Poslovna informatika VP DL studij

11. Microsoft EXCEL

11.1. Pokretanje Excel-a i osnovni elementi

Excel pokre emo na sljede i na in: Start...Programs...All Programs...Mirosoft Office... MS

Excel.

Nakon pokretanja programa, na ekranu dobijamo elektronsku tabelu Book1, koja se otvara
automatski po pokretanju aplikacije. Korisnik moe istovremeno raditi sa vie otvorenih
radnih knjiga sveski, pri emu svaka knjiga moe imati vie radnih listova ili stranica (Sheet
1, Sheet 2,...), a maksimalno ih je 16. Svakoj radnoj stranici odgovara jedan velika
elektronska tabela sa poljima ( elijama). Ukupan broj redova i kolona zavisi od verzije
Excel-a. Redovi su ozna eni brojevima (od 1 do 65536), dok su kolone ozna ene slovima A,
B, C...

Osnovni elementi Excel ekrana su:

Naslovna traka (Title Bar)

Traka menija (Menu Bar)
Traka alata (Toolbars)
Traka za formule (Formula Bar)
Status Bar

Naslovna traka nam pokazuje ime programa koji je aktivan u prozoru i sadri kontrolnu
dugmad za regulisanje veli ine prozora.

Svaka od opcija na traci menija ima svoj padaju i meni koji slui za izbor raznih naredbi koje
se odnose na razli ite operacije.

Traka standardnih alata (Toolbar) sadri operacije za rad u Excelu, gdje je svaka operacija
ozna ena sli icom i izvrava odre enu funkciju kada se na tu sli icu klikne miem. Korisnik
moe da dodaje i uklanja pojedine trake alata koriste i opciju View...Toolbars...Customize.

Ispod trake strandardnih alata nalazi se traka alata za formatiranje i koristi se za formatiranje
elija radne sveske i sadraja tih elija.

Traka formula prikazuje aktivnu eliju i njen sadraj. Traka alata moe biti u aktivnom ili
naktivnom modu. Neaktivna je kada prikazuje samo adresu i sadraj aktivne elije, dok se
kod aktivne vide jo tri simbola:

Cancel ponitavanje unosa

Enter potvrda unosa
Function Wizard pomo nik za unos funkcija

Unos podataka u odre enu eliju se vri njenom aktivacijom tako to se na nju klikne lijevom
tipkom mia. Aktivna elija ozna ena je debljim rubom na radnom listu, dok se referenca
aktivne elije prikazuje u Name Box-u na lijevom kraju trake formula. Kada aktiviramo traku
formule ili unesemo znak '=' u bilo kojoj eliji tabele, Excel automatski aktivira grafi ke
simbole za Cancel, Enter i Function. Nakon ukucavanja eljenog teksta, pritisnemo tipku
ENTER ili selektiramo novo polje u kojem elimo raditi novi unos.

1 od 4
 Poslovna informatika VP DL studij

U dnu prozora se nalaze opcije za aktiviranje razli itih listova u naoj svesci-knjizi (do 16
listova). Nazivi radnih listova se nalaze u donjem lijevom uglu. Kao to se moe uo iti, radni
listovi su u grafi kom smislu predstavljeni kao listovi u kartoteci. Excel automatski ovim
listovima dodjeljuje generi ke nazive Sheet1, Sheet2... Ako elimo promijeniti naziv radnog
lista, pozicioniramo pointer mia na naziv Sheet1 u dnu radne sveske, pritisnemo desnu tipku
mia i na padaju em meniju izaberemo opciju Rename. Nakon toga u polju naziva lista
upiemo eljeni naziv.

11.2. Elementi menija

Sadraji menija File, Edit i View kod Excela su skoro identi ni kao i kod Worda.

Meni File sadri opcije za upravljanje fajlom i sadri naredbe kao to su New, Open, Close,
Save, Save As, Print, itd.

Meni Edit se koristi za editovanje uneenih podataka. Za premjetanje i kopiranje podataka

unutar i izme u radnih tabela Excel koristi kombinaciju standardnih opcija Copy, Cut i Paste.
Potrebno je jednostavno odabrati jednu ili vie elija koje elimo prebaciti na neku drugu
lokaciju ili kopirati sadraj. Nakon to smo slektirali elije, kliknemo na opciju Cut/Copy i
oko tog polja pojavi e se isprekidane crtice koje kao da se pokre u. Naredni korak je da
kliknemo na po etak elije u koju elimo kopirati/prebaciti sadraj. Pritisnemo tipku ENTER
i izaberemo opciju Paste.

Drugi na in je metoda Drag-and-Drop. Miem selektiramo polja u kojem se nalazi sadraj

koji elimo kopirati/prebaciti. Zatim pointer mia pomjerimo ka jednoj od ivica polkja dok ne
promijeni oblik u bijelu strelicu pra enu malim krii em. Zatim kliknemo na lijevu tipku
mia i dre i je pritisnutu, prevu emo do eljene lokacije (Drag), a potom otpustimo lijevu
tipku mia (Drop). Dakle, na ovaj na in prebacujemo. Ukoliko elimo kopirati podatak,
ponavljamo istu proceduru, samo to moramo prije operacije pritisnuti tipku CTRL na
tastaturi i drati je pritisnuti tokom cijele operacije Drag-and-Drop.
Ako elimo izbrisati neki sadraj iz elije, potrebno je samo selektovati tu eliju ili elije i
pritisnuti tipku Delete na tastaturi..

