Koncept rada u miljeu

Rad u miljeu odgovara onome to se inae u literaturi naziva organiziranje zajednice.

Autori ga opisuju kao integrirani metodski koncept profesionalnog socijalnog rada, odnosno
kao oblik rada kod kojeg se koristi svih pet sastavnih metoda socijalnog rada (rad s
pojedincem, grupni rad, organiziranje zajednice, socijalna uprava i socijalno planiranja te
istraivanje socijalnog rada).

Specifinost koncepta jest u tome da svih pet metoda imaju milje kao klijenta a milje se definira
kao geografski zadano podruje.

Smatra se da promjene pojedinaca dovode do promjena u lokalnom miljeu i obrnuto.

U osnovi, kod ovog se koncepta moe nai vie paralela s konceptom socijalnog rada u gradskoj
etvrti.
Podlogu koncepta ini sistemski pristup konkretnom miljeu, primarni nivo intervencije
profesionalnog socijalnog rada je cjeloviti sustav zajednice pri emu se dogaaji odvijaju od
gore prema dolje tj. poevi od cijelog sustava preko razliitih subsustava do najmanje
jedinice odnosno pojedinca.

Meu sredinjim postavkama koncepta nalazi se nastojanje da se oslobode resursi stanovnika te

da se iste podri u njihovim nastojanjima da utjeu na vlastiti ivot s ciljem postizanja vee
kontrole nad njim.

Koritenje klasinih metoda i strategija iz postojeih modela prvi korak = upoznavanje

klijenta + mjeavina objektivnih i subjektivnih metoda

U radu s pojedincem posljednjih se godina sve vie i vie istie potreba stavljanja resursa
klijenta u sredite panje. U radu u miljeu to se jo jasnije

Radnik u miljeu ima ulogu katalizatora

Autori istiu da rad u miljeu treba koristiti kao:

a) prikladnu, preventivnu metodu rada u podrujima s izraenim socijalnim problemima gdje ona
slui podizanju uspjenosti socijalnog rada i potie samopomo pogoenog stanovnitva i time
omoguava utedu socijalnih izdataka;

b) posao aktiviranja koji u suradnji s velikim brojem ljudi sadri izraeni potencijal za
promjenu, koji moe ii u korist politikim pokretima i time indirektno utjecati na drutvene
uvjete na koje inae nema direktan utjecaj ve se mora baviti njihovim posljedicama. Pri tome se
on ne oslanja iskljuivo na pripadnike zajednice (grassroot work) ve, prema situaciji, pokuava
postii poboljanja i putem direktnih utjecaja samih profesionalaca na institucije, donosioce
odluka itd. (Ebbe i Friese, 1989).
Posebna se pozornost obraa suradnji s drugim podrujima rada kao npr. psihijatrijom u
zajednici, istraivanjima

geslo bolje sprijeiti nego lijeiti - prevencija

Prevencija Kaplanova trijada primarna, sekudarna i tercijarna

a) Primarna - pokuava se direktno zahvatiti temeljne uzrone faktore socijalnih problema

utjecaj na ope ivotne uvjete stanovnika utjecaj treba obuhvatiti sve

b) Sekundarna (ako ne uspije primarna) pokuati sprijeiti razvoj socijalnih problema kod
osobito ugroenih skupina u lokalnoj zajednici cilj zahvatiti rizine skupine

c) Tercijarna (ako ne uspije sekundarna) - pokuati sprijeiti rast postojeih socijalnih problema i
njihovo pretvaranje u kronine probleme

Radu u miljeu usmjeren primarnoj prevenciji promjena prvog i drugog reda

a) Promjena prvog rada - oznaavaju promjene unutar jednog sustava pri emu sam sustav
ostaje nepromijenjen

klijent esto u svom lokalnom miljeu ivi sam. Socijalni radnik uz pomo metoda rada s
pojedincem pomogne mu uiniti ga malo sretnijim meutim nita se bitno ne promijeni.
Klijent je dodue promijenjen, ali sustav ostaje nepromijenjen (promjena prvog reda)

b) Promjena drugog reda - tei pak promjeni sustava.

socijalni radnik poboljava (po mogunosti zajedno sa stanovnicima) okvirne uvjete

socijalnog ivota na nain da izolirani stanovnici imaju bolje mogunosti za susretanje
(promjena drugog reda).

