Pokus: SVOJSTVA SVIJEE

Glasoviti engleski znanstvenik Michael Faraday (1791.-1867.) pokusima je pokazao i

zakljuio da nema niti jednog zakona prirode koji na neki nain nije ukljuen u gorenje
svijee. O gorenju svijee odrao je mnoga predavanja s ciljem da podui znanstvenom
promiljanju pojava u prirodi. I danas trebamo uiti od Faradaya.

Stoga, dragi moji uenici, i mi emo uiti od tog cijenjenog znanstvenika. Pokusom
ete pokuati istraiti to vie svojstava svijee.

Pokus ete raditi prema uputama iz kojih ete sami zakljuiti koji pribor i kemikalije
trebate. Samostalno trebate sastaviti opis pokusa te zabiljeiti opaanja. Zakljuke izvedite
pomou u daljnjem tekstu navedenih injenica.

Pokus je potrebno tono i uredno prikazati u biljenicu (naziv pokusa, pribor,

kemikalije, opis pokusa, crte, opaanja i zakljuak). Poto je pokus u vie etapa, nakon svake
opisane etape moete napisati opaanja i zakljuak.

TIJEKOM RADA BUDITE PALJIVI

POKUS RADI KADA TI JE U BLIZINI ODRASLA OSOBA

PAZITE DA SE NE OPEETE ILI DA NETO NE ZAPALITE !!!!!!!

Mnogo zabave i uspjeha u radu eli vam vaa uiteljica Olivera!

 Upute za rad:

1. Uzmi kratku obinu bijelu svijeu i istrai njezina svojstva, oblik, grau,
boju, miris, opip, topljivost u vodi itd. Paljivo proui grau svijee i svoja
opaanja biljei kao kratke tvrdnje (npr. svijea je bijela, ima oblik valjka,
dugaka je 4 cm, promjer joj je . Itd.)

2. Upali svijeu i promatraj oblik i svojstva njezina plamena. Zapii sve to

zamjeuje na plamenu (boju, oblik, treperenje, dim.). Probaj uoiti to
vie svojstava svijee i njezina plamena.

3. U vrh plamena svijee nakratko unesi glazirani dio hladne bijele

porculanske ploice ili tanjuria ili slino. Promatraj to zamjeuje na
ploici ili tanjuriu. Ispitaj svojstva izluene tvari, kako se ponaa pod
prstima, je li topljiva u vodi itd. to je izluena tvar na ploici ili
tanjuriu?

4. Na oko 10 cm iznad plamena svijee kratko dri obinu, ali hladnu

staklenu au debelih stijenki s otvorom prema dolje. Uoi promjene na
stjenkama ae. Koja se tvar izluila na stjenkama hladne ae?,

5. Ugasi svijeu i odmah plamen upaljene ibice unesi u bijeli dim koji se
die iz jo vrue i ugaene svijee. Obrazloi zato se svijea upalila iako
plamen ibice nije dotaknuo stijenj. Objasni zato se u prostoriji osjea
karakteristian miris kad se svijea ugasi.

6. Kroz usku cjevicu (slamicu) ili oprezno i lagano bez cjevice pui sa
strane zrak kroz plamen svijee. Uoi boju plamenog jezika koji gori uz
suviak zraka. Gori li svijea normalno uz suviak ili manjak zraka? Od
ega potjee svjetlost svijee?

7. Postavi svijeu u plitku posudu s malo vode (npr. tanjur). Zapali svijeu i
poklopi visokom aom. Promatraj i uoi promjene. Obrazloi rezultat.

Neke injenice koje e ti olakati izvoenje zakljuaka:

- svijea je izraena od parafina (organski spoj izgraen samo od atoma ugljika i atoma
vodika) i svaka svijea ima pamuni stijenj impregniran parafinom
- meu molekulama parafina su slabe privlane sile zato se lako tali, a pri povienoj
temperaturi isparava i zapaljen gori
- svjetlost plamena svijee potjee od uarenih estica ugljika
- sav ugljik ne izgori (zaostaje kao aa) dokaz da je parafin sadri ugljik
- gorenjem svijee nastaje voda dokaz da je parafin sadri vodik
- kad se svijea ugasi parafin jo neko vrijeme isparava i kondenzira se u sitne kapljice
(bijeli dim, miris nafte) kad se u dim unese plamen, on se upali i prenese se
plamen na jo vrui stijenj svijee pa ona nastavi gorjeti
- kad svijea gori uz suviak zraka (kisika) produkti gorenja su ugljikov dioksid i voda