Opcija Paste Special (koja se nalazi u meniju Edit) se koristi kada se eli kopirati ne samo
odre ena vrijednost, ve i kompletan sadraj koji uklju uje i formule. To emo vidjeti kada
budemo radili sa formulama.

Meni View sadri razne opcije koje se odnose na prikaz radnog lista. Ovaj padaju i meni
sadri opciju Toolbars preko koje se mogu uklju ivati/isklju ivati razne trake alata.

Meni Insert sadri listu elemenata koji se mogu insertovati na odre enoj lokaciji u Excel
tabeli. Ti elementi su polja, red, kolona, radni list, grafikon, prekid stranice, funkciju, sliku,
dijagram, itd. Strukturu podataka u Excel tabeli moemo mijenjati umetanjem novih kolona ili
redova, te brisanjem istih.

Meni Format sadri izbor standardnih opcija za formatiranje teksta i numeri kih vrijednosti na
sli an na in kao i u Wordu. Odabirom opcije Format Cells otvara se prozor, pomo u kojeg
moemo ordediti tip podataka koji se nalazi u eliji, poravnanje, osobine fonta, okvir,
sjen enje-boja podloge, itd.

2 od 4
 Poslovna informatika VP DL studij

U meniju Format tako e moemo podeavati/formatirati kolone i redove. Za svaku od opcija

imamo padaju i meni pomo u kojeg moemo podesiti visinu/irinu, moemo sakriti ili
prikazati odre ene redove ili kolone.

Posebna vrsta formatiranja je tzv. Uslovno formatiranje (Conditional Formatting). Ova opcija
je naro ito korisna kod tabela u kojima se ele ista i odre ene vrijednosti.

Meni Data sadri opcije za koritenje Excela kao sistema za upravljanje podacima. Pomo u
ovih operqacija moemo sortirati slogove, traiti i pretraivati, validirati, i sli no.

11.3. Analiza podataka pomo u Excela

Nakon to smo nau ili kako izgleda program Excel i koje su mu sonovne operacije, te nau ili
kako se unose podaci u tabelu, sada emo nau iti kako da analiziramo i obra ujemo podatke.

Prvo emo nau iti kako se u Excelu koriste formule.

11.3.1. Rad sa formulama

Formule su skupovi instrukcija iji je osnovni zadatak izvo enje operacija na podacima u
tabeli. Svaka formula po inje znakom jedankosti. Formula je, dakle, matemati ki izraz koji,
koriste i adrese ilija, imena elija, funkcije i operatore, izra unava rezultat na osnovu

3 od 4
 Poslovna informatika VP DL studij

argumenata. Pored vrijednosti argumenata, funkcije sadre jedan ili vie operatora koji
nazna uju odre ene operacije na podacima.

etiri osnovna tipa operatora su:

Aritmeti ki
Operatori pore enja
Tekstualni
Referencijalni operatori

Aritmeti ki operatori slue za izvo enje osnovnih matemati kih operacija: sabiranje,
oduzimanje, dijeljenje, mnoenje, itd.

Aritmeti ki operator Zna enje

+ Sabiranje (suma)
- Oduzimanje, negacija
* Mnoenje (proizvod)
/ Dijeljenje
% Procenat
Eksponencijalni

Operatori pore enja omogu avaju pore enje vrijednosti. Ako je uslov zadovoljen, onda je
rezultat TRUE (istina), a ako nije onda je FALSE (nije istina).

Operator pore enja Zna enje

= Jednako
> Ve e od
< Manje od
>= Ve e ili jednako
<= Manje ili jednako
<> Razli ito

Tekstualni operatori omogu avaju izvravanje odre enih operacija sa tekstom.

Referencni operatori definiraju opseg polja na kojima se izvode operacije.

Referencni operator Zna enje

: Operator opsega izme u dvije reference (A1:A5)
; Operator koji kombinira dvije fizi ki odvojene reference
u jednu (npr. A1;A5:A8;A10)
space Intersekcijski operator vra a referencu koja je zajedni ka
za dvije navedene reference (B7:D7 C6:C8)

Formula izvodi operacije nad operandima odre enim redoslijedom. Formulu definie znak
jednakosti (=) koji se uvijek nalazi na po etku i to je znak da sve to slijedi nakon njega Excel
tretira kao formulu. Redoslijed izvo enja odre enih operacija zavisi od samih operacija -
reslijed primjene po prioritetu. Ako koristimo dva operatora istog nivoa prioriteta, onda se
operacije izvravaju slijeva na desno. Zagrade se mogu koristiti da se promijeni redoslijed
operiranja. Sintaksna pravila vrijede kao i u matematici (prvo operacije mnoenja i dijeljenja,
a potom sabiranja i oduzimanja).

4 od 4