Potreba da socijalni radnik djeluje u uskoj vezi s stanovnicima lokalne zajednice projekt se
moe voditi na dva osnovna naina

1) Krovno orijentirani projekt - (umbrella princip) koji se planira od gore prema dolje.

to treba i to e se raditi namee se planom od strane zaposlenih unutar organizacije

2) Bazino orijentirani projekt ideje polaze od dolje produkt suradnje strunjaka i
stanovnika lokalne zajednice stanovnici odgovorni za provedbu i aktovinost

U praksi se rijetko projekt vodi u istom obliku - relativno krovni ili relativno bazini orijentiran

Postoje:

Direktni ili indirektni servisi umjesto rada s klijentima utjecati na cjeloukupnu ivotnu situaciju

Transdisliplirani ili mulitsektorski pristup u radu suradnja ,

Gavni principi koncepta rada u miljeu mogu se navesti kao:

1. milje kao klijent,

2. radnik u miljeu kao katalizator,
3. transdisciplinarna suradnja,
4. smanjivanje vrijednosti individualnih mjera pomoi u zajednici i
5. poticanje razvoja kolektivnih resursa u zajednici tj. pomo do samopomoi.

Temeljna analiza

Uvoenje neke ideje ili problema

Traenje informacija, mjerenje

Vrednovanje prikupljenog materijala

Planiranje strategija

1. Formuliranje ciljeva (poeljno to vie) za program akcije. Zavrno formuliranje:

a) viih ciljeva
b) operativnih podciljeva
5. Izrada alternativnih planova akcije. Zakljuivanje konanog programa akcije: to, gdje, kada,
kako, tko?

Akcija
6. Poetak/Provoenje programa akcije
Rezultati

7. Evaluacija i feedback. Eventualne promjene u programu akcije. Opis novih problema.

Odreivanje novih ciljeva i novog programa akcije

Priprema za nastavak

8. Nakon poetka akcije esto se dogaaju (predvidljive ili nepredvidljive) promjene. Akcija
mora, kako bi si osigurala uspjeh, biti pripravna na nove akcije.

Evaluacija/Feedback

9. Analiza djelatnosti. Nova situacija se procjenjuje kao osnova nove formulacije ciljeva,
strategija itd. proces poinje iznova analizom.

Autori koncepta rada u miljeu ele staviti naglasak na proces koji vodi

od tretmana k prevenciji
od orijentacije na sluaj k orijentaciji na sustav
od borbe s boleu k psihosocijalnom rastu
od orijentacije na problem k orijentaciji na resurse
od razine pojedinca k razini zajednice
od jednostrukosti k viestrukosti.

Integrativni pristup
M. Ross (1955) knjiga Organiziranje zajednice. Teorije, principi, praksa.

Stajalite drutveni okvir zatien demokratskim ustavom u cjelini dobro postavljen

pravedna raspodjela moi i vladavine problem = ljudi nisu naueni ispuniti ustavom
zajameni slobodni prostor

Razlog = nedostatak komunikacije za nastanak suradnje meu razliitim skupinama

Sredinji termin integracija

Nejednakosti u drutvu ostaju izvan interesa akcije se provode kod zajednikih problema koji
pogaaju cijelu zajednicu kooperativne taktite

Zajednica autonomna jedinica neovisna od struktura koje utjeu na postizanje harmonije i

intergracije svih interesnih skupina

Prema Rossu integracija je kvaliteta zajednikog ivljenja nastaje iz zajednitva te

razmjenom ideja o zajednikim projetkima ili strategijama zbog nekog problema

Harmonino prilagoavanje postojeih interesa k apstraktnom zajednikom dobru sve skupine

na zajednikim vrijednostima kooperativno rijeavaju probleme

Kao rezultate organiziranja zajednice autor spominje:

a) umnogostruenu identifikaciju sa zajednicom,

b) poviene interese za sudjelovanjem u poslovima zajednice i

c) zajednike vrijednosti i mogunosti za njihovo ostvarenje.

