere grko-istonjake, 48. god.
starog, oenjenog, zemljoradnika po zanimanju, do sada navodno
ne kanjavanog, po izgledu zdravog duevno i tjelesno, nepisme-
nog;
2./ GAJLOVIA G A V R U pok. Jovana iz s. Bistrice, obina
Saraica, kotar Banja Luka, 38. god. starog, oenjenog, zemljorad-
nika po zanimanju, vjere grko-isto; do sada navodno nekanjava-
nog, po izgledu zdravnog duevno i tjelesno, nepismenog;
3./ MILOVANOVI FILIPA pok. Ostoje, starog 34. god.,
iz s. Bistrice, obina Saraica, kotar Banja Luka, oenjenog, do
sada navodno nekanjavanog, po izgledu zdravnog duevno i
tjeselno, nepismenog;
4./ JOVIA RATKA Pavia, iz s. Borkovia, obina Saraica,
kotar Banja Luka, zemljoradnik po zanimanju, vjere grko-isto.
neoenjenog, do sada navodno nekanjevanog, po izgledu zdravog
duevno i tjelesno, pismenog;
5./ BRKIA DUANA Stanoja, iz s. Borkovia, obina
Saraica, kotar Banja Luka, starog 37. god; oenjenog, vjere
grko-isto. ; zemljoradnika po zanimanju, do sada navodno neka-
njavanog, po izgledu zdravog duevno i tjelesno, pismenog;
6./ GAJLOVIA MILIA pok. Teodora, iz s. Bistrice,
obina Saraica, kotar Banja Luka, zemljoradnika po zanimanju,
starog 35. godina, oenjenog, vjere grko-istonjake, po izgledu
zdravog duevno i tjelesno, nepismenog;
 7./ JOVIA DUANA pavla iz s. Borkovia, 36. god. starog,
vjere grko-istonjake, oenjenog, do sada navodno nekanjava-
nog, po izgledu zdravog duevno i tjelesno, nepismenog;
8./ MARJANCA RATKA Milana, iz s. Birstrice obina
Saraica, kotar B. Luka, starog 27. god., oenjenog, vjere grko-is-
to. zemljoradnika po zanimanju, do sada navodno nekanjava-
nog, po izgledu zdravog duevno i tjelesno, nepismenog;
9.1 G O R O N J U MOMILA pok. Duana iz s. Pavlovca
obina Saraica, kotar B. Luka, 21. god.; starog, neenjenog,
stolara po zanimanju, vjere grko-istonjake, do sada navodno
nekanjavanog, po izgledu zdravog duevno i tjelesno, pismenog;
10./ STIJAKOVI STANOJA pok. Todora, iz s. Motika,
obina Saraica, kotara B.L. dravnog putara po zanimanju, 35.
god. starog, vjere grko-istonjake, oenjenog, i do sada navodno
nekanjavanog, po izgledu zdravog duevno i tjelesno, pismenog;
11./ TODICA VASKRSIJU Simeuna, iz s. Motika, obina
Saraica, kotar Banja Luka, 35. god. starog, zemljoradnika po
zanimanju, oenjenog, vjere grko-istonjake, do sada navodno
nekanjavanog, po izgledu zdravog duevno i tjelesno, pismenog;
12./ MARJANCA DRAGUTINA Nikole iz s. Birstrice,
obina Saraica, kotara Banja Luka, 35. god. starog, oenjenog,
po vlastitoj izjavi do sada nekanjavanog, po izgledu zdravog
duevno i tjelesno, zemljoradnika po zanimanju, nepismenog.
Provedenim uvidima ustanovljeno je da su imenovani poinili
slijedee:
1./ Dana 3. kolovoza o.g. na poziv Kurije Jove i Branka, te
Momila Goronje iz s. Pavlovca, otiao je na etniki sastanak
radi podizanja ustanka u narodu kotara banjalukog, koji je
sastanak trajao od 5 do 10 asa prije podne. Poslije toga se
okrivljeni uputio na ugovoreno mjesto u umu blizu s. Borkovia,
ispod kue Duana Brkia, gde je odran drugi sastanak sa
stanovnicima oblinjih sela; pozivao je narod da die ustanak, da
se pridruuje etnicima, te da izvre napad na Majdansku obinu,
gde je navodno bilo nekih puaka. Svi uesnici pomenutog
sastanka bili su naoruani sa vatrenim orujem, a djelomino sa
kolcima, sjekirama i kosama itd. Kod kue je okrivljeni sakrivao
oruje i to jednu dvocijevku sa nabojima. Okrivljeni na sasluanju
kod ovog Ravnateljstva u cijelosti je priznao svoju krivicu, pa se
na osnovu gore izloenog optuuje u smislu & 94, 95, 96 i 98.
K.Z. od 1929. god. a u vezi t. 1. 2 i 3 & 2 Z.O. o Pokretnom
Prijekom sudu.
 2.1 Okrivljeni je doao 3. kolovoza o.g. na poziv Kurije Jove
i dr. na etniki sastanak u cilju podizanja ustanka u kotaru
banjalukom i napada na Majdansku obinu. Sastanak je odran
u umi blizu sela Borkovia ispod kue Duana Brkia, gde je
okrivljeni zajedno sa ostalima pozivao narod da die ustanak. Na
sasluanju kod ovog Ravnateljstva okrivljeni je u celosti priznao
svoju krivicu, branei se jedino da je sastanak napustio po
nagovoru Brkia Obrada, koji je navodno rekao njima: Ljudi ja
nisam zato, ajte vi odakle ste doli", pa se optuuje u vezi svega
gore izloenog u smislu & 93, 95, 96 i 98 K.Z. iz 1929. godine a
u vezi t. 1 i 3. & 2 Z.O. o pokretnom prijekom sudu.
3./ Okrivljeni je doao dana 3. kolovoza o.g. na etniki
sastanak u umu blizu s. Borkovia u cilju podizanja ustanka i
napada na Majdansku opinu. Okrivljeni priznaje d a j e uestvovao
u pomenutom sastanku, ali se brani da je isti napustio i otiao
svojoj kui pod uticajem apela Brkia Obrada, koji je navodno
njima rekao: ljudi ja nisam zato, ajte vi otkle se doli". Poto je
okrivljeni prisustvovao sastanku te o pripremanoj akciji nije
blagovremeno obavijestio vlast optuuje se u smislu & 94, 45, 96
1 98 K.Z. a u vezi 1.1 i 3 & 2 Z.O. o pokretnom prijekom sudu.
4./ Dana 3. kolovoza o.g. na poziv Kurije Jove doao je na
sastanak etnika u cilju podizanja ustanka i napada na Majdansku
opinu. Sam okrivljeni je bio naoruan sa vojnikom pukom, to
slijedi iz opisnike izjave njegovog brata Duana Jovia (sasluanje
br. 7). Okrivljeni je priznao prilikom sasluanja kod ovog Ravna-
teljstva da je pomenutom sastanku zaista prisustvovao istiui u
odbranu da se sa istog uputio svojoj kui po nagovoru Obrada
Brkia (vidi sasluanje br. 1 i 2). Na osnovu gore izloenog
okrivljeni se optuuje u smislu & 94, 95, 96 i 98 K.Z. a u vezi &
2 t. 1, 2 i 3 Z.O. o Pokretnom Prijekom sudu.
5./ Dana 3. kolovoza okrivljeni je prisustvovao etnikom
sastanku u cilju podizanja ustanka i napada na Majdansku obinu.
Prilikom sasluanja kod ovog Ravnateljstva okrivljeni je priznao .
da je sastanku prisustvovao, ali se brani da je isti napustio,
odgovorivi Kuriji sledee: brate Jovo, ja nikuda ne idem od
svoje kue, ako je klati neka me kolju ovdje", ti se gubi odavde
da ne bude nikakova zla u naem selu. Prednja izjava izgleda
vjerodostojno obzirom na svjedoenja Goronja Momila, Jovia
Ratka te Jovia Duana (vidi sasluanje br. 7, 4 i 9). Ovo
Ravnateljstvo uzima to u obzir, ali stoji na stanovitu da je
okrivljeni trebao, znajui o nakani brae Kurije i dr. blagovremeno
 obavijestiti vlast o tome, pa poto to nije uinio moe se pravom
smatrati da, iako je odustao od dalje suradnje sa Kurijama, svojim
preuivanjem pruio pomo pobunjenicima pa se stoga i optuuje
u vezi t. 3 & 2 Z.O. o Pokretnom Prijekom sudu;
6./ Dana 3. kolovoza o.g. po nalogu Kurije Jove okrivljeni
je otiao u selo Gole kod Jovia Marka sa porukom da taj sakupi
to vie ljudi radi podizanja ustanka i napada na Majdansku
obinu, a u cilju nabavke oruja. Na sasluanju kod ovog Ravna-
telj. okrivljeni je priznao da je zaista oznaenog dana predao
Kurijinu poruku Mirku Joviu, pa se radi toga i optuuje u smislu
& 95 K.Z. a u vezi t. 3 & 2 Z.O. o Pokretnom Prijekom sudu.
7./ Dana 3. kolovoza prisustvovao je naoruan etnikom
sastanku u umi pokraj sela Borkovia, koji je imao cilj podizanja
ustanka i napad na Majdansku obinu. Istog dana okrivljeni je
primio u svoju kuu Jovu Kuriju i Branka iznio im hrane i primio
od njih jednu vojniku puku sa 42 metka. Okrivljeni priznaje u
cijelosti svoju krivicu ak ta vie prilikom sasluanja izjavljuje:
svi smo pristali sa odobravanjem i velikom voljom za ustanak".
Radi svega toga okrivljeni se optuuje u smislu & 94, 95, 96 i 98
a u vezi t. 2 i 3 Z.O. o Pokretnom Prijekom sudu.
8./ Dana 3. kolovoza o.g. okrivljeni je uestvovao naoruan
etnikom sastanku pokraj sela Borkovia u cilju podizanja
ustanka i napada na Majdansku obinu. Prilikom sasluanja kod
ovog Ravnateljstva Marjanac Ratko iz poetka pobija navode
optube, ali pri suoenju sa ocem (Marjancem Milanom) priznaje
svoju krivicu potvrujui da je zaista prisustvovao etnikom
sastanku naoruan sa oevom pukom, pa se radi gore izloenog
i optuuje Prijekom sudu u smislu & 94, 95, 96 i 98 K.Z. a u vezi
t. 2 & 2 Z.O. o Pokretnom prijekom sudu.
9./ Dana 2. kolovoza o.g. oko 23 asa kada je dola u kuu
okrivljenog ustaka patrola i traila ga, okrivljeni je pobijegao od
nje i otiao u umu, gdje se sastao sa Jovom i Brankom Kurijom.
Uzevi sakrivenu u umi municiju i oruje, okrivljeni je sa glavnim
inicijatorima namjeravanog ustanka tj. braom Kurijama poao
kod Marjanca Milana, kod koga su se sakupili neki seljaci pa se
je sa njima zajedno uputio zatim na ugovoreno mjesto etnikog
sastanka u umi pokraj sela Borkovia. Na sasluanju kod ovog
Ravnateljstva Goronja je priznao svoju krivicu potvrujui navode
optube, da je dragovoljno uestvovao u podizanju ustanka, a
pozivao i ostale seljake da im se pridruuju radi napada na
Majdansku obinu. Na osnovu gore izloenog okrivljeni se optu-
 uje naslovu u smislu & 94, 95, 96 i 98 K.Z. a u vezi t. 1 i 3 Z . O
o Pokretnom Prijekom sudu. & 2.
10./ Okrivljeni je zajedno sa Todiem Vaskrsijem tj. (br. 11)
pobjegao dana 1. kolovoza o.g. od ustake patrole koja je
sprovodila njih u Banja Luku kao taoci. Okrivljeni se sakrio u
umu a sutradan se sastao sa braom Kurijama, sa kojima se
trebalo dogovoriti u pogledu podizanja ustanka i napada na
Majdansku obinu. Sastanak sa Kurijama je odran na ugovore-
nom mjestu u umi. Prilikom sasluanja kod ovog Ravnatelj,
okrivljeni je priznao svoju krivicu, potvrujui da je sa Kurijom
Jovom i Brankom suraivao na podizanju ustanka. Iz sasluanja
svjedoka Dragojevia Ljubomira i Dragojevia Vase proistie da
je okrivljeni zajedno sa Todiem (br. 11) obiao i kuu Dragojevia
u cilju predobijanja ukuana za ustanak. Pri tom je nosio lisnicu
koja bila puna s neim, ah je okrivljeni negirao ovu injenicu
tvrdei da je kuevlasnik vjerojatno zamjenio lisnicom njegov
kaput, koji je on drao savijen pod rukom. Dragojevi Ljubomir
meutim dobro se sjea, da je hsnicu zaista vidio te navodi jedan
detalj, kojim potkrepljuje svoj iskaz: naime, dok su sjedili, u blizini
se nalazilo prase koje je lisnicu sluajno preturilo pa kada je to
Dragojevi Ljubomir to primjetio i upitam ta ono prase prevrnu
okrivljeni mu je navodno odgovorio tana. Ovoga se svjedok po
njegovom iskazu vrlo dobro sjea te uporno ostaje pri svojoj izjavi.
Iz njegove dalje izjave vidi se da je okrivljeni Stijakovi traio od
njega momka da mu prenese neko pismo u s. Mehun. Okrivljeni
meutim porie ovaj navod, tvrdei da o tome uope nije bilo
govora. Na osnovu gore izloenog okrivljeni se optuuje Naslovu
u smislu & 94, 95, 96 i 98. K.Z. a u vezi t. 1 i 3 & 2 Z.O. o
Pokretnom Prijekom sudu.
11./ Okrivljeni je zajedno sa Stijakoviem (10. br.) posjetio
Dragojevia Ljubomira u cilju vrbovanja ljudi za ustanak. Pri
odlasku videi da im stvar sa Ljubomirom nije uspjela Todi je
poeo grditi i prijetiti Dragojeviu govorei: prva kugla tebi u
elo dok se vratim iz Majdana" svjedok Vaso Dragojevi koji je
bio prisutan ovoj svai navodi da je okrivljeni posle toga rekao i
sledee: to sjedite ovdje, to drite gunjeve na ramenima, ovamo
je sav narod poklan, a vi se ne diete". Todi meutim odluno
pobija i ovaj iskaz. Iako se njegov iskaz slae sa iskazom
Stijakovia njegovog pratioca, ipak postoji vjerovatnoa da su se
oba dvojica dogovorila obzirom da su se prilikom uhienja od
strane orunika i dalje sve do privoenja u zatvor stalno nalazili
zajedno. Poslije svega Ovoga okrivljeni se sastao sa braom
 Kurijama i drugovima te od Kurije dobio nalog da ide sa
Goronjom Momilom i Brkiem Markom po puku koja je bila
sakrivena na jednoj njivi. Puka je bila namjenjena okrivljenom
te se on s njom u ruci vratio na ugovoreno mjesto sastanka.
Okrivljeni je zajedno sa braom Kurijama i drugim etnicima
suraivao i uestvovao u svim dogovaranjima i pripremama na
Majdansku obinu. Radi svega gore izloenog ovo Ravnatelj, je
nalo za shodno da okrivljenog optui Prijekom sudu u smislu &
94, 95, 96 i 98 K.Z. a u vezi t. 1 i 3 & 2 Z.O. o Pokretnom
Prijekom sudu.
12./ Okrivljeni je dana 1. kolovoza o.g. primio u kuu Todia
Vaskrsiju i Stijakovi Stanoja koje je znao shodno njihovoj a i
njegovoj vlastitoj izjavi da su pobjegli od ustaa, ali iako je o tome
znao, nije o tome obavijestio vlast dao im je hrane i dozvolio da
prenoe u njegovom kukuruzu. Dana 3. kolovoza o.g. okrivljeni
se sastao sa braom Kurijama i Maijancem Milanom kojom je
prilikom dobio nalog od Kurije da odnese pismo Dragojevia
Ljubomiru. Okrivljeni je djelomino izvrio nalog i uputio se kod
Dragojevia Ljubomira, da mu preda pismo, ali to nije uinio
samo s razlogom to je prelazei njegovoj kui uo svau, koja je
izbila bila izmeu Dragojevia i Todia. Videi da bi se Dragojevi
mogao pokazati nesiguran, okrivljeni nije pismo predao ve se
vratio kui i shodno vlastitom iskazu pismo pocjepao i bacio u
rijeku. Nadalje se okrivljeni ponovo sastao sa braom Kurijama
na ugovorenom mjestu. Radi svega gore izloenog okrivljeni se
optuuje Naslovu u smislu & 94, 95, 96 i 98 k.z. a u vezi take 1
i 3 & 2 Z.O. o pokretnom priekom sudu.
Iz sasluanja svjedoka Dragojevia Ljubomira proistie da su
u organizovanju namjeravanog ustanka umjeani prsti odbjeglih
komunista, koji se sakrivaju po oblinjim umama i imaju povje-
renike i pouzdane drugove u redovima seljaka. U organizovanju
kako se vidi igrao je vanu ulogu Maslo Idriz (Adema) kovinotokar
iz Gornjeg ehera, osuivan na robiju kao uesnik komunistike
afere u Banjoj Luci godine 1936-7, koji je odravao veze i imao
vjerne pomagae u linostima brae Kurija i dr. lica protiv kojih
se kod ovog Ravnateljstva vodi odvojen postupak, dok je za
Kurijama raspisana potraga. Kurijin suradnik Marjanac Milan,
ipak nije upuen u stvar povezanosti Kurije i Masla Idriza, pa
kako bi o tome mogla najvie rei braa Kurije, a isti se nalaze
u bjegstvu, Ravnateljstvo jo nije steklo definitivni sud o stepenu
povezanost? izmeu komunista i seljaka.
 Od 36 seljaka, koji su od strane orunikih organa predvedeni
ovom Ravnateljstvu, a za koje je isto steklo, ubeenje da ne samo
da nisu krivi ve i nebi mogli pruiti nikakve podatke potrebne,
u ovoj stvari puteno je njih 23 na slobodu.
Poto je ovo Ravnateljstvo dovrilo izvide, cieli se dokazni
materijal dostavlja naslovu na daljnji zakonski postupak.
RAVNATELJ USTAKOG
REDARSTVA
U BANJOJ LUCI
I NADZORNIK USTAKOG
REDARSTVA
ZA BIV. VRBASKU BANOVINU:

BR. 225

IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI LJUBINJE OD 19. AVGUSTA

1941. D R A V N O M TUITELJSTVU TREBINJE 0 POSTUPKU SA
IMOVINOM 145 LICA PRAVOSLAVNE VERE, KOJA SU ODVE-
D E N A U LOGOR GOSPI 1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST U LJUBINJU
Broj: 1447/41

R. Ljubinje, 19-VIII-1941.

Predmet: Bespravno klanje stoke,

koja je preuzeta od ove
kotarske oblasti u ime
Ravnateljstva za dr. ponovu.-

DRAVNOM TUITELJSTVU
Trebinje

Ova kotarska oblast izselila je oko 145 lica grko-istone

vjeroispovjesti za logor u Gospiu. Prilikom toga izseljavanja
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 201, reg. br. 37/21-1. Dokumenat
oteen.
vren je popis cjelokupnog imetka izseljenika, kao to je to
nareeno odnosnim okrunicima Dravnog Ravnateljstva za Pono-
vu.
Meu inim objektima, koje je bilo vlasnitvo izseljenika, bilo
je dosta krupne i sitne stoke. Ta je stoka data na uvanje izvjesnim
licima.
Meutim Ustaki logor u Ljubinju, iji je logornik gosp. Jure
Boroje iz Ravnog, bez znanja i ovlasti ove oblasti ili Dravnog
Ravnateljstva za Ponovu izdao je nalog da se ta stoka kolje za
potrebe ustakog logora. Tako je zaklato oko 81 komad stoke,
to krupne, to sitne, a podpisani je i ovom prilikom, kao i svagda,
od ustakog logora stavljen pred gotov in.
Ovjerovljeni prijepisi sasluanja odgovornih lica, kao i drugi
dokazi krivnje prilau ovom izvjetaju, a originali poslati su
Dravnom tuiteljstvu u Trebinju.
Prednje mi je ast dostaviti, s molbom na znanje i daljnji
zakonski postupak.-

M.P.
Kotarski Predstojnik
 BR. 226
OKRUNICA ZAPOVJEDNIKA CJELOKUPNE ORUANE
SNAGE I MINISTRA DOMOBRANSTVA SLAVKA KVATERNIKA
O ZABRANI OFICIRIMA I PODOFICIRIMA DA STANUJU KOD
SRBA I IDOVA1

OKRUNICA

astnicima i doastnicima zabranjujem da stanuju kod ido-

va, korupcionaa, Srba i poznatih jugoslovena ih masona.
Svaki astnik i doastnik ima svojem zapovjedniku prijaviti
gdje stanuje i ko mu je stanodavac.
Zapovjednici pozvati e one astnike i doastnike iji su
stanodavci idovi, korupcionai, Srbi, poznati jugosloveni ili
masoni, da se u najkraem roku isele. U protivnom pozvati e
takove na odgovornost i o tome izvjestiti Ministarstvo.-
U Zagrebu dne 20. kolovoza 1941.

I. o d j e l B r . 1 0 6 2 / t a j . Zapovjednik cjelokupne oruane

snage i Ministar Domobranstva
Doglavnik-Vojskovoa :
Slavko Kvaternik, v.r.

OVJERA:
Proelnik I. odjela
gl. stoer, pukovnik:
Vujani2

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO HRVATSKOG
DOMOBRANSTVA
glavni stoer
Pam. Br. 1878/Taj.
U Zagrebu dne 1941

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 83, reg. br. 1/1-1.
Petar.

550
 BR. 227
IZVETAJ VELIKOG U P A N A VELIKE UPE VUKA DR JA-
KOBA ELIKERA OD 21. AVGUSTA 1941. MINISTRU UNUTRA-
NJIH POSLOVA O ZLOINIMA USTAA N A D SRBIMA U SREMU 1

Vukovar, dne 21. kolovoza 1941.

Gospodinu

MINISTRU UNUTARNJIH POSLOVA

Zagreb.
Gospodine Ministre!

U smislu naeg poslijednjeg razgovora, ast mi je Vam na

Vau linost podnijeti slijedei izvjetaj o nemilim dogaajima u
ovoj upi, koji su izazvali veliku nesigurnost i nepotrebno uzbu-
enje u irokim slojevima puanstva.
Dne 11. kolovoza ubijeni su uprkos jasne Poglavnikove
zapovjesti da niko nema pravo drugoga bez razloga liiti ivota,
opet 11 Srba graana iz ida. Imena tih ubijenih Srba jesu: uri
Branko, uri Mirko, uri oko, Jovanovi N., Jovanovi N.,
Dr. Truni javni biljenik iz ida, doim imena ostalih nisam
mogao saznati. Ovi ubijeni Srbi odvedeni su u noi po vojnicima
Ustake bojnice iz Hrv. Mitrovice i streljani bez ikakvog razloga
i baeni u Dunav kod Iloka. 2 Kod svih tih Srba radi se o vrlo
uglednim ljudima iz ida, a nije bilo nikakvog povoda da se ti
ljudi hape, a jo manje da se bez suenja ubijaju. Odgovorni za
taj postupak jesu: Ihk bojnik ustake bojnice iz Hrv. Mitrovice te
satnici eple, Hubl, i Paveli. Isti ljudi su i odgovorni za ubijstvo
Srba iz Platieva kao i za ubijstvo nekog Mago Janoa iz
Hrtkovaca koji je inae Maar i za koga se interesiralo Maarsko
poslanstvo u Zagrebu. Ja sam g. Ilika vie puta upozorio na taj

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 20/2-1. Prilog: zapisnici
sa sasluanja
2
i jedan izvetaj u vezi s izvetajem dr Elikera.
Podaci o zloinima ustaa u Sremu nalaze se i u dnevnom izvetaju Orunitva
od 9. avgusta 1941. u kome se navodi sledee: U selu Svilou uhieno 58 osoba,
u Suseku 20, kao i erevii i Nitanima po 20 osoba. Na smrt je osueno 43
osobe." Vojni arhiv, ANDH, k. 1, reg. br. 9/2-23. Takoe o zloinima u Sremu
daje podatke Duan Lazi u svojoj knjizi Sremska Mitrovica", 1969. godine, str.
199, gde se navodi da je 250 lica dovedeno iz Bijeljine, posle muenja u
mitrovakom zatvoru poubijano i baeno u Savu kod Bosuta.
njegov postupak ali bez uspjeha, pa Vas gospodine Ministre zato
molim da preduzimate potrebne korake da se ti ljudi opozovu
odavde a na njihova mjesta da se postavljaju umjereni asnici.
Gospodin Ilik i njegovi asnici doli su u sukob sa svima Kotarskim
predstojnicima, jer isti ne odobravaju taj njihov postupak prema
Srbima. Uslijed stalnog progona Srba dolo je do toga da su mnogi
Srbi napustili svoje gospodarstvo koje sad stoji neobraivo, pa
neka srpska sela iz straha od Ustaa po nekoliko dana nisu smjeli
izai na ulice, a po noi su spavah obueni spremni svaki as na
begstvo. Nadalje su vojnici Ustake bojnice u Rumskom i Mitro-
vakom Kotaru oduzeli Srbima pa i nekim Nijemcima i Hrvatima
bicikle i auta koji su nagomilavali u zgradi Ustake bojnice u Hrv.
Mitrovici. Njihov postupak je iao tako daleko da su ljude na ulici
skinuli sa bicikla i oduzeli.
Uslijed ovakog ponaanja vlada kod naroda dosta veliko
neraspoloenje prema njima, naroito u Rumi koji je grad sa
pretenim njemakim puanstvom, gdje svakodnevno prolaze
kamionima natovarenim pukomitraljezima po ulicama o emu
sam se ja lino mogao uvjeriti. Prilikom njihovog prolaza sa
pukomitraljezima kroz grad, dobio sam utisak da je to upereno
protiv njemakog puanstva grada Rume, jer drugog razloga za
takav postupak ne mogu nai, jer je Ruma kao centar Njemaca
u Srijemu poznata kao miran grad i sve dosada nije se nita desilo,
to bi opravdalo takav jedan postupak.
Molim gospodina Ministra, da izvoli proraditi na time, da se
Ustaka satnija povue iz Rume i to ukoliko vie, to je ovih dana
u Rumi formirana njemaka bojnica u smislu Poglavnikove
odredbe o osnivanju njemake bojnice po vodstvu njemake
narodne skupine, jer bi moglo uslijed zategnutost koja sada vlada
doi do kakvog neeljenog sukoba.
U interesu reda i mira u mojoj upi, molim da se opozovu
bojnik Ilik i satnici eple, Hubl i Paveli, jer se oni mjeaju u
razne politike stvari za koje smatram da sam jedino ja nadlean,
jer sam u svako doba spreman snositi odgovornost za red i mir u
mojoj upi, ali postupak tih ljudi onemogui moj rad u tom
pogledu.
Po dobivenim izvjetajima od strane Orunikih postaja
iscenira se ponekad neki prepad sa strane Srba samo zato, da bi
se imalo uzrok krvniki prema Srbima postupati. Tako na pr. se
ovih dana navodno desio sluaj prepada na osnovu ega je Ustaka
bojnica htjela opkoliti srpsko selo Jarak i istrijebiti celo puanstvo
toga sela a selo zapaliti. Samo energinom intervencijom Kotar-
 skog predstojnika u Hrv. Mitrovici spreeno je to. Nadalje se
navodno u blizini nekog srpskog sela imali nalaziti neki sumnjivi
elementi u kukuruzu na osnovu ega su ustai htjeli kukuruzna
polja opkoliti i sva polja bombama unititi.
Kotarski predstojnik koji je sumnjao u te vijesti, predloio je
da se ta polja daju pretraiti i eventualna sumnjiva hca uhvatiti,
a ne kukuruzna polja unititi na osnovu ega se onda odustalo i
od jednog i od drugog. Shnih sluajeva deavaju se stalno, pa se
plaim da e Srbi ako se ovako i nadalje sa njima postupi zaista
jednog dana se latiti oruja i povui se u kukuruzna polja. Kakva
teta e onda nastati za cjelokupno nae gospodarstvo ne moram
posebice naglasiti.
Nadalje sam ustanovio da Ustako redarstvo u Hrv. Mitrovici
i Rumi na elu kojeg stoji g. Lendrec i g. Gado uinili su velike
nepravilnosti u njihovom radu. Tako su oni na pr. zatvorili
bogatog Srbina iz Rume po imenu Ostoji i pustili ga na slobodu
tek onda, kada je njima poloio 150.000 dinara. Nadalje su oni
zatvorili i druge Srbe, pa ak i Hrvate koji su tako istukli, da su
jedva se mogli drati na nogama. Tako su na pr. istukli Hrvata
iz Petrovaradina po imenu Dr. Robert Paunovi i braa Jelaia
iz Petrovaradina. Nadalje su ti ljudi oduzeli idovima iz Iloka
navodno oko 2,000.000 dinara isto tako idova iz Rume i to u
gostioni, a po njihovim izjavama po tajnom nalogu iz Zagreba.
Gospodin Gado se ak i prema sestri Poglavnikovog krilnog
pomonika Savljaka vrlo nepristojno ponaao.
Oni su u njihovom radu pozivaju stalno na neke tajne naloge
iz Zagreba i trae od Kotarskih predstojnika, da izvruju njihove
naloge. O shvaaju njihovog zadatka svjedoi jedan dopis koji je
g. Lendrec uputio Povjerenstvu za izhranu u Buenovcima koji u
prepisu pod AJ prikljuim. U ovom pismu nareuje g. Lendrec
da neki g. Ljubinkovi iz Buenovaca imade samo gosp. Lendrecu
prodati svinje, pa da Buenovci spada u reon koji je dodjeljen Pil
Stjepanu iz Rume, te prema zakonu ne moe niko a najmanje g.
Lendrec zabraniti da Pil Stjepan kupuje svinje u Buenovcima.
Saznao sam, da g. Gado prije propasti Jugoslavije bio tajni
agent jugoslovenskog reima u Beogradu, a izgleda da je tek
posljednjih mjeseca otkrio svoje Ustako srce. Traio sam njegov
slubeniki list iz Beograda iz kojeg u vjerovatno saznati vie o
njegovom dosadanjem radu.
Dalje sam mogao ustanoviti da je Ustako redarstvo delilo
posebne nagrade za naroite radove. Tako je na pr. Predstojnik
 redarstva u Hrv. Mitrovici gosp. Franja Truhar dobio 10.000
dinara zato to je pokazao gospodinu Lendrecu put do Ilokih
idova, to smatram da nikako ne bi smjelo biti, jer je on kao
dravni inovnik za svoj rad plaen. Molim da se i ova gospoda
pozivaju na odgovornost.
Prilikom izvianja ovih sluajeva ustanovio sam, da je Mini-
starstvo unutarnjih poslova postavilo neke inovnike a tako i
Predstojnika redarstva u Hrv. Mitrovici kao inovnike u Zemunu
i dodijelilo ih je sa radom u Hrv. Mitrovici uslijed ega svi ovi
inovnici pored redovne plae dobijaju i paualni putni troak.
Tako je na pr. Predstojnik redarstva u Hrv. Mitrovici pored
njegove plae dobijao 6.000 dinara putnog troka, ukupno dakle
oko 12.000 dinara mjesenu platu. Smatram da to nikako nije u
interesu Dravne riznice, te molim da se ti inovnici postavljaju
kao inovnici u Hr. Mitrovici gdje stvarno rade, da otpada taj
paualni putni troak, koji inae iznaa mjeseno 44.000 dinara
za ove inovnike.
Molim gospodina Ministra, da izvoli preduzeti potrebne
korake da se imenovani elementi nemira otstranjuju iz ove upe,
jer nisam inae u mogunosti snositi odgovornost za red i mir u
ovoj upi.

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA ZA DOM SPREMAN!

MINISTARSTVO UNUTARNJIH HAJL HITLER!
POSLOVA J. Eliker
Primljeno, dne 25. VIII 1941
Broj 26321 Pr. priloga 2
 BR. 228
NAREENJE ZAPOVJEDNITVA BOSANSKOG DIVIZIJSKOG
PODRUJA OD 22. AVGUSTA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. ORU-
NIKE PUKOVNIJE O MERAMA ODMAZDE PREMA STANOV-
NITVU ZBOG UBISTVA DOMOBRANSKOG OFICIRA NA PUTU
SJETLINA - STAMBOLI1

ZAPOVJEDNITVO
BOSANSKOG DIVIZIJSKOG PODRUJA
V. t. Br. 1666
22. kolovoza 1941.
SARAJEVO

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE.-

Dne 16. kolovoza 1941. godine oko 14. sati na cesti Sjetlina-
Stamboli umoren je na zvjerski nain zrakoplovni bojnik Tomi-
slav Kalai. Prema prikupljenim podatcima ovo umorstvo izvr-
eno je na smiljen i unapred proraunan nain, jer su etnici
odravali najue veze sa ukuanima pok. bojnika. Izvidima se
ustanovilo da su kod pok. bojnika bile dvije ene grko istone
vjere u slubi, koje doznavi za njegovo putovanje u smjeru
Sarajevo, o tome obavijestile zlikovce, koji su na temelju tih
podataka upriliili dobro smiljenu zasjedu.
Ovaj sluaj zahtjeva provedbu najstroijih sankcija, te s toga,

ZAPOVJEDAM

1.- Sankcije imaju se provesti na slijedei nain:

a/ Obe ene koje se naprijed spominju imade orunika
postaja Praa uhititi i predati prijekom sudu u Sarajevu;
b/ Boko arenac i Toma Manjkalovi, oba iz Sjetline, kotar
Rogatica imaju se, poto su se odmetnuli, odmah uhititi i na licu
mjesta strijeljati. Njihove kue imaju se spaliti.
d Sa podruja Sjetlina-Stamboli valja 10 najuglednijih
stanovnika na mjestu poinjenog umorstva strijeljati.
2.- Za provedbu reenog u to. 1 odrediti e:
- zapovjednik 7. p.p. jednu satniju sa strojnicom;
- zapovjednik 5. topnikog odjela jedno odjeljenje brdskih
topova;
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143, reg. br. 54/1-1.

555
 - zapovjednik 4. orunike pukovnije jednog orunikog
asnika sa 15 orunika.
3.- Odreeni oruniki asnik rukovoditi e oznaenom
akcijom, a dijelovi domobranstva sluiti e kao zatita i podrka
pri provedbi iste.
Spaljivanje kua ima se izvriti preko osoba koje e se odrediti
od mjetana u dotinom selu.
4.- Kaznena ekspedicija izvriti e pokret na dan 22. o.mj.
u 6.50 sati, vlakom sa ovdanje elj. stanice s tim to e se istoga
dana uvee vratiti u Sarajevo.
Uput i povratak regulirati e ef vojnog predstav. pri ravna-
telj. dravnih elj. za B.H.
5.- Izvrenje sankcije objaviti javnim proglasom sa napome-
nom da e se u opetovanom sluaju primjeniti jo stroije sankcije.
Sve kue u okrugu od 1 km. od toke sabotae, grko istonjaka,
biti e unitene a odgovarajui broj mukaraca streljan.
Ovaj proglas izdati e u Sarajevu ovo zapovjednitvo, a u
Sjetlini napred navedeni oruniki asnik na nain na koji je tamo
uobiajeno davanje javnih oglasa.2
Razaslato:
Zapovjedniku 4. oruni. pukovnije,
Zapovjedniku 7. pje. pukovnije,
Zapovjedniku 5. topnikog odjela, Zapovjednik u z.
efu voj. pred. pri rav. dr. elj., pukovnik
Glavaru E. ovoga zapovjednitva. Rupi3

2
3
Vidi dok. br. 233.
Mate.
 BR. 229
DNEVNI IZVETAJ ORUNITVA OD 22. AVGUSTA 1941. 0
VANIJIM DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH SA PODACIMA
0 UBIJANJU SRBA U UMI ZVANOJ DURALE"1

DNEVNO IZVJEE
o vanijim dogaajima, a prema podatcima orunitva za dan 22.
kolovoza 1941 godine.

1) - 27. srpnja oko 15 sati slubujui orunik na malti u

Stolcu, oduzeo je od 2 ustae jednu enu. Uslied ovog je dolo
do zategnutosti izmeu ustaa i orunika. Ustae su se grozile
orunicima, da e poeti sve hvatati i ubijati dravne organe, jer
da za njih orunitvo i vojska nije nita. O. br. 403 -
2) - 2. kolovoza prilikom ponovnog zauzimanja mjesta
Budimli Japre od strane orunika, naen je na vratima kue
Luke kondria jedan letak komunistiki, sa naslovom: Radni
narode". O. br. 397 -
3) - 6. kolovoza su ustae Careve uprije na podruju postaje
Vozue, krila Sarajevo ucienile doktora Branka Stakia za 30.000
dinara. Priloen je prepis pisma doktora Stakia trgovcu Mustafi
erziu, u kojem Staki moli, da erzi za njega isplati 30.000
dinara, to je ovaj uradio, davi novac ustai Franji Pejiu. O. br.
402 -
4) - 14. kolovoza je prijavila ena ubijenog Jevte Malia, po
ustaama, da su ustae odveli iz sela Prijakovca, Rania i Tuijaka,
kotara Banja Luke oko 30 seljaka te ih u umi zv. Durale ubili i
pokopali u jednu jamu. Prije toga su ustae odnijeli iz domova
ubijenih novac, rakiju, slaninu i meso. O. br. 395 -
5) - 13. kolovoza poslie podne je eksplodirala paklena maina
u idovskoj crkvi u akovcu. Jedan ugao crkve je sruen. Prozori
svi polupani. O. br. 405 -
6) - 1 8 . kolovoza u 4 sata ujutro odmetnuo se u umu tabornik
iz Vusine, kotara Tuzla sa 18 drugova. Odnijeli su 5 puaka sa
80 naboja, jednu bombu, 2 pisae maine i nekoliko ustakih
peata. O. br. 412 -
7) - 18. kolovoza je pojaan poloaj na podruju postaje
Strupni sa 16 teretnih samovoza domobrana.
19. kolovoza je izvren napad u pravcu Bos. Grahova i
zauzeta su sela aprazpije i Pravo. Odmetnici su imali 20 mrtvih,
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 81, reg. br. 11/3-1.
 a kod nas 5 ranjenih orunika, od kojih je jedan podlegao O. br.
411 -
8) - 19. kolovoza oko 14 sati krenuo je odred od 2 satnije
domobrana sa oko 60 do 70 graana iz Kljua za Ribnik. Na putu
16 km od Kljua odred je napadnut od odmetnika, razbjegao se
i povukao. Vojnici se pojedinano vraaju u Klju. Ranjenih tee
i lake ima oko 15. Prilikom povlaenja 20 vojnika palo u nesviest
od vruine. Broj mrtvih nepoznat. O. br. 400 -
9) - 19. kolovoza pokidane brzoglasne linije i stubovi izmeu
Berkovia i Stolca.
Vod vojnika, koji je krenuo iz Stolca u Berkovi napadnut,
11 vojnika i 1 porunik poginuli, 12 vojnika ranjeno, 15 vojnika
i 1 orunik zarobljeni, razoruani, do gola svueni i puteni.
Uestvovalo oko 300 etnika. Na brdu Hrgut, nalazi se oko 3000
etnika. O. br. 409 -
10) - 20. kolovoza u 9 sati naen je ranjen u nogu domobran
straar na eljeznikoj postaji Sjetlina, od etnika, kojih je bilo
vie. O. br. 410 -
11) - 21. kolovoza u 2 sata razruena je eksplozivom elje-
znika pruga izmeu postaje Police i Dikli, kotara Trebinje. O.
br. 408 -

O. broj 414

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
MINISTARSTVO HRVATSKOG
DOMOBRANSTVA
Glavni stoer
Oper Br. uredovno/Taj.
U Zagrebu dne, 1941
Po nalogu Vojskovoe,
izvjestitelj za orunitvo,
u z. satnik
/Potpis neitak/
 BR. 230
IZVETAJ OFICIRA ZA VEZU IZ KARLOVCA OD 22. AVGUSTA
1941. MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA O MUENJU JE-
VREJA PRILIKOM TRANSPORTOVANJA IZ LIKE1

Karlovac:

astnik za vezu: bojnik Re

1) Postupak sa idovima, koji se vraaju iz Like. Krcaju po 60

ljudi u 1 teretni vagon, bez vode, ljudi umiru u vagonima (20.
VIII. 5 mrtvih u Jaski u vagonu) Talijani prebacuju Nehumani
postupak.
2) Talijani raspolau slikama o ubijenim Srbima.
3) Navodno e na 1. IX seliti tal. armija iz Karlovca u Suak.

22. 8. 1941.

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA (potpis neitak)

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA
br. T.352 prim 11/IX

1 Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 239, reg. br. 29/5-3.

559
 BR. 231
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U KONJICU OD 22. AVGUSTA
1941. VELIKOJ UPI HUM 0 OTPREMLJENIM SRBIMA U
LOGOR GOSPI1

KOTARSKA OBLAST U KONJICU

Broj prez. 58/41.

Predmet: Pritvaranje i otpremanje

u zbiralita Srba i idova.

Konjic, dne 22. kolovoza 1941.

VELIKOJ UPI HUM

Mostar.

Savezno naredbi broj prez. 178 od 2. kolovoza 1941. izvjeu-

jem, da sam slijedee Srbe odpremio u zbiralite Gospi:
1/ Jakovljevi Pero,
2/ Kuljanin Danilo,
3/ Golubovi oro,
4/ Jakovljevi Milo,
5/ Mrkaji Neeljko,
6/ Kuljanin Aleksa,
7/ Jakovljevi Trifko,
8/ Kuljanin uro,
9/ Lambi Risto,
10/ Domi Mile.

Kot. predstojnik:
M.P. (potpis neitak)

1 Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 6/2.

560
 B R . 232

IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U NEVESINJU OD 22. AVGU-

STA 1941. VELIKOM UPANU MOSTAR O HAPENJU I OTPRE-
MANJU SRBA U LOGORE SA PODRUJA OVOG KOTARA1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U NEVESINJU
Broj 1908/41.

Predmet: Pritvaranje i otpremanje

u zbiralite, Srba i idova-komuni-
sta-okrunica.

VELIKOM UPANU

Mostar

Savezno nalogu br. 1129/41 od 22. VIII. ove godine priopu-

jem, da su svi Srbi u gradskom podruju ovog kotara, a koji su
bili ma i malo sumnjivi, po Ustakim organima jo ranije pritvoreni
i u koncentracione logore sprovedeni.
Osim gradskog podruja srpska sela nijesu u domaaju vlasti
uslijed etnikih akcija, pa radi ovog i smirivanja i da bi vojne
vlasti izvrile svoju dunost, potpisati nije mogao sa sela vriti
nikakva hapenja.
Kao primjer navodim; 20 srpnja t.g. po nalogu Gradskog
Redarstva u Mostaru pritvorio sam 8 Srba koji su sprovedeni u
Mostar. Jo istog dana svi Srbi iz oblinjih sela pobjegli su u ume.
Radi ovog vojne vlasti zabranile su u ovom kotaru daljnje
hapenja.

Kotarski predstojnik;
M.P. IVlladenovi

1 Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 21/9.

 BR. 233
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG KRILA SARAJEVO
OD 22. AVGUSTA 1941. 0 STRELJANIM OSOBAMA IZ KOTARA
ROGATICA OD STRANE KAZNENE EKSPEDICIJE1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 278/J.S.

Izvjetaj o izvrenoj
kaznenoj ekspediciji.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU -JS-

ZAGREB

Sarajevo, 23. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunikog krila Sarajevo spisom Taj. Br. 225

od 22. kolovoza 1941. izvjeuje slijedee:
Na osnovu usmene zapovjedi Zapovjednika Bosanskog Di-
vizijskog podruja i Zapovjedi V.T. broj 1666 od 22. kolovoza
ove godine podnosim slijedee izvjee:
Dne 22. ovog mjeseca sam krenuo u 7 sati sa jednom satnijom
vojske i jednim topom vlakom posebnim za Sjetlinu, gdje sam
izvrio spaljenje kue i dviju nuzprostorija Boka arenca, mesara
iz Sjetline, koji se je odmetnuo u etnike. Od zapovjednika postaje
orunike u Prai saznao sam, da se kua Tome Manjkalovia
ne nalazi u selu Sjetlini niti u blizini istog sela, ve u selu Mioii,
opine Praa, rejon orunike postaje Stjenice, te ista nije mogla
radi velike udaljenosti biti spaljena. Boko arenac i Tomo
Manjkalovi su u bjegstvu.
Nadalje je upueno jedno odjelenje pod zapovjednitvom
orunikog narednika Alije Kohnia, zapovjednika postaje Pale
u selo apci, da uhiti tri ovjeka radi strijeljanja, ali isti nije naao
u selu nikoga sem ena i djece.
Iz sela Grabovice i Podgraba-Sjteline i Prae uhiena su i
strijeljana slijedea lica:

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143, reg. br. 56/1-1.
 1) SAVO VUKOVI, Stojanov iz Podgraba, opine Praa,
kotara Rogatikog,
2) TRIA GAJOVI, iz sela Grabovice opine Praa, kotara
Rogatikog,
3) BLAGOJE ANELI, iz Podgraba, opine Praa, kotar
Rogatica,
4) LAZAR SAMARDIJA, iz Podgraba, opina Praa,
kotara Rogatikog,
5) RADOMIR KIPINA, Jovin iz Prae, opine iste, kotara
Rogatikog.
6) RADE SIMOVI, iz sela Grabovice, opine Praa, kotara
Rogatikog.
Imenovani su strijeljani po odjelu domobrana pokraj samog
mjesta umorstva pokojnog satnika Tomislava Kalaia, te po
petorici eljeznikih radnika zakopani na mjestu strijeljanja.
U mjestu Sjetlini sam preko zapovjednika postaje Praa
objavio usmeno, da su ove sankcije primjenjene radi odmetanja
Boka arenca i njegovih tekih nedjela kao to je umorstvo
satnika Tomislava Kalaia, napada na eljezniku prugu i postaju
kao i napad na orunikog vodnika imuna aria.
Molim da se dostavi i ovom krilu proglas, kako bi se mogao
javno istaknuti i u samom mjestu Sjetlini, Stamboliu, Prai i
Palama."2
Prednje predlaem s molbom na znanje, u vezi spisa Taj. J.S.
Br. 276 od danas.

Dostavljeno:
Vrhovnom Orunikom Zapovjed Zapovjednik, pukovnik:
nitvu. Pav.

2 Vidi dok. br. 228.

3 Paveli Kreimir.
 BR. 234
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE MARIKA OD 22. AVGUSTA
1941. O ODMAZDI NAD STANOVNITVOM1

ZAPOVJEDNITVO 3. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. J.S. Br. 325.

Izvjee o pobunama i
dogoajima na podru-
oru. postaje Marika.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

ZAGREB

Banja Luka, 25. kolovoza 1941.

Orunika postaja Marika sa dopisom Taj. Br. 106 od 22.

kolovoza 1941. izvjetava:
Dne 31. srpnja 1941. pobunu u selu Busnovima, kotara
Pridor, organizirao je uitelj Duan Panteli sa grupom od 6-7
ljudi, svojih glavnih pobunjenika. Iste veeri uitelj Panteli sa
svojim drugovima: Savanom Popovi, Milenkom Radiem, Obre-
nom Radi i Bogdanom Tadiem, na putu kod duana Save Mre,
razoruao je tamonjeg ustakog rojnika Antu Popovia iz sela
Tomaice i odveli od kue Stevana Lakia u selu Busovima, gdje
je prenoio. Sutra dan rojnika Popovia odveli u kolu kod uitelja
u selo Miljakovce i tamo ga ubili.
Istoga dana oko 15 sati sastali se seljani sela Nievia, kotara
Pridor, pod vodstvom sada poginulog Duana Mijatovia i Nievia
Uroa, u oblinju umu na dogovor za podizanje bune. Okupljenoj
masi doao je Branko Nievi iz sela Nievia, trgovac u blizini
Omarske te istima rekao: BRAO, EVO OD DOBRLJINA
DO PRIDORA DOLI SU RUSI I SVU PRUGU I TELEFON-
SKE LINIJE-STUBOVE PORUILI I VLAK NIKAKO DO
OMARSKE NE IDE". Na ovo je masa na elu sa voama krenula

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 152-a, reg. br. 34/3-1.
 od eljeznike uvarnice broj 21, na 28 km. provalila magazin i
odnela sav alat za popravak eljeznike pruge pa zatim udaljeno
od straare od 300 metara sa ovim alatom razvalili oko 20 metara
eljeznike pruge, oborili dva brzoglasna-brzojavna stupa i razbili
6 komada izolatora, zbog ega je bio prekinut saobraaj.
Nakon ovoga kvarenja, pobunjenici se podijelili u dvije
grupe. Jednu je predvodio Duan Mijatovi a drugu Uro Nievi,
te krenuli prema Omarskoj, da napadnu i razoruaju oruniku
postaju, te zauzmu potansku i eljezniku postaju. Oko 19 sati
grupa Mijatovia kod Omarske iz jedne kukuruze pripucala je iz
vojnikih i graanskih puaka, ali je po orunicima napad odbijen
i napadai rastjerani, kojih je bilo oko 150 naoruanih sa pukama,
sjekirama i dr. oruem. Kada se ova rastjerana grupa sastala sa
grupom Uroa Nievia na barama ispod sela Gradine, Mijatovi
je napao Nievia, da zato nije ee napao na Omarsku sa
svojom grupom, kao i gdje mu je karabin kojeg je od njega dobio,
nato da mu je Nievi odgovorio, da se je od silne pucnjave
prepao i karabin odbacio. Na ovo je Mijatovi sa tri hitca i
revolvera ubio Nievia, gdje je od seljaka sela Gradina pronaen
mrtav drugog dana zajedno sa odbaenim karabinom.
3. kolovoza t.g. u potjeri za uiteljem Panteliem, iz sela
Busnova, koji je organizirao pobunu, je od strane orunika ove
postaje u bijegu ubijen, a pobunjenici Milenko Radi i Obren
Radi su uhvaeni i predani prijekom vojnom sudu. Ostali
pobunjenici iz grupe uitelja Pantelia, neki su se predali sami a
neki su uhvaeni i na taj nain sa istima preieno. Saznalo se,
da su ovi pobunjenici imali i 4 vojnike puke, koje su takoer
sami predali.
5. kolovoza 1941., oko 60 ustaa iz okoline, vrile su pretres
sela Busnova radi pronalaska pobunjenika, te je na ovaj nain
selo od sumnjivih lica oieno.
6. kolovoza t.g. nije bilo napada od strane pobunjenika na
Omarsku ni eljez. prugu, osim to se oko 23 sata jedno nepoznato
lice pribliavalo orunikoj postaji, kojeg je straa primjetila. Ovo
lice ispalilo je dva revolverska hitca i bacio crvenu raketlu u zrak
ali je sa puanom vatrom orunika otjeran. Ovo nepoznato lice
moglo je biti samo Duan Mijatovi koji je htjeo osloboditi svoga
uhienog mu brata koji se je vezan na orunikoj postaji nalazio.
Duan Mijatovi dva dana kasnije ubijen je po vojnicima u selu
Nievii.
Pored poginulih pobunjenika iz sela Nievia, uhieno jih je
29 lica, koja su se kod njih pronaenim orujem predani prijekom
vojnom sudu u Pridoru. Njih 8 je do sada osueno i streljano, 10
puteno na slobodu a ostali se jo nalaze pod istragom.
Prigodom uguivanja ovih pobuna, od orunika i naoruani
pripomonih graana nije nitko ivotom stradao. Pobune u nave-
denim selima za sada su uguene i vlada mir. Novi neredi nijesu
izbijah.
7. kolovoza t.g. po ophodnji ove postaje uhieno je 5 ljudi
iz sela Marike, koji su prema izjavama svjedoka, govorili narodu,
da ide pod oruje, a tko nee, da e biti ubijen i da moraju sve
naseljene galicijance poubijati. Imenovani su predani prijekom
vojnom sudu u Pridoru."
Prednje izvjee dostavljam s molbom na znanje i uvid.-

DOSTAVLJENO:
Vrhov. oru. zapovjednit. Zagreb;
Ravnatelj, za jav. red i sigurnost;
Vel. upanu upe Sana i Luka, i Zapovjednik, pukovnik
Vrbaskom divizijskom podruju. Novak puk.2

2
Viktor.

BR. 235
NAREENJE UPRAVITELJA HRVATSKOG DRAVNOG MU-
ZEJA ZA UMJETNOST I OBRT U ZAGREBU OD 23. AVGUSTA
1941. VELIKOM UPANU VELIKE UPE VRHBOSNA DA SE
PRE RUENJA SVI POKRETNI CRKVENI PREDMETI, IKONO-
STASI I OSTALI CRKVENI PRIBOR IZ PRAVOSLAVNIH
CRKAVA SA TERITORIJE NDH PRENESU I SMESTE U
DRAVNI MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT U ZAGREBU1

VELIKOM UPANU VELIKE UPE

VRHBOSNA SARAJEVO
5238

348 zagreb 6 1154 98 23 19/30 = 23 21

prema zakonskoj odredbi Poglavnika i br rim 77 135 z p 1941 te
i odredbama ministarstva nastave broj 24325 1941 i pov 411/1941
izvolite odrediti da se iz svih grko istonih crkava i crkvenih
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 51/1-1.
objekata vae velike upe prije ruenja spreme na sigurno mjesto
svi pokretni crkveni predmeti ikonostas ikone i ostali crkveni
pribor. Izaslanici ministarstva doi e radi preuzea tokom slijede-
ih dana. Upravitelj hrvatskog dravnog muzeja za umjetnost i
obrt prof Vladimir Tkali. Hrvatski dravni muzej za umjetnost
i obrt u Zagrebu v t broj 16 1941 od 23 kolovoza 1941.2

2
Istog dana ustae iz Cetingrada zapalili su srpsko selo Radovi i crkvu u
njemu. Vojni arhiv, A N D H , k. 2, ree. br. 24/2-2.
 BR. 236
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG VODA BRKO OD
24. AVGUSTA 1941. O HAPENJU 317 SRBA 1

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Broj 738/J.S.

Izvjee o prekidu
b.b. linija i etnikoj akciji.

MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA
ZAGREB.
Sarajevo, 24. kolovoza 1941.

Zapovjednik orunikog voda Brko, krila Tuzla spisom Br.

915 od 20. kolovoza 1941. izvjeuje slijedee:
Savezno sa izvjeem ovoga voda Br. 852 od 11. kolovoza
1941. dostavljam slijedee izvjee:
im sam saznao 11. kolovoza t.g. u 5 sati o prekidu b.b.
linija na putu Brko-eli, Brko-Oraje i Brko-Brezovo Polje,
odmah sam se uputio sa orunicima, vojskom i ustaama u svim
navedenim pravcima.
Sporazumno sa kotarskim predstojnikom i zapovjednikom
postaje Brko 11. kolovoza pokupili smo po svima selima kotara
Brko 317 osoba raznih struja, koje su zadrani kao taoci radi
lakih izvia i traganja za krivcima.
Istoga dana pomou vojske i ustaa sa potanskim osobljem
uspostavljene su b.b. linije u svim pravcima.
12. kolovoza nastavio sam dalje traganje organizujui po
postajama eli, iboica, Oraje, Bos. amac i Brezovo Polje
potjere u svim pravcima.
13. kolovoza u 21 sat vratio sam se u vodno sjedite i preko
telefona zatraio zapovjednika orunike postaje eli, da li je
uao u trag zloincima za kojima se traga, jer sam dobio zakljuak,
da bi se ova banda mogla kretati po podruju postaje Celi i
iboica, na ovo mi je odgovorio da ima izgleda da e zloincima
ui u trag i moda u kratkom vremenu otkriti ih.
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 86, reg. br. 43/2-1.
 14. kolovoza narednik Mato Bulog zapovjednik postaje eli
sa razvodnikom Petrom orkom uputio se u traganje prema selu
Vakufu i sigurno je narednik Bulog uao u trag poiniteljima, ali
je u mjestu Vakufu u 19 sati bio napadnut od etnika u dvoritu
kue kneza Blagoje Petrovia zvanog Zeko" i ubijen on i
suhodnik Petar orak. Za djelo ubojstva ovih dvojice orunika
nije ovoga dana nitko znao od strane orunike postaje eli, ve
je bio o tome obavjeten zapovjednik postaje iboica, jer pod
njegovo podruje spada ovo mjesto.
Zapovjednik postaje iboica sa nekoliko Ustaa i 2 orunika
uputio se 15. kolovoza na mjesto ina, gdje je naao ubijene
orunike B uloga i orka.
15. kolovoza ponovo je napadnuta orunika postaja Lopare
na podruju orun. voda Tuzla a to sve u noi od 14. na 15.
kolovoza t.g. i presjeena b.b. linija izmeu elia i Lopara.
im sam saznao za ovaj napadaj uputio sam se sa 2 orunika
postaje Brko prema Loparama. U eliu sam se obavjestio o
napadu i prekidu b.b. linija te sam uzeo sa sobom vodnika Petra
Babia sa postaje Brko i seoskog Ustau Vladu Lastria i uputio
se prema Loparama.
Na putu izmeu elia i Lopara udaljeno oko 6 krn napadnut
sam od strane etnika, koji su me saekali iz zasjede opalivi na
nas 20 do 30 puanih naboja na auto u kome smo se vozili.
Iskoili smo iz automobila i zauzeli pored puta mjesto za borbu
i dali otpor, ah kako su etnici bili nadmoniji ponovo pored
pukaranja sa oferom sjeo sam u auto i krenuo prema Loparama
uzeo pomo vojske, koja se je nalazila u Loparama, doao na
mjesto gdje smo bili napadnuti i dao se u potjeru za etnicima,
ali im nismo mogli ui u trag.
Oko 13 sati istog dana vratio sam se sa svim ljudstvom u
eli izvrio ponvo organizaciju potjera i krenuo prema Loparama
a kako nismo jo dobili bili nikakvoga glasa od pok. Buloga rijeio
sam se, da sa narednikom Muharemom Tanoviem zamjenikom
zapovjednika postaja eli, vodnikom Petrom Babiem, ustaama
Josom Kljaiem, Abidom Mekoviem, Hasanom kripiem i
Osmanom Beiem poem kroz umu u pravcu sela Makovca da
bi doao u dodir sa narednikom Bulogom za iju sudbinu jo nismo
znali, a posumnjao sam da nije iv poto se sve u toj okolici
deava, gdje je on otiao.
Dolazei u selo Makovac ovo odjeljenje odmah je primilo
borbu sa etnicima, koji su bili nadmoniji, ali smo ipak uspjeli
da ubijemo 3 etnika i to Savu Savia sina pok. Stojana, Mitra
Ristia sina pok. Luke i Marka Peria sina pok. Pere, svi iz sela
Makovca, opine eli, kotara Brko, a sa nae strane je lake
u nos ranjen Ustaa Joso Kljai. Kako su etnici bili nadmoniji
odjeljenje se je povuklo, koristei umu od ceste, koja vodi eli
- Lopare i sa istima sam se uputio u eli pred sam mrak.
Dolazei u eli saznao sam da je poginuo narednik Bulog
i razvodnik orak. Kako je no nastupila, osigurao sam mjesto
eli i pripremio akciju, da se sjutradan ponovo stupi na teren,
da se izbave poginuli orunici.
16. kolovoza zajedniki sa orunicima, vojskom i Ustaama
krenuo sam sa sudskim povjerenstvom u mjesto Vakuf, gdje smo
nali ubijene orunike. Na mjestu ina povjerenstvo je obavilo
uviaj i sainilo zapisnik, zatim smo ih odnijeli u Brko, gdje su
17. kolovoza 1941. sveano sahranjeni uz mnotvo prisutnog
graanstva.
Knez sela Vakufa i Jablanice, koji su sa orunicima bili, kad
su poubijani, predati su sudu u Brkom.
Izvjetaj o ubojstvu ovih orunika sa povjerenstvenim zapisni-
kom dostaviti u redovnim putem.
Uslijed pritiska i potjera za ovim razbojnikim bandama od
16. tek. mjeseca nisu nas napadali."
Prednje predlaem s molbom na znanje.

Dostavljeno:
Ministarstvu Domobranstva, Zapovjednik, pukovnik:
Ravnateljstvu za javni red Paveli 2
i sigurnost, Vrhovnom Orun.
zapovjednitvu i zapovjed-
nitvu Bos. div. podruja i
Voj. Krajine.

2
Kreimir.

570
 BR. 237
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA OSJEKOG DIVIZIJSKOG POD-
RUJA OD 26. AVGUSTA1941. O POBUNI 400 SRBA ZATVORE-
NIKA U KONCENTRACIONOM LOGORU U SLAVONSKOJ PO-
EGI, ZBOG EGA SU POUBIJANI OD STRANE USTAA1

OSIJEK
23 sata

Zapovjednitvo Osjekog divizijskog podruja - asniki na-

mjesnik Vere javlja:
Zapovjednik mjesta Slav. Poega javlja:
Danas oko 19,30 sati pobunili su se u koncentracionom logoru
u Slav. Poegi zatvorenici Srbi, kojih je bilo oko 400. Napali su
strau ustaku kojom je prilikom jedan ustaki straar ranjen.
Nakon toga su ustae pobili svih oko 400 zatvorenika. O ovome
je upravna vlast iz Slav. Poege podnjela izvjetaj u Zagreb i
istraga se dalje vodi od strane Kotarske oblasti i ustaa u Slav.
Poegi.

Primio bojnik Pozder 2

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 1, reg. br. 26/2. Dokumenat je
objavljen u Zborniku, tom V, knj. 1, dok. br. 142.
J
Milan.
 BR. 238
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI VISOKO OD 26. AVGUSTA
1941. VELIKOJ UPI LAVAI GLA 0 HAPENJU I OTPREMA-
NJU 57 JEVREJA I SRBA U LOGOR GOSPI1

KOTARSKA OBLAST VISOKO Visoko, 26. kolovoza 1941

T. broj: 159/41

pritvaranje i otpremanje
u zbiralite Srba i idova-
komunista - Okrunica.

VELIKOJ UPI LAVA I GLA

TRAVNIK.

U vezi Vaeg naloga broj T. 105/41 od 1 kolovoza 1941 i

naloga Ustakog povjerenika u Sarajevu broj 378/41 uhieno je i
otpremljeno u Gospi 57 idova i Srba naklonjenih komunizmu.
Prigodom uhienja gornjih osoba pobjegao je nepoznato kuda Ilija
Boti iz Visokog. Prije nekohko dana isti se je povratio i javio
ovoj Kotarskoj oblasti.-
Molim za saopenje ta da uradimo sa gornjom osobom.-

Za Kotarskog predstojnika:
M.P. Dai

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 195, reg. br. 4/20-1.

572
 B R . 239

IZJAVA SELJANKE IZ RAKOVICE OD 26. AVGUSTA 1941.

KOTARSKOM POGLAVARSTVU U SARAJEVU DA SU USTAE
ZAPALILE U TALI PORODICU OD 13 LANOVA1

Uredovna opomena
dana 26/8. 41

Dolazi nepozvana Mitra rod. Rogan udata za Mladena Milia

iz sela Rakovice teakinja stara 36 godina i izjavi:
Na 10 kolovoza 1941 godine u selu Rakovici usljed toga to
su poginuli ustae, doli su u nae selo Ustae i moga oca Vidaka
Rogana pok. Milutina, majku mi Jeu, brata Mitra sa enom
Mitrom i djecom i to Mihajlom, Jelenkom, arkom, Komnenom,
Anikom, Borkom, Miloem i Slavojkom, brat Vojin neoenjen
odveh u talu Trie Bratia u Rakovici i tamo ih smjestili i nakon
toga zapalili talu u kojoj je sva moja porodica izgorila.
Kako osim mene imaju jo dvije sestre i to Sava udata za
Todora Dedvi u gradu Sarajevu, a druga Obrenija udata za Ristu
Krtoliju u Rakovici selo Vlakovo, to molim kao zakonita nasljed-
nici da se mi odredimo da upravljamo sa imetkom jer je ostalo
na njivama, ita, na livadama sijena, dvije krave muzare, tri vola,
jedna junica, jedno tele, dva konja, dvadeset i jedna ovca, sa 16
janjadi velika krmaa sa petoro malih, 8 komada kokoi, jedna
guska i puna kua namjetaja.
Ujedno javljam vlasti da su mnoge stvari pokradene pa molim
da se putem orunike postaje provedu izvidi.

Sarajevo, - dne 26 kolovoza 1941

NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
KOTARSKO POGLAVARSTVO
U SARAJEVU
Broj 546./41. Tajni Otisak palca, t.j. Mitra,
27. VIII 1941. roena Rogan, udata Mili

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 200, reg. br. 7/2-1.

573
 BR. 240
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 27. AVGUSTA 1941.
O PROMENI IMENA GRADA SREMSKI KARLOVCI U HRVAT-
SKI KARLOVCI1

ZAKONSKA ODREDBA
o promjeni imena graa Sriemski Karlovci u Hrvatski Karlovci

1.
Ime grada Sriemski Karlovci mienja se u Hrvatski Karlovci.

2.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru unutar-
njih poslova.

3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u
Narodnim novinama.
U Zagrebu, 27. kolovoza 1941.

Broj CXXIII-1208-Z. p. 1941. Poglavnik

Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. Ante Paveli, v. r.

Ministar unutarnjih poslova:

Dr. Andrjja Artukovi, v. r.

1 Narodne novine" od 28. Vili 1941.

574
 BR. 241
SPISAK LICA U USTAKOM ZATVORU BANJA LUKA OD 27.
AVGUSTA 1941. KOJA SE STAVLJAJU POD PREKI SUD1

Ban a
NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA j Luka, 27. kolovoza 1941
Ustako Redarstvo
Broj 1941

USTAKOM ZATVORU

BANJA LUKA

Kod Naslova se nalaze pritvorena od ovog Ravnateljstva

slijedea lica:
GAKOVI KOTA iz Bistrice, BUDIA NIKOLA iz Bistri-
ce, MATI JOVAN iz Golea, JOVI MIRKO iz Golea,
BRKI MIRKO iz Borkovia, MARJANAC MILAN iz Bistrice,
GAJLOVI GAVRO iz Bistrice, MILOVANOVI FILIP iz
Bistrice, JOVI RATKO iz Borkovia, BRKI DUAN iz
Borkovia, GAJLOVI MILI iz Bistrice, JOVI DUAN iz
Borkovia, MARJANAC RATKO iz Bistrice, GORONJA
MOMILO iz Pavlovca, STIJAKOVI STANOJA iz Motika,
TODI VASKRSIJE iz Motika, MARJANAC DRAGUTIN iz
Bistrice, DRAGOJEVI LJUBO iz Donjeg Pervana, OSI
MARKO iz Rebrovca, BOJI DUAN iz Jungije Hadialia,
IVANKOVI MIRKO iz Joavke, IVANKOVIC SIMEUN iz
Joavke, MAKI STANOJE iz Donjeg Ratkova, MALEEVI
MIRKO iz Straevca, JAKOVLJEVI STOJAN, AJI OSTO-
JA, BIJELI STEVAN, AJI DRAGUTIN, AJI ORE,
AJI MIRKO, AJI JOVAN, AJI BRANKO - svi iz
Gornjeg Ratkova i MAKI NINKO iz D. Ratkova.
Gore-navedena lica izruite upuenim po njih organima radi
sprovoenja Prijekom sudu.

RAVNATELJ USTAKOG
MP REDARSTVA:
Ozren Kvaternik

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 171-a, reg. br. 10/13-1.

575
 BR. 242
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 28. AVGU-
STA 1941. PREDSTOJNIKU POGLAVNIKOVOG VOJNOG
UREDA 0 SITUACIJI U DOLINI REKE BOSNE I PALJENJU
SRPSKIH SELA1

ZAPOVJEDNITVO
VOJNE KRAJINE
Vojni odjel
V.T. Broj 355
28. kolovoza 1941 g.
SARAJEVO

Borbe u dolini
Bosne.

PREDSTOJNIKU POGLAVNIKOVOG VOJNOG UREDA

ZAGREB

Ustaki Povjerenik g. Juraj Franceti te ravnatelj eljeznice

g. Voki bili su 25. 26 i 27. kolovoza u dolini Bosne na podruju
Zavidovi - Globarica - Maglaj - Doboj - Dobruk u borbi sa
etnicima. - Rastjerani etnici ostavili su nekoliko stotina mrtvih,
sva srpska sela sa desne strane obale Bosne u opisanom kraju,
kao i jedno srpsko selo na lijevoj strani Bosne koje lei nasuprot
Maglaja, popaljena su. - U drugim rejonima izvjesila su srpska
sela bijelu zastavu.
U borbama u kojima su sudjelovali i odjeli domobranstva,
ponekoj orunici ijedan brdski top, ranjeni su 4 Ustae i 1 vojnik.
Na podruju eerane Usora nedaleko od Doboj a eksplodiralo
je 12 vagona municije /njemaki plijen/ koju eksploziju su etnici
prouzrokovali.
Simptomatino je, to je u samome Maglaju potanski inov-
nik - musliman - odrao etnicima i narodu ovei govor i otiao,
vodei etnike, u borbu protivu dravne vlasti.
Nadporunik Saraevi, koji sa jednim odredom domobran-
stva stoji u Zavidoviu, a ija je ena idovka, morao bi biti, kako
Povjerenik Franceti izjavljuje, opozvan s toga mjesta. - Saraevi
je izgleda pod negativnim uplivom vlastite ene.
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 213, reg. br. 34/6.
 1/ Kako upravo saznajem namjeravaju etnici, da, koliko
sutra, da pobune sela Semizovac, Rajlovac, Ilija, t.j. teritorij
Srbima napuen, izmeu Sarajeva i Visokog. - Kao uvod u
pobunu treba da slui dizanje eljeznike pruge.
2/ Upravo mi pridolazi Ustaa Fehim Futi iz Banjaluke, koji
je 26. i 27. sa 2 vojnika, 20 milicionara i 2 mitraljeza sudjelovao
u borbama kod ipova. - Prema njegovom izvjetaju bilo je kod
crkve u ipovu jo oko 150 domobrana i 1 brdski top u akciji.
Uslijed premoi etnika, kojih je bilo oko 2000, dobro
naoruanih pukama i mitraljezima, bili su opisani odredi prisiljeni
povui se ka Jezeru.
Top je morao biti preputen etnicima ali bez zatvaraa tako,
da je za etnike neuporabiv. - Ustaa javlja nadalje da su nai
pretrpili oko 10 mrtvih i ranjenih.
Uslijed kvara na pruzi Jajce - Donji Vakuf dola je pomo
nae vojske prekasno, pa se je pronijela vijest, da etnici danas
misle zauzeti Jajce. - No meutim stiglo je danas iz Travnika 24
vagona nae vojske, to bi odgovaralo brojanom stanju jedne
bojne.
Prema izjavi pomenutog Ustae klicali su etnici ivio Buba-
lo, a to se ima da odnosi navodno na jednoga orunikog
narednika, zapovjednika postaje, jer da je taj uveliko bio susretljiv
prema Srbima. - O ovome je obavjeteno zapovjednitvo 4.
orunike pukovnije Sarajevo.
Napadno je, da su u Maglaju bile izvjeene zastave i to:
jugoslovenska, boljevika i turska zastava, kako mi se to
naroito naglaava.
Zapovjednik Vojne krajine
oruniki pukovnik
Razaslano: Rupi 2
Vojskovoi 1 primjerak
Ministarstvu Hrv. domobr. 1
Predstojniku Pog. voj. ureda 3
Generalporuniku g. Laka 1
Divizija Sarajevo 1
Ustakom Povjer. Sarajevo 1

2
Mate.
 BR. 243
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 2. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 28. AVGUSTA 1941. VRHOVNOM ORUNIKOM
ZAPOVJEDNITVU O SITUACIJI SA PODACIMA O PLJAKI
IMOVINE SRBA OD STRANE USTAA NA PODRUJU KOTARA
STOLAC1

ZAPOVJEDNITVO
2 HRVATSKE ORUNIKE
PUKOVNIJE
Taj. br. 289/J.S.

Izvjetajna sluba,
izvijee za posled-
njih 10 dana.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB

Knin, 28. kolovoza 1941.

Prema privremenom Uputu za organizaciju i rad izvijetajne

slube i Zapovjedi Vrhovnog orunikog zapovjednitva Taj. Br.
320/J.S. od 31. srpnja 1941. podnosim slijedee izvijee za
poslijednjih 10 dana.

I. Opa unutarnja situacija:

1./ Raspoloenje naroda obzirom na vanjske i unutarnje prilike i
dogoaje.
Raspoloenje Hrvatskog naroda prema dravi je dobro.
Prema radu divljih ustaa" ima dosta nezadovoljstava, jer su
postupali samovoljno i protivno Poglavnikovim uputama. Oni se
oznauju kao naj-vei uzronici ustanka grkoistonoga ivlja.
Kod mnogih je poljuljana vjera u vlast, to nije bila u stanju
etniku akciju u poetku suzbiti, a tako i nezakonitosti i samovolje
ustaa sprijeiti.
Grkoistoni je ivalj nezadovoljan i ogoren, jer strahuje da
mu nema opstanka i miran ivot. Cijeli su se krajevi digli u planine
i pod oruje sa parolom: Borba protiv ustaa na ivot i smrt."
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 61-a, reg. br. 40/15-2.
Iz planina alju poruke i letke da se ne bore protiv Hrvatske
drave i hrvatskoga naroda. Vjeruju u pobjedu Engleske i Rusije
i tu pobjedu oekuju.
Na podruju ima malo idova. Njihova se akcija ne primije-
uje, ali su sa svojim stanjem nezadovoljni, pa i oni oekuju
pobjedu Engleza i Rusa.

2.1 etnika akcija i preduzete mjere:

4-6/8. Omer Elezovi sa 13 drugova, iz sela G. Poplata i
Betinje, kotar Stolac, samovlasno su nosili stvari iz naputenih
kua graana grkoistone vjere, koji su se odmetnuli u ume u
namjeri da ih prisvoje sebi. Od strane postaje Stolac su pohapeni
i prijavom predati kotarskom sudu Stolac.
6/8. Ophodnji postaje Hodovo prijavio je seljak Halil Bajgori
iz sela Dabrice, kotar Stolac, da su 5. kolovoza t.g. Srbi iz sela
Broii, Jasen, Utrenje i Biograd, kotara Nevesinje, njih oko
2000 ljudi, ena i djece poli u Snijenicu sa orujem i rekli mu,
da mu vie nema mjesta u pomenutoj planini.
13./8. jedna grupa od 7 etnika napadnuta je od orunika na
podruju postaje Prolog, kotar Livno kod objekta: Jakuka".
Jedan je etnik ranjen, a ostah su uspjeli pobjei u ume i planine.
13/8. kod Koriana na putu Livno-Glamo napadnut je od
etnika jedan samovoz sa 6 ustaa i dva graanina. Samovoz se
je survao i poginula su oba graanina. Upuena je vojska iz Livna
kod Koriana je stupila u borbu i etnike rastjerala.
18/8. napadnuta je orunika ophodnja postaje Vrlika od
strane etnika, koji su na Dinari pljakali stoku i zlostavljali
obane. U borbi je ubijen sa protivnike strane Barii Petar pok.
Boe, a lake ranjen Kurobosa Lazo pok. Ivana, oba iz sela Cetina
kod Vrlike, kotar Sinj.
18/8. na putu izmeu Stoca i Berkovia napadnut je od
etnika jedan samovoz sa 43 domobrana, 1 orunikom i 4 civila.
Poginulo je 11 domobrana i 4 civila. Ranjeno je 12 domobrana,
a ostali su zarobljeni, razoruani i svueni, pa puteni.
19/8. izjutra preduzet je napad naih snaga oko Strupnia i
Prologa, kotar Livno, u pravcu Bos. Grahova i zauzeta su od
etnika sela V. aprazlija i Provo. Imali smo 4 ranjena i jednog
poginulog orunika, a etnici 20 mrtvih.
21/8. oko 21 sat etnici su izvrili protu napad na nae poloaje
Provo-aprazlija i preoteli ih nadmonijom snagom odbacivi
nae snage za 8 kim. do sela Donji Rujani. U ovoj je borbi
etnicima pao u ruke jedan teki mitraljez, nekoliko puaka i
jedan dio kuhinja.
22/8. nae su snage izvrile ponovni napad na poloaj Provo-
aprazlija i ponovno osvojio poloaje do aprazhja. U ovoj su
borbi jedan domobran i 4 civila ranjena i jedan civil je poginuo.
Dva su etnika ubijena.
Iz sela u predjelu Provo-aprazlija uzeta su po 3 taoca, a u
samim selima je obrazovan odbor od po 5 pravoslavaca, koji su
odgovorni za sluaj ma kakve akcije od strane mjetana protiv
naih snaga.
23./8. oko 50 naoruanih etnika napali su ophodnju postaje
Kosovo u selu Orli, kotar Knin, kada je ova izala u potragu za
dvojicom komunista. Pred nadmonim protivnikom ophodnja se
je probila pod borbom do postaje bez gubitaka. Izvijetena o
ovome talijanska komanda, izaslala je svoju ophodnju, ali sa
etnicima nije dola u dodir niti je dalje mjere preduzela.
25./8. etnici su napali i zauzeli mjesto i postaju Berkovii.
Zarobili su 5 orunika i pred veer ih strijeljali. Za 2 se orunika
nezna, a 8 ih je izbjeglo i stigli su u Stolac. Isto je napadnuta i
razoruana i satnija koja se nalazila kod Berkovia. Vojnici su
razoruani i puteni. Ostali podatci nedostaju.
Prema brzojavu postaje Stolac od 28. ov. mjes. jedna pjeaka
satnija u nastupu od Nevesinja ponovo je zauzela Berkovi.
U podruju krila Knin etnici potpuno jo i sada gospodare
predjelom: Krupa-Ervenik-Radui-Padane-Plavno-Strmica i
Polaa. Nae postaje su pred njihovom snagom povuene i jo
nisu uspostavljene. Oni gospodare i neposrednom okolinom grada
Knina i onemoguavaju svaki i naj manji saobraaj sa selima. Sela
po Kosovu su im skoro potpuno privrena i ako jo otvoreno nisu
stupili na ustanak i napali postaju u Kosovu. U vrijemenu
23-24/8., oko Knina i izmeu Knina i Kosova na visokim stubo-
vima i na uoljivim mjestima mjetani su istakli talijanske zastave
po nagovoru Talijana, od kojih su zastave i dobili.
Ma kakva pa i najmanja akcija iz Knina protiv etnika je
nemogua jer je nedozvoljava talijanska komanda, etnici talijane
ne napadaju. Oni imaju meusobne veze i sastaju se.
3./ O komunistima: U poslijednje su se vrijeme formirale
komunistike grupe u Splitu, Solinu i ibeniku. Oni od Splita i
Solina formirah su se u 4 glavne grupe i to:
Solinska grupa pod vodstvom poznatoga komuniste Milana
Grubiia iz Solina.
 Splitska grupa pod vodstvom Bruna Borovia zvani Kurir"
iz Splita.
Kuinska grupa pod vodstvom nekoga Markovia.
Mravinska grupa pod vodstvom nekog Vice Jukia.
Sve ove 4 grupe imale su zadatak, da se 14 i 15 VIII. sastanu
na planini Vaganj i to na Trnovim poljanama, na putu Sinj-Livno
- t.j. na istom mjestu, gdje je 10/4. ov. god. dolo do pobune u
13 pjea. puku bive jugoslovenske vojske. Tu su se imali
reorganizirati i preduzeti napade na hrvatske vlasti i ivalj u
nastojanju da dou u vezu i zdrue se sa etnikim odredima.
Grupa Grubiia Milana u jaini od 32 komunista kretala je:
Greda kod Solina, Blatac, Konjsko i Prugovo do brda Jarice
iznad sela uci rajon postaje Dicmo, kotar Sinj. Tu je 12/8.
napadnuta od orunika i ustaa, pa je jedan ubijen i jedan ranjen,
a jedan nepovrijeen uhvaen.
Ova je grupa imala 8 jataka grkoistonjaka iz sela uci koji
su joj imali upotpuniti oruje i municiju, snabdjeti je sa hranom
i prebaciti na Vaganj i Trnove Poljane. Jataci su uhvaeni.
U gonjenju razbjeanih naknadno je uhvaeno 14 komunista.
Sa nae strane nije bilo gubitaka.
Grupa Borovi Bruna sastavljena je bila od komunista iz
okoline Splita i Makarske. Ona je imala glavno zborite u
Splitskom polju na mjestu zv. Pokhte iznad higijenskog zavoda u
Splitu, odaklen je krenula 11/8. po odijeljenjima. Ova je grupa
stigla do brda Traponik nedaleko od sela Vojni u rajonu postaje
Trilj, kotar Sinj. Tu je 14/8. napadnuta od naih snaga, pa je jedan
ubijen, a 14 ih ivih uhvaeno. Ova se je grupa kretala pod
lozinkom: Bor-jelika."
Istoga dana t.j. 14/8. sukobili su se orunici sa jednom drugom
grupom kod sela Koute, na junoj strani brda Sudoje u rajonu
postaje Trilj, kotar Sinj; u pomo je stigla naa i talijanska vojska
i ustae. U ovoj borbi bili su gubitci i to: 4 domobrana i 1 ustaa
mrtav i jedan ranjen. Meu talijanskim faistima su 2 ranjena od
kojih je jedan podlegao. Meu komunistima bilo je i mrtvih, a 44
koji su se rasprili uhvaena su.
Posebna komunistika grupa nastupala je iz okoline ibenika
i otkrivena u rajonu postaje iritovci ispred sela Razvoda, kotar
Knin, gdje je 18/8. napadnuta od orunika zajedno sa talijanskim
karabinjerima. Ova je grupa bila jaka oko 40 dobro naoruanih
ljudi. U ovoj je borbi poginuo jedan domobran i jedan talijanski
brigadir /zapovjednik karabinjera u iritovcima/ a ranjena su 2
domobrana. Od komunista su 3 ubijena i 2 ranjena, a 7 ih je
uhvaeno. Oni su u Drniu strijeljani. Kod dvojice uhvaenih
naeno je 11 komada bomba. Ove komunistike bande vidjele su
da im nema opstanka, jer su u stopu tjerane pa su se razbjeale,
veinom pobacali oruje i vratili se svojim selima na talijanskom
podruju.
13/8. ophodnja postaje Klis pola je da uhapsi Bulig Josu i
sina mu Mirka kao osumnjiene u oteenju eljeznike pruge,
koje su vrili komunisti, pa je Jozo na pojavu ophodnje pobjegao
kroz prozor i na poziv nije htjeo stati, nato je od strane ophodnje
nastrijeljen u nogu i teko povrijeen.
14/8. odrala je jedna grupa komunista sastanak u umi kod
sela Kljaci, kotar Drni i dogovorila se da se i oni pridrue
komunistikom ustanku, ali su prokazati, voe pohapeni i akcija
onemoguena.
15/8. ophodnja postaje Klis u kontroli jednoga sumnjivca bila
je nespretna tako, da je ovaj suhodniku istrgao puku i pobjegao,
a voa za njim ispalio 9 naboja i nije ga pogodio. Preduzet je
kazneni postupak.
4./ O akciji, radu i kretanju sumnjivih osoba, tuinskih:
neprijateljskih agenata, provokatora i antidravnih elemenata.
Osim iznijetoga pod to. 3/ i 4/ nije nita zapaeno. Sva
sumnjiva lica dre se pod nadzorom i kontrolom. U Makarsku
esto dolaze talijanski trgovci sa robom /talijanski produkt slabe
kakvoe/ pa na svako uredovanje naih vlasti prema njima,
obraaju se talijanskim karabinjerima za intervenciju.
5/ O stranoj propagandi u narodu. Od pojedinaca pripadnika
talijanske vojske, pronose se uporno glasovi, da je Dalmacija
pripojena Italiji i da e to stanje ostati za uvijek. Na elemenat
strahuje od ovoga, a naroito imajui u vidu poslijednje proirenje
okupacije i preuzimanje vojne vlasti. Grkoistoni elemenat u
ovome nalazi zadovoljstvo, jer se nada poboljaaju svoga poloaja.
Ova se propaganda vri najvie iz Splita, gdje se prepriava da e
do Karlovca biti sve Talijansko, a od Karlovca Njemako. Tamo
su pronosili glasove da je poglavnik ubijen i da Hrvatska vie ne
postoji.
6./ O prilikama prehrane i prometa. Prehrana je svuda
poremeena nestaicom ivotnih artikala, velikim poveanjem
cijena, poremeajem saobraaja, potrebama okupatorske vojske
i etnikom akcijom osjea se velika nestaica: brana, masti i ulja
kao glavnih artikala. Seljak donosi u grad vrlo malo od svojih
produkata, a i za ono to donese trai zamjene. Ako za novac
proda, onda trai daleko vie od normalne cijene. Ovo tim vie,
to pripadnici talijanske vojske kupuju sve do ega dou po
visokim cijenama, a pored toga daju i u zamjenu. etnici su
mjestimino onemoguili svaku vezu Knina sa selom i zabranili
donos namirnica. Tako je Knin odsjeen od okoline, a ako bi se
koji seljak i provukao mora namirnice na putu prodati Talijanima.
Saobraaj je neredovit. eljeznica na dijelu Knin-Graac
koja je skoro cio mjesec bila u prekidu popravljena je od Talijana,
ali ne prima nikakav na teret, ni putnike jer Talijani to nedozvo-
ljavaju, pa je cijela sjeverna Dalmacija odsjeena. Pomorski je
saobraaj u rukama talijana, pa su mnoge pruge ukinute. Mnoge
su brodove Jadranske plovidbe uputili van naih voda.
Saobraaj samovozima je takoer neredovit, jer je pomanjka-
nje pogonskog materijala i guma, a k tome je nesiguran zbog
etnike akcije.
7./ O odnosima vojske sa ustakim organizacijama i graan-
skim vlastima. Ovi su odnosi dobri.
8./ O odnosima sa saveznikim vojskama, iji se dijelovi
nalaze na naoj teritoriji.
Njemake vojske na podruju nema.
Odnosi sa talijanskom vojskom su dobri, ali nimalo srdani.
U okolini Makarske a i na drugim mjestima, narod se ali, da mu
se ini teta na usjevima i vou od strane pojedinaca i da talijanske
komande u tome pogledu slabo izlaze u susret.
Talijanske jedinice sarauju na gonjanju komunistikih poja-
va, dok protiv etnika ne pruaju nikakvu saradnju, ve naprotiv
ograniavaju nas, to je sluaj naroito oko Knina.

II. Stanje u vojsci

1./ Raspoloenje duh i disciplina u vojsci: Dobro je i na
dostojnoj visini u orunitvu.
2./ Incidenti, neredi i izgredi veeg znaaja: Nije ih bilo.
3./ Uticaj strane izvjetajne slube i neprijateljske propagande:
Nije bilo sluajeva.
4./ Bjegstva iz orunitva: Orun. narednik uro Njegovan
po isteku dopusta 8. srpnja nije se vratio u komandu. Nepoznato
je ta je sa njim pa je raspisana tjeralica.
5./ Ponaanje asnika, doasnika i momadi van vojarne i
kruga: Na dostojnoj visini i prema pravilima.

III. Vanjska situacija

1./ O prilikama u pograninim oblastima susjednih drava
raspoloenju stanovnitva, kretanju vojske - raznim vojnikim
mjerama. Nakom proirenja okupacije sjev. djelova Dalmacije.
Mnoge se izbjeglice vraaju svojim kuama sa talijanske teritorije.
Pojaan je pridolazak talijanskih vojnih jedinica na podruju cijele
pukovnije. L
Na tal. podruju a naroito u Splitu ima veliki broj izbjeglica
grkoistonjaka i idova.
2./ O stranim vojnim bjeguncima. Nije ih bilo.
3./ O nedozvoljenim prelazima na granici, vercu i tome
slino. U sjevernoj je Dalmaciji suha granica prema Italiji otvore-
na, jer su nae stanice pred etnikim napadima povuene, pa su
prelazi a i verc svakodnevan. Uslijed talijanske okupacije i
novostvorenoga stanja, granica se nemoe zatvoriti ni osigurati.
4./ Odnosi sa pograninim vlastima susjednih drava: Ovi su
dobri.

IV. Opi zakljuak.

Izvijetajna je sluba oteana prisustvom talijanskih okupator-
nih trupa, koje u glavnom ometaju i inae neredovne potanske
i druge veze, pomanjkanjem sredstava i velikim brojem grkoisto-
noga ivlja na podruju, koje je u pobuni:
Ope stanje na podruju Kninskog krila te oko Stoca i
Berkovia je vrlo nepovoljno. U planinama je velik broj naorua-
nih etnika, koji su se odmetnuli najvie pred terorom divljih
ustaa. Veina bi se vratila domovima kad bi im bio zgarantovan
daljni opstanak, dok bi pojedine bande i dalje ostale na terenu,
ah bi se sa njima lake okonalo.-
Talijanska vojska na podruju upe Bribir-Sidraga ne dozvo-
ljava nikakvu akciju protiv etnika, a ista ne bi dovela ni uspjehu,
jer za sada nemamo dovoljno snage ni sredstava. Talijani se
nesmetano kreu i po krajevima gdje su etnici, sa njima su u
dodiru, ne dozvoljavaju im da preduzimlju teroristiku akciju, ali
ih inae ne diraju niti razoruavaju sa izgovorom, da oekuju u
tom pogledu rijeenje naeg unutranjeg politikog stanja, spora-
zumno sa njihovim vojnim i diplomatskim predstavnicima.
DOSTAVLJENO: Vrhovnom orun.
Zapovjednitvu: Zapovjedn.
1, 3 i 4 oru. pukovnije i svim
krilnim orun. zapovjed. ove Zapovjednik, pukovnik:
pukovnije.- M.P. J. Boi 2

2
Josip.

584
 BR. 244
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 3. HRVATSKE ORUNIKE PU-
KOVNIJE OD 28. AVGUSTA 1941. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI
RED I SIGURNOST O ZLOINIMA MUSLIMANA U SELU KOTO-
RANE1

ZAPOVJEDNITVO 3 HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. J.S. Broj 338

Napad na selo Kotorane od strane

Bosanaca Muslimana

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

ZAGREB

Banja Luka, 28. kolovoza 1941.

Orunika postaja Dvor N/U sa dopisom Taj Broj slubeno

od 24, kolovoza 1941. dostavilo je slijedee izvjee:
Dne 22 kolovoza 1941. oko 16 sati, jedna grupa ljudi od oko
200 Bosanaca-Muslimana, naoruana raznim orujem i oruem,
prela je sa podruja krupskog kotara na podruje ove postaje u
selo Kotorane, kotara Dvor N/U i popalila kue istomjesnih
teaka i to:
1. Iliji Ognjenoviu kuu, 2/ Milou Tadiu kuu, talu i stog
sijena, 3/ uri Maljkoviu talu, 4/ Petru ivkoviu kuu i talu,
5/ Pavlu Ruiu kuu, 6/ Vasiliju Tadiu kuu, 7/ Nikoli Tadiu
talu, 8/ Milou Tadiu kuu i talu, 9/ Dragutinu Borojeviu kuu
i talu, 10/ imi Rudiu kuu i talu.
Istodobno su ovi ljudi poklali vie lica na podruju ove postaje
i na podruju kotara Bos. Krupa, koji su se tada po kuama i u
blizini zatekli. Otjerali su im vie konja i goveda, a po kuama
porobili sve to vrijednije bilo.
Ljuban Borojevi teak iz Kotorana, opine i kotara Dvor
N/U, 23. ov. mjeseca izjavio je, da su mu napadai odnijeli u

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 145, reg. br. 43/6-2.
gotovu novca 15.000 kuna i to njegovih 8.000, a njegova kuma
Gaje Dakia teaka iz sela Glodine, kotara Dvor N/U 7.000 Kuna.
Potpisati je 23. o.mj. u pomenutom selu naao 26 leeva, za
koje stanovnici ovoga sela tvrde, da su dan ranije tamo doli
muslimani i sa kosama ove ljeeve poklali. Ostalo isputeno.
Zapovjednik, pukovnik
(potpis neitliv)

BR. 245
DEPEA ITALIJANSKOG YICEKONZULATA BANJALUKA OD
28. AVGUSTA 1941. ITALIJANSKOM POSLANSTVU ZAGREB O
ISELJAVANJU I POKRTAVANJU SRBA SA TERITORIJE VRBA-
SKE BANOVINE SA BROJANIM PODACIMA1

KR. TAL. VICEKONZULAT

BANJA LUKA

Ekspres brzojavka br. 203.

Kr. Tal. Poslanstvo - Zagreb
i na uvid
Kr. Tal. Gen. Konzulat - Sarajevo

Poloaj: A.P.l.
Banja Luka, 28. kolovoza 1941/XIX.

Predmet: Puanstvo podruja biv. Vrbaske banovine. Mjere za

iskljuenje Srba.
Veza: Moja ekspres brzojavka br. 65 od 26. srpnja t.g.
ast mi je izvjestiti, da broj pravoslavaca, koji ovdje borave,
se smanjio ovih posljednjih dana usljed odlaska drugih 150 obitelji,
to je javljeno mojom brzojavkom br. 135 od 16. t.mj.
Puanstvo Banja Luke, koje je neko bilo u porastu, prema
najzadnjoj statistici od 26.000 stanovnika od kojih 7.800 pravosla-
vaca, 7.600 katolika i 12.000 muslimana, moe se smatrati, da se
smanjilo na 22.800, koje je razdjeljeno kako sliedi:

1 Pre is
. P u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 153-a, reg. br. 13/5-91. Dokumenat
je u sastavu elaborata KZRZ.
 Katolici, koji su prije boravili u Banja Luci 7.600
Pravoslavci koji su preli na katoliku vjeru 1.500
Pravoslavci, koji jo sada borave u B. Luci 1.500
Slovenci, koji su doli iz njem. Slovenije 200
Muslimani 12.000
Govori se da e za kratko vrieme odputovati i poslednje
pravoslavne obitelji, koje ovdje jo borave.
Nadmonost Hrvata muslimana vidi se kao nikada prije u
tome da imaju u svojim rukama vane poloaje u ovome gradu
kao onaj podupana, kotarskog predstojnika, i u tenji ovoga sloja
da postigne takoer poloaj gradonaelnika, koji obnaa ing.
Rudolf Erti. Oni bi rado imali na tom poloaju i svog istovjernika.
Moda se moe dovesti u vezi s ovom eljom nedavni pohod jedne
muslimanske delegacije iz B. Luke Poglavniku, a na elu koje je
bio g. Muftija Mustafa Murki, o emu je donio prikaz dnevnik
Hrvatski Narod" od 28. t.mj.

Kr. Vicekonzul
Oberto Fabiani v.r.

BR. 246
PRITUBA HRVATA IZ BOSANSKOG BRODA OD 28. AVGUSTA
1941. VELIKOM UPANU UPE POSAVJE 0 ZLOINIMA US-
TAA NAD NEVINIM LJUDIMA U OKOLINI BOSANSKOG
BRODA I MOLBA DA SE TOME STANE NA PUT1

Prijepis!

Gospodin veliki upane!

Kod nas je vlast izgubila glavu - svi graani predani su na

milost i nemilost neodgovornim ljudima, koji su dobili oruje u
ruke i rade to im je volja. Juer dne 26. pobijeno je u okolici
Bos. Broda preko 80 nevinih ljudi, sam Vrdoljak ubio je iz puke
15 ljudi.

1
Prepis originala u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 174, reg. br. 55/11-1. U
prilogu se nalaze izvetaji Kotarske ispostave i Orunike postaje Bosanski Brod,
kao i izvetaj Orunike postaje Donji Klakar, koji potvruju podatke iz ove
pritube. Vidi dok. br. 262, 264, 286.
 U zatvorima ima nekoliko stotina gdje ih strano mue, tuku
i uase prave. To nijesu ljudi koji su digli ustanak nego mirno na
poziv knezova i vlasti doli da se stave vlastima na raspolaganje
i sada ih ubijaju.
Zaklinjeno Vas, da preete u Bosnu i da vidite ta se radi i
da zatite i nas Hrvate i jer nas hapsi Kulturbund, odvedu u no
i nestaju i nas Hrvata a kamo li Srba.
Spasite nae due ako upoe imate snage dok nije prekasno.

Hrvati broani
NEZAVISNA D R A V A HRVATSKA
VELIKA U P A POSAVJE
U B R O D U NA SAVI.
Brod na Savi, dne 28. kolovoza 1941.

Broj: Taj. 276/1941.

ISPOSTAVI KOTARSKE OBLASTI

u
Bos. Brodu.

Na hitni izvjetaj o istinitosti gornje pritube.

Veliki upan:
M.P. Dr. Vladimir Saboli
 BR. 247
IZVETAJ JOSIPA TURKALJA OD 31. AVGUSTA 1941. USTA-
KOM REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU BANJALUKA 0
PLJAKI IMOVINE POBIJENIH I PROTERANIH SRBA IZ BO-
SANSKE KRAJINE RADI NASELJAVANJA SLOVENAKOG I
HRVATSKOG STANOVNITVA1

Predmet: Izvjetaj g. Josipa Turkalja

lan U.R.R. 2 iz Banje Luke na
putu sa g. ravnateljem za kolo-
nizaciju Cajavcem, radi pregledbe
zemlje i kua sposobnih za naseljavanje.-

USTAKOM REDARSTVENOM RAVNATELJSTVU

BANJA LUKA

Prema zamoli predstojnika zavoda za Kolonizaciju g. ajavca

iz Banja Luke, dobio sam nalog od ravnatelja Ustakog redarstva
g. Kvaternika da budem prisutan pregledbi rekviriranog imanja
kao kua i stanova u vie kotareva, te sam slobodan iznjeti svoja
opaanja:
1./ U Bos. Gradici u razgovoru sa kotarskim predstojnikom,
saznali smo slijedee: imanja i stanovi kao i crkve koje su
zapeaene ne nalaze se pod nikakvom kontrolom, a sva stoka
/krave, svinje i perad/je rasprodana doim neto gospodarstvenog
orua jo postoji. U kotaru Bos. Gradika je za sada nemogua
kolonizacija, osim na par posjeda u samome mjestu, gdje pobunje-
nici ne napadaju.-
Kotarski predstojnik je ovjek povjerenja i moe mu se
povjeriti da u suradnji sa predstavnicima Zavoda za kolonizaciju
sarauje.
2.1 Bos. Dubica, kot. predstojnik g. Filipovi koji je doao
pred par dana na dunost, a njegov predasnik kot. predstojnik
g. Ante Seljan prema priznanju samoga g. Filipovia, prilikom
primanja i peaenja imanja i stanova radio je malverzacije u svoju
korist, koju do danas nije jo niko ispitivao, a premjeten je u
Zagreb na Ministarstvo Unutranjih poslova, kao ovjek zasluan
iz kotara u kojem su pobunjenici vodili borbe. - napomenuti mi
je da u svim stanovima od popova ne moe se nai ni jedan ilim.-
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 169, reg. br. 27/6-1.
2
Ustako redarstveno ravnateljstvo.
 Broj nestalih ili pobjeglih srba ne moe se jo za sada
ustanoviti, a naseljavanje je jo za sada nesprovedivo.-
3./ U Bos. Kostajnici kot. predstojnik g. Jednaek, mlad
ovek, koji je isto pred nekoliko dana preuzeo dunost, nije sam
mogao dati nikakove informacije, radi pobune, gdje se jo uvjek
vode borbe. - Stoka je sva rasprodana s motivacijom daje nemaju
kome da dadu na uvanje, a hrane nemaju. - Prilikom putovanja
od Bos. Kostajnice prema Bos. Novom sastao sam na putu mnogo
seljaka, koji su vodili blago /konje, krave, svinje i.t.d./. - Zapitao
sam iste ljude odakle im to, jesu li bili na sajmu ih su kupovali
to u kojemu drugome selu. Dobio sam odgovor: otiite u Dobrljin,
pa ete i Vi dobiti koju kravu.
U Dobrljinu su se vodile borbe sa pobunjenicima i nakon to
su spalili selo, blago se je djelilo ko je god doao bez ikakvog
pravednog djelenja i popisivanja, ko je to dobio. - Bilo je
naprosto razgrabljeno.-
4./ U Bos. Novome je kotarski predstojnik g. Opsenica, koji
se nalazi na dunosti nekoliko dana, jer mu je predasnik obolio
prilikom borbi u samome mjestu.-
Isti kotarski predstojnik nema pojma ba o niemu, nego je
predao cijelu stvar to se tie naseljavanja na posjede nestalih i
pobjeglih srba, dvojica ljudi, koji nemaju nikakove kontrole nad
sobom, te troe ogromne svote novaca prema svome vlastitom
priznanju na ljude koji su se prilikom borbi odbjegli od svojih
kua i nali utoite kod njih.-
U tom kotaru nalazi se oko 150 Slovenaca, koji su poslani u
mjesto da se koloniziraju, a veinom su to stariji ljudi penzioneri
i neto intelektualaca, koji nisu apsolutno sposobni za obraivanje
zemlje. -
U Slovence, koji se imaju kolonizirati nemaju ljudi povjerenja,
a istima se izdaju propusnice, te se vraaju u Sloveniju i Zagreb.-
5./ U Kotaru Prijedoru, ponavlja se ista slika. - Kot. predstoj-
nik, g. Zgeri, savjestan ovjek, samo je neupuen u prilike
mjesta. Trebao bi se uputiti, ali nee jer se boji da bi to bila
intervencija. Odbijajui to, upadne ba u protivno, da je prava
intervencija.-
Pristav g. auevi, radi razne nedozvoljene stvari, kao na
primjer izdavanje propusnica i to enskim, koje dolaze u njegov
stan po njih.
U samome Prijedoru jo se uvijek vode borbe sa pobunjenim
srbima i kolonizacija je za sada nemogua. - Za posjede i blago,
koje e biti slobodno za kolonizaciju nezna se koliko e biti, jer
ljudi kompetentni, koji vode taj posao ne mogu ii na teren.-
U samome mjestu prema prianju kotarskog predstojnika
nestalo je oko 400 srba, koji su nestali ili pobjegli doim u cjelome
kotaru rauna se na 4.000 srba nestalih.
Radnje, koje su bile vlasnitvo srba zapeaene su, ali se o
njima nevodi nikakova briga. - Nekoje su prodane i to na nain
kojim e biti drava oteena. Jedan primjer: Trgovina od Zidova
terna u mjestu bila je procjenjena po komisiji na 1,800.000 kuna,
a prodaje se za 300.000 kuna. Procjena se je vodila pod uplivom
g. Kolovrata, advokata iz Prijedora, a isti je veliki Srbofil i
Anglofil.-
6./ U kotaru Prnjavor, gdje je kotarski predstojnik g. je jedini
kotar za koji se moe rei da je u redu. Posjedi i crkve, koje su
zapeaene nalaze se u redu a stoka je pohranjena kod boljih
gospodara na uvanje, kao i na upotrebu.-
U oblinjim mjestima Banja Luke pregledao sam u prisutnosti
g. ajavca i pristava kotarske oblasti iz Banja Luke nekoja
popovska imanja kao i stanove istih.-
Prilikom interniranja pravoslavnih popova, sam posao su
radile osobe skroz neodgovorne za taj posao, a to se vidi i po
samome njihovom radu.
Stanovi su zapeaeni sa peatom bez peatnjaka. U vie
navrata dolazili su ljudi u iste stanove i otvarali ih sa nekim
punomoima, koje su im bile izdane, da se nezna od koga. -
Prilikom pregledbe stanova prema popisu kojega nam je na uvid
dao pristav, naili smo na ogromne manjkavosti kao na primjer:
Stvari u stanu nisu popisane, to se moe vidjeti iz naknadnih
zapisnika. Prihkom pretrage nali smo u stanu popa Janjatovia
Gojka iz Klanica novca u govotom 3.275 Kn., koji uope nije
bio zaveden u popisu, nadalje smo nali sve vrednije stvari kao
garniture srebrnog posua, koje isto nisu bile zapisane.-
Iz samoga zapisnika se vidi, da su ljudi koji su vodili popis
stvari gledali na svoju linu korist kada im se je dozvolilo
haraenje. - Svi zlatni predmeti, kojih je zacijelo bilo u stanu
nestali su, a da nije naznaeno gdje se nalaze.-
U stanu pravoslavnog popa iz Slatine pokradene su sve
ivene namirnice t.j. provaljeno je u zapeaeni stan, koji se
nalazi udaljen par stotina metara od orunike postaje.-
Napomenuti mi je da se je ovakovo isto poslovanje vodilo i
u samome gradu Banja Luci, te daje sve pokradeno i razneseno.-
 Ljudi koji su bili ravnatelji pojedinih gospodarstvenih ponova
u samome mjestu kao i u okolini, skroz su upropastili dravnu
imovinu, a da ni danas ne polau nikome rauna.-
Umoljavam Ustako redarstveno ravnateljstvo, da se u cije-
lom predmetu povede rauna, kao i istraga, a pripravan sam dati
daljne informacije o ljudima, koji su isti posao vodili.-
Napomenuti mi je da sam sve ovo iznjeo pred g. predsjedni-
kom zavoda za Kolonizaciju u Zagrebu g. Fleglu.-

ZA DOM SPREMNI!

Banja Luka, dne 31. kolovoza 1941.-

lan Ustakog redarstva:
Josip Turkalja

BR. 248
PISMO SELJAKA IZ DONJIH PLOA OD 31. AVGUSTA 1941.
HRVATIMA I KOMIJAMA IZ VRANIANA SA POZIVOM DA
NE UBIJAJU VIE SRBE PODSEAJUI IH NA RANIJU SLOGU
I LJUBAV1

N.D.H.
V.T.Br...
31.Vin.1941.
GOSPI

Zapovjednik posade Lovinac satnik M. tefanov alje pismo

dobiveno po jednom djetetu od pobunjenika iz s. Gor. Ploe i
naslovljeno na zapovjednika posade Lovinac t.j. roju, koji se iz
te posade nalazi na k. 631 juno ispod sela G. Ploa.
Potpisnik pisma je seljak iz D. Ploa, a pismo je pisao jedan
bivi oruniki narednik Duki iz G. Ploe.
Brao Hrvati i komije Vraniani
Godinama i godinama naa komiska sloga i ljubav bila je
uzor po svim drugim selima. Ta sloga trebala je da se produi i
u dravi Hrvatskoj. Na alost toga ne bi. Izmeu vas pojavie se
izrodi koji upalie iskru mrnje, koja izbi do poara. Mi danas
brojimo na 100 novih grobova, pa jo nismo edni vae krvi i
1
Overen prepis originala u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 61-a, reg. br. 5/2-5.
neidemo za osvetom radnom i mirnom stanovnitvu. Mi prelazimo
preko toga i ne diramo u nita vae ve dolazimo samo lijepim
rijeima.
Svaki onaj estiti i poteni Hrvat koji nije nikakva zla ni
pljake Srbima uinio i dalje je na prijatelj i neka slobodno doe
k nama i bude na saradnik-neka slobodno i u mlin dolazi.
Vaeg pukaranja mislim da je bilo dosta. Prestanite i radite
s mirom. Spremajte ono ita u ambar i dobro ga priuvajte-ratna
su vremena!. U koliko se i dalje budete pukarali na nae mirno
i radno stanovnitvo ene i djecu ne zaboravite da e mo na vatru
odgovoriti vatrom. Ako i dalje elite krv prolivati onda pucajte
na nae strae, a ne na obane, ene i djecu. Nama je bilo toga
dosta, pa su danas javile vam se nae strae gdje su pa pucajte
na njih.
Vaa vojska koju smo zarobili priala nam je da se nema
zato boriti. Takoer nam je izjavila, da je prevarena. A svaki
estiti i svesni Hrvat ni jednog metka nije opalio ve se predao i
uvidio da mi nismo ustae i ne postupamo ustaki."

Ploa, 29. VIII. 1941. godine

Original ovoga pisma poslat je

Glavnom stoeru Min. Hrvatskog Domobranstva.

uro Petkovi
sin Mile i Milke.

Ovo meu spise

Zapovjednik general
Luki v.r.

Toan priepis ovjerava:

asnik za javnu sigurnost
oruniki satnik:
/Potpis neitak/
 BR. 249
MEMORANDUM SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE OD AVGU-
STA 1941. GENERALU FON DANKELMANU, VRHOVNOM VOJ-
NOM ZAPOVEDENIKU U SRBIJI 0 USTAKIM ZLOINIMA
NAD SRBIMA OD OSNIVANJA NDH DO AVGUSTA MESECA1

Njegovoj Ekselenciji
Vazduhoplovnom eneralu fon Dankelmanu,
Vrhovnom vojnom zapovedniku u Srbiji,

Beograd

EKSELENCIJO!2

alosne vesti, koje nam stiu svakodnevno o zverstvima i

nasilju koje se provodi nad nezatienim narodom srpskim u
hrvatskoj dravi uopte a naroito u srpskim krajevima: Lici,
Sremu, Bosni i Hercegovini, nalau nam da na te uase skrenemo
panju Vae Ekselencije kao pretstavnika nemake vojske u
okupiranoj Srbiji, kao pretstavnika njemakog naroda i kao
oveka.
Na podruju dananje drave Hrvatske nalazi se preko
2,000.000 Srba. Oni ive na toj teritoriji ili ve od dolaska Slovena
na Balkan, kao na pr. u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i Lici, ili
su se doselili za vreme ratova izmeu Austrije i Turaka kada ih
je Austrija naselila u vojnoj Krajini da tite Austriju i srednjoevrop-
sku kulturu od turske najezde. U toj vojnoj Krajini uivah su Srbi
kao ratnici posebne povlastice jo od vremena cara Leopolda,
koje su jo proirili carica Marija Terezija i Car Josip II. Vojna
Krajina je ukinuta osamdesetih godina prolog veka.
Njemaka je vojska stvorila nezavisnu dravu Hrvatsku i
predala u njoj upravu Paveliu i njegovima ustaama. Mi verujemo
da je intencija njemakog vojnika - koga znamo kao hrabrog i
smionog vojnika, to su mu priznali i najvei neprijatelji njegovi
- bila da stvori dravu u kojoj e vladati red, zakon i pravda, a
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 312, reg. br. 17/1. Ovaj primerak
naen je u Arhivu Jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu.
2
Prvi Memorandum Svetog arhijerejskog sinoda o zloinima nad srpskim
narodom i Srpskom pravoslavnom crkvom u N D H upuen je jula 1941. glavnom
vojnom zapovedniku u Srbiji generalu fon rederu. U njemu se navode zloini
nad srpskim ivljem od osnivanja N D H do jula 1941, a koji su sadrani i u ovom
memorandumu. Vojni arhiv, NA, k. 39. br. reg. 1/2.

594
da je od njemakog vojnika bila daleko i pomisao da stvaranjem
Hrvatske stvori dravu u kojoj e se sistematski provoditi zloin
i zverstva kakve istorija nije zabeleila do danas.
Od samog osnivanja Hrvatske drave poeo je progon naroda
srpskog zatvaranje, muenje, pljakanje i ubijanje, ali se to
izvodilo u manjoj meri dok su njemake trupe bile rasporeene
u Hrvatskoj i dok su komandanti njemakih garnizona i kao
vojnici, i kao ljudi suzbijali zverske instikte upravljaa Hrvatskih
i njihovih pomagaa. I u to su se doba deavah zloini koji su
olienje svireposti i sadistike naravi. Ubijani su ljudi na najokrut-
niji nain, a pre toga su bih strahovito mueni, vaene su im
ivima oi, seene ui, nos, polni udovi, razapinjanje na kunim
vratima, muenje na sve naine koje je moglo da izmisli samo
bezumlje i divljatvo.
Po odlasku njemakih i italijanskih okupatorskih trupa sa
podruja hrvatske drave, progoni, pljakanje, muenje i ubijanje
Srba, koje je dotle bilo ogranieno, pretvorilo se u hajku na Srbe
i masovno ubijanje je dobilo karakter potpunog istrebljenja
naroda srpskog. Ministri hrvati: dr. Mile Budak, dr. Milovan
ani, dr. Mirko Puk i stoernik dr. Viktor Guti natecali su se
koji e to vie da nadrai narod hrvatski protiv Srba i da u njemu
probudi najnie instikte zverske. Ti su ministri javno izjavljivali
da e treinu Srba pobiti, treinu iseliti, a treinu pokatoliiti i
na taj nain iskoreniti preko 2,000.000 Srba iz drave Hrvatske.
Ovi govori ministara hrvatskih provedeni su u delo i nastalo
je masovno odvoenje Srba u koncentracione logore, isterivanje
iz zemlje i nemilosrdno ubijanje i ljudi, i ena i dece. Odvedeni
su svetenici srpski sa porodicama, matine knjige pravoslavne
predate su upnicima katolikim, crkve srpske ruene, manastiri
pljakani, a narod srpski prisiljavan da ostavi svoju pravoslavnu
veru i prelazi u katoliku. U svima ovim nedelima imalo je
naalost udela i katoliko svetenstvo.

Ekselencijo,

Narod srpski, koji je vekovima krvlju svojom branio ast

svoga imena i na najgroznijim mukama umirao za svoju svetu
veru, nije mogao ostati ravnoduan prema ovim najnovijim usta-
kim nasilja, nego je iako razoruan i goloruk ustao u odbranu
svoju, imanja svoga, nejai svoje i vere svoje. I u ovu opravdanu
i nunu odbranu naroda srpskog, koja je zahvatila Hercegovinu,
Bosansku Krajinu i Liku, a u najnovije vreme i Srednju Bosnu,
proglauju upravljai hrvatski komunistikim pokretom i ele tom
laju da opravdaju nasilja i zverstva svoja pred civilizovanim
svetom, a prvenstveno pred narodom njemakim koji je poeo da
ispoljava svoje negodovanja protiv ovih zloina.
Srpski je narod duboko religiozan i nacionalno svestan i tu
je svoj religioznost i nacionalnu svest dokazao i svojim vekovnim
borbama do danas. Srpski je narod u ogromnoj svojoj veini /90%/
zemljoradnik sa patrijarhalnim odgojem i niti je imao i niti ima
ita zajednikog sa komunistikim idejama, idejama industrijskog
proletarijata. I zato je najbestidnija neistina kada se obrana naroda
srpskog od zverskih napada ustakih oznauje komunistikim
pokretom i govori o zloinima Srba.
Srpski je narod krvlju svojom stvorio Jugoslaviju i u vremenu
od 1914 do 1918 podneo teke i nebrojene rtve za slobodu svoju
i brae svoje. I u tom razdoblju pretrpeo je narod tee i bolnije
udarce od brae svoje Hrvata i muslimana, nego li od neprijatelja
svojih. Ali je Srbin, vojnik i vitez, i nakon krvave borbe i pobede
nije traio osvete ve je pruio bratsku ruku i Hrvatima i
muslimanima, zagrlio ih kao zabludelu brau svoju i oprostio im
sva nedela koja su poinili nad narodom srpskim. Plemenita i
viteka dua Srbinova bila je zadojena hrianskom vrlinom -
pratanjem. I kada se godine 1918 u Jugoslaviji bio javio pokret
za istrebljivanje manjina, naroito njemakih, doseljenih iza 1898
godine, srpska vlada je odmah presekla svaku takvu agitaciju i
uguila taj pokret u samom zaetku i nikome nije uinjeno nikakvo
nasilje. Danas ista ona hrvatska i muslimanska braa, kojoj je
Srbin oprostio sve grehe, vraaju ljubav Srbima na taj nain to
Srbima oduzimaju svu imovinu, veru i ivote i gone ih kao divlje
zveri. I to ine oni koji su dobili dravu i vlast rtvama njemakih
vojnika.

Ekselencijo,

U ime porobljenog naroda srpskog, koji sada pada pod

udarcima izbezumljenih ustaa, a o ijoj su kulturi, plemenitosti,
hrabrosti i vojnikim vrlinama dali najpovoljnije ocene najvei
kulturni i vojni umovi naroda njemakog, mi Vas molimo kao
pretstavnika njemakog, kao pretstavnika vojnika njemakog i
kao oveka da najhitnije preduzmete sve da prestanu krvavi
progoni istrebljenja naroda srpskog u dravi Hrvatskoj koju je
stvorila njemaka vojna sila i da ne dozvolite da pred civilizovanim
oveanstvom i pred istorijom sveta i pred istorijom njemakog
naroda, padne odgovornost za sva navedena nedela na narod
njemaki; niti da navedeni besramni zloini ustakih zlikovaca
bace senku na ast naroda njemakog i vojnika njemakog, koji
ima visok pojam o asti i vitetvu.

PODACI
O NEDELIMA HRVATSKIH VLASTI PREMA DELU
SRPSKOG NARODA NA TERITORIJI HRVATSKE DRA-
VE, PREMA INFORMACIJAMA DOBIVENIM DO 8.
AVGUSTA 1941 GODINE.

Ubistva

Na teritoriji Hrvatske drave ubijen je veliki broj Srba i

pravoslavnog svetenstva. S obzirom na teku situaciju koja vlada
na teritoriji te drave kao i nau nemogunost da lino proverimo
sve stvari i doznamo sve sluajeve, jer tamo vlada toliki teror da
nije mogue prei iz jednoga sela do drugoga, a kamo li iz sreza
do sreza ili preko granice drave, podaci koje donosimo nisu
iscrpni i oni e biti bleda slika onoga to se tamo dogaa.
Pretpostavljamo, prema vestima koje i u poslednje vreme stiu i
koje govore o strahovitim masovnim ubistvima, da broj ubijenih
nadmauje neverovatno visoku cifru od 180.000 rtava.

a/ - Svetena lica.

1/ Jedna od prvih rtava ustakih terora bio je banjaluki

episkop Platon sa protom Duanom Subotiem iz Bos. Gradike.
Oni su ubijeni nou izmeu 5 i 6 juna 1941 godine na putu izmeu
Banje Luke i Kotor Varoi i baeni u reku Vrbanju koja je izbacila
njihove leeve. Kada je pronaen le vladike Platona, poto nije
bio prepoznat, donet je na obdukciju u prosekturu banjaluke
bolnice, ak je odreena i komisija koja je imala da sastavi
obdukcioni protokol, meutim kada je u leu prepoznat vladika
Platon, nareeno je da se obustavi obdukcija i svaka istraga, a
le je zakopan kod vojnikog groblja.
Istovremeno poela su ubistva svetenstva i srpskog naroda
i po drugim srezovima Hrvatske drave, pa nie dajemo spisak
ubijenih svetenika do koga smo mogli doi.
2/ Prota Milo Mandi iz sreza graakog, prota Bogdan
Opai iz Gline, njegovo telo izbacila je reka Sava, svetenik
 Nikola Vukovi iz Drljae, svetenik Dane Babi iz Svinjca
/ubijen i le naen u bari/, svetenik Grozdani iz Radua,
svetenik Petar Majstorovi iz Doljana /muen u zatvoru u
Gospiu toliko da se u oajanju sam obesio/.
3/ Prota Branko Dobrosavljevi iz Veljuna, srez Slunjski;
Ustae su mu naredili da iskopa grob za svoga sina studenta. Kada
je to uinio sina su mu doveli nad raku, muili ga pred njim toliko
da je zbog zlostavljanja izdahnuo. Zatim su naredili ocu da nad
mrtvim sinom izvri opelo. Za vreme opela tri puta je prota
Branko padao u nesvest, ah su ga kundacima prisiljavali da dovri
opelo. Najzad i on je sam zlostavljan i ubijen na istom mestu.
Protu i sina ubio je ustaki poverenik Ivan ajfar po zanimanju
uitelj.
4/ Prota Pajo Obradovi bivi senator iz Bruna, svetenik
Damjan trbac iz Bosanskog Grahova, svetenik Ilija Budimir iz
Crnog Luga, svetenik Ilija Banjac iz Drvara i svetenik Ratko
Jelii iz Drvara, odvedeni prema Kninu i ubijeni.
5/ Svetenik Risto ati iz sela Stojkovia, sreza Livno,
odveden sa jo osam graana u umu kod Livna, ubijen zajedno
sa njima i baen u jamu.
6/ Svetenik ore Bogi iz Naica ubijen 17 juna prema
prianju prote Pejinovia, koloniste iz Breznika koji je skriven za
jedno drvo posmatrao njegovo ubijanje. Pejinovi pria o tome
ovo: Ustae su vezale svetenika Bogia za jedno drvo, posle
ega je nastalo muenje. Otsekli su mu ui, nos, jezik i bradu
zajedno sa koom. Nesreni svetenik vikao je od bola, ali, poto
je bio jak i zdrav, drao se uspravno za svo vreme muenja. Zatim
su mu iskopali oi i kada su videli da jo uvek stoji uspravno
rasporili su mu grudi i on se tek tada nagnuo da padne." Sakriveni
Pejinovi je tada uo da jedan ustaa govori: Majku mu vlaku
jo mu srce kuca. Jo je iv." Iza toga su planule puke i time su
prekratili muke ovoga oveka.
7/ Voja Vojinovi, katiheta iz Osijeka ubijen. Zna se da su
svi svetenici iz Osijeka pohapeni i zlostavljani. Reka Drava
izbacila je leeve trojice srpskih svetenika, ali se nije moglo
doznati koji su.
8/ Prota ivko Danilovi iz Ljubije, sreza Prijedor, nakon
tekog muenja ubijen je u blizini Banje Luke. (Prota Bogdan
Vranjeevi zaklan je 19 juna u Krupi na Vrbasu kraj Banje Luke).
91 Prota Stevan uri ubijen je u Ogulinu. Pre ubistva mu
je iupana brada, prebijene noge i ruke. Svetenik Duan Klipa
iz Plakog ubijen. Svetenik Milan Trii iz Vrlike, uhapen 10
juna zaklan u ustakom logoru u Kninu, svetenik Mihailo Mini
iz Biljeeva, sreza Zenica zaklao ga je jedan katoliki svetenik,
svetenik Milo Petrovi iz Luana, sreza Derventa ubijen, svete-
nici Milo Savi, Duan Bobar, Janko Savi, Ljubo Jaki i Drago
Maskirovi svi iz Vlasenice, ubijeni dana 22 juna 1941 godine.
Svetenik Borivoje Boi iz Palae, srez Vukovar ubijen, prota
Spiro Starovi, srez Gacko, ubijen uskijom u glavu, prota Vidak
Vinjevac iz Gackog odnesen je bolestan iz postelje i ubijen je
zajedno sa protom Staroviem, prote Vlado Gvozdenovi i Jefto
Gujevi, svetenici Ognjen Radi i Petar Stojanovi, te akon
Duan Akrabi, svi iz Mostara pobijeni su. Kalueri Dereti i
Manastirli iz Ljubinja ubijeni su. Svetenik Bogunovi iz Donjeg
Lapca ubijen je sa enom i dva sinia i svi su baeni u jednu
jamu izmeu Lapca i Borievca u koju su baeni i mnogi drugi
poubijani Srbi iz Donjeg Lapca i Kulen Vakufa. Svetenik Brzin
iz Bola, iv zakopan u Gudovcu /Bjelovar/ 28 aprila 1941.

bi Svetovna lica.

Pored svetenika poubijani su mnogi vieniji ljudi - Srbi u

svima krajevima drave Hrvatske. Negde su ubistva vrena u
masama. Dajemo priblini pregled po srezovima:
10/ Banja Luka: U gradu i u celoj pokrajini Bosanskoj Krajini
provoeni su i provode se neuveni zloini i terori. Ustaki
stoernik dr. Viktor Guti najavio je odmah prvih dana progon i
pokolj Srba. Javno je pozivao muslimane i Hrvate da ga slede u
primerima koje e im dati i uistinu ve 5 maja poinje bez obzira
sa strahovitim progonima i ubistvima Srba iz Banje Luke i okoline
koji su u Banju Luku dovoeni. Pored napred spomenutih
episkopa Platona, svetenika Subotia, Danilovia i Vranjeevia,
ubijeni su redovito nou kroz ovo vreme stotine Srba meu kojima
navodimo samo: Nikolu uriju trgovca kome su iskopali oi i
izvadili udove, Boka Plania, Peru Perduva, uitelja Ljubu
Srdia, arka Davidovia, Kovaevia, Simu Marjanca narodnog
poslanika iz Jajca, ora Bolia belenika iz Mrkonjia Grada,
Duana Brankovia narodnog poslanika, koji je zaklan sa protom
Vranjeeviem u Krupi kod Banje Luke 19 juna. U nekoliko
navrata voeni su Srbi iz okoline Banje Luke iz raznih banjalukih
zatvora kamionima i izvan grada u masama ubijani.
11/ Bjelovar: 28 aprila 1941. god. nou, hrvatske ustae pod
vodstvom Martina Cikua, Franje Busia i nekog Kurke iz
Gudovca, naterali su najuglednije seljake iz sela Gudovca, Tuka,
 Brezovca, Kolokoevca i Bola da iskopaju raku i njih 243 na
broju pobili pukama, noevima i koljem, zatim su ih bacili u
zajedniku raku, polili kreom i zatrpah. Meu njima su bili 7
ivih /pop Brzin i uitelj Stevan Ivanovi iz Bora/. Ovo je
ustanovila i fotografisala njemaka komisija i ustupila vojnika
vlastima na postupak.
12/ Bilea: Do 20 jula i to do dolaska italijanske okupatorske
vlasti, ubili su Hrvati i bacili u jamu Kobilja Glava" svega 13
Srba, a meu ovim nadzornika puteva Cavaljugu i and. kapetana
Ivanovia. Nakon toga nastupila su masovna ubistva koja dostiu
vrlo veliki broj i penju se na stotine mrtvih. Pobijeni su svi ugledni
graani i seljaci iz sreza.
13/ Bosanska Kostajnica: Prva ubistva poinjena su nad
Kuniem Stankom, Stojanom Kmetom i Jajaninom Boom i
Lazom, koji su poetkom jula ili koncem juna ivi razapeti
zakivanjem ruku i nogu na vratima, mueni i konano noem
ubijeni. Stiu nam sada vesti da je u tom gradu i okolini masovno
ubijan srpski ivalj, ukoliko nije izbegao, naprosto iskorenjen.
14/ Bosanska Gradika: Ni ovo mesto nije izbeglo zloj sudbini
koja je usled hrvatskih zloina stigla celu Bosansku Krajinu.
Navodimo samo nekoliko imena ubijenih Srba: Laza Janjetovi,
Mladen Kuluzovi, Miladin ijevi, Stevo Njei, Sava Boki,
Stevo ii i Rade Banjac. iv svedok je tom Bogdan Komadina
koji je bio sa njima streljan, zajedno baen u Savu pa, iako teko
ranjen u vrat i prsa, uspeo da prepliva reku i da iv stigne u
Beograd.
15/ Biha: U ovom mestu dolaskom hrvatskih vlasti nastalo
je strahovito gonjenje i progon Srba u masama. Prema podacima
u etiri navrata ubijeni su 81 Srbin i to od 18 juna do 14 jula 1941
god. Od ubijenih navodimo sledee: in. Mihailo Mandi, njegov
brat Veljko Mandi trgovac, braa arko i Jovo Kozomari
trgovci, dr. Milan Vojvodi pretsednik Okrunog suda, dr. Duan
Matavulj lekar, Boo Popovi direktor Zemaljske banke, Ilija
uki i sin ore, trgovac, ore Breki trgovac, Milan arak
i Branko Maksimovi omladinci, penzineri uro Kora, Jovo
Trbojevi, Jovo Rako, Stevo Pitovi, Ilija Jovovi, Jovo Brdari,
sin mu Vojislav od 17 godina, zatim Ilija Bilbija i maloletni sin,
Pero i Duan Stupar trgovci, ivko uli, direktor Srpske banke,
profesor Mihailo arkovi, in. Turudija, gruntovniar Ljubo
Banjeglav, inovnik Vasa Cvijanovi, student tehnike Strahinja
Radeti, student prava Nada Berkovi, student prava Stanije
cuevi, advokat dr. Sima Ilievi, direktor gimnazije Dimitrije
 Petrovi, poreski inspektor Rista Prodanovi i posednik Spasoje
Pavikovi.
Ova ubistva vrili su ustaki oficiri Ante Roi iz Sarajeva,
Ante kori iz Zenice i najkrvoloniji meu njima Enver Kapeta-
novi sa ustaama. Odluku o njihovim ubistvima donosio je ustaki
odbor, meu ostalima: Jakov al sreski naelnik, Petar Simi,
logornik Mate Devud, profesor Mijo Vidovi, Murat Ibrahimpai,
Ivan Buni advokat, Ante Vugrin, Josip Golub, mehaniar Mirko
Golubovi, omladinac David Prut gimnazista, dva brata Viskovia
i ostali. Po nareenju pomenutih istrebljeno je mesto Biha do
poslednjeg Srbina. Svi su poubijani, internirani, raseljeni i u
zbegovima.
16/ Bosansko Grahovo i Drvar: Iz sreza Bosansko Grahovo
pored pet svetenika koji su ve napred spomenuti, odvedeno je
oko 100 trgovaca, inovnika, zanatlija i radnika i pobijeno je u
etiri navrata 64 osobe, a pored njih 42 seljaka iz sela Pei,
Maleia i Oglaja. Meu ubijenim navodimo samo nekoliko: in.
Bogdan Kalaba direktor ipada, Jovo Kreco pretsednik optine,
Petar Bilbija trgovac, Nikola Joi teak, Areina Mile, Petar
Raula, stolar, Marko Sablji invalid bez ruke, preduzima Milan
Golubovi, inovnik ipada kori Stevan, inovnik Celuloze
Jovan Adamovi, Bilbija Jovo inovnik ipada, radnici Duan
Bilbija, Slobodan ikeli, Stevo ikeli, Vladeta Bilbija, ef
Berze rada, zatim Kota Vidovi, kroja Pero Bilbija, Vlado
Bilbija, Mile Bilbija, Tanasije Bilbija, Strahinja Bilbija, zatim
Ljuba, Gojko i Nikola Bilbija i mnogi drugi.
Nakon ovih ubistava nastaje masovni progon u Grahovu i
celoj okolini tako strahovit da je prema naem saznanju bilo ak
vie sluajeva muenja i silovanja devojica od 12 godina o emu
e biti govora jo na drugom mestu.
17/ Borovo: U Borovu je ubijeno mnogo Srba. Samo nou
izmeu 26 i 27 juna ubijeno je 16 Srba i baeno kraj Dunava u
vodu. U pliaku je ostao samo jedan iv. Njemu je ukazao pomo
dr. Eier, Njemac.
18/ Gacko: U ovom srezu ubijeno je 500 do 600 lica i to ljudi,
ena i dece, sve ovo nakon dolaska ustakih vlasti, jer pre toga
nije se desilo ni jedno ubistvo. Ubijanje je poelo u selu Koritima
gdje su ubijena 163 seljaka na brdu zvanom Kobilja glava", a
nakon ubijanja baeni su u jamu Golubnjaa" duboku do 40
metara i to tako da su ih vezali po troje zajedno. Meu baenima
je bilo mnogo ivih pa su ustae bacile u jamu bombe da ih
konano dotuku. Uprkos toga jedan je uspeo da se iv izvue i
prebaci u Crnu Goru. Otuda je doao pretsednik optine vuedol-
ske, Risto Bjelica, sa ljudima i uspeo da izvue i jame est ivih
ljudi od kojih je jedan umro, a ostali se nalaze u bolnici. Nakon
toga bacani su i drugi ubijeni u jamu tako da je baeno svega 226.
Zadah je postao tako straan daje italijanska vojska morala posuti
benzin u jamu i zapaliti ga. Nakon toga dolo je do hapenja i
ubijanja u samom gradu i elom srezu gatakom, tako da je
ubijeno kako smo spomenuh oko 600 ljudi meu njima: Gligor
Ljui iz Nikoljaca, Lazar Mastilovi iz Izgora, Blagoje i Rado
ari iz Stepena, Nikola arovi iz Sernjice, Boo Divjan iz
Kravareva, Mio Popovi iz Graanice, dva brata Manojlovia iz
Graanice, Risto K. i Risto L. Govedarica iz Miholjaca, Todor
Starovi iz Gacka, Todor Miloevi iz Rodov Polja, Veljko
Vinjevac biv. nar. poslanik iz Nadinia, Grujo Vinjevac iz
Gacka, Milorad Starovi iz Avtovca, Trifko i Jovan Lojevi iz
Livnika i Spasoje Nenadovi iz Avtovca. Ubijanja su izvrena na
najsvirepiji nain, skoro niko nije ubijen iz puke, nego su im
zloinake ustae maljevima razbijali elo i prosipali mozak.
Mnogima su otsekli i ruke i noge, vadili oi, pa ih jo ive bacili
u peine, tako da su u mnogo sluajeva dotukli ih ranjene
bombama.
Najtea sudbina stigla je sela Korita, Stepen i Gradac. U tim
selima gotovo nema ni jednog ivog Srbina, jer je sve izbeglo to
nije ubijeno. Ne uje se niti pla, niti jauk, a caruju aveti i iri se
nesnosni smrad od paljevine i od poubijanih leeva.
19/ Bosanska Krupa: 25 jula o.g. otpoela su u Bos. Krupi
masovna hapenja ena, dece i staraca sa posla, sa puteva, sa
njiva, iz trgovina, sa ulica, gde god je ko zateen. Prilikom
hapenja vrena su neuvena zlostavljanja. Do toga dana bilo je
pojedinanih ubistava u ovom srezu, i koliko nam je bilo poznato,
u svemu je ubijeno nekoliko ljudi. Meutim, izmeu 25 i 30 jula
o.g. pohapeno je u tome srezu i dovedeno u zgradu Sokolskog
doma, Sudski i policijski zatvor, u Pravoslavnu crkvu preko 800
osoba. 28 jula oko 5 asova posle podne pokupljeni su svi Srbi
graani iz samog mesta Krupe i njih 45 na broju, posle muenja
u crkvi odvedeni su kamionima prema Bihau na mesto zvano
Crno Jezero" gde su pobijeni. Sutradan su po izjavi oevidca
Huseina eferovia mainiste iz Krupe njihovi leevi plivali rekom.
U Sokolskom domu za to vreme ubijeno je te noi 210 ljudi i
ena, a u istom domu pre toga ubijeno je jo preko 300 ljudi,
tako da se smatra da je tih dana od 25 do 30 jula u mestu Krupi
i najblioj okolini pobijeno preko 600 osoba. Leevi ubijenih
zakopavani su dobrim delom u samom dvoritu Sokolskog doma.
Ove podatke primili smo od jednog Srbina oevidca koji se
sluajno spasao. Posle svih tih dogaaja nastaje haos i uzbuna
meu Srbima, koji su, nemajui drugog izlaza poeli da se aktivno
brane. Tada je tek nastao progon u elom srezu i masovno ubijanje
Srba.
Dajemo delimino spisak ubijenih Srba u Bos. Krupi: Savo
Bilarovi, Vaso Bilarovi, ivko Gulan, Luka Slavuj, Sveto
Slavuj, Bogdan Slavuj, But Mikovi, Pero uki, Jovo Radma-
novi, uro Radmanovi, Ilija i Veljko Smiljani, Gojko Rogi,
Mihailo Damua, ore Jovii, Nikola Beukovi, Jovo Tima,
Jevto Lujanovi, Branko Soni, ivko Soni, Milo trbac, Lazar
trbac, Ljubo trbac, Ilija Studen mlai, Rade Vojinovi, Dojin
Kovaevi, Vojin Kovaevi, Milan Mazalica, Joco Longinovi,
Duan Umievi, Mihajlo Boban, Mihajlo Kosman, Boko trbac,
Milo Kalember, uro Erar, Duan Jovanovi, Jovo Jovanovi,
Ljupe Jovanovi, Duan Predojevi, ore Majki, Drago Maj-
ki, Vlado Kokoru, Jovo Adamovi, Jovo Babi, Nikola Karano-
vi, Mitar Duki, Stevo Mudrinovi, Jovo Mudrinovi, ore
Tupaji, pet lanova porodice Jove Gaka, Mile Bokan, Spaso
Zori, uro Kneevi, Risto Polovina, Stanko Milanovi, sin
Stanka Milanovia, Ilija Kaavenda, Duan Kaavenda, Boi
Stanevi, Milan Stanevi, Boo Grmua, Stevo iri, pet lanova
porodice Jove Jovanovia, ore Bilarevi, Stevo Banjanin,
Milan Bogdanovi, Bogdan Bogdanovi, Zoran Rodi, Nikola
Vukobratovi, Jovan Vukobratovi, Svetozar Gakovi, Sava Ili,
Blagoje tuli, Rade Zori, Aleksa Zori, Stojan Karanovi /svega
92/.
U itavoj Krupi preostalo je samo nekoliko odraslih Srba
mukaraca, koji su prebegli u Beograd i preneli ove podatke.
Ubijanje Srba u masama izvrili su hrvatske ustae udrueni sa
domaim muslimanima. Ljudi nisu ubijani pukama, nego noevi-
ma, sekirama, kosama i vilama. Pre nego to su pobijeni mueni
su na razne naine, probadani vilama, rasecani sekirama, i
sakaeni tako da je sa njih visilo otseeno meso i udovi.
O poubijanim seljacima Srbima iz krupskog sreza ne mogu
se dati ni priblino utvreni podaci, jer ubijanja jo traju, ali se
rauna da broj poubijanih Srba u ovome srezu dostie 5.000 dua.
20/ Bosanski Novi: Ni ovaj srez, niti samo mesto nije izbeglo
sudbini Bosanske Krupe. Istih dana i na isti nain kao i u Grahovu,
 Drvaru i Krupi ubijeno je preko 500 Srba na zverski nain. Ovde
smo u mogunosti da navedemo samo jedan deo lica koja su
ubijena, jer bi nabrajanje imena svih poubijanih suvie daleko
odvelo. Ubijeni su: Milan Grubor, Savo i Petar Suevi, Aim
ermanovi, ore i Savo Zori, Jovo Bodi, Jovo Milanovi,
Drago elan, Branko Tomaevi, Milan Majstorovi, Boo Nesve-
nulica, Boo Vini, Grujo trbac, Dragutin Basrak, Ljuba
Obradovi, Simo Drobac, Niko Sanac, Pero Sunda, Duan Spiri
i drugi.
21/ Bosanski Petrovac: I u Bosanskom Petrovcu do 25 jula
bilo je samo pojedinanih ubistava. Nakon toga dana nastalo je
hapenje i odvoenje Srba u nepoznatom pravcu. 27 jula pokup-
ljeno je iz samo ovoga mesta 45 graana Srba, odvedeno u
nepoznatom pravcu i po svim znacima ubijeno. Meu njima nalaze
se dva brata Smiljania, trgovac Basara i sin trgovac, Novakovi,
Kreco, Dejanovi, Grubi. Iz okoline Petrovca broj poubijanih i
odvedenih je ogroman, a nije nam tano poznat.
22/ Glina: U srezu glinskom kao i u elom kraju u Lici, Baniji
i Kordunu vrena su strahovita nasilja i zverstva sa ubijanjem
Srba. U ovom kraju ve odmah u poetku ubijeno je oko 450
Srba. Ova prva ubistva dala su potstreka za dalja zverska ubijanja
tako da je samo mesto potpuno oieno od Srba, a isto tako i
njegova cela okolina. Rauna se da u tome srezu nema ni jednog
jedinog Srbina, jer su svi koji nisu uspeli da pobegnu pobijeni.
23/ Dvor na Uni: Odmah poetkom maja u ovo isto srpsko
mesto dole su ustae i svoj prvi korak obeleili srpskom krvlju.
Istog dana ubijeni su: Jojo Oreanin finansijski preglednik, Milan
Dragosavljevi andar, podnarednik, Mladen Durman penzioner,
Vaso Mrkobrad belenik. Narednih dana nastavljeno je to ma-
sovno ubijanje tako da hrvatske vlasti nisu stizale da sahranjuju
svoje rtve, ve su ih bacali po umama i potocima. Meu ubijenim
navodimo: in. um. Smoljanovi, optinski belenik (Milan) Ivan
Kosjer, sluitelj Sreskog suda Stevo Buncar, teak Milan Boovi,
i posednik akola iz sela Rujevca. Zloine su izvrili Bio Balta,
Mile, Nikola i Ivica Rujevac, Mile Zorbas, Pero Perievi i Jakov
Katui, a po nareenju stoernika tamonjeg rimokatolikog
upnika ulia. I u ovom srezu izgleda da je srpski ivalj, ukoliko
nije izbegao, istrebljen, a broj rtava prelazi preko 1.000.
24/ Derventa: Poznato nam je da su ovde vrena ubistva u
velikom broju, ah nam nedostaju tani podaci. Navodimo ovaj
karakteristian sluaj: Mirko Radovanovi iz sela Male Brusnice
 obeen je za drvo samo zato to se alio njemakoj vlasti na
postupak hrvatske soldatske vlasti koja je oduzela svo imanje selu
i naredila seljacima ili da se sele ili da preu u katoliku veru.
25/ Vlasenica: Ve 22 juna poelo je masovno ubijanje Srba
u ovom mestu pored raznih zlostava, ponienja i progona koji su
svakodnevna pojava nad Srbima. Samo pomenutog dana, prema
kazivanju oevidaca sluajno spasenih ora Vikovia i Laze
Radakovia, ubijeno je preko 40 Srba u blizini imanja Brgulja, a
pod vodstvom odnosno po nalogu Mustafe Mutavelia iz Sarajeva,
te metana dr. efkije Kadia i brae Ragiba, Sulje i Huseina
Kadia biv. narodnog poslanika, Mahmuta Mania, Salka Kurta-
gia, Zulfage i dr. Asima Buatlia. Samim ubijanjem rukovodili
su studenti koji su bili oznaeni i poznati kao komunisti, Suljo
Sui i Aljo Topi. Meu ubijenima navodimo osim pomenutih
svetenika jo sledee: Branko deri geometar, Jovo Mii
trgovac, Gligor uri zemljoradnik, Anelko, Kota, Novica i
Duan Drakuli, Janko Joki trgovac, Risto ukovi hotelijer,
Vojin Drlji pretsednik optine u Han Pijesku, Mirko amdi,
Milan Peji trgovac (Milutin) Golubovi Jevti, Ljubo Vukainovi
pretsednik optine u Pakracu. Radovan eura sudski glasnik,
Luka i Vaso Deuri zemljoradnici, Duan Jovii i Drago Jaki
trgovci, kao i mnogi drugi kojima se ne zna ime. Ovo ubijanje
nastavljeno je i nije do danas okonano. Broj rtava je svakako
ogroman i za sada nam nije poznat.
26/ Vukovar: Pre dolaska hrvatske vlasti u ovom mestu bilo
je ubistava koja su vrili Maari. Oni su ubili koliko nam je
poznato 11 Srba. Meutim, dolaskom ustaa nakon 18 aprila
nastala je pljaka, hapenje i masovno ubijanje Srba. Ovi zloini
vreni su po nalogu ustakih funcionera iz Osijeka majora Lukca,
trgovaca Sterna i Matijevia i dr. Korskog mlaeg, koji je kasnije
od samih ustaa kao komunista zatvoren. Samo za nekoliko prvih
dana ubijeno je i baeno u reku oko 180 Srba, dok su dvojica
usled stranog muenja izvrili samoubistvo. I nakon ovoga
zlostavljanja progoni Srba ne prestaju. Imena ubijenih ne moemo
tano navesti, ali znamo da se meu njima nalaze: Spasoje Hmelj,
Mladen Adelji, Laza Obavi, Duan Starevi, Dura Samardi,
dr. Kneevi, i drugi iz sela Balaa ija nam je sudbina nepoznata.
Jedan deo ovih pobijen je u Borovu kako smo to pod br. 17/ naveli.
27/ Donji Lapac: Ovaj srez je jedan meu onima koji su
najtee pogoeni uspostavljanjem hrvatskih vlasti. Postoje sela
koja su potpuno unitena i Srbi istrebljeni. Sela Srb i Suvaja bili
su objekti progona hrvatskih ustaa i hrvatske vojske. Nou
izmeu 22 i 23 juna u selu Srbu bili su svi uhapeni ugledni Srbi,
a ostatak slobodnih pobeglo je iz straha u umu. Na dan 28 juna
vreno je i dalje hapenje i ubijeno je na mestu zvanom Kuku"
brdu 18 Srba i baeno u peinu istovremeno sa leevima u zatvoru
ubijenih umara Dane Batinice i narednika Duana Uglice. Na
dan 2 jula oko 600 ustaa i hrvatskih vojnika priredili su pravu
hajku u selima Srbu i Savaji na preplaeno Srpsko stanovnitvo i
kreui se u streljakolm stroju kroz ova sela pobili su sve Srbe
bez obzira na pol i godine starosti. Toga dana samo u ova dva
sela ubijeno je oko 3.000 dua. Kako pre ovoga dogaaja tako i
posle nastavljeno je i vreno zversko ubijanja Srba u ovome srezu,
pa ima sigurnosti da su Srbi ovde u istinu istrebljeni jer su svi
poubijani u kohko nisu u begstvu.
28 -Gospi: progon nad Srbima nije mimoiao ni srez Gospi.
U samom mestu kao i u svima selima, pobile su hrvatske ustake
vlasti gotovo sve Srbe. Iz samo jednoga sela Veljuna odvele su
ustae jednoga dana 350 ljudi od kojih se vratilo 50 izubijanih i
unakaenih dok se ostali nalaze po okolnim umama poubijani
unakaeni i poveani. U elom kraju vrena su ovakva ubijanja
na najsvirepiji nain.
29 -Karlovac: u ovom mestu ubijeno je vie vienih Srba,
meu njima Dr. Vujii advokat, /ubijen je na najsvirepiji nain
i baen u reku Koranu/ i kapetan Janjanin. Ovu dvojicu nali su
obani zakopane do polovine u zemlji. Duan Dokmanovi,
eljezniar, vezanih nogu i ruku baen je u reku Kupu koja je
posle dva dana izbacila njegov le. Josip Juran zaklan je na pragu
svoje kue na oigled svoje cele porodice. Jedan eljezniki
slubenik preklan je u magacinu vezan za sto. Dva uvara
eljeznike pruge ubijeni su na putu izmeu Duge Rese i Zveaja
i baeni pored puta. I ovaj srez nije bio poteen od masovnih
ubijanja.
30 -Konjic: odmah po dolasku hrvatskih vlasti nastalo je
klanje Srba. Po izjavi jednog uitelja ve prvih dana poubijano je
oko 400 Srba na zverski nain. Detaljni podaci nam nedostaju.
31 -Korenica: I ovo hko mesto gotovo sa elom okolinom
je istrebljeno od Srba. Poubijano je na stotine ljudi. Povereno je
da su im ustae ivima otsecali ui i nos i terali ih da pasu travu.
32 -Mostar: Mostar, centar Hercegovine, bio je i sada je
centar pokolja Hercegovakih Srba. Pod pokroviteljstvom hrvat-
skih vlasti ustae su poele 24 juna sa ubijanjem Srba. Od 24 pa
 samo do 27 juna ubijeno je preko 200 graana koji su prethodno
mueni. Meu ubijenima navodimo:
Ljubo ain, Milko Glogovac, Ranko Semiz, inovnik fabrike
duvana, ore Golovi trgovac, Risto (Golovi) Golubovi, Koji
trgovac, Too Nunji, trgovac, Jovo Oborina trgovac, Pero oli,
Boro Vasiljevi, Ljubo Krulj, trgovac, Mitar Hamovi trgovac,
Duan Hamovi trgovac, Duan Muibabi, trgovac, Milan Vuja-
sinovi trgovac, Cvetko Kui zlatar, Gavro Palikua, gostioniar,
Ljubo Palikua gostioniar, Mirko Jani i sinovi, Ljubo Jani,
Vaso Jani student, ore Peko trgovac, Trifko Jani uitelj,
ore Tilibat uitelj, Ljubo (Kojo) Koji, inovnik, Miho Miljevi,
trgovac, Jovo Antelj, eljezniar, Dr. Aleksandar Luka, lekar,
Miho Blani, Luka Kula, Mile erekovi trgovac, Branko ere-
kovi, Milan Bivi, optinski blagajnik, Boro Vasiljevi, (Boro)
Risto Vanovi, (Mirko) Mitar Vanovi, Mitar Vanovi, Danilo
Vanovi, Aleksa amardi, optinski nametenik, Milan otra
pediter, Aca Perin sudski inovnik, Rade Mileti, knjiar, Mladen
Milutinovi direktor elektrine centrale, Duan Komad, Gojko
Saleti, in. Marko Kovaina, Mio Bejat limar, Risto Kovaevi,
el. Branko Stoji, (Branko) Panta Ivanievi, Pero Vukievi,
Vaso Ivelja, Mile Kadijevi trgovac, ore Ajvaz i sin, Risto
Vujii, knjiar, Savo Kablar, kroja, Vuievi penzioner, Vuka-
in Petkovi svetenik, Jevto Vujevi svetenik /pored ve napred
spomenutih svetenika/ Veljko Komnenovi, Pero Radulovi trgo-
vac, Ihja Toholj, trgovac, Cvetko Toholj, bravar, Vlajko amar-
di, Strahinja Cabak, Vaso Vasiljevi, Risto Ljolji, Spiro Proda-
novi, (Tomo) Risto Kulji, i jo mnogi drugi. Kako se vidi
pobijeni su svi u gradu Mostaru domaini i oevi i mnogi mladii.
Ubijeno je 6 svetenika, 55 obrtnika, 22 javna kulturna radnika,
26 inovnika, 61 slubenik i veliki broj radnika. Samo 122 ubijena
ostavili su svoje porodice sa 412 nezbrinute dece, a svi su ovi ljudi
mueni i ubijani na razne naine te bacani u vodu te dobar deo
muki ubijani i baeni kod sela itluka u jednu jamu. Posle ovog
prvog pokolja, ove neuvene i strane grozote pokupili su Hrvati
muslimani iz Mostara i okoline jo oko 500 Srba raznih doba i
raznih stalea i pobili ih tako, da se rauna broj ubijenih u ovom
srezu na preko 700.
33-Nevesinje: ve poetkom juna im su hrvatske vlasti ule
u Nevesinje pohapsile su ustae 21 najuglednijih ljudi i odmah ih
pobili. U samoj varoi ubili su na oi majke maloletnog sina
roeznika Nidevia. Selo Udruanj bilo je meu prvima harano
 od ustaa. Posle su dola na red druga sela i vrena ubijanja
najuglednijih ljudi u veem broju. Po optoj proceni svedoka jo
u poetku od 24 juna ubijeno je oko 500 ljudi u ovom srezu. Tada
je usledio otpor i oruana samoodbrana Srba, a to je nakon toga
nastupilo nije teko predpostaviti. Krv je u ovom srezu tekla
potocima i masakriranja i klanje Srba nastavljeno je u masama.
Po kazivanju oevidaca bih su Srbi mueni i seeni na komade,
tako da se nije mogla obaviti sahrana leeva, nego su skupljani
komadi-delovi tela ubijenih u limenim koritima prenoeni i bacani
u zajedniku raku. Koliki je broj ubijenih neznamo, ali je sigurno
da su ubijeni i ene i deca, a ostali su u ivotu samo oni koji su
izbegli u planine i peine.
34.-Trebinje: u ovom mestu poela su prva ubistva u Herce-
govini. Ve u mesecu maju ubijeno je u gradu 9 lica, posle kojih
je ubistava dolo masovno ubijanje po selima. U samom gradu
broj ubijenih se popeo po naem saznanju na 230, a raspolaemo
sa spiskom od 60 lica. I ovaj srez je stigla sudbina ostalih srezova
Hercegovine, tj. istrebljenje Srba.
35.Stolac: stranom pokolju ovoga mesta i okoline prethodila
su pojedina ubistva Srba dolaskom Hrvatske vlasti. Pomenuti
pokolj izvren je u ovom elom srezu posle pogibije Mije Babia
ustakog kapetana, koji je dirigovao ubijanje Srba. Poklani su svi
pravoslavni ljudi, ene i deca koji su god zapali u ruke Hrvata ili
muslimana. Utamanjena su itava sela zajedno sa enama, decom
i starcima, u koliko su bili Srbi pravoslavni, Varoica apljina,
Gabela, Berkovii, Kasovii, Domanovii su uniteni i porueni
a neka od njih popaljena i poruena a naroito selo Berkovii od
koga je ostalo samo garite i zadah raskidanih leeva. Broj rtava
prelazi vie hiljada.
36 .-Ljubinje: u srezu Ljubinje poubijano je oko (2500) Srba,
a samo u dve jame Golubinja" i Lasta" baeno je (317) ljudi.
Selo ukovac pobijeno je sve i uniteno. Srez Ljubinski je
potpuno istrebljen tako da u elom srezu nije ostao ni jedan jedini
Srbin.
31.-Naice: U naikom srezu vrena su ubistva i klanja Srba
pod vodstvom nekoga Galiia iz sela Tribievca, te uz sudelovanje
Bonifacija Saria, Franje Lustiga, ure Jozia, Boe arkovia,
Joze Pavlovia i drugih. Ubijeni su u selu Gabrilovcu Predrag
Mamuzi, profesor, Pero Kovaevi uitelj, Rade Vukobratovi,
and. U selu Suini ubijeni su Rajko Novakovi, Petar Simi,
Lazo Simi, ore Ignjati, Vlada ii, i jo neki nepoznati.
Najvei teror i strahovita muenja sa ubistvima vrena su u ovom
 srezu kolonije Novo liko selo". Meu ubijenima poznati su nam
Branko Srbi, Rade Radakovi, Milo Radakovi, uro Gavrilo-
vi, Bude Klanja(k), Jovo iki, Novak Vukobratovi, Simo
Deli, Nikola Deli, Spasoje Orli. Ubijeni u ivici iza kua Bude
Klanja iz puanih plotuna, a kada su smrtno ranjeni popadali
onda su ustae bajonetima boli i razbijali glave. Oevidac ovih
dogaaja je uro Vukobrati. Na najgrozniji nain ubijen je
svetenik ore Bogi iz Naica /vidi napre br. 6/.
38.-Nova Gradika: nakon masovnog hapenja koje je usle-
dilo odmah prvih dana postavljanjem hrvatske vlasti, a koju su
uzeli u ruke Peratovi profesor, sudija imuni, sadanji veliki
upan N. Gradike i Milan Lukac poelo je i masovno ubijanje
Srba, ubijani su Srbi iz svih krajeva, a naroito je izvren pokolj
u St. Petrovom selu i Brod. Slatniku gde je ubijeno oko 30
najboljih domaina sa dum-dum mecima, tako da se ubijeni nisu
mogli prepoznati. U zatvoru u Novoj Gradiki ubijen je Rade
Bogdanovi, Savat sin potanskog inovnika Tepavca, a ubijeni
su Gavro Kovaevi i kafedija Proti koji je na intervenciju
Nemaca seciran ah su sekciju izvrili dva Hrvata i konstatovali da
je umro od frakture lubanje. Ubijen je i seljak Popovi iz sela
Poljane i svetenik Zijali iz Bregana, optine Okuanske. U ovoj
optini takoer je nastalo masovno ubijanje Srba, a taan broj
rtava nije nam poznat.
39 -Kostajnica, Sunja, Sisak, Petrinja: Ono to se dogodilo
u Bos. Kostajnici /napred pod br. 13/ odigralo se i u susednoj
Hrvatskoj Kostajnici gde je od prvoga dana vrena neuvena
inkvizicija nad srpskim ivljem. U Kostajnici ubijen je veliki broj
Srba meu njima Pajo Matijevi, arko Drakuli, Ilija Zec, zvan
Strigovac" i njegova dva sina Rade i Branko. Nakon toga nastaje
pokolj Srba koji se irio prema Sunju, Bhnskom putu, Capragu,
Sisku i Petrinji. U selu Drljaama pored ubijenog svetenika i
uglednih domaina ubijeno je i dvoje dece seljaka Bajia koji su
ustae bacili iz jureeg kamiona da su ostala na mestu mrtva. U
selu Kinjaska ubijeni su Jovo Vujovi i eljezniar Vukobrati. U
Blitskom Kutu ubijeni su Petar i Simo Perica Kapidija. U samoj
Petrinji ubijen je ve prvog dana trgovac Rugjei i njegov sin
kojega su prethodnho odveli u Caprag. Mnoga sela Petrinjska, a
napose Posteme i Cepeli ostala su pusta jer su svi Srbi, ukoliko
nisu izbegli pobijeni. Ubijeni su takoe Vukajlo Boko, Kruni
Gligor, Kruna Jovan seljaci iz Starog Sela, Kosari Ostoja,
Vlatkovi Jovan i Milan, te profesor Vlatko Matkovi iz Velike
Gradule, Sablji Sava i Novakovi uro iz Male Gradue, uitelj
Subanovi iz Petrinje, uitelj Kovjanovi Stevo iz Brinje, Sablji
Damnjan, starac iz Male Gradue i Mobdar Jagdovi, kaluer
Sablji Jovan, i Runaji Kota trgovac iz Sunje, sa elom porodi-
com odvedeni su u logore u Petrinju i Capragu i izloeni straho-
vitim postupcima o emu e biti govora na zasebnom mestu. Ceo
Ovaj kraj upravo je zavijen u crno. Savom dnevno plovi 30 do 40
Srpskih leeva meu kojima se nalaze itave porodice povezani
zajedno i ljudi i ene i deca.
40 -Ogulin, Otoac: zverstva i ubistva i u ovim krajevima
teko je opisati i nabrojati. Sve to se dogaalo u ostalim mestima
Like, Banije i Korduna, sprovoeno je i u ovim mestima.
eljezniari Joveti i Suruvaja iz Ogulina ubijeni su u zatvorima,
odnosno podneli su strahovito zlostavljanje. Velimir Raii takoe
eljezniar iz Ogulina odveden je i muen. Sudbina mu nije
poznata. Broj ubijenih Srba je ogroman i ne moe se sa sigurnou
navesti, ali je sigurno da su svi ovi krajevi oko Ogulina i Otoca
oieni cd Srba. Mnogi od njih voeni su u logore i tamo ubijeni
tako da se nezna koje i gde je ubijen.
41 -Osijek: Osjeki garnizonski zatvor prestavlja jedno od
znaajnih mesta dananje ustake inkvizicije. U tom zatvoru
ubijeno je mnogo Srba iz Osijeka i okoline na ustaama svojstveni
nain i pobacani u Dravu. U tom zatvoru ubijen je postepenim
muenjem Jovan urevi direktor itarske zadruge, jedan nepo-
znati drogerista iz Osijeka /mislim Zori/ kome su prethodno
unakazili lice, otsekli nos i ui i iskopali oi. Na pravoslavni Uskrs
ubijeno je 18 Srba na pravoslavnom groblju. Braa Stankovi
rodom iz Pirota prethodno su opljakani a zatim ubijeni. Policiski
inovnik Agras stahovito je tuen i ubijen, a njegova porodica je
morala platiti 100.000 dinara da dobije dozvolu da ga prenese i
sahrani u porodinu grobnicu u Zagrebu.
Samo prvih dana u samom Osijeku baeno je u Dravu oko
170 Srba. Oni su ubijeni na kupalitu Rampas". U selu epinski
Martinac uhapeno je 18 Srba i 15 aprila, vezani su konopcem za
kamion i vueni 12 km. do sela Livane gde su poubijani u koliko
ve nisu bili mrtvi. Potom su natovareni na kamion doveeni u
Osijek. Branko Vranjeevi i otac sahranih su posebno jer su za
ivota platih jednom ustai u tu svrhu 1.000 dinara. Kod sela
Vrljani ubijeno je 27 Srba. Poto su bih baeni u jednu raku,
nemci su ih iskopali, izvrili obdukciju i pojedinano su ih
sahranih. Ova zloinstva nad Srbima nastavljaju se iz dana u dan.
 A2.Slav. Brod, Slav. Poega, Pakrac i Podrinjska Slatina: U
ovim srezovima je broj ubijenih Srba nedostian. U selu Dubocu
kod Broda dovedeno je nou oko 30 Srba i svi su poklani na
jednom panjaku, a zatim im je vezano kamenje i svi su pobacani
u Savu. Iz St. Slatine kraj Broda odvedeno je 20 Srba koji su
ubijeni i pobacani u zajedniku raku, isto se dogodilo u St.
Petrovcu. Oevidac dogaaja ore Muci. Ostala sela SI. Broda
Srpski ivalj doiveli su istu sudbinu. Meu ubijenima nabrajamo
Nikola Muci, Adam Samardija, Joso Krnji, uro i Joco Mudi,
Duan Reli, Milan Pavi, Proko Sunda, Nikola Latinac, uro
Vukadinovi, Nikola Merger, Marko Lonar, Nikola i Dragutin
Verzi, Luka Popovi i Stevan Poi. Iz sela SI. Koba odvedeno
je 28 jula nepoznato kuda vie Srba, meu njima Andrija Uliveno-
vi, Sava Vukovi, Stevo Zrni, Milan Sirovini i drugi. Nakon
toga pokupljeni su svi preostali mukarci i odvedeni, a mnogi
znaci kazuju da su poubijani. Nou izmeu 6 i 7 avgusta grupa
od 10 ustaa koje je predvodio Ivan Kalundi upala je u kuu
biveg Srpskog dobrovoljca Nikole Vukainovia iz SI. Kobaa,
isterali njegovu enu Maru staru 52 godine odvukli je izvan sela
izboli je bajonetima i bacili u Savu. Na kraju su se vratili i u kui
sve opljakali.
U Slav. Poegi ubijeni su senator Ljubomir Jovanovi i uitelj
Ivan Streli, obojica na ulici. U Aleksandrovcu kraj Poege i
okolini ubijeno je samo prvih dana preko 200 Srba. I Pakrac sa
okolinom svako dnevno je poprite ubijanja Srba. Od izbeglica
dobijamo izvetaje koji su upravo porazni jer govore u masovnom
ubijanju Srba. Dr. Milenko Markovi advokat iz Pakraca tako je
strahovito zlostavljan i povreen da je prema izvetajima koje smo
dobih podlegao svojim ozledama.
U Podrinj. Slatini nakon pojedinanih ubistava ubili su Hrvati
16 jula 19 seljaka i to: Milu Buku, ora Turudiju, Iliju Boguno-
via, Danu Pauu, Simu Soranza, Lazara Krnetu, Gojka Bojeno-
via, Iliju Miljua, Bou Mitria i Luku uu. Svi su oni baeni
u zajedniku raku i posuti negaenim kreom i ako su davali znake
ivota. Ostavili su iza sebe 36 nezbrinute dece. U selu Petrovcu
zaklali su zajedno sa enom i decom Mika Stojanovia, u selu
Soplju naen je le Milia iz Mitrovice. Obdukcijom je utvreno
da je razbijena lobanja, slomljena leva ruka, otseen nos i ui i
da je kastriran.
43 .-Sremski Karlovci: i u ovom srezu uspele su ustae da vre
svoja nedela i ve poetkom jula ubijeni su Milan Gostovi i
Slavko Savi. Ova ubijanja su se nastavljala i proirila i na druge
granine srezove. Broj ubijenih nam je nepoznat.
44-.Prijedor: prvih dana hrvatske vlasti bilo je po srezu
pojedinanih ubistava po sehma a ubijena su 4 seljaka iz Ljubije,
koji su bili zatvoreni u Banja Luci i vraeni po hrvatskim vlastima
svojim kuama kao nevini. im su stigli u Prijedor, povezani su
i navodno praeni po ustaama do kue. Na putu su ubijeni od
pratioca sa dum-dum metcima u lea. Posle toga dana iz dana u
dan nastavljena su i povean broj ubistava i zlostava nad Srbima,
dok nisu poslednjih dana dostigla kulminaciju. Po verovatnim
kazivanja oevidaca broj ubijenih u ovom srezu penje se na
nekoliko hiljada. U samom malom mestu Prijedoru ubijeno je
preko tisuu graana, ena i dece. Od ubijenih navodimo samo
sledee: Pero Radeti, Milovan Radeti, Simo Boronja, Milan
Vujasinovi, Simo Vujasinovi, Pero Obradovi, igi Ostoja,
Drago Bojani, Sima Glamoanin, Duan Kovaevi, Mile Brdar,
Duan Grabanovi, Ljubo Stanojevi, Vid Plemi, Milutin Dijovi,
Stanko Radonji, Pero Raem Mio, Mika, Luka, Ilija i Kota
Medii, Branko Hrnjak, dva brata Stevia, Ostoja Majki, Milorad
Ljubii, Kota Ljubii, Stevo i Boko Haran, Mio i Lazo
Vukojevi, dva brata anka, Obrad Savi, Stevan Mijatovi,
Blao Rodi, Nikola Stupar, Lazo ami, Mirko iki, Krsto
Srdi, Pristaf Gatovi, Braco ao, Jovica Arambai, Branko
Bakot, Braco Banovi, ene Persa anak, Miinca Vukojevi,
te deca Braco Gruji, 12 godina, Damjanovi sin Radin 14
godina., Ni(n)ko Despot 12 godina Milan Bilbija 12 god. i dva
egrta nepoznatog imena. U Prijedoru na Urjama" ubijeno je
odjednom 400 seljaka koji su dovedeni iz sela.
Ovaj poslednji pokolj vren je 31 jula i 1 avgusta 1941 godine
danju a i nou napadom na kue i izvoenjem na ulice, gde su
Srbi ubijani od hrvata bez obzira na pol i godine starosti. Oevidci
priaju da je bio strahovit prizor: leevi na sve strane po ulicama
i dvoritima, batama, krv po ulicama je tekla tako da su nemake
vojne vlasti bile frapirane i zgraavane nad neuvenim zvrstvima
hrvata, bile prisiljene da u tom mestu uzmu potpunu vlast i izvre
izvesne represalije prema hrvatskim ustaama i vlastima.
Uglavnom ubijanja i streljanja su vrena pred Srpskom
crkvom, gimnazijom i na Urijama". Ubijanja vrih su hrvatska
regularna vojska, ustae i muslimani metani. Specijalna odelenja
od muslimana i cigana odvlaila su leeve poubijanih uz nagradu
da slobodno pljakaju rtve. Oni su ih skidali nage, a ak su
 rtvama skidali zlatne zube te tovarili po 7 do 8 leeva na kola i
odvozili do ogromnih jama u blizini groblja koje su nastale od
avionskih bombi te bacili ih i zatrpavah, a delimino bacali u
Sanu. Oevidac je video oko 30 kola koja su bila natovarena sa
leevima.
Tih istih dana hrvatska vojska zajedno sa ustaama i naorua-
nim muslimanima, otila je u sva sela sreza Prijedor i tamonji
srpski ivalj redom poubijali, a kue ito i seno popalili tako da
je po hrvatskim podatcima u samome srezu ubijeno pravoslavnih
oko 5.000 to ljudi, ena i dece.
Oevidac prilikom begstva iz Prijedora vozom za Beograd
video je pored stanine pruge zgarita a mestimino i leeva pored
popaljenih kua koji jo nisu bih pokopani, a oko 20 leeva i ako
je ve bio 6 avgust, kako plove Sanom i Unom. Zgarita su sledila
od Prijedora sve do Sunje. Istu sudbinu imali su srezovi Sanski
Most, Bosanski Novi, Bosanska Krupa i Bosanska Dubica.
45.-Mrkonji Grad: i ovaj vrlo mirni srez doekao je pre
kratkog vremena nesretnu sudbinu i pokolj Srba. Poslednje vesti
govore nam o navali ustaa koji kao prave pljakake horde seju
smrt i pljakaju po elom kraju. U samom ovom malom mestancu
samo jednoga dana poklali su bhzu 200 Srba, to ljudi, to ena
i dece. Ovaj pokolj je ba i sada tamo u najveem jeku. U selu
Podranici su poubijana 47 hca veinom odraslih, a ima ena i
dece. Zaseoci Danilovii i Jankovii su do temelja spaljeni.
46.-Klju: Ustae iz Kljua 31 jula pozatvarale su sve Srbe
graane iz Kljua od 17 godina pa na gore. Prvog avgusta dola
je u Klju specijalna ekipa leteih ustaa" Karlovana preko
Sanskog mosta te 1 i 2 avgusta pobili su muko stanovnitvo i to
streljanjem u grupama na tri mesta: u osnovnoj koli u jednoj sobi
gde su ih prethodno skinuli do gola i onda nage streljali, pored
reke Sane mesto zvano Sklop" i tree mesto 1 km. udaljeno od
Kljua, Alinsko vrelo". Oni koji su ubijeni u gradu povezeni su
na kola te delimino baeni u Sanu, a delimino zakopavani kod
Alinskog vr^la i u busijama. Prema iskazu oevidaca poubijano
je samo graana 700-800. Preko 140 do 150 kola leeva izveeno
je. U svakim kolima je bilo po 8 do 9 ljudi - leeva vienijih
teaka, koji su dovedeni u grad, ubijeno je oko 2.000. Od ena
ubijene su dve seljanke. ene poubijanih bile su sve zatvorene,
muene na svirep nain, kao paljenjem ibica pod nos, nedavanje
hrane, te su najzad i za deset dana sve putene.
Od domaih hrvata nije niko uestvovao u ubistvima.
 U Bravskom ubijeno je oko 450 teaka, dok druga sela sreza
kljukog nisu zalazili, nego samo ono to je ranije dovedeno u
Klju pobijeno je. Od kljuana ostali su ivi: Kota Vukovi
gostioniar, Risto Jazikovi trgovac, Milutin Dunovi, Risto
Dunovi i Branko Jankovi. Karakteristino je to su mesne
ustake vlasti na nekoliko dana pred ovaj pokolj zatraile od
graana da pree u katolianstvo te je pod presijom masa sveta
prela u katoliku veru te je nakon toga, a i pored toga poubijani
su bez razlike to su proli u katoliku veru. Poubijani su sledei
vieniji graani:
ore Mladenovi, trgovac, Duan Mladenovi trgovac,
Milan Vukovi, trgovac, Mirko Vukovi, trgovac, Jovo Joakovi,
gostioniar, Sava Mandi, trgovac, Savo Savi mesar, Milivoje
Cekrlija^ upravnik kole, Mio ivkovi, umar, Savo Stoji
umar, Zi(v)ko Jankovi trgovac, Ilija Zelinovi, trgovac, Voja
Savanovi trgovac, Milan Bokan, invalid solunac, Lazo Vukoma-
novi penzioner, Josip Miji, trgovac, ore Stoji, mesar, Simo
ahovi penzioner, Simo Bovan limar, ore (Pani), limar,
Duan (Pani), limar, Mile Kubura, lugar, Milivoj Stani, lugar,
Duan Jankovi trgovac, Duan Novakovi obuar, upravnik
pote sa svojim osobljem, osoblje sreskog naelstva sa svim
srpskim osobljem, zamenik sreskog naelnika Brodac, Maki,
inovnik, ore Stoji mesar i dr.
Al-Srez Sanski Most: ustake vlasti iz samog mesta pohapsile
su 27 najvienijih graana. Sutradan dovedeno je oko 50 seljaka
iz sela koja ne gravitiraju prema Grmeu. Sutradan po ovome t.j.
29 uhapeno je u samom mestu oko polovice mukih graana Srba
tako da je ukupno zatvoreno oko 150 ljudi. U sredu 30 jula pristiu
muslimani iz sela koja gravitiraju oko Grmea sa lanim vestima
da su ih napali etnici. Usled tih vesti svi hrvatski slubenici
specijalnim vozom naputaju grad, a predvee dola je trea
ustaka partija sa satnikom Makovcem i domobranska satnija na
elu sa satnikom Silajdiem koji preduzima komandu mesta i
zaposednute su sve ulice u gradu. Ustae su sve imali bicikle i
uputili se u mesto.
U etvrtak 31 jula dovedena je masa srspkog seljakog ivlja
iz okolice te su ih odmah pohapsili dok su po selima ustae poeli
ubijati celokupni srpski ivalj. Prethodno su po selima i kroz ceo
srez domae ustae na dan dva pre ovoga obavestili, da niko
nesme kue naputati, jer ko se zatekne van kue bie ubijen te
su strane ustae letei odred zatekle ovo stanovnitvo kod kue.
Domai muslimani su sluili leteim odredima kao putovoe te
 ako je u kojoj kui bio koji mukarac otsutan cela porodica t.j. i
ena i deca bili su poubijani. Muslimani su pravili nezapamena
zverstva jer su karama ubijali ene i decu. Tako je celu no, a
u petak 1 avgusta dovoeno u Sanski Most srpsko-seljaki ivalj.
Toga dana u podne pustili su ene i decu da idu kuama, ali i tu
su usput stradali od muslimana jer su i na putu ubijali. Po podne
su pregledali sve pohapene, kojih je bilo oko 2.000 te su im sve
stvari oduzete, koje su ma kakvu vrednost prestavljale pa ak i
seljake torbe, opanke, cipele, te su onda izvoeni u partijama
20 do 30 ljudi na ova tri mesta: marvenoj pijaci, varokog groblja
i na gradu, gde su muslimani ranije iskopah ogromne jarkove te
su ubijani i odmah zatrpavani ali povrno, tako da su mnogi udovi
virili. Ta streljanja su trajala tri dana dok svi pohapeni nisu
poubijani t.j. oko 2.000 ljudi. U srezu je ubijeno oko 2.000 ljudi.
Sva streljanja vrile su ustae leteeg odreda a ubijanja mesni
muslimani. U ponedeljak 4 avgusta dovoeni su po muslimanima
i jo neki seljaci iako je zabrana za dalje ubijanje, ubijeni su. U
Luci Palanci poli su u utorak 5 avgusta, no osim jednog starca
koji se je obesio nisu nikoga zatekli, jer je sve pobeglo u Grme,
pa su sve zgrade zapalili i potpuno unitili. 6. avgusta dovedeno
je 58 seljaka iz Busnova, srez Prijedor i odmah po domaim
ustaama ubijeno. U etvrtak 7 avgusta Hrvati i muslimani graani
priredili su oprotaj ustaama, pa je nastala terevenka. Najvea
zverstva vrio je Filip Rado rodom iz Hercegovine, koji je bio
na Janka Pusti i u emigraciji, zatim Silajdi i Makovec. Prvi je
silovao ene, vadio noem zametak trudnim enama, sekao ui i
noseve. Sudija Macan u pogledu taoca pitao je stoernika d-ra
Gutia da li treba i njih poubijati, a Guti je odgovorio: i ene i
decu. Tako su svi taoci osim idova Samuela Hasana, koji se je
iskazao legitimacijom da je Paveliev agent od ranije, te je 2
avgusta i puten, streljani, kao i Veselina Milikovia koji je bio
bolestan od zarazne bolesti pa radi toga preneen na kuno leenje
29 jula 1941.
Nakon pokolja strane ustae su izvrile pljaku po selima, po
gradu i sve vrednosti pokupile, dok su muslimani pljakah po
selima, palili njive, unitavali marvu. Po selima je vreno i
silovanje. U gradu su ostah svega 24 Srbina iznad 15 godina i od
toga su 4 bili neuraunljivi, dok su svi ostali poubijani. Od
vienijih poginuli su: in. Veselin Nedimovi ef umarstva,
Marko Ljubovi pol. pristav, Svetislav Novakovi poreski inov-
nik, Kota Bodi pot. inovnik, Ihja Sagrija po. inovnik,
potar Marko, Pantelija Lazi ef stanice, Jovo Milikovi trgovac,
 Lazar Milikovi veterinar, Dragutin Spasovi posednik, Ilija
Basara gostioniar, Duan Basara in. umske uprave, Vid Miljko-
vi trgovac, Jovica Stanojevi trgovac, Gaspar Jovo zidar, Gaspar
Nikola zidar, Mitrovi Jovo obuar, Dragievi Svetozar ofer,
Dragievi Svetozar teak, Kuzmanovi Vaso obuar, Lazi Boko
trgovac, Trapalo Ilija trgovac, Braji Jovo pekar, Doki Kota
pekar, Doki Veljko ak, Lazi Toa radnik, Umevi Damjan
radnik, Deli Mirko posednik, Deli ore posednik, Mijatovi
Milan trgovac, Popovi Mihailo penzioner, Bokan Velj ak,
Veljkovi Milan kapelnik, Gvozden Petar posednik, Gvozden
Mladen trgovac, Gvozden Milan inovnik, Bodnik uro student
prava, Zurui Too svreni pravnik, Zurui Draga uiteljica,
Borkovi Ognjen uitelj, Ivezi Jovo teak, Ivezi Slavko kroja,
Ivezi Duan gostioniar, Ivezi Simo kova, Ivezi Pero obuar,
Ivezi Rajko kroja, Ivezi Ilija kroja, Grbi Pero radnik,
ivkovi Mihailo kroja, Marjanovi Mile teak, Novakovi Grujo
gostioniar, Milievi Lazo gostioniar, Dragii Vukain brija,
Dragii Boko inovnik, Tosti Milan inovnik, Tosti Stevan
trgovac, Kragulj Jovo gostioniar, Radovi Lazar gostioniar,
Miljevi Trifko radnik, Ali Drago trgovac, Trkulja iko kavanar,
Mladenovi Nedeljko ak, Lazi Svile ak, Lazi Branko matu-
rant, Ostali Nikola obuar, Vojvodi Jovo obuar, Vojvodi Vid
teak, Kovaevi Duan obrtnik i Miljanovi Branko kova.
48/ Cazin: Ovaj srez ima veinom muslimane sa jedno
otprihke 3.000 Srba, a granii se krvolonim petrinjskim srezom
iz koga su prebacivane ustae i sa domaim ustaama vrili
povremena ubijanja Srba. Radi toga skupilo se iz celoga sreza
oko 1.000 dua srpskog ivlja te otilo u grad Cazin da zamole
zatitu. Mesto zatite dobih su smrt, jer su svi pod nekim
izgovorom zadrani da noe na jednoj poljani gde su na zverski
nain poubijani. Jedan oevidac Hrvat priao je o tome strahovi-
tom i groznom pokolju.
49/ Imotski: U ovom graninom dalmatinskom srezu koji je
od pre uven sa svoje zverske mrnje prema Srbima poubijani su
svi Srbi mukarci do jednoga, tako da uistinu nema ni jednu muku
glavu, ostale su samo bezglave porodice: ene i deca.

MUENJA

Pored muka na koje su stavljeni svi ubijeni Srbi, jer su retki

sluajevi da su ubistva vrena bez prethodnog muenja i maltreti-
ranja, svakodnevne su pojave: strahovito muenje, premlaivanje,
 otsecanje pojedinih delova tela, vaenje oiju, prebijanje ruku i
nogu. Iznosimo samo nekohko konkretnih sluajeva:
50/ U Prtovom selu gde su ubijeni pod 38/ navedeni seljaci
iz Brodskog Slatnika, vren je neuven masakr pre ubistva.
Nesretnicima su prebijane ruke, tueni su ciglama i u stranom
jauku konano su ubijani dum-dum metcima.
51/ Ima sluajeva mazanja izmetom pa naterivanje revolverom
drugih da liu, prebijanje vreama cigla, stezanje glava ubrusima,
a nekome seljaku Popoviu zavrtali su monicu. U zatvoru u Novoj
Gradici toliko je muen Mirko Trnini iz Nove Gradike da je
konano umro. Pre smrti ispriao je sledee: svaki dan nou
izmeu 11 i 12 sati putena je u zatvor jedna grupa Hrvata i tada
bi ef zatvora Koren osvetlio runom baterijom hce jednog
zatvorenika, koga bi ovi spopali, odvukli u zasebnu eliju gde bi
ga tukli vreama u kojima je bila cigla. Pojedine su po elom licu
mazali ljudskim izmetom, a druge tada silili revolverom da ih liu.
Najgore bi proao onaj koji bi se odupirao. Poto je pomenuti
Trnini bio vrlo snaan, to se odupirao i njega su napali oko 16
ustaa i tako ga izmrcvarili da ni jedan organ njegovog tela nije
ostao bez povrede. Priao je nadalje da su tako ubijeni kafedija
Proti, seljak Gavro Kovaevi, i mladi Tetovac. Tada je straho-
vito muen na isti nain i advokat dr. Galski.
52/ U pod 41/ pomenutom osjekom garnizonskom zatvoru
po nareenju ustae Matijakovia biv. koarskog radnika, zatvo-
reni Srbi mueni su na ovaj nain: igle su im nabadane pod nokte
a oni udarani drvenim palicama i konopcem vezivani na klupe.
Tako vezanim razvlaene su im noge na obe strane i to je izazvalo
strahovite nesnoljive bolove. Uhapeni su terali da pljuju na
srpsku zastavu i da zubima otkidaju komad po komad i jedu. Pri
tome dobijali su udarce u glavu. Kada se sve to svrilo naterali
su ih da bosim nogama gaze po bodljikavim icama prikovanim
na daskama. Pojedincima su stavljah na glavu trnov venac i po
njemu tukli tako da se trnje zabadalo i krv curila na lice u
mlazevima. Hranu su im davali vrlo retko, a vodu jo rede. Kada
su neki zbog toga obnevideli i poeli da gube svest davali su im
po 200 grama hleba. Hranu koja im je slata od kue uzimali su
ustae za sebe. Svetenici su morali da iste rukama klozete dok
im je ubre bacano u lice.
53/ Blizu Graaca ubijen je dr. Veljko Torbica lekar. Njemu
su ustae sekli noem duboko brazde na grudima, sipah so u rane
u zaivali i ivei pitali svoju rtvu: Da li je doktore uspela
operacija".
 54/ Milo Tesli industrijalac iz Siska muen je na naroito
zverski nain. Sava je izbacila njegov le sa iskopanim oima,
unakaenim licem i strano izbodenim i iskasapljenim telom, tako
da mu je grudni ko zjapio otvoren. Ustae nasmejanog lica
fotografisali su se pored svoje rtve.
55/ U Bosanskoj Kostajnici /vidi br. 13/ razapinjani su ivi
ljudi sa zakivanjem ruku i nogu na vratima i nakon strahovitog
muenja noem ubijani.
56/ U selu Otoci kod Bos. Krupe ena Stojana Stopara i dve
keri silovane su, a potom baene u reku, a bilo je sluajeva da
su ljudi ivi zakopavani, kako je to napred i vie Hrvata spominja-
lo.
57/ U Banja Luci ubijen je trgovac Nikola urija na grozan
nain. Poto je prethodno muen, iskopane su mu oi, izvaeni
udovi, ruke i noge, ubijen je konano kamenom i metkom u glavu.

ZATVARANJA I ODVOENJA U KONCENTRACIONE

LOGORE

Od prvog dana uspostavljanja hrvatskih vlasti u svima me-

stima gde ima srpskog ivlja zatvaranje je svakodnevna pojava.
Zatvaraju se ljudi bez sasluanja i bez suda, i to u masama. Za
mnoge se od njih ne zna gde su, dok se mnogi nalaze u
koncentracionim logorima. Po mnogim sigurnim znacima odve-
deni u nepoznatom pravcu oni se ubijaju. Zatvorenima ni jednog
asa nije ivot siguran, jer je redovna pojava da se pojedinci nou
odvode iz zatvora i na svirep nain ubijaju. To se dogaalo ak i
sa taocima koji su bili zatvoreni i lista kojih je bila obelodanjena.
Broj zatvorenih i u logor odvedenih Srba je ogroman i dostie
vie od 100.000, a poznato nam je da se samo u tri-etiri logora
nalazi oko 27.000 interniranih Srba.
Prava je hajka poduzeta protiv srpskih svetenika i njihovih
porodica, te gradskog stanovnitva i inteligencije. Odveden je stari
sarajevski mitropoht Petar Zimonji, najvei moralni autoritet
srpske crkve. U poetku je bio interniran u Kerestincu, a kasnije
sa jednim velikim transportom svetenika i vienijih graana
odveden u Jadovno kraj Gospia da s ostalim, iako kao osamde-
setogodinjak iznemogao, gradi cestu. Po najnovijim vestima
mnogi su od njih pobijeni, a preostahma je ivot u stalnoj
opasnosti. Takoe je proteran iz Zagreba teko oboleli mitropolit
Dositej, a iz Mostara episkop Nikolaj, kojeg su ustae strano
 maltretirali i muili, upajui mu bradu i prebijajui ga. Prema
sigurnim i proverenim vestima ustae su 17 jula odveli iz Plakog
vladiku Savu Trlajia u nepoznatom pravcu. Novac su mu oduzeli,
stvari opljakali, a sada je provereno da je i on odveden na
Jadovno gde deli stranu sudbinu ostalih.
58/ Prema dananjem stanju gotovo su sva mesta na podruju
Hrvatske potpuno oienja od Srba, jer su svi, ukoliko nisu
izbegli, ili poubijani, ili odvedeni i zatvoreni. Prilikom hapenja
i odvoenja ustake vlasti ne dozvoljavaju Srbima da sa sobom
ponesu ni dovoljno hrane ni odela. Hapse se i proteruju hiljade
porodica bez igde iega, a u samim logorima gde provedu po
nekoliko nedelja ne daju im ni hranu. U Dalju je tako proterano
oko 100 porodica bez stvari i novca, pa i hrana im putem nije
davana. Pristupilo se konano raseljavanju celih sela i gradova.
Dobro je poznato svima da su iseljeni gotovo svi gradovi Hrvatske
poev od Zagreba pa do Banja Luke, Bihaa, Prijedora, Bos.
Novog, Bos. Krupe i drugih mesta, od kojih su gotovo sva imala
srpsku veinu. U njima danas nema gotovo ni jednog Srbina.
Za vreme nasilnog deportiranja dogaaju se mnoge strane
scene, jer ustae vrlo drastino, da ne kaemo zverski, postupaju
prema deportiranima. Obino nou dolaze u kue i narede
ukuanima da se za pet minuta pripreme za put, ponesu sobom
novac, prtljag i dragocenosti /jer e im to toboe trebati na putu/,
dok klju od kue moraju predati ustakim vlastima, kao i pod
pretnjom potpisati da sav svoj pokretan i nepokretan imetak
poklanjaju Hrvatskoj dravi. Poto skupe sve deportovane zapoi-
nje pretres svega to su oni poneli sa sobom pri emu oduzimaju
novac, nakit, razliite dragocenosti, pa i svaki bolji komad odee
ili obue, ostavljajui samo izneeni, a od novca u najboljem
sluaju 500 dinara na porodicu. Sve to pre lii na pljaku, nego
na ugovornu selidbu. Tako su nou 5 jula ustae upale u stanove
vienijih Srba. Mnogima su jednostavno provahh u stan drei u
jednoj ruci elektrinu lampu, a u drugoj revolver i uz najpogrdnije
uzvike naterali ih napola gole iz stanova. Takvi su se sluajevi po
svima mestima dogaali, a jedan neka poslui kao primer: Zorka
Kozomari, supruga arka Kozomaria iz Bihaa, koji je pre nje
odveden i ubijen. Kada su joj u njenoj boli za muem saoptili
da se mora sa troje dece smesta spremiti za put, zbog velikog
uzbuenja i straha otrovala se siretnom kiselinom. Najstarije dete
ima 8 godina, a najmlae 4 godine. Ovo najmlae umrlo je od
zapaljenja mozga iste noi. Ima, i to ve vrlo mnogo, sluajeva
 da usled dobivenih batina ih usled straha mnogi umru pre nego
to stignu do logora. Na pr., prota Paji iz Petrinje.
Stanje deportiranih je vie nego bedno. Razbijene su porodi-
ce, rastavljeni oevi, odnosno muevi od ena i dece koji su ostah
preputeni sami sebi i brizi ustaa". Svakodnevne su pojave smrti,
a utvreno je da im se ne dozvoljava lekarska pomo, pa ni enama
u poroaju, tako da ima smrtnih sluajeva majki i novoroenadi.
Nije im dozvoljeno ak da prime ni vakcinacije protiv zaraznih
bolesti.
59/ Ustake vlasti su preduzele integralno deportiranje svih
pravoslavnih svetenika sa teritorije Hrvatske drave s njihovim
porodicama tako da danas na toj teritoriji nema ni jednog
svetenika sem onih u kazamatima. Kada se zna da na toj teritoriji
ima osam pravoslavnih eparhija sa velikim brojem svetenika,
onda se moe shvatiti sav uas ovih mera. Na taj nain pravoslavni
srpski narod ostaje bez duhovnih pastira, preputen na milost i
nemilost ustakim katolikim vlastima. Napominjemo ovde, to
se tie svetenikih porodica da su one naroito izvrgnute zverskim
postupcima ustaa. Naroito je est sluaj silovanja svetenikih
ena i enske dece. Toga uostalom ima i u dnigim porodicama.
60/ Logor u Gospiu i Jadovu. Naroito je uven logor za
pravo muenitvo na Jadovnu kraj Gospia, ispod Velebita, na
preko 1500 met. nadmorske visine. Tamo ljudi rade pod najteim
okolnostima naporne radove. Uzme li se da se ba na Jadovnu
nalaze nai najugledniji ljudi, a pored toga esto u dubokoj
starosti, to je za nas Srbe taj logor jo straniji i bolniji. Pored
Jadovna nai se mnogi ugledni ljudi i javni radnici nalaze smeteni
po zatvorima u Gospiu. ivot tih ljudi u Jadovnu i Gospiu
upravo je straan. Hranu ne dobijaju po nekoliko dana ili je
dobijaju jednodnevno tobonju supu sa hlebom ili nezainjeno
varivo, a ustae ih mue eu. U ta dva logora nalaze se oko
2.500 Srba. Kako je veina u dubokoj starosti, a od prvih dana
stvaranja drave Hrvatske bih su ve po razliitim logorima i po
tamnicama, dok sada rade najtee manuelne poslove pod najstra-
nijim okolnostima, to svima njima prete teka obolenja i smrt.

NASILNO POKATOLIAVANJE I RUENJE

PRAVOSLAVNIH CRKAVA

Od samog poetka ustake vlasti su poele da terorom

prevode u katolicizam mnoge pravoslavne Srbe. Zna se za intimnu
vezu koja postoji izmeu katolike crkve i ustake vlasti, to
svedoi i fakat da meu ustakim funkcionerima ima veliki broj
katolikih svetenika. Ponuda za katolienje uinjena je najpre sa
dravanim slubenicima kojima je skrenuta panja na to da u
dravnoj slubi mogu ostati samo oni pravoslavni koji prime
katoliku veru, to je, naravno, bilo samo obmana. I ne samo to,
liavajui srpski narod njegovog svetenstva Crkva nagoni pravo-
slavne na vrenje katolikih obreda. Prema iskazu g. Janka
Bjegovia, paroha grbovikog, katohki svetenici sa naoruanim
ustaama zatvaraju pravoslavne crkve i oduzimaju crkvene matice,
poto prethodno opljakaju sve crkvene dragocenosti. U Banjoj
Luci, a za podruje bive Vrbaske banovine, izdana je slubena
naredba da se sve matine knjige predaju katolikim upama.
Episkopski dvor u Pakracu zauzeli su katoliki svetenici 12 aprila,
a sabornu crkvu zapeatili.
Da se i ovo radi po planu hrvatske dravne vlasti svedoi
govor, koji je odrao 9 juna u Prnjavoru dr Viktor Guti stoernik
iz Banje Luke. Guti je rekao: U ovom srezu postoje tri crkve
otete hrvatskom narodu od kojih je jedna u Prnjavoru /mislei pri
tome na tri ruske pravoslavne crkve u tom srezu/. Sutra ih
zauzmite i na njima napiite: Hrvatski dom". Oni koji su primih
pravoslavnu veru treba odmah da preu u katoliku veru, da ne
bih ja i po tome donosio posebne odluke. Ovome srpskom gnjezdu
u Prnjavoru poruujem da u ja doi i zauzeti sebi 24 asa vremena
da to srpsko gnjezdo oistim. Ja u ubijati a vi ete zamnom."
Ve 10 juna po podne pravoslavni svetenik isteran je iz svoga
stana i oduzeta mu crkva, a na hramu napisano Hrvatski dom".
Nedavno je Mile Budak izjavio da na teritoriji hrvatske drave
mogu postojati samo dve vere: katolika i muslimanska, a to znai
da pravoslavna mora biti unitena.
62/ Po svima krajevima hrvatske drave rue se pravoslavne
crkve. Poruene su dve crkve u Banja Luci, a zatim u Bihau,
Bos. Gradiki, Novoj Gradiki, elincu kraj Banja Luke, a
zapaljene dve crkve u selima Bastasi i Spasovini sreza Bos.
Grahovo, kao i crkve u selima Srbu i Suvaju, srez donjolapaki.
Najnovije vesti govore nam o neprestanom i daljem ruenju
crkava, naroito po Bosanskoj Krajini i narod se u udu pita od
koga dolaze ove isto boljevike metode.

PLJAKE I UENE

Od samog poetka svoje vlasti ustae su nemilice pljakali i

ucenjivali Srbe za koje su verovali da imaju novaca. Upuivani
su pismeni nalozi /kao u Banjoj Luci/ gotovo svima Srbima da u
odreenom roku od 6 sati poloe odreene sume novaca u korist
i za potrebe hrvatske vojske i ustakog logora. Iz ovoga sledi da
to nisu lini neobuzdani prohtevi pojedinaca, nego jedan od
metoda unitavanja srpskog ivlja. Mnogobrojni su primeri u
svima mestima da su ucenjivani pojedinci sa esto vrlo visokim,
milionskim sumama, pri emu im se pretilo ubistvom ako u
odreenom vremenu ne poloe novac. Sigurno je utvreno da nije
ostalo kod samih pretnji nego da su mere izvoene i delom ukoliko
pojedinci nisu u odreenom vremenu mogli da poloe novac. Iako
je izalo nareenje hrvatske vlasti da su sve te mere nezakonite,
one se i dalje produuju. Na kue deportiranih stavljene su
cedulje: Izvlaeno u korist hrvatske drave". Trgovake radnje
su zaplenjene i opljakane pomou komesara, a sopstvenici
izbaeni na ulicu. Nekadanji milioneri goli i bosi, bez igde iega,
prebacuju se u Srbiju. Brojni sluajevi su toliko dobro poznati da
ih je izlino nabrajati.

IZJAVE HRVATSKIH PRETSTAVNIKA VLASTI

64/ Da se svi ovi sluajevi nasilja i bezakonja ne dogaaju

sluajno od neodgovornih elemenata i oloa, nego da pretstavljaju
smiljeni sistem za istrebljenje Srba dirigovan od najveih funkcio-
nera Hrvatske drave vidi se iz sledeih izjava:
Ministar dr. Milovan ani na zboru u Novoj Gradiki 2 juna:
Ova drava, ova naa domovina, mora biti hrvatska i niija vie
i zato oni koji su doli ovamo treba i da odu. Dogaaji kroz
stolee, a osobito ovih 20 godina, pokazuju da je tu svaki
kompromis apsolutno iskljuen. Ovo ima biti zemlja Hrvata i
nikog vie. Mi to ne tajimo, to je politika ove drave i kada to
izvrimo izvriemo samo ono to e biti u ustakim naelima."
Ministar dr. Mile Budak na banketu u Gospiu: Jedan deo
Srba pobiemo, drugi deo emo raseliti, a ostale emo prevesti
na katoliku veru tako pretoiti u Hrvate."
Isti Budak na zboru u Krievcima 6 jula: Hrvatska drava
je hrianska ... ona je i drava islamska gde je na narod islamske
vere. Ja naglaujem ovo jer je potrebno da se znade da smo mi
drava dveju vera katohke i islamske, i nai neprijatelji komunisti
iz Srbije navaljuju na veru, jer znadu da kad bi nam to poruili
da bi mogli raditi s nama to hoeju."
Ministar dr. Mirko Puk na zboru u Krievcima 6 jula: Srbi
su doli u nae krajeve sa turskim etama kao pljakai, kao talog
 i smee Balkana. Ne moemo dopustiti da u naoj narodnoj dravi
vladaju dva naroda. Jedan je bog, jedan je i narod koji vlada, a
to je hrvatski narod. Oni koji su doli u nau domovinu pre 200
i 300 godina neka se vrate odakle su i doli. Doglavnik Mile Budar
rekao je na jednoj skuptini, da za njega vredi hrvatska reenica:
Ili se ukloni ili nam se pokloni"! a ja Vam kaem ili se ukloni
iz nae domovine milom ili emo Vas isterati silom.
Spomenuti ministar ani rekao je prema Hrvatskom listu"
od 5 juna ovo: Mi imamo meu nama koji nisu nikad prema
nama bili lojalni. Doli su u ove krajeve, kada je za turskih ratova
izginulo mnogo naih ljudi i kada su opusteli nai domovi. Doli
su ovamo, rairili se poput jea i poeli nas ugroavati i skoro
ugrozili. A to su Srbi. Iz svega ovoga to se dogodilo znademo
da oni nama nee nikada dobro eliti, niti o nama dobro misliti.
Mi ustae dobro znamo dok se to pitanje Srba ne rei da e naa
drava biti uznemiravana. Znademo, da idemo pravo kad traimo:
Preko Drine! Mi se kod toga pozivamo na nae ivotne interese
i nau vlastitu snagu, na nae ivotne potrebe i zato im poruuje-
mo: Preko Drine!"
Stoernik ustake vlasti u Banjoj Luci dr. Viktor Guti
naroito je bio izdaan u izjavama ovakve vrste. 28 maja po
povratku od Pavelia izjavio je sledee: Na moje zadovoljstvo i
na korist naroda svrio sam u Zagrebu velike i vane poslove.
Sada imam da pristupim grandioznom delu ienja hrvatske
bosanske krajine od nepoeljnih elemenata, a naroito Banja
Luke, jer ona postaje glavni grad Nezavisne drave Hrvatske. Bez
sumnje preduzeti e se najstroije i najenerginije mere, koje se
uopte mogu i dadu izvesti. Ono to sam do sada preduzeo tek
je sitnica, jedna takva malenkost koja se moe samo mikroskopski
videti, pa onda moeti misliti ta jo eka neprijatelja Nezavisne
drave Hrvatske u naom pitomoj Bosanskoj Krajini. U tom
pogledu imam odreene ruke. Hou da sluim slubu Bojoj i
narodnoj volji. Svi nepoeljni elementi bie u naoj Krajini u
najkraem roku uniteni tako da e uskoro zatrti njima svaki trag,
a jedino to e ostati bie zlo seanje na njih."
Na ustakoj skuptini u Banja Luci stoernik Guti je rekao:
Ah od sutra e pritegnuti. Pucae kima. Preporuite to naim
neprijateljima. Poruite im: Pucae kima! ... Nastati e ienje
... Nema milosra. Poglavnik i hrvatski ministri jedva ekaju da
dou u oienu Banja Luku, a to e biti brzo, brzo emo i mi
raditi. Ja u biti gvozdena metla, ovde ja kaem neka mi ni jedan
ne dolazi moliti za nae dumane."
 Na zboru u Sanskom mostu 30 maja Guti je rekao: Nema
vie srpske vojske, nema Srbije! Nema geda naih krvopija,
nestalo je ciganske dinastije Karadordevia, a kod nas uskoro
drumovi e poeliti Srbalja, al Srbalja vie biti nee. Izdao sam
drastine naredbe za njihovo potpuno ekonomsko unitenje, a
slede nove za potpuno istrebljenje. Ne budite slabi ni spram
jednoga. Drite uvek na umu da su to bili nai grobari i unitavajte
ih gde stignete, a blagoslov naega poglavnika i moj nee vam
izostati. Srbi neka se ne nadaju niemu, a za njih je najbolje neka
se isele, nestanu iz naih krajeva, iz nae domovine." Isti Guti
kao vidljivi znak svoje panje dao je Hasanu abiu nagradu od
2.000 dinara zato to je ubio najvie Srba u selu Kijevu kod
Sanskog Mosta.

USTANAK" PROTIV USTAKIH VLASTI

65/ Pored napred istaknutih zverstava, pljake, progona,

muenja i ubijanja, ljudi, ena i dece, katohenja, ruenja crkava
i ienja, u Hrvatskoj sve do 27 juna podnosili su Srbi, iako teko,
ali utke svu ovu inkviziciju u oekivanju da e biti skori kraj
ovome tekom stanju i krvoproliu.
Meutim, iz dana u dan bivalo je sve gore. Stavljeni van
zakona, pritisnuti terorom najvie i najstranije vrste, Srbi u
Hrvatskoj, beei ispred sigurne smrti, poinju da naputaju svoja
ognjita, u oajanju bee u umu i lativi se oruja, jedino to im
preostaje, u samoodbrani pruaju otpor.
Tako dolazi, odnosno nastaje tobonji ustanak" etnika u
Hercegovini, Bosanskoj Krajini, Lici i drugim delovima Hrvatske,
gde nastanjaju Srbi.
Pobune i nemiri izazvani boljevikim postupkom i boljevi-
kim metodama hrvatskih vlasti poinju oko 27 jula na raznim
mestima i u razno vreme, jer akcija nije pripremana niti organizo-
vana, te jedinstvo pokreta i oruanog otpora ne postoji. Samim
uspostavljanjem hrvatskih vlasti na teritoriji Bosne i Hercegovine,
te Like gde su u veini Srbi, a napose u Bosanskoj Krajini gde
ine apsolutnu veinu oko 70% prema muslimanima i Hrvatima
/katolika svih narodnosti ima svega 12%/ dovedeni su Srbi u teak
poloaj. Pokuaji da se istrebe Srbi, masovna ubijanja i ekonomska
upropaivanja, a naroito prisilna iseljavanja i proterivanja sa
roenog ognjita bez igde ita diktirali su tom nesretnom narodu
otpor. Sve to je moglo pobei, pobeglo je u ume i planine, a
kako nisu imali nikakvog oslonca kod vlasti, niti zatite od svojih
ljudi, koji su ga do tada vodili, jer su svi pobijeni ih izbegli, poeo
je da se pomae kako najbolje zna. Latio se oruja i sa orujem
u ruci, bez hrane, a esto i bez vode, titi svoj goli ivot. Zloinaki
rad Hrvata pobudio je ovaj inae dobro stojei i poboan, vrlo
pitom i miran, nacionalno vrlo svestan narod u tim krajevima i
povredio kod njega najsvetija oseanja. Kako je svetenstvo sve
proterano, narod je bi prisiljavan na katolike verske obrede, to
je bio poslednji atak na Srbe, ali je razumljivo da narod nije to
prihvatio, i da se ceo taj svet niti vie krtava, niti venava, niti
sahranjuje, te se sa ovakvim radom hrvatskih vlasti najbolje
priprema anarhija i boljevizam u tim krajevima.

26 avgusta agronom Klaji stoernik iz Osijeka doao je u

Slavonsku Poegu u logor i izmeu 18 i 19 sati pobio iz mitraljeza
480 ljudi. Svi su bili zatvoreni u jednu baraku, pa su kroz prozore
pobijeni mitraljezom.3
3
O zloinima ustaa nad Srbima i Pravoslavnom crkvom u N D H svedoe
dokumenti ovog zbornika koji su nastala u jedinicama, organima i ustanovama
N D H i koji autentino potvruju mnoge zloine navedene u ovom memorandumu.

BR. 250
OBAVETENJE BROJ 2. OKRUNOG KOMITETA ZA KPH KAR-
LOVAC OD AVGUSTA1941. O RAZNIM DOGAAJIMA U ZEM-
LJI I SVETU SA POSEBNIM DELOVIMA KOJI GOVORE O
METODAMA UBIJANJA I MUENJA STANOVNITVA OD
STRANE USTAKIH ZLOINACA1

OBAVETENJE BROJ 2.-

O.K.K.P.H. u Karlovcu kolovoza mjeseca 1941. godine

FAISTIKI NOVINARI NA DJELU

Stipendist talijanskog faizma, Paveli, doveden je uz pratnju

talijanskih tenkova u Karlovac i onda prebaen u Zagreb, da se
okupa u krvi ranjene i po faizmu okupirane Hrvatske. Pod
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 85, reg. br. 44/11-2, Letak je
pronaen na cesti izmeu Karlovca i Duge Rese od ustakog tabornika" - pie u
propratnom aktu Stoera Savskog divizijskog podruja.
zatitom svojih gospodara - talijanski i njemaki faista - zapoeo
je Paveh sa frankovakom gospodom klanje ljudi, ena i djece
u kotarevima: Ghna, Vrgin Most, Slunj, Velika Kladua, po
Bosni, Lici i ostalim djelovima Hrvatske. Ovakvih zvjerstava,
kakove su vrili ti - krvlju opijeni faistiki strvinari - Pavelievi
ustae, ne pamti historija.
U kotaru - Ghni poubijano je po prilici 2.600 ljudi - u Kotaru
Vojni 960 ljudi - U Vrgin Mostu 200 ljudi u Velikoj Kladui
2.700 ljudi, taj broj penje se na 6.460 mueva, ena i djece, do
polovine mjeseca kolovoza. Posle toga klali su ljude i ene i djecu
u opini Bovi na Crevarskoj strani - Vrgin Mostu i ostalim
okolnim. Popaljena su itava sela i opljakano sve to je u njima
naeno. To su rtve faistikih izdajica, bez onih koji su odprem-
ljeni u Gospi, a u Gospi su odpremljeni itavi vlakovi ljudi,
ena i djece. Kod Oguhna bacani su mukarci, ene i djeca,
polumrtvi, predhodno na zvjerski nain mueni. Na ovako poba-
cane ljude u provaliju je bacan eksploziv i bombe. U ovim
zvjerstvima se je naroito istakao neki ustaa zvan aruga.

METODE UBIJANJA I MUENJA.

Ustaki major iz Gline, dao je odpremiti pohvatane mukarce,

ene i djecu u ckrvu. Tamo su nastala zvjerska muenja. Najvee
uivanje muiteljima bijae, noevima zarezivati ljudima vrat i
onda puhati kroz otvorenu venu sve dotle dok nisu rtvi nabrekle
oi. Drugima su pak zabadali bajunete meu rebra i polako
okretali turajui sve dublje, dok ih nisu tako usmrtili. Djecu su
klah u naruju majke. Majke su morale gledati najprije smrtne
trzaje svoje djece, pa da onda i one dou na red i u najteim
mukama izdahnu.
Ustaki major Vidakovi, dosjetio se kod toga i na materijalnu
probitanost klanja. On je doao do zakljuka, da je teta odjela
jer se ono moe prodati. Zato je nakon poklane prve grupe ostale
dao svui i tako gole klao. Od prve grupe dao je enama ubijenih
mueva oprati zakrvavljena odijela a i onda ih prodavao, pod
stare krpe. Novac i ostalu imovinu opljakah a ustae kolektivno
i onda palili kue da bi tako zametnuh trag pljake.
Osim toga ljudi su odvaani u umu Koviljau. Putem su ih
tukli. Na mjestu gde su muke trebale svriti suenja su nastavljena.
Ljudi su vezani icom prostrojavani u desetine i vjebani uanjem
i dizanjem iz leeeg stava, kod toga sadistikog vjebanja po
taktu su ih muih i tukli. Tek nakon potpune iznemoglosti, klali
 su ih u rakama koje su sami, iskopali. Takova muenja vrena su
i u umi Loskunja, kod Ivani mlina u Velikoj Kladui poklali su
preko 2.000 ena i djece. Mnoge majke poludele su gledajui
ubijanje njihove djece. Jedna majka ubijena jednog djeteta -
ranjena i sama u glavu pobjegla je. Nekoliko dana je u ludulu po
selima lutala, a da je niko nije umeo primiti niti joj pomoi. Ona
je sluila za strailo ostalom svijetu i bila uzor novog poretka
kakvog misle uvesti u Evropu Hitler i Musolini i njihovi krvavi
satrapi.
Zato su vrena ova klanja? Faistiki razbojnici navalili su
na imovinu i vjekovna ognjita srpskog ivlja u Hrvatskoj. Njih
je trebalo po nalogu Hitlera i Musolinija rasehti u logore i
otpremiti pod zemlju. I zato to seljaci nisu napustili odmah svoje
domove, faistika banda izvrava kaznene ekspedicije, hvata
ljude i zvjerski ih kolje. To klanje i ubijanje ljudi nisu primjenili
samo nad srpskim ivljem, ve su to uinili isto i nad Hrvatima i
muslimanima. Razlika je samo u tome, to su meu Hrvatima i
muslimanima, klali i ubijali napredne radnike i seljake, tak su kod
srpskog ivlja klali sve od reda.

MANEVAR TALIJANSKIH FAISTA I NJIHOVIH

FRANKOVAKIH SATRAPA I PLJAKAA.

Frankovake izdajice prodali su talijanskim okupatorima:

nau dinu Dalmaciju, a Madarima Meumurje. Dakle najhrvat-
skije krejeve. Na narodnu oslobodilaku borbu protiv faistikih
ugnjetaa, razglasih su zloglasnim imenom bivih etnika sa ijim
djelima narod nema nita zajedniko, te su pokuah nahukati
Hrvate protiv srpskog naroda. Narodna poslovica glasi Zavadi
pa Vladaj". Tu metodu primenjuju faistiki pljakai i njihovi
krvnici. Nisu frankovaka gospoda s Paveliem na elu, dala samo
hrvatske krajeve talijanskim i maarskim hijenama, ve su primili
talijansku vojsku u t.z. Nezavisne Hrvatske Krajeve. Pod zatitom
faistike vojske oni su jedino i mogh u historiji nezapamene
pokolje u narodu ti banditi nemaju oslonca. Narodna oslobodi-
laka borba protiv faizma poprima sve ire i ire razmere. Paveli
s frankovakom gospodom ne osjea se sigurnim. Njihova vanjska
politika usmeravala se sve vie na stranu jaeg gospodara na
njemaki faizam. To je produbljivalo sukobe izmeu talijanskog
faizma i Pavelia. Taj sukob se svrio tako, da dosadanju stvarnu
okupaciju Hrvatske po talijanskim faistima sledi i formalna t.j.
preuzimanje civilne i vojne vlasti.
 Talijanski faisti hoe manevrom prevariti iskrvavljen narod
u Hrvatskoj. Oni su bili ti, koji su gurali kola od straga u klanje
naega naroda, a narod ih nije vidio kao neposredne izvrioce.
Zato misle, da e im narod povjerovati i doekati kao spasioce.
U stvari je pak to to se vie ne mogu osloniti na ustae, zbog
kompromitiranja u unutarnjoj i vanjskoj pohtici (oslon na Njema-
ku). Osim toga u ustakim redovima je poelo previranje. Oni
koji imaju i malo osjeaja i koji i malo razmiljaju, uviaju, da su
sluge tuinca, susteu se od klanja i dezertiraju od borbe. Vojska
se nee boriti ve se naprotiv sve vie sukobljava sa ustaama.
Talijanski faisti nemaju vie nikakove garancije u ustaama i za
to se pojavljuju ne samo kao naredbodavci, nego i kao izvrioci.
Jo i nisu formalno preuzeli vlast, a faisti poinju po ulicama,
lokahma i.t.d izazivati stanovnitvo i tako nai neko opravdanje
za nastavak ubijanja i proganjanja Hrvatskog naroda.
Frankovaki krvnici s Paveliem na elu, varaju narod sa
druge strane. Oni su razrijeili dunosti logornike, tabornike i
dunosnike, povukli i ustae sa sela i poslali vojsku. Pozivaju
narod da se vrate kuama, obeavaju naknadu tete opljakanom
narodu, a sve pod uslovom, da narod napusti zapoetu borbu i
preda oruje i urui svoje voe faistikim krvnicima. Zar nismo
iskusili takove manevre? Jesmo! U mnogim mjestima narod je
povjerovao pozivu na prekrtenje pa da bude puten na miru. A
ta se dogodilo? Svi oni, koji su u to povjerovali, bili su zarobljeni
i poklani. Za tim se i ide i sada, samo s tom razlikom to su sada
primorani da se za moment pritaje. U stvari hoe namamiti narod
kuama razoruati ga, pa da bi lake njim onda obraunali.
Talijanski faisti okupiraju Hrvatske krajeve, a talijanski
narod, preputaju ugnjetavanju njemakih faista. Njemaki i
talijanski faisti prolijevaju krv talijanskog naroda, dok talijanski
i hrvatski faisti prolijevaju krv hrvatskog naroda.
Pred nama je krvni neprijatelj narodne oslobodilake borbe
a to je faizam. Naa zadaa je jedna: U borbu protiv talijanskih
i njemakih faista i domaih izdajnika ustaa. Nemojmo se dati
vie zavaravati. Odgovor je samo jedan onima koji su oduzeh
nacionalnu slobodu koji su razruili nae domove, koji su prolih
krv naih otaca, sestara, ena i djece, koji su nas opljakah i
pljakaju nas i sada, nema sporazuma, naa je lozinka: NEEMO
FAIZAM - SMRT FAIZMU - NA OKUP U BORBU ZA
SLOBODU - NEEMO VIE DATI DA KOLJU NAE OE-
VE, MAJKE, SESTRE, BRAU, ENE I DJECU KAO JANJ-
CE! NEDAMO NAA OGNJITA I KROV, ZATO STU-
PAJMO SVI U JEDAN ANTI FAISTIKI FRONT.
 HRVATI, SRBI, MUSLIMANI, UJEDINIE SE U
MONI I POBJEDONOSNI ANTIFAISTIKI FRONT SVIH
NARODA U ZEMLJI I SVIJETU... 2

2
U dokumentu se dalje govori o dogaajima van Jugoslavije: konferenciji
strane tampe u Moskvi, herojskoj borbi Crvene armije, akciji sovjetskih partizana
i daju vesti iz Evrope.

BR. 251
TELEGRAM ZAPOVJEDNITVA JADRANSKOG DIVIZIJSKOG
PODRUJA OD 1. SEPTEMBRA 1941. GLAVNOM STOERU
DOMOBRANSTVA KOJIM SE DOSTAVLJA ODGOVOR ZAPO-
VJEDNIKA ITALIJANSKE 2. ARMIJE DA NEE DATI NIKAKVE
TRUPE ZA POMO KOD NEVESINJA DOK USTAE KOLJU
NEVINE LJUDE.1
Podpis
astnika za ifru:
bojnik,
Zdenko Pili
Oznaka i podpis
kome je deifrat
predat:
OPERATIVNOM ODJELU
GLAVNOG STOERA

SADRAJ DEIFRATA:

MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA - GLAVNI

STOER ZAGREB

Zbog stanja kod Nevesinja obratio sam se Talijanima za

pomo; njihov odgovor:
Zapovjednik armije nee dati nikakve trupe dok ima Hrvat-
skih trupa u okolnim posadama i dok ustae kolju nevine ljude
izazivajui revolt i represalije."
Zapovjednitvo
Jadranskog Divizij. podruja
V.T.V. br. 2266 General Izer v.r.2
Primljeno u 20,30 2/IX 1941
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 2, reg. br. 1/1-18.
2
uro.

629
 BR. 252
NAREENJE ZAPOVJEDNIKA JADRANSKOG DIVIZIJSKOG
PODRUJA OD 1. SEPTEMBRA 1941. VELIKOM UPANU UPE
HUM O ODGOVORNOSTI ZA USTAKA ZLODELA NAD STA-
NOVNITVOM APLJINE I OKOLINE NA TA UKAZUJE KO-
MANDANT ITALIJANSKE 32. DIVIZIJE MARCHE"1

ZAPOVJEDNITVO
JADRANSKOG DIVIZIJSKOG
PODRUJA
V.T.V. Br. 2269
1. rujna 1941 godine
Mostar.

VELIKOM UPANU VELIKE UPE H U M

MOSTAR

Zapovjednik 32. Talijanske divizije Marche" dostavio mi je

1. rujna ove godine pismo ovog sadraja:
Broj 45 A.G.
Saopiti Generalu Izeru slijedee:
Broj 46/A.G.-Izgleda da odjeli ustaa, stiglih sa raznih strana
djeluju protivu puanstva apljine i okolice. Zapovjednik armij-
skog Zbora mi zapovjeda da Vam saopim, da ste odgovorni za
ono to bi se dogodilo u tom podruju kao i za ostale dogaaje
takve vrste. General Amiko (Amico)". 2
U smislu ove zapovijedi izvolite poduzeti sve potrebne mjere,
koje se odnose na odgovornosti u Vaoj oblasti a u opsegu
Jadranskom divizijskom podruju, traei pravovremeno asisten-
ciju vojske, gdje je to neophodno potrebno i gdje se cilj nikako
ne bi mogao postii redovnim silama redarstvom i orunitvom,
a gdje postoje domobranske posade.

DOSTAVLJENO: ZAPOVJEDNIK, GENERAL

Velikom upanu Velike upe: Izer3
Hum, Dubrava, Cetina, Pliva i
Bribir Sidraga.

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 34/2.
2
Vidi dok. br. 253.
3
uro.
 BR. 253
TELEGRAM ZAPOVJEDNITVA JADRANSKOG DIVIZIJSKOG
PODRUJA OD 1. SEPTEMBRA 1941. GLAVNOM STOERU
KOJIM SE TRAI OBJANJENJE ZA NADLENOST NAD USTA-
AMA KOJE RADE PROTIV ITELJA APLJINE I OKOLINE1

Oznaka i podpis
kome je deifrat
predat:
Podpis
asnika za ifru: OPERATIVNOM ODJELU
bojnik, GLAVNOG STOERA
Zdenko Pili Anti

SADRAJ DEIFRATA:

MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA-GLAVNI STOER

ZAGREB

Talijanski zapovjednik divizije pie:2

Izgleda da odjeli ustaa stiglih sa raznih strana djeluju protiv
puanstva apljine i okoline.
Zapovjednik korpusa zapovijeda da Vam saopim, da ste
odgovorni za ono to bi se dogodilo na tom podruju, kao i za
ostale dogaaje takve vrste".
Do sada nisam imao nikakve vlasti nad ustaama, niti uprav-
nim vlastima.
Molim najurnije objasnite moj odnos i pravo u ovom
pogledu.

Zapovjednitvo
Jadranskog divizijskog podruja
V.T.V. br. 2265 General Izer v.r.3

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 2, reg. br. 2/2-24.
2
Odnosi se na komandanta 32. italijanske divizije MARCHE", vidi dok. br.
252.
3
uro.
 BR. 254.
TELEGRAM KOTARSKE OBLASTI METKOVI OD 1. SEPTEM-
BRA 1941. VELIKOJ UPI HUM O BEKSTVU PRAVOSLAVNOG
IVLJA IZ SELA KOTARA APLJINA ZBOG ZLODELA USTAA1

Telegram

Mostar, 1. 9. 1941.

Velika upa - Hum

Metkovi 28. si. 70 1 12,50

1 13 Babi

Juer i prekljuer iz sela Gabela Klepci Draevo Lokvice

Kljenak Hrasno i Gujlite Kotara apljina pobjegla na amonje
podruje 124 lica i to ene, djeca, starci i starice goli i bosi
grko-istone vjere stop Izjavljuju da su pobjegli jer da u njihovim
selima ustae ubijaju i bacaju u jame svakog koga stignu od
grkoistonjaka stop Moli se potrebno raspoloiti
Pres broj 224 kotarska oblast

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, ka. 189, reg. br. 33/2-1. U prilogu se
nalazi telegram povjerenika kod 2. italijanske armije o preduzetim merama u
saradnji sa italijanskim vlastima radi povratka ovog stanovnitva kuama.

632
 BR. 255
IZVETAJ 1. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE OD 2. SEP-
TEMBRA1941. VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU
0 VOJNIM AKCIJAMA NA PODRUJU KRILA GOSPI SA
PODACIMA O UBIJANJU I BACANJU U JAMU PRAVOSLAV-
NOG IVLJA U ZASEOKU RAIN PONOR1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 629/J.S.

Izvjee o komunistiko-etnikoj
akciji na podruju krila Gospi.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB.

Zagreb, 2. rujna 1941.

Savezno sa izvjeem ove pukovnije Taj. Broj 587/J.S. od 29.

kolovoza 1941. dostavljam naknadno prispjelo izvjee o komuni-
stiko-etnikoj akciji na podruju krila Gospi Taj. Broj 200 od
31. kolovoza 1941. u sliedeem:
Orunika postaja iroka Kula izvjestila je: 25. kolovoza t.g.
oko 3 sata bio je pokuan napad od strane etnika na Novo Selo,
kotar Gospi. Isti su napadali u dvije grupe, svega ih je bilo oko
70 ljudi, no none seoske strae Novog Sela, ovaj napad su odbile
bez rtava. Napad i odbrana je bila sa puanom vatrom.
Orunika postaja Buni izvjestila je 26. kolovoza t.g. oko
17 sati orunika ophodnja ove postaje u jaini od 3 orunika,
vraajui se iz Korenice radi osiguranja pote Buni-Korenica i
obratno, na mjestu zv. Razdolje" /podruje postaje Buni/,
napadnuta je od komunistiko-etnike bande puanom vatrom,
od njih oko 100. Ophodnja se vozila kolima, te su se konji od
pucanja poplaili i na taj nain je ophodnja brzo izmakla iz
podruja etnike vatre bez rtava.
Orunika postaja Karlobag izvjestila je: 26. kolovoza t.g.
prispjelo je u Karlobag 20 talijanskih karabinjera pod vodstvom
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 5/2-2.
 jednog karabinjerskog porunika, smjestili su se u zgradi obinske
uprave a gdje su ranije bile smjetene ustae.
Orunika postaja Plitvika Jezera izvjestila je: 26. kolovoza
tg. stiglo je u selo Priboj, kotar Korenica, 40 ustaa iz Bihaa u
graanskom odjelu, naoruani naim vojnikim orujem s ciljem
osiguranja Priboja od etnika. Poslati su od strane Velikog upana
iz Bihaa.
Orunika postaja iroka Kula izvjestila je: 28. kolovoza t.g.
oko 23 sata etniko-komunistike bande pokuali su napad na
selo Liki Osik, kotar Gospi, od strane seoske strae napad je
odbijen. Napad i odbrana izvreno je vatrenim orujem.
Orunika postaja Bruane izvjestila je: 25, 26 i 27. kolovoza
t.g. povratili su se seljaci grko-istone vjere svojim kuama u
selo Zablata, Rain Ponor i Selie, obine Smiljan, kotar Gospi.
Po povratku svojim kuama ovi su traili od ustakog povjerenika
za selo Trnovac, Novo Selo i Jadovno, Pavelia iz Trnovca, kotar
Gospi, da im se vrati oduzeta stoka i ostale stvari iz njihovih
domova. Pomenuti povjerenik pozvao je sve ove seljake u selo
Trnovac, gdje e im vratiti oduzeto blago i robu. im su ovi seljaci
stigh u selo Trnovac, povjerenik Paveli je organizovao sa svojih
nekoliko naoruanih ljudi napad na ove seljake grko-istone
vjere, te ih odveo u zaselak Rain Ponor, gdje ih je njih oko 30
to mukih i enskih dao ubiti i u jamu baciti, pa 28. ov. mj. dao
zakopati. /Prisvojenu robu i blago zadrah su i dalje za sebe/.
Navodno da su ovi seljaci grko-istone vjere prietili se povjere-
niku Paveliu i svima Hrvatima da e se oni pa kad tad za ovo
to su ih oni upropastili njima osvetiti.
Dne 28. ov. mj. doao je u krilnu stojbinu popisiva etve na
podruju obine Medak, kotar Gospi, Mihovil Fajdeti iz Kom-
polja, kotar Otoac, a koji je na slubu popisivaa ita odreen
od nadlenog ravnateljstva za ponovu i koji je tada dao svoju
izjavu o prilikama na podruju obine Medak, a koja se izjava
ovdje prilae u priepisu.
Orunika postaja Plitvika Jezera izvjestila je: 29. kolovoza
t.g. oko 16 sati, komunistiko-etnika banda izvrila je napad na
selo Priboj, kotar Korenica, te je tom prilikom ranjena jedna ena.
Napad je po seoskoj strai odbijen. Napad je bio vatrenim orujem.
Orunika postaja iroka Kula izvjestila je: 29. kolovoza tg.
povratili su se seljaci grko-istone vjere svojim domovima u selo
Podovi, kotar Gospi, a u kojem selu takoer stanuju i Hrvati.
Po dolasku razoruali su ustakog povjerenika da ih ovaj nebi
 napao. S ovim je kod nekih Hrvata nastao strah, pa su njih
nekolicina pobjegli u iroku Kulu.
Orunika postaja Medak izvjestila je: 29. kolovoza t.g. oko
18 sati, zapaeno je kretanje komunistiko-etnikih bandi od
Medka ka Poitelju, kotar Gospi, a prema izjavi njihovog voe
iz Medka Mie Maodua, da e izvriti ovih dana napad na Gospi.
O ovome izvjestio sam zapovjednika posadnog zapovjednitva u
Gospiu podpukovnika g. Pihlera i zapovjednika 2. talijanske
pjeake pukovnije pukovnika g. Soddu. Pukovnik g. Soddu
preuzeo je tada od orunike ispostave u Gospiu osiguranje
elektrine centrale, pote brzojava i brzoglasa i eljeznikog
kolodvora u Gospiu, te pojaao osiguranje Gospia. Napad nije
uslijedio.
Dne 29. kolovoza t.g. stigh su u stojbinu ovog krila iz Kulen
Vakufa oruniki narednik Ante Leevi, orunik Mile Grdi i
pokusni orunik Mile Mesi, te sam iste privremeno rasporedio
na slubu orunikoj postaji Gospi. Ovi orunici su bili na
orunikoj postaji Donji Lapac stalno na slubi.
Dne 29. kolovoza t.g. javila se u stojbini ovog krila Ljuba
Majcen, iz Joana, kotar Udbina, te je ista sasluana o prilikama
njenog mjesta sanovanja, te akciji etniko-komunistikih akcija-
bandi. Njeno sasluanje alje se u prigibu.
Orunika postaja Buni izvjestila je: 29. kolovoza tg. oko
21 sat, nastao je poar u zgradi potanskog ureda u Buniu, poar
je na vrieme primjeen i uguen, te je malo oteeno predsoblje
potanskog ureda. Ova pota imala je samo brzojavni aparat koji
je preniet u vojarnu orunike postaje Buni, poto je ugovorni
potar koji je vodio ovu potu pobjegao.
Potanski i brzojavni saobraaj sa Buniem je obustavljen, te
se ovaj obavlja preko orunike postaje iroka Kula.
Sumnja za ovaj poar kree se u pravcu etnikih bandi.
Orunika postaja Korenica izvjestila je: 30. kolovoza t.g.
pismeno je od etnika obavieen Zvonko Mati, dravni lugar iz
Rudenovca, kotar Korenica, sada u Korenici, da su njegovog sina
odvedenog 27. kolovoza tg. ucienili sa 50.000 kuna i 6 puaka sa
potrebnim brojem municije, a zajedno sa njegovim sinom odvede-
nog Stjepana Tubovia, da su ucienili na 40.000 kuna i 4 puke
sa potrebnim brojem streljiva. O ovome izvieen je zapoviednik
talijanske posade radi preduzimanja potrebnih mjera i zatite
naeg puanstva.
Dne 30. kolovoza t.g. povratio se iz Zagreba zapoviednik
Likog zdruga general g. Luki sa svojim glavarom stoera u
 Gospi radi organizacije povlaenja naih vojnih snaga u svoje
posade, te organizovanja cielokupnog rada na unitenju komuni-
stiko-etnikih bandi na podruju ovog krila, a sa postojeem
ugovoru izmeu nae drave i Kraljevine Italije.
Orunika postaja Lovinac izviestila je: 29. kolovoza t.g.
seoska straa u selu Sv. Rok, kotar Graac, uhvatila je Milu
Miloevia 17 godinjeg seljaka iz aua, obine Skradin, kotar
ibenik, koji je ispitan izjavio da je doao kao kurir etnika u
cilju utvrivanja jaine nae vojske kao i prilika, po Hrvatskim
selima,. Takoer je izjavio, da u umi oko Malog Alana u Velebitu
ima oko 150 naoruanih etnika, kao i da imaju jednu strojnicu
kojom rukuje neki Spiro Stojadinovi. Imadu i dvije strojne puke.
Strojnicu da voze na jednoj dvokolici, koju vue konj. etnici su
obueni mahom u graanska odiela, a samo dvojica u odjelo bive
jugoslovenske vojske sa kokardom u vidu mrtvake glave na
ajkai. Uhvaeni Miloevi predan je zapoviedniku Domobranske
posade u Graacu.
Zapoviednik nae domobranske posade, Lovinac, satnik te-
fanov primio je 29. kolovoza t.g. pismo po jednom djetetu
donoeno iz Gornje Ploe, a sadrine kako se to vidi iz priloenog
priepisa uz ovo izvjee.
Zapoviednik Likog Zdruga general g. Luki danas naputa
do sadanje sjedite Gospi, te sa svojim stoerom odlazi u
Karlovac, gdje e mu biti sjedite.
Prema traenju zapoviednika 2. talijanske pjeake pukovnije
V.T. Broj 1699 od 30. kolovoza 1941. zapoviedio sam da kod
strae talijanske vojske na Budakom mostu /put Gospi-Perui/
i na Bilajskom mostu /put Gospi - Medak/ stalno bude na slubi
jedan na orunik radi kontrole i legitimiranja svih osoba koje
ulaze u grad Gospi i izlaze iz Gospia, a koja su nepoznata.
Dostavlja se prednje na znanje.
Sa tri priloga.

Dostavljeno:
Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zastupa
Nezavisne Drave Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika pukovnik:
orunikog zapovjednitva. Oljaa
 BR. 256.
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG KRILA GOSPI
OD 3. SEPTEMBRA 1941. GRUPI GENERALA LUKIA KOD
ITALIJANSKE 2. ARMIJE 0 VOJNIM AKCIJAMA NA SVOJOJ
TERITORIJI I RAZGOVORU SA ITALIJANSKIM PUKOVNIKOM
SODUOM KOJI SMATRA DA SU ORUANE AKCIJE PRAVO-
SLAVNOG IVLJA POSLEDICA I OSVETE ZA 80.000 UBIJENIH
SRBA U LICI, ODNOSNO 300.000 NA TERITORIJI NDH1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
ORUNIKOG KRILA
GOSPI
T. Broj 210

GRUPI G E N E R A L A LUKIA KOD 2. TALIJANSKE

ARMATE

KARLOVAC
Gospi, 3. rujna 1941.

Savezno izvieu ovog krila Taj. Broj 20 od 2. o.mj. dogaaji

u vezi sa komunistiko-etnikom akcijom su:
3. rujna 1941. godine:
1. Orunika postaja iroka Kula izvjestila je: Orunik
Vugrin Josip, Valentin Blaguki i Tomo Kositer, sa orunike
postaje Buni, 2. rujna 1941. godine prije podne krenuli su iz
Bunia za iroku Kulu u cilju osiguranja ceste, te doeka zapovjed-
nika postaje Buni narednika Ante Butkovia, koji je ovoga dana
doao u Gospi radi prijema bjeriva za orunike svoje postaje.
Narednik Butkovi imao je suhodnika orunika Ivana Smolia.
U drutvu sa ophodnjom postaje Buni, t.j. orunicima Josipom
Vugrinom i drugima, iao je i biljenik obine Buni za iroku
Kulu i kad su ovi bili kod sela Ljubova kotara Gospi, napali su
ih etnici, te tom prilikom zarobili ovu trojicu orunika i biljenika.
Biljenik i orunik Valentin Blaguki, iz zarobljenitva spasili su
se prema jednom izvieu, no do ovoga asa nisu se jo nigde
javili. Orunik Josip Vugrin i Kositer Tomo, ostali su u zaroblje-
nitvu i predpostavlja se da su ubijeni.

1 Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 67, reg. br. 20/3.

 2. Zapovjednik orunike postaje Buni narednik Ante But-
kovi, danas 3. rujna 1941. godine u 10 sati u stojbini ovog krila
izviestio me je: 2. rujna 1941. godine oko 13 sati krenuli smo sa
4 kola i to je, moj suhodnik orunik Ivan Smoli, orunik Mijat
Starevi sa orunike postaje Podlapac, koji je takoer kao i ja
nosio beriva za orunike svoje postaje. U naem drutvu nalazio
se naelnik obine Podlapac Ivan Javor, domobran 2. bojne 12
pjeake pukovnije iz Gospia Milan Serti, te jo 2 domobrana
iz iste pukovnije, i desetak graana iz Podlapca, te dvije ene iz
Podlapca. U kolima smo vozili ivotne potrebe za Buni i
Podlapac kao, brano, eer, sol, duhan i drugo. Istoga dana oko
17 sati kada smo bili spram sela Ljubovo, kotara Gospi, napali
su nas etnici i to tako, da su u prvom momentu bacili jednu
bombu ispred samih konja, a prvih kola, a zatim otvorili vatru iz
puaka sa svih strana na nas. Poskakali smo svi iz kola i zauzeli
mjesta za odbranu, te smo otvorili svi vatru iz puaka i koliko
smo imali na etnike. Videvi da nas opkoljavaju, poeli smo se
povlaiti ka irokoj Kuh, to nam je i uspjelo, no sva 4 kola sa
konjima i stvarima ostala su na licu mjesta, kao i sve nabavljene
ivotne potrebe, a ujedno obe ene su poginule, a za mukarce
uslijed povlaenja nisam mogao zapaziti broj ranjenih i ubijenih.
Od nas orunika nije niko stradao, a tako isto nije stradao niti
naelnik obine Podlapac g. Javor. Novac t.j. beriva za orunike
u Buniu i Podlapcu nisu nam etnici uspjeli oteti.
3. Orunika postaja iroka Kula izvjestila je: 3. rujna 1941.
godine oko 2 sata napali su etnici oruniku postaju Buni, u
kojoj se nalazilo 7 orunika, koji nakon borbe sa etnicima a prije
nego to su bili opkoljeni izvukli su se iz borbe, te se oko 10 sati
istog dana trojica javila na postaji iroka Kula, a dvojica su se
izgubila i stigla na oruniku postaju Perui, dok za dvojicu se
nezna to je sa njima.
4. Orunika postaja Udbina izvjestila je: Po beriva orunika
postaja ne moe uputiti nikoga od orunika s razloga, to je mjesto
Udbina opkoljeno etnicima, a talijanska vojna vlast na Udbini
ne odgovara, da naa vojna lica putuju sa njihovim teretnim
samovozima. Takoer ista tahjanska komanda ne odobrava, ni
graanskim licima prijevoz svojim samovozima.
Talijanski teretni samovozi svakodnevno dolaze iz Udbine u
Gospi i odlaze iz Gospia za Udbinu, prenosei potu i ivotne
potrebe za svoje vojnike.
Orunici na postaji Udbina su ostali bez novanih sredstava,
jer u koliko su imali jo novca, uslijed promjene u Kune morali
 su predati radi zamjene Poreskoj upravi Udbina. Graanstvo ne
da nikakove ivotne potrebe na povjerenje.
5. Orunika postaja Vrhovine izvjestila je: Nou 30 na 31.
kolovoza 1941. godine ponova su se pojavili komunisti u Gornjem
Babinom Potoku, kotara Otoac u grupi od 25 dobro naoruanih
vojnikim orujem i bombama te tom prilikom napali kuu ure
Bige, odnesavi mu jedno odijelo i cipele i tada su se zaprijetili
tamonjim seljacima, da moraju sa njima da idu u umu u
protivnom da e doi jednoga dana, te ih sve pobiti, a njihove
kue popaliti.
6. Orunika postaja Graac izvjestila je: 2. rujna 1941.
godine dva naoruana etnika otjerah su 2 konja sa opremom na
tetu Nikole ubelia, iz ubelia, kotara Graac, u pravcu
Velebita. Talijanska vojna vlast o ovome obavjetena, ali rezultat
njihovog rada nije poznat.
7. Zapovjednik orunikog voda u Graacu izvjestio je: 2.
rujna 1941. godine, pozvat sam kod zapovjednika talijanskih trupa
u Graacu sa kotarskim predstojnikom u Graacu g. paljom,
povjerenikom obine Graac g. Iveziem i starjeinom odjelka
financijalne strae g. Lukom Skrinjar i tom prilikom talijanski
zapoviednik pukovnik Umberto Salvatores saopio nam je da
orunitvo i razdjel financijske strae podpada pod talijansko
vojno zapoviednitvo i mora vriti slubu kako nam on bude
zapovjedio. Isto tako zapovjedio je da oduzeto oruje, streljivo i
opremu od stanovnitva i divljih ustaa" t.j. sve ono to pripada
naoj vojsci, mora se predati talijanskom orunitvu u Graacu,
a nikako se nesmije uvati kod kotarske oblasti u Graacu ili kod
orunikih postaja. Takoer izdao je meni zapovied zapoviednik
talijanskog orunitva ina porunika, ije ime neznam, da se
orunika ophodnja hrvatskog orunitva nalazea se na elj.
kolodvoru Graac odmah povue, a da mogu svakodnevno samo
prilikom odlaska i dolaska vlaka uputiti, jednog orunika radi
kontrole putnika s tim, da svim dogaajima i novostima obavjestim
uvjek zapovjednika talijanskog orunitva.
8. Orunika postaja iroka Kula izviestila je: 3. rujna 1941.
godine u 20 sati, etnici vre napad na samo selo iroku Kulu i
to iz puaka i strojopuaka. Vodimo borbu. Dravnu opremu
uputio sam kolima pod pratnjom za Gospi.
Selo Podlapac, kotar Udbina, zauzeto po etnicima, naih 10
domobrana, koji su se tamo jo zatekli, pobjegli su i stigli u iroku
Kulu. Hrvatsko stanovnitvo iz Podlapca se razbjealo.
 U likom Osiku kod upnika Dr. Binikog nalazi se kao gost
Doglavnik g. Marko Doen.
Prema naprijed iznetom danas u 16 sati, uputio sam se sa
zapovjednikom 2. bojne 12. pjeake pukovnije iz Gospia g.
Antunom Pihlerom i zapovjednikom Ustako-redarstvene bojne
iz Gospia g. Vilharom /Ovaj potonji govori perfektno talijanski/
kod zapovjednika 2. talijanske pjeake pukovnije u Gospiu
pukovnika g. Sodua (Soddu), te sam tom prilikom intervenisao
po prednjim tokama, a rezultat je slijedei:
Pukovnik g. Sodu rekao mi je da nema smisla da hrvatske
orunike drim na sadanjim mjestima kao to je Buni, Podlapac
i Medak, gdje su opkoljeni sa svih strana iteljima grko-istone
vjere, te etnicima, nego najbolje da ih povuem iz tih mjesta, jer
e mi ih etnici sve pobiti.
Prema ovome preduzeo sam da zaista orunike postaje Buni
koji su i tako ve danas napustili postaju silom prilika, skoncentri-
em na orunikoj postaji iroka Kula, a orunike sa orunike
postaje Podlapac i Vrelo da ostanu i dalje na svojim mjestima.
Nadalje pukovnik g. Sodu izvjestio me, da stanovnitvo
grko-istone vjere u Medku i Vrebcu izjavljuje, da e biti mirno,
ali da ne eli vidjeti u Medku hrvatsko orunitvo i domobranstvo.
U koliko se odnosi intervencija povodom postaje Udbina,
pukovnik g. Sodu rekao mi je, u punoj tajnosti mogu da aljem
novac za Udbinu, kao i potu talijanskim sprovodnikom samovoza
- vojnikom. Potu u obinu slati, a tajnu kao i novac ne mogu
na ovaj nain slati.
Pukovnik g. Sodu ovom prilikom a izmeu ostalog razgovora
rekao je, da e on prvo rasistiti sa etnicima u ravnici, a poto
tu zavri vrit e ienja u planinama. Tako isto napomenuo je,
da ovo sadanje stanje na podruju ovog krila je reakcija rada naih
ljudi, t.j. sada se etnici i ostali grko-istone vjere itelji osveuju
nad Hrvatima, a za uinjenu nepravdu i izvrena ubijstva njihovih
bliih, jer da su Hrvati na podruju ovog krila odnosno cijele Like
pobili oko 80.000 Srba, a u cijeloj Hrvatskoj da je pobijeno oko
300.000.2
S privatne a ne provjerene strane saznao sam, da talijanske
trupe, odnosno pojedini vojnici od posade Perui, odlaze do
okolnih sela kao do Pazarita i interesuju se, gdje je mjesto gdje
su ubijeni etnici i komunisti, kao i gdje je Jadovno, odnosno
2
Priblino o istom broju rtava govori Jezdimir Dangi u pismu komandantu
hrvatske vojske 30. oktobra 1941. Vidi dok. br. 324.
rupa /bezdan/ gdje su bacani Ijeevi navodno ubijenih etnika i
komunista.
Danas u 21 sat izvjeten sam da 4 teretna samovoza talijanske
vojske upuena iz Peruia za Liki Osik i iroku Kulu s ciljem
unitenja etnika, koji su se pojavili veeras u okohci iroke Kule.
Tako isto upueno je i od strane 2. bojne 12. pjeake pukovnije
iz Gospia jedan vod naih domobrana za Liki Osik i iroku Kulu.
Prema izvjeu usmenom, zapovjednika Ustake redarstvene
bojne iz Gospia g. Vilhara, 2. rujna 1941. godine napali su etnici
u selu Barlete, kotar Gospi, etelice koje su vrile etvu na
naputenim imanjima, te tom prilikom stradala su ivotom 4
uvara etelica, t.j. 4 lana ustako-redarstvene bojne. Isti su
danas uz veliko uee graanstva sahranjeni na ovdanjem
groblju.
Zapaeno je da talijanske vojne vlasti, ne uestvuju u pogreb-
nim povorkama ubijenih lanova ustakih formacija.

Razaslato:
Zapovjednitvu I. Hrvatske oru.
pukovnije Zagreb, i Grupi gene-
rala Lukia kod 2. Armate Kar- Zapoviednik bojnik:
lovac. Seidl3

3
Adolf.
 BR. 257
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U KARLOBAGU OD 3. SEP-
TEMBRA 1941. VELIKOJ UPI VINODOL IPODGORJE 0 DOLA-
SKU ITALIJANSKOG VOJNOG LEKARA I PREGLEDU JAMA
KOD JADOVNA, SV. MAGDALENE I U SLANOM NA OSTRVU
PAGU GDE SU BACANI POBIJENI SRBI1

KOTARSKA OBLAST U KARLOBAGU.

Broj Prs. 106/1941.
Karlobag dne 3. rujna 1941.

Predmet: Pregled jama u kojima se

nalaze mrtvaci po Velebitu i Slanom
po tal. voj. lijeniku izaslaniku II
tal. Armate u Karlovcu.
V.T.

VELIKOJ UPI VINODOL I PODGORJE

Senj
ast mi je podnijeti sliedee izvjee:
Dana 2. rujna o.g. doao je samovozom iz Gospia jedan tal.
vojni lijenik u uniformi porunika, koji je perfektno govorio
hrvatski jezik, te je tim povodom bio od ovdanjeg zapovjednika
tal. vojske jednog pukovnika pozvan potpisani, te je zamoljen, da
bi oznaio mjesta na Velebitu i u Slanom na otoku Pagu, gdje su
navodno bacali ubijene Srbe, obrazlaui ovaj zahtjev time, da
prijeti pogibelj irenja zaraznih bolesti i epidemije usljed toga to
voda, koju pije puanstvo i talijanski vojnici u svim mjestima u
Primorju kao i na otoku Pagu, prolazi kroz te jame.
Potpisani je odgovorio, da njemu o tome nije poznato nita,
a na to su sami tal. asnici oznaavah pojedina mjesta u Otarija-
ma, kod Jadovna, povrh sv. Magdalene i u Slanom na otoku Pagu,
iz ega je potpisani razabrao, da su isti asnici vrlo dobro u svemu
upueni i dapae su pokazivah potpisanom razne fotografije o tim
jamama, koje su shke, kako je potpisani doznao iz razgovora,
snimah tal. oficiri, koji se od ranije nalaze sa svojim trupama u
blizini navedenih mjesta. 2
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 200, reg. br. 47/1-1. O ovom
dogaaju podaci u dokumentu k.a 67, reg. br. 31/3-1, k. 152, reg. br. 43/5-1.
2
Logor Jadovno nalazio se na Velebitu, udaljen oko 20 km od Gospia.
Nedaleko od logora nalazilo se nekoliko ponora u koje su ustae bacale rtve

642
 Istoga dana je navedeni tal. lijenik bio kod jame iznad sv.
Magdalene opina Starigrad p/V., kotar Karlobag, te je u jamu
bacio neke kemijske tvari, po kojima treba ustanoviti, da li prolazi
voda, koju piju stanovnici okolnih mjesta, kroz ovu jamu.
Dana 3. rujna o.g. bio je isti lijenik zajedno sa tal. pukovni-
kom i vie oficira u Slanom na otoku Pagu, te je to isto uinio
na nekoliko mjesta gdje se nalaze mrtvaci.
Danas dne 4. rujna o.g. otiao je ovaj lijenik na Velebit
iznad Otarija, opina Karlobag, da ovo isto uini tamo gore i u
Jadovno.
Prednje mi je ast radi znanja javiti time, da je jedan dopis
poslan Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zagreb, Glavnom
ustakom stanu Zagreb, Velikoj upi u Gospiu i Ravnateljstvu
za javni red i sigurnost kod iste upe u Gospiu.
Upravitelj kotara:
M.P. Gjivanovi, v.r.

prikupljene iz gotovo svih krajeva N D H . Prema do sada poznatim podacima, u

Jadovnu je ubijeno oko 35.000 uglavnom Srba i Jevreja. U logorima na ostrvu
Pagu, u Slanom - za mukarce i Matajni - za ene i decu, uglavnom su dopremani
Srbi i Jevreji iz sabirnog logora Gospi. Njih su ustae ubijale u predelu Furnae,
gde su ih bacali u ponor, a vei deo je udavljen u moru. Mirko Peren, Ustaki
logori i zatvori.
Dr Fikreta Jeli-Buti, Ustae i N D H , Zagreb, 1978, str. 186. Italijanske
vlast, suoene s tako masovnim ubijanjem i bacanjem Srba u jame i ponore,
preduzimale su itav niz mjera radi spreavanja irenja zaraznih bolesti i epidemija,
pa su i sami tragali za jamama u kojima su ustae bacale leeve Srba na tentorijama
Koje su bile pod njihovom kontrolom.
 BR. 258
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA BOJNICE IZ VIEGRADA OD 3.
SEPTEMBRA 1941. O BORBAMA U SELU KOARIM I UZIMA-
NJU TALACA U VIEGRADU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Broj 977/J.S.

Sukob sa etnicima u selu Koarim.

Sarajevo, 3. rujna 1941.

Zapovjednik bojnice iz Viegrada brzoglasom od 3. rujna

1941. javlja sliedee:
2. ovog mjeseca u 15 sati odjelenja orunika krila Gorade
obkolila su selo Koarim, kotara Viegrad u kojem su se nalazili
etnici te u borbi ubili 8 etnika. Stanovnitvo je napustilo selo a
u borbi su sudjelovale i ene.
U Viegradu uzeto je 24 Srbina i 5 idova za taoce."
Prednje predlaem s molbom na znanje.

Dostavljeno:
Vrhovnom orun. zapovjednitvu brzoja-
vom i zapovjednitvu Bos. div. podruja Zapovjednik, pukovnik:
i Voj. krajine Pav.5

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 9/7-1.
2
Kreimir.
 BR. 259
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA DIVIZIJSKOG PODRUJA BO-
SANSKI PETROVAC OD 4. SEPTEMBRA 1941. O UPUIVANJU
KAZNENE EKSPEDICIJE U KRNJEUU I VRTOE1

BRZOJAVKA
Predata putem Primljena u Zagrebu
krugovala na krugovalu kod nadzornog u Odsjeku za
asnika M.H.D. ifru M.H.D.
BANJALUKA 4. rujna 1941. godine 5.IX. 1941. g.
4. rujna 1941. u 19.33 usati: 23.55 usati:./. u sati: 0.30

Podpis Oznaka i podpis

aSt kome deifrat
BoanikifrU: predat:
(Jaki)' Operativni Odjel Glav. St. Dom.

SADRAJ DEIFRATA

MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA
Zagreb

Stanje kod Krnjeue i Vrtoa istinito, a za Lipu nemamo

podataka.
Upuena kaznena ekspedicija u Krnjeuu i Vrtoe, gdje je
teren oien a sela popaljena.
Staviti nove posade, zbog malog brojnog stanja, nemogue.
Pravac Petrovac - Bravsko osiguran.
Za Kulen Vakuf zapovjeeno posadi Biha, da je izmjeni.
Po sigurnim podacima predstoji napad na Petrovac.
2. bojna 11. pukovnije upuena u Biha.

ZAPOVJEDNITVO DIVIZIJSKOG
PODRUJA
BOSANSKI PETROVAC
Op. br. 216 Pukovnik MATAGI

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 2, reg. br. 5/1-29.
2
Ivan.
 BR. 260
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U STOCU OD 4. SEPTEMBRA
1941. O ZLOINIMA NAD VIE PRAVOSLAVACA U SELU PO-
PLATU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VELIKA UPA DUBRAVA
DUBROVNIK

Dubrovnik 17. rujna 1941.

V.T.Br.V..D. 94/41.

PREDMET: Opis dogaaja 30-31.

VIII. 1941. u selu Poplatu,
opine Burmazi, kotar Stolac.

1) Opem upravnom povjereniku pri II. talijanskoj

Armati - Suak
2) Ministarstvu unutarnjih poslova - Zagreb Upravnom odjelu

Kotarska oblast u Stocu spisom br. 3868/41. od 4. rujna tek.

god. izvjestila je slijedee:
Nou od 30. na 31. kolovoza nie navedena lica izvrila su ,
u selu Poplatu, opine Burmazi, kotara Stolac pokolj nekoliko
graana grko-istone vjere. Oko 24 sata nou na 30. VIII. upali
su otvorivi vrata u kuu tamonjeg seljaka Pere Mihia, te ga
uzeh sa sobom, zatim su provalili u kuu Riste Mihia-Perkovia
i iz nje odvukli shjedea hca: Pera Mihia, Cvijetu, Mirjanu,
Milicu, Ilinku, Stojana, Berinka, Jocu, Joka /svi Mihii/, te Milicu
eliju. Svih su ih iz puaka poubijah i bacili u jednu jamu, a
Milicu Mihi su najprije silovali, te ubili i zatrpali kamenjem.
Koristei pomrinu sa jame su pobjegle i od smrti se spasile: Mihi
Vuka, i Brki Mara, trojica pak djece i to: Slobodan, Mitar i
Mara Mihi /od 8 do 13 godina/ baeni su ivi u jamu.
Sutradan je orunika postaja iz Stoca doznavi za ovaj
dogaaj na licu mjesta provela izvide. Trojica djece, koja su iva
baena u jamu pronaena su i preneena u tekom stanju u
bolnicu. Nad ljeom Milice Mihi izvren je komisijski pregled,
te se je ustanovilo da je bila doista silovana, a po tom ubijena.

1
Kopija u VH, Vojni arhiv, ANDH, k. 220, reg. br. 4/6.
 Ljeevi ostalih ubijenih nijesu se mogli iz jame izvui poto
je ista dosta duboka.
Sasluavi dvojicu ena, koje su utekle s jame kao i druge
svjedoke orunicima je uspjelo da odkriju poinitelje ovog razboj-
nitva, te su pohapena slijedea lica:
1/ Pero Pain sin pok. Gjure i majke Janje, roene Peri,
star 32 godine, oenjen, otac dvoje djece, vojsku odsluio, pismen,
vjere rimokatolike, roen nadlean i boravi u selu Poplatima,
kotar Stolac.
2/ Omer Penava sin Osmanov i majke Fate roene abanovi,
star 30 godina, oenjen otac troje djece, vojsku odsluio, pismen,
vjere islamske, roen, nadlean i boravi u selu Poplati, kotar
Stolac.
3/ Meho Zili, sin Husin i majke Arzije roene Ulakovi,
star 25 godina, neoenjen, pismen, vojsku odsluio, vjere islamske,
roen, nadlean i boravi u selu Poplatu, kotar Stolac.
4/ Zulfo Zili od oca Omera i majke Mejre roene imi,
star 32 godine, oenjen, otac jednog djeteta, vojsku odsluio,
pismen, vjere islamske, roen i nadlean i boravi u selu Poplatu
kotar Stolac.
5/ Mujo Mahmutovi od oca Mae i majke Fate, roena
Sekro, star 30 godina, oenjen, troje djece otac, vojsku odsluio,
pismen, vjere islamske, roen nadlean i boravi u selu Poplatu
kotar Stolac.
6/ Himzo Vegar, od oca Alije i majke Fate roene .... star
24 godine, ve je oenjen, pismen, vojsku nije odsluio, vjere
islamske, roen, nadlean i boravi u selu Poplatu, kotar Stolac i
7/ Ragib Karajica od oca Mehe i majke ulse, roena Hrle,
star 26 godina, neoenjen, pismen, vojsku odsluio, vjere islamske,
roen nadlean i boravi u selu Poplati, kotar Stolac.
Skoro svi pohapeni priznaju djelo ubojstva, a neki i silovanje.
Izjavljuju da su bili naoruani vojnikim pukama, koje su primili
od ustakog logora u Stolcu.
Puke su im i municija oduzeta, a oni svi predani s prijavom
prijekom sudu u Mostaru, koje je ve proveo izvide, pozvao neke
svjedoke na sasluanje, pa se danas oekuje osuda".
Dostavlja se gornje s molbom na znanje.
ZA DOM SPREMAN!
Veliki upan:
MP Ante Bu
2
Vidi dok. br. 272, 288.
 BR. 261
IZVETAJ USTAKOG PUKOVNIKA FRANJE LUKCA OD 5.
SEPTEMBRA 1941. SLAVKU KVATERNIKU O VOJNOJ SITUA-
CIJI U MLINITU I POPALJENIM SRPSKIM SELIMA 1

Franjo Lukac, Ustaki pukovnik

Mlinite 5. IX. 1941. god. u 23 sata.

Vojskovoi
SLAVKU KVATERNIKU

Zagreb

Danas dne 5. IX. 1941. god. u 18 sati zaposjeo mjesto Mlinite

bez borbe.
etnici su taj put do Mlinita otetili na mnogo mjesta tako
da je napredovanje bilo jako oteano.
Usljed umora trupa od akcija zadnjih dana, nastavlja se rad
oko ienja terena u ponedeljak u jutro i to prema Glamou, jer
je put oteen, zakren i za saobraaj civilnih osoba opasan i
neprohodiv. Toga radi molim, da se o mojoj akciji obavjesti
pukovnik Mecger (Metzger), kako bi isti gore navedenog dana,
t.j. u ponedjeljak krenuo iz Glamoa u pravcu Mlinite, te kako
bi se u radu sastali.-
U srijedu 10. IX. 1941. poela bi koncentracija Ustakih
jedinica kod Otrelja /ako ienje terena prema Glamou bude
u jedan dan zavreno/.-
Toga radi molim, da se brzoglasno upozori general Rumler,
da poduzme potrebne mjere, radi popune municije, jer potpisati
mora uzeti u svoj sastav topnitvo na prostoru Bos. Petrovac.-
U svom sastavu imam za sada samo dve haubice, a zatraio
sam iz Sarajeva i dva brodska topa sa potrebnom municijom.
Bojna Jesenski kao i bojna Hereni nalaze se u mom sastavu,
te mi je za prebacivanje jedinica potreban vei broj teretnih
automobila s razloga to se je bojna Jesenski vratila iz sastava
grupe Rumler bez i jednog automobila.
Potrebno je, da se odredi posada u svim veim mjestima od
Mlinita ka Jajcu i Bos. Petrovcu od domobranskih jedinica kako
nebi nakon odlaska Ustakih satnija dolo do eventualnih prepada
sa strane rasprenih etnika.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 2, reg. br. 8/1-14.
 Stanovnitvo na podruju Jajce, Varcar Vakuf, Mlinite
veim djelom je saraivalo sa etnicima, pucalo iz svojih sela te
su nai satovi popahh skoro sva srpska sela.
Radi lutajue stoke potrebno je, da Vel. upani odrede sve
potrebno, kako bi se ta stoka stavila pod nadzor radi budue
kolonizacije.
Potreban je Vojnici na terenu jedan hjenik kirurg, radi
urnih intervencija.
Osim toga molim, poslati u Bos. Petrovac 5.000 tisua
Konzervi 1.000 kg. dvopeka i izvjesnu koliinu cigareta za ljudstvo
cea 2.000 brojno stanje.-
Ponovno molim, vei broj cipela, jer su Ustae u teko
prohodnom terenu prigodom akcija ienja ostah skoro bosi.-
Poto e se Vojnica vjerojatno dosta dugo zadrati na prostoru
Bos. Petrovac-Otrelj, molim da se baza za opskrbu u Petrovcu
snabdije sa potrebnom koliinom ivenih namirnica.-
Dostavljeno od Mlinita do Banjaluke putem kurira Josipa
Turkalja, tajnika U.R.R. Banjaluke-
Pukovnik :
Franjo Lukac
 BR. 262
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE BOSANSKI BROD OD 5. SEP-
TEMBRA1941. KOTARSKOJ ISPOSTAVI BOSANSKI BROD O UBI-
JANJU SRBA OD USTAA U BOSANSKOM BRODU I OKOLINI1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA BOS. BROD
Taj. Broj 191.
5. rujna 1941.
U BOS. BRODU

Pobijanje nevinih ljudi

u Bos. Brodu i okolici
izvjetaj.

OBLASTI KOTARSKE ISPOSTAVE

Bos. Brod.-

Na temelju vaega naloga taj. broj 134 od 29. kolovoza 1941.

god. izvjetavam naslov, da se je prema anonimnoj prijavi na
veliku upu Posavje glede ubijanja nevinih ljudi u Bos. Brodu i
okolici moglo ustanoviti, da je dana 26 kolovoza praen jedan
transport Srba /Grko istonjaka/ iz okoline Dervente prilikom
pratnje bili nemirni i neposluni, a kada su doli u blizinu novog
drvenog mosta na Savi, navodno su se poeli buniti i bjegati, a
po nekoji je pokuao skakati u Savu radi toga su njihovi pratioci
upotrijebili oruje i tako je pobijeno to na mostu i okolici mosta
a neto u Samoj Savi, jer su poskakali u vodu i kako se je moglo
provjeriti ubijeno je odnosno skoilo u Savu oko 42 osobe. 2
U Okolici Broda se je dogodilo, da je jedan ustaa pratio
dvojicu ljudi iz Travnika i kada su doli blizu tvornice tandart
su pokuali bjeati, nato je njihov pratioc upotriebio oruje i oba
ubio.
Na dalje se je ustanovilo, da je u Vrelima ubijeno 7 ljudi i
to 24 ih 25 kolovoza, jer se je poeo iriti pobunjeniki pokret od
Podnovlja i Dugog Polja, a ove osobe su bile nemirne i gotovo
pokuale dignuti ustanak, jer su oekivah prielaz etnika iz
spomenutih krajeva.- Ovi su pobijeni od nekojih ustaa ali se nije

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 55/11-2.
Vidi dok. br. 246, 264 i 286.
moglo ustanoviti od kojih, jer je bilo u pokretu ustaa sa vie
strana, da spriee navalu etnika. - U Donjem Klakaru su dvije
osobe uzele sebi ivot sam time, to je jedna skoila u neku
movaru a Jedna se sama objesila u umi za svojom kuom, a za
obe osobe se je ustanovilo, da su bile ivano rastrojene jo od
prije nekoliko vriemena.
Ni za jedan od napried navedenih sluajeva nije bilo ni
odkuda prijave.
Glede Ivice Vrdoljaka, da je on pobio sam 15 osoba, on 26
kolovoza uope nije bio u Bos. Brodu, ve u potjeri za etnicima
u Podnovlju, Dugom polju, Dobre vode i Kulini sve od 25 do 29
kolovoza tek. godine.
Prednje se dostavlja s molbom na znanja.
Zapovjednik postaje narednik:
Nikola Mrsa

BR. 263
IZVETAJ 1. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE OD 6. SEP-
TEMBRA 1941. VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU
0 ZATITNIKOM ODNOSU ITALIJANSKE VOJSKE PREMA PRA-
VOSLAVNOM STANOVNITVU U HRVATSKIM MORAVICAMA1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 594/J.S.

Izvjee o postupku talijanske

vojske u Hrv. Moravicama.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB.

Zagreb, 6. rujna 1941.

Zapovjednik orunike postaje Hrvatske Moravice dopisom

Taj. Broj 151 od 27. kolovoza 1941. javlja sliedee:
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 86, reg. br. 42/1-1.
 Dolaskom pojaanja talijanske vojske iz Karlovca u Hrvatske
Moravice, otpoeli su njihovi asnici kao i vojnici sa ovdanjim
mjetanima grkao-istone vjere, otvoreno govoriti, da e sve od
Suaka do Karlovca pripasti Itahji. Oni pozivaju sve ene, kojima
su od postanka Nezavisne Drave Hrvatske po ustaama muevi
odvedeni u Ogulin i druga mjesta te poubijani, da dou u njihovu
komandu u Hrvatskim Moravicama i jave, od kada joj mua nema,
tko ga je odveo i zato. Oni e ih sve pronai u koliko je koji
ubijen, te dati dozvolu da ga sahrane gdje koja eli. One koji su
jo u ivotu da e ih pustiti svojim kuama.
Njihovi asnici doli su u selo Jakii obine Hrvatske Mora-
vice, kotar Vrbovsko, te otvorili grko-istonu crkvu i uzeli popis
stvari odneenih iz crkve, te saopili mjestnom iteljstvu grko-is-
tone vjere, da e dovesti njihovog grko-istonog sveenika.
Saznalo se da njihovi vojnici pokuavaju prodaju oruja
/samokresa/ iteljima grko-istone vjere i to po komadu za 250
Kuna. Odravaju tiesne veze preko enske mladei.
Njihov rad i postupak sa tom promibom moe imati vrlo
ravih posljedica, jer kako g. asnici tako i sami vojnici sa svim
silama nastoje stvoriti paniku meu ovdanjim iteljima.
Do samog dolazka pojaane talijanske vojske svi itelji
grko-istone vjere vladah su se dobro i sve postojee od viih
vlasti izdate naredbe sluah su i bili pokorni. Sada se osjea da
su skoro svi te naredbe zaboravili i predali se talij anima sa kojima
se, dre, pjevaju i po cestama ljube, primaju ih veoma rado u
svoje kue, gdje ih goste i prave razna veselja."
Dostavlja se prednje na znanje.

Dostavljeno:
Ravnateljstvu za javni red i sigur-
nost Nezavisne Drave Hrvatske
i Vrhovnom orunikom zapo- Zapovjednik, pukovnik:
vjednitvu. ani2

2
Dragutin.

652
 BR. 264
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE DONJI KLAKAR OD 6. SEP-
TEMBRA 1941. KOTARSKOJ ISPOSTAVI BOSANSKI BROD 0
ZLOINIMA USTAA SA SPISKOM UBIJENIH SRBA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA DONJI KLAKAR
Tajni Broj 152
6 rujna 1941 godine
u Donjem Klakaru

Proko ljuka i drugovi iz

Vrela i Grga ubijeni.-
UPRAVITELJU ISPOSTAVE KOTARSKE OBLASTI
B. Brod.
Na temelju tamonje zapovijedi Broj Tajni 134 od 28 kolovoza
1941 godine a u vezi zapovijedi Velikog upana upe Posavje
tajni Broj 276 od 28 kolovoza 1941 godine izvjetavam, da su na
podruju ove postaje ubijem i to:
1./ Proko l j u k a -
1.1 Tean Goranovi;
3./ Rajko Maijanovi;
4./ Tedo Ninkovi;
5./ Nedo Ninkovi;
6.1 uki Stanko svi iz sela Vrela.-
1.1 Tedo Jovii;
8./ Bogdan Jovii;
9./ Boko Jovii;
10./ Savo Jovii;
11./ Aleksa Vidi;
12./ Jovo Vidi;
13./ Lazo Ignjati;
14./ Jovo Nenadi;
15./ ore eavac;
16./ Nikola Jovii, svi iz Grka.- i
17./ Milan Tomi iz Donjeg Klakara, svi opine Bosanski
Brod, kotara Derventa.-
U koliko se je do sada moglo ustanoviti navedenu estoricu
iz sela Vrela ubili su 25 kolovoza 1941 godine Brodske Ustae iz
razloga to su ovi odravali veze sa seljanima Dugog Polja i
Podnovlja t.j. pobunjenikog podruja, doim seljane iz sela Grka
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 55/11-3.
ubili su nepoznate Ustae ili policajci na mostu rijeke Save u
Bosanskom Brodu, jer su u koliko se moglo ustanoviti i ovo
odravali veze sa seljanima pobunjenikog podruja to dokazuje
injenica da je Petar uki iz sela Vrela znao za sakriveno oruje
u selu Buljetiu a navodno i Osjeanima koje je oruje poto je
uki priznao logorniku kao i Brodskim ustaama - pronaeno
kod izvjesnih seljaka i predato ustakom logoru Doboj.-
Milan Tomi iz Donjeg Klakara ubijen je po seljacima iz
Velike Brusnice, iz razloga to je navodno odravao veze sa
seljanima sela Podnovlja i Dugog polja.-
Rade Vasi, Mile Vasi i Popovi Marijan svi iz Grka, takoer
su uhapeni po Ustaama kotarske oblasti Derventa navodno iz
razloga to su odravali veze sa pobunjenicima i otjerani prema
Brodu na Savi koji se do danas nisu povratili niti se to zna o
njima.- 2
S molbom na nadlenost.
Zapovijednik postaje
oruniki narednik:
Vicko Ribii

2
Vidi dok. br. 246, 262, 264, 286.

654
 BR. 265
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE KRALJEV-
ANI OD 6. SEPTEMBRA 1941. O BORBI U SELU BEGOVII I
ODMAZDI USTAA PREMA STANOVNITVU1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
BROJ 2536/J.S.

Napadaj etnika iz ume ama-

rica na ustaku strau u selu
Begoviu.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

ZAGREB
orieva br. 4.

Zagreb, dne 14. rujna 1941.

Zapovjednik orunike postaje Kraljevani sa dopisom Br.

415 od 6. rujna 1941. - javlja sliedee:
Nou 5. rujna 1941 .-oko 23 sata u selu Begoviima, obine
Jabukovac, kotara Petrinja, ula se je jaa puana vatra, te je na
lice mjesta izila odhodnja ove postaje narednik Marko Grevi i
orunik Ivan Balenovi, koja je kroz kratko vrijeme stigla do
ustake strae u selo Begovi, koja je u jaini od 12 ljudi i ovu
zatekla u borbenom poloaju.
Na licu mjesta kod strae naen je mrtav ustaa Mirko
Dvornekovi, rodom iz Glinske Poljane, obine Gora, kotara
Petrinja, koji je pogoen puanim nabojem u elo tako da mu
je mozak ispao napolje. Neto dalje od poginulog ustae Dvorne-
kovia naen je mrtav etnik Stevo Vujaklija iz istog mjesta,
naoruan sa dvocjevkom pukom prelomaom i 7 naboja za istu,
napunjenih sa debljim olovnim zrnima za srne.
Kod ustake strae naen je ranjen ustaa Ivan Salamon,
rodom iz Stranika, obine Gora, kotara Petrinja, pogoen
puanim zrnom u butinu lieve noge, koji je odmah otpremljen u
bolnicu u Petrinju na lieenje.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152-a, reg. br. 39/6.
 Voa ustaa Stjepan Pjeak izjavio je, da je iste noi velika
mnoina etnika iz Samarice naoruanih sa vojnikim i graanskim
pukama napala strau, ah su se pred jakom vatrom iz puaka i
jedne strojne puke povukli natrag u amaricu. Cielo selo Bego-
vii, koje se sastoji iskljuivo od grko-istonog ivlja, znalo je za
ovaj napad, to su svi seljaci iste noi od kua pobjegli u amaricu,
ponesavi sa sobom sve bolje stvari, a kod kue ostavih su tek
poneto stoke.
Kao mjere represalija ustaa Pjeak zapaho je odmah 15 kua
sa gospodarstvenim zgradama u blizini mjesta napada na strau,
koji je postupak odobrio i Veliki upan Dr. g. Mirko Jerec iz
Petrinje koji je danas na hcu mjesta naredio da se i ostale kue
u istom selu popale, to je i uinjeno, tako da ovaj sluaj etnicima
slui za primjer, da ne napadnu strae u ostahm selima.
ienje etnika u umi amarici preduzeto je danas po jaim
ustakim odjelima, pod vodstvom pukovnika g. Rolfa iz Zagreba,
a u smjeru Kostajnice i Rujevca, a pred istom umom nalaze se
pojaane ustake strae iz Petrinje, tako da sprijee bjegstvo
etnika u naseljena mjesta prema Petrinji i Glini.
Sve blago iz sela Begovia pokupljeno je i otprema se za
Petrinju, gdje e biti prodano na javnoj drabi u korist Drave.
Po ovome je dostavljeno izvjee Dravnom odvjetnitvu i
kotarskoj oblasti u Petrinji i kotarskoj oblasti u Glini".
Dostavlja se prednje na znanje.

Dostavljeno: Zapovjednik, pukovnik:

Ravnateljstvu za javni red i sigur-
nost Nezavisne Drave Hrvatske
i - Vrhovnom orunikom zapo-
vjednitvu.

2
Dragutin.

656
 BR. 266
PROGLAS KOMANDANTA ITALIJANSKE 2. ARMIJE OD 7.
SEPTEMBRA 1941. GRAANSTVU NA TERITORIJI SVOJE NAD-
LENOSTI SA POZIVOM NA SARADNJUI APELOM DA SE SVI
KOJI SU NAPUSTILI DOMOVE VRATE, JER IM ITALIJANSKA
VOJSKA GARANTUJE SIGURNOST1

ZAPOVJEDNITVO 2. ARMIJE

Proglas puanstvu

U smislu sporazuma postignutih sa Vladom Nezavisne Drave

Hrvatske, preuzimam dananjim danom vojnike i graanske
ovlasti na podrujima ogranienim:
Sa sjevera: rijekom Kupom izmeu Osilnice /iskljuene/ i
Zdihova /ukljuenog/.
Sa zapada: Osilnica /iskljuena/ - Mrzla Vodica /iskljuena/
- Bakarac /ukljuen/ - Jadranska obala do Grude /talijanska
Dalmacija i Gruda iskljuena/.
Obuhvaeni su otoci Pag, Bra, Hvar, Sv. Klement, edro
i manji, juno od poluotoka Peljeca.
S juga: crtom: Gruda /iskljuena/ - Grab /ukljuen/ - Vilue
/ukljuene/ - Podvrs /ukljuen/ Crkvice /ukljuene/ - Troglav /k.
1415/.
Sa istoka: crtom: Troglav /k. 1415/ - Bjelaica /k. 1867/ -
Slivlje - Preje /k. 1804/ - Lisac /k. 1497/ - Prenj Pl. /k. 2102/ -
k. 2074 - Ljubua Pl. /k. 1797/ - Malovan d. - Dragani /iskljuen/
- k. 1049 - Golja Pl. /k. 1891/ - k. 1634 - ator Pl. /k. 1872/ -
k. 1650- k. 1264 - Mali - Brotnja - k. 1611 - Ruda Polja /k. 1616/
- k. 1212 - Pljeevica Pl. /k. 1640/ - Priboj /iskljuen/ - Plitviki
Ljeskovac - Razkrije /k. 777/ - Predoviti /k. 787/ - Kum /k 863/
Tounj - Zdihovo.
Podreene mi ete brinuti e se za obranu gore navedenih
podruja protiv zajednikog neprijatelja: u tu svrhu one e
poduzeti potrebne mjere radi vlastite sigurnosti i za ouvanje
javnoga reda.
Sve hrvatske graanske oblasti gore ogranienog predjela
podreene su zapovjednitvu Talijanske vojnike vlasti, koja se
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 224, reg. br. 8/10. U prilogu se nalazi
Ugovor o granicama Kraljevine Italije i NDH.
koristi suradnjom Hrvatskog glavnog povjerenika, a ovaj ima
svoje sjedite kod Zapovjednitva 2. Armije.
Sve hrvatske ete razmjetene unutar istog predjela podre-
ene su zapovjednitvu 2. Armije.
Ne dvojim da e graansko puanstvo i hrvatski slubenici,
svijestni ciljeva zajednikog probitka, kojima tei Talijanska voj-
nika vlast, biti voljni pruiti joj svoju podpunu suradnju, briljivo
izvrujui sve naloge koje e od nje primati. Ako bi se ipak nalo
takovih neodgovornih ili zlonamjernih pojedinaca, koji svojim
djelima bilo kako sprjeavaju rad Talijanske vojnike vlasti, vrsto
sam odluen da poduzmem najtee mjere, radi njihovog suzbijanja.
Svi oni koji su iz kojega god razloga napustili svoju zemlju,
pozivaju se da se vrate svojim kuama. Talijanske im Oruane
Snage jame za njihovu sigurnost, za slobodu i za imovinu njihovu.

7. rujna 1941. - X I X .

GENERAL
ARMIJSKI ZAPOVJEDNIK
V. AMBROSIO2

2
Vitorio.
 BR. 267
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG KRILA GOSPI
OD 7. SEPTEMBRA 1941. GRUPI GENERALA LUKIA KOD 2
ITALIJANSKE ARMIJE 0 SITUACIJI NA SVOME PODRUJU I
ISTRAZI ITALIJANSKIH KARABINIJERA 0 USTAKIM ZLOI-
NIMA U POSTAJI OTOAC MAJA 19411

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Z APO VJEDNITV O
ORUNIKOG KRILA
GOSPI
T. Broj 220

GRUPI GENERALA LUKIA KOD II. TALIJANSKE

ARMATE

KARLOVAC.
Gospi, 7. rujna 1941.

Savezno zapoviedi Likog Zdruga V.T. Broj 118/41. i Zapo-

vjedi I. Hrvatske orunike pukovnije T.J.S. Broj 640/41. vojno-
administrativna situacija u vezi sa komunistiko-etnikom akcijom
na podruju krila u toku prola 24 sata bila je slijedea:
S veeri 5. rujna 1941. godine po okolnim brdima svih mjesta
naseljenim po stanovnitvu grko-istone vjere goreli su krijesovi
u znak proslave roendana biveg Kralja Jugoslavije, a po negdje
ule su se i pjesme etnika koji su ove vatre loili.
Orunika postaja Plitvika Jezera izvjestila je: 5. rujna 1941.
godine u 21 sat, prekinuta je brzoglasna pruga kod Plitvikog
Ljeskovca, kotar Korenica.
Na istom mjestu etnici su napali Krausa eljka iz Plitvikih
Jezera, koji je putovao samovozom, te ga lake ranih.
6. rujna 1941. godine etnici vrili napad na Plitviki Ljesko-
vac. Napad je odbijen.
6. i 7. rujna 1941. godine nad podrujem ovoga krila kruili
su zrakoplovi saveznike talijanske vojske i bacah priloeni pro-
glas.
Zapovjednitvo orunikog voda Otoac izviestilo je: 5. rujna
1941. godine tahjansko orunitvo u Otocu, trailo je orunikog
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 67, reg. br. 53/3-1.
narednika Ivana Ivezia i orunika Nikolu Nakia, sa slubom na
orunikoj postaji Otoac, a u vezi sa istragom koju isti karabinjeri
vode povodom djela - ubijstava i zlostava - koje su navodno
uinili Ustae na orunikoj postaji Otoac u mjesecu svibnju 1941.
godine, te su savezno tome jednoga od Ustaa i uhapsili. Ova
dvojica naih orunika u oznaeno vrijeme zaista su bili na postaji
Otoac i podpomagah rad ustaa t.j. vrili po nalogu ustakog
stana u Otocu hapenja pojedinih hca, no voenom istragom jo
u mjesecu svibnju ove godine po podpisatom, oni nisu uestvovali
u nikakvim nedjehma u kojima su navodno uestvovali Ustae.
Oba orunika nalaze u Zagrebu, pa molim pukovniju za njihovu
novu udjel. Isto vodno zapovjednitvo izvietava, da je 6. rujna
1941. godine jedan asnik tahjanskog orunitva zahtijevao da mu
se isprazni cio sprat orunike vojarne u Otocu radi smjetaja
svojih orunika. Kako cio sprat orunike vojarne u Otocu slui
za smjetaj vodne pisarne, vodnog skladita, te stana vodnog
zapoviednika, kao i smjetaj naih orunika, jer je u prizemlju
prostorija vrlo malo i slue mahom za kuhinju, te ostalo u vezi
sa ovom, to molim da se kod Zapoviednitva II. Armate interve-
nie, da se kako ovdje tako i po svima orunikim postajama ovog
krila ne dozvoh useljavanje tahjanskog orunitva i nae vojarne,
ako nizato drugo a ono zbog loeg iskustva koje je orunitvo
hrvatsko imalo u vrijeme do 20. svibnja 1941. godine.
7. rujna 1941. godine u 9 sati odrana je kratka konferencija
u Zapoviednitvu 2. tahjanske pjeake pukovnije ,,Re" u Gospiu
na zahtjev zapovjednika iste pukovnije. Ovoj konferenciji pored
zapoviednika pukovnika g. Soddu bio je prisutan, upan Velike
upe Gacke i Like g. Jure Frkovi, kotarski predstojnik kotara
Gospi g. Drai, gradski naelnik u Gospiu g. Bedekovi,
zapoviednik 2. bojne 12. pjeake pukovnije hrvatskog domobran-
stva, podpukovnik g. Pihler, podpisati i tuma g. Vilhar. Na ovoj
konferenciji raspravljana su pitanja razoruanja naeg stanovni-
tva, izdavanje propustnica, osiguranje Gospia, kao i pretresanje
pojedinih a ugovora vaeih za obalni pojas.
U vezi sa ovim dobio sam zapo vied od iste talijanske
komande, da za svakog orunika na podruju orunikih postaja:
Gospi, Bruane, iroka Kula, Perui, Podlapac, Udbina, Lovi-
nac, Medak i Kosinj izradim legitimacije, a koje e ovjeriti
zapoviednik 2. tahjanske pjeake pukovnije ,,Re".
6. rujna 1941. godine u veer zapaljeno je izvjestan broj kua
u selu Smiljan, kotar Gospi. Zapoviedio sam orunikoj postaji
Bruane da ovaj sluaj izvidi i izviesti.
 Danas sam svratio panju preko tumaa g. Vilhara zapovjed-
niku 2. talijanske pjeake pukovnije pukovniku g. Sodu, na
izigravanje i prevaru vraenih stanovnika grko-istone vjere,
odnosno etnika u okolici sela Vrebca, da ovi kada su 6. rujna
1941. godine povodom poara u selu Barlete, kotara Gospi, doli
talijanski vojnici, etnici im su ih spazili, odmah su oruje
pobacali u grmlje, te bez istoga izah pred tahjanske vojnike
govorei im, kako oni nisu naoruani i da nije istina da oni
napadaju hrvatsko stanovnitvo, a kako ih ovo kod talijanskih
vlasti tui.
7. rujna 1941. godine prije podne, talijansko orunitvo
uhapsilo je biveg dunostnika Velike upe Gacke i Like g.
Samardiju s razloga to je nosio uniformu dunostnika. U isto
vrijeme uhapsili su i rojnika Poglavnikove bojne g. Orekovia,
koji je bio u uniformi i naoruan na proputovanju iz Karlobaga
kroz Gospi za Zagreb. Po ovome pukovnik g. Soddu traio je
zapovied od svojih predpostavljenih, a u pogledu njihovog putanja
na slobodu, a u vezi sa intervencijom Velikog upana g. Frkovia.
Prilog letak koji je naen u okolici iroke Kule u originalu
I. Hrv. pukovniji, a u prijepisu tom Naslovu.
Prilog proglas II. Tahjanske Armate napuanstvo povodom
preuzimanja zapoviednitva nad obalnim pojasom, a koji se
rastura na podruju ovog krila.

RAZASLATO:
Grupi generala Lukia Karlovac,
Op. upravnom povjereniku
Karlovac, i Zapovj. I. Hrv. Zapoviednik bojnik:
oru. pukovnije. Seidl2

2
Adolf.
 BR. 268
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG VODA U GAC-
KOM OD 8. SEPTEMBRA 1941. 0 IZVRENOJ AKCIJI NA SELO
SREVII, PALJENJU I PLJAKI SRPSKIH KUA OD STRANE
MUSLIMANA I BROJU UBIJENIH SRBA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VELIKA UPA DUBRAVA
DUBROVNIK

Dubrovnik 20. rujna 1941.

V.T.Br.V..D. 82/41.
PREDMET: pretres sela Srevia,
kotara gatakog, i borbe
za odmetnicima u istome.
1/ Obem upravnom povjereniku kod II. Armate talijanske vojske
- Suak.
2/ Ministarstvu unutarnjih poslova Upravnom odjelu - Zagreb
3/ Zapovjednitvu Jadranskog Divizijskog podruja - Mostar

Kotarska oblast u Gacku svojim spisom Prez. Br. 329/41. od

8. rujna tek. god. izvijestila je shjedee:
Zapovjednitvo orunikog voda u Gacku, aktom T. br.
175/41. od 8. 9. 1941. god. dostavlja:
Na temelju usmene zapovijedi zapovjednika mjesta u Gacku
od 4. rujna 1941. god. ima se izvriti pretres sela Srevia, kotara
gatakog po orunicima radi oduzimanja oruja od seljaka. Istoga
dana po podne na izvjetaj seljaka-muslimana iz sela Baia da
su uhvatili dva srbina, odmah upuena je jaka orunika ophodnja,
koja je u selu Baia uhitila i pretresla seljake pravoslavce, iz sela
Srevia i to: Tomu i Milana Kovaevia, kod kojih je pronaeno
oko 30 kg. kruha i 6 kg. sira namijenjeno etnicima, koji su se
nalazili u planini Bjelanici i koji su traili hranu od sela Srevia.
Kako se sumnjalo da u selu Sreviima ima etnika i da selo
alje hranu etnicima to se po usmenoj zapovjedi Zapovjednika
mjesta Gacko imao izvriti pretres toga sela radi pronalaska
etnika i oduzimanja oruja od seljaka. U toku noi 4-5 rujna

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 220, reg. br. 50/5.
 seljaci muslimani blokirali su selo Srevia sa june strane na
podnoju planine Bjelanice kao i u manjim snagama sa istone
strane. Radi izvrenja zadatka upotrebljeno je 35 orunika i
financa pod vodstvom potpisatog. Potpisati je sa orunicima i
nekolicinom naoruanih muslimana blokirao selo Srevie, sa
sjeverne i istone strane, a zatim pozvao jednu seljakinju da
obaviesti seljake da se skupe usred sela. Po ovom obavjetenju u
selu nastala je pucnjava na sve strane i vidilo se, da seljaci srbi
imaju namjere da se sa orujem brane i eventualno pod vatrom
selo napuste. Potpisati naredio je, da se otvori paljba i da se u
selo prodre kako bi se onemoguila svaka akcija mjetana-srba.
Nastala je velika pucnjava i orunicima uspjelo je da prodru u
selo i da zauzmu u kratkom vremenu istoni dio sela, gdje se u
kuama nije zateklo ni jednog naoruanog srbina. Po izvrenom
prodoru srbi su se odmah povukli u zapadni dio sela, odakle su
otvarah vatru na orunike, i na oruane civile mushmane, nastojei
da se pod svojom vatrom izvuku iz sela u zapadnom pravcu.
im su orunici uli u selo blokirali su svaku kuu i napredo-
vah su sve vie prema zapadnoj strani sela, iskoriujui ovaj
momenat seljaci muslimani, kako oni koji su bili naoruani tako
i oni bez oruja poeli su da pale kue i da pljakaju iznosei sve
predmete iz naputenih kua. Potpisati nastojao je svim silama da
se sprijei paljenje i pljaku, kako su muslimani sve vie nadolazili
iz okolnih sela to je bilo nemogue sprijeiti, jer se ovdje vidjela
oita osveta seljaka muslimana.
Seljaci, koji su palili i pljakah naputene kue bili su iz sela
Baia, Kule, Muhovia i Gackog. Imena pojedinih seljaka nijesu
se mogla odmah utvrditi, radi ega se ista i ne navode. Imena tih
seljaka mogli bi navesti seljaci Musa Bai iz sela Baia i Avdo
Zvizdi iz Gacka.
Prilikom ove akcije poginuo je sama'jedan seljak musliman.
Od orunika nije nitko ubijen niti ranjen. Od srba ubijeno je oko
30 hca, dok, ostali uspjeh su pobjei iz sela u zapadnom pravcu.
Tom prilikom orunicima uspjelo je uhvatiti slijedee srbe:
Miu Kovaevia i Novu Kovaevia, pok. epana, Boka
Kovaevia pok. Spasoja, koji su odmah sprovedeni u Gacko.
Po izvrenoj akciji i pretresu sela kod jednog ubijenog srbina
pronaena je jedna puka i 5 metaka. Orunici oko 2 sata po
podne napustili su selo, poto je selo bilo potpuno naputeno od
srba i vratili su se u Gacko."
Kotarska oblast ima ast dostaviti prednje naslovu, s molbom,
na znanje, sa napomenom, da je orunikom vodu u Gacku izdan
nalog, da se u pogledu odnosne pljake, krivci pronau kako bi
se protiv istih po zakonu postupalo.
Dostavlja se gornje s molbom na znanje.

ZA DOM SPREMAN!
Veliki upan:
MP Ante Bu

BR. 269
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 2. ORUNIKE PUKOVNIJE OD
9. SEPTEMBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PU-
KOVNIJE 0 VOJNO-POLITIKOJ SITUACIJI I RASPOLOENJU
NARODA, POSEBNO SRPSKOG IVLJA, I ODNOSU PREMA
NJEMU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
2. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. br. 321/J.S.

Izvjetajna sluba, izvjee

za poslijednjih 10 dana.

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

Knin, 9. rujna 1941. SARAJEVO

Prema privremenom Uputu za organizaciju i rad izvjetajne

slube i Zapovijedi Vrhovnog orunikog zapovjednitva Taj. Br.
320/J.S. od 31. srpnja 1941. podnosim slijedee izvjee za posli-
jednjih 10 dana.

I. OPA UNUTARNJA SITUACIJA:

1./ Raspoloenje naroda obzirom na vanjske i unutarnje

prilike i dogaaje.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 145, reg. br. 3/3.
 Raspoloenje velikog djela hrvatskog naroda prema Dravi i
Poglavniku je vrlo dobro. Izuzetak od ovoga ine pojedinci, koji
su ili filokomunisti ili veliki jugosloveni, ali se njihov uticaj i ne
osjea. Meu Hrvatima je veliku zabunu i potitenost proizvela
vojnika okupacija ovih krajeva od strane Italije. Pod utiscima
strane promibe koja se podrava i iri najvie preko neprijatelja
hrvatskog naroda u narodu vlada uvijerenje da je vojnika okupa-
cija ovih krajeva tek prvi korak preuzimanju civilne vlasti i
konanom pripojenju svih ovih krajeva Italiji. Izvor ove promibe
je izgleda u Splitu gdje je na okupu veliki broj izbjeglih idova,
Jugoslovena i komunista. Ovu promibu vre u velikoj mjeri i
pravoslavci jer im to ide u prilog poto smatraju da bi pod
talijanskim vlastima bili zatieni kako u linoj tako i u imovinskoj
sigurnosti. Uslijed ovoga kod hrvatskog djela naroda opaa se
opa potitenost i strah. Ovaj strah i potitenost kod naroda
uvruje injenica to je eljeznika pruga Knin-Graac ve
preko mjesec dana u prekidu i to je to pogodilo narod vrlo
osjetljivo u ekonomskom pogledu. Meutim narod vidi i zna da
je pruga ve preko 15 dana opravljena, a saobraaj se ne
uspostavlja, te se to tumai kao namjera Talijana da se narod jo
vie ekonomski upropasti i onesposobi za ma kakvu borbu, te se
ovo kod naroda smatra kao siguran znak konanog zaposjedanja
ovih krajeva po Talijanima.
Osobito je teko kod naroda odjeknula vijest da se i naa
vojska mora povui sa teritorije zauzete od Talijana. Veliki broj
tahjanske vojske u svima mjestima i stalno novo pridolaenje
izaziva jo vei strah i potitenost. Ovo stanje pogorano je jo i
time to je cijeli hrvatski ivalj oko Knina morao pred akcijom
etnika napustiti svoje domove i povui se u Knin i to upravo u
asu kad je trebalo sabirati poljske plodove i pripremati se za
zimu. Ljetina je za 80 upropaena i narod sa strahom gleda u
budunost. U Kninu je bilo i do 2000 izbjeglica sa okolnih sela,
koji se sada postepeno vraaju kuama gdje esto nailaze na samu
pusto.
Vjerovatno je da se i od strane Tahjana vri makar i od
neodgovornih elemenata izvjesna propaganda u smislu konanog
zaposjedanja ovih krajeva po talijanima.
Srpski ivalj u cjelosti je veliki protivnik sadanjeg stanja i
poredka u NDH. Nema nikakve razlike u miljenju onih koji su
u etnicima i onih koji su kod kua. Ovo neraspoloenje je u
poslijednje vrijeme jo pojaano, jer se veliki broj izbjeglica vraa
u Knin i okolinu gdje nailazi na potpuno opustoene domove i
saznaje za svoje nestale sve to pojaava njihovo neraspoloenje
prema N.D.H. U javnosti ovo ne pokazuju i dre se posve
povueno. Opaa se da pravoslavci uivaju za sada izvjesnu
naklonost italijanskih vlasti.
Koncentracioni logori u koliko ih je bilo na ovom podruju
su likvidirani intervencijom talijanskih vlasti.

2.1 etnika akcija i preduzete protumjere:

Cijeli pravoslavni ivalj sjeverno od Knina i neka sela istono

i juno od Knina nalaze se u etnicima. Izuzetak su samo
pravoslavna sela na Kosovu, koja jo nisu otvoreno istupila, ali
na sve naine pomau akciju etnika.
Glavni rad etnika sastoji se u tome to su oni potpuno
opkolili Knin na udaljenosti negdje ne vie 1 kim. Svaki saobraaj
sa Kninom i iz Knina nemoguan je bez njihove kontrole. Na
svima izlazima i putevima imaju etnici svoje strae. Donos na
pijacu ivotnih namirnica podpuno su onemoguili. Radi toga i
vlada u gradu opa nestaica svih ivotnih namirnica to graane
i izbjeglice vrlo teko pogaa. esti su sluajevi odvoenja
pojedinih lica Hrvata od strane etnika koja se malo udalje iz
grada. Ove strae onemoguavaju dolazak radnika iz oblinjih
sela, a vre teror nad onima pravoslavcima iz sela, koji bi htjeli
to u grad pronijeti ih ii na rad.
Talijani se posve slobodno kreu u svima pravcima i njima
se ne ine nikakove smetnje. Oni u blinjim sehma gdje su
ustanovljeni izvjesni dani koji su kao pazarni kupuju sve to im
treba jeftino.
Zaklana stoka gotovo se svkodnevno izvozi u Split i ibenik,
kao i ostala mjesta gdje ima tahjanske vojske, a u gradu je
nemogue esto po vie dana dobiti uope mesa i to po cijeni od
60-70 kuna kg.
Talijani se odnose prema etnicima posve pomirljivo i nadaju
se da e se sada poslije izdatog proglasa narodu ovo pitanje za
nekohko dana rijeiti. Proglas je izdat 7 ov. mjes. i u njemu se
narod poziva da se vrati kuama, da odloi oruje i da e svakom
biti zajamena sigurnost. Rezultat izdatog proglasa nije se do
ovoga asa mogao utvrditi jer je prekratko vrijeme. Ope je
miljenje, da e se 80% pravoslavnog ivlja vratiti kuama, a samo
oni mlai i koji imaju kakovo djelo na dui e ostati u umi kao
 neka naoruana rezerva i zatita onih koji e se vratiti kuama i
predati oruje. Vjeruje se da e se oruja vrlo malo predati, nego
da e ga etnici posakrivati u planinama, kako bi ga u sluaju
potrebe opet imah.
Hrvati slabo vjeruju da e ih Talijani moi potpuno zatiti
pred etnicima i pred onim koji se vrate kuama. Ovaj se strah
pojavljuje najvie kod onih ije su kue usamljene ili se nalaze u
pravoslavnom selu.
Orunike postaje koje su u poetku pobune povuene nisu
jo uspostavljene i tako je cijeli taj kraj bez ikakove kontrole i
nae vlasti. Oekuje se da e kroz neko vrijeme postaje moi
uspostaviti u zajednici sa Talijanima.
Svaka protumjera protiv etnika i njihova rada onemoguena
je od strane Talijana, a niti je do sada bilo dovoljno snage da bi
se mogla preduzeti.
Jevreja ima vrlo malo na reonu i njihovo je raspoloenje kao
i kod pravoslavaca. Svi oni vjeruju u pobjedu Engleske i Rusije
i ekaju as osvete.
Od poshjednjeg izvjetaja do sada desih su se ovi sluajevi:
25. VIII. 1941. satnija domobrana koja je bila u Berkoviu,
kotara Stolac povukla se je prema Nevesinju. Sa ovom satnijom
od oko 200 domobrana povukli su se i orunici postaje Berkovi
te izvjestan broj graana mushmana. Odmah po izlasku iz Berko-
via napadnuti su po etnicima i prisiljeni na predaju. etnici su
domobrane razoruah i pustih prema Nevesinju, a graane musli-
mane su pobili. Takoer su strijeljali 5 uhvaenih orunika. Jedna
satnija iz Nevesinja kasnije je ponovo zauzela Berkovi. Orunika
postaja je uspostavljena ponovo.
28. VIII. 1941. odrana je liturgija u pravoslavnoj crkvi u
Kninu poslije 3 mjeseca. Liturgiju su drala dva popa koji su u
Knin stigli iz izbjeglitva autom u pratnji talijanskih astnika.
Slubi u crkvi su prisustvovala i 2 talijanska astnika.
U vrijemenu 23 - 24. VIII. 1941. na vie mjesta oko Knina
istaknute su od strane etnika tahjanske zastave i to na uzvisitijim
mjestima. Zastave su istaknute po nagovoru talijana koji su ih i
dali.
1. IX. 1941. na granici reona postaja Kiseljak i Hadii
sukobila se jedna orunika patrola pojaana ustaama sa 10
etnika i u borbi su 2 naoruana etnika ubijena, a ostali su se
razbjegh u ume. Potraga se vodi.
 1. IX. 1941. u blizini D. Vakufa napali su etnici putniki
vlak. Uz borbu su se etnici povukli prema Janju. rtava sa nae
strane nije bilo.
3. IX. 1941. 5 ena porodice Simi iz sela Golubia otile su
iz Knina, gdje su bile kao izbjeglice svojim kuama u Golubi.
etnici su ih uhvatih i zatvorili, ali su ih poslije 2 dana pustili na
intervenciju tahjana.
7 - 9 . etnici su uhvatih Franu imia gostioniara iz Knina
u Vrbniku, selu u neposrednoj blizini Knina. imi je bio poao
u ibenik da kupi vino. Kod sebe je imao oko 60.000 kuna. Do
sada se nezna to je sa njim.
Kako se vidi akcija etnika je vrlo ograniena osim sluaja
kod Berkovia. Ulaskom Talijana u ove krajeve prestala je i
aktivnost etnika i po svemu sudei ona e na podruju zaposjed-
nutom od Talijana prestati posve za koji dan. Talijani su u stalnom
dodiru sa predstavnicima etnika, ali o emu se vode pregovori
nije se moglo do sada utvrditi. Hrvati vrlo sumnjivo i s nepovje-
renjem prate i suvie pomirljivu akciju Talijana prema etnicima
i strepe pred budunou.

3./ O komunistima:
Akcija komunista koja je nedavno bila uzela zamaha gdje su
oruane skupine komunista najvie iz okohne Splita i ibenika
stupale u borbu jo je iznijeto u prolom izvijeu energinom
akcijom naih snaga i Talijana presjeena je i uguena. Do
otvorene borbe sa kumunistima ponovo nije dolazilo i ako i sada
imaju pojedine manje skupine rasprenih komunista koje lutaju
po planinama u tenji da se prebace u reon Drvara i prikljue
tamonjim komunistima i etnicima.
Stupanjem komunista u otvorenu borbu onemogueno je da
se otkriju njihove organizacije i jataci, kao i da se bolje upoznaju
sva lica koja su do sada prikriveno bili komunisti ili ove pomagali.
Istaknutiji su pohapeni, a nad ostalim se vodi strogi nadzor; Na
taj nain je komunistima vrlo oteano snabdjevanje i prikupljanje
vijesti o kretanju naih i talijanskih snaga.
Cijela akcija komunista voena je iz Splita i ibenika.
26. VIII. 1941. dravni sud N.D.H. u Sinju osudio je na smrt
24 u borbi uhvaena komunista i presuda je izvrena strijeljanjem.
Vei broj komunista zadran je u zatvoru zbog mjere javne
sigurnosti.
Komunista i filokomunista ima dosta osobito u veim mje-
stima oko Makarske i Omia. Svi su oni uvjereni u konanu
pobjedu Rusije i Engleske, a preko toga i u konanu pobjedu
komunizma.
23. VIII. 1941. rasturani su u okolici Vrlike i Kijeva komuni-
stiki letci. U jednom letku koji je umnoen na pisaem stroju i
poinje sa Drugovi Hrvati", a zavrava Centralni komitet
komunistike partije Hrvatske" poziva se, da se Hrvati ujedine i
vode borbu protivu plaenika i kapitalistikih ugnjetaa, te da ne
sluaju Hitlera, Musolinija, Poglavnika, Budaka, Kvaternika i
druge.
U drugom letku koji je takoer pisan na pisaem stroju pod
naslovom Drugovi na frontu i u pozadini, narode Srpski i
Hrvatski" a zavrava tab Gerilskih odreda za Srb i okolinu",
na pogrdan nain napadaju se Ustae kao i sam Poglavnik, zatim
napada se Italija i faizam.
U treem letku koji nosi naslov Proleteri sviju zemalja
ujedinite se. Hrvatski i Srpski narode Knina i okoline" a zavrava
sa Komunistika partija Hrvatske - akcioni odbor" i takoer
pisan na pisaem stroju i umnoen. U ovom letku napadaju se
Ustae koji su na stotine lica poklali, a napada se i sam Poglavnik.
18. kolovoza 1941. vie sela Makra, na mjestu zv. Martinov
grob, kotara Makarska, ispod same litice visoke oko 50 metara,
naen je le Luke Baki, obuara iz Makarske, u potpuno
raspalom stanju. - Istragom je ustanovljeno, da je po srijedi
nesretni sluaj. - Baki je bio poznati komunista, koji oko 1.
kolovoza ov. g. pobjegao od kue u namjeri da pobjegne u Split.
15. VIII. 1941. iz sela Ribaria, kotar Sinj pobjeglo je u
planinu 17 seljaka komunista od kojih su se 3 vratila svojim
kuama. Od ovih je 13 Hrvata, a 4 pravoslavca. Oni su se nalazili
u planini Ubija gdje ih je bilo oko 50 naoruani su i imaju 2
pukomitraljeza. Voa im je Vice Buljan iz Splita i jo jedan
kojemu se nezna ime, a uestvovao je u panjolskom ratu. Oni
su se vjerovatno prebacili u okolinu Drvara.
2. IX. 1941. ophodnja postaje Domanovi pronala je u selu
Opliii kotar Stolac istaknutu na jednom jablanu crvenu zastavu;
Pritvoreno je 12 lica pravoslavaca pod sumnjom da su imali veze
sa ovim djelom. Zastava je skinuta, a krivci predati vlasti.

4./ O akciji, radu i kretanju sumnjivih osoba, tuinskih

neprijateljskih agenata, provokatora i antidravnih elemenata.
Kako je u uvodu reeno na podruju kotara Kninskog i prema
Lici i Drvaru etnici se nesmetano kreu, priaju da Rusi pobje-
uju, pa ak da su doli i u Hrvatsku, a narod jer nema veze sa
vlastima to vjeruje. Komunisti ine to isto. Prisutnost stranih
agenata nije primjeena

5./ O stranoj propagandi u narodu.

Putem krugovalnika neprijateljskih stanica ire se najrazliitije
vijesti u cilju prikazivanja nekih Ruskih pobjeda nad Njemcima i
uspostavljanju Jugoslavije poshje rata.
Mnogo hca iz ibenika, Katela, Trogira i Splita a gdje se
nalazi i vei broj izbjeglica, idova i grkoistinjaka koja su
naklonjena Italiji ire svakodnevno vijesti kako e ovi krajevi koje
je sada vojniki preuzela Itahja biti konano pripojena Italiji. Ove
vijesti vrlo se brzo ire, te narod sa strahom gleda u budunost i
velikim nepovjerenjem u svaki rad Talijana. Tamo se ubjedljivo
govori da Hrvatska vie ne postoji, da je Poglavnik ubijen ih
pobjegao, pa su neki putnici iznenaeni kad dou na nae
podruje i vide da jo postoje nae vlasti.

6./ O prilikama prehrane i prometa.

Prehrambene prilike u cijelom podruju Knina su vrlo teke.
Poto je nemoguan svaki dovoz ma ega u Knin ve vie od
mjesec dana to se u varoi nemoe uope dobiti nita osim malo
zelja. Masti, Ulja, eera, ria, brana, sapuna, soh, drva i ostalo
u ope nema. Meso je kad ga ima po 60-70 kuna kg. Narod je u
vrlo tekom poloaju. Ako u pravcu Graaca ne proradi za
normalan saobraaj prilike e biti oajne. U Mostar je dolo
nekoliko vagona brana za Knin, ah radi slabe organizacije oko
prevoza i nedostatka prevoznih sredstava ovaj rad ide vrlo sporo.
Postoji istina prehrambeni odbor, ali je od njega dosta slaba korist
i njegov dosadanji rad i preduzimljivost ne uliva nikakovo povje-
renje narodu.
Ljetina je i ako je bila dosta dobra propala i veliki broj
izbjeglica ostao je bez sredstava za ivot zimus.
Rekvirirani automobih koji bi sluili za prenos hrane iz
Mostara neracionalnom upotrebom od ranijih ustakih vlasti su
upropaeni i slabo sposobni za vei put. Za njihovu opravku niko
se ne stara. Pored toga nafte i benzina uope nema.
Narod nee da prodaje namirnice za novac nego trai zamjenu
u stvarima koje njemu trebaju. U sve ovo veliku je pometnju
unijelo i naglo povlaenje dinara od 100 i 50 dinara i to upravo
u asu kad uslijed prekida saobraaja nisu dolazile novine i svijet
nije pravovrijemeno o tome obavijeten. Liferanti mesa za Talijane
uzimaju od naroda dinare, koji nije mogao zamjeniti za kune i sa
tim novcem kupuju stoku po selima, koja su u vlasti etnika, jer
etnici kune nee da primaju.
Ako se za koji dan ne onemogui snabdjevanje Knina i
okolice vlakom imae presudnih poslijedica.
Prehrambene prilike na reonima ostalih krila bolje su, ali i
tamo samo po varoima, dok sela ostaju isto bez najpotrebnijih
namirnica.
Na raspoloenje naroda utjee negativno to to trgovci diu
cijene robi po volji, a maksimiranje cijena imalo bi za posljedicu
da se u ope nita nebi dobilo radi oskudnog i tekog dovoza.

7./ O odnosima vojske sa ustakim organizacijama i graan-

skim vlastima:
Odnosi sa saveznikom talijanskom vojskom su sada mnogo
bolji nego prije. Na svakom koraku opaa se ta promjena i Talijani
se pokazuju vrlo susretljivi u svemu. Naroito su dobri odnosi
orunitva sa Talijanima.
Bilo je izvjesnih nesuglasica sa Talijanima tako na pr. 25
kolovoza 1941. istaknut je na zgradi osnovne kole u Sumartinu,
kotar Bra, od strane ustakog bojnika oglas slijedee sadrine:
Od strane ovog ustakog roja zabranjuje se djevojkama-enski-
njama zajedniko kupanje sa vojnicima na mjestu zvanom Za
Kopita" kraj Sumartina, a koja bi se u ovu zabranu ogrijeila bie
pozvana na odgovornost i za kaznu bie joj odrezana kosa".
Zapovjednik tahjanske vojske u Selcima je naredio da se ova tabla
sa kole skine i da e ovo fotografirati i dostaviti svojim viim
stareinama.
26. kolovoza ove god. seljak Politeo-Vlado iz Novisela, kotar
Supetar, vraao se oko 22 sata na svome magarcu kui. Usput je
sreo jednog talijanskog vojnika naoruanog, ali u pripitome
stanju, koji mu je neto govorio i bezrazlono ga poeo napadati,
ali poto on ne razumije talijanski jezik, da je mislio dae ga tui
i tako se sa magarca skinuo, vojnik u tom momentu opalio je iz
svoje puke jedan naboj u vis, koji da mu je proao mimo glave,
i potom mu naredio da ide ispred njega nazad u Povije, drei
puku stalno u stavu sprem" i tek kada su doli do parobroda,
pustio ga da se moe vratiti svojoj kui.
Ovo nije doprinjelo promjeni ovoga stanja.
 II. STANJE U VOJSCI:

1./ Moral i disciplina kod orunika nisu jo na eljenoj visini.

Moral je najvie poljuljan u asu preokreta kada su mnogi orunici
stradali ni krivi ni duni. Mnogima je propalo sve to su imali. U
vremenu rasula bili su orunici preputeni due vremena sami sebi
i to sada dolazi do izraaja. U nedavnom ustanku etnika ponovno
su mnogi izgubili sve to su imali, a to tetno utjee na njihovo
raspoloenje. Disciplina je prosjeno dobra.
Kod pomonih orunika domobrana opaa se nemir i nezado-
voljstvo jer ve vie mjeseci slue i pitanje njihova odpusta nije
rjeeno. Rad po tome je u toku. Neki domobrani u priuvi bili
su pozivani za vrijeme bive Jugoslavije 4-6 puta na vjebu, pa
im sada teko pada ovo sluenje u vojsci, jer su im domovi i
porodice preputene sami sebi. Pogibija 23 domobrana u nedavnim
borbama sa etnicima takoer je negativno djelovala.
15 kolovoza 1941 oko 15 sati stoerni narednik 15 pjeadijske
pukovnije etina Alojz /Slovenac/ udaljio se je biciklom iz Knina
u pravcu sela Kovaia, koje je udaljeno od Knina 6 km.
Predpostavljalo se da su ga na putu predusreli i zarobili etnici.
Naom intervencijom uputile su tahjanske vlasti etnicima zahtjev,
da se stoerni narednik etina pusti u svoju jedinicu. Poslije 2
dana etnici su poslali odgovor talijanskoj vlasti u Knin i priloili
vlastoruno pismo stoernog narednika etina u kome isti navodi,
da nije zarobljen ve se dragovoljno prikaljuio etnicima. Pro-
vjeru kod izvjesnih seljaka pravoslavaca primljena su ista obavje-
tenja, na ime, da se je stoerni narednik etina Alojz dragovoljno
prikljuio etnicima.
Po izjavi njegovih stareina i doasnika koji ga blie poznaju,
te obzirom da je oenjen i otac jednog djeteta koji od svojih beriva
izdrava obitelj u ibeniku, a u glavnom ostavio je sve svoje stvari
u Kninu, odpada sumnja da se je namjerno prikljuio etnicima
ve je stvarno zarobljen. Njegovo vlastoruno pismo smatra se da
su etnici iznudili.
Na moral orunika utjee tetno i velika skupoa i nestaica
namirnica, kao i to to veina enjenih ivi odvojeno od svoje
porodice, koje su mnogi u krajevima koji su pripali Italiji. Sa
poetkom kolske godine pojavljuje se kod enjenih orunika
briga za kolovanje djece u srednjim kolama, kao i obskrbe te
djece.
Smjetajne prilike osobito u krilu Knina su vrlo loe. I ako
je popravku ovoga stanja preduzeto sve to se moglo pitanje je
 ostalo nerjeeno. Mnogi orunici nemaju ni po jedno ebe, nemaju
plahta, slamarica, kreveta, a mnogi imaju i vrlo slabo odjelo. Sve
ovo tetno utjee na moral i duh orunika. Takoer pitanja njihova
prijema i oekivanje rasporeda zadaje im dosta brige. O ovome
je zasebno izvjeteno.
2./ Incidenti, neredi i izgredi veeg znaaja:
Nije bilo.
3.1 Uticaj strane izvjetajne slube i neprijateljske propagande:
Nije primjeena osim kako je naprijed navedeno;
4./ Bjegstva iz orunitva:
Bjegstva iz vojske osim navedenog sluaja nije bilo
5./ Ponaanje astnika, doasnika i momadi van vojarne i
kruga:
Propisno. Razvodnik sa postaje Srinjine Bah Franjo otiao
je u Spht bez dozvole gdje je lumpovao i gdje je pri hapenju od
strane Talijana kod njega naeno 13.000 dinara. Predpostavalja
se da je ovaj novac bio namjenjenih vercu. Istoga u odmah
predloiti za odpust iz slube kad se utvrdi pravo stanje.
Najvie nereda po postajama stvaraju legionari koji su doli
iz Njemake potpuno razuzdani i nepokorni. Preduzete su ener-
gine mjere da se nevaljalci uklone iz orunitva.
Kod vojnika u Kninu primjeuje se nezadovoljstvo radi slabih
smjetajnih prilika, poto su Talijani sve vojarne zaposjeli.

III. VANJSKA SITUACIJA:

1J Nisu se mogli prikupiti nikakovi podatci. Zna se da narod

u krajevima pripojednih Italiji takoer trpi od nestaice ivotnih
namirnica, a osobito svijet po otocima.
2./ O stranim vojnim bjeguncima.
Nije bilo sluajeva.
3./ O nedozvoljenim prelazima na granici, vercu i tome
slino:
Poto je pokretom tahjanske vojske onemoguena naim
organima kontrola granice to se nema podataka o tome. Osjea
se da se verc u vehke razmahao, ali je nemogue suzbijati, radi
ogranienja kretanja orunicima i ostahm organima.
4./ Odnosi sa pograninim vlastima susjednih drava:
Dobri su i incidenata nije bilo.
 IV. OBI ZAKLJUAK:

Politika situacija je prilino nejasna. Stanje javne sigurnosti

vrlo slabo u kotaru Kninskom inae je dobro.
Primjeuje se, da je obavjetajna sluba kod Talijana vrlo
dobro razvijena i organizovana.
DOSTAVLJENO: Vrhovnom orun. za-
povjednitvu; Zapovjedn. Jadranskog i
Bosanskog diviziskog podruja; Zapo-
vjedn. 1, 3 i 4 orun. pukovnije i svim Zapovjednik pukovnik
krilnim orun. zapovjed. ove pukovnije.- M.P. J. Boi2

2
Josip Boi.

BR. 270
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG VODA SARAJEVO
OD 9. SEPTEMBRA 1941.0 ZLOINIMA USTAA NA PROSTORU
RAUEVO-SEMIZOVAC 1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
Broj 2944/J.S.
Primljeno 13. IX. 1941.

Akcija ustaa na podruju

postaje Semizovac.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

/Glavni stoer/
ZAGREB.

Zagreb, 13. rujna 1941.

Zapovjednitvo 4. Hrvatske orunike pukovnije u Sarajevu

sa J.S. Br. 1036 od 9. rujna 1941. dostavlja:
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 7/2-15.
 Zapovjednik orunikog krila Sarajevo spisom Br. 4338 od
9. rujna 1941. dostavio je brzoglasno izviee zapovjednika oru-
nikog voda Sarajevo iz Semizovca, slijedeeg sadraja:
Uspostavljen je saobraaj Sarajevo - Semizovac danas 8.
rujna u 10 sati. Dva voda domobrana koji su bili poslati iz Sarajeva
na osiguranje pruge, upueni su u 17 sati u Sarajevo.
Ustae, koji su juer palili kue od Reljeva do Semizovca, u
iste su stavljali pobijene ene i djecu, a potom tek ih palili, po
kojima oko kua lei dosta crknute stoke, a iznad mjesta gdje je
bio kvar pruge 200 metara pored puta Sarajevo - Semizovac lei
lje djeteta od 10 godina, kojeg su juer ustae ubili. Molim da
se poduzmu mjere za pokop djeteta i crknute stoke po ustaama,
koji su to izvrili, a u smislu postojeih nareenja da im se zabrani
vrenje egzekutivne slube, jer svojim neovjeanskim postupcima
izazivaju opi strah i uzbunu kod naroda nepoeljnu u sadanjim
prilikama."

RAZASLATO:
Ministarstvu hrvatskog domobranstva: Zapovjednik, general:
Predsjednitvo O" i /Glavni stoer/ Milan Mizler
 BR. 271.
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE ALIPAIN MOST OD 9. SEP-
TEMBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE
O POKOLJU PRAVOSALVACA OD STRANE USTAA NA SVO-
JOJ TERITORIJI1

ORUNIKA POSTAJA
ALIPAIN MOST
Broj 1600
9. rujna 1941. god.
A l i p a i n M o s t (kotar sarajevski)

Milan oki i drugovi zapaljeni

po ustaama iz Alipainog Mosta.

ZAPOVJEDNITVU 4. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE
SARAJEVO.-

Dana 8 rujna 1941 godine doznao je oruniki narednik ove

postaje Mujo Sadak da su ustae tabora Alipain Most 7 rujna
1941. godine liili slobode i otjerali u svoj tabor oko 60 lica iz
mjesta Alipaina Mosta, engi Vile, vrakina Sela i Brea i to:
1) Milana okia, 2) Gruju okia, 3) Slavka Epeka, 4)
Velemira Epeka, 5) Miloa Krajinika, 6) Tomu Vujasinovia,
7) Triu Boia, 8) Bogdana Kneevia, 9) Bogdana Miia, 10)
Dragu Kneevia, 11) Sredu Kneevia, 12) Peru Kneevia, 13)
Obrada Koprivicu, 14) Mitra Koprivicu, 15) Triu Joila, 16)
Maksima Joila, 17) Mirka Joila, 18) Ristu Joila, 19) Branka
Joila, 20) Marka Joila, 21) Ostoju Joila, 22) Bogdana Joila,
23) Jovicu Joila, 24) Radu Joila, 25) Jovu Kravia, 26) Maru
Kravia, 27) Vukaina Stojevia, 28) 29) Predraga angalovia,
29) Luku Kovaevia, 30) Radovana Kukia svi iz Alipaina
Mosta, 31) Ignjata Miloevia, 32) Boidara Miloevia, 33) Ristu
Miloevia, 34) Duana Janjia, 35) ora Janjia iz engi Vile,
36) Peru Radakovia, 37) Milu Radakovia, 38) Janka Guliju, 39)
Milana Mladena, 40) Luku Mladena, 41) Danila Mladena, 42)
ora Mladena, 43) Miladina Mladena, Mirka Mladena 45) Tanu
Mladena iz vrakina Sela, 46) Mitra Milievia, 47) Milu Ninko-
via iz Brea, 48) Peru okovia iz vrakina sela, 49) Jovu
Dukia i Velimira Dukia iz Novog Sarajeva, 51) ora uria,
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-c, reg. br. 28/1.
52) Milana Ninkovia iz Sarajeva, koje su povezali u icu osim
trojice koje su u dvoritu tabora streljali iz puaka i iste zakopali,
a ostale ukrcali u dva vagona na eljeznikoj postaji Alipain Most
i odvezli do eljeznike postaje Reljevo, gdje su ji iskrcali i vezane
u kuu Vase Vasia utjerali, koja se nalazi u neposrednoj blizini
spomenute eljeznike postaje, de su jo u istu kuu dotjerali
Vladu Buibabu njegovo troje djece, majku, 2 sestre, 2 djece brata
i majku iz sela Pirivoja i jo nekoliko lica ija se imena i prezimena
do sada nisu mogla ustanoviti. Kuu su upalili i svi su napred
spomenuti u njoj izgorjeli.-
Istog dana su spomenute ustae zapalili kuu Duana Kopri-
vice iz sela Joanice u koju su predhodno njega sa jo njegovi 6
lanova obitelji zatvorili i istu zapalili u kojoj su svih izgorjeli.-
Sve je ovo na licu mjesta ustanovijo i osvjedoijo se narednik
Mujo Sadak i oruniki razvodnik Mijo Brajkovi.
Osim napred spomenuti naen je u neposrednoj blizini
eljeznike postaje Rajlovac ubijen eljezniki predradnik Duan
koro rodom iz Baia, kotar Mostar i eljezniki radnik Drago
Jefti iz sela Perivoja., kotar Sarajevo.2

Dostavljeno:
Kotarskoj oblasti Sarajevo, oru-
nikom krilnom zapovjednitvu
Sarajevo i zapovjednitvu oru- Zast. zapovjednika postaje narednik,
nikog voda Sarajevo.- Mujo Sadak

O ovim zloinima vidi dokumenta u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 2, reg.

br. 10/1-22; k. 143-a, reg. br. 25/3 i 26/3; k. 143-c, reg. br. 22/2. U njima se
govori o 110 ubijenih graana u okolini Alipainog Mosta i s. Reljeva i daju podaci
o ustaama koji su ove zloine izvrili.
Faksimil dokumenta broj 271.
 BR. 272.
IZVETAJ ORUNITVA OD 10. SEPTEMBRA 1941. O VANIJIM
DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH U AVGUSTU I SEPTEM-
BRU SA PODACIMA O USTAKIM ZLOINIMA U SELIMA
DONJA MEEA I POTPLATA, KAO I ZATITI PRAVOSLAV-
NOG IVLJA OD STRANE ITALIJANSKIH VLASTI1

DNEVNO IZVJEE
o vanijim dogaajima, prema podatcima orunitva za dan 10.
rujna 1941. godine.

1) - 1. kolovoza je oko 8.30 sati prolazila kroz selo Donja

Meea izmeu Bos. Dubice i Bos. Gradike grupa od oko 30
ustaa iz B. Gradike. U grkoistonu crkvu bacili su 2 bombe,
zapalili 4 kue i ubili bez razloga na cesti trgovca Marka Milano-
via. Narod postaje Drakseni je zbog toga veoma ogoren. O.br.
882-
2) - 21. kolovoza predat je naim vlastima od strane maarskih
vlasti bivi jugoslovenski bjegunac Stjepan Kokori iz aavice,
kotara Donji Miholjac. Prie prelaza upitan je od maarskih vlasti,
da li eli sluiti u maarskoj vojsci. O. br. 902-
3) - 25. kolovoza nali su talijanski vojnici oglas istaknut na
osnovnoj koli, kojim se upozoravaju enske osobe, da im se
zabranjuje kupanje zajedno sa vojnicima. Poto se u mjestu Selcu
kupaju samo talijanski vojnici, to su oni shvatili, da se ovaj oglas
radi njih i izvjesio, to je talijanski zapovjednik dao tablu sa
oglasom skinuti radi fotografiranja, a potom, da e tablu ponovo
vratiti na svoje mjesto. O.br. 891.-
4) - 25. kolovoza je pjeaki porunik Robert Homovi,
zapovjednik pohodnog voda na Vagnju (Planinarski dom) pl.
Kamenica povrativi se iz Sinja rekao svojim vojnicima, da je
Poglavnik pobjegao ili poginuo, da su pobjegli ustae iz Trilja, da
je pobjegao zapovjednik 10. satnije iz Sinja, a on da im je donio
obskrbu za 10 dana, ali sumnja da e im to trebati, za tri dana,
hrvatska vojska poloila oruje u Sinju.
Zapovjednik oru. voda Livno o tome je izvjestio zapovjed-
nika satnije i mjesta u Livnu, satnika Petrievia. O. br. 892-
5) - 27. kolovoza su uhieni bivi jugoslovenski porunik Savo
igi i Bogdan igi oba iz sela Kouhe, kotara Doboj, koji su
po seliam kotara Gradaac bunili seljake, nagovarajui ih na
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61a, reg. br. 42/15-1.
 postupke protiv N.D.H. Kod istih je pronaen kompromitirajui
materijal, te su predati kotarskoj oblasti u Gradacu, O.br. 884-
6) - Po dolasku tahjanske vojske u Hrv. Moravice, njihovi
astnici i vojnici, kao i stanovnici grkoistone vjere, poeli su
govoriti, da e sav kraj od Suaka do Karlovca pripasti Italiji.
Takoer pozivaju sve ene iji su muevi od naih vlasti zarobljeni
ili ubijeni, da jave tko im je i kuda mueve odveo, a pronaene
mrtve, da e dati sahraniti. Otvaraju grkoistone crkve i dovesti
e sveenike. Saznaje se ujedno da talijanski vojnici prodaju oruje
- samokrese iteljima grkoistone vjere po 250 kuna komad. O.br.
889-
7) - 28. kolovoza je iskoio radni vlak izmeu postaja Bradina
i Brani. Poginula su 2 eljezniara, a teko ranjenih je 5.
Lokomotiva sa 5 teretnih vagona survala se u provaliju. O.br. 906-
8) - 28. kolovoza je po prvi puta poslie tri mjeseca odrana
misa u grkoistonoj crkvi u Kninu. Dva sveenika su toga dana
oko 9 sati doveena u talijanskim automobilima. Osiguranje crkve
su vrili karabinjeri i nai orunici. O.br. 893-
9) - 28. kolovoza su uhiena dva etnika u umi kod sela
Prnjavor, kotara Gradaac. Obojica su bila naoruana sa po
jednoam bombom. O.br. 909-
10) - Kotarski predstojnik u Trebinju vodi protudravnu
akciju o emu je Veliki upan u Dubrovniku izvjeen. Muslimani
su zbog toga ogoreni na zapovjednika postaje Lastva, te se ovome
groze i priete. U vezi sa tubom protiv kotarskog predstojnika,
pobjegao je iz Trebinja zamjenik kotarskog predstojnika akovi.
O.br. 888-
11) - Nou 30./31. kolovoza po postavljenoj zasjedi u selu
Donjoj Mlinogi, kotara Petrinja uhieni su dva komunista Milo
Pekir i Joco Draga. Isti su ujedno izjavili, da se u umi amarici
nalaze neki komunisti iz Petrinje i Siska sa svojim enama, i to:
Turkulin i Crnkovi iz Petrinje i neki Jandro iz Galdova kod Siska,
zatim uitelj Kladarin iz Meenara. Navedeni da sainjavaju tab
i stanuju pod atorima nedaleko sela Komogovine i Begovia,
O.br. 903-
12) - Nou 30./31. kolovoza su u selu Potplata, kotara Stolac,
Pero Pazin i druina izvrili djelomino blud nad 15 osoba
grkoistone vjere. Od ovih 15, devet je osoba ubijeno, i baeno
u jamu, 1 osoba ubijena zatrpana kamenjem, dvoje pobjeglo
koristei no, a tri osobe ive baene u jamu, drugog dana ive
 izvaene ozlieene te predate u bolnicu.2 Krivci uhieni, te predati
priekom sudu u Mostar. O.br. 900-
13) - U selu Lukiniu, kotara Vrgin Most nalazi se 11 ustaa
ustake bojnice Topusko, koji bezrazlono pukaraju.
30. kolovoza su u selu Trepe, kotara Pisarovina oduzeli od
trgovca Ronevia raznih stvari i namirnica. Isti se sklonio kod
prijatelja Hrvata u selu tefanki. Dan ranije su isti ustae odveli
jednu svinju oko 100 kgr i 30 kgr masti od seljaka Marka Gobca.
O.br. 890-
14) - 1. rujna upuene potjere prema selu Drozgometvi, kotar
Sarajevo, gdje je izvren napad etnika na ophodnju postaje
Pazari, uhieni su 5 etnika i tri ene, kod kojih je naena jedna
bomba, naboji u redenicima i drugi alat za razaranje pruga.
3. rujna oko 15 sati uhien je etnik Velimir Miloevi iz
Hadia, kotar Sarajevo i kod njega pronaen slubeni pitolj
nestalog orunika Isakovia, kao i fes jednog domobrana.
Istog dana oko 17 sati uhiene su dvije ene kao jataci etniki
i u njihovim kuama pronaene su: orunika slubena torba, 2
bombe, jedna patrolna tana, 35 naboja od pitolja orunika
Isakovia. O.br. 897-
15) - 2. rujna je ophodnja oru. postaje Sanski Most naila
kod sela Bonjaci, kotar S. Most na etniku strau i na ovu
pripucala. Jedan etnik je ranjen. Istom prilikom su uhiena dva
jataka. O.br. 881-
16) - 3. rujna su iz Jajca otpoele operacije protiv etnika na
sve strane. Zauzeto je od etnika mjesto Jezero, zatim Varcar
Vakuf. Idueg dana je zauzeto ipovo. Orunike postaje u
naznaenim mjestima uspostavljene. etnici se povlae i bjee na
sve strane, a glavnim dielom u pl-Vitorog. O.br. 878-
17) - 4. rujna oko 13.40 sati je od etnika napadnut vlak br.
12 na pruzi Bravsko - Priedor. Napad je od vojnika koji su bili
u vlaku odbijen. O.br. 886-
18) - 4. i 5. rujna prilikom ienja je u selima Pitalima,
Stijena i Memi brdu uniteno oko 200 osoba, a u selu oralii
oko 150 osoba.
5. rujna je zapaljena kua kod Likog Petrovog sela od jednog
Hrvata. Izgorila je krava sa dvoje junadi. O.br. 877-
19) - 4. rujna napali su etnici i popalili sela ukovo i Oraac,
a obitelji mnogih poklali. Dva izbjeglice muslimana upali meu
etnike, ali su ponovo uspjeli pobjei predstavivi se kao etnici.
2
Vidi dok. br. 260 , 288.
U Hrgaru se nalazi kao etniki voa neki Panto Dragojlovi bivi
priuvni narednik. Vidjeli su dva topa i nekoliko strojnih puaka.
Spomenuti Dragojlovi im je rekao, da e napasti Ripa i sa koje
strane. etnici sele svoje obitelji iz Hrgara u sela Doljane i
Nebljusi. O.br. 875-
20) - Nou 6./7. rujna su etnici iz sela Dabra napali na elj.
most na rieci Dabri i zapalili ga. Napad je izvren strojnim
pukama i puanom vatrom. Za sudbinu orunika i 5. seljaka
straara se nezna.
7. rujna oko 2 - 3 sata etnici su napali mjesto Krupu na
Vrbasu i zapalili drveni most na rieci Vrbasu, koji vodi za selo
Krmine, kotar banja Luka. O.br. 879-

O. broj 931
Po nalogu Vojskovoe,
izvjestitelj za orunitvo,
M.P. pukovnik:
Nedved 3

3
Ladislav.
 BR. 273.
TELEGRAM ZAPOVJEDNITVA BOSANSKOG DIVIZIJSKOG
PODRUJA OD 10. SEPTEMBRA 1941. MINISTARSTVU DOMO-
BRANSTVA O ZLOINU USTAA U ALIPAINOM MOSTU1

BRZOJAVKA
Podpis
astnika za ifru:
Bojnik,
Oznaka i podpis
11. IX. u 0.30 kome je deifrat predat:
Zden. Pili2 Vojskovoi.-

SADRAJ DEIFRATA:

MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA
(Vojskovoi).-

U Alipainom Mostu, ustae poubijali i spalili 60 Srba, a

ljeine nisu pokopali. 3
Zapovjedio sam hapenje ustaa i stavljanje pod prijeki sud.
Franceti znao i nije poduzeo potrebno.
Njemci po nalogu divizije ispituju sluaj i fotografiraju.
Molim da Franceti razorua ove ustae, i da se odstrane iz
Sarajeva.

Zapovjednitvo
Bosanskog Divizijskog Podruja General-porunik
V.T.V. BR. 786 Laka v.r.4

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 2, reg. br. 10/1-22.
2
Zdenko.
3
Vidi dok. br. 271.
4
Vladimir.
 BR. 274
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE PAZARI OD 10. SEPTEM-
BRA 1941. ZAPOVJEDNITVU ORUNIKOG VODA SARA-
JEVO O POBIJENIH JEDANAEST LANOVA PORODICE OKI
NA MESTU ZVANOM DUGI DO" KOD SELA BUHOTINE1
ORUNIKA POSTAJA PAZARI
Taj. Broj 252 PREPIS:
dne 10 rujna 1941 god.
P A Z A R I kotar Sarajevski

Obavjeaj o poginulim seljacima

grko-istone vjere koji su bili ja-
taci etnika dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU ORUNIKOG VODA SARAJEVO.

Dana 3 rujna 1941 godine prilikom potjere za etnicima, koji

su se pojavili na podruju ove postaje, voa potjemog odjelenja
oruniki vodnik Ivan Jozi i ustaki tabornik Kolari Aleksandar
iz Pazaria, na mjestu Zv. DUGI DO" kod sela Buhotine na
podruju orunike postaje Ilida opine Bjelanike napred
navedeni vodnik Jozi u umi u blizini oko 400 m. kod kue seljaka
okia uhitila je etnika Velimiru Miloevia iz Hadia opina
Bjelanike, kotora Sarajevo, te pretresom nad istim pronaeno
je, nastradalog orunikog razvodnika Bajre Isakovia, slubeni
pitolj i kapa domobranca Mije Vukania. - Istog momenta
prednji tabornik Aleksandar Kolari sa jednim odredom ustaa i
civila prili su u blizini kua seljaka okia, od koji su kua
pobjegli 3 etnika a za njima svi ukuani poeli bjeati u umu,
a na ovo beganje prednji tabornik je sa odjelenjem otvorio
puanu vatru da bi spreili begstvo etnika i njihovih jataka
okia.
Po prekinutoj puanoj paljbi doao je prednji oru. vodnik
i ustanovio, da je izmeu kue i ume poginulo nie navedena
lica i to: 1) Nikola oki, 2) Nedeljko oki, 3) Jovo oki, 4)
Marinko oki, 5) Milan oki, 6) Sretko oki, 7) Dimitrije
oki, 8) Mirko oki, 9) Desa oki, 10) Milena oki i 11)
Drago oki.

1
Overen prepis originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 40/3-2.

684
 Voenom istragom od strane ove postaje do danas utvreno
je, da su napred navedeni okii bili stvarno etnici i njihovi
jataci i na etnikoj organizaciji, to se dokazalo sa uhienim
etnikom Brankom okiem iz iste kue napred poginuli okia,
koji je predat nadlenom sudu radi postupka.
Poto je doznato od seljaka sela Drozgometve i Mievia, da
se po umi nalaze neki pobijeni odnosno izginuli to se od strane
ove postaje vodi istraga na pronalasku leeva, te po svrenoj istragi
izvestie se naknadno o broju izginuli ljudi i pronaenim leevima.
Prednji obavjetaj dostavlja se na nadlenost.

DOSTAVLJENO:
Zapovjednitvu 4 orunike
pukovnije Sarajevo;
Krilnom zapovjednitvu Sarajevo Zapovjednik postaje:
Kotarskoj oblasti Sarajevo; i oruniki narednik,
Oru. vodu Sarajevo. Jozo Drlja s.r.

Da je prepis vjeran originalu tvrdi:

Zast. zapovjednika postaje:
oruniki vodnik,
M.P. Ivan A. Jani
 BR. 275
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE SEMIZOVAC OD 10. SEPTEM-
BRA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE O
POPALJENIM KUAMA I UBIJENIM ITELJIMA U SELU KRI-
VOGLAVCI OD USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ORUNIKA POSTAJA
Broj 903
10 rujna 1941 god.
SEMIZOVAC

Izvjetaj o paljevini kua

i osoba na podruju ove
postaje dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.
(J.S.)

Na osnovu brzojavne zapovjedi Zapovjednika 4. orunike pukovnije

Br. Slubeno od 9 Rujna 1941 god. izvjetavam slijedee:
Dana 7 Rujna 1941 god. oko 19 sati dolo je iz Sarajeva 20 ustaa
pod zapovjednitvom logornika Beira Lokmia koji su u selu Krivoglav-
cima opine Rajlovake, kotara Sarajevskog zapalili 29 kua u kojima je
izgorjelo i poubijano 36 osoba, njihova sva imovina sa pokustvom i
ishranom te oko 20.000 Kg. ovrenog i neovrenog raznog ita.
Kue sa nuz-prostorijama izgorjele su slijedei osoba:
1.) Konzulovia Vojne; 2.) piria Save; 3) piria Jove; 4.) piria
Koje; 5.) Milinkovia Dragutina; 6.) Milinkovia Save; 7.) Milinkovia
Vase; 8.) Milinkovia Alekse; 9.) Lalia Miladina; 10.) Koprivice Alekse;
11.) Koprivice Janka; 12.) Koprivice Miloa; 13.) Koprivice Stevana; 14)
Krkar Mitra; 15.) Kuzmana Alekse; 16.) Milinkovia Janka; 17.) Kopri-
vice Pante; 18.) Lalia Vase; 19.) Lalia Maksima; 20.) Lalia Mladena;
21.) Lalia Veljke; 22.) Lalia Jove; 23.) Jevtia Dragutina; 24.) Jevtia
Vase; 25.) Jevtia Alese; 26.) Jevtia Jove; 27.) Jevtia Nikole; 28.) Jevti
Bogdana2 svi iz sela Krivoglavaca i 29.) Jovandia Jove iz sela Joanice,
kotara Sarajevo.

1Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-c, reg. br. 15/1-3.

2Na originalu stoji rukom dopisano pod red. br. 28, ime Jefti Bogdana s
napomenom .javljeno telefonom".
 U napred navedenim kuama izgorjele su slijedee osobe i to:
1) Konzulovi Vojno star 62 god; 2.) Konzulovi Milan star 33 god;
3.) Konzulovi Desa stara 22 god; 4.) Spiri Vasilija stara 34 god; 5.)
piri Nedjeljka stara 6 mjeseci; 6.) Spiri Jovo star 58 god. 7.) piri
Kosa stara 52 godine; 8.) Spiri Nada stara 14 god; 9) piri Mira stara
12 god; 10.) piri Jako star 22 god; 11.) uki Jevto star 7 god; 12.)
uki Luka star 3 god; 13.) uki edo star 12 god; 14) piri Kojo
star 35 god; 15) Milinkovi Dragutin star 60 god. 16.) Milinkovi Desanka
stara 23 god; 17.) Milinkovi Sava star 80 god; 18.) Milinkovi Savka
stara 60 god; 19.) Milinkovi Nikola star 47 god; 20.) Milinkovi Todor
star 19 god; 21.) Milinkovi Stana stara 45 god. 22.) Milinkovi Vlado
star 16 god; 23.) Milinkovi Zagorka stara 22 god; 24.) Milinkovi Vaso
star 23 god; 25.) Milinkovi Aleksa star 53 god; 26.) Lali Miladin star
18 god; 27.) etkovi Dostija stara 55 god; 28.) Crnogorac Marica stara
9 god; 29.) Jovandi Rosa stara 58 god; Jovandi Rosa stara 34 god; 31.)
Jovandi Sima stara 10 god. 32.) Jovandi Nevenka stara 8 god; 33)
Jovandi Stanka stara 6 god; 34.) Jovandi Milka stara 3 god. 35.)
Jovandi Janja stara 14 god. i 36.) jedno nekrteno muko dijete staro 3
mjeseca.
U koliko je koji od ukuana od izgorjeli ostao u ivotu odobrio sam
da izgorjele leeve pokopaju i da razjurenu i naputenu stoku prikupe i
pregledaju do daljne odredbe nadlene vlasti.
Kako je selo Krivoglavci, opine Rajlovake kotara Sarajevo, pot-
puno navedenim paleom uniteno te zaostalo ivlje koje se je spasilo od
poara ostalo je bez ikakove obskrbe na milost susjednih sela pa molim
za urnu odredbu da se zaostalom sirotinjom pro vidi.
U akciji ienja terena i preduzimanja represalija na podruju ove
postaje od strane ustaa potekoa lei u tome, to se pale kue po dolini
pristupane svakome, doim u planinskom terenu iskljuivo vodi akciju
orunitvo sa domobranima i nekoliko mjesnih naoruanih seljaka i kue
osoba koje bi trebalo popaliti ostaju netaknute uslijed tekog prilaenja
k njima obzirom na teren i odmetnike zasjede s molbom na znanje.

DOSTAVLJENO Zapovjednik postaje

Kotarskoj oblasti Sarajevo, oruniki narednik
Krilnom zapovjednitvu Sarajevo, Pero J. Marie
orunikom vodu Sarajevo. J S Br 1023
8/9 V.O. brzojav
Bos. Div. spis
 BR. 276
TELEGRAM RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST
OD 11. SEPTEMBRA 1941. GLAVNOM STOERU DOMOBRAN-
STVA DA SE POALJE SPISAK OD 50 KOMUNISTA I ETNIKA
IZ BIJELJINE KOJE E OTPREMITI U SABIRNI LOGOR JASE-
NOVAC1

TELEGRAM
GLAVNOM STOERU DOMOBRANSTVA -
ZAGREB

676 ZAGREB 553/R 55.11/9.41.17.15.

UMOLJAVA SE DOSTAVITI TOAN POPIS 50 KOMUNI-
STA I ETNIKA IZ BIJELJINE SA SVIM PERSONALU AMA
I MATERIJALOM RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I
SIGURNOST ZAGREB A POTOM LJUDE OTPREMITI U
SABIRNI LOGOR JASENOVAC I TO SAMO U OVOM
SLUAJU. RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGUR-
NOST PRS.
BROJ 3359/1941.
RAVNATELJ: EUGEN KVATERNIK V.R.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 2, reg. br. 12/1-13.

688
 BR. 277

IZVETAJ VELIKE UPE POSAVJE OD 11. SEPTEMBRA 1941.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST O AKCIJI
PROTIV USTANIKA NA PODRUJU KOTARA GRADAAC,
BROJU UHAPENIH I STAVAUENIH POD PREK3 SUD1

VELIKA UPA POSAVJE" U BRODU n.S.

Broj. Taj.: 322-1941. Brod, dne 11. IX. 1941.

Predmet: Izvidi protiv pobunjenika
na podruju kotara Gradaac.

Na broj: 3092/41.

RAVANTELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

ZAGREB

U nastavku amonjeg izvjetaja broj gornji od 5. o.mj.

izvjetava se dalje, da su izvidi protiv pobunjenika sa podruja
kotara Gradaac uglavnom zavreni.
Izaslanik ove upe sa organima Pretstojnitva redarstva u
Brodu vodio je izvide u selu Modriu, a zatim u samom Gradacu.
U Modriu je bilo pritvoreno 255 osoba, od kojih je nakon
sasluanja 19 osoba odreeno za stavljanje pred prijeki sud, jer
je utvreno pojedinanim sasluanjima da su aktivno uestvovah
u pobuni.
Od ove devetnajstorice osam ih je iz sela Vranjska, osam iz
Koprivne, sve podruje kotara Gradaac, jedan iz Podnovlja,
jedan iz Dugog Polja, oba kotar Derventa, te jedan iz Kouha,
kotar Doboj.
Svi ostali, kako je utvreno, nisu uestvovah u pobuni, nego
su na poziv Vlasti prijavili se u Modriu.
U samom Gradacu pritvoreno je bilo 276 osoba. Od toga
broja zadrano je njih 49, za koje postoje dokazi da su uestvovali
u pobuni, neki vie neki manje. I ovi e biti izvedeni pred prijeki

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 15/9.
 sud, poto se jo uhite nekoji za koje se tokom izvia doznalo da
su takoer u pobuni uestvovali.
Kako se izvidima i sasluanjima moglo utvrditi, pobuna je
poela od sela Osjeana, kotar Doboj, iz kojega je sela i glavni
pokreta Boti Stevo, po zanimanju posjednik, te Medie Damjan,
Jaimovi Spasoja i Kupres Milo, teaci, koji takoer spadaju
meu inicijatore pobune.
to se tie samoga povoda pobune, utvreno je da je
nekolicina ljudi, veinom intelektualaca iz sela Osjeana bilo
zatvoreno u Doboju radi komunist, promibe. Nekoliko dana prije
izbijanja pobune ovi su pobjegli iz zatvora i skrili se u ume.
Stevanu Botiu iz Osjeana uspjelo je da doe s ovima u
kontakt te su dogovorno poslali svoje povjerenike u sela Vranjak
i Koprivnu da saope narodu da se die na ustanak."
Iz sela Kouha, kotar Doboj, kao povjerenik doao je u
Koprivinu Joi Sreten koji je sa Bogdanom Grujiem iz Koprivne
stao terorizirati narod, pretei se ubistvom i paleom svima koji
ne bi doli do opine, gdje je bilo zborno mjesto. To je bilo rano
u jutro 23. kolovoza 1941. g. Toga jutra pobunjenici su odmah
poeli sa pukaranjem.
Veina seljaka iz sela Koprivne, uvi prvo pucanje i vidjevi
da ih nenaoruane gone u opasnost, poelo je bjeati sa svojim
obiteljima u umske potoke i skrivati se. Tu su ostali sve dok nije
naa vojska pozvala ih sve da siu u Modrice i prijave se vlastima.
To je bilo u Koprivni. Isto tako slino desilo se i sa seljacima
iz sela Vranjaka. Tamo je doao takoer Gruji Bogdan sa Panti
Trifkom iz Koprivne, koji su na jednaki nain pozivah narod na
pobunu. Veina stanovnika Vranjaka pobjegla je u umske potoke
i sakrila se sve dok ih vlasti i vojska nisu pozvali da se prijave u
Modriu.
Tokom izvia utvrdilo se da su stanovnici sela Dugo Polje i
Podnovlje nakon poziva na uzbunu, poeli bjeati prema rijeci
Bosni, preli je i sklonili se u selo Koprivnu, odakle su sili u
Modriu i prijavili se vlastima.
Meu onima koji su bjeali bilo je i takovih koji su se zadrali
na poziv voa da na rijeci Bosni dre strau. im se zanoilo oni
su pobjegli. Naroita panika zavladala je u selu Podnovlju, kada
je ovo poelo sa vie strana da gori.
to se tie napred pomenutih kolovoa pobune i drugih
vodeih osoba ustanka, oni se nalaze zatvoreni djelom u Gradacu
a cjelom u Doboju. Jedino Boti Stevan jo uvjek nije uhvaen,
ali postoje izgledi za to.
 Na podruju kotara Gradaac vlada sada potpuni red i mir.
Svi oni, koji su puteni nakon sasluanja, daju dojam da nee vie
dozvoliti da se u njihovoj sredini razvije bilo kakova pobuna i
dobiva se utisak da e biti u budui lojalni spram Dravne vlasti
i postojeeg poredka. Jedino je potreban taktian i pametan
postupak od strane svih onih osoba, bilo to predstavnika vlasti ili
Ustaa, koji vre uredovanja s tim narodom. Oni su svjesni toga
da moraju sluati Vlast i vrlo su pokorni, jer su doli do saznanja
da im drugog izlaza nema.
Samo, ako se kod njih izazove panika, onda bjee i tada je
potrebno mnogo taktinosti i opreza da ih se umiri i da dobiju
povjerenje u Vlast.
ZA DOM SPREMAN !

Veliki upan:
Dr Vladimir Saboli
 BR. 278
TELEGRAM POSEBNOG OPUNOMOENIKA POGLAVNIKA U
SARAJEVU OD 11. SEPTEMBRA 1941. GLAVNOM STOERU
DOMOBRANSTVA KOJIM JAVLJA DA USTAE IZ HERCEGO-
VINE DOLAZE U BOSNU DA UBIJAJU I PLJAKAJU1

Podpis
astnika za ifru:
Bojnik
Jaki: Oznaka i podpis
D.. 11.9.1941. kome je deifrat predat:
u 23.10 sati Operativni Odjel Glav. Sto. Dom.

NAJURNIJE

SADRAJ DEIFRATA:

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

- Glavni Stoer

ZAGREB

Ustae iz Hercegovine dolaze u Bosnu i produuju sa ubi-

stvima i pljakom.
Nezadovoljstvo radi postupka Ustaa je obe, bez obzira na
vjeru. - moe doi do opeg ustanka u Bosni.
Zapovjedite odstranjenje ovih ustaa iz Bosne, dok ne bude
prekasno.
Nae vojne snage su preslabe, da ugue sadanju pobunu, -
treba poslati pojaanja.

V.T.V.br, 798
Generalporunik LAKA 2

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.2, reg. br. 11/1-18.
2
Vladimir.
Faksimil dokumenta br. 278
 BR. 279
IZVETAJ POLITIKOG ODSJEKA MINISTARSTVA VANJSKIH
POSLOVA OD 12. SEPTEMBRA 1941. O VANIJIM DOGAA-
JIMA NA TERITORIJI NDH SA PODACIMA 0 ZLOINIMA
MUSLIMANA NA TERITORIJI ORUNIKE POSTAJE IRO VAC1

Zagreb, dne 12. rujna 1941.

IZVJEE

Politiki odsjek /poslije podne/

ZAPOVIJEDNITVO III. HRV. ORUNIKE PUKOV-

NIJE DOSTAVLJA IZVJETAJ ORUNIKE POSTAJE I-
ROVAC:
22. kolovoza upalo je 2000 muslimana u sela Ostoii i irovac-
Gornji. Tom prigodom je poginulo 8 osoba /ene i djece/ i
popaljeno preko 50 domova. Doveli su oko 300 ena i djece iz
postaje Ravanice i sve ih poklali. - Muslimane je predvodio
orunik postaje Ravanice Martin Pilinger. Orunici su stupili u
borbu sa muslimanima-napadaima. Gubitaka meu orunicima
nije bilo.
23. kolovoza napali su ponovo isti muslimani podruje ove postaje.
Ovom prigodom u borbi izmeu muslimana, sjedne strane i ustaa
i domobrana s druge strane zarobljeno je 50 muslimana sa
narednikom Martinom Pilingerom. Ispituje se koji razlog je bio
njihovog napadaja. Prs. 2852/1941.

Zapovjednitvo orunike postaje Prnjavor izvjetava:

2. rujna napala je etnika - komunistika banda na stalnu
oruniku ophodnju u Dubravi Staroj, kotar Prnjavor. Napali su
i oruniku vojarnu. Napad odbijen. 3 ranjena. etnici pobjegli
u umu avka". Broj: 28085/1941.

Zapovijednitvo orunike postaje Bravsko izvjetava:

4. rujna napali su etnici s bombama i mitraljezima osobni vlak
br. 12 kod mjesta Lanite". Napad odbijen. Popravlja se brzogla-
sna linija Bravsko-Klju. Broj 28086/1941.

Zapovjednitvo IV. Hrvatske orunike pukovnije Sarajevo izvje-

tava:
1
Kopija u v n , Vojni arhiv, ANDH, k. 239, reg. br. 33/4.
7. rujna oteena je pruga izmeu Semizovca i Reljeva. Iskoio
teretni vlak i dva vagona prevrnuta. Strojovoa mrtav. Broj
28107/1941.

Redarstvenom ravnateljstvu Zagreb izvjetava:

1. rujna pronaene su od Josipa Kavrana na Selskoj cesti 45
komada naboja za puku Mauser", 6 komada ekrasita, 1 kutija
nepoznatog praka i si. Vodi se istraga. Broj. 28210/1941.

Kotarska oblast - Novska javlja:

3. rujna pokuan je atentat na eljezniku prugu Lipovljani -
Banova Jaruga. Sami atentat otkrio je eljezniki radnik Stjepan
oso. Na lice mjesta doao je nadporunik Plsel. Naeno
nekoliko paketia ekrazita stijen za paljenje, 1 tapin" za paljenje
sa kablom i slino. Na svim omotima irilica. Broj 28242/1941.

Orunika postaja Vrhovine izvjetava:

4. rujna odnijeli su komunisti iz Gornjega Babinoga Potoka 2
svinje od 100 kg. teta nanesena privatniku iznosi 6.000 kuna.
Talijanske vlasti ureuju. - Isto tako napali su etnici 3-4 rujna
na parnu pilanu i opljakali je. Broj 28387 i 28388/1941.

Kotarska oblast Brod na/S. dostavlja izvjetaj orunike postaje

Oriovac 5. rujna eksplodirala je paklena maina na eljeznikoj
pruzi izmeu Sibinja i Starog Slatinika. Vode se izvide. Broj
28394/1941.

Zapovijednitvo orunikog krila Bjelovar izvjetava:

6. rujna vodila se borba izmeu orunika postaje Nova Raa i
Veliki Grevac sa Stevom Pavie, Jurom Klaiem i Jovanom
Daniloviem. U borbi poginuli su Stevo Pavi i Juro Klai, a
Danilovi je pobjegao. - Kod orunika nema gubitaka, dok je
poginuo 1 ustaa i 3 ranjena. Vodi se daljnja istraga. Broj
28495/1941.

Orunika postaja Fuine izvjetava:

6. rujna upotrebljeno je vatreno oruje u blizini granice kod
Srednjeg Jarka protiv kriomara. Zaplijenjena su jedna kola i 4
konja. Broj: 28496/1941.

Orunika postaja Plitvika Jezera izvjetava:

5. rujna prekinuta je brzoglasna linija kod Plitvikog Leskovca.
etnici pucali na samovoz i ranili eljka Krausa. Borba jo traje.
Broj: 28497/1941.
Zapovjednik orunikog krila Vinkovci izvjetava:
6. rujna prebacilo se izmeu Rae i Bosuta na nau stranu 20
etnika. Nakon borbe etnici se povukli prema selu Grku. Broj:
28498/1941.
Zapovijednik pogranine strae Soice izvjetava:
7. rujna poslana ophodnja u pravcu prema Kalju napadnuta je od
kojih 100 komunista u imi Borik". Moli se pojaanje. Broj:
28499/1941.
Zapovijednitvo IV. Hrvatske orunike pukovnije Sarajevo izvje-
tava:
4. rujna kod eljeznike postaje Stamboli, kotara Rogatica
napadnut je vlak od etnika. Ranjen je jedan orunik i jedan
domobran. Zaplijenili etnici 80 puaka i 20 sanduka naboja. Broj:
28500/1941.
Zapovijednitvo IV. Hrvatske orunike pukovnije Sarajevo izvje-
tava:
3. rujna napali su etnici oruniku postaju Ozren. Napadaj
odbijen. Broj 28503/1941.
Zapovijednik orunikog krila Osijek izvjetava:
7. rujna naena je na eljeznikoj pruzi Osijek - Naice kao i na
pruzi Osijek - Vinkovci jedna paklena maina. Do eksplozije nije
dolo. Vodi se istraga, broj: 28555/1941.
Zapovijednitvo IV. Hrvatske orunike pukovnije javlja:
6. rujna oko 200 pobunjenika sruili su 3 mosta na putu Praa-Pale,
kod sela Podvitez, kotar Sarajevo. Poduzete su mjere. Broj:
28556/1941.
Zapovjednitvo IV, Hrvatske orunike pukovnije javlja:
Nou 5-6 rujna na putu Nevesinje-Ulog u mjestu ljive, kotara
Nevesinje etnici su razoruah jednog asnika i domobrana 40.
Broj: 28557/1941.
Zapovijednitvo IV. Hrvatske orunike pukovnije Sarajevo jav-
lja:
5. rujna odbijen je etniki napadaj na oruniku postaju Valetovo
krila Gorade. Broj 28558/1941.
Zapovjednitvo orunikog voda Brko javlja:
7. rujna osvojili su etnici oruniku postaju Lopare, vode Tuzlan-
skoga. Prijeti opasnost postaji iboica i Celi. Potrebna pomo
Broj: 28559/1941.

Zapovijednik orunikog krila u Zagrebu dostavlja izvjetaj oru.

post. Krai:
6. rujna pucali su etnici na orunike ophodnje i mjesne ustae
ispod sela Rude, kotara Jastrebarsko. Tom prigodom ranjen je
ustaa Josip Peni, a jedan je ubijen. Broj: 28563/1941.

Nadstojnik odsjeka:
/potpis neitak/

BR. 280
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE PAZARI OD 12. SEPTEM-
BRA 1941. KOTARSKOJ OBLASTI SARAJEVO 0 POUBIJENIM
PRAVOSLAVCIMA OD STRANE USTAA I DOMOBRANA1

ORUNIKA POSTAJA PAZARI

Broj: 1 1 9 5
Dne 12 rujna 1941 god.
PAZARI kotar Sarajevski.

Obavjeaj o izginulim seljacima

pobunjenicima u Drozgometvi od strane
potjernih odjeljenja pri tjeranju
etnika-pobunjenika dostavlja.

KOTARSKOJ OBLASTI

SARAJEVO

Dana 11 rujna 1941 god. izaslata je ophodnja ove postaje

oruniki vodnik Ivan A. Jozi, pokusni orunik Ahmet Plavi,
i pomoni oru. Redo Kovaevi, Muan Zec i Ahmet Hota u
selu Drozgometvu, koja je u prisutnosti seljaka Mate Janjia i
Riste Turuntaa oca iz Drozgometve pronali da su nie navedeni
pobunjenici i etnici poginuli na dan 1,2, 3 i 5 rujna 1941 god. i to:
1
Kopija u v n , Vojni arhiv, ANDH, k. 155, reg. br. 16/2a.
 IME I PREZIME OEVO IME ODAKLENJE STAROST I POL
1/ Vaso Turunta pok. Milana iz Drozgometve 48 god. Muko
2/ Luka Tome >5 55
3/ Nikola ure 48
4/ StevanVukanovi , Dure 60
5/ Andrija Eli Jove 61
6/ Mladen Andrije 35
7/ Branko Bogdana 15
8/ Tria Aimovi Jove 32
9/ Pavle 45
10/ Jovo Pavle 18
11/ Vojno Marka 18

12/ Jovo Duburi Lazara > 41

13/ Relja Jove 22
14/ Duka Lazara 77
15/ Janko Vukadinovi Riste > 28 n
16/ Vukosava Janka 15 ensko-djevojka
17/ Simo Kruni Pero 55 Muko
18/ Radoja Vase 28

19/ Sava Kuzman Nikole 75

20/ Nikola Save 50
21/ Nedo 28
22/ Stevo 30

23/ Milan Neretljak 30

24/ Pero Banduka Vuine >J 43
25/ Nikola 47
26/ Spaso sin Riste 41

27/ Dejan pok. Spase 18

28/ Vido sin Stevanov 30 5

29/ Vlado akota pok. Alekse > 49 5>

30/ Mirko Stupar 32

31/ Blagoie arenac Manojla 30
32/ Jovo arenac 27
33/ Simo Eli Lazara 55
34/ Marko Kuzman Petra J> 60
35/ Vojno Gogi sin Koste Vrania 18
36/ Mile Tomin 16
37/ Doro Gogi pok.Jove 36
38/ Milan Aimovi Save 30
39/ Sava Krainik Jovan Bara 59
40/ Kojo Save 28
41/ Rede pok Koje 6
42/ Radojka > 4 ensko
43/ uro Jerko Vasilja 34 Muko
44/ Mio Save 28
45/ Mladen Riste 30
46/ Dejan Mie 18
47/ urko Ilije > 31
48/ Toma Stanojevi Pere 47
 IME I PREZIME OEVO IME ODAKLENJE STAROST I POL
49/ Srpko Stanojevi pok. Pere iz Bara 26 god. Muko
50/ Kojo Mie 37
51/ Jovo > 28
52/ Glia 32
53/ Stoja Krainik Save 15 evojka
54/ oro Soldat pok. Stevana iz Bara 40 god. muko
55/ Blagoje Sime 35

Tee ranjenih i to:

1/ Radoja Banduka sin Stevanov iz Drozgometve
2/ Stjepan Gogi pok. Vasilja iz Vrania
3/ Stana Vukadinovi ena pok. Janka iz Drozgometve
4/ Sretko Krainik pok. Save iz Bara 11 god. star, svi gore
navedeni su Grko-istone vjere, obine Bjelanike-Hadii,
kotara Sarajevo.
Svi gore poginuli etnici i jataci u navedenim pobunjenikim
selima su zakopani.
Po kome su sve gore navedeni poginuli t. j. ko ih je pobijo
nije se moglo ustanoviti, jedino se zna to da su veinom poubijani
od strane Tabornika iz Pazaria Ace Kolaria i ustakog rojnika
Ante Brkljaia iz Hadia i pojedini civili koji su se digli u potjeru
za etnicima i jatacima.
Prednje se dostavlja na znanje i daljnjeg nadlenog postupka.
DOSTAVLJENO: Zapovjednik postaje:
4 Orunikoj pukovniji Sarajevo oruniki narednik,
i Krilnom zapovjednitvu
redarstvenim putem. Jozo Drljo, s.r.

NEZAVISNA D R A V A H R V A T S K A
KOTARSKA OBLAST U S A R A J E V U
Broj: 677/41. Taj.
15 rujna 1941 godine
Sarajevo.

Sarajevo, dne 15/IX. 1941.

Velikoj upi Vrhbosna,

Sarajevo.
 ast mi je prednje dostaviti Vam s molbom na znanje.

Za Dom spremni!
Kotarski predstojnik:
/potpis neitak/

BR. 281
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG KRILA GOSPI
OD 14. SEPTEMBRA 1941. GRUPI GENERALA LUKIA KOD
TALIJANSKE 2. ARMIJE 0 SITUACIJI NA SVOME PODRUJU
SA PODACIMA 0 ZLOINIMA USTAA U SELU SMILJAN1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
ORUNIKOG KRILA
GOSPI
T. Broj 248

GRUPI GENERALA LUKIA KOD II. TALIJANSKE

ARMATE

KARLOVAC.

Gospi, 14. rujna 1941.

Savezno zapoviedi Likog Zdruga V.T.Broj 118/41. i zapo-
viedi I. Hrvatske orunike pukovnije Taj.J.S.Broj 640/41. godine
vojno-administrativna situacija u vezi sa komunistiko-etnikom
akcijom na podruju ovog krila u prola 24 sata bila je sliedea:
U toku 13. rujna 1941. godine talijanske vojne vlasti sa 3
svoja teretna samovoza dovezle su u Gospi izbjegle Srbe, a koji
su itelji grada Gospia i to mahom ene i djecu. Ovi povratnici
sada tjeraju iz svojih kua nastanjene po Ravnateljstvu za ponovu,
Hrvate, a tako isto trae od ovdanjih hrvatskih vlasti, da im se
vrate njihove pokretne stvari, koje da su navodno sve Hrvati
odnijeli. Meutim poznato je, a savezno izvieu ovog krila Taj.
Broj 131 od 7. kolovoza, 139 od 9. kolovoza i 158 od 18. kolovoza
1941. godine, da nisu sve Hrvati njima odnijeli.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 67, reg. br. 29/4-1.
 Intervenisao sam kod zapoviednika 2. talijanske pjeake
pukovnije u Gospiu, da bi im prije oslobodio podruja oruni-
kih postaja ovog krila i to Buni, Podlapac, Udbina, i druge od
etniko-komunistikih bandi, pa mi je isti obeao, da e Buni
i Podlapac u toku ovog tjedna rasistiti.
Danas sam dobio dopis od zapoviednika 2. talijanske pjeake
pukovnije iz Gospia u kojem mi je stavio pismeno pitanje, da li
su orunici ovog krila Mijo Krui i Ahmo Kalauzovi, 12. o.mj.
kada ih je talijanski samovoz prevozio iz Udbine u Gospi, vidjeli
trojicu Srba na putu izmeu Udbine i Gornje Ploe, a u vrijemenu
kada je samovoz stajao radi opravke, i talijanski vojnici davali
cigarete, da je jedan od ovih Srba bio naoruan. Pomenutom
zapoviedniku odgovorio sam, a na temelju sasluanja imenovanih
orunika /ija sasluanja se nalaze u spisima ovog krila/ da orunici
su vidjeli zaista da su talijanski vojnici davali ovim Srbima cigarete
i da je jedan od ovih Srba imao na sebi kaput pa je njima izgledalo
da je neto, pod kaputom ali da oni orunici nisu mogli vidjeti
ta je jer je kaput ovaj seljak ostavio prije toga u kui Sime Baste.
Tahjanske vojne vlasti u toku 13. o.mj. nisu dale izvesti
pojedincima privatno nabavljeno ito kako iz mlina, tako i iz
skladita koje se nalazi u zgradi ovdanje upanije, svakako
zamiljajui da se ovo iz Gospia izvozi.
13. rujna 1941. godine kombinovana orunika ophodnja od
naih i talijanskih orunika, a sa naim orunikim vodnikom
Ivanom Stareviem, vrila je pretres po nekim kuama u selu
Smiljanu, kotara Gospi, u cilju pronalaska komunistikog mate-
rijala zaostalog od poznatog gospiskog komuniste Jakova Blae-
via, i tom prilikom su naili u jednoj kui na zgarite na kojem
je bilo ostataka ljudskih leeva, t.j. pougljenisanih. Povodom ovog
sluaja talijanski orunici su se zgraavali i rekli da e izviestiti
svoju komandu o tome i da e ponova ii tamo oni sami, da bi
ovo fotografirali i zatim leeve zakopali. Ovi leevi su ostatci rada
neodgovornih inilaca tako zvanih Divljih ustaa", ali se ustano-
viti ne moe koji su i kada to uinili. O ovome e se voditi
evidencija i im se prikupe pozitivne injenice izviestit e se.
Drugih vanijih dogaaja od poslijednjeg izviea na podruju
ovog krila nije bilo.

Razaslato:
Grupi generala Lukia Karlovac, Zapoviednik bojnik:
Op. upravnom povjerenitvu Karlovac, i Seidl2
Zapovj. I. Hrv. oruni. pukovnije Zagreb.
2
Adolf.
 BR. 282
OKRUNICA PREDSJEDNITVA VLADE NDH OD 15. SEPTEM-
BRA 1941. MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA 0 NAD-
LENOSTIMA I POSLOVIMA U VEZI SA PRELASKOM IZ JEDNE
VERE U DRUGU1

MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA

OKRUNICA

Kod dravnog ravnateljstva za ponovu osnovan je posebni

vjerski odsjek u iju nadlenost spadaju sva pitanja, koja se odnose
na prelaenje sa grko istone vjere na vjeru katoliku, musliman-
sku ili evangeliku. Povodom toga stavlja vam se do znanja
sliedee:
1) Svi poslovi, koji stoje u vezi sa gore navedenim vjerskim
prelazima imaju se rieavati sporazumno sa reenim vjerskim
odsjekom. Sve upute koje bude reeni vjerski odsjek izdavao
mjerodavne su, pa ete stoga naloiti svojim podrunim vlastima,
da se tih uputa imaju drati. Isto tako imaju podreene oblasti
na zahtjev vjerskoga odsjeka istomu dostavljati sve zatraene
podatke.
2) Saobuje vam se da uputite sve podrune oblasti da se od
molitelja, koji ele vjerski prelaz nesmije ubrati nikakova posebna
pristojba osim one koja je po Zakonu propisana, t.j. propisana
biljegovna pristojba na molbu odnosno rieenje. Oblasti moraju
molitelje poduiti, da mogu podnaati kolektivne molbe, a u
sluaju kolektivni molbi bez obzira na broj podpisnika ima se
primieniti biljegovna pristojba kao da je samo jedan molitelj u
sluajevima, gdje je takav obzir radi siromatva molitelja umjestan.
Sa strane dravne riznice nee u tome pogledu biti nikakovih
zapreka.
3) Imate sve odreene Oblasti uputiti i naloiti im, da molbe
u ovom predmetu imaju rieavati bez ikakvog odvlaenja.
4) U sluajevima, da prelaz trae osobe, ije je politiko
ponaanje nepovoljno ili sumnjivo kao to su uitelji, stanoviti
obrtnici, napose gostioniari, trgovci, te one osobe koje su se
politiki isticale, treba o tome podnijeti izvjee reenome vjer-
skome odsjeku, i dozvolu e moi izdati u takvim sluajevima

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 168, reg. br. 53/4-1.

702
 odnosno molbu odbiti samo Veliki upani u sporazumu sa vojar-
skim odsjekom.
5) Imate podrunim oblastima izdati nalog, da strogo paze,
na to, da nitko ne vri bilo kakvog moralnog ili materijalnog
pritiska, a najmanje da silom prinuuje bilo koga, da prelazi sa
jedne vjere na drugu, takove poinitelje imadu u tom poslu
najenerginije sprieiti, Velikog upana izviestiti, te protiv njima
po zakonu postupati.
6) Podrune su oblasti dune sve one, koji su iz jedne vjere
na drugu preli ili prei kane sa svim sredstvima najustakiji
zatititi protiv svakome bilo predbacivanju bilo osveivanju ili
inom bilo kakovom uznemirivanju.
7) Podrune su oblasti napose dune pruiti svaku zatitu i
osobnu i imovinsku sigurnost onima koji sa vjere na vjeru prelaze,
kao i svim dravljanima Nezavisne Drave Hrvatske.
8) Kotarske su oblasti dune voditi tonu oevidnost sa svima,
koji vjeru mjenjaju, te putem Velikog upana vjerski odsjek kod
Dravnog ravnateljstva za ponovu izvjeivati imenini popisom.
Taj imeniki popis mora sadravati:
a) Ime i prezime, ime roditelja, te imena sve djece sa
naznakom muke ili enske.
b) Godinu roenja za svaku osobu.
c) Zvanje, zanimanje i stale /oenjen, neoenjen i udovac ili
udovica/.
d) Selo, obina, kotar, velika upa.
e) Imustveno stanje /pokretno, nepokretno, i priblinu
vriednost/.
f) Dan kada je prelaz zamoljen i kada objavljen.
g) Vladanje prije i nakon prelaza
h) Posebne opaske
Kotarske su oblasti dune podnijeti ovakovo izvijee i o
svima onima, koji su sa jedne vjere na drugu preli prije ove
okrunice.
Obavijest: Ministarstvu unutarnjih poslova, time da ovu
okrunicu ima dostaviti svim Velikim upanima te vjerskom
odsjeku kod Dravnog ravnateljstva za ponovu.

Zagreb, 15 rujna 1941 GLAVNI TAJNIK

Predsjednitva vlade
U.Z.
IVANKOVI s.r.
BISKUPSKI ORDINARIJAT
BANJA LUKA
Broj: 4592/41
Banja Luka, 27 rujna 1941.

Prednje se stavlja vl. duobrinom sveenstvu na znanje

ravnanja radi.
FRA JOZO
MP biskup.-

L
BR. 283
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI LIVNO OD 15. SEPTEMBRA
1941. UPRAVNOM POVJERENIKU KOD ITALIJANSKE 2. AR-
MIJE O SITUACIJI NA SVOJOJ TERITORIJI I STANJU PRAVO-
SLAVNOG IVLJA POSLE IZVRENIH USTAKIH ZLOINA1

KOTARSKA OBLAST U LIVNU.

Broj: 17/41 V.T.
15/IX. 1941. god.
LIVNO.

Predmet: Stanje javne sigurnosti.

Na T. broj 146/41.

UPRAVNOM POVJERENIKU KOD II ITAL. ARMADE

SUAK.

U vezi naloga Velike upe Pliva i Rama u Jajcu T. broj

146/41 od 8. rujna t.g. podnosi se slijedei izvjetaj:
Openito stanje javne sigurnosti nije dobro. Ve je prolo
dva mjeseca od pobune te u zadnje vrijeme relativno vlada mir,
ali se posljedice osjeaju na svakome kraju. Mnogo imade napu-
tenih domova i imanja, djelomino potpuno praznih a djelomino
sa nekoliko preostalih lanova porodica bivih grko-isfonjaka i
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 220, reg. br. 39/3.
 to veinom ena i djece. Narod je prilino deprimiran i ivi u
nekom strahu. Po dolasku italijanskih trupa taj strah kod naeg
svijeta nije mnogo popustio.
Preostali pojedinci grko-istonjaci od kojih su se nekoji borili
a drugi bili po umama polako se vraaju kuama i do sada ih se
je vratilo oko 150. Narod se boji ovih a osobito od kako je 14
grko-istonjaka veinom ena i djece izilo iz jame gdje su bili
baeni. Istina od dolaska Itahjana nije bilo nikakvog napadaja ali
svejedno jedni druge gledaju sa nepovjerenjem.
Na podruju kotara bilo je oko 6.000 izbjeglica to iz
Glamokog a to iz Grahovskog kotara. Iz Glamokog se je do
sada vratila veina i ostalo je jo oko 1000 a iz Grahovskog 450,
koji su svi djelomino smjeteni u samome Livnu a djelomono u
selima bivih grko-istonjaka. I to dosta uzenemirava narod.
Kraa i pljake bilo je na sve strane a i danas imade pomalo.
Poduzimaju se sve potrebne mjere na suzbijanje, no svagdje je
nemogue dospjeti. Italijani dre korektno ali i prilino pasivno.
Izdah su proglase radi prikupljanja oruja i zatite svih i svakoga
bez razlike na vjeru. U poslove nae uprave ne mijeaju se.
Jedan oficir Italijanske vojske uselio je u kotar radi odravanja
veze. Od njihovog dolaska desila su se dva nemila incidenta no i
oni su na miran nain rijeeni i to:
I. Dne 6/IX.1941. u 23 sata pokusni orunik postaje Livno Pui
Mijo u pijanom stanju bacio je iz svoga privatnog stana jednu
defenzivnu bombu. Od pucnja iste uznemirio se je grad a i
ovdanja italijanska posada. Italijani su ga uhapsili, no poto su
ustanovili, da nije to upereno protiv njih pustih su ga. Odmah je
otputen iz slube i predat na daljnji postupak naim vojnim
vlastima.
II. Dana 6/IX. 1941. god. u 3 sata posle podne stoerni pobonik
Kai Vlado iz Livna dao je uhapsiti na svoju ruku teaka Daju
Jakova. Sutra dan t. j.7/IX. zapovjednik italijanske posade dao je
radi toga uhapsiti sto. pobonika Kaia Vladu. Za sve to ja nita
nijesam znao. Zapovjednik Italijanske posade pozvao je nato
mene, logornika i gradonaelnika i rekao nam je, da je Kaia
uhapsio da e ga predati njihovom prijekom sudu. Naime zapo-
vjednik Italijanske postaje saznao je, da se kod nekoga mlinara
nalazi oruje i pretresom pronali su kod istoga mlinara jednu
vojniku, jednu civilnu puku i jedan revolver. Kai da je postum-
njao na Daju da je on to Itahjanima prijavio, pa da ga je radi
toga dao uhapsiti i jo da mu je prijetio da e ga ubiti kada Italijani
odu. Ovim da je Kai poinio zloin iz t. 2 proglasa za koji je
predviena smrtna kazna. Na nae zauzimanje pustio je Kaia.
U selu Guberu Italijani su takoer pravili pretrese radi
pronalaska oruja. Nali su jednu vojniku puku i pritvorili su 9
osoba.
Intervenisao sam i 5 su ih odmah pustih a 4 su drah 3 dana
u pritvoru.
Inae drugih dogaaja nije b i l o -
Kotarski predstojnik:
M.P. /potpis neitak/

BR. 284
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE BRAVSKO
OD 16. SEPTEMBRA 1941. O VOJNOJ SITUACIJI NA SVOME
PODRUJU SA PODACIMA O ZLOINIMA USTAA U SELIMA
JASENOVAC I BRAVSKO1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
3. ORUNIKE PUKOVNIJE

J.S.Broj 1090.

Izvjee o situaciji na
podruju postaje Bravsko.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

ZAGREB

Banja Luka, 22. rujna 1941.

Zapovjednik orunike postaje Bravsko sa dopisom Broj 862.

od 16. rujna 1941. dostavlja slijedee izvjee:
Dne 16. rujna 1941. etnika rulja od oko 50 etnika napala
je u 7.45 sati u mjestu Bravski Vaganac, 17 bojnu satniju. U ovoj
borbi uestvovala je cela satnija, 10 orunika ove postaje i neto

1
Kopija u VE, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 38/10.

706
 ustaa. U borbi je poginulo 6 domobrana i 8 ranjeno. Od orunika
nije nitko ranjen niti poginuo. Leevi domobrana preneti su u
Bos. Petrovac, a ranjeni upueni su u bolnicu na lijeenje u Bos.
Petrovac. U ovoj borbi, ubijeno je 12 etnika iji su leevi ostali
na mjestu borbe, a bilo ih je i ranjenih oko 20 ali se nijesu mogli
pronai uslijed guste ume i to su ih njihovi drugovi odnosili sa
sobom.
16. rujna 1941. polusatnija 5 ustake bojnice, u mjestu
Jasenovcu spalila je vie seljakih kua i sve to je u tome mjestu
zateeno ivo, poubijano je i spaljeno u izgorjelim kuama U
istom ovome selu uhvatili su 5 seljaka koji su kosili travu na
livadama pa su i njih ubili. 17. rujna t.g. ista satnija zapalila je
10 kua u samome mjestu Bravsko, te sve to su zatekli ivo,
ensko i muko poubijali su i spalili u kuama. Poslije ovoga
ustake jedinice povukle su se u Bos. Petrovac.2
Sada je stanje javne sigurnosti na podruju ove postaje veoma
ugroeno, jer su svi odrasli seljaci odbjegli u umu, radi stvaranja
jaeg fronta protiv nas i nae vojske, te prema tome moe se
pozitivno oekivati svakog momenta katastrofa ove postaje, t.j.
kako ljudstva tako i svega ostalog to se u postaji nalazi.
Dne 16. rujna 1941. oko 13 sati, poslije prolaza osobnog
vlaka, etnici su na mjestu Rijeka" digli eljezniku prugu u zrak,
u duini od oko 50 metara. Vlak iz Bravskog za Prijedor uslijed
razruenja pruge nije se mogao vratiti. Na 17 rujna t.g. ovaj je
vlak iao samo do Grmea, odnosno do Rijeke, gdje je preuzeo
putnike i ostali materijal od tamo dolazeeg vlaka i prevezao do
Bravskog. Porueni dio pruge opravlja se i moda e jo u toku
dana biti gotova i promet e se normalizirati.
eljezniki brzoglasni saobraaj od Bravskog prema Prijedoru
pokidan je, koji se sada opravlja. Takoer je brzoglasna linija od
Bravskog prema Bos. Petrovcu na vie mjesta isjeena i veze sa
Bos. Petrovcem nema. Ove se linije opravljaju po radnicima iz
Kljua uz osiguranje po orunicima ove postaje.
Pobudom ustake akcije, svo stanovnitvo iz ovdanjih sela
koje nije izginulo odbjeglo je u umu i sada je izazvato na odlunu
borbu i osvetu prema mjesnoj posadi i ovoj postaji, pa je sada
oekivati svakog momenta najogorenije njihove napade na mjesto
Bravsko, gdje postoji velika opasnost za elez. postaju na kojoj
se nalazi veliki materijal, a naroito to ima mnogo streljiva.
Da bih mogao istrajati u ovoj tekoj i nesnosnoj borbi protivu
pobunjenika, a to je amanetno za oruniki poziv i mene samog,
2
Vidi. dok. br. 298.

707
potrebna mi je hitna pomo pojaanje bar sa jo 5 orunika, jer
se tek sada moe mishti na pobjedu i samoodranje postaje u
rukama orunika, pa stoga i ponovo molim za najhitniju pomo
u ljudstvu.
Svakodnevna borba t.j. do sada 11 etnikih napada na ovu
postaju, kao i borbama na terenu, ljudstvo se izmorilo i nije vie
tako jako i sposobno za izdrljivost u oekivajuim ponovnim
napadima i borbama, pa radi toga je neophodna potreba pojaanje
ove postaje."
Prednje izvjee dostavljam s molbom na uvid.

DOSTAVU ANO:
Vrhov. oru. zapovjednitvu Zagreb,
Ravnatelj, za jav. red i sigurnost,
Velikom upanu upe Sana i Luka i Zapovjednik, pukovnik
Vrbaskom diviziskom podruju.- Novak puk.3

3
Viktor.

BR. 285
REFERAT BOGDANA RAKOVIA OD 17. SEPTEMBRA 1941.
MILANU NEDIU O STANJU SRBA U NDH I NA TERITORIJI
POD OKUPACIJOM ITALIJANA I ZLOINIMA KOJI SE VRE
NAD NJIMA1

PREDMET:

Spaavanje Srba iz Nezavisne drave Hrvatske

i preseljenje srpskih porodica sa teritorije
bive Slovenake okupirane od strane italijan-
skih vojnih vlasti.

Gospodine Pretsednie,

as mi je podneti pismeni izvetaj sa puta koji sam uinio sa

nemakim podoficirom - Gefrajterom Francom pindlerom, a po
pismenom nareenju Vojnog zapovednika nemake vojske u

1
Prepis u v n , Vojni arhiv, A N D H , k. 61, reg. br. 17/12-2, 4, 6. Prepis
referata dostavio je Prijavni ured hrvatskog domobranstva u Zemunu 8. oktobra
1941. Ministarstvu hrvatskog domobranstva, Glavnom stoeru, uz izvetaj o
situaciji u Srbiji, k. 61, reg. br. 17/12-4.
Srbiji, a na molbu i zahtev Ministara Gospode Pantia Duana,
Cincar-Markovia Aleksandra, Ulmanskog Milana, Letice Du-
ana i drugih uglednih linosti iz srpskih i nemakih krugova.
Pre nego to otponem da izlaem injeniko stanje smatram
kao svoju prvu dunost da zahvalim Zapovedniku nemake vojske
u Srbiji generalu gospodinu Dankelmanu i naroitu zahvalnost
pukovniku Gospodinu Fursteru, komandantu Herehnachrihten
Fuereru (k-tu vojne obavetajne slube) u Srbiji, koji nam je po
etvrti put omoguio da se nekoliko hca nemake vojske radi
veeg uspeha i spasavanja najboljeg cveta srpstva od ruku hrvat-
skih ustaa i uvanje naih glava u vrenju plemenite, teke
nacionalne misije odemo u razna mesta Nezavisne drave Hrvat-
ske. Pukovnik gospodin Furster za ovu nacionalnu i tunu misiju
stavio mi je dva svoja oficira Gospodu kapetana ilte i porunika
Fiera, kojima na ovaj nain toplo zahvaljujem, kao i svoga
vrednog i sposobnog gefrajzera Franca pindlera, koji zajedno
samnom sa ljubavlju radi na spasavanju srpstva. Ne manju
zahvalnost dugujemo gospodinu ritmajsteru Pihtu, kao i ostaloj
gospodi iz Komande taba vojnog zapovednitva nemake vojske
u Srbiji, koji na svakom koraku pruaju pomo da se spasu i
sauvaju od logora i zatvora desetinama hiljada srpskih porodica
na podruju Nezavisne drave Hrvatske.
Ovu misiju preuzeo sam iz svoje line inicijative, bez ikakve
nagrade, obavljajui je predano, uz odobravanje i pohvalu svih
izbeglica, koje smo na hiljade preveli ovamo.

injeniko stanje u Nezavisnoj dravi Hrvatskoj.

Srbi u Nezavisnoj dravi Hrvatskoj ubijaju se, kolju, mue i

progone nainom koji nije poznavala do danas istorija naeg i
drugih naroda. Po iskazima nemakih upuenih krugova, kao
najmerodavniji ubijeno je od meseca aprila do danas 350.000 Srba,
a pored toga u raznim zatvorima i logorima ove nove drave
nalaze se zatvoreni po prilici 50.000, ene, deca i ljudi. Pored
zatvorenih Srba nah smo u logoru Jasenovcu i 50 Nemaca,
lanova nemakog Kulturbunda, za koje nemake vojne vlasti
neznaju a verujemo da ih na drugim mestima ima i vie, pa
smatram za svoju dunost da o ovom obavestim Zapovjednitvo
nemake vojske u Srbiji i da ga molim da nemaku pratnju koja
me prati u vrenju ove nacionalne misije to pre polje da pored
Srba, ija imena su uneta u posebni spisak koji ide kao prilog
ovog izvetaja, izvuemo iz logora Jasenovac i to Rudolfa Sinka
 i 49 folksdojera, poto je ivot pod otvorenim nebom, bez hrane
i svake higijene nesnoljiv te moe svakog trenutka nastupiti tea
oboljenja i smrt.
1) Transportovanje Srba eleznicom obavlja se u zatvorenim
teretnim vagonima na jedan neoveanski nain, tako da je kod
preseljenja logora iz Gospia u Jasku stigao transport 20 avgusta
sa 5 a 25 avgusta sa 11 mrtvih Srba. U vagonu su bacani po 70
ljudi i tako putovah 3 dana bez hrane i vode, kako kod ureivan
ukrcavanja dvojica su kao suvini preostali, to su ustake strae
izvrile streljanje na licu mesta a na oi svih Srba koji su
transportovani za Jasku.
2) Na dan 31 avgusta prebaeno je iz Bosne preko SI. Broda
grupa od 500 Srba i na prelazu preko provizornog mosta na reci
Savi ustake strae ubile su 40 Srba koji su prebaeni i sahranjeni
na bosanskoj strani.
3) Bolnica za leenje umobolnih ljudi u Vrapu dobila je po
iskazu lekara akt ustakog zapovednitva da se primi na leenje
jedan umobolni ustaa i da se leenje otpone odmah jer dotino
lice zasluno za ovu dravu poto je ubio preko 700 Srba, pa e
biti po ozdravljenju koristan i za druge zadatke.
4) U Nezavisnoj dravi Hrvatskoj danas postoje dve vrste
zatvora i logora, jedna vrsta tih logora je u Capragu, SI. Poezi
i Bjelovaru, gde se prikupljaju Srbi iz raznih krajeva Hrvatske da
bi se vremenom prebacili u Srbiju. Broj hca u ova tri logora iznosi
3.000. Druga vrsta zatvora zovu se zatvori i logori za red i
sigurnost". Ovih zatvora i logora ima po mnogim selima i
gradovima Nezavisne drave Hrvatske od kojih emo pomenuti
Jasenovac sa 5.000 Srba i 50 Nemaca, Krapje sa 3.000 Srba,
Kruica sa vie hiljada, zatim Dugo Selo, Nova Gradika,
Petrinja, SI. Brod, Kerestinac i Zagreb. U prvoj vrsti logora koje
smo napred spomenuh postupak sa ljudima je bolji i ti logori
dolaze po Komandu eneraltabnog pukovnika K. Jendraia i
Direkcije Ponova". Po izjavi komandanta logora izdravanje
jednog Srbina kota njihovu dravu 100.- dinara dnevno, a sva
pokretna i nepokretna imovina ovih Srba je oduzeta od strane
Direkcije Ponova". Drugom vrstom logora i zatvora komanduje
g. Eugen Kvaternik. Ovi su logori vrlo slabi i nalaze se po vlanim
umama, gde su napravljene provizorne nastrenice bez vrata i
prozora, bez slame i pokrivaa ljudi provode svoje teke dane a
hrana ovih zatvorenika sastoji se iz slabe supe i jednog krompira,
i taj obrok je samo jedanput dnevno. Zatvorenici g. Kvaternika
bacani su po zatvorima i logorima bez ikakve optube, samo zato
 to su Srbi i pravoslavni, a zauzimali su izvesne poloaje u
kulturnom i privrednom ivotu. Veina ovih zatvorenika radila je
od svoje rane mladosti po kolama i drutvima na zbliavanju
srpskog i nemakog naroda, to im to danas mladi g. Kvaternik
uzima kao zlo i proglauje ih kao neprijatelje Hrvata, pa i za
komuniste, a kao dokaz tome da i jedno i drugo nisu moe
posluiti i to to se u logorima nalaze estiti Srbi, u svakom sluaju
nacionalno ispravni, kao i dvojica glavara srpske pravoslavne
crkve Petar Zimonji, vladika i Sava Trlaji, vladika, te veliki broj
ispravnih i nacionalnih svetenika, kao i graana izmeu kojih
treba pomenuti Mihaila Sandaka, efa saobraajne policije u
Zagrebu, Dr. Branka Pelea, Dr. Nikolu Mrvoa, Dr. Milenka
Markovia, Dr. Paju umanovca, Svetozara Milinova i dr.
Oruana akcija Srba po umama u Nezavisnoj dravi Hrvat-
skoj nije dola kao posledica neke politike borbe imeu Nemake
i Rusije. Ti Srbi najmanje su, kao to ih Hrvati prikazuju,
komuniste. Naprotiv, to su ispravni nacionalni elementi, daleko
od svake destruktivne akcije, a koji su pobegli u ume iz jednog
jedinog razloga - da spasu ive glave i ne dozvole da budu klani
i zlostavljani na zverski nain.
Ustake strae i komandanti logora u Koprivnici, Jasenovcu,
Krapje i drugim mestima ale to im je dunost da uvaju nevine
Srbe jer su to mirni i dobri ljudi i za njih ne postoje nikakve
optube i dre se vie meseci nesasluavani niti kanjavani, te su
mene i moju nemaku pratnju umolili da u Beogradu kod
nemakih vlasti i Srpske vlade preduzmemo korake da to pre
spasemo ove estite ljude da od hladnoe i slabe hrane ne umru.
Svi ovi zatvorenici lako su odeveni, odela i obua dotrajali, kao
kod doktora Badovinca Nikole, Dr. Kosanovia Milutina, Dr.
Mihaila Milia, Nedeljkovia Momila, Vasiljevia Niifora i
ostahh koji su u spisku navedeni. Veina Hrvata danas ale za
ovako neoveanski postupak hrvatskih ustaa sa Srbima, koji su
podlegli zverskim muenjima po raznim tamnicama Nezavisne
drave Hrvatske.
Nemaka pratnja koja me pratila na ovom putu postrojila je
u svim logorima Srbe, pitala ih je da li su kad radili protiv Hrvata
protiv Nemaca ih u opte neto to bih ih dovelo pred odgovornost
i svi bez razlike odgovorili su da nikada nita uinili nisu, ve
naprotiv da su prema nemakoj dravi i sa samim Hrvatima delili
ista miljenja i bili lojalni graani, pa stoga mole, poto krivice
nema, da se spasu ili da se ubiju, jer nain ivota koji oni provode
 u logorima vrlo je teak, neizdrljiv, pa su umolili nas da budemo
tumai kod nemakih i naih vlasti u Srbiji da im je jedna jedina
elja da preu u Srbiju, nacinalnu, zdravu i realnu i da snano
pojaaju redove trezvenog, nacionalnog elementa. Mene i moje
pratioce na ovom tekom putu duboko je potresao susret sa
ljudima u logoru u Jasenovcu, Krapjama i Koprivnici, kojima smo
se pretstavih ko smo, zata dolazimo, a oni su na to poeh da
plau molei spas od Nemake, kliui ivela nemaka vojska,
iveo na Beograd! Nervi ovih ljudi su sasvim popustili, jer svakog
trenutka stiu nareenja da se ubijaju Srbi, tako da njihove
porodice ostanu bez svojih domaina i ruku koje su godinama za
njih radile, hranei majku, decu i slabe ene. Mnoge srpske
porodice danas su zavijene u crninu, a bie ih i vie ako ef
nemake policije u Berlinu Gospodin Himler ne naredi g. Eugenu
Kvaterniku, komandantu logora za red i sigurnost" da zatvorene
ljude legalnim putem prebaci u Srbiju. Kao dokaz da g. Kvaternik
i njegov tab ne polau mnogo na nareenja nemakih vlasti,
potvruje ve i sama injenica da su njemake vlasti izdale dozvole
srbima uposlenim u raznim dravnim preduzeima koja obavljaju
rad pod nemakom vojnom kontrolom, a u kojima izriito stoji
da je lice uposleno i da rad obavlja pod kontrolom nemakog
oficira i da se isto nesme hapsiti bez znanja nemake vojske, a
ustae su ovakva dokumenta pocepale i hce bacali u logor za red
i sigurnost". Kao dokaz ovom prilaem fotografisane legitimacije
- Ausnjeiss- hca i uredne pasoe. Mesec dana i vie u zagrebakoj
policiji, bez ikakvog sasluanja zatvoren je eljezniki inovnik
Dragutin Mili, koji je kod sebe imao ispravne pasoe i dokumente
za druga hca koje je imao da dovede u Srbiju i na traenje
Nemakog zapovednitva ovo lice koje pripada stranci Zbora"
do danas nije puteno iz zatvora. U zagrebakim bolnicama i
klinikama nalaze se mnogi Srbi za koje ne postoje nikakve
optunice, ali su ipak pod nadzorom i kontrolom pohciske strae,
kao Dr. Milica Gaji, Rada Pribievi i Dr. Bara, svetenik iz
Siska.

injeniko stanje u okupiranom delu Slovenije od strane Italijana.

U Metliki, Semiu i Novom Mestu nalaze se oko 600 srpskih

porodica, izbeglih iz Gorskog Kotara i Korduna da ne bi bih
pobijeni od Hrvatskih ustaa. Izbeglice su smetene po raznim
domovima Slovenaca, koji ih izdraavaju, jer sa sobom nita nisu
poneli sem glave.
 LJUBLJANA. Danas u Ljubljani se nalaze preko 4.000 Srba,
od toga 90 oficirskih porodica, kao porodice generala Maia,
pukovnika ivanovia, pukovnika Gladovia, pukovnika Stojano-
via, majora Baia, kapetana Ristia i Teia, kao i mnoge druge.
Pored njih ive i stotine inovnikih porodica bez svojih hranitelja,
poto su njihovi domaini kao bivi obveznici jugoslovenske vojske
nalaze u zarobljenitvu. Dalje u Ljubljani se nalaze Srbi, bivi
aktivni oficiri i podoficiri, koji su kao i ostali graani Srbi vrlo
korektni prema talijanskim vlastima, te svi zajedno uivaju gosto-
primstvo i pomo Visokog italijanskog komesara u Ljubljani, a
koje se kree od 400 do 700 lira meseno. Pomo Srbima u
Ljubljani deh pravoslavni svetenik g. Bogdan Matkovi.
Kako jo jedan dokaz za potporu moga rada dobio sam pismo
za gospodina Ministra i generala i doktora Gleisen Horstenau-a,
komandanta nemakih trupa u Zagrebu, u kome njegov lini
prijatelj i drug iz vojne akademije u Nemakoj kao Srbin moli da
meni prui punu potporu pri ovoj tunoj misiji na spasavanju
Srpstva.
ast mi je umoliti Gospodina Pretsednika da se ova moja
pretstavka uzme odmah u pretres i da mi se omogui tehnika,
materijalna i moralna potpora, kako bih mogao ovu visoku
nacionalnu dunost da izvrim do kraja, a da na taj nain i ja sa
svoje strane pripomognem Gospodinu Pretsedniku pri spasavanju
naeg naroda.
Molim Gospodina Pretsednika da izvoli primiti izraz moga
dubokog potovanja,

17 septembar 1941
Beograd

Gospodinu Milanu Nediu,

pretsedniku Ministarskog saveta
BEOGRAD
 BR. 286
IZVETAJ KOTARSKE ISPOSTAVE BOSANSKI BROD OD 17.
SEPTEMBRA 1941. VELIKOJ UPI POSAVJE O HAPENJU PRA-
VOSLAVACA1

V.T.broj 36/1941
Bos. Brod 17. rujna 1941.

P.O.
VELIKOJ UPI POSAVJE

BROD N/S

Na ruke g. Velikog upana.

U vezi prednjeg nareenja u prilogu pod ./. predlau se
izvjetaji orunike postaje Bos. Brod i Donjeg Klakara po
predmetu naprijed navedene prijave. 2 - Istina je da su u vezi sa
nastalom pobunom u selu Podnovlje, kotara Dervente od strane
ustakih dunosnika preduzete preventivne mjere u tom pravcu i
da je preventivno pritvoreno bilo do 800 lica grko istonjaka,
koji su nakon uguene pobune puteni svojim kuama. - Prigodom
ovoga pritvaranja saraivala je i njemaka narodnosna skupina u
Bos. Brodu sa ustakim dunosnicima. - Nadodaje se da je ovom
prilikom bilo par lica koja su se izgredno ponaala a koja su ve
to kanjena sa strane ove ispostave a protiv nekojih vodi se jo
postupak po nadlenoj vlasti. - Prileei izvjetaji orunikih
postaja predlau se na znanje.-

Priloga: 2

NADSTOJNIK
kotarske ispostave:
M.P. /potpis neitak/

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 55/11-1.
Vidi dok. br. 246, 262, 264.

714
 BR. 287
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG KRILA GOSPI
OD 18. SEPTEMBRA 1941. GRUPI GENERALA LUKIA KOD
TALIJANSKE 2. ARMIJE O VOJNIM AKTIVNOSTIMA NA
SVOME PODRUJU I PRONAENOJ JAMI SA LEEVIMA NA
OTOKU PAGU1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZAPO VJEDNITV O
ORUNIKOG KRILA
GOSPI
Taj Broj 258

GRUPI GENERALA LUKIA KOD II. TALIJANSKE

ARMATE
KARLOVAC.

Gospi, 18. rujna 1941.

Savezno izvieu Likog Zdruga V.T.Broj 118/41. i Zapoviedi
I. Hrvatske orunike pukovnije Taj. J.S. Broj 640/41. godine,
vojno-administrativna situacija u vezi sa komunistiko-etnikom
akcijom na podruju ovog krila u poslednjih 48 sati bila je sliedea:
Orunika postaja Vrhovine izviestila je: 14. rujna 1941.
godine u 15 sati kombinovana orunika postaja od naih i
talijanskih orunika, zatekla je na elj. postaji Vrhovine, seljanku
Mariju Grbi, iz Crne Vlasti, kotara Otoac, koja je tada stigla
sa vlakom iz Zagreba, i prilikom pretresa kod iste pronaeno je
da je ista doputovala iz Zagreba, a sa sobom je nosila 45 komada
listova upuenih raznim prijateljima izbjeglih Srba - privatnim
licima. Po nalogu talijanske vojne vlasti ista je pritvorena i listovi
pregledani od strane naeg i talijanskog orunitva. Sadraj listova
mahom je privatne sadrine i albe izbjeglih Srba u Srbiju, te
teak ivot tamo, kao i pitanje na svoje poznate upravljeno, na
koji nain bi se mogli vratiti u nau dravu. Po pregledu listovi
su po nalogu talijanske vojne vlasti urueni poti, a pomenuta
Grbika putena je na slobodu i zapoveeno joj da vie nesme da
se vrati u Srbiju.
Orunika postaja Karlobag izviestila je: jedna talijanska
komisija ve nekoliko dana pretrauje okolicu biveg sabirnog
logora Slano" na otoku Pagu i ista je pronala jednu jamu u vidu

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 67, reg. br. 3/5-1.
 groba, te kada su jamu odkopali da su tamo nali leeve, koje su
polili sa mokrom tekuinom i zatim zapalili.2
Orunika postaja Vrhovine izviestila je: Bivi naseljeni
Slovenci u kotaru korenikom, pri povratku iz sela Trnovca,
kotara Korenica, 11. rujna 1941. godine odakle su ih navodno
protjerah etnici, na putu za Vrhovine kod sela Omoljca, kotara
Korenica, etnici su ih opljakali i to oduzevi im 4 zimska muka
kaputa, jedan zimski enski kaput, 7 pari mukog odijela, 10
mukih koulja, te jo raznih drugih sitnih stvari. Ovaj Slovenac
se zove Ivan Serbek, a vraao se sa svojom porodicom.
Orunika postaja Pazarite izviestila je: 15. rujna 1941.
godine u selo Pazarite, kotara Perui, doao je odred talijanskih
crnih koulja iz Peruia, koji su izvrili pretres stana i ostalih
prostorija Branka Milinkovia i uitelja Rudolfa Ritza, te su tom
prilikom isti nali u kui Milinkovia jedan samokres, nekoliko
naboja za karabin 7,9 mm., pa zbog toga su Milinkovia odveh
sa sobom u Perui i pritvorili i protiv istoga vode istragu.
17. rujna 1941. godine dozvoljeno je putovanje na prugi
eljeznicom Graac - Split, te sam istoga dana uputio privremeno
na slubi kod ovog krila zadranih 6 orunika iz 2. Hrvatske
orunike pukovnije iz Knina, a danas 18. o.mj. upuujem ostalu
dvojicu.
17. rujna 1941. godine javio se u stojbini ovog krila orunik
Josip Sudar sa orunike postaje Korenica, koji je dao podatke o
prilikama u Korenici, kao uzrok njegovog dolaska u stojbinu krila.
Prilog zapisnik izjave orunika Sudara.
18. rujna 1941. godine javio se u stojbini ovog krila Gabre
iki, bivi ustaki povjerenik u Otriu, koji je dao zapisniku
izjavu o napadu etnika na Otri, te ubijstvu orunikog narednika
Stjepana ekia, zapoviednika tamonje orunike postaje. Prilog
zapisnik izjave ikia.
Inae prilike na podruju krila su zasada jo uvjek nenormalne
i nepromijenjene, jer jo uvjek zauzeti predjeh po etnicima i dalje
su u njihovim rukama, t.j. naa vlast jo nije uspostavljena u ovim
predjelima.
Sa 2 priloga.
Razaslato:
Grupi generala Lukia Karlovac.
Opem uprav, povjereniku Karlovac, Zapovijednik bojnik:
Zapovj. I. Hrv. oru. pukovnije Zgb. Seidi3
2
Vidi dok. br. 257.
3
Adolf.
 BR. 288
TELEGRAM PREDSJEDNIKA PRIJEKOG SUDA MOSTAR OD
19. SEPTEMBRA 1941. MINISTARSTVU PRAVOSUA I BOGO-
TOVLJA DA SE MOLBA ZA POMILOVANJE DVA USTAKA
ZLOINCA OSUENA NA SMRT NE PRIHVATI, ZBOG TEKIH
ZLOINA U SELU POPLATA1

HITNO RADI SE O POMILOVANJU

i

BRZOJAVKA

MINISTARSTVU PRAVOSUA I BOGOTOVLJA

ZAGREB
Danas je pred prijekim sudom u Mostaru izreena smrtna
kazna u 16 sati protiv Pere Paina pok. Jure i Mehe Zilia Husina
oba iz Njivica kotar Stolac zbog kaznenog djela iz take II stav 1
Zakonske odredbe o prijekim sudovima od 17 svibnja 1941.
poinjenog time to su u noi od 30 na 31 kolovoza 1941 u selu
Poplatu kotar Stolac ubili iz puaka a zatim bacili u jamu jednog
starca, est ena i etvoro djece svih grkoistone vjere. 2
Osueni mole pomilovanje iz razloga to su im navodno prije
osam dana pred dogaaj u selu Berkoviima etnici poubijah
mnoge roake zatim to su neporoni i to su djelo priznali a
prvooptueni je familijaran.
Sud molbu za pomilovanje ne preporuuje obzirom na teinu
i okrutnost djela.

Mostar dne 19. rujna 1941

Predsjednik Prijekog suda:
/potpis neitak/

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 87-c, reg. br. 42/4-26. Dokumenat,
k. 184, reg. br. 15/4-2, govori o izvrenoj smrtnoj presudi. U prilogu ovog
dokumenta nalazi se skica na kojoj su oznaena mesta zloina nad porodicom Mihi.
2
Vidi dok. br. 260. i 272.

717
 BR. 289
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 20. SEP-
TEMBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU BOSANSKOG DIVIZIJSKOG
PODRUJA 0 ZLODELIMA HERCEGOVAKIH USTAA U
JAJCU I OKOLINI I POKOLJU U PRAVOSLAVNOJ CRKVI U
JAJCU 1

ZAPOVJEDNITVO
VOJNE KRAJINE
Vojni odjel
O. broj 559
20.IX.1941 g.
Sarajevo

ZAPOVJEDNITVU BOSANSKOG DIVIZIJSKOG

PODRUJA

Situacija u Jajcu

Iz dobrog izvora primljeni su slijedei podaci:

U Jajcu vlada puna anarhija, 117 ustaa koji su pobjegli iz
Mostara i Hercegovine ispred tahjanske vojske - veinom musli-
mani iz Gacka i Mostara vre velika zlodjela u Jajcu i okolini.
Veliki upan Bahrija Kadi pao je u nemilost kod ovih ustaa,
u graanskim krugovima pria se da njega lino uvaju vojnici sa
bombama od eventualnog napadaja ustaa.
Kotarski predstojnik tefani u tolikom je strahu da ima
nekoliko stanova, koje nou mora mjenjati, kako ga ustae ne bi
uhvatile-
asnici i vojnici hrvatskog domobranstva ne mjeaju se ni u
to i nesmiju protestirati.
Ne postoji dakle vlast ni velike upe, ni redarstva, ni vojske,
ve jedino ovih ustaa.
Prije etiri dana zaklano je u pravoslavnoj crkvi u Jajcu noem
158 grko-istonih osoba, koje su se na izdati proglas general-poru-
nika vratile svojim kuama.
Oko 5000 izbjeglica iz Jezera i ipova poveavaju se samo
opi kaos u Jajcu, jer ne postoji vlast koja bi uredila njihovo
pitanje.
Sudiju Branka Pelea dre zatvorenog i protiv zapovjedi iz
ministarstva u Zagrebu.
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 85, reg. br. 45/11-1.
 Ustae ne ubijaju pukama ve jedino noem u vrat.
Puanstvo koli katolici, toli i muslimani otro osuuju ovu
anarhiju, ne izlaze iz svojih kua i eljno oekuju dolazak stranih
sila, koja bi opet uvela red i sigurnost.
Dostavljam prednje sa zamolbom da se gornji podaci na
pogodan nain izvole provjeriti. 2

Zapovjednik Vojne Krajine

Rupi v.r.3
oruniki pukovnik

2
3
Vidi dok. br. 302, 305 i 313.
Mate.

BR. 290
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U DERVENTI OD 22. SEPTEM-
BRA 1941. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST O
SITUACIJI NA SVOME PODRUJU SA PODACIMA 0 STANJU
SRBA I BROJU UHAPENIH1

KOTARSKA OBLAST U DERVENTI

Derventa, dne 22 rujna 1941.
Prs. broj: - /1941.
Predmet: Izvjee o situaciji.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

u/
ZAGREBU
Petrinjska 7.

U vezi sa izvjetajem o opoj situaciji od 16. VIII. broj Prs.

82/41. izvjeuje se sljedee:
I Opa politika situacija:
a/ Komunizam: Stanje od posljednjeg izvjetaja nepromijenjeno.
Ve je opaeno meu srpstvom da su naklonjeni komunizmu.
irenja letaka i druge ilegalne hterature nije primjeeno. Radni-
tvo je zadovoljno i mirno radi svoj posao.
1
Kopija u VH, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 1/12.
b/ Srpstvo: Od posljednjeg izvjetaja u samom mjestu vlada
potpuni red i mir. Seljatvo se dri mirno i za sada je zadovoljno,
ako ga se ne dira. U meuvremenu od 20. VIII do 3. IX. 1941.
etnici i Srbi seljaci nekojih sela uz samu rijeku Bosnu izvrili su
pobunu u pojedinim selima, gdje su i izvrili nekoliko napada na
mirna sela tjerajui mirno iteljstvo da se odmetne u ume i stavi
u odpor vlastima. Ta im je pobuna u glavnom i uspjela u opini
Podnovlje, ali je brzom intervencijom nae kao i Njemake vojske
taj napadaj i prevrat uguen i njihovi napadaji suzbijeni.
Za vrijeme voenja tih operacija po vojsci i ustaama, radi
preventivnih mjera imade ovdje uhapenih oko 500 Srba, to
zaetnika prevrata t.j. pobune a to ostalih koji nisu sudjelovah
u toj pobuni kako bi se sada odrao red i mir i pronalo jo
sakriveno oruje.
Glavni zaetnici pobune predani su nadlenim sudovima.
d lanovi H.S.S. i seljake zatite te Gospodarske sloge u
glavnom su pristupili ustakom pokretu.
d/ idovi su mirni i povueni ah im se nita vjerovati ne moe.
Nijesu zadovoljni uspostavom N.D.H. te bi ih trebalo to prije
odpremiti na prisilni rad.
II. Kriminalitet je u opadanju. Teih delikata u ope nije bilo.
III. Socijalno pitanje i prehrana.
Stanje je isto kao i kod prolog izvjetaja. Narod jo uvjek
oskueva, premda je etva dovrena jer usljed loih prilika nijesu
mogh zasijati dovoljne povrine itaricama. Ovakvo e stanje
ostati sve do berbe kukuruza. Ravnateljstvo za prehranu redovno
ovoj oblasti doznauje potrebnu koliinu hrane.
Prema gornjem izvjetaju moe se rei, da je situacija na
podruju ovoga kotara zadovoljavajua. Dogaaji u drugim kraje-
vima nijesu za sada ovdje imah nikakovog odjeka.
Molim da se ovaj izvjetaj uzme na znanje.
ZA DOM SPREMAN

Kotarski predstojnik
M.P. Verhasz v.r.
 BR. 291
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE BRAVSKO
OD 22. SEPTEMBRA 1941. 0 SITUACIJI NA SVOME PODRUJU
SA PODACIMA 0 ZLOINIMA USTAA, POPALJENIM SELIMA
I BROJU UBIJENIH OSOBA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
3. ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S. Broj 1124

Izvjee o situaciji na
podruju orunike pos-
taje Bravsko.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

ZAGREB.

Banja Luka 24. rujna 1941.

Zapovjednik orunike postaje Bravsko sa spisom Broj 879

od 22. rujna 1941. izvjeuje:
Dne 19. 20. i 21. rujna 1941. akcija ustaa na podruju ove
postaje bila je aktivna. Selo Bunaru, Jasenovac, Donje Polje i
Galvice, kotara Klju na podruju ove postaje su popalili. Ovom
prilikom ubijeno je u navedenim selima oko 189 lica odnosno
spaljeno, doim je oko 200 lica pobjeglo u umu. etnika akcija
za ova 3 dana bila je neaktivna na podruju postaje.
21. rujna 1941. etnici su manjom puanom vatrom u selu
Bunare napali ustae, kojom je prilikom jedan ustaa tee ranjen
a 3 seljaka poginula. Ranjeni ustaa podlegao je ranama 22. ov.mj.
i prenet u Bos. Petrovac.
Nou 20. na 21. rujna 1941. etnici su napali ovu postaju i
vojnu posadu, ali je napad odbijen bez rtava na naoj strani.
21. Rujna 1941. u orokalima /Sanica Gornja/, etnici su
minirali eljezniku prugu u duljini od 28 metara. Pruga je jo
istoga dana popravljena i saobraaj uspostavljen. Na pruzi Bravsko
1
Kopija u VH, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 7/11.
- Prijedor vri se sa manjim smetnjama. Saobraaj Bravsko -
Klju, Bravsko - Bos. Petrovac na cesti vri se kamionima i kolima
nesmetano. Brzoglasno-brzojavni saobraaj Bravsko-Petrovac-
Klju ispravna i odrava se.
Privreda je na podruju ove postaje vrlo slaba iz razloga, to
stanovnitvo nema konja za obraivanje polja i vridbu ita. Ova
nestaica konja uslijedila je to seljaci gonei u mlin ili nekim
drugim poslom u Klju, konje izgube na taj nain, to divlje ustae
i naoruani graani u Kljuu, konje uzmu, brano odnosno ito
za sebe, ljude uhite i nekuda odvedu, konje razdijele svojim
seljacima, te na taj nain privreda ovih sela u mnogome trpi.
etva nije nikako dovrena ve truhne po stogovima.
Radi sigurnosti saobraaja od etnika na eljeznikoj pruzi,
odredio sam 240 seljaka koji su svu umu po 20 metara s jedne i
druge strane eljeznike pruge sasjekli, te je time u mnogome
smanjena opasnost od etnika i napada na prugu i objekte na istoj."
Prednje izvjee dostavljam s molbom na znanje i uvid.-

RAZASLATO:
Vrhov. oru. zapovjednitvu;
Ravt. za jav. red i sigurnost;
Vrbaskom divizij. podruju, i Zapovjednik, pukovnik
Vel. upanu upe Sana i Luka Novak puk.2

2
Viktor.
 BR. 292
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE U RAVNOM OD 22. SEPTEM-
BRA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE O
VAENJU LEEVA SA MESTA LISAC - RUDINE I NJIHOVOM
PONOVNOM SAHRANJIVANJU NA PRAVOSLAVNOM GROB-
LJU U ZAVALI1

ORUNIKA POSTAJA
Taj Broj 152
22. rujna 1941 god.
u Ravnom

Izvjetaj o vaenju i
ponovnoj sahrani ljeeva
dostavlja.

ZAPOVJEDNIKU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE SARAJEVO

Dana 20 rujna 1941 godine, doznao je potpisati da je u

Zavalu, kotara Ljubinje, doveeno sa talijanskim kamionom
nekoliko ljudskih ljeeva koji su nedavno prije izvjesnog vremena
od strane ustaa poubijani i negdje u jamu baeni ili u zemlju
zakopani.
Potpisati je odmah sa orunikim razvodnikom Beglerom
Dizdarevi poao u Zavalu radi provjere i ustanovio sledee:
20. rujna t.g. za ista je doveeno u Zavalu sa talijanskim
kamionom 13 ljudskih leeva koji su pre izvjesnog vremena na
nepoznati nain ubijeni odnosno nestali i zakopani Lisac-Rudine,
doveeni su u obinim mrtvakim sanducima i sahranjeni u
grko-istono groblje u Zavali. Provjerom od strane potpisatog
nije se do danas moglo ustanoviti imena ljeeva a niti po ijoj su
zapovjedi iz zemlje iskopani i u Zavalu doveeni te tamo sahranje-
ni, jer seljaci katolici-hrvati u Zavali to nijesu mogli saznati a od
strane grko-istonjaka nee nitko da kae.
21. rujna 1941 godine odrata je sluba u grko istonom
manastiru u Zavali po odobrenju komandanta bataljona talijanske
vojske koja se nalazi u Zavali i tom prilikom izaslata je ophodnja
ove postaje oruniki vodnik Nikola J. imunovi, razvodnik
Marko Ragu i urija Salkovi, sa nareenjem da izvide koliko
e, se po prilici sakupiti grko-istonjaka, kakav e red b i t i i u
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-c, reg. br. 36/3-1.
 koliko bi mogli ponovo ustanoviti imena ljeeva i po ijoj su
zapovjedi u Zavalu dovedem i sahranjeni. Kada je ophodnja dola
u Zavalu izaao je pred njom komandant bataljona tahjanske
vojske i naredio ophodnji da odmah ide nazad u pravcu Ravnog
jer da u Zavali nijesu potrebni poto ima njihove vojske. Ophodnja
se odmah po nareenju komandanta povratila nazad u pravcu
Ravnog tako da nije mogla nita po prednjem ustanoviti.
Istoga dana oko 8 sati doao je u Ravno Komandant bataljona
iz Zavale i potpisatog zapitao zato ophodnja ide u Zavalu,
potpisati mu je odgovorio da ophodnja ide obino u redovnu
slubu, osiguranje eljeznike pruge i brzoglasno-brzojavne linije.
Komandant je ponovo potpisatom naredio da orunici u opte ne
idu u pravcu Zavale jer da ima njihovih dovoljno vojnika koji
osiguravaju eljezniku prugu i brzoglasnu liniju, a ako ima neto
naroito da dou i njemu se prvenstveno jave pa tek onda svoju
slubu obavljaju u zajednici sa njihovim vojnicima.
Potpisati je u vee sa vrlo pouzdane i sigurne strane saznao
da je kod grko-istonog manastira u Zavali zaista odrana sluba,
gdje se sakupilo oko 150 osoba grko-istone vjeroispovijesti, kojoj
je slubi prisustvovao i komandant bataljona talijanske vojske sa
nekoliko asnika i vojnika, te posle svrene slube Boije postrojio
je sav narod pred manastirom a on sa kaluerom stanuo na vrata
i ceo sakupljeni narod slikao jedan Talijanski oficir a posle toga
se narod raziao svojim kuama bez ikakvog nereda ili protizako-
nitog rada.
Sahrani doveenih ljeeva prisustvovalo je oko 60-70 osoba
a sa njima u pratnji dola su dva luksuzna samovoza u kojima je
dolo lica u graanskom odijelu to se takoe nije moglo ustanoviti
od kuda su poto ih iz Zavale niko ne pozna a nijesu se u Zavali
zadravali svega jedan sat.
DOSTAVLJENO:
Zapovjedniku 4 orunike pukovnije
Sarajevo, upi Dubrava, Kotarskoj
oblast Ravno a koncept redovnim Zapovjednik postaje narednik,
putem Krilnom zapovjedniku Bilea. /potpis neitak/
 BR. 293
PREDSTAVKA VAKUFSKO-MEARIFSKOG POVJERENSTVA U
PRIJEDORU OD 23. SEPTEMBRA 1941. UPUENA NEKIM
UGLEDNIM MUSLIMANIMA 0 ZAPOSTAVLJANJU MUSLI-
MANA HRVATA U NDHI NJIHOVOJ UPOTREBI ZA ZLODELA
NAD SRBIMA1

Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Priedoru kao

vjersko pretstavnitvo svih 24.000 Hrvata muslimana ovoga kota-
ra, na irem sastanku muslimana svih slojeva, odranom po
izriitom traenju svih muslimana, dana 23 rujna t.g. (drugu no
ramazana), odluilo je da Vam se obrati ovim putem te Vam
izloim stanje muslimana ovoga kotara, koje u glavnom odgovara
stanje ciele Hrvatske Bosanske Krajine i da Vas zamoli, da se
bratski i muslimanski zauzmete da se ovome stanju nae lieka.
Od osnivanja Nezavisne Drave Hrvatske skoro svakodnevno
u javnosti i to sa najviih mjesta daju se izjave o nama muslimanima
Hrvatima, koje nazivaju cvietom hrvatskog naroda", srikom
ove drave", a naa Bosna koju mi unosimo u sklop Nezavisne
Drave Hrvatske srcem drave, bez kojeg nema ivota samoj
dravi" i t.d. Isto tako vrlo se esto u javnosti opaaju lanci o
predstavnicima i voama Hrvata muslimana, koji uestvuju u vladi
Nezavisne Drave Hrvatske na dobrobit nas bosansko-hercegova-
kih muslimana Hrvata.
Pa ipak i pored svih tih i takovih izjava na hrvatski musliman-
ski sviet u bosanskoj Krajini je zapostavljen, te se njegovo stanje
do danas nije stvarno poboljalo. Uzrok tome je rad mjesnih vlasti,
koje i u naem mjestu kao i u ostalim okolnim mjestima rade
sasvim suprotno onome to govore visoki dravni funkcioneri.
Mjesne vlasti mogu tako da rade zbog toga to ih niko ne
kontrolie u pogledu postupka prema nama muslimanima. Nitko
od naih visokih ni vjerskih a ni politikih pretstavnika ne zadaje
sebi truda, da nas obie te da na terenu se uvjeri o naim prilikama
i potrebama. Ako se i desilo, da je netko od tih funkcionera
negdje i doao, kao to je sluaj s dolazkom g. Ademage Meia,
doglavnika, i g. Hakije Hadia, vladinog povjerenika, u Prijedor,
nitko od muslimana o njihovu dolasku nije nita znao, jer o tome
mjesne vlasti nijesu htjele, da ih obavijeste te je i njihov doek i
kratki boravak izgledao drugaije nego to ele muslimani. Stoga
smo preputeni sami sebi i privatnoj inicijativi, te se sve nae stvari
1
Prepis u VH, Vojni arhiv, ANDH, k. 135-a, reg. br. 2/la, i k. 76, reg. br. 1/la.
 slabo svravaju preko raznih delegacija muslimana, koji su pripu-
teni sluaju da li e biti na nadlenom mjestu primljeni i sredi
da li e se njihovi zahtjevi, koji su uvijek minimalni i opravdani,
uvaiti.
U naem mjestu postoje slijedee dravne ustanove: Ustaki
logor, Kotarsko predstojnitvo, kotarski sud, porezni ured, Kotar-
ska uprava, eljeznika stanica, Sekcija za odravanje pruge,
Graevinska sekcija, umska uprava, Dravna andarmerija, nia
gimnazija, Pota itd. i sve se te ustanove nalaze iskljuivo u
rukama katohka, t.j. kao po nekom pravilu na sva mjesta za efove
dolaze samo katohci. Pod izgovorom da se ne gleda ko je katolik
a ko je musliman, svi nai napori da barem na jedno mjesto
dovedemo za efa muslimana ostali su bez uspjeha. A ba zbog
toga to kod tih mjesnih vlasti neima ni na jedno uglednom mjestu
nitko od mushmana mogu te vlasti da vode isto katoliku
pohtiku, za dokaz ega neka Vam slue ovi primjeri:
U Ustaki logor u Priedoru doli su iskljuivo katolici a meu
njima neki i vrlo nezgodne prolosti, ma da u naem kotaru ima
24.000 mushmana a katohka 8.000, od kojih pravih starosjedioca
i po narodnosti Hrvata ima neto vie od polovine.
Po nalogu toga logora hapeni su svi a i danas se hapse
mushmanski mladii zato to su navodno komunisti, mada za to
skoro u svim sluajima se pokazalo da nema nikakvih stvarnih
dokaza. Po nalogu logornika odbija se acima mushmanima, da
ak i iz niih razreda gimnazije izdavanje potvrda o politikom
vladanju i radnoj slubi, koje su im potrebne radi upisa u kolu.
U koliko bi im se ovakove potvrde najzad i izdaju za to se trae
o njima informacije od njihovih drugova katolike vjere, koji ih
bezrazlono esto puta denunciraju.
Ovaj logor zadrava po nekoliko mjeseci davanje potrvrda
mushmanima, koji trae dravnu slubu, i njihove stvari ne
dostavljaju Glavnom ustakom stanu u Zagrebu, te time ometa
pravovremeno rjeavanje njihovih molbi kod nadlenih vlasti.
Podrkom toga logora na sva mjesta u dravnoj i privatnoj slubi
namjetaju se samo katohci, pa ak i oni koji to ne zasluuju ih
im sluba nije potrebna, dok se od osnivanja Nezavisne Drave
Hrvatske nije ni jedan mjetanin musliman zaposlio u ma kakvoj
slubi, iako je poshje istjerivanja Srba ostalo dovoljno mjesta.
Tabornik u ovome logoru javno izjavljuje, da se muslimanima
ne mogu povjeriti odgovorne slube, jer ne uivaju povjerenje,
ma da je svakom poznato, da preko 75% svih domobrana i
 astnika hrvatske vojske u Bosanskoj Krajini daju muslimani i da
oni snose najvie tereta oko ouvanja obstanka ove drave i
premda je istome poznato da u samome naem kotaru ima
mushmana, koji su prije osnivanja Nezavisne Drave Hrvatske
bili zbog hrvatstva proganjani. Ovaj logor u saradnji sa katolikim
predstojnitvom (kotarskom oblasti), u kome se za pet mjeseci
izmijenilo pet predstojnika na sve mogue naine izigrava uredbu
0 prelazu na vjeru, te dok je lica koja prelaze na katolianstvo
titio, dotle je sva lica koja su prela na islam presionirao, da
ponovno preu u katoliku vjeru, pa ak i pojedinim muslimanima
za vrijeme pobune u Prijedoru skidao trake za slobodno kretanje
nazivajui ih nedostojnim tih dozvola.
Za vrieme pobune u okolini mjesta, bez pitanja ma koga od
mushmana naoruao je ovaj logor meu ostalim muslimanima i
najgori olo, pa ak i cigane, te ovakve tipove upotrebljavao uz
saradnju divljih ustaa za ubijanje mirnog graanskog stanovnitva
grko-istone vjere a to se poshje radilo u cilju da se prikae kako
su samo jedino muslimani zulum inili i da je jedino katolika
crkva jedino sigurno mjesto za zatitu ovih ljudi od muslimanskog
zuhma.
Prikazivanje mushmana u runom svijetlu ide tako daleko da
pojedine pokretne ustae katolike vjere ak i sudovima privode
ene pohapenih pobunjenika i pokuavaju da svjedoe kako
njihovi muevi nisu pobjegh u umu od korektnog ponaanja tih
divljih ustaa ve od zuluma mjetana mushmana koji pristaju uz
te ustae te pljakaju i ubijaju bez milosti".
U oblinjoj ispostavi Kozarcu dvije ustae, kojima se sada ne
moe uhvatiti traga, sa naperenim pukama sile muslimane da
sjekirama ubijaju seljake grko-istone vjere, a poslije se to
prikazuje kao neko likvidiranje starih rauna izmeu mushmana
1 tih seljaka. Znanjem toga logora divlje ustae nose fesove te se
stvara zabuna da sve zlo vre muslimani. ak i ime Tomislava
Dizdara, nekakvog ustakog zapovjednika koji je prvi izdao
naredbu za mjesno ubijanje, iskoriava se da se prikae kao da
je i taj zapovjednik musliman.
Siromani mjetani muslimani stavljaju se pred prijeki sud,
osuuju na smrt i strijeljaju zbog toga to su navodno iupah
nekohko zlatnih zuba iz vilica pobijenih ljudi, dok se niko ne
osvre na nestanak milionskih imetaka, koji su usred bijeloga dana
i to za vrijeme pobune od drugih razneeni o emu je otila
prituba na nadleno mjesto.
 Skoranji zajedniki pokuaj potenih muslimana i katohka
da se ovaj logor zamijeni i u njega dovedu dobri i katohci i
muslimani zasada je ostao bez uspjeha, jer takav zahtjev svih
ovdanjih muslimanskih kulturnih i prosvjetnih drutava upuen
g. Blau Lorkoviu, putem ovdanjeg kotarskog pretstojnitva
izgleda da nije dospio na nadleno mjesto.
U Prijedoru se ukida puna gimnazija, koja je tu postojala vie
godina i svodi se na 4 razreda, ma da se time pogaaju siromani
mushmani mjetani kao i muslimani iz oblinjih kotareva, Bos.
Novog, Sanskog Mosta, Kljua, koji su ovdje slali svoju djecu u
kolu, dok su u susjednoj Banjoj Luci pored pune dravne
gimnazije otvaraju dvije nove privatne gimnazije sa pravom
javnosti, ali pod patronstvom asnih sestara dragocene krvi
Isusove, a nitko od muslimana ne ima da se zauzme da nam se
ova mjesna ustanova sauva.
Dugo bi nas odvelo dalje nabrajanje slinih pojava. Dugo bi
nas odvelo nabrajanje raznih podzemnih akcija upravljenih na to
da nas kompromituju, koje ako se produe prijete da onemogue
svaku lojalnu mjesnu suradnju.
Sada je mjesec ramazan, kada se svi muslimani posveuju
mislima na Boga i dobro svoje vjerske zajednice. Dostavljamo
Vam putem ovoga pisma ovo nekoliko primjera, da o njima u
ove dane razmislite.
Mi kao dobri Hrvati mushmani, gledamo sa bolom na ove
mjesne negativne pojave i duboko smo uvjereni, da se za ove
pojave ne zna nita na visokim dravnim mjestima, a specijalno
da o ovim pojavama nije i ita poznato naem Poglavniku. Zato
molim Vas, koji imate mogunosti da lake doprete do tih mjesta,
da uloite sav svoj ugled, da se s ovim bolnim pojavama stane na
put s najvieg mjesta a mi muslimani koji za istinitost navoda
jamimo svojim potpisima, oduit emo Vam se naim jednodu-
nim povjerenjem.
U to ime estitamo Vam svima ramazan-erif, uz bratski m.
selam.
U Prijedoru, dana 23 rujna 1941 godine.
Bairevi Smailbeg, v.r. Midi Muharem, v.r.
Hasan Dananovi, v.r. auevi Fehim, v.r.
Jusuf Habibovi, v.r. Babi Ahmed, v.r.
Ramadan Ramadanovi, v.r. Suljo Arnautovi, v.r.
Alagi Ibrahim, v.r. Jahi Mustafa, v.r.
KahriEdhem, v.r. ehi Alija, v.r.
BaiBeir, v.r. ari Reuf, v.r.
Salihbegovi Fadil, v.r. Babi Mehmed, v.r.
Alagi Edhem, v.r. Mumin Habibovi, v.r.
Muhamed Trepi, v.r. Smail ehi, v.r.
UzeirTrepi, v.r. Omer Sulejnovi, v.r.
Ing. Kasim Hrustanovi, v.r. Abdulah Hadali, v.r.
Muharem Softi, v.r. pret. Hafiz Husein Cikota,
Vak. povjer. gradski imam
Salko epi, v.r. Amhed iprani, v.r.
Teufik Brki, v.r. Idris Selimbegovi, v.r.
Smail Alii, v.r. Fuad irkinagi, v.r.
Uzeir Alii v.r. Muhamed Sadikovi, v.r.
Alija Bai, v.r. Omer iki, v.r.
Hilmija Hadali, v.r. Nurija Nei, v.r.
Mehmed Hergi, v.r. Kasim Goreti, v.r.
Smajo Habibovi, v.r. Ishak Habibovi, v.r.
SadikBleki, v.r. Mehmed Beganovi, v.r.
Salih N. Sehmbegovi, v.r. Hahd Kapetanovi, v.r.
Kahim Bajramovi, v.r. Kasad Sehmbegovi, v.r.
Hakija Kadah, v.r. Kasim ehovi, v.r.
Pao Pehli, v.r. Adem Kurtovi, v.r.
Salih Ceri, v.r. Husnija Burazerovi, v.r.
Smail Jakupovi, v.r. Muharem Midi, v.r.
Fehim auevi, v.r. Ahmed Babi, v.r.
Suljo Arnautovi, v.r. Ibrahim Hergi, v.r.
Devad Midi, v.r. Sulejman Alii, v.r.
Nijaz Softi, v.r. Mustava Habibovi, v.r.
Jakub Alihodi, v.r. Fehim Kahri, v.r.
Hafiz Smail Kodi, v.r. Omer Jogi, v.r.
Osman Jakupovi, v.r. Safet Kurtovi, v.r.
Inver Petrovi, v.r. Mustafa Selimbegovi, v.r.
Muhamed umurlja, v.r. Ahmed Serhatli, v.r.
Muhamed Kahri, v.r. Esad Petrovi, v.r.
erif ulki, v.r. Ibrahim Mei, v.r.
Alija Jahi, v.r.
Avdo Alii, v.r.
Sulejman ulki, v.r.

Da je ovaj prepis vjeran svome originalu, koji se nalazi u

arhivu ovoga Povjerenstva, tvrdi
Predsjednik vakufskog povjerenstva
M p M. ofti, v.r.
 BR. 294
PROGLAS HRVATSKIH RODOLJUBA OD 24. SEPTEMBRA 1941.
HRVATIMA 0 ZLOINIMA USTAA NAD SRBIMA U MORAVI-
CAMA I POZIV POTENIM HRVATIMA DA SPREE ZLODELA
I MRNJU MEU OVA DVA NARODA

Prilog 1 izvetaja br. 14/A C

Od 24-IX-1941-XIX

HRVATI

U poslednje vreme doiveli smo zaista tragine momente.

Bili smo sretni to smo se oslobodili srpskog neprijatelja. Sve
ostalo to smo pretrpeli je zaista tragino i neugodno.
Zasada nabrojaemo samo dogaaje koji su se odigrali ovde
u Moravicama:
Verujemo da nijedan asni iskreni Hrvat nije oekivao da e
slobodna Hrvatska, ustae, nai oslobodioci, poiniti toliko loih
dela. alosno je da su u Moravicama ustae, koji su bili na vlasti,
opljakali narod i poto su doh ovde pre kratko vreme nisu
poznavali ljude u mestu. alosno je da su ba ti stranci u
Moravieama zatvorili i poubijali preko stotinu nevinih lica, a da
ne govorimo o onima koji su nestali ko zna gde.
Svi znamo da ovi ljudi, ovi etnici, nisu uhapsili niti jednog
Hrvata, a jo manje koga ubili, mada su to mogli uitini za vreme
Jeftia i drugih diktatorskih reima.
Svi znamo da su stanovnici dozvolili da ih uzmu kao mirnu
jagnjad, jer u oseali da imaju istu duu i jer su smatrali da e
ih odvesti pred odgovorne vlasti koje bi im sudile pravedno;
meutim, nisu odvedeni pred sud, ve su poklani i pobijeni od
strane raznih pokvarenih ljudi i bandita.
Ovi banditi nisu tedeli niti one Srbe koji su nam pomogli u
borbi za nau slobodu protiv beogradskih vlastodraca, a izgleda
da su imali malo vie obzira samo prema onima koji su imali
novaca.
Radi ovih bandita, kao kad su bili u Ogulinu aruga Pukari
i neki drugi ovde u Moravicama, 2 svi mi danas podnosimo

1
Prevod na srpskom jeziku u VII, Vojni arhiv, IA, k. 402, reg. br.. 10/2a-4.
Proglas se nalazi kao prilog uz izvetaj Komande 5. armijskog korpusa
y
br 14/AC
od 24. A 1941.
1
Vidi dok. br. 263.
odgovornost i sramotu. Dela ovih bandita dobro su okarakterizi-
rana glasovima koji krue, naprimer pria se da je neki agar
nosio, kao dokaz svog heroizma, po svom selu, oko 50 ljudskih
jezika i 60 pari oiju izvaenih ubijenima u Moravicama. Da li
ovo moe sluiti naem srcu, naem asnom hrvatskom imenu i
naoj hiljadugodinjoj kulturi? Ove ubojice stvorile su jedno takvo
nepodnoljivo stanje, da ne moemo ni zamisliti kako bi se
zavrilo, da Italijani nisu preuzeli vlast.
Moramo shvatiti i ne treba da se udimo kako su skoro svi
Srbi primili Italijane kao oslobodioce.
Usred tolikih zlodela koja su dosad poinjena prema Srbima
i sramote koju su nam naneli ovi nepozvani, jo uvek nastavljaju
da nam prete i da propagiraju mrnju izmeu nas i Srba i ne misle
na posledice koje zbog toga mogu nas pogoditi.
Mi, dalekovidni Hrvati, ne moemo dozvoliti da i dalje ovi
ljudi kaljaju na obraz i nau ast. Mi emo znati i na ovom poslu
da ih spreimo, pa i kad bi morah, da ih unitimo.
ivela slobodna Hrvatska.

Hrvatski rodoljubi.
 BR. 295
IZVETAJ VODNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA U SI-
SKU OD 24. SEPTEMBRA 1941. O AKCIJI IENJA NA OVOM
PODRUJU SA PODACIMA 0 BROJU UHAPENIH U SISKU1

ZAPOVJEDNITVO I. HRVATSKE
ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 760/J.S.

Izvjee o komunistiko-
-etnikoj akciji na pod-
ruju voda Sisak.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

ZAGREB
orieva 4

Zagreb, 27. rujna 1941.

Savezno sa izvjeem ove pukovnije Broj 2664/J.S. od 23.

rujna i Br. 2910 od 26. rujna 1941. dostavlja se naknadno prispjelo
izvjee vodnog orunikog zapovjednitva u Sisku Taj. Broj 177
od 24. rujna 1941. u slijedeem:
Zbog pojave komunistikih bandi u velikim i gustim umama
na podruju ovoga voda, odnosno na podruju kotarske oblasti
Sisak, kotarski predstojnik u sporazumu sa ustakim stanom,
zatraio je preko Velike upe Gora u Petrinji, da se poduzme
jedna akcija sa jaim snagama u svrhu ienja podruja od ovih
komunistikih bandi.
Od strane Ravnateljstva za javni red i sigurnost posiate su u
noi od 19. na 20. rujna jae snage vojske i ustaa u Sisak pod
vodstvom ustakog satnika g. Mokova. Dole su ove noi dvije
satnije vojske i jedna satnija ustaa Poglavnikove bojnice te jedan
odio konjice od 20 konjanika. K ovima su se prikljuile ustake
postrojbe iz Siska, Petrinje i Sunje. Ukupno je bilo oko 650
momadi, to iz Zagreba, to iz okolice Siska.
Dne 20. rujna ov.g. u rano jutro izvreno je plansko opkolja-
vanje uma Zalukinje, Brezovice i Bukovice," koje se nalaze na
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 50/6
 podruju postaja Sisak i Gue, u kojima su komunisti imali,
prema prikupljenim podatcima svoje logore. Poslije opkoljavanj
izvreno je oko 8 sati bombardovanje mjesta u umama, gdje bi
se po prilici komunisti nalazili. Ovo bombardovanje izvrilo je 5
naih zrakoplova. Poslije ovog bombardovanja nastupile su po-
strojbe vojske i ustaa sa pretraivanjem ume. Pretraivanje
zapoelo je u umi Zalukinja" u pravcu uma Bukovica i
Brezovica", dok su druge postrojbe koje su opkolile umu sa svih
strana, ekale eventualno bjeanje komunista iz ume. Do 4 sata
poslije podne, nita nije primjeeno ni u umi ni oko uma. Poslije
ovoga vremena, u samo predveerje, osjetilo se je da su postrojbe
na tragu komunista. Vojnici koji su ekali na rubu ume primjetili
su, navodno, 3-4 naoruane osobe u umi i na njih su pripucali,
ali su se izgubili. Postrojbe koje su pretraivale, umu, naile su
na logor u umi Bukovica", ali tamo komunista nije bilo. Tamo
je naeno ognjite i jo gorua eravica, riba spremljena za peenje
i peenih kukuruza; zatim dva pisaa stroja, koja su komunistike
bande dne 13. ov. mj. odniele iz obine Palanjek i Topolovac,
jedna bomba, jedne enske gaice, jedan civilni kaput i jedan
ovei sanduk pun komunistike literature, promidbenog materi-
jala spremljenog za umnoavanje i rasparavanje, jedan apirograf
i pisarnikog materijala. Osim ovoga materijala, koji je vaan za
istragu, pronaen je jedan dnevnik i jedan arak papira na kome
su zabiljeke organizacionog plana i rada ovih komunista u vezi
sa komunistima u Sisku. Ovaj dnevnik i zabiljeke pisao je odbjegli
komunista ing. Franjo Knebl iz Siska a iz tih zabiljeki razabire
se da je sa njime i idovka iz Siska Dr. Karabela.
Prema tragovima u tom logoru, dri se da ih je moglo biti
oko 50 do 60 komunista, a njihov voa dotini ing. Knebl. Poto
ima mnogo odbjeglih komunista sa podruja kotara Sisak, dri se
da su svi oni mahom iz okolice Siska prikupili se u umi.
Poto je, kako je prednavedeno nastupila no, nije se moglo
vriti dalje pretraivanje guste ume. Voa akcije g. Moskov je
navodno, imao namjeru da dri umu opkoljenu cijelu no.
Meutim, poto nije bila dobra veza, ustake postrojbe iz Petrinje
i Sunje, bili su nestrpljivi i sa njihove strane, navodno, dat je
trubom znak za povlaenje. Zbog toga je i satnik g. Moskov izdao
zapovjed za povlaenje ostahm postrojbama i sve snage vratile su
se u Sisak istog dana oko 22 sata.
Sutradan 21. rujna o.g. satnik g. Moskov je sa vojskom i
ustaama iz Zagreba poduzeo ponovo pretraivanje dotinih
uma, bez onih snaga iz Petrinje i Sunje, koje su bile u akciji prvog
 dana. Ali ni ovaj drugi dan nije se uspjelo uhititi ni unititi ni
jednog komuniste, unato pretraivanja od 4 sata poslije podne.
Poto se odbjeglim komunistima nije moglo ui u trag, voa
akcije satnik g. Moskov, povukao je svoje snage sa terena i vratio
se u Sisak u namjeri da se vrati u Zagreb. Dok su se u Sisku vrile
pripreme za polazak postrojbi u Zagreb, najednom je primljena
vijest da su dotini komunisti preli preko rijeke Save kod sela
Crnac, kotara Sisak, i prebacili se na podruje kotara Petrinja.
Ovu vijest donio je navodno neki seljak iz Crnca, Pavii Tomo,
a saopio je jednom ustai iz Siska, koji je o tome izvjestio ustakog
logornika, a ovaj vou akcije satnika g. Moskova. Zbog te vijesti,
na brzu ruku primljene i neprovjerene, uputio se satnik g. Moskov
sa vojnicima i ustaama u pravcu Crnaca u svrhu potjere, ali ni
sa ovim nije nita postignuto, niti je potvrena vijest da su
komunisti preli preko Save. Ni orunike ophodnje koje su u
tom pravcu upuene, nisu mogle nita konkretnog saznati. U
ovom momentu akcije, bilo je najvie zbrke, jer su kruile razne
nepouzdane i neprovjerene vijesti. Ovom prilikom bilo je uhieno
i nekoliko osoba iz Crnca, za koje se dralo da su pomogli
komunistima prelaz ih znali o tome a nisu izvjestili. Presluavanjem
ovih nije se dolo do pozitivnog rezultata.
Dne 21. rujna ov. g. oko 21. sat, satnik g. Moskov sa svojom
momadi i domobranima vratio se u Zagreb.
Kao to se iz izloenog vidi, ova akcija uspjela je samo
djelomino. Pronaen je materijal vaan za istragu protiv komu-
nista, ali ni jedan komunista nije uhien niti uniten. Plan je bio
dobar, snaga je bilo dovoljno, uma dobro opkoljena, ali veza u
toku akcije nije bila dobra. I to je imalo za posljedicu povlaenje
djelova akcije bez naloga voe akcije. Komunisti su iskoristili
nonu pauzu i nali izlaz. Ih su se povukli na ve pretraeni dio
ume, ili su preli u umu Lipovica", preko Lonje na podruje
orunike postaje Popovaa /ovo je manje vjerojatno, jer je i
orunika postaja od strane potpisanog izvjeena o ovoj akciji,
te je sa ustaama uvana obala Lonje i preko cijele noi/, ih su
pak preli preko rijeke Save i otih u pravcu Bijelnika. Ovo
posljednje je najvjerovatnije, jer je u dnevniku komuniste Knebla,
pod datumom 19. rujna o.g. zapisano, da se toga dana pripremaju
za amaricu" /veliki kompleks uma na podruju orunike
postaje Mali Gradac, vodno zapovjednitvo Petrinja/. Prema tome
nije izkljueno, da su ovi komunisti jo prije nego je zapoela
akcija u noi od 19. na 20. ov. mj. poeli sa prebacivanjem iz
svojih logora.
 Stvari i materijal o kojemu je rije u ovom spisu, odnosno
koji je naen u umi, odnio je sa sobom voa akcije satnik g.
Moskov, osim dva pisaa stroja, koja su vraena obinama od
kojih su bile oduzete i zabiljeki voe komunista Franje Knebla
koje terete vei broj osoba u Sisku, da su bile u vezi sa ovim
komunistima u umi. Na temelju ovih zabiljeki poduzeto je
odmah u noi od 21. na 22. ov. mj. uhienje veeg broja osoba
iz Siska. Do sada je uhieno oko 40 osoba to mukih to enskih
a izmeu ovih i odvjetnik Dr. Matija ipu. Ovdje je upleten i
prilian broj gimnazijalaca i gimnazijalki.
Prije ove akcije, poslije napada komunistikih bandi na
obine Palanjek i Topolovac, uhieno je u gradu Sisku oko 80
osoba, a sa podruja kotara Sisak oko 100 osoba, izmeu kojih
su oni, za koje se sumnja, da su podravah komunistike bande
i koji su komunistiki simpatizeri. Zbog posla oko presluavanja
ovako velikog broja osoba, kotarski predstojnik u sporazumu sa
potpisanim, ustakim logornikom i predstojnikom gradskog redar-
stva zatraio je preko nadlenih 4 detektiva iz Zagreba.
Komunistiki materijal, kojeg je odnio sobom satnik g.
Moskov, predstavlja po izjavi njegovoj, materijal od velike vano-
sti za Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u otkrivanju komuni-
stikih organizacija i metoda njihovog rada, pa ga je zbog toga i
odnio u Ravnateljstvo.
Napominjem da su u Sisku, ali prije ove akcije vojske i ustaa,
uhieni pod sumnjom da su u vezi sa komunistima, porunik
vojske Josip Ogulinac rodom iz sela abno, kotara Sisak, astniki
namjesnik Nikola Vrani i domobran Franjo Bogdani oba iz
Siska. Sva ova trojica su na slubi kod stoera 11 pjeake
pukovnije u Sisku. Porunik Ogulinac imao je jo tri brata. Jedan
je strijeljan, poto je bio osuen od pokretnog prijekog suda zbog
komunistike akcije, jedan je ubijen u umi 20. srpnja ov. g.,
poto se naoruan odmetnuo u umu kao komunista, a jedan
/Franjo Ogulinac/ sada je u bjegstvu kao istaknuti komunista, jer
je sudjelovao i u panskom ratu na strani crvenih.
Orunitvo u ovoj akciji vojske i ustaa sudjelovalo je toliko,
koliko se je samo interesiralo za ovaj sluaj. Potpisani uope nije
bio izvjeen o tome, kada se ima akcija zapoeti. Plan je
sastavljen u ustakom stanu a da nisam bio ni pozvan. Akcija je
zapoela a da nisam bio izvjeen ni ja ni zapovjednik postaje
Sisak. Na moje pitanje, zato nisam bio izvjeen, odgovoreno mi
je, da je plan morao biti sastavljen kao i sve ostalo tajno. Ja sam
se, poto je akcija otpoela, ipak uputio sa ophodnjama postaje
Sisak na teren i sudjelovao utrpavajui se nepozvan radio ondje
gdje sam mogao. Izdao sam zapovjed postaji Gue, Sisak i
Lakenik, da zajedniki sa ustaama dou u vezu sa voama akcije.
Postaju Popovaa izvjestio sam takoer brzoglasno, da i ona
pripazi osobito na podruje uz Rijeku Lonju. Postaji Sunja i Gue
izdao sam zapovjed, da i oni provjeravaju, gdje su se komunisti
poslije ove akcije sklonih i da o zapaenom odmah izvjeste."
Prednje se dostavlja na znanje.
Dostavljeno:
Ravnateljstvu za javni red i sigur- Zastupa
nost Nezavisne Drave Hrvatske i zapovjednika pukovnik:
Vrhovnom orunikom zapovjednitvu. Oljaa2

2
Jovan.
 BR. 296
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI SLUNJ OD 24. SEPTEMBRA
1941. 0 PROGONU I ZLOSTAVLJANJU SRBA OD STRANE
MUSLIMANA - USTAA NA PODRUJU CAZINA, BIHAA I
VELIKE KLADUE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH
POSLOVA
Broj: 119/I-A-1941.
U Zagrebu, dne 24. rujna 1941.

Predmet: Rad muslimana

divljih ustaa.

MINISTARSTVU PRAVOSUA I BOGOTOVLJA

ZAGREB

Od kotarske oblasti u Slunju primljen je sliedei izvjetaj:

Posljednjih dana na podruju Vehke upe Krbava i Psat i to
naroito u kotarevima CAZIN2 i BIHA, te ispostavi Velika
Kladua nastala su velika proganjanja i ienja" Srba od tamo-
njih mushmana - divljih ustaa tako, da je velik broj naroda
prebjeglo na podruje ovog kotara i to u selu Kordunski Ljeskovac,
Sadilovac i Nova Krlja, a koja sela granie sa kotarom Cazin i
to najvie ena i djece iji broj je preko 3.000. Sav se taj narod
sklonio po srpskim i hrvatskim kuama tih sela i boji se vratiti
natrag u Bosnu. Ista ta pojava je i na podruju opine Cetingrad
ovoga kotara, koja takoer granini sa Bosnom.
Uzrok tog proganjanja je isto vjerski, jer mushmani zahtje-
vaju, da to srpsko iteljstvo pree na islam. U zadnje vrijeme
uestah su dapae upadi muslimana-divljih ustaa i na podruje
ovoga kotara i to u selu Buhau, Maljevac i Bogovolju opine
Cetingrad, te tamonje srpsko stanovnitvo prisiljavaju se prelazi
na islam. U tu svrhu dolaze i njihove hode te vre promibu, da
narod pree na islam, jer da mu se onda nee nita dogoditi, u
protivnom iako pree na katoliku vjeru da e biti istrebljeni,
1
2
Kopija u Vn, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 13/3-2.
O zloinima ustaa veinom muslimana nad srpskim ivljem u s. Rujnica
kod Cazina 23. septembra 1941. vidi dnevno izvee Orunitva za 17. oktobar
1941, ANDH, k. 51, reg. br. 12/2.
 opljakani, a sela popaljena. Budui da narod ne eli prelaziti na
islam, to zbog toga bjei u sela ovoga kotara traei zatitu, od
ovdanjih vlasti.
Ovih zadnjih deset dana u tim graninim selima ovoga kotara
muslimani vode pravi vjerski rat, upadaju u sela, prijete pljaku
i ine druga nedjela, zahtevajui da narod mora prei na islam.
Zbog svega toga je raspoloenje kod naroda upravo oajno tako,
da se i nae katohko iteljstvo nalazei u strahu od mushmana
boji, da i njih nee poeti proganjati.
Ovo to mushmani ine ini se kao da je nastalo doba dolaska
Turaka u ove krajeve. Po njihovom ponaanju i vladanju u Bosni
ne smije biti druge vjere do islamske i stoga tjeraju, da sve pree
na islam, u protivnom biti e pokoljeno ih protjerano, a to oni
ve zapravo danas ine. Iz svega gore iznesenog vidi se da postoji
opasnost, da bi moglo u tim predjelima doi do strahovite vjerske
nesnoljivosti i narodnog revolta, jer ovo zauzima svaki danom
sve vee razmjere te postoji bojaznost, da iz te vjerske borbe ne
nastane vee zlo. Kako je sadanje stanje i raspoloenje u tim
predjelima kotara, koji granie sa Bosnom vidi se takoer i iz
pismenih izvjetaja orunike postaje u Novoj Krlji i opinskog
poglavarstva Cetingrad, a koji se izvjetaji u prijepisu prilau na
uvid.
Ovu akciju mushmana trebalo bi energino suzbiti i sprijeiti,
jer ne vodi niem pozitivnom, nego naprotiv izazivlje i kod
katohkog ivlja veliko neraspoloenje prema mushmanima zbog
njihove vjerske borbe i progona svih onih, koji nee da preu na
islam."
Prednje se dostavlja znanja i ravnanja radi time, da e
potrebne sigurnosne mjere preduzeti organi ovog ministarstva.
ZA DOM SPREMNI!
Opi pomonik
Ministra unutarnjih poslova:
Herkvi v.r.
 BR. 297
ZAPOVEST ZAPOVJEDNIKA VRBASKOG DIVIZIJSKOG POD-
RUJA OD 25. SEPTEMBRA 1941. ZA IZVIANJE I BOMBARDO-
VANJE PODRUJA BIHA - NEBUUSI, POSEBNO KOLE I
CRKVE U SELU DOLJANI1

Sutra 25 rujna 1941 godine poev od 9 sati 30 min.

1) Izviati pravac Biha-Nebljusi (na pravcu za Donji Lapac).
Bombardirati Drenovau (579), s. Uljebi i jae s. Nebljusi.
2) Izviati i bombardirati, s. Doljani (na desnoj obali Une),
a naroito kolu i crkvu.
3) Pri povratku izviditi pravac s. Ripa, s. Gorjevac-Tarko-
vac-s. Lipa-s. Vrtoe.
Izvestiti o stanju puta, eventualnim preprekama i linijama
otpora.
4) Osim toga izvidjeti radi docnijeg bombardovanja pobunje-
nike logore u Grmeu kod:
a) Jovanovia kolibe (951) sjeverno od Gredovitog vrha;
b) Na putu zapadno od Premuarice (1095);
c) Na raskrsnici staza istono od kote 828 (izmeu Premua-
rice i s. D. Suvaje).
Po izvrenom zadatku izvjetaj baciti na etvrtasto platno u
vojnom logoru s. e g a r jugozapadno od Bihaa.
General R U M L E R 2

1
2
Kopija u VH, Vojni arhiv, ANDH, k. 2, reg. br. 25/1-19.
Dragutin.
 BR. 298
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 3. ORUNIKE PUKOVNIJE OD
25. SEPTEMBRA 1941. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I
SIGURNOST O SITUACIJI NA SVOME PODRUJU, STRELJA-
NIM U DOBOJU, UBIJENIM NA PODRUJU CAZINA I ZLOI-
NIMA U BRAVSKOM1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
3. ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S.Broj 1144.

Izvjee o situaciji u
vezi sa etniko-komu-
nistikom pobunom.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE;

ZAGREB

Banja Luka, 25. rujna 1941.

Zapovjednik orunike postaje Klupe sa spisom broj 691 od

23. rujna 1941. izvjeuje:
Nou izmeu 22. i 23. rujna 1941. etniko-komunistika
organizacija odrala je sjednicu u umi Borje". Na ovu sjednicu
otilo je iz sela Pribinia, kotara Tesli, 10 seljaka koji su lanovi
ove organizacije. U umi Borje imaju svoju radio stanicu na kojoj
sluaju vijesti iz Rusije. Zadatak im je da to vie se naoruaju i
da stupe u borbu protiv Hrvata. Spomenuta etniko-komunistika
organizacija dosta je jaka i svakim danom pridobivaju nove
lanove i nalaze se u umama."
Zapovjednik orunikog krila Doboj sa spisom Taj. Broj 352
od 23. rujna 1941. izvjeuje:
Dne 22. rujna 1941. primjeeno je u umi Borje" vie
naoruanih etnika, sa ubarama i ajkaama na glavi. Na kapama
imaju po jednu crvenu zvijezdu.
Istoga dana u 19. sati otiao je od svoje kue Mirko Nikoli
sa jo 10 drugova iz sela Pribinia, svi kotara Tesli, u umu
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 14/16.
 Borje, gdje ih, je imao saekati netko od etniko-komunistike
organizacije, sa zadatkom, da sluaju krugovalnu stanicu iz Mos-
kve. Osim toga treba da bude debata o komunistikoj akciji, kako
bi trebalo da se od svake kue, gdje ih ima n.pr. 3 mukarca, 2
da idu u etnike a 1 da ostane kod kue.
Po ovome je izvjeteno zapovjednitvo trupa u Doboju koje
je zamoljeno, da urno poalje pojaanje vojske orunikoj postaji
u Klupe.
22. rujna 1941. poslije podne streljano je u Doboju 43 lica
osuena od strane pokretnog prijekog suda na smrt radi etniko-
-komunistike akcije."
Zapovjednik orunike postaje Biha sa spisom Broj 3106 od
24. rujna 1941. izvjeuje:
Dne 23. rujna 1941. vrena je akcija ienja podruja
orunike postaje Traaka Ratela, kotara Cazin, u kojoj je
sudjelovalo 80 domobrana i naoruano graanstvo. Ovom prilikom
oiena su sela Rujnica, Momin Brdo, Mutnik i Traka Ratela
te je uniteno ovom prilikom oko 460 lica.
Nou izmeu 23. i 24. rujna 1941. etnici su pukarali na
mjesto Liko Petrovo Selo, kotara Biha, ali kako je naim
straama zapovjeeno, da nedaju nikakovu reakciju, to je puka-
ranje od strane etnika prestalo.
23. rujna 1941. od strane vojske vrene su operacije ienja
sela Hrgara i Ripakog Klanca, kotara Biha, kojom prilikom je
poginuo 1. narednik i 4 domobrana, doim je 1 ustaa ranjen. Na
strani etnika bio je vei broj rtava ali se nezna toan broj.
Ovom prilikom etnici zarobili na Ripakom klancu jedna
kola, jednog konja i jednu teku strojnu puku sa 2 sanduka
naboja.
Nou izmeu 23. i 24. rujna 1941. etnici su pukarali na
mjesto Ripa iz sela Lohova, Raia i Gorijevca, kotara Biha,
ali je napad od strane naih snaga odbijen.
Brzoglasna veza sa Sanskim Mostom jo je u prekidu."
Zapovjednik orunike postaje Bravsko sa spisom Broj 882
od 24. rujna 1941. izvjeuje:
Stanovnitvo sa podruja ove postaje veim dijelom je u
umi, ne napada, a niti se vie hoe vratiti kuama. Poklano i
spaljeno puanstvo jo nije sve pokopano, preduzima se iznalae-
nje ljeeva po zgaritima radi ukopa." 2
2
Vidi dok. br. 284.
 Zapovjednik orunike postaje Krupa na Vrbasu 25. rujna
1941. u 13.40 sati brzoglasno javlja:
Danas u 13 sati izmeu Boca i Krupe na Vrbasu, kotara
Banja Luka, napadnuta su 3 kamiona ustaa sa pukomitraljezima
od strane etnika. U kamionima nalazile se bombe, municija i
316.000 Kuna. Na lice mjesta odmah je otiao odred domobrana
od 100 momaka sa orunicima iz Krupe. Drugih podataka do sada
nema.".
Prednje izvjee dostavljam s molbom na znanje i uvid.
RAZASLATO:
Vrhov. oru. zapovjednitvu;
Ravt. za jav. red i sigurnost;
Vrbaskom divizij. podruju, i Zapovjednik, pukovnik
Vel. upanu upe Sana i Luka. M.P. Novak puk3

3
Viktor.
 BR. 299
OBAVETENJE KOTARSKE OBLASTI NEVESINJE OD 25. SEP-
TEMBRA 1941. MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA O
NAREENJU ITALIJANSKIH VOJNIH VLASTI DA SE SVE PRA-
VOSLAVNE CRKVE OTVORE ZA VRENJE SLUBE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Kotarska Oblast u Nevesinju
Broj 2415/41.

Nevesinje, 25-IX.1941.

Predmet: Otvaranje grko-isto-

nih crkava.

MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

Zagreb.

Izvjetavam da su Talijanske vojne vlasti u Nevesinju pod br.

24 od 23. ovoga mjeseca odredile, da se sve crkve grkoistonjaka
moraju odmah otvoriti za obine slube.
Pred ovakvom odlukom, potpisati nije mogao nai naina,
da se ovo ne izvri i ako iz vie puta i blagovremeno Tahjansku
vlast obavijestio, da se po postojeim naredbama ovo ne moe
dozvoliti.
S molbom da se o ovom obavijesti na povjerenik pri 2
Talijanskoj Armiji.
Za Dom Spreman!

M.P. Kotarski predstojnik;

Mladenovi

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 49/3.
 BR. 300
IZVETAJ VELIKE UPE MODRU OD 26. SEPTEMBRA 1941.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA 0 MASOVNOM BE-
ANJU LJUDI SA TERITORIJE VELIKE UPE KRBAVA I PSAT
ISPRED TERORA MUSLIMANA-USTAA1

VELIKA UPA MODRU Ogulin, 26. rujna 1941.

U OGULINU
Broj: 626-Prs-1941.

Predmet: Rad muslimana-divljih

ustaa.

MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA

ZAGREB

Uz povrat spisa izvjeuje se, da ova Velika upa nije mogla

preduzeti nikakove mjere protiv muslimana-divljih ustaa sa
podruja Vehke upe Krbava i Psat. Uslijed njihovog postupka
mnogo naroda bjei sa podruja Velike upe Krbava i Psat na
podruje ove Vehke upe, a sami muslimani upadaju i na podruje
ove upe /kotar Slunj/2 i vre ovdje protuzakonita djela.
Ova Velika upa je svojedobno umohla Veliku upu Krbavu
i Psat, da sa svoje strane poduzme potrebne mjere radi spreavanja
ovakovog protuzakonitog rada, pa se ovom zgodom umoljava
naslov, da izda u ovom predmetu shodne upute Velikoj upi
Krbava i Psat.
Moli se ovo izvjee primiti do znanja.

ZA DOM SPREMAN!

VELIKI UPAN:
M.P. J. Markovi3

1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 213, reg. br. 13/3
2
Vidi dok. br. 296.
3
Jurica.
 BR. 301
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA JADRANSKOG DIVIZIJSKOG POD-
RUJA OD 27. SEPTEMBRA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. ORU-
NIKE PUKOVNIJE O ZAHTEVU KOMANDANTA ITALIJAN-
SKIH POSADA U GACKOM INEVESINJU DA SE SVI ORUNICI
ISKOMPROMITOVANI ZLOINIMA PREMA PRAVOSLAVNOM
IVLJU PREMESTE SA OVIH PODRUJA1

ZAPOVJEDNITVO
JADRANSKOG DIVIZIJSKOG OSOBNO U RUKE
PODRUJA
V.T.Br. 3381
27. IX. 1941.
MOSTAR

ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

Pukovniku g. Paveliu.-

Zapovjednici italijanskih posada u Gackome general g. Luz-

zano i Nevesinju major g. Napolitano mole, da se svi orunici na
podruju kotara Nevesinje i Gacko koji su bili na slubi u ovim
krajevima u vremenu uklanjanja, ubijanja i eventualnog pokolja
pravoslavnog ivlja i u istome sudjelovali bilo direktno ili samo
kao izvrioci naloga raznih povjerenika, to prije uklone-premjeste
sa podruja. 2 Kao razlog iznose potrebu za voenjem istrage po
raznim zlodjelima i nebi eljeli hititi uniformisane osobe i even-
tualno ih kanjavati.-
Izvjetavajui o prednjem mnijenja sam, da se u interesu
orunitva po mogustvu svo orunitvo zamijeni to prije novim.
Zapovjednik orunikog voda u Gackom stavljen je kotar-
skom predstojniku na raspoloenje sa motivacijom, da se na
njegovo mjesto odredi druga osoba, koja e biti mlaa po inu i
rangu od italijanskog zapovjednika orunika - koji je doastnik.
Prilikom voenja potraga za opljakanim stvarima iz pravo-
slavnih sela u okolini Gacka naene su razne stvari i jedna krava
kod pokusnog orunika Huse Husovia pa je isti od strane
italijanskog orunitva uhien.
ZAPOVJEDNIK, GENERAL,
Iser3

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 46/3-6.
2
3
Vidi dok. br. 389, 302, 305, 313.
uro.

745
Faksimil dokumenta br. 301
 BR. 302
IZVETAJ 3. ORUNIKE PUKOVNIJE OD 28. SEPTEMBRA
1941. VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU 0 OP-
TOJ SITUACIJI I STRADANJU SRBA U JAJCU, JASENOVCU
BRAVSKOM I DOBOJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
3. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. J.S. Broj 401.

Doglasno izvjee
dostavlja.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB

Banja Luka, 28. rujna 1941.

U smislu Privremenog Uputa za organizaciju i rad izvjetajne

slube u vojsci, izdanog po Glavnom Stoeru Vojskovoe pod V.
T.S broj 1123 od 22. srpnja 1941. dostavljam doglasno izvjee,
a prema prikupljenim podatcima od podreenih mi orunikih
jedinica u vremenu za poslijednjih 10 dana, u slijedeem:

I. OPA UNUTARNJA SITUACIJA:

1. Raspoloenje naroda:

Raspoloenje hrvatskog naroda spram Nezavisne Drave

Hrvatske i Poglavniku je i nadalje vrlo dobro. Narod sa velikim
interesom prati svaku mjeru, koju preduzima Poglavnik i njegova
Vlada u cilju sreivanja prilika i ope konsolidacije u zemlji.
Narod je duboko uvjeren, da e Nezavisna Drava Hrvatska,
izgraivana po Ustakim naelima, u prijateljskoj suradnji sa
silama osi napredovati i cvasti kao u danima svoje najsjajnije
prolosti.
U okolici Bos. Petrovca u poslijednje vrijeme dolo je do
izvjesnog nesporazuma izmeu katolika i muslimana, poto su
neki muslimani u vezi sa pobunom grko-istonjaka otvoreno
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 4/7.
 govorili, da bi trebalo sve pobiti to se krsti, te su neki katolici
smatrali, da se ova prijetnja i na njih odnosi. Preduzete su mjere
od strane odgovarajuih faktora, da se ta nesuglasica odstrani i
da narod u miru i slozi ivi.
Prema jo tono ne-provjerenom izvjeu ustae u Jajcu koji
su pridoli iz Hercegovine, izvrili su u poslijednje vrijeme u Jajcu
i okolici izvjestne radnje u odnosu prema grko-istonjacima sa
kojima se nijesu slagali tamonji Veliki upan i kotarski predstoj-
nik. Uslijed toga dolo je od strane ustaa i do izvjesnih prijetnji
Velikom upanu i kotarskom predstojniku te su isti zatraili
zatitu vojske radi svake eventualnosti. Vojska i orunitvo u
ovom sukobu dri se po strani. Ova samovlast ustaa kod
tamonjih Hrvata naila je na osudu. Preduzete su mjere od strane
mjerodavnih, da se ovo stanje popravi.2
Raspoloenje grko-istonjakog ivlja spram Nezavisne
Drave Hrvatske, Poglavniku i novom politiko-socijalnom pored-
tku, koji se stvara u Evropi pod vodstvom sila Osi u glavnom je
nepomirljivo. Izvjestan dio grko-istonjakog ivlja odmetnuo se
je u umu i pridruio pobunjenicima iz uvjerenja da mu je tamo
kao srbima jedino mjesto, dok je veliki dio otiao u umu zaveden
lanom etniko-komunistikom promidbom, da Sovjetska vojska
na istonom frontu napreduje, to vie da je ve u Zagrebu i da
se bivi Kralj Petar ve nalazi u Sarajevu te da predstoji ponovna
uspostava bive Jugoslavije. Onaj dio grko-istonjaka, koji je
ostao u svojim domovima, potiten je i uplaen za svoje ivote i
imetke, jer uvia, da pobunjenici ne uspjevaju u svojoj borbi, ve
svojim mukim prepadima na nae vojno-ustake-orunike snage
samo pograavaju njihov pravno-politiki poloaj u Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj. Povodom ovog kao i povodom strogih zakon-
skih mjera, koje se preduzimaju prema uesnicima u etniko-ko-
munistikoj pobuni od strane naih vlasti, mnogi grko-istonjaci
prelaze u rimokatolikku vjeru.
idovi su takoer potiteni i uplaeni radi mjera, koje se
protiv njih preduzimaju, ali su mirni i pokorni i ne daju povoda
za otvoreni postupak protiv njih. Oni naravski potajno simpatizi-
raju sa pobunjenicima i prieljkuju pobjedu Sovjetske Unije u ratu
sa Njemakom.
Pripadnici narodnosnih manjina /Njemake, Ukrajinske i
neto Maarske/, u koliko nastanjaju na teritoriji ove pukovnije,
veoma su korektni i lojalni spram nae Drave i Poglavniku. Oni
2
Vidi dok. br. 289.
su veliki pobornici stvaranja novog politiko-socijalnog poredka
u Evropi.

2. etnika akcija i preduzete protivmjere:

etniko-komunistika akcija na podruju ove pukovnije jo

uvijek traje, i ako se kod izvjestnih etniko-komunistikih skupina
pojavljuju znaci malaksalosti, rasula i elje za predajom naim
vlastima. Najjaa etniko-komunistika skupina, koja se nalazi u
predjelu Drvara i Otrelja, prema jo neprovjerenim podatcima
25 ov. mj. napadnuta je po Talijanskim vojnim snagama kod
Drvara, kojom su se prilikom pobunjenici, zapalivi predhodno
mjesto Drvar sa svima tamonjim industrijskim postrojenjima,
povukli u pravcu Otrelja, a Talijanska vojska ula je u Drvar i
navodno nadire dalje za pobunjenicima u pravcu Otrelja: Druga
etniko-komunistika skupina, koja je u poslijednje vrijeme
najaktivnija, je ona koja se nalazi na tromei kotareva Kotorie,
Tesli i Prnjavor. Ova skupina onemoguila je svaki rad na gradnji
nove eljeznike pruge Banja Luka - Doboj. Nadalje omanje
skupine nalaze se u planinama Osmaa, Manjaa i Cemernica,
koje svojim iznenadnim akcijama ugroavaju promet na cesti
Banja Luka - Jajce. Jaa skupina pobunjenika takoer se nalazi
u planini Ozren, odakle ponajvie i povremeno ugroava eljez.
pruge Doboj - Zenica i Doboj - Tuzla. I na ostalim mjestima
pukovske teritorije osjea se pobunjenika akcija, koja se svodi u
glavnom u iznenadnim u mukim napadima na komunikacije i
straare i ophodnje koje osiguravaju ove komunikacije. Pobunje-
nike skupine, koje se nalaze u predjelima planine Vitorog i Lisina
u poshjednje vrijeme manje su aktivne. Neki od pobunjenika iz
ovih skupina ponudili su predaju ustakom pukovniku g. Juci
Rukavini u Varcar Vakufu pod uvjetom, da im se zagarantira
lina i imovna sigurnost. G. Rukavina prihvatio je ovu ponudu.
Rezultat pregovora, koji su u toku, nije za sada poznat.
Kao vanije momente u ovoj etniko-komunistikoj akciji i
protuakciji naih snaga od poslijednjeg 10-dnevnog izvjea pa do
danas iznosim slijedee dogaaje:
12. rujna 1941. oko 20 sati ponovno je od strane pobunjenika
izvren napad jakom puanom vatrom i bombama na eljezniku
postaju Bos. Petrovo Selo, kotara Graanica, gdje se je nalazilo
smjeteno 20 vojnika i 10 orunika. Ovi su borbu prihvatili i napad
bez rtava odbih.
 12. rujna 1941. pobunjenici su izmeu eljez. postaje Bos.
Petrovo Selo i elj. postaje Karanovac, kotar Graanica, na vie
mjesta poruili eljezniku prugu i mostove na istoj kao i brzogla-
sno-brzojavnu liniju, zbog ega je promet bio prekinut sve do 16.
ov. mj. kada je pruga i b.b. linije popravljene i promet uspostav-
ljen.
13. rujna 1941. oko 3 sata izvren je ponovni napad od strane
pobunjenika na vojnu posadu od 40 domobrana na elj. postaji
Karanova kotara Graanica. Posada se je morala povui i odstupila
je u Graanicu. Istoga dana iz Graanice upuen je na jai odred
koji je pobunjenike protjerao i zauzeo eljez. postaju Karanovac
bez vlastitih gubitaka, doim su pobunjenici pretrpjeli vehke
gubitke.
15. rujna 1941. pobunjenici su napali Savu Lipovia i Milana
Malia, koijae iz Pribinia, kotara Tesli, u umi Borje Solila,
kotara Tesli, kada su vozili na kolima raznu robu sa elj. postaje
Pribini u Maslovare, kotara Kotorie. Pobunjenici su sa kola
robu odnijeli i zatim koijae pustili. Drugog dana na istom mjestu
pobunjenici su ove koijae koji se vraah iz Maslovara saekah
i oduzeli im 2800 Kuna.
16. rujna 1941. oko 21.30 sati pobunjenici su izvrili napad i
otvorili puanu vatru na oruniku postaju Klupe, Doboj, oru.
krilo. Orunici su napad odbih bez rtava.
16. rujna 1941. oko 14.30 sati pobunjenici su napali i ispalili
7-8 puanih naboja na radnike, koji su na mjestu zv. Breg",
kotara Maglaj, vrili popravku dravne ceste. Ovom prilikom
ranih su jednog radnika. Upuena je potjera za napadaima.
16. rujna 1941. oko 13 sati pobunjenici su na mjestu zv.
Rijeka", kotara Klju, razruili eljez. prugu u duini oko 50
metara, uslijed ega je na ovoj pruzi bio promet obustavljen.
Pristupljeno je odmah popravci pruge i promet je ponovno
uspostavljen.
16. rujna 1941. oko 9 sti na mjestu Gelkovac, koji se nalazi
na putu Vel. Kladua-Topusko, kotar Vrgin Most, pobunjenici
su napah civilnu strau, kojom je prilikom u nogu iz puke ranjen
jedan straar. Pobunjenici su straarima oduzeh 3 vojnike puke.
Od strane ustaa preduzeta je akcija za gonjenje pobunjenika.
16. rujna 1941. kod Otoke, kotar Bos. Krupa, sa hjeve strane
rijeke Une ubijen je od strane pobunjenika jedan musliman.
16. rujna 1941. kod sela Gudavac, kotar Bos. Krupa, vodila
se je borba izmeu pobunjenika i naih snaga, kojom prilikom je
ubijeno pet pobunjenika. Na naoj strani rtava nije bilo.
 16. rujna 1941. jedna grupa pobunjenika napala je odred naih
domobrana na poloaju kod Bos. Petrovca. Pobunjeniki napad
bez gubitaka je odbijen.
Nou izmeu 16. i 17. rujna 1941. pobunjenici su kroz cijelu
no napadah na mjesto Ripa, kotara Biha, ali su uvijek bih
odbijeni od naeg vojnog odreda.
Nou izmeu 16. i 17. rujna 1941. pobunjenici su izvrili
napad i otvorili puanu vatru na mjesto Liko Petrovo selo, kotar
Biha. Napad je od strane naih snaga odbijen bez rtava.
Nou izmeu 16. i 17. rujna 1941. pobunjenici kroz cijelu no
pukarali na selo Veliki Skoaj, kotara Biha. Nae snage su ih
suzbile bez rtava.
17. rujna 1941. oko 6 sati poslije prolaza vlaka, od Bihaa za
Bos. Novi, pobunjenici su pripucali na selo Buinkie, kotar Bos.
Krupa. Isti su odbijeni.
17. rujna 1941 u 2 sata pobunjenici su pribliili poloaju naih
snaga u okolici Bos. Petrovca. Nae snage otvorile su jaku vatru
na pobunjenike i prisilili ih na povlaenje. Gubitaka na naoj
strani nije bilo. Gubitci na strani pobunjenika nijesu poznati.
17. rujna 1941. napadnuta je od strane pobunjenika pratnja
biv. Vel. upana Vel. upe Krbava i Psat, g. Ljubomira Kvater-
nika na cesti Slunj - Rakovica, kada se je vreala iz Karlovca za
Biha automobilom. Pratnju je predvodio oruniki bojnik g.
Stjepan Vindakijevi, zapovjednik oru. krila Biha. Pobunjenici
otvorili jaku puanu vatru na pratnju, kojom su prilikom poginula
3 orunika, 1 redarstveni agent i 1 ofer, doim su tri orunika
ranjena. Takoer je teko ranjen ravnatelj upskog redarstva u
Bihau g. Batui. Ranjenici su prenijeti u Slunj, gdje im je
pruena lijenika pomo. Ostah orunici iz pratnje pod borbom
su se povukli u Slunj. Drugog dana organizirana je akcija naih
snaga iz Bihaa i Slunja radi gonjenja pobunjenika.
17. rujna 1941. oko 22 sata pobunjenici su zapalili musliman-
sko selo Skucani Vakuf, kotara San. Most. rtava nije bilo, jer
se puanstvo prije mjesec dana otilo iz sela.
Izmeu 17. i 18. rujna 1941. pobunjenici su kroz cijelu no
napadah mjesto Ripa, kotara Biha, ali su uvijek bili odbijeni.
Nou izmeu 17 i 18. rujna 1941 pobunjenici su otvorili vatru
kod elj. postaje Blatna, kotara Bos. Krupa, preduzeta je od
strane vojske, ustaa i orunika akcija radi ienja terena oko
Blatne.
Nou izmeu 17. i 18. rujna 1941. pobunjenici su navalili i
pripucali na selo Buikie i Alkie, kotar Bos. Krupa. rtava nije
bilo. Preduzeta je akcija za gonjenje pobunjenika.
 18. rujna 1941. oko 16 sati Jovan Bili iz sela Kralja, kotar
Bos. Novi poslat od pobunjenika ubio je iz puke Marka Kecmana,
teaka iz istog sela. Po ubojstvu Bili se izgubio u pravcu sela
Vel. Rike, kotar Bos. Krupa. Za ubojicom se traga.
18. rujna 1941. u 22 sata, jedna vea skupina pobunjenika
napala je sa istone strane na Bos. Petrovac. Pobunjenicima je
uspjelo uslijed tamne noi i magle privui se u neposrednu blizinu
poloaja naih vojnih odjela, ali poto su ipak primjeeni to su
jakom puanom i strojopuanom vatrom odbijeni bez rtava.
18. rujna 1941. oko 23 sata pobunjenici su zapalili naputenu
novosagraenu vilu biv. jugoslov. ministra Dr. Branka ubrilovia
u selu Krupa na Vrbasu, kotara B. Luka, koja je do temelja
izgorjela. Pale pobunjenici su izvrili iz razloga, to su pretpostav-
ljali, da e vila pripasti Dravi Hrvatskoj.
19. rujna 1941. oko 7 sati napala je jedna jaa grupa
pobunjenika sela Kemenicu i Kokori, kotara Prnjavor. Pobunjenici
su u selu Kokori opljakali opinsku zgradu a zatim je zapalili.
Odred Domobrana upuen iz Banja Luke sa orunicima postaje
Hrvaani, orunikog krila Doboj, stupili su u borbu sa pobunje-
nicima i protjerah ih iz pomenutih sela.
19. rujna 1941. oko 8 sati vei broj pobunjenika napao je i
opkolio vojnu strau od 6 domobrana, koja se nalazila na brdu
juno od San. Mosta. Jedan domobran, koji je bio ranjen pobjegao
je, doim za sudbinu ostalih se nezna. Odred domobrana iz San.
Mosta upuen je u gonjenje pobunjenika.
19. rujna 1941 prilikom ienja terena u selima: Matavazi i
Donji Buevii, kotara Bos. Krupa, kojeg su vrili orunici postaje
Otoka, Biha, oru. krila, sa domobranima, ranjen je u butinu
lijeve noge pokusni orunik Mile Komljenovi, doim je jedan
ustaa u borbi poginuo. U borbi je poginulo 5 pobunjenika.
19. rujna 1941 kroz cijeh dan pobunjenici su pukarali kod
sela Boljania, kotara Graanica sa okolnih brda na eljez. prugu
zbog ega je bio promet na pruzi izvjesno vrijeme obustavljen.
19. rujna 1941. oko 13 sati od strane pobunjenika ubijen je
iz puke Muho Dragalovi teak iz sela Hadia, kotara Klju na
mjestu zv. Ograde", gdje je poao kolima po drva. Potjera za
pobunjenicima je povedena.
19. rujna 1941. oko 8 sati na brdu juno od grada San. Mosta
jedna grupa pobunjenika opkolila je i napala vojniku strau
sastojeu se od 6 domobrana. 2 domobrana na mjestu su ubijena,
2 teko ranjena od kojih je jedan kasnije umro, dok je ostaloj
 dvojici domobrana uspjelo pobjei. Ovom prilikom pobunjenici
su oteli od domobrana 5 puaka i nekoliko stotina naboja. Odmah,
im se u San. Mostu ulo pukaranje upuena je jedna satnija
domobrana u pravcu odakle se ulo pukaranje. Ova satnija
protjerala je pobunjenike i zapalila selo Dabar, kotar San. Most
iz kojega su pobunjenici vrili napad na strau. Gubitaka na naoj
strani nije bilo, doim na strani pobunjenika, dah je bilo rtava
nezna se.
Nou izmeu 19. i 20. rujna 1941. pobunjenici kroz cijelu no
napadah oruniku postaju Ripa, ali su svi napadi uvijek bili
odbijeni.
20. rujna 1941. u 12 sati pobunjenici su na 17 km od Han
Kola, kotara B. Luka na cesti Sitnica - Banja Luka napali jedan
na vojniki kamion na kojemu je bilo 16 domobrana. Ovom
prilikom ubijena su 2 domobrana, 5 ih je ranjeno a 9 je uspjelo
pobjei. Pobunjenici su sa kamiona uzeh jednu strojnu puku a
kamion zapalih. Jo istoga dana upuen je odred domobrana iz
B. Luke radi gonjenja pobunjenika.
Nou izmeu 20. i 21. rujna 1941. pobunjenici su napali na
mjesto Zavalje, kotara Biha. Napad je odbijen od naih snaga
bez rtava.
Nou izmeu 20. i 21. rujna 1941. pobunjenici su estokom
puanom vatrom napah na mjesto Ripa, kotara Biha, ali su od
strane naih snaga odbijeni bez rtava.
Nou izmeu 20. i 21. rujna 1941. pobunjenici su izvrili
napad na mjesto Liko Petrovo Selo, kotara Biha. Napad je bio
uperen na oruniku postaju i potu u istom mjestu. Napad je
odbijen bez rtava.
Nou izmeu 20. i 21. rujna 1941. pobunjenici su napah
oruniku postaju Bravsko, Bos. Petrovako oru. krilo. Napad
je odbijen bez rtava.
Nou izmeu 20. i 21. rujna 1941. pobunjenici su napali na
straare, koji su osiguravah eljez. prugu izmeu eljez. Postaja
Otoka i Blatne, kotara Bos. Krupa. Ovom prilikom pobunjenici
su razvalili jedan dio pruge i pokidah b.b. liniju. Odmah je upuen
iz Bos. Novog oklopni vlak sa vojskom i radnicima radi popravka
elj. pruge i bb. hnije tako da je ve istoga dana promet ponovo
uspostavljen. Prilikom voene borbe izmeu pobunjenika i vojske,
ubijena su 4 pobunjenika.
21. rujna 1941. pobunjenici su puanom vatrom napah ustae
u selu Bunare, kotara Klju, kojom je prilikom jedan ustaa tee
ranjen a tri seljaka su poginula. Ranjeni ustaa podlegao je ranama
22 ov.mj. u bolnici u Bos. Petrovcu.
21. rujna 1941. u Gornjoj Sanici, kotara Klju, pobunjenici
su poruili eljz. prugu u duljini 28 metara. Pruga je istoga dana
popravljena, a gonjenje za pobunjenicima preduzeto.
Nou izmeu 21. i 22. rujna 1941. pobunjenici su u manjoj
mjeri pukarali na mjesto Ripa, kotara Biha, ali su od strane
naih snaga bez rtava odbijeni.
Nou izmeu 21. i 22. rujna 1941. pobunjenici su napali strau
oru. postaje Traka Ratela, Bihaskog oru. krila, ali su
odbijeni bez gubitaka sa nae strane.
22. rujna 1941. na cesti Traka Ratela - Biha 4 km udaljeno
od Tr. Ratele pobunjenici su otvorili puanu vatru na troja
kola putnika, koji su putovah za Biha. Ovom prilikom jedan
putnik je ubijen, doim se za sudbinu ostahh nezna. Pobunjenici
su konje pohvatah i vezali. Od strane vojne posade iz Bihaa
upuena je potrebna pomo.
22. rujna 1941. primjeen je u umi Borja", kotara Tesli
vei broj pobunjenika naoruanih, sa ubarama i ajkaama na
glavi. Na kapama imaju po jednu crvenu zvijezdu.
22. rujna 1941 u 19 sati otilo je od svoje kue Mirko Nikoli
sa jo 10 drugova iz sela Pribinia, kotara Tesli u umu Borje"
u namjeri da se prikljue pobunjenicima.
22. rujna 1941. pobunjenici su u selu Majdanu, kotara Varcar
Vakuf, zapalili kuu jednog katohka uza samu umu ispod planine
Lisina i napali isto selo. Napad je od strane naih snaga odbijen.
22. rujna 1941. oko 22. sata pobunjenici su napali na selo
Vel. Badi, kotar Bos. Krupa. Napad je od strane naih snaga
odbijen.
Nou izmeu 22. i 23. rujna 1941. pobunjenici su poruili
drveni most preko rijeke Joavke na cesti Celinac - Joavka, kotar
B. Luka. Gonjenje pobunjenika je preduzeto.
Nou izmeu 22. i 23. rujna 1941. pobunjenici su u manjoj
mjeri pukarali na mjesto Ripa, kotara Biha. Nae snage
odgovorile su vatrom.
Nou izmeu 22. i 23. rujna 1941. pobunjenici su odrali
sjednicu u umi Borje, na kojoj su se dogovarah radi preduzimanja
to jae akcije u borbi protiv drave i naih vlasti. U umi Borje,
pobunjenici imaju svoju radio stanicu na kojoj sluaju vijesti iz
Rusije.
23. rujna 1941. pobunjenici su napah u selu Stupljan, kotar
Jajce, puanom i strojopuanom vatrom jedan odred ustaa koji
 se nalazio u pretresu terena. Ustae su borbu prihvatile, ali su se
uslijed nadmonosti protivnika morali povui u Jezero, kotara
Jajce. Gubitaka kod ustaa nije bilo.
23. rujna 1941. oko 2.30 sati pobunjenici su napah i otvorih
puanu i strojopuanu vatru na Liko Petrovo selo, kotara
Biha. Borba je bila ogorena, ah je napad od naih snaga odbijen.
Nou izmeu 23. i 24. rujna 1941. pobunjenici su pukarah
na mjesto Ripa, kotara Biha. Na odred odgovorio je vatrom.
23. rujna 1941. pobunjenici su poruili glavni vodovod u
planini Perjanovac", kotar Klju. Sa ovom vodom sluilo se je
cijelo mjesto Bravsko kao i eljeznica za snabdevanje lokomotiva
vodom. Upueni odred radnika, orunika i domobrana radi
opravke vodovoda napadnut je puanom vatrom kod sela Jase-
novca, kotara Klju, tako da se je morao povui u Bravsko.
Zatraeno je pojaanje vojske iz Bos. Petrovca.
24. rujna 1941. u 6 sati izvren je napad od pobunjenika na
mjesto Maslovare, kotora Kotorie. Na odred orunika i domo-
brana prihvatio je borbu kojom su prilikom poginula 2 domobrana
i 2 graanska lica ranjena. Prilikom borbe poginula su 2 etnika.
24. rujna 1941. oko 3 sata pobunjenici su upali u selo
Obodnik, kotara Kotorie, i od dravnog cestara Pere ubare
oduzeli jedan pitolj sa 60 naboja, a od drav. umara Ivana
Kneevia oduzeh su jednu lovaku puku sa 60 komada naboja,
pa zatim otih u pravcu sela Maslovara.
24. rujna 1941. oko 2 sata dola je jedna vea grupa pobunje-
nika do kue teaka Ilije i Ive Vuak u selu Debljaci, kotara B.
Luka, i ovom prilikom pucali su na njihove kue. Ovom prihkom
pobunjenici su od brae Vuak otjerah 3 krave, 2 konja, 5 komada
svinja, zobi i penice. Potjera za pobunjenicima iz Banja Luke
upuena je, ali se isti ti nijesu mogli pronai.
Nou izmeu 24. i 25. rujna 1941. pobunjenici su napah na
Liko Petrovo selo, kotara Biha, ali su po naim snagama
odbijeni.
Nou izmeu 24. i 25. rujna 1941. pobunjenici su u manjoj
mjeri pukarah na mjesto Ripa, kotara Biha. Na odred je
odgovorio vatrom.
25. rujna 1941. u 13 sati izmeu Boca i Krupe na Vrbasu
kotara B. Luka, na cesti Banja Luka - Jajce, napadnuta su 3
kamiona ustaa. U kamionima se nalazile bombe, municija i
316.000 Kuna gotovog novca. Na lice mjesta odmah je otiao
odred domobrana, ustaa i orunika radi pruanja pomoi napad-
nutim ustaama i gonjenja pobunjenika.
 25. rujna 1941. oko 21. sat u selu Ljeskovac, kotar Dvor na
Uni, sukobio se odred orunika i ustaa sa pobunjenicima, kojom
je prilikom u borbi poginuo pri. orunik Kadrija Karabai. Od
strane zapovjednika postaje Rujevac, Banjalukog oru. krila
preduzeta je akcija za gonjenje pobunjenika.
25. rujna 1941. u 16 sati pobunjenici su kod sela Grdenovac
kotar Bos. Novi, napali su uvare pruge-domobrane Beira Lendo
i Ibru Hidanovia, koji su bili pijani i spavali te ih ubili a puke
i streljivo odnijeh. Ovom prilikom pobunjenici su eksplozivom
otetili prugu time to su jednu inju iskrivili i prugu onesposobili
za promet. Upuen odred domobrana iz Dobrljina pobunjenike
je protjerao, koji su se razbjeali po umama. Iz Bos. Krupe doao
je oklopni vlak sa radnicima te je pruga poslije 2-3 sata popravljena
i promet uspostavljen.
26. rujna 1941. na odred orunika i domobrana sukobio se
je sa pobunjenicima kod sela Pavlovia, kotara Banja Luka, kojom
prilikom je odredu uspjelo zarobiti Damnjana uria, doim su
se ostali pobunjenici pred vatrom povukli.
27. rujna 1941. pobunjenici su napali selo Rebrovac, kotara
B. Luka. Ovom prilikom su pobunjenici zapalili jednu kuu.
Odred vojske upuen je iz Banja Luke za gonjenje pobunjenika.
U toku poshjednjih 10 dana nae vojno-ustake-Orunike
snage u svima naprijed navedenim pobunjenikim akcijama predu-
zele su protivakciju, a osim toga preduzele su jo radi ienja
terena i slijedee akcije:
16. rujna 1941. oko 9 sti iz sela Pritoke, kotara Biha, nae
topnitvo tuklo je pobunjenike poloaje i to preko Bijelog brda,
Borijevca i Hrgara, kojom je prilikom ispaljeno oko 40 topovski
naboja.
16 rujna 1941 polusatnija s. ustake bojnice spalila je vie
seljakih kua u mjestu Jasenovcu, kotara Klju i sve to je u
mjestu zateeno ivo, poubijano je i spaljeno u izgorjelim kuama,
17. rujna t.g. ista polusatnija zapalila je 10 kua u mjestu
Bravskom, kotara Klju te je sve ivo ensko i muko pronaeno
u ovim kuama poubijala i spalila u izgorjelim kuama. Poslije
ove akcije ova polusatnija povukla se u Bos. Petrovac.
18. rujna 1941. organizirana je akcija iz Bihaa i Slunja u cilju
unitavanja pobunjenika, koji su 17. ov. mj. napali pratnju
orunika iz Bihaa u kamionu kod Branske kose na putu Slunj
- Rakovica. Ovom prilikom oien je teren i popaljene kue u
kojima su pobunjenici obitavali. Akcija se i dalje nastavlja.
 19. rujna 1941. vrila je ienje terena naa vojska u jaini
dvije satnije poam od Vrbnje preko Crnog Vrha do Joavke,
kotar B. Luka. Ovom prilikom vojska nije nigdje naila na otpor
pobunjenika.
20. rujna 1941. odred orunika-domobrana i naoruanih
graana preduzeo je akciju ienja terena od Hrvaana u pravcu
Kokora, kotar Prnjavor. Ovaj odred doao je bez borbe u Kokore,
a zatim je nastavio akciju u pravcu Turinaca, gdje se sukobio sa
pubunjenicima i iste rastjerao.
20. i 21. rujna 1941. odred ustaa nastavio je sa ienjem
terena kroz sela Bunari, Jasenovac, Donje Polje i Talvice, kotara
Klju. Sva ova sela su popalili a oko 190 lica ubijeno i spaljeno,
doim je oko 200 lica pobjeglo u ume.3
22. rujna 1941. oko 11.30 sati jedan na zrakoplov doletio je
sa istone strane nad selo Suhai, kotar Bos. Novi, te u isto selo
izbacio 5 komada razorni bombi, koje su sve eksplodirale. Bombe
su pale u vonjak Jusufa Baijaktarevia iz istog mjesta i ovom
prilikom priinjena mu je znatna teta u vonjaku. Druge tete a
niti ljudskih rtava nije bilo.
22. rujna 1941. streljano je u Doboju 43 lica osuena na smrt
od strane pokretnog prijekog suda radi sudjelovanja u etniko-
-komunistikoj pobuni.
23. rujna 1941. vrena je akcija ienja terena na podruju
oru. postaje Traka Ratela, bihakog oru. krila, u kojoj je
sudjelovalo 80 domobrana i naoruano graanstvo. Ovom prilikom
oiena su sela Rujnica, Momin Brdo, Mutnik i Traka Ratela,
kotara Cazin, te je ovom prilikom uniteno 46 lica.4
23. rujna 1941. od strane vojske vrene su operacije odnosno
ienje terena kroz sela Hrgar i Ripaki Klanac, kotara Biha
kojom je prilikom poginuo jedan narednik i 4 domobrana. Na
strani pobunjenika bio je vei broj rtava. Ovom prilikom pobu-
njenici su zarobili jedna kola, jednog konja i jednu teku strojnu
pukii sa dva sanduka naboja.
23. rujna 1941. preduzeto je od strane 80 domobrana i 200
naoruanih graana ienje sela Bugara i Jakovi pilje, kotara
Biha. Rezultat pretresa za sada je nepoznat.

3. Akcija komunista:

Komunisti su u pobunjenikoj akciji solidarni sa etnicima i

sa ovima potpuno sarauju te se etnika akcija moe smatrati
3
4
Vidi dok. 284.
Vidi dok. 298.
ujedno i Kao komunistika akcija, a to se moe konstatirati iz
sadraja letaka koje etnici alju i rasturaju meu narodom Tako
su u toku poslijednjih 1 dana od strane pobunjenika rastureni i
pronaeni meu n a r o d o m slijedei letci komunistikog s a d r a j a -
Nou izmeu 20. i 21. rujna 1941. od strane komunista po
gradu Bos. Novi r a s t u r e n je vei broj komunistikih letaka od
kojih je filo etiri vrste. Letci naslovljeni radnicima, seljacima i
graanima Bosne i Hercegovine. Sadraj je istih: napadaj na
PoglavniKa, Hitlera i Musolinija, a veliaju Staljina Sovjetski
Savez, Crvenu armiju i komunizam. U drugoj vrsti letaka, koji
su n a s l o v l j e n i brai Hrvatima i Srbima, vojnicima, podoficirima i
oficirima hrvatske vojske, pozivaju se da se ne bore protivu
pobunjenika jer se njihova borba vodi za slobodu svih naroda
Jugoslavije. Trea vrsta letaka naslovljena je muslimanima u
kojima se isti nazivaju javnopravnom braom i pozivaju se da
pridrue njihovoj oslobodilakoj borbi. etvrta vrsta letaka naslov-
ljena je hrvatskim vojnicima kojima se isti pozivaju da poloe
oruje p o b u n j e n i c i m a i da s e ne bore za interese faista i
n a c i o n a l s o c i j a l i s t a kao narodnih izdajica.

23. rujna 1941. pobunjenici su preko svojih kurira, rasturali

letke koji nose n a s l o v : Smrt faizmu sloboda narodima", na
p o d r u j u rejona o r u n i k e postaje Bravsko, kotara Klju u letcima
napadaju Poglavnika, Hitlera i Musolinija a veliaju Sovjetsku
Uniju i komunizam.
25. rujna 1941. orunici postaje Ripa pronah su 35 komada
k o m u n i s t i k i h letaka, koji su preko noi rasturani putem od
Ripaa do Pritoke, kotara Biha. Sadraj ovih letaka je isti kao
i kod letaka koji su rasturani u Bos. Novom i na reonu postaje
Bravsko.
4. Akcija, rad i kretanje sumnjivih osoba, tuinskih i neprija-
teljskih agenata, provokatora i antidravnih elemenata:
Osim pod tokom 2 i 1 iznijeto u ovom izvjeu, primjeen
je jo ovaj sluaj:
15- rujna 1941. Vaso Zivkovi iz Vilusa, kotar Bos. Gradika
govorio je u selu Beraku, kotara Bos. Gradika: Ovakovo'
dananje stanje nije dobro, kroz nekoliko dana opet e zavladati
velika Srbija". Isti je uhien i sa prijavom predan kotarskoj oblasti
u Bos- G r a d i k i na dalji zakonski postupak.
22- rujna 1941. oko 18 sati Mijo Blaevi gostioniar iz
Teslia, na eljez. postaji u Tesliu prolazei pored oru. razvod-
nika Jakova Marijanovia glasno je izgovorio slijedee rijei-
Je... Dravu i kotarskog predstojnika". Imenovani je uhien i
sa prijavom predan kotarskoj oblasti u Tesliu na dalji zakonski
postupak.

5. Strana propaganda u narodu:

Strana propaganda u narodu nije primjeena, izuzev to se

dogaaju sluajevi velianja Sovjetske Rusije, Engleske i Amerike
od strane grko-istonjakog ivlja a ovo proturaju kroz narod
etniko-komunistiki agitatori. Osim toga engleski i sovjetski
krugovi vri promidbu koja hrvate ne osvaja, ah srbi ovo sa
zanosom prihvaaju i ire.

6. Prehrana i promet:

Prehrambene prilike su u glavnom za sada na cijeloj pukov-

skoj teritoriji zadovoljavajue, jer je etva ita i drugih vanih
produkata za ishranu puanstva obavljena. U krajevima gdje su
pobunjenici vodili akcije, kao i u mjestima iz koja su prodrh
pobunjenici i opljakah, osjea se velika oskudica kako u kruhu
tako i u ostalim ivenim namirnicama. Ova oskudica naroito se
osjea u mjestu Doboj. U ovim krajevima kao i u pasivnim treba
se pitanju ishrane, stanovnitva kroz zimu posvetiti ve sada puna
panja, kako nebi nastupila glad, jer zalihe sa kojima se sada
raspolae minimalne su. Oskudica u zainu /masti i ulju/, osjea
se svuda na teritoriji pukovnije.
eljezniki promet nesmetano se odvija na prugama Banja
Luka - Zagreb, Bos. Novi - Biha i Travnik - Jajce te Brod -
Sarajevo, doi se na prugama Prijedor-Bravsko i Doboj - Tuzla
odvija uz velike potekoe i este prekide. Promet na ipadovoj
pruzi Bravsko-Srnetica-Knin, te Srnetica-ipovo-Jajce u ope se
neodvija, poto se vei dio ove pruge nalazi u rukama pobunjenika.
Promet na suvozemnim putevima u glavnom svuda normalno
funkcionira a na izvjesnim odvija se uz velike potekoe ushjed
ugroavanja od strane pobunjenika.
Brzojavno-brzoglasni promet odvija se uz velike potekoe,
jer pobunjenici esto kvare i unitavaju liniju.

7. Odnosi vojske sa ustakim organizacijama i sa graanskim

vlastima:

Ovi su u glavnom korektni ah bi trebah biti srdaniji. Osjea

se neka Bahatost kod ustaa, koji pri prolazu ak ni asnike ne
pozdravljaju. Primjeuje se, da domobrani izbjegavaju drutvo
ustaa i vrlo rijetko se vide zajedno. Ustae domobrane omalova-
avaju i smatraju da nijesu dovoljno hrabri. Domobrani opet
neodobravaju rad ustaa, koji se navodno samo hvale, a borbu sa
etnicima izbjegavaju. Do incidenata nije nigdje dolo.
Odnosi izmeu vojske sa graanskim i orunikim vlastima
vrlo su dobri.

8. Odnosi sa saveznikim vojskama iji se dijelovi nalaze na naoj

zemlji:

Odnosi su srdani i prijateljski.

II. STANJE U VOJSCI:

1. Raspoloenje, duh i disciplina u vojsci:

Raspoloenje, duh i disciplina, u vojsci kao i orunitvu su
dobri. Bilo je izvjesnih sluajeva nediscipline koji su na vrijeme
zapaeni i odstranjeni.
2. Incidenti, neredi i izgredi veeg stila:
Ovih sluajeva kod orunitva nije bilo, doim kod vojske
bila su tri sluaja izgreda veeg stila i to:
19. rujna 1941. doli su u selo Lobinje, kotar Graanica
priuvni domobran 6. satnije, 2 bojne-Spree i naoruani graanin
Hasin aji iz Graanice, tamone grko-istonjake zlostavljah i
oteli im 1780 Kuna, a pored toga izvrili su silovanje nad jednom
djevojkom. Imenovani su uhieni i predani zapovjedniku vojne
posade Graanica radi zakonskog postupka.
20. rujna 1941. u 21 sat uao je u kuu Nevenke Mikeli iz
Dobrljina, kotar Bos. Novi, domobran Bego Kori koji pripada
5. satniji sa sjeditem u Dobrljinu, u pijanom stanju i sa pukom
je u kui natjerao da legne te je nad istom izvrio nasilnu obljubu.
Imenovani je predat zapovjedniku 5 satnije na dalju nadlenost.
U toku mjeseca rujna 1941. legionarski narednik Simon
Rakijaevi uz pomo vie domobrana 5 satnije hrvatske legije,
koja se nalazi u Dobrljinu, kotara Bos. Novi, izvrio je kod vie
mjetana u Dobrljinu pljaku razni stvari i stoke, te iste stvari i
stoku prodavao svojim poznanicima uz veoma niske cijene. O
prednjim izgredima obavjeten je njegov zapovjednik 5 satnije radi
preduzimanja zakonskih mjera.
 3. Uticaj strane izvjetajne slube i neprijateljske propagande
u vojsci:
Do sada nije primjeena niti kod vojske niti kod orunitva:
4. Bjegstva iz vojske:
Bjegstva kako kod vojske tako i kod orunitva nije bilo.
5. Ponaanje asnika, doasnika i momadi van vojarne u
gradu:
Kako kod vojske tako i kod orunitva u svemu je po vojnim
propisima.

III. VANJSKA SITUACIJA:

1. Prilike u pograninim oblastima, susjednih drava /raspolo-

enje stanovnitva, kretanje vojske i razne vojnike mjere/:
Podataka nema, poto se teritorija ove pukovnije ne granii
ni sa jednom od susjednih drava.
2. Strani vojni bjegunci:
Na teritoriji ove pukovnije stranih vojnih bjegunaca nema.
3. Nedozvoljeni prijelazi na granici, verc i tome si.
Podataka nema poto ova pukovnija ne granii ni sa jednom
od susjednih drava.
4. Odnosi sa pograninim vlastima susjednih drava:
Ova pukovnija dravne granice nema

IV. OPI ZAKLJUAK:

Ope prilike na podruju pukovnije u glavnom su povoljne,

doim prilike javne sigurnosti na veem dijelu pukovske teritorije
jo su uvijek nepovoljne uslijed etniko-komunistike djelatnosti.
Za potpuno likvidiranje etniko-komunistike akcije, s obzirom
to je ista uzela iroke razmjere, potrebne su jake i bolje
naoruane i opremljene vojne snage koje bi mogle istodobno
operirati u svima pravcima protivu pobunjenika.
Mjere protivu sumnjivih i nepoudnih hca od strane svih naih
vlasti preduzimaju se u najjaem stupnju, kako bi se javni red i
mir te lina i imovna sigurnost graana to bolje i prije uvrstila
te ope prilike u dravi normalizirale.
Izvjetajna sluba u svome razvoju nailazi uslijed nenormalnih
prilika prouzrokovanim etniko-komunistikim ustankom, na
potekoe. I pored toga od strane potpisatog i svih mi podreenih
organa nastoji se, da se izvjetajna sluba to bolje organizira.-
RAZASLATO:
Vrhov. oru. zapovjednitvu;
Zapovjednitvu:
Vrbaskog, Jadranskog i Bosa-
nskog diviz. podruja;
Zapovjednitvu; 1. 2. i 4. oru.
pukovnije i Vel. upanu. upe Zapovjednik, pukovnik
Sana i Luka. M.P. Novak puk.5

5
Viktor.

BR. 303
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE VRHOVINE OD 30. SEPTEM-
BRA 1941. GRUPI GENERALA LUKIA KOD ITALIJANSKE 2.
ARMIJE 0 PALJENJU KUA U SELU ZALONICA U SARADNJI
SA ITALUANSKIM VOJNIM VLASTIMA1

ORUNIKA POSTAJA
VRHOVINE
Broj 1178

Cvijanovi Stojanu i
drugovima iz Vrhovina
kue popaljene izvje-
uje se.

GRUPI GENERALA LUKIA KOD II ARMATE

TALIJANSKE VOJNE VLASTI

KARLOVAC

Vrhovine 30 rujna 1941 god.

Dana 29 rujna 1941. godine Tahjanska vojna vlast sa oruni-

cima ove postaje zapalila je kue seljaka Stojana Cvijanovia kbr
149, Stevana Cvijanovia kb 329, Marko Cvijanovi kbr 329 i
Mie Cvijanovia kb 149 svi iz Sela Draga Cvijanovia i cijelog
sela Zalonica opine Vrhovine kotara Otoac, svima gore nave-
denim seljacima kao cjelo selo Zalonica ije su kue po talijanskoj
vojnoj vlasti i orunicima ove postaje popaljene jesu etniko-ko-
munistika banda koji su se odmetnuh u umu i Talijanskoj vojnoj
na njihov poziv da se povrate kui nisu hteh uiniti.-
Talijanska vojna vlast je svima seljacima ije su kue popaljene
i unitene jesu ih privremeno metnuli u mjesto Vrhovine u jedan
logor kamo e naknadno dalje biti nekamo smeteni.-
Od strane Tahjanske vojne vlasti kao i u zajednikoj saradnji
sa ovom postajom dnevno se vre hapenja etniko-komunistike
bande koji e se podvrgnuti strogoj kazni za njihova nedela.-

DOSTAVLJENO:
1/ Opem up-povjeren. kod II. armate Talijanske
vojske Karlovac.-
21 Zapovjedniku 1. Hr. Oru. puk. Zagreb.
3/ Krilu Gospi.
4/ Kotarskoj oblasti Otoac.-i Zapovjednik postaje
5/ Vodnom zap. Otoac.- narednik:
Mato Vuinovi

BR. 304
ZAPISNIK SA SASLUANJA HILMIJE BERBEROVIA, UE-
SNIKA U POKOLJU U GLINSKOJ CRKVI SEPTEMBRA 1941, U
POLICIJI GRADA BEOGRADA1

ZAPISNIK

Ovo sasluanje Berberovia Hilmije, kancelarijskog podvor-

nika iz Beograda, Kolareva ul. br. 1, roenog 15. aprila 1915.
g. u Bosanskom Novom od oca Hasana i majke Halime ro.
Hajtovi, neoenjen, nekanjavan, neosuivan, vere muhamedan-
ske, podanik Hrvatske drave, koji na postavljena pitanja izjavi:

1
Kopija u VH, Vojni arhiv, Arhiva vlade Milana Nedia, k. 43-a, 32/1-II.

763
 Jo 1938. g. doao sam u Beograd gde sam stalno iveo sve
do ovog rata. U prvo vreme bavio sam se prodajom raznih artikala
po ulicama a docnije sam dobio nametenje kao kancelariski
podvornik kod Centralnog transportnog drutva u Beogradu,
Kolareva uhca br. 1.
Na dan bombardovanja bio sam u Beogradu pa sam istoga
dana otiao u moju komandu po ratnom rasporedu Sisak. Tamo
sam se javio komandantu 44 p. puka dopunskog. Puk je dobio
nareenje da ide u SI. Poegu, a odatle smo krenuh na poloaj u
jedno selo kraj Poege. Ne seam se tano datuma ali mislim da
je to bilo 17 i 18 aprila, pozvao je komandir ete sve vojnike
rekao nam da je rat prestao, te da svako ide svojoj kui. Sa nekim
mojim drugovima krenuo sam peke od Poege do moje kue u
Bos. Novom. Kui sam stigao oko 24. aprila. Kod kue sam ostao
svega 8 dana, a tada sam dobio poziv od vojne komande u Petrinji,
da se odmah javim Vojnom okrugu u Petrinji. Po javljanju odmah
sam uniformisan i tu ostao u kasarni jedan mesec dana, gde smo
vrih vojne vebe po novim pravilima.
Poetkom meseca juna moja satnija dobila je nareenje da
ide u Glinu, te da u srezu glinskom uspostavi red i mir i da pokupi
svo oruje i municiju od naroda. Pred odlazak celu satniju iskupio
je komandir Josip Dobri, satnik, roen u Splitu, po zanimanju
je bio uitelj u graanstvu i naredio nam da imamo izvriti pretrese
kod svih kua i prostorija, po sehma kuda budemo ili, bez obzira
da li su kue pravoslavnih ili katohka. Isto nam je naredio da
moemo ubiti svakoga ko nam se bude protivio.
Po dolasku u Glinu prvo smo izvrili pretres zgrada, pa smo
zatim ili po okolnim selima. Ovo pretresanje trajalo je oko 15
dana.
Kad je sa pretresom bilo zavreno, doli su ustae iz Zagreba
i iz Petrinje i tada smo dobih nareenje da po sehma skupimo
sve pravoslavne mukarce od 20 do 45 godina starosti. Prilikom
ovog kupljenja u selu emernici jedan se pravoslavac protivio i
pucao na nas. Tom prilikom ranio je iz puke jednog mog druga,
te sam ja tada upotrebio oruje i ubio ga. Ne seam se kako se
ovaj ubijeni zvao. Prema tome vrih smo samo hapenje mukara-
ca. Iste smo kupili po sehma i dovodili u Glinu i tamo smo ih
ostavljah u sudskom zatvoru. Svi su u zatvoru ostajali nekoliko
dana dok se zatvor ne napuni i tada su ubijani. Ubijanje je vreno
na vie naina. Nekoje su zatvarali u pravoslavnu crkvu u Glini.
U crkvu je moglo stati oko 1.000 ljudi. Tad je komandir satnije
 odreivao 15 ljudi koji imaju da izvre klanje. Pre nego to pou
na ovaj posao, njima je davano alkoholno pie i to: nekome rum,
nekome ljuta rakija, pa kada se napiju, onda su ih sa noevima
slali unutra. Za vreme klanja pred crkvom je bila postavljena
straa. Ovo je bilo potrebno stoga, to su se neki pravoslavci
penjali u Zvonaru, pa su zatim skakali sa zvonare u portu. Sve
ove ubijali su straari u porti.
Ja sam bio odreen u tri maha da vrim klanje u crkvi.
Svakom prilikom sa nama su ili i neki oficiri Dobri Josip i
Cvijetkovi Mihajlo, a pored njih bilo je i ustakih oficira.
Po ulasku u crkvu oficiri su ostajali kod vrata i posmatrali
na rad, a mi smo vrili klanje. Ubijanje je vreno na taj nain,
to smo nekoje udarali noem u srce, nekoje klali preko vrata, a
nekoje udarali noem gde stignemo. Ako neki Srbin ne bi bio od
prvog udara smrtno pogoen, toga su ustae priklali noem. Za
vreme ovog klanja nije gorela svetlost u crkvi, ve su bili odreeni
specijalni vojnici koji su u rukama drali baterijske elektrine
lampe i time nam osvetljavali prostor. U vie mahova desilo se
da je neki Srbin naleteo pesnicama na nas, ili pak udario u stomak
nogom, ali je taj odmah bio iskasapljen.
Za vreme ovoga klanja bila je velika galama u crkvi. Prisutni
Srbi su vikali: iveo Kralj Petar, ivela Jugoslavija, ivela Kraljica
Marija, ivela Srbija, iveli Srbi, dole Paveli, dole ustae, dole
hrvatska drava. Svo klanje poimalo je uvee od 22 asa, pa je
trajalo ujutro do 2 asa. Za vreme dok je poslednji bio iv, ove
su manifestacije trajale.
Ovakvo klanje u crkvi desilo se 7-8 puta, a ja sam uestvovao
tri puta. Za vreme ovog klanja uvek smo bili svi umrljani krvlju
toliko, da se uniforma nije mogla oistiti, ve smo je zamenjivali
u magacinu, a docnije prali. Posle svakog klanja crkva je prana. 2
Kada se zavri klanje, dolazili su kamioni koji su nosili leeve.
Obino su ih bacah u reku Ghnu, a koje su ... (usled oteenosti
dokumenta tekst neitak)
Nekoje su pravoslavne izvadili iz zatvore i odveli na obalu
Gline gde su ih streljali iz mitraljeza. Ovo streljanje je obavljeno
bilo u grupama 300-400 lica odjednom. Ovi su svi pored obale
postavljani u dve vrste, pa su povezani tapom jedan drugom za
ruku i tako stojei klali su ustae, a mi smo vrili obezbeenje
strelita. Leeve ovih lica koja su streljana pored obale, bacani
su u reku Glinu. Nekoje grupe Srba izvoene su iz zatvora i
2
Vidi dok. br. 212.
 streljane su pored umice u blizini Gline, pa su posle zakopavani
na mestu gde su streljani.
Prikupljanje Srba vreno je na taj nain, to je u jedno
odreeno selo ilo oko 70 ustaa i oko 30 nas vojnika, a svi smo
bili pod komandom ustakih oficira. Selo je uvek prvo opkoljeno,
pa je onda unutra dolazila odreena grupa, koja je onda skupljala
Srbe. Kad bude celo selo skupljeno, onda smo ih sve pod straom
sprovodili u Glinu u sudski zatvor.
U prvo vreme dovodili smo samo mukarce, a docnije je
ureeno da se dovode i enska lica od 15-50 godina. Prilikom
ovog dovoenja video sam u vie mahova da su ustae, a i nekoji
moji drugovi vojnici, silovali ene i devojke, pa su ih posle odvodili
u Glinu. U Glinu su ove stavljene u sudski zatvor, zatim su
prevedene u neke rekvirirane kue od kojih je bio nainjen logor.
Ovde su ostale 8-10 dana, pa su zatim putene da idu svojim
kuama. Video sam da su nekoje ustae, kao i vojnici, nou
dolazili u logor, odakle su odvodili enske koje su hteli, pa su
zatim nad njima izvrili obljubu negde na periferiji grada, pa su
ih onda ponovo vraah u logor. Od strane oficira ovo nije bilo
zabranjeno, a i sami oficiri su ovo vrili. Moja satnija imala je
zadatak da vri prikupljanje Srba u Glini u srezu Ghnskom, ah
je bilo nareeno da se svi Srbi iz srezova: Topusko, Vrgin Most
i Gline imaju prikupiti u Glinu i tu streljati. Ja ne znam tano
koliko je Srba ubijeno, ah sam uo da se pria meu mojim
drugovima, da je u Glini ubijeno 120.000 Srba i to iz napred
navedenih srezova.
Prilikom prikupljanja Srba, veina Srba je izbeglo u umu sa
orujem. Oni se i danas nalaze u Petrovoj gori. Jednom prilikom
ili su ustae da ih pohvataju, ah su ih Srbi napah i potukli. Oko
20. avgusta 1941. iziao je proglas, da se svi Srbi pozivaju da se
vrate svojim kuama i svome poslu, i tada smo dobili nareenje
da nikoga ne sm'emo dirati niti napadati. Ko ovo bude uinio bie
stavljen pod vojni preki sud.
Ja sam ostao u Glini do 5. septembra t.g. a tada sam otputen,
jer su pozvati drugi vojnici na vebu. Iz Gline sam doputovao u
Beograd u nameri da se uposlim na svom starom mestu, ah sam
uhapen od strane policije.
Po prednjem nemam nita vie da kaem a zapisnik mi je
proitan u kome su sve moje rei tano obeleene.

Pismen sam
Berberovi Hilmija
 BR. 305
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 1. OKTO-
BRA 1941. DOGLAVNIKU - VOJSKOVOI O IZVRENOM POKO-
LJU PRAVOSLAVNOG IVLJA U JAJCU I OKOLINI1

Zapovjednitvo
VOJNE KRAJINE
Vojni odjel
V.T. Broj 714
1. listopada 1941. g.
SARAJEVO

Pokolj u Jajcu.

DOGLAVNIK - VOJSKOVOA

ZAGREB

U prigibu predlaem prijepis izvjetaja o pokolju u Jajcu,

kako sam to sa ozbiljnih strana obavjeten.

Razaslato:

Ministarstvu Hrvatskog domo-

branstva, Ministarstvu unutra-
njih poslova, Predstojniku Po- Zapovjednik Vojne krajine,
glavnikovog vojnog ureda /3 oruniki pukovnik
primj./ i Diviziji Sarajevo. Rupi2

POKOLJ U JAJCU

Koncem mjeseca kolovoza ove godine^ dolo je u kotaru

jajakom do nemira uslijed uestalih arkanja etnika, radi ega
su stanovnici obhnjih sela, meu njima i grko-istonjaci iz straha
pred moguim nasiljima dobrim djelom izbjegli u Jajce, gdje su
sklonjeni po raznim prostorijama, privatnim kuama i t.d. Meu
izbjeglicama bile su preteno ene sa djecom, te nemoni starci,
koji su svojim dolaskom imah upravo da olakaju vojne operacije,
koje su obzirom na razvoj dogaaja bile u izgledu.
1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 6/10.
Mate.
 Do vojnike akcije konano je dolo. Prije nego se je ita
imalo od strane vojske poduzeti u svrhu uspostavljanja reda i
protjerivanja napadaa iz mjesta Jezera koje lei 10 km, zapadno
od Jajca, pozvala je vojska jednim proglasom, a to je bila i
obznanila na uobiajen nain po selima, sva lica koja se ne nalaze
kod svojih kua da se kui povrate, jer e se u protivnom smatrati
licima koja namjeravaju da se odupru vojnikoj akciji.
Ovome pozivu vojske izmeu ostahh odazvali su se i seljaci
grko-istone vjere svih oblinjih sela, koja su dolazila u obzir, te
su dapae dolazili u samo Jajce i prijavljivali se vlastima, koje su
im izdavale i neke potvrde o tome, zatim pismene dozvole za
slobodno kretanje do svojih kua i t.d. Neki od njih da bi otklonili
od sebe svaku sumnju, da ma ta imaju sa etnicima, ostali su
dapae u samom mjestu Jajcu, izraavajui na taj nain svoju
lojalnost i elju, da podpomognu svaku akciju, koja je upravljena
u pravcu uspostavljanja reda i sigurnosti, te stvaranja mogunosti,
da se siromani izbjegli i nevini svijet vrati zajedno s njima svojim
kuama.
U ovo vrijeme stie u Jajce i jedan odred njemake vojske.
Nekako istovremeno stiu u Jajce 400 - 500 divljih ustaa poznatih
pod imenom Hercegovake ustae" ili ukratko Hercegovci"
veinom muslimani.3 Njihov dolazak u Jajce izazvao je u gradu
izvjestno uzbuenje kod svih graana. apue se da su to isti oni,
koji bih u Glamou, Livnu... Pria se, da je u tim mjestima
poinjen pokolj. Ovo uzbuenje za par dana prelazi u strah. Nije
ni udo! U ovom malom gradiu, nekadanjem ponosu bosanskih
vehkana, a poznatom po jedinstvenim prirodnim krasotama, ive
danas mirni Jajani, u veini Hrvati - katolici, ponosni svoje
prolosti. Oni ne ele nikakovih dogaaja, koji bi doveh u pitanje
njihov spokojni ivot, njihovu radost u ljepotama svoje okolice i
elju da ovu pokau mnogobrojnim strancima, koji ih posjeuju.
Oni ne ele da dolaze u sukob sa svojim sugraanima drugih vjera.
Oni zamjeravaju nekolicini nevaljalaca, koji se godinama kreu
bez posla jajakim ulicama, kada pokuavaju to da uine, da bi
iskoristili dananje prilike u svoje line svrhe.
Strah jajana za par dana postaje opravdan. Hercegovci"
poinju da piju i da se opijaju. Pijani vade noeve, ljube ih i
prijete, u njihovom su drutvu jajaki nevaljalci, kriminalci i
depari. Njihovo drutvo nije sluajno. Ono to ne mogu sami,
3
Vidi dok. br. 289, 302, 313.
 mogu zajedno s Hercegovcima". Ovi e se, pijani, dati nagovoriti
na sve.
30. kolovoza poinju hapenja mirnih graana dravnih slu-
benika i seljaka. Obitelji njihove izbezumljene tre ulicama,
pitaju, mole nadlene. - Za hapenike se nezna gdje su. Nezna
se ni tko ih je uhapsio. - To nezna ni civilna ni vojna vlast.
Zapovjednik njemake vojske u Jajcu na molbu zaprepaenih
ena, pokuava da im pomogne. Zna se samo to, da su ljude
odveh oni isti ulini tipovi, koje su poteni graani davno prezreli.
Ustanovljuje se konano, da se hapenici nalaze u bivem
sokolskom domu gdje Hercegovci" stanuju. Linim zauzimanjem
zapovjednika nae i njemake vojske spaeni su ivoti zatvorenih
dravnih slubenika, ali ne i ivoti seljaka, koji su bili takoer
zatvoreni, premda su uzalud pokazivah dozvole vlasti o slobodnom
kretanju, dokazivah i objanjavali da su nevini. Ovi ljudi bez
ikakvog razloga, osim toga to su grko-istone vjere, tueni su
nemilosrdno kundacima, po prsima, leima i krstima do nesvijesti,
zapovjeeno im je da se skinu, vueni su zatim za monje po
itavoj sobi u kojoj su se nalazili, udarani otrim gvozdenim
predmetima u glavu sve dotle dok lubanja ne bi prsla i tako dalje,
da napokon budu odvedeni i ubijeni mogue na najgrozniji nain.
Pria se, da je te noi u podrumu sokolskog doma izmeu ostalih
zaklan jedan namjetenik ipada inae Hrvat. Jedan Hercegovac"
poslije ovakvog ogavnog posla, pojavljuje se na zaprepatenje
prisutnih sav krvav u lokalu jajakog gostioniara Augusta, pijan
vadi krvav no, lie ga na oigled zaprepatenih pogleda gostiju
i naruuje dva pricera... jedan za sebe i jedan za svog druga
/krvavom nou/.
Ovi se dogaaji ponavljaju. Nestaje na taj nain osim seljaka
i radnika jajake tvornice Elektrobosna, koji su prisiljeni, da bi
doh na svoj posao proi kraj zgrade u kojoj hercegovci" stanuju,
a koji ih na prolazu hvataju.
Slijedi zatim pljaka. Upada se u privatne kue i ucjenjuje
obezglavljena sirotinja, daje to ima samo da sauva goli ivot.
Onaj ko nema, mora novac posuditi. Urar u Jajcu navodno prima
na popravak od samozvanih divljih ustaa neobian broj zlatnih
lanaca, satova, prstenja - sve sumnjivog podrijetla.
U gradu vlada zaprepatenje. Graani Hrvati, katolici i
mushmani obraaju se vlasti za pomo. Meutim kotarski predstoj-
nik i Veliki upan izgleda da se osjeaju takoer ugroeni, jer u
stvari ne mogu nita uiniti, a i ono to hoe i to bi mogli ne
 smije, jer se svaki njihov korak prati. Pravo zauenje i iznenae-
nje izazvalo je meu graanima to, to je jednog dana na isti nain
lien slobode i proveden kroz grad od navedenih ustaa, blijed
kao krpa, inae odhan stariji inovnik i Hrvat, kotarski predstoj-
nik tefani kao i to da se pred kunim vratima Vehkog upana
nalazi jaka straa. emu to - pitali se graani, kada nije postojala
nikakva opasnost u tom asu od etnika, budui da vojska bila
ve oistila od etnika mjesto Jezero i krenula prema mjestu
ipovu 23. km. od Jajca.
Svoje negodovanje prema hercegovcima" jajani su poeli
izraavati i na taj nain, to su otvoreno poeli traiti, da i oni,
hercegovci" uestvuju u vojnim operacijama protiv etnika, da
idu na poloaje, a da ostave na miru graane, od kojih im ne
prijeti nikakva opasnost. U koliko je netko kriv, neka se izvede
pred sud, neka se strijelja, davah su graani, viui oduka svojoj
srdbi.
Hercegovci" su zaista poli na poloaje. Stigli su u Jezero
koje je vojska ve bila oistila i pola dalje. Ovdje su se zaustavili,
pohvatah sve ene, djecu i starce grko-istone vjere, koji nisu
uspjeh i mogli da uteknu ispred etnika, a koje je vojska i u svom
prolazu ostavila na miru, - odveli ih u obinsku staru zgradu i
dok mjetani mushmani /katolika nema/ nisu ni slutih ta se moe
dogoditi, sjevnuo je no raskalanih i divljih ljudi. Ova sirotinja
poklana je na najgrozniji nain bez ikakvog razloga i povoda...
Jo onda kada je vlast slubeno izvrila uviaj, bilo je meu
zaklanima jo ivih, koji su molili da im se ivot dokraji.
Ovo mjestance koje stranci mnogo posjeuju radi prirodnih
ljepota, naroito radi neobino lijepog prirodnog jezera na kome
lei, na ovakav je nain okrvavljeno. Mjetani mushmani napustih
su u znak revolta odmah ovo mjesto, otvoreno izraavajui svoje
gnuanje prema krvavim djelima, koja su ih ne samo liila njihovih
sugraana, s kojim decenijama ive u dobrim odnosima, nego i
njihovih najljepih uspomena, u kojim su im se i djedovi rodih.
Isto ovo poinjeno je u jo nekoliko sela.
Treba napomenuti i naroito istaknuti da ovo klanje nije
imalo nikakove veze s borbama protiv etnika, jer tu etnika nije
ni bilo.
Na ovaj nain i ovom prilikom poklano je oko 165 lica, koliko
se je moglo na brzinu ustanoviti. Meutim nije iskljueno da je
ovaj broj vei, kada bi se raunala sva ona trupla, koja je tih dana
kroz Jajce nosila rijeka Vrbas, radi ega je moralo biti obustavljeno
kupanje na jajakim plaama.
 U meuvremenu da nebi dolo do slinih neeljenih dogaaja
u samom mjestu Jajcu, e su se nalazili mnogi grko-istonjaci,
koji su se na poziv vojske odazvali, te dravni inovnici grko-is-
tone vjere, koji su ostah do danas u slubi Nezavisne Drave
Hrvatske s nekoliko siromanijih ljudi koji su od dvadesetak
porodica grko-istone vjere ostah u Jajcu, a konano u interesu
reda i mira, to je opet bio preduslov za jedan uspjean vojniki
podhvat - od strane vojske i vlasti poduzeta je jedna preventivna
mjera. Sva lica grko-istone vjere morala su se skloniti na jedno
mjesto. Kako je u to vrijeme bilo mnogo izbjeglica u pomanjkanju
drugih prostorija stavljena je jedna grupa u grkoistonu crkvu,
druga u sinagogu, a inovnici sa jo desetak graana stavljeni su
u prostorije jedne jajake banke. Postavljena je i straa, bili su
to nekada orunici, a nekada vojnici.
Navedene ustae povratili su se uskoro iz Jezera u Jajce.
Saznalo se da se svi grkoistonjaci nalaze u preventivnom
pritvoru. Poele su ponovno prijetnje, opijanja i t.d. Pojedinci su
pokuah da silom uu u prostorije, gdje su bili zatvorenici. U
gradu se otvoreno ve pria, da e svi zatvorenici biti pobijeni.
Graanstvo sviju vjera djeluje na sve mogue naine na vlast, da
se sprijei krvoprolie. Odgovorni to obeavaju, ali ni sami vie
nijesu sigurni. Kotarski predstojnik primjerice prenoi svake noi
u drugoj kui, jer mu se prijeti. Veliki upan jo se uvijek osigurava
orunikom straom. Vojska poduzima sve to je mogue da se
sauva red.
Jednog dana izmeu 1. i 15. rujna ustae trae otvoreno, da
im se svi zatvorenici predaju. Zapovjednik mjesta nadporunik
Mandelc uspjeva da ih sprijei u njihovoj strahovitoj nakani.
Jedne noi oko 11 sati oko 100 ustaa svladava strau, izvodi
iz crkve i tempia neispavane i izgladnjele starce, ene i djecu,
vee ih icom dvoje i dvoje, trpa u kamion i voze u pravcu
katohkog sela Podmilaja na udaljenost od 4 km. Ovdje ovi
nesretni ljudi izlaze na zapovijed iz kamiona da bi moglo odpoeti
jedno od nezapamenih, najstranijih i najkrvaviji zvjerstava. Dok
97 uva strau, trojica poinju nemilosrdno da kolju. Presjecaju
krvniki vratove iz kojih iba krv. Ono to nije na ovaj prizor
izgubilo svijest nadovjeanskim krikovima i jaukom, koji se
prolamaju kroz no, bude dobre seljake katohke sela Podmilaja,
koji bespomono doivljavaju isto toliko teke trenutke. Nikakve
molbe iznemoglih staraca, zalamanje ruku ena i djece ne pomae.
uje se kroz no samo i z b e z u m l j e n i glas krvnika u ljudskoj
spodobi: Kolji, - udaraj za vrat noem, - vie se koprca" - Ve
 svie, a klanje jo traje. Tri su krvnika, a sto i osamdeset pet
muenika. Sve manje krikova, dok nije umuknuo i poslijednji.
Uprskani nevinom krvlju trae od seljaka katolika, da kopaju
rake. Bacaju se poluivi ljudi u rake. Humak na ovom nevienom
groblju jo se kree od ivih tjelesa, a iz zemlje uje se jo po koji
glas pola ivog oajnika.
Ovako se odigrao dogaaj po prianju seljaka katohka, koji
su pri klanju morah biti prisutni kopati rake.
Gnuanje i revolt muslimana i katolika, kada se saznalo o
dogaaju bio je neopisiv.
Istaknuti treba, da se meu nastradalim pored seljaka, trgo-
vaca i obinskog biljenika nalazilo - kako se navodno ustanovilo
- osam lica, koje je vojska upotrijebljavala u svoje svrhe prilikom
poduzetih operacija kao kurire i pregovarae te ih je ba iz ovih
razloga htjela osigurati.
Iza ove noi trae se i ostah zatvorenici meu kojima se nalaze
dravni inovnici, da se zakolju na isti nain. Javno po lokalima
priaju oni: Danas dolaze eirdije na red". Radi se o dravnim
inovnicima, koji se i danas nalaze u slubi, to je najbolji dokaz
da se nikada nijesu ogrijeili o probitke hrvatskog naroda. Odlu-
nim dranjem zapovjednika mjesta priuvnog nadporunika Alojza
Mandelca i Stanka Korajzla, oba namjetenici Elektrobosne u
Jajcu, sprijeen je trei pokolj i spaen ivot etrdesetorici ljudi.
I dok vojska zajedno sa njemakom odbacuje etnike, uspo-
stavlja red i vraa izgladnjele izbjeglice svojim kuama, dotle oni
isti iz Podmilaja odvode krupnu i sitnu stoku iz sela da onemogue
bijednom svom narodu i poslijednju ishranu ove zime.
 BR. 306
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE RUMA OD
1. OKTOBRA 1941. 0 HVATANJU ODBEGLIH USTANIKA IZ
SRBIJE I PREDAVANJU NEMCIMA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
I. HRVATSKE ORUNIKE
PUKOVNIJE
ZAGREB
Broj 3249/J.S.

Uporaba oruja i hvatanje et-

nika i komunista Srba, pobjeglih
ispred pratnje Njemake vojske.

RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

NEZAVISNE DRAVE HRAVATSKE

ZAGREB.
orieva br. 4.

Zagreb, 6. listopada 1941.

Zapovjednik orunike postaje Ruma sa dopisom Br. 900 od

1. listopada 1941. - javlja slijedee:
Dne 30. rujna 1941. - javljeno je brzoglasno ovoj postaji od
kotara Hrvatske Mitrovica, daje pobjeglo ispred pratnje Njemake
vojske kod Hrvatske Mitrovice oko 100 etnika-komunista iz
Srbije.
Odmah je preduzeta akcija oko hvatanja i unitavanja te
bande, po obhodnjama ove postaje u tri pravca. Obhodnja pod
vodstvom narednika Franje Neki i suhodnika pokusnog orunika
Vladimira Sabado, u polju kod Vognja, kotara Ruma, susrela je
Milivoja Raevi iz Crne Bare, kotara Bogati /Srbija/, koji na
poziv obhodnje da stane, nije htio stati, ve je i dalje bjeao preko
polja u pravcu kukuruza. Obhodnja narednik Neki i orunik
Sabado ispalila je iz puaka 6 hitaca na bjegunca, te ga smrtonosno
ranila u grudni ko i lievu nogu, od kojih je rana na mjestu umro,

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152-a, reg. br. 15/11.
 doim je od strane domobrana istodobno ubijen edomir Ljubin-
kovi iz Banova Polja, kotara Bogati /Srbija/.
Obhodnja narednik Stjepan Botkovi, Ivan Kandija, Josip
Frkovi, vodnik Eugen Koch i vodnik Vjekoslav Lekan, uhvatili
su ive na podruju opine Voganj, kotara Ruma, etnike-komu-
niste i to:
1/ Tihomir Jurii, iz Crne Bare, kotara Bogati;
2/ ivadin Ivanovi, iz Crne Bare, kotara Bogati;
3/ Stojan Vasiljevi, iz Crne Bare, kotara Bogati;
4/ Milorad Stevanovi, iz Crne Bare, kotara Bogati;
5/ Ilija Jovanovi, iz Crne Bare, kotara Bogati;
6/ Ljubomir Pozdani, iz Crne Bare, kotara Bogati;
7/ ivorad Ivanti, iz Crne Bare, kotara Bogati; i
8/ Milorad Todorovi, iz Crne Bare, kotara Bogati.
Svi navedem su Srbijanci grko-istone vjere, a pripadah su
etniko-komunistikoj bandi, te su kao takovi od strane Nje-
make vojske pohvatani radi interniranja, a za vrijeme pratnje
dogovorno se razbjegli sigurno s namjerom da pobjegnu u Fruku
Goru, radi etniko-komunistike akcije u naoj Dravi.
Navedeni pod to. 1 do 8 predani su na zahtjev Njemakom
mjestnom zapovjednitvu u Rumi.
Razudba ubijenog Ljubinkovia nije obavljena, ve je poko-
pan na groblju u mjestu Vognju. Premetainom kod ovih etnika-
-komunista nije nita sumnjivog pronaeno.
Na podruju postaje Hrvatska Mitro vica pobijeno ih vie, o
emu e ista podnijeti prijavu, u koliko to do sada nije uinjeno.
Od strane ove postaje akcija oko hvatanja i unitenja ove
bande bez prekida se vodi.
Po ovome je dostavljeno izvjee kotarskoj oblasti Ruma."
Dostavlja se prednje na znanje.
Dostavljeno:
Ravnatelju za javni red i sigurnost Neza-
visne Drave Hrvatske i - Vrhovnom
orunikom zapovjednitvu.
Zapovjednik, pukovnik:
ani

2
Dragutin.

IIA
 BR. 307
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 2. OKTOBRA 1941.
O ODMAZDI NAD STANOVNITVOM1

ZAKONSKA ODREDBA

o postupku kod komunistikih napadaja, kad se poinitelj ne

pronae.

1.

Kad uslied komunistikog napadaja na ivot ih imovinu,

pogine jedna ih vie osoba, a za deset dana od poinjenog ina
ne pronae se poinitelj, odredit e i izvriti Ministarstvo unutar-
njih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za
svakog poginulog strieljanje deset osoba iz reda redarstveno
ustanovljenih prvaka komunista.

2.

Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglaenja u

Narodnim novinama, a protee se i na sluajeve, kod kojih nije
jo protekao rok od deset dana, odreen u 1. ove zakonske
odredbe.

U Zagrebu, dne 2. listopada 1941.

Broj: CCCXXXI-1620-rZ.p.
1941.
MINISTAR UNUTARNJIH
POSLOVA:
Dr. Andrija Artukovi v.r.
POGLAVNIK
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE:
Dr. Ante Paveli v.r.

MINISTAR PRAVOSUA I S izvornikom suglasno

BOGOTOVLJA: Odsjeni savjetnik:
Dr. Mirko Puk v.r. M.P. /Potpis neitak/

1
Overeni prepis originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 10/3-2.
Objavljeno u Narodnim novinama" br. 142 od 2. 10. X 1941.

775
 BR. 308
IZVETAJ ORUNITVA OD 3. OKTOBRA 1941. O VANIJIM
DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH I ZLOINIMA NAD PRA-
VOSLAVCIMA U SELIMA MUTNIKU, MARIN-MOSTU, BUKOVI-
CI, TRAKOJ RATELI, KOTARU DOBOJ1

DNEVNO IZVJEE
o vanijim dogaajima, prema podatcima orunitva za dan 3.
listopada 1941.

1) - 19. rujna prilikom preuzimanja lovakog oruja od strane

talijanskih vojnih vlasti, ovi su oduzeli iz krila Makarska vojniko
oruje i to: 22 karabina sa 720 naboja, i strojna puka sa 40 naboja,
9 noeva i 2 dravna samokresa. Ovo je oruje trebalo ostati u
skladitu krila, kao svojina N.D.H. Prosvjed krila ostao je bezus-
pjean. O.br. 1554-
2) - 21. rujna je naveer izvren napad etnika na nonu
strau u Trakim Ratelima, 8 odmetnika je odbijeno.
22. rujna su napali 7 putujuih kola 10 naoruanih odmetnika
izmeu Tr. Ratela i Ilide na putu prema Bihau i ubili jednog
pratioca kola.
Oko 9 sati tog dana izvren je napad na postaju Tr. Ratela
oko 9 sati, napad odbijen, ali su ipak, ranili jednog prolazeeg
Slovenca, koji je poslie podlegao.
22. rujna oko 17 sati stigao je na teren iz Bihaa jedan odred
vojnika 11. pje. pukovnije pod vodstvom jednog porunika u
pravcu Bugari i Jankovi Peine" te je 1 etnik ubijen, a u potjeri
je vojska poubijala oko 40 grkoistonjaka.
Dvije grupe naoruanih graana Tr. Ratela poubijale su i
to jedna oko 27 osoba, a druga oko 300 - 400 osoba grkoistone
vjere, bez razlike na godine i pol. Kue su sve opljakane. Ljeeve
poubijanih po selima Mutniku, Marin Mostu, Bukovici i Tr.
Ratelima odreeno je od obinskog poglavarstva, da se pokopaju
gdje se koji nalazi. O.br. 1544 -
3) - 24. rujna je odjel od 119 domobrana iz Karlovca izvrio
pretraivanje ume Trupinjak, kod sela Sikirice, kotara Slunj.
Odmah po dolasku do ume odjel je napadnut od odmetnika.
Odmetnici su odbaeni u umu. U umi je odjel naiao na tri
potpuno izraene i dotjerane zemunice za smjetaj 100 ljudi. U
zemunicama je bio smjetaj za ljude i soke za puke. Na sokama
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 51, reg. br. 3/2.
je pisalo: ivio S.S.S.R." Zemunice su popaljene i u zrak
dignute. Idui kroz kukuruze odjel je nailazio na odbaeno odielo
i ivene namirnice. U sukobu sa odmetnicima nije bilo gubitaka
O.br. 1547-
4) - 25. rujna je u selu Ljeskovcu, zaselak ae dolo do
borbe izmeu ophodnje sa postaje irovac, 4 ustae iz Divue i
odmetnika, koji su doli iz ume amarice. U borbi je poginuo
jedan privremeni orunik. Nakon borbe od 1 sat ula se etnika
truba i borbu su prekinuli.
26. rujna prilikom pretresa zemljita i sela ae, kotar Dvor
n/U. u zaseoku ae nisu pronaeni odrasli mukarci, jer su
svakako sudjelovali u napadu. O.br. 1566
5) - 26. rujna se doznalo da odmetnici spremaju napade i
nove ustanke iz razloga, to im je za vrieme novog ustanka
popaljeno sve i poubijano od strane ustaa dosta ljudi. Novi se
ustanici spremaju u selima Kouhe, Osjeani i Koprivna, kotara
Doboj - O.br. 1542 -
6) - 29. rujna je oko 150 odmetnika-etnika izmeu Biine
i Gacka razorualo naih 5 vojnika. Odmetnici su poslie od vojska
i orunitva razjureni.
30. rujna i 1. hstopada etnici poruili elj. prugu izmeu
Breze i Varea, kotara Visoko, u duini od 50 m. Promet i
brzoglasne veze prekinute. O.br. 1550-
7) - Noi 1. listopada oko 22 sata naiao je kod sela Jaska i
Vrdnik, kotar id na zasjedu nepoznat ovjek, a na poziv stoj
poeo bjeati te je ubijen. Odjea i obua je srbijanska, te je
sigurno neki odbjegli zarobljenik iz Hrv. Mitrovice ili Jarka. O.br.
1533 -
8) - 1. listopada oko 19.45 sati napadnuta je iz zasjede
odmetnika u aavoj umi, kotara Glina ophodnja postaje Obijaj
sa vatrenim orujem. 1 ustaa je ranjen, a 1 ustaa je nestao,
vjerojatno odveden od etnika. O. br. 1560 -
9) - 2. hstopada oko 1 sat vei broj odmetnika-komunista-et-
nika prepiho je 41 komad b.b. stubova u podruju Petrove Gore,
podruje postaje Vrgin Most. ice su presjeene.
elj. tunel umske manipulacije Vojni kolodvor sruen i
zapaljen, te je promet na toj cesti zaprieen. O.br. 1559 -

O . b r o j 1569 Po nalogu Vojskovoe,

izvjestitelj za orunitvo,
pukovnik:
M.P. Nedved2

2
Vladislav.
 BR. 309
DEPEA ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 3. OKTOBRA
1941. GLAVNOM STOERU O EKSHUMACIJI LEEVA UBIJE-
NIH SRBA IZ HUMA, KOD GACKA1

BRZOJAVKA
Podpis Oznaka i podpis
astnika za ifru:
Bojnik
kome je deifrat predat:
Novak za Operativni odjel Glavnog
Stoera Domobranstva:

SADRAJ DEIFRATA:

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

Glavni Stoer

ZAGREB

1. listopada t.g. u Gackom, talijanski general Losana saopio

je naem orunikom vodniku, da mora prisustvovati ekshumaciji
hjeina Srba iz Skuma, 2 koju misle izvriti za par dana.
Isto tako da ima prisustvovati istrazi povodom tih pogibija i
ako su ove izvrene prije 2 do 3 mjeseca. 3
Molim ovo sprijeiti, jer je tendenciozno.
VOJNA KRAJINA-SARAJEVO
O.br. 695

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 3, reg. br. 3/1-30.
2
Hum.
3
Vidi dok. br. 311.
 BR. 310
DOPIS MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA OD 6. OKTOBRA
1941. MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA O PREUZIMA-
NJU ISTONOG SREMA OD NEMACA POD VLAST NDH SA
PODACIMA O OBAVEZAMA PREMA SRPSKOM IVLJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO VANJSKIH
POSLOVA
ZAGREB
Zagreb, dne 6. listopada 1941.
Br. V.T. 54/41.
Predmet: Preuzimanje iztonog Srijema.

MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA

ZAGREB

Veseli nas, to Vam moemo saopiti, daje ugovorom izmeu

predstavnika Njemakog Reicha i predstavnika Nezavisne Drave
Hrvatske zakljuenim 3. listopada o.g. u Zemunu, odreeno da
oblast iztonog Srijema prelazi u podpunu vlast Nezavisne Drave
Hrvatske ujutro na dan 10. t.mj. (ne 15. t.mj., kako je prije
javljeno).
Molimo Vas, da izvolite poduzeti potrebne korake za pod-
puno preuzimanje vlasti.
U prilogu aljemo Vam prijepis zapisnika u vezi s preuzima-
njem vlasti, te Vam naroito skreemo panju na nau obavezu,
da preuzimanje iztonog Srijema ne emo objaviti putem novina.
U tisku e se objaviti samo odredbe pojedinih ministarstava, koje
se odnose na preuzimanje vlasti, te koje su od obeg interesa. I
ove odredbe objavit e se bez komentara. Ovu obavezu preuzeh
smo prema Nijemcima, pa je ehmo u cijelosti i izvriti.
Upozoravamo posebno, da sve odredbe iz ovih ugovora
vrijede tako dugo, dok podruje Srbije bude pod njemakom
vojnom upravom, o d n o s n o dok izmeu Njemakog Reicha i

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 7/1. U prilogu se daju
podaci o pojedinim pitanjima kako su regulisana npr. pitanja line i zatite imovine
Srba i dr.
Nezavisne Drave Hrvatske ne budu doneeni drugi zakljuci
putem trgovinskih ih inih ugovora. Preporuamo zato svim mini-
starstvima i svim ravnateljstvima, da ove ugovore temeljito proue,
te da kod prvih narednih pregovora s Njemakim Reichom (16.
t.mj.), ih moda kojom drugom zgodom preinae zemunske
zakljuke, u kohko nam ovi ne odgovaraju. Isto smo tako
slobodni, upozoriti na odredbu toke IV. zapisnika od 25. 9. o.g.
(vidi na broj V.T. 54/41. od 29. 9. 41.), kojom smo preuzeli
obavezu da ne emo prouzrokovati ili pospjeiti izselenje Srba iz
ovoga podruja niti izvlastbom niti kojim drugim posrednim
pritiskom.
U koliko budu nastale eventualne potekoe kod preuzimanja
vlasti u Zemunu, sluit e s nae strane kao osoba za posredovanje
podpukovnik Schlacher, domobranski astnik na slubi u Zemunu.
Ministarstvo vanjskih poslova slobodno je skrenuti panju na
prilog ovom listu, u kojem su iztaknute najvanije odredbe iz
ugovora o preuzimanju iztonog Srijema.

Za Dom - spremni!

Prilozi.

Zamjenik ministra:
Dr Vrani2

2
Vjekoslav.

780
 BR. 311
IZVETAJ VELIKE UPE DUBRAVA OD 6. OKTOBRA 1941
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA O NAMERI ITALI-
JANSKIH VLASTI DA IZVRE EKSHUMACIJU LEEVA IZ JAMA
U GACKU I OKOLINI, KAO I ISTRAGU O OVIM ZLOINIMA
USTAA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VELIKA UPA DUBRAVA
DUBROVNIK
Dubrovnik 6. listopada 1941.
V.T. Br. V..D. 404/41
Predmet: Nezakonito i samovolj-
no voenje istraga i iskopavanje
leeva od strane Talijana.

1./ Ministarstvu unutarnjih poslova - ZAGREB

Upravnom odjelu

2.1 Obem upravnom povjereniku kod II Armate talijanske

vojske - SUAK

Krilno oruniko zapovjednitvo Bilee spisom V.T. Br. 400

od 2. listopada tek. god. izvjestilo je slijedee:
Oruniko vo'dno zapovjednitvo u Gacku pod V.T. br. 263
od 1. listopada 1941 godine dostavilo je slijedee izvjee: 1.
listopada 1941 godine posjetio sam Zapovjednika Talijanskih
trupa u Gacku generala g. Lusanu po pitanju pronalaenja i
oduzimanja izvjesnih stvari naenih kod pomonog orunika
Husovia Husa. Tom zgodom general g. Lusano mi je rekao, da
imam biti prisutan prekopavanju i otkopavanju rupa i jama u
Gacku i njegovoj okolini, koje e kroz koji dan talijanske vlasti
vriti u cilju pronalaska ljeeva grko-istonjaka, koji su ubijeni u
mjesecu svibnju i lipnju.
Iz ovoga razgovora generala g. Lusane proizilazi da Talijani
namjeravaju osim otkopavanja i vaenja pomenutih ljeeva, voditi

1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 12/4.
 istrage po svim djelima, koja su od vremena osnutka Nezavisne
Drave Hrvatske izvrili Hrvati-muslimani i ustae.-
U koliko Talijanske vojne vlasti budu vrile prekopavanje i
odkopavanje podpisani e kod dotinih rupa i jama biti prisutan
kao svjedok o izvrenim radnjama".
Prednji podnesak dostavljam s molbom na uvid. Ekshumaciju
ljeeva pobijeni grko-istonjaka, koju talijani kao i istrage namje-
ravaju vriti, podpuno su samovoljne i nezakonite radnje. Zaklju-
eni ugovor o suradnji u Jadranskom pojasu izmeu nae i
italijanske vlade ni jednim slovom neovlauje talijanske vojne
vlasti da vode istrage i po djehma, koja su uinjena prije njihovog
dolaska i okupacije ove zone, a ovdje se ba radi o djehma, koja
su uinjena na mnogo vremena prije njihova dolaska u ovu zonu.
Jo manje imaju ovlaenje traiti i nagoniti nae vlasti i njihove
organe na uestvovanje u tim samovoljnim njihovim radnjama
iskopavanjima i istragama. Tako je bez temeljan i nalog generala
g. Lusane poruniku g. Kindlu da uestvuje prilikom iskopavanja
pomenutih ljeeva. Zbog toga sam zapovjedio orunikom vodnom
zapovjedniku poruniku g. Kindlu, da ne prisustvuje takim inima,
i time istima neda uvid zakonitosti.
Smatram, da je u interesu nae drave i ugleda naih vlasti
da se ova namjeravana akcija Italijana energinim protestima
spriei putem naeg povjerenika kod II. Armate u Suaku Dr.
Karia.
Umoljavam kotarskog predstojnika u Gacku kao glavara
upravne vlasti svojim uticajem i zauzimanjem uini da talijanski
zapovjednik uvidi da nije u pravu, te da odustane od namjeravanog
postupka. 2
Dostavlja se gornje radi znanja, eventualnog uredovanja i
uputa.-
ZA D O M SPREMAN!

Veliki upan:
M.P. Ante Bu v.r.

2
Vidi dok. br. 309.

782
 BR. 312
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG KRILA BILEA OD
6. OKTOBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOV-
NIJE 0 VAENJU LEEVA PRAVOSLAVACA IZ JAME KOD
SELA PRIDVORCI U BLIZINI TREBINJA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. J.S. broj 517

Vaenje lijeeva grko-istonja-

ka iz jame.

Sarajevo, 8. listopada 1941.

Zapovjednik orunikog krila Bilea sa Taj. Br. 441 od 6.

listopada 1941. dostavio je izvjee zapovjednika orunikog voda
Trebinje, sliedeeg sadraja:
6. listopada 1941. vaeni su ljeevi ubijenih grko-istonjaka
baenih u jamu kod sela Pridvorci u neposrednoj blizini grada
Trebinja. Vaenje je trajalo od 9 do 16.30 sati istog dana, zajedno
sa zakopavanjem u grko-istono groblje. Vaenju i sahrani
prisustvovala je talijanska vojska. Bilo je okupljeno mnogo grko-
istonjaka iz Trebinja, kako pri vaenju tako i pri sahrani. Ljeevi
njih 13 preveeni su od jame do groblja u 3 talijanska kamiona.
Zvona su itavo vrijeme zvonila. Uestvovao je i njihov sveenik.
Incidenata nije bilo. Muslimani ni katolici nisu u ope bili jer su
im to sprieile Italijanske vojne vlasti.
Bilo je oko 10 vjenaca sa trakama pisanim irilicom. Vjence
su dali blii a materijal su uzeli u radnji ovdanjeg knjiara Save
Palice."
Prednje predlaem s molbom na znanje.

RAZASLATO
Ravnateljstvu za javni red i sigur-
nost, Vrhovnom orun. zapovjed-
nitvu i zapovjednitvu Jadran. Zapovjednik, pukovnik:
Pav
div. podruja i Vojne krajine. -

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 19/4-1.
2
Paveli Kreimir.

783
 BR. 313
IZVETAJ VRHOVNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA OD
9. OKTOBRA 1941. MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRAN-
STVA 0 USTAKOM POKOLJU SRBA U JAJCU1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
Taj. Broj 732/J.S.
Primljeno 9. X. 1941.

Situacija u Jajcu.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

/Glavni stoer/

ZAGREB.

Zagreb, 9. listopada 1941.

Zapovjednitvo Vojne Krajine /Vojni odjel/ sa O. Br. 559 od

21. rujna 1941. dostavlja:
Iz dobrog izvora primljeni su slijedei podatci:
U Jajcu vlada puna anarhija. 117 ustaa, koji su pobjegli iz
Mostara i Hercegovine ispred talijanske vojske - veinom musli-
mani iz Gacka i Mostara vre velika zlodjela u Jajcu i okolici.
Veliki upan Bahrija Kadi pao je u nemilost kod svih ustaa.
U graanskim krugovima pria se da njega lino uvaju vojnici sa
bombama od eventualnog napadaja ustaa.
Kotarski predstojnik tefani u tolikom je strahu, da ima
nekoliko stanova, koje nou mora mjenjati, kako ga ustae nebi
uhvatile.
asnici i vojnici hrvatskog domobranstva ne mjeaju se ni
uta, nesmiju protestirati.
Nepostoji dakle ni vlast Velike upe ni redarstva, ni vojske,
ve jedino ovih ustaa.
Prije 4 dana zaklano je u pravoslavnoj crkvi u Jajcu noevima
158 grko istonih osoba, koje su se na izdati proglas general-po-
runika Lake vratile svojim kuama.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 7/10-1.
 Oko 5.000 izbjeglica iz Jezera i ipova poveavaju samo opi
kaos u Jajcu, jer ne postoji vlast, koja bi uredila njihovo pitanje.
Sudiju Branka Pelea dre zatvorenog i protiv zapovjedi iz
Ministarstva u Zagrebu.
Ustae ne ubijaju pukama, ve jedino noevima u vrat.
Puanstvo, koli katolici, toh i mushmani otro osuuju ovu
anarhiju ne izlaze iz svojih kua i eljno oekuju dolazak vojske
stranih sila, koja bi opet uvela red i sigurnost.
Dostavljam prednje s molbom, da se gornji podatci na
pogodan nain izvole provjeriti. - Zapovjednik Vojne Krajine,
oruniki pukovnik Mato Rupi, v.r. Razaslato: Doglavniku -
Vojskovoi, Ministru Unutarnjih poslova, Ministarstvu hrvatskog
domobranstva, Preds. Poglavnikovog voj. ureda, Vrhovnom zapo-
vjednitvu orunitva, 4. oru. pukovniji i ustakom povjereniku
Sarajevo."
Po istoj stvari zapovjednitvo 3. Hrvatske orunike pukovnije
u Banja Luci sa Taj. J.S. Br. 406 od 29. rujna 1941. dostavlja
izvjee vodnog orunikog zapovjednitva u Jajcu u sliedeem:
Anarhija u Jajcu povodom dolaska Ustaa iz Hercegovine,
nastala je krivnjom domaih ustaa iz Jajca, koji su svojim niskim
moralnim vrednostima, nadolim Hercegovakim Ustaama, ko-
jima lokalne prilike nisu bile poznate klevetniki denuncirah
upravne inovnike od reda, a posebice Velikog upana g. Bahriju
Kadia i kotarskog predstojnika g. tefania.
Posledica ovih denuncija bila je ta, da su se ustae bez obzira
na svoj in i poloaj nedolino i sa nepovjerenjem obhodili prema
mjesnim vlastima. Oni su u Veliku upu ulazili bez ikakva
respekta kao u javni lokal i u opem kaosu koji je nastao povodom
dolaska izbjeglica u Jajce u masama, ometah vlasti i Velikog
upana i u onako nesavladljivom poslu.
Velikom upanu g. Kadiu i kotarskom predstojniku g.
tefaniu Ustae su se javno prietili. Veliki upan bio je prisiljen
zatraiti zatitu od mjesnog vojnog zapovjednitva, koja mu je
pruena u vidu jedne vojne patrole koja je bila smjetena u vili
Velikog upana. Kotarskog predstojnika je Ustaki dovodnik
emigrant Musa Veselko uhitio i pritvorio. Pustili su ga na slobodu
nakon posredovanja Velikog upana, o emu je obavjeten i
Poglavnik.
U ono vrieme stvarno je u Jajcu postojala samo Ustaka vlast
i Ustae koji su bili ograniili redovitu funkciju svih ostalih vlasti.
 Poslie kada su pridoli Ustaki asnici, stanje se je samo
donekle popravilo, jer su Ustae emigranti slabo marili za zapo-
vjedi ustakih asnika koji nisu bili u emigraciji.
U pravoslavnoj crkvi i u templu u Jajcu bilo je pritvoreno
pod straom orunika 151 grko-istonjak, koji su za vrieme
ienja od strane vojske djelimice pohvatani po umama, a
djelimice naeni kod svojih kua. Hercegovaki Ustae su esto
u grupama dolazili strai i traili od orunika da ih se pusti meu
pritvorenike, ali im ovo nije doputeno. Dana 18. rujna 1941. u
22 sata doao je k crkvi ustaki vodnik Ivan Srdanovi sa jednom
satnijom Ustaa i bez daljeg preuzeo pritvorenike. Potpisati je
posredovao, da se pritvorenici bez naloga kotarskoga predstojnika
nesmiju predati i traio, da kad ih ve Ustae preuzimaju, neka
ih bar preuzmu po imeniku uz potvrdu, nato se je jedan Ustaki
doasnik razgoropadio i energino zahtjevao, da mu se kae ime
kotarskog predstojnika, ije je ime pribiljeio uz prijetnju, da e
on sa njime obraunati. Na ovo sam se povukao, a Ustae su sve
pritvorenike odveli u nepoznatom pravcu i ta su sa njima uinili,
odnosno kome su ih dalje predah, mogu kazati samo oni.
Izbjeglice iz Jezera i ipova jo se najveim dijelom nalaze u
Jajcu. Oko njihova smjetaja i ishrane brinu se upravne vlasti,
koje su odredile sanitetske mjere u pogledu sprijeavanja irenja
zaraznih bolesti, koje su se meu njima pojavile.
Sudija g. Rajko Pele bio je sa ostalim graanima grko-istone
vjeroispovjesti iz Jajca, pred sam poetak vojne akcije protivu
etnika i pobunjenika, iz mjera opreznosti pritvoren u Privrednoj
banci, gdje su im osim slobode kretanje bile doputene pogodnosti.
Ovi pritvorenici u ono vrieme sami su izjavljivah, da su rade u
pritvoru nego na slobodi, jer su tamo sigurniji za ivot, a kad su
se ustae poele ee i za njih interesirati, sudija Pele je po
odredbi Zapovjednitva Divizijskog Podruja Sarajevo, premje-
ten iz ovog pritvora i stavljen pod zatitu mjesnog vojnog
zapovjednitva, a kasnije kao i svi ostali pritvorenici iz privredne
banke puten na slobodu.
Da li ustae ubijaju ili kolju, provjerom nisam mogao ustano-
viti.
Vieniji graani i intelegencija meusobno u povjerenju otro
kritiziraju i osuuju svaki nasilni i nezakonit postupak Ustaa i to
svi bez razlike i bez obzira na vjeru, doim u javnosti iz razumljivih
razloga veinom povlauju onome, to ustae govore i ine i ako
to ne odobravaju.
Faksimil dokumenta br. 313
Faksimil dokumenta br. 313
 Protiv domaih ustaa denuncijanata koji su glavni krivci
ovakav postupak ustae iz Hercegovine, vodi se istraga.
Zapovjednik, porunik 2 Smoli v.r.
Prednje izviee dostavljam s molbom na znanje.

RAZASLATO:
Ministarstvu hrvatskog domo-
branstva Predsjednitvo O,, i / Zamjenjuje zapovjednika,
Glav. stoer/ te Ravnateljstvu za general:
javni red i sig. M.P Tartaglia3
2
3
Vidi dok. br. 289, 302, 305.
Kvintilijan Tartaglia.

BR. 314
IZVETAJ ORUNITVA OD 9. OKTOBRA 1941. 0 DOGAA-
JIMA NA TERITORIJI NDH I ZLOINIMA USTAA NAD PRA-
VOSLAVCIMA BOSANSKOG KOBAA GDE JE UBIJENA 31
OSOBA I BAENA U REKU SAVU1

DNEVNO IZVJEE

o vanijim dogaajima, prema podatcima orunitva za dan 9.

listopada 1941.

1) - Jo 24. kolovoza je na podruju oru. postaje Bos. Koba

doao ustaa Vilko Vuleta iz Dervente sa jo nekoliko ustaa
prikupljenih od Dervente do Bos. Kobaa i pokupio 31 osobu
grkoistone vjere, koje je poslie bilo samokresom ili pukama na
obali Save poubijao i u Savu pobacao. Predat je kotarskoj oblasti
na daljni zakonski postupak. O.br. 1714-
2) - 25. rujna vratili su se iz etnikog zarobljenitva iz Drvara
od Talijana osloboeni 2 domobrana, koji su stigli u Knin 27.
rujna. O.br. 1723-
3) - Od dana dolaska talijanske vojske u Gacko i okolinu,
od talijanskih vojnih vlasti nita nije preduzimano na uguivanju
ustanka, niti ma kakva akcija prema etnicima-komunistima.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 51, reg. br. 7/2-1.
 Sa naim orunicima uope nee suraivati, bojei se, da pri
napadu na ove, etnici-komunisti ne napadnu i njihove vojnike,
te time ne dou u opasnost.
Od strane talijanskog zapovjednika pozvani su etniko-ko-
munistiki voe na sastanak u Gacko. Sastanak se odrao u kui
Mijata Kovaevia.
Talijani misle rieiti etniko-komunistiko pitanje putem
pregovora na miran nain, udovoljavajui odmetnicima u njihovim
zahtjevima.
Od dana proglasa za predaju oruja do danas niti grkoistone
vjere itelj nije predao oruje. Talijani u njihovim kuama nisu
do sad uope vrili pretrese. Muslimanski ivalj je nezadovoljan,
jer vidi da se etnici-komunisti zatiuju, a oni su u opasnosti.
O.br. 1713-
4) - etnici sa podruja kotara Ravno pobiru plodove sa
polja i sve odnose u planinu Sitnicu. Talijani ovo ravnoduno
promatraju, nita ne preduzimaju. Odravaju sastanke sa etnici-
ma. O.br. 1711-
5) - 27. rujna je zapovjeeno je, da orunici i vojnici vre
osiguranje pruge od Rakita do Stambolia vonjom u oklopnom
vlaku.
28. rujna je oklopni vagon koji se nalazio pred lokomotivom
a jer su etnici odrafili elj. tranice, izkliznuo sa tranica.
Vlakovoa je taj vagon od lokomotive odkopao i sa lokomotivom
se povratio prema Stamboliu. No do tog vremena ve su etnici
odarafili i pred njima elj. tranice pa kad je naila lokomotiva
i ova je iskliznula. etnici su priskoili lokomotivi i sve osoblje
zarobili. Strojovoi su zapovjedili, da posadu oklopnog vagona
prisili na predaju, ah ovi to nisu htjeli. Vojnici i orunici u
oklopnom vagonu ostah su na mjestu od 0.45 do 14 sati, dok nije
dola vojska i etnike rastjerala. Uhvaeni eljezniari su od
etnika puteni, bez da su zlostavljani. O.br. 1718-
6) - Nou 27./28. rujna je u pukoj koli u selu Gor. Borci,
kotara Daruvar odran komunistiko-etniki sastanak. Na sa-
stanku je bilo 18 ljudi iz kotara slatinskog, daruvarskog, viroviti-
kog i pakrakog. Govor je odrao 1 nepoznat ovjek iz Zagreba.
28. rujna je odran sastanak u umi izmeu istog sela i sela
Zaile, kotara Daruvar, na kome su bih prisutni isti ljudi sa jo 7
novih, koji su bili naoruani sa pukama, a 1 sa strojnom pukom.
Govornik je rekao, da je ruska fronta organizirana od Banove
Jaruge, umama do Slatine, Virovitice i Osijeka.
Od prisutnih na sastanku uhien je Simo Stepanovi iz Donjih
Boraca i nalazi se u pritvoru. O.br. 1725-
 7) - 29. rujna su etnici poruili 1 muslimanu iz sela Dubotice
i Miriine, kotara Tuzla, da etnika ima mnogo u mjestu Ozren
iznad Bos. Petrovog sela, da su dobro naoruani, no samo ekaju
da sa lijeve obale Spree pokupi kukuruz od njihovih seljaka
grkoistone vjere, te e onda svu prugu od Doboja do sela Miriine
razoriti, da se nee poznati, gdje je pruga bila, a da nee kao do
sad mjestimino malo tete initi. O.br. 171
8) - 29. rujna su seljaci muslimani iz sela Kozluk sjekli
nemilice umu, obarah ograde i sjekli kukuruz grkoistonjaka.
Zapovjednik oru. postaje Kozluk nije mogao uredovati, jer je
opinski naelnik pozvao narod, da se odupre. Uhien je samo 1
mushman, a protivu naelnika je podnijeta prijava kotarskom
sudu i oblasti, Zvornik,. O.br. 1717-
9) - 30. rujna kod sela Vrtoa su nae trupe napadnute od
etnika jakom puanom i strojopuanom vatrom. estoka borba
je trajala 2 sata. Poginula su dva ustae, 5 ranjeno i 3 domobrana
ranjena.
30. rujna je ubijena 1 muslimanka seljanka, koja je pola u
tuu njivu, da ubere kukuruza, na periferiji Bos. Petrovca.
1. listopada su uhvaena od strane orunika postaje Hrvaani,
krila Bos. Petrovac 2 odmetnika, poznata radi palea i pljake u
selu Kokore, kotara Prnjavor.
2. i 3. listopada etnici su zapalili selo erkazovie, kotara
Jajce. Izgorilo je oko 25 kua muslimana. Jer je pod vlau
etnika, nezna se, da li je bilo ljudskih rtava.
1. listopada su uhieni po orunicima postaje Klupe, 2 etnika
iz sela Pribinia.
3. listopada su etnici napali mjesto Prieboj, kotara Korenica,
ah su od talijanske vojske suzbijeni.
Nou 3./4. hstopad su etnici napah selo Skoaj, kotara Biha,
1 domobran poginuo, 1 ena i 2 domobrana ranjeni. etnici
suzbijeni otili u umu.
5. hstopada vieno je kod ume Manjaa, kotara Banja Luka
oko 200 etnika sa 2 natovarena konja sa 2 strojne puke. O.br.
1715-
10) - 30. rujna uslied napada etnika na prugu, koju su uvah
kod Zovika, izmeu Sarajeva i Mostara 2 orunika, uli su vojnici
koji su se nedaleko nalazili puanu vatru. Na ovo su izvukli
bacae i nekoliko komada izbacili u pravcu mjesta, odakle se ula
pucnjava. Baene bombe su otetile prugu, uslied ega se dva
vagona nailazeeg vlaka prevrnula, a 3 ostala jedan na drugog
 naletili i jako otetili. Promet je bio obustavljen od 5 do 13 sati.
O.br. 1716-
11) - 30. rujna su komunisti-etnici uavi u selo Sokolovo,
kotara Sanski Most iz ovog odveli 2 seljaka, da ih ubiju, jer su
vojsci prodavah meso i gonili blago. Imali su oko kapa crvene
pantljike, a po neki talijanske pelerine.
Ova etniko-komunistika banda ide od sela do sela i sve
mlae ljudi tjeraju, da se k njima prikljue. Govore, da se njihov
tab nalazi u Rubniku. O.br. 1720 -
12) - 5. listopada su etnici kod Briine i Grebra, kotar
Nevesinje napali talijanski samovoz i tenkove. Na otvorenu vatru
od talijanskih vojnika etnici su se razbjeali. rtava nema. O.br.
1722-
13) - Svi mostovi na cesti Bos. Dubica - Kostajnica, kao i
prema Prijedoru su od etnika porueni. B.B. linija Dubica -
Kostajnica pokidana. Po okolnim selima Dubice nalazi se vie
grupa komunista. Prieti opasnost Bos. Dubici.
Nou 5./6. hstopada su etnici na cesti kod sela Striia,
kotara Banja Luka posjekli 127 b.b. stubova. ica pokidana,
izolatori porazbijeni. O.br. 1719-
14) - 6. listopada na dr. granici HOMER oko 21 sata
primjeeno je nekoliko sumnjivih osoba. Na poziv stoj" odvratili
su sa pucnjem samokresa, nato je odgovoreno vatrom iz puke,
to su sumnjivci pobjegli ostavivi 5 vrea zobi. O.br. 1728-
15) - 7. hstopada su etnici napali i zauzeli selo Glinicu,
podruje postaje Slunj. Napad su izvrili pod hrvatskom zastavom
i u fesovima. Za rtve se nezna. O.br. 1726-

O. broj 1747
Po nalogu Vojskovoe,
izvjestitelj za orunitvo
pukovnik:
M.P. Nedved2

2
Vladislav.
 BR. 315
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG VODA METKO-
VI OD 9. OKTOBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU JADRANSKOG
DIVIZIJSKOG PODRUJA O BEKSTVU PRAVOSLAVACA SA
PODRUJA APLJINE OD USTAKIH ZLOINA SA PODAT-
KOM 0 800 UBIJENIH SRBA U SELU PREBILOVCI1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
ORUNIKOG VODA
V.T.Broj 188

Odlazak grko-istonjaka
u brda i ume.-

ZAPOVJEDNITVU JADRANSKOG DIVIZIJSKOG

PODRUJA

MOSTAR
Metkovi, 9. listopada 1941.

Dana 7. listopada 1941. godine po nareenju italijanskog

Zapovjednika Mjesta Metkovi, poao sam sa odredom vojnika-
-domobrana i orunika postaje Metkovi u sela kotara apljine,
Metkovia i Stoca, jer je jedan vei broj grko-istonjaka napustio
domove svoje i otiao u brda i ume.
Zapovjeeno mi je da narod umirim i po mogustvu povratim
svojim kuama, sa napomenom da im se garantuje lina i imovna
sigurnost.
Narod grko-istone vjere poao je i jednim velikim delom
otiao u ume i brda iz razloga to su Italijanske trupe otile iz
apljine, te da im prete neki ljudi da e doi DIVLJI USTAI"
da ih ubijaju, kao i prije.
Uspio sam da pronaem neke od odbeglih ljudi i da ih ubedim
da je naa vlast po nalogu NAJVIIH IMBENIKA, zapovjedila,
da se ima osigurati svakome lina i imovna sigurnost, te su se
neki povratili kuama jo 8. o.mj. tek. godine, a obeano mi je
da e se i drugi povratiti. Po ovome jo nemam izvjea.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 156, reg. br. 51/6-1.
 Ako se ima u vidu, da je iz samoga sela Prebilovaca2 ubijeno
oko 800 dua /mahom ene i djeca, - jer je ostalo samo oko 156
ivih mukaraca/, onda se da razumjeti i bekstvo tih ljudi.
Napominjem, da su ba u tome selu ljudi vie puta bili
pozvani, pa su se povratili, a onda su doli DIVLJI USTAI" i
vodih ih i ubijali u masovnim skupinama.
Miljenja sam da bi neophodno potrebno bilo, da se VRLO
URNO uputi u apljinu jedna satnija Itahjanske ili nae vojske,
jer kada se zna da orunitvo vri slubu osiguranja i objekata,
onda je jasno, da se nemoe garantovati red i mir u kotaru apljina
sa jednom orunikom postajom, koja ima samu varo apljinu i
cijeli reon postaje, koji je najugroeniji.
Patrole sam postavio, u pojedina sela, koja su najvea, da
tite svakome linu i imovnu sigurnost, samo istiem da su patrole
od 2-3 orunika slabe, na sluaj veeg napada bilo po etnicima,
bilo po DIVLJIM USTAAMA".
Iz pouzdanog izvora imam podatke, da u narodu ima vrlo
mnogo oruja, koje je skriveno, te se uzima po potrebi. Oruje
posjeduju kako etnici, tako i divlje ustae.
S molbom na znanje i dalje uredovanje.

DOSTAVLJENO:
Zapovj. Jadr. div. podruja; Za-
povjedn. 2. orun. pukovnije i Zapovjednik satnik,
orun. krilu Dubrovnik.- /Potpis neitak/

2
Vidi dok. br. 220.
 BR. 316
NAREENJE DRAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PONOVU OD
10. OKTOBRA 1941. KOTARSKIM OBLASTIMA ZVORNIK, SRE-
BRENICA I VLASENICA ZA PREDUZIMANJE MERA PROTIV
PRESELJAVANJA SRBA IZ BOSNE U SRBIJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

DRAVNO RAVNATELJSTVO
ZA PONOVU
ZAGREB
Broj: 20741/41.
Zagreb, 10. listopada 1941.
Predmet: Ilegalno preseljavanje.

KOTARSKA OBLAST
na ruke kot. predstojnika

Zvornik
Srebrenica
Vlasenica

Od voe za vezu vojnog zapovjednika Srbije na njemakom

poslanstvu u Zagrebu dobili smo kao vrlo uran sljedei dopis:
Prema dobivenoj obaviesti prelaze u podruju Ljubovije i
Koviljae, 65 km sjeverozapadno od Valjeva dnevno do 100 Srba
granicu prema Srbiji. Radi se o bjeguncima, koji su protjerani po
Ustaama. Ljudi su posve bez sredstava.
U vezi sa napetim poloajem u pobunjenom podruju moli
se smjesta obustaviti ovakve ilegalne akcije."
Dostavljajui Vam prievod ovog dopisa, nalae se, da podu-
zmete sve potrebne mjere, da se napokon obustavi ovo ilegalno
preseljavanje iteljstva iz Bosne u Srbiju. Javite nam, na kojim
mjestima prelaze i odakle dolaze.
Hitno nam javite koje ste mjere poduzeli, da se onemogui
ilegalno prelaenje granice i koje su jo mjere potrebne da se
poduzmu, da se pogranini osobni promet normalizira.
urno je.
DRAVNI RAVNATELJ:
Potpis.

1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 180, reg. br. 60/5-1.
 BR. 317
DEPEA ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 12. OKTO-
BRA 1941. MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA O
POTREBI USPOSTAVLJANJA PRIJEKOG SUDA U VIEGRADU1

BRZOJAVKA

Deifrat predao
Bojnik,
A. Novak2
Deifrat primio za

SADRAJ DEIFRATA:

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

III. Odjel
ZAGREB

Neizbjeno je potrebno, da se u Viegradu, uslijed stvorene

situacije, uspostavi prijeki sud i to odmah za vojsku i graane.
Sa Sarajevom veza samo krugovalom.
Molim za najurnije odobrenje zapovjedniku Viegrada da
proglasi prijeki sud i da sam postavi sudce.
Veza III. Odjel Ministarstva Hrvatskog Domobranstva broj
255.

V.T. broj 110

VOJNA KRAJINA

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 3, reg. br. 12/1-10.
2
Antun.
 BR. 318
IZVJETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG KRILA BILEA
OD 15. OKTOBRA 1941. O EKSHUMACIJI LEEVA UBIJENIH
PRAVOSLAVACA SA MESTA U GATAKOM POLJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 585/J.S.

Izvjee o stanju na podruju

krila Bilee - dostavlja.

Sarajevo, 19. listopada 1941.

Zapovjednik orunikog krila Bilea sa spisom Taj. br. 499

od 15. listopada 1941. god. dostavio je sliedee izvjee:
10. listopada t.g. otputovao je iz Gacka italijanski oficir sa
odjelenjem Italijanske vojske od 20 vojnika u selo Podeite, kotar
Gacko sa etnikim voom Markom Popoviem biv. Jugosloven-
skim kapetanom i Kostom Dakiem biv. opinskim delovoom
gdje su se zadrali na ruku kod Markovia Sime do na-veer. Tu
je odran sastanak sa veom grupom seljaka grko-istonjaka iz
Podeita i susjednih sela. Prema saznanju natom sastanku zaklju-
eno je da se u to selo poalje jedan odjel Italijanske vojske da
stalno stacionira a u protivnom da to ne bude mogue da se dozvoli
dranje i noenje oruja grko-istonjacima u tome podruju. Ovo
selo i susjednja daljnja na sjever nalaze se van domaaja okupirane
zone.
Istom zgodom prema saznanju etniki voa Marko Popovi
dao je do znanja grko-istonjacima da se ne boje mijenjanja starih
stotinarki jer da e ove i dalje vrijediti u saobraaju poto ih
italijansko zapovjednitvo svojim tambiljima obiljei.
Po povratku ovog Italijanskog odjelenja u Gacko istoga dana
u 19 sati i etniki voa Marko Popovi pozvan prisustvovao je
na veeri kao gost Italijanskoj astnikoj menai sjedei na
poasnom mjestu.
12. listopada t.g. izvrena je ekshumacija ljeeva pobijenih
grko-istonjaka sa mjesta u Gatakom polju u blizini samog Gacka
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 19/12-1.
 po dozvoli italijanskgo zapovjednitva. Istog dana izvrena je
sahrana tih ljeeva njih 16. na broju koji je obavio sveenik
grko-istonjaka Novak Mastilovi etniki voa iz sela Nadania
u prisustvu etiri Italijanska astnika i oko 100 mjetana grko-is-
tonjaka na elu sa Markom Popoviem. Ukop je izvren kraj
same grko-istonjake crkve u samom Gackom. Incidenata nije
bilo.
Iskopavanju ljeeva e se nastaviti prema saznanju i sliedeih
dana i na drugim mjestima.
10. listopada t.g. izaslali su Italijani jedan odjel vojnika u selu
Katnicu u namjeri da uhvate jednog komunistikog vou za ije
ime znadu za sada samo Itahjanske vlasti.
Ovaj odjel videvi da se u selu Grahovici dimi odmah je
opkolio ovo selo. Kada su konstatovali da su to etnici njih oko
50 na broju i da pale to mushmansko selo i jo preostalu imovinu
otvorili su vatru na pljakae koji su se odmah dali u bjekstvo.
Tom zgodom poginula su 3. a ranjen 1 etnik dok ih je uhvaeno
i stavljeno u zatvor Bilee 16 etnika. Ove etnike prema odluci
Italijanskog vojnog zapovjednitva Bilea stavilo je pod preki sud
koji e ih kako kau osuditi na smrt streljanjem.
Uhvaeni i ranjeni etnik koji se nalazi u Gradskoj bolnici
zove se Mirko Vukovi sin Maanov iz Meke Grude, kotar Bilea.
Isti se nalazi pod naom straom, te e i on po ozdravljenju biti
predan priekom vojnom sudu i suen kao i ostali, kako izjavljuje
Italijansko mjestno zapovjednitvo.
Drugih dogaaja nije bilo niti akcija za razoruanje grko
istonjaka."
Prednje dostavljam s molbom na znanje.

RAZASLATO:
Ravnateljstvu za javni red i sigur-
nost. Vrhovnom orunikom za- Zapovjednik, pukovnik:
Pav
povjednitvu, zapovjednitvu Ja-
dranskog div. podruja Mostar i
zapovjednitvu Vojne krajine Sa-
rajevo.

2
Paveli Kreimir.
 BR. 319
DEPEA GENERALA LAKA OD 15. OKTOBRA 1941. DIVIZIJI
U SARAJEVU DA SE ZA JEDNOG OFICIRA STRELJA STO SRBA1

BRZOJAVKA

15. X /1941/
Diviziji Sarajevo

Vaa veza K.V.T. Br. 2872. Izmjena za nae astnike Koja-

kovia i drugova potrebna. Upitajte imena onih Srba, koje
pobunjenici ele za one astnike izmjeniti. Imena i gdje se nalaze
ovamo brzojavno javiti radi odobrenja. Ujedno obavijestiti etnike
da bi u sluaju pogubljenja ovih astnika po etnicima biti e sa
nae strane za svakog astnika 100 uglednih Srba strijeljano.

Gl St. Br. Op. 701

ifrirati
General-porunik
Laka2

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 3, reg. br. 15/1-7.
2
Vladimir.
 BR. 320
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKOG KRILA BILEA OD
16. OKTOBRA 1941. O STANJU NA OVOME PODRUJU I ISKO-
PAVANJU LEEVA UBIJENIH PRAVOSLAVACA IZ JAME KOD
KORITA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 586/J.S.

Stanje na podruju krila Bilee.

SASTAVAK.

Sarajevo, 19. listopada 1941.

Zapovjednik orunikog krila Bilee sa Taj. Br. 502 od 16.

listopada 1941. izvjeuje sleidee:
15. listopada 1941. izvrili su grko-istonjaci iskopavanje
pobijenih grko-istonjaka iz jame kod Korita 2 kotar Bilee, po
dozvoli i uz asistenciju Italijanske vojske. Toan broj iskopanih
ljeeva nije se jo utvrdio. Mrtvaki sanduci za sahranu doprem-
ljeni su.
15. hstopada t.g. dovezli su Talijani u teretnim samovozima
oko 60 grko-istonjaka u Trebinje koje su uhitili negdje oko
Plane. Dotine su stavili i zatvorili u Trebinjski sudski zatvor.
Drugih dogaaja prema primljenim obavjetenjima nije bilo."
Prednje predlaem s molbom na znanje.
Naredio sam da se ustanovi, koji su grko-istonjaci uhieni
od strane Talijana 15. ov. mjeseca i zbog ega.

RAZASLATO:
Ravnateljstvu za javni red i sigur-
nost, Vrhovnom orun. zapovjed-
nitvu i zapovjednitvu Jadran. Zapovjednik, pukovnik:
div. podruja i Vojne krajine. Pav/

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, andh, k. 143, reg. br. 37/3-1.
3
Vidi dok. br. 62.
Paveli Kreimir.
 BR. 321
DOPIS VELIKE UPE KRBAVA I PSAT OD 18. OKTOBRA 1941
ZAPOVJEDNITVU ITALIJANSKIH TRUPA U BIHAU PROTIV
MEANJA ITALIJANSKIH VOJNIH VLASTI DA SE ISELJENI
SRBI IZ DVORA NA UNI VRATE U BIHA1

VELIKA UPA K R B A V A I PSAT BIHA

Broj: 4048/41

Biha, dne 18 listopada 1941.

Predmet: Prisilni boravak
bivih Srba iz Bihaa u
Dvoru na Uni.

ZAPOVJEDNITVU TALIJANSKIH TRUPA, BIHA.

Po odredbi Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu u vezi

sa daljnjom odredbom Ravnateljstva za javni red i sigurnost u
Zagrebu odreen je nekim bivim Srbima iz Bihaa prisilni
boravak u Dvoru na Uni.
Suvino je obrazlagati, da ovaj prisilni boravak mogu dokinuti
samo i jedino nadlene domae vlasti Nezavisne Drave Hrvatske.
Meutim jueranji dan poslije podne dola su na upsko
redarstvo u Bihau dva vojnika saveznike i prijateljske talijanske
vojske, traei da se ovi bivi Srbi povrate u Biha. Dali su ovi
vojnici doli po nalogu Zapovjednitva ili pak bez toga naloga,
ovoj upi nije poznato. Ukoliko je Zapovjednitvo izdalo takav
nalog, oito je, da je takav nalog u sukobu sa suverenim pravima
Nezavisne Drave Hrvatske, jer razlozi, koji su rukovodili domae
vlasti da odrede prisilni boravak ovim bivim Srbima, jesu unutar-
nja stvar naih domaih vlasti, pa je razumljivo, da je svako
mjeanje naslova u ovo pitanje zadiranje ne samo u pravilno i
mirno rjeavanje unutarnjih pitanja Nezavisne Drave Hrvatske,
nego i zadiranje u njena suverena prava.
Ova upa odmah je preduzela potrebne korake, da se
pokuaj vraanja pomenutih gore Srba iz Dvora na Uni osujeti,
u koju su svrhu obavietene civilne i vojne vlasti u Dvoru na Uni,
time da suprot-stanu eventualnom nastojanju naslova za povratak
pomenutih gore Srba u Biha.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61, reg. br. 29/18.
 Moli-te se, da gornje primite na znanje i da u opem interesu
izdate nareenje podreenima, time da se ne mjeaju u unutarnja
pitanja kao i uope u pitanje uprave, jer se time samo oteava
pravilno odvijanje poslova. Ukoliko se bilo kakovo pitanje u
budue pojavi, molite se, da se pismeno obratite na ovu upu,
jer proizvoljno uplitanje vojnika u upravu svakako nije u skladu
sa misijom, koju trebamo imati i jedni i drugi pred oima.

Z A D O M SPREMNI!
Obavjeteni:
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, u Zagrebu
2. Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, u Zagrebu
3. Potpukovnik Neuberger, Bos. Novi
4. Kotarski predstojnik, Dvor na Uni
5. Vojskovoa S. Kvaternik, Zagreb
Vel. upan:
M.P. Dr. Barii

BR. 322
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI NEVESINJE OD 24. OKTOBRA
1941. VELIKOJ UPI HUM 0 EKSHUMACIJI UBIJENIH SRBA U
SELU PLUINE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Kotarska Oblast u Nevesinju
Prez. Broj 208/1941.
24. listopada 1941.
Nevesinje

Predmet: Izvjetaj o vaenju

ubijeni grko-istonjaka.

V E L I K O J UPI HUM

Mostar

Orunika postaja u Rilju ove Kotarske oblasti dostavlja

sljedei izvjetaj;

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 40/5.
 Na reonu ove postaje u selu Pluinama nalazi se zakopano
10 lica grko-istonjaka koji su ubijeni prilikom ienja terena od
strane ustakih vlasti, a koji su verovatno pripadah etnikoj
organizaciji.
Dana 18 listopada 1941 g. pokraj ove vojarne naila su 2 kola
sa 10 mrtvaki sanduka sa kojima je prolo oko 10 ljudi za selo
Pluine da izvade pobijene grko-istonjake i prenesu u svoja rodna
mjesta u groblje, a za koje su izjavili da su dobili odobrenje od
Komandanta Italijanske posade u Pluinama."
Dostavlja se prednje s molbom na znanje.
Za Dom Spreman!

Kotarski predstojnik;
M.P. /Potpis neitak/

BR. 323
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE LJUBUKI OD 25. OKTOBRA
1941. VELIKOJ UPI HUM DA JE JEDAN ITALIJANSKI OFICIR
OBILAZIO JAME U KOJIMA SU BAENI UBIJENI SRBI KOD
MESTA LJUBUKI, OPUZEN I ITLUK1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST U
UUBUKOM
Prez: 332/41.

Ljubuki, dne 25. listopada 1941.

VELIKA UPA HUM

MOSTAR.

Orunika postaja Ljubuki svojim izvieem od 25. listopada

O.g. dostavila je ovoj Oblasti sliedee:
Dne 24/X.1941. oko 14 sati doao je u mjesto Ljubuki jedan
karabinjerski Italijanski asnik u drutvu Sole, posjednika iz
Mostara i Dizdarevi Dule iz Ljubukog. Prilikom dolaska u

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 189, reg. br. 42/5.
mjesto Ljubuki isti su odsjeli u hotelu Jaki Osmana i tu se
zadrali izvjesno vrieme u hotelu Jakia u Ljubukom.
Prema saznanju imenovni su obilazili mjesta Ljubuki, Opu-
zen i itluk i hodah po terenu obilazei jame u kojima su pobaani,
poubijani Srbi u vremenu iza preokreta.
Poslie povratka sa Humca kada su otili od hotela Jaki",
imenovani su se povratili poslie kratkog vremena i dolaskom u
Ljubuki odmah su produili putem sa samovozom iz Ljubukog
prema izlazu za Mostar."
Prednje izviee se podnosi s molbom na znanje.

ZA DOM - SPREMNI!
KOTARSKI PREDSTOJNIK:
M.P. /Potpis neitak/

BR. 324
PISMO JEZDIMIRA DANGIA OD 30. OKTOBRA 1941. KOMAN-
DANTU HRVATSKE VOJSKE 0 ZLOINIMA USTAA I BROJU
UBIJENIH SRBA NA TERITORIJI NEZAVISNE DRAVE HR-
VATSKE1

30. oktobar 1941 godine

Poloaj

KOMANDANTU HRVATSKE VOJSKE

MEMII

Prilikom dolaska na Zvorniki sektor, obaveten sam o

detaljima razgovora koje su vodili sa Vama i Vaim gg. oficirima
moji oficiri, stareine srpskih etnika.
Uveren da Vas pojedinci i javnost krivo obavetavaju o naem
ustanikom pokretu, pa se tavie iznose razne neistine o nama,
smatram za dunost da Vas o pojedinim stvarima obavestim.
Naa narodna tragedija je dola samo usled uzajamnog
nepoverenja i elje da se rui sve ono to je srpski narod izvojevao,
posle vekovnih i krvavih borbi, ne samo za sebe nego i za Hrvate
i Slovence, a pogotovo za muslimane u Bosni i Hercegovini i

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61, reg. br. 11/5-1.

804
 ostalim krajevima. Nekoliko smo se decenija prepirali oko toga
iji su muslimani, a oni i danas pokazae da su po svojim
oseanjima i radu, kao i krvolotvu, Turci.
U prolom svetskom ratu, za nae zajednike ideale pravde,
slobode i jednakosti, dao je mali srpski narod oko milion i dvesta
hiljada ivota. Kako na frontovima, tako i u pozadini i tada su
nam se kao prava nebraa pokazali Hrvati, a pogotovo bosanski
uckori. Groblja po jarugama, planinama i umama bosanskim i
oko internirskih logora vidni su svedoci ta smo i u pozadini
pretrpeli od nebrae. Ipak smo 1918 godine preli preko svega i
primili krvnike svoje za brau, naivno verujui da ete to razumeti
i zajedniki pregnuti na unutranjem ureenju nae zajednike,
nove drave, a za bolju i lepu budunost svih nas.
Kao i kroz duge vekove, prevarili smo se i za vreme 23 godine
naeg zajednikog ivota, a pogotovo posle nae tragine propasti,
kojoj su samo i jedino pridonela nebraa.
Ustaka drava je stavila van zakona oko tri miliona Srba i
pourila da nas to pre obezglavi, a onda i uniti. To je zloin
neuven u istoriji oveanstva. Oni, koji su po pet puta dnevno
klanjali i molili se Bogu i oni koji su kleali po crkvama i itah
bezbrojne litanije, pokazae se da nemaju nita zajedniko ni sa
Bogom, Hristom ni Muhamedom. Mnogi pritvorni jaganjci postae
preko noi najkrvoloniji vukovi, a dojueranja nazovi braa,
pokazae kao najvei zatirai svega to je srpsko. Na nau ljubav
odgovoriste nam mrnjom, na nae bratsko potovanje odgovoriste
nam zloinima, kakvih nema ravnih ni u mranim vremenima
staroga i srednjega veka.
Prema zvaninim podacima, koje su nam dostavili Nemci iz
Beograda, do kraja meseca avgusta, pobijeno je, spaljeno i
uniteno na vaoj teritoriji dvesta osamnaest hiljada Srba. U obzir
ne dolaze kasnije muenike rtve ni oni oficiri, vojnici i graani
koji su pobijeni za vreme od 6 aprila pa do nae vojnike
kapitulacije. Istrebljivali ste nas na svakome koraku i nova
pokoljenja priae o jezivim zloinima, a hroniari e ispisati
najkrvavije i najjezivije podatke o tome. I i
Iz zaplenjenih arhiva saznah smo ta nas je jo ekalo. Iz
uhvaenih telefonskih i telegrafskih nareenja uvideli smo ta bi
nas snalo da kukaviki odloimo oruje. Niu se sve nova i nova
dokumenta, zbog kojih treba da se stidi ceo hrvatski narod, a da
ne velim za muslimane koje i ne smatramo za narod nego za
fanatizovanu masu koja bi isto tako klala katolike kao to je inila
 sa nama, jer nas podjednako smatraju kaurima-nevernicima. I
sutra, da samo to hoemo, posluili bi nam kao orue u istrebljenju
Hrvata, ali mi to nikada neemo uiniti.
Srpski se narod uvek borio samo za slobodu i svoju i tuu i
za istinu i pravdu. Zbog toga nas niko nee ni unititi. Za jedan
jedini dan jedan ustaa je znao da pokolje toliko Srba koliko u
ustanku nije naginulo za celo vreme naih borbi. Nae su ume i
planine, nae su staze i bogazi, nama je jo jedini spas u
organizovanoj i sistematskoj borbi, jer vie ne moemo verovati
onima koji danas vode nesreni hrvatski narod pod parolom: Sve
Srbe treba istrebiti. Drumovi e poeljeti Srba! I verujem da hoe,
ali pobijenih Srba, a ne Srba boraca i ustalaca da brane samo gole
ivote svoje i najmilijih.
Odmah posle kapitulacije, nareeno mi je da krenem na
bombarderu u inostranstvo. Odbio sam to i tako_zamenio kraljev-
ski ruak u Londonu sa obrokom mojih hrabrih etnika, a meku
postelju esto kamenom pod drvetom. To su mi nalagali moja
prolost i moja ast oveka, vojnika i sina ovog napaenog naroda.
U prolom ratu sam proveo tri i po godine na robiji kao
jugoslovenski nacionalista. U mojim knjigama, u kojima sam to
opisao, veliao sam nau bratsku ljubav i slogu, esto preutavi
sve ono to je moglo da izazove nova trvenja meu nama. Ah
nadanje da e sve biti bolje bilo je uzaludno. Vi, koje smo voleh
kao roenu brau, koje smo mazili i proteirah, odlikovah i
unapreivah u svakome pogledu, postaste nam nebraa iz prvih
dana prolog rata.
Istina je gorka. Nama je i pregorka, i posledice toga razoa-
renja bie neminovne.
O jezivim zloinima nad naim narodom napisane su ve
knjige i razaslate na sve strane sveta. Znajte da se i sami Nemci
i Italijani zgraavaju nad tim i mnogi humanisti u njihovim
zemljama vapiju za osvetom i pravdom. Podelili smo se svuda na
borce za slobodu, za najosnovnija prava oveka da ivi pod
suncem i na krvoloke i izdajnike. Jednom se ovek raa, ivi i
mre. Mi to vrlo dobro znamo, ali ste to trebali i vi da znate, koji
se borite protiv nas i pod ijom su komandom ljudi koje vodite
da izgube ivote, ne znajui ni sami zato se bore.
Dok u svakom naem borcu plamti duh Karaora, kod vas
su retki koji se seate borbe muenikog Matije Gubca, a kamoli
da mu sledujete. Napali ste na obezuraani i preplaeni srpski
narod, na nau nevinu deicu, majke i sestre nae, popalili ste
 domove nae i poruile svetinje nae, vi koji ste u poslednje vreme
zatrubili o nekoj hiljadugodinjoj kulturi. Pa da je i postojala
dovoljno je jedan dan istrebljenja i muenja srpskog naroda da
vas budui vekovi i nova pokoljenja zabelee u istoriji oveanstva
kao najvee Vandale i krvoloke.
Bolovi su nai neizmerai. Jecaj sitne deice, vapaj ojaenih
udovica i sirotica vapiju do samoga neba, a tim vie se steu nae
pesnice i jaa elja za pravednom osvetom. Opisau vam samo
ono to sam svojim oima video i to su zabeleili ih fotografisali
moji etnici i njihove voe.
Ubijali ste na bespomoni narod na najjezivije naine. Naili
smo na nepokopana tela muenika i plakali. Noge i ruke su im
prebijene, oi iskopane noem, jezik, usne, nos i ui su otseeni,
kroz glavu su im probijane gvozdene ipke, a u lubanje zabijeni
klini. Mnogi su ivi oguljeni do pojasa, potkovani konjskim
potkovicama i testerani ivi ih im je srce ivima izvaeno. Posipani
su kljualom vodom da im lake kou ogule, brada i brkovi su
poupani, prsti na rukama otseeni da bi sve muenike naterali
da sami piju iz rana krv svoju. Mnogome je meso seeno na kocke,
a da ne govorim o bezbroj silovanih ena i devojaka, koje su posle
rasporili preko celog tela, presecah im dojke i ispod njih provlaili
im ruke sa otseenim prstima. U jednom selu nali smo dve glave
srpskih ena ostavljene u posudu i ispeene u pei. Izloene su
da ih narod vidi i bie sauvane, kao i bezbroj fotografija svih
ovih zloina da slue za dokaz svega to je dosada srpski narod
preiveo. A da i ne govorimo o broju naih domova zapaljenih
sa ukuanima unutra.
Pa zar posle svega ovoga moe biti govora o tome da
verujemo onima to jo vode hrvatski narod? Pa zar i sada da
budemo naivni kao i kroz celo vreme naeg zajednikog ivota u
nesrenoj Jugoslaviji i da poverujemo da se krvnici srpskog naroda
kanjavaju? Ne moemo, gospodo i nebrao koji vas vode i
nareuju vam. Mi smo imali gorkih iskustava i sa hrvatskom
vojskom. Jedan komandant je plaao 50 dinara Cigankama usta-
ama za svaku zapaljenu srpsku kuu i za svakog srbina koga pred
njim zakolje iza vrata. A kod mene ive stotine zarobljenih
hrvatskih vojnika kao kod svojih kua. Bog mi je svedok da se
iste sada oseaju slobodni i kao ljudi koji su bili siepi i progledali.
Ako elite poslau vam i njihova imena i pisma koja moete poslati
njihovim porodicama. Da se ve jednom svuda zna da mi ne
koljemo zarobljenike kao to je raeno s naim plemenitim
narodom i civilnim stanovnitvom i kako vi i Turci radite sa naim
poginulim i ranjenim drugovima.
Mi uviamo da nam vie zajednikog ivota nema. Jedini je
nain da i sami ustanete u svetu borbu protiv zloinaca koji se u
naoj sredini nalaze i koji vam i daju nareenja da to uinite, u
cilju istrebljenja srpskog naroda.
Vi, dojueranji uglaeni, vaspitani i kulturni oficiri i prvaci
hrvatskog naroda, preko noi se udruiste s lepim drutvom. S
ciganima-ustaama tom novom arijevskom rasom.
U svojim novinama nazvali ste me voom komunistike i
razbojnike bande. Da nisam komunista nikada bio to mi moja
prolost dokazuje, a da nisam voa razbojnika najbolji je dokaz
to se borim sa mojim hrabrim etnicima protiv razbojnika,
zloinaca i krvoloka. Vreme e kazati svoj sud o svakome od nas,
a uveren sam da se nikada neu zastideti to se borim, dok mnogi
od vas nee smeti izai ni na svetio dana. Ukoliko jo preivi
svoju oveansku i nacionalnu sramotu.
Od vas samih, vojnikih stareina i vojnika, zavisi da li ete,
u poslednjem asu, poeti da perete sramotu sa hrvatskog naroda,
ukoliko se to jo moe uiniti. Sasvim je oprati nikada neete ni
vi ni hiljade buduih pokoljena kao ni jezuitska i od Hrista
otpadnika klasa. U pokolju srpskog naroda uestovalo je naja-
renije drutvo u svetenikom mantijama, ustakoj uniformi,
feslijama i dronjavim ciganskim odelima. Udruie se krst i din,
poklonici Hrista i Muhameda i bezverci da nas sataru i unite. Na
naoj je strani Bog, pravda i istina, borimo se za najsvetije ideale
oveanstva, pa emo i pobediti.

major
Jezd. S. Dangi2

2
Jezdimir Dangi.

808
 BR. 325
DEPEA GENERALA LAKE OD 3. NOVEMBRA 1941. ZAPO-
VJEDNITVU 2. DOMOBRANSKOG ZBORA O EVAKUACIJI
JEVREJA I PRAVOSLAVACA IZ DOBOJA1

1/ Brzoj avom-ifra
2/ Krugovalom-ifra

TELEGRAM

URNO

1/ ZAP II DOM ZBORA BROD

2/ ZAP 4.DIV DOBOJ

Po postignutom sporazumu sa ravnateljstvom za javni red i

sigurnost, u sporazumu sa civilnim vlastima idovi i pravoslavni
iz Doboja imaju se na miran nain evakuirati.
Za l/:4. divizija obavietena.
Za 2/:II zbor obavieten.
GLST BR OP
Generalporunik
Laka2

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 4, reg. br. 3/1-15.
2
Vladimir.
 BR. 326
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI BOSANSKA GRADIKA OD 3.
NOVEMBRA 1941. USTAKOM REDARSTVU BANJALUKA 0
OTPREMLJENIM LICIMA U KONCENTRACIONI LOGOR1

KOTARSKA OBLAST U
BOS. GRADICI
V.T.br.6810/1941
dne 3 studenog 1941.

Malidan Gjorgjo i dr. iz

Rogalja opasni po javni red i
sigurnost.

USTAKOM REDARSTVU

BANJA LUKA

Prema pouzdanim informacijama nie navedena lica sklona

su komunizmu i komunistikoj propagandi, a nekoja su bila ve
i u Beogradu i nedozvoljeno se povratila natrag, te su kao takovi
opasni za javni red i sigurnost, radi ega ih upuem naslovu
/upuujem/ s molbom, da se isti otpreme u koncetracioni logor
na prisilan rad.
Ova lica su sliedea:
1/ Maligjan Gjorgjo, pok. Stojana iz Rogolja
2/ Gvozden Mile pok. Vaso iz Bos. Jankovca
3/ Paali Dragoja pok. Riste iz Kozinaca
4/ Goli Boo pok. Marka iz
5/ Brah Milorad pok. Nikole iz Bos. Gradike
6/ Bilbija Vojo pok. Nikole iz
7/ Kara Petar pok. Mile iz
8/ Raca Duan pok. Marka iz
9/ Petkovi Milan pok. Stoje iz
10/ Ostroluanin Nikola pok. Marka iz
11/ Redepovi Jusuf umi. Halida
12/ trasberger Aleksander pok. Hajnrika
13/ picer Adolf pok. Maksa
14/ Frid Iso sin Maksov iz Bos. Gradike
15/ Frid Edo sin Maksov iz Bos. Gradike
1
Prepis originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 169, reg. br. 47/4-1.
 U vezi komunistike akcije bio je umjean i oruniki vodnik
erif Huremovi, koji je radi toga premjeten sa orunike postaje
u Novoj Topoli u Banja Luku, a iz Banja Luke opet u Turjak u
kojom se selu sada nalaze komunisti.
Radi osiguranja reda u ovom selu prekomandovan je ovaj
vodnik u Bos. Gradiku gdje se i sada nalazi.
Molim da se isposluje kod njegovih nadlenih da se ovo
prekomandovanje osnai, jer je kod sadanjih prilika vrlo opasno
da se isti nalazi u Tuijaku.

ZA DOM SPREMNI!

M.P.

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

BOSANSKA GRADIKA
KOTARSKA OBLAST
KOTARSKI PREDSTOJNIK:
 BR. 327
IZVETAJ MINISTARSTVA UNUTRANJIH POSLOVA OD 4.
NOVEMBRA 1941. MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA O PRILI-
KAMA U BOSNI SA PODACIMA O ODNOSU HRVATA, MUSLI-
MANA I SRBA1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH
POSLOVA
Tajnitvo ministra
Tajni broj: 415-1 A.1941.

PREDMET: Prilike u Bosni i

okolici.

Zagreb, dne 14. listopada2 1941.

MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA
na ruke g. Starevia
u/
ZAGREBU.

Dostavlja se u prilogu izvjetaj s molbom na daljnje uredova-

nje.-
ZA DOM-SPREMNI!
Po ovlaenju
ministra unutarnjih poslova
Odjelni savjetnik:

IZVJETAJ

O PRILIKAMA U SARAJEVU I OSTALOM DIELU BOSNE.

Po priedlogu g. Ravnatelja za javni red i sigurnost podpisani

zajedno sa gg. drom Franjom Makarom i Jankom Zrinjakom
poslan je na zamjenjivo poslovanje u Redarstveno ravnateljstvo
u Sarajevu. G. Ministar Unutarnjih poslova pri naem odlasku
rekao nam je, da prvih 14 dana motrimo stanje, a poslie emo
dobiti uputstva za rad.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 12/1.
2
Greka, treba da stoji 14. studeni /novembar/ to se vidi iz tambilja
ministarstva unutranjih poslova na poleini dokumenta.
 Izvrivi nalog, a po dobivenom pozivu brzojavnom podnosim
ovaj izvjetaj:

Administracija Redarstvenog ravnateljstva

Unutarnja administracija Redarstvenog ravnateljstva jeste

vrlo slaba. Slubenici su nekvalificirani i neupueni u rad. Mnogi
urni predmeti nijesu na vrieme svreni. U Zatvoru nalazi se
mnogo ljudi, koji mjesecima nijesu presluani, a niti je o njihovoj
sudbini doneena odluka. U koliko se tim ljudima nije mogla iz
bud kojih razloga dokazati krivica, a sami su sumnjivi i nepoudni
za Sarajevo, trebalo je spremiti ih u sabirni logor ili nai kakav
drugi pogodan nain. Ljudi su pak vie puta hapeni podpuno
nevini, dok su mnogi, koje je trebalo hapsiti uslied neekspedivnosti
izvrujuih organa, pobjegli.
Agenti su mladi ljudi. U uredu vre slubu i ako jo nijesu
dobili dekreta od Ministarstva unutarnjih poslova. Uslied takvog
stanja u njih se ne moe mnogo polagati. Meutim, isti ti agenti
jesu obueni sa prvorazrednim odielima i obuveni sa odlinim
cipelama. U gradu se o njima govori svata. Osobito, kada su
pravili premetaine po idovskim i grko-istonjakim kuama.
Redari su mladi, tek u slubu stupili, a osim toga su
neodjeveni; nemaju kinih kabanica niti dovoljan broj zimskih
kaputa. Uslied poskupljenja ivotnih namirnica oni su slabo
plaeni. Na posljetku ti pak redari nijesu proli policijsku kolu i
slabo su upueni u najosnovnije pojmove redarske slube.
Njihov zapovjednik g. Boo Benovi preveden je u orunikog
astnika i o tome dobio dekret. To je pak velika teta, jer on ima
u sebi energiju, potenje, izkustvo i znanje, a nakon 5-mjesenog
boravka u Sarajevu dobro je upoznao Sarajevo.
Politiko odjeljenje vrlo slabo djeluje. U njemu jedino vriedi
g. Cividini i Hlaa kao referenti.
I u ostalim odjeljenjima nije bolje.
Kod svih slubenika bar u veem dielu zapaa se neekspediv-
nost, osim u kriviom odjeljenjnj, koje vodi g. ubeli, stari
izkusni slubenik i dobar poznavalac Sarajeva.

Hrvati

Hrvati slabo sudjeluju u organizaciji rada i u poboljanju

prilika, i ako meu Hrvatima-katolicima imade odlinih organiza-
tora, govornika i pravnika. Jo nijesam mogao dobiti pravu sliku
i zakljuak za razlog njihovog neuestvovanja, ah mi preuzvieni
nadbiskup g. Ivan Sari veli, da su tome krivci sami Hrvati, koji
su imali odluujuu rije u poetku organiziranja hrvatske dravne
vlasti u Sarajevu.
Izmeu Hrvata katolika i Muslimana postoji veliko razmimoi-
laenje. Ovomu su razmimoilaenju neto krivi i Hrvati katolici.
Tako na pr. Boidar Brelo, upnik u Sarajevu i bivi Poglavnikov
povjerenik za Bosnu i Hercegovinu prima svakoga Muslimana,
naravno, koji se prijavi propisnim putem, na katoliku vjeru i sam
je izjavio, da ih je primio odnosno pokrstio 14. I ako on kao
katoliki sveenik po crkvenim kanonima mora primiti odnosno
pokrstiti svakoga, koji se izjavi spremnim za prelaz u katoliku
vjeru, ipak smatram, da to nije zgodno u pogledu Muslimana,
koji su vrlo osjetljivi na svoj din i koji jo nacionalno hrvatski
nijesu osvjeeni. Ja sam mu kod zadnjeg pokrtenja primjetio,
da to ne ini bar sada, jer to politiki nije oportuno ah se on na
to nije osvrnuo.
Sa Muslimanima u momentima treba biti vrst, a u momen-
tima blag. U velikim stvarima nepopustljiv, a u malim stvarima
irokogrudan.
ini mi se, da to sarajevski Hrvati katolici nijesu uoili.

Muslimani

Muslimani se diele na dva diela: begovi i sirotinja. Begovi su

veim dielom henine; vole dobro ivjeti i provaati se, a sirotinja
pak nauena je sluati begove, za male mrvice od njihovih bogatih
obroka.
Begovi su osnutkom Nezavisne Drave Hrvatske htjeli, da
dobiju sva prava i povlastice, koje su imah za vrieme vladavine
Austro-Ugarske monarhije. Siromani Muslimanski sviet u prvim
danima osnutka Nezavisne Drave Hrvatske pustili su da pljaka,
ali tako kao da to pljakanje proizlazi od dareljivosti begova.
Poslie su Muslimani veinom poeli ubijati i zlostavljati
grko-istonjake, koji su u poetku bih bez organizacije i bez
direktiva za odpor. Kada su se pak bosanski grko-istonjaki
bjegunci pribrali i organizirali na teritoriju Srbije, te kada su uz
pomo Srbijanaca stvorili jaku organizaciju za odpor protiv hrvat-
skih dravnih vlasti i kada su Muslimani vidjeli slab odpor
hrvatskog domobranstva i represalije sa strane Srba protiv njih,
onda su se begovi pobojali za svoj ivot i poeli su stvarati
predstavke o svojem nezadovoljstvu, te su poeli oijukati i sa
Talijanima i sa Nijemcima s jedne strane, te sa Srbima s druge
strane. Dakle uinili su sve to, da se spasu ivot.
Muslimani pak hoe cjelokupnu vlast u Bosni, jer se plae,
da grko-istonjaci preu na katoliku vjeru i da oni ostanu u
manjini a s druge strane pak raunaju, ako imaju vlast u svojim
rukama, da se prema danoj prilici mogu uviek opredieliti ma na
koju stranu, odakle mogu imati osobne koristi.

Talijani
Nesporno je, da u Bosni postoji jaka talijanska propaganda.
Tu propagandu vre Talijani pod vidom prodaje trgovakih artika-
la, a zapravo su to inteligentni talijanski pijuni. Nadalje Talijani
vre propagandu i sa idovima, koje objeruke primaju u anekti-
rana i okupirana hrvatska mjesta. Talijani liepo postupaju sa
Srbima. Odbjegle grko-istonjake vraaju u svoje domove i
vraaju im radnje; no nalaze krivice za ubistva i poinitelje tete,
te se na taj nain dodvaravaju Srbima. uo sam od vienih Hrvata
u Mostaru, da je jedan vii italijanski astnik, na skupu Srba
dopustio ovim, da poginule iz sela itomislia, kotar Mostar
povade i da ih sahrane u svojim grobnicama i da e Talijani pronai
njihove ubice i privesti iz zasluenoj kazni.
Isto tako u Imotskom od ustakog logornika Ante Marijano-
via, koji je od talijanske vojne vlasti u selu Runovi interniran,
da talijanske vojne vlasti imaju osobitog obzira prema Srbima,
kojih u kotaru Imotskom ima samo oko 15000. Naprotiv iste vlasti
uhapsile su u Imotskom dva katolika fratra, od kojih su jednoga
pustili na slobodu, a drugi je zatoen u samostanskoj eliji, u kojoj
pak i misi.
G. Vargovi Vjekoslav, povjerenik za prehanu Velike upe
Cetina u Omiu bez naroite propustnice talijanskih vojnih vlasti
ne moe da ide po svome slubenome poslu. Isto tako g. Veliki
upan dr Ante Lueti, kada putuje po svojoj upi mora od
talijanskih vojnih vlasti traiti propustnicu.
U Drniu talijanske vojne vlasti strieljale su oca jednog naeg
tamo iztaknutog ustae, jer su kod njega nale podmetnuto oruje.
U Kninu pak grko-istonjaci prodaju ivotne namirnice samo
za stare srpske stotinjarke, petostotinjarke i hiljadarke i to na
oigled, talijanskih vojnih vlasti. ' g
Isto mi je reeno u Kninu, da etnici u svojim uniformama i
pod orujem dolaze u Knin bez da talijanske vojne vlasti togod
protiv njih poduzimlju.
 U Kninu u hotelu Josipa Hlaau nuniku vidio sam na
talijanskom jeziku napisano itava Dalmacija, Bosna i Hercego-
vina je talijanska kao i druge komunistike nadpise. Ovo su pak
vidjeli i gg. dr. Franjo Makar i Jako Zrinjak, koji su me na to
upozorili.
Putujui vlakom od Knina prema Lici, izmeu stanice Zrma-
nje i Pribudia uo sam, kada je nekoliko srbskih djeaka vikalo:
Dolje Paveli". Ovo su pak uli i g.g. dr. Makar i Janko
Zrinjak, tajnik stola sedmorice i jedan porunik ustake Poglav-
nikove sveuiline bojnice, rodom iz Imotskoga, a putovao je iz
Splita za Zagreb.
Na eljeznikoj postaji Zrmanja vidio sam, kako se Srbi
pozdravljaju sa stisnutom pesnicom i kako su dvojica sa poveza-
nom rukom izala iz vlaka, a mnogi su ih doekali i s njima ostali
razgovarajui.
Od jedne povjerljive osobe uo sam, da mu je Riboli,
diplomatski talijanski inovnik rekao, da e Talijani okupirati
itavu Bosnu do Save i da e itav Balkan biti talijanski, jer je
sadanji Rim nasljednik staroga Rima.
Kod naega svieta u Bosni i Hercegovini pa i u Dalmaciji
vlada uvjerenje, da Talijani Srbima daju oruje, dok su Hrvatima
oruje oduzeli, i da provociraju sukobe, kako bi Hrvate decimirali,
a Srbima se dodvorili.
Ova mogunost nije izkljuena, i ako je nijesam mogao tono
provjeriti.

Naa vojska

O astnicima i o domobranima nijesam mnogo dobra uo.

Meu stanovnitvom vlada uvjerenje, miljenje i govorkanje, da
su nai domobrani vrlo slabi, a da kod astnika ima izdajstva.
Tako na pr. dok u jednoj satniji domobrani nijesu pogodili
nijednoga etnika iz puaka, dotle je jedan na astnik iz revolvera
ubio estoricu etnika. Na nekim mjestima kao to je razmak
izmeu Trbuka i Rjeice na eljeznikoj pruzi Doboj-Maglaj,
viena su dva etnika pod orujem u neposrednoj blizini naih
domobrana. Upitani domobrani, zato ih ne ubiju, odgovorili su,
ako ove pak ubijemo, sada, drugi e nas noas napasti.
Domobrani su pozvani na vjebu dvomjesenu, a ostali su
pet mjeseci. Slabo su obueni i hranjeni, a osim toga slabo su
izueni rukovanju orujem i veinom su plaljivi.
 Izmeu astnika bive jugoslavenske vojske i reaktiviranih
koje oni nazivaju naftalincima, postoji veliko nesuglasje i razmi-
moilaenje u nainu borbe. Bivi jugoslovenski astnici a primljeni
u hrvatsku vojsku prigovaraju, da su reaktivirani astnici izili iz
koloteine komandovanja, a usprkos toga, da se njima povjerava
komandovanje u veini sluajeva i da im se daju inovi, dok se
oni zapostavljaju. Naprotiv reaktivirani astnici tue se na bive
jugoslovenske astnike, da mirie na jugovinu i da im ne treba
mnogo vjerovati.
Isto tako uo sam od jednoga astnika u Mostaru, da je
trebalo odmah Nezavisnu Dravu Hrvatsku staviti pod njemaki
protektorat. Drugi mi je pak astnik rekao, da pravi Hrvati
astnici zamjeraju, to se astnici sa njemakim prezimenima
penju na visoke poloaje, pa mi je imenovao generale Izera i
Laka.
Napokon od mnogih uo sam samo liepe riei o junatvu
potenju i odvanosti za Stjepana Jakovljevia, pukovnika, koji
se sada nalazi sa svih strana obkoljen od etnika i komunista u
Viegradu, i koji e vjerojatno biti zarobljen, ako mu ne doe
brza pomo u ljudstvu i strieljivu.
U Sarajevu primjetio sam na svoje oi, kako je bilo nekoliko
astnika pijanih i kako su u kafanama razbijah ae.

etnici - komunisti

etnici i komunisti kao dobri poznavaoci narodne psihe u

Bosni imaju razne naine prilikom borbe. Tako na pr. u nekim
sluajevima i ako malobrojni i slabo naoruani zagalame i viu te
komanduju kao da ih ima hiljade; u drugom sluaju, kad uhvate
Hrvata onda mu dadu propustnicu sa izjavom, da slobodno putuje,
jer je isti Hrvat /primjer jedna potanska inovnica u Imotskom
po imenu Draga Bojani; u ostalim sluajevima propuste Musli-
mani sa izjavom, da se oni ne bore protiv Muslimana nego protiv
ustaa i Hrvata; kada zarobe domobrance, onda ih nahrane i dadu
im novac, samo im odnesu puke /primjer sluaj Donja Bukovica,
Brezovo Polje, kotar Brko/; u mnogim sluajevima opljakaju
bogatije ljude i novac podiele siromanim /primjer na putu
Koraj-Majevica za Tuzlu/.
Kod etnika nalaze se kao pomonici idovi i Muslimani.
etnici dre u svojim rukama skoro sva seoska mjesta, gdje
je grko-istonjaki ivalj. Od Velike upe Vrhbosna jo u etni-
kim rukama nije Sarajevo grad i najblia okolica Sarajeva. Osim
toga od ove upe jo je u naim rukama kotar Foa, jer je u tomu
kotaru veina hrvatskog ivlja.
Sav eljezniki saobraaj izmeu Sarajeva i Bos. Broda jest
ugroen i zavisi od milosti etnika i komunista i ovaj saobraaj
moe se u svako doba podpuno obustaviti, a to e se uskoro
dogoditi, ako ne doe brza, mnogobrojna i efikasna vojnika
pomo.
Jo jedino ostala je poteena eljeznika pruga Sarajevo-Mo-
star, a samo za to, jer se tom prugom povraaju svojim kuama
grko-istonjaci sa talijanskim propusnicama za Mostar, Nevesinje,
Gacko i Bilee i jer od te pruge etnici i komunisti imaju
momentano koristi, jer se iz Sarajeva snabdjevaju sa cigaretama,
duhanom i soli.

Sarajevo

U samom Sarajevu kod naroda vlada depresija i na licima

svieta vidio sam, da mu je svejedno, jer u Sarajevu ponestaje
ivenih namirnica, a mesa ima veoma malo, jer je stoka u
planinskim krajevima, koje dre etnici u svojim rukama.
Narod bi elio i najvie bi volio, da etnike oisti hrvatska
vojska, a poslie ove njemake vojska, a u krajnjem sluaju primila
bi se i talijanska vojska. Narod pak strahuje, da e u Sarajevu ui
najprije etnici, te uiniti pokolj, a iza ovih da e ui Talijanska
vojska, da uini reda i da e se poslie toga etnici slobodno kretati
po Sarajevu. Jednom rijeju moral kod naroda je opao kao i
samopouzdanje i vjera u snagu hrvatskog domobranstva.
Iz ovoga svega drim, da bi trebalo:
I. odmah sa najjaom vojnikom snagom osigurati nesmetani
eljezniki saobraaj Bos. Brod-Sarajevo;
II. U Bosnu urno dovesti to vie ivenih namirnica;
III. Da nad nekim kotarevima se odmah proglasi obsadno
stanje pod upravom vojnih lica, podrazumjevajui one kotareve,
koji su u rukama etnika i koji su izravno ugroeni od etniko-ko-
munistikih napadaja, a meu ove spada u prvom redu Sarajevo;
IV. U Bosnu treba urno poslati ogroman broj domobrana i
dobrovoljaca te iste snabdjeti sa toplim odijelima i hranom kao i
sa kinim kabanicama. U tom sluaju treba jednostavno narediti
tkogod ima kinu kabanicu, da je mora dati vojsci na upotrebu.
U Bosnu treba ii sa najmanjim brojem 50.000 boraca i
temeljito proistiti sva mjesta zaokruivi etnike i komuniste sa
svih strana da ne bi mogli pobjei i da se ne bi dogodilo, da se
ubijaju djeca, enske i starci, a krivci da pobjegnu.
U tu svrhu treba zamoliti njemaku vojnu vlast, da od
Zvornika prema Ljuboviji du Drine sa srbijanske strane poalje
svoju vojsku, jer mnogi su Srbijanci pred njemakom vojskom
pobjegli u Bosnu i da ta njemaka vojna akcija bude uporedna sa
akcijom hrv. domobranstva.
V. Tek nakon izvrenja ovih preduslova treba u Bosnu poslati
sposobne upravne inovnike radi daljnjeg organiziranja upravno-
administrativne vlasti. U sadanjem stanju i najsposobniji upravni
inovnici ne mogu nita pomoi, jer su etnici i komunisti uzeli
maha, a grko-istonjako stanovnitvo jest revolucionarno.

Za Dom spreman!

Zagreb, dne 4. studenoga 1941.

Predstojnik politikog odjela:
upska redar, oblast
Ivan Tolj

Sa gornjim izvjeem podpuno se slaemo, te ga potvrujemo u

cielosti.
Franjo Makar
Janko Zrinjak

BR. 328
SPISAK 51 OSOBE IZ VELIKE UPE SANA I LUKA KOJE SE
UPUUJU U LOGOR JASENOVAC1

ZAPOVJEDNITVU KONCENTRACIONOG L O G O R A
JASENOVAC

Ovo Ravnateljstvo je donilo odluku da se izvjestan broj

osoba, koje su uestvovale u etniko-komunistikoj organizaciji
u kotarima Bos. Gradika i Banja Luka poalje u koncentracioni
logor do dalje odredbe.
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 172, reg. br. 2/1.
 U vezi toga upuuju se Naslovu slijedee osobe:
1/ Radovanovi Risto - Mahov- 27/ Borkovi Mirko - D. Laminci
ljani
2/ Dejanovi Stojan-Romanovci 28/ Babi Milo - Koievo
3/ Peri Stevo - Tuijak 29/ obota Panto - Dubrave
4/ Peri uro - 30/ Leli Ahmet - Rovine
5/ Mesuli Mirko - Rogolje 31/Leli Ale
6/ vab Vaso-Berek 32/ Manojlovi Bogdan - Windthorst
7/ vab Fonzo - (Nova Topola)
33/ Sladojevi Petar - pustiti
8/ Joki Branko-Elezagii 34/ Soha Karlo - Laminci
9/ Mandi Milutin-Kobatovci 35/ Malidan Doro - Rogolje
10/ Lasovan Radomir-Maglaj ani 36/ Gvozden Mile - B. Jankovci
11/ Mulali Hilmija - Bos. 37/ Paali Dragoj e - Kozinci
Gradika
12/ PaiUro- Windthorst 38/ Coli Boo -
13/ Radumilo Rade - Maii 39/ Brali Milorad - B. Gradika
14/ Vidovi Pero-Koievo 40/ Bilbija Vojo -
pustiti
15/ Kovai Radovan - Laminci 41/ Kara Petar -
pustiti
16/ Mandi Jovan-Karajzovci- 42/ Raca Duan -
pustiti
17/ Cergi D u a n - B e r e k - 43/ Petkovi Milan -
pustiti
18/ Radumilo Rajko-Maii 44/ Ostroluanin Nikola -
19/ Radumilo Stojan - 45/ Redepovi Jusuf -
20/ ergi Duan - Elezagii 46/ trasberger Aleksandar -
21/ Ljubii Milo - Windthorst 47/ Spitzer Adolf -
22/ CaliDuan-Razboj - 48/ Frid Iso -
pustiti
23/ Mitrovi Savo-Windthorst 49/ Frid Edo -
24/ Borkovi Mihajlo-Turjak 50/ Perduv Duan - Banja Luka
25/ Hrvaanin Nikola - Rogolji 51/ Sovilj Mihajlo - B. Laminci
puten
26/ Vasiljevi Stojan -

Primitak navedenih osoba izvolite potvrditi.2

POVJERENIK I POUZDANIK
USTAKE NADZORNE
SLUBE ZA
VELIKU UPU SANA I LUKA:
2
Na dokumentu pored imena na red. br. 14, 15, 16, 17, 33 i 51 stoji rukom
dopisano pustiti".
 BR. 329
DEPEA RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST OD
6. NOVEMBRA 1941. POVJERENIKU USTAKE NADZORNE
SLUBE BANJALUKA ZA HAPENJE PRAVOSLAVACA KOD
MASLOVARA I KARANOVCA I O MERAMA ODMAZDE1

Povjereniku ustake nadzorne

slube na ruke Ozrena
Kvaternika
Banjaluka

1359

upskoj redarstvenoj oblasti Banja Luka dostavljeni su slie-

dei brzojavi u vezi ubijstva zapovjednika posade u Maslovarima
porunika Kneevia uhitite u Dabovcima kao mjestu izvrenja i
okolici 10 najuglednijih grko istonjaka stop u vezi napadaja kod
Karanovca uhitite 30 grko istonjaka u okolici Karanovca stop
saobiti putem proglasivaa /glasnika/ cjelokupnom grko isto-
njakom puanstvu na podruju upe da e za svako ubijstvo
hrvata biti strijeljano 10 grko istonjaka stop = ravnateljstvo za
javni red i sigurnost prs broj 9011/41 ravnatelj Eugen Kvaternik

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 169, reg. br. 58/6-1.
 BR. 330
KOTARSKA OBLAST DVOR NA UNI DOSTAVLJA 6. NOVEM-
BRA 1941. PREDSTOJNITVU GRADSKOG REDARSTVA MO-
STAR IMENA LICA ZA POVRATAK U MOSTAR I LICA UPUE-
NIH U LOGOR JASENOVAC1

KOTARSKA OBLAST DVOR NA

UNI.
Broj 4810

Dvor na Uni, 6.11.1941

PREDSTOJNITVU GRADSKOG REDARSTVA.

Mostar.

U vezi Vaeg brzojava broj 11.867 kao i akta ove kotarske

oblasti broj 4810, kojoj je dostavljen dana 5. studenog 1941
Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u Zagrebu, dostavlja se
spisak lica, koji su dobili propustnice od talijanskih vlasti u
Mostaru za povratak u Mostar i to:
1-) Saveta Antelj sa 5 lanova
2.) Crnogorac Danica sa 5 lanova
3.) Ivkovi Cvijeta sa 4 lana
4.) Janjalija Danica sa 7 lanova
5.) okorlo Milka sa 2 lana
6.) Borozan Danica sa 9 lanova
7.) Juri Milica sa 4 lana
8.) Ajvas Janja sa 4 lana
9.) Lazeti Milka
10.) Gambeli Lazo sa 5 lanova
11.) Grahovac Nata sa 3 lana
12.) Janjos Sava sa 1 lanom
13.) Jahura Ana sa 1 lanom
14.) Ivanievi Milica sa 1 lanom
15.) Dimitrijevi Persa sa 3 lana
16.) Susi Stana sa 3 lana
17.) Gai Sava sa 4 lana
18.) Bjelati Mara sa 3 lana
19.) Dolo Sofija sa 4 lana
20.) Borozan Bosiljka sa 6 lana
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 204, reg. br. 1/11.
 21.) Rasevi Ljubica sa 3 lana
22.) Ljai Koviljka sa 6 lana
23.) Milojevi Vida sa 9 lana
24.) Bukvi Simana sa 1 lanom
25.) Serdarevi Milan sa 3 lana
26.) Ajvas Draginja sa 3 lana
27.) Dilanovi Bosa sa 4 lana
28.) Bjelevi Rosa sa 6 lana
29.) Jegdi Todor sa 6 lanova
30.) Batini Milka sa 2 lana
31.) Batini Milka sa 8 lanova
32.) Ane-Lopol Rista sa 9 lanova
33.) Jokanovi Krsto sa 6 lanova

Osim toga nie navedena lica to ene i djeca mole isto tako
za povratak u Mostar kuama, a nemaju propustnice od talijanskih
vlasti

1.) Mrki Joka sa 2 lana

2.) Glogovac Jovanka
3.) Borozan Desa sa 9 lanova
4.) Dragovi Darinka sa 3 lana
5.) Bjelica Radojka sa 2 lana
6.) uri Jovanka
7.) Golubovi Anka sa 1 lanom.
8.) Bonjak Cvijeta sa 4 lana

Osim toga u smislu naredbe Ravnateljstva za javni red i

sigurnost upueni su u logor Jasenovac dana 5. studenog 1941
sledea lica:
1.) Borozan Aleksa, Borozan Anelko, Rasevi Branko,
Razeti Branko, Gordi Vukan, Guti Radovan, Ajvas Dimitrija,
Bjelovi Jovo, Borozan Damijan, Guti Mirko, Jevdi Vidak,
Grahovac Risto, Grahovac Nikola, Gambeli Lazo, Danii Rado-
slav, Ivelja Vidak, Ivelja Janko, Gurovi Branko, Borozan Vojko,
Gurovi Slavko i Gambeli Anelko.
Na podruju ovog kotara ostali su jo zbog iznemoglosti i
bolesti Jevdi Teodor, Ivkovi Luka, Janjalija Duan, Anteljevi
Todor (Teodosije). ' $Hk
Kotarska oblast u Dvoru na Uni obratila se sa aktom broj
4810 dana 5. studenog 1941, koji u prepisu prilagam Ravnateljstvu
za javni red i sigurnost sa molbom za odredbu za povratak
mostarskih izseljenika u Mostar.

Za dom spremni.

Kotarski predstojnik:
M.P. /Potpis neitak/

BR. 331
IZVETAJ ORUNITVA OD 7. OKTOBRA 1941. O VANIJIM
DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH SA PODACIMA O POKR-
TAVANJU PRAVOSLAVACA U SELU OBRADOVCIMA, KO-
TAR NAICE1

DNEVNO IZVJEE
o vanijim dogaajima prema podatcima orunitva za dan 7
listopada 1941.

1) - 24. listopada je zapovjednik vodnog orunikog zapovjed-

nika iz Trebinja dostavio memorandume, koje grkoistoni prvak
Dr. Novica Kraljevi uputio Papi, Musoliniju i Prefektu kotarske
provincije, radi zatite grkoistonjaka od klanja, kao i radi
okupacije Hercegovine i Dalmacije po talijanskoj vojsci. Priloeni
su propisi kao i fotografije memoranduma. O. 2515 -
2) - 25. listopada oko 12 sati su etnici napali kamion, koji
je prevozio vojsku iz elia u Brko. 1 domobran poginuo, 1
teko ranjen, ah i on naknadno umro. Napad su izvrili u zajednici
sa etnicima seljacima sela Sandia. Potjerana odjeljenja su odmah
formirana dva i pola u potjeru. Dolo je do dva sukoba sa
etnicima, u kojima je ubijeno oko 30 etnika. rtava kod naih
nije bilo. O. br. 2504 -
3) - 25. listopada su etnici na podruju oru. postaje Kotor
Varo, kotara Kotorie: u selu Dabovci oduzeli jednog dravnog
vola; u rudniku Maslovarima zabranili radnicima rad, pa je ovaj
potpuno obustavljen; u selu Vranii traili su od seljaka vojniku
odoru, kao i oruje -
1
Original u VII, Vojni arhiv, ADNH, k. 51, reg. br. 5/1.
 Nou 26./27. listopada su odveli etnici iz sela Bilia, kotara
Kotorie od seljaka Andrijevia Pere 2 dravna vola -
26. listopada su etnici na elj. postaji itluk, kotara Kotorie
polupali brzoglasni aparat i prozore postaje. O.Br.2495 -
4) - U toku 26. 27. i 28. listopada su etnici na podruju
oru. postaje Ljuljanica, kotara Prnjavor vrili pretrage u pojedi-
nim kuama seljaka radi pronalaska oruja i vojnikih odora.
Ponegdje su opljakali novac. O.Br. 2496 -
5) - Nou 25./26. listopada dola su pred duan trgovca
Kolara u Vel. Graevcu, kotara Grubino Polje 2 naoruana
nepoznata ovjeka radi pljake. Opazivi ih trgovac Kolar, pucao
je na njih tri put iz lovake puke na to su oni odgovorili vatrom
te pobjegli ostavivi crtalo od pluga, sa kojim su htjeli provaliti
rolo. Sumnja se da je mogao biti odmestnik Donilovi iz Malog
Graevca. O. br. 2487 -
6) - 26. listopada su etnici doavi u selo Donji Klasni,
kotara Glina u kue Zorojevia Nikole i Jovia Petra, prvog
odmah ubili, a drugog odveli i na groblju zaklali. Namirnice etnici
opljakali, jer su ostali ukuani pobjegh. Sumnja se da su ovo
izvrili iz razloga, to je ena ubijenog Nikole prela na katoliku
vjeru. O. br. 2509 -
7) - 26. hstopada su po etnicima na putu iz Sarajeva svojoj
kui u selo Podrole, kotara Sarajevo, a kod sela Ljubinje i Srednje
odvedeni seljaci Sandrk Jozo i Koljali Dervi, pa im se svaki trag
zameo-. O.br. 2507 -
8) - 26. listopada su domobrani vraajui se iz Skender
Vakufa kuda su dovezli hranu za tamonju posadu na cesti od
etnika napadnuti na nj. zv. Hidrovaa, u kojoj je domobran
musliman poginuo, a za sudbinu domobrana katolika se nezna.
Oko Skender Vakufa se osjea grupiranje etnika, a osobito
po selima uz planinu emernicu i to u: Solajima, Kostiima,
Raicima, ukovcu i ivinicama. Na cesti Skender Vakuf -
Kotorie su napadi na vojsku, orunike i putnike sve ei.
Skender Vakuf ugroen. O.br. 2494 -
9) - 27. hstopada je sulud orunik Franjo Plea sa oru.
postaje Barilovi, kotara Karlovac noem ubio orunika Mikulia
sa iste postaje, koji ga je pratio lijeniku na pregled. Orunik
Plea je dopraen u duevnu bolnicu u Zagreb. O.br. 2490 -
10) - 27. listopada je u selu Obradovcima, kotara Naice
obavljeno prekrtenje oko 900 grkoistonjaka u rimokatoliku
vjeru. Bio je prisutan Veliki upan upe Baranja iz Osijeka. Poslie
 pokrtenja bilo je veselje u selima iz kojih su pokrtenici. O.br.
2492 -
11) - 27/28. hstopada su tri naoruana nepoznata lica iznudila
kod opanara Vranjea u selu Balincu, kotara Glina 4.000 Kn.
Ovo su bili komunisti. O. br. 2510 -
12) - 28. hstopada je jedna bitnica sa strielita na Painom
Brdu kod Sarajeva gaajui etnike poloaje na koti 1191 ubila
10 odmetnika. O.br. 2506 -
13) - 28. listopada je viena grupa odmetnika iznad sela
Bojnika, kotara Sarajevo, meu kojima je bila i jedna enska, u
graanskom odielu sa tanom u ruci. Svi pa i enska su bili
naoruani pukama.
29. listopada su doli etnici u isto selo i odveli u umu
Mrkalju Relju uvara dravnih uma i roaka mu. O.br. 2505 -
14) - 29. hstopada je izgorila pilana sa svim postrojbama u
Ravnoj Gori, kotara Vrbovsko. Pilana je svojina industrijalca
Novaka Ivana. Vatra je vjerojatno nastupila od iskre iz velike
pei. O.br.2489 -
15) - 29. hstopada su napadnuta dva seljaka muslimana na
svojim njivama kod Bos. Krupe od etnika, pa je jedan seljak
ranjen. Odmah nakon pucnja su poduzete mjere, da se spase kola
i konji, ah su talijanski vojnici to onemoguih, jer su sprieili
prolaz ophodnji.
30. listopada otilo je 6 seljaka mushmana na svoje njive, pa
su napadnuti od etnika i jedan seljak je ubijen. O ovome
obavjeeno talijansko zapovjednitvo u Bos. Krupi, koje je
uputilo 3 vojnika sa jednim astnikom, no ovi su donekle doli,
pa se vratili ne donijevi lje ubijenog, a niti su dah straama, da
trae ubijenog,
30. hstopada oko 14 sati na putu svojoj kui ubijen je Zanii
Smajo iz Bos. Krupe od etnika, u neposrednoj blizini talijanske
strae. O.br. 2493 -
16) - Nou 29./30. listopada su etnici napali ustake pods-
trojbe na planini Otomalj i u selu Jezeru, kotara Jajce, pa su se
ustae zbog jakog pritiska etnika povukli na poloaje prema
Jajcu. etnicima je palo u ruke: 1 strojnica, 2 strojne puke,
nekohko atorskih krila i gunjeva.
30. hstopada su uz pomo talijanskih snaga, ustake postrojbe
ponovo preotele izgubljene poloaje.
30. listopada, kad se je na prekopanoj cesti Banja Luka -
Jajce zaustavio samovoz sa ustaama, etnici su otvorili vatru i
ranih 4 ustae i enu vodnog orunikog zapovjednika iz Jajca. 1
 etnik je ubijen na peini vie Vrbasa, te je pao sa peine u rieku
O.br. 2499 -
31. listopada su etnici pripucali na strae domobrana kod
pilane Pensiiii u Donjem Vakufu. Domobrani rastjerali etnike
bez rtava. -
31. listopada su etnici upali u selo Majdan, kotara Varcar
Vakuf odnijevi od seljaka Ante Miloevia 42 ovce, 2 koze, 2
vola i 1 konja u planinu ibovo. O.br. 2499 -
17) - Prema najnovijem izvjeu o rtvama napada od strane
etnika na brzi vlak Brod - Sarajevo ubijeno je 22 lica i vie
ranjenih. Ubijeni su: 1 orunik, 1 njemaki vojnik, 11 domobrana,
1 potanski slubenik i 8 graana. Ubijena su dva etnika i 2 su
ranjena, od kojih je jednom oduzeta francuska puka sa 3 naboja.
O.br.2497 -
18) - 31. hstopada su etnici ubili radnika muslimana iz sela
Binjezeva, kotara Sarajeva. Istog dana ubili 1, a teko ranih
drugog muslimana seljaka, koje su uhvatili u selu Raskre, kotara
Sarajevo, O.br. 2464 -
1. studeni napali su etnici na Semizovac, kotara Sarajevo,
ali su vatrom domobrana i orunika odbijeni. O.br. 2464 -
19) - 1. studeni su napadnuti etnici na ruku u selu Melini
kotara Banja Luka, od strane orunika i graana, pa su tri
odmetnika ubijena i od njih zaphenjeno: manliher karabin sa 45
naboja, 1 automatski samokres M.lo/22 sa 3 naboja, po 1 ljem,
kabanica, hlae, torbica, nabojnjaa i opasa; od ostale dvojice
ubijenih je naeno: 1 kabanica, 2 haljinca, 1 atorsko krilo, 2
ajkae, 2 bombe, 1 no i 1 par ubijaa. O.br. 2500 -
20) - 1. studenog su etnici napah vojni kamion sa hranom,
na cesti od Banja Luke prema Kotoriu na 5-ok km od Banja
Luke, ali je kamion izbjegao sa jednim ranjenim domobranom u
nogu. O.br. 2501 -
21) - 1 . studena je grupa etnika opljakala kod Obija, kotara
Nevesinje pjeakog vodnika Hecka i 7 seljaka. O.br. 2482 -
22) - Oru. postaja Skender Vakuf sa sviju strana obkopljena
od etnika. Hrana za vojsku ne dolazi 8 dana. Posada ima 30
domobrana.
23) - 4. studenog na pruzi izmeu Vognja i Hrv. Mitrovice,
a 5. studenog izmeu Mitrovice i Vinkovica eksplodirale su
paklene maine pod injama prekinuvi inje. Promet nije preki-
dan. ratva nema. O.br. 2483 i 2512 -
24) - 4. studenog napadnuta su 2 vojna kamiona kod sela
Zagorja, kotara Slunj. Ubijena 2 domobrana, 2 graana i 1
uiteljica, a 7 lica ranjeno. Domobranima oduzeto odielo i oruje.
1 etnik ubijen i oduzeta mu puka O.br. 2484.

O . b r . 2517 Po nalogu Vojskovoe

izvjestitelj za orunitvo
pukovnik
MP Nedved2
Vladislav.

BR. 332
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI U GLAMOU OD 18. OKTO-
BRA 1941.0 POMOI ITALIJANSKIH VOJNIH VLASTI SRPSKOM
IVLJU U PRENOENJU LEEVA UBIJENIH PRAVOSLAVACA
BAENIH U JAME1

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST

TELEFON: 69-51, 69-52, 69-53 ZAGREB,

Petrinjska 7.
Broj: Prs. 8610 P.1941.
Predmet: Prilike u kotarskoj
- oblasti u Glamou. ZAGREB, 7. studena 1941.

MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

ZAGREB

Kotarska oblast u Glamou V.T.broj 34/41. od 18. listopada

1941. dostavlja slijedee:
16. listopada 1941. godine italijanski karabinjeri ili su po
mjestu Glamou od kue do kue grko istonjaka i popisivali su
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 152, reg. br. 36/8-1.
tko im je iz kue ubijen bilo po Ustaama ili po hrvatskim
vojnicima.
Po prikupljenim podatcima isti dan oko 11. sati krenula su
dva asnika i 6 karabinjera sa oko 40 grkoistonjaka na Koriinu
/malo selo 15. kl. udaljeno od Glamoa, koje lei na cesti Glamo
- Livno/ radi traenja ljeeva.
Budui da nisu ponjeli dugake kanape, te se nisu mogli
spustiti u jednu jamu kako bi je pretraili, odloili su traenje za
sljedei dan. Danas su ponova poli ponjevi sa sobom dovoljno
konopa i gas maske, jer navodno uasno zaudara iz te jame.
I ako sam po ovoj stvari intervenirao kod italijanske komande
i komandant je obeao, da se ta stvar njih ne tie i da oni nee
nita poduzimati bez nas niti e dozvoliti grkoistonjakom ivlju
traenje ljeeva, ipak se je to obeanje pokazalo kao netono i
raeno je posve obratno.
Grko istonjake predvodi i daje im uputstva za razne albe
bivi narodni poslanik Vojislav Stanii, koji stalno intervenira
kod italijanski vlasti vojnih, a pred nekoliko dana Stanii se je
vratio iz ume, gdje je boravio sa ostalim etnicima vie od dva
mjeseca.
Na ovaj nain duhovi se ne smiruju, ve obratno i onako
duboki jaz izmeu hrvatskog i srbskog elementa biva jo dublji.
Hrvatski je elemenat sad tek skuen i ogranieno mu je
kretanje. Bivi etnici od dolaska italijanskih trupa slobodniji su
nego ikad dolaze u grad i idu u umu /u drva, pau i t.d./, dok
hrvatski elemenat ne smije ni pomisliti da bi poao u umu.
Ovo izvjee dostavljam znanja radi."
Prednje se dostavlja Naslovu radi znanja.

ZA DOM SPREMAN!
Ravnatelj:
 BR. 333
IZVETAJ STOERNOG NAREDNIKA PETRA DIDIA OD 10.
NOVEMBRA 1941. ZAPOVJEDNIKU 4. ORUNIKE PUKOV-
NIJE O PRETRESU I PALJENJU SRPSKIH SELA DU REKE
BOSNE1

Petar Didi,
stoerni narednik

Izvjetaj o radu na
terenu, dostavlja.

ZAPOVJEDNIKU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO

Sarajevo, 10 studenog 1941.

Prema usmenoj zapovijedi Zapovjednika orunikog krila

Sarajevo, od danas dobio sam zadatak, da odmah sa odjelenjem
od 10 orunika 5 Naunog odjela i 5 sa postaje Sarajevo, stavim
se na raspoloenje ravnatelju Redarstva u Sarajevu, radi izvoenja
nekog specijalnoga zadatka.
Odmah po dobivenoj zapovijedi u 8 sati krenuo sam sa
navedenim broj em orunika, i prijavio sam se ravnatelju g. Tolju;
koji mi je saopio na zajedniki rad, a koji se je sastojao u
slijedeem.
Polazak vlakom sa Marinog Dvora do eljeznike postaje
Ilija, a potom sa orunicima kojima je bilo pridodato 10 redarstve-
nih agenata i 1 njemakim doasnikom u zoni koju je opsednula
naa i njemaka vojska vrimo pretrese srpskih kua i koliba u
selima Uijau du rijeke Bosne, Bioi Gornjoj, Bioi Donjoj,
Ribariima, Babui, Maleiima Gornjim, Maleiima Donjim i
Planinskim visovima oko i iznad ovih sela. U 10 sati po prispiu
u selo Ilija, pristupili smo izvrenju zadatka i obavili pretrese
kua koje se nalaze izmeu reke Bosne i eljeznike pruge u
Ilijau, i tu nije bilo etnikoga traga sem spaljenog drvenog mosta
koji se nalazi na glavnom putu Sarajevo - Visoko, a koji je prelazio
preko rijeke Bosne.
Usled ukrtene vatre koja je dolazila od naih i njemakih
operacionih trupa nismo se mogli prebaiti amcima preko rijeke
1
Original u VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 143, reg. br. 43/4-1.
 Bosne u navedena sela i visove, jer su trupe koje su vrile pretres
i ienje terena, od komunistiko-etnikih bandita ve bile izbile
iz svih pravaca na visove ovih sela od Reljeva do Ploe zauzele i
zatvorile lanac od jednog do drugog dijela rijeke Bosne, gde je
uniten vei broj komunistiko-etnikih bandita i njihovih jataka,
te su spaljena njihova gnjezda i domovi i skrovita na cjelokupnom
prostoru ovih sela i to: Crnotine, Maleia Dolnjih, Maleia
Gornjih, Babuia, Ribaria, Bioe Donje, Bioe Gornje i po
planinskim visovima ovoj okolici koji je teren sav pretreen i
oien od komunistiko-etnikih bandita. Koliki je broj ubijen
i uniten nije se ovo moglo utvrditi usled velikog zemljinoga
prostora na kojem su nae i njemake trupe-odredi proli i
prokrstarili, a tako isto nije se moglo ustanoviti koliki je broj
uniten broj naselja i kua u ovim selima i planinskim visovima
tala i koliba u kojima je bilo etniko gnjezdo.
Odjelenje koje je predvodijo samnom ravnatelj g. Tolj posle
obavljenog pretresa srpskih kua u oznaenoj okolici Ilijaa
postavili se je sa desne strane po obali reke Bosne sa zadatkom
da spreava prelaz odmetnika preko reke i njihovo utvrivanje u
ovom sektoru. Po zavrenoj akciji istog dana povratio sam se sa
odjelenjem i ravnateljom g. Toljom u Sarajevo.
Na manje zloinake odrede koji su pokuah priblienje k
reci Bosni i probijanje pored ove iz opkoljene zone otvorali smo
vatru i spreavah njihove namere.
Nikakvih gubitaka nismo imali, doim u okolici Reljeva
prema ne provjerenim podacima pri prvim nastupima na teren
bilo je ranjeno od strane komunistiko-etnikih bandita 2 naa
domobrana jedan ustaa a jedan domobran i jedan njemaki
vojnik.
Drugih gubitaka koliko mi je poznato nije bilo. U ovim selima
jedinice koje su vrile zadatak zaplenile su i unitile vee koliine
za ivot potrebnih namirnica od etnika i njihovih jataka i smatram
da su ovi banditi u ovome sektoru u koliko nisu uniteni potpuno
razbijeni.
Komunisti - etnici prema mojim utiscima u ovom kraju nisu
bili brojno jaki a niti dobro organizovani.
Stoerni narednik,
pomoni uitelj Naunog odjela
4 Orunike pukovnije.
Petar Didi
 BR. 334
DEPEA 1. DOMOBRANSKOG ZBORA OD 11. NOVEMBRA 1941.
O PALJENJU SRPSKIH SELA U KOTAREVIMA VOJNI IVRGIN-
MOST OD STRANE USTAA I MASOVNOM BEKSTVU NARODA
U UME1
SISAK
18.00 sati

Pukovnik Kaleak, 2 glavar stoera I D.Z. 3 javlja:

Sada je dobio obaviest od I Z.P. i od Velike upe GORA,
da ustae vode neku akciju u kotaru Vojni i da sada zalaze i u
kotar Vrgin Most, koji je do sada bio inae miran. Oni pale sela
i narod bjei u ume. Velika upa Gora moli, da se ustae odstrane
iz kotara Vrgin Most, jer e inae biti ponovo amarica puna.
Primio: bojnik mavec

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 4, reg. br. 11/1-1.
2
3
Vladimir.
1 domobranski zbor.

BR. 335
PREDSTAVKA GRUPE MUSLIMANA IZ BANJALUKE MINI-
STRIMA U VLADI NDH DR DAFERU KULENOVIU I IN.
HILMIJI BELAGIU OD 12. NOVEMBRA 1941. 0 ZLOINIMA
USTAA PREMA HRIANIMA I MUSLIMANIMA SA PREDLO-
GOM MERA DA SE TO DALJE NE DEAVA1

Gospodi: Dr. Daferu Kulenoviu, podpresjedniku vlade Ing.

Hilmiji Belagiu, ministru prometa.

ZAGREB

Gospodo Ministri!

Jo od poetka uspostavljanja ove nae N.D.H mi Muslimani

s najveom zabrinutou gledamo, kako su neke Ustae i drugi
odgovorni i neodgovorni faktori inili najgore greke pa i zloine.
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 153-a, reg. br. 13/5-213-219.
Dokumenat se nalazi u sastavu Elaborata KZRZ.
 Najelementarnija prava ovjeka gaena su bez ikakovih skrupula.
Sigurnost ivota i imetka, sloboda vjere i savjesti prestale su da
vae za veliki deo naroda ovih krajeva.
Ubijanje sveenika i drugih prvaka bez suda i presude,
streljanje i mrcvarenje u gomilama esto nevinih ljudi, ena pa i
djece, gonjenje u masama od kue i iz postelje itavih porodica s
rokom od 1 do 2 asa za spremanje, te njihovo deportiranje u
nepoznate krajeve, prisvajanje i pljakanje njihove imovine, rue-
nje bogomolja esto njihovim vlastitim rukama, siljenje na prela-
zak na katoliku vjeru, sve su to injenice, koje su zaprepastile
svakog istinitog ovjeka i koje su i na nas Muslimane ovih krajeva
najneugodnije djelovale. Mi nismo nikada ni oekivali a kamo h
eleli ovakove metode rada i upravljanja u naim krajevima. U
naoj burnoj prolosti mi se nismo nikada niti pod najteim
prilikama sluili ovakovim sredstvima. I to ne samo zato to nam
brani Islam, nego i zato to smo vazda vjerovah i to vjerujemo
da ovakove metode rada dovode do ruenja javnog mira i reda u
svakoj dravi i ugroavaju njezin opstanak. Mi smatramo da se
ovakova nasilja ne bi smjela vriti ni nad najgorim neprijateljima.
Jer ovo, to se kod nas radilo, sumnjamo, da bi mogli nai primjera
u povjesti u bilo kojega naroda.
Rezultat ovakove politike, /ako se ovakovi postupci mogu
uobe zvati politikom/, upravo su grozni, to je svaki pametan
ovjek mogao i oekivati. Vjerska snoljivost, koja je bila u Bosni
i Hercegovini na visini i pored vjerske podvojenosti, srozala se
strahovito. Uvrede i izazivanje jednog diela katolika uzimale su
esto takvog maha i prema nama Mushmanima, da nas sile na
ozbiljno razmiljanje. Odnosi izmeu ova dva diela naeg naroda,
koji je bio vrlo dobar, na putu je da se posve pokvari. Rad onih
hrvatskih nacionalista i na jednoj i na drugoj strani, koji je iao
zatim da dovede do bratstva ova dva narodna djela i koji je bio
urodio dobrim rezultatima, na putu je da doivi podpuni slom.
Jedan dio katolikog sveenstva smatra da je doao njegov
as i on ga bez skrupula iskoriuje. Propaganda za pokravanje
uzelo je takvog maha, da podsjea na pansku inkviziciju. Pod
njezinim pritiskom i toleriranju javnih organa izvrena su pokato-
liavanja hriana u masama. I tako su oni kojima se poricala
svaka graanska vriednost i svaka nacionalna srodnost, postali i
graanski punopravni i nacionalno Hrvati, samo zato, to su
formalno primih katohku vjeru. Ravnopravnost islama, isticana
esto pisanim slovima i mnogim izjavama sa najviih mjesta,
dovodi se u pitanje u ivotu i u praksi. Prelazak na islam, koji mi
nismo propagirali, nije nikada pruao onu zatitu, kao prelazak
na katoliku vjeru. Mnogi su intelektualci platili ovakav pokuaj
ivotom, kao to je to bio sluaj u Tavniku. uju se esto i pogrdne
pjesme od strane nekih katolika, koje vreaju vjerske osjeaje
muslimana i prorie im se esto sudbina kao i hrianima.
Jedan dio Ustake vojnice i to ne samo divlji" nego i redovni
vrio je teke ispade ne samo prema hrianima nego i prema
Muslimanima, pa je izazvao i u naim redovima zaprepatenje.
Sluaj s groznim ubistvom seoskog hode Edhem ef. Hodia
ovdje usred Banje Luke usled bolnike avlije i u po dana, straan
je primjer razuzdanosti od strane ustae Josipa Babia. I to je
najalostnije ne zna se ni danas, da li je zloinac uobe uhapen,
i ako je to traio i trai sve banjaluko i ostalo muslimansko
stanovnitvo.
Ustanak u naim krajevima, koji se sve vie iri, posljedica
je gore navedenih postupaka i greaka. Ovaj ustanak nosi u sebi
sve one grozote, koje nose ustanci i graanski ratovi. Ustanci
pale, ubijaju na zvjerski nain ljude, ene i djecu, da bi se osvetih
esto i onima koji nisu krivi za njihove nevolje. Ustanak je dopro
i do kapija naega grada i njegove se posljedice sve vie osjeaju.
Ve je tri dana na grad bio bez vode, a oskudica ogrjeva i ivenih
namirnica nas pritiskuje sve vie i vie i mi moramo mishti i na
druge jo tee posljedice.
Komunisti su iskoristili nezadovoljstvo jednog vehkog djela
naroda i stavili se na elo ustanka. Pri proganjaju komunista se
ine nepravde nama muslimanima. Neemo da tvrdimo, da i meu
muslimanima u gradu nema koji komunista. Ali se na raun ovih
hapse i progone i oni muslimani, koji nisu nikada bih komunisti,
samo ako se izraze nepovoljno protiv raznih nepravdi, koje se
deavaju. Naprotiv mnogi katohci, koji su bili poznati kao komu-
nisti, ne samo to se prikrivaju, nego se esto nagrauju raznim
poloajevima i sinecurama.
Nas ispunjava naroitim negodovanjem to su ovi elementi,
koji su prouzrokovah ustanak, uvukli u ovu akciju i dio musliman-
skog oloa, to mi alimo i osuujemo. Mi znamo dosta primjera,
gdje su ustae pri stupanju i klanju hriana pod fesovima na glavi.
To je bilo u Bos. Novom, gdje su 4 kamiona ustaa doh i Prieka
pod fesovima na glavi udruili se sa muslimanskim oloem i vrili
klanje hriana u masama. Isto se desilo u Bos. Krajini i Kostajnici,
gdje je na isti nain i za jedan dan poklalo 862 hriana. I u Kulen
 Vakufu su to isto pravili i tu se naroito istakao Miroslav Matijevi
ustaa iz Otoca. Tu je poklano oko 950 hriana, to je dalo
povoda za osvetu etnika 6. rujna, kad je u Kulen Vakufu zapaljen
i gdje je platila glavom 1365 muslimanskih ljudi, ena i djece. Mi
znamo sluaj gdje su neki ustae katolici udarili na hriane sa
povicima Udri Mujo, dri Huso, nedaj tamo Meho" i si. Mi
znamo i takovi sluajeva gdje se Saputalo hrianima, kako ih
ubijamo i koljemo mi, balije, da ih tako istrebimo. Da smo mi
htjeli trjebiti, ubijati i prevjeravati Srbe i druge mi smo to mogli
lake initi prije nekoliko stotina godina, kad smo mi imali vie
vlasti nego danas i kad se je mogao takav postupak lake pravdati,
nego danas.
Izazvai ovakov teak sukob izmeu nas muslimana i hriana
pozvani smo mi kao vojnici da taj ustanak uguimo i tako ubijamo
Srbe i oni nas, pa da se tako satiremo meusobno i istijebimo,
neznajui ni kada e to prestati, ni kakvim e posljedicama uroditi.
I tako je ta borba, koju mi nismo izazvali, uzela toliko maha, da
su mnoga naa sela popaljena i opljakana, a njihovi stanovnici:
ljudi, ene i djeca goli i bosi lutaju, gladni, edni traei pomoi
i zatite od pozvanih i nepozvanih, bjeei u nae gradove, koji
su prenapueni pa im se pomo teko moe ukazati.
Zatita je naeg svjeta po sehma posve nedovoljna, osobito
u onim krajevima, koji su pah pod tahjansku okupaciju. Tamo
talijanska vojska mirno posmatra kako gore muslimanska sela,
kao to je to bilo ovih dana po selima kljukog, petrovakog i
sanskog kotara gdje im ni naa vojska ne prua pomo.
I to je najgore vinovnici ovih nereda se povlae u pozadinu,
paradiraju se u uniformama zabavljeni dobrim dielom oko pljake
jevrejske imovine. To najbolje vidimo mi ovdje u Banja Luci, gdje
se imovinom iseljenih i izbjeglih Srba i idova napravljen izvor
pljake i bogatstva za pojedince kao i njihove prijatelje. Strune
su radnje davane nestrunjacima, ogromne vriednosti davane su
esto bez ikakove procjene uz bagatelnu cienu i bez ikakve
garancije i to onima koji nemaju nikakovih posebnih zasluga za
dravu hrvatsku. To su nareivali oni koji nisu imah ovlaenje
za takove odluke, nego su prisvojili sebi tu vlast. A kada je u
interesu morala i potenja bila povedena istraga nad tim nepravil-
nostima pourio se je da je pomete ba onaj koji zauzima, naalost,
najvii poloaj u ponovi, i to ba na intervenciju glavnih krivica
za sve radnje. Odbijamo s prezirom podmetanje, da se mi elimo
doepati tih radnja.
 Mi se obraamo na Vas, gg. ministri, kao nae predstavnike
u vladi u N.D.H. i kao prve savjetnike Poglavnika i da uloite
sav svoj upliv u ovo ozbiljno doba koje proivljujemo, da se ovome
stranome stanju uini kraj.
Mi se ovim prikljuujemo svakoj akciji naoj koja ide istim
ciljevima, a naroito akciji sarajevskih muslimana od 12. XI. 1941.
pa u tu svrhu traimo i predlaemo s njima zajedno:
1/ Da se to prije zavede stvarna sigrunost ivota, imetka i
sloboda vjere nad sve stanovnike ove drave.
2/ Da se nevini sviet zatiti jaom vojnom obranom.
3/ Da se u budue ne dozvole nikakove akcije, koje e izazvati
pobunu u narodu.
4/ Da se pozovu na sudsku odgovornost svi krivci koji su
poinili bilo, kakovo nasilje ili zlo djelo bez razlike na poloaj i
vjeru.
5/ Da zakone primjenjuju samo redovna vlast i redovna
vojska.
6/ Da se onemogui svaka vjerska nestrpljivost.
7/ Da se to prije prui dovoljna materijalna pomo onima
koji su nevino stradah u ovim dogaajima.

Banja Luka 12.XI.1941.

H. Hafis Mustafa Nurki, muderiz Mustafa Zuhri
Hafiz Idriz Skopljak, muftija Ahmi Osman
Hasan-beg Dini, posjednik Husein Kapetanovi
Husein Hadi ing. ulman Dulbegovi
Ago Abazagi Ibrahim Karaselimovi
Halid -beg Dini Mehmed Jahi
Dervi ani Asim Krajnik
Madija Afgan ing. Muharem Katana
azim Mufti Halid Buljina
erim M. ejvan Vehabovi Salih
Dr. Asim Kulenovi Haf. Beir Demirovi
Nedib Biberi Bedrudin Gui ing.
Ramiz-beg Begovi Hakija Belagi
Muharem Ibrahimbegovi ing. Suljaga Slihagi
Alija Tabakovi Dr. Asim ini
Zaim Ibrahimbegovi Latif Demirovi
Kemal Haiomerspahi prof. Nairn ejvan
Dr. Ibrahim Ibrahimpai Ilijaz Omerbegovi
Hamzaga Huseinovi Sejd ejvan
ing. Omer Kajtaz Rizah Hadiomerspahi
Dr. Sejd Buljina Alija Kapidi
Sair Dedi Hamdija Softi
dr. Ali Kjamil-beg Mehmed Ibrahimbegovi
Beir Galijaevi Dervi-beg Kapetanovi
Alija Germovi Osman-beg Kulenovi
Ibrahim Maglajli Guni Mujo
Ali-beg Gradaevi Abdulah Smaji
odi Salih Haf. Mehmed Zahirovi
Ibrahim Sulji Fehim-aga Litri
dr. Ishak Zukanovi Muhamed Tabakovi
Safet Doroi Haf. Hamid Mufti
Sulejman Haidedi Haf. amil Gui
Haf. Izet Mufti Haf. air Kovaevi
Mustafa Buki
Mujo Medi
Edhem Baruija
H. Dervi Numanovi

BR. 336
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 4. ORUNIKE PUKOVNIJE OD
13. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJED-
NITVU O KANJAVANJU UITELJA ZBOG PREDAVANJA
IRILICE U SELU DOBROMANI, KOTAR TREBINJE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Broj 1645/J.S.

Tomovi arko i enadija

Slavka uitelji predavali irilicu u Dobromanima.

Sarajevo, 13. studenog 1941.

Zapovjednik orunike postaje Dobromani sada u Humu

dostavio je sa Br. 154/41. sljedeu prijavu kotaru Trebinje:
Dne 10. listopada 1941. godine u 11 sati ophodnja ove
postaje prilikom dolaska u Dobromane, radi izvia i utvrivanja
u kakvom se poloaju nalazi orunika postaja koja je 28. i 29.
kolovoza 1941. g. opljakana od strane etnika. Voa ophodnje
vodnik Mujo onko uputio je orunikog razvodnika Fazliju
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 60/9a-l.
 Bijedia, u puku kolu da pozove uitelja Tomovia arka radi
ispita o situaciji i stanju postaje koja je opljakana. Kada je
razvodnik Bijedi uao u puku kolu u Dobromanima, zatekao
je Tomovia i Slavku enadiju uiteljicu iste kole, gde piu velika
slova irilicom po kolskoj tabli. Pojava razvodnika Bijedia u
koli isti su se iznenadili i zbunili, te su odmah ake iz kole
raspustili i izali napolje.
Razvodnik Bijedi je upitao uitelja Tomovia zato predaje
i pie irilicu kad je to od nadlenih vlasti strogo zabranjeno u
cijeloj Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Uitelj Tomovi je Bijediu
odgovorio da je bolestan i da u ope nemoe da govori i potom
izaao napolje. Razvodnik Bijedi je o gore navedenom odmah
izvjetio vou ophodnje vodnika Muju onku koji se je nalazio
kod postaje, te se je odmah uputio do kole i kod iste naao Babu
uitelja Tomovia upitavi je gde je uitelj pa je ista odgovorila
da je otiao u selo Dobromane skupa sa uiteljicom.
Kako je ophodnja od strane seljaka da e biti napadnuta od
etnika, ista je napustila selo i nije mogla dalje nita o tome da
preduzima.
Prilikom povratka iz Dobromana za Hum ophodnja je zaista
napadnuta od strane etnika na putu prema Jasenici-Lugu na
zvanom mjestuDo". Postoji osnovna sumnja da se je uitelj
Tomovi nalazio (uestvovao) meu napadaima.
Uitelj Tomovi poznat je da odraje veze sa etnicima i
komunistima, a i uestvovao je u napadu sa etnicima na vie
mjesta te kako se je ogrijeio o naredbe i zapovjedi Poglavnikove
kojim je zabranjeno pisanje i uenje aka irilicom po pukim
kolama, to se moli naslov da se Tomovia po zakonu kazni jer
je isti tetan po interese javne sigurnosti."
Prednje se dostavlja sa molbom na znanje.
Zapovjedio sam, da se voa ophodnje radi bezpotrebnog
rastavljanja ophodnje i nemarnog vrenja slube optui.

RAZASLATO:
Vrhovnom orunikom zapovjed-
nitvu, zapovjednitvu III. voj.
zbora, Vojnoj Krajini i Ravna-
teljstvu za javni red i sigur- Zapovjednik, pukovnik:
nost. Pav. puk.2

2
Paveli Kreimir.
 BR. 337
DVA SPISKA UHAPENIH LICA OD STRANE USTAKOG RE-
DARSTVA U SARAJEVU UPUENIH 16. NOVEMBRA 1941. U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC1

SPISAK.

Uhapenika - komunista i etnika preuzetih od Ustakog redarstva u Sarajevu,

koji su poslani u koncentracioni logor u Jasenovac dne 16. studenog 1941. g.

Zatvo-
Red. God.
Prezime i ime: ren Zanimanje: Vjera: Mjesto rod.:
br.: rod.:
radi:
1. Aleksi Mladen 1901. etn. sud. stra. grk. ist. Peuh
2. Antunovi Dominik 1913. kom. pekar rkt. Bugojno
3. Dr. Bonjakovi Ante 1883. kom. odvjetnik rkt. Osijek
4.
5.
6.
Bencun Stevan
Bencun uro
BuliDore
1900.
1889.
1912.
et.
et.
et.
sud. stra.

n

grk. ist.





Zenica

Mostar
7. Brujilovi Milo 1900. et. n Slunj
8. Cvijanovi Marko 1893. kom. Biljeevo
9. Cojo Duan 1907. kom. stolar Glamo
10. Dini Salih 1911. kom. kroja islam Zepe
11. Dini Tonka 1912. kom. domaica rkt.
12. Frkovi Vladimir 1911. kom. odvj. prip. Tuzla
13. Fuks Franjo 1915. kom. elektriar rkt. Zenica
14. GnjatiAleksa 1915. et. kroja grk. ist. Bugojno
15. Golubi Stjepan 1910. kom. radnik n
16. Gaon David 1920. kom. stolar idov Zenica
17. Gogi Vasilija 1881. et. domaica grk. ist. Vranii
18. HaraiNaid 1920. kom. limar islam Travnik
19. Hopek Rudolf 1916. kom. kroja rkt. Koprivnica
20. Izrael Josef 1898. kom. postolar idov Sarajevo
21. JosipoviPero 1896. kom. sud. stra. grk. ist. Zenica
22. Jusufovi Alija 1901. kom. teak islam Brodarevo
23. Komuanac Ivan 1923. kom. laborant rkt. Zenica
24. KovaeviGojko 1914. et. sud. stra. grk. ist. Zenica
25. Kure Petar 1908. kom. n Sarajevo
26. KovaeviNeo 1888. et. n n

27. Kapri Dragutin 1917. kom. student rkt. Foa

28. Kova Veselinka 1902. kom. uiteljica grk. ist. Sarajevo
29. KuriFerid 1914. kom. red. detek. islam Sarajevo
30. LaiAsim 1911. kom. kroja Maglaj
1902. kom. kuanica grk.ist. Mokro
31. LizdekDaa
1887. et. pekar Zenica
32. Marijanovi Milovan

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 179, reg. br. 45/4-2, 3, 4.

839
 Red. God. Zatvo-
Prezime i ime: ren Zanimanje: Vjera: Mjesto rod.:
br.: rod.:
radi:
33. Mirkovi Bogdan 1898. kom. stru. posi. Sarajevo
34. Mijatovi Hija 1892. et. sud. stra. Zenica
35. MiiJovo 1911. et

Ljubinje
36. Mitrovi Mirko 1897. kom. Visoko
37. Ninkovi Risto 1913. et. bravar > Hadii
38. Pelji Aleksa 1889. et. sud. stra. >1 !> Travnik
39. PredojeviJovo 1902. et. loa Sanski Most
40. Pikuli Duan 1904. kom. sud. stra. Sarajevo
41. PetkoviKrsto 1896. et. inovnik Palanka
42. Papo Leon 1913. kom. priv. namj. idov Sarajevo
43. Radi Simo 1908. kom. stolar rkt. Zenica
44. Stankovi Risto 1897. et. sud. stra. grk. ist.
45. Samardi Mihajlo 1913. kom. sud. stra. Sarajevo
46. Stefanoviorde 1897. et. Tuzla
47. Sao Dragan 1910. kom. brija Pale
48. Sajer Eduard 1921. kom. instalater idov Gacko
49. Sajer Morie 1913. kom. mehaniar
kroja


SI. Brod
50. SmitLeo 1920. kom.
51. arenac Milica 1887. et. domaica grk. isto. Niki
52. arenac Danica 1922. et. M n n
53. imunovi Josip 1913. et. inovnik rkt. Sarajevo
54. Skipina Borislav 1921. kom. ratar grk. ist. Rogatica
55. TasovacLjubomir 1923. kom. stolar n Trebinje

Sarajevo 16. studenog 1941.

Za Dom - Spreman!
Upravitelj Redarstva:
Ivan Tolj v.r.
 SPISAK.
Uhapenika - komunista i etnika upuenih u koncentracioni logor u Jasenovcu
dne 16. studenog 1941. g.

Red. God. Zatvo-

br.: Prezime i ime: rod.: ren Zanimanje: Vjera: Mjesto rod.:
radi:
1. AliAvdo 1918. kom. bravar islam. Podlugovi
2. AltaracRozika 1922. kom. domaica idov. Sarajevo
3. BahamJohan 1919. krim. kroja id.rkt. Arad
4. Bakanovi Muhamed 1923. kom. radnik islam. Mostar
5. BoguniRefik 1923. kom. bravar 11 Doboj
6. Blaek Marija 1905. kom. kuanica rkt. Sarajevo
7. Bratani Oskar 1921. kom. stud. tehn. n Sjetlina
8. BaliMumin 1920. kom. strojo-brav. islam Varcar Vakuf
9. Begi Mustafa 1921. kom. urar. pom. Novi Varo
10. Bajevi Vladimir 1923. kom. dak grk. ist. Kijevo
U. osi Mitar 1907. et. teak Bulozi
12. eez Branko 1919. kom. bravar n n Konjic
13. erkez Branko 1923. kom. ak li Sarajevo
14. Dunovi Nikola 1920. kom. trg. pom. li li Klju
15. ukiKrsto 1905. kom. kova li li Niki
16. Ferui Seid 1921. kom. teh. vje. islam. Travnik
17. Frlj Halil 1887. kom. posjednik Mostar
18. Fejzli Omer 1920. kom. gostioniar ii Rogatica
19. Frkovi Berta 1912. kom. kozmeti. idov. rkt. Bijeljina
20. Govedarica Vaso 1904. kom. postolar rkt. Trebinje
21. Govedarica Aim 1924. kom. trg. pom. grk. ist. Nevesinje
22. Groelj Duan 1896. kom. elj. in. ii Bos. Brod
23. Habunek Vinja 1925. kom. uenica rkt. Zagreb
24. Hajnrih (Heinrich) Elza 1906. kom. kuanica Sarajevo
25. Hajnrih (Heinrich) Cecilija 1906. kom. krojaica


26. Hajnrih (Heinrich) Alfred 1903. kom. soboslikar 11
27. HristiAnte 1914. kom. novinar 11 Vrgoe
28. Ivanicov Sergije 1911. kom. in. grk. ist. Petrograd
29. Jankovi Ljudevit 1894. kom. str. brav. rkt. Plevlje
30. JanjatoviDesimir 1922. kom. ak grk. ist. Gacko
31. Jeftovi Lazar 1902. et. radnik Sarajevo
32. Jeremija Vojo 1902. et koar ii ii
33. Jovanovi Mirko 1923. kom. ak ii u
34. Ing. Jovanovi Branislav 1913. kom. ininir u u Bijeljina
35. Joi Milan 1910. kom. stolar ii u Sarajevo
36. Jagulji Vlado 1898. kom. kova u Foa
37. Koevi Ljubo mir 1921. kom. inovn. ii ii Pale
38. Kmeta Dobrila 1920. kom. inovn. n ii Jajce
39. Kmeta Konstantin 1918. kom. student ii ii Klju
40. Konstantinovi Ljubia 1915. kom. aut. meh. ii ii Sarajevo
41. KrvavacDemil 1913. kom. po. in. islam. Gacko
42. Kurili Dragutin 1919. kom. priv. in. grk. ist. Stolac
Red. God. Zatvo-
Mjesto rod.:
br.:
Prezime i ime: rod.: ren Zanimanje: Vjera:
radi:
43. KuriliJovo 1922. kom. student
44. KuriliMirijana 1921. kom. stud, fil
45. Krautblat Ferdinand 1904. kom. dipi. fil. idov Zenica
46. Levetajn Lazar 1895. kom. mehaniar Sarajevo
47. Luki Drago 1923. kom. ak rkt.
48. Levi Rahela 1894. kom. kuanica idov Viegrad
49. Limi Mustafa 1898. kom. konobar islam. Visoko
50. Levi Izidor 1905. kom. mag. farm. idov Viegrad
51. Mrakovi Paula 1913. kom. kuanica rkt. Sarajevo
52. MadareviJanko 1888. et. radnik
grk. ist.
53. Madarevi Risto 1886. et
54. Milievi Cvjetao 1902. kom. stolar rkt. Rakitno
55. MotlJaromir 1901. kom. tkalac rkt. Ryhnovy
56. Momevi Drago 1919. kom. elektr. grk. ist. Osijek
57. MajstoroviSvetozar 1914. kom. bravar grk. ist. Sarajevo
58. Majstorovi Nikola 1890. kom. bravar rkt. Zavalje
59. Milanovi Duan 1917. kom. trg. pom. rkt. Bos. Petrovac
60. MederAdam 1916. kom. postolar rkt. Osijek
61. MiloeviVid 1916. kom. poljodjel. rkt. Kreevo
62. Miloevi Anton 1909. kom. stolar rkt. n
63. Miklianin Ilija 1909. kom. uitelj grk. ist. Zenica
64. NikoliPersida 1875. kom. primalja grk. ist. Novi Sad
65. Nikoli Zorka 1900. kom. krojaica Bijeljina
66. Nuhbegovi Alija 1916. kom. kroja islam Travnik
67. OsmaniSulejman 1910. kom. postol. ajnie
68. Premui Branimir 1922. kom. stud. med. rkt. Sarajevo
69. Poljski Salih 1910. kom. postol. islam Zenica
70. Popovi taka 1921. kom. radnica grk. ist. Gerzovo
71. Pili Neboja 1917. kom. tokar Bravsko
72. Puki Vjera 1921. kom. kuanin. Sarajevo
73. Papo Josef 1923. kom. tokar idov
74. PapoRikica 1915. kom. trg. pom. rkt.
75. Papo Rena 1915. kom. dipi. fil. Budapest
76. PapoBerkolba 1914. kom. sud.vje. Sarajevo
77. Papo Josef 1914. kom. ininir Janje
78. Papo Erna 1921. kom. trg. pom. Sarajevo
79. PapoBlanka 1906. kom. priv. in. Travnik
80. PapoElazar 1908. kom. radnik Sarajevo
81. RustanpaiFuad 1921. kom. trg. pom. islam. Bugojno
82. RuiSvetozar 1910. kom. inovn. grk. ist. Ljubuki
83. Ristovi Branko 1911. et. radnik Valeica
84. Radoevi Marija 1893. et. kuanica n Mostar
85. RedoStijepo 1893. kom. inovn. rkt. Dubrovnik
86. RebiPavao 1907. kom. tokar Sarajevo
87. Radovanovi Risto 1917. kom. bravar grk. ist. Visoko
88. Radulovi Jelena 1916. kom. crtaica Geizovo
89. Rubitein (Rubistein) Josip 1903. kom. priv. in. idov Viegrad
 Red. God. Zatvo-
Prezime i ime: ro.: ren Zanimanje: Vjera: Mjesto ro.:
br.: radi:
90. Ozmo Danijel 1912. kom. Ak.slik. Olovo
91. Salom Avram 1860. kom. posjednik Sarajevo
92. SaratlijaJanko 1900. kom. poljodjel. grk. ist. S. Hrasno
93. Safi Petar 1916. kom. mehaniar Krosmaja
94. SunariMijo 1912. kom. priv. in. rkt. Grahovik
95. SariVera 1911. kom. frizerka Sarajevo
96. StaniiVeljko 1895. kom. bravar grk. ist.
97. Sar Vjera 1923. kom. uenica

98. Stern (Stern) Josip 1901. kom. priv. in. rkt. Sabac
99. Zalcberger (Salzberger)
Alfred 1910. kom. n id. rkt. Pale
100. TucoJovan 1917. kom. tokar grk. ist. Bugojno
101. TafroNurija 1919. kom. n islam Foa
102. TomiMihajl 1912. kom. teak grk. ist. Bar
103. Tremi Emilijan 1916. kom. novinar rkt. Drventa
104. Tvrtkovi Ivica 1906. kom. stolar rkt. Kreevo
105. Unger Zvonimir 1919. kom. priv. namj. rkt. Sarajevo
106. Viskovi Anelko 1924. kom. gost. nau. rkt. Gradac
107. Viskovi Mio 1913. kom. gostion. rkt. Gradac
108. Viskovi Zrinko 1922. kom. konobar rkt. Podaci
109. VukoviDragica 1909. kom. uitelj. grk. ist. Sarajevo
110. VojvodiTodor 1910. et. zidar n Visoko
111. Zelihi Ibrahim 1893. kom. domaica rkt. Daruvar
112. ZagovecAntonija 1893. kom. domaica rkt. Daruvar
113. Zagovec Anton 1918. kom. elekt. rkt. Sarajevo
114. ZagovecRudi 1920. kom. mehan. rkt.
115. Zujo Mustafa 1918. kom. bravar islam Stolac
116. Nikoli Sofija 1925. kom. frizerka grk. ist. Sarajevo.

Sarajevo 16. studenog 1941.

Za Dom - Spreman!
Upravitelj Redarstva:
Ivan Tolj v.r.
 BR. 338
PREDLOG ZAPOVJEDNITVA 1. DOMOBRANSKOG ZBORA
OD 23. NOVEMBRA 1941. MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA
ZA OBRAZOVANJE POVJERENITVA ZA JAVNI RED I PORE-
DAK ZA VELIKU UPU GORA I POKUPJE RADI SPREAVA-
NJA ZLOINA USTAA NAD PRAVOSLAVCIMA U KOTARU
GLINA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
I. DOMOBRANSKOG ZBORA
Br. 645/Tajno
U Sisku, dne 23. studenog 1941. g.

U RUKE

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

/Glavni stoer/
/U RUKE GLAVARA GLAVNOG STOERA/.-

Prijedlog za obrazovanje
povjerenstva u Velikoj
upi Gora i Pokuplje.

Prema podatcima koje je prikupila Velika upa Gora koje

su dostavili zapovjednici posada Petrinja i Glina kao i po mojem
osobnom saznanju, stanje u kotaru Glina je sliedee:
18. studenog pripremni ustaki sat iz s. Maje pod zapovjedni-
tvom porunika Petraia /uitelja iz Maje/ u jaini od 80 ustaa
krenuo je u pravcu sela Klasnia, navodno u cilju da pronae
jednog nestalog ustau. - Budui da su ili bez dovoljnog osigura-
nja, upali su kod Bjele Vode u zamku odmetnika u momentu,
kada su se poeli razilaziti po seoskim kuama. - Dobili su jaku
vatru sa svih strana i mogli su se izvui samo pomou 30 orunika,
koji su na vrieme uoili situaciju. Tom prilikom imali su tri mrtva
i 6 ranjena /od kojih 2 orunika/. - Zatraili su pomo, te su im

Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 75, reg. br. 6/3-5. Dokumenat se
nalazi kao prilog uz ostale izvetaie o ustakim zloinima u selima glinskog kotara,
koje general Laka upuuje vojskovoi i Ministarstvu domobranstva sa molbom
da mogu izvestiti nemakog generala o ovome dogaaju poto izgleda da on ima
o tome tone podatke pa mu in sada ne moemo zatajiti". Ovde se misli na zloine
ustaa koje ne mogu sakriti.
 upuena dva ustaka sata iz Gline, koja su proistila teren u pravcu
s. Klasnii, ali nisu naili na otpor, te su zanoili u s. Maji.-
19. ovog mjeseca organizirana je vea akcija od strane
ustakih postrojbi, koje su nou 18/19 stigle iz Zagreba i Kostajni-
ce. U ovoj akciji uestvovalo je navodno 11 ustakih satova, 6
tenkova i odred motocikhsta. U ovoj akciji trebalo se oistiti od
pobunjenika prostor Dragotina - Bijele Vode - Drenovac - V. i
M. Gradac i Kozaperovica.-
Prema suglasnim izvjetajima oevidaca, nije se u obe u toj
akciji nailo na prave odmetnike, ve je samo pobijeno oko 800
ljudi - mukaraca, ena i djece. Sela Banski Grabovec, Dragotina,
Bijele Vode i M. Gradac popaljena su. Prikupljeno je mnogo
blaga i u 21 vagon otpremljeno navodno u Zagreb.-
Navodi ustaa, da su pobili 500-1000 etnika ne mogu se
ozbiljno uvaiti, jer bi u tom sluaju morah biti jaki gubitci ustaa
i veliki plijen u oruju, a toga u obe nema.-
Da nisu naili na oboruane etnike, potvrdili su mi dvojica
meni poznatih ustaa.-
U Petrinjskoj bolnici ima vie ranjenih grkoistonjaka meu
njima jedna noem izbodena ena, ije djete je ubijeno u naruju.
Ovakvi i slini postupci od strane ustakih postrojbi u ovom
kraju izazvali su krajnje ogorenje i revolt puanstva, kako grkoi-
stonjaka tako i Hrvata. Hrvati se punim pravom boje odmazde i
nisu vie sigurni za svoj ivot i imetak, te trae zatitu vojske.
Ogorenje kod grkoistonjaka je na vrhuncu, jer se ovaj nemili sluaj
dogodio meu njima, gdje ima veliki broj prelaznika na katoliku
vjeru i jer im je opetovano garantirana sloboda i puna zatita njihovih
osoba i imetka ak i od strane najpozvanijih dravnih organa. Vrlo
teak utisak proizveo je ovaj dogaaj odmah poslie Velikodunog
prijema prelaznika od strane samog Poglavnika u Zagrebu.-
U ovom kraju stvarno postoje manje etniko-komunistike
grupe, koje baziraju na amaricu, odnosno Petrovu Goru. Gro
puanstva je ipak ostao miran, to u budue ne moemo oekivati,
jer narod vie ne vjeruje nikakvim obeanjima i izjavama. Zbog
ovakvog rada ustakih postrojbi itav ustako nacionalni pokret
u tom kraju gubi teren u irim hrvatskim masama, a da i ne
govorimo o grkoistonjacima, ije simpatije prelaze hstom na
stranu odmetnika.- jsdfl ^ ^ H ^ ^ V I
Zadnji je as da se ovakvim zulimima stane na kraj bar na
Kordunu i da se u tu svrhu odredi i za Veliku upu Gora, pa i
Pokuplje, povjerenstvo za uspostavu javnog reda i poretka istog
sastava kao i povjerenstvo pukovnika Mraka, koje bi odmah
bezodvlano moralo krenuti na teren i pokuati vratiti vjeru
naroda u Dravu. Povjerenstvo treba izvidjeti uzroke ovog stanja,
prema krivcima strogo postupiti, te da se bar donekle dade i
stradalom puanstvu i hrvatskom ivlju bar djelomina satisfakcija.
Saznao sam da se priprema ustaka akcija ienja na selo
Majska Poljana /istono od Gline/ i ako za to nema nikakove
potrebe. Savezno sa brzojavkom Br. 644/Taj od danas, upuenom
Predsjednikom uredu Ministarstva hrvatskog domobranstva, mo-
lim da se svaka samovoljna napadna akcija ustakih postrojbi u
ovom kraju zabrani, a da se rukovodstvo nad eventualno potreb-
nim akcijama povjeri iskljuivo domobranstvu, odnosno oruni-
tvu.
Stanje na podruju ovih upa kao i u bosanskom dielu
podruja ovog domobranskog sbora postaje sve tee. - Mjesta bez
vojne posade prelaze milom ili silom na stranu etnika, koji po
primljenim izvjetajima danomice sa sve veim uspjehom pozivaju
grkoistonjake, pa i muslimane, a u najnovije vrieme i katolike
na suradnju. - Na dnevnom redu su pljake hrvatskih sela i
odvoenje mukaraca u umu. to je jo opasnije, posliednjih dana
etnici u izvjestnim predjehma zapadne Bosne i u Lici pozivaju
hrvatsko stanovnitvo na povratak svojim kuama obeavajui im
miran ivot, dok e im u protivnom opljakati i popaliti kue.
Kako su nam sada posade vrlo malobrojne, mi nemamo moguno-
sti da interveniramo, pa su sela, naroito ona udaljenija od glavnih
prometnih veza, gotovo sasvim preputena milosti i nemilosti
pobunjenika.-
Napred izloeni postupci pogoravaju stanje i u kotaru Ghna,
Vrgin Most, Petrinja i Kostajnica.-
U sluaju jaeg pobunjenikog pritiska moe biti ugroen i
prostor donjeg Pokuplja i Posavine. - Ovaj Sbor za pariranje ovog
meutim nema skoro nikakovih mogunosti, jer su vojarne izpra-
njene, a sve podrune etne jedinice /Osim djelova 2. pjeake
pukovnije u Zagrebu/ su ve angairane bilo u Bosni, bilo na
osiguranju prometa.-
Molim ovaj priedlog uzeti u ozbiljno razmatranje savezno sa
onim to e po istome iznjeti Poglavniku ovih dana Veliki upan
upanije Gora.- 2

Paraf
Gen. Lake ZAPOVJEDNIK, GENERAL
24./ Rumi s.r.3
2
Vidi dok. br. 349, 366 i dokumenat ANDH, k. 75, reg. br. 6/3-2
3
Dragutin Rumler.
 BR. 339
VRHOVNO ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO 24. NOVEMBRA
1941. DOSTAVLJA ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOV-
NIJE IZVODE IZ NAREDBI VOJSKOVOE ZA POSTUPAK PRI-
LIKOM AKCIJE IENJA TERENA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
J.S.Broj 1155/Taj.
Primljeno 24. studenoga 1941

Postupak prilikom
akcija na terenu.

Z A P O V J E D N I T V U 4. H R V A T S K E O R U N I K E
PUKOVNIJE.-

SARAJEVO

U Zagrebu, dne 25. studenoga 1941.

Ministarstvo hrvatskog domobranstva sa Oper. Br. 1080/Taj.

od 22. studenoga 1941. dostavilo je sliedee:
Vojskovoa je zapovjedio, da se u budue prilikom izvoenja
akcija na terenu postupa ovako:
1.-Svatko tko na terenu bude naen sa orujem, a ne pripada
domobranstvu, ustaama, orunitvu i drugim priznatim postrojba-
ma, ima se odmah smaknuti.
2.-Nenaoruana graanska lica, koja se zateknu bez posebne
dozvole na zemljitu van svojih sela, a osobito u umama i
planinama, imadu se smatrati kao jataci, te ih kao takove uhititi
i uputiti u koncentracione logore.
3.-Sela iz kojih bi se pucalo na nas zapaliti.
Osim toga putem Velikih upana objaviti e se i ova
Vojskovoina zapovjed:
Ako se u blizini nekog sela dogodi napad na domobrane ili
ustae, potanske, suhoputne ih eljeznike komunikacije ih
dravne ustanove, ima se dotino selo pretraiti, pa ih svih

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143, reg. br. 24/5-1.
Faksimil dokumenta br. 339
domova u kojima se nau mukarci /odbjegli/ sve osobe /enske
i muke, starce i djecu/ odvesti kao taoce u koncentracione logore.
Kue, blago, ito i ostalo postaje dravna svojina."
to prije objaviti ovo svim podrunim zapovjednicima i u
budue se po ovome i upravljati."

Na znanje i toan postupak.-

Poslato:
Zapovjednitvu l.-4.-orum2ke Zapovjednik, general:
pukovnije.- M.P. Milan Mizler

BR. 340
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 4. ORUNIKE PUKOVNIJE OD
24. NOVEMBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU MJESTA SARAJEVO
O ZLOINIMA USTAA U SELIMA HREO, GORNJA BIOSKA I
NEMANJII1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S. Broj 1774

ZAPOVJEDNITVU MJESTA

SARAJEVO.

Sarajevo 24. studenog 1941.

Dana 24. studenog 1941. izvjeen sam od zapovjednika

mjesta Sarajevo brzoglasom, da zapovjednitvo imade izvjee od
astnika vojne posade Paino Brdo", da su ovih dana orunici u
selu Gornja Bioska kotar Sarajevo poubijali nekih 40 seljaka, a
posljedica toga bila je, da su se preostali seljaci toga sela, kao i
ostalih sela odmetnuli.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 50/7-4.
 Istog momenta zapovjedio sam, da na lice mjesta izie jedna
ophodnja krila Sarajeva i prema izvidima te ophodnje javljam
sljedee:
Dana 20. studenog t.g. u selo Hreu i Nemanjiu kotar
Sarajevo dolo je dva samovoza ustaa iz Sarajeva, u cilju ienja
terena od etnika odmetnika. U selu Nemanjii ustae su pokupih
30 lica mukoga i enskoga spola, meu kojima je bilo ece,
staraca i starica te ih zatvorili u magazin Pantia Save, i iz puaka
poubijah, a zatim magazin zapalili.
Posije ovoga akta ustae su ule u kuu Gaia Jove pa su
njega i njegovu enu iz puaka ubih, a sobom su poveli Jovine tri
erke i Lopati Petra iz sela Mokro, kotara Sarajevo, doveli ih u
selo Emilovce do kue Ibre Ramia te ih tu iz puaka poubijah i
bacili na njivu Ramievu.
Dne 22. studenog t.g. ophodnja orunike postaje Sarajevo
naila je na gore navedene leeve, te je brzoglasno traila sa
Vasinog Hana oruniku postaju Sarajevo, da li se ovi ljeevi, koji
su od strane ustaa poubijani, mogu pokopati. Ophodnji je
zapovjedano da naredi nekim oblinjim seljacima da se pokopaju,
pa je ophodnja pokop izvriti dala. Za vrijeme pokapanja doao
je jedan ustaki porunik koji je htio pokop narediti.
Koji su ustae u ovome uestvovale nepoznato je. Zna se da
je meu ovim ustaama bio i ustaa Ahja avrk iz sela Emilovaca,
kotara Sarajevo.
Grko-istonjaci sela Dolnje Bioske, Hree, Emilovaca i
Vasinog Hana, kad su saznah i vidjeli ovakav postupak od strane
ustaa svi su se odmetnuli u umu, tako da su danas ova sela
potpuno pusta.
Od strane orunika, sa ustaama koji su izvrili ova djela,
nije nitko uestvovao. Orunici su jedino pokop izvriti dali kako
je to gore reeno.
Molim da astnik koji je podnio izvjee tome zapovjednitvu
u budue svaki dogaaj provjeri i tek onda izvjee podnese.2

Zamjenik podpukovnik:
/Potpis neitak/

2
O ovim zloinima vidi dokumente ANDH, k. 200, reg. br. 20/2 i k. 142
reg. br. 34/4-1.
 BR. 341
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 25. NOVEMBRA 1941
0 UPUIVANJU NEPOUDNIH I POGIBELJNIH" OSOBA NA
PRISILAN BORAVAK U SABIRNE I RADNE LOGORE1

ZAKONSKA ODREDBA
o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak
u sabirne i radne logore

1.

Nepoudne osobe, koje su pogibeljne za javni red i sigurnost,

ili koje bi mogle ugroziti mir i spokojnost hrvatskoga naroda i
tekovine oslobodilake borbe hrvatskog ustakog pokreta, mogu
se uputiti na prisilni boravak u sabirne i radne logore. Ove logore
ovlatena je osnivati u pojedinim mjestima Nezavisne Drave
Hrvatske Ustaka nadzorna sluba.

2.

Trajanje boravka u sabirnim i radnim logorima ne moe biti

krae od tri mjeseca ni due od tri godine.
Ustaki nadzorni zapovjednik moe u svako vrieme po slobod-
noj razsudi pojedinoj osobi smanjiti trajanje boravka i ublaiti
stepen opreza i pazke.

3.
Odluka o upuivanju osobe na prisilni boravak u sabirne i
radne logore, o vremenu trajanja boravka i o stepenu opreza i
pazke, a prema propisima ove zakonske odredbe, donosi ustako
redarstvo kao grana ustake nadzorne slube.
Sve uprave i samoupravne oblasti, kao i ustanove ustakog
pokreta dune su ustakom redarstvu preko upskog redarstva
svoga podruja prijaviti osobe, navedene u 1. ove zakonske
odredbe.
Proti odluci ustakog redarstva o upuivanju na prisilni
boravak u sabirne i radne logore nema pravnog lieka ni tube na
upravni sud.

1
Narodne novine" od 26. XI 1941.
 4.

Donoenju odluke o upuivanju osoba na prisilni boravak u

sabirne i radne logore ima predhoditi postupak, predvien za
upravno kazneno postupanje. Postupak provodi ustako redarstvo
neposredno ili posredno preko upravnih oblasti prve molbe.

5.

Vrieme, provedeno u pritvoru upravnih oblasti i redarstva

do donoenja odluke o upuivanju osobe na prisilni boravak u
sabirne i radne logore, uraunava se u vrieme trajanja prisilnog
boravka u logorima.

6.

Ustaki nadzorni zapovjednik izdat e propisnik o ustrojstvu,

poslovanju i stepenu opreza i pazke u sabirnim i radnim logorima,
te o uzdravanju osoba, upuenih u ove logore.

7.

Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom progla-

enja u Narodnim novinama, a provedba se povjerava ustakom
nadzornom zapovjedniku.
U Zagrebu, 25. studenoga 1941.

Poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske:

Dr Ante Paveli, v.r.

Broj: CDXXIX-2101-Z-1941.

Ministar pravosua i bogotovlja:

r Mirko Puk, v.r.
 BR. 342
OKRUNICA ZAPOVJEDNITVA USTAKE NADZORNE SLU-
BE SVIM VELIKIM UPAMA O POSTUPKU SA OSOBAMA
KOJE SE UPUUJU U RADNE I SABIRNE LOGORE1

ZAPOVJEDNITVO USTAKE N A D Z O R N E SLUBE

Prs. broj: 12473/41.

Predmet: Postupak sa osobama
koje se upuuju u radne i sabirne
logore.

VELIKIM UPAMA SVIMA

REDARSTVENOJ OBLASTI ZA G R A D Z A G R E B

Zakonskom odredbom od 25.XI.1941. 2 broj CDXXIX-2101-

Z.p. 1941. o upuivanju nepoudnih i pogibeljnih osoba na prisilni
boravak u sabirne i radne logore odreeno je, da odluku o
upuivanju u logore donosi Ustako redarstvo /3./.
Radi jednolinog postupka u tim predmetima upuuje se
Naslov, da upskim redarstvenim oblastima i svim podreenim
upravnim oblastima prvo molbe svog podruja uputi okrunicu,
u kojoj e odrediti postupak prema ovim smjernicama:
Iz 3 navedene zakonske odredbe oznaenih oblasti i ustano-
ve, uputiti e obrazloenu prijavu upskim redarstvenim oblastima
glede osoba naznaenih u 1. - upske redarstvene oblasti
dostaviti e takovu prijavu USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI
U R E D I /Ravnateljstvo ustakih redarstva N.D.H.-Zagreb, Pe-
trinjska ul. 7/IV./, koje e prema pojedinom sluaju voditi postu-
pak predvien u 4. navedene Zak. odredbe ili upraviti nalog
prvomolbenim upravnim oblastima, da one provedu propisani
postupak.
upske redarstvene oblasti prije nego dostave takovu prijavu
UNS-u - uredu I mogu i same provesti postupak, koji je predvien
za upravno kazneno postupanje ili naloiti takav postupak prvo-
molbenim upravnim oblastima ako prijava podneena po oblastima
iz 3 nije jasno ili dovoljno obrazloena.

1
2
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 172. reg. br. 43/1 i reg. br. 2/1-1.
Vidi dok. br. 341.
 upske redarstvene oblasti podnijeti e UNS-u Uredu I
prijedlog o prisilnom boravku u logoru, nakon naprijed navedenog
postupka prema tiskanici /Obrazac L 1/, te e UNS Ured I donieti
konanu odluku. U takovom prijedlogu osvrnuti e se upska
redarstvena oblast na rezultat postupka, te ujedno navesti politiki
i moralni predivot osobe koja se ima uputiti u logor. Isto tako
treba navesti nadnevak pritvaranja takove osobe kod upravnih ili
redarstvenih oblasti.
Prijava i prijedlog mogu biti provieni obrazloenim milje-
njem prvomolbenih oblasti ili upskih redarstava o trajanju prisil-
nog boravka neke osobe u sabirnom ili radnom logoru.
Prijedlog na tiskanici /obrazac L 1/ ispunjuje se u etiri
jednoglasna primjerka, od kojih jedan ostaje kod oblasti koja
predlae upuivanje u logor a tri primjerka alju se UNS-u
/Ravnateljstvu ustakih redarstva./.
Sav troak upravnog postupka kao i uzimanje svjetlopisa
dotine osobe pada na teret osobe koja se ima uputiti u logor
izim, ako po postojeim zakonskim propisima takova osoba moe
dokazati da uiva siromano pravo.
Na temelju prijedloga o upuivanju u logor donijeti e UNS
Ured I konanu odluku, protiv koje nema pravnog lijeka / 3/ te
e takova odluka biti dostavljena predlagatelju, stranci tj. osobi
koja se upuuje u logor, izvritelju odluke tj. upskoj redarstvenoj
oblasti i sabirnom odnosno radnom logoru. Odluci o upuivanju
u logor priklopiti e UNS ured I i uputnicu, bez koje Zapovjedni-
tvo logora nee primiti nijednu osobu. Kada zapovjednitvo
Logora primi upuenu osobu izdati e o primitiku potvrdu onoj
oblasti koja je odreena kao i izvritelj odluke.
upske redarstvene oblasti voditi e za svoje podruje oevid-
nik osoba upuenih na prisilni boravak u logoru.
Iako je iskljuen pravni lijek protiv odluci o upuivanju u
logor, podnaati e razne osobe molbe, kojima e moliti putanje
iz logora ih shno, pa se stoga upozoruje, da takove molbe moraju
biti predane kod prvomolbenih upravnih oblasti, te moraju biti
propisno biljegovane.
Takove molbe uzeti e prvomolbene upravne oblasti u postu-
pak i ovjeroviti i potvrditi navode molbe, a onda ih dostaviti
putem upskih redarstvenih oblasti Zapovjednitvu Ustake nad-
zorne slube. upske redarstvene oblasti odrediti e moebitnu
nadopunu potvrde prvomolbenih upravnih oblasti, te e oznaiti
broj i nadnevak odluke UNS - Ureda I. Molbe koje bi bile
podneene izravno UNS-u vratiti e se na naprijed navedeni
postupak.
Sa naprijed navedenim radom zapoeti e se od 1 sijenja
1942 god.
Potrebne tiskanice podii e se kod UNS-a - ureda I /ravna-
teljstvo Ustakih redarstava NDH - Zagreb - Petrinjska ul. 7/IV/,
te e stoga Vehke upe najkasnije do 20.XII. 1941 uputiti jednu
povjerljivu osobu UNS-u sa izriitim nalogom na podignue tih
tiskanica.-

Za dom spremni!
ZAPOVJEDNIK
Eugen Kvatemik v.r

Da je prepis vjer-an svome izvorniku za slubenu upotrebu ovjerov-

ljava
TAJNIK UNS:
M.P. Josip Turkovi
 BR. 343
IZVETAJ ORUNIKE POSTAJE SEMIZOVAC OD 25. NOVEM-
BRA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE O
ZLOINIMA USTAA I DOMOBRANA NAD METANIMA SELA
MALEIA I BIOE1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJA
Broj 1532
25-XI. 1941 god.
Semizovac

Izvetaj o radu
na terenu dostavlja.

ZAPOVJEDNITVU 4. ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO.
(J.S.)

Dana 25 Studenog 1941 god. sa odjelom orunika i domo-

brana ove postaje u jaini od 8 orunika i 12 domobrana pod
vodstvom narednika Pere Maria izvren je pretres terena u selu
Maleiima i Bioi, gdje je vrena akcija od strane ustaa i
domobrana na dan 10 i 12 Studenog 1941 god. Prilikom pretresa
nije bio sukob sa etniko-komunistikom bandom, niti se je
moglo primjetiti da ih u ovom kraju imade.
Na podruju sela Maleia i Bioe ustanovljeno je da je
prilikom vrene akcije na 10 i 12 studenog t.g. zapaljeno 30
domova i 40 tala, poginulo je oko 100 osoba mukaraca, ena i
djece i otjerano je iz ovih sela oko 150 goveda, 200 ovaca, 10
svinja, 20 konja i uniteno vea koliina ljudske i stone hrane.
Stanovnitvo koje je nastradalo od navedene akcije od palje-
vine smjestilo se je u kue svojih susjeda i blii srodnika koji nisu
nastradali od paljevine.
Po izjavi pouzdanih osoba etnici su se iz ovih sela razbjeali
i da je vei broj preao na desnu stranu rijeke Bosne prema
Okruglici, samo da je jo ostao u ovom kraju Blagoje abak i
Milo Skoo oba iz Bioe, opine Rajlovake, kotara Sarajevskog,
koji se viaju da se kreu izmeu Trenjice i Kralupa.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 142, reg. br. 38/4-1 i k. 155, reg.
br. 50/2a-l.
 Ljeevi koji su poubijani i zapaljeni svi su sahranjeni, imena
poginulih nisu jo ustanovljena to za iste nema tonih podataka
jer je vei broj mjetana i rodbine istih razbjeah u razna mjesta'
to e se ovo u to kraem vremenu ustanoviti.
S molbom na znanje.

DOSTAVLJENO:
Kotarskoj oblasti Sarajevo. Zapovjednik postaje
Krilnom zapovjednitvu i oru- Oruniki narednik
nikom vodu Sarajevo. Pero J. Mari

BR. 344
IZVETAJ ORUNIKOG KRILNOG ZAPOVJEDNITVA BI-
LEA OD 27. NOVEMBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU 4. ORU-
NIKE PUKOVNIJE O ISKOPAVANJU, PRENOSU I SAHRANI
140 LEEVA PRAVOSLAVACA U NEVESINJU1
ORUNIKO KRILNO ZAPOVJEDNITVO
Taj. Broj 787
27 studenog 1941 god
u Bileu

Iskopavanje i prenos
ljeina grkoistonja-
ka izvjetava.-

ZAPOVJEDNITVU 4 ORUNIKE PUKOVNIJE

SARAJEVO:

Dana 19, 20. 21 i 22. studenog 1941. godine po odobrenju

Tahjanskih vojnih vlasti vreno je iskopavanje, prenos i sahrana
ljeina grkoistonjaka koji su bih ukopani u bai postaje Nevise-
nja, kao i u dvoritu domobranske vojarne.
Svega je iskopano 140 ljeina i sahranjeno u grko-istono
groblje u Nevesinju.-
U bai postaje Nevesinje pronaeno je u dvije rupe 25
ljeina.-
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 29/7-1 k. 189, reg.
br. 60/7, 48/8-1 i 25/7-2.
 Sahrani su prisustvovali Talijanski vojnici, na elu sa nekoliko
asnika, a i Talijani su odravali red.-
Sve je svreno u redu i miru.
Sahrana je vrena bez sveenika.
Meu grko-istonj acima poslie ovoga, vlada veliko neraspolo-
enje i otvoreno priete Hrvatima obiju vjeroispovjesti, a naroito
je pala krivica na orunitvo, jer grko-istonjaci govore da je sve
vreneno u vojarni orunike postaje.-
Pronaeni ljeevi su svi iz Nevesinja i okoline.
Prednje dostavljam s molbom na nadlenost.-

RAZASLATO:
OPEM UPRAVNOM POVJERENITVU SUAK,
kod druge armate talijanske vojske.
Zapovjednik, podpukovnik.
/potpis neitak/

BR. 345
DEPEA 2. DOMOBRANSKOG ZBORA OD 28. NOVEMBRA 1941.
VOJSKOVOI KOJOM SE TRAI NAREENJE ZA STREUANJE
TALACA1

BRZOJAVKA

Iz Broda odpravljena 28/XI.1941. g. u 13.30

SADRAJ DEIFRATA
VOJSKOVOI
I
MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA
Glavni Stoer

Molim izhodite strieljanje taoca zbog napada kod Hrvaanina,

zbog napada na Koraj, juno od Brka kao i zbog napada na
kamenolom kod Siraa juno od Daruvara.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 4, reg. br. 28/1-4.
 Molim objaviti strieljanje taoca plakatama i u novinstvu.

OP.BR.160
II. DOMOBRANSKI ZBOR
Deifrirao:
Porunik korvete
/Paraf/

BR. 346
IZVETAJ VOE KRSTAREEG ODJELA ORUNIKE PO-
STAJE VARE OD 28. NOVEMBRA 1941. O AKCIJI IENJA
TERENA VAREA I BREZE I PALJENJU KUA PRAVOSLAV-
NOG IVLJA1

ZAPOVJEDNITVO
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. Broj 976/J.S.

Izvjee sa terena
0 ienju odmet-
nika.

Sarajevo, 2. prosinca 1941.

Voa krstareeg odjela sa podruja orunike postaje Vare

sa spisom broj slubeno od 28. studenog 1941. izvjeuje:
Dana 26. studenog 1941. krenuo sam sa krstareim odjelom
orunika u sastavu vojske iz Varea, a kojoj je bio voa porunik
Papadopala Vjekoslav koji je imao pismeni plan ugovoren sa
Ustakim povjerenikom za Bosnu i Hercegovinu g. Francetiem
radi ienja podruja postaje Vare i Breza, kotara Visoko.
Sa orunicima u sastavu vojske i milicije, po zapovjedi
navedenog vojnog zapovjednika, krenuo sam lijevim krilom preko
ume Zvijezda prema mjestu Zubata Ravno, dok su Ustae zauzeli
sela Brgule, ikulje, ici, Karii, Pajtovii, Letovci, amovine
1 Toljanak prema Okruglici. Ustae im su doli pod selo Brgule,
1
Originai u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-b, reg. br. 30(36)78-1.
 bili su po etnicima kako iz Rovova tako i iz kua puanom
vatrom napadnuti.
Krstarei odjel orunika pojaan milicijom i domobranima
kojima je zapovjedao porunik g. Franceti, pretresali su umu
Zvijezda samim grebenom, dok je porunik Papadopulo vrio
pretres terena dolinom ispod grebena, gdje je naiao na etniku
strau i puanom vatrom napadnut, nato je i sama vojska vatru
iz puaka i mitraljeza prema etnicima otvorila. Zatim smo krenuli
umom Zvijezda prema ugovorenom mjestu selu ubeta-Ravna.
Kod samog vojnog groba" u umi Zvijezda bilo je ponovo
lijevo krilo koje mu su bili na elu orunici od etnika jakom
vatrom napadnuto. Orunici, domobrani i milicija, vatrom je
odgovorila tako da su se etnici povukli i dali u bjegstvo, prema
selu ubetima Okruglica. Ovom prilikom od strane orunika kao
i domobrana mrtvih a niti ranjenih bilo nije.
Krstarei odjel orunika i domobrana proavi kroz umu
Zvijezda doao je u selo ubetu u 15 sati istog dana, od kuda je
titio napredovanje Ustaa.
Ustae koji su na desnom krilu vodili bitku sa etnicima palili
su sve kue u navedenim selima Grko-istonog ivlja, jer su etnici
iz kua na njih pucali i povlaili se prema Okruglici. U noi 27.
studenog oko 2 sata napadnuti su Ustae po etnicima jaim
snagama. U toku te borbe Ustae su imah 2 mrtva i 9 ranjenih.
Sa krstareim odjelom orunika krenuo sam kroz sela koja
su po Ustakim organima zapaljena, ali u navedenim selima nije
se moglo primijetiti nikoga, jer su ih Ustae rastjerali i poubijah.
Mnogo stoke od seljaka kojima su kue i tale pogoijele
dotjerano je u Vare, gdje je predano upravitelju stoarske
ispostave.
Selo ubeta koje je naseljeno samim muslimanima izselilo se
u katoliko selo Datansko, kao i u Vare, jer prieti opasnost od
etnika kojih imade jo u umama i oko Okruglice, da im nebi
kue popalili pa i njih same ubili (poubijah).
Prednje se dostavlja sa molbom na znanje.

RAZASLATO:
Vrhovnom orunikom zapovjed-
nitvu i Ravnateljstvu za
javni red i sigurnost
Zapovjednik, pukovnik:
Pav.1
2
Paveli Kreimir.
 BR. 347
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE GORNJI
PODGRADCI OD 30. NOVEMBRA 1941. O AKCIJI IENJA
SVOGA PODRUJA I ZLOINIMA USTAA U SELIMA MILOE-
VO, SOVJAK I JABLANICA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPO VJEDNITV O
3. ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S.Broj 579/Taj.

Izvjee o ienju pobunje-

nika, od strane naih vojnih
i ustakih snaga.-

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB.-

Banja Luka, 3. prosinca 1941.

Zapovjednik orunike postaje Gornji Podgradci sa spisom

Taj. Broj 32 od 30. studenog 1941. izvjeuje:
Dne 25. i 26. studenog 1941. godine, vreno je ienje
pobunjenika na podruju ove postaje od strane nae vojske i
ustaa.
Nastup vojske kroz podruje ove postaje i naseljena sela, bio
je u potpunom redu, tako da se od strane puanstva kuda je vojska
prola, na njezin postupak nitko ne prituuje, pa su seljaci
odnosno puanstvo sa postupkom vojske ostali potpuno zadovolj-
ni.-
Nastup ustakih jedinica poslije vojske kroz sela: Miloevo,
Sovjak i Jablanicu podruje ove postaje, kotar Bos. Gradika, bio
je to su ustae kroz navedena sela nakupili oko 200 seljaka, poveli
ih sa sobom do sela Jablanice, naterali ih u vodu, i tu ih oko 170
potukli, meu kojima je poginulo najvie ispravnih graana iz sela
Miloeva, i Sovjaka koji su bih u svemu zadovoljni sa Hrvatskom
Dravom i njenim vlastima.-
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 11/10. O ovim zloinima
nalaze se podaci i u dok. k. 51, reg. br. 6/4.
 Meu poginulim ubijena su i dva brata Ugrenovi Dragutina
iz Miloeva, kojega je naa vlast poslije stradanja Podgradaca od
pobunjenika, postavila za naelnika opine u Podgradcima i
povjerila mu osnivanje ponovno opine, koji se je sa puno volje
primio dunosti koju mu je vlast povjerila. Od poginule mu brae
bio je jedan bivi aktivni Jugoslovenski kapetan, koji je traio da
se ga vrati u nau vojsku. Ispravnost naelnika Ugrenovia prema
Dravi Hrvatskoj vidio sam sada u tome to i poslije ovoga
dogaaja u svome jednome pismu koje je poslao ovoj postaji
zavrava isto sa pozdravom ZA DOM SPREMAN! i pored toga
to je zakopao svoja dva brata, vie roaka i prijatelja, kao
ispravni do sada graana Srba i da se jo do sada nije odmetnuo
u umu meu pobunjenike, i ako bih sa sobom povukli ne samo
cijelo selo svoje, nego i veinu iz drugih sela.
Seljaci pomenutih sela kao i svi oni koji za ovaj postupak
uju, izgubili su vie, svako povjerenje u nau vlast koja ih je
uvjeravala, da se nikom nita koje ispravan nesmije dogoditi" a
ovo su pripovjedali najvie orunici koji najvie dolaze u dodir sa
narodom i narod uvjeravah u istinu i prava koja im se daju, i sami
su time uvidjeh da ih vlast titi bez razlike na vjeru, a sada vie
u nikoga nemaju povjerenja poto su ivotima stradali nevino-ne-
duni ljudi, a lopove i nevaljalce oni su sami osuivali.-
Poslije ovoga dogaaja sve se je razbjealo od svojih kua-do-
mova tako da kada se koga potrauje, nemoe se ga vie pronai,
niti vie ma kome vjeruju ako im se kae da se nikoga ne boje i
ne bjee od svojih kua-domova.
Drugi postupak ustaa kada su 26. studenog 1941. u vee
stigli u selo Gornje Podgradce, nastavili su nemilosrdnu pljaku
do ega su god doh, naroito hranu, nastala lomljavina po
kokoinjcima, kokoi isterivah i klali svinje, odnosili konice sa
pelama i tamanili ih radi meda, naterivah siromano i oskudno
stanovnitvo sa pukom u rici bez razlike na vjeru, da im mora
dati i spremati jelo, osim ovoga provaljivah u razne stanove
Naike pilane u kojima je jo bilo vriednostnih stvari, te i ovo
polupali i otetili u najveoj mjeri, pa su se ovakovim svojima
radom puanstvu uinili velike tete radi ega su ve nekoji od
graana poslali albe neposredno Poglavniku u Zagrebu, jer da
ovakovog neto ni od etnika nisu doivjeli, pa puanstvo ovakov
njihov postupak strogo osuuje da su doh samo u pljaku, a niti
jednoga etnika nijesu ni vidjeh a kamoli ubili ih uhvatili.-
Za spreavanje ovih zloina bio sam nemoan da sprijeim,
poto oni nikoga ne potivaju i mogu raditi to hoe, radi ega
su i sa vojskom u Podgradcima dolazili u sukobe koja im je ovo
sprijeavala.
Prema napried iznetom i postupkom ustakih jedinica koje
su vrile ienje pobunjenika na podruju ove postaje, javna
sigurnost, red i mir na podruju ove postaje sada je kud i kamo
pogoran nego je do sada bio, poto etnike bande nisu razbijene,
niti u ope dirnute, ostale su i dalje, a narod ovim opazio slabost
i nemo vlasti."2
Dostavljam prednje izvijee s molbom na uvid i nadlenost.
Molim nadlene da se po ovome povedu izvidi i sa krivcima
postupi po zakonu-

RAZASLATO:
Vrhov. oruni. zapovjednitvu,
Ravnat. za jav. red i sig. Zagreb,
Banjalukom voj. zdrugu B. Luka,
Zapov. II. voj. zbora Brod na Savi i
Povjer. za usp. j. reda i por. B. Luka.
ZAPOVJEDNIK, PUKOVNIK:
M.P. Novak puk.3

2
3
Vidi dok. br. 348.
Viktor Novak.
 BR. 348
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA ORUNIKE POSTAJE ORAHOVO
OD 1. DECEMBRA 1941. O ZLOINIMA USTAA U SELIMA
SOVJAK I MILOEVO1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
3. ORUNIKE PUKOVNIJE
J.S.Broj 585/Taj.

Izvjee o pogibiji
seljaka u Jablanici.

VRHOVNOM ORUNIKOM ZAPOVJEDNITVU

ZAGREB.-

Banja Luka, 4. prosinca 1941.

Zapovjednik orunike postaje Orahovo sa spisom Broj

184/Taj. od 1. prosinca 1941. izvjeuje:
Dne 30. studenog 1941. prema usmenoj brzojavnoj zapovi-
jedi kotarskog predstojnika u Bos. Gradici od 29. studenog t.g.
u selu Trebovljanima i Bistrici, kotar Bos. Gradika ustanovio
sam:
Dne 25. studenog 1941. neke ustake satnije istoga dana oko
15 sati, dole su u selo Sovjak i Miloevo, kotar Bos. Gradika,
te iz sela Sovjaka pokupili 57 a iz Miloeva 50 osoba i to: veinom
djeaka od 12 do 15 godina, koje su 26. studenog 1941. oko 6
sati u jutro u rijeki Jablanici iz strojnih puaka poubijali i sa
noevima poklali.
25. studenog 1941. ustae su naile pored groblja u selu
Miloevu, gdje su ondanji seljaci nekoga sahranjivali, te su sve
seljake kojih je na pogrebu bilo (oko 20) pokupili i mrtvaca
nesahranjena ostavili, te iste u Jablanici poubijali.
Istoga dana ustae su iz sela Orahova, Bistrice i Trebovljana,
kotar Bos. Gradika, sa sobom kao vodie odveli 7 seljaka
grkoistonjake vjere, koje su na isti nain, u Jablanici poubijali
i to veinom sasvim siromanih i mirnih seljaka.

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.61-a, reg. br. 12/10-1.
 Radi ovoga sluaja kod Hrvatskog naroda zavladala je zabri-
nutost i strah a kod grko-istonjaka vehko uzbuenje i uznemire-
nost.
Graani opine Orahovac i Bistrice bez razhke na vjeru do
danas su bili vrlo mirni i poteni seljaci, osim jednog koji se je
od prije izvjesnog vremena nalazi u pobunjenikoj bandi i taj je
kao odpadak meu seljacima jo iz ranijih godina.
Prema dobivenim uputstvima od kotarskog prestojnika podu-
io sam i posavjetovao seljake da budu mirni i da se zadre kod
svojih kua, da im se nita nee dogoditi i da vjeruju u zatitu
vlasti i zakona." 2
Dostavljam prednje izvjee u vezi izvjea ove pukovnije
J.S.Broj 579/Taj. od 3. prosinca 1941. s molbom na znanje i
nadlenost.

RAZASLATO:
Vrhov. oruni. zapovjednitvu,
Ravnt. za jav. red i sig. Zagreb,
Banjalukom voj. zdrugu B. Luka,
Zapov. II voj. zbora Brod na Savi
Povjer. za uspost. j.r. i por. B. Luka

ZAPOVJEDNIK, PUKOVNIK;
M.P. Novak puk.3

2
3
Vidi dok. br. 347.
Viktor Novak.
Faksimil dokumenta br. 348
 BR. 349
ZAHTEV NEMAKOG GENERALA GLEZA U ZAGREBU OD 3
DECEMBRA 1941. MINISTARSTVU DOMOBRANSTVA DA MU
SE DOSTAVE PODACI O UBISTVU 800 MUKARACA, ENA I
DECE I PALJENJU SELA U REONU PETRINJE OD STRANE
USTAA1

Nemaki general u Zagrebu Zagreb, 3.12.1941.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

Zagreb

Prema izvetajima koje sam slubeno primio sa vie strana

ubijeno je navodno 19.11. u jednoj akciji radi odmazde i ienja
u rejonu jugozapadno od Petrinje 800 mukaraca, ena i dece,
zapaljeno vie sela i mnogobrojna stoka transportovana u Zagreb.2
Poto se rejon nalazi u nemakoj okupacionoj zoni i takve
akcije po pravilu obino imaju za posledicu proirivanje ustanikog
pokreta, molim za, iz odgovornosti nemake okupacione trupe
koja proizilazi prema meni, brzo i poblie saoptenje o u poetku
dotaknutim dogaajima.

Nemaki general u Zagrebu

Glez (Glaise)
general-major

Oev.br. 4481/taj.

1
2
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH, k 75, reg. br. 6/3-3.
Vidi dok. br. 338, 366 i ANDH, k. 75, reg. br. 6/3-2.
 BR. 350
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA OD 4. DECEMBRA 1941.
O UKIDANJU JULIJANSKOG KALENDARA NA PODRUJU
NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE1

ZAKONSKA ODREDBA
o ukidanju Julijanskog kalendara

1.

Danom 5. prosinca 1941. ukida se na podruju Nezavisne

Drave Hrvatske Julijanski kalendar i uvodi Gregorijanski, gdje
do sada nije vriedio.

2.

Od dana 5. prosinca 1941. sve e se svetkovine, kako

nepomine tako i pomine, t.j. Uskrs i blagdani, o njemu ovisni,
svetkovati prema Gregorijanskom kalendaru.

3.

Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo danom progla-

enja u Narodnim novinama.
U Zagrebu, dne 4. prosinca 1941.
Poglavnik
Nezavisne Drave Hrvatske:
Dr. Ante Paveli v. r.

Broj: CDXLII-2157-Z-1941.
Ministar pravosua i bogotovlja:
Dr. Mirko Puk v. r.

1
Narodne novine od 4. XII. 1941.
 BR. 351
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA 1. DOMOBRANSKOG ZBORA
ZA DRUGU POLOVINU NOVEMBRA 1941. GLAVNOM STO-
ERU O OPTOJ UNUTRANJOJ I SPOLJNOJ SITUACIJI, STA-
NJU U VOJSCI SA PODACIMA 0 RASPOLOENJU STANOVNI-
TVA, POSEBNO PRAVOSLAVACA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Zapovjednitvo I. Domobranskog Sbora
Br. 848/Taj.
dne 4.XII.1941

Predmet: Izvjetaj doglasne 1). Mindom. Gl. St. - Oev. odjel,

slube za drugu polovinu 2). Zapovjed. II. III DS. na znanje,
mjeseca studenog.

TAJNO

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA.

Glavni stoer-oevidni odjel.

Na temelju zapoviedi Ministarstva Hrvatskog Domobranstva

Glav. Stoer - Ov. Odjel - Ov. Br. 4163/1. Taj. od 17 studenoga
1941, dostavljam izvjee doglasne slube za drugu polovicu
mjeseca studenoga u sliedeem:

I. OPA UNUTARNJA SITUACIJA.

1). - RASPOLOENJE NARODA:

HRVATI: raspoloenje hrvatskog naroda, osobito rimokato-
lika prema Dravi, Poglavniku i ustakom pokretu je dobro, samo
se kod istog osjea zabrinutost zbog neprekidne pobunjenike
akcije, koja uprkos preduzetih protivmjera od strane vojno-usta-
ko-orunikih snaga uzima sve iri opseg.
Meu puanstvom pograninog hrvatskog kraja, koje je
podpalo pod Italiju, vlada veliko nezadovoljstvo, takoreku pobu-
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 54/8-1, 2, 3.
 na, jer Italijani sa njima slabo postupaju, a ishrana gotovo
nikakova, to moe dovesti do tekih poslijedica, jer se to
puanstvo u oaju pridruuje etniko-komunistikim bandama.
Narod tih krajeva, osim manjeg broja, koji simpatizira komu-
nizam, dobro je raspoloen prema N.D.H., ali neraspoloen radi
prisustva Itahjanske vojske, koji su slabo zauzeti oko uspostave
reda u ugroenim krajevima.
Raspoloenje Hrvatskog stanovnitva u Meimurju prema
Maarskim vlastima, jo uvijek je slabo. Narod reagira na neo-
vjeni i grubi postupak Maarskih okupatorskih vlasti i otuda
mnogo trpi.
Osim toga na tome podruju pred izvjesno vrijeme vrena su
uhapenja u veem razmjeru, a u trigovi uhapen je apotekar,
jedan trgovac i jedan seljak. Isti su otpremljeni u Mursku Sobotu
u zatvor, navodno radi komunizma i radi uvrijede Maarske
Drave, te maarskih vodeih linosti.
Na rimokatolikom groblju u akovcu razbijen je nadgrobni
spomenik Novaka Ive.
Generalni vikar g. Rodi dobio je 15 listopada o.g. pismenu
razrjenicu od prisege Maarskim vlastima za sve meimursko
sveenstvo, koje je bilo prisiljeno istu poloiti. On je to saopio
svima zainteresiranim. Povodom toga dolo je do demonstracija
akovake ulice, koja je prijetila Hrvatskom sveenstvu, da e ih
sve natjerati u Dravu.
2. studenoga bila je najavljena t.zv. Hrvatska misa na kojoj
bi se pjevale crkvene pjesme na hrvatskom jeziku. Za vrijeme
poetka slube Boje doh su na kor upne crkve pjevai novoo-
snovanog drutva Zrinjski i potjerali hrvatske pjevae sa kora,
uslijed ega je naruen mir, te je sveenik bio prisiljen napustiti
dalje sluenje Sv. Mise.
Tvornica arapa Graner i tvornica trikotae King u akovcu
imadu od vremena Maarske okupacije u Meimuriju uslijed
poraslih upravnih trokova (komesar, otvaranje kancelarije u
Budimpeti i dr.) deficit od 200000 pngi. Kako upueni tvrde,
radi se na sustavnom zaduivanju ovog poduzea, to ide u prilog
novoosnovanom poduzeu u Maarskoj i to e u sluaju ponovnog
pripojenja Meimurja Hrvatskoj imati za poslijedicu, da bi maar-
ske banke, koje finansiraju poduzee, imale potraivanja od
N.D.H.
Vojni komesar u pomenutom poduzeu je eke Zoltan, dok
je poslednjih dana imenovan nadkomesarom za itavo Meimurje
Ruay Itvan.
 Hrvatskom dielu stanovnitva uskrauju se karte za ivene
namirnice. Nezadovoljstvo stanovnitva poelo je iz dana u dan
rasti. Ciene ivenih namirnica skau. Radnike nadnice iste su
kao prije godinu dana. Seljatvo je nezadovoljno zbog maksimira-
nja cijene seljakih proizvoda, te prijeti obustavom donoenja na
trg svojih proizvoda. Velike koliine ivenih namirna otpremaju
se u unutranjost Maarske.
Meimurski mladii, koji slue rok u maarskoj vojsci, ale
se na postupak svojih nadreenih starjeina i tvrde, da se sa njima
neoveanski postupa. Tue se na batine i slabu hranu.
Uobe stanovnitvo u Meimurju mnogo trpi od bezakonja
i osvetnikog postupka maarskih vlasti, u emu se naroito istie
naelnik opine Prelog Josip Kos, koji se svakome osveuje za
koga posumnja da ne simpatizira maarske vlasti.
U odnosu na obe raspoloenje Hrvata primjeuje se da u
kotaru Koprivnikom i Sisakom veina pristalica H.S.S. stoje po
strani, ne preduzimaju nita, ali meusobno dre stalnu vezu i ne
oduevljavaju se za ustaki pokret, sabotiraju sve mjere, koje
poduzmu vlasti glede racionaliziranja ivenih namirnica i zato
cijene unato maksimiranja stalno rastu. Dakle vode prikrivenu
borbu na ekonomskom polju.
Grko-istonjaki je ivalj u glavnome moe se rei neprijatelj-
ski raspoloen prema N.D.H. i Poglavniku, a osobito prema
ustakom pokretu i njegovim dunostnicima. Ovo najbolje doka-
zuje injenica, da ovaj ivalj bez mnogo razmiljanja na posljedice,
koje e ga snai, naputa svoje domove i obitelji i pridruuje se
pobunjenicima.
Grko-istonjaci koji ive na dielu teritorije, koju su zaposjele
talijanske ete, vraaju se veim djelom svojim domovima i to
veinom ene i djeca, ah bez oruja, koje ostavljaju u umi
sakriveno radi svake eventualnosti, izgovarajui se da istog nisu
ni imali. Grko-istonjaci, koji su bili svojevremeno iseljeni iz
grada Bihaa, veinom ene i djeca, vraaju se svojim kuama,
ah se od strane naih redarstvenih organa pri povratku skidaju na
eljeznikim postajam Bos. Novi, Rudice i Blatna, te iz nepoznatih
razloga vraaju nazad, to izaziva negodovanje kod tamonjih
graana bez obzira na vjeru, a iz tog razloga, to ovi povratnici
padaju na teret i obskrbu istih, a svoja imanja ovi grko-istonjaci
imaju u Bihau. Ovo skidanje grkoistonjaka-povratnika na poje-
dinim eljeznikim postajama vre agenti redarstvenog ravnatelj-
stva u Bihau. Ovaj njihov postupak tumai se kod puanstva kao
 akt samovolje, to moe ponovo izazvati akciju kod grko-isto-
njakog ivlja. Oni pak grko-istonjaci koji su se vratili u Biha
sa dozvolom redarstvenog ravnateljstva, imaju velike potekoe
oko vraanja svojih stvari, koje su im svojevremeno iz njihovih
domova odneene, jer ih sadanji vlasnici nerado vraaju i sa
vraanjem pod raznim izgovorima odugovlae, tako da su povrat-
nici ostavljeni na milost i nemilost mjetana Hrvata, kod kojih to
izaziva negodovanje, ih su prinudeni, da se ponovo vraaju u
mjesta, gdje su i do sada bili. Kod hrvatskog ivlja nevraanje
stvari grko-istonjacima tumai se kao samovolja pojedinaca, koji
poseduju stvari, a grko-istonjaci vide u tome izigravanje Poglav-
nikove zakonske Odredbe izdane u ovome pogledu.
Obe uzevi grko-istonjaki ivalj rado prelazi na rimokato-
liku vjeru. Na podruju kotara Kostajnikog skoro svi su preli
na rim. kat. vjeru, dok na podruju kotara Petrinjskog, Glinskog,
Vrginmotskog i Pisarovinskog prelaenje je oteano ushjed terora
etnika, te su ve mnoge obitelji i pojedinci od etnika poubijani
za to to su preh na rim. kat. vjeru. Posljednom pak akcijom
naih snaga na podruju kotara Glinskog, kojom je prilikom
izginulo nekoliko stotina osoba, ponova je veliki broj do sada
mirnih stanovnika izbjegao u ume i prikljuio se pobunjenicima.
S R B I : U poslednje vrijeme utueni su s obzirom na poraz
boljevika u kojima su gledah jedini spas.
Na teritoriju zaposjednut od talijanskih eta i ako njihovo
dranje je povueno, ipak uruju sa Talijanima i sumnja se da su
u vezi sa pobunjenicima, ali im redarstvo do sada nije moglo ui
u trag.
Na podruju kotara Varadinskog u koliko ih ima, svi su
podnjeli molbe za prelaz na rim. kat. vjeru, ne istiu se ni u emu,
ve sa Hrvatima ive u dobrim odnosima.
I D O V I : Su i nadalje potiteni i preplaeni radi mjera,
koje se prema njima preduzimaju. Oni su u glavnome i na dalje
mirni i pokorni i nedaju povoda za otvoreni postupak vlasti prema
njima. Ipak potajno simpatiziraju sa pobunjenicima i ele pobjedu
Sovjetske Rusije u ratu sa Njemakom.
Na podruju kotara Karlovakog namjerava se od strane
grada sprovesti evakuacija Srba i idova, jer postoji sumnja da
su i jedni i drugi u savezu sa pobunjenicima, te da pobunjenike
izvjetavaju o potrebnom. O tome ima redarstvo prijave od
pouzdanih osoba, ah jo pravoga dokaza nema.
 Inae u glavnome njihovo dranje se moe u svemu uporediti
sa onim od strane Srba.
M A N J I N E : njemaka, ukrajinska i maarska veoma je
korektna i lojalna prema naoj Dravi i Poglavniku. Oni su
oduevljeni pobornici stvaranja novog politiko-socijalnog poretka
u Evropi, jer u njemu vide garanciju za svoj politiki i ekonomski
opstanak.
U koliko ima Slovenaca uz (slovensku) itahjansku granicu
osjeaju lojalno sa Hrvatima prema naoj Dravi.

2). - ETNIKA AKCIJA I PODUZETE PROTIVMJERE.

etniko-komunistika akcija iz dana u dan zauzima sve iri
i iri opseg. Ovo osobito vai za krajeve, koji se nalaze van
talijanske okupatorske vojne zone. Za poslednjih 10 dana pobunje-
nici su pokazah osobitu aktivnost u vrbovanju grkoistonjakog
ivlja, da se njima pridrui. Pobunjenici se i dalje ponajvie
zadravaju po planinama, odakle u manjim skupinama prolaze na
eljeznike pruge i ceste, gdje vre iz busije napadaje na vlakove,
samovoze i ostala prometala, kao i putnike, ulaze u naseljena
mjesta, gdje vre zlostave, pljake i odvoenje mirnog puanstva,
kvare brzoglasne i brzojavne linije, rue eljeznike pruge i
mostove, prokopavaju ceste i vre druge razne saboterske akte.
U poslijednje vrijeme primjeeno je, da pobunjenici vre blokadu
pojedinih veih mjesta t.j. ne dozvoljavaju, da u ta mjesta seljaci
donose ivene namirnice. Ovo je zapaeno u mjestima Prijedor
i Bos. Petrovcu. Nadalje je primjeeno, da pobunjenici u pojedi-
nim mjestima vre novaenje mladia za njihovu t.zv. narodno-
oslobodilaku vojsku i sa istima vre vjebanje orujem. Napadaji
na orunike postaje su svakodnevni.
Kao vanije momente u ovoj etniko-komunistikoj akciji i
protuakciji naih vojno-ustako-orunikih snaga od poslednjeg
izvjea pa do danas iznosim sliedee dogaaje:
- 5. studenog oko 4 sata dola su 3 nepoznata naoruana
pobunjenika u selo Koprivna, kotar Gradaac i od tamonjih
seljaka oduzeli svotu od oko 3000 kuna i neto robe i drugih stvari.
- 9. studenog oko 24 sata dola je jedna grupa pobunjenika
u Javoranj Gornji, kotar Dvor na Uni, provalila u mjesnu opinu
iz koje su uzeli jedan pisai stroj i opinske peate-igove, a zatim
izbacili sve spise i knjige na sredinu opinske kancelarije, polili
petroleumom i zapalili, od kojeg je poara izgorela cijela zgrada
do temelja. Opinskog straara, koji je spavao u pisarnici mjesu
zlostavljali, ve su mu samo rekli, da bjei kuda zna.
 - 9. studenog etiri nepoznata naoruana pobunjenika sae-
kali su na cesti Topusko-Velika Kladua na mjestu zvanom Boino
brdo jednog domobrana (sada na slubi u 8 satniji 2 bojne 11
p.p.) i jednog domobrana (iz stoerne satnije 11 p.p.) i od istih
oduzeli kabanice, umotae, pripasne remene, jedne cipele i jednu
elektrinu lampu. Pobunjenici uhvaene nijesu zlostavljah, ve su
im rekli, da se nita ne boje, jer oni njima nee nita i da idu
mirno svojim kuama, poto oni neto drugo trae.
- Nou 9/10 studenoga dolo je oko 30 naoruanih pobunje-
nika u kuu jednog seljaka iz sela Vodieva, kotar B. Novi i
nasilno odveli njegovu poerku u nepoznatom pravcu.
- Nou 9/10 studenoga oko 2 sata jedna skupina oko 50
pobunjenika opkolila je i izvrila napadaj puanom i strojopua-
nom vatrom na vojarnu orunike postaje Johovica, Bihakog
orunikog krila.
Orunici-svega njih 5 - poto su se ostali nalazili u slubi -
prihvatili su borbu i istu vodih oko dva sata. Poto im je nestalo
streljiva, a pobunjenici su zapahli slamom ulazna vrata vojarne i
poeli bacati bombe u vojarnu, prisilili su orunike na predaju.
Kada su pobunjenici upali u vojarnu razoruah su sve orunike,
pretresli cijelu vojarnu i zatim opljakah sve dravne i privatne
stvari orunika. Sav namjetaj u vojarni su razbili, knjige, slike i
spise poderali i unitili, a postajne igove sa sobom odnijeli. Samu
zgradu demolirali, tako da je zgrada sada nepodesna za smjetaj.
Prije odlaska ove bande iz vojarne voa iste odrao je orunicima
govor i rekao: mi smo narodna vojska sastavljena od Hrvata, Srba
i Muslimana, koja se bori za narodno pravo skupa sa Rusijom
protiv Pavelia i njegovog reima, koji Hrvatsku prodaje Talija-
nima i Germanima." Na koncu je pozvao orunike, da oni pristupe
njima radi zajednike borbe.
Ovom prilikom u obrani vojarne teko je ranjen jedan
orunik, koji je upuen u bolnicu u Biha. Na strani pobunjenika
ranjena su dvojica. Pobunjenici su bili naoruani sa pukama
naim i talijanskim, kao i sa pitoljima. Takoer su imah i 4 strojne
puke i jednu strojnicu. Obueni su bili u odore nae vojske,
talijanske vojske i bive jugoslovenske vojske.
- 1 0 . studenoga oko 21 sat upalo je 20 naoruanih pobunjenika
u kuu jednog seljaka u selu iljkovaa, kotar Cazin, koji je sada
preao na muslimansku vjeru, te su tom prilikom od istoga odnijeli
jedno burence od 20 1. rakije. Pri polasku su mu rekli, da nita
se ne boji, jer oni znaju koga trae. Takoer su ovi pobunjenici
 istoga dana uli u kuu jednog drugog seljaka istoga sela, gde su
pili rakiju i jeli kruh, bez da su ga zlostavljah.
- 10. studenoga oko 18 sati na 2 km. ceste Bos. Novi-Dvor
na Uni na mjestu zvanom Korlat, kotar Dvor na Uni ranjen je iz
lovake puke po pobunjenicima jedan domobran, koji je iao iz
Bos. Novog u svoju satniju, koja se nalazi u Dvoru na Uni.
- 11. studenoga u 1 sat pobunjenici su napali i opljakah
opinsko poglavarstvo u Rujevcu, kotar Dvor na Uni, tamonju
umsku upravu i potanski ured. Sve spise i pismohranu pobunje-
nici su zapalili.
- 11. studenoga oko 18 sati pobunjenici su na cesti u
Grmuanima kod kole, kotar Dvor na Uni, saekah i iz puaka
pripucali na kola u kojima su se vozili, kotarski predstojnik iz
Dvora na Uni, zapovjednik 1 satnije Maralove garde, katoliki
sveenik iz Rujevca i dva domobrana pomenute satnije. Zapovjed-
nik satnije i dva domobrana odmah su otvorili vatru na pobunje-
nike iz pitolja i jedne strojnice, koju su imali u kolima. Borba je
trajala 15 minuta nakon ega su se morah povui ushjed nestanka
naboja. Ovom prilikom od pomenutih osoba nitko nije stradao.
- 11. studenoga pobuljenici su napali puanom vatrom u selu
Vaniima, kotar Dvor na Uni jednog domobranskog vodnika 1
satnije Maralove Garde i jo dva domobrana, kada su kolima
vozili iz sela Zrinja u Dvor. Ovom prilikom lake je ranjen koija
i vodnik.
12. studenoga na putu Topusko-Velika Kladua na mjestu
zvanom Kameni most kotar Glina, jedna naoruana pobunjenika
skupina srela je dva domobrana 10. satnije 3 bojne 11 p.p., koje
su potpuno razoruah i oduzeli kabanice, a zatim ih pustih.
12. studenoga oko 14 sati na cesti Topusko-Vel. Kladua kod
kamenog mosta, kotar Glina pobunjenika skupina zaustavila je
jednog orunikog vodnika petrinjskog orunikog krila postaje
Ubovi, koji je putovao na dopust u Vel. Kladuu i jo jednoga,
koji se vraao iz zarobljenitva iz Njemake svojoj kui. Od
orunika su pobunjenici uzeh pitolj i jednu runu bombu, poto
su ga svukli do donjeg rublja, a od onog drugog uzeli su kabanicu
i cipele. Obojicu su zatim pustih na slobodu.
12. studenoga oko 16 sati jedna pobunjenika banda zaustavila
je na cesti izmeu Laie i Poljane, kotar Cazin, dva domobrana,
koji su se kao nesposobni vraah svojim kuama u drutvu sa 5
graana muslimana. Pobunjenici su graane pretresh i pustili ih
kui, doim su oba domobrana odveh sa sobom u umu. Jednom
 od njih uspjelo je pobjei iz pobunjenikog ropstva i to samo u
donjem rublju, doim se za sudbinu drugog domobrana nezna.
- 13. studenoga oko 20 sati jedna skupina od 50 naoruanih
pobunjenika obuenih u vojniko odjelo upali su u kuu jednog
trgovca iz Gaga, kotar Dvor na Uni, koji se odselio u Beograd i
od njegovog stanara traili da im preda oruje. Kasnije su uli u
duan, koji je bio zapeaen od opinskog poglavarstva u Rujevcu
i iz istoga odnijeli sve stvari, a potom su ili u talu i zaklali 4
komada svinja, koje su zajedno sa ostalima stvarima odnieli sa
sobom u umu.
13. studenog jedna grupa od 15 naoruanih sa pukama dola
je kod radnika, koji su radili na umskoj pruzi u selu Cvetovii,
kotar Dvor na Uni i naredili svima radnicima, da se postroje dva
i dva i da odloe oruje, pa kada su vidjeh, da radnici nemaju
oruja, onda im je voa pobunjenika rekao, da se nita ne boje,
jer da oni nisu zvjerad kao to ih je Poglavnik Paveli oznaio i
da oni ne ubijaju ne naoruane ljude, da su oni se odmetnuli samo
zato, to je Paveli dao Muslimanima da rade to hoe od Srba i
da je prodao Hrvatsku Hitleru. Zatim su prisilili radnike, da sve
ono porue to su radili i da vie nesmiju doi na posao.
- 15. studenog na podruju orunike postaje Vrnogra,
bihakog orunikog krila, pojavila se je jedna naoruana pobunje-
nika banda u jaini od oko 800 ljudi, koji prema primljenim
vjetima imaju namjeru izvriti napadaj na mjesto Vrnogra, kotar
Cazin.
- Nou izmeu 15/16. studenog pobunjenici su na dielu
eljeznike pruge Prijedor-Bos. Novi pokidali brzoglasne linije i
poruili jedan most kod Breziana, kotar Prijedor. Promet je
ponovo uspostavljen.
16. studenog orunika ophodnja postaje Vrnogra, bihakog
orunikog krila jaine jedan razvodnik, jedan pokusni orunik
sa jo dvojicom seljaka otili su u Bojnu radi izvia jedne krae
volova. Vodei izvide doli u selo Brubore, kotar Ghna, gdje su
od strane pobunjenika napadnuti, te se za njihovu sudbinu nezna.
- 17. studenog u 21 sat pobunjenici su napali na mjesto
Dobrljin, kotar Bos. Novi, ali su posle kraeg pukaranja odbijeni
bez gubitaka na naoj strani.
- 8. studenog napustili su svoje kue i otih u etnike dvojica
iz sela ivaja, kotar Kostajnica, od kojih je jedan bio jugosl.
pjea. narednik.
- 13. studenog oko 21 sat u selo emernicu, kotar Vrginmost
dolo je 12 etnika i iz sela odveli do potoka Trepe 3 seljakinje.
 Tu su ih htjeh ubiti iz razloga da toboe odravaju veze sa
Hrvatima. Kad su obeale, da e biti vjerne etnicima, putene
su. Od etnika prepoznale su ljude iz emernice i Kozarca, kotar
Vrginmost.
Nou 14/15. studenog u selu Majske Poljane, kotar Glina,
napah su na kuu Jovana Arbutina, demolirah mu kuu i ubih
Jovana Arbutina, enu mu Milku, kerku Anu i sina Ljubana, a
ranih kerku Milku i sina Jovana. Napadai su prepoznati, svi iz
Majskih Poljana. Ovu su obitelj poubijah zato, to je prela na
rim. kat. vjeru.
- 16. studenog u selu Slavsko polje, kotar Vrginmost oko 40
etnika napah su kuu jednog seljaka. Poto domaina nijesu nali
kod kue, poto je pobjegao, odveli su njegovu enu u nepoznatom
pravcu.
- nou 14/15. studenog etnici su napah jednu kuu u selu
Majske Poljane, te su odveh dvije krave, 350 kg. penice. Razlog
to je isti preao na rim. kat. vjeru.
- 17/18. studenog u selu Mlinogi, kotar Petrinja, etnici su
doh u kuu jednog seljaka, izveli domaina iz kue, odveh ga
van sela i ubih. Razlog to je dan prije prodavao grah, krumpir
i ivad nekim naim domobranima.
- 18. studenog u selu Dragotini, kotar Glina, od strane
etnika napadnuto je jedno nae odjeljenje orunika i ustaa iz
sela Maje, kotar Glina. U borbi etnici su ubili tri ustaa, a ranili
dvojicu i jednog pokusnog orunika. Da li je bilo gubitaka kod
napadaa tono se nezna.
- 18. studenog oko 10 sati u selu Glinju, kotar Vrginmost,
etnici su uhvatih dva cigana i odveh ih u nepoznatom pravcu.
- nou 18/19 studenog u Glini bhzu eljeznike postaje etnici
su zapalili zgradu fabrike tapova, kao i skladite neizraenih
tapova, koje je ranije bilo vlasnitvo idova ige Gorjana iz
Gline, a sada Ravnateljstva za ponovu. teta iznosi oko 210000
kuna.
- 11. studenog oko 9 sati na putu Biskupija (kod Knina) -
Potkonje zaustavljena je i odvedena od etnika jedna Hrvatica
(seljanka). Odvedena je od etnika u rejonu etnikog voe Paje
Popovia, koji je verojatno i sam ovo organizirao.
- 17 studenog uhvaeni su od etnika na mostu kod Biskupije
(Knin) dva seljaka i privedeni su voi etnika Paju Popovi, gdje
su zlostavljeni. Zatim su odvedeni prema selu Polai kod Knina
i u pravcu planine Dinare, gdje su navodno trebah biti ubijeni i
 baeni u jednu jamu. Pri tome uspjelo je jednome da pobjegne,
etnici su pretpostavljali da e ih odbjegli prijaviti naim i
talijanskim vlastima, te su pustili na slobodu i drugoga pod
pretnjom, da e ga ubiti ako ovo prijavi ma kome.
- etnici jo uvijek odravaju ekonomsku blokadu Knina i
ne doputaju seljacima, da ulaze u grad. Ova blokada poela je
12 studenog. Ovu su uveli stoga, da bi izrazili svoje nezadovoljstvo
protiv naih vlasti u Kninu i stoje na stanovitu, da im se civilna
uprava u gradu preda; slino kako su u tome uspjeh u drugim
predjelima kao Bos. Grahova, Drvara i.t.d.
- Od Kninskog orunikog krila primljen je zapisnik o
etnikom sastanku, koji je odran 26 listopada. Ovaj zapisnik se
prilae i iz istoga se vidi raspoloenje grko-istonjaka prema naim
vlastima i obratno prijateljsko dranje prema talijanskim vojnim
vlastima. Brat Desnica, koji se u zapisniku spominje, kao organi-
zator ovoga etnikog sastanka je neki N. Desnica, koji sada ivi
u Drvaru, gdje ve ustrojen tab N.O.P." (narodni oslobodilaki
pokret.)
- U prigibu aljem prepis propustnice potpisane od strane N.
Desnice, koja je stavljena na raspoloenje od strane Velikog
upana.
U koliko je poznato porodica Desnica je iz opine Srb.
- 20 studenog jedan seljak iz Vrpolja kod Knina traei u
blizini sela svoje ovce odveden je od etnika u nepoznatom pravcu.
Grko-istonjaci iz toga sela govore, da je isti iao u Bosnu vaditi
krompir" to znai da je ubijen.
- 26. studenog odrata je u selu Biskupiji kod Knina sjednica
od strane 300-400 etnika. Ova sjednica odrata je u kui
etnikog voe Paje Popovia, a prisustvovale su od istaknutijih
etnikih voa jo: Pop Momilo uji, Brkovi, Bogunovi i
drugi. Na toj sjednici je rjeeno, da se naoj orunikoj postoji u
Kijevu kod Velike onemogui dolazak i obilazak rejona oko sela
Polae kod Knina. Potvreno je sa vie strana da etnike voe
uope raspolau sa veom koliinom raznog streljiva i da su u
jaoj mjeri oboruani. Pojedinci, kao Paja Popovi i Momilo
uji imaju od talijanskih vojnih vlasti ak uvjerenje za noenje
oruja. Pored toga Paja Popovi posjeduje jo jedan krugovalni
prijemnik preko koga slua svakodnevno osobito zabranjene
strane krugovalne postaje i razne izvjetaje za svoje etnike
promibene akcije. Pored toga isti ima navodno jo tri vree
municije, veu koliinu obinih bombi, jedna bomba naroito
 velikog oblika, blagajnu sa svojim blagajnikom. 25 studenog
njegov blagajnik mjenjao je u Kninu veu svotu novaca. Paja
Popovi ima svoju osobnu strau, koja se sastoji od 15 etnika
meu kojima ima i Bosanaca.
- 25. studenog oko 17 sati jedan na ureujui redarstveni
agent nalazei se u jednom duanu u Kninu sluao je razgovor,
koji je vodio neki Popovi Stevo (grkoistonjak), koji je takoer
tvrdio, da Pajo Popovi u Biskupiji raspolae naoruanjem i
streljivom, kako je gore navedeno. Izjavio je kako Pajo Popovi
uiva veliku blagonaklonost talijanskog zapovjednika u Kninu, pri
emu je Popovi Stevo kritizirao sadanjeg talijanskog zapovjedni-
ka, koji u izvjesnom stepenu surauje sa Hrvatima.
Orunika postaja Kosovo izvjestila je: etniki voa Paja
Popovi iz Biskupije izdao je proglas starjeinama sela na podruju
postaje u sliedeem:
1) Opina Kninska da pree u ruke Srba i da bude sa njima
u saradnji trgovac Marko Slavi (Hrvat).
2) Kotarsko poglavarstvo Knin, da ostane kao do sada s tim
da upravlja talijanski komesar.
3) da se nestalo srpsko dobro i vrijednosti ima naknaditi i
vratiti.
4) poginuli Srbi moraju se pronai i da se pokopaju u njihova
groblja.
5) orunika postaja Kosovo ima da se ukine, a da slubu
vre samo karabinijeri.
6) da pota Kosovo ponovo otpone sa radom i da se u istoj
ponovo postavi raniji upravitelj Milo eni.
7) da se srpski slubenici vrate na svoja mjesta.
Ako se navedene elje etnika ispune, da e onda biti mirni.
- od 20 studenog etnici su otpoeli pojaanom blokadom
Knina, postavivi na svima ulazima grada ophodnije od 3 do 5
naoruanih etnika, koji onemoguavaju ulazak i izlazak iz grada.
Meu stanovnitvom stvaraju uvjerenje, da e navaliti na Knin i
uzeti civilnu vlast u svoje ruke. Povodom ove dostave tahjanske
su vlasti pritvorile nekoliko osoba, koje su blokadu vrile. Meu-
tim blokada ni do danas nije ukinuta, jer mjere tahjanskih vlasti
nisu dovoljno izrazite.
Pored ovoga etnici su preduzeh vei broj izgreda, pljake i
nekohko manjih paljevina.
- 2.XI. etnici su zarobili 4 domobrana u selu Matekom
(Karlovac) te ih svukli i razoruah i zatim pustih.
 - 2. studenog dva eljeznika ophodara bili su u jutru oko 8
sati napadnuti od etnika, te svezani i otpremljeni u umu od kuda
im je uspjelo utei, te 2 etnika straara razoruati i tako se spasili.
- 2. studenog u Gornjim Dubravama (Generalski Stol) etnici
upali u opinu, odneli iz blagajne oko 50,000 kuna, zatim napali
potu i odnjeli preko 100.000 kuna. Sa sobom su poveli samo
jednog mladia, koji je zamjenjivao opinskog straara, poto je
isti u vojsci.
- 4. studenog naa dva samovoza koja su vozila hranu za
Krnjak-Veljun-Hrv. Blagaj, napadnuti od etnika kraj sela Zagor-
je. Oba samovoza su po etnicima zapaljeni. Jedan domobran koji
je po etnicima razoruan i svuen, doao je prvi u Krnjak i o
tome izvjestio.
Naknadno je ustavnoljeno, da je tom zgodom poginulo 3
vojnika, jedna uiteljica i jo 4 civila, koje su etnici odvukli i
valjda pokopah. Osim toga je 7 ranjeno. Prema izvjetaju prisutnih
bilo je oko 100 etnika.
- 5. studenog upuena je jedna satnija 3 p.p. radi preduzima-
nja akcije u zajednici sa Talijanima u okolini Perjasice.
Ta satnija krenula je 4 studenog u 18 sati za Veljun sa
odreenim zadatkom.
- 6. studenog javljeno je iz Tounja Zdenca da se oko 500
etnika prevaa preko Mrenice. U 21 sat upuena je zatraena
pomo vlakom, koji je morao kod G. Dubrave stati, poto je
pruga bila minirana po etnicima, te na mjestu gdje je bila
razvaljena naeno je 7 mrtvih etnika, koji su stradali prilikom
miniranja.
- 9. studenog komunisti napali eljezniku postaju Skakavac,
gdje je bila naa straa od 10 domobrana. Straari su izdrali
borbu od 6,30 do 8,30 sati dok su imali strpljiva, a zatim su bili
razoruani i oduzete im kabanice i cipele. Pomo im je dola u 9
sati, kada su etnici ve bili otili. Pomo je produila potjeru za
etnicima, ali ih nije dostigla, ve je uhapsila 6 sumnjivih lica.
Zapovjednik strae u Skakavcu poginuo je.
- 10. studenog etnici napali eljezniku postaju Utinja i
Skakavac. Pomo pravovremeno stigla. Vlak u Skakavcu i Utinji
kod ulaska u postaju bio od strane etnika napadnut vatrom.
trafunski vod produio potjeru za etnicima, te u selu Podsedlo
napali ljude, koji nisu htjeli stati na poziv. Popaljene su kue
seljacima, koji se nalaze meu etnicima. Sa nae strane rtava
nije bilo.
 - 17 studenog oko 20 sati ulo je oko 30 etnika u gradsku
bolnicu obueni u nae odore sa fesovima i ustakim kapama i
naoruani. Prerezali brzoglasni spoj i odvukli sa sobom dvojicu
ustaa, koje su zaklali.
U 20,15 sati napali su etnici Koranski most na putu za selo
Mekuje. Tri talijanska vojnika poginula.
- 17. studenog u mjestu Kupjak, kotar Delnice, talijanski
vojnici opkolili su kuu jednog poznatog odbjeglog komunistu,
saznavi da se krije u svom sjeniku zajedno sa enom, te ga pozvali
na predaju, a kada nije htio se predati, zapalih su kuu i senjik i
prilikom bjega ga ubili iz puke, a ena mu je izgorjela u senjiku.
- 21 studenog upali su dva etnika u kuu lugara u selu
Musolini, kotar Vrbosko i istoga odveli u nepoznatom pravcu.
- U noi 21/22. studenog nepoznati napadai, a vjerojatno
etniko komunistike bande, navaljivale su na vrata biveg
srpsko-pravoslavnog samostana u Gomirju (Delnice), ah je upra-
vitelj uspio pobjei, te uzbuniti blizo se nalazeu talijansku vojsku,
te su banditi morali pobjei bez da su provahli u zgradu.
- 14. studenog u neposrednoj blizini Gospia doekah su
etnici lovopazitelja Ribarskog drutva, kad je vozio sjeno, te ga
ubili. Sa njim je bio njegov etrnaest godinji sin, koji je umakao.
Nae orunitvo uhapsilo je dvojicu, koje je sin ubijenog prepoznao
kao poinitelje. Jedan od njih htio je pobjei, te od orunika
ustrijeljen.
- Kod Udbine 12 studenog napah su etnici jedan odio
talijanske vojske, te su nekoliko vojnika ubili, a nekoliko ranih,
a jedan dio odveh sa sobom u nepoznatom pravcu.
Talijanska vojska iz Gospia i okolice otila je u potjeru.
- Od strane orunike postaje Bosanska Kostajnica ustanov-
ljeno je: da u svim selima kotara Bos. Novi imade veliki broj
naoruanih pobunjenika sa vojnikim pukama i ostalom vojni-
kom opremom. Najvie ih imade u Kozari (kotar Bos. Dubica),
zatim u umi Dalju (kotar Bos. Novi) i u umi Pastirovu (kotar
Bos. Novi).
Glavne voe su ovih pobunjenika: Dr. Stojanovi iz Prijedora,
Boko iljegovi iz sela Mirkovca (Bos. Dubica) bivi kapetan
jugosl. vojske, neki Toa i Ratko, katolici iz Zagreba i Pero
Akam bivi uitelj iz itluka (Bos. Novi).
Imadu postavljene strae po svima vijencima, koji uvaju
ulazak vojske i ustaa u sela. Imadu namjeru da napadaju jedino
ustae, doim vojsku nee, jer da oni nijesu nita krivi, a za sva
zla koja su poinjena uobe, da su krivi ustae.
 Prolog mjeseca doli su 4 teklia-enske iz Srbije i doniele
obavjest, da e uskoro iz Srbije pobunjenici dobiti 2000 puaka,
kao i ostale opreme.
Svakodnevno pobunjenika akcija se pojaava, te im sa strane
uvijek dolaze pojaanja. Imaju namjeru da izvre napadaje u
najskorije vrijeme na Bos. i Hrv. Kostajnicu i to: Dr. Lenger-He-
linger iz Siska sa hrvatske strane, a ostali sa bosanske strane.
Napadaj e biti najjai i svatko tko se opre biti e potpuno uniten.
Imadu namjeru, da sav muslimanski ivalj u Bos. Kostajnici
apsolutno unite, jer da su oni krivi za pokolj, koji se odigrao u
Kostajnici.
Naknadno se saznalo da su 7 pr. mj. pobunjenici imali jau
skupinu u selu itluku (Bos. Novi) na kojoj je uestvovalo oko
1000 pobunjenika i svi su bili naoruani. Sva okolna sela su
uestvovala na skupu, kojih je bilo oko 5-6 tisua dua. Bila je
narodna igranka i veselje, koje je trajalo do pola noi.
Prisutnima su odrah govor Dr. Stojanovi, iljegovi, Ratko
i Akam. Govorili su da imadu namjeru, da narod oslobode i da
se svi skupa bore za narodno osloboenje.
Imadu dosta ivenih namirnica svake vrste. Dr. Stojanovi
im je lijenik za sve i gdje god je potrebno on tu ide radi ukazivanja
lijenike pomoi pobunjenicima i seljacima.
Prije mjesec dana navodno je doao neki Beg eri sa 400
naoruanih ljudi. U njega pobunjenici nemaju povjerenja, dali su
mu zadatak, da negdje u blizini B. Luke rui pruge i ostale objekte.
- 19. studenog oko 14 sati upala su dva naoruana pobunje-
nika u selo Matijevi, kotar Dvor na Uni i sa sobom odveli lugara.
Ovo odvoenje izvreno je navodno iz razloga, to je imenovani
nekoliko dana prije toga sluio naoj vojsci kao vodi, kojom
prilikom je poginulo nekoliko etnika.
- 16. studenog oko 16,30 sati jedna grupa naoruanih pobu-
njenika, napala je selo Gvozdensko, kotar Dvor na Uni, otvorivi
vatru na puku kolu, gdje se nalazilo 15 naih domobrana 1
satnije Maralove Garde iz Dvora n/U. Ovaj napadaj su pobunje-
nici izvrili iz ume zv. Meterezi. Domobrani i ustae iz Gvozden-
skog stupili su u borbu, te nakon jednog sata borbe pobunjenici
su bili prisiljeni da se povuku u umu Meterizi i odatle se razbjeali
nepoznato kuda. Za vrijeme borbe pobunjenici su vikali, da se
selo Gvozdansko preda i da mu se nee nita dogoditi. Na naoj
strani gubitaka nije bilo.
- 11. studenog jedna mala grupa naoruanih pobunjenika
dola je u selo Batru (Bos. Krupa) i od jednog tamonjeg seljaka
 zatraili novaca pod prijetnjom ubistva, te im je predao 2000 kuna
Zatim su na isti nain od jednog drugog seljaka uzeli 2600 kuna!
Rekli su da su oni zatitnici svega pravoslavnog ivlja, a zatim se
izgubili u nepoznatom pravcu.
- 12. studenog oko 22 sati isti pobunjenici doli su opet u
gore navedeno selo i od jednog seljaka izmamili 2400 kuna, od
drugog 2300 kuna. Poslije toga otili su kod seljaka koga su bili
opljakali prethodne noi i poto ga nijesu nali kod kue, jer je
bio pobjegao, odveh su njegovu enu, zlostavljah je i iznuivah
novac, pa kad su vidjeli da ova novac nema, onda su je pustih na
slobodu.
- 14. studenog dola je jedna vea grupa pobunjenika u selo
Batra i od jednog seljaka iznudila 6000 kuna, poto su bili saznah
da je isti prije dva dana prodao volove. Istoga su ovom prilikom
tukli i zlostavljah, zato to ovaj nije bio voljan odmah predati
novac.
- 14. studenog dola je jedna vea grupa pobunjenika u selo
Glodina, kotar Bos. Krupa, i sasobom odveh jednog seljaka i na
razne naine zlostavljali, zato to se je isti lojalno drao prema
naim vlastima.
Takoer su mu zaprijetili da im mora dati jednu strojnicu i
jedan revolver, jer on to navodno ima. Ovom prilikom su mu
zaprijetili ubojstvom, ako samo jo jednom ode u mjesto Otoku.
- Na podruju orunike postaje Glodina vre se svakod-
nevno-nono pljake i zlostavljanja od strane pobunjenika, tako
da je narod zbog ovih prepada jako zabrinut.
- 23 studenog jedna grupa od 20-30 pobunjenika naoruani
sa vojnikim pukama i obueni u vojnika i graanska odjela,
opkolila su potanski ured u Rujevcu sa namjerom da izvre napad
na potu i da istu opljakaju. O tome blagovremeno obavjetena
orunika postaja Rujevac uputila se navedenom objektu. Pobu-
njenici primetivi dolazak orunika odmah su se poeli povlaiti
od potanskog ureda na mjestu zv. Ribnik, a jedan odjel ovih
prema Rujevakom groblju, odakle su otvorili vatru. Orunici su
odmah primili borbu, koja je trajala oko 45 min. poslije ega su
se pobunjenici povukli u nepoznatom pravcu.
Ovi pobunjenici su doh iz ume Sumarice, kotar Glina.
Na naoj strani gubitaka nije bilo.
- 21 studenog izmeu 8-9 sati jedna banda jaine oko 500
ljudi naoruana sa pukama i 2-3 strojne puke izvrila je napad
na mjesto Donji Vakuf, kotar Bos. Petrovac sa dvije strane i to:
 Na pilanu Pansini firme Ugar, koja je udaljena 3 km. od D.
Vakufa prema Jajcu, a istodobno od D. Vakufa prema Bugojnu.
- Nou 18/19. studenog dola su dva naoruana etnika iz
Ozrena u kuu jednog seljaka u Vranjsku, kotar Gradaac, gdje
su prenoili, te su od istoga zahtjevali da poe sa njima za Ozren
u borbu, ali je isti ih zamolio, da ga ostave da posije penicu i
obere kukuruz, to su mu dozvolili.
Iste noi dolo je 7 naoruanih etnika u kuu jednog seljaka
u selo Koprivna, kotar Biha, i njegovog sina silom odveli. Ovom
prilikom odveli su sa sobom jo jednog 22 god. i 17 god. mladia,
te jo 3 mladia od oko 20 godina, svi iz Koprive, kotara Biha.
Organizaciju prikupljanja ljudi u etniko-komunistiku
bandu vri Jovan Miljanovi iz Vranja, kotar Gradaac, koji se
od 23 kolovoza nalazi u odmetnitvu.
- etniko-komunistika akcija se pribliava podruju oru-
nike postaje Modri, te je potrebno, da se u Modri uputi
potrebna snaga radi dobijanja eventualnog etnikog napadaja.
- 17. studenog oko 2 sata dolo je 6 naoruanih etnika u
selo Kesne, kotar Cazin, i odveli sa sobom u umu jednog mladia,
koji se bio skoro vratio iz vojske. Razlog to je isti kao djeak
sluio kod tamonjih grko-istonjaka, koji su vjerojatno posumnja-
li, da ih je odavao vlastima.
- Sa podruja orunike postaje Cetingrad i Krstinja krilnog
oru. zapovjednitva Ogulin, etnici su vie osoba odveli sa sobom.
- Nou izmeu 10/11 studenog tri graana pod zapovjedni-
tvom jednog priuvnog domobrana vrili su osiguranje sela Mio-
straha, kotar Cazin, kojom je prilikom na njih iz ume Gomile
pripucano iz puaka, te su odmah zauzeli zaklone za odbranu od
napadaa. Ovom prilikom ranjen je jedan u nogu i otpremljen u
bolnicu u Cazin.
- 23. studenog dva pobunjenika dola su u Gor. umaricu,
kotar Cazin i od jednog mlinara uzeli jednu torbu brana i skinuli
mu arape. Napadai su bili u jugoslov. odorama sa pukama.
Raspitali su se gdje je postaja Peigrad.
- 7. studenog Huse Pajazetovi iz Vel. Kladue, koji se imao
po oru. ophodniji privesti kotarskoj ispostavi u Vel. Kladuu,
pobjegao je od kue i pridruio se etnicima u Petrovoj Gori.
- 17. studenog aban Miljkovi iz Vel. Kladue, koji je 15
studenog ubio istomjesnog seljaka Okanovia, odmetnuo se je od
kue i pridruio etnikoj bandi u Petrovoj Gori.
- 9. studenog u 6,30 sati etnici su napali strau na eljez.
pruzi Skakava, kotar Karlovac, te istu razoruali, odnijeli 8
 puaka, a vojnika djelomino svukli. Kod sukoba poginuo je
zapovjednik strae jedan vodnik. Napadaa je bilo oko 200 i imali
su i 2 strojne puke. Domobrani su odbijali napadaj dok su imali
streljiva. Poslije ovoga napadai su razbili na eljeznikoj postaji
brzojavni i brzoglasni aparat. Voa je zloglasni etnik Stanko
Opai iz Tuilovia.
- 9. studenog saznalo se od pouzdane osobe, da se jedan
domobran i 2 talijanska karabinijera, koji su bili 6 studenog
zarobljeni od strane etnika, nalaze u komunistikom logoru t.zv.
uljieva Hrusta.
Povodom ovoga 12 studenog krenula je jedna grupa od 100
talijanskih vojnika sa jednim naim vodnikom iz sela Hreljina do
Tuilovia brda, druga jedna grupa od 100 talijanskih vojnika
preko sela Zlobina, u cilju opkoljavanja mjesta Veli Dolac, gdje
se je etniki logor nalazio. U blizini sela Sunjeveva Trusta
sukobila se ova grupa sa jednom etnikom ophodnjom jaine 3
ljudi od kojih su dvojica bih obueni u odoru bive jugoslov.
vojske, a jedan u graanskom odjelu, a naoruani sa vojnikim
pukama. Dvojica su ubijeni, a trei je uhvaen iv i to uki
Vjekoslav iz Kastva, koji je od strane talijana sproveden u Suak.
U isto vrijeme sukobila se je sa komunistikom ophodnjom
kod Stragareve esme jedna talijanska vojnika ophodnja, koja je
ila preko s. Zlobina. Ova borba je poela u 7,30 sati i trajala je
sve do 9 sati, poto su komunisti iz logora napustili borbu prema
nama. U 9 s. zauzet je logor, gdje je bilo naeno 9 komada
vojnikih gunjeva, 10 komada puaka, koje je predmete odnijela
talijanska vojska.
U ovoj borbi poginula su tri talijanska vojnika, a jedan tee
ranjen. Kod naih djelova nije bilo gubitaka. Traenog domobrana
i 2 karabinijera nisu pronaeni u pomenutom logoru.
- 11. studenog na podruju orunike postaje Graac po
susjedima istonjacima, koji su se svojim kuama povratili sa
etovanja, popaljene su kue hrvatskog ivlja u zaselju Dragievi,
kotar Graac, koje su kue bile naputene, jer su se stanovnici
istih iselili iz straha prema etnicima, te ostavih svoje kue bez
nadzora.
Pored navedenog zapahh su grko-istonjaci jo nekoliko kua
u zaseoku ubeli.
Po miljenju oteenih i ostalog hrvatskog ivlja sve ove
paljevine izvrili su iz osvete prema Hrvatima, grko-istonjaci,
koji su se iz etnikovanja povratili svojim kuama, samo da bi na
taj nain hrvatski narod utjerali u strah u namjeri, da se iseli iz
ovih krajeva, poto grko-istonjaci javno govore, da Hrvati i oni
nemogu biti vie zajedno, te treba da se isele jedni ili drugi.
- 18. studenog jedna grupa ustaa van sastava Ustake vojnice
t. zv. divljih ustaa, od oko 120 ljudi pod zapovjednitvom jednog
porunika htjela je vjerojatno na svoju ruku preduzeti neku akciju
u cilju ienja etnika u okolini Gline i Maje.
Meutim uslijed nedovoljne opreze, a vjerojatno i trajnosti
u preduzimanju ove akcije, ova je grupa ustaa zapala blizu Gline
u etniku zasjedu i bila je iznenaena jakom vatrom iz strojopu-
aka, a po prianju i strojnica.
Na traenje pomoi, iz Zagreba je nareeno da 12 ustaka
satnija koja se nalazi u Topuskom, krene odmah u Glinu radi
ukazivanja pomoi.

3). - K O M U N I S T I .

U sadanjem pobunjenikom ustanku vode Komunisti glavnu

rije.
Oni agitiraju meu puanstvom svih vjeroispovjedi navodnim
uspjesima Sovjetske Rusije u ratu sa Njemakom, koja e oslobo-
diti porobljene narode bive Jugoslavije iz ropstva sila osi i ustake
Hrvatske, te natjeravaju mirno puanstvo da se prikljui pobunje-
nicima, a one koji surauju sa naim vlastima odvode nasilno u
umu, gdje ih zlostavljaju i zadravaju u njihovom suanjstvu. U
letcima, koje rasturaju meu narodom, nastoje domobrane odvra-
titi od borbe, koja se protiv njih vodi, nazivajui ih radnom
braom, nastojei svim silama i raznim komunistikim parolama
pridobiti na svoju stranu. Isto tako putem raznih letaka upuenih
Muslimanima, nastoje iste zavaditi i u ope kod istih stvoriti
neraspoloenje prema Poglavniku i ustakom pokretu. U poslednje
vrijeme primjeeno je, da komunisti domobrane i seljake, koje
zarobljavaju, bez ikakove zlostave putaju na slobodu, kojom
taktikom misle da e ove pridobiti za sebe i njihovu borbu.
Inae istaknuti komunisti pohapeni su i stavljeni u koncentra-
cione logore, doim se nad onima koji su sumnjivi radi naklanosti
komunizmu vodi strogi nadzor.
21. studenog u ekaonici na eljeznikoj postaji u Capragu
uhien je jedan radnik rodom iz Griana (Crkvenica) koji je
propagirao komunistike ideje, uljepavajui prilike u Rusiji i
kritikovao stanje u naoj dravi.
 - Nou 5/6 studenog po zidovima kua u selima Vidovcu
Nedeljancu, Majerju, Sraincu, Novoj Vesi i Petrijancu, kotara
Varadin, ispisani su razni komunistiki znakovi, a izmeu ostalog
bilo je ispisano: Dolje krvnik Paveli dolje faizam Krv za krv
- smrt vaa - ivjela Sovjetska Rusija - ivio Maek - te znaci
srp i eki. Sve ovo je bilo ispisano crvenom olovkom.
- nou 15/16 studenog u selu Martijancu, podruje orunike
postaje Ludbreg, rastureni su po nepoznatoj osobi komunistiki
letci.
- 5. studenog pojavili su se u selu Kalniku dvojica komunista
i izvrila napad na ustakog zbornika, ali napad uslijed dobre
organizacije seljatva nije uspio. Kotarska oblast Krievci po
ovome vodi istragu.
- 13 studenog pronaeno je kod jedne seljanke iz Novograda
Podravskog, kotar Koprivnica, vea koliina komunistikog mate-
rijala.
U glavnome rad komunista u obuhvaen izloenim pod 2).

4). RAD, KRETANJE I AKCIJA SUMNJIVIH OSOBA,

AGENATA, i.t.d.

Osim navedenog pod 2) i 3) ovoga izvjea nisu zapaeni na

podruju ovoga sbora nikakove akcije, rad i kretanje sumnjivih
osoba, tuinskih i neprijateljskih agenata, provokatora i antidrav-
nih elemenata.

5). STRANA PROPAGANDA U NARODU.

Osjea se veoma jaka englesko-sovjetska promiba putem

krugovalnih postaja, koja grko-istonjake sve vie osvaja, doim
hrvatsko puanstvo ne osvaja, izuzev onih koji su komunistiki,
anglofilski i jugoslovenski nastrojeni.

6). PREHRANA I PROMET.

Prehranbene prilike obzirom na ratno stanje i poremeaj

unutranjih prilika u vezi sa etniko-komunistikom pobunom
postaju iz dana u dan sve tee. Ovo osobito u krajevima, gde su
se vodile i gdje se i sada vode pobunjenike borbe, poto u tim
krajevima ljetina skoro cijela je propala ih je ve utroena, te
uslijed toga kao i povraaja grko-istonjaka iz uma i prognanstva
pitanje prehrane puanstva postaje sve vie zabrinjujue, osobito
sada kada nastaju zimski dani. Narod gleda jedini spas u pomo
drave, jer zaista ako drava ne bi preduzela potrebne mjere u
ovom pogledu, nastupila bi neminovna glad, koja se ve u veoj
mjeri osjea, mogla prouzrokovati ope poremeaje u dravnom
ivotu i njezinom progresu.
Osjea se nestaica najglavnijih artikala za prehranu kao:
masti, eera, rie, sapuna i mesa, doim se kave i aja uope
nemoe dobiti.
Sve vie se primjeuje da ustanove, odnosno lica kojima je
povjerena prehrana puanstva, nisu dovoljno aktivne, a one pak
ustanove odnosno osobe kojima je povjeren nadzor nad prehra-
nom puanstva, nisu dovoljno agilne, te se ushjed toga primjeuju
akti pekulacije. Ove sve pak izaziva kod naroda ogorenje i
kritiziranje, to ide na tetu opih dravnih probitaka.
eljezniki promet se odvija prilino normalno, dok je na
djelovima u Bosni skopan sa velikim potekoama i estim
prekidima.
Cestovni promet skoro na svim pravcima ugroen je etniko-
-komunistikim napadajima.
Brzojavni i brzoglasni promet sa eim prekidima od strane
etnika odvija se srazmjerno dobro.
7.) ODNOSI VOJSKE SA USTAKIM ORGANIZACIJAMA
I GRAANSKIM VLASTIMA.

Odnosi izmeu vojske i ustakih organizacija za sada su

relativno dobri i u zadnje vrijeme nije se osjetilo nikakovo trenje
od kako su divlje ustae razoruane i rasputene.
Odnosi izmeu vojske i graanskih vlasti svuda su dobri i
korektni.

8). ODNOSI SA SAVEZNIKIM VOJSKAMA U NAOJ

ZEMLJI.

. Sa njemakom vojskom koja je u naoj zemlji odnosi su

najsrdaniji i potpuno korektni i u svakom pogledu najbolji.
Sa talijanskom vojskom normalni, osim to u vie prilika
smetaju naim vlastima u redovnom radu. Opinsko poglavarstvo
u Drniu izvjestilo je, da talijanske vojne vlasti ne doputaju naim
priuvnicima ili novacima, da im se urue pozivi za vojsku i to za
13 sela jugozapadno od Drnia, za koje tvrde da njima pripadaju
i ako po razgranienju cijele opine Drni pripradaju nama.
Uslijed toga to u spornim selima ive iskljuivo Hrvati, priuvnici
i novaci iz istih sela ne odazivaju se ili samo djelimino, te se
odreeni kontigent ne moe upuivati u vojsku.

II. STANJE U VOJSCI.

1). RASPOLOENJE, DUH I DISCIPLINA.

Moral i vojniki duh kod domobrana nije na dostojnoj visini,
to se primjeuje u jaim okrajima sa pobunjenicima u kojima ili
izmiu borbi ili se bez borbe predaju. Stega je u glavnom dosta
dobra.
Moral i duh kod orunitva je dosta dobar, doim stega nije
ba na zavidnoj visini uslijed izvanrednih prilika, koje vladaju.
Uope od strane nadlenih starjeina preduzete su sve po-
trebne mjere da se ovo stanje pobolja.

2). INCIDENTI, NEREDI i IZGREDI VEEG STILA.

Nije bilo.

3). UTICAJ STRANE IZVJETAJNE SLUBE I NEPRIJA-

TELJSKE PROPAGANDE.
Nije nita zapaeno.

4). BJEGSTVA IZ VOJSKE.

U najvie sluajeva se radi o samovoljnim udaljenjima iz
vojarne.

5). PONAANJE ASTNIKA, DOASTNIKA I MOMADI

VAN VOJARNE.
Openito u svemu po propisima osim manjih neispravnosti
kod domobrana, koje se odmah uklanjaju.

III. VANJSKA SITUACIJA.

1). Preko dravne granice u t. zv. Bijeloj Krajini traju stalno

sukobi komunista i talijanskih vojnih vlasti. Komunisti se kriju po
planinama Gorjanci od kuda pismima pozivaju mladie sa sela,
da im se pridrue u emu imaju i uspjeha.
4. studenog kroz Karlovac za Suak prolo je 603 punih
cisterni.
 5. studenog kroz Karlovac proao jedan transport talijanske
vojske iz Grke za Italiju.
10. studenog kroz Karlovac prolo 4 vagona talijanske opreme
i bicikla u smjeru Caprag.
12. studenog proputovao talijanski transport vojske iz Ogulina
za Ljubljanu u 2 vagona C i 29 otvorenih samovoza.
Na podruju (zoni) 2 pje. divizije nalaze se sliedee talijanske
jedinice a pod njihovim mjestnim zapovjednitvom u Bihau:
U Bihau: Zapovjednitvo mjesta i tab konjikog puka,
zapovjednitvo bataljona crnih koulja, 1 eta pjeaka i 1 mitralje-
ska eta.
U egaru: 2 eskadrona konjice i 1 mitralj. eskadron, 1 brd.
bat.
U Zavaljima: 1 eta pjeaka crnih koulja bez jednog voda.
U Skoaju: 1 vod crnih koulja.
U Ripu: tab ete crnih koulja i 1 vod pjeaka i vod mitralj.
Na 4 km od Bihaa (Biha-Radi) 1 vod crnih koulja.
Bosanska Krupa: 1 bataljon (bez jedne ete).
Otoka: jedna eta pjeaka.
S. Lapac: 1 eta pjeadije.
Liko Petrovo Selo: 2 eskadrona konjice.
Na kolodvoru u Bihau: 1 eskadron konjice.
Centrala elektrina u Bihau: 1 eskadron konjice.
U logoru u egaru: 1 eskadron konjice.
2). Strani vojni bjegunci.
Strani vojni bjegunci nijesu nigdje uhvaeni niti se zadravaju
na ovome podruju.
3). Nedozvoljeni prelazi granice, verc i t.sl.
Kriomarenje blaga i ivenih namirnica sa nae teritorije u
Italiju vri se stalno.
Maarska granina straa uhitila je ovlaene laare za
prevoz na Dravi na prelazu Keneplje i otpratila ih u Prelog
kotarskoj oblasti odkuda se jo nijesu vratili. Provjerom je
utvreno, da su uhieni zato to su toga dana u zabranjeno
vrijeme-nou vrili prevoz preko rijeke Drave, a u tom vremenu
su po selima u Meimurju rastureni letci, kojima se Hrvatski narod
u Meimurju poziva na nezadovoljstvo i protest protivu Maarskih
vlasti, te iste sumnjaju, da su ovi letci doneeni iz Hrvatske.
Na istome mjestu uhien je od strane maarskih vlasti jedan
mlinar kada je prevezao jedno lice, koje je bilo snabdeveno
propisnom propusnicom.
 16 studenog u selu Cvetlin kotar Ivanec, preli su granicu sa
njemake strane na nau stranu Dragutin Pukari i sestra mu
Ervina, rodom navodno iz Josip Dola, kotar Ogulin. Sprovedeni
su od orunike postaje Bednja kotarskoj oblasti u Ivanec.
20 studenog maarski pogranini organi predali su na drav-
skom mostu naoj strai Matiju Vrania aktivnog nadporunika
nae vojske rodom iz sela Radoja, kotar Mostar, koji se nalazio
kao dobrovoljac u naoj legiji na ruskom ratitu, otuda je pobjegao
sa namjerom da prebjegne u Srbiju, a od maarskih vlasti uhvaen
je u Novom Sadu. Predan je istoga dana zapovjenitvu mjesta u
Varadinu.

IV. OPI ZAKLJUAK.

Ope prilike na podruju ovoga sbora u glavnome su jo za

sada dobre, doim prilike javne sigurnosti i nadalje su slabe uslijed
stalne etniko-komunistike akcije i djelatnosti. Za potpuno
likvidiranje pobunjenike akcije potrebne su jae snage i bolje
naoruane i opremljene domobranske snage, koje bi mogle isto-
dobno operirati u svima pravcima protiv pobunjenika. Jo uvijek
ima mnogo mjesta koja su u rukama pobunjenika.
Ekonomsko stanje u pasivnim krajevima, kao i u onim gdje
su haraile pobunjenike bande, ve je i sada veoma teko, a
kakvo e tek biti kad nastupi teka zima, moe se ve sada
predvidjeti, poto ve sada je nastupila oskudica u najnunijim
sredstvima za ivot. Prehrani puanstva u ovim krajevima treba
urno posvetiti najveu panju, kako ne bi dolo do tekih
posljedica po dravu i njene probitke.
Pitanje pojaanja pojedinih posada i pojedinih orunikih
postaja i pitanje njihovog jaeg naoruanja, potrebno je urno
rjeiti, kako bi se otklonilo i sprijeilo unitavanje istih i upropa-
ivanje vojno dravnog materijala na istima. Korisno i neophodno
potrebno bi bilo, da svaka orunika postaja ima bar jednu strojnu
puku, a one u ugroenijim predjelima i strojnicu.
Mjere protivu sumnjivih i nepoudnih lica od strane svih naih
vlasti energino se preduzimaju, kako bi se javni red i mir, te
osobna i imovna sigurnost graana to bolje i im prije uvrstila,
te ope prilike u dravi normalizirale.
Izvjetajna sluba teko se razvija, osobito na podruju gdje
se kreu i zadravaju etniko-komunistie bande, jer su na istom
nastanjeni veinom grko-istonjaci, iji su podaci u pogledu
javno-sigurnosnih prilika redovno nesigurni i netoni. Osim toga
mnogi graani ustruavaju se organima vlasti ma to prokazati iz
razloga, to se etniko-komunistika banda svakim danom pojav-
ljuje po selima bez da ih tko progoni, pa se narod boji osvete
pobunjenika, jer se isti svakome groze, da e ga ubiti i imetak
mu popahti, ako bi ma to kazao o njihovom kretanju.

Zapovjednik, general,
Rumler
2
Dragutin.

BR. 352
IZVETAJ AGENTA UNS-e OD 6. DECEMBRA 1941. POVJERE-
NIKU USTAKE NADZORNE SLUBE BANJALUKA 0 VOJNOJ
SITUACIJI NA KOZARI, UBISTVU 160 OSOBA U SELU LOV-
LJANI OD STRANE USTAA I BEKSTVU STANOVNITVA U
UMU1

Prepis!

Predmet: Branko Mitrovi iz sela Rogolja.

Prilikom zadnje akcije na Kozari ustae su ubili u selu

Lovljanu 160 ljudi. A poslije iz toga sela Lovljani, Miloeva brda,
Dragelja, Grbavaca, Turjaka i Kijevaca pobjeglo je oko 600 ljudi
u umu. 5 XII. su komunisti-etnici vrili pretres u selu elinovcu
i tom prilikom su odnjeli nekoliko puaka i uniforma pozivajui
mlae ljude na ustanak. U koliko se ne uhite svi u selu elinovcu
prije ustanka svi e mladii otii u umu. Pobunjenici s obzirom
na njihov veliki broj nemaju dovoljno oruja. Sada se prebacuju
prema Klanicama. Veze sa crnim vrhom nemaju, ali imaju veze
sa armijom u Grmeu. to se tie napada na B. Luku, doi e
ovih dana i po svoj prilici biti e dvije fronte. Jedna izvan, a druga
iznutra.
Turjak i Podgraci budu u skoro vrieme napadnuti, jer pobu-
njenici nemaju oruja. Kontrola od strane vojske ne vodi se i
etnici se eu po selu, a u veim skupinama se nalaze na rubu
1
Kopija u VH, Vojni arhiv, ANDH, k. 168, reg. br. 41/1-1.
sela, t.j. na obronku ume. 6.XII. 2 Ljubenko Mato je ponovno
otputovao u Zagreb.
inovnik u Bos. Gradici na poti izdaje slubene tajne
(slovenac, opravlja pruge)
Uitelj u Turskim Dubravama, sumnjiv. (Alaj nae zamalo
bijae Adem je mnogo pomoi dobio od mene").
5.XII. su baene bombe na Turjaku umu, oko Mrakovice
i imali su uspjeha.-

Potpis:
x.y.
2
Godina 1941.

BR. 353
IZVETAJ KRILNOG ORUNIKOG ZAPOVJEDNITVA SLA-
VONSKI BROD OD 5. DECEMBRA 1941. O HAPENJU JEDNOG
KOMUNISTE I ZLOINU USTAA NAD PRAVOSLAVCIMA
SELA EOVII1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VRHOVNO
ORUNIKO ZAPOVJEDNITVO
J.S. Broj 5837
Primljeno 5. XII 1941.

Klai Duan, komunista

iz Nove Gradike uhien

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

Glavni stoer
ZAGREB

U Zagrebu, dne 5. prosinca 1941.

Krilno oruniko zapovjednitvo Brod n.S od danas brzogla-

sno javlja:
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k.61-a, reg. br. 20/16-2.

893
 Danas je uhien komunista Duan Klai iz Nove Gradike,
koji je jo svojevremeno odbjegao i uestvovao u napadu opine
Buje i postaje Kamensko.
On je izjavio, da je banda koja je vrila ove napade dola iz
Zveeva, i iz uma blizu Voina. Izjavio je da je 100 ljudi ove
bande prije 3 dana dola u planinu Psunj. Juer i danas veliki
odredi naih ljudi, vojska, ustaka vojnica i orunici pretresaju
Psunj, no do sada nita primjeeno nije.
Ustae iz Poege, na svoju ruku ubili 12 pravoslavaca iz sela
eovie, kotara Pakrac.
Veliki upan naredio je najstroiju istragu zbog samovolje
ovih ljudi."
Prednje izvjee dostavljam s molbom na znanje.-

Poslato:
1. M.H.D. Predsjednitvo O"
2. M.H.D. /Glavni stoer/ Zapovjednik, general:
3. R. za J.R. i S. Milan Mizler

BR. 354
IZVETAJ ZAPOVJEDNIKA 3. DOMOBRANSKOG ZBORA OD
7. DECEMBRA 1941. GLAVNOM STOERU MINISTARSTVA DO-
MOBRANSTVA O AKCIJAMA USTANIKA KOD ELEZNIKE
STANICE NEMILA, ZBOG EGA ZA ODMAZDU USTAE VRE
ENERGINE REPRESALIJE PREMA STANOVNITVU1

BRZOJAVKA

Primljen od Sarajeva putem krugovala

Vrieme
7. XII u 19 s. 06 m.
NAJURNIJE!

Adresa: MINDOM GLAVNI STOER ZAGREB

Promet na eljeznikoj pruzi izmeu Zenice i Zavidovia jo nije

uspostavljen zbog toga to kod eljeznike postaje Nemila Odmet-
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 5, reg. br. 7/1-4.
nici vatrom uznemiravaju radnike stop S nae strane vre ;
energine represalije u okolici stop

III. D O M O B R A N S K I Z B O R OP. Br. 474

M.P. General Luki2

2
Mihailo.

BR. 355
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI SLAVONSKI BROD OD 10.
DECEMBRA 1941. VELIKOJ UPI POSAVJE O OTPREMLJENIM
PRAVOSLAVCIMA IZ SLAVONSKOG KOBAA U LOGORE1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

KOTARSKA OBLAST
SLAV.BROD
10. prosinca 1941.
Broj 393 Pr/1941.

Predmet: Grkoistonjaci iz Slav.

Kobaa,
- odpremljeni u logor. -

Na Taj. 674/1941.

VELIKOJ UPI POSAVJE

BROD.

Po nareenju od 25. studena 1941. izvjeuje se, da su po

ustaama iz Slav. Kobaa odvedeni Sava Vukoti, Andrija Umlje-
novi, Ostoja Trivanovi, Milan Sirovini, Bogoljub Jovanovi,
Milan Mrvo, Ranko Trnini, Aleksa Geci, Petar Cin, Stevo
Zrni, Stanko Miloji, Nikola Cvjetanovi, Ilija Kotruc i Gligonje
krpan. Veinom su oenjeni. Sava Vukoti, kroja, Andrija
Umljenovi, posjednik, Ostoja Trivanovi posjednik, Bogoljub
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 174, reg. br. 20/4-6.
Zoranovi, posjednik, jesu imuni, a ostali su srednjeg gospodar-
skog stanja. Milan Mrvo je umirovljeni obinski blagajnik.
Po nareenju naslova od 21. srpnja 1941. str. pov. 16 i od
30. srpnja 1941. str. pov. 19 po orunikoj postaji u Oriovcu
odpremljeni u logor (u Gospi) sliedei seljaci: Duan Dragun,
Mitar Dragun, Nikola Vojvodi, Milo Miloji, Mitar Trnini,
Duan Samardija, Jovo Zrni, Zarije Petrovi, Stevo Stanisavlje-
vi, Mitar Trivanovi, Jovo iri, Jefto Pani, Milan Miloji,
Stojan Arbutina, Petar krpan, Jefto Umljenovi, Duan Miloji,
Rade Medakovi, Vaso Miloji, trgovac, Ilija Dugandija, kroja,
Savo Jovanovi, trgovac Mitar Tatmirovi, brija Joco Pandi i
licitar Milo Vojvodi.
Svi su srednjeg imovnog stanja, a imade ih i siromanijih, no
Ilija Dugandija je imuni trgovac, a ena mu je Hrvatica uiteljica.
U Kobau nije bilo nereda od strane grkoistonog stanovni-
tva.
Prije nekoliko godina je etniko udruenje prestalo radom.
Ne treba oekivati nikakvih nereda. Prelaz na rimokatoliku vjeru
jest u dobrom razvitku. Do sada je veini izdana potvrda, da su
najavili prelaz. Drugi dio je podnio molbu obinskom poglavar-
stvu, a samo jo nekoliko obitelji nije to zamolilo.
Prema obenitim prilikama ne moe se nai nikakva zapreka,
da se odvedeni puste kui na slobodu iz logora, ukoliko iznoenje
prilika u logoru ne bi donielo pogoranje prilika.
S molbom na znanje.-

Za Dom spreman!

Kotarski predstojnik:
M.P. /potpis neitak/
 BR. 356
ETNIKI LETAK UPUEN SRPSKOM NARODU I ETNICIMA
0 STRADANJU SRBA U NDH I RAZLICI IZMEU NJIH I
KOMUNISTA1

S VEROM U BOGA ZA KRALJA I OTADBINU.

SRPSKOM NARODU I ETNICIMA

Na srpski narod u Bosni i Hercegovini morao se dignuti na

ustanak da odbrani gole ivote, sprei unitavanje svoje imovine
kao i prisilno raseljavanje iz krajeva gdje ivi preko 1300 godina.
Ustae su nas klali, muili, palili domove i otimali imovinu,
ucenjivali pojedince da ustaama predaju svoju pokretnu imovinu,
da ih posle toga opet pobiju ili odvedu u koncentracione logore,
gdje mnogi nikada nisu ni stigli jer su ih putem ubijah. Tako je
na podruju Hrvatske drave pobijeno, ivih spaljeno i u najteim
mukama pomrlo 382000 nevinih Srba ena i dece. - Sa istreblje-
njem i unitenjem srpskog naroda trebalo je i dalje da se nastavi
1 samo je spontani ustanak pravih srpskih boraca i rodoljuba to
spreio, ali se u srezovima gdje jo vladaju ustae nastavlja sa
ubijanjem srpskog naroda.
U svetu borbu: za Krst asni i slobodu zlatnu, za Kralja i
otadbinu, za srpski narod i srpsku pravoslavnu vjeru pradedovsku
digli smo se samo kao srpski etnici. Meutim u pojedinim
optinama pojavili su se komunisti koji su mnoge nae borce
uvrstali u redove partizana, objanjavajui neukim srpskim selja-
cima da su partizani pristae svih politikih stranaka. Vremenom
se dokazalo da se time ele zavesti nai borci i prestaviti ih svuda
kao pristae komunistike stranke, to oni nikada nisu ni bili niti
mogu biti.
Nametnut im je ne narodni pozdrav pesnicom u mjesto naeg
vojnikog pozdrava, a na kape su im stavili petokrake .zvijezde
da bi time vidno odvojili prave etnike od pristaa komunistike
stranke. Meu svim neukim seljacima, dobrim i estitim, povedena
je bezobzirna propaganda, ne vie za srpski narod i njegove
svetinje i ideale, nego za komunistiku stranku. Kada su posle
nae vojnike i dravne nesree, prestale da postoje sve partije

1
Overen prepis originala u VII, Vojni arhiv, ANDH, k,143-c, reg. br. 6/9-6
U propratnom aktu Orunike postaje Mokro upuenom 4. orumkoj pukovnij
stoji da je letak pronaen 10. decembra 1941. u Han-Derventi.
koje su nas zavaale i delile i do propasti dovele, ne moemo
priznati pravo ni komunistikoj stranci da to ini i u istoj srpskoj
sredini.
Mi se borimo za bolju budunost srpskog naroda od Bugarske
granice do Jadranskog mora i od Soluna do Subotice i ne
priznajemo nikakve posebne narode, kao to su Crnogorci, Bo-
sanci i Makedonci, kako nas sve nazivaju komunisti, nego prizna-
jemo samo srpski narod. Nas Srbe, ma gdje mi ivili, nesmiju
deliti rijeke i planine, kao to nas od brae u Americi ne dijele
ni mora ni oceani.
U borbu za slobodu uli smo svi pod svojim pravima nelanim
imenima, jer koje reio da svoj ivot da za narod ne treba ni da
se toga stidi niti plai ma ega ni za sebe ni za svoje najmilije.
To kod komunista nije isti sluaj. Naim seljakim borbenim
etama nametnuti su za komandire i politike komesare ljudi koji
nisu nae krvi srpskog imena i nae vere srpskopravoslavne. Razni
jevreji, Turci i Hrvati, od kojih neki i do jueranji ustaki vojnici
i oficiri, pod imenima: Ilija, Aim, uro, Duan, Momilo, Bijeh,
Crni, Cigo i kakvih sve imena nemaju pretstavljaju se naim
borcima kao Srbi i nametnuti su im za etovoe, komandante
bataljona, pohtike komesare i sudije prijekih sudova. Samo one
muslimane koji su se i za vrijeme vladavine i terora ustaa pokazali
da su po narodnosti Srbi priznajemo za svoju brau i prave borce.
Jasno je da takvim ljudima, s kojima nas nita zajedniko ne vee,
jer se oni ne bore za srpski narod nego za partiju, stoje kao
smetnja srpski etnici i njihove voe. - Zbog toga nas tajno kao
i na javnim zborovima napadaju da smo petokolonai, da odmah
poshje toga isturaju natpise kojim nas osuuju na smrt. Ali trebaju
da znaju, da se mi smrti ne bojimo, jer je ceo srpski narod poao
u borbu na ivot ih smrt i on se neda istrebiti.
Na da 6 novembra o.g. voe komunista napah su na koman-
danta bosanskih etnikih odreda na zboru u Rogatici kao i na
oficire srpskih etnika da su petokolonai, te da su primili od
Italijana dva ipo miliona hra i da ele u Bosnu dovesti 15000
Nemaca, da oni ugue srpski ustanak.
Tanosti prepisa originala koji se nalazi kod zapovjednika
zagrebake konjanike pukovnije, tvrdi:
Zapovjednik postaje, narednik:
M.P. Jazvin2

2
Sulejman.
 BR. 357
IZVETAJ KOTARSKE OBLASTI VARCAR VAKUF OD 11 DE-
CEMBRA 1941. O STRADANJU PRAVOSLAVNOG STANOVNI-
TVA POSLE PALJENJA NJIHOVIH SELA1

RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA

NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

Broj: 65450 - 1941. Zagreb, 29. prosinca 1941.

Predmet: Stanje u kotaru Varcar
Vakuf.-

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

ZAGREB

Velika upa Pliva i Rama 2 - Jajce u dopisu br. 3788/41 od

11. prosinca o.g. javlja:
Kotarska oblast u Varcar Vakufu svojim dopisom broj
5028/41 dostavlja slijedee:
Izvjetava se Naslov, da je grko-istono puanstvo poslije
palenja sela: Gustovora, Sehovci Bjalajce u ogromnom strahu i u
mirnim selima.
Njihovi prvaci iz mirnih sela dolaze ovoj Kot. Oblasti i trae
garanciju, da nee biti uznemirivani, a sa svoje strane jame za
red i mir kao i pokornost vlastima.
To se odnosi na sela: irakovac, Barine, Magaldol, Kotor,
Kopljevii i Podorugla."
Dostavlja se prednje s molbom na uredovanje.

Za Dom-spremni!
Zamj. upravitelja:
M.P. /potpis neitak/

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 69, reg. br. 1/1-2.
U izvetaju stoernika upe Pliva i Rama Ministarstvu unutranjih poslova
od 15.10. 1941. o situaciji u kotarevima Jajce, Gornji i Donji Vakuf iznosi poloaj
pravoslavnog ivlja, gde izmeu ostalog navodi: Kotar Gornji Vakul je u
apsolutnoj veliini pravoslavni a kotar Jajce u relativnoj.
Muslimani su na drugom mjestu. Pravoslavni su u velikoj veini odbjegli u
ume a muslimani su takoer napustili svoje kue i povukli se u gradove, tako da
su sela veinom ostala pusta a takova sela su sva spaljena. Katohci su skoro svi
 BR. 358
IZVETAJ ORUNIKOG KRILA LIKO PETROVO SELO OD
11. DECEMBRA 1941. 0 ZLOINIMA USTAA PREMA PRAVO-
SLAVNOM IVLJU NA SVOJOJ TERITORIJI1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNITVO
2. PJEAKE DIVIZIJE
Broj 625 TAJNO
U Bihau, dne 11-XII-1941 iajinu

Predmet: izvetaj o
situaciji dostavlja.-

ZAPOVJEDNITVU I. DOMOBRANSKOG SBORA.-

Oruniko krilo Liko Petrovo Selo dostavilo je:

Sa teritorije orunike postaje Liko Petrovo Selo bilo je
svojevremeno iseljavanje grko istonjaka. Za ovo su bili odreeni
redovni ustaki odredi iz Bihaa, i divlje ustae iz okolnih sela.
Po zavrenoj sehdbi su neke ustae neprimjetno upah u grko-isto-
njaku crkvu, te istu svu iznutra demolirali, tako da nije nita od
svetinje ostalo, to ovo vrea mjesno puanstvo.

ostali kod svojih kua." Zatim daje predlog za iseljavanje cjelokupnog pravoslavnog
stanovnitva: Po mome miljenju i po onome to vidim na terenu stekao sam
uvjerenje da je jedini izlaz potpuna evakuacija pravoslavlja iz ovih krajeva ili bolje
reeno iz svih krajeva gdje se zadravaju pobunjenici. Nakon evakuacije pravoslav-
nih trebalo bi pokupiti sa terena sve ono sa im se ovjek moe hraniti. Na taj
nain bi im se onemoguila ishrana i na taj nain oduzela bi im se mogunost
obavjetavanja, sakrivanja i zimovanja."
0 stanju Srba u Donjem Vakufu iznosi: U Donjem Vakufu nalazi se oko
500 pravoslavnih od kojih je 85 bilo stavljeno pod pokretni preki sud, 25 je osueno
na smrt 60 je osloboeno od suenja. Ovo puanstvo koje se nalazi u koncentra-
cionom logoru u Dolnjem Vakufu nemogue je pustiti na slobodu njihovim
kuama, budui da su im kue za vrijeme operacija popaljene, a i vie je nego
sigurno da bi se muki lanovi odmah odmetnuli dok bi ene i djeca jatakovali
kao to to ini sve pravoslavno puanstvo ovog kraja. Radi toga molim upute, ta
da se s istima radi." Vojni arhiv, ANDH, k. 213, reg. br. 47/3.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61, reg. br. 19/2.
 Ovo se nije moglo od strane orunika ove postaje spreiti jer
su orunici bili preslabi.
Grko-istonjaki narod ove teritorije potpuno znade da je
njihov narod potuen. Ranije se moglo ovom narodu tumaiti, da
su njihovi ljudi otjerani na prisilan rad, ah sada narod vidi da to
nije istina. Sa ove teritorije ima 3 lica koja su pobjegla ba sa lica
mjesta gdje su imah biti pogubljeni, i ta lica ostalom narodu priaju
da su njihovi ljudi izginuli i kakva ih je sudbina zadesila. Sada je
narod ogoren prema dravnim slubenicima, a osobito protivu
orunika ove postaje, jer narod mish da su svemu tome krivi
orunici, jer raunaju da su orunici i dravni slubenici znali kuda
se vode njihovi ljudi ali nisu htjeli rei.
Grko-istonjaci su izmeu sebe izvrili popis nestalog naroda,
te su ustanovili da fali 856 to mukih, to enskih, a meu ovima
i neto dijece. Ovaj popis je izvren u opim Liko Petrovo Selo,
te su ovaj manjak nali samo iz ovog postajnog orunikog
zapovijednitva. Ove navode poverilo mi je lice koje pripada
grko-istonjacima. Meu njima ima i pretnje prema orunicima
od strane naroda.
Nadalje ovo lice je izjavilo, da ovaj narod jedva eka da neko
od viih inovnika, doe u Liko Petrovo Selo, da e se tada
narod skupiti, te tog inovnika povesti da vidi kakova je sada
crkva, i da e to lice pitati za njihove nestale ljude.
Najvie na sve ovo ovaj narod podsjeaju grobovi koji se
nalaze po njivama i ispod crkve, jer su neki ljeevi sasma plitko
zatrpani, pa su iste ljeeve ak i psi iskopavali. Sve ovo narod
dira te narod zbog toga bjesni. Ovi su grobovi s vremena na
vrijeme popravljaju odnosno potrpavaju. Narod za svakog zna ko
je tu stradao ivotom.
Ovi grobovi bi se trebah sa ovih njiva skloniti, te bi narod
svremena na vrijeme ovo zaboravio, a dok narod ovo stalno gleda
potsjea ga na mrnju prema Hrvatima."
Poznavajui ope prilike u tom vriemenu nalazim da su
navodi toni.
Miljenja sam da bi pitanje rasijanih i ne dovoljno zatrpanih
ljeeva razmotriti za cijeli teritorij Bosne i Like.
ZAPOVIJEDNIK
pukovnik
Tomaevi2

2
Ivan.
Faksimil dokumenta br. 358
 BR. 359
IZVETAJ ZAPOVJEDNITVA VOJNE KRAJINE OD 14. DECEM-
BRA 1941. GLAVNOM STOERU MINISTARSTVA DOMOBRAN-
STVA O ODNOSIMA SA ITALIJANSKOM VOJSKOM I TVRDNJI
ZAPOVJEDNIKA MIRELIA DA HRVATSKA VOJSKA PALI KU-
E, PLJAKA I UBIJA SRPSKE ENE I DECU1

Zapovjednitvo
VOJNE KRAJINE
Vojni odjel
Oev Broj 1381/Taj.
14. prosinca 1941 g.
SAPAJEVO

Odnosi sa talijanskom vojskom.- 2

PREDSTOJ. POGLAVNIKOVOG VOJNOG U R E D A 3 kom.

VOJSKOVOI - DOGLAVNIKU 1
MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA
OEVIDNI odjel 2

Savezno nalogu Vojnog Ureda Poglavnika V.T.Br. 642 od 8.

studenog o.g. dostavljaju se pojedini sluajevi koji ukazuju na
odnose izmeu talijanskih i naih eta na podruju Vojkre:
- Pripravnik financ. strae Butkovi Nikola dne 12. XI. 1941.
g. uputio se za Viegrad gdje se je prikljuio Hrvatskoj vojsci i
nekoj grupi financa, te u zajednici sa njima iao do Foe. U Foi
su se financi odvojili od vojske i poli za Kalinovik. Usput isti
financi pali su u ropstvo etnika u selu Vratio gdje su svi bili
opljakani zatim nareeno im da skau u jamu to su i morah
uiniti. Imenovani je tom prigodom ostao u jami visei o jednom
kamenu i nakon izvjesnog vremena se spasio, dok ostala 3 financa

1
2
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 61-a, reg. br. 29/15.
O odnosima sa italijanskom vojskom, Zapovjednitvo Vojne Krajine uputilo
je izvetaj Glavnom stoeru 4. novembra 1941. gde se, izmeu ostalih pnmera
loe saradnje, navodi sledee: Talijanske vojne vlasti na zahtjev ovih knumara
poslali su u financijalni razdjel jednu svoju patrolu praenu jednim Srbinom, koji
je zaplijenjenu kriumarsku robu uzeo u popis, a dva talijanska narednika, koji
su bili u patroli, izrazili su se da financi nijesu smjeli tu robu zaplijeniti i da im
se zaplijenjena roba ima povratiti. Kada se je zapovjednik razdjela protivio
povraaju ove robe, jer je monopolska roba, koja je po zakonu zaplijenjena, jedan
talijanski narednik iz patrole izrazio se je: 'Gdje su Vam bili zakoni kada ste ubijali
Srbe' i dodao da na zakon za njih ne vrijedi." Vojni arhiv, ANDH, 61-a, reg.
br. 7/15-1.

903
 ostali su na dnu jame, te mu nije nita dalje poznato o njihovoj
sudbini.
Orunitvo u Foi kako izgleda nije moglo poduzeti akciju
za spasavanje jer su u tome bili spreeni po talijanskim vlastima.
- Sredinom studenog komunistiko-etnike bande obustavile
su saobraaj na putu Kalinovik-Foa u mjestu Dobre vode -
Vratio" udaljeno od Kalinovika 11 km.
- Poto Tahjanske vojne vlasti nijesu htjele da put oslobode
dana 23. XI. o.g. oko 11 sati sa satnijom iziao je zapovjednik
samostalnog konjanikog odjela u Kahnoviku, satnik Kramari
prema Dobrim vodama i Vratlu, da oslobodi put prema Foi.
Tada je satnija dola do Grede Stijene sjeverno od k. 1139. i od
sela Borija. Poslije dva sata i 30 minuta borbe uspjela je satnija
da potisne jaeg neprijatelja i da ovlada svim tim poloajima. Za
ovo vrijeme neki seljaci grko-istone vjere iz sela Sivolja i Borija,
te Jelalc doli su kod zapovjednika Tahjanske vojske u Kahno-
viku i izjavili da Hrvatska vojska i milicija pale njihove kue -
pljakaju i da ubijaju njihove ene i djecu.
Kada je satnik doao na gore pomenuti poloaj i bio 100
metara od prvih kua udaljen od sela Borija - naila su tahjanska
borna kola zajedno sa njihovim zapovjednikom majorom g. Mirelli
Antonio. Nadporunik Zildi Nezir sa jo nekoliko vojnika poao
njemu u susret da nebi eventualno njih gaali, odnosno da mu
objasni gdje se oni nalaze.
Kada je nadporunik Zildi doao do zapovjednika talijanske
vojske g. Mireli i pozdravivi ga, ovam mu nije niti ozdravio, niti
ga je pustio da govori, ve odmah sa najgrubljim tonom viui
poeo da mu govori, da su oni doli da pljakaju i da ubijaju ene
i djecu, te da pale kue. Odma je naredio da naa vojska smjesta
ide u vojarnu, poslije je odmah dao pozvati satnika Kramaria,
te mu je isto rekao u istom tonu i nainu da sabere vojnike i da
ide odmah u vojarnu viui nema etnika" i ako su etnici
ostupajui pucah na nau vojsku i na Talijana.
Ma koliko mu je satnik Kramari htio objasniti, da im nije
cilj pljaka, paljenje i ubijanje, on nije htio da poslua, niti je htio
sa njima da razgovara, ve je naredio da odmah skupi vojnike i
vrati se u vojarnu.
Za vrijeme ove akcije sa strane nae vojske nije niti jedna
kua zapaljena niti opljakana, a niti je tko poginuo od ena i
djece.
Prije polaska na ovu akciju satnik Kramari izvjestio je
zapovjednika Talijanske vojske g. Mireh, koji je bio sa tom
akcijom saglasan.
 - Od 1 prosinca nae vlasti svojski i forsirano traile su i
molile zapovjednika talijanskih vojnih snaga, da nam ukae nunu
pomo. Nije nam i pored velikog navaljivanja i objanjavanja
uspjelo da sklonimo njihova zapovjednika na bilo kakvu pomo.
On nije odobrio naoruanje naih pouzdanih graana, nije odobrio
upotrebu nae vojne snage i orunitva na terenu, a niti je dao
svoju snagu. Naprotiv je insistirao na tome da nae vlasti bezu-
vjetno povuku nae ugroene orunike postaje u Trebinje. Kada
je zatraen pismeni nalog za ovo, to je odbio. Kada je bio
upozoren od strane naih vlasti blagovremeno izvjeen to se
priprema i kako e se stvari razvijati, ako se prema sumnjivcima
ne preduzmu na vrijeme represalije, odgovorio je da ovo sada
nije etnika, ve komunistika akcija iz Crne Gore, jer da sada
odmetnici napadaju i njihovu vojsku, a ne samo nau kao prije.
Traeno je od njega odrijeene ruke za postupak prema sumnjivim
tipovima i komunistima te nesmetano izvianje shodno naim
pozitivnim zakonima, ali za tu akciju nije dobiveno ovlaenje,
ve naredio da moemo prikupljati podatke i njemu predloiti na
odobrenje to se eli, pa da e on kasnije donijeti odluku. Kada
su mu predoene teke poslijedice za nau mladu dravu, koje
proizlazi iz dosadanjih poputanja i naputanja, jer da smo u
mjestu utvrivanja naih hrvatskih vlasti u ovim krajevima istu
oslabili, odgovorio je da on za sada nema raspoloivih snaga za
veu akciju, ali da e je dobiti i tada preduzeti potrebno. Tako
naa moljakanja i albe nisu naile na odziv sve do danas a mi
smo mnogo toga izgubili na terenu kako u ljudima, materijalnim
dobrima, tako i sa gledita opih dravnih probitaka, a na se
narodni neprijatelj bolje obskrbio i jae proirio.
- Dne 2. prosinca 1941. oko 3 sata prekinuta je brzoglasna
veza postaje Jasen, voda Bilee, sa Bileom i Trebinjem. Oko 21.
sat opkoljena je i napadnuta po etnicima i tako je napad sa
manjim prekidima trajao do 3. XII. o.g. u 10 sati. U napadu je
prema izjavi zapovjednika postaje uestvovalo 500-600 etnika.
- Dne 3. o.mj. poruila je postaja Jasen talijanskom vojnom
zapovjednitvu po jednom graaninu i traila pomo. Saznavi za
ovo vodnik Trebinjskog voda, odmah je stupio u vezu sa naim i
talijanskim zapovjednikom u Trebinju i traio akciju u cilju
osloboenja postaje, kada ve nisu prije toga osloboene postaje
Lastva i Grab. Ovo tim vie radi veze Trebinja i Bilea, jer je
postaja Jasen na glavnom putu prema Bilei. I pored intervencije
i molbe nije uspjelo ovu pomo dobiti, a niti odobrenje, da joj
prui pomo snaga nae vojske i orunitva. I ovdje je bio izgovor
 kao i za ostale postaje da su banditske snage velike a njihove male
i da je ova postaja morala izvriti povlaenje u Trebinje. Povlaenje
su izvrili pod borbom. Dvanaest sati prije toga povlaenja
povuklo se je sa postaje Jasen 38 talijanski vojnika, koji su
pripadah napadnutoj koloni. Povlaenje su izvrili bez oruja koje
su prije odloili u jedan kamion i povezanih ruku, kao navodni
ranjenici izvrili povlaenje i tako se probili kroz redove odmetni-
ka.
- Dne 3. prosinca 1941. do pred zoru drala se orunika
postaja Grab Zubci i ula se borba oko iste, prema izvjetaju
Tahjanske financiske strae u Jablan Dolu, 4 km. jugo-zapadno
od postaje Grab. Poshje toga za sudbinu ove postaje nezna se.
Talijani i ako stanuju u jednoj dravnoj baraki nisu napadani,
premda su po njihovoj izjavi bili jedne noi opkoljeni. Inae da
se naoruane etniko-komunistike bande kreu po terenu oko
Graba.
Premda je ta talijanska financiska straa vezana brzoglasom
sa svojim vojnim i ostalim vlastima prema Konavljima i Boki, od
te strane nije dolo do nikakve akcije u cilju osloboenja orunika
u Grabu. Tako nije uslijedila akcija osloboenja ni od strane
Trebinja, i ako je na tome ovaj vod i ostale nae vojne i upravne
stareine u Trebinju stalno insistirale.
- Dne 3. prosinca 1941. pred veer stiglo je u Trebinje oko
700 faista navodno iz Dubrovnika. Odmah izdana naredba od
Tahjana za kretanje graana do 18 sati i totalno zamraenje
stanova i javne rasvete. Iste veeri u dva maha pucao je puko-mi-
traljez talijanskih snaga prema selu Tudorii zapadno od Trebinja.
Cilj je bio proiavanje sumnjivog terena. Bilo je pucanje i topova
iz Trebinja. Druge akcije nije bilo, niti rezultati tih akcija nisu
poznati.
- Jedini put za ishranu ostao je jo preko Kalinovika za
Mostar.
Komunisti znah su za ovaj put, te su pokuavah nekoliko
puta, da taj put osvoje i obustave saobraaj.
Do dolaska tahjanske vojske ove su se navale odbijale uz
vehke gubitke po etnike, ah po dolasku Talijana u Kahnovik oni
su kao saveznici - preuzeli garanciju bezbjednosti i tako se
zajedniki prepustilo njima na uvanje. Kroz neko izvjesno vrijeme
etnici su zauzeli selo po selo, a nijesu ni odlazili iz onih sela,
koja su bili ranije zaposjeli, te su na koncu i ovaj saobraajni put
zauzeli i doli u neposrednu blizinu Kalinovika. Izbjeglice, putnici,
otputeni vojnici sve se to nalazi u Kalinoviku traei izlaza da
ode prema Foi, ali naa vojska bila je zato nemona da im olaka
ovaj prolaz. Ispostava hrani taj narod jo sa malim raspoloivim
srestvima.
etnici su zauzeh i Gorade i mnoga sela do Kopaa popahli.
Vojska u kohko je bilo i orunika povukli su se preko Foe i
emerna u Gacko. Tako su etnici zauzeh i Jele u kotaru
Foanskom, a talijanska vojska je zapovjedila Hrvatskoj vojsci u
Foi i ta se vojska takoer povlai prema Gacku.
- Pri odlasku hrvatske vojske iz Viegrada naim slubenicima
reeno je od strane talijanskih vlasti da i dalje ostanu u slubi,
jer e ju imati potpunu zatitu u svakom pogledu. Meutim ve
u prvih dana osjetilo se je jaka saradnja izmeu etnika i tahjana,
etnici su po Viegradu slobodno se kretali po uhcama i naoruam.
Od naeg inovnitva prvo su otpustili ravnatelja pote i njegovog
zamjenika, promjenili opinsku upravu, tako da su postavili za
naelnika Nikolu Beranca, a u odbor su uzeli etvoricu grko-isto-
njaka i etvoricu muslimana. Dne 25. studenog u 5 sati po uhcama
Viegrada kretali se oko 100 etnika potpuno naoruani idui i
pjevajui pjesmu SPREMTE SE SPREMTE ETNICI SILNA E
BORBA DA BUDE, U ONOM GRADU SARAJEVU". Po
Viegradu vieni su etnici kako lumpuju sa talij anima po gostionama
po cijelu no. Kada je naa vojska otila iz Viegrada za Sarejvo
talijani su ili pod etnikom zastavom po uhcama Viegrada.
Kada su hrvatske vojne jedinice izali iz Viegrada, etnici
su odmah otvorili eljeznicu Viegrad - Uice kamo su izdavali
propustnice svojim ljudima i enama odakle su donosile razne
ivotne namirnice i u Viegradu prodavah samo svojim ljudima
uz vrlo niske cijene, doim naim ljidima nisu htjeh nita prodavati.
etnici po Viegradu priaju, da su Njemci u Srbiji svi
zarobljeni, i da se nalaze po prisilnim radovima po Srbiji, te da
na radio nije govorio Kota Peanac, nego da je to propaganda
Njemaka.
Jedan doljak iz Beograda je priao, da su komunisti opkohli
Beograd i da je Kota Peanac u istinu govorio na radio, a da
njemci svaki dan uzimaju za taoce vienije Beograane, te da ih
strieljaju.
U.Z. ZAPOVJEDNIKA:
Oruniki pukovnik
Jako vije vic3

3
Stjepan.
 BR. 360
ODLUKA VLADE NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE OD 14.
DECEMBRA 1941. O STUPANJU U RAT PROTIV SJEDINJENIH
AMERIKIH DRAVA I ENGLESKE1

HRVATSKA JE STUPILA U RAT

protiv Engleske i Sjedinjenih drava
na strani velevlasti i ostalih drava Trojnog pakta

ZAGREB, 14. prosinca. Danas u 10 sati prije podne odrana je

u Predsjednitvu vlade vana sjednica hrvatske dravne vlade pod
predsjedanjem Poglavnika. Sjednici vlade prisustvovali su svi
hrvatski dravni ministri i dravni tajnici.
Za vrijeme dok se odravala sjednica vlade u velikoj sveanoj
dvorani bana Jelaia sakupljali su se predstavnici stranih drava
akreditirani kod Nezavisne Drave Hrvatske i zajedno s vojnikim
atacheima.
U velikoj dvorani ve su se nalazili svi lanovi hrvatske
dravne vlade na elu s podpredsjednikom drom Daferom
Kulenoviem, svi dravni tajnici, dravni ravnatelji i proelnici.
Strane drave predstavljah su preuzviena gospoda: njemaki
poslanik Siegfried K a s c h e sa savjetnikom poslanstva von T r o 1 -
lo, talijanski poslanik Raffaele C a s e r t a n o s viim predstavni-
cima talijanskog poslanstva, madarski poslanik Franjo pl. M a -
r o s s y , bugarski poslanik Jordan M e k a r o v , panjolski posla-
nik Don Vincenze, dr Gonzales y Amar della T o r r e , slovaki
poslanik dr. Jozef C i e k e i tajnik rumunjskog poslanstva Veno
C a m p e a n u , koji je zastupao iz Zagreba odsutnog rumunjskog
poslanika Buzdugana.
Nadalje je bio prisutan cielokupni hrvatski generalitet na elu
sa zapovjednikom kopnene vojske generalom t a n c e r o m i
proelnikom Poglavnikove vojnike kue generalom P e r e v i -
em.
Bio je prisutan i voa faistikog narodnog pokreta kod
Ustakog oslobodilakog pokreta, general-porunik dr. Eugenio
Coselschi.
U odreeno vrieme Poglavnik se pojavio u sveanoj dvorani.

Odluka je objavljena u Nedeljnim viestima" br. 2 od 15. decembra 1941.

u lanku pod nazivom Hrvatska je stupila u rat". Prepis lanka se nalazi u Voinom
1
arhivu, ANDH, k. 239, reg. br. 16/5.
 Poglavnik se zatim stavio u sredinu dvorane i proitao
sliedeu odluku hrvatske dravne vlade:

ODLUKA HRVATSKE DRAVNE VLADE

NAJNOVIJI DOGAAJI, KOJI SU DOVELI DO STUPA-

NJA SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA U RAT, TRAE
DA I VLADA NDH ZAUZME SVOJE STANOVITE. RAT
IZMEU USA I JAPANA ZAVRETAK JE ONIH NASTOJA-
NJA SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA, KOJA SU
DUGO VE PRIPRAVLJENA NA SVE VEE PROIRENJE
DANANJEG RATA. KOD TOGA JE BJELODANO NASTO-
JANJE SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA, DA TAKVIM
RAZVOJEM PRILIKA STVORE ZA SE PREMONI POLO-
AJ, NA TEMELJU KOGA BI TADA SVE OSTALE NA-
RODE U SVE VEOJ MJERI PODVRGLE SVOME PLUTO-
KRATSKOM GOSPODARSTVU. I ODNOS USA KAO I
VELIKE BRITANIJE PREMA HRVATSKOM NARODU I
DRAVI POKAZUJE TU ISTU VOLJU.
MI SE HRVATI OSJEAMO LANOM EVROPSKE
ZAJEDNICE, KOJA SE BORI ZA SVOJU SLOBODU. NAA
MLADA DRAVA ODLUILA JE, DA U DUHU NOVE
EVROPE SUDJELUJE NA OBLIKOVANJU BUDUNOSTI.
MI ZNADEMO, DA TO IZISKUJE NAPON SVIJU SNAGA
I MNOGU RTVU, JER SAMO POBJEDOM U ZAJEDNI-
KOJ BORBI MOE SE IZVOJEVATI TA BUDUNOST.
STOGA SE NE OSJEAMO SAMO TROJNIM PAKTOM
OBVEZANI PREMA NAIM VELIKIM SAVEZNICIMA,
VE PODPUNO PO NAEM NAJDUBLJEM UVJERENJU,
KADA UTVRUJEMO, DA I NEZAVISNA DRAVA HR-
VATSKA PROGLAUJE RATNO STANJE SA SJEDINJE-
NIM AMERIKIM DRAVAMA I SA VELIKOM BRITANI-
JOM. HRVATSKI NAROD UZIMA NA SE SVAKU DU-
NOST I SVAKU RTVU, KOJA IZ TOGA PROIZLAZI,
UVJEREN, DA E MU TO PO POBJEDONOSNOM
SVRETKU OVOGA RATA BITI OD NAJVEE PROBITI.
Nakon toga Poglavnik pristupa njemakom poslaniku Preu-
zvienom K a s c h e u, te talijanskom poslaniku Preuzvienom
C a s e r t a n u , kojima se rukuje. Iza toga isto to ini s ostalim
prisutnim diplomatskim predstavnicima i generalima.
Zadravi se s prisutnim odlinicima u kratkom i srdanom
razgovoru Poglavnik se u 10.45 povukao.
 BR. 361
PREDSTAVKA VELIKOG UPANA GACKA I LIKE OD 15. DE-
CEMBRA 1941. KOMANDANTU DIVIZIJE RE" O LOOJ SA-
RADNJIITALIJANSKIH VOJNIH VLASTI SA HRVATSKIM GRA-
ANSKIM VLASTIMA PO PITANJIMA ODNOSA PREMA
SRPSKOM IVLJU1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

- VELIKA UPA
GACKA I LIKA
V.Z.Broj 96/41.

U Gospiu, dne 15. prosinca 1941

Predmet: Suradnja Talijanskih vojnikih vlasti

sa Hrvatskim graanskim vlastima

NJEGOVOJ EKSELENCIJI GENERALU

O BATTISTA DABBENI
Zapovjedniku pjeake Divizije RE"
Gospi.

Da bi se u smislu postignutog sporazuma izmeu predstavnika

Talijanske vlade i zapovjednitva II. armate s jedne strane i
predstavnika Hrvatske Vlade s druge strane na pregovorima
voenim 15. i 16. studenog 1941 - izvela djelatnost - u punom
skladu izmeu talijanskih vojnikih i Hrvatskih graanskih vlasti
i ta djelatnost usmjerila u pravcu ubrzanja i uvrenja postupka
za pacifikaciju i normalizaciju" i na podruju povjerene mi Velike
upe, u kome se takoer treba vriti takova suradnja i to u duhu
sporazuma o Savezu i napred spomenutog sporazuma o suradnji
posebice pak da se pouri preuzimanje pune kontrole Hrvatskih
graanskih vlasti nad cielim puanstvom" povjerenog mi podruja
- i smatrajui, da je i ovaj moj korak oportun i u suglasju sa u
sporazumu imperativno predpostavljenom najintimnijom i naj-
srdanijom suradnjom izmeu talijanskih vojnikih vlasti i hrvat-
skih graanskih vlasti za postignue navedenih ciljeva slobodan
sam ovim putem Vaoj ekselenciji usrdno izneti sliedee gravami-
noze i zamoliti izdanje remendurnih naredaba i instrukcija podru-
nim zapovjednitvima:
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 222, reg. br. 35/3, 1.1-4. U sastavu
ove arhivske jedinice nalazi se jo pet dokumenata po navedenim pitanjima.
 1/ Zapovjednitvo Vama podrune posade u Graacu dozvo-
lilo je ekshumaciju leeva grkoistonjaka, koji su poginuli kao
protivnici Nezavisne Drave Hrvatske u borbama sa Hrvatskim
Ustaama. Poginuli u svoje vrieme pokopani su u jedan zajedniki
grob nalazei se u blizini sadanje Tahjanske vojne bolnice u
Graacu. Iz toga groba poelo se ekshumirati leeve i obavlja se
prenos tih leeva uz ceremonijalni sprovod na ukop u groblje.
Ekshumacija se vri pod nadzorom tahjanske vojske.
Vrenje ove ekshumacije u sadanjem asu nezgodno je obzi-
rom na konsekventno nelojalno i aktivno borbeno dranje grkoi-
stonjaka u Graacu prema Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, dana-
njem stanju i ureenju drave, pa se ekshumacijom renitentnost
i upornost nelojalnosti grkoistonjaka pogorava i daje moralne
potpore antidravnoj promibi grkoistonjaka.
Na upit kotarskog predstojnika u Graacu zapovjednitvo u
Gospiu dalo je obaviest, da se ekshumacija vri iz razloga javnog
zdravlja.
Ekshumaciju nije trebalo dozvoliti bez prethodne suglasnosti
sa naom vlasti a nije postojala ni preka potreba, da se to ini
sada ve u hladnim danima.
2/ I ako su talijanske jedinice garnizonirane po pojedinim
mjestima, gdje su grkoistonjaci u veini, provodi se s uspjehom
propaganda, da grkoistonjaci nesmiju nita Hrvatima katolicima
prodavati niti od njih to kupovati.
3/ U tim mjestima Kuna se uope ne smatra novanim
sredstvom nego se promee samo dinar.
4/ U Graacu relativno veem garnizonu tahjanske vojske vri
se kao nacionalna tako i dravotvorna promiba srpstva vie se
kroz Graac ivila Srbija, Srbi srbujte, a Vi Hrvati majku Vam
Hrvatsku."
Na intervenciju predstavnika Hrvatskih vlasti zapovjednici
odgovaraju da su to nacionahsti, da nisu komunisti i da nema
razloga uredovanja."
5/ U prisutnosti tahjanske posade iz navedenih mjesta odgoni
se u neekonomino velikom broju blago preko granice druge zone.
Tahjanske jedinice i pojedinci pripadnici talijanske vojske ne
obraaju se za nabavu potrebnih koliina raznovrsne hrane vla-
stima na ovom podruju, gdje je prehrana dirigirana i za puanstvo
u jakoj mjeri ograniena. Pojedinci kupuju i pored organizirane
prehrane unutar jedinica i asnikih minaa velike koliine poje-
dinih artikala.
 Kod ovoga se osim toga plaaju neredovite i visoke ciene.
Na ovaj nain onemoguuje se izvrenje dirigirane prehrane
kako puanstva u uem smislu tako i snabdjevanja unutar trojnog
pakta uobe.
6/ Pojedine jedinice tahjanske vojske izgrauju barake i slino
te puteve na zemljitima privatnog vlasnitva i to vie na orani-
cama i ostalim kultiviranim zemljitima bez prethodnog sporazuma
sa vlasti i pojedincima.
7/ esto se i formalno od strane pojedinih zapovjednitava
istie briga za prehranu odmetnika, nepokornih pojedinaca i
naselja, za koje dravna vlast Hrvatska ne moe smatrati formal-
nom obavezom, da se za njih brine i njih prehranjuje i snabdjeva
artiklima potrebnim za ivot, dok su god oni takovi i ne budu sa
svojim raspoloivim zalihama uli u sklop i aparat dirigirane
prehrane t.j. dok ne budu uobe priznali Nezavisnu Dravu
Hrvatsku i pokorili se njenom ureenju u svakom pogledu, a to
je i dirigirana prehana.
Represalne se mjere, koje sam smatrao potrebnim da izdam
u pogledu zabrane prodaje duhana i soli odmetnicima, nepokor-
nima i nelojalnima ne samo grkoistonjacima nego ma koje vjere
oni bih, ne odobravaju.
Niesam provodio postupak utvrivanja, ali imam punog
temelja, da vjerujem, da pojedini pripadnici tahjanske vojske
nabavljaju vee kohine soh iz monopolskih radnja, i ta sol se
odnosi u nelojalna naselja, njome se trguje na taj nain, to se za
nesrazmjerno malo kohine soli nabavljaju artikli kao to su mast,
meso, ivad i slino.
Na ovaj nain dogaa se i nesvjestno, da pojedini pripadnik
talijanske vojske pomae nepokorenjake, nelojalne, i oruane
protivnike Nezavisne Drave Hrvatske, Poglavnika i vlasti, i
ujedno izigrava zakonske represalne mjere hrvatskih vlasti i rui
autoritet hrvatskih vlasti, a to je najgore podrava se u tajnosti
nepokornost i sprijeava potrebna to bra pacifikacija i normali-
ziranje.
8/ Poglavnikovim zakonskim odredbama dokinute su obine
Mazin, Sruvno i Zrmanja, i podruja ovih obina pripojena su
obini Graac.
Tamonja talijanska zapovjednitva ne respektuju ove Poglav-
nikove zakonske odredbe - navodno - sa izraavanjem, da je to
uinjeno bez prethodne suglasnosti sa talijanskom vojnikom
vlasti.
 to vie sa znanjem i podporom tamonjih talijanskih zapo-
vjednitava uspostavljene su u istim obinama obinske uprave
bez suglasnosti hrvatskih vlasti, bez prethodne prisege Poglavniku
i Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, a takove nelegalne obinske
uprave od strane talijanskih zapovjednitva podravaju se i s njima
se obi, i ako te obinske uprave ni u kakovom kontaktu ne stoje
sa dravnim vlastima hrvatskim, to vie organizirano provode
prominu i oruanu akciju protiv Nezavisne Drave Hrvatske i
Poglavnika.
Sada je upravo dokinut kotar D. Lapac i pripojen ovoj Vehkoj
upi, pa molim da se prednje saobenje protegne i na obine s.
Lapac i Srb biveg Kotara D. Lapac, jer po saznanju i u tim
obinama takovo je nelegalno stanje.
911 ako ne aktivno, ali pasivnim dranjem talijanskih vojnikih
posada i to u mjestima, gdje se i one nalaze, vre se dnevno
napadaji na hrvatski katoliki ivalj, njihovu imovinu i ivote.
Vre se pljake i paljevine: tako su uinih u tikadi i 27 studenoga,
upali su etnici u kuu Marka Zubovia prelaznika iz grkoistone
u rimokatoliku vjeru i odnijeli mu 30.000 Kuna. 30 studenoga
opljakah su u tikadi Josipa Ivania odagnah mu sve blago.
29. studenoga jedna etnika banda napala je zaseljak Smoli
kod Sv. Roka i odagnala 27 komada goveda, 300 ovaca i koza.
30. studenoga u selu ubelii uza sam Graac zapaljena je
jedna kua i jedna tala vlasnitvo ubeh Luke i Nikole, a 3.
prosinca zapaljena je kua, tala i dva stoga siena Ante Tiljka u
Gracu. Istoga dana zapaljena je i uma iznad Malovana predjel
zvani Tremzin".
10/ Talijanske vojne jedinice povukle su se iz pojedinih sela
bez prethodnog obavjetenja naih vlasti tako, da su ta naselja
hrvatskog elementa ostala neosigurana.
11/ Hrvati katolici zatvaraju se od strane talijanskih organa
na jednostavnu prijavu odmetnika grko-istonjaka.
12/ Po naim organima pritvoreni prekrajnici putaju se na
slobodu bez naega znanja, ime se u velike krnji ugled naih vlasti.
13/ Oruje oduzeto naem narodu, kome je to oruje izdato
za hnu odbranu od naih orunikih i vojnih vlasti, ne vraa se
i ako smo u vie navrata ushjed u nune odbrane to traili,
meutim u Graacu nepokorni pucaju, pa kad su ovi pronaeni,
nije protiv njima proveden postupak, a govori se, daje zapoviednik
izjavio, da e se polovina oruja dati za pojaanje orunitva, a
polovina nepokornima.
 Meutim Hrvati katolici zatvaraju se radi posjedovanja oruja
a na prijavu grkoistonjaka.
14/ Uestali su napadi na eljezniku prugu, ruenje pruge,
pa bi bilo potrebno u sporazumu organizirati jai nadzor elj.
pruge.
15/ U pojedinim predjelima skuuje se operacija naih orua-
nih odreda i nedozvljava se inicijativa u gonjenju odmetnika i
komunista.
16/ Uhieni komunisti ne predaju se naoj vlasti, i ako je
saopeno, da to trai najvia dravna redarstvena vlast.
17/ Tahjanske vojnike vlasti raunaju redovno, naime tako
se zakljuuje, da e se mirnim nainom umiriti komunisti, a na
ovo odgovaraju etnici i komunisti ubijanjem naeg ivlja pa i
prepadima i ubijanjem talijanskih odreda i vojnika.
18/ Neprovodi se potpuno razoruanje nelojalnih i aktivno
oporbenih oruanih grkoistonjaka uz najotrije represalije, ako
se razoruanju odapru i ne povrate redovnom ivotu i ne pokore
se dravnoj vlasti Hrvatskoj.
19/ Ukazuje se potreba, da se ostave slobodne ruke za
prethodno sporazumne akcije pacifikacije uz punu moralnu i
oruanu pomo talijanske vojnike vlasti, kako bi se postupno i
to bre proistila pojedina sela od opasnih i hukakih elemenata,
i ujedno podigao kako autoritet Hrvatske oruane snage i hrvat-
skih dravnih vlasti uope u smislu utanaenja.
Sve napried iznieto slobodan sam saobiti zapovjedniku
Divizije i molim da se to uzme kao usrdno saobenje i podpisati
moh, da ovaj dopis ne bude smatran podlogom za iniciranje
kakvog istranog postupka protiv talijanskih jedinica i pojedinaca,
nego samo, da je zajedniki imamo prednje u vidu za postignue
svrha iz uvodno navedenog sporazumnog utanaenja.
Molim pri tom, da zapovjednitvo izvoli ovu Veliku upu
usrdno pomoi na potrebnom poveanju autoriteta Hrvatske vlasti
na cielom podruju i ubrzanju pacificiranja i normalizacije.
Podpisati biti e zahvalan zapovjednitvu na svakom saobe-
nju ma i neugodnih relevantnih opaanja, kako bih mogao sa svoje
strane takova upozorenja uzeti u razmatranje i uiniti, to je
potrebno, da respektivne negative budu blagovremeno uklonjene,
korigirane odnosno modificirane - sve na korist to breg pacifi-
ciranja i normaliziranja prilika, a tako se moe jedino graanska
uprava i u sektorima, koji zahvaaju teritoriju povjerene mi Vehke
upe, u svakom pogledu najpouzdanije i u potpunosti uskladiti
sa svagdanjim delikatnim operativnim momentima fundamentalne
odbranbene uloge saveznike vojske u obalnom pojasu - Takovo
usklaenje politike uprave podpisatom Velikom upanu temeljni
je direktiv u svima nastojanjima i poduzimanim mjerama.

ZA DOM SPREMNI!

VELIKI UPAN

BR. 362
NAREENJE RAVNATELJSTVA USTAKOG REDARSTVA OD
16. DECEMBRA 1941. POVJERENITVU USTAKE NADZORNE
SLUBE BANJALUKE ZA OTPREMANJE PRAVOSLAVACA I
JEVREJA U LOGOR JASENOVAC1

RAVNATELJSTVO USTAKOG REDARSTVA NEZAVISNE

DRAVE HRVATSKE
Broj: Prs.13292-1941.
Zagreb, 16. prosinca 1941.
Predmet:

KRUGOVALNI BRZOJAV

Povjerenitvu Ustake Nadzorne Slube

BANJA LUKA
Na tamonji broj: 1744/1941. od 12. XII. 1941. imadu se
grkoistonjaci i idovi oznaeni u popisima otpremiti u Jasenovac.
O odlasku transporta brzojavno obavjestiti U.N.S. ured III.
Zagreb, Zvonimirova ul. 2, koji e moda jo na putu preuzeti
transport. Jedan popis sa generalijama otpremljenih dostaviti
Zapovjednitvu sabirnih logora u Jasenovac, a drugi ovom Ravna-
teljstvu. 2
O uinjenom obaviestiti ovo Ravnateljstvo.-
ZAMJENIK UPRAVITELJA:
V u t u c v.r. 3

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 173, reg. br. 21/5.
2
Vidi dok. br. 369.
3
Mirko.
 BR. 363
RASPIS MINISTARSTVA PRAVOSUA I BOGOTOVLJA OD 18.
DECEMBRA 1941. SVIM SUDOVIMA O POSTUPKU SA OSUENI-
CIMA I SUDSKIM NADLENOSTIMA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

MINISTARSTVO PRAVOSUA I BOGOTOVLJA

Broj: 94884-1941. Zagreb, 18. prosinca 1941.

VELIKIM IZVANREDNIM NARODNIM SUDOVIMA;

IZVANREDNIM NARODNIM SUDOVIMA; PRIEKIM SU-
DOVIMA I POKRETNIM PRIEKIM SUDOVIMA; DRAV-
NIM TUITELJSTVIMA KOD GORNJIH SUDOVA; SVIM
REDOVNIM DRAVNIM TUITELJSTVIMA.

1./ Od kaznenih sudova stiu ovom Ministarstvu pritube, da

se od Velikih izvanrednih narodnih sudova: Izvanrednih narodnih
sudova, Priekih sudova i Pokretnih priekih sudova prepraaju u
kaznene zavode osuene po tim sudovima osobe na izdravanje
kazne, a da se istodobno ne dostavljaju tim kaznenim zavodima
i osude, kojima su te osobe osuene na kaznu lienja slobode.
Poto prema Propisu 12. zakona o izvrenju kazne lienja
slobode mora presudni sud dostaviti kaznenom zavodu i priepis
osude i to se nalae svim gore navedenim sudovima, da istodobno
s prepraenjem osuenih osoba u kaznene zavode na izvrenje
kazne moraju dostaviti tim kaznenim zavodima i ovjerovljene
priepise osuda, kojima je kazna izreena.
2./ I u suprot ve izdanih naredaba dogaaju se sluajevi, da
gore navedeni sudovi (- izuzevi Velike izvanredne narodne
sudove-) putaju odmah na slobodu okrivljenike, ako izreknu
oslobaajuu osudu. Ovo je pogrjeno, jer prema propisu 1.
zakonske odredbe od 18. srpnja 1941. broj CLXXVII-757-Z.p.-
1941. moe ministar pravosua i bogotovlja svaku kaznenu stvar,
koja je konano rjeena osudom ili zakljukom izvanrednoga
narodnoga suda, priekoga suda ili pokretnog priekog suda,, uputiti
na ponovnu raspravu pred Veliki izvanredni narodni sud, pa su
stoga ti sudovi duni predlagati nakon dovrene rasprave spis u
svakoj pojedinoj stvari ministru pravosua i bogotovlja na ocjenu
i odluku. - Dogodilo se dapae, da je jedan od tih sudova pustio
na slobodu osloboenu osobu i usprot priedloga dravnoga tuite-
1
Prepis u VII, Vojni arhiv, ANDH.'k. 87, reg. br. 11/37.
lja, da se pridri u istranom zatvoru do odluke ministra pravosua
i bogotovlja.
Uslied putanja na slobodu osloboenih osoba dogaa se, da
u sluaju upuivanja kaznene stvari pred Veliki izvanredni narodni
sud nije mogue ovome sudu te osobe povui pred sud, jer su
nakon putanja na slobodu pobjegle i kriju se, pa je tako iluzorna
gore spomenuta zakonska odredba. I u sluajevima, gdje se na
slobodu putene osobe ne nalaze u bjegstvu, nastaju potekoe
kod ponovnog stavljanja njihova u zatvor, jer su ili promienile
boravite ili se nalaze u krajevima, u kojima se uslied izvanrednih
prilika onemogueno ili barem u najveoj mjeri oteano njihovo
uhienje.
Da se tome izbjegne nalae se ponovo svim navedenim
sudovima, da osloboene osobe kao i osobe, protiv kojih se daljnji
postupak obustavlja ili glede kojih je tuba odbijena zadre u
istranom zatvoru sve dotle, dok ministar pravosua i bogotovlja
ne donese odluku na temelju 1. zakonske odredbe od 18.
prosinca 1941. broj CLXXVII-757-Z.P.-1941., u koju mu se
svrhu ima spis odmah predlagati, a dravni tuitelji imaju u svim
takvim sluajevima staviti nakon proglaenja osude ih zakljuka
priedlog, da se odnosna osoba ima pridrati u istranom zatvoru
do stignua odluke ministra pravosua i bogotovlja. U sluajevi-
ma, gdje sud i protiv njihova priedloga pusti na slobodu oslobo-
enu osobu, imaju najurnije predloiti ovom ministarstvu izvje-
e.
3./ Pridolo je a pridolazi i dalje sluajeva, da redovna dravna
tuiteljstva prispjele im kaznene prijave jednostavno upuuju
priekim odnosno pokretnim priekim sudovima, im - po njihovom
miljenju - poinjeno djelo spada pod nadlenost priekih odnosno
pokretnih priekih sudova i bez obzira, da esto puta u prijavi nije
predloen ni dokaz za objektivni nain djela, a s druge strane opet
da ima i takvih prijava, koje ve na prvi pogled izgledaju
neosnovane. Sve ovo ine stanovita dravna tuiteljstva pod
izgovorom, da nisu nadlena u takvim stvarima predlagati ni
provesti dati nikakve izviajne radnje. Ovo je pogreno. Redovna
dravna tuiteljstva su ne samo nadlena nego su i duna, kako
to i dosta veliki broj dravnih tuiteljstva radi, dati provesti
najnunije izviajne radnje, da se utvrdi objektivni uin djela i
provedu oba dokazala, koja bi mogla s vremenom nestati ili bi ih
bilo teko provesti. Provedenjem ovakovih sumarnih izviajnih
radnja mnoga e stvar uobe kao neosnovana odpasti, a mnoga
e ostati na postupku kod redovnih sudova i tako se nee suvinim
i nepotrebnim stvarima obtereivati i onako preoptereeni prieki
odnosno pokretni prieki sudovi, dok e se s druge strane izbjei
i tome, da nedune osobe budu i po vie mjeseci u pritvoru
odnosno istranom zatvoru prije nego budu izvedeni pred sud ili
prije nego bude protiv njih i bez rasprave postupak obustavljen.
Nakon ovako provedenih najnunijih izviajnih radnja imaju
redovna tuiteljstva predloiti spis s izvjeem ministru pravosua
i bogotovlja, koji e donieti odluku u smislu 1. zakonske
odredbe od 28. lipnja 1941. broj CXIV-548-Z.p.-1941. i dati svoje
odobrenje za stavljanje pod prieki odnosno pokretni prieki sud ili
e stvar uputiti redovnom sudu odnosno narediti obustavu svakog
daljnjeg kaznenog postupka.
Po naredbi
ministra pravosua i bogotovlja
Proelnik odjela:
(Potpis neitak)

BR. 364
IZVETAJ STOERA DRINSKOG ZDRUGA OD 19. DECEMBRA
1941. ZAPOVJEDNITVU ORUNIKOG VODA BIJELJINA O
REZULTATIMA ODMAZDE PREMA STANOVNITVU ZBOG
NAPADA USTANIKA NA SELO KORAJ1
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
STOER
Drinskog zdruga
Br. 2387/Tajno
1941. god
u Bijeljini

Zapovjedniku orunikog voda Bijeljina

Kao represalije za napad na s. Koraj od strane ovog zdruga

preduzeta je akcija ienja sa snagama od 3 slabije bojne iz vie
pravaca u glavnom prema selima: Mrtvica-Piperci-Babetino

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 33/7.

918
brdo-Tutnjevac-G i D Bukovica-Raljevo-Grbeta-Buzebara i
Pribi. Narod je iz ovih sela, pobjegao u ume i vei dio sela je
popaljen, no ne sasvim jer su ista jako rasejana po jednom
podruju od svojih 400 km2. Moe se sa sigurnou ustvrditi, da
je cjelo podruje napred navedenih sela potpuno uniteno. Poslie
su preduzimate manje akcije sa pojedinim satnijama u neposrednoj
okolini s. Koraja u cilju ienja i osiguranja samog sela te su tom
prilikom etnici imah znatnijih gubitaka. Ovo zato to su se etnici
ispred veih odjela sklanjali ne stupajui u borbu, dok su se sa
satnijama uputali u borbu, pa su zato imah i gubitaka. Osim toga
pohvatano je oko 80 taoca, koji su odpremljeni u koncentracioni
logor. 2

Zapovjednik, pukovnik
Bertok

2
Odmazda prema sipskom stanovnitvu u Bijeljini i okolnim selima vrena
je vie puta o emu svedoce podaci iz dnevnih izvetaja upuenih Glavnom stoeru
MINDOM-a 5. i 24. novembra 1941. u kojima se navodi da su uhapena 82 lica
i upuena u logor Jasenovac, kao i o uzimanju talaca. Vojni arhiv, ANDH, k. 4,
reg. br. 5/1-2 F24/1-1.

BR. 365
TELEGRAM ELEZNIKE STANICE SLAVONSKI BROD OD 20.
DECEMBRA 1941. POSTAJI VRPOLJE - AMAC 0 OTPREMA-
NJU 250 IZBEGLICA VEINOM DECE IZ BOSNE1
TELEGRAM
Stanca SI. Brod
od 20/XH. 1941.

Rav. II. postaja Vrpolje amac.

Sa dananjim vlakom u 5 prispjelo iz Bosne 250 izbjeglica iz Olova
za amac, veim djelom djece, po dolasku u Slav. Brod jedno
dijete naeno mrtvo. Transp. je po opskrbi odpremljen sa vi. 11
u 5 gg.
Molimo dalju odpremu iz Vrpolja.
Pred. postaje Kora.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 5, reg. br. 20/1-9.
 BR. 366
IZVJETAJ ZAPOVJEDNITVA ORUNIKOG KRILA PETRI-
NJA OD 22. DECEMBRA 1941. ZAPOVJEDNITVU 1. ORU-
NIKE PUKOVNIJE 0 UBIJANJU PRAVOSLAVACA I PALJE-
NJU ITAVIH SELA U KOTARU GLINA 18. I 19. NOVEMBRA
1941. OD STRANE USTAKIH JEDINICA1

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

19-XH
ZAPOVJEDNITVO
ORUNIKOG KRILA
PETRINJA
Broj 6963

ZAPOVJEDNITVU 1. HRVATSKE ORUNIKE

PUKOVNIJE /J.S./

Zagreb.-

Petrinja, 22. prosinca 1941.

13. studenoga 1941. zemljoradnik Lovro Mazalovi iz sela

Maje, kotar Glina, otiao je u susjedno selo Dragotinu, da plati
dug jednoj eni grko istone vjere. U tom selu su ga uhvatili
etnici i za njegovu se sudbinu nezna.-
Po nalogu kotarskog predstojnika iz Gline na 18.-XI. o.g.
krenulo je u potragu za njim 19 orunika i 80 ustaa iz Maje. Kad
je ovo odjeljenje oko 8.30 sati stiglo u selo Dragotinu bilo je od
strane etnika iz kua napadnuto puanom i strojopuanom
vatrom. Nai su borbu prihvatili ali kako im je prijetila opasnost
da budu opkoljeni morah su se povui van sela, gdje su se borili
dok im nije stigla pomo ustake vojnice iz Gline. Kad je pomo
stigla, etnici su se jo izvjesno vrijeme borili, a potom su se
povukli u ume po okolnim brdima.-
Prilikom ovoga sukoba etnici su ubili ustae iz Maje Juru
Trka, Juru Brdaria i Ivana Lonar a ranih su ustae Paju Ania
i Antona Ieka i orunika Franju Rajkovia i Stjepana vraku.-
Da li je tko od etnika ubijen, nezna se jer su imah vremena
mrtve sklonuti. Pogovara se, da mjeu njima ima 11 ranjenih.
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 75, reg. br. 6/3-7,8.
 Naa odjeljenja su u selu Dragotini zapalili kuu Sime
Todorovia, koji se jo od mjeseca srpnja ove godine nalazi meu
etnicima, i jo 4 kue blizu kole iz kojih kua su etnici najvie
pucali i oko 30 stogova sijena.-
Prilikom ienja sela ubijeno je oko 20 osoba, meu kojima
i ona ena u ijoj kui je Mazalovi nestao.-
etnika je bilo oko 300. Najvie ih je bilo odjevene u
domobranska odjela, a bilo ih je i ustakom odijelu. Meu njima
je bio i jedan astnik u astnikom odijelu bive Jugoslavije. Ovaj
je najvie vikao naima da se predadu i da im se nee nita dogoditi.
U Glini su u to vrijeme bile 4 satnije ustake vojnice, a u
noi izmeu 18. i 19. studenoga o.g. dolo je nekoliko ustakih
satnija iz Zagreba kao i odjeljenje tenkova na eljezniku postaju
Banski Grabovac, kotar Glina.-
19. studenoga 1941. pristupilo se ienju terena. Odjeljenja
iz Zagreba sa ustaama iz Petrinje sainjavala su sjeverni, a
odjeljenja iz Gline juni sektor. Zapovjednik sjevernog sektora
nepoznat, a akcijama na junom sektoru je rukovao ustaki bojnik
g. Gali.-
Sjeverno odjeljenje je prolo kroz sela Banski Grabovac,
unjar Dodoi, Veliki i Mah Gradac, a juno kroz Dobrinu,
Gornji i Donji Klasni, Dragotinu i Bijele Vode. Sva se ova sela
nalaze u kotaru Ghnskom.
Juno odjeljenje zapalilo je u Gor. Klasniu 4 kue, u D.
Kiasniu (zaselak Milakovi) oko 20 kua, u Dragotini oko 100
kua, i Bijelim vodama (zaseok Brankovii) zapaljeno je 13 kua
i 4 u zaseoku Jelii.
U zaseoku Milakovii ubijena jedna ena, a u selu Dragotini
poubijan je sav narod naen kod kua, ah se broj pobijenih nezna.
Za Glinu je, otjerana stoka iz Dobrine samo iz kua Todorovia,
a iz Dragotine sva koja je kod kue naena. U zapaljenim
domovima izgorila je ljudska i stona hrana.-
Sjeverno odjeljenje je bilo mnogo aktivnije, te je zapalilo 20
kua u Banskom Grabovcu, 53 kue sa pripadajuim gospodarskim
zgradama u selu unjaru i nekoliko kua u Velikom i Malom
Gradcu. Pobilo je oko 150 osoba naenih u selu, meu kojima
ima i mnogo djece. Oduzelo je i otjeralo na eljezniku postaju
Banski Grabovac i Glinu oko 600 komada goveda, 25 konja i 200
svinja.
Do sada je povjerenstvo radilo samo u selu unjaru i
ustanovilo:
 - da je izgonio: 53 kue za stanovanje u vrijednosti oko 5
milijuna kuna, 32 tale u vrijednosti oko 2 i pol milijuna kuna,
24 taglja u vrijednosti oko 800 tisua kuna, ostalih gospodarskih
zgrada u vrijednosti oko 860 tisua kuna, rublja i namjetaja u
vrijednosti oko 2 milijuna kuna, gospodarskih sprava u vrijednosti
oko 700 tisua kuna, penice oko 27.000 kg, kukuruza oko 205
tisua kg, graha oko 11 tisua kuna, krumpira oko 39 tisua kg.
stone hrane oko 377 tisua kg. i stoke u vrijednosti oko 61 tisuu
kuna.
- da je izgorilo 12 osoba starosti 1 do 75 godina.-
- da je pobijeno i poklano 57 osoba starosti od 2 mjeseca do
86 godina.
Iz ovog sela upuena su u dravnu bolnicu u Petrinju slijedea
hca:
1./ Milica Bogovi stara 67 godina, ranjena iz puke u lakat
desne ruke. Izjavljuje, da joj je mu Jandrija iv izgorio u taglju,
u koji su ga ustae natjerali i zapalili.-
2.1 Zorka Bogojevi, stara 21 godinu, iz puke ranjena u desni
kuk. Izjavljuje, da joj je ubijena majka Milka, a na majinom
naruju njezin brat Branko star 6 godina.-
3./ Bosiljka Bogovi, stara 15 godina, iz puke ranjena u
desnu vilicu. Izjavljuje, da joj je ubijen ujak uro Trkulja, i da
joj je ranjena 8 godinja sestra Ana, koja je ostala na lijeenju u
selu kod Nikole Bunia.-
4./ Julka Rai, stara 57 godina, iz puke ranjena u trbuh i
u desni kuk, a kod kue joj sve zapaljeno.-
5./ Stana Polimac, stara 32 godine, iz puke ranjena u desnu
ruku i u desnu preponu kad je bjeala iz zapaljene kue a na
rukama drala 3 godine starog sina Branka, koji joj je u naruju
iz puke ubijen.
6./ Milka Jelovina, 14 godina stara, noem ranjena u desnu
ruku, lea, prsa i vrat. Izjavljuje, da joj je ubijena majka Julka,
brat Branko star 18 godina i sestra Kata stara 11 godina.
1.1 Nikola Marii, 16 godina star, iz puke ranjen u desno
bedro.
8./ Milan Marii, 16 godina star, iz puke ranjen u lijevu
ruku i u trbuh. Izjavljuje, da mu je ubijena majka Anka i djed
Stoj an.
9.1 Branko Marii, star 14 godina, iz puke ranjen u desno
rame.
10./ Stanko Podunavac, 32 godine star, iz puke ranjen u usta
i u lice dobio 4 uboda noem.
 11./ Zorka Drakuli stara 19 godina, iz puke ranjena u lea.
Izjavljuje, da joj je otac Stevan zaklan, a stric Luka Krnji iz puke
ranjen i da joj je sve zapaljeno.-
12./ Zorka Podunavac, stara 15 godina, oprena od vatre po
desnoj strani tijela i nagorela su joj glava, ruka, kuk i noge.
Izjavljuje, da su ustae natjerale u tagalj nju, njezine sestre 8
godinju Anku i 4 godinju Sofiju i 12 godinjeg brata Dragana,
Anicu Bogojevi s troje djece, Iliju i Smilju Marii i 20 godinjeg
Pavia Krnjaia, dakle svega 11 osoba. U taglju je bilo sijena,
slame i djeteline. Ustae su tagalj zapalili. Zorki i Pavlu je uspjelo
se izvui iz zapaljenog taglja, a ostali su svi izgorili.
Domobranske postrojbe u ovoj akciji nisu sudjelovale.-
Sa manjom grupom etnika oko 30-40 dolo je do pukaranja
na 19. XI. o.g. kod sela Dodoa i Mali Gradac, ali od njih nije
nitko ubijen, ranjen ili uhvaen, ve su se povukli u planinu
amaricu. Na naoj strani nije bilo gubitaka.
Na 19. studenoga o.g. prilikom akcije u sehma na ustae nije
pucano.
Od etnika i od naroda toga dana nije oduzeto nikakvo oruje.
Sva od naroda oduzeta stoka odveena je vlakom za Zagreb.
Akcija je dirigovana iz Zagreba i o tome nije bilo obavjetena
ni Velika upa Gora. 2 -
S molbom na nadlenost.-
Zapovjednik satnik
Stj. Saer

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

27/XII.
ZAPOVJEDNITVO
I. HRVATSKE ORUNIKE PUKOVNIJE
Na. Broj 5416/J.S.
U Zagrebu, dne 29. prosinca 1941.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

GLAVNI STOER
ZAGREB.

Dostavljam gornje izvjee pribavljenim tonim podatcima o

pravom
r stanju stvari .- Zapovjednik, pukovnik,
ani,3

2
Vidi dok. br. 338, 349.
3
Dragutin.
Faksimil dokumenta br. 366
 BR. 367
SPISAK POPALJENIH I UNITENIH SRPSKIH SELA OD STRANE
USTAA NA TERITORIJI 4. ORUNIKE PUKOVNIJE OD 26.
DECEMBRA 1941. GODINE1
ISKAZ
sela grko-istona, koja su popaljena i unitena od naih i saveznikih snaga;
prilikom borbi protiv etnika i komunista na podruju 4. orunike pukovnije.

Unitena i popaljena Broj neob- Mjesta

Tekui
upa Kotar skrbljenog
broj sela uselenja
stanovnitva
1 Crnotina djelomino 180 U Crnotini
2 Joanica djelimino 30 Joanica i Reljevo
3 Rjeica djelimino 120 Rjeica
4 Klanac djelimino 21 U Sarajevu
5 Klek 240 Petrovii,
6 Tilava i Toplik 137 Tvrdimii,
7 Petrovii 180 Miljevii, Ko-
rai i Lukama
8 Pale djelomino
9 Gornje Pale djelomino Ostali u istim
10 Pribanj djelomino 500-600 selima kod susjeda
11 Vrhbosna Sarajevo Gorovii djelomino
12 Begovina djelomino
13 Repci djelomino
14 Gladno Polje djelomino 10 Gladno polje
15 Keelji djelomino 35 Keelji
16 Buhotina 2 Buhotina
17 Rakovica Vei broj Rakovica
18 Kakmje 20 Kakmje
19 Vlakovo 75 Vlakovo
20 Krivoglavci 280 U raznim selima
21 Malei 350

22 Kraule 70 Pobjegli ne-

poznato
23 Stupalice 65 U Sarajevu
24 Banovine 350 Pobjegli nepoznato
25 Mokro djelomino 250 Pobjegli u nepoznato
26 Kadino Selo, djelomino 180

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 143-a, reg. br. 10/9-6, 9, 11, 12.

926
Tekui Unitena i popaljena Broj neob-
upa Kotar skrbljenog Mjesta
broj sela uselenja
stanovnitva
27 Podromanijaselo 130 Pobjegli nepoznato
28 Romanijaselo 500
29 HanOboa 37 u Sarajevo
30 Gornje Sinjevo 90 Pobjegli nepoznato
31 Donje Sinjevo 50

32 Vrhbosna Sarajevo Brezovice 270

33 Rogovuii djelomino 50
34 Sumbolovac djelomino 55
35 Gradac selo 150
36 Prutine selo 200 u

37 Bjegorci 250 n
38 Brgule31 kua 200 Brgule
39 amovine 5 kua 30 amovina
40 Tolejnak 11 kua 60 Tolejnak
41 Letovci 19 kua 100 Letovci
42 Lavai Pajtovii 14 kua 80 Pajtovii
43 Blaa 6 kua 40 Blaa
44 Visoko Karii3kue 18 Karii
45 Gla ii 4 kue 25 ii
46 ikulje 6 kua 40 ikulje
47 Naboii 1 kua 3 Podlugovi
48 ifluk 1 kua i 1 seljak - -

49 epe Dolac selo (4 kue) 9 Pobjegli nepoznato

50 Brda 100
51 Olovske Luke 100
52 Pridvorica 50 Nepoznato kuda
Kladanj Grabovica 240 odputovali pre-
53 ma Han Pijesku
54 Donji Drecelj 250
55 Usorai Paklenik 40
56 Bjeli 500
57 Berisavljevii 180
58 Soli Kruevo 70
59 Milino selo 200 Ozren
60 Tuzla Donja Brijesnica 20 D. Brijesnica
61 Matijevii 303 Matijevifr-ivinice
62 Vuinii 200 Razbjeali i udru-
Kladanj ili se sa etni-
63 Kovaii 150 kom bandom
 Unitena i popaljena Broj neob- Mjesta
Tekui skrbljenog
upa Kotar sela uselenja
broj stanovnitva
64 Konjevii 100 Razbjeali se
65 Kladanj Vranovii 330 i udruili sa
etnikom
66 Slivne 215 bandom
67 Dole, djelomino 250
68 Kusonje srpske 550
69 Usorai Gojina, djelomino 450 Nepoznato gdje
70 Bulatovci, pojedine kue 45
71 Soli Zvornik Rastonica, pojedine kue 100 Lokanj i Roevii
72 Snagovo, pojedine kue 15 Nepoznato
73 Zvornik-emlija 25 Grbavci, kotar
Zvornik
74 Bogutovo selo pojedine
kue 60-80 Bogatovo selo
75 Posavje Bijeljina Piperei oko 15 kua 60-70 U Pipercima
76 Suho-Polje mjestimino
oko 25 kua 70-80 U Suhom Polju
77 Potoari 64 Brko
78 Hristijan-Brezovo Polje 30
79 Popova Polja 35 U susjedna sela
80 Raljevo 120 Donju i gornju Bu-
kovicu, Vrane,
81 Grbeto 25 Magnovii, Glavi-
82 Buzekara 40 orak, Piperei,
kotara Brko
83 Posavje Brko Stanovi 80
84 Brezik 35
85 Sandii 34
86 Mirosavci Sve to se Prikljuili
87 Mrtvica nalazilo se etniko
u ovim selima komunistikoj
88 Koritai Bandi.
89 Smirjevac
90 Puki
91 Dubravice srpske

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Zamjenik, podpukovnik:

ZAPOVJEDNITVO /potpis neitak/
4. ORUNIKE PUKOVNIJE
Taj. J.S. Broj 1220
Sarajevo, 26. prosinca 1941.
Faksimil dokumenta br. 367
 BR. 368
DNEVNI IZVETAJ ORUNITVA OD 29. DECEMBRA 1941. 0
VANIJIM DOGAAJIMA NA TERITORIJI NDH I ZLOINIMA
USTAA U SRPSKIM SELIMA KORIANI, IMUANI I ROMA-
NOVCI1

DNEVNO IZVJEE
0 vanijim dogaajima, prema podatcima orunitva za dan 29.
prosinca 1941.

1) - 4. prosinca oko 19 sati u Bradinu, kotara Vukovar

obhodnja oru. postaje Nutar opkolila je kuu brae Petra, Vase
1 Duana urevia zbog skrivenog oruja i komunistikog mate-
rijala. Petar i Duan su pobjegli, doim je Vaso ubijen i kod njega
pronaena 1 bomba. Premetainom kue pronaena je strojna
puka sa tri skladita naboja, 2 karabina sa 156 naboja, puno
komunistikih letaka i drugih sitnijih vojnikih stvari i alata. Zbog
ovog pronalazka uhieni su jo pet osoba iz Bradina. O. br. 3903.
2) - 8. prosinca su talijanskim samovozom doveeni u
Kalinovik etniki voe, koji su vodili pregovore sa talijanskim
zapovjednikom.
10. prosinca su doli isti pregovarai njih petorica i pregovarali
u kui Cabia Save, kao i prvi puta. Meu pregovaraima bio
jedan u potpunoj uniformi biveg jug. astnika u inu satnika.
Jedan od pregovaraa je u automobilu odveen ak u Mostar
talijanskom zapovjedniku, pa ponovo vraen u Kalinovik.
Nita se o voenim pregovorima nije moglo saznati, ali se
govorka, da su etnici traih, da im talijanske vlasti predaju civilnu
upravu u njihove ruke, u Kahnoviku.
Odmah nakon voenih pregovora ogranieno je svako kreta-
nje graana poshje 18 sati, a strae oko Kalinovika su pojaane,
topovski i puani naboji su izvlaeni na poloaje, pa se po tome
zakljuuje, da Tahjani nisu pristali na etnike uvjete. O. br. 3920.
3) - 9. prosinca oko 4,30 sati naiao je talijanski konjiki
divizion pjeice sa tri strane k selu Gor. Dubrave, u jaini od oko
600 ljudi. Strae orunika bile su upozorene na dolazak nepoznatih
i spremne. Na poziv straa Stoj" Tahjani su otvorih vatru iz 6
strojnica i puaka. Orunici iz svojih zaklona odgovorili su vatrom
iz 1 strojnice i 24 puaka, kohko ih je svega bilo. Odmah na
1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 51, reg. br. 21/4.
 poetku paljbe zatajila je strojnica. 3 talijanska vojnika su ubijena
a 1 teko ranjen. Oko 5.20 sati je dolo do meusobnog razpozna-
vanja i prekida vatre. uvi, daje bilo svega 24 orunika, talijanski
zapovjednik si je upao kosu i kleo, jer je mislio, da se bori sa
velikim snagama etnika-komunista. Orunici zbog ovog nisu bili
ikanirani od Talijana. Izjavom generala Zatia 10. prosinca na
konferenciji ovaj je dogaaj likvidiran. O. Br. 3872.
4) - 11. do 13. prosinca obhodnja oru. postaje Daruvar
otkrila je i pohvatala 10 lanova komunistike organizacije aka
4. razreda gimnazije i postolarskih pomonika. O. br. 3905.
5) - 12. prosinca su etnici odveli iz sela Doboana, kotara
Klju 5 osoba-muslimana i sve ih ubili. Iz sela su otjerali 50
komada krupne i oko 100 komada sitne stoke, veu koliinu
kukuruza, penice i sijena.
12. prosinca iz straha pred pobunjenicima su nekoliko seljaka
sela Doboana predali svoje puke etnicima. Puke su date
seljacima radi odbrane. O. Br. 3880.
6) - 14. prosinca pri ienju terena od pobunjenika, doavi
i zauzevi selo Gor. Drecelj, kotara Kladanj, kao i puku kolu,
koja je sluila kao etniki logor, naeni su razni spisi iz kojih se
vidi, da pobunjenici trae brzu pomo iz Vlasenice, u odijelu i
oruju. O. br. 3922.
7) - 13. prosinca oko 12 sati jaa skupina pobunjenika napala
je selo Tominu, kotara Sanski Most, 1. satnija 6. bojne odbila
napadae, od kojih su 2 ubijena, 1 je imao karabin, a drugi kuburu.
Nai bez gubitaka.
16. prosinca etnici ponovo napali selo Tominu, 1 domobran
ubijen, 1 ranjen, kao i 1 seljak, 2 pobunjenika ubijena i 2 karabina
sa 1 samokresom i 1 bombom naeni kod ubijenih. O. br. 3879.
8) - 13, 14, 15. i 16. prosinca vreno je ienje sela Koriana
Gor. i Donji, zaselaka sela Imljana, Petrova Polja do pruge koja
vodi za Maslovare. Sva ova grkoistonjaka sela su spaljena,
grkoistonjaci, koji su odupirali ili poubijani, neki zarobljeni, a
stoka otjerana. O. br. 3913.
9) - 15. prosinca u l i sati etnici napali putniki vlak izmeu
Pajtov Hana i Varea. 1 domobran ranjen.
Istog dana u 21. sat napadnuta je domobranska straa na
mjestu zv. Vel. Uspinjaa, iznad tvornice u Vare-Majdanu,
kotara Visoko. rtava nije bilo. O. br. 3919.
10) - 16. prosinca u 19 sati je odjeljenje orunika postaje
Bijeljina i 25 domobrana zauzelo zasjedu na mjestu Rasino Polje,
kuda je trebalo proi skupina etnika. 17. prosinca oko 5 sati
naili su etnici njih oko 16. Na odmetnike je otvorena vatra pa
je 1 ubijen, 1 ranjen i zarobljen, a drugi se razbjeali. Na mjestu
napada naene su 2 lovake puke, 1 vojniki karabin, 2 vojnika
pitolja, 1 vojniki no, 1 etnika ubara, 1 par izama, 1 par
cipela, 2 vojnika pokrivaa, 1 kabanica. O. br. 3918.
11) - 17. prosinca su etnici podkopali prugu Modran-Mez-
graja, kotara Bijeljina, uslijed ega se dolazei vlak prevrnuo, a
potom su etnici otvorili vatru i napali vlak. U vlaku je bilo 15
domobrana sa 1 strojnicom, ali su onesposobljeni prevrtanjem
vlaka. 7 domobrana se vratilo, a za druge se nezna, kao niti ta
je sa osobljem vlaka. O. br. 3917.
12) - Saznaje se da su etniko-komunistike snage u umi
Manjaa dobile novog zapovjednika u osobi nekog Dr. Rankovia,
iz Banja Luke, koji se sa svojim tabom smjestio u pl. emernici
i Manjai. 0. br. 3885.
13) - 18. prosinca je doao vlak pokretnog prijekog suda u
Omarsku, kotara Prijedor. Organi tog suda su razoruali 35
legionara i 1 doastnika Ukrajinaca. U isto vrijeme stigao je
vlakom iz Zagreba i nadporu. Pakovski zapovjednik satnije
legionara, te je i on razoruan i stavljen u vlak te su svi odvedeni
u Zagreb.
Nou 20/21. prosinca su pobunjenici poruili mostove na cesti
Dobrljin - Ljeljeni rudnik, radi sprijeavanja dolazka vojske. O.
br. 3882.
14) - 18. prosinca su ustae iz Bos. Gradike doli u selo
Romanovce, gdje su uhvatili dva mukarca i ubili, jer su kod njih
nali letke protudravnog sadraja. Grkoistonjaka crkva i kape-
lica u groblju su zapaljene a zvonici sa zvonima srueni.
19. prosinca u istom selu je popaljeno oko 30 domova onih
osoba, koje su se prikljuile pobunjenicima. O. br. 3881.
15) - 19. prosinca je po etnicima-komunistima napadnuta,
tek 12. prosinca uzspostavljena oru. postaja tikovo, kotara
Knin. Napad je izvrilo oko 1100 pobunjenika. Orunici se pod
borbom povukli. Poginuo 1 orunik i 12 graana.
Hrvati katolici sela Biskupije prebjeli u Siveri. O. br. 3873.
16) - 20. prosinca na ulazku u grad Livno po talijanskoj strai
ubijen je 20 godinji Vjekoslav Jurki, jer je na poziv stoj, poeo
bjeati. O. br. 3912.
17) - 20. prosinca u 17 sati krstarei odjel orunika voda
Bijeljina sukobio se sa komunistima, kojih su 3 ubijena i 6 njihovih
jataka, a ranjena su dva, 1 oru. razvodnik ranjen.
 22. prosinca pri voenim operacijama protiv etnika na
podruju postaje Lasinja, nestali su u borbi 1 orunik i 1 priuvni
orunik. O. br. 3892.
18) - 22. prosinca oko 16 sati, je ekalo 20 etnika vlak na
elj. pruzi Zavidovii - Kamenica u selu ardaku, kotara epe.
U vlaku je bilo oko 70 domobrana i 20 orunika. 9 etnika je
ubijeno, a od naih 1 domobran i 1 graanin. O. br. 3894.
19) - 23. prosinca su kod Zavale, kotara Ravno odmetnici
zarobili 50 talijanskih vojnika. 3 su vojnika poginula, 4 su ranjena.
Zarobljeno je i 15 radnika sa pruge, 2 su ubijena, a 5 ranjeno.
eljeznika pruga od Zavale smjerom prema Humu skroz unite-
na. O. br. 3925.
20) - 24. prosinca izmeu elj. postaje Konjic Lisiine
napadnut je putniki vlak, koji je iao prema Mostaru. 2 putnika
su ubijena, a 8 je ranjeno. Putnici i pota opljakani. U vlaku
nalazei se domobrani, orunici i ustae odvedeni. O. br. 3895.
21) - 26. prosinca oko 1 sata oko 100 etnika napali su neke
kue sela Kvarata, kotara Perui opljakah robu, konje, ubili dva
seljaka Hrvata i jednu djevojku ranili. Opljakali i novac. O. br.
3923.
22) - 26. prosinca od 7 do 10 sati je voena borba sa
komunistima u zaselku Klenik, kraj sela Vrbovljana, kotara Nova
Gradika. Ubijeno 6 komunista, a kod njih naene puke, kaba-
nice pokrivai i druge sitne stvari. O. br. 3926.

O. br. 3928.
M.P. Po nalogu Vojskovoe,
izvjestitelj za orunitvo,
u z. satnik Rjgkovi
 BR. 369
ZABELEKA TAJNIKA POVJERENITVA USTAKE NAD-
ZORNE SLUBE BANJALUKA OD 29. DECEMBRA 1941. O
RAZGOVORU SA MIRKOM VUTUCOM, ZAMENIKOM UPRAVI-
TELJA USTAKOG REDARSTVA U ZAGREBU, O TRAN-
SPORTU SRBA I JEVREJA U JASENOVAKI LOGOR1

UREDOVNA ZABILJEKA

Dana 29 prosinca 1941 godine u 18.45 sati tajnik ovog

Povjerenitva govorio je brzoglasno sa g. Mirkom Vutucom
zamjenikom upravitelja Ustakog Redarstva u Zagrebu, te mu je
isti saopio da se svi Srbi iz Ustakog zatvora imaju transportirati
u Jasenovac te da je u tom smislu ve poslao brzojavni nalog
upskoj redarstvenoj oblasti.
idovi-emigranti iz Njemake imaju se takoe uputiti u
Jasenovac nakon to se ih iz obljinjih sela prikupi bez obzira na
to, to su neki preli na Islam. 2
Banja Luka, 29 prosinca 1941 godine.

TAJNIK UNS
A. Rebac
Prisutan razgovoru
lan UNS
/potpis neitak/

' Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 173, reg. br. 15/2.
2 8
Vidi dok. br. 362.
 BR. 370
SLUBENA ZABELEKA TAJNIKA UNS BANJALUKA OD 29
DECEMBRA 1941. O POSTUPKU SA TAOCIMA IZ SITNICE*
SANICE I MAGLAJANA1

UREDOVNA OPASKA

Dana 29 prosinca og. u 12.15 sati u telefonskom razgovoru

sa pukovnikom Luliem saopio je isti tajniku UNS Rebcu da se
vojni taoci iz Sitnice, njih 55 na broju koji su uhieni radi ruenja
vodovodnih naprava imaju prebaciti iz Katela u Sokolski dom.
Ostali taoci uhieni po domobranima iz Sanice i iz Maglajana
imaju se odpremiti u koncentracioni logor prema izjavi g. Zapo-
vjednika Eugena Kvaternika koju je ovaj dao pukovniku Luliu
u prisutnosti Marala g. Slavka Kvaternika.
Banja Luka, 29. prosinca 1941 godine.
TAJNIK UNS:
A. Rebac

1
Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 173, reg. br. 22/5.
 BR. 371
SPISAK IZ 1941. GODINE 1.189 ZATOENIKA KONCENTRACIO-
NOG LOGORA JASENOVAC1

God. Odakle
Ime i prezime Zanimanje
star.
29.1X41.
Weissman Alfred 50 Zagreb tvorniar
Weiss Jusuf 38 SI. Orahovica trgovac
Weiss Ernest 39 Sarvalog trgovac
Walles Jakob 51 Ilok staklar
Wollak Izidor 45 Zagreb obrtnik
Wisner Karlo 49 Zagreb konobar
Weissfeld iga 60 Bjelovar trgovac
Weiss Pavao 55 Bjelovar zemljoradnik
Weiss andor 46 Bjelovar trg. pomo.
Willer Andrija 35 Slatina Podr.
Weiss Boris 26 Daruvar trg. pomo.
Wegner Aleksandar 42 Sisak fotograf
Wilheim Robert 50 Osijek trg. putnik
Weiss Adolf 53 Retfala trgovac
29.1X41.
Weissman Rudolf 20 Zagreb ak
Weiller Zlatko 27 priv. in.
Weiss Branko 15 Zagreb litogr. nau.
umro 26. XI41. cigl.
Weiss.. .nei2 28 Wien
umro 28. XI41. cigl.
tto 22 Zenica
Volak dr. Hinko 57 Zagreb privrednik
umro 7. XI1941.
Virjani dr Otto 52 Virje privrednik
29.1X41.
Vogel Izak 53 Domes trgovac
Vago Dragutin 44 urinovac priv. in.
Vodak uro 48 Karlovac priv. in.
V... Fritz 44 Krapina priv. in.
V... Karlo 51 Naice
...1X41.
V... Bernhard 41 Samobor
umro 2. XI41.

'Original u VII, Vojni arhiv, ANDH, kut. 315, reg. br. 12/2-1-46. Spisak je
bio zakopan u logoru Jasenovac, a pronaao ga je bivi logora Levi Isidor iz
Sarajeva. Dokumenat je dosta oteen, neitka imena oko 280 lica obeleena su
sa tri takice. Objavio Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945
Dokumenti, knj. 1, str. 117-142.

938
 Ime i prezime God.
star. Odakle Zanimanje

29.1X41.

umro 14.X 41.

priv. inovn.
n
umro 27. IX1941.
bravar

Ungar Rafael 33 Zagreb priv. in.

Ungar Otto 42 Naice priv. in
29.1X1941
TochArtur 57 Wien trgovac
29.1X41.
Tobolski Leon 56 Zagreb tvorniar
Taussig Viktor 34 priv. in.
Trautmann Branko 14 ak
Franjo 51 trg. putnik
29.1X41.
Tolentin Salvator 22 Zagreb
Tobias Albert 51 Osijek trgovac
Trautmann Miroslav 16 Sisak ak
Trautmann Franjo 44 trg. putn.
29.1X41.
Taussk Bruno 19 Zagreb ak
umro25.XI41.cigl.
Trink Jakob 39 Sarajevo c
umro 12. XII41. Illa
33 c
Zelzer Leo 23 Vinkovci student tehn.
Zurback Herman 46 Karlovac priv. in
Zimmermann Pavao 29 Osijek trgovac
u. 18. XI41. cigl.
Dr. Zurback Zagreb c
umro 1. XII41.
Zindorf Sarajevo c
U.14.XI41. cigl. lila
Stern Oto Vukovar
umro 23. XII41. cigl.
Spitzer Artur 61 Osijek ma
umro 25. XII41. cigl.
Sonnenfeld Ignac 80 Zagreb Illa c
Spitzer dr. Filip 49 c
S... Mento 31 Travnik c
umro5.XII41.IIIa
Singer Aleksand. 54 Zagreb c
umro6.Xn41.IIIa
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime star.
S... Branko 24 Zagreb c
umro 5. Xn 41. ma
[Salom] Izidor 22 Travnik c
umro 5. XII41. ma
S .... 16 Sarajevo c
umro 21. XU 41. ma
s 57 Sarajevo c
umro 8/9. XI1941
picer Ernest Zagreb trgovac
Schlossberg Vilko 40 Vukovar >
Szabo ula 37 Busovaa
SteinerVilim 39 Sisak trg. pom.
Sternitz Marko 26 Caprag priv. in.
S..annMelah 40 Zagreb n
S... Dragutin 41 Vidovac trgovac
S... Marcel 13 Varadin ak
S...Moo 20 Sokolovac pekar
S
S
priv. in.
priv. in.
biv.trg.

Zgb. veletrg.

Zgb. trgov. putn.

u. 19. DC 41.
Schnjarz Bruno Slatina Pod.
u. 8/9. XI41.
Selopek Mijat Zagreb katolik
u. 8/9. XI41.
Svadron Sarajevo
Silbermann Ljudevit 62
umro 26. XI41. cigl.
Schlesinger Adolf 56 Karlovac privata.
Schnjarz Adolf 50 Zagreb portir
Steltzer Ladislav 60 Sisak trgovac
Sternberger Josip 30 Varadin priv. (in.)
SingerIgnac 46 Naice
.. .eiber Adolf 35 Sarajevo trgovac
... Salamon 49 Osijek priv. (in.)
Sternberg Gabor 51 trg(ovac)
uster Sigfrid
u. 1.X41
ajben M... Varadin tvor(niar)
idlovO...
 Ime i prezime God.
star. Odakle Zanimanje
mitJ...
Stern(berg)
Sal Banja Luka urar
Sch....

29.1X41.
Seka Dragutin 51 Zagreb poslovoa
Stern Arpad 43 Vidovac zemljorad.
umro 31.X 41.
Schlesinger Hugo 61 Slatina
u. 8/9. XI41.
Steiner Mavro Zagreb trgovac
Schinger Dragutin 69 Koprivnica trgovac
umro 7. XI41.
Sonnenschein Aleks. 61 Sokolovac ekonom
Sonnenschein Eugen 59 trgovac
...Drag. 26
... Oskar 55 Lepavina
Stern Hugo 33 Daruvar cigl.
umro 20. XI41. cigl.
.. .tzei Berbard 41 Osijek trgovac
... Drago Ing. 39 Zagreb strojar, ing.
52 Visoko bank, in
strojobravar
umro 8. XII41. Illa
priv. in.
priv. in.
trg. pom.
puten na slobodu XI.
priv. in.
29.1X41.
S student
29.1X41.
St
S
umro 19. XII41. ma

u. 29. DC 41.
Stadtler dr. Albert 58 trgovac
Sch... Aleksander 23
umro 3. XI41.
Straus Paul 39 Mnchen jas
u cigl. 14. XI41.
DrScheer Israel 43 rabin
u cigl. 14. XI41.
Dr Schlesinger Vlado 27 Zagreb pot. in.
umro 10. XI41.
 God. Odakle
Ime i prezime Zanimanje
star.
Dr Schlesinger Leon 58 Ludbreg advokat
ucig. 14. XI41.
Dr Schlesinger Boidar 27 Ludbreg adv. pripr.
umro23.XI41.cigl.
Semo Morie 57 Bijeljina trgovac
SchnitzlerArtur 41 Banja Luka otpremnik
Scham Daniel 52 Jajce trgovac
Scham Jakob 17
Sachner Josip
Schlesinger
Sechest
29.1X41.
Singer ing.... ...
Sommer
Spitzer...
Spitzer...
Ster
St

Steiner Boris 19
A

... letZigfrid ...pripr.

[Alkjalaj Josip 29 Zagreb priv. in.
[Alkjalaj Oskar 39 Zagreb
29.... 41.
AltaracAron 53 Jajce
AI tarac Izidor 62 V. Gradika
Altarac Josip 28
Al tarac Mirko 34
Altarac Salomon 64 Jajce
Alkalaj Jakob
Albahari Hajim
...Josip
71
35
36
Turija

Bjelovar
59 Mostar
... M. Salamon 61 Bijeljina
58
29.1X41.
Altarac Dr. Silvije 40
u.
Andelo... 17
29.1X41.
Aronnjald Mayer
29.1X41.
Altarac Eli e 38 Sarajevo...
Adler Aledander 39 Zagreb priv. inovn.
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Andermann Wolf 65 Krap. Toplice poslovoa
u. 13. XI1941. cigl. ma
Abinun Isak 65 Zagreb strunjak pr.
29.1X41.
Altheim Bernard 45 Suhopolje trgovac

Auffrber Miroslav 28 Osijek priv. in.

Altarac Salamon 32 Mostar trgovac
Ausch Moo 21 Osijek student
Altarac Salamon 42 Sarajevo majst. tvor.
Armuth Nikola 31 Zagreb priv. in.
*t L
...Albert 40 Sarajevo stolar
29 Zagreb
Altarac Jakob 42
...Izrael 44
17
priv. inovnik

43 putnik
[Altarac] Branko 29 krojaki obrtnik
u. 12.1X41.
Abinon Josip
Atias Natan 35 Banjaluka brija
Atias David 37 Banjaluka brija
Altarac Isak 52 Banjaluka parketar
Albahari Jakob 46 Sarajevo trg. pomonik
u. 27. n 42. cigl.
Alkalaj Herbert 17 Zagreb ak
Aron Gustav 56 Zgb-Berlin kroja
.. .amsohn Mavro 52 Osijek trgovac
Atias Herman 30 Travnik elektriar
Altarac Albert 42
Altarac S. Hajim 41 Bijeljina trgovac
Altarac Avr am 26
AltaracJ... 42 Bijeljina trg. pomo
brija
u. 23. IX 41.
Armuth Duro 34 trgovac
Armuth Marko 62
Abinun Avram 18 Zagreb
Alkalaj Silvio
Adler Josip
Altstdter Bela
41
29
53

Zagreb
priv. inovnik
strojar
umro 19. Xn 41.
Atias Kalmi Bene 39 Sarajevo
u. 13. XI41. cigl. ina c
Alkalaj Tibor
u. 14. XI41. cigl. Illa c
 Ime i prezime God. Odakle Zanimanje
star.
Altarac Salamon 22 Sarajevo
umro 19. XI41. cigl. c
Alhalel Salamon 21 Sarajevo
umro 26. XII41. cigl. c
Alkalaj Leon 19 Sarajevo c
umro28.Xn41.nia
Altarac Benjamin Sarajevo c
umro 5. XII41. IUa
Abinun Albert 49 c
umro 5. XII41. ma
Abinun Mordehaj 49 c
umro8.XII41.IIIa
Abinun Adolf 50 c
umrol2.Xn41.nia
Alkalaj Isidor
umro 13. XII41. ma
43 c

Abinun Tibor 36 c
umro 14. XII41. ma
Ast...M... 54
umro 15. XII41. IUa
Abinun Juda
umro 17. XII41. ma
Sarajevo c
umro 13. XII41. ma
c
umro 19. XII41.
39 c
umro 22. XU 41. ma
Altarac... 19 c
umro 22. XII41. IUa
Albahari Josef, Avram 39 c
umro 22. XII41. ma
Altarac Santo, Isak 44 > c
B Osijek konobar
B Zagreb kuhar
B 31 Osijek mehaniar
umro 28. XI41. cigl.
Bauer Ing. Miroslav 32 Zagreb priv. inovn.
umro 20. XII41. cigl. HI
Bauer Ing. Walter
29.1X41.
26 ing. kemije
Biichler Dr Dragan 34 n advokat
Blum Ing. Emerik 30 Sarajevo elektro ing.
Blauhorn Ing. Bela 39 Zagreb strojarski ing.
Blhnjeis Josip 30 Varadin priv. namj.
u. 14. DC 1941
Blhnjeis Ing. Veljko 26 , graev. ing.
Baluhorn Nikola 43 Zagreb priv. namj.
 Ime i prezime God. Odakle
star. Zanimanje
Baruch Hajim 64 Bijeljina trgovac
Baruch Zadik 66
Baum Armin 60 Lepavina priv. inov.
Boi-Schnjabenitz Adalbert 53 Zagreb kino-vlasnik
Bar keIgnac 73 Koprivnica trgovac
Bar ke Stjepan 41 Zagreb trg. zastupn.
umro24.X41.
Bruner... 56 priv. inovn.
[Bruner Dragutin] 44
Bruckner Miroslav
Buchbinder Franc
29. DC 41.
Benjamin Moa 46
Benjamin Isak 49 .. .dnik
Betelheim Pavao 50 tvor. skladitar
20.1X41. umro
Berger Imbro 64 trgovac
Bjalka Josip
Bliihnjiess Edmund
56
58

fotograf

29. DC 41.
Baum Hinko 28 Vukovar advokat
Bresslauer Norbert 39 Zagreb trg. putnik
Bsch Rudolf 49 Wien pedikir
Beck Aleksander 60 Osijek gostioniar
Blacha Leo 23 Wien skladitar
Bloch Friedrich 35 Wien ofer
Blumenfeld Oskar 52 trgovac
Berscher... 59
29. DC 41.
Biharidr. Stjepan 27 V. Bekerek odvjetnik
Blau Eduard 50 Zagreb trg. zastupnik
Blau Leo 55
Zagreb otpremnik
29. DC 41.
trgovac
29. DC 41
Brod[mann]... 26 dipi, pravnik
29. DC 41.
Brodmann Zlatko 23 aps. prava
Bittel Simon 33 Osijek priv. inovn.
Beck Vilim 30
Berger Leo 31 Zagreb

Berger Hugo 35
trgovac
Berger Ernest 36
ofer, mehaniar
Bichler Slavko 17 auto mehan. nau.
Braun Emil 36 Ljubljana
Bruch Felid 32 Zagreb priv. inovn.
20.1X41.
Brunenfeld Salamon 41
mehaniar
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime
star.
Bleicher Kurt 19 Daruvar elektr. naunik
...as Vlado 14 Varadin ak
umro 31.X 41.
...reljko 41 Osijek privatnik
...dr. arko 40 Zagreb lijenik
58 Bjelovar trgovac
Bjelovar urar
Brau
Brau
Bach [Enricko] 39
Braunstein Bjela 58 trgovac
Braustein Emil trg. pom.
Braustein Zahar 31 >
Blhnjeis Albert 58 Varadin tvorniar
Bchler Leo 53 Zagreb trg. zastupn.
umro 11. XI41.
Bchler uro 46 Ferianci
Bchler Zdenko 22 Osijek student
Buchnjald Gavro 63 Busovaa trg. putn.
Buchnjald dr. Drag 32 Vukovar lijenik
Brder Milan 34 Osijek trgovac
Baruch Sado 47 Bijelina kavanar
Blas Marijan 27 Baka Palanka trg. pomonik
Buchaiber Salamon 21 Derventa pekar
BasaronJoka 38 Vlasenice
Bauer Emil 43
Basaron Aron

Berkovic...
Blumensroch... 50 Zagreb bank. in.
Bolgar Pavao 32 Zagreb priv. inov.
Berger Egon 34
Blass Leo 56 Varadin trgovac
Bchler Edo 51 Osijek trg. pomonik
Boan Pavao 30 Osijek priv. inovnik
Braun Josip 41 Osijek trg. pomonik
umro 2. XI41.
Blanchorn Mavro 70 Koprivnica mesar
umro 10. XI41.
Bondy Georg 53
umro 23. XI41. cigl.
Bala Aleksander 52 Zagreb c
umro 30. XI41.
Berger Hinko 49 Begov Han c
umrol.XII41.
Brodmann Miroslav 44 Zagreb c
12. XII41. umro ma
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Buch... Salamon 53 Sarajevo c
umro 21. XI41. ma
Buch 20 Daruvar c
C ... inovnik
C ... remenar
D ... pomon.
u. 8/9. XI41.
priv. inovnik
29.1X41.
Deutsch... Varadin odvjetnik
Deutsch Valter 43 Zagreb priv. in. u min.
DanonJukica 23 Zavidovii krojaki pomonik
Danon Morie 31 kroja
Danon Samuel 29 kroja
Danon Morie 23 Visoko trgovac
Deutsch Vlado 30 Slavonski Brod trg. pomonik
Danon Aron 36 Visoko koarski obrtnik
Deutscher Dino 26 Zagreb koar
Deutscher David 46 trg. putnik
Deutscher Nikola 21 torbarski pom.
Dragoner Alfred 50 tvorniki posi.
Danon Majer 36 trgovac
Danon Heski 31
29. IX 41
Dis... Daniel 39 Daruvar
...Zlatko 21 Zagreb priv. inovnik
33 Osijek
Deutsch... ...
(Deutsch) Dimi...
Danon 36
Deutsch David 51 Bjelovar
Deutsch Marko 59 Sisak
Dektson dr. Lujo 26
Danon Ezra 48 Sarajevo trgovac
Danon Salamon 44 Zagreb putnik
u. 13. XI41. cigl. ma
Daniti Jozef Sarajevo c
umro 25. XI41. cigl.
Danon Jakica 17 Bijeljina c
umro 17. X 41. ma
Danon Josip, Salam. 16 Sarajevo c
umro 17. XII41. ma
Danon Jakob Avram 39
c
25. VH1941-
23. vn.
15. VI do 1. X41. stanje ljudstva.
umro 20. XII41. ma
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime star.
Papo Majer, Isak 31 Travnik c
E... eljko
E priv. inovnik
Ehren... 43 bank, namjetenik
Eckstein Eugen 44
Eisenstdber Ivan 41 > priv. inovnik
Eiberger Aron 20 Zavidovii urarski pomonik
Eistein Robert 66 Koprivnica privatnik
umro 27.X 41.
Eisenstdber Emil 43 > postolar
Engl Albert 51 Zagreb priv. inovnik
Eskenazi Jakob 43 pokuanik
Eskenazi Mihael 45
Eisenstdber Rudolf 32 priv. inovnik
Eisenstein Aladar 44 trg. zastupnik
Eickstein Ferdo 36 trgovac
Ehrendiener Rudolf 24 Osijek priv. inovnik
.. .langer Lavoslav 34 Zagreb kantor
...Mojsije 52 priv. inovnik
umro 1. XII41. Illa
... Nikola 47
Vukovar trgovac
Eken[azi]...
Engel
Eisenstdber... 35 I
Eisenstdter David 56
Elbeiger David Avram 23 1
Eisenstdber Samojlo 66
Engelmann Pavao 60 Turbe
Erpstenhant Jakob 29 Koka priv. inovnik
Erlich Wilim 40 Sisak trgovac
Ehrenfreund Milan 44
umro HI/TV 42. cigl.
Engel Josip 33 Zagreb elektrotehniar
u 1. II 42. cigl.
Engl Karlo 23 mehaniar
Erpsenhant Isidor 24 Turbe priv. inovnik
Erpsenhant Leopold 22 trgovac
u cigl. 14. XI41. I
Eisenstdter Milan Koprivnica gostioniar
umro 1. XU 41.
F ... trgovac I
priv. inovnik
Festi[ger]... student medecine
Frst Egon 39 Zagreb priv. inovnik
Freund Milan 37 M
29.1X41.
Dr. Fischer Jaro 32 odvjetnik
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Fleischanner Franjo 63 Bjelovar odvjetnik
u. 8/941.
... Gustav 52 Jajce katast. insp.
29.1X41.
Frank dr. Geza 70 Zagreb odvjetnik
Friedrich Arnold 60 trgovac
29.1X41.
Frst Aladar 50 tvom. upravit.
Frank Pavao 42 zub. tehniar
Frst Zvonimir 36
umro5.Xn41.ma
Fonor dr. Mirko 40 lijenik
Friedmann Juda 52 Koprivnica nosa
F... Mirko 50 Zagreb priv. inovnik
F 48 n industrijalac
u
u. 8/9. XI41.
tekst....
Fra
Frank [Franjo]
Friedman... 42 trg. pomonik
Finci Salamon Banjaluka
Finci Alfred 28 Zagreb
First Robert 59 industrijalac
Frisch Adolf 50
68

Sisak
kroja
privatnik
Fischer Izidor
Fried David 40 Zagreb trgovac
umro 2. XI41.
Freischmann andor 39 Hrv. Mitrovica trgovac
Friedender Ernest 33 Ferianci ofer
Feldmann Sigmund 32 Osijek
Feldmann Herman 61 vrtljar
Fleischmann Sime 41 Hrv. Mitrovica
Fier Ivan 16 Osijek mesar
Fuchs Lavoslav 64 Zagreb privatnik
Friedmann Miroslav 53 Osijek tiskar i nak.
Freiberger Milan 36
Fr.. .reisen Adolf 48

29.1X41.
F
F ik
21.1X41.
F...ovLeo[pold] priv. inovnik
F... Adolf 44 Osijek mesar
F... Lj. 34 Zagreb priv. inovnik
F... Milan 20 Osijek
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime star.
[Fara]go Vilim 54 Osijek otpremnik
F...beinGeza 54 Karlovac elj. inovnik
...Ignac 33 Zagreb strojobravar
puten naslob.
Fischer dr. Zlatko 39 Sisak lijenik
Fischer Pavel 39 Lekenik mesar
umro 1. XI41.
Fischer Dragutin 61 Zagreb Jas.
umro 3. XI41.
Fischer Jakub 74 Sarajevo Jas.
umro 9. XI41
Fischel Paul 49 Reichenburg Jas.
u. 8/9. XI41.
Freiberger Stjepan Zagreb
umro 18. XI41. cigl. c
Dr Mavro Frankfurter 61 Vinkovci
umro 18. XI41. cigl. c
Rudolf From 45 emigrant
u. 30. XI41 c
46 Sarajevo
umro 5. XII41. ma -

Fara [go] Oskar Osijek

umro 15. XU 41. ma c
Finzi... Rafael Sarajevo c
umro 16. XU 41. Illa
Finzi Jahiel, Leon 23 Zemun
umro 23. XI41.
Fuchs Stanko 29 Koprivnica
u
Herzog... Zagreb
Herzog Br[uno] Zagreb naunik
HirlerHinko 37 Bjelovar mehaniar
Hajo Geza 46 Zagreb priv. inovnik
29. DC 41.
Hirschling. Slavko 32 n elektro ing.
Hirschlerlvan 27 n strojar
H...ypert Franjo
H...ypert Josip
58
28
sitniar
priv. inovnik

u. 142. cigl.
H...ypert Slavko 22 zub. tehniar
H... sch Emanuel 27 Varadin
29. DC 41.
Hirl Zvonimir 28 Zagreb prof, matematike
u....41.
Heinrich Hugo 68 Koprivnica trgovac
Herzer Josip 36 Zagreb trg. zastupnik
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Hochsinger Zvonko 29 Zagreb priv. inovnik
.. .pert Simon 61 Koprivnica poljodjelac
29.1X41.
Heinrich... ... pripravnik
29.1X41.
Hn... Pavao 23 stud....
Hrischl Franjo 43
Hager Moo
Heber... rieh 14 ak
Heber Izidor kovinarski radnik
Hellivig Edmund 60 ekonom
Hoffmann Jakob 55 Brack a/M tvorniar
umro 142. cigl.
Herzl Julio 42 Zagreb elek. tehniar
29.1X41.
Hnsler Pavao 21 Osijek stud, pharm.
umro U. XI41.
Hecht Makso 33 Zagreb trgovac
u. 14.1X41.
Horvat Ivan 33 Osijek trgovac
Holzstein Mirko 42 > priv. inovnik
Hirschler Hinko 33 Zagreb priv. inovnik
HarzJeno 59 Daruvar trgovac ,
Hamburger Albert 38 > priv. inovnik
29.1X41.
Heber Ernest 14 ak
29.1X41.
Heber Rudolf 48 knjigovoa
Hirschler Kreimir 27 Koprivnica poreski inovnik
Handler Oskar 46 Osijek trg. zastupnik
Hohner Ljudevit 37 trgovac
[Hirleger] Filip 44 Zagreb ind. tehniar
63 Koprivnica [mesar]
Herst Jakob 53 Zagreb trgovac
Hafner Fedor naunik
Hafner Pavao priv. inovnik
Hahn Branko 37

Sisak
Heumer Hinko 38 Zagreb n
Han Adolf 33 trg- putn. ofer
Han Albert 41 n
Hirschfeld Simun 57
trgovac
umro 2. XI41.
Hirschsohn Jakob 40 Ludbreg radnik
H... (Hndler) Herman 46 Zagreb trgovac
Hoffman Josip 53

Hirschl Vilko 28 n
Hinenberg Jakob 45 Sisak
Held Jakob 31 Osijek radnik
 God. Odakle Zaniaaanje
Ime i prezime star.
Hary Ivo 57 Varadin trg. putnik
29.1X41.
Holm dr Petar 35 Osijek inovnik
Hirschl Ivan 39 Koprivnica profesor
Hirschl Otto 28
Haas Emil 39 Zagreb
Hubert Nikola 48 Osijek skladitar
29.1X41.
Hoffman Artur 37 kroja
Hajon Izidor 37 Bijeljina
umro 4. XI41.
Helnjig Edmund 61 Daruvar Jas.
u. 8/9. XI41.
Hafner iga 62 Zagreb Jas.
umro7.Xn41.niA c
Horovitzlvan, Oto 21 Sarajevo
umro 18. IV 42. c
Hirschler Leo 3 Koprivnica
I 52 Wien trgovac
Indyk [Bruno] 48 Wien
J 52 Osijek trg. agent
Jezernicki... 41 kroja
Kraut Otto 38 Bjelovar trgovac
29.1X41.
Kohn Davidovi Josip 27 Naice veterinar
u. 31. IX 41.
Kolin-Kohn David 42 Zagreb priv. inovnik
Kendl Slavko 17 Naice trg. pomonik
Kendl Ulja 20 n kroja
Kendl Eugen 45 li trgovac
Kohn Marko 54
47
postolar
trgovac
Kohn Samuel
Kohn Ervin 35 Zagreb priv. inovnik
Kabiljo Elias 27 Visoko trgovac
Kabiljo Jakob 53 Bijeljina obrtnik
Kabiljo Josip 36 Visoko trgovac
Kampus Leon 30 Sarajevo tehniar
Konforti Benjamin kroja i slast.
29.1X41.
Krei Mirko apsolvent med.
Krauth Vitomir [priv.] inovnik
Kon Hinko ... namje.
Kon... n
29.1X41.
Kle .. .zast.
KohnVatroslav 32 Zagreb trg. putn.
umro 11. XI41
Kollmann Julio 70 n trgovac
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Kaiser Ljudevit 59 Zagreb knjiar
Klein Klai uro 30 priv. in.
Kohn Ladislav 46 trg. pomo.
Knig Eugen 61 knjigotiskar
Knig Zdenko 17 ak
29.1X41
Krajanski dr Ernest 56 Varadin odvjetnik
Krakaner Hinko 25 tekst, majstor
Krieger Franjo 43 Zagreb priv. [in.]
Kon Simon 52
Kabiljo Isak 41 Zavidovii trgovac
Kabiljo Josef 24 trg. pomonik
Kabiljo Elia 40 trgovac
Kabiljo [Hinko] 23 trg. pomonik
29.1X41
Krai trgovac
Kaiser... ak
Kehl...
Kehl...
Klein Robert 53 Wien kroja m. rublja
Kohn dr Israel 56 Koprivnica rabin
umro 28.X 41
Kova Milan 45 Virje priv. inovnik
Kuh Vladimir 38 Zagreb inovnik
Kohn Leo 26 Osijek tvor. radnik
Klein Leo u. 16.1X41 40 Zagreb obrtnik
Kasti Oto 47 Osijek trg. pomonik
Kasti Ljudevit 52
28

Nova Gradika
stolar
trg. pomonik
[Kohn] Vlado
umro 26. XI41 cigl. ma
[Kohn] Beno 53 Osijek trgovac
... Julije 53 trg. putnik
... Ler Bela 41 Zagreb priv. inovnik
Koen Morie 37 farbarskitehn.
Kabiljo Morie privat, in.
Kohn Ladislav >

Kohn Rikard naunik

Kohn Ilija
Konrad...
29.1X41
Kuj
29.1X41
Klein Ing. Hugo 27 Zagreb ma. ing.
Kulberg Samuel 32
teks. majst.
Kabiljo Elia 50 obrtnik

Kajonak 35 elektr. tehni.
Kajon Izak 32 ofer, mehan.
Kardo Zlatko 38 trg. pomo.
 God. Odakle
Ime i prezime Zanimanje
star.
KiHinko 54 Zagreb trgovac
Klein Oskar 50 Suhopolje priv. inovnik
Kraus Aleksander 60 Valpovo glumac
u. 31.1X41.
Kabiljo Avram 26 Zagreb
Kerpner Jakob 46 trg. pomonik
29.1X41
Ki Vlado 20 Osijek ak
Kati Adolf 43 Sisak kinovlasn.
Kraus ing. Adolf Osijek ing.
Kolari Tuzla priv. inovnik
umro 8. XII41 lila
Kle Zagreb trgovac
umro 14. Xn 41 lila
student
[knjigjovoa

Krin [Josip] 34 Zagreb meh. i knjigov.

umro 23.X 41
Kronfeld Vlado 36 elekt. tehniar
Kabiljo Moo 61 bivi trgovac
Klein Mihajlo 61
41 Bijeljina
Kohen Josip
umro 25. XI41 cigl.
Kaufer Pavao 22
Konforti Abraham 37
44 Zagreb
Konforti Leon
... Aleksander 39
... Vladimir 14
... Bernard 49
Kraus Ljudevit 50 Krapina trgovac
Kraus Samuel Osijek trg. putnik
Kaiser dr Zdenko adv. pripr.
Kaiser dr Julije advokat
Kraus Herman priv. in.
Kraus E...
Klein...
Krak
Kirner Mavro 49 Zagreb hotelijer
Knig Ernest 20 Zagreb priv. in.
umro 2. XI41
Kani tz David 64
umro 4. XI41
Kahlfuss Leo 38 Ruma
umro 7. XI41
Katan Jakob 44 Sarajevo
umro 9. XII41
Kroner Beno 49 Be
u. 8/9. XI41
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Kollmann Artur 62 Koprivnica
u. 8/9. XI41
Kraus Rikard Zagreb
u. 8/9. XI41
Klein Sarajevo
umro 11. XI41
KabiljoMo
umro 11. XI41
Klein Viktor
u.dgl. 14. XI41 c
Kaff Filip Vinkovci
u. 18. XI41 cigl. c
Kabiljo Isak 45 Sarajevo
u. 28. XI41 cigl. c
Kabiljo Leon 68 n
umro 23. XI41. cigl. c
Kabiljo 47 Vukovar
umro 28. XI41 cigl. 17 c
Kabiljo Leo 17 Sarajevo
umro 25. XI41 cigl. c
Kabiljo Aron
umro 27. XI41 cig.
Kori... Karl
umro 10. Xn 41 ma
Kabiljo... 47
umro 11. XII41 lila c
Kopman Pank, Ludvig 56 Zagreb
umro 13. X 41 Hla c
Kamhi Jakob Isak 21 Sarajevo
umro 20. XII41 Illa c
Katan Albert, David 18
umro 20. X 41 lila c
Katan Jakob, Samuel 30 n
umro 22. XH 41 Hla
Kabiljo Nisim, Juda
Levi David
34
21

Bijeljina
c

ak
... Eugen 37 Osijek priv. inovnik
Leitner Milan 40 n
Lbl Josip 47 n meetar
Levi Avram u. 23. IX
Levi Josipu. 21.1X41
Levi Leon
29
22
28

Bijeljina

Banjaluka
trgovac
kroja
kroja
umro 3. X 41 ma
Levi Bencion 23 Visoko stud, medic.
Levi Izrael 41 Zagreb turpija i stakl.
29. DC 41.
Levi David 71 Koprivnica trgovac
umro 10. XI41
 God. Odakle
Ime i prezime Zanimanje
star.
...Jakob 72 Koprivnica
...IlerOto akovo trg. pomonik
Levi Mayer Banjaluka kroja
Levi A. Salamon staretinar
Levi Rafael trgovac
puten na slobodu
Leitner dr...
Levi L...
u. 17. XI41 cig.
Levi...

LeviH. Salamon 52 Banjaluka brija

Levi Isak, Jakoba 24 Banjaluka brija
U.1.X41
Lichtenfeld Emil 41 Koprivnica pokuarac
Lichtentahl Armin 32 Osijek tvom. radnik
Levi Hajin 39 Beograd trgovac
Laufer Izrael 31 Vlasenica priv. inovnik
u. 13. XI41 cigl. Illa
Levi Morie 34 Sarajevo trg. pomonik
Levi Izidor 30 Zagreb priv. inovnik
Lang Hugo 40 Osijek n
Lnjy Stjepan 32
Lnjy Hain 61
Laub Sigfried 31
Levi Vado Banjaluka trgovac
Levi Albert
[Sarajejvo

priv. inovnik
Lanto eljko
Levi... privatnik
Lie kroja
L limar
L [ejgrt
Lauper Egon 39 Zagreb priv. inovnik
umro 24.X 1941
Lemberger Dragutin 38 trg. putnik
u. 8/9. XI41
Lobi Bela 43 trg. pomonik
Lnj Pavao 31 priv. inovnik
Lnjy Isak 38 tipograf
Lnjy Josip 45 priv. in.
Levi Zdenko 28 trg. pomonik
umro 18.X 41
Lustig Julio 52 priv. inovnik
Lnjy Samuel 53 n postolar
Lnjy Boris 35 Bijeljina brija
Lnjy Salamon 60 sveenik
Lnjy Zdenko Zagreb
Lnjy Rudolf
Lnjenthul...
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
LeviZud...
umro 19. X I 4 1 . cigl.
Lnjy... Bjelovar
Ledec...
Lnjy...
Lau [staretinajr
Lang Emil 50 Osijek konobar
Lesi Zvonimir 32 Zagreb inovnik
Lang Ladislav 48 Osijek trgovac
Leitner Zlatko 25 Zagreb priv. inovnik
Levi Jakob 41 Banjaluka trg. zast.
Lau Rudolf 50 Zagreb obrtnik
Leitner Milan 30 Varadin trgovac
umro 19. X I 4 1 cigl. c
Levi Isidor, Daniel 34 Sarajevo brija
umro 24. X I 4 1 cigl. c
Levi Aer 33 Sarajevo
umro 25. X I I 4 1 Illa c
Levi Josef 27
umro 7. X I I 4 1 Illa c
Levi David 49
umro 8. X I I 4 1 Illa c
Lion Vilim... 26 Zagreb
umro 8. X I I 4 1 Illa c
Lavi Mordo 41 Sarajevo
umro 13. X I I 4 1 Illa c
Levi Silvio
umro 16. X I I 4 1 Illa . c
Levi Isak 35 Sarajevo
umro 16. X I I 4 1 Illa c
Levi Salamon
umro 19. X I I 4 1 E i a c
Levi Benjamin
umro 21. X I I 4 1 Illa c
Levi Jakov
MaulnjurfDuro 24 Naice priv. inovnik
Mermelstein Vilko 36 trgovac
Maulnjurf Julio 63 >,
Montiljo Jeronim 47 Zagreb trg. zastupnik
Moser Emanuel 40 tehniar
Mozer Abraham 39
priv. inovnik
Morgan dr Dane 55 Naice odvjetnik
M . . . Ladislav 37 Zagreb priv. namj.
M . . . Slavko 28 Varadin trg. pomonik
M . . . Boidar 22

29.1X41
M . . . Adolf trgovac
Montiljo Aron Bijeljina grad. namj.
 God. Odakle
Ime i prezime Zanimanje
star.
M... hier Oskar Zagreb priv. inovnik
Maestro D... sitniar
Montiljo... kroja
Montiljo...
Musafija... priv. inovnik
Musafija... trgovac
Musafija...
Musafija Salamon 43 Zavidovii sitniar
Montiljo Jakob 38
Marian Leib 43 Wien trg. putnik
Mautner Mirko 27 Zagreb priv. in
Montiljo Santo 36 Osijek trgovac
u. 16.1X41
Mogan Bruno 28 Vinkovci trg. pomonik
Merklev Aladar 59 Zagreb priv. inovnik
Maestro Moo 30 Bijeljina kavanar
Majtinski Aleksander 21 Zagreb
29.1X41
Mandel Hari 17 Daruvar ak
29.1X41
Mandel Leon 42 n
Montias Isak 27
Mayer Simon 43 trgovac
umro 7. XI1941
Mautner Z... trg. pomonik
u. 16. XI41 cigl.
Mayer Milan priv. inovnik
29.1X41
Mayer odvjetnik
Mal trgovac
Man priv. inovnik
M ... zast
Morgenstern Samojlo 22 Hrv. Mitrovica radnik
Morgenstern Josip 19
47

Sisak

trgovac
Mayer Milan
Mayer Hinko 41 Zagreb priv. inovnik
Mayer Stanko 37 Sisak trgovac
Mozes Armin 61 Zagreb
Montias Leo 41 Banjaluka obuar
Maestro Mio 30 Bijelina kavanar
Montiljo Salamon 56 liilac
M[ontiljo] Izidor 34 elektriar
M[ontiljo] Avram 36 Bijelina bravar
umro 9. XI41
M...Hugo 30 Brod n/S
Manter Ernest 43 trgovac
Messinger Er[nest] trg. pomonik
Maisei Hinko trg. putnik
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Meov... priv. inovnik
Mar ... otprem.
Mos priv. in.
Ma [limar]
Mari Malz-Jakob 37 Zagreb ofer
Mller Ivo 21 Zagreb priv. inovnik
Meov Gabriel 53 Zagreb trgovac
umro XT. ull jas.
Majder ing. Viktor 45 Zagreb priv. inovnik
umro 30. XI41
Maestro Rafael 31 Sarajevo
umroll.Xn4iniA c
Maestro Salom Elias 25
umro U. XII41 Eia c
Maestro Morie, Rafael 44
puten na slobodu XI41
Neumann Fritz 32 Zagreb priv. inovnik
Nahmijas Josip 58 Banjaluka trgovac
Nessel Leopold 56 Ruma mlinar
Nahman Hajon 56 trgovac
Neubach Hugo 59 priv. in. u m.
Neuburg Egon 31 Sisak trg. namj.
u. 8/9. XI41
Neumman iga Zagreb
u. 13. XI41. cigl.
Ozmo Morie 33 Sarajevo tipograf
Ozmo Iso 35 Zagreb trgovac
Ozmo Jakob 41 Zavidovii
Oblat Alfred 39 Zagreb priv. inovnik
Ozmo Haim 41 Bijelina trgovac
u. 8/9. XI41
Ozmo L.Izrael 33 Sarajevo Jas.
Pollak Ivan 39 Naice trgovac
Pollak ing. Rudolf 36 Varadin ing. kemije
4. XI41. puten na slobodu
Papo Kalan 35 Zagreb apot. pripr.
Politzer dr Stjepan 47 Derventa lijenik
Pollak Gustav 24 Bjelovar industrijalac
Papo Morie 18 Zagreb krojaki nau.
Pinto Juda 59 Turbe trgovac
umro 18. XII41 cigl.
Pollak Antun 62 Varadin privatnik
P... Juda 43 Bitolj trg. putnik
u. 23. IX 41
P... Josip 39 Breza kavanar
P... [Milan] 47 Bijelina trg. putnik
P Banjaluka dnevniar
umro 10. XI41
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime star.
P...Raf[ael] opin. in
PesahD... trgovac
Pesah...
Pesah... n
P priv. inovnik
Pf [eiffer]... priv. inovnik
Pf [eiffer]...
Pfeiffer Hinko 35 Subotica elek. mehaniar
Pfeiffer Ignac 47 Zagreb ofer
u. 8/9. XI41
Pick Andrija 22 priv. inovnik
umro 22. XI41 cigl.
Pick Herman 49 Wien
Priester Egon 39 Wien mai tehn. ipedik.
Papo Josip 43 Zagreb trg. namjetenik
Pick Mirko 24 kroja
Polak Valens 34 Bjelovar of. mehaniar
Papo David 38 Sarajevo priv. inovnik
29.DC41 trgovac
Pfeferman ing. Alfred 43 Zagreb
PfefermanMi[rko]
Pinto Ni[sim] 43
Perera M...
Prabaum... ind....
29.1X41 student
Papo
Palfi... ak
Pardo... priv. inovnik
Pal
P trgovac
Papo Haim 60 Bijeljina
Pesach Leon 33 Bos. Brod trgovac
Papo Papi, B... 46 Bijelina trgovac
u. 1142 cigl.
Pessing Ladislav 43 Zagreb priv. inovnik
u. 1142 cigl.
Pessing Ivo 15 ak
Pesach Adolf 35 Tuzla trgovac
Perera Josef 65 Bijelina biv. trgovac
Perera Jakob 43 trgovac
29.1X41
Perera Izidor 23 n stud, tehnike
trgovac

... Avram priv. namj.
Pollak Eugen
umro 18. XI41 cigl.
Pollak... trg. putnik
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Perera... lijenik
29.1X41
Pollak... priv. inovnik
Pick Herman 31 Zagreb priv. inovnik
Pardo Samuel 32 Zagreb
umro 8. XI41
Pachtinger Ivan 33
umro 31.X 41
Pachtinger Mavro 64 Zagreb
u. 8/9. XI41
Papo J. Salamon 50
u. 8/9. XI41
Petkovi Milan Bos. Gradika pravosl.
u. 16. XI41 cigl. Eia c
Pinto K. Jeko 44 Sarajevo
umro 18. XI41 cigl. c
Pollak andor 33 Varadin
umro 19. XI41 cigl. Illa
Papo Benjamin 19 Sarajevo
umro 24. XI41 cigl. Hla c
Pinto David, Moo 67
umro 25. XI41 cigl. lila c
Papo Rafael 33 Sarajevo
umro 30. XI41
Pesah Majer Davidov 40 Doboj
umro 2. XII41 ma c
Papo Baruch Avram 20 Sarajevo
umro 4. XII41 ma c
Pinto Benjamin Samuel 41
umro 6. X 41 ma c
Papo Morie 26 Travnik
umro 5. XII41 nia c
Papo Mena[hesu] Sarajevo
umro 10. XII41 lila c
Papo Jakob 44
umro 13. XII41 Hla c
Perera Avram
umro 16. XII41 lila c
Papo Jozef 33
umro 16. XII ma c
Papo...
umro 17. XII41 Hla c
Papo...
umro 19. XII41 ma
Papo Mojsije
u. XI41 ciglana
Rottmann Oto 31 Osijek trgovac
Ripp Slavko 37 Naice priv. in.
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime
star.
Roth Oskar 32 Zagreb priv. in.
Rosenberg Josip 48 Naice trgovac
puten na slobodu u. X 41
Reich Ivo 30 Zagreb priv. in.
Reich Milan 45 Koprivnica otpremnik
Reich Marcel 19 n ak
Reich Zdenko 17 n
R... Mirko 35 Vukovar priv. in.
R Varadin zubo tehniar
R Zagreb priv. in.
R trgovac
R
Rosenberg... urar
R namj.
umro 3. X 41
R [trgo]vac
R
R
Reichert Dragutin 29 Zagreb elektr.
Roth Gapar 21 Varadin radiomehan.
Raab Filip 52 Daruvar pekar
u. XI41 cigl.
Raab Paul 17 Daruvar elekt. tehn.
Reves Mirko 34
Rosenrauch Adolf 37 Banjaluka trgovac
umro 41 decern, cigl.
Rauchberger Werner 38 Breslau trgovac
umro 29.X 41
Rosner David 67 Sisak
Roder Adalbert 47 Osijek
29. IX 41
Rosenchek Mari
umro decern. 41 cigl.
Rosenchek M...
Rosner dr...
Rothstein... trgovac
Rosenfeld... trg. pomo.
29.1X41
Rosenz... Z... trgovac
Rech
Ri ... posednik
R ...nik
Rosenfeld Josip 58 Varadin trg.zast.
Reiss Zoltan 25 Zagreb trg. pom.
Rosenfeld Albert 36 trg. putn.
Roman Andrija 33 Zagreb priv. in
umro 3. XI41
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Romano Salamon 65 Sarajevo
umro 4. XI
Raudnitz Oskar 62 Krievci Prag
umro21. XI41cigl. c
Romano Rafael 35 Sarajevo
umro 29. XI41 cigl. c
Romano Aron, Jozef 53 Mostar
umro 8. XH 41 ma c
R...Mi- 62 Daruvar
mmo 21. XII41 Illa c
R... Milan 30 Bjelovar
umro 21. XH 41 ma c
R 26 Sarajevo
umro21.XII4inia c
R 40
Schnnjald Artur 28 Varadin trg. pomo
Sonnenschein Hugo 49 Naice trgovac
Sonnenschein Filip 42 Zagreb priv. in.
Silberberg Mavro 30 Naice
29.1X41
Sonnenschein Mirko 24 abs. veter.
29.1X41
Semrlitz Aleks. prof. 53 Zagreb dr. in. um.
Satler Radivoj 23 Ludbreg stud. med.
Schnjarz Milan u. 16. IX 41 22 Zagreb krojaki pom.
umro decern. 41 cigl. Illa
S
s
s
33

Ludbreg trg. pom.
bank, direk.
trgovac
s vjerouitelj
s trg. pom.
trgovac
29. X 41 puten na slobodu
S mesar
29.1X41
c
St [trgojvac
S ...lovod...
umro 4. XI41
c
S 60 !!!
u. 142 cigl. ambul. Jas.
Salamon Ljudevit 27 Osijek priv. in.
u.dgl. 14. XI41
Schlesinger Drago Varadin advokat
tvom.
Schreiner Armin
Sonnenfeld Nikola
Stern Dragutin
61
23
39

Zagreb

ma. tehn.
trgovac
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime
star.
Schnjartn Jakob 40 Koprivnica limar
umro 1.41 cigl.
Scheyer Josip 38 trgovac
u 8/9. XI41 '
Scheyer Milan 58
umro 19. XII41 Illa
Steinlauf Izidor 24 Banjaluka trgovac
S[te]in Jakob 64 Zagreb
Scheslen uro 18
Sonnenfeld [Mirko]
akovo 142 cigl.
Singer Zlatko
akovo 142 cigl.
Singer...
Schnjar
Schver...
umro 18. XII41 Hla
Ste
Ster [priv.] in.
S [ma.j ing.
29.1X41
S

Stern Slavko 29 tehn. in.

Gold Marko umro 8.1X41 1
Abinun Josip u. 12. IX 41 2
Blichnjen Josip u. 14. IX 41 3
Gertner Pavao u. 14. IX 41 4
Horvatlvanu. 14.1X41 5
Gombo Andrije u. 14.1X41 6
Klein Leo u. 16.1X41 7
Mrgan Bruno u. 16. IX 41 8
Schnjarz Milan u. 17. IX 41 9
Klein Robert umro 20. IX 41 10
Schnjarz Bruno u. 19.1X41 11
Berger Imbro umro 20. IX 41 12
Gross Makso umro 21. IX 41 13
Levi Josip u. 23. IX 41 14
Levi Avram u. 23. IX 41 15
Armuth uro u. 23. IX 16
Papo Josip Br. u. 23.1X41 17
Weiss Edo umro 27. IX 41 18
Kabiljo Avram u. 31. IX 41 19
Kolin-Kohn-David u. 31.1X41 20
Lichtenfeld Emil u. 1. X 41 21
Scheiber Mavro u. 1. X 41 22
Rosenfeld David umro 3. X41 23
Hirschsohn Jakob umro 2. X 41 24
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
Samuel Spitzer 25 10.X. 41. umro
Kahlfuss Samuel 35 Leipzig 14.X.41. umro 26
Ludnjig Bruck 68 Frankfurt 14.X.41. 27
Albert Pollak 82 Varadin 13.X.41. 28
Franjo Wirzburger Kopr. 34 14.X.41. 29
Weiss Aleksander 35 Zagreb 15.X.41. 30
Isidor M. Israel 78 Sarajevo 15.X.41. 31
32 Ignac Feldmann 59 Zgb 16.X.41. umro
33 Julije Lustig 52 Zgb 18.X.41.
34 Eugen Sonnenschein 59 Sokolovac 19.X.41.
35 Vlado Kronfeld (Kortin) 36 Zgb 23.X.41.
36 Huterer Emil 40 Wien 23.X.41
37 Kahlfuss Samuel 41 Ruma 24.X.41.
38 Geza Braun 56 Drakovec 24.X. 41.
39 Lemberger Karl 38 Zgb 24.X. 41.
40 Emil Eisenstdter 42 Koprivnica 27.X.41
41 Bernard Pollak 80 Varadin 27.X.41
42 Kirschner Pavao 50 Varadin 27.X.41.
43 Milan Kova 44 Zgb 28.X.41.
44 David Rosner 68 Sisak 29.X. 41.
45 Mavro Pachtinger 64 Zagreb 31.X.41.
46 eljko Bleier 40 Osijek 31.X.41.
47 Hugo Schlesinger 61 Slatina 31.X.41.
48 Fischer Dragutin 61 Zagreb 1.XI.41
49 Weinberger Otto 76 Varadin 2.XI.41
50 Kanitz David 64 Zagreb 2.XI.41.
51 Fleischman andor 40 Hrv. Mitrovica 2. XI41.
52 Blauchorn Mavro 70 Koprivnica 2.XI.41.
53 Straus Paul 59 Mnchen 3.XI.41
54 Fischer Jakob 74 Sarajevo 3.XI.41
55 Romano Salamon 65 3.XI.41
56 Helnjig Edmund 61 Daruvar 4.XI.41
57 Kahlfuss Leo 38 Ruma 4.XI.41
58 Dane Singer 67 Zgb 4.XI.41 umro
59 Rau... tz Oskar 62 Prag 4.XI.41
60 Schalinger Wilhelm 67 Mnchen 5.XI.41
61 Jakob Katan 44 Sarajevo 7.XI.41
62 Sonenajn Aleksander 61 Lepavina 9.XI.41
63 Viijanidr Oton 55 Virje 7.XI.41
64 Mautner Zvonko 37 Zgb 7.XI.41
65 Goldstein Albert 63 Sarajevo 8.XI.41
66JozefKoen 73
67 Oto Pachtinger 33 teks man.
8/9. XI41
68 Ferber Samuel 80 Zagreb
69 Gerste Jozef 80 Sarajevo
70 Danon Benzion
71 Papo J. Salamon 50
 God. Odakle Zanimanje
Ime i prezime
star.
72 Lobi Bela Zagreb
73 Fall Gustav Jajce
74 Pik Andrija
75 Scheyer Milan 59 Koprivnica
76 Ozmo L. Izrael 33 Sarajevo
77 Spitzer Ernest Zagreb
78 Heinrich Hugo 65 Koprivnica
79 Kollman Artur 62
80 Hafner iga 62 Zagreb
81NeumanZiga
82 Kraus Rikard
83 Freiberger Stjepan
84 Grossman Herman

85 Steiner Mavro n
86 vadron Sarajevo
87 Klein n
88 Salopek Mijat Zagreb
89 [Petrovi] Milan Bos. Grad.
Petorica
nisu
identificirani
ranjeni
1 Eiland Oskar 59 Zgb
2LeviHaim 61 Bijeljina
3 Nessel Leopold 56 Ruma
4 Mogan dr Julije 63 Zagreb
5SarfatiJosip 65
6 Miller Leo 52
39

Sarajevo
7 Levi Levio
8 Atias David 36
9 Abinun Izidor 29
10 Lnjenthal Franjo 46 Zgb.
11 Steiner Lavoslav 53
12Sveenskiiga
13 Peri Miroslav 64
14...Hinko 51
55

Sarajevo
15... Morie
16... Morie 46 Zagreb
17... tzerAleks ander Varadin
18.. .eld Josip 59
37 Zgb

19... Milan
20... Rudolf 55
21... rger Milan 41

trgovac
u.7. IX 41

29.1X41
16 ...k
29.1X41
 Ime i prezime God.
Odakle Zanimanje
star.
...Petar
... Salamon 37 Travnik postolar
29.1X41
... dr Egon 37 Visoko odvjetnik
.. .feld Armund 43 Bijeljina mehaniar
...feldMakso 53 trgovac
u. cigl. 13. XI41 lila
... Zdenko 19 Zagreb stud, agron.
... Milan 52 trg. zast.
...Zlatko 37 priv. namj.
... Mirko 35
u. 14. IX41Krapje
...Slavko 42 drogist
umro 8. IX1941 kr.
... Marko 72 Varadin trgovac
.. .berger Vlado 26 koar
.. .stein Sreko 49 Osijek lan kazal.
29.1X41.
...ing.... Zagreb vi....
odvjetnik

Ge...
Grun... Majer
Goldberger Hinko 47
Goldberger Armin 45 Zagreb priv. in.
umro 142 cigl.
Granierer Leo 52 Wien trgovac
umro 21. IX 41
Groso Makso 75 Koprivnica privatnik
u. 14. IX 41
Gombo Andrija 51 Osijek trgovac
Geelin Danko 50 Zagreb elektriar
Gaon Isak 37 trgovac
Gross Daniel . 20 Osijek obrtnik
umro 4. XII41 Hla
Garaj Mirko 34 pom...
umro 20. XI41 cigl.
Gerber Slavko 33 Dugoselo trgovac
Glied Bratoljub 64 Osijek
Goldberger Aledander 30 Zagreb priv. in.
Goldberger Viktor 33
Gosti Valter 27
Grttnnjald... 29
Grapner Zlatko
puten na slobodu X 41
G Zagreb in. sal...
G ...
umro 24. XI41 cigl.
 God. Odakle
Ime i prezime Zanimanje
star.
Zagreb
G ... Osijek putnik
a
G... Melliior 57 Naice urar
G... Josip 63 Osijek trg. pomon.
G... Vladimir 29 Naice priv. in.
G.. .baum Franjo 37 Osijek trgovac
29.1X41
G...aum Adolf 61 n trg. putnik
G...bolzo 47 n priv. in.
G... Ernest 37 Deanovac trg. putn.
G... Emanuel 58 Osijek strojobravar
G... aid Julije 35 Ivanec priv. in.
G...njaldMaks 30 Zagreb trg. pomo.
G...baum Aleksandar 51 Retfala trgovac
G.. .ing Armin 50 Zagreb obrtnik
Gross Too 33 Mg. ph.
u. 8/9. XI41
GerstlJozef 80 Sarajevo
...XI41
G.. .nau Herman Zagreb
umro 1. XU 41 Ma
Goldstein Zlatko 36
umro 6.XII 41 Illa c
Gaon Salamon 44
umro 8. XII41 lila c
Glaser Aer, Aleksa 15
umro 20. XII41 lila c
Gosti iga 31 Zagreb

KATOLICI I GRUPA

Balu Josip 29 Daruvar radnik

Boni Stjepan 43 Karlovac grad. inov.
Gregori Zvonimir 23 n student
Deoviimun 26 radnik
Dujmovi Adam 41
Humbert ivin 33 Mostar redar
Hanzevaki Rudolf 22 Daruvar kroja
KovaeviPero 41 mesar
Kovaeviuro 38 bank. in.
Klaubika Vladimir 20 priv. in.
KlemeniMirosl. 42 Karlovac elektriar
Krznar Ivan 46 potar
Korparlvan 25 radnik
Pongrae Mato 21 Daruvar radnik
MatijeviMato 37 priv. in.
 Ime i prezime God.
star. Odakle Zanimanje

KATOLICI II GRUPA
prispjelih 3. X 1941.

Bolfek Josip rod. I.X. 1922. Zgb' ak

Petrenj Adam 27.IX.1921 Mitrovica brija
Golik Branko 22.VIII.1922. Zgb kroja
Bezn Stjepan 8.IV1894.

mesar
Karlovi Ciril 17.VI.1909. stolar
Miloevi Milan 13.1.1906. podvornik
Zlati Duan 29.Vn.1920. kovinotokar
Sovi Nikola 2.XII.1909. Perui agronom
Cvitanovi Vinko 10.V.1909. Zgb strojar
Runi Omer 24.VII.1914. Maglaj agronom
Cinurak Ivan 11.XII.1907. Zgb postolar
Milievi Ljubo 5.VI.1913. strojar
Horvat Ivan 19.XI.1908. postolar
Fressl Ivan 14.1X1912. ,,pom.
Mlakar Ivan 6.XI.1918.

kovinotokar
Filjak Ivan 2.III.1896. tramvajac
Marincel Dragutin 16.IX.1921. kroj. pom.
Kosovelj Viktor 7. VII. 1914. postolar
Bencekovi Stjepan 26.Xn.1919. Zgb graditelj
Mri Pavao 10.1.1906. pekar
GolubiiDrag. 10.IX.1908. trg. pom.
PetiSlavko 26.11.1915. Zgb tramvajac
Kanas Ljudevit 18.III.1910. >
JurkovMatija 23.11.1906.
Oegovilvan 31.1.1920. > stroj. grad.
Salopek Mijo 22.X. 1915. Zgb tramvajac
Tori Andrija 30.XI.1897. Zgb
PenikDrag. 5.1.1898. w
JakopecLeo 25.VI.1912.
Zrinak Pavao 11. VII. 1909.


>

Koar Antun 13.VI.1909.
Pasariek Viktor 7.II.1904. bravar
Bukovac Josip 7.VII.1885. Zgb graditelj
Fink Konrad 26.X. 1906. Zgb tramvajac
Matai Ivan 14.VI.1920. Bjelovar stud, filoz.
Barun Dragutin 23.XI.1902. Zagreb ped.radnik
..1920. Karlovac zemljoradnik
.. 1919.


 BR. 372
ZABELEKA POLITIKOG ODEUENJA NEMAKOG POSLAN-
STVA U ZAGREBU SA PODACIMA O ZLOINIMA USTAA
NAD PRAVOSLAVNIM STANOVNITVOM U NDH OD MAJA
1941. DO 4. MAJA 1942. GODINE1

Poverljivo!

ZABELEKA

Predmet:
Akcije ustaa odnosno hrvatskih vlasti protiv pravoslavaca
Poetak maja 1941.
Jedan ustaki bataljon je kao kaznenu meru za ubistvo jedne
hrvatske porodice u Veljunu streljao okruglo 400 mukaraca
pravoslavne vere iz okoline Hrvatskog Blagaja.
18.5.
Dvojicu pravoslavnih talaca u Brkom, koje je sasluao i u zatvor
stavio nemaki komandant mesta, kapetan Porse, streljali su
ustae bez prethodnog znanja komandanata mesta.
25.5.
Pravoslavni biskup Platon i bivi poslanik Duan Suboti ubijeni
su bez prethodne sudske presude. Njihovi leevi, ukopljeni i
unakaeni, naneeni su nekoliko dana kasnije na kopno. 2
30.5.
Ustae su bez nareenja i presude ubile trojicu talaca, koje su
uhapsile nemake vojne vlasti u Banja Luci. Jedan od njih je
ukopljen.
30.5.
Prevod jednog izvetaja u vidu izvoda o govoru Viktora Gutia u
Sanskom Mostu objavljen u Hrvatskoj Krajini", Banja Luka, br.
19 od 30.5.41: ... vie nee biti nijednog Srbina. Izdao sam
drastina nareenja za njihovo potpuno unitenje, a slede i nova
nareenja za njihovo potpuno istrebljenje. Niko od vas neka ne
bude slab za to, imajte uvek na umu da su oni bili nai grobari,
unitavajte ih svuda tamo gde ih sretnete. Nee vam izostati
blagoslov naeg efa drave i moj". 3
Maj
1
2
Mikrofilm u VII, Vojni arhiv, London, N. 17, H-309998-310026
Vidi dok. br. 110.
3
Poglavnikov banjaluki stoernik Dr. Viktor Guti bio je jedan od najveih
pobornika za istrebljenje i unitenje Srba i pravoslavlja. Svi njegovi govori su bili
 Veliki upan Dr Guti kotarskom predstojniku u Prnjavoru:
pa zar u ovom kotaru nije ubijen jo nijedan od 20 Srba? Na'ta
jo ekate? Ubijajte Srbe svuda gde ih se dokopate. Prvi u doi
i ubijati, a vi me sledite. Ruite srpske crkve i unitavajte njihove
kue". 4
Maj
Za nekoliko dana izvueno je 58 leeva pravoslavaca iz Vrbasa i
Vrbanje.
Kod Bosanske Gradike naneeno je na kopno 4 lea, vezana
jedan za drugi: otac, majka i dvoje dece ispod 10 godina. Na vratu
jednog od leeva nalazila se tabla sa natpisom Srean put za
Beograd".
Poetak juna
Stopedeset naroito za to ovlaenih ustaa iz Ljubukog ubili su
mnogobrojne pravoslavce, meu kojima ene i decu i najmanje u
Sanskom Mostu,5 Kljuu, Bos. Petrovcu6 i Prijedoru. Pokreta
ove akcije je bivi veliki upan Ljubomir Kvaternik.
Poetak juna
Na raznim mestima na Savi naneto je 34 lea, koji su pokazivali
znakove najjaeg zlostavljanja i osakaenja.
Poetak juna
Akcija ienja" 1. ustakog puka bosansko-hercegovakog usta-
kog odreda u Bos. Petrovcu, Bihau, Bos. Krupi, Bos. Novom i
Grahovu. 7 Pripadnici ustaa dolazili su kamionima u pojedina sela
i 25 pravoslavaca je naselo njihovom izgovoru da ih vode u

puni pretnje upuene Srbima. Ustaki reporter banjalukih novina Hrvatska

Krajina" zabelezio je njegov govor odran u Sanskom Mostu u kome je, izmeu
ostalog pozivao okupljenu masu na unitenje Srba u NDH: Nema vie srpske
vojske! Nema vie Srbije! Nema geda naih krvopija, nestalo je ciganske dinastije
Karaorevia pa i kod nas - uskoro - drumovi e poeljeti Srbalja, al' Srbalja
vie biti nee. Izdao sam drastine naredbe za njihovo potpuno ekonomsko
unitenje, a slijede nove za potpuno istrebljenje. Ne budite slabi ni spram jednoga.
Drite uvijek na umu da su to bili nai grobari i unitavajte ih gdje stignete a
blagoslov naeg poglavnika i moj ne e vam uzmanjkati. Svaki, koji se za njih
bude zauzimao, postaje samim tim neprijateljem hrvatske slobode... Srbi neka se
ne nadaju niemu, i za njih je najbolje neka se isele, neka se nestane iz naih
krajeva. Viktor Novak, Magnum krimen", Zagreb, 1948. str. 608.
4
U govoru odranom na zboru u Prnjavoru (9. jula 1941) Dr. Guti je dao
smernice za unitenje pravoslavlja i istakao: U ovom srezu postoje tri crkve otete
hrvatskom narodu od kojih je jedna u Prnjavoru. Sutra ih zauzmite i na njima
napiite Hrvatski dom. Oni koji su primili pravoslavnu vjeru treba odmah da
preu u katoliku vjeru, da ne bih ja o tome donio posebne odluke. Ovome
srpskome gnijezdu Prnjavoru poruujem: Da u ja doi i uzeti sebi 24 sata da to
srpsko gnijezdo unitim. Ja u ubiajti, a vi ete za mnom. V.N. isto, str. 609.
3
6
Vidi dok. br. 33.
7
Vidi dok. br. 67.
Vidi dok. br. 87, 88.
 Nemaku u jedan radni logor i streljali su ih bez prethodnog
sasluanja ili suda. Njihovi leevi su baeni u klanac Risova Greda.
U ovoj akciji naroito se istakao ustaki potporunik Kapetanovi.
12. juni
etrdeset naoruanih pripadnika ustaa pod vodstvom Galiia iz
Pribievaca streljali su deset poznatih pravoslavnih seljaka u selu
Novo Liko Selo.
15. juni
Pripadnici ustaa su uhapsili esnaest pravoslavaca u Travniku i
Turbeu, odvukli ih u planinu i tamo streljali.
15.6.
Bezrazlono su spaljene pravoslavne crkve u mestu Bastasi i
Spasovci.
15.6.
Tri po imenu poznata lica pravoslavne vere su razapeta tako to
su im ruke i noge prikovani za vrata.
Sredina juna
Tridesetogodinji pravoslavni pop iz Naica, ore Bogi,8 ubijen
je posle prethodnog sakaenja; cigani su sahranili le 18. juna kod
Bresiga.
16.juna
Pripadnici ustaa su u Grabrilovcu ubili tri po imenu poznata lica
pravoslavne vere.
16. Juna
U Caincima su ubijeni 10 po imenu poznatih seljaka pravoslavne
vere iz sela Petrovac, Kotar Podravska Slatina.
16.6.
U Trubaru su zapaljeni pravoslavna crkva, jedna radnja i jedna
privatna kua jednog lica pravoslavne vere.
17.6.
Pripadnici ustaa su streljali 20 uhapenika pravoslavne vere na
eleznikom mostu preko Lave, a njihove leeve bacili u reku. 9
17.6.
U Drvaru10 su ubijeni 32 ugledna lica pravoslavne vere, a medu
njima i ona po imenu poznata lica.
18.6.
Iz Osijeka su odvedeni dva po imenu poznata lica pravoslavne
vere i pronaeni mrtvi kod Kravica u jarku pored puta.
8
9
Vidi dok. br. 76.
10
Vidi dok. br. 52, 64, 68.
Vidi dok. br. 65, 168, 176.
19.6.
U Bihau su ubijeni 42 ugledna lica pravoslavne vere, meu njima
i oni po imenu poznati.
21.6.
Pripadnik ustaa, ime Ruharski, zapalio je pravoslavnu crkvu u
ikovljanima. Ovaj je osim toga od Jevreja oduzeo vee sume
novca, a da ih nije dalje predao.
Juni
Pedeset vezanih lica pravoslavne vere baeno je u jednu jamu
kamenoloma kod Trebinja11 i ubijeno runim bombama.
Juni
Pripadnici ustaa su posle prethodnog unakaenja ubili pravoslav-
nog popa iz Naica, ora Bogia.
Juni
U Bihau i okolini je ubijeno 900 lica pravoslavne vere, meu
njima ene i deca.
Juni
Vie lica pravoslavne vere, zatoenih u logoru Jasenovac, podleglo
je zlostavljanjima i krajnje looj ishrani.
1. juli
Pripadnik ustaa, Kselman Kristijan, je sa razdaljine od 200 m,
pred svedocima, poznatim licima, ubio bez razloga jednu pastiricu
u Suvaji,12 da bi pokazao da moe dobro da niani.
6.7.
Pripadnici ustaa u Oroliku psuju Firera i nemake oruane snage.
Sredina jula
Po nareenju ustakog komandanta aria ubijeno je u Glini13 500
lica pravoslavne vere i baeno u reku.
26.7.
U Prijedoru su streljani 14 uglednih graana pravoslavne vere,
meu njima i predsednik optine Sima Glamoanin.
24.7.
Po nareenju ustakog komandanta Klaria u sporazumu sa
velikim upanom Dr Nikiem u Karlovcu su uhapeni 23 ugledna
lica pravoslavne vere i transportovani u Gospi, posle ega im se
izgubio svaki trag.
28.7. j
Pripadnici domaih ustaa su zlostavljah i u jami ubili 16 uglednih
lica pravoslavne vere iz Grubinog Polja i okoline.
11
12
Vidi dok. br. 42, 73. 112.
13
Vidi dok. br. 133.
Vidi dok. br. 155 , 338, 365.
 29.7.
Od 800 uhapenih lica pravoslavne vere u Bosanskoj Krupi i
okolini, ubijeno je kod Crnog Jezera, posle prethodnog muenja,
45 najuglednijih lica, a njihovi leevi su baeni u reku. Odmah
nakon toga ubijen je vei deo (oko 300) u sokolskom domu u
Bosanskoj Krupi.
29.7.
Sedamdeset lica pravoslavne vere, medu njima 7 popova s njiho-
vim enama i jedanaestoro dece, uhapeni su u okrugu Vojni,
odvedeni u pravcu Krnjaka i u umi Lakonja ubijeni budacima,
i kukama i zakopani ispod kue br. 43 na ivici ume.
30.7.
Dvadeset i dva lica pravoslavne vere poubijani su iz puaka u
Banja Luci ispred jednog mosta preko Vrbasa.
31.7.
Pripadnici ustaa su u Prijedoru na putu ubili preko 100 lica
pravoslavne vere sa enama i decom, meu njima i uglednih
graana. Jo 200 lica pravoslavne vere, uglavnom seljaka sa
njihovim familijama, skupljeno je iz okoline Prijedora i po
kratkom postupku streljano na trgu u Prijedoru.
Kraj jula
Preko 80 ena i devojaka iz Bihaa dovueno je u Bosanski
Petrovac; na 156 km dugom putu, kojim su stalno terane i
bievane i morale da ga prevale u nasilnim marevima, one su
zlostavljane i silovane od strane vojnika.
Kraj jula
Po nareenju ustakog komandanta Cerovskog iz Zagreba u
Slunju je ubijeno 160 lica pravoslavne vere bez prethodnog
sasluanja ili suda. Jedan do dva dana kasnije po nareenju
ustakog oficira Venturina Baljka u Slunju je uhapeno 38 lica
pravoslavne vere, meu njima i uglednih graana, sa enama i
decom i sekirama i noevima poklani nad jednom jamom, a
njihove kue su naknadno opljakane.
Juli
Po nareenju ustakog komandanta aria pripadnici ustaa su
kod Gline skupili 500 lica pravoslavne vere i poubijah iz puaka.
Juli
Pripadnici ustaa su iz okoline Nove Kapele Batrine skupih mnoga
lica pravoslavne vere, streljali i poklali u jarcima kraj puta.
Hrvatskom stanovnitvu je objanjeno da su ovo naredili Nemci
u Zagrebu.
Poetak avgusta
Sto i pedeset lica pravoslavne vere uhapeno je na sajmu Gline,
odvedeno u Prekupu i streljano.
Poetak avgusta
Pripadnici ustaa su u Kruii zaklali 120 hca pravoslavne vere.
Poetak avgusta
Pripadnici ustaa su u Vitezu zaklali 400 hca pravoslavne vere.
Poetak avgusta
Preko 400 ljudi pravoslavne vere, koji su divlje, verovatno iz
nekakve line zlobe doveeni kamionima, zajedno su zatvoreni u
jedan logor kod Jablanice na nain nedostojan oveku. Spisak
imena ne postoji.
Poetak avgusta
Pripadnici ustaa i domai muslimani unitili su u okrugu Gacko
pravoslavna sela Avtovac,14 Mihaljaa, Graanica, Lipnik, Samo-
bor, Gareva i Jasanski.
Poetak avgusta
Muhamedanci u ustakim uniformama zakljuali su u Ubogu svoje
pravoslavne susede u njihovim kuama i zapalili ih.
Poetak avgusta
Pripadnici ustaa su bez sasluanja i suda streljali 18 mukaraca
pravoslavne vere na putu preko Romanije.
Poetak avgusta
Masovna streljanja i ubistvo pravoslavnog stanovnitva u Kladua
Krstine.
Poetak avgusta
Ustaka studentska grupa, pokrenuta jednim govorom tadanjeg
ministra prosvete, Dr Budaka, ubila je na putu od Gospia15
prema Ploe mnogobrojne seljake pravoslavne vere.
16.8.
Uhapen je Boris Vidmazer. Prilikom sasluanja delimino mu je
skinuta odea, vrsto je privezan za dva utvrena klina na zidu i
sasluavan tako visei; za vreme sasluanja tuen je gumenom
palicom. Drugim zarobljenicima su prilikom sasluavanja palili
stopala letlampom. U jednoj sobi se u ovo vreme nalazilo est
hca kojima su noge spaljene do kolena.
27.8. | Hltff
Tri stotine sedamdeset osam zarobljenih provoslavaca iz^ Bosne
upueno je u ustaki logor za preseljenike kod Poege. Posle

14
Vidi dok. br. 70. , ,
15
Vidi dok. br. 23. 202, 206, 210, 219, 255, 256, 257, 281.
16
Vidi dok. br. 237.
najteih zlostavljanja, poto je jedan deo ovih zarobljenika ve
bio ubijen, na zapovest komandanta logora, Klaria, ubijen je
sotatak mitraljeskom vatrom.
Kraj avgusta
Na mestu preko Une kod Kostajnice17 pobijeno je nou mitralje-
zom i pitoljima 1.500 pravoslavaca, meu njima ene i deca. U
elom srezu ubijeno je oko 4.000 ljudi.
28.8.
Dvadeset i jedan talac pravoslavne vere iz kotora Dervente ubijeni
su na mostu kod Slavonskog Broda prilikom prelaska preko Une.
Ubijeno je jo 27 lica u vodi prilikom bekstva.
Kraj avgusta
Pripadnici ustaa pod komandom ustakog pukovnika Rolfa ubili
su u pravoslavnoj crkvi Gline 200 lica pravoslavne vere iz okoline
Gline, zatim su ih kamionima dovukli u Prekupu i tamo pokopali.
3. avgust
Pripadnici ustaa su u Jablanici muih 400 hca pravoslavne vere,
meu njima ene i decu; ustaki komandant Pereni nameravao
je da naredi njihovo klanje, masovne grobnice bile su ve
iskopane; spreeno je masovno ubistvo posredovanjem SS -
turmbanfirera Dr Hajnriha.
Avgust
Pripadnici muslimanskih ustaa su u mestu Korita18 bacili u jednu
jamu 174 lica i ubih bombama.
Avgust
Kod Gabele je ubijeno 508 ena i dece pravoslavne vere, a
pravoslavno stanovnitvo juno od Mostara najveim delom je
iskorenjeno ih deportovano.
Poetak septembra
Prilikom jedne kaznene akcije kod Alipainog Mosta19 u zakljua-
nim kuama su ivi spaljeni 40 lica pravoslavne vere, meu njima
ene i deca. Pripadnici nemakih oruanih snaga su konstatovali
stanje stvari.
5.9.
Kod andarmerijske stanice u Podnovlju, u jednom ulinom jarku
pronaeno je 6 leeva unakaenih pravoslavaca. Jo 21 le, koje
su pripadnici ustaa ranije unakazili, pronaeni su sutradan u
polju. Kue pravoslavaca su spaljene.
17
Vidi dok. br. 247.
18
Vidi dok. br. 62, 320.
19
Vidi dok. br. 271, 273.
 Pripadnici ustaa su ubili veliki broj seljaka pravoslavne vere u
Koritaima, Sandiu, Raevu i okolini Brkog, a njihove kue
delimino spalili i opljakah.
8.9.
Kotarski predstojnik Brkog, Montani, izjavio je pred folksdoje-
rom Karlom Matesom da srpska penica mora propasti i da se ne
srne sakupiti.
9.9.
Zapaljeni su Semizovac20 kao i sva manja pravoslavna sela i
penina polja u okohni Rajlovca.
Sredina septembra
Pripadnici ustaa su na putu udaljeno nekoliko kilometara od Jajca
zaklali 158 pravoslavnih talac, koji su bih zatvoreni u jevrejskom
hramu u Jajcu.21
20.9.
Pripadnici ustaa su ubili i premlatili 1.220 ustanika, koji su se na
osnovu jednog proglasa predali hrvatskoj vladi.
Septembar
Pripadnici ustaa su u blizini apljine22 niz jednu strminu stropo-
tali 160 lica pravoslavne vere, meu njima ene i decu.
Septembar
Stoka iz optine Potoari-Stanovi i Buki oduzeta je pravoslavcima
i prodata na javnoj hcitaciji. Pripadnici ustaa su opljakah ito,
a seno i slamu zapalili.
18.10.
Uhapen je 16-godinji Silva Drame, koji pripada Donjoj tajer-
skoj. Sa tapom i muenjem primoran je da potpie zapisnik o
sasluanju. Prilikom sasluanja potpuno mu je skinuta odea,
privren lancima za zid i tako ga je tukao jedan pripadnik ustaa,
a kasnije je primoran da prenoi na jednom ormaru u kome se
nalazio jedan le u raspadajuem stanju.
Oktobar
Po nareenju ustakog komandanta Miroslava Matijevia iz Vrto-
a23 ubijeno je oko 900 hca pravoslavne vere iz Kulen Vakufa i
okoline.
12. novembar
Izvedena je akcija ustaa na levoj obah Bosne24 kod Maleia
prilikom koje je spaljen veliki broj kua i unitene sve zalihe slame
20
21
Vidi dok. br. 270, 275.
22
Vidi dok. br. 289, 302, 305, 313.
23
Vidi dok. br. 252, 253, 254.
24
Vidi dok. br. 259.
Vidi dok. br. 333.
i ita. Pritom su se dogodili divlji izgredi prema nenaoruanom
pravoslavnom stanovnitvu, koje se uglavnom sastojalo samo jo
od ene i dece; mukarci tamo stalno nastanjenih porodica bili su
najveim delom ve ranije ubijeni od strane ustakih odreda.
Prilikom kunih pretresa nije prvo postavljano pitanje za oruje
ili sakrivene ustanike, nego za novac i skrovite zlatnih dukata.
13.11.
Kod Ilijaa25 je izvedena akcija ienja ustakih jedinica pri emu
su iznakaeno i ubijena mnoga lica pravoslavne vere.
19.11.
Istono i jugoistono od Maje 26 ustaki odredi iz Zagreba i
Kostajnice ubili su oko 800 hca pravoslavne vere, koji su delom
ve bih preli u katolicizam; spalili su vie sela i odvukli 20 vagona
stoke.
Kraj novembra
Sto sedamdeset lica pravoslavne vere streljano je u koncentracio-
nom logoru Jasenovac.
Kraj novembra
Spaljena su sva pravoslavna sela na putu izmeu Tuzle i Brkog
pri emu su nekoliko lica - veinom deca i slabi stari ljudi izgubili
ivot.
Kraj novembra
Spaljeno je pet pravoslavnih sela u okolini Petrinje. 27 Tom
prilikom uniteno je 150 vagona ivotnih namirnica, 10 goveda i
druga stoka.
Kraj novembra
Ustaka jedinica u jaini jedne ete zapalila je pravoslavna sela u
okolini Doboja.
(7.) 12. Petolana porodica Luke Gojkovia, pravoslavne vere,
zaklana je na pontonskom mostu izmeu Brkog i Gunje i baena
u Savu.
(?)12.
Pripadnici ustakih i hrvatskih (domobranskih - prim.prev.) oru-
anih snaga opljakali su i spalili mesto orle. ene i decu su
ubili noevima, a 22 hca pravoslavne vere su odvueni u Prnjavor
i tamo zaklani. Zatim su pripadnici ustaa proirili vest da su
odvedeni pravoslavci poslati u Rajh na prisilni rad.

25
Vidi dok. br. 180, 205.
26
27
Vidi dok. br. 338, 349, 366.
Vidi dok. br. 366.
 13-17.12.
Ustaki kazneni odred izveo je akciju ienja u okolini Brkog
u kojoj su spaljene pravoslavne crkve i poruena groblja 28
19.12
Pripadnici ustaa su u Soluoku pred kuom gostioniara Bekmana
ubili i tamo pokopali dva seljaka pravoslavne vere.
Decembar
Stanovnici logora Jasenovac naterani su u Savu, a zatim onako
mokri poslati na spavanje, drugi su zatvoreni u iane kaveze i
ostavljeni napolju preko noi na hladnoi i kii. Mnogi leevi
izmuenih pokopani su u blizini logora.29
Poetak januara 1942. god.
Opljakano je pravoslavno stanovnitvo sela Luani kod Prnjavo-
ra; oteti su ivotne namirnice, odea, stoka i dragocenosti, a
stanovnici su ostavljeni bez odee.
Poetak januara
Jedno specijalno odelenje od 15 pripadnika ustaa izvelo je akciju
ienja kod Lasinje i u okolnim selima pri emu su ubijeni mnoge
ene i deca.
31.1.
Pripadnici ustaa su u selu trbce uhapsih mnogobrojne seljake
pravoslavne vere i ubih kod mlina Hartman.
7.2.
Jedan ustaki odred izveo je akciju u dolini Ukrine pri emu je
pretueno i ubijeno 21 lice pravoslavne vere, ija su imena
poznata, najveim delom ene (9) i deca (8). Sve njihovo imanje
je opljakano i spaljeno. Odvueno je preko 100 komada goveda,
ovaca, konja, svinja kao i ito, seno, vuna, ivina itd. i sad se
prodaju u susednim optinama.
Februar
Jedan ustaki odred pod komandom dva oficira i franjevakog
fratra Filipovia izvodi akciju ienja u Motiki, Drakuliima i
Sargovcu u kojoj je ubijeno preko 880 lica pravoslavne vere, meu
kojima 53 kolske dece iz Sargovca; kue mnogih pravoslavaca su
spaljene.30
Februar
Mnogi pravoslavci, meu njima ene i deca, zaklani su u okolini
Gospia i delimino ivi survani u klanac Jadova.
28
Vidi dok. br. 364.
29
Vidi dok. br. 373, 374.
30
Vidi dokumenat VII, Vojni arhiv, A N D H , k. 173, reg. br. 8,10,11,33/4.
Februar
U okolini Pakraca opljakano je i ubijeno pravoslavno stanovni-
tvo.
Sredina marta
Hrvatski vojnici iz 2. ete 1. puka (Horvat, Hodi) bezrazlono
su streljali stanovnike okoline elinovca, meu njima i stare ene
i decu; kue rtava su opljakane.
Kraj marta
Mnoga lica pravoslavne vere, koji su se prema prethodnom
odobrenju kotarskog predstojnika iz Brkog, Parulia, vratili na
svoja polja, ubijeni su od strane jednog ustakog odreda u
Sandiima.
10.4.
Pripadnici ustaa su zaplenili kola i konje od 18 seljaka pravoslavne
vere iz Krstinja, koji su za hrvatsku vojsku vozili hranu, a seljake
zaklali.
10.4.
U selu takorovia ubijena su 33 lica i zatim spaljeni.
24.4.
Seljak Milutin Juri, pravoslavne vere, iz Vojnica dovezao je u
Karlovac 4 pripadnika ustaa, a na povratku ubijen je kod
Tuilovia. Njegov le baen je u jednu jamu: konji i kola prodati
su u Karlovcu.
25-26.4.
Veliki broj seljaka pravoslavne vere iz sela Vojinica, Zimi i
Kupljensko (oko 140) streljano je, a delimino je zaklano i
spaljeno u crkvi u Kolariu. Meu ovima nalazilo se 29 lica koji
su doli u Vojni da bi kupih so i dali svoje propusnice na
produenje.
28.4.
Pedeset seljaka pravoslavne vere u selima Vukovia, Bukovica,
Oki, ivkovi kosa, Kneevi kosa i Vojni streljah su pripadnici
ustaa kod njihovih kua. Veliki broj je uhapen i doveden u
Vojni.
April
Dva seljaka pravoslavne vere, koji su se, odazivajui se na proglas,
dobrovoljno vratili iz uma, preuzeo je jedan pripadnik ustaa u
Vojniu i streljao ih i pored prigovora domobranskog oficira.
4.5.
Jedan ustaa je u jednom selu kod Vojnia zaklao 60 godina staru
gospou Novakovi i njenu snahu, poto su one od njega pret-
hodno zahtevale da im plati drva za gorivo koja je odneo.
 BR. 373
PREGLED MASOVNIH ZLOINA USTAA U 1941. GODINI NA
TERITORIJI BIHAKOG I TRAVNIKOG OKRUGA1

KRATAK PREGLED MASOVNIH ZLOINA USTAA

U 1941. god.

BIHAKI OKRUG:

Srez Biha:

U aprilu mjesecu 1941. godine prvu ustaku vlast u Bihau

uspostavio je Viktor Guti - koji se tamo zatekao kao rezervni
kapetan i pod ijim rukovoenjem je izvreno razoruavanje bive
Jugoslavenske vojske i imenovanje i postavljanje svih ustakih
funkcionera. Poslije ovoga Guti odlazi u Banja Luku. Nova
vlast" se odmah okomila na srpski dio stanovnitva i Jevreje,
koji su odmah obespravljeni i stavljeni van zakona. Jevrejima je
ogranieno kretanje, a pred sam pokolj to se proirilo i na srpsko
stanovnitvo. Koncem maja 1941. god. dolazi u Biha Kvaternik
Ljubomir, koji je izvrio znatne promjene u ustakom rukovod-
stvu, a nekoliko dana prije njega doao je u Biha Enver
Kapetanovi ustaki porunik poglavnikove tjelesne bojne, koji je
imao zadatak da izvri vojniku organizaciju ustaa i pripremi ih
za dalje zloinako djelovanje. Dolazak Kvaternika se osjetio sa
novim i pojaanim represalijama na Srbe i Jevreje - kao iseljavanje
iz centra grada, pljaka i oduzimanje zlata i drugih dragocjenosti.
Prvo masovno hapenje po dolasku Kvaternika bilo je oko 12 do
14. juna. Ve 17. juna od zatvorenika jedna grupa je odveena i
baena u jamu u planini Risovac. Tih dana ustae su otpoele sa
internacijom i ubijanjem. Prije odvoenja i ubijanja ustae su
uhapene rtve nemilosrdno tukh - naroito nou, a u tome se
naroito isticao Enver Kapetanovi.
23. juna na sastanku u ustakom logoru bilo je odlueno da
se odmah otpone sa interniranjem Srba i Jevreja. U tu svrhu je
uzeto od Talijana 30 kamiona, koji su trebali da slue za prevoz
interniraca. rtve koje su bile odreene za internaciju morali su
u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu da se sakupe i da sa
1
Kopija u VH, Vojni arhiv, ANDH, k. 312, reg. br 55/1. Ovi podaci nalaze
se u materijalima KZRZ i deo su njenog elaborata o zloinima ustaa u NDH.
sobom ponesu sav novac i dragocjenosti, a ustae su im govorile
da ih vode na prisilan rad i da je zbog toga potrebno da nose
novac i ostalo. Meutim ustae su im sve to kasnije oduzele. Sama
internacija bila je po nareenju vehkog upana Kvaternika, a to
je uinjeno zato - da bi se lake obavio pripremljeni i ve zapoeti
pokolj i da se tim t.j. internacijom ovaj ivalj materijalno upropasti.
Interniranje Srba i Jevreja bilo je obavljeno u tri grupe, a
internirano je preko 2.000. - dua. Svi su odvedeni do Kulen
Vakufa, a odavde je jedan mali dio otpremljen do Martin-Broda
i spasao se, a ostali su otpremljeni u Bos. Petrovac i sela
petrovakog sreza. Od Kulen Vakufa se dalje ilo pjeke i mnogi
su usput od napora nastradah. Ovi internirci nisu mogli spasti
svoje gole ivote ni u drugim mjestima. Pokolj koji nisu doekah
u Bihau - doekah su u drugim mjestima, gdje su djelimino
ubijani ili u masama. Na isti nain ustae su iselile sve stanovnike
Srbe iz svih sela optine Plitvikih Jezera (Lika). Sav ovaj narod
odveden je u srez Petrovaki i smjeten po selima koja lee na
putu Bos. Petrovac - Drvar. To je sve uinjeno nou - po kii na
seljakim kolima, koja su pratile do zuba naoruane ustae. Po
obavljenoj internaciji i pljaki kao uvod za skori pokolj - ustae
zapoinju upadati i u sela, odvode ljude ih ih ubijaju na hcu mjesta,
a kasnije poinju masovna odvoenja i pokolji koncem jula i
poetkom augusta mjeseca.
22. jula po nalogu Kvaternika pohapeni su svi Srbi iz grada
i najblie okoline Bihaa i pozatvarani u sve zatvore grada.
23. jula nou pod motivacijom da odlaze na prisilan rad u
Njemaku prevezeni su svi Srbi na poljanu zvanu Ceravci, koja
lei oko 2 km, udaljenja od Bihaa, gdje su rtve svlaene (svi su
obukli najbolja odijela, jer su vjerovali da idu na rad u Njemaku)
opljakani, strijeljani, djelimino noem zaklani i zakopavani u
jame ve ranije pripremljene ili bacani u rijeku Klokot. Prve
partije, kao to je napomenuto, voene su nou, dok su kasnije
krajem jula i poetkom augusta - u najveem zamahu pokolja
odvoene i u sred dana, tako da su ti transporti viani preko
cijelog dana i noi. rtve su odvoene na razna gubilita, najvie
na Garavicu - gdje se nalaze po malo movarne hvade, a u
neposrednoj blizini Bihaa. Na tome terenu bilo je ve unaprijed
pripremljenih grobnica, kao Ceravci ih kako se jo zvalo to mjesto
Humci, na terenu kod Mandia Kua", naselje koje je pripadalo
Bihau t.zv. Aerodrom", zatim kod sela Meljinovaca iza Skoaja,
Delia jama" izmeu Zavalja i Skoaja, Risovac, Crno Jezero 8
km. blizu Bos. Krupe i druga mjesta. Najvie rtava je pobijeno
 na Garavici. Po prianju ustaa i raunanju Bihaana govorilo se
je da je samo na Garavicama ubijeno preko 10.000, a ustae su
isticale da je pobijeno 12.000. - U jamu kod Zavalja zv. Delia
jama" prema izjavi preivjelih i onih koji su u zakopavanju rtava
uestvovah u ovoj jami je baeno 860 rtava. Delia jama je bila
prirodna iplja, koju su kasnije Tahjani potpuno zatrpali i zabeto-
nirah.
Pokoljem je rukovodio Enver Kapetanovi. On je prije
svakog ubijanja sa ustaama ulazio u okolna sela u blizini ovih
unaprijed odreenih gubihta, te su tamo seljaci Muslimani i
Hrvati po njegovom nareenju kopali grobnice - a poshje ubijanja
zatrpavali rtve. Pljakanje ljeeva vrile su ustae i seljaci, koji
su kopah grobnice za ubijene Srbe. Vrijednosti i novac uzimale
su ustae, dok su odijela uzimali seljaci kao nagradu za kopanje.
Tokom cijele 1942. god. mnogi seljaci su prodavali ove opljakane
stvari javno na bihakoj pijaci.
Prije svakog odvoenja na ubijanje ustae su sa Enverom
Kapetanoviem na najkrvaviji nain izmuili rtve, to je dostiglo
vrhunac krajem jula mjeseca. U tome najveem zamahu pokolja
neprekidno i u masama dovoeni su seljaci u kulu - sreski zatvor
i u magacin trgovca Ilije Bilbije. Zatvori su bih tako puni i ako
se zatoenici odreeni za pokolj nisu zadravah u zatvoru, tako
da je dvorite zatvora kule tih dana i danju i nou bilo prepuno.
U dvorite kao i elije upadale su ustae i zlikovaki uivajui u
najkrvavijim muenjima zadovoljavah svoje zlikovake prohtjeve.
Prema prianju tadanjeg kljuara zatvora Deli Rasima - koji je
i sada iv - u tim zvjerstvima su se naroito isticah Enver
Kapetanovi, Bajramovi Hasan, Nazifov, Vickovi Ante i Nikola
i Mirkec Golubovi. Ove ustae su se kljuaru hvalile i pokazivale
krvave noeve - kako su klali i boh rtve. Ti ustaki zlikovci su
- da bi to bolje dokazah i pokazah ta svoja zvjerstva, koja su po
njihovom shvatanju prestavljala junatvo, na pijanke na vee
donosih odsjeene dijelove tijela kao prste, dijelove lica i iskopane
oi i ostalo i pokazujui prisutnima hvalili se. Te svoje pijanke
ustae su prireivale u hotel Bosni". Muei rtve ustae su se
zabavljale" svaki po svome nahoenju i prohtjevu. Poznati kolja
David Pra inae gimnazijalac sa ekiem i noem u ruci muio
je rtve. Iao je od jednog do drugog zatvorenika u dvoritu kule
i udarao svakog gdje je stigao, a najee po glavi. Kad je priao
jednom starom ovjeku iz sela Hrgara i uputao ga: Pui h stari,
bi li zapalio"? Jadni ovjek i ne slutei ta ga eka odgovorio je
da bi zapalio - kada bi imao. Na to mu je priao zlikovac Pra
 David, otsjekao mu jedan prst i metnuo mu ga u usta kao da pui.
Jadni starac je skoro gubio svijest, a ustaki zlikovac mu je tada
otsjekao usnu sa brkovima, bacio na zemlju u prainu, zgnjeio
nogom i gurnuo starcu u usta i starac je morao to da pojede, jer
mu je vie glave stajao Prin eki. Ustaki zlikovac ostavljajui
ovu rtvu u krvi nastavio je da se zabavlja" nad drugim rtvama.
Tako su inili svi redom - prosto natjeui se sa nasladom ko e
biti krvoloniji. Kad je jednom naiao Enver Kapetanovi zapazio
je meu zatvorenicima Bubalo Branka studenta iz Likog Petrovog
Sela. Kad je Kapetanovi doznao ta ovaj studira ciniki mu je
rekao: sada e dobiti diplomu" i naredivi mu da zine zabo mu
je svoj ve krvavi no u usta. Kada je rtva pala - Kapetanovi
je gazio po tijelu, to su inile i druge ustae. Jednom prilikom
za vrijeme pokolja ustaa Salihodi Dervi zvani Strani" poznati
kolja donio je u kafanu srce i bubrege neke rtve. Pijui -
uzviknuo je pomenuti kolja: Evo srca i bubrega koje sam danas
izvadio Panjevi Janku" (to je bio trgovac iz Ratela) - stavio je
srce i bubrege na stol istiui sebe hrabrim" i nepokolebivim
ustaom. Ovaj zlikovac je zaista i zasluio nadimak Strani", a
bio je poznat zbog takvih zloinakih djela kako u kuli - tako i
na Garavici. Ovakva muenja i zloini su tada u Bihau bili
najobinija stvar. Biha je zaista tih krvavih dana bio krvav. U
toku pokolja kamioni su stalno pristizali pred kulu kao pred neki
magacin ili slagalite ljudskog mesa. Poluive ljudske ljeine -
muenjem i mrcvarenjem obamrle ili umrle, od batinjanja i
muenja krvave bacane su kao strvine u kamione i slagane tako
- da ih to vie stane, dok kamion nije bio prepun. Tako su ti
nesretni ljudi voeni na gubilite kroz Biha uz divljake uzvike
i pjesmu ustakih zloinaca, koji su ih pratili. Kamioni odlazei
prema Garavici i drugim gubihtima prolazili su ispred zgrade
upe, gdje ih je stojei na balkonu ekao i ispraao veliki upan
upe Krbava i Psat Ljubomir Kvaternik. Teko je rei i znati taan
broj poubijanih rtava. Ubijanja su vrena i danju i nou. Ubijani
su stanovnici Srbi samoga Bihaa, zatim svih okolnih sela: Lipa,
Meljanac, Goijavac, Pritoka i drugih sela, zatim seljaci iz mnogo-
brojnih sela Likog Petrovog Sela i iz drugih mjesta i sela Bos.
Petrovca, Bos. Krupe, Like i susjednih srezova. Kao to je ranije
reeno - prema raunanju Bihaana a prema prianju samih ustaa
na samoj Garavici ubijeno je 10 -12.000. Na Delia jami" ubijeno
je 860, a sa svim ostalim jamama i grobnicama govorilo se je da
je u pokolju moglo biti oko 4.000 rtava, a ustae su isticale m n o g o
 vei broj. Pored ovih masovnih odvoenja u ovome pokolju bilo
je i pojedinanih i u manjim grupama zatvaranja i ubijanja.
Kad se poeo iriti ustanak u ovome kraju stanovnici Grabea
i drugih sela koja su bila udaljenija doznavi za strane pokolje
izbjegli su u umu. Tad su ustae upadale u ta naputena sela,
pljakah sve ta su stigli - naputenu stoku i hranu a cijela sela
palili. Sredinom augusta mjeseca 1941. god. doao je u selo
Pritoku, koje dotle nije nastradalo - domobranski oficir major
Benjamin Veber sa svojim odredom i pokupio svo stanovnitvo
toga sela oko 750 dua i poveo sa sobom u Kulen Vakuf. Na putu
za Kulen Vakuf jedan mali broj ovoga naroda je bio osloboen
od ustanika, dok su ostah doveeni na kolima u Kulen Vakuf, tu
ostah cijelu no pod vedrim nebom, a ujutro predati ustaama.
Odmah ujutru ustae su odvojile omladince od 10 do 18 godina
(odraslih ljudi je malo bilo) od ena i djece, ene i djecu su ustae
pustile da idu kud hoe, dok su omladinci njih oko 60 na broju
- meu kojima je bilo 26 iz sela Pritoke, a ostah su bili iz susjednih
sela - kao iz sela Raia M.N.O. Ripa i drugih - bili zatvoreni
u kolu i svi poubijani. Isti dan kad su ovi omladinci zatvoreni u
kolu u Kulen Vakufu pred vee je dolo 15 naoruanih ustaa,
koje je predvodio poznati kolja Miro Matijevi iz Vrtoa,
opljakah od zatvorenika sav novac i vrijednosti koje su kod sebe
imah. Kasnije nou ove iste ustae su dolazile i odvodile desetinu
po desetinu pod izgovorom da e zatrpavati neke pute ve, a u
stvari su ih sve poubijali. Jedini koji se je spasao iz ove grupe je
uro Koruga iz sela Pritoke, kome je uspjelo u mraku da pobjegne
- te je on i jedini ivi svjedok. ene i sitnu djecu ustae su pustile
da idu na ve tada osloboenu teritoriju po selima Lapac, L.
Doljani, L. Suvaja, Dobro selo i dr.
Pokolj u Bihau i progoni su obustavljeni kada je Kvaternik
smijenjen sa poloaja velikog upana, a na njegovo mjesto je doao
Dr. Josip Barii. Zbog promjenjene pohtike situacije u zemlji,
jer se digao narod na ustanak i listom iao u umu - izdat je
proglas od strane ustaa da se internirci mogu vratiti svojim
kuama. Vratio se je u Biha i okohnu vrlo mali broj - veinom
ena, djece i staraca, a ostali su poumirali ih nastradali po raznim
logorima - Jasenovcu, Loborgradu i drugima, iji se broj ne zna,
niti u kojem je logoru tko nastradao. Pored Kvaternika i Kapeta-
novi Envera potrebno je spomenuti i jo nekoliko ustakih
zlikovaca, koji su se odlikovah u pokolju u Bihau i okolici. Tako
su u to vrijeme bih: sreski naelnik Dal. Petar Simi Perin-logornik
inae student, Stipe Madar, Ibrahim Bai bivi andar u penziji,
Sreko Uremovi, Nikola Vickovi, Zvonko Jeli, David Pra i
mnogi drugi. Zadnja etvorica su bili mladi ljudi 20-tih godina,
koji su se pokazali naroito krvoloni nad djevojkama.

Srez Cazin:
Ustaki logornik u Cazinu Ale Omanovi sa svojim ustaama
je koncem jula mjeseca poeo sa sakupljanjem i zatvaranjem Srba
iz oblinjih sela: Vrelo, Osredak, Gradina, Pitahne, oralii,
Stijena i dr., a pod izgovorom da e ii na rad u Njemaku - gdje
e biti dobro nagraivani, te su se neki i dobrovoljno javljali.
Akcija masovnog ubijanja u Cazinu odpoela je istovremeno kad
i u Bihau. 31. jula 1941. godine Kvaternik je izdao telefonski
nalog kotarskom pretstojniku kada se treba poeti sa klanjem i
ubijanjem i da se svi pokupljeni i zatvoreni Srbi imaju pobiti.
Klanjem je rukovodio Himzo Hadi ustaki porunik iz Bos.
Krupe, koji je doao u vrijeme pokolja i logornik Ale Omanovi.
U pokolju su uestvovale sve cazinske ustae Muslimani, koji su
bili uasno krvoloni - naroito prema enama, a hoda Beir
Bori je svojom rukom zaklao na stotine nevine djece i ena.
Pokolj je otpoeo na Ilin-dan t.j. 2. augusta u 8 sati na vee i
prva grupa je ubijana do 3 sata u jutro. rtve su prevoene na
kolima na kraj zvani Macini Dolovi", gdje je bila pripremljena
zajednika grobnica. Posljednja partija strijeljana je kod bolnice
a rtve pokopane u parku bolnice. Idueg dana t.j. 3. augusta
pokolj se je nastavio. rtve su odvoene na mjesto zv. ungar"
- tu poubijane sa kundacima, noevima, lopatama i vilama i
poluive bacane sa uzviice niz provaliju u rupu i zatrpavane.
Odvoenje i ubijanje ove grupe poelo je u 9 sati u jutru i trajalo
je do 3 sata poslije podne.
Tih dana dolazile su na podruje cazinskog sreza ustae iz
Bihaa, kupile ljude i odvodile ih na gubihte Garavicu kod
Bihaa, gdje su poubijani sa ostalim hiljadama rtava, a neke
seljake su ove bihake ustae ubijale odmah u samom selu. Za
nekoliko dana dolazile su ponovo ustae u sela i likvidirale ene
i djecu, koje su veinom ubijali sa noevima i sjekirama. Tako je
u pokolju iz sela Krndije, Ratela i Gata nastradalo oko 400 lica,
samo se jedan mali broj uspio spasti bjegstvom u Kordunski
Ljeskovac. O pokolju ustae iz Bihaa i Vrste su iz sela oralii
pokupili sve mukarce njih preko 100 na broju, odveli ih u Vrstu
i nakon mrcvarenja pola su odmah ubili, a drugu polovicu odveh
u t.zv. Vuije jame" - gdje su ih strijeljali. Kad su pobijem svi
mukarci Srbi u selu oralii doao je bivi hoda - ustaa Beir
 Bori iz Miostre pokupio oko 100 ena i djece, sve ih zatvorio u
kuu Ilije Trbojevia nakon toga kuu zapalio, te su svi ivi
izgorili. Iz sela Miostre pokupio je hoda Bori 41 mukaraca
odveo ih u Cazin i poubijao, a par dana kasnije pokupio je sve
ene i djecu - oko 60 ena i 99 djece, odveo ih u oblinju umu
i sve redom zaklao. Po dolasku ustaa hoda Bori je obukao
ustaku uniformu i dotle miran na oi - sada je otpoeo svoje
zloinako djelo. Bio je neobino krvoloan i kad su mu neki
mushmani zamjerili ta radi, Bori je zaprijetio da e svaki oni
koji ometa njegov rad biti ubijen. (Osuen i strijeljan od ustakog
pokretnog prijekog suda koncem 1941. g. u Bihau.). Iz sela
Mutnik Boria ustae su pokupile svo srpsko stanovnitvo i njih
50 na broju ustae su poubijale na Garevici kod Bihaa, kue
opljakah i zapalili, tako da danas u tom selu nema nijedne srpske
porodice. Ista je sudbina zadesila srpsko stanovnitvo sela Barska,
Sturli i Gornja Koprivna. Srbi mukarci sela M.N.O. Stijena su
svi poubijani u pokolju u Cazinu, a polovinom augusta hoda
Bori je poubijao sve ene i djecu. U svemu je u Stijeni ubijeno
oko 200 lica. O pokolju u Cazin je dolazio i ustaa Enver
Kapetanovi. Tako je 6. augusta sa svojim ustaama u selu Trac
poubijao 50 ljudi Srba. Neki su pobijeni kod Cazina na Macinim
Dolovima", a neki kod Bihaa na Garaviti". ene i djeca iz
ovog sela su izbjegli u Kordunski Ljeskovac - da nebi i njih ista
sudbina zadesila kao mukarce. U vrijeme muslimanskog posta u
septembru mjesecu prestalo se sa klanjem i ubijanjem - a preostali
u ivotu Srbi su svi preli na Islam ih katoliku vjeru. Ustaki
logornik Ale Omanovi iao je u selo Vrelo i druga sela i pozivao
sve Srbe da preu na drugu vjeru jer Srba u N.D.H. ne smije
biti! Svo srpsko stanovnitvo se odazvalo ovom pozivu - da bi
spasih gole ivote, ali i pored toga je bilo nou ubijanja, od t.zv.
divljih ustaa muslimana, koji su se pokazali najkrvoloniji prema
enama. Tako je jedan ustaa Musliman u selu Pritaline (sada
spada srezu B. Krupa) u kratkom vremenu silovao jednu za
drugom 13 mladih djevojaka srpkinja, koje je zatim sve zaklao.
Cazin sa svojim sehma i okolinom je bio jedno od najpoznatijih
mjesta sa svojim ustaama, gdje su se odigrala neuvena zvjerstva
i muenja ljudi.

Srez Bos. Krupa:

Poetak klanja i ubijanja srpskog ivlja u Bos. Krupi poeo
je istovremeno kada i u Bihau, Cazinu i drugim mjestima ovoga
 kraja, a pokoljem je rukovodio i izdao nareenje kada e otpoeti
veliki upan u Bihau Kvaternik, koji je svakodnevno izvjetavan
koliko je ubijeno Srba u Bos. Krupi i okolini. Najprije se otpoelo
sa transportovanjem Srba iz udaljenih sela - samih mukaraca pod
izgovorom da ih se vodi na prisilan rad u Njemaku. Time je
rukovodio ustaki porunik Enver Kapetanovi. Svi ti prvi tran-
sporti preveeni su kamionima za Karlobag, odakle su laama
odveeni na more, a zatim sjekirama ubijani i odmah bacani u
more. Kad su ustae zavrile sa istrebljenjem Srba iz dalje okoline
- poeh su sa ubijanjem iz blie okoline i iz same Bos. Krupe,
koji su hapsili i zatvarah u logor ustakog doma u samom gradu.
Pokolj u gradu je otpoeo izmeu 26. i 27. jula 1941. god. Mjesto
koje je bilo odreeno za pokolj bilo je u samome gradu jedno
veliko dvorite, koje je pripadalo ustakom domu. Tu su svaku
grupu ekale ve iskopane rake i ljudi - koji su bih odreeni za
skidanje odijela sa dovedenih rtava. Ustae su prethodno oduzele
rtvama sve to vrijedi: prstenje, satove, novac - a ko je imao
zlatne zube poshje klanja su mu sa vilica skidah. Srbe su klali sa
sjekirama i noevima. Muih su ih na najgrozniji nain - sjekui
im komad po komad mesa i putajui ih tako da u najgroznijim
mukama umru. Hiljade i hiljade jauka je molilo da ih do kraja
dotuku, da bi im skratili muke, ah su se ustaki zlikovci sadistiki
naslaivah i ostavljali jadne ljude da u najgroznijim mukama
umru. U dvoritu hrvatskog doma u Bos. Krupi pobijeno je oko
800 rtava. Pokolj je trajao sve do 10. avgusta - kad je ve jenjao.
Druga mjesta zloina bila su: Crno Jezero i Risovac Greda. Tako
su ustae nou 29. jula napunili jedan kamion Srba kojih je bilo
50, odvezh ih na Crno Jezero koje je udaljeno 5 km. od Krupe,
poredali ih 10 po 10 na obalu, pucali na njih i tako ubijene rtve
su padale u vodu i ista ih je nosila dalje. Rauna se da je na
Crnom Jezeru ubijeno oko 850 Srba. U prvoj noi ubijanja
strijeljano je u umi zv. Risova Greda 40 Srba i isti su odmah
bacani u oblinji ponor. Ustae su stalno slale pozive na sela
mukarcima da se jave svi od 16 do 60 god. starosti za kuluk.
Mnogi su se odazivali i bih ubijani ih u dvoritu hrvatskog dma
ili na drugim mjestima. Jednoga dana u julu mjesecu na pazarni
dan se sleglo mnogo naroda iz okolnih sela. Ustaki porunik
Enver Kapetanovi pokupio je sve mukarce oko 450 Srba - koji
su bili iz sela: Srpska Jasenica, Veliki Radi, Rastelj i drugih,
povezao ih icom i u okolini Bihaa su svi bili na najzvjerskiji
nain ubijeni. Sam Kapetanovi je redovno uzimao uea u
ubijanju i klanju. Iz sela M.N.O. Otoka ustae su dovodile rtve
u Otoku, klali ih na mostu i bacah u rijeku Unu, malu djecu
probadali noevima kroz grudi i odsjecali ih glave, a starijima
sjekli komade mesa i ive ih bacah u vatru. Takva zvjerstva su
injena po svim sehma sreza Bos. Krupa a i u sred grada Krupe
i najkrovoloniji su bili ustae Muslimani. Tako je ustaa ari u
vrijeme pokolja na zvjerski nain rezao Srbima polne organe, nos,
ui i drugo i to javno na uhcama Krupe. U umi zv. Risova Greda
poubijano je i baeno u jame i ponore preko 800 Srba. Rauna
se da je bilo preko 2.500 rtava iz sreza Bos. Krupa, a taj broj
dostie i mnogo vei iznos - s ozbirom da su neki ubijani po selima
na hcu mjesta i nisu nigdje odvoeni, a neki su odvoeni u Gospi,
Karlobag, Biha i druge srezove. Preostalo u ivotu srpsko
stanovnitvo vidjevi da i njih eka ista sudbina digh su se na
ustanak onako goloruki i sa vilama i toljagama su pobjegli u ume
- da bi spasli gole ivote. Komandant ustake milicije Himzo
Hadi je pozivao narod da se vrati kuama i da im se nee nita
desiti. Poneko se vraao i tada su ustae nastavile zvjerstva -
naroito nad enama i djecom. ene su silovah, zatim ih sjekli
noevima ispod pazuha i grudi - kuda su im provlaili ruke,
noevima djecu vadili iz utroba majki, kopah oi i druga zvjerstva
inili. Pokolj se zavrio 10. avgusta dolaskom talijanskih jedinica
u grad.

Srez Velika Kladua:

Poetkom jula mjeseca 1941. godine zapoinje proganjanje

srpskog stanovnitva u srezu Velika Kladua. Oko 21. jula andari
i ustae su pohvatale oko 30 srba iz grada i sela, te su ih sve odveh
u Gospi - gdje su nastradali. Nakon 5 dana odvoenja u Gospi
poelo se sa masovnim hapenjem Srba mukaraca. Hapenja su
vrena u samom mjestu Velika Kladua i po okolnim sehma. Sve
Srbe ustae su dovodile u zatvor u Velikoj Kladui - a isto tako
i u pravoslavnu crkvu od koje su ustae napravile zatvor. Ovi
uhapeni Srbi bili su zatvoreni najvie tri dana i 29. jula poelo
je prvo masovno likvidiranje Srba. rtve su bile vezane dva i dva
icom - koju su ustae klijetima pritezale, nabacali na kamione
i odvoeni pod brdo zv. Iungar. Iungar se nalazi na granici
Bosne i Korduna i na tome mjestu su jo za vrijeme bive
Jugoslavije pred rat iskopani p r o t u t e n k o v s k i rovovi. U tim rovo-
vima kod sela Maljevac i Buhvae vrile su ustae 1941. god.
masovno likvidiranje Srba. Tu su poubijani Srbi iz srezova Vel.
 Kladua, Slunjskog, i Vojnia. Rov se protee od mosta na granici
Miljevac-Kladua u pravcu prema Cetin-gradu. U tom protuten-
kovskom rovu nalaze se tri masovna groba. Prvi masovni grob
nalazi se udaljen od mosta kod Maljevca svega 60 m. U neposred-
noj blizini se die brdo Iugar. Narod procjenjuje da u tome prvom
grobu ima oko 4000 ljeeva Srba - ljudi, ena i djece. Prve rtve
koje su tu bacane ubijane su vatrenim orujem. rtve su morale
da kleknu licem okrenutim prema rovu, ustae su pucale u potiljak
i rtve su se odmah sa ivice rova ruile u sam rov. Kasnije rtve
su ubijane hladnim orujem. U ovaj grob bacani su Srbi od 25.
jula do 5. avgusta 1941. god. Duljina ovog groba je 70 m. Drugi
masovni grob nalazi se u produetku od ovoga prema Cetingradu
na 200 m. od prvog groba. Duljina drugog groba je 45 m. i u
njemu se nalazi oko 400 rtava. U produenju ovoga rova na
odstojanju 800 m. nalazi se trei masovni grob sa 300 rtava. Trei
grob je dugaak 20 m. Ovaj protutenkovski rov ima irinu odozgo
5 m., dno je iroko 3.50 m., dok je dubina rova 2.50 m.
Prvo likvidiranje Srba iz Vel. Kladue 29. jula izvrila je grupa
40-50 ustaa na elu sa Vidakoviem. Ove ustae su dole preko
Karlovca iz Zagreba u Vel. Kladuu. Dok su se rtve nalazile u
zatvoru i u pravoslavnoj crkvi u Vel. Kladui bile su muene na
razne naine od andara, domaih ustaa i Vidakovievih ustaa
a samo likvidiranje kod rova izvrile su Vidakovia Ustae.
Izvrivi prvo masovno likvidiranje Srba Vel. Kladue jedan dio
Vidakovievih ustaa ostao je u gradu, dok je drugi dio sa
Vidikoviem na elu ostiao u Vrnogra, gdje su poubijah oko
200-300 hca. Vidakovieva grupa ustaa, koja je ostala u Kladui
- zajedno sa domaim ustaama i andarima vrila je hapenje
Srba po bliim sehma i dovodila ih u zatvor u Vel. Kladuu. Dana
31. jula 1941. god. ove ustae su izvrile likvidaciju oko 100 Srba
mukaraca koje su bacih u prvi masovni grob protutenkovskog
rova. im je bilo izvreno prvo likvidiranje Srba u Kladui doao
je u Kladuu ustaa Baljak Viktorio zv. Ventura sa Slunjskim i
Goranjskim ustaama (iz sela Gore izmeu Ghne i Petrovca) njih
oko 60 na broju. im je doao Baljak u Kladuu vievi da se
prilian broj Srba ostalih u ivotu iza prvog pokolja krije po
umama - javno je objavio da se Srbi mogu slobodno vraati
kuama, da im se nee nita desiti, samo da moraju prei na drugu
vjeru. Skoro svo preostalo u ivotu srpsko stanovnitvo se vratilo
kuama i nakon 5 dana zatija Baljak je naredio da se pohvataju
sve ene, djeca i mukarci. Ustae su ih sve pozatvarah u zatvor
i u pravoslavnu crkvu i na najgrozniji nain muili i poubijali
batovima i ekiima. Svrivi sa ubijanjem natovarili su rtve na
kamione i odveli ih do masovnog groba - protutenkovskog rova.
U ovome pokolju ostalo je dosta djece u ivotu i ustae su ih ive
pobacali u rov. Radulovi Smilja ena Milana stara oko 25 godina
bila je pred porodom i rodila je dijete na kamionu putem do
Maljevca. I ova mlada majka je bila zajedno sa djetetom umorena
i baena u rov. Ovom prilikom je stradalo oko 300 ena, djece i
mukaraca, a ovaj masovni zloin se desio 5. augusta. 22. augusta
dole su ustae u zaseok Crvarevac - koji spada M.N.O. Dolovi.
Odmah su otpoeli sa sakupljanjem ena i djece pod izgovorom
da e im dati knjiice za sledovanje. Kad su se svi sakupili - ustae
su dovele iz sela Gradine tamo sakupljene ene i djecu, sve
zatvorili u kuu Pere Drobca, zakovali vrata i prozore, donijeli i
postavili oko kue dosta slame i zapalili je. Kad je kua poela
da gori ene i djeca su navalili na vrata i prozore da su spasu, ali
ih je doakeo ustaki mitraljez. Na ovaj nain su ustae do konca
mjeseca augusta hkvidirale skoro svo srpsko stanovnitvo sreza
Velika Kladua.

Srez Luci - Palanka:

Na podruju sreza Luci-Palanka ustae nisu uinile neke
vee masovne pokolje. U koliko je bilo ubistava vrile su ih ustae
iz Sanskog Mosta, Starog Majdana i Bos. Krupe i te ustae su
odvodile Srbe sa ovoga sreza u druga mjesta i tamo ih poubijah
u vrijeme pokolja. Tako su pred Ilin-dan dole ustae iz pomenutih
mjesta, pokupile 50 Srba mukaraca iz sela Podvidaa i Lukavica
i strijeljah ih u Starom Majdanu 2. avgusta. Ustae iz Sanskog
Mosta odvele su 30 Srba iz sela Fajtovci i Gorice u Sanski Most
i tamo ih poubijah. U sela Budimli-Japri i Halilovce dole su
ustae iz Ljubije i postrijeljale 2. avgusta 80 Srba - sve koje su
zatekli kod kue, jer se ve tada digao narod na ustanak i mnogo
je svijeta ve izbjeglo. U vrijeme pokolja najue povezan sa
ustaama bio je upnik iz St. Rijeke Toji Nikola, koji je kasnije
odigrao glavnu ulogu u pokrtavanju srpskog stanovnitva u
ovome kraju.

Srez Bos. Petrovac:

U srezu Bos. Petrovac stanje je bilo mirno i uglavnom
snoljivo sve do poetka juna 1941. god. 8. juna dolazi u Petrovac
iz Zagreba kamionom jedna grupa ustakih jurinika, a s njima
su dola dva ustaka oficira porunik Snjari Ante i ustaki
 nadporunik Roi Ante. njari je odmah poeo sa hapenjem
ljudi Srba iz Bos. Petrovca i okolnih sela. Oko sredine juna ustaki
jurinici - koje je predvodio ustaki porunik Enver Kapetanovi
dotjerah su iz Drvara oko 25 Srba, neke pustih, a ostale nakon
uasnog zlostavljanja u zatvoru uvee odveh u umu u Risovake
Peine, koje se nalaze izmeu Petrovca i Bos. Krupe, u putu su
rtve zlostavljah i onda prethodno opljakavi ih bacih u jamu.
Iza ovoga ustae su ponovo dotjerale u dva kamiona ljudi Srba iz
Drvara - njih oko 60 na broju i iste poubijali negdje na putu za
Biha. Ovaj zloin poinile su ustae iz Petrovca sa njariem na
elu. Koncem jula mjeseca ustae su pokupile oko 40 ljudi iz
okoline Petrovca pod izgovorom da ih alje na prisilan rad, ah su
svi odvedeni u Gospi i tamo likvidirani. Na isti nain je stradala
jedna grupa Biana, koji su se nakon internacije nalazili u selu
Krnjeui njih oko 200 na broju. Neki od njih su ubijeni zajedno
sa domaim ljudima iz Krnjeue, a jedna grupa je koncem jula u
etiri kamiona opet sa seljacima iz Krnjeue otjerana preko Kulen
Vakufa na Liku za Karlobag - Velebit logor, gdje su i nastradali.
U ovo vrijeme buknuo je ustanak u ovome kraju, a istodobno i
dan ranije otpoela su masovna klanja i ubijanja Srba. To je bilo
26.-27. jula 1941. god. U samom Petrovcu ustae su nou
poubijale oko 30 ljudi. Neposredno pred sam pokolj u Petrovac
je doao neki ustaa zvani Franjo - emigrant, koji je uestvovao
u pokolju pored njaria, Envera Kapetanovia i mnogih drugih
domaih ustaa od kojih se naroito isticao Mustafa Terzi zv.
Krljani. Tih dana su ustae dovele u grupama oko 500 Srba
mukaraca iz sela Rainovaca, Tuk-Devara, Kolunia - sela koje
su ustae cijelo zapalili Medenog Polja i drugih sela i pred zgradom
sreskog naelstva ih sve poubijah - postrijeljali, natovarili na
kamione, odveh u umu zv. Zdeni Do i tu bacih u jame ranije
iskopane". Pokolj je nastavljen i 2. avgusta kada su ustae zalazile
po sehma i kogagod su zatekli u selu su ubijali. Tako su stradala
sela Rainovac, Medeno Polje, Tuk-Cevar. Ustae su palile sela
kroz koja su prolazili i rtve - neke ive a neke ubijane bacah u
zapaljene kue. Kad je pokolj uzeo maha narod je iz ostalih sela
koja lee blie umama mahom poeo bjeati. Tako su izbjegli
seljaci iz sela Bukovaa, Drini, Bare, Bravski Vaganac Kapljuh,
Risovac - a ko je god ostao u selu, ustae su ga sa Srbima iz
Krnjeue poubijah i bacih u jame u Zdenom Dolu. Kad su se
ustae povlaile iz sela izbjegli narod bi se vraao kuama i u
zapaljenim pojatama i stanbenim zgradama su nalazili sve poubi-
 jane - koji se nisu s njima povukli u umu. Ustae su Smilju Tubi
staricu od 60 god. iz Revenika zaklali i tako je iznakazili da su
seljani kad su se vratili u selo na jednom kraju pronali njenu
odsjeenu glavu, na drugom desnu nogu, a tijelo je na kunom
pragu gorilo. Doavi u Medeno Polje u jednoj kui ustae su
ubile dvije ene sa estero sitne djece, a 18-godinju djevojku
Bosu Smiljani su silovali, a onda tako izboli noevima na 17
mjesta - da je malo iza toga umrla. Ista je sudbina zadesila i
ljivar Stanu i ljivar Maru obadvije iz Tuk Devara, koje su
ustae nakon silovanja i zlostavljanja zapalili kao i mnoge druge.
1. augusta petrovake ustae su dole sa kamionima u Krnjeuu
i odmah su sa domaim ustaama iz Krnjeue Paviiem, Balenim
i drugima pokupili 40 ljudi, ena i djece, povezali icom, sve
potrpah u kamione, legli potrbuke-kako bi svi stali i potjerah
prema Petrovcu. Usput su ustae zlostavljale i nagonile svezane
ljude da pjevaju govorei im da ih vode na klaonicu - te da sad
pjevaju, jer im je to posljednja pjesma. Kad su to uli svezani
ljudi zaista su odpoeli pjevati, a u isti mah su pokuavali da se
odrijee i na komandu Dragia urana, koji je i sada iv -
odrijeeni ljudi su napali ustae, nekim oduzeli oruje i sa istim
nekoliko njih poubijah. Odmah se snaao ustaa Ilija Pavii,
zaklonio se za jedno drvo i ubijao svakoga onoga ko je pokuao
da bjei. Iza ovoga su ustae bacih jednu runu bombu u kamion,
koja je poubijala i izranila kako je koga pogodila. Kad su ustae
stigle u Bos. Petrovac i raportirale svome starjeini ta se usput
desilo - jedan ustaa je skoio u kamion i preostalim u ivotu
Srbima je izvadio oi, rezao noseve i ui i klao ih sve od reda.
Jedini koji je i ovom prilikom ostao iv bio je Ilija Repac, koji je
bio ranjen ranije od bombe i sav krvav izgledao je mrtav, te se
na njega vie ustae nisu obazirale. Kad je ovaj ustaa poubijao
sve u ivotu preostale ljude - dotjerale su ustae jo troja kola
ljudi iz drugih sela, sve su tu na hcu mjesta postrijeljah izruili u
kamion na ve poubijane ljude, kamion otjerali u Zdeni Do i
bacili u ranije iskopane jame. Ilija Repac onako ranjen se spasao
u Zdenom Dolu u momentu kada su se ustae posvadivi se oko
diobe i pljake stvari rtava - otili da ale komandiru. Sredinom
jula ustae su pokupile 25 ljudi iz Vrtoa i sve na kamionu sproveli
u Biha, gdje su poubijani na Garavici sa ostalim rtvama iz
Bihaa.
Koliko je poubijano Srba u pokolju u petrovakom srezu
teko je kazati, jer je bilo tih dana i grupnih i pojedinanih ubijanja
u selima, odvoenja iz sela, i na raznim mjestima ubijanja i sa
 stanovnitvom iz petrovakog sreza bilo je mnogi i na stotine
interniranih iz Like, Bihaa i bihake okoline, koji su sa stanov-
nitvom iz petrovakog sreza zajedno ubijani. Moe se ipak od
prilike rei da je u vrijeme pokolja nastradalo 700 do 800 ljudi.
27. augusta dolazi u Petrovac jedna pukovnija domobrana i narod
se poeo vraati u sela i dizati ljetinu, te je izgledalo da e se
stanje smiriti. U septembru mjesecu dolazi u Petrovac jedna velika
grupa ustaa njih 800-900, iji je komandant bio ustaki pukovnik
Serti i neki Rolf. Ove ustae su odmah poele na svoju ruku da
zalaze po selima i da ubijaju. Tako su u Tuk Devaru sakupili
sve ene i djecu njih 52 na broju, zatvorili ih u jednu kuu -
odvojih djecu od ena i metnuli na nie. Kad su vidjele ene ta
namjeravaju ustae - poele su se izmeu sebe ljubiti i opratati
i u tome momentu ustae su ih sve poubijali iz mitraljeza, a ene
su onako zagrljene popadale kao pokoeno snoplje po djeci, koja
su u istom momentu poubijana. Tada su ustae donijele slame,
posule po nesretnim rtvama i zapalili. Jedno jedino dijete koje
se spasilo iz te grupe bio je tada 15-godinji Stevo Novakovi
Duanov, iz Tuk Devara, sada borac J.A., koji je ranjen iz vatre
iskoio i spasio se.
Iste ustae su odlazile u kljuki srez u Bravsko - selo Bunare,
koje lei 22 km. sjeverozapadno od Bos. Petrovca - gdje su ive
ljude, ene i djecu zatvarali u kue i palili, o emu su oni sami
kasnije priali. Po nekim podacima tada je izgorilo u Bravskom
preko 260 ena i djece, a ustae su kuu ogradile icom - kako
nebi mogao niko pobjei. Za svo vrijeme dok su ustae vrile
pokolje, pljake i palenje sela pored emigranata naroito su se
isticale domae ustae Muslimani - kao to su Krljani, Hakija
Ferizovi, Mujo Malko, Faik Hui i mnogi drugi.

Kulen Vakuf:
Glavni organizator pokolja u Kulen Vakufu i sehma tadanje
optine bio je bivi gostioniar u Kulen Vakufu Miro Matijevi
pok. Jose star 32 godine, a njegovi glavni saradnici su bili Tomo
Ivani, obuar, Meho Mueta, trgovac Mehmed Alti, Hua Zeli
- koji su od ranije pripadah ustakom pokretu i mnogi drugi, a
najkrvoloniji su bili ustae Muslimani iz Oraca. Koncem jula
mjeseca otpoeo je glavni masovni pokolj Srba iz Kulen Vakufa
i najbhih sela - ena, ljudi i djece i to tako zvjerski, da su u tome
moda bili sposobniji" samo ustae iz Cazina. Za kratko vrijeme
od konca jula i dva - tri dana augusta dovedeno je u Kulen Vakuf
iz Devar-Vakufa i okolnih najbhih sela oko 1000 ljudi, ena i
 djece i sve to zaklano i poubijano. O tome svjedoe mnoge jame
kod Zavalja, Borievac i druge. Prvih dana pokolja ustae su klale
na jednom uzvienju kod same crkve a time je rukovodio zloglasni
Miro Matijevi i lino u pokolju uestvovao. Oko 20. jula
odvedeno je u Liku, zaklano i baeno u peinu Bubanj, srez Lapac
i Kuk na putu za Udbinu preko 100 ljudi iz sela: Buevi,
Kestenovac, trpci, Orako Brdo, Rajnovci (neka od ovih sela
spadaju bihakom srezu). Jedini koji se spasao iz ove grupe je
Dra iz Dabra - sela koje se nalazi u Lici srez Lapac. Ustake
patrole su nou pravile cijele hajke naoruani neki sjekirama, neki
pukama, zalazili po selima i ubijah srpsko stanovnitvo. Za dva
dana ustae iz Kulen Vakufa su u selu Kalati poubijah preko 300
dua. Neki su odvedeni u Kulen Vakuf i kod crkve zaklani, drugi
opet odvedeni u Borievac i zaklani baeni u jamu, a usput su ih
ustae ive svezane sa ivom uasno zlostavljah, lomili im i noge
i ruke da je cjeli put bio krvav. ene i djecu su poklani kod kua,
a u selu Kalatima je zaklano preko pedesetero sitne djece - koja
ni imena nisu imala. 2. augusta u selu Rajnovci ustae su poubijah
preko 50 ljudi mukaraca, a najvie ih je bilo zaklatih, odsjeenih
glava, nogu i ruku. Ova zvjerstva su poinile ustae Muslimani iz
Oraca i natjerah su svo muslimansko stanovnitvo Oraca da
glede ovo klanje govorei im da nije poten onaj Musliman, koji
nee da gleda ovo klanje. Ovi seljaci Mushmani iz Oraca su
morah da zakopavaju poklane rtve. 2. avgusta ustae koje je
predvodio Miro Matijevi doli su sa kamionima i pokupili i odveli
u Pitaljsku Dragu - Kalati sve ljude iz sela Prkosi i Orako Brdo,
tamo poklali i bacili u jamu. Odmah iza ovoga dole su ponovo
iste ustae popljakah i popahh selo i sve ene i djecu zatvorili u
jednu kuu i zapalili, a s njima je izgorilo dosta ena i djece iz
sela Rajinovci, koja su se ovdje sklonila. Od sredine jula do
poetka augusta ustae su u pokolju dovodile rtve u Kulen Vakuf
iz svih sela Petrovakog sreza: Orako Brdo, Prkosi, Velike,
Stjenjani, Rajinovac, i Kalati; a iz sela bihakog sreza: Buevi,
Kestenovac, Bos. trbci, Malo Seoce, Vehko Seoce, Pritoka i iz
samog grada Bihaa; iz sela drvarskog sreza: Malo i Vehko
Oijevo, Paluci, Martin-Brod i igrije. Iz pobrojanih sela u
pokolju je u Kulen Vakufu poubijano preko 2.000 lica, a kad bi
se tu uraunale rtve iz okohne - taj broj iznosio bi mnogo vie.
Uslijed ovih pokolja ljudi su bjeali u ume i tih dana je buknuo
ustanak u ovome kraju. 10. avgusta u Kulen Vakuf je doao major
Veber sa pojaanjem vojske i municije, a radi uguenja ustanka.
S tom vojskom je na kolima dotjerano iz okohce Bihaa nekohko
 stotina ljudi, ena i djece. Odmah su ustae iz Kulen-Vakufa
odvodile iz te grupe oko 74 veinom omladinca preko 14 godina
i sve poklali na mjestu zvanom Bunari kod crkve u Kulen Vakufu
i nisu ih ni zakopah, nego su ih samo pokrili granjem. Svi preostali
- starije ene i sitna djeca su puteni i neki upueni prema
Martin-Brodu, a ostali su se razih po selima petrovakog sreza.
Tada se digao ustanak, ustae su se povukle iz ovoga kraja. - U
pokolju pored Mire Matijevia - toga zloglasnog koljaa, koji je
bio krvav kao mesar, koji je pljakao od rtava sve dragocjenosti
i vehke svote novca, koji je kasnije nastavio svoje zloinako djelo
u logoru Jasenovac - naroito su se isticah u zvjerstvima ustaa
iz Oraca.

Srez Drvar:

Organizovana grupa ustaa na elu sa Kuharskim urom,

Sariem Nikom, ustaom koji je doao iz Grahova, Vuliem
Matom logornikom i Marekom Vladom poinje koncem mjeseca
juna da vri svoju zloinaku misiju. Oni kupe radnike i namjete-
nike Srbe drvarske fabrike celuloze i graane iz Drvara, tjeraju
ih u Bos. Petrovac i petrovake ustae su sve ove ljude poubijali
i bacili u provahje Risovake Grede zajedno sa ostahm rtvama
sa terena petrovakog sreza. Ovom prilikom je iz Drvara ubijeno
oko 20 graana. Jame na Risovakoj Gredi su bile zajednika
grobnica Srba cijele Krajine i tu su ubijane i bacane rtve iz sela
srezova: Bos. Krupa, Bihaa, Bos. Petrovca, Kljua, Sanskog
Mosta i Cazina, zatim cijeli transporti iz Likog Petrovog sela i
Banije.
U prvoj polovini jula 1941. god. ustae kupe i odvode drugu
partiju Srba. Odvedeno je oko 150 ljudi. Svi su pohvatani prije
podne po ulicama, radnjama i kuama, svezani i vagonima
odvedeni do Otrelja. Iz Otrelja su kamionima odvedeni u Bos.
Petrovac, zatvoreni u Osnovnoj koli i tu uasno zlostavljani sa
ostahm zatvorenicima iz petrovakog sreza i nou svi u kamionima
odvedeni do jama Risovaka Greda, gdje su poubijani i baeni.
I ovo ubijanje bilo je izvreno u toku noi. Postrojeni na ivici
-litice, koja se okomito sputa u provaliju - ustae su na isprebijane
rtve ispaljivali puani ili mitraljeski plotun i rtve su odmah
padale u provahju. esto se deavalo da ovi ljudi nisu svi poubijani
i mnogi su se ivi survali, te su im kasnije obani na njihove dozive
i molbe sputah u provahju sudove s vodom. Meutim se od ovih
rtava nije niko iv spasao ni uspio da izae. U toku mjeseca jula
 u sela koja su blia glamokom srezu upadale su glamoke ustae
sa Jakumetoviem i drugima i vrili grupna i pojedinana klanja
i ubijanja. Koncem jula upale su ustae iz Kulen Vakufa u selo
Paluci - medu kojima su bili Alti Hilmija i drugi i pokupili oko
100 ljudi, ena i djece familije Doen, Rodi, Budimir, Kneevi
i druge - odveli ih u Kulen Vakuf i poubijali ih, po svoj prilici u
Borievci. Iz Malog i Veliko Oijeva Kulenvakufske su ustae
pokupile grupu ljudi oko 20, odveli ih takoer u Borievac, neke
poubijah, a neke ive bacili u jame. Kasnije je seljacima polo za
rukom da izvade iva Tankosi Vladu pok. Jovana iz Velikog
Oijeva. U jami u Oijevu seljaci su nalazili mnogo poubijane
sitne djece, ena, djeijih kolijevki sa novoroenadi - to sve
svjedoi o zvjerstvima i namjerama ustaa da potpuno istrijebe
srpski ivalj. Kad su ustae iz samog Drvara odvele i drugu grupu
Srba mukaraca poele su pripreme da se svi preostah ljudi, ene
i djeca pobiju. Za tu svrhu bili su pripremljeni lanci i kamioni,
koji su trebah da ove ljude odvedu do Risovakih Peina.
Meutim se tih dana digao ustanak, ustanici su uli u Drvar i
oslobodih svo graanstvo, te tako ustae nisu mogle izvriti ve
pripremljena ubistva.

TRAVNIKI OKRUG:

Srez Travnik:
Polovinom mjeseca juna dolazi u Travnik Viktor Guti sa
nekoliko banjalukih ustaa. Prilikom dolaska Guti je odrao
govor i u njemu harangira - podvikujui: ta ste ovdje radili,
jeste h okrvavili ruke srpskom krvlju? Ako Vi neete njih - ja u
Vas". Odmah iza ovoga turbetske ustae su pohapsile nekoliko
Srba seljaka, koje su zatekle na Komaru - izmiljeno ih optuih
da su pucah na Gutiev auto, te sa jo jednom grupom zatvorenika,
koju je Guti sa sobom poveo iz Travnika - kad se vraao za
Banja Luku - sve ove Srbe su odveli vie Komara i postrijeljali.
Bilo je u svemu 15 ljudi, ali je estorici ranjenih uspjelo da se
spase bjegstvom. U drugoj polovini mjeseca jula u Travniku je
pohapeno preko 100 ljudi. Po prikazivanju travnikog podupana
iz onog vremena ovome hapenju je prethodio odlazak svih
stoernika u Zagreb, pa i travnikog stoernika Dovgana. Sve
stoernike je primio Bla Lorkovi, sa svakim na samo razgovorao
te im je svakako saoptio neko vano nareenje i upute. Prilikom
hapenja Tihe Jovanovia ovaj se tome usprotivio i ustae su ga
odmah na licu mjesta ubile. Dok je on leao mrtav na ulici -
jurnule su ubice prema preneraenoj eni Tihinoj, koja je bila
 oevidac zloina, odveli je u bau i od reda svi silovali. Prilikom
hapenja Srba ustae su im savjetovale da ponesu sa sobom novac
i stvari, jer e im to trebati, a onda su im sve to pri sprovoenju
opljakah. Jednovremeno sa hapenjem u Travniku uslijedila su
hapenja po selima travnikog sreza. Tako je tabornik iz Turbeta
Epet Jozo naredio da se svi Srbi sa podruja Turbeta stari od 15
do 60 godina jave u tabor i svi su bili zatvoreni, a neke su same
ustae pohvatale. 30. jula poinju masovna ubistva Srba na ovome
terenu. Prve partije odvoene su nou na Smreke i strijeljane.
Ove rtve bile su vezane icom po dvoje zajedno. Na ovome
mjestu gdje su vrena strijeljana bili su iskopani rovovi, koje je
iskopala ranije biva jugoslovenska vojska i ubijene rtve par po
par padale. Ubijanja su se ponavljala nekoliko noi, a kasnije su
ustae sa zadovoljstvom priale: kako se obezglavljena tijela trzaju
i bacaju, da se odsjeene glave vrte, a prsti na odsjeenim rukama
jo neko vrijeme miu, kako se one - koji su poshje strijeljanja
pokazivah znake ivota dotukli krampom po glavi i t.d. Ova
ubistva su vrena najee nou. Meutim nisu svi pohapeni
ubijeni na Smrekama. Jedan dio pohapenih Srba upuen je preko
Zagreba za logor Gospi i tamo su svi nali smrt. Na Smrekama
je poubijano preko 155 ljudi iz Travnika, zatim sela Polja, sela
M.N.O. osii, Turbeta, Golea, Pirote, Mudrika i Vitovlja. Za
logor u Gospi odvedeno je i zna se da su tamo zavrili svoje
ivote preko 160 lica. Odgovornost za ova masovna zloinstva
pada na ustaki stoer sa stoernikom Dovganom na elu, logor-
nikom Zecom i turbetskim tabornikom Epetom. Poslije masovnog
ubijanja i odvoenja u Gospi preostah u ivotu dio srpskog
stanovnitva bio je preplaen i trenutno bezpomoan. To je bila
zgodna prilika za travnike ustae da utiu na srpsko stanovnitvo
da prelazi na katoliku vjeru. Veliki upan Nikola Tusun bio je
neobino aktivan u tome poslu. Po njegovoj naredbi pohapeno
je oko 180 ljudi, ena i djece, iz sela Golea, Turbeta i drugih i
ustae su ih sve zatvorili u ustaki dom u Turbetu. U ustakom
domu ovi hapenici su zlostavljani i tueni i pod tim pritiskom su
svi pristali da preu na katoliku vjeru. Prekrtavanje je vodio
tadanji upnik Ante Dujmui. S ovim se je prestalo sa masovnim
zlostavljanjem Srba na ovome podruju.

Srez Vitez:
Jo za vrijeme bive Jugoslavije postojao je u Kruici
koncentracioni logor za politike krivce, a koji je za bive N.D.H.
posluio za iste svrhe - samo ovoga puta su u njega dovoeni Srbi
i Jevreji. Dovoeni su u kamionima i graani i ljudi sa sela i
koliko se moglo po nonji prepoznati te rtve su bile iz okoline
Zenice, Travnika, Sarajeva, Viegrada i Foe. Zapovjednik logora
bio je Gesler Jozo, star 36 god. iz Zagreba, ustaki zastavnik -
emigrant a uz njega je bilo oko 12 ustaa, koje su uvale logor i
niko od okolnih seljaka se nije smio pribliiti logoru - niti ma ta
zatoenicima dati. Koliko je lica prolo kroz logor Kruicu -
teko je znati. Ljudi su dovoeni kamionima, a grupa po grupa
je nou ubijana i zakopavana u Kruici u ve iskopane jame.
esto puta su ustae same inscenirale pobunu zatoenika, a onda
kao podivljali vrili su masovna ubijanja. U tome su ponekad
uestvovale i ustae iz Travnika i iz Viteza i tako je jednom
prilikom poubijano 54 ovjeka. Prema prikupljenim podacima u
logoru Kruici nastradalo je preko 700 Jevreja iz Sarajeva, koji
su odvedeni u Kruicu u dvije partije - u prvoj je odvedeno 388
ljudi, ena i djece, a u drugoj 331 lice. Ostali broj rtava Srba je
nepoznat.

Srez Jajce:
Masovni pokolji i odvoenje Srba u logor Gospi otpoela
su poshje bavljenja u Jajcu Viktora Gutia, koji je otvoreno i
javno pozivao svoje ustake pristalice da hapse i ubijaju Srbe.
Poshje ovoga koncem jula i poetkom augusta ustae iz Jajca su
otpoele masovna hapenja Srba i Jevreja te su ih otpremili u tri
transporta u logor Gospi, odakle se niko iv nije povratio. Meu
ovim rtvava bilo je i graana iz samog Jajca i seljaka iz raznih
sela sreza jajakog - kao sa M.N.O. Brania, ipovo, Volari i
drugih i u svemu je u logor Gospi odvedeno 700 do 800 hca.
Kad su vrena ova masovna hapenja logornik u Jajcu je bio
Zvonko Koreniki, a zamjenik Zahid Menzildi, a hapenja su
vrile domae ustae i pohcija. Ushjed ustakog terora i ubijanja
ne samo u ovome srezu nego u cijeloj Krajini narod se digao na
ustanak, a nezatieni i nemoni - ene, djeca i starci su se sklanjah
po umama ih inae u sklonitija mjesta u blizini svojih kua, a
neki su ostah i u sehma. Od prilike sredinom augusta dolazi u
Jajce ustaka bojna Herenia iz hercegovine sa zadatkom da
uguuje ustanak i oisti teren". Tih dana u Jajce je dola sa istim
zadatkom i IX. imieva pukovnija, ije je sjedite bilo u Travniku,
a u Jajcu je bio komandant bojne Rataj. Sa domaim ustaama
ove jedinice su prolazile kroz sela i poinile uasna zlodjela i
zloine nad mirnim neborakim stanovnitvom tih sete. Tako su
u selu Podobziru zapalili sve kue i u njima su izgorile' sve ene
 i ljudi. Niko nije mogao izbjei ovu uasnu smrt, jer su ustae
okolo kue postavili mitraljez, pa kad bi neko i pokuao bjegstvo
- bio je ubijen. Na isti nain je nastradalo 30 stanovnika Ljua,
30 iz sela Pribelci, 18 u selu ukii. U selu Podosoje ustae su
pohvatale iz raznih sela Janja 140 ljudi, ena i djece - ene i
djevojke silovah, a zatim sve zajedno u jednoj tali zapalili. Mnogo
naroda ustae su na prevaru pohvatale i poubijale. Tako je ustaa
Jusuf Murti (bivi andar) pozvao narod da se vraa kuama, da
im se nee nita dogoditi. Ljudi su - kao svom domaem ovjeku
povjerovah, vratili se, ustae su ih zatvorile sve u jednu zgradu,
sve poubijali i zgradu zapahh. Ovom prilikom je izgorilo 73 hca
iz sela Kiilova-Brda i Babin-Dola. Ista je sudbina zadesila ene
i djecu iz sela M.N.O. Mile, koji su zapaljeni u kuama, a
mukarce su ustae odvele u Jajce - drah zatvorene i nakon par
dana odveli u Podmilaje, gdje su bih zaklani sa mnogobrojnim
drugim zatvorenicima. Iz sela M.N.O. Mile nastradalo je 70 ljudi,
ena i djece, a iz Kamenice 21 lice. im je dola Herenia bojna
u Jajce, odmah prvih dana odpoeh su sa masovnim hapenjem
u gradu i selima Vinac, i drugima i pohapene ljude su smjestili
u jevrejski tempi, pravoslavnu crkvu u Privrednu banku. Nou
14.-15. septembra ove ustae su izvele grupu od 156 uhapenih
iz tempia i crkve i na Podmilaju kod mosta sve poklali i zakopah
u jame. Herenia ustae su te noi doveh jednu grupu Srba -
njih 60 na broju u bivi sokolski dom - sada dom kulture i tu ih
u podrumu sve poklali, a zatim ih pobacali u rijeku Plivu. Kad je
oko 27. augusta naila i prola ustaka vojska preko sela koja
pripadaju M.N.O. Brani, Mujii, ipovo i drugi iza sebe su
ostavljah pusto. To je bila Herenia bojna i domae ustae. Iz
sela D. Mujii ove ustae su odvele 52 hca u ustaki tabor u
ipovo i tamo sve poubijali, a ene i djecu su u samom selu Donji
Mujii zatvorili u jednu talu, zapalili je i ustae su uvale strau
sve dok nije i poslednje dijete izgorilo. Kada su nadirale ustae
narod se razbjeao po umama ih se sklonio negdje u bhzini kua
da sauva bar gole ivote, ah su ustae uspjele za kratko vrijeme
da pohvataju dosta svijeta i sve poubijaju. Naroito ene i djeca
nisu mogli da se podalje sakriju i sklonih su se u blizinu svojih
kua u kukuruzima, peinama i drugim sklonitima. U selu
Grbavica ustae su poubijale 75 lica, u selu Kneeviima 120, u
selu Greda 170 ljudi, ena i djece su zapahh u koari jednog mlina
i svi su izgorili. U selima uklii, Miioci i Nadpolju zaklano je
preko 130 lica od kojih je najvie bilo staraca i sitne djece. Ustae
su malu djecu klali i na no nabadali, a djecu u naruju majki su
boli noevima i tako ih ubijah. Tako je u selu Strojicama i Volari
nastradalo preko 200 ena i djece. Kad su ustae u svome
nadiranju prolazile kroz sela M.N.O. ipovo i Bravnica uspjeli su
za kratko vrijeme da pohvataju dosta svijeta i sve su ih najprije
sakupili i zatvorili u kolu i umarsku upravu, a zatim odveli u
bare kod ipova i sve poklah. Iz Brana je u barama zaklano 100
ljudi, a inae u svemu je u barama nastradalo oko 600 lica. Kad
je 27. augusta osloboeno ipovo naena su 72 ovjeka zatvorena
gola, koje su ustae htjele poubijati, ali bie u brzini nisu stigli.
Kada su Herenia ustae dole u sela Bravnice, po kuama su
pokupili 63 hca, odveli ih u obhnju umicu na jedan potok, sve
poubijali iz puaka i izkasapili noevima. Nakon pokolja ustae
su opljakah cijelo selo i popalili.
Ovakvih primjera ima mnogi i svi dokazuju zvjerstva i tenju
za unitenjem srpskog stanovnitva. U ovim akcijama ienja"
u avgustu-septembru mjesecu od ustaa je u ovome srezu nastra-
dalo 1.500 do 2.000 neborakog stanovnitva ne raunajui tu onih
700-800 koji su nastradali u logoru Gospi.

Srez Bugojno:
U maju mjesecu formiran je u Bugojnu ustaki stoer u koji
su uh: stoernik Jurii Nikola, Logornik Dujmovi Franjo,
lanovi logora: Dr. Barii Josip i Baraban Vinko, ef pohcije Ivo
ani i kotarski pretstojnik Branko Kutro. Odmah je formirana
i ustaka milicija - koja je odigrala gravnu ulogu u pokolju Srba.
U Miliciju su uli ve od ranije pripadnici ustakog pokreta Juriii
Ivica zv. Car", Mihvoj elik, Augustin Perkovi i mnogi drugi.
im je formirana milicija odmah je odpoelo masovno hapenje,
interniranje, prisilno iseljavanje, pljakanje i ubijanje srpskog
stanovnitva kako u gradu Bugojnu, tako i u njegovoj okolini. U
vremenu od 15. juna do mjeseca septembra 1941. god. ustae i
ustaka milicija nou masovno odvode ljude u kamionima u
oblinje selo Graanicu na mjesto zv. Zanesenovii, u mjesto zv.
Kovarice i Gromile kod Vrbasa i na tim mjestima ih ubijaju na
razne naine - iz puaka, revolvera, pojedine kolju, a neke i ive
u jame bacaju. Tako su koncem juna mjeseca upale ustae u sela
ipulji, Karade i Sultanovii, sabrah su oko 70 najestitijih
domaina Srba sve ih doveh u Bugojno i zatvorili u zgradu osnovne
kole u Bugojnu. Tu su ih drali dva do tri dana i tree noi upale
su do zuba naoruane ustae u osnovnu kolu, sve zatvorenike
natovarili na kamione i otjerah u Graanicu - gdje su ih zatvorili
 u podrum Luia. Te noi su rtve temeljito opljakane, svezane
icom i konopcima i odvedene na mjesto zvano Zanesenovii -
gdje se nalazi ogromna prirodna jama pored puta Bugojno - Gor.
Vakuf. U blizini rijeke Vrbas ustae su ubijale rtve nad tom
provalijom koja je kasnije prozvata po najveem krvniku Branku
Kutri Kutrina jama". Ustaki krvnici su ubijali na razne naine,
a neke i ive bacali u jamu. Tane Vukovi pok. Nike uspjeo je
bjegstvom da se spase skoivi u rijeku Vrbas i on je jedini ivi
svjedok ovog masovnog zloina. Poto se iz jame ulo zapomaganje
- jer su ustae neke rtve ive pobacali, ustae su bacile u jamu
bombe i na kraju posuli gaenim kreom. Slijedeeg dana iza
ovoga pokolja u jutro vraale su se - u luksuznom autu Branko
Kutro i Jurii Ante, a u kamionu su se nalazili ostali ustaki
krvnici. Na isti nain i u istoj jami nastradali su svi Jevreji iz
Bugojna, a tih dana na istom mjestu poubijano je dosta rtava iz
sela Kopi, Crnie, Odak, Glavice-Vilei, Zijamet i oko 50 Srba
iz Bugojna.
Ivica Jurii zv. Car ubijao je rtve iskljuivo jednim tekim
ekiem, koji je uvijek sa sobom nosio. Branko Kutro - kada je
ubio 99 Srba sam se hvalio: Jo jednog - pa u odlikovanje
dobiti". Rauna se da je u kutrinoj jami" nalo smrt blizu 500
hca. Ovim masovnim ubijanjima je prethodio poziv - objavljeni
proglas - da se moraju javiti svi Srbi od 16-60 god. starosti
ustakim vlastima, a u protivnom bie kanjeni smru. Neki su se
sami javih - a veina Srba je pohvatana i kasnije na razne naine
likvidirana.
Tih dana prikupljene su sve srpske porodice u samom
Bugojnu i najblioj okolini, u svemu oko 500 hca i trasportovani
u Poegu, a odatle u Srbiju.
U Donjem Vakufu - koji pripada bugojanskom srezu bio je
osnovan ustaki tabor, a tabornik je bio Trto Kasim koji je sa
Baraban Vinkom starjeinom milicije u Donjem Vakufu i ostahm
svojim saradnicima odigrao glavnu ulogu u likvidiranju Srba u
Donjem Vakufu i selima ehajii, Prusac, Novo selo, Kutanja,
Oborci - iz kojih je nastradalo preko 200 hca, od kojih su neki
kada su sabrani u Donjem Vakufu odvedeni u Bugojno, a odatle
u logor Gospi, a neki na drugim ve spomenutim mjestima
likvidirani. Pored ovih odvoenja u Donjem Vakufu i okolini
ustae su mnoge ubijah na hcu mjesta po selima. Tako je u vrijeme
pokolja u selu Kutanja ubijeno oko 50 ena, ljudi i djece.
Do juna mjeseca u Kupresu i okolnim sehma nije bilo nekih
znaajnih dogaaja. Poetkom juna dolazi u Kupres kotarski
 pretstojnik iz Bugojna Branko Kutro, a tih dana dolazi i Rafael
Boban sa jednom grupom ustaa Hercegovaca, koji su svi doli u
civilu - a naoruani. Sa Bobanom su u tabu bih Marko Mihaljevi,
Rai Marko - sva trojica emigranti, zatim Branko Kutro i Jurii
iz Bugojna. Ove hercegovake su ustae dole u etiri kamiona i
njihovim dolaskom odpoinju masovna ubistva Srba, kojima je
rukovodio Bobanov tab. Svi Srbi ovoga kraja morali su da se
jave ustakim vlastima na poziv i veliki broj je ubijen ili u jame
baen. Poznato je to da je tada ustaama raspisana nagrada - da
e svaki ustaa za svaku srpsku glavu dobiti 100 dinara. Kad je
poeo pokolj velika grupa ve sakupljenih Srba je prebaena
kamionima na mjesto zvano Borovo Polje. Sve su rtve bile
konopcima i icom vezane. Jedan jedini ovjek je uspjeo da se
bjegstvom spase iz ove grupe ranije odrijeivi se u kamionu. To
je Todor Niki iz Vukovskog koji je bio oevidac ovoga groznog
masovnog pokolja.
Na mjestu Borovo Polje nalaze se prirodne peine i tu su
dovedene rtve na razne naine zvjerski poubijane i pobacane u
peinu. rtve su bile iz samog Kupresa, zatim sela Malovane,
Ravnog, Rilia i Vukovskog, a sa ovom grupom je iz samog
Vukovskog u ovu jamu baeno preko 150 Srba.
Iz sela Blagaja kupreke ustae su pokupile oko 50 Srba,
odveh ih na mjesto zvano Korita, poubijali iz mitraljeza, pobacali
u jamu, a za njima bacili bombe i kamenje. U ovim pokoljima za
kratko vrijeme stradalo je iz Kupresa i okolnih sela oko 500 lica,
a ovi krajevi su mnogo vie nastradali u 1942. godini dolaskom
zloglasne Crne legije.
Kad je buknuo ustanak u glamokom srezu Bobanove -
hercegovake ustake su otile u taj kraj da uguuju ustanak i
tamo izvrili pokolj nad stanovnitvom glamokih sela.

Srez Livno:
Dan poetka pokolja u livanjskom srezu moe se oznaiti 28.
juli. Pokolj Srba je bio spremljen i organizovan planski, a to se
vidi iz toga to je hapenje, strijeljanje i bacanje u jame vreno
jednovremeno. Glavni faktori u pokolju bih su Dragan Urumovi
bivi advokat - organizator, pretstavnik ustake misli i lan
ustakog logora, zatim ustae emigranti Grabovac Martin, Perko-
vi Bikan, Vodopija Jakov, Grani Martin, Vodopija Mate, Kaji
zvani Samser" i drugi, a uz pomo mnogih domaih ustaa i
izroda po selima - koji su odmah stupili u kontakt sa kuririma
poslatim od ustakog logora i odpoeli po svim selima skoro u
 isto vrijeme progone. Treba naroito istai da je upnik crkve
Svih svetih u Livnu fratar Sreko Peri blagoslovio ove pokolje i
krvavu rabotu pripremljenu od ustakog logora. On je sa propo-
vjedaonice samostana Sv. Petra i Pavia u Gorici kraj Livna
govorio: Brao Hrvati, idite i koljite Srbe sve od reda. Najprije
zakoljite moju sestru, koja je udata za Srbina - onda sve Srbe.
Kad taj posao zavrite doite meni u crkvu - gdje u vas ispovjediti
i priestiti, pa e Vam onda svi grijesi biti oproteni." Hapenja
i pokolji su odpoeh najprije u manjim grupama prikriveno i nou,
kasnije u sred dana. Jo u junu mjesecu i cijeh mjesec juli bilo je
hapenja u manjim grupama ljudi Srba iz Livna i sela i odvoenja
pod izgovorom da e ih se raseliti u Srbiju, a u stvari su bili svi
poubijani u umi Koprivnici - koja se nalazi na po puta izmeu
Kupresa i Bugojna, ili u selu Prolog odvedeni, ubijeni i baeni u
jame. Na 28. jula ustae su pozatvarale sve preostale Srbe
mukarce iz Livna i mnogih sela Podgrede, abljaka, Zastinja i
drugih. Svi su bih zatvoreni u sresko naelstvo i u osnovnu kolu
u Livnu, gdje su bili dovoeni tih dana i seljaci iz Vel. Gubera,
Gohnjeva, Priluke, Glavice i t.d. Istodobno su ustae dovele u
Livno oko 300 Srba mukaraca iz Vrljike, srez Sinjski i zatvorili
ih u osnovnu kolu. Sve ove zatvorene Srbe ustae su poam od
28. jula nou po partijama odvodili u kamionima vezane u selo
Prolog i tamo ih ubijah i klah. U Prologu su rtve bacane u jame,
koje su od ranije bile iskopane i trebale su da poslue za skladite
uglja koji se tamo kopa. Odvoenje i ubijanje u selo Prolog trajalo
je 8 dana. Tih dana se govorilo da e u Livno doi talijanska
vojska. Tada su ustae u velikoj urbi preostale rtve poubijali u
samoj osnovnoj koli, a ljeeve zakopavali u ubrita ih su dizah
podove u koli pa ih tamo trpah. U ovom prvom pokolju ubijeno
je preko 1000 Srba, a u Livnu nije ostalo ni jedno muko dijete
starije od 16. godina.
21. augusta logornik Liovi je pozvao sve srpske porodice u
Livnu da se skupe u osnovnu kolu jer da e biti iseljene u Srbiju
- gdje se ve nalaze njihovi muki lanovi i u tu svrhu su im date
i propusnice - da bih ih se to bolje zavaralo. U pozivu je bilo
naglaeno da ponesu sa sobom novac i dragocjenosti. To su bile
porodice ve poubijanih Srba. Istoga dana sve ove ene i djeca
koji su bili sakupljeni toga dana u osnovnoj koli su kamionima
odveeni u umu Koprivnicu, opljakani, skinuti do gola, ene,
djevojke - pa ak i nedorasle djevojice silovane, te je tako
silovana 10-godinja Vesna kerka dr. Mitrovia. Iza ovoga ustae
su poele sa muenjem i ubijanjem ovih ena i djece. Lali Angela
 molila je i preklinjala ustae da joj ostave bar dijete u ivotu, ali
su ga ustae na njene oi zaklale. Ustae su ivim rtvama sjekli
ruke i noge, vadili oi, rezali dojke, maloj djeci glave, dojenad
bacali u vazduh i doekivali na noeve, noseim enama noevima
parali trbuhe i tako su Bajilo Dobrih noem rasporili trbuh i ispao
joj je plod od 5 mjeseci. Oevidac ovih svih zvjerstava je bio ofer
Duran Ismet, koji je tjerao kamion sa rtvama (sada se nalazi u
Sarajevu) i koji je povrativi se u Livno sve ispriao ta se dogodilo
sa enama i djecom. 24. augusta ustae su ponovo poele sakupljati
u Livnu ostatak ena i djece u namjeri da i njih poubijaju, meutim
je to osujetio dolazak tahjanske vojske.
Iz sela Gohnjeva u mjesecu julu ustae su poubijale svo srpsko
stanovnitvo. Mukarce njih 50 na broju odveli su u Livno,
zatvorili u osnovnu kolu, a zatim u Prologu sve poubijah sa
ostalim zatvorenicima osnovne kole. ene i djecu iz Gohnjeva
ustae su odvele u Taia Gaj - koji se nalazi u brdu Kamenici,
i tu sve pobacali u jednu duboku jamu kroz koju protie voda. Iz
ove jame kasnije je voda izbacivala ljeeve. Ova bacanja u jamu
vrena su nou. Poshje nekoliko dana u istu jamu u Taia Gaju
baeno je preko 80 rtava dovedenih iz sela Prisoja sreza Duvno.
Kad su poubijane sve srpske porodice u selu Golinjevo - domae
ustae u Gohnjevu su izmeu sebe podijelili njihovu zemlju. U
julu mjesecu izvreni su masovni pokolji i u drugim sehma. U
Donjim i Gornjim Rujanima ubijeno je preko 500 Srba - itave
porodice. Ustae su mukarce poubijah pod Prologom, a ene i
djecu iz Donjih Rujana preko 220 na broju su pobacali u jamu 47
m. duboku zvanu Ravni Dolac. ene i djecu iz Gor. Rujana ustae
su pobacale u dvije jame udaljene 5 km, od sela, a koje se nalaze
na mjestu zvanom Razvala. U selu Caprazlijama 28.-29. jula
domae ustae su poubijale oko 200 osoba, a onda opljakavi im
kue iste popalili. U selu elebiu ustae su 29. jula pohvatale
sve mukarce i zatvorili ih u osnovnu kolu. Nou u 1 sat ustae
su povezale icom ove ljude, odvele ih u umu zvanu Lisko vac,
tu ih tukli i zlostavljah, zatim poubijah i bacili u jamu zvanu
Bikua. Vujnovi Zekan je ranije skoio u jamu iv i spasio se
zaustavivi se u peini - kao jo nekolicina ljudi koji su svi iz jame
kasnije izali. Isti dan ustae su nou pokupile sve ene i djecu iz
elebia i u osnovnoj koh u elebiu sve poklali - kojom je
prilikom nastradalo oko 200 ena i djece. Zatim su ih ustae
natovarile na kola, odvezli do ranije iskopanih jama za tu svrhu
i zakopali. Iz Vehkog Gubera u pokolju je nastradalo 123 lica,
koji su najprije zatvoreni u osnovnu kolu u Livnu a odatle
odvedeni u Prolog i poubijani. Masovna ubijanja vreena su i u
selima Vidoi, Vrbica, Odak, i drugim, i u svim selima ubijanja
su izvrena istovremeno i s namjerom da se potpuno istrijebi
srpsko stanovnitvo ovoga kraja. Kada su ustae nou poubijale
sve lanove porodice Amaut u selu Prologu - dole su ujutro da
ih zakopaju. Ustae su meu ljeevima nah ivu 10-godinju
djevojicu Maru Arnaut naslonjenu na mrtvo tijelo svoje majke.
Kad je Mara ugledala ustae rekla im je naivno: iko, ja sam
iva - nemojte me ubiti". Ustae su i ovo neduno dijete ubili i
zakopah sa ostahm ljeevima.
Koncem augusta mjeseca u vrijeme kad je dola tahjanska
vojska u Livno obustavljeno je masovno ubijanje Srba. Rauna
se da je u livanjskom srezu nastradalo u svemu to iz livanjskog
sreza to iz drugih srezova oko 5.000 dua.

Srez Duvno:
U prvim danima N.D.H. glavni faktor u osnivanju ustake
vlasti u Duvnu je bio fratar Mijo ui, koji je uestvovao i u
osnivanju narodnog vijea i ako sam nije bio lan istoga. Kod
njega su se sakupljale najistaknutije ustae i Fra Mijo kao
autoritet" sugerirao je pohtiku - koju treba da vode prema
srpskom stanovnitvu. Oko 18. aprila 1941. god. dolazi u Duvno
Dr. Dragan Urumovi, koji je u to vrijeme bio postavljen za
povjerenika srezova Livno, Duvno i Glamo. Tada je za logornika
postavljen Jozo Brstilo, za njegovog pomonika Vinko Grgi,
sekretar logora je bio Tade Lerota, tabornik Bajro Tanovi, a
njegov zamjenik Salko Kozari. Odmah po osnivanju ustakog
logora ustae su poele sa hapenjem Srba iz sela i Grada Duvna,
neke pustih nakon 2 do 3 dana, ostale zadrali do 14. juna 1941.
god. i tada 10 odveli vezane u Koprivnicu odakle se ni jedan nije
povratio. Sa ovim odvoenjem je uglavnom odpoeo teror ustaa
nad srpskim stanovnitvom, a ovih 10 rtava bih su najistaknutiji
ljudi u Duvnu. Poshje ovoga zloina ustae su nastavile sa
hapenjem Srba. U zatvoru su ih tukli i zlostavljali na razne naine
i 27. juna nou u 10 sati njih 15 povezali lancima i odveh
kamionima u pratnji naoruanih .ustaa u pravcu Brinika -
prethodno oduzevi od njih sav novac, prstenje i druge vrijednosti,
i tamo ih poubijah. U ovome su uestvovale ustae: Vinko Grgi,
Tade Lerota, Skaro Mijo, Bajro Tanovi, Josko Jurevi, Mio
Tomas i drugi. Izmeu Cebara i Donjeg Brinika zaustavio se je
kamion i ustae su povele rtve u umu Grabovicu, sve poubijah
 i bacili u jamu zvanu Lisiarka. Stevo Zelen zvani Stipica pok.
Jove iz Cebare je jedini preivjeli i ivi svjedok ovoga zloina. On
nije bio uopte ranjen prilikom ubijanja. Kad su ustae ubijane
rtve bacali u jamu pomenuti Zelen se nakon 7 metara padanja
zaustavio na jednu peinu i tako se zadrao da ne padne u ponor.
Kasnije - kad su se ustae povukli sa mjesta zloina Zelen je uspio
da se izvue iz jame i pobjegne u umu. Kad su ustae zavrile sa
ubijanjem ove grupe ljudi - ustaa Vinko Grgi je nad samom
jamom Lisiarkom okupio sve ustae oko sebe, proitao im
ustaku zakletvu, koju su svi prisutni ponavljali za njim i tako su
nad ubijenim rtvama poloili istu.
Koncem jula mjeseca 1941. god. doao je u Duvno ustaki
emigrant Rafael Boban, koji je naredio Barii iliu takoer ust.
emigrantu da se izvri pokolj Srba u duvanjskom srezu. Odmah
poshje toga ushjedilo je hapenje, a dan kasnije svi uhapeni su
potrpani u kamione i odvedeni prema Mokronogama, gdje su
takoer pokupljeni svi seljaci mukarci uhapeni i krenuh preko
Pakline prema jami zvanoj Kaurska jama. Doavi na mjesto
zloina ustae su vadile iz kamiona jednog po jednog, dovodili do
jame, pucah im u potiljak i pobacali tako sve rtve u jamu. Ovom
prilikom je stradalo 20 lica, a u ovoj grupi je nastradala i Nevenka
Mornari, Hrvatica. Kad su dole ustae da hapse njenog mua
Spiru - koji je bio Srbin, ona je pola s njim zajedno do jame.
Kad je Spiro Mornari bio baen u jamu Nevenka je uzviknula
ustakim krvnicima neete za dugo" i skoila je i sama za muem
u jamu. Ovaj uasni zloin izvravao je Baria ili ustaki
porunik, Niko Ivi ustaki porunik i Pilip Maduni zv. Pile. Iz
ove jame uspjela su trojica da se izvuku ranjeni. To su bili: Milo
Simi - koji je poginuo kao borac NOV-a i Sava Simi koji kao
demobihsan borac ivi u Zemunu.
31. jula 1941. god. po nalogu ustakog logora u Duvnu bili
su pohvatani svi mukarci sela Cebare i na vee istoga dana
odvedeni do jame Slipice kod Gornjeg Brinika, tu svi poubijani
i baeni u jamu. 1. augusta ponovo su dole ustae u selo Cebare,
Brinik i okolna sela, sakupih sve ene i djecu, sve odveh do jame
Slipice, koja se nalazi u brdu vie samog sela i sve poubijah na
najzvjerskiji nain i umorili sjekirama, noevima, toljagama i bez
ijednog puanog metka. U ova dva dana iz sela ebare nastradalo
je 130 dua, a sa ubijanjem je rukovodio Pranji Marijan ustaa
iz Brinika. Poshje ovoga zloina selo Cebare je ostalo potpuno
pusto. Poubijano je 17 porodica Zelena i 7 porodica Vitezovia,
a kue su ostale potpuno poste. Meu rtvama bilo je djece od
 40 dana, 2 mj. i ovi ustaki krvnici nisu ni njih potedili. Iz ovoga
pokolja nije se niko spasao. Po nalogu Rafaela Bobana pristupile
su ustae sela Prisoje, Zaseoka Vrilo, Bonjaci da hapse Srbe uoi
Ilin-dana t.j. 1. augusta. Ustae su pod vodstvom avarui Pere
ustakog emigranta iz Prisoja ili po kuama i hvatah sve Srbe i
odvodili do jedne kue u Karlovu Hanu. Oko 15 Srba iz zaseoka
Bonjaci bilo je tu istu no odvedeno do jame Golubinjarke.
Ustae su ih ive bacih u jamu, ah kako jama nije bila duboka,
to su mnogi ostah ivi. Vidjevi ustae nakon par dana da
obanad baca u jamu hranu - doli su do jame i sve preostale u
ivotu rtve postrijeljah. Oni Srbi, koji su bih sakupljeni u Karlovu
Hanu bili su odvedeni u selo Golinjevo koje se nalazi u hvanjskom
srezu, drugi dan su odatle odvedeni do planine Kamenice do
jame Taiev Gaj. Tu su ih ustae iz duvanjskog i livanjskog sreza
umorili sjekirama a neke i ive pobacali u jamu. U ovome zloinu
stradalo je preko 80 rtava, koje su bile na najzvjerskiji nain
likvidirane. Glavni zloinci koji su uestvovah u ovome zvjerskom
ubijanju bili su avarui Pero, Perkovi Jozo, Odak Jakov,
finansi i andari iz Prisoja i poznati krvnik iz sela Gohnjeva -
livanjski srez Vodopija ustaki satnik. U toj istoj jami Taiev
Gaj dva dana prije ovoga zloina bilo je likvidirano preko 200
Srba iz sela Gohnjeva livanjskog sreza. Ustae su rtve klah, ive
bacali, dok su neki sami poskakali u jamu. Kao najvei krvnik u
ovome zloinu u Taia Gaju isticao se satnik Vodopija. On je
stajao kod same jame i svakoga koga bi doveli do jame udarao
je sjekirom po glavi. Kad je Vodopija pobacao u jamu 4 sina, 4
nevjeste i 6 unuadi starice Rue Asi iz sela Prisoja dovedena je
starica zadnja do jame. Vodopija je dao starici cigaretu da zapali
i upitao je: stara, bili se tih htjela vratiti kui?". Na odgovor
starice da bi se htjela vratiti - Vodopija ju je udario sjekirom po
glavi i tako je i ona pala zadnja kao najstariji lan ove porodice.
Ustae u Duvnu bacanjem u jame uspjeli su da likvidiraju
gotovo veinu mukaraca Srba i jedan ogroman broj ena, djece
i staraca. Preostalo pravoslavno stanovnitvo poelo je i u ovom
srezu da bjei u ume. Zbog toga to se je poeo naglo iriti
ustanak u Glamou, ustae su obustavile daljnje masovno likvidi-
ranje stanovnitva, jer je veina ustaa krenula prema Glamou
da ugui ustanak. Ustaki logor vidjevi da ne moe poubijati sve
Srbe na sugestije katolikog klera prisiljava pravoslavce na prela-
enje na katoliku vjeru. Svetenstvo i ustae otvoreno govore
stanovnitvu da e ih jedino pokrtavanje spasiti od progona.
Pokrtavanje vri fratar Mijo Cui, dok pritisak na narod pravi
ustaki zloinac Franjo Rado, koji prijetei sa ubistvima - ko ne
pree na katoliku vjeru - hoda po selima i prodaje srpskom
stanovnitvu krunice i molitvenike.

Srez Glamo:
Koncem jula mjeseca doao je u Glamo Jurii stoernik iz
Bugojna, a s njim je doao Vlado Kaji zv. Samser i Perajica
obojica iz Livna i jo mnogo ustaa iz Bugojna, Livna, Kupresa i
drugih mjesta - a s njima su bili i Rafael Boban i neki Tomi
emigrant sa mnogo domaih ustaa iz samog Glamoa - Kelavom
Markom, Vrcelja Stipom, Medoje Zeljkoviem, braom Jukano-
viima i Jakumetoviima, zatim Radashima, Memkom i ulaga
ug, Mahmut anjeta i mnogi drugi. Odmah su stupili u kontakt
sa ustakim logornikom u Glamou Pavom Bakoviem, zatim
lanom ustakog logora Dragutinom Mijatoviem bivim sudijom
i mnogima drugima. Ove ustae su sa velikim brojem glamokih
ustaa poli u pravcu sela. Po glamokim selima su pohvatali,
doveli u Glamo i pritvorili oko 200 Srba ljudi, a u samom mjestu
Glamou su pohapsili 20 Srba. Odmah sutradan ustae su izvele
iz zatvora u Glamou 100 seljaka - odveli ih na Koriinu, koja se
nalazi na putu za Livno - gdje su ih poubijali i pobacali u jame
na Koriini, a neke i ive pobacali u tu prirodnu jamu duboku
preko 80 m., koja se nalazi u blizini putarske kue. Iz ove jame
niko se nije spasao. U oktobru mjesecu 1941. godine neki su ljudi
pokuah da silaze u jamu i vidjeli su tjelesa nesretnih rtava. Ovo
ubijanje i odvoenje desilo se ba na dan kad je u glamokoj
okolini buknuo ustanak 27.-28. jula. Ustae su onih preostalih
100 Srba zatvorili u bolnicu u Glamou, koja se nalazi izvan grada
na jednoj uzviici. Tako je bolnica bila pristupana ustanicima i
oni su sve zatvorenike iz bolnice oslobodih i od njih nije niko
nastradao. Kad su dole livanjske i bugojanske ustae poshje
bacanja ljudi u jamu Koriinu odmah su zali po selima i odpoeli
sa pokoljem. Popalili su sela Podgradinu, Vrbu i druga i na koga
god su naih u tim selima ubili su ga. Ovom prilikom u ovome
pokolju po sehma glamokog sreza zaklano je i ubijeno preko 500
lica. Ovaj pokolj po sehma nastavljao se je nekoliko dana, a
najvea zvjerstva su ustae poinile uoi Ilin-dana i na sam
Ihn-dan. Ustae su cijele familije od najstarijeg do najmlaeg
lana ubijali - ko im je god doao do ruke - tako, da se spasao
rijetko ko bjegstvom ih sakrivi se u ito. Iz familije Pere Purkia
iz sela irii ustae su poklale 16 eljadi. U selu Rudine ustae
su poubijale preko 80 dua. Djecu su ponajvie klali, a trudne
 ene parali noevima. Tako su ustae Jovanku Belenzadu pok.
Mladena rasporili i od toga je podlegla, a Stanu Belenzadu pok.
Miloa su na kunom pragu zaklali i odsjekli joj glavu. 2. augusta
0 Ilin-danu ustae su kupile ljude iz sela Halapii, Hozii, Biliii,
Kovaevci, Radaslije i iz samog grada Glamoa - u svemu oko
150 ljudi, koje su doveli u Glamo i iste noi odvodili grupu po
grupu na Busiju kod Glamoa, gdje su sve poubijali i poklali i
zakopali u jame - koje su ranije bile iskopane. Sva ova ubijanja
1 klanja bila su praena pljakom novca i svega to pretstavlja ma
kakvu vrijednost. Tako su ustae ovu grupu ljudi koju su poubijali
nou na mjestu zv. Busija najprije u koli opljakali i oduzeli im
novac i sve ostalo to su imali uza se. Zatvorenike su u koli drali
do 10 sati na vee, tukli ih i zlostavljali na razne naine, zatim ih
sve povezali icom i desetoricu po desetoricu odvodili na Busiju
i ubijali. Usput su ustae tako tukli rtve - da je od tih udaraca
umro Drago Gisti pok. Pere iz Kovaevaca, koji je bio uspio da
pobjegne sa strijeljanja na Busiji, ali je dan dva iza toga umro.
Meu preivjehma sa ubijanja na Busiji je Pavle Smiljani - sada
inovnik Sreskog Nar. odbora Glamo. Kad su ustae rtve ubijale
i klale na Busije psovali su ih i vrijeah na najpogrdniji nain.
Preivjeli Pavlica Smiljani nije mogao u pomrin iprepoznati hca
koljaa, ali je uo njihove razgovore. Jedan od ovih koljaa se
tom prilikom alio drugome - koga je oslovljavao imenom Boban
- da je neki drugi ustaa vie ljudi strijeljao nego on. Boban im
je odgovorio da podijele t.j. da jednoga ubije jedan - drugoga
drugi i tako e im doi po pola. Na te rijei je prvi kolja odgovorio
uz psovku: Ne mogu ove veeri krvi da im se napijem". - Ustae
su u pokolju dovodile ene sa sela u Glamo, silovalih ih i drali
nekoliko dana, a onda i njih poubijah i zakopali u busiji. To su
doivele Jovanka Markovi, Stana Risti, Jelka Stoisavljevi i
mnoge druge.
Odvoenje ljudi iz sela, klanje i bacanje u jamu trajalo je
skoro cijeh mjesec august. Tako su koncem mjeseca augusta
etvoricu brae Gavria - Luku, Manojla, Petra i Gavrana iz sela
Opaia, doveh u Glamo i kod klaonice svu etvoricu zaklali.
Po prianju oevidaca u klanju je pored trojice nepoznatih ustaa
uestvovao i Zajko Zeljkovi i ove ustae su brau Gavrie drei
ih za kose preklali - naredivi im prethodno da legnu, a zatim je
pomenuti Zeljkovi povraao. Po prianju ljudi kolja Zeljkovi
je poubijao i poklao preko 150 ljudi, ene i djece. U ovome
pokolju u glamokom srezu bilo je to ubijenih, zaklanih, zapalje-
nih i u jame baenih 800 do 900 ljudi, ena i djece. Znaajno je
napomenuti da je s vremena na vrijeme prilikom ovih pokolja
dolazio u Glamo Urumovi Dragan logornik iz Livna i davao
direktive i instrukcije o ubijanju Srba, a i sam u tome uestvovao.
U mjesecu septembru su odpoeli napadi NOV-a na Glamo.
Tada je ustaama dola pomo iz Hercegovine - oko 600 ustaa,
koje je predvodio ustaa Mijat Tomi emigrant. U mjesecu
septembru nije bilo nekih veih ubijanja izuzev u selu Hasiima
gdje su ustae pokupile oko 20 staraca i ena i strijeljah ih u sred
Glamoa na pijaci - pred gostionom Nike Mostarca. Ova strijelja-
nja su izvrile domae ustae sa ustakim oficirom Joom emigran-
tom, Mijatoviem i drugima. Hercegovci su se malo zadrali na
teritoriji glamokog sreza i povlae se u pravcu Koriine. Odmah
iza njih dolazi iz pravca Mlinita oko 2.000 ustaa, iji su
komandanti bili ustae emigranti i to je bila crna legija, koja se
na terenu glamokog sreza zadrala svega tri dana. Imali su
namjeru da se prebace u Livno, ali im je to onemoguila talijanska
vojska, te su se povukli u pravcu Banja Luke. Njihov prolazak
kroz sela glamokog sreza bio je obiljeen ubistvima, pljakom i
paleom. Tako su iz sela Podgreda, Krasinac i Debeljak poubijah
preko 80 dua. Kad su zapahh selo Debeljak - ne naavi tu nikoga
otih su u Livade zv. Lakovica, gdje je narod izbjegao - pokupili
preko 80 ljudi, ena i sitne djece, polovicu otjerah u selo
Podgreda, zatvorili u kuu Nike Nikia i sa vrata kue sve
poubijali, a zatim pobacali bombe. Preostalih 40 rtava ustae su
u neposrednoj blizini okupili i zbili pod jednu kruku i sve onako
u gomili poubijali iz mitraljeza. Iz kue se troje spasio - dvoje od
njih je nastradalo 1944. g. od Nijemaca, a jedina od njih koja je
i sada iva je Jovanka voki pok. Spasoja.
 BR. 374
IZVETAJ REONSKOG OBAVETAJNOG CENTRA ZAGORJE O
ZLOINIMA USTAA 1941. I 1942. GODINE NA TERITORIJI
ZAPADNE BOSNE 0 USTAKIM KONCENTRACIONIM LOGO-
RIMA I IMENIMA USTAKIH ZLOINACA1

ROC Zagorje
Betrifft: POETAK POBUNA U HRVATSKOJ

ZAPADNA BOSNA:
U ovom djelu NDH pobuna je poela krajem jula 1941.
godine kao reakcija na masovna klanja i ubijanja pravoslavnog
ivlja od strane ustaa. Male grupice nacionalno zadojenih pravo-
slavaca, jugoslovenskih orjentirano, nalazile su se u umama, ah
nisu poduzimale nikakve akcije protiv vlasti NDH, koja je poela
sve vre da se formira. Vjerovatno da bi dolo do mahh nemira
u ovom kraju zemlje, koji bi bili i od strane samih pravoslavaca
hkvidirani, da nije dolo do ustakih pokolja.
Jedan od duhovnih zaetnika svih klanja i ubijanja pravoslav-
nog ivlja, a time i samih pobuna u ovom djelu NDH je bivi
veliki upan za Vehku upu Krbava i Psat, Kvaternik.
Pokolj, ubijanje pravoslavaca, a zatim podizanje bune teklo
je u ovom kraju ovim redom.

BIHA

22. jula 1941. godine posle podne, po nalogu velikog upana

Kvaternika, zatvoreni su u sve zatvore grada svi pravoslavci iz
grada i neposredne blizine.
23. jula 1941. u noi, pod motivacijom da odlaze na prisilan
rad u Njemaku prevezeni su ovi pravoslavci kamijonima na
poljanu zvanu eravci, koja lei oko 2 km. od Bihaa uz rijeicu
Klokot, gde su svueni, opljakani, streljani, a djelimino noem
zaklani i baeni u rijeku.
24. jula 1941. godine ustae su dotjerali seljake katolike iz
okoline Bihaa, koji su morah neprekidno kopati rovove za
zakopavanje pravoslavaca koji su iduih dana dovaani kamionima
na ovu poljanu gdje su streljani, klani ih na ivotinjski nain
1
Kopija u VII, Vojni arhiv, ANDH, k. 312, reg. br. 56/1 Podaci su predati
KZRZ i deo su njenog elaborata o zloinima ustaa u NDH.
 ubijani. Na ovoj poljani nali su smrt pravoslavni seljaci iz sela-
Lipa, Meljanac, Gorjevac, Pritoka, koja lee u okolini Bihaa^
zatim seljaci iz mnogobrojnih sela Likog Petrovog sela.
Seljaci su u prvim danima klanja, pod motivacijom da idu na
parisilan rad u Njemaku, da ponesu sa sobom dosta novaca,
neto hrane i dobru odjeu, posluno ulazih u kamione iz kojih
su slani u smrt. Svaka rtva morala je skinuti odjelo, odloiti
novac i druge stvari, okrenuti se licem prema iskopanom rovu, a
ako je netko poeo da se otima, vezah su mu ruke icom
ispostavljen je u kleei stav a zatim streljan. Pljakanje lijeina
vrih su ustae i seljaci katohci, koji su kopah rovove za ubijanje.
Vrednosti i novac su uzimali ustae, dok su odjela uzimah seljaci
kao nagradu za kopanje. Tokom cijele 1942. godine, mnogi su
seljaci prodavali ove opljakane stvari javno na gradskim ulicama
Bihaa.
Kada su preostali seljaci u sehma saznali za sudbinu svojih
suseljana, poeh su, da spase svoj ivot i svojih porodica da bjee
u masama u umu.
Nakon ovakvog bjega, ustae su uveh novu taktiku ubijanja.
Opkolili su sela, poklali na najzvjerskiji nain goloruke i nenaoru-
ane mukarce, ene i djecu, bez obzira na godine starosti,
opljakali vrednosti a hranu i ostah materijal u kuama jedno-
stavno zapalili.
Samo u prvom periodu pokolja, koji je trajao u okolini Bihaa
i u samom Bihau, ustae su poklale oko 8.000 pravoslavaca. U
ovaj broj se ne uraunava ono, to je poklano po sehma, ve
jedino ono to je nalo smrt na poljani zvanoj eravci.
Drugi period klanja otpoeo je u toku mjeseca oktobra, kada
su i pobune zauzele sve vee razmjere.
Glavnu akciju klanja u Bihau i okolici vodili su:
Kvaternik, veliki upan,
Dal, sreski naelnik,
Petar imi, logornik, student koji je upuen iz Zagreba,
Stipe Maar, postolar,
Ibrahimbai, andar u penziji
Sreko Uremovi, Nikola Vickovi,
Zvonko Jeh i David Pra, pored mnogih za sada nepoznatih.
Zadnja etvorica su mladii izmeu 16 - 20 godina, koji su
se u punoj formi pokazah krvolocima, jer su vrih neuvena
zvjerstva nad seljacima, a naroito evojkama.
 BOSANSKA KRUPA

Poetak ubijanja i klanja pravoslavnog ivlja u Krupi i okolini

poelo je istovremeno kao i u Bihau, a po nalogu veli. upana
Kvaternika.
Ubijanjem pravoslavaca i njihovo transportiranje vreno je
pod komandom ustakog porunika - poglavnikove tjelesne bojne
Envera Kapetanovia.
Prve partije pravoslavaca iz Krupe i okoline prevaane su
kamionima za Karlobag, gdje su na trabakulama odvoeni na
more, sjekirama ubijani i odmah bacani u more.
Pod istom izlikom, da se spreme da idu na rad u Njemaku,
seljaci su tovareni u kamione i odatle slani u smrt. Meu
najkrvolonije pobornike klanja ulazi ovaj porunik Poglavnikove
garde. Po njegovom nareenju streljano je u umi zvanoj Risova
Greda oko 40. pravoslavaca u prvoj noi ubijanja, te su odmah
baeni u oblinji ponor. Streljanja su vrena po malim grupicama.
Za vrijeme jednog nedjeljnog vaara u Krupi, Kapetanovi je
naredio da se saberu svi pravoslavni seljaci iz sela, koji su doli
na ovaj vaar, te pod izlikom da su buntovnici natovario ih je na
kamione, odakle su transportirani za Biha. Prije toga ove seljake
su ustae muili, rezah im ui, nos itd. Jednoga dana u julu
Kapetanovi je iz sela Ratelj pokupio oko 430 pravoslavaca,
povezao ih icom i u okolini Bihaa na zvjerski nain po svojim
ustaama dao ubiti. On je lino uzimao uee u klanju, te je
usmrtio koliko se moe saznati preko 80 ljudi.
Od ostalih razbojnika spominju se i:
Ustaki porunik, kasnije za svoje zasluge unapreen za
nadporunika Roi, koji je iz nepoznatih razloga krajem 1941.
streljan od strane vlasti, a po presudi prekog suda.
Rosandi, koji se nalazi na slubi u UNS-u.
Jovi, ciganin iz Krupe, koji je u selu Bojna silovao 5 ena i
djevojaka. U selu Podvran je ubio dvije obitelji. Jednu od tri lana
Mile Matijaa, dok je jednu enu silovao. Drugu obitelj od pet
lanova je na najzverskiji nain muio, silujui pri tome dvije ene.
nari, ustaki porunik, sada u ustakoj vojnici,
Murat Halki, bogati trgovac iz Krupe. On je svojom rukom
u cilju pljake ubio dva ovjeka, zbog ega je po dolasku
talijanskih trupa bio zatvoren, ali je na razne intervencije puten.
ari, koji je na zvijerski nain rezao ljudima polne organe,
nos, ui itd. javno na uhcama grada Krupe, za koje do danas nije,
pored svih gore pobrojanih pozvan na odgovornost.
 Najvei broj rtava ubijeno je i pobacano u tzv. Crno jezero"
koje se nalazi oko 4 km. juno od Krupe, dok je isto tako veliki
broj pobacan u ponore.
rtve su zakopavane na raznim mjestima od kojih su sada
poznata ova:
- Oko 750 ljudi u Hrvatskom domu u Krupi,
- Oko 850 ljudi baenih u ponor sa brda Risova Greda,
- Oko 850 ljudi na mjestu zvanom Govedarica u blizini
Krupe. Broj baenih u Crnom jezeru nije poznat.
- U samom gradu Krupi i okolini ubijeno je oko 1.500 ljudi.
Ovamo nije uraunat i broj, koji se odnosi na sela.

CAZIN

Akcija ubijanja poela je istovremeno kada i u Bihau. I

ovdje je vrijedio nalog razbojnika Kvaternika. Klanjem je rukovo-
dio ustaki logornik Ale Omanovi, sa svojim muslimanima, koji
su bili najkrvoloniji. Za svoje zasluge" nalazi se danas Omanovi
u Zagrebu na jednom viem ustakom poloaju.
Muslimani su se pokazah naroito krvoloni prema enama.
Jedan musliman u selu Piteline silovao je u kratkom vremenu
jednu za drugom 13 pravoslavnih mladih djevojaka iz najuglednijih
pravoslavnih kua, koje je zatim poklao.
Pljaka je bila jako razvijena, tako da su se ak i muslimani
izmeu sebe potukli iji e biti pljen vei. Ovo je bilo jedno od
najokrutnijih mjesta skupa sa svojom okolinom, gdje su odigrana
neuvena zvjerstva i muenja ljudi, koja su samo muslimani mogli
izmisliti.
Muslimani su se nakon svega branih, da su to poinili Hrvati
ah pod muslimanskim fesovima, a ne muslimani.

BOSANSKI NOVI

I ovdje je poeto sa ubijanjem u razmjerno isto vrijeme.

Akcijom ubijanja upravljao je Cerovski, bivi ustaki ef policije
u Zagrebu, a sada lan hrvatskog senata /sabora/. On je lino
ubijao i klao, a prema izjavi nekohcine ljudi, moraju postojati i
originalne fotografije ovog njegovog linog klanja, do kojih se do
sada nije moglo doi.
U ovom klanju uzele su uea ustae iz Zagreba i one iz
samog mjesta. Meu ustaama iz mjesta kao i svuda u NDH
 primjeen je jako velik broj otpadnika i taloga ljudskog drutva,
koji je tom prilikom doao do svog punog sjaja".
2. VIII.1941. god. poeo je pokolj ena i djece povremeno i
odvoenje mukaraca u zatvore. ene i djevojke su prije toga
silovane, a zatim ubijane, dok su kue do temelja opljakane
izuzev krupnijih stvari. Jedna grupa mukaraca jo iste noi je
poklana u zatvorima i njihove ljeine dovezene su kolima do rijeke
Sane gdje su pobacane u rijeku, dok je jedna grupa izvedena na
most preko rijeke Sane, poklana i baena u rijeku. Broj poklanih
toga dana cijeni se na oko 250 ljudi.
3.VIII. streljana je, a djelomino poklana u blizini zatvora u
grau jedna grupa od oko 380 ljudi, dok je druga grupa 300
poklana i baena u rijeku Sanu.
4. VIII. dovaani su seljaci iz okolnih sela i ubijani i djelomino
bacani u rijeku Sanu, dok su ostali zakapani na jednom peanom
otoku u blizini samog mosta.
Ova ubijanja i klanja produavana su dalje svakog dana, dok
su mogli ljude da hvataju, ah redovito nou. Ubijanja po danu
bila su rijea i ubijani su prvenstveno pojedinci, a nikako cijele
grupe.
Meu najvee krvoloke meu mjesnim ustaama ubrajaju se:
Velenonli, koji je lino vrio klanja noem,
Ibrahim Hrndi, koji je manje klao, ali je vrio silovanja
ena, djevojaka^ pa ak i djece, a bio je pravi specijalista u pljaki.
Mulali, koji je rezao muke polne organe ivim ljudima, te
ih je pune korpe znao donositi Cerovskom pred kojim se je hvalio.
Pored napred nabrojenih, bio je itav niz domaih ustaa koji
su u ovim zvjerstvima isticali. Ljudi su stavljeni pred neopisive
muke, koje nije promjenjivao niti uveni Torkvemada, koji je u
ime crkve ubio stotine hiljada ljudi. Ljudima je skidana koa,
rezane ui, nosevi, kopane oi, rezrezivana usta itd. Jo i danas
ivi u Bos. Novom jedan stari pravoslavac, koji je uspio da sauva
ivot iako je baen u rijeku, koji ima strane oiljke rezrezanih
usta na sebi, kao posljedice krvavih noi od ustakog noa.
Klanja u Bos Novom i okolini su trajala oko 4 nedelje u kome
je vremenu nalo smrt oko 4.300 - 4.500 ljudi, ena i djece, koji
su na zvijerski nain ubijeni.

PRIJEDOR

Klanja u ovom gradu i okohni poeli su oko 20. jula. Po ijem

su nalogu vrena nije poznato, ali vjerovatno po direktivama viih
 ustakih vlasti. Ubijanjem ljudi rukovodio je jedan katoliki
bogoslov i prekrteni idov P i n t o . Ovdje je upotrebljen sasvim
poseban nain ubijanja. Katoliki bogoslov je prvi ubio jednog
ovjeka iz puke na ulici, zatim je poela serija ubijanja na ulici,
u bati, na kunom pragu i svuda gdje su se pravoslavci toga
momenta zatekli. Najvei broj pravoslavaca ubijen je, a kasnije i
poklan noem u neposrednoj blizini Prijedora. rtve su zakopane
u razne rupe, ija mjesta nisu tano poznata, ah jedan dio na
katohkom groblju.
U okolini Prijedora dovaani su seljaci na isti nain kao i u
Bihau na kamionima, gdje su zatim ubijani i klani. Ljudima su
vezane ruke na leima, a klanja su vrena sa prednje strane, da
im se smanje muke. Klanja sa zadnje strane vrata vrena su samo
nad nekim pojedincima, to je zavisilo od silnika koji je klanje
vrio.
Pored domaih ustaa, ovdje je uzelo uee u klanju i neto
ustaa Hercegovaca, koji su po nalogu vlade doh iz Hercegovine
u ove krajeve, a naroito u okolini Sanski Most, Klju, Bos.
Petrovac, pa tako i u Prijedor. Pored ovih, ovdje je bio i izvjestan
broj zagrebakih ustaa, ali nikome nije poznato pod ijom su
komandom doli.
Broj rtava u Prijedoru i njegovoj okolini u toku klanja, koje
je trajalo oko 13 dana, cjeni se na oko 1.500 ljudi. Daljnji broj
nije poznat, jer su klanja vrena u manjim grupama po sehma.

BOSANSKI PETROVAC

23.VII. 1941. god. po nareenju jednog zastavnika Poglavni-

kove tjelesne bojne nepoznatog imena, pokupljeno je iz Bos.
Petrovca oko 150 pravoslavaca i zatvoreno u zatvor. Meu njima
je bilo ljudi u starosti od 16-80 godina. Odmah nakon toga njima
je saopeno da idu na prisilan rad na otok Pag", te su kamionima
transportirani van iz samoga grada, gdje su streljani.
24.VII.1941. godine dovaani su seljaci iz okohne Bos.
Petrovca na kamionima i zatvarani prvo u jednu drvenu baraku,
gdje su mueni i po partijama voeni na streljanje odnosno klanje.
25.VII.1941. godine seljaci su saznah za ova klanja poeli su
da bjee u ume i tako je u okolini Petrovca pobuna najprije izbila.
U ovim klanjima stradalo je u Petrovcu i okolini oko 700
pravoslavaca. ene i djeca u ovim streljanjima su tom prilikom
poteeni.
 KULEN VAKUF

Mjesto koje je od etnika potpuno uniteno i popaljeno.

25.VII. 1941. pod komandom ustae Mire Matijevia zapoelo
je u mjestu i njegovoj neposrednoj blizini sa klanjem i ubijanjem
pravoslavnih seljaka, ena i djece i to tako zvijerski, da su u tim
zvijerstvima bili neto sposobniji" samo muslimani u Cazinu.
Veliki broj pravoslavaca bacile su ustae zajedno sa enama
i djecom ive u peine kod Zavalja, koja lei na putu izme sela
egar i Zavalje. Vjeruje se, da je u ovu peinu baeno oko 12.000
ljudi. Jedna posebna lijenika komisija bacila je na ove lijeine
koje su silno zaudarale veu koliinu ivog vapna, a ak i cementa,
ali bez rezultata.
U ovim klanjima su se pored Matijevia, koji je bio krvav
kao mesar, koji je pljakao velike svote novaca i dragocjenosti
naroito su se isticali muslimani i ustae muslimani.
Broj poklanih u okolini i samom Kulen Vakufu cijeni se na
oko 4.500 ljudi.

Pored ovih mjesta u zapadnoj Bosni klanja su se proirila i

na druga mjesta tako, da se broj rtava u cijeloj ovoj upaniji
cijeni na oko 55.000 ljudi, ena i djece.
Nakon nemira, koji su ushjed toga izbili te se ushjed klanja
pravoslavnog ivlja i u drugim krajevima NDH od strane ustaa
proirili hrvatska dravna vlada traila je izlazak iz ove teke i
mune situacije, te je Poglavnik jednom svojom odredbom ukinuo
sve ustake dunostnike i postavio nove iz redova svoje garde, sa
ciljem da se svijet umiri, ah samo na oko, jer su ovi novo
postavljeni duninici produili sa klanjem i ubijanjem pravoslava-
ca.
Detaljni podaci o prilikama i nainu razvijanja nemira u
drugim krajevima NDH za sada ne dostaju, ali prema materijalu
sa kojim se raspolae, uzroci su isti, ali je nain za samo izbijanje
nemira drugaiji. Prema tome, i ubijanje pravoslavaca u NDH
moemo podijeliti na dva perioda. Period od uspostave NDH do
poetka oktobra 1941. i od poetka druge polovine oktobra 1941.
do danas.
Pobune koje su nastale meu pravoslavnim ivljem, nastale
su kao prirodna potreba sauvanja ivota, svoje porodice i svoga,
a male kohine oruja, kojima su pobunjenici raspolagali u to
vrijeme za line osvete nad ustaama. Tok pobune primio je za
kratko vrijeme velike i katastrofalne razmjere, te je pretstavljao
borbu jednog djela potlaenog naroda protiv svojih ugnjetaa.
Ove nemire iskoristili su odmah na poetku etnici, koji su
formirah od pobunjenika male odrede i grupe, koje su formirane
kasnije u cijele jedinice sa veim opsegom operacija.
Komunisti koji su ove nemire poeli postepeno iskoritavati
za sebe, nastojali su da svoje ljude uvuku u sva vodea mjesta
odreda i da se sa etnicima pogode o nainu borbe i stvaranju
novih odreda. Osjeajui se mnogo jai od etnika, komunisti su
jednog dana zbacih sa sebe etnike i poeli da komuniziraju svoje
jedinice, koje se iz bilo kojih razloga nisu mogle pridruiti
etnicima, te je dolo do stvaranja partizanskih odreda, koji i
danas postoje.

USTAKI KONCENTRACIONI LOGORI

Dok u drugim zemljama slue koncentracioni logori za kaznu

i popravljanje kriminalnih i politikih zalutalih hca, dotle ovi
logori u NDH predstavljaju neviena muilita niti u srednjem
vjeku. U ovim logorima do sada je nalo smrt nebrojeno mnogo
lica, od kojih je oko 70% nevinih, jedino stoga, to su bili
pravoslavci i idovi.
U NDH postoje koncentracioni logori u:
JASENOVCU
STAROJ GRADIKI
LOBORU /SAMO ZA IDOVE A KASNIJE I ZA ENE/
Ostali logori nisu za sada poznati.

KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC

Ovo je centralni konc. logor za cijelu NDH. U njemu se

nalaze razne radione, koje su u novije vrijeme stvorene. ivot u
ovom logoru nije u novije vrijeme tako straan, kao to je bio
ranijih dana.
Na elu logora nalazi se ustaki bojnik Luburi, najvei
ustaki krvnik, koga poznaju u NDH. Glavni elemenat za uprav-
ljanje sastoji se od ustakih asnika, doasnika i arkara koji su
roeni u Dalmaciji i Hercegovini, koji su ujedno i najkrvoloniji
pretstavnici dananjeg reima.
Izmeu glavnih vodeih asnika nabrajamo samo poznate:
 Ljubo Milo, ustaki natporunik, oko 23 godine star, ranije
jugoslovenski podoficir. On je najvei krvolok u logoru. Ubijao
je ljude noem, klao ih i na najzvjerskiji nain upalio usijanim
eljezom, ljudi su morali usijano eljezo rukama prenositi na
odreeno mjesto itd. On je lino ispalio mnoge usijanim eljezom.
Posjedniku Kajkoviu zato, to je kupio za sebe u logoru jedan
kruh, jer je bio gladan.
Marjanovi zvani Koji, ustaki porunik, sada zapovjednik
privremenog logora u Hrvatskoj Dubici. ovjek koji je klao i
vadio trbuh, plua i srce svojim rtvama. Zatoenike tue veoma
okrutno pred djecom i enama, naroito mui starije ene.
Matkovi, ustaki natporunik, zamjenik Luburia, ravnatelj
logora, vrio nasilja silovanja i ubijao svojom rukom.
Vasilj, ustaki natporunik, poznati muitelj u logoru. On je
jednog dana ubio tri idova, obukao ih u ustake uniforme i preko
noi ih prebacio u selo Mlaka, te je proglasio pravoslavce
buntovnicima, jer su ubili tri ustae, te je cijelo selo sa svojim
ustaama bez obzira na pol i godine starosti kod ukuana dao
poklati, selo opljakati i neto zapahti. Pravoslavne seljake je
odveo u crkvu njih oko 780 gdje ih je sve od reda sa enama i
djecom poklao, prethodno ih povezavi icom.
Prije ubijanja enskinja u logoru ustae su ih prvo silovali bez
obzira na godine, vjeru itd. Poslije toga ih bacali u rijeku Savu.
rtve koje su zakapali, dali su samo sjekirama omamiti i ive
zakapati. Djecu su ubijali na taj nain, da su ih bacah jedan
drugom, dok ih je jedan od njih oekivao na bajuneti. Kada se
napiju, ustae su ljude izlagali stranoj laganoj smrti derui im
kou sa tijela, lica i glave. Vadili im srca, plua itd.
U uhcama samog Jasenovca znah su ljude muiti na najgrozniji
nain. U 1941. godini ustae su u sred dana ubijali zatoenike na
uhcama, kada ovi nisu mogh da idu i ostavljali ih nasred ulice
kao opomena svima pa i katolicima o snazi pravih ustaa. Ljude
su bacah u vodu i ive i na njima vrili obuku i gaanja namjesto
meta.
Na zvijrski nain su ubili jednog jugoslovenskog narednika,
koji je bio puten iz njemakog zarobljenitva pod imenom Karan.
Ministarstvo unutranjih poslova naredilo je da se iz logora
ima pustiti ena lijenika Dr. Iveia iz Jasenovca, ali su je ustae
istoga dana, kada su primili nalog za otputanje zaklali.
U Gradini, selo preko Save u neposrednoj blizini Jasenovca
ustae su spaljivali ive ljude, kao u doba Nerona.
 Matkovi se bunio, kada je njemaki general Gleise von
Horstenau naredio da se iz logora otpuste dvije familije pravosla-
vaca sa rijeima: ta imaju Njemci da se mjeaju u nae poslove
mi smo samostalna drava".
Ove familije putene su tek na intervenciju Poglavnika.
Zvijerstva koja se ine u logoru nad zatoenicima imaju za
cilj potpunog istrebljenja zatoenika, kako bi se moglo stvoriti
posebno mjesto za ostale iji broj danomice raste.

KONCENTRACIONI LOGOR STARA GRADIKA

Stanje u koncentracionom logoru Stara Gradika bilo je isto.

Jedno vrijeme su ak u hranu zatoenika metali masnu sodu, tako
da su im spalili usta u usnice, od ega je veliki broj djece poumirao.
Sve intelektualce smjestili su u duboke podrume kaznione, gdje
su ovi izloeni slaboj hrani, neistoi, gamadi i bez svjetlosti i
zraka u masama umirali.
Detalji o ovome logoru nisu za sada poznati.

KONCENTRACIONI LOGOR LOBOR

U prvo vrijeme u ovom logoru su bile smjetene ene i djeca

ah u novije vrijeme ovamo su prebaeni idovi koji se navodno
transportiraju za Ukrajinu. U ovom logoru stanje je bilo oajno.
Hrana je bila slaba, smjetaj vrlo gust, tako da se nakon nekog
vremena pojavile zarazne bolesti meu kojima i tifus. Tom
prilikom vei nepoznati broj ena i djece nalo je smrt meu
zidinama ovog logora.

KONCENTRACIONI LOGOR SISAK /privremeni/

Ovaj logor slui prvenstveno za smjetaj djece u raznim

godinj. dobima onih pravoslavaca koji su poslani na rad u
Njemaku a majke u druge razne koncentracione logore. Djeca
su nemilosrdno oduzimana od roditelja i mnoga nemaju na
tablicama, koje su objeene mnogoj djeci o vrat, svoje ime. Uslijed
bolesti, a naroito dizenterije i tifusa, pomor djece u ovom logoru
je vrlo vehk. Samo od poetka septembra 1942. god. u ovom
logoru je umrlo oko 200 djece. Smjetaj djece je uasan. Nestruno
osoblje i grubost prema djeci, od strane plaenih raznih djevojaka
iz grada samo pogorava stanje djece u logoru. Mnogi graani
uzimaju iz ovog logora odraslu djecu kao radnu snagu sa kojom
vrlo loe postupaju. Samo u vrlo laratkom vremenu nekoliko djece
su kod ovih gospodara sama sebi oduzla ivot skakanjem u bunar
ili rijeku Savu.
Brat od sestre ili sestra od brata se ne odvaja, te ako ih
nekom daju kao radnu snagu oni idu zajedno ili ostaju u logoru.
ivot ove djece je uasan.
Upravitelj logora je ustaa tajcer. Uslijed velikog pomora
djece on je naredio da se djeca zakapaju samo nou, kako graani
ne bi to vidjeh.
Stanje u ovim logorima je oajno. Oni slue ko neprekidna
i stalna muilita naroda i zatoenika. Za malu i najmanju krivicu
dolazi se pod okrilje ovih logora iako im krivica nije dovoljno
ispitana. Nabrojeni su sluajevi da su pojedini ustae iz line
mrnje ili bilo kojih razloga dah jednostavno svoje ljude koji su
im smetali odpremiti u logor pod motivacijom navodno zbog
komunizma, etnika itd. Ovi svi sluajevi koji su do sada poznati,
navedeni su u naim izvjetajima.

RAZNA USTAKA NEDJELA

Baljak satnik poglavnikove garde, poznati je krvolok koji je

u mjesecu februaru 1942. godine vrio svojeruno klanje ljudi,
ena i djece, u Lici, a naroito u selu Cerovac. Ovaj isti satnik
naterao je svoje ustae, da iz porcije moraju piti krv poklanih
pravoslavaca, kako bi poshje toga mogli lake provoditi planove.
Jednom prilikom dao je strijeljati ustaa egrtac i Hrima, ovaj
drugi je otac dvoje ili troje djece samo zato jer nisu htjeli piti
ljudsku krv, to su se bunih da ubijaju nevine seljake.
16.IX. 1942. godine jedna grupa ustaa pod komandom jednog
asnikog oficira dola je u selo Vrbovljani u blizini Okuana gde
su pozvali sve seljake pravoslavce da se skupe sa enama i djecom
gdje im je asnik odrao jedan govor da moraju biti lojalni i mirni.
Za to vrijeme ustae su im opljakah sve stanove i kue, iako su
ove bile zatvorene. Ustae su jednostavno unutra provalili. Na
albu seljaka Velupanu u N. Gradiki, ustae su pokuah da
prikau da to nisu bili ustae ve partizani. Iz straha pred
eventualnim terorom ustaa pobjegao je iz ovog sela oko 30 ljudi,
koji su se prikljuili partizanima. Vjeruje, se da su ustae ovo
htjeli da postignu kako bi imali razloge za daljnje progone
pravoslavaca.
 18.VI1942. godine u noi, jedna skupina od 6 ustaa dola je
u Hrv. Dubicu pred kuu seljaka Mihaljevia i od njega energino
traila da pusti odmah njegovu mladu enu. Poslije opaljenih
nekoliko metaka od strane ustaa pobunio se okolni komiluk, te
su ustae morali da se izgube. Detalji nisu poznati.
7. VI. 1942. umrla je jedna ena s malim djetetom na grudima
sa druge dvije ene na putu izmeu Hrv. Dubice za Jasenovac,
kad su po ustaama transportirane u konc. logore.
Oko 3.VIII1942. jedna grupa ustaa pod komandom ustakog
natporunika Orekovia iselila je mnoge seljake pravoslavce
Okuana. Tom prilikom ostavljeni su samo oni pravoslavci koji
su mogli ustaama da poloe traenu svotu novca i tako da iskupe
svoju slobodu. Poslije odvoenja seljaka ustae su izvrile u ovom
bogatom selu masovnu pljaku. U ovoj pljaki su se naroito
isticali ustae iz Dalmacije i Hercegovine kojih u ovom kraju ima
mnogo. Ovi isti ustae pokuali su da izvre neka silovanja nad
djevojkama, ah su ipak u tome zaprijeeni bilo da su djevojke
utekle ili su dole ustake starjeine.
U poetku mjeseca juna 1942. godine za vrijeme velikih
operacija udruene njemake i hrvatske vojske izveden je iz sela
planine Kozare velik broj seljaka, ena i djece. Seljaci su odmah
transportirani u Norveku i Njemaku, dok su starci ene i djeca
poslani u razna mjesta u Slavoniju. U mjesecu augustu ove ene
sa djecom u vrlo bjednom stanju putene su iz Slavonije da se
povrate svojim kuama te su po transportima od 50 do 80 osoba
dolazili u Hrv. Dubicu, gdje su odmah od ustaa hvatani i
odpremani u konc. logor u Jasenovac, gdje je velik broj do sada
ve ubijen. Mnoge ene su sa svojom djecom u tako bjednom
stanju, je pomor meu njima jako veliki. Jedna grupa ena putena
je da se povrati u okolna sela Dubice, Slabina i druga, koja su
sva ve naseljena muslimanima, Hercegovcima, te je dolo do vrlo
tekih pojava ta da se radi sa ovim enama i djecom. Ustae su
njih kratkim putem odveli u logor Jasenovac, gdje im je sudbina
ve unaprijed bila odreena. U selu Kotari i neprosrednoj blizi
Jasenovca ustae su smjestih velik broj ena i djece koji ive pod
najveim terorom. Stanuju u blatu rjeke Save pod vedrim nebom,
hrana im je oajna, a koliina vode vrlo mala i obino ona iz
rijeke Save. Dnevno umre u ovom logoru po 100 do 110 ljudi,
to od loe hrane, hravih prilika, to od bolesti koje su poele
tamo da haraju.
18. VII. 1942. ustae u konclogoru Jasenovac nakon strahovitih
muka ubili su bez ikakovih razloga Draginju i Jelenu olak, Saku
 estanovi i Draginju ukalec, a pored njih jo pet ena nepozna-
tog imena. Pored njih ustae su ubili jo dvoje djece nepoznatog
imena na zvjerski nain. Ustae koji podpadaju pod ovaj logor
vre i dalje zvjerstva nad pravoslavnim ivljem, ali ubijanje za
sada vre tajno.
3.VII. 1942. ubili su ustae u selu Krasovice u bhzini Petrinje
dva mukarca i 4 ene bez ikakovog razloga, jedino s toga to su
bili pravoslavni. Ubojstva su se dogodila pred opinom da plate
porez.
24.VII. 1942. otpremljena je u konc logor Anka Maki
roena Njemica udata za pravoslavca, to je tuila ustakog
porunika Murgia jer ju je tjerao revolverom da mu se poda.
Njena sudbina je za sada nepoznata.
23.VIII. 1942. uhapen je u N. Gradiki ustaki porunik
Marijan Hrki pomonik ravnatelja upanijskog redarstva, jer je
opljakao neke razne predmete od pravoslavaca i poklonio ih
jednoj kavanskoj sviraici. U njegovom stolu je naena suma od
oko 600.000 Kn. za koju se ne zna kako je do nje doao.
20.VII. 1942. Ovaj isti porunik pokupio je od pravoslavaca
koje je isljevao iz okoline Okuana sav novac i dragocjenosti bez
ikakovih potvrda. ta je uinio sa opljakanim novcem nije
poznato.
18.VIII. 1942 godine u privremenom sabirnom logoru u N.
Gradiki umrle su od gladi tri osobe dok su se dogodila dva
poroaja. Seljaci se nalaze na jednoj neograenoj poljani pod
vedrim nebom uvani od ustaa. Isto tako nekoliko konja je crklo
od gladi, jer ih vlasti ne hrane. Za ovaj logor se nitko nije brinuo
i on je sada ukinut.
19.VI. 1942. jedna grupa ustaa iz ustakog puka pukovnika
Francetia odvela je sa sobom 35 pravoslavnih porodica iz sela
Slabina, koje se nalazi kod Kostajnice u cilju ekspedovanja za
konc. logor, pri emu su jednu staricu od 85 godina ubili, a sve
stvari opljakah. Na linu intervenciju poglavnika, ne zna se iz
kojih razloga ove su porodice jo istog dana vraene u svoja sela.
10. oktobra 1941. godine zapahh su ustae po nalogu ustakog
pukovnika Rolfa u jednoj kui u Bos. Petrovcu 32. ive ene i
djecu. Da tahjanske trupe koje su tog dana ulazile u Petrovac ne
bi ovo slikale opinski naelnik je naredio da se rtve imaju odmah
zakopati. Talijani su ipak uspjeh da naine nekoliko snimaka. U
vezi s tim dolo je do konflikta s domobranskim pukovnika Walcl
i ustakog pukovnika Rolfa. Ustaki pukovnik htio je na svaki
 nain da produi s ubijanjem pravoslavnog ivlja u ovoj okolini
ali pukovnik Wale je zabranio. Uslijed toga tuio je Rolf Walcia
ministarstvu domobranstva da radi protiv zemlje; te je on sprove-
den straarno u Zagreb, za koje vrijeme je Rolf uspio da produi
s klanjem. Pukovnik Wale je odmah puten na slobodu vjerojatno
radi toga jer je Njemac, te se povratio natrag u Petrovac, ali je
Rolf izveo svoje pakleno djelo u isto vrijeme pukovnik Rolf je u
jednoj kui u blizini sela Bravsko, koje lei 22 km sjeverozapadno
od Bos. Petrovca dao ive zapaliti 263 ene i djecu u jednoj kui
koju je prije toga ogradio bodljikavom icom, da ne bi netko iz
plamena mogao pobjei.
U augustu 1941. godine ustaa Dajcinger, iz Siska iskopao je
oi poznatom industrijalcu Teshu iz Siska, a zatim ga je muio.
Njegovom rukom je bila napisana i poznata tabla na tijelu ubijenog
Teslia koji je nakon toga baen u rijeku Savu. Ovaj tekst: kad
me vidi, pusti me dalje,'da putujem za Beograd."
15 jula 1942. godine ustaki stoernik iz Petrinje, ustaki
nadporunik Poglavnikove tjelesne garde, Nikola Ikica, doao je
u Dvor na Uni, sa nepoznatim brojem ustaa, gdje je iz zatvora
izvadio 32. pravoslavca, koji su iz raznih razloga bili tamo
zatvoreni i bez ikakvog suda odveo u potok zvani Krnjaji, gdje
ih je sve streljao i u jednu jamu zakopao. Prije toga natjerao je
natporunik jednoga seljaka pravoslavca, da pojede jedno svoje
uho, koje mu je on lino svojom rukom odrezao.
Najvei krvnici koji su sprovodili pravi pokolj nad pravoslav-
cima u Sunji i okolini bili su: Blaevi, trgovac, koji je uglavnom
i voa, Falica eirija iz Sunje, koji je svojom rukom ubio
nekoliko ljudi, Dragievi, trgovac. U ovom kraju stradao je veliki
broj ljudi. Gradski ivoder tuio je ustae velikom upanu za dug
oko zakopavanja poubijanih pravoslavaca na mjestu gdje se
zakapaju uginule ivotinje, jer mu ustae nisu platile sumu od oko
2.500 Kn. Budui je pozvan od strane upanije u Petrinji da lino
doe, to je i on uinio, nije se vie vratio natrag.

PRILOG podacima br. 135/44

1.) Dana 22 jula 1941 po nalogu velikog upana Kvaternika

zatvoreni su u Bihau svi pravoslavci grada.
2.) dana 23. jula 1941 pod motivacijom da odlaze na prisilan
rad u Njemaku otpremljeni svi pravoslavci kamionima na poljanu
zvanu Ceravci, 2 km. od Bihaa gdje su svi bili svueni, opljakani,
zaklani i baeni u rijeku.
 3.) dana 24 jula 1941 na nalog Kvaternika i Dala te Petra
imia ustae Maar Stipe, Ibrahimbai, Uremovi Sreko, Jeli
Zvonko, Nikola Vickovi i Pra David klali, streljali i na ivotinjski
nain ubili seljake Srbe iz sela Lipa, Meljanac, Gorjevac, Pritoka
i iz mnogobrojnih sela iz okoline Likog Petrovog Sela. U to
vrijeme pobijeno je samo u najuoj okolini Bihaa oko 9000 Srba.
Nakon to su ti ustae opljakali svu imovinu pobijenih ljudi, ena
i djece, upalili su sve zgrade, koje su u velikoj veini sluajeva
potpuno izgorjele.
4.) u drugoj polovini mjeseca oktobra 1941 zapoeli su isti sa
drugom serijom klanja, gdje je bezbroj ljudi na najzverskiji nain
pobijeno, djevojke silovane, a djeca zaklana.
5.) pod vodstvom ustakog porunika poglavnikove tjelesne
bojne Envera Kapetanovia te zajedno sa ustaama ust. natporu-
nikom Roiem, Rosandiem, Joviem, Ciganinom iz Krupe,
ustakim porunikom nariem, Halki Muratom, trgovcem iz
Krupe, ariem i ostahm koncem mjeseca jula 1941 pokupili u
Krupi sve Srbe i pod izhkom da se spreme da pou na rad u
Njemaku otpremili ih kamionima u umu zvanu Risova Greda i
pobih ih bacivi ih u oblinji ponor. Pri tome su ljudima rezah
ui, nos, polne organe itd. Tako je jednom prilikom ubijeno 40
pravoslavaca, a drugom oko 430.
6.) za vrijeme tog pokolja Jovi, ciganin iz Krupe silovao 5
ena i djevojaka, u selu Podvran ubio je dvije obitelji, a enu Mile
Matijaa silovao, te drugu jednu obitelj od pet lanova na
najzverskiji nain muio, silujui pri tome dvije ene.
7.) ari na najzvjerskiji nain rezao ljudima polne organe,
nos, ui javno na uhcama grada Krupe.
Najvei broj rtava pod 5, 6 i 7 ubijeno je i pobacano u t.zv.
Crno Jezero" koje se nalazi oko 4 km. juno od Krupe, a vehki
broj pobaca je u ponore. rtve su zakopane na raznim mjestima
od kojih su do sada poznata: oko 750 ljudi u Hrvatskom Domu
u Krupi, a oko 850 baenih u ponor sa brda Risova Greda, dok
je oko 850 ljudi zakopano na mjestu zvanom Govedarica u bhzini
Krupe. Broj baenih u Crno jezero nije poznat. U samom gradu
Krupi ubijeno je oko 1.500 ljudi, a ovamo nije uraunat broj, koji
se odnosi na sela.
8.) pod rukovodstvom ustakog logornika Ale Omanovia u
zajednici sa muslimanskim ustaama koncem mjeseca jula 1941 u
Cazinu, vrio uasne pokolje Srba. Pri tome je jedan mushman
ustaa u selu Piteline u kratkom vremenu silovao jednu za
 drugom 13 pravoslavnih mladih djevojaka iz najuglednijih srpskih
kua, a po tom ih zaklao. Sva imovina Srba je pri tome opljakana.
9.) prvih dana mjeseca augusta 1941 pod vodstvom Cerovsko-
ga, biveg ustakog efa policije u Zagrebu a u drutvu sa
najkrvolonijim ustaama Velenonliem, Hrndi Ibrahimom,
Mulaliem sa itavim nizom domaih ustaa u Bosanskom Novom
izvrio pokolj srpskih ljudi, ena i djece, muei ih na najzvjerskiji
nain, te je tako u jednom danu poklano i u Sanu baeno oko
250 ljudi, a drugog dana jedna grupa od 380, a druga od 300 ljudi.
10.) Ibrahim Hrndi vrio je za to vrijeme silovanja ena,
djevojaka, pa ak i djece i bio jedan od najveih pljakaa, dok
je ustaa Mulali rezao muke polne organe ivim ljudima, te ih
pune korpe donosio Cerovskom.
Za vrijeme trajanja klanja u B. Novom od 4 nedjelje poklano
je oko 4.300 - 4.500 ljudi ena i djece.
11.) koncem mjeseca jula 1941 u Prijedoru ustaa Pinto sa
drugim mjesnim i zagrebakim ustaama poklali za vrijeme od 13
dana oko 1.500 ljudi,
12.) koncem mjeseca jula 1941 u Bos. Petrovcu i okolini
poklano oko 700 srpskih ena i djece,
13) koncem mjeseca jula u Kulen Vakufu pod komandom
ustae Mire Matijevia pobijeno bezbroj Srba, te se rauna da je
u tom mjestu i okolini ubijeno oko 12.000 ljudi od kojih su gotovo
svi baeni u ponor sa peine kod Zavalja na putu izmeu sela
Zegar i Zavalje.
14.) u logoru Jasenovac tokom 1941 i 1942 vrih najzvjerskije
zloine pod vodstvom ustakog bojnika Luburia:
Milo Ljubo ustaki natporunik, bivi jugosl. podoficir ubijao
je ljude noem, klao ih na najbestijalniji nain, palio usijanim
eljezom,
Maijanovi zvan Koji klao i vadio trbuh, plua i srce svojim
rtvama.
Matkovi, ust. natporunik, zamjenik Luburia, ravnatelj
logora, vrio nasilja, silovanja i ubijao svojom rukom,
Vasilj, ust. natporunik, poznati muitelj u logoru. Proveo
klanje Srba u selu Mlaka, gdje je ubio oko 780 ena i djece,
15.) upravitelj koncentracionog logora Sisak ustaa tajcer
dao ubiti bezbroj srpske djece, te je tako samo od poetka mejseca
septembra 1942 poginulo oko 200 djece.
16.) Baljak satnik poglavnikove garde u februaru 1942 vrio
svojeruno klanje ljudi, ena i djece u Lici, a naroito u selu
Cerovac
 17.) dana 16.IX.1942 jedna grupa ustaa pod komandom
jednog ustakog oficira dola u selo Vrbovljani u blizini Okuana
i proveli pokolj srpskog stanovnitva opljakavi im imovinu i
popalivi im sve zgrade
18.) poetkom mjeseca augusta 1942. jedna grupa ustaa pod
komandom natporunika Orekovia iselila je seljake Srbe iz
Okuana. Tom zgodom opljakali su sve kue tih seljaka, a veinu
ljudi pobili.
19.) poetkom juna 1942 prigodom velikih operacija njemake
i hrvatske vojske u Kozari ustae otpremih sve Srbe i u grupama
ih nakon zvjerskih muenja pobili.
20.) 18.VII. 1942. ustae u konc. logoru Jasenovac nakon
strahovitih muka ubili bez ikakvog razloga Draginju i Jelenu
olak, Savku estanovi i Daginju Cukalec, a pored njih jo pet
ena nepoznatog imena i jo dvoje nepoznate djece na najzvjerskiji
nain.
21.) 3.VII. 1942. u selu Krasovice kraj Petrinje ustae pobih
dva mukarca i 4 ene bez ikakovog razloga, jedino jer su bili Srbi.
22.) porunik Marijan Hrki, pomonik ravnatelja upanij-
skog redarstva u N. Gradiki 20.VII. 1942. pokupio od Srba iz
Okohne Okuana sav novac i dragocjenosti te vrio pljake i
nasilja nad Srbima,
23.) 10. oktobra 1941. zapalili su ustae po nalogu ustakog
pukovnika Rolfa u jednoj kui u Bos. Petrovcu 32 ive ene i
djecu, a neto kasnije u blizini sela Bravsko, koje lei 22 km.
sjeverozapadno od Bos. Petrovca dao ive zapaliti 263 ene i djecu
u jednoj kui, koju je prije toga ogradio bodljikavom icom, da
nebi netki iz plamena mogao pobjei,
24.) u augustu 1941 ustaa Dajcinger u Sisku iskopao oi
industrijalcu Tesliu, a zatim ga dalje muio i konano ubio bacivi
ga u rijeku
25.) 15.VII.1942 ustaki stoernik iz Petrinje Nikola Ikica
doao u Dvor na Uni sa ustaama i odvukao 32 Srba odveo na
potok Krnjai tamo ih streljao i u jednu jamu zakopao. Prije toga
natjerao je jednog seljaka Srbina da si sam odree uho i da ga
pojede.

NASTAVAK POPISA USTAKIH KRVOLOKA IZ IS-

TOG ELABORATA:
XXVII. IKICA NIKOLA, ustaki stoernik iz Petrinje, natpor.
poglav. tjeles. garde
XXVIII. BLAEVI, trgovac iz Sunje voa ustakih koljaa u
Sunji
XXIX. FALICA, eirija iz Sunje, jedan od glavnih koljaa
XXX. OMANOVI ALIJA, logornik u Cazinu, sada u Zagrebu
na viem usta. polo.
XXXI. MATIJEVI MIRO, ustaa iz Cazina
XXXII. KAPETANOVI ENVER, ustaki porunik pogl. tjele-
sne bojne.
Oteena hca navedena u pomenutom elaboratu:
1) Matija Mile iz Podvrana (Bos. Krupa), 2. posjednik Kajkovi
ubijen u Jasenovcu, 3) Karan, bivi jugosl. narednik, ubijen u
Jasenovcu, 4.) ena lijenik Dr. Ivaia, poginula u Jasenovcu, 5)
Mihaljevi, seljak iz Hrv. Dubice, 6) Draginja i Jelena olak, 7)
Savka estanovi, 8) Draginja ukalec, poginule u Jasenovcu, 9)
Anka Makec, 10) Tesli industrijalac iz Siska.

POPIS MJESTA U KOJIMA SU ZLOINSTVA

IZVRENA:

Biha, eravci, Lipa, Meljanac, Goijevac, Pritoka, Bos. Krupa,

Risova Greda, Ratelj, Cazin, Pitehne, Bos. Novi, Prijedor,
Sanski Most, Klju, Bos. Petrovac, Kulen Vakuf, Zavalje, St.
Gradika, Jasenovac, Hrv. Dubica, Lobor-grad, Sisak, Okuani,
Vrbovljani kraj Okuana, selo Cerovac u Lici, Dubova i Slabina
kraj Hrv. Dubice, Krasovica kraj Petrinje i Sunja.
 BR. 375
PISMO EGONA HRUKE IZ NEMAKOG POSLANSTVA U ZA-
GREBU IZVESNOM HELMUTU 0 RAZGOVORIMA U BEU 0
BROJU UBIJENIH SRBA U USTANKU 19411

Nemako poslanstvo
Referat za narodnost Zagreb, 21. februar 1942.

Poverljivo

Ministar, spolj. poslova

Rajha
D VIII 74
Primljeno: 24. febr. 1942.

Dragi Helmute!
Razgovarali smo u Beu o broju Srba koji je ubijen u toku
ustanka u Srbiji. Tamo sam spomenuo broj od 200.000 do 300.000.
Jue sam imao priliku da o istom pitanju razgovaram sa nemakim
generalom u Zagrebu. 2 Nemaki general me je obavestio o
sledeem:
Procene o broju ubijenih Srba u Hrvatskoj idu od 200.000 do
700.000. On, general, tanim bi smatrao najpre broj 300.000.
lanovi hrvatske vlade saoptili su generalu da je u toku
ustanka i u borbama i progonima vezanim s ustankom izgubilo
ivot 250.000 Hrvata i 200.000 Srba. General smatra da je naveden
broj Hrvata puno visok, dok s druge strane smatra da je broj Srba
mnogo mali.
Stvarno pravi broj nee se verovatno uopte nikada moi
utvrditi.
Dalje Te molim da ne zaboravi da radi planiranog izdanja
foto-mape, o kojem smo razgovarali u Beu, preduzme potrebne
korake. Tek kasnije, naalost, palo mi je na pamet da bi ovo bio
zahvalan zadatak za Feliksa Krausa, koji radi tavie umetniki i
tako se ini najpogodnijim da se takvo delo ubrza. O ovom planu
u ga takoe obavestiti i moliti da se s Tobom sporazume.
Najsrdaniji pozdravi i
iveo Hitler!
Tvoj
Egon Hruka

1
Mikrofilm u VII, Vojni arhiv, London - br. 1/X 296621. Dokumenat je na
nemakom jeziku, datiran 21. 2. 1942. ali se podaci odnose na 1941. godinu.
2
Radi se o nemakom generalu Glezu fon Horstenau.
 SADRAJ

ZLOINI NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE 1941. GODINE

Povodom edicije Zloini na jugoslovenskim prostorima u prvom i drugom

svetskom ratu - zbornik dokumenata" VII
Predgovor prvom tomu XXIX
Zapisnik sa konferencije o situaciji u Jugoslaviji odrane 27. marta 1941. u
Operativnom tabu Vermahta sa planom o napadu na nju i njenom
munjevitom razbijanju uz pomo saveznika Italije, Maarske, Bugar-
ske i Hrvata, koji bi zauzvrat imali teritorijalnu dobit, a Hrvatska
autonomiju 1
Proglasi Kvaternika i Maeka povodom proglaenja Nezavisne Drave
Hrvatske 10. aprila 1941. godine 5
Proglas Slavka Kvaternika od 10. aprila 1941. o uspostavljanju kvislinke
Nezavisne Drave Hrvatske 6
Telegram marala Slavka Kvaternika od 10. aprila 1941. Adolfu Hitleru da
je preuzeo vlast od dr Vlatka Maeka i proklamovao Nezavisnu
Dravu Hrvatsku, zahvaljuje fireru na pomoi i moli da Nemaki
Rajh prizna NDH 8
Saoptenje Glavnog ustakog stana od 10. aprila 1941. da se sve ustae na
teritoriji NDH organizuju u ustake jedinice, preuzmu mesnu vlast,
osiguraju imovinu, razoruaju srpske vojnike i druge neprijatelje i
poveu sa najbliim ustakim vojnim zapovednikom 9
Ovlaenje poglavnika dr Andriji Artukoviu i dr Branku Benzonu od 10.
aprila 1941. da u ime hrvatskog ustakog pokreta zastupaju interese
NDH u Maarskoj i Nemakoj 10
Izvetaj komandanta pozadine 2. armije Vojske Kraljevine Jugoslavije od
13. aprila 1941. komandantu pozadine Vrhovne komande o stanju u
jedinicama na podruju Banovine Hrvatske 11
Koncept telegrama dr Ante Pavelia od 15. aprila 1941. fireru, kojim
potvruje prijem telegrama o priznavanju NDH, zahvaljuje na
ukazanom poverenju i iskazuje bezgraninu ljubav i divljenje Hrvat-
skog naroda za vou Nemakog Rajha 14
Telegram Adolfa Hitlera od 15. aprila 1941. dr Anti Paveliu, kojim mu
zahvaljuje na njegov i telegram generala Kvaternika i priznaje NDH
od strane Nemakog Rajha 15
Zakonska odredba poglavnika od 17. aprila 1941. za odbranu naroda i drave 16
Zakonska odredba poglavnika od 25. aprila 1941. o zabrani upotrebe irilice
na celoj teritoriji NDH 16
Naredba Ministarstva unutranjih poslova od 25. aprila 1941. za sprovoenje
zakonske odredbe o zabrani irilice na celoj teritoriji NDH 17
Izvetaj orunike postaje Staro Petrovo Selo, kotar Nova Gradika, od 17.
aprila 1941. o ubijanju i masakriranju 25 mukih osoba na mestu
krenik", podruje Slavonski Brod, od strane ustaa 18
 Nareenje komandanta celokupnih oruanih snaga NDH od 29. aprila 1941.
da se u redarstva u roku od 48 sati privedu svi srpski generali, oficiri,
inovnici i druge osobe koje se kriju kod pojedinih porodica na
teritoriji Bosne i Hercegovine, osobito u Sarajevu 20
Zakonska odredba poglavnika od 30. aprila 1941. o dravljanstvu pripadnika
NDH . . . . ; 22
Zakonska odredba poglavnika od 30. aprila 1941. o rasnoj pripadnosti itelja
NDH 23
Zakonska odredba poglavnika od 30. aprila 1941. o zatiti arijevske krvi i
asti hrvatskog naroda 25
Zakonska odredba poglavnika od 3. maja 1941. o prelasku iz jedne vere u
drugu 27
Odredba ministra pravosua od 8. maja 1941. o postavljenju Izvanrednog
narodnog suda sa seditem u Banjaluci 28
Odredba ministra pravosua od 8. maja 1941. o postavljenju Izvanrednog
narodnog suda u Karlovcu 29
Odredba ministra pravosua od 8. maja 1941. o postavljenju Izvanrednog
narodnog suda sa seditem u Varadinu 30
Objava Duhovnog stola u Zagrebu od 9. maja 1941. o primanju inoveraca
u katoliku crkvu 31
Izvetaj zapovjednika Orunikog krila Gospi od 9. maja 1941. o situaciji
na svojoj teritoriji sa podacima o zlodelima ustaa kod Veselinovie-
vih stanova i o odnosu sa italijanskim vlastima 33
Prestavka muslimana iz Nove Varoi od 10. maja 1941. povereniku za Bosnu
i Hercegovinu u Sarajevu za pripajanje Sandaka Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj 36
Zapisnik od 11. maja 1941. sa polaganja zakletve vernosti Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj od strane predstavnika muslimana u Odaku 42
Naredba Ustakog stana Poega od 12. maja 1941. Opinskom poglavarstvu
Velika da pravoslavci moraju na levoj ruci nositi belu traku sa
latininim natpisom pravoslavac" 44
Odredba ministra pravosua od 13. maja 1941. o postavljenju Izvanrednog
narodnog suda u Zagrebu 45
Nareenje izaslanika Vlade NDH u Sarajevu od 13. maja 1941. povjereni-
cima poglavnika u Sarajevu za sprovoenje reenja Ministarstva
unutranjih poslova o otputanju iz slube svih Srba i Crnogoraca . 46
Saoptenje Ministarstva bogotovlja i nastave od 16. maja 1941. Prosvjetnom
odjelu povjerenitva za Bosnu i Hercegovinu - Sarajevo, za otputa-
nje iz slube nastavnika Jevreja i Srba sa teritorije NDH 48
Zakonska odredba poglavnika od 17. maja 1941. o prijekim sudovima . . 49
Odredba ministra pravosua od 21. maja 1941. o proglaenju Prijekog suda
za podruje Sudbenog stola u Sarajevu 52
Izvetaj Krilnog zapovjednitva za Sandak od 22. maja 1941. zapovjedniku
4. orunike pukovnije da su mnoge delegacije iz Novog Pazara i
Sjenice traile pripajanje ovih delova NDH i moli da se u Novu
Varo poalje jedan vod hrvatskih vojnika 53
Desetodnevni izvetaj Zapovjednitva kopnene vojske od 22. maja 1941.
glavnom stoeru vojskovoe o situaciji na teritoriji NDH sa podacima
o zloinima ustaa i Nemaca kod Sanskog Mosta 54
Izvetaj orunike postaje Hida od 25. maja 1941. Zapovjedniku 4. hrvatske
orunike pukovnije o pronaenim leevima vojnika u okolini ele-
znike stanice banja Ilida 57
 Izvetaj Krilnog zapovjednitva za Sandak od 25. maja 1941. poglavniko-
vom povjereniku u Sarajevu o odreivanju kvote za mere odmazde
u Sandaku 5g
Uputstvo Ministarstva bogotovlja i nastave od 27. maja 1941. o prelasku
iz jedne vere u drugu 60
Naredba Ustakog stana Doboj od 27. maja 1941. srpskoj pravoslavnoj
crkvenoj optini da se smanji monumentalnost spomenika palim
borcima iz prvog svetskog rata ruenjem njegovog glavnog postolja
od kamena 61
Naredba Zapovjednitva kopnene vojske od 27. maja 1941. Zapovjednitvu
posadnog bataljona Slavonski Brod o podeli zemlje proteranih Srba
Hrvatima 62
Odredba ministra pravosua od 27. maja 1941. o proglaenju Prijekog suda
za podruje sudbenog stola u Gospiu 64
Odredba ministra pravosua od 27. maja 1941. o proglaenju Prijekog suda
za podruje sudbenog stola u Zagrebu 65
Raspis povjerenitva Sarajevo od 29. maja 1941. o zabrani upotrebe irilice
na elom podruju Nezavisne Drave Hrvatske 66
Izvetaj Krilnog zapovjednitva Bilea od 1. juna 1941. Zapovjednitvu 4.
hrvatske orunike pukovnije o hapenju i streljanju Srba u Trebinju
od strane ustaa 67
Nareenje Zapovjednitva 4. orunike pukovnije od 1. juna 1941. Krilnom
zapovjednitvu Bilea o merama odmazde i uzimanju talaca . . . . 69
Nareenje Vodnog zapovjednitva Bijeljina od 2. juna 1941. Krilnom
orunikom zapovjednitvu Tuzla o merama za iseljavanje Srba sa
teritorije Slavonije i Srema za Srbiju 71
Izvetaj orunike postaje Gornja Vogoa od 3. juna 1941. zapovjedniku
orunikog voda Sarajevo o zlostavljanju graana pravoslavne i
islamske vere u selu Joenici 72
Zakonska odredba poglavnika od 4. juna 1941. o zatiti narodne i arijevske
kulture hrvatskog naroda 73
Naredba ministra unutranjih poslova od 4. juna 1941. o promeni idovskih
prezimena i oznaivanju idova i idovskih tvrtki 74
Zapisnik sa sednice nemakog poslanstva u Zagrebu odrane 4. juna 1941.
pod vodstvom poslanika Kaea u vezi sa preseljavanjem Slovenaca
iz Rajha u Hrvatsku i Srbiju, odnosno Srba iz Hrvatske u Srbiju . 78
Zakonska odredba poglavnika od 5. juna 1941. o obaveznoj prijavi idovske
imovine i idovskih preduzea 81
Provedbena naredba zakonske odredbe ministra narodnog gospodarstva od
5. juna 1941. o obaveznoj prijavi imetka idova i idovskih preduzea 84
Zakonska odredba poglavnika od 5. juna 1941. o spreavanju prikrivanja
idovske imovine 86
Izvetaj Zapovjednitva 4. hrvatske orunike pukovnije od 6. juna 1941.
Zapovjednitvu hrvatskog orunitva o situaciji na podruju pukov-
nije sa podacima o ustakim zloinima 87
Zakonska odredba poglavnika od 7. juna 1941. o istonoj granici Nezavisne
Drave Hrvatske - 0 91
Naredba ministra unutranjih poslova od 7. juna 1941. o obaveznoj prijavi
Srbijanaca 93
Odredba ministra pravosua od 7. juna 1941. o proglaenju prijekog suda
za podruje Sudbenog stola u Tuzli 94
 Izvetaj Ustakog stana u Odaku od 7. juna 1941. Krilnom orunikom
zapovjednitvu Doboj o pretresu srpskih kua 96
Pismo hrvatskog Ustakog stana od 12. juna 1941. dr Zdenki Smrekar u
kome se trai osnivanje enskih ustakih organizacija u Gradacu . 97
Izvetaj Zapovjednitva kopnene vojske od 14. juna 1941. zapovjedniku
vojske i Ministarstvu domobranstva o vojno-politikoj situaciji i
podacima o hapenju Srba u Gackom i odvoenju talaca 98
Odluka ministra bogotovlja i nastave od 14. juna 1941. o ukidanju svih
srpsko-konfesionalnih pukih kola i zabavita 104
Tekst govora poglavnika dr Anta Pavelia odranog u Veneciji 15. juna
1941. prilikom pristupanja Nezavisne Drave Hrvatske Trojnom
paktu 104
Izvetaj Zapovjednitva orunikog voda Gacko od 16. juna 1941. o obilasku
italijanskih oficira pograninih krajeva prema Crnoj Gori sa podacima
o streljanju talaca 106
Izvetaj Krilnog zapovjednitva Bilea od 16. juna 1941. zapovjedniku 4.
hrvatske orunike pukovnije o bekstvu srpskog ivlja sa svoje
teritorije i podacima o zloinima ustaa u selu Korita 108
Odredba Ministarstva pravosua od 17. juna 1941. o proglaenju Prijekog
suda za podruje Sudbenog stola u Bihau 110
Izvetaj Orunikog voda Zenica od 18. juna 1941. zapovjedniku 4. hrvatske
orunike pukovnije o pronaenim leevima Srba koje su ustae
pobacale sa mosta u reku Lavu posle streljanja 112
Izvetaj Stoera Vrbaskog divizijskog podruja u Banjaluci od 19. juna 1941.
Zapovjednitvu kopnene vojske o situaciji na podruju Drvara i
bekstvu srpskog ivlja zbog ustakih zloina 114
Izvetaj Zapovjednitva 4. orunike pukovnije od 19. juna 1941. Zapovjed-
nitvu hrvatskog orunitva o situaciji u Sandaku, sa podacima da
su ustae na podruju krila Bilee ubili 250 lica 116
Izjava predstavnika ustakih vlasti iz Bosanskog Petrovca od 21. juna 1941.
data u Kotarskom predstojnitvu u Bihau o streljanju Srba od strane
ustaa i protestu komandanta italijanskih snaga povodom toga . . . 118
Izvetaj Zapovjednitva Bosanskog divizijskog podruja od 22. juna 1941.
Zapovjednitvu kopnene vojske o konferenciji odranoj 20. juna na
zahtev nemakog mjesnog zapovjednika u Sarajevu povodom usta-
kog nasilja nad Srbima 120
Izvetaj Prijemnog ureda za hrvatska vojna lica u Zemunu od 22. juna 1941.
Ministarstvu unutranjih poslova o prebacivanju Jevreja iz Srbije na
teritoriju Dalmacije 125
Krilno zapovjednitvo Bilea od 22. juna 1941. dostavlja dopis anonimnog
graanina Zapovjednitvu Jadranskog divizijskog podruja u Mostaru
o situaciji na podruju Avtovca i zverstvima ustaa nad nedunim
stanovnitvom 127
Naredba Ustakog stoera u Mostaru od 23. juna 1941. o propisima za
kretanje Srba i Jevreja 128
Depea kotarskog predstojnika iz Gacka upuena 23. juna 1941. poglavni-
kom povjerenitvu u Sarajevu o paljenju srpskih sela, hapenju i
ubijanju ljudi od strane ustaa 129
Izvetaj zapovjednika Orunikog voda Trebinje o zloinima ustaa nad
Srbima u noi 23 i 24. juna 1941. kod sela Pridvorice, Poljice,
Mrkonjia i o nasilnom pokrtavanju pravoslavaca 130
 Zakonska odredba poglavnika od 24. juna 1941. o osnivanju Dravnog
ravnateljstva za ponovu ^33
Zakonska odredba poglavnika o pokretnom prijekom sudu od 24. juna 1941 134
Saoptenje nemakog poslanstva u Zagrebu Upravnom tabu vojnog zapo-
vednika u Srbiji o zlodelima hrvatskih ustaa nad Srbima u Hrvatskoj
i o merama za njihovo unitenje 137
Dopis Upravnog taba vojnog zapovednika u Srbiji od 25. juna 1941.
nemakom poslanstvu u Zagrebu o teroru Hrvata nad Srbima u NDH 139
Odredba Ministarstva pravosua od 25. juna 1941. o proglaenju Prijekog
suda za podruje Sudbneog stola u Travniku 143
Izvetaj Krilnog zapovjednitva Bilea od 25. juna 1941. Zapovjednitvu 4.
hrvatske orunike pukovnije o situaciji na svom podruju, zloinima
ustaa nad Srbima u srezu Gacko i njihovom bacanju u jame . . . . 144
Nemako poslanstvo u Zagrebu dostavlja ministru spoljnih poslova NDH
izvetaj Ministarstva unutranjih poslova Srbije od 26. juna 1941. o
teroru hrvatskih ustaa nad Srbima u Dalmaciji 149
Odredba Ministarstva pravosua od 26. juna 1941. o proglaenju Prijekog
suda za podruje Sudbenog stola u Osijeku 150
Naredba Predsednitva vlade od 26. juna 1941. za sprovoenje zakonske
odredbe o osnivanju dravnog ravnateljstva za ponovu 151
Zakonska odredba poglavnika od 26. juna 1941. o dopuni zakonske odredbe
0 prijekom sudu i zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu . 153
Vanredna zakonska odredba i zapovjed poglavnika od 26. juna 1941. o
nadlenosti prijekih sudova sa posebnim naglaskom o postupku
prema Jevrejima 154
Izvetaj Zapovjednitva 4. orunike pukovnije od 27. juna 1941. Zapovjed-
nitvu hrvatskog orunitva o proterivanju Srba iz Slavonije i Srema
za Srbiju 156
Izvetaj Orunike postaje Koraj od 27. juna 1941. zapovjedniku Orunikog
voda Bijeljina o tekim ustakim zlodelima nad pravoslavnim ivljem 159
Izvetaj Stoera Vrbaskog divizijskog podruja od 28. juna 1941. Zapovjed-
nitvu kopnene vojske o optoj situaciji i nasilnom iseljavanju Srba
1 Jevreja iz Bihaa i bekstvu srpskog ivlja u ume od zloina ustaa . 162
Izvetaj Orunike postaje Zavalje od 28. juna 1941. Kotarskom poglavar-
stvu Biha o hapenju pravoslavnog ivlja 165
Izvetaj Kotarske oblasti u Brkom od 29. juna 1941. Ministarstvu unutra-
njih poslova o samovolji ustakog logora u vrenju slube 167
Izvetaj Zapovjednitva kopnene vojske od 1. jula 1941. Zapovjednitvu
vojske i Ministarstvu domobranstva o spoljnoj i unutranjoj situaciji
od 20. do 30. juna sa podacima o zloinima ustaa na teritoriji NDH,
o odnosima sa saveznicima, posebno Italijanima koji pomau prog-
nane i iseljene Srbe 169
Izvetaj Zapovednitva kopnene vojske od 1. jula 1941. Vojnom uredu
Zapovjednitva o borbama oko sela Srba, poloaju i preseljavanju
srpskog ivlja 180
Izvetaj Kotarskog ureda u Bijeljini od 1. jula 1941. velikoj upi Posayje o
vrenju rekvizicije, hapenju komunista i slanju u koncentracione
logore . . 182
Okrunica Dravnog ravnateljstva za ponovu od 2. jula 1941. svim kotarskim
predstojnitvima o osnivanju ureda za iseljavanje, njegovoj organiza-
ciji i zadacima 183
 Proglas poglavnika dr Ante Pavelia hrvatskom narodu od 3. jula 1941. za
borbu protiv Sovjetskog Saveza 189
Predstavka Adema Omerovia, predstavnika novopazarskog kotara pri
izaslanstvu Sandaklija u Zagrebu, od 3. jula 1941. poglavniku sa
molbom za pripajanje Sandaka Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj . . . 191
Izvetaj Orunike postaje Olovo od 3. jula 1941. zapovjedniku 4. orunike
pukovnije o pobijenim Srbima u selu Brda i bekstvu pravoslavnog
ivlja u ume zbog ustakih pokolja 193
Depea zapovjednika Zapovjednitva vojne krajine od 4. jula 1941. vojsko-
voi o problemima preseljavanja Srba - dobrovoljaca iz Slavonije u
Srbiju 195
Izvetaj predstojnika Kotarske oblasti Bilea Ravnateljstvu za javni red i
sigurnost o situaciji na podruju kotara i itave Hercegovine za period
11. juni - 4. juli 1941. sa podacima o pravoslavnom stanovnitvu,
meusobnim odnosima naroda, zloinima ustaa i uzrocima takvog
stanja 197
Izvetaj Orunike postaje Opuzen od 4. jula 1941. velikom upanu upanije
Hum o broju uhapenih i ubijenih Srba 205
Zakonska odredba poglavnika od 5. jula 1941. o promeni zakonske odredbe
o prijekom sudu i zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu . 206
Izvetaj posebnog opunomoenika poglavnika podmarala Lake od 5. jula
1941. zapovjedniku kopnene vojske o divljakim i neljudskim postup-
cima ustaa u Hercegovini 208
Izvetaj Zapovjednitva 3. hrvatske orunike pukovnije od 7. jula 1941.
Zapovjednitvu 4. hrvatske orunike pukovnije o radu obavetajne
slube i iseljavanju iz Bihaa svih pravoslavaca i Jevreja 211
Desetodnevni izvetaj Stoera Vrbaskog divizijskog podruja od 8. jula
1941. o stanju na svojoj teritoriji i zloinima ustaa u selima Liki
Osredci i Suvaja 216
Izvetaj Orunike postaje Grab-Zubci od 8. jula 1941. Okrunom sudu
Trebinje o ubijanim licima sa svoje teritorije 218
Okrunica Dravnog ravnateljstva za ponovu od 9. jula 1941. upuena svim
logornicima za dostavljanje podataka o imovini Srba i pravoslavnim
manastirima u mestima gde e se izvriti izmena stanovnitva odnosno
naseljavanje drugim ivljem 219
Raspis Dravnog ravnateljstva za ponovu od 9. jula 1941. velikim upanima
0 organizaciji poslova oko iseljavanja pravoslavnog stanovnitva . . 221
Uputstvo Dravnog ravnateljstva za ponovu od 9. jula 1941. o useljavanju
1 smetaju Slovenaca na posede iseljenog pravoslavnog stanovnitva . 224
Izvetaj Stoera Jadranskog divizijskog podruja od 9. jula 1941. Zapovjed-
nitvu kopnene vojske o vojno-politikoj situaciji sa podacima o
pokrtavanju pravoslavaca sa podruja kotara Trebinje, hapenju,
streljanju i bacanju u jamu kod sela Pridvorce 227
Zapovest Zapovjednitva 4. hrvatske orunike pukovnije od 9. jula 1941.
svim krilnim, vodnim i postajnim zapovjednitvima da dostave
podatke o licima uzetim za taoce uoi Vidovdana i izvetaji o
preduzetim merama 233
Telegram kraljevskog italijanskog vicekonzula u Banjaluci od 9. jula 1941.
Kraljevskom poslanstvu Zagreb o merama hrvatskih vlasti za prote-
rivanje Srba sa teritorije bive vrbaske banovine 291
Predstavka sandakih muslimana od 9. jula 1941. efu Glavnog taba turske
oruane sile da sa svoje strane pomogne ostvarenju njihove elje da
se Sandak pripoji Bosni i Hercegovini odnosno NDH 293
Spisak lica od 9. jula 1941. koja su ustae ubile na podruju postaje Trebinje . 295
Zakonska odredba poglavnika od 10. jula 1941. o nadopuni zakonske
odredbe o prijekim sudovima od 17. maja 1941. i zakonske odredbe
0 pokretnom prijekom sudu od 24. juna 1941 297
Nareenje Zapovjednitva 4. hrvatske orunike pukovnije od 10. jula 1941.
svim jedinicama da zamene sve zaostale iriline natpise i uklone
spomenike iz srpskog i jugoslovenskog doba 298
Izvetaj Kotarske oblasti Brko od 10. jula 1941. Ministarstvu unutranjih
poslova o situaciji na svom podruju sa podacima o stanju srpskog i
jevrejskog ivlja 299
Izvetaj Zapovjednitva kopnene vojske Zapovjednitvu vojske i Ministar-
stvu domobranstva o vojno-politikoj situaciji u NDH od 1. do 10.
jula 1941. sa podacima o raspoloenju naroda i posebno o odnosu
prema pravoslavnom ivlju, iseljavanju, paljevinama itavih sela i
ubistvima 300
Izvetaj Prijavnog ureda za hrvatska vojna lica od 11. jula 1941. Ministarstvu
vanjskih poslova o pripremi zbora povodom proslave nemako-hrvat-
skog prijateljstva 13. jula i o skidanju irilinih natpisa u Zemunu . 309
Desetodnevni izvetaj Kotarske oblasti Maglaj od 11. jula 1941. Ravnatelj-
stvu za javni red i sigurnost o optoj politikoj situaciji, hapenju i
otpremanju pravoslavnih svetenika u logor Sisak 311
Zahtev Kotarske oblasti Sarajevo od 11. jula 1941. orunikoj pukovniji
Sarajevo da joj se uputi potrebni broj orunika radi iseljavanja Srba
sa svoga podruja 312
Odredba ministra pravosua i bogotovlja od 12. jula 1941. o proglaenju
Prijekog suda za podruje Sudbenog stola u Mostaru 313
Izvetaj Zapovjednitva 4. hrvatske orunike pukovnije od 12. jula 1941.
Zapovjednitvu hrvatskog orunitva o iseljavanju pravoslavaca i
Jevreja sa podruja Donjeg Vakufa, Bugojna, Kupresa i Bihaa . . 315
Nareenje Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 12. jula 1941. da se
obustavi odlazak pravoslavaca sa teritorije NDH u Srbiju i njihova
koncentracija u pograninim predelima uz Savu i Drinu 318
Izvetaj Krilnog orunikog zapovjednitva Gospi od 12. jula 1941. zapo-
vjedniku 1. hrvatske orunike pukovnije o klanju, ubijanju, paljenju
1 pljaki srpskog ivlja u selu Bubanj 319
Telegrafski izvetaj Kraljevskog italijanskog konzulata Banjaluka od 12. jula
1941. Italijanskom poslanstvu Zagreb da su svi pravoslavci zatvoreni,
to eka u Jevreje 323
Telegrafski izvetaj Kraljevskog italijanskog konzulata iz Banjaluke od 13.
jula 1941. Italijanskom poslanstvu Zagreb da su zatvoreni pravoslavci
upueni u Poegu 323
Naredba ministra pravosua i bogotovlja od 14. jula 1941. o mesnoj
nadlenosti i sastavu Pokretnog prijekog suda u Sarajevu 324
Otpremnica Ureda za iseljavanje i useljavanje Rogatica od 14. jula 1941.
sa podacima o uhapenim licima koja se upuuju u logor Sisak . . 325
Izvetaj Krilnog orunikog zapovjednitva Tuzla od 14. jula 1941. zapovjed-
niku 4. hrvatske orunike pukovnije o vojno-politikoj situaciji na
svojoj teritoriji i zlostavljanju pravoslavaca od ustaa, naroito u
kotaru vlasenikom 327
 Izvetaj Kotarske oblasti Vlasenica od 14. juli 1941. Dravnom ravnateljstvu
za ponovu o radu na smetaju doseljenika Slovenaca po optinama . 329
Izvetaj Kotarske oblasti Vlasenica od 14. jula 1941. Dravnom ravnateljstvu
za ponovu o radu na iseljavanju Srba, hapenju i upuivanju u logor
Sisak 331
Izvetaj Orunike postaje Viegrad od 14. jula 1941. Orunikom krilnom
zapovjednitvu Gorade o pljaki naroda od strane ustaa iz optine
Borike 334
Izvetaj Ureda za iseljavanje Redarstvenog ravnateljstva u Sarajevu od 15.
jula 1941. Dravnom ravnateljstvu za ponovu o uhapenim, neuhap-
enim i naknadno uhapenim licima 336
Izvetaj teritorijalne legije karabinjera u Ankoni grupa Zadar od 15. jula
1941. Kr. guvernatoratu Dalmacije kabinetu u Zadru o represalijama
ustaa nad pravoslavcima na teritoriji Srba 340
Izvetaj velike upe Hum od 15. jula 1941. posebnom opunomoeniku
poglavnika podmaralu Laki o zloinima ustaa nad 90 osoba u
blizini manastira Humac 342
Izvetaj Krilnog zapovjednitva Bilea od 15. jula 1941. zapovjedniku 4.
hrvatske orunike pukovnije o hapenju i ubijanju Srba izmeu 23
i 25. juna na podruju Ravnog, o bekstvu naroda u ume i pojaanom
teroru ustaa nad pravoslavcima 343
Izvetaj Orunike postaje Graac od 15. jula 1941. Krilnom orunikom
zapovjednitvu o bekstvu pravoslavaca u ume iz straha od ustakih
zloina 345
Izvetaj 3. hrvatske orunike pukovnije od 16. jula 1941. Zapovjednitvu
4. hrvatske orunike pukovnije o situaciji na svojoj teritoriji,
iseljavanju i hapenju Srba i Jevreja 346
Nareenje Zapovjednitva mjesta Sarajevo od 17. jula 1941. zapovjedniku
4. hrvatske orunike pukovnije za izvrenje presuda izreenih od
strane Prijekog suda u Sarajevu 351
Izvetaj Krilnog orunikog zapovjednitva Tuzla od 17. jula 1941. zapovjed-
niku 4. hrvatske orunike pukovnije o maltretiranju itelja mesta
Torbug od strane ustaa iz Koraja 352
Izvetaj Kotarske oblasti Vinkovci od 17. jula 1941. Dravnom ravnateljstvu
za ponovu o iseljavanju Srba iz Slavonije u Srbiju 354
Izvetaj Orunike postaje Han Pijesak od 17. jula 1941. o pljakanju i
zlostavljanju stanovnitva od strane ustaa na tom podruju 355
Izvetaj Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 19. jula 1941. o stanju na
teritoriji NDH, zloinima ustaa u selu Bubnju i iseljavanju Srba . 357
Obavetenje Zapovjednitva vojne krajine Sarajevo od 19. jula 1941.
zapovjedniku 4. orunike pukovnije o preseljenju 12.000 srpskih
izbeglica sa Drine u Viegrad i okolinu 359
Dopis Kotarske oblasti Vlasenica od 20. jula 1941. u velikoj upi Vrhbosna
o preseljenju 12.000 Srba sa obala Drine na teritoriju ovog kotara . 360
Depea potpukovnika Stjepana Jakovljevia od 21. jula 1941. Zapovjedni-
tvu 4. orunike pukovnije o naoruavanju muslimana u Sjenici . 361
Izvetaj Kotarske oblasti Foa od 22. jula 1941. velikoj upi Vrhbosna o
pripremama za smetaj Slovenaca-izbeglica u srpske porodice . . . 363
Okrunica Ravnateljstva ustakog redarstva od 23. jula 1941. za registrova-
nje Srba - pravoslavaca na celoj teritoriji Nezavisne Drave Hrvatske 364
 Okrunica Ravnateljstva ustakog redarstva od 23. jula 1941. za pritvaranje
i otpremanje u koncentracioni logor Gospi Srba i Jevreja - komuni-
sta sa teritorije Nezavisne Drave Hrvatske 3gg
Izvetaj Kotarske oblasti Osijek od 23. jula 1941. Ministarstvu unutranjih
poslova o proterivanju pravoslavaca iz Dalja 368
Predlog poglavnikovog povjerenika u Sarajevu od 23. jula 1941. Ministarstvu
unutranjih poslova za naseljavanje istone granice NDH musliman-
skim i katolikim ivljem 369
Izvetaj potpukovnika Stjepana Jakovljevia od 23. jula 1941. 4. orunikoj
pukovniji o situaciji u Sandaku i povoljnim okolnostima da ga
Hrvatska vojska okupira 372
Odredba Ministarstva pravosua i bogotovlja od 23. jula 1941. o postavlje-
nju Izvanrednog narodnog suda sa seditem u Tuzli 373
Uputstva Dravnog ravnateljstva za ponovu od 24. jula 1941. za iseljavanje
porodica meovitih brakova 374
Okrunica dravnog ravnateljstva za ponovu od 24. jula 1941. o postupku
sa pokretnom i nepokretnom imovinom iseljenih i nestalih Srba koja
je postala vlasnitvo Nezavisne Drave Hrvatske 377
Izvetaj zapovjednika orunikog voda iz Petrinje o partizanskoj akciji u
Banskom Grabovcu i osudi na smrt i likvidiranju nekoliko stotina
Srba od Pokretnog prijekog suda 24. i 25. jula 1941 380
Molba srpskog pravoslavnog stanovnitva Korenice od 25. jula 1941. Benitu
Musliniju da njihove krajeve uzme ponovo pod svoju vlast i time
spase pravoslavni ivalj od ustakih zloina 384
Izvetaj Redarstvenog ravnateljstva Sarajevo od 25. jula 1941. Dravnom
ravnateljstvu za ponovu o smetaju Slovenaca iz koncentracionog
logora u Poegi u srpskim i jevrejskim porodicama 386
Izvetaj Kotarske oblasti Vinkovci od 25. jula 1941. Ministarstvu unutranjih
poslova o smetaju Slovenaca u srpskim i drugim selima 388
Izvetaj Orunike postaje Ravno od 25. jula 1941. zapovjedniku 4.
orunike pukovnije o likvidaciji odbeglog stanovnitva sela Galiii
od strane ustaa 390
Izvetaj Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 26. jula 1941. o hapenju
i iseljavanju Srba sa predlogom da se svi uitelji i uiteljice pravo-
slavne vere sa teritorije NDH otpreme u sabirne logore 392
Izvetaj Zapovjednitva vojne krajine od 26. jula 1941. Zapovjednitvu
kopnene vojske o akcijama na podruju Sandaka, paljenju srpskih
sela i broju ubijenih osoba u selima Bare i Buevo 394
Izvetaj italijanskog vicekonzula u Banjaluci od 26. jula 1941. Italijanskom
poslanstvu u Zagrebu o proterivanju Srba i Jevreja sa teritorije bive
Vrbaske banovine 396
Izvetaj Italijanskog konzulata u Banjaluci od 26. jula 1941. Italijanskom
poslanstvu u Zagrebu o poloaju Crnogoraca na podruju bive
Vrbaske banovine . ^B 398[
Odredba Ministarstva pravosua i bogotovlja od 29. jula 1941. o postavlje-
nju Izvanrednog narodnog suda u Karlovcu 399
Spisak Jevreja koji je ustako redarstvo Banjaluka dostavilo 29. jula 1941.
Redarstvenom ravnateljstvu Banjaluka radi transportovanja u kon-
centracioni logor 400
 Izvetaj Redarstvenog ravnateljstva Sarajevo od 29. jula 1941. Dravnom
ravnateljstvu za ponovu o razmetaju Slovenaca prispelih iz koncen-
tracionog logora u Poegi u srpskim i jevrejskim porodicama 402
Izvetaj Zapovjednitva vojne krajine Sarajevo od 29. jula 1941. Zapovjed-
nitvu kopnene vojske o vojnoj aktivnosti, prilikama u Sandaku i
spaljenim srpskim selima 405
Izvetaj Stoera Vrbaskog divizijskog podruja od 29. jula 1941. Zapovjed-
nitvu kopnene vojske o akcijama za guenje ustanka na podruju
Otrelja i Drvara, nemilosrdnom postupku prema ustanicima, enama
i deci 407
Okrunica Ministarstva pravosua i bogotovlja od 30. jula 1941. sa
uputstvima za prevoenje pravoslavaca u katoliku veru 412
Nareenje Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 30. jula 1941. svim
velikim upama i redarstvenim ravnateljstvima da se svi Srbi i Jevreji
zatvore, stave pod prijeki sud i otpreme u sabirni logor u Gospiu . 414
Spisak talaca od 30. jula 1941. koji se nalaze u ustakom zatvoru Banjaluka 415
Okrunica velike upe Vrhbosna od 31. jula 1941. Kotarskoj oblasti
Sarajevo o pritvaranju Srba i Jevreja i otpremanju u koncentracioni
logor Gospi i daljem dranju komunista u zatvoru 416
Telegram 4. orunike pukovnije od 31. jula 1941. Zapovjednitvu oruni-
tva kojim trai objanjenje da li su orunici duni izvravati zahteve
ustakog stoernika za streljanje talaca 418
Predlog Redarstvenog ravnateljstva Sarajevo od 31. jula 1941. Dravnom
ravnateljstvu za ponovu da teret smetaja i izdravanja slovenakih
doseljenika snose Slovenci starosedeoci u Sarajevu, a da se izbegavaju
srpske i jevrejske porodice za njihov smetaj 419
Izvetaj Orunike postaje Kruevljani od 31. jula 1941. velikom upanu
Mostar o bekstvu pravoslavaca u ume iz straha od ustaa koji su u
selu Zijemlje poklali sve pravoslavce 422
Telegrafsko obavetenje Zapovjednitva zrane luke u Sarajevu o vazdu-
nom izvianju Drvara i okoline 424
Izvetaj zapovjednika orunikog voda Sanski Most o situaciji na podruju
voda, hapenju i zatvaranju u logor svih mukaraca pravoslavne vere
i streljanju talaca u noi 31. jula i 1. avgusta 1941. godine 425
Nareenje ustakog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu od 1. avgusta 1941.
Kotarskom poglavarstvu Sarajevo za hapenje svih Srba i idova i
otpremanje u logor Gospi 427
Izvetaj Zapovjednitva 3. hrvatske orunike pukovnije od 1. avgusta 1941.
o vanijim dogaajima na svojoj teritoriji sa podacima o streljanju
500 Srba u Kljuu 428
Izvetaj Orunike postaje Semizovac od 1. avgusta 1941. Zapovjednitvu
4. hrvatske orunike pukovnije o ubijanju pravoslavnog ivlja u
Ilijau 430
Spisak lica odreenih za transport u koncentracioni logor koji je Redarstveno
ravnateljstvo Sarajevo 2. avgusta 1941. dostavilo velikoj upi Vrhbo-
sna 431
Spisak srpskih porodica smetenih u logor za iseljavanje koji je Kotarska
oblast Bugojno dostavila 2. avgusta 1941. Dravnom ravnateljstvu
za ponovu 433
Izvetaj 3. satnije 3. pjeake pukovnije od 2. avgusta 1941. Zapovjednitvu
mjesta Bosanska Dubica o situaciji na tom terenu i zloinima ustaa
nad pravoslavnim ivljem 436
 Depea italijanskog vicekonzula od 3. avgusta 1941. Italijanskom poslanstvu
Zagreb o delatnosti Pokretnog prijekog suda u Banjaluci 443
Izvetaj zapovjednika Orunikog voda Sanski Most od 3. avgusta 1941.
Zapovjednitvu 3. hrvatske orunike pukovnije Banjaluka o situaciji
na podruju voda i streljanju 700 pravoslavaca - talaca od strane
ustaa 444
Depea Orunike postaje apljina od 4. avgusta 1941. Vodnom orunikom
zapovjednitvu Metkovi o ubijanju Srba iz Trebinja od strane ustaa 447
Depea velike upe Dubrava od 5. avgusta 1941. posebnom opunomoeniku
poglavnika podmaralu Laki o hapenju pravoslavaca preteno ena
i dece, i upuivanju u logor Gospi 448
Spisak Srba i Jevreja iz zatvora Crna kua" koji je nazornitvo politikih
talaca i zatvorenika dostavilo 5. avgusta 1941. ustakom redarstvu
Banjaluka 449
Izvetaj Stoera hrvatske legije Bosanski Novi od 5. avgusta 1941. zapovjed-
niku hrvatske kopnene vojske o stanju na terenu, masovnim masa-
krima Srba od strane ustaa i problemima oko iseljavanja 454
Izvetaj izaslanika velikog upana Bribir i Sidraga od 5. avgusta 1941.
Ministarstvu spoljnih poslova Zagreb o dogaajima u Kninu i
ubijanju Srba od strane ustaa i reagovanju italijanske vojske . . . . 459
albe banjalukih muslimana upuene velikom upanu upe Sana-Luka
Ladislavu Vitezu Alemanu na odnos gradonaelnika Ertla prema
muslimanskom ivlju 461
Zakonska odredba poglavnika od 6. avgusta 1941. o postupku s imovinom
osoba koje su napustile podruje Nezavisne Drave Hrvatske 463
Nareenje Ravnateljstva za javni red i sigurnost da se sve Engleskinje
interniraju sa teritorije Nezavisne Drave Hrvatske 466
Komisijski zapisnik od 6. avgusta 1941. o pregledu masovnih grobnica kod
sela Karaorevo, reke Klokote i sela Cerovci u bihakom kraju 467
Izvetaj Orunike postaje Mokro od 6. avgusta 1941. Kotarskom poglavar-
stvu Sarajevo o streljanju seljaka iz sela Romanije i Mokro od strane
ustaa 469
Dnevni izvetaj orunitva od 7. avgusta 1941. o vanijim dogaajima na
teritoriji NDH sa podacima o pobuni zatvorenika u logoru Kruica
kod Travnika i zloinima ustaa nad logoraima 471
Obavetenje trgovake komore od 7. avgusta 1941 o rasprodaji srpske i
jevrejske imovine 472
Izvetaj Mikec Nikole, vazduhoplovnog majora, od 7. avgusta 1941. Drav-
nom ravnateljstvu za ponovu o stanju u logoru Jablanica 473
Spisak Jevreja predatih iz zatvora Crna kua" u Banjaluci za transportova-
nje u logor 476
Dnevni izvetaj orunitva od 9. avgusta 1941. o vanijim dogaajima na
teritoriji NDH i ubijanju Srba od strane ustaa u Josipdolu 477
Okrunica Dravnog ravnateljstva za ponovu od 9. avgusta 1941. sa
uputstvima za hapenje pravoslavnih svetenika i njihovih porodica
i otpremanje u logor Sisak 479
Izvetaj Komande 23. artiljerijskog puka RE" od 9. avgusta 1941. koman-
dantu divizije RE" o situaciji u Gospiu sa podacima o stanju
srpskog ivlja i zloinima ustaa 481
 Izvetaj Vrhovnog orunikog zapovjednitva od 10. avgusta 1941. Ministar-
stvu hrvatskog domobranstva o ubijanju srpskog ivlja u selu Trojvrh
kod Ogulina od strane ustaa 484
Izvetaj Orunike postaje Hrvatske Moravice od 10. avgusta 1941. o
odnosu italijanske vojske prema srpskom ivlju i njegovoj zatiti od
ustakih zlostavljanja 485
Dnevni izvetaj orunitva od 11. avgusta 1941. o vanijim dogaajima na
teritoriji NDH sa podacima o hapenju i ubijanju pravoslavaca u
Ilijau, Ljubiji i Ljeskaru 487
Izvetaj Zapovjednitva 1. hrvatske orunike pukovnije od 12. avgusta
1941. ravnateljstvu za javni red i sigurnost o prilikama na podruju
krila Gospi i zloinima ustaa u selu Vrebac nad preko tri stotine
osoba pravoslavne vere 491
Spisak pravoslavnih svetenika iz kotara Sarajevo koji su otpremljeni u logor
Caprag kraj Siska 12. avgusta 1941. godine 494
Izvetaj Juraja Matjevia od 12. avgusta 1941. o zlostavljanju Srba od strane
ustaa i streljanju u selu Mekinjari 496
Dopis Dravnog ravnateljstva za ponovu od 13. avgusta 1941. Ministarstvu
vanjskih poslova o intervenciji nemakog vojnog zapovednika Srbije
povodom masovnog hapenja i smetaja Srba u sabirne logore i
preseljavanja u Srbiju 497
Izvetaj Krilnog orunikog zapovjednitva Gospi od 13. avgusta 1941.
Zapovjednitvu 1. hrvatske orunike pukovnije o situaciji na pod-
ruju krila sa podacima o ustakim zloinima 499
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Josipdol od 13. avgusta 1941. o
intervenciji italijanskog porunika Ruzzenenti-ja u otkrivanju i hva-
tanju ustaa koje su poinile zloine u Josipdolu 502
Izvetaj zapovjednika Orunikog voda u Slunju od 13. avgusta 1941. o
stanju na Kordunu sa podacima o masovnom unitavanju srpskog
ivlja i bacanju leeva u jame 504
Zakonska odredba poglavnika od 14. avgusta 1941. o hrvatskom jeziku,
njegovoj istoi i pravopisu 512
Okrunica Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 14. avgusta 1941. da se
komunisti, muslimani i evangelisti do daljeg zadre u zatvorima i bez
odobrenja ne alju u koncentracione logore 514
Izvetaj zapovjednika Orunikog voda Bijeljina od 14. avgusta 1941. o
situaciji na podruju Kotara, hapenju i streljanju Srba u krugu
kasarne u Bijeljini od strane ustaa 515
Izvetaj Orunike postaje Ilida od 14. avgusta 1941. o hapenju, streljanju
i spaljivanju 80 Srba iz Rakovice, Kobilje Glave, Buhotine i drugih
sela od strane ustaa 518
Dnevni izvetaj orunitva od 15. avgusta 1941. o vanijim dogaajima na
teritoriji NDH sa podacima o bekstvu 5.000 pravoslavaca sa podruja
Orunike postaje Vrgora i Ravnice zbog neuvenog terora od
strane muslimana 520
Okrunica Ministarstva pravosua i bogotovlja od 16. avgusta 1941. o
postupku sa novcem, dragocenostima, vrednosnim papirima i tednim
knjiicama Srba koji se iseljavaju 523
Izvetaj Krilnog orunikog zapovjednitva Gospi od 16. avgusta 1941.
Zapovjednitvu 1. hrvatske orunike pukovnije o prilikama na
podruju krila sa podacima o ubijanju, paljenju i pljaki srpskog
ivlja od strane ustaa 524
 Izvetaj zapovjednika leteeg odreda u Humu od 16. avgusta 1941. zapovjed-
niku Jadranskog divizijskog podruja o pokolju i bacanju u jame
pravoslavaca u selima Cava, Poljice i urmanci 529
Izvetaj Orunike postaje Rasinja od 16. avgusta 1941. da su iseljeni svi
itelji pravoslavne vere iz svib sela sa njene teritorije 532
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Ljubinje od 18. avgusta 1941. o
pokolju pravoslavnog ivlja u selu Cava od strane ustaa 533
Dnevni izvetaj orunitva od 19. avgusta 1941. o vanijim dogaajima na
teritoriji NDH sa podacima o zloinima ustaa na podruju Buima,
Bravskog, Hrostova i Kljua 535
Optuba ustakog redarstva od 19. avgusta 1941. Prijekom sudu Zagreb
protiv 36 seljaka iz okoline Banjaluke okrivljenih zbog podizanja
ustanka 541
Izvetaj Kotarske oblasti Ljubinje od 19. avgusta 1941. Dravnom tuitelj-
stvu Trebinje 0 postupku sa imovinom 145 lica pravoslavne vere,
koja su odvedena u logor Gospi 548
Okrunica zapovjednika cjelokupne oruane snage i ministra domobranstva
Slavka Kvaternika o zabrani oficirima i podoficirima da stanuju kod
Srba i idova 550
Izvetaj velikog upana velike upe Vuka dr Jakoba Elikera od 21. avgusta
1941. ministru unutranjih poslova o zloinima ustaa nad Srbima u
Sremu 551
Nareenje Zapovjednitva Bosanskog divizijskog podruja od 22. avgusta
1941. zapovjedniku 4. orunike pukovnije o merama odmazde
prema stanovnitvu zbog ubistva domobranskog oficira na putu
Sjetlina - Stamboli 555
Dnevni izvetaj orunitva od 22. avgusta 1941. o vanijim dogaajima na
teritoriji NDH sa podacima o ubijanju Srba u umi zvanoj Durale" 557
Izvetaj oficira za vezu iz Karlovca od 22. avgusta 1941. Ministarstvu
vanjskih poslova o muenju Jevreja prilikom transportovanja iz Like 559
Izvetaj Kotarske oblasti u Konjicu od 22. avgusta 1941. velikoj upi Hum
o otpremljenim Srbima u logor Gospi 560
Izvetaj Kotarske oblasti u Nevesinju od 22. avgusta 1941. velikom upanu
Mostar o hapenju i otpremanju Srba u logore sa podruja ovog
kotara 561
Izvetaj zapovjednika Orunikog krila Sarajevo od 22. avgusta 1941. o
streljanim osobama iz kotara Rogatica od strane kaznene ekspedicije 562
Izvetaj Orunike postaje Marika od 22. avgusta 1941. o odmazdi nad
stanovnitvom 564
Nareenje upravitelja Hrvatskog dravnog muzeja za umjetnost i obrt u
Zagrebu od 23. avgusta 1941. velikom upanu velike upe Vrhbosna
da se pre ruenja svi pokretni crkveni predmeti, ikonostasi i ostali
crkveni pribor iz pravoslavnih crkava sa teritorije NDH prenesu i
smeste u Dravni muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu 566
Izvetaj zapovjednika Orunikog voda Brko od 24. avgusta 1941. o
568
hapenju 317 Srba
Izvetaj Zapovjednitva Osjekog divizijskog podruja od 26. avgusta 1941.
o pobuni 400 Srba zatvorenika u koncentracionom logoru u Slavon-
skoj Poegi, zbog ega su poubijani od strane ustaa 571
 Izvetaj Kotarske oblasti Visoko od 26. avgusta 1941. velikoj upi Lava i
Gla o hapenju i otpremanju 57 Jevreja i Srba u logor Gospi 572
Izjava seljanke iz Rakovice od 26. avgusta 1941. Kotarskom poglavarstvu
u Sarajevu da su ustae zapalile u tali porodicu od 13 lanova 573
Zakonska odredba poglavnika od 27. avgusta 1941. o promeni imena grada
Sremski Karlovci u Hrvatski Karlovci 574
Spisak lica u ustakom zatvoru Banjaluka od 27. avgusta 1941. koja se
stavljaju pod preki sud 575
Izvetaj Zapovjednitva Vojne krajine od 28. avgusta 1941. predstojniku
poglavnikovog vojnog ureda o situaciji u dolini reke Bosne i paljenju
srpskih sela 576
Izvetaj Zapovjednitva 2. hrvatske orunike pukovnije od 28. avgusta
1941. Vrhovnom orunikom zapovjednitvu o situaciji sa podacima
o pljaki imovine Srba od strane ustaa na podruju kotara Stolac 578
Izvetaj Zapovjednitva 3. hrvatske orunike pukovnije od 28. avgusta
1941. Ravnateljstvu za javni red i sigurnost o zloinima muslimana
u selu Kotorane 585
Depea Italijanskog vicekonzulata Banjaluka od 28. avgusta 1941. Italijan-
skom poslanstvu Zagreb o iseljavanju i pokrtavanju Srba sa teritorije
Vrbaske banovine sa brojanim podacima 586
Prituba Hrvata iz Bosanskog Broda od 28. avgusta 1941. velikom upanu
upe Posavje o zloinima ustaa nad nevinim ljudima u okolini
Bosanskog Broda i molba da se tome stane na put 587
Izvetaj Josipa Turkalja od 31. avgusta 1941. Ustakom redarstvenom
ravnateljstvu Banjaluka o pljaki imovine pobijenih i proteranih Srba
iz Bosanske krajine radi naseljavanja slovenakog i hrvatskog stanov-
nitva 589
Pismo seljaka iz Donjih Ploa od 31. avgusta 1941. Hrvatima i komijama
iz Vraniana sa pozivom da ne ubijaju vie Srbe podseajui ih na
raniju slogu i ljubav 592
Memorandum Srpske pravoslavne crkve od avgusta 1941. generalu fon
Danklmanu, vrhovnom vojnom zapovedniku u Srbiji o ustakim
zloinima nad Srbima od osnivanja NDH do avgusta meseca 594
Obavetenje broj 2. okrunog komiteta KPH Karlovac od avgusta 1941. o
raznim dogaajima u zemlji i svetu sa posebnim delovima koji govore
o metodama ubijanja i muenja stanovnitva od strane ustakih
zloinaca 625
Telegram Zapovjednitva jadranskog divizijskog podruja od 1. septembra
1941. Glavnom stoeru domobranstva kojim se dostavlja odgovor
zapovjednika italijanske 2. armije da nee dati nikakve trupe za
pomo kod Nevesinja dok ustae kolju nevine ljude 629
Nareenje zapovjednika Jadranskog divizijskog podruja od 1. septembra
1941. velikom upanu upe Hum o odgovornosti za ustaka zlodela
nad stanovnitvom apljine i okoline na ta ukazuje komandant
italijanske 32. divizije Marche" 630
Telegram Zapovjednitva Jadranskog divizijskog podruja od 1. septembra
1941. Glavnom stoeru kojim se trai objanjenje za nadlenost nad
ustaama koje rade protiv itelja apljine i okoline 631
Telegram Kotarske oblasti Metkovi od 1. septembra 1941. velikoj upi
Hum o bekstvu pravoslavnog ivlja iz sela kotara apljina zbog
zlodela ustaa 632
 Izvetaj 1. hrvatske orunike pukovnije od 2. septembra 1941. Vrhovnom
orunikom zapovjednitvu o vojnim akcijama na podruju krila
Gospi sa podacima o ubijanju i bacanju u jamu pravoslavnog ivlja
u zaseoku Rain Ponor 633
Izvetaj Zapovjednitva Orunikog krila Gospi od 3. septembra 1941.
grupi generala Lukia kod italijanske 2. armije o vojnim akcijama
na svojoj teritoriji i razgovoru sa italijanskim pukovnikom Sodduom
koji smatra da su oruane akcije pravoslavnog ivlja posledica i osvete
za 80.000 ubijenih Srba u Lici, odnosno 300.000 na teritoriji NDH 637
Izvetaj Kotarske oblasti u Karlobagu od 3. septembra 1941. velikoj upi
Vinodol i Podgoije o dolasku italijanskog vojnog lekara i pregledu
jama kod Jadovna, Sv. Magdalene i u Slanom na ostrvu Pagu gde
su bacani pobijeni Srbi 642
Izvetaj zapovjednika Bojnice iz Viegrada od 3. septembra 1941. o borbama
u selu Koarim i uzimanju talaca u Viegradu 644
Izvetaj Zapovednitva Divizijskog podruja Bosanski Petrovac od 4.
septembra 1941. o upuivanju kaznene ekspedicije u Krnjeuu i
Vrtoe 645
Izvetaj Kotarske oblasti u Stocu od 4. septembra 1941. o zloinama nad
vie pravoslavaca u selu Poplatu 646
Izvetaj ustakog pukovnika Franje Lukca od 5. septembra 1941. Slavku
Kvaterniku o vojnoj situaciji u Mlinitu i popaljenim srpskim selima 648
Izvetaj Orunike postaje Bosanski Brod od 5. septembra 1941. Kotarskoj
ispostavi Bosanski Brod o ubijanju Srba od ustaa u Bosanskom
Brodu i okolini 650
Izvetaj 1. hrvatske orunike pukovnije od 6. septembra 1941. Vrhovnom
orunikom zapovjednitvu o zatitnikom odnosu italijanske vojske
prema pravoslavnom stanovnitvu u Hrvatskim Moravcima 651
Izvetaj Orunike postaje Donji Klakar od 6. septembra 1941. Kotarskoj
ispostavi Bosanski Brod o zloinima ustaa sa spiskom ubijenih Srba 653
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Kraljevani od 6. septembra 1941.
o borbi u selu Begovii i odmazdi ustaa prema stanovnitvu 655
Proglas komandanta italijanske 2. armije od 7. septembra 1941. graanstvu
na teritoriji svoje nadlenosti sa pozivom na saradnju i apelom da
se svi koji su napustili domove vrate, jer im italijanska vojska
garantuje sigurnost 657
Izvetaj Zapovjednitva Orunikog krila Gospi od 7. septembra 1941.
grupi generala Lukia kod 2. italijanske armije o situaciji na svome
podruju i istrazi italijanskih karabinjera o ustakim zloinima u
postaji Otoac maja 1941 659
Izvetaj Zapovjednitva Orunikog voda u Gackom od 8. septembra 1941.
o izvrenoj akciji na selo Srevii, paljenju i pljaki srpskih kua od
strane muslimana i broju ubijenih Srba 662
Izvetaj Zapovjednitva 2. orunike pukovnije od 9. septembra 1941.
Zapovjednitvu 4. orunike pukovnije o vojno-politikoj situaciji i
raspoloenju naroda, posebno srpskog ivlja, i odnosu prema njemu 664
Izvetaj zapovjednika Orunikog voda Sarajevo od 9. septembra 1941. o
zloinima ustaa na prostoru Raljevo-Semizovac 674
Izvetaj Orunike potaje Alipain Most od 9. septembra 1941. Zapovjed-
nitvu 4. orunike pukovnije o pokolju pravoslavaca od strane ustaa
na svojoj teritoriji 676
 Izvetaj orunitva od 10. septembra 1941. o vanijim dogaajima na
teritoriji NDH u avgustu i septembru sa podacima o ustakim
zloinima u selima Donja Meaa i Potplata, kao i zatiti pravoslav-
nog ivlja od strane italijanskih vlasti 679
Telegram Zapovjednitva Bosanskog divizijskog podruja od 10. septembra
1941. Ministarstvu domobranstva o zloinu ustaa u Alipainom
Mostu 683
Izvetaj Orunike postaje Pazari od 10. septembra 1941. Zapovjednitvu
Orunikog voda Sarajevo o pobijenih jedanaest lanova porodice
oki na mestu zvanom Dugi do" kod sela Buhotine 684
Izvetaj Orunike postaje Semizovac od 10. septembra 1941. Zapovjedni-
tvu 4. orunike pukovnije o popaljenim kuama i ubijenim iteljima
u selu Krivoglavci od ustaa 686
Telegram Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 11. septembra 1941.
Glavnom stoeru domobranstva da se poalje spisak od 50 komunista
i etnika iz Bijeljine koje e otpremiti u sabirni logor Jasenovac 688
Izvetaj velike upe Posavje od 11. septembra 1941. Ravnateljstvu za javni
red i sigurnost o akciji protiv ustanika na podruju kotara Gradaac,
broju uhapenih i stavljenih pod preki sud 689
Telegram posebnog opunomoenika poglavnika u Sarajevu od 11. septembra
1941. Glavnom stoeru domobranstva kojim javlja da ustae iz
Hercegovine dolaze u Bosnu da ubijaju i pljakaju 692
Izvetaj Politikog odsjeka Ministarstva vanjskih poslova od 12. septembra
1941. o vanijim dogaajima na teritoriji NDH sa podacima o
zloinima muslimana na teritoriji Orunike postaje irovac 694
Izvetaj Orunike postaje Pazari od 12. septembra 1941. Kotarskoj oblasti
Sarajevo o poubijanim pravoslavcima od strane ustaa i domobrana 697
Izvetaj Zapovjednitva Orunikog krila Gospi od 14. septembra 1941.
grupi generala Lukia kod italijanske 2. armije o situaciji na svome
podruju sa podacima o zloinima ustaa u selu Smiljan 700
Okrunica Predsjednitva vlade NDH od 15. septembra 1941. Ministarstvu
unutranjih poslova o nadlenostima i poslovima u vezi sa prelaskom
iz jedne vere u drugu 702
Izvetaj Kotarske oblasti Livno od 15. septembra 1941. upravnom povjere-
niku kod italijanske 2. armije o situaciji na svojoj teritoriji i stanju
pravoslavnog ivlja posle izvrenih ustakih zloina 704
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Bravsko od 16. septembra 1941.
o vojnoj situaciji na svome podruju sa podacima o zloinima ustaa
u selima Jasenovac i Bravsko 706
Referat Bogdana Rakovia od 17. septembra 1941. Milanu Nediu o stanju
Srba u NDH i na teritoriji pod okupacijom Italijana i zloinama koji
se vre nad njima 708
Izvetaj Kotarske ispostave Bosanski Brod od 17. septembra 1941. velikoj
upi Posavje o hapenju pravoslavaca 714
Izvetaj Zapovjednitva Orunikog krila Gospi od 18. septembra 1941.
grupi generala Lukia kod talijanske 2. armije o vojnim aktivnostima
na svome podruju i pronaenoj jami sa leevima na otoku Pagu 715
Telegram predsjednika Prijekog suda Mostar od 19. septembra 1941.
Ministarstvu pravosua i bogotovlja da se molba za pomilovanje
dva ustaka zloinca osuena na smrt ne prihvati, zbog tekih zloina
u selu Poplata 717
 Izvetaj Zapovjednitva Vojne krajine od 20. septembra 1941. zapovjedni-
tvu Bosanskog divizijskog podruja o zlodelima hercegovakih
ustaa u Jajcu i okolini i pokolju u pravoslavnoj crkvi u Jajcu . . . 718
Izvetaj Kotarske oblasti u Derventi od 22. septembra 1941. Ravnateljstvu
za javni red i sigurnost o situaciji na svome podruju sa podacima o
stanju Srba i broju uhapenih 719
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Bravsko od 22. septembra 1941.
o situaciji na svome podruju sa podacima o zloinima ustaa,
popaljenim selima i broju ubijenih osoba 721
Izvetaj Orunike postaje u Ravnom od 22. septembra 1941. zapovjedniku
4. orunike pukovnije o vaenju leeva sa mesta Lisac - Rudine i
njihovom ponovnom sahranjivanju na pravoslavnom groblju u Zavali 723
Predstavka Vakufsko-mearifskog povjerenstva u Prijedoru od 23. septembra
1941. upuena nekim uglednim muslimanima o zapostavljanju musli-
mana Hrvata u NDH i njihovoj upotrebi za zlodela nad Srbima 725
Proglas hrvatskih rodoljuba od 24. septembra 1941. Hrvatima o zloinima
ustaa nad Srbima u Moravicama i poziv potenim Hrvatima da
spree zlodela i mrnju meu ova dva naroda 730
Izvetaj Vodnog orunikog zapovjednitva u Sisku od 24. septembra 1941.
0 akciji ienja na ovom podruju sa podacima o broju uhapenih
u Sisku 732
Izvetaj Kotarske oblasti Slunj od 24. septembra 1941. o progonu i
zlostavljanju Srba od strane muslimana - ustaa na podruju Cazina,
Bihaa i Velike Kladue 737
Zapovest zapovjednika Vrbaskog divizijskog podruja od 25. septembra
1941. za izvianje i bombardovanje podruja Biha - Nebljusi,
posebno kole i crkve u selu Doljani 739
Izvetaj Zapovjednitva 3. orunike pukovnije od 25. septembra 1941.
ravnateljstvu za javni red i sigurnost o situaciji na svome podruju,
streljanim u Doboju, ubijenim na podruju Cazina i zloinima u
Bravskom 740
Obavetenje Kotarske oblasti Nevesinje od 25. septembra 1941. Ministarstvu
unutranjih poslova o nareenju italijanskih vojnih vlasti da se sve
pravoslavne crkve otvore za vrenje slube 743
Izvetaj velike upe Modru od 26. septembra 1941. Ministarstvu unutranjih
poslova o masovnom beanju ljudi sa teritorije velike upe Krbava
1 Psat ispred terora muslimana-ustaa 744
Izvetaj zapovjednika Jadranskog divizijskog podruja od 27. septembra
1941. zapovjedniku 4. orunike pukovnije o zahtevu komandanta
italijanskih posada u Gackom i Nevesinju da se svi orunici iskompro-
mitovani zloinima prema pravoslavnom ivlju premeste sa ovih
podruja 745
Izvetaj 3. orunike pukovnije od 28. septembra 1941. Vrhovnom oruni-
kom zapovjednitvu o optoj situaciji i stradanju Srba u Jajcu,
Jasenovcu, Bravskom i Doboju 747
Izvetaj Orunike postaje Vrhovine od 30. septembra 1941. grupi generala
Lukia kod italijanske 2. armije o paljenju kua u selu Zalonica u
saradnji sa italijanskim vojnim vlastima 762
Zapisnik sa sasluanja Hilmije Berberovia, uesnika u pokolju u Glinskoj
crkvi septembra 1941, u policiji grada Beograda 763
 Izvetaj Zapovjednitva Vojne krajine od 1. oktobra 1941. doglavniku -
vojskovoi o izvrenom pokolju pravoslavnog ivlja u Jajcu i okolini 767
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Ruma od 1. oktobra 1941. o
hvatanju odbeglih ustanika iz Srbije i predavanju Nemcima 773
Zakonska odredba poglavnika od 2. oktobra 1941. o odmazdi nad stanov-
nitvom 775
Izvetaj Orunitva od 3. oktobra 1941. o vanijim dogaajima na teritoriji
NDH i zloinima nad pravoslavcima u selima Mutniku, Marin-Mostu,
Bukovici, Trakoj Rateli, kotaru Doboj 776
Depea Zapovjednitva Vojne krajine od 3. oktobra 1941. Glavnom stoeru
o ekshumaciji leeva ubijenih Srba iz Huma, kod Gacka 778
Dopis Ministarstva vanjskih poslova od 6. oktobra 1941. Ministarstvu
unutranjih poslova o preuzimanju istonog Srema od Nemaca pod
vlast NDH sa podacima o obavezama prema srpskom ivlju . . . . 779
Izvetaj velike upe Dubrava od 6. oktobra 1941. Ministarstvu unutranjih
poslova o nameri italijanskih visti da izvre ekshumaciju leeva iz
jama u Gacku i okolini, kao i istragu o ovim zloinima ustaa . . . 781
Izvetaj zapovjednika Orunikog krila Bilea od 6. oktobra 1941. Zapovjed-
nitvu 4. orunike pukovnije o vaenju leeva pravoslavaca iz jame
kod sela Pridvorci u blizini Trebinja 783
Izvetaj Vrhovnog orunikog zapovjednitva od 9. oktobra 1941. Ministar-
stvu hrvatskog domobranstva o ustakom pokolju Srba u Jajcu . . 784
Izvetaj orunitva od 9. oktobra 1941. o dogaajima na teritoriji NDH i
zloinima ustaa nad pravoslavcima Bosanskog Kobaa gde je ubijena
31 osoba i baena u reku Savu 789
Izvetaj Zapovjednitva Orunikog voda Metkovi od 9. oktobra 1941.
Zapovjednitvu Jadranskog divizijskog podruja o bekstvu pravosla-
vaca sa podruja apljine od ustakih zloina sa podatkom o 800
ubijenih Srba u selu Prebilovci 793
Nareenje Dravnog ravnateljstva za ponovu od 10. oktobra 1941. kotarskim
oblastima Zvornik, Srebrenica i Vlasenica za preduzimanje mera
protiv preseljavanja Srba iz Bosne u Srbiju 795
Depea Zapovjednitva Vojne krajine od 12. oktobra 1941. Ministarstvu
hrvatskog domobranstva o potrebi uspostavljanja Prijekog suda u
Viegradu 796
Izvjetaj Zapovjednitva Orunikog krila Bilea od 15. oktobra 1941. o
ekshumaciji laieva ubijenih pravoslavaca sa mesta u Gatakom polju 797
Depea generala Laka od 15. oktobra 1941. diviziji u Sarajevu da se za
jednog oficira strelja sto Srba 799
Izvetaj zapovjednika Orunikog krila Bilea od 16. oktobra 1941. o stanju
na ovome podruju i iskopavanju leeva ubijenih pravoslavaca iz
jame kod Korita 800
Dopis velike upe Krbava i Psat od 18. oktobra 1941. zapovjednitvu
italijanskih trupa u Bihau protiv meanja italijanskih vojnih vlasti
da se iseljeni Srbi iz Dvora na Uni vrate u Biha 801
Izvetaj Kotarske oblasti Nevesinje od 24. oktobra 1941. velikoj upi Hum
o ekshumaciji ubijenih Srba u selu Pluine 802
 Izvetaj orunike postaje Ljubuki od 25. oktobra 1941. velikoj upi Hum
da je jedan italijanski oficir obilazio jame u kojima su baeni ubijeni
Srbi kod mesta Ljubuki, Opuzen i itluk 803
Pismo Jezdimira Dangia od 30. oktobra 1941. komandantu hrvatske vojske
o zloinima ustaa i broju ubijenih Srba na teritoriji Nezavisne Drave
Hrvatske 804
Depea generala Lake od 3. novembra 1941. Zapovjednitvu 2. domobran-
skog zbora o evakuaciji Jevreja i pravoslavaca iz Doboja 809
Izvetaj Kotarske oblasti Bosanska Gradika od 3. novembra 1941. Usta-
kom redarstvu Banjaluka o otpremljenim licima u koncentracioni
logor 810
Izvetaj Ministarstva unutranjih poslova od 4. novembra 1941. Ministarstvo
domobranstva o prilikama u Bosni sa podacima o odnosu Hrvata,
muslimana i Srba 812
Spisak 51 osobe iz velike upe Sana i Luka koje se upuuju u logor Jasenovac 819
Depea Ravnateljstva za javni red i sigurnost od 6. novembra 1941.
povjereniku ustake nadzorne slube Banjaluka za hapenje pravosla-
vaca kod Maslovara i Karanovca i o merama odmazde 821
Kotarska oblast Dvor na Uni dostavlja 6. novembra 1941. predstojnitvu
gradskog redarstva Mostar imena lica za povratak u Mostar i lica
upuenih u logor Jasenovac 822
Izvetaj Orunitva od 7. oktobra 1941. o vanijim dogaajima na teritoriji
NDH sa podacima o pokrtavanju pravoslavaca u selu Obradovcima,
Kotar, Naice 824
Izvetaj Kotarske oblasti u Glamou od 18. oktobra 1941. o pomoi
italijanskih vojnih vlasti srpskom ivlju u prenoenju leeva ubijenih
pravoslavaca baenih u jame 828
Izvetaj stoernog narednika Petra Didia od 10. novembra 1941. zapovjed-
niku 4. orunike pukovnije o pretresu i paljenju srpskih sela du
reke Bosne 830
Depea 1. domobranskog zbora od 11. novembra 1941. o paljenju srpskih
sela u kotarima Vojni i Vrginmost od strane ustaa i masovnom
bekstvu naroda u ume 832
Predstavka grupe muslimana iz Banjaluke ministrima u vladi NDH dr
Daferu Kulenoviu i in. Hilmiji Belagiu od 12. novembra 1941.
0 zloinima ustaa prema hrianima i muslimanima sa predlogom
mera da se to dalje ne deava 832
Izvetaj Zapovjednitva 4. orunike pukovnije od 13. novembra 1941.
Vrhovnom orunikom zapovjednitvu o kanjavanju uitelja zbog
predavanja irilice u selu Dobromani, Kotar, Trebinje 837
Dva spiska uhapenih lica od strane Ustakog redarstva u Sarajevu upuenih
16. novembra 1941. u koncentracioni logor Jasenovac 839
Predlog Zapovjednitva 1. domobranskog zbora od 23. novembra 1941.
Ministarstvu domobranstva za obrazovanje Povjerenitva za javni red
1 poredak za veliku upu Gora i Pokupje radi spreavanja zloina
ustaa nad pravoslavcima u kotaru Glina - 844
Vrhovno oruniko zapovjednitvo 24. novembra 1941. dostavlja zapovjed-
nitvu 4. orunike pukovnije izvode iz naredbi vojskovoe za
postupak prilikom akcije ienja terena 847
Izvetaj Zapovjednitva 4. orunike pukovnije od 24. novembra 1941.
zapovjednitvu mjesta Sarajevo o zloinima ustaa u selima Hreo,
Gornja Bioska i Nemanjii 849
 Zakonska odredba poglavnika od 25. novembra 1941. o upuivanju nepo-
udnih i pogibeljnih" osoba na prisilan boravak u sabirne i radne
logore 851
Okrunica Zapovjednitva ustake nadzorne slube svim velikim upama o
postupku sa osobama koje se upuuju u radne i sabirne logore . . 853
Izvetaj Orunike postaje Semizovac od 25. novembra 1941. Zapovjedni-
tvu 4. orunike pukovnije o zloinim austaa i domobrana nad
metanima sela Maleia i Bioe 856
Izvetaj Orunikog krilnog zapovjednitva Bilea od 27. novembra 1941.
Zapovjednitvu 4. orunike pukovnije o iskopavanju, prenosu i
sahrani 140 leeva pravoslavaca u Nevesinju 857
Depea 2. domobranskog zbora od 28. novembra 1941. vojskovoi kojom
se trai nareenje za streljanje talaca 858
Izvetaj voe Krstareeg odjela orunike postaje Vare od 28. novembra
1941. o akciji ienja terena Varea i Breze i paljenju kua
pravoslavnog ivlja 859
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Gornji Podgradci od 30. novembra
1941. o akciji ienja svoga podruja i zloinima ustaa u selima
Miloevo, Sovjak i Jablanica 861
Izvetaj zapovjednika Orunike postaje Orahovo od 1. decembra 1941. o
zloinima ustaa u selima Sovjak i Miloevo 864
Zahtev nemakog generala Glaise u Zagrebu od 3. decembra 1941.
Ministarstvu domobranstva da mu se dostave podaci o ubistvu 800
mukaraca, ena i dece i paljenju sela u rejonu Petrinje od strane
ustaa 867
Zakonska odredba poglavnika od 4. decembra 1941. o ukidanju julijanskog
kalendara na podruju Nezavisne Drave Hrvatske 868
Izvetaj Zapovjednitva 1. domobranskog zbora za drugu polovinu novem-
bra 1941. glavnom stoeru o optoj unutranjoj i spoljnoj situaciji,
stanju u vojsci sa podacima o raspoloenju stanovnitva, posebno
pravoslavaca 869
Izvetaj agenta UNS-e od 6. decembra 1941. povjereniku Ustake nadzorne
slube Banjaluka o vojnoj situaciji na Kozari, ubistvu 160 osoba u
selu Lovljani od strane ustaa i bekstvu stanovnitva u umu . . . . 892
Izvetaj Krilnog orunikog zapovjednitva Slavonski Brod od 5. decembra
1941. o hapenju jednog komuniste i zloinu ustaa nad pravoslavcima
sela eovii 893
Izvetaj zapovjednika 3. domobranskog zbora od 7. decembra 1941. Glav-
nom stoeru Ministarstva domobranstva o akcijama ustanika kod
eleznike stanice Nemila, zbog ega za odmazdu ustae vre ener-
gine represalije prema stanovnitvu 894
Izvetaj Kotarske oblasti Slavonski Brod od 10. decembra 1941. velikoj upi
Posavje o otpremljenim pravoslavcima iz Slavosnkog Kobaa u logore 895
etniki letak upuen srpskom narodu i etnicima o stradanju Srba u NDH
i razlici izmeu njih i komunista 897
Izvetaj Kotarske oblasti Varcar Vakuf od 11. decembra 1941. o stradanju
pravoslavnog stanovnitva posle paljenja njihovih sela 899
Izvetaj Orunikog krila Liko Petrovo Selo od 11. decembra 1941. o
zloinima ustaa prema pravoslavnom ivlju na svojoj teritoriji . . . 900
 Izvetaj Zapovjednitva Vojne krajine od 14. decembra 1941. glavnom
stoeru Ministarstva domobranstva o odnosima sa italijanskom voj-
skom i tvrdnji zapovjednika Mirellia da hrvatska vojska pali kue,
pljaka i ubija srpske ene i decu 903
Odluka vlade Nezavisne Drave Hrvatske od 14. decembra 1941. o stupanju
u rat protiv Sjedinjenih Amerikih Drava i Engleske 908
Predstavka velikog upana Gacka i Like od 15. decembra 1941. komandantu
divizije Re" o looj saradnji italijanksih vojnih vlasti sa hrvatskim
graanskim vlastima po pitanjima odnosa prema srpskom ivlju . . 910
Nareenje Ravnateljstva ustakog redarstva od 16. decembra 1941. povjere-
nitvu ustake nadzorne slube Banjaluka za otpremanje pravoslavaca
i jevreja u logor Jasenovac 915
Raspis Ministarstva pravosua i bogotovlja od 18. decembra 1941. svim
sudovima o postupku sa osuenicima i sudskim nadlenostima . . . 916
Izvetaj Stoera Drinskog zdruga od 19. decembra 1941. Zapovjednitvu
Orunikog voda Bijeljina o rezultatima odmazde prema stanovnitvu
zbog napada ustanika na selo Koraj 918
Telegram eleznike stanice Slavonski Brod od 20. decembra 1941. postaji
Vrpolje - amac o otpremanju 250 izbeglica veinom dece iz Bosne . 919
Izvetaj Zapovjednitva Orunikog krila Petrinja od 22. decembra 1941.
Zapovjednitvu 1. orunike pukovnije o ubijanju pravoslavaca i
paljenju itavih sela u kotaru Glina 18. i 19. novembra 1941. od
strane ustakih jedinica 920
Spisak popaljenih i unitenih srpskih sela od strane ustaa na teritoriji 4.
orunike pukovnije od 26. decembra 1941. godine 926
Dnevni izvetaj orunitva od 29. decembra 1941. o vanijim dogaajima
na teritoriji NDH i zloinima ustaa u srpskim selima Koriani,
Imljani i Romanovci 932
Zabeleka tajnika Povjerenita ustake nadzorne slube Banjaluka od 29.
decembra 1941. o razgovoru sa Mirkom Vutucom, zamenikom
upravitelja Ustakog redarstva u Zagrebu, o transportu Srba i Jevreja
u jasenovaki logor 936
Slubena zabeleka tajnika UNS Banjaluka od 29. decembra 1941. o
postupku sa taocima iz Sitnice, Sanice i Maglajana 937
Spisak iz 1941. godine 1.189 zatoenika koncentracionog logora Jasenovac . 938
Zabeleka Politikog odeljenja Nemakog poslanstva u Zagrebu sa poda-
cima o zloinima ustaa nad pravoslavnim stanovnitvom u NDH od
maja 1941. do 4. maja 1942. godine 970
Pregled masovnih zloina ustaa u 1941. godini na teritoriji bihakog i
travnikog okruga 981
Izvetaj reonskog obavetajnog centra Zagorje o zlinima ustaa 1941. i
1942. godine na teritoriji zapadne Bosne o ustakim koncentracionim
logorima i imenima ustakih zloinaca 1012
tampanje zavreno: decembar 1993. godine
Tira: 500 primeraka
 UDK 341.485(497.1)
ZLOINI na jugoslovenskim prostorima u prvom i drugom svetskom
ratu : zbornik dokumenata / [odgovorni urednik Slavko Vukevi], -
Beograd : Vojnoistorijski institut, 1993 - (Beograd : Vojna tamparija). - sv.
Podaci o odgovornosti preuzeti sa preliminarija.
T. 1 : Zloini Nezavisne Drave Hrvatske : 1941-1945
Knj. 1 : Zloini Nezavisne Drave Hrvatske : 1941. - 1993. - XXIX, 1051
str. : ilustr. 22 cm
Tira 500 primeraka.
a) Zloini na jugoslovenskim prostorima u prvom i drugom svetskom ratu
- Zbornici
b) Nezavisna Drava Hrvatska 1941 - Zloini

Prva knjiga prvog toma Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941-1943.

godine" sadri 375 autentinih dokumenata ustako-domobranskih jedinica,
organa i organizacija NDH o zloinima izvrenim nad Srbima, Jevrejima i
Ciganima tokom 1941. godine. Sreeni hronoloki, obuhvataju gotovo sve
oblike fizikog unitavanja, poev od hapenja, klanja, veanja, masovnih
likvidacija i drugih zloina svake vrste do genocida. Na udaru su se nali
itavo srpsko stanovnitvo, Jevreji i Cigani, kao manje vredne rase", i
izloeni masovnom ubijanju, nasilnom iseljavanju i prevoenju u katoliku
veru.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Centralna biblioteka Vojske Jugoslavije