U zajednici ak smije dolaziti do napetosti izmeu razliitih skupina, meutim ne smije doi do
odnosa koji bi se mogli nazvati konkurencijom zdrava ali moe razoriti klimu harmonije

U zajednici postoji opepriznati sklop normi kojeg nitko nije spreman prekriti ak ni pod
razliitim pritiscima

prihvatljiva strategija za intervenciju sastoji se u kooperativnim taktikama: suprotnosti se mogu

rjeavati putem povjerljivih razgovora pripadnika zajednice te putem strunih kompromisa.

organizatori zajednice trebaju biti uvijek u zajednici kako bi postojee nezadovoljstvo usmjerili u
produktivne kanale.

Organizator zajednice - svojevrsni surogat odgajatelja koji nastoji odgajanike, uz otklanjanje

njihovih vlastitih interesa, dovesti tamo gdje bi ih on rado vidio on je drutvenog neutralac, koji
ne zauzima strane, koji pazi na jednakost, a potencijalne sukobe pomiruje ve na njihovom poetku

cilj je da se ne pristupi drutvenim uzrocima problema ve da se postojei problemi u najmanju

ruku uine podnoljivim za diskusiju i kooperaciju

Rossova kooperacija - graani ne sudjeluju kao ravnopravni partneri u procesu odluivanja ve da

oni samo sudjeluju u provoenju i ostvarenju ve donesenih

Primjena integrativnog pristupa lokalna akcija samopomoi stanovnitva koje alje svojeg
predstavnika u razliita vijea (npr. osvjetljenju ulica, skrbi o starim osobama)
Strategije organiziranja zajednice prema Saulu D. Alinskom

Saula D. Alinsky - polazi s vrstog uvjerenja da narod koji ima mo na dui rok donosi ispravne
odluke

Pozicije moi u rukama malog broja ljudi - zainteresirani za odravanje statusa quo

ljudi bez vlasti (neljudski uvjeti) mogu se suprostaviti samo brojnou

Demokracija se moe ostvariti - ukoliko se zapostavljeno stanovnitvo organizira - stvori

stabilnu strukturirane organizacije s programom i strategijom njegovog provoenja

Uloga nadregionalnih organizacija - da lokalni problemi ne ostanu izolirani nego da im se

pristupa i na njih gleda u sklopu opedrutvenih mehanizama

Organizator zajednice sredinji dio - mora biti vidljivo da dosljedno stoji na strani
ugroenih

Najvie naelo organizatora zajednice treba biti: poeti s radom tamo gdje ljudi ive, prihvatiti
horizont iskustva ljudi s kojima se radi i respektirati njihova individualna obiljeja.

Odluujue korake u rjeavanju problema ljudi moraju poduzeti sami - Pametni savjeti
izvana ne pomau jer ljudi moraju uvidjeti da su u stanju probleme prepoznati sami, sami
razviti program i izgraditi organizaciju voa iz zajednice

Definicija problema ne smije biti vlasnitvo organizatora zajednice ve samog stanovnitva

Alinsky - pravila o tome kako se trebaju postaviti oni koji nemaju vlast prema onima koji je
imaju:
mo nije samo u onome to netko stvarno ima ve ono to protivnik vjeruje da bi netko mogao imati
ne naputaj nikad podruje iskustva vlastitih ljudi, ali napusti po mogunosti ono protivnikovo
izrugivanje je najjae ovjekovo oruje. Ono protivniku stranu dovodi do pogrenog ponaanja i
otkriva njezine slabosti jer
vlastita akcija sastoji se u reakciji protivnika. Paljivo isprovociran protivnik svojom bijesnom
reakcijom postaje najvea snaga graanskog pokreta
dobra taktika je ona koja ini zadovoljstvo lanovima grupe. Sve dok se mogu smijati i radovati
volja za akcijom nee splasnuti. Stalna akcija neophodno je potrebna jer
pritisak nikad ne smije oslabiti. Stalan pritisak vodi do pogrene reakcije protivnika i podrava
vlastitu akciju
prijetnja u pravilu ima ogranieno djelovanje od same stvari. Ako se na spretan nain dopusti da
protivnik sazna to se sprema, tedi se esto akcija jer se protivnik unaprijed uplai i popusti
potrai cilj, personaliziraj ga i usmjeri se na